You are on page 1of 4

Poeo je "tihi rat" za Arktik - na sceni podjela interesnih zona i definiranje trgovakih koridora

N. Babi vrijeme objave: Ponedjeljak - 05. Studeni 2012 | 19:00

(11)

Na Sjevernom Polu (Arktiku) se vodi tihi i bespotedni "rat" za geopolitiku kontrolu te zone i kontrolu energetskih resursa. Prije nekoliko dana (25. listopada), direktor "Ruske federalne agencije za iskoritavanje rudnih bogatstava (Rosnedra)" Aleksandar Popov, najavio je upit, koji e Rusija podnijeti UN-u. Obzirom da je UN jedino meunarodno tijelo koje je ovlateno da prizna Rusiji pravo na proirenje platforme za eksploataciju nafte i plina u arktikoj zoni. Ekspedicijama geologa iz Moskve, koje su prisutne u zoni od 2010., dozvolilo bi se proirenje ruskog dijela arktike kontinentalne platforme. Ako se upit Rusije prihvati, mogla bi imati vea prava u iskoritavanju bogatih nalazita nafte i plina. I to do udaljenosti od 350 morskih milja od obale, umjesto dosadanjih 200 (kojeg zovu "ekskluzivni gospodarstveni pojas"). U tijeku 2012. odrane su masovne vojne vjebe na Arktiku i susreti na najviim razinama izmeu predstavnika oruanih snaga SAD, Rusije, Kanade, Norveke, Danske, vedske, Islanda i Finske, da bi se dogovorili oko podijele tog pojasa. Dogaaj koji je bitan za budunost Sjevernog Pola. Nakon raspada SSSR-a, SAD (u dogovoru s Ruskom Federacijom), Kanada, Norveka i Danska su oformili tri tijela za suradnju oko tog pitanja, od kojih je posljednji "Arktiki Savez" osnovan 1996.

NASA / Arktik 1980

NASA / Arktik 2012Otapanjem

ledenjaka i uspostavljanjem novih komercijalnih i vojnih morskih koridora na Arktiku, u mnogim zemljama porasle su pretenzije na posjed arktike platforme za iskoritavanje nalazita (bogatih naftom, plinom i mineralima). Zemlje koje nisu arktike, kao to su Francuska, Velika Britanija i Kina, takoer su poele tvrditi kako polau pravo na raspolaganje bogatstvima. Sa svoje strane Danska je 17 sijenja (og.) uspostavila "diplomatsko predstavnitvo za Arktik". Vlada u Kopenhagenu insistira na pravu u dijelu morskog dna Sjevernog Pola. Glavni ovjek tog predstavnitva (koje u stvari ima status veleposlanstva) Klavs A. Holm, imat e zadau da brani interese svoje zemlje "garantirajui danskoj zajednici (Danska,

Grenland i Farski Otoci) kljunu ulogu u meunarodnoj raspravi o Arktiku", -prenio je u poruci ministar vanjskih poslova Danske Villy Soevndal. U slubenom dokumentu objavljenom u kolovozu, nazvanom "Strategija za Arktik", Danska je objavila da od 2014. proglaava svoje pravo na podmorje Sjevernog Pola i na resurse koji se tamo nalaze. I ostale etiri drave koji imaju obalu na Arktiku (Rusija, SAD, Kanada i Norveka), potrauju svoj dio. Najjae zemlje svijeta, pa i one u usponu, se pripremaju za neku vrst "hladnog rata" za Sjeverni Pol. Primjeuju se ubrzane vojne aktivnosti u arktikoj zoni, a analitiari predviaju da e ova tendencija biti u stalnom porastu slijedeih godina. To potvruje vojna vjeba od 12.-21. oujka 2012., iji je domain bila Norveka, a koja je bila jedna od najvanijih vjebi ikad, u tom dijelu svijeta. Pod imenom "Exercise Cold Response", u vjebi je sudjelovalo 16 300 vojnika iz 14 razliitih zemalja, uvjebavajui se za borbu u tim uvjetima, uz upotrebu helikoptera, zrakoplova i oklopnih vozila, da bi bili spremni za obranu, bilo u sluaju rata visokog intenziteta, bilo da se radi o teroristikoj prijetnji. Teki klimatski uvjeti u kojima su se vjebe odrale, uzrokovale su smrt pet norvekih vojnika zbog havarije na borbenom zrakoplovu Hercules C-130, koji se sruio blizu najvieg vedskog planinskog vrha Kebnekaise. SAD, Francuska , Velika Britanija, Nizozemska, Kanada, vedska i , naravno, Norveka su sudjelovale s najveim brojem ljudstva i tehnike. I bili su organizatori cijele vjebe. Ruski odgovor nije trebalo dugo ekati. Oni su od 09. do 15. travnja odrali vjebu pod imenom "Ladoga 2012", blizu vojne baze u okrugu Besovets/Karelia. U operacijama je testirano najbolje rusko naoruanje (zrakoplovi Suhoiev, MIG-ovi, oklopna vozila, tenkovi itd.) Sudjelovale su motorizirane oklopne brigade, dijelovi "Sjeverne flote". Isprobavalo se koja su oruja i sredstva adekvatna za takve klimatske uvjete. Vjebe zemalja lanica NATO saveza i one Ruske Federacije su stara strategija, koritena za vrijeme blokovske podijele, da bi se pokazala elja i mogunost za kontrole odreenog teritorija. 12. i 13. travnja 2012., vojni zapovjednici osam zemalja (Kanade, SAD, Rusije, Islanda, Danske, vedske, Norveke i Finske) imali su radni sastanak u kanadskoj vojnoj bazi Goose Bay, da bi razgovarali o sigurnosti u regiji. "Nijedna od zemalja nema namjeru ratovati za Sjeverni Pol. No, obzirom na ogromni porast radne snage i brodova, koji rade na eksploataciji nafte i plina, potrebno je nadgledati granice, a u najgorem sluaju , potrebno je vojno prisustvo da bi se branili svoji interesi, ako bi bili ugroeni". Zapovjednici oruanih snaga naglasili su potrebu da se podijele interesne zone, da se definiraju trgovaki koridori, te da se podijele ogromni energetski resursi. Dogovor koji e uskoro, prema svemu sudei, biti vrlo teko postii. Kako stvari stoje zasad, najvei dio Arktika e razdijeliti meusobno Rusija, Kanada i SAD. Ali, s jedne strane Norveka, Danska i Kanada, a s druge Francuska. Pojaavajui vojnu prisutnost u regiji nadaju se da e uspjeti dobiti "vei komad torte". Zbog toga je Ruska Federacija odluila da ne bude troma, obzirom da se zbog topljenja leda sad moe pristupiti eksploataciji, ali i zbog pomorskih putova koji se otvaraju i koji

su plovni tijekom cijele godine. Ne elei se nai pred svrenim inom i oni pojaavaju vojne aktivnosti, da bi mogli istim (ili jaim) omjerom snaga biti u poziciji da diktiraju uvjete u razdiobi i pregovorima. Kremlj je odluio postaviti na Arktiku 20 graninih kontrolnih punktova. Mjera previena u programu "Dravne granice Ruske Federacije za period 2012.-2020.". Na svakoj graninoj postaji e biti 15-20 uvara, koji e nadgledati situaciju u regiji. Ne elei da netko u njihovoj zoni vri bilo to bez dozvole ruskih vlasti. Moemo zakljuiti da jedna zona, koja dosad nije budila nikakvu pozornost javnosti, sad postaje krizno arite zbog prisutnosti vojnih snaga zemalja iji se interesi isprepliu. Sjeverni Pol postaje vitalna toka s geostrateke toke gledita za mone drave kao to su Rusija i SAD, kao i za one u silovitom ekonomskom i vojnom usponu. Te e, zasigurno, u dogledno vrijeme buditi pozornost javnosti.
izvor(i): http://www.rinascita.eu/index.php?action=news&id=17516