UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

ZNAČAJ VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI U SOCIJALNOM RAZVOJU DJECE STARIJEG OSNOVNOŠKOLSKOG UZRASTA
MASTER RAD

Mentor: Prof.dr.Dževdeta Ajanović

Student: Velida Zaimović-Džafić

Sarajevo, januar 2013. godina

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

ZNAČAJ VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI U SOCIJALNOM RAZVOJU DJECE STARIJEG OSNOVNOŠKOLSKOG UZRASTA
MASTER RAD

Mentor: Prof.dr.Dževdeta Ajanović Student: Velida Zaimović-Džafić Broj indeksa: 1050/2011 Smjer: pedagogija

Sarajevo, januar 2012. godina

SADRŽAJ

UVOD ...................................................................................................................................... 5 Definiranje osnovnih pojmova I DIO: TEORIJSKI DIO ISTRAŽIVANJA 1. VANNASTAVNA AKTIVNOST ...................................................................................... 9 1.1. Pojam vannastavne aktivnosti ..................................................................................... 9 1.2. Uloga i značaj vannastavne aktivnosti....................................................................... 10 1.3. Planiranje i programiranje vannastavne aktivnosti .................................................... 14 1.4. Sadržaj vannastavne aktivnosti .................................................................................. 18 2. NASTAVNIK U VANNASTAVNOJ AKTIVNOSTI ..................................................... 19 2.1. Profesionalizam kao nova kompetencija nastavnika u vannastavnoj aktivnosti ....... 20 2.2. Plan razvoja voditeljske djelatnosti ........................................................................... 21 2.3. Značaj kulturne i javne djelatnosti škole ................................................................... 23 2.4. Saradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 24 2.5. Uticaj škole na socijalizaciju učenika ........................................................................ 25 3. SOCIJALNI RAZVOJ ...................................................................................................... 27 3.1. Pojam i shvaćanja socijalnog razvoja ........................................................................ 27 3.2. Roditeljstvo i socijalni razvoj iz razvojne perspektive .............................................. 30 3.3. Razvoj socijalnih odnosa i socijalna kompetencija ................................................... 32 3.3.1. Socijalna kompetencija ...................................................................................... 34 3.3.2. Socijalne vještine................................................................................................ 35 3.4. Značaj vršnjačkih odnosa za socijalni razvoj djece .................................................. 36 II DIO: METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 1. PREDMET ISTRAŽIVANJA .......................................................................................... 39 2. CILJ ISTRAŽIVANJA ..................................................................................................... 39 3. ZADACI ISTRAŽIVANJA .............................................................................................. 40 4. GLAVNA HIPOTEZA ..................................................................................................... 40 5. METODE ISTRAŽIVANJA............................................................................................. 41 5.1. Metoda teorijske analize ............................................................................................ 41 5.2. Deskriptivno-analitička metoda ................................................................................. 42 5.3. Servej istraživački metod........................................................................................... 42 5.4. Metode za analizu podataka ...................................................................................... 43

...............6..................................................... 79 ZAKLJUČAK ...................................................................... 90 LITERATURA ...................... UZORAK ISTRAŽIVANJA.................1.................. 45 8.. REZULTATI I ANALIZA PITANJA OTVORENOG TIPA ................................................................................................................. 45 7............................................................. Anketni upitnik ......................................... 46 9...2........... Evidencioni list pri analizi pedagoške dokumentacije ................................................................................................. INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA ........................................................................ 98 POPIS TABELA I GRAFIKONA .................................................................. OSNOVNI DESKRIPTIVNI PARAMETRI ......................................... 44 6................................................................................................................................................................. 44 7..................................... ZAKONSKA OSNOVA VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI ......... 94 PRILOZI ................................ 104 .................. 45 7............ Anketiranje ... 53 4........ Rad na pedagoškoj dokumentaciji ................................................................................................... 48 2....................1... ZASTUPLJENOST SEKCIJA NAMIJENJENIH STARIJEM OSNOVNOŠKOLSKOM UZRASTU UČENIKA............................2................................. OBRADA PODATAKA ............................................... 46 III DIO: ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA 1............................................... 44 6.................................................... TEHNIKE PRIKUPLJANJA PODATAKA ............................................................ 50 3..........................................

te na taj način razvijaju kulturu dijaloga. Kako djeca rastu tako i saradnja među njima poprima složenije oblike. a odnosi među djecom postaju sve stabilniji. Stoga. Pomažu u razvoju vještina i sposobnosti. te da li utiču na razvoj određenih socijalnih kompetencija kod učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. U školskom dobu. te uključuje podjelu zadataka. stiču pozitivne emocije i osjećaj samopouzdanja i sopstvene vrijednosti. pa se ističu i po svom pedagoškom i sociološkom značaju uopće. prihvatati drugačije. a posebno u odnosu na generacije koje se pripremaju za što uspješniju i pozitivniju integraciju u društvo. postaju odgovorniji i disciplinovaniji. koja. potiču uspostavljanje kontrole nad vlastitim ponašanjem. Vannastavne aktivnosti. bilo da se radi o različitim varijantama konformizma. Shodno tome. tačnije u starijem osnovnoškolskom uzrastu djece. vršnjake istih interesovanja. po svojim sadržajima i uticajima. vannastavne aktivnosti posmatraju kao pretpostavka za formiranje pozitivno razvijene ličnosti. pa se u ovom istraživanju polazi od hipoteze da vannastavne aktivnosti koje se izvode u školi. uočavati njihove namjere i reagirati u skladu s njima. Vannastavne aktivnosti mogu biti djelotvorno sredstvo i u borbi protiv eventualnih negativnih uticaja. zadaci istraživanja će polaziti od pitanja da li su vannastavne aktivnosti značajne za socijalni razvoj učenika. da se može naći povezanost vannastavnih aktivnosti i socijalnog razvoja djece. pa će se istraživanjem nastojati utvrditi da li vannastavne aktivnosti daju mogućnost socijalizacije učenika. Učešćem u vannastavnim aktivnostima. a njegov poseban značaj se ogleda u tome što se u našim školama. najčešće. cilj istraživanja polazi od važnosti značaja vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. mogu biti djelotvorno sredstvo i faktor oblikovanja i razvoja ličnosti. Iskustvom u socijalnim odnosima. niti od strane vršnjaka. povećava se osjetljivost na emocionalna stanja drugog. postavljanje i poštivanje pravila. pa stoga mogu predstavljati i vid agenasa socijalizacije. djeca se uče preuzimanju odgovornosti i obaveza. djeca uče razumijevati druge. Ovo istraživanje ima svoj teorijski i praktični značaj. 5 . te stvaraju izazove i iskustva koja ispunjavaju i obogaćuju. koje nije prihvatljivo niti od strane odraslih. bilo da se radi o raznovrsnim devijantnim manifestacijama. Stoga se pretpostavlja. pa tako i socijalno razvijene ličnosti djeteta.UVOD Vannastavne aktivnosti obuhvataju. s druge strane. pozitivno utiču na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta.

Rezultati daljih istraživanja mogu biti iskorišteni tako da doprinesu organiziranju vannastavnih aktivnosti u cilju njihovog što pozitivnijeg uticaja na ličnost i socijalno ponašanje učenika. te se nastoji inicirati na značaj vannastavnih aktivnosti u socijalizaciji djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. to može biti polaznica za dalja istraživanja. Dalje se može utvrditi razvijenost socijalnog razvoja u odnosu na vrstu vannastavnih aktivnosti. a neće biti dio obaveznog plana i programa. prvenstveno. te razmatranje povećanja broja različitih sekcija i aktivnosti koje će se zasnivati. na interesu učenika. mogu poslužiti i u samoj školi kao osnova za promociju kulturne i javne djelatnosti škole. 6 . Oni mogu biti podstrek prosvjetnim radnicima i roditeljima za podsticaj djece i mladih na učešće u vannastavnim aktivnostima i kvalitetnom korištenju slobodnog vremena. koje je u uskoj vezi sa vannastavnim aktivnostima. Takođe.To je polazište koje u ovom radu zauzima važno mjesto. Ukoliko rezultati ovog istraživanja pokažu da vannastavne aktivnosti značajno utiču na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta.

. ovladavanje pojmovima koji se odnose na vidljivu stvarnost. Ona ima brojne prednosti u odnosu na nastavu u učioničkom prostoru jer omogućava sticanje znanja u novim uvjetima koji više odgovaraju dječjim razvojnim stupnjevima i načinima prirodnog i spontanog učenja. Daleko će lakše sticati nova znanja.Socijalni razvoj znači sticanje zrelosti u socijalnim odnosima koji se ostvaruje procesom učenja u težnji da se čovjek prilagodi grupnim standardima. 2004). Stariji osnovnoškolski uzrast djeteta – .Vannastavna aktivnost učenika je specifičan vid organizacije i izvođenja odgojnih i obrazovnih sadržaja u heterogenim područjima ljudske djelatnosti.Definiranje osnovnih pojmova Vannastavna aktivnost . te se osamostaljuje u sve više aktivnosti (Potkonjak. Socijalni razvoj . nego u nastavi koja s e organizira u zatvorenom prostoru i izvan životne realnosti (Ajanović. 1990). Djeca se tada najviše druže s vršnjacima u grupama istog spola. (Dizdarević. Stevanović. 7 . je period koji traje od 11. a pojavljuju se i nove emocije kao tjeskoba i brižljivost. Dijete usvaja nužna znanja i vještine. emocije sve bolje kontroliraju. Šimleša.. 1989). do 15.. a odvija se kroz proces socijalizacije djece koji predstavlja veoma značajnu fazu u njihovu razvoju (Pehar-Zvačko.. 1969). Muradbegović. Osnovnoškolski uzrast djeteta – Školsku dječiju dob karakterizira postupan tjelesni rast. godine. razvija sposobnosti i talente.

I DIO: TEORIJSKI DIO ISTRAŽIVANJA 8 .

klubovima i organizacijama temeljenim na raznovrsnim. razvijaju sposobnosti. posredno ili neposredno. u kojima učenici zadovoljavaju svoja interesovanja. dok termin vannastavna aktivnost najčešće podrazumijeva one aktivnosti učenika koje škola organizira u cilju proširivanja nastavne građe. stjecanje i proširivanje znanja neposrednim uključivanjem i konkretnim obogaćivanjem ličnosti učenika zasnovanim na raznovrsnim izvorima informacija i manipulativnim aktivnostima u prirodnoj i društvenoj okolini u učeničkim sekcijama. Kako bi se što bolje razumio smisao vannastavnih aktivnosti. i one su po svojim sadržajima. To su one sekcije u koje su uključeni svi učenici jedne škole koji za nju pokazuju interes. Stevanović. koje organizuju.Pojam vannastavne aktivnosti Današnja nastavna praksa se ne može zamisliti bez vannastavnih aktivnosti. Pod vannastavnim aktivnostima podrazumijevamo plansko i stvaralačko razvijanje. organizirano i planski razvija izvan nastave (Ćatić. slobodnim i rekreativnim sadržajima (Ajanović. Ramić. 2004). vanškolski rad i interesni kolektivi učenika. grupama. ispoljavaju stvaralaštvo (Potkonjak. 1989). 1998). samostalnosti i samouprave. Aktivnosti. široko je područje učeničke aktivnosti izvan redovne nastave. Terminom vanškolski rad označavamo oblike rada i aktivnosti u vanškolskom životu. Ono se dijeli na slobodne aktivnosti učenika. One su osnovno obilježje savremene škole i važan segment života i rada u školi. Naime. škola i pojedinci (Ajanović. imaju svoj smisao i plan djelovanja s ciljem oslobađanja stvaralačkih potencijala učenika i ostvarivanja vlastitog individualnog maksimuma. Terminom vanrazredni rad označavamo svaku slobodnu učeničku aktivnost izvan razredne pedagoške situacije.1. u vezi sa nastavom. To su kolektivne aktivnosti učenika koje se zasnivaju na načelima slobodnog izbora. društvima. vanrazredni rad učenika. Šimleša. pomažu i rukovode društvene organizacije. družinama. Pod slobodnim aktivnostima učenika podrazumijevamo cjelokupnu odgojnoobrazovnu djelatnost škole koju škola obavezno.1. 2004). koje se organiziraju izvan redovne nastave. 9 . VANNASTAVNA AKTIVNOST 1. učenički dom. Stevanović. neophodno je objasniti osnovne pojmove koji su u uskoj vezi sa aktivnostima izvan redovne nastave.

Karakteristike koje vanastavnu aktivnost razlikuju od nastavne su (Filipović. zanimanje za društveni život te kritički stav prema svijetu i pojavama oko sebe. dok se učešće u vannastavnim aktivnostima ne zasniva na obavezi. kulturne i stvaralačke sposobnosti.Terminom kolektivna aktivnost učenika označava se jedan vid učeničke djelatnosti u vremenu slobodnom od nastavnih. dosada. 1980): 1.2. Ono što je zajedničko svim. 1. u nastavi nastavnik sistematski izlaže sadržaj svoga predmeta. Njime se označava rad u sekcijama. Učenici moraju da savladaju jedan niz znanja koji je određen programom. škola radi prema jedinstvenim. 5. 4. upućuju na uvažavanje činjenice da vannastavne aktivnosti učenika mogu. stalnim planovima i programima koji imaju zakonsku vrijednost. radi uspješnijeg obrazovanja i odgoja učenika. razvija mogućnosti za kreativnu djelatnost učenika. 10 . dok se prilikom organiziranja vannastavnih aktivnosti ne mora uvažavati ovaj princip. utvrđuje gradivo. 1969). 2. odnosno standardnih obaveza. učenička inicijativa i samorad mnogo više dolaze do izražaja u vannastavnim aktivnostima nego u nastavi. otkloniti neka ograničenja redovne nastave. proširivanja i obogaćivanja društvenog života i razonode učenika. provjerava znanja. vannastavne aktivnosti nemaju centralizovane obavezne programe. Redovna nastava u manjoj mjeri. družinama. 3. spomenutim terminima je da podrazumijevaju rad učenika u sastavu neke zajednice ili grupe koja radi na ostvarivanju svojih postavljenih zadataka u vremenu oslobođenom od redovne nastave. ocjenjuje odgovore i radnje. kada su škole dobile obavezu da ih. u odnosu na vannastavne aktivnosti.Uloga i značaj vannastavne aktivnosti Vannastavne aktivnosti se pojavljuju u našim školama početkom 50-tih godina. porodičnih. školovanje učenika u školi je obavezno. Karakteristike koje razlikuju nastavni od vannastavnog rada. godine. samostalnost i inicijativu u radu. One mogu učenike neposrednije povezati sa zbivanjima u svijetu koji ih okružuje. a pravnu osnovu dobijaju Opštim zakonom o školstvu 1958. Kritičko mišljenje učenika. zadrugama i kružocima. dok je u vannastavnim aktivnostima položaj nastavnika drugačiji. sastav razreda u školi se uklapa na osnovu uzrasta i obrazovanja. društvima. u dobroj mjeri. obogatiti njihova opća znanja i razviti spoznajne. dakle kolektivna aktivnost (Filipović. organiziraju.

a očituje se u činjenici da akteri „aktivno i partnerski“ organiziraju proces sticanja znanja. bitan je njen teorijski. današnja koncepcija nastave temelji se na dva osnovna modela: direktna instrukcija (direct instruction). Offener Unterricht). grupnog i slobodnog rada (Meyer. Model otvorene nastave donosi promjenu u strukturi odnosa učenika i nastavnika u savremenoj školi. zatim da model otvorene nastave. Veza određuje aktuelnost. Međutim. a slobodnim izražavanjem povećava se i njihov stepen samopouzdanja. nije sama sebi cilj. Model nastave direktna instrukcija je usmjeren na nastavnika i u osnovi je frontalno oblikovan. otvorena nastava (open education. kao zasebna cjelina. nastavnog i vannastavnog. sadržajima i metodama uz isticanje samoregulacije i s visokim udjelom projektnog. Zato se ta veza i uvjetovanost mora imati na umu. ali i preispituje njihova učinkovitost u radu s učenicima. praktični i društveni zadatak (Muminović. vještina sposobnosti i stavova (Previšić. što je značajno u cjelokupnom razvoju jedne mlade ličnosti. gdje se sadržaji biraju prema interesima i mogućnostima učenika. Upravo savremena škola koja priprema učenike za djelovanje u stvarnom svijetu zahtijeva primjenu oblika rada kakvi se koriste u otvorenom modelu nastave. kao refleksivan proces. 11 . te da omogućava promjenu u organiziranju aktivnosti različitih oblika učenja. nije istrgnuta iz širih društvenih tokova života. 2002). Naime. učenici imaju više mogućnosti da izraze svoje mišljenje i stavove. njeno postojanje i funkcioniranje je bitan dio individualnog i kolektivnog razvoja. gdje temelj sigurnosti predstavlja stalno usavršavanje voditelja aktivnosti. 2007). Obzirom da je u vannastavnim aktivnostima odnos učenika i nastavnika drugačiji. bez straha da će zbog „pogrešnog“ odgovora dobiti lošu ocjenu. Analiziranjem ovih različitih modela nastave. progressive education.koje je moguće primjetiti u radu učeničkih sekcija. školski život je potrebno promatrati kao jedinstvo nastavnog i vannastavnog rada. omogućava vođenje učenika prema samoaktualizaciji. dok drugi model nastave. dolazi se do zaključka da otvoreni model nastave ima elemente rada koji se primjenjuju u radu vannastavnih aktivnosti. Društveni uvjeti i životne potrebe neki su od njenih uvjeta. funkcionalnost i savremenost nastave. Nastava. naprimjer. ima znatno pogodnije oblike odgajanja nego što to ima reproduktivni i predavački nastavni rad. ali i obrnuto. 1998: 12). tj. Traganje za što povoljnijom korelativnom vezom. označava nastavu sa diferenciranim ciljevima. otvorena nastava. čime se jača njihova kreativnost.

raznovrsniji. doprinose socijalizaciji učenika-razvijaju drugarstvo. pravilnog odnosa prema sebi. jer. 2002). njegovih moralnih stavova. u doprinosu uspješnijoj realizaciji odgojne funkcije škole. 1989): 1. 7. ogleda se. Uloga vannastavnih aktivnosti. 4. doprinose promjeni odnosa prema školi. kulturnih i drugih navika. one razvijaju samostalnost kod učenika i razvijaju inicijativnost i stvaralaštvo.Odgojni zadaci pomažu u izgrađivanju i formiranju učenikove/studentove ličnosti. koju nije moguće. pogleda na život i svijet oko sebe. u potpunosti. Otuda razumljiva konstatacija kako su odgojno i obrazovno suprotstavljene kategorije a ne kompatibilne. 2. solidarnost. 5. omogućavaju čvršću vezu i plodniju saradnju škole i društvene sredine. Vannastavne aktivnosti imaju svoj značaj u odgoju mladih osoba. (Stevanović. kako piše Muminović (1998) nastava jeste odgojno-obrazovni proces i aktivnost. one su veoma pogodna forma za zadovoljavanje i razvijanje interesovanja učenika. ali u toj prirodnoj vezi jednog i drugog kao da se više radi na njihovom razdvajanju. omogućuju afirmaciju i samopotvrđivanje ličnosti učenika. imaju preventivnu ulogu sprečavanja raznih oblika devijantnog ponašanja. povezuju učenje sa radom. 8. razviti radne navike i pravilan odnos prema sebi samom ali i drugima. pružaju mogućnost za bolje upoznavanje učenika i nastavnika. svijest o pripadnosti kolektivu. ostvariti u redovnoj nastavi. 10. 3. drugima i radu i stvaralaštvu. crta karaktera i. baveći se njima učenici stiču nova znanja. razvijaju radne navike. pa i mišljenje da odgojno-obrazovni sistem nije dovoljno odgojiv. baveći se aktivnostima za koje ima interesovanje učenik osjeća zadovoljstvo i život mu postaje puniji. upravo. radnih. 9. dokazivanju da je ovo odgojno a ono obrazovno. Neophodno je istaći važnost odgojne funkcije škole kao pretpostavke uspješnog djelovanja učenika unutar različitih vannastavnih aktivnosti koje se organiziraju u jednoj školi. a njihov poseban značaj moguće je prikazati na sljedeći način (Potkonjak. 6. Ćatić. Samo aktivnim učešćem u vannastavnim aktivnostima moguće je formirati pravilne moralne stavove kod učenika. 12 . doprinose boljoj pripremi učenika za racionalno korištenje slobodnog vremena. razvijanje saradnje. uopće. humanost kao i lakše uključivanje u kolektiv. Šimleša. razvijaju smisao za saradnju. radosniji. produbljuju postojeća. većeg međusobnog povjerenja.

što je moguće putem prikazivanja plana šta će se raditi. učenici oslobađaju svoje stvaralačke sposobnosti. škola ima zadatak da učenicima pruži što raznovrsniji i fleksibilniji sistem aktivnosti u kojima bi svaki učenik imao mogućnost da zadovolji svoje potrebe i interesovanja. emocionalni. možemo reći da su vannastavne aktivnosti učenika značajne i zbog slobode učenika u izboru vannastavne aktivnosti kao i slobode da iskažu svoje vlastito mišljenje. daje se mogućnost cjelovitijem razvoju ličnosti učenika. zatim putem prezentiranja postignutih nagrada koje je određena sekcija postigla. Osim što učenici stiču znanja i radne navike. učenici stiču nova znanja i produbljuju postojeća. sprečavati ona ponašanja koja nisu prihvatljiva niti u porodici. Uključivanjem u vannastavne aktivnosti. te je moguće. kako ih učenici ne bi doživjeli kao obavezan rad koji im stvara zamor i dosadu. što bi trebalo pozitivno uticati na povećanje stepena učeničkog samopouzdanja. niti u školi a ni u društvenoj zajednici. Stoga. kao što su: intelektualni. U vannastavnim aktivnostima se mogu postizati vidni rezultati učenika i razvijati zanimanje za bavljenje određenim aktivnostima u vremenu izvan redovne nastave. fizički i socijalni razvoj. na koje se rado odlučuju. putem njih. ispunjavaju svoje vrijeme konstruktivno i kreativno. Aktivnosti koje se učenicima nude u školi izvan redovne nastave. prije svega. nikako ne bi smjele biti nametnute. neophodno razvijati motivaciju za uključivanjem u vannastavne aktivnosti. jer u noj. pored obaveznih nastavnih aktivnosti. usljed ovih aktivnosti i škola im postaje bliža i prijatnija. 13 . Kod učenika je.Moguće je zaključiti da putem vannastavnih aktivnosti. Kako bi se ostvarile mogućnosti za različite aspekte razvoja ličnosti učenika. nailaze i na druge. povezuju učenje s radom i tako razvijaju radne navike. kao i putem kreativnog sadržaja koji će se učenicima predstaviti putem vannastavnih aktivnosti. Učešćem u različitim vannastavnim aktivnostima. odnosno različitim područjima razvoja.

ko bi trebao učestvovati u kreiranju i realiziranju programa aktivnosti. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. učenicima i voditeljima.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. Blagovremeno i tačno određenje vremena. moguće je izdvojiti principe na kojima treba da se zasniva Plan i program vannastavnih aktivnosti: 14 . Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. potrebno je. nego izbora na osnovu unaprijed utvrđenih kriterija od strane najvišeg organa u osnovnoj školi. a oni koji su neophodni. Kada učenici i voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično i koliko će trajati. U planiranju i programiranju vannastavnih aktivnosti.3. sat i mjesto gdje će se i kako odvijati. poduzeti određene korake kako bi. psihologa. sredstva. moguće je da se pripreme i motiviraju za rad.1. prije svega djece i njihovih roditelja. obezbjediti. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. menadžment škole će. namještaj. Menadžment škole će. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba obezbijediti već u Planu na početku školske godine. naknadno. bilo omogućeno korištenje svih raspoloživih materijalnih resursa. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti.Planiranje i programiranje vannastavne aktivnosti Obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim vannastavnim oblastima. koje uslove bi trebala obezbijediti škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. materijal i slično). umjetnika i sl. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. oprema. U kreiranju programa i njihovom realiziranju neophodno je obezbijediti učešće najšireg kruga zainteresiranih. a koji ne postoje. ljekara. kao i resursima kojima škola raspolaže. kao i ocjene nastavnika od strane Prosvjetno pedagoškog zavoda. Imenovanje voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće i ono ne može biti rezultat dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. njihovim interesovanjima i potrebama. na početku školske godine. Program vannastavnih aktivnosti trebao bi da obuhvati: vrste aktivnosti (sadržaja) u okviru svake oblasti. koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene.

treba biti koncipiran tako da podliježe promjenama. dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. te. pripremanje. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje.- vannastavne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog odgoja i obrazovanja. Program vannastavnih aktivnosti. njihovi sadržaji i voditelji. one se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka rada. ni sadržajem ni trajanjem. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. te u skladu sa sposobnostima voditelja sekcija i njihovom autonomijom u cilju uvažavanja potreba djece. Vannastavne aktivnosti je potrebno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. programiranje. Ovim se postiže još jedan efekat a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. utvrđuju se planom i programom koji se donosi na početku školske godine u svakoj školi. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjima učenika. trajanje vannastavnih aktivnosti. kako navodi Filipović (1980). opteretiti učenike. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: - - oblasti vannastavnih aktivnosti koje će biti zastupljene u školi. - - planiranje. sat i mjesto realizacije vannastavne aktivnosti. treba da ispunjava određene uslove: 15 . Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. a koje usvaja Nastavničko vijeće kao najviši stručni organ. Jedino tako se može postići istinska primjerenost sadržaja uzrastu. dan. one se organiziraju u skladu sa interesovanjima. mogućnostima. što je osnova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovom sektoru školskog života i rada. imena voditelja vannastavne aktivnosti. škole i društva u cjelini. kao i svaki drugi program. interesovanjima i potrebama djece. vannastavne aktivnosti ne bi smjele.

takođe je bitno da prilikom pripreme vannastavnih aktivnosti odredimo koje metode. 16 . dramatizacijom. obim i sadržaji rada će se koristiti.- program treba da bude prilagođen psiho-fizičkim i potencijalno radnim mogućnostima djeteta. 3. navikava na redovno izvršavanje postavljenih naloga. ali i da se ne svode na savladavanje nastavne građe. Ova metoda je posebno korisna zbog toga što učenike uključuje u vannastavne programe. zatim sve o njegovim potrebama. najbolje odgovoriti na potrebe onoga što se njima želi postići. u datoj situaciji. Uvažavanje ovih uslova pomaže u kvaliteti programa koji se izrađuju za svaku pojedinu vannastavnu aktivnost. važno je da budu birane u skladu sa ostvarivanjem krajnjeg cilja koji treba da se postigne planiranjem i izvođenjem vannastavnih aktivnosti. Prilikom izrade programa trebaju biti uvaženi uslovi: ni previše. Osim ovih uslova koje je potrebno uvažavati prilikom donošenja Programa vannastavnih aktivnosti. Najkorisnije bi bilo kada bi učenici i nastavnici radili zajedno na oblikovanju programa vannastavne aktivnosti. već onoliko koliko odgovara prirodi učenika. Metoda razgovora kojom saznajemo sve pojedinosti o učeniku. Ajanović. aktivno djelovanje i vježbanje odgajanika. emocionalno obojenim iskazima. Metoda navikavanja je zapravo zapošljavanje. prikladnim primjerima. - - postavlja se i pitanje koje probleme treba unositi u programe rada obzirom na nastavni rad. u poželjnim i društveno vrijednim postupcima. izražajnim čitanjem. koje će. Stvaranje programa rada bez prisustva učenika predstavlja nametanje svojih stavova učenicima. činovima. Prilikom realizacije različitih vannastavnih aktivnosti. Problemi koji se uzimaju tokom vannastavnih aktivnosti treba da budu u tijesnoj vezi sa nastavnim problemima. Stevanović (2004) navode metode koje se najčešće koriste u vannastavnim aktivnostima: 1. takođe. Metoda uvjeravanja može u učeniku potaknuti unutrašnju motivaciju. interesima. One. sklonostima. trebaju biti u uskoj vezi sa potrebama i interesovanjima onih koji u njima učestvuju radi postizanja maksimuma aktivnosti koja se izvodi i kojom se nešto želi postići. Metode koje se koriste u vannastavnim aktivnostima. 2. Metoda uvjeravanja se koristi živom riječi. potrebno je da se zna ko će sve učestvovati u stvaranju programa rada. neophodno je birati i različite metode. ni premalo.

4. Obzirom da se rad u vannastavnoj aktivnosti ne izvodi po principu redovne nastave. počinju se razvijati 1904. Korištenje ovih metoda pomoći će u postizanju ciljeva i zadataka svake vannastavne aktivnosti pojedinačno. Metoda motiviranja i poticanja pomaže da se kod učenika izazove potreba da prihvati i nauči sve ono što se od njega traži u vannastavnim aktivnostima. Bitan segment u vannastavnim aktivnostima je i samo izvođenje vannastavnih aktivnosti koje podrazumijeva djelotvorno održavanje nadzora nad učenicima koji izvode određenu aktivnost. godine. određuje se pozitivan razvoj mladih u skladu sa individualnim obilježjima. 17 . William Damon je istakao važnost prepoznavanja i uvažavanja vlastitih potreba i odluka kod djece i adolescenata. Stariji osnovnoškolski uzrast djece je razdoblje u kojem su razvoj mišljenja. 1999) ne trpi ništa što dehumanizira i zatvara oči pred prirodnim i razvojnim problemima učenika. Zato ćemo u ovoj metodi koristiti priznanje. U uskoj vezi sa slobodom komuniciranja učenika su identitet i autonomija učenika. te programskim aktivnostima usmjerenim na cjelovit razvoj osobnosti mlade ličnosti. Uz uvažavanje ovih činjenica. vrijednosti i ponašanja koja afirmiraju život važniji od školskih postignuća jer bez njih djeca ne mogu ući u fazu produktivnosti i zrelosti.. socijalizaciji. pohvalu. potrebama koje nisu predviđene programom ili planirane nastavnim i vannastavnim sadržajima. a martin Seligman je kreirao preventivne programe za rješavanje problema i asertivno ponašanje mladih. Metoda praćenja omogućava daljnje usmjeravanje i poticanje djece. kada adolescencija postaje samostalna akademska disciplina. Škola budućnosti (Previšić. koje imaju važnu ulogu u pripremi i motivisanju učenika u volonterskom radu kao i samostalnom djelovanju u široj socijalnoj sredini. te potaći učenike na saradnju i međusobnu komunikaciju. Teorijski okviri adolescencije. koji se temelje na kognitivnobihevioralnom pristupu (Lerner i sar. a temeljni kriterij svake teorije odgoja je zadovoljstvo učenika školom i učenjem. a paradigma pozitivnog razvoja mladih (eng. positive youth development) proliferacijom empirijskih istraživanja od početka 70-ih godina XX vijeka. 2009). razvijanju socijalnih vještina i kompetencija. Humana funkcija škole sastoji se u personalizaciji. odnosno perioda starijeg osnovnoškolskog uzrasta. 5. nagradu. potrebno je osigurati fleksibilniji pristup u radu sa učenicima i veću slobodu komuniciranja učenika. te različitim spektrom vannastavnih aktivnosti. obećanje i natjecanje. Corey Keyes se bavio uticajem pozitivnih emocija na psihosocijalno funkcioniranje i mentalno zdravlje.

čime je. U školama treba da se nude aktivnosti koje obiluju bogatstvom programskih sadržaja. eventualno. moralni. Putem razvoja svih ovih komponenti u vannastavnim aktivnostima. različitom i uvijek zanimljivom realizacijom. koji pokazuju različite sklonosti i interesovanja. muzičke sekcije. ostvariti vlastiti maksimum. iskazivati svoj stvaralački rad. loše ponašanje i preobraziti ga u pozitivno i prihvatljivo ponašanje za sebe i druge. 1995). nadarenost. Moramo nastojati da aktivnosti budu što je moguće brojnije i raznovrsnije i da se u punom smislu riječi poštuje sloboda učenika prilikom njihova izbora i u pogledu mogućnosti utjecaja na programe i realizaciju takvih aktivnosti (Vukasović. emotivnu. tjelesnu. za koje pokazuje afinitete. sekcije likovne kulture. tehničke sekcije. informatička sekcija. izvan redovne nastave..1. psihološku. Mogu se nuditi sadržaji kroz: sportske sekcije. snažno doprinose razvijanju učenikovih intelektualnih potencijala i uspješnom razvoju drugih sposobnosti. i usmjeriti svoje.Sadržaj vannastavne aktivnosti Vannastavne aktivnosti različitim i raznovrsnim sadržajima. odmarati se. Sadržaji vannastavnih aktivnosti se biraju na osnovu interesa učenika koje pokazuju za određena područja. Ukoliko želimo da sadržaji vannastavnih aktivnosti. neophodno je da budu u suglasju sa individualnim sklonostima i potrebama učenika. Važno je da sadržaji vannastavnih aktivnosti imaju u sebi ugrađenu socijalnu komponentu razvoja učenika. Cilj je da se svaki pojedini učenik izgradi kao kritička i kreativna ličnost koja će u željenom području. zabaviti se pa. Sadržaji omogućavaju učešće većeg broja učenika u vannastavnim aktivnostima. radnu. imaju svoju pedagošku funkciju. te ujedno potiču intelektualni. tjelesni i socijalni razvoj učenika. Može se zaključiti da se sadržaji biraju i prilagođavaju interesima učenika za određeno područje čime je osigurano napredovanje svakog pojedinog djeteta prema vlastitim sposobnostima.4. socijalizirati se. dramska sekcija i sl. učenici se mogu dodatno odgajati i obrazovati. osigurano napredovanje svakog pojedinog učenika prema vlastitim sposobnostima i afinitetima. 18 . moralnu i estetsku. fotografske sekcije. takođe. eko sekcije. čak.

osoba koja posjeduje osjećaj sigurnosti u neizvjesnosti. što pokazuje individualiziranim pristupom odnosno prilagođavanjem aktivnosti konkretnim učenicima (daje različite kategorije zadataka vodeći računa o sposobnostima pojedinih učenika). . Zatim fleksibilan. Savremena tehnološka civilizacija korjenito mijenja odgoj i obrazovanje unoseći promjene i u metodiku rada nastavnika u vannastavnoj aktivnosti. Škole funkcioniraju onako kako nastavnici razmišljaju i međusobno djeluju. Stevanović (2004). divergentno utiče na produkciju većeg broja izvornih rješenja i smatra se posebno važnim za kreativnost. Bez vlastitog interesa i prihvaćanja novih 19 . tačno i realistički.2. roditi“. a znači „stvoriti. Izraz kreativnost potiče od latinskog „creare“. vrijednosti i postupci u velikoj mjeri doprinosi kvaliteti škole. navodi prema Lindsey (1968: 71) osobine koje karakteriziraju stvaralački orijentiranog nastavnika: . Kakva su njihova uvjerenja. protkanu kreativnošću. fluentnost (stalno javljanje novih ideja) i fleksibilnost (sposobnost povezivanja dijelova u cjelinu na raznorazne načine). Ajanović. Glavna obilježja takvog mišljenja su originalnost. potrebno je mijenjati organizaciju pojedine vannastavne aktivnosti i stručnog usavršavanja prema modelu nastavnika – stručnjaka koji će na zanimljiv način afirmisati učenike u radu vannastavne aktivnosti. Za kompletniju „slobodu“ u organiziranju i izvođenju vannastavne aktivnosti. ideje i događaje. divergentnom i konvergentnom. čime odstupa od krutog pristupa „tradicionalne škole“. Kreativan nastavnik je onaj nastavnik koji je originalan u pripremanju sadržaja aktivnosti te pri tom sarađuje sa svojim učenicima. NASTAVNIK U VANNASTAVNOJ AKTIVNOSTI Savremena škola koja priprema učenike za djelovanje u stvarnom svijetu zahtijeva kreativnog nastavnika.osoba koja prihvaća samu sebe čvrsto. Usmjeren je na širok spektar alternativnih materijala i sklon je istraživanju i provjeri vlastitih ideja (refleksivan praktičar) te interdisciplinarnom povezivanju znanja. koja tolerira dvosmislenost. vodeći računa o njihovim individualnim interesima i potrebama.to je osoba koja posjeduje primarnu sliku (model) koja vodi njegovo mišljenje i djelovanje. .osoba koja je svjesna drugih ljudi. Istraživanja kreativnosti započela su 50-ih godina 20-og vijeka Guilfordovom teorijom o dva oblika ljudskog mišljenja. Dok je konvergentno mišljenje usmjereno prema jednoznačnom rješenju nekog problema. osjetljiva prema njima i reagira na ljude. te iskoristi svoj puni potencijal. .

Karakteristike nastavnika koje utiču na njegov profesionalni razvoj su: kognitivna razvijenost. iskrenost. kako kaže Green (1996). voditelj. Kvalitetnog nastavnika u vannastavnoj aktivnosti određuje. 1996). Bez razvijene emocionalne inteligencije (Goleman. Djelovanje nastavnika voditelja vannastavne aktivnosti polazi od usmjeravanja učenika na učešće i rad u pojedinim aktivnostima. komunikativan i snažan. 2012) svijest o samom sebi. osobne: odgovornost. komunikativnost prepoznatljive su kroz odnose prema drugima. strategija aktivnog učešća i učenja u vannastavnim aktivnostima. kako u nastavu tako i u vannastavne aktivnosti. zatim sposobnost da sudjeluje u timskom radu. organizator.1. vannastavne aktivnosti usmjerene na učenike. te da bude tolerantan. a ljudi koji u školama donose odluke moraju pronaći vlastiti put ka kvaliteti. 1994). pa polazi od: sticanja vještine komunikacije učenik – učenik kao i učenik – nastavnik. uvođenje inovacija.paradigmi svih odgojno-obrazovnih djelatnika nema oživotvorenja kako nastavne tako i vannastavne prakse. motivacije. empatije i socijalnih vještina teško je moguća profesionalizacija u radu. Kompetencije. profesionalno iskustvo i motivacija za poziv. dosljedan. upravo. „Mentalni modeli“ su duboko ukorijenjene pretpostavke generalizacije ili čak slike ili predodžbe koje utiču na poimanje svijeta i naše djelovanje (Green. akcijski istraživač). upravljanja emocijama. spremnost na promjenu uloge i fleksibilnost. te usmjeravanje na nove profesionalne uloge nastavnika (kritički prijatelj. Stoga. odnos između škole i društva doživljava promjenu. nove odnose sudionika odgojno-obrazovne prakse (SekulićMajurec. medijator. primjenu tehnologije u funkciji razvoja. za promjenu je potrebna odluka koju će svako donijeti u sebi. da pregovara i da bude uspješan koordinator. poznavanje potreba učenika u 20 . Zaključujemo iz teorijsko-metodoloških pokazatelja da je vlastiti pedagoški koncept rada temelj profesionalizma u radu nastavnika u vannastavnoj aktivnosti. Jer. Upravo su nastavnici oni koji često iniciraju uvođenje novih metodičkih postupaka. razvojne: znanja vezana uz viziju razvoja. Jedino mijenjanjem mentalnih modela možemo očekivati promjene. empatičan. 2. savjetnik. poticanja kritičkog i kreativnog mišljenja kod učenika. nove pristupe radu u vannastavnim aktivnostima.Profesionalizam kao nova kompetencija nastavnika u vannastavnoj aktivnosti Profesionalizacija u radu stavlja potpuno novu koncepciju zadataka usmjerenih cjeloživotnom učenju. da nauči učenike novim vještinama. inovator. a profesionalizam se javlja kao nova kompetencija nastavnika voditelja vannastavne aktivnosti ključna za razvoj kvalitetne škole.

Obilježje je profesionalaca da neprestano poboljšavaju svoj i tuđi rad (Glaser. Bez jasnog cilja nema rasta kvalitete. Razvojna zadaća. saradnju sa učenicima. 1994). poteškoće koje u radu očekujemo.Gdje bismo željeli biti u budućnosti? (planiranje) .Koji je najbolji način da krenemo u tom smjeru? (implementacija) . stručne: kroz sposobnost organiziranja pedagoškog procesa. poznavanje zakonskih propisa te socijalne kompetencije koje obuhvataju znanja i sposobnosti u području međuljudskih odnosa (Staničić. novi konceptualni i metodološki pristup koji se najčešće temelji na unapređivanju procesa odgoja i obrazovanja. programiranje. nosioci aktivnosti. Plan razvoja voditeljske djelatnosti temelj je izrade voditeljskog koncepta koji polazi od procjene početnog stanja prema planiranju. refleksiju i evaluaciju vlastitog rada. roditeljima. nastavnicima. razvojno usmjeren u skladu s obrazovnim i odgojnim potrebama učenika koje proizilaze iz kurikuluma.Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo? (evaluacija) Vlastiti koncept prema Meyeru (2002) mora biti usmjeren prema subjektu i temeljen na vlastitim kompetencijama.Plan razvoja voditeljske djelatnosti Profesionalce zanima kvaliteta (Glaser. vremenska dinamika. koja postaje temelj cjeloživotnog učenja. zatim istraživanje. premješta težište sa sadržaja na ciljeve i postignute rezultate. 2005) sastavni su dio profesionalnih kompetencija nastavnika. Profesionalizam kao nova kompetencija nastavnika traži sposobnost kritičkog mišljenja. usmjeren je na učenika i cjelokupnu kulturu škole. usmjeravajući ih prema jedinstvenom cilju – nastavnik savjetnik. nastavnik dio tima. 2. Nastavnik voditelj vannastavne aktivnosti kao refleksivni praktičar jedna je od mogućih paradigmi cjeloživotnog učenja i napredovanja. nastavnik se treba koristiti svojom profesionalnom snagom i osobinama u toj mjeri i na taj način da stalno analizira svoje postupke i postupke učenika. metode rada. predstavlja prvi korak ka 21 . U odnosu prema učenicima u školi. nastavnik refleksivni praktičar. poticajan je. specifični ciljevi.2.Gdje smo sad? (procjena početnog stanja) . direktorom. praćenje realizacije i evaluacija. implementaciji sadržaja i evaluaciji rezultata rada: . obuhvata sistem evaluacije i samoevaluacije. Prilikom izrade voditeljskog koncepta definiraju se aktivnosti.školi. usmjeren je na kvalitetu rezultata i kvalitetu procesa. nastavnik kritički prijatelj. opći cilj. Kvalitetan plan i program rada nastavnika u vannastavnoj aktivnosti jasno određuje smjer djelovanja. aktivnosti. nastavnik aktivni voditelj. 1994).

što je. Nastavnik poučava ali i odgaja. emocionalnom i duhovnom pogledu. Oni postaju aktivni sudionici vlastitog razvoja. Svako promišljanje o profesionalizaciji u odgojno-obrazovnom sistemu uz svijest s kakvim se sve problemima susreću nastavnici doprinosi razvoju novih obrazaca profesionalnog djelovanja. nastavnik. usmjerenost naših snaga. nastavnik odgajatelj. Bez primjene odgovarajućih strategija rada. organizator. personal mastery) je sposobnost neprestanog pročišćavanja i produbljivanja vlastite vizije. refleksivni vođa koji ponosno i dostojanstveno kroči putem znanja. Čovjek. Homo moralis. Potreba za fleksibilnim. potrebna pomagala i superviziju rada u jasnim okvirnim uslovima rada. razvijanje strpljenja i objektivnog sagledavanja stvarnosti. motivator i kreator. promjenjivim i otvorenim programima nastavnika voditelja vannastavnih aktivnosti s mogućnošću prilagođavanja interesima učenika i jasnim razvojnim zadaćama omogućuje primjenu uvijek novih oblika i načina rada. njegove interese i potrebe. tako i pojedinca koji ga nosi. stručnjak. 22 . nastavnik stvaralac novih spoznaja. Ovakav pristup planiranju sadržaja vannastavnih aktivnosti učenicima omogućava slobodan izbor tema koje će se realizirati u različitim oblastima vannastavnih aktivnosti. Vlastito usavršavanje (engl. s druge strane. Obzirom da se mijenja uloga nastavnika u vannastavnim aktivnostima.profesionalizaciji. Uloga nastavnika nezamjenjiva je u intelektualnom. potrebno za razvoj timskog rada kao osnove uvažavanja i prihvatanja drugog i drugačijeg. ali i partneri u planiranju i programiranju cjelokupne aktivnosti. 2002) profesionalizacije i mogu se prikazati pomoću kocke razvoja koja obuhvata formuliranje profesionalnog ideala. kako društva. Nositi ruho nastavnika treba biti ponos. Od njegove sposobnosti vođenja. Potreba za kvalitetnim obučavanjem nastavnika i kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem put je prema društvu znanja. čije će zadovoljavanje poticati različita područja razvoja učenika. jasno strukturiranih i transparentno postavljenih ciljeva u radu nemoguć je razvoj voditeljske djelatnosti. partner. koji uvažava dob učenika. kao i bogatije komunikacijsko interaktivne odnose – nastavnik kompetentni praktičar. Izvor ljudske topline i brižnosti. Nastavnik inovator. Razvojne zadaće su ključni pojam (Meyer. mijenja se i uloga učenika. dinamičnim. poželjno u izgradnji ravnopravnih odnosa u vannastavnim aktivnostima. vlastite razvojne zadaće. koje je. ovisi cjelokupan interaktivni komunikacijskostvaralački proces. te na taj način kod učenika razviti sposobnost za kritičko mišljenje i moralno rasuđivanje. vrlo. koji svojom intelektualnom i afektivnom zrelošću gradi ugled u društvu.

na slobodu mirnog okupljanja. 2012). školske priredbe. umjetnost. najvažnijeg školskog predmeta (Bruner.3. Može se razmatrati unutar šireg shvaćanja škole kao. način ostvarivanja saradnje škole. čl. nastavnici ali i učenici.Značaj kulturne i javne djelatnosti škole Pedesetih godina 20-og vijeka javlja se obogaćivanje programa i strukture škole.. javna i socijalna djelatnost. 23 . Kulturnom se i javnom djelatnošću osiguravaju razvojna prava učenika na igru. slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti i sudjelujuća prava na slobodno traženje i primanje primjerenih informacija. U Pedagoške standarde (2004. kulturološki gledano. 2001). manifestacije. u raznim školskim aktivnostima kao što su projekti: dan otvorenih vrata škole. društveno-korisni i proizvodni rad i profesionalno informiranje (Munjiza. tribine. U kulturnoj i javnoj djelatnosti važna je participacija školskih pedagoga koji unutar razvojno-pedagoških ciljeva i zadaća osiguravanja povoljnih uslova za cjelovit razvoj svih učenika (Jurić. Kulturna i javna djelatnost u školski život unosi kulturu. 2000). isključivo. IX) uvršten je rad u kulturnoj i javnoj djelatnosti. Vijeća učenika i sl. koordinatori ili nosioci tih zadaća (Pažin-Ilakovac. kulturna. 2004) pronalaze brojne mogućnosti za šire odgojno djelovanje. obilježavanje važnih datuma. debate i sl. te sadržaje i oblike kulturne i društvene djelatnosti škole. susreti i takmičenja. Važnu ulogu u promociji kulturne i javne djelatnosti škole.2. saradnja sa roditeljima i lokalnom zajednicom – Vijeća roditelja. javno“. Čine je sve odgojno-obrazovne aktivnosti s obilježjima „kulturno.. učenička društva. dok se do tada škola shvatala. te se uvode novine: vannastavne aktivnosti. udruživanja i umjetničkog izražavanja (Konvencija o pravima djeteta. projekti i školske novine. Smjernice daju i strateško-prosvjetni dokumenti: Zakon o osnovnoj školi (1997. Škole mogu. dan profesionalne orijentacije. u čijem sastavu su i vannastavne aktivnosti. politiku i sport ili učenike odvodi u takva događanja izvan redovne nastave (Puževski. čl. 2009). 40) navodi da škola ima pravila koja sadrže način ostvarivanja javnosti rada škole. imaju pedagozi. školski pedagozi često kreatori. 2003). samo kao nastava. najčešće: vannastavne i vanškolske aktivnosti. prema načelu samostalnosti. priredbe. slobodno i stvaralački osmišljavati takve aktivnosti u izgradnji prepoznatljivog identiteta. Tako su npr.

roditelja i lokalne zajednice kao važnog segmenta kurikuluma savremene škole. sagledamo kroz navedeni model. Previšić. Najčešće se spominje multidimenzionalni model uključivanja (partnerstva) roditelja i lokalne zajednice u rad škole (Epstein. 74).. Podrška djeci u školskim aktivnostima 4. Voorhis. aktivni i odgovorni u ostvarivanju zajedničkog cilja (Maleš.2. 58% nije sudjelovalo u takvim programima). Volontiranje roditelja 5. Potrebna je preobrazba škole u zajednicu svih aktera odgojnoobrazovnog procesa (Pivac. str. konsenzusom o prihvatljivom ponašanju djece promiče se poželjno ponašanje u zajednici. prema Henderson i Mapp. Griffin. učitelji bolje saznaju roditeljska očekivanja od njih i škole. 45. a čini ga šest područja: 1. Hill. Saradnja škole i zajednice. 2009. 2010). Ako kulturnu i javnu djelatnost. Sudjelovanje u donošenju odluka i upravljanju školom 6. Steen. misli se na razvijanje saradničkih odnosa roditelja. u ostvarivanju odgojnoobrazovnih vrijednosti i ciljeva.Sudjelovanje u donošenju odluka = Traženje mišljenja saradnika o vannastavnim aktivnostima i organiziranju događanja u školi 24 . čl. 1996). I u prosvjetnim se dokumentima vidi namjera poticanja partnerske orijentacije: odgojnoobrazovna djelatnost temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih faktora na lokalnom nivou (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi. Taylor (2004) govore o razvoju mehanizama društvenog kapitala i kontrole uključivanjem roditelja u školske aktivnosti: povećavaju se socijalne vještine. informiranost roditelja i razumijevanje školskih očekivanja. Roditeljstvo 2. motivacije i razvoja učenika (Smit i sar. uočiti mogućnosti za partnerske interakcije: . Kumunikacija škole i roditelja 3.Volontiranje = Poziv škole roditeljima za pomoć oko sportskih.4. Steen (2010) ističu da se partnerstvo roditelji-škola-zajednica pospješuje radom školskih savjetnika/pedagoga (54% savjetnika misli da su kompetentni za promociju partnerskih programa. Tragom te ideje javila se i potreba partnerstva škole. 2010. čl. škole trebaju sarađivati s roditeljima i lokalnom zajednicom (Pravila osnovne škole. Griffin. 2001. a posebno u posljednja tri. kao prostor razvoja školskog partnerstva. 2007). 2007. društvenih i kulturnih aktivnosti . škole i zajednice gdje je svima cilj uskladiti doprinose i osigurati najveću moguću međusobnu podršku za poticanje učenja. 40).Saradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole Partnerstvo je ravnopravni odnos dvaju ili više sudionika koji su jednaki. 2002). možemo u gotovo svih šest područja.

Doživljavaju je kao obavezu i mjesto nametnute borbe za dokazivanjem kroz ocjene. sveukupan stav škole i motivacija za različite aktivnosti. škola kao socijalnodruštvena grupa. uspoređujući se sa grupom naše dobi.Saradnja između škole i zajednice = količina i vrsta informacija i pomoći koje škola pruža o svojim raznim aktivnostima brige za zdrav razvoj djece. razvija poželjno partnerstvo. snažnu generaciju. mjesto gdje istražujemo ko smo i kako možemo što prije postati kreativno ljudsko biće. prati savremene trendove i priprema za svijet rada i života. U partnerskoj izgradnji škole kao zajednice svih zainteresiranih i odgovornih za odgoj i obrazovanje. Svaki od ovih opisa škole je tačan i moguć. 2. 2000). Odgojna zadaća savremene škole ostvaruje se u holističkoj paradigmi kompletnog odgoja i obrazovanja. školska pravila i školska disciplina. Rezultati mnogih istraživanja upućuju na potrebu razvoja saradničkih odnosa roditelja. 2010).Uticaj škole na socijalizaciju učenika Šta je škola? Mjesto gdje se mladi razvijaju od neuljuđenosti. inovativnim pedagoškim radom i mogućnostima višesmjernih socijalnih interakcija značajnu ulogu imaju i školski pedagozi. 25 . spoznajni i socijalni razvoj? Prema sadašnjem stanju škole nisu ni ugodno ni sigurno mjesto za život učenika. zajedno s roditeljima i lokalnom zajednicom. kvalitete i kompetencije nastavnika.. zatim kao mjesto s odgojnim i obrazovnim ciljevima i kao takva ima ulogu u socijalnom razvoju i oblikovanju identiteta. Iz opisa moguće je prepoznati školu koja je posmatrana sa aspek ata subjektivnih iskustvenih doživljaja škole određenih pojedinaca. Učenici koji se osjećaju neuspješnim u domeni školskih postignuća nazivaju je „ružnim iskustvom“ i „mjestom smaknuća“ (Vrcelj. mjesto pripreme za svijet poziva i rada (prema Ryan i Cooper.5. Na kvalitetu škole i školske klime utiče pet područja školskog života: arhitektonsko-estetski i zdravstveno-higijenski uslovi. Shodno ovome postavlja se pitanje da li su zahtjevi i inovacije škole u skladu s humanim razvojem učenika ili predstavljaju opasnost za njihov tjelesni. u njenoj individualnosti i društvenosti. mjesto gdje se djeca jedne generacije razvijaju u jednu novu. mjesto gdje učimo kako sam uspješni ili neuspješni u različitim vještinama i zanimanjima. što potvrđuju brojna istraživanja. škole i lokalne zajednice jer se obogaćivanjem školskih aktivnosti.

privrženosti i ego osnaženosti ili biti zarobljeni u kompulzivnoj samodovoljnosti. a učenici koji doživljavaju nastavnike kao prijateljski raspoložene. zadovoljenja razvojnih potreba. pedagoškim kompetencijama i savjetodavnim radom pozitivno uticati na socioemocionalni razvoj kod učenika.Kvalitetna škola pretpostavlja toplu i podržavajuću atmosferu. sticanja znanja. muku i krizu samopoštovanja. brižne i one koji se prema njima odnose s uvažavanjem. vrijednosti i ponašanja koja afirmiraju život važniji od školskih postignuća. komunikaciju i demokratičnost. mogu najaviti psihopatologiju u budućnosti. utičući na opću uravnoteženost ličnosti. Istraživanje je sprovedeno u gimnazijama. iz psihoanalitičke perspektive. postizanja stručnih kompetencija i kreativne socijalizacije (Previšić. ljubavi i osjećaja pripadnosti. Rezultati istraživanja o uticaju školske klime na nasilje među učenicima (Smontara. Pri planiranju rada na razvoju socioemocionalnih vještina kod učenika. 2007). Period starijeg osnovnoškolskog uzrasta učenika je razdoblje u kojem su razvoj mišljenja. u sklopu školskog kurikuluma. Bez osjećaja sigurnosti. mjesto školovanja i spol učenika značajno utiču na zastupljenost nasilja među učenicima. ekonomskim i tehničkim školama. razvijaju osjećaj privrženosti školi i jačaju odnose s vršnjacima. Škola treba odgojem. kao okosnica mogu poslužiti sljedeća pitanja: Koliko školski plan i program osposobljava učenike za suživot i toleranciju? Odvija li se rad u školi u okruženju koje je za sve aktere jednako poticajno? Koliko je učenicima u nastavi omogućen razvoj svijesti o svojim sposobnostima? Šta se može učiniti kako bi se akteri odgojno-obrazovnog procesa osjećali ljepše? Štiti li škola prava i interese učenika? Mnoga ponašanja učenika u njihovim mnogobrojnim i različitim manifestacijama mogu skrivati duboku patnju. 2011) dokazuju kako je školsko-nastavna klima značajna varijabla koja utiče na nasilje među učenicima i nijansirano doživljavanje zadovoljstva školom. kao i sposobnošću da iskuse zadovoljstvo bez konflikata i imaju sposobnost voljeti sebe i druge. Ako škola ispunjava ovu svoju zadaću. život učenika će kasnije. biti karakteriziran jakošću karaktera i kapacitetom da se suoče s konfliktnim emocijama. borit će se s razvojem pozitivnog osjećaja vlastitog identiteta. Rezultati ukazuju kako vrsta škole. jer bez njih učenik ne može ući u fazu produktivnosti i zrelosti. tugu. Svi ti elementi ako ne slijede zdravu psihološku elaboraciju. Pedagogija izrade kurikuluma objedinjuje procese učenja. Učenici u manjoj sredini doživljavaju manje nasilja i imaju bolji odnos s nastavnicima. a prema faktorskoj dimenziji on uključuje poštovanje identiteta učenika. 26 .

Pojam i shvaćanja socijalnog razvoja Zvačko-Pehar.3. Porodica je prva socijalna grupa djeteta i kao takva ima važnu ulogu u formiranju stavova i uvjerenja kod djece. stavovi. a to su: promjene nastale socijalizacijom su posljedica učenja. Djeca u svojoj porodici stiču prva socijalna iskustva koja mogu biti značajna za dalje prilagođavanje djece i njihov odnos prema široj socijalnoj sredini. govorimo i igramo. a odvija se kroz proces socijalizacije djece koji predstavlja veoma zn ačajnu fazu u njihovu razvoju“. uče i prilagođavaju socijalno relevantne oblike ponašanja kao što su mišljenje. najvećim dijelom. (1990) piše: „Socijalni razvoj znači sticanje zrelosti u socijalnim odnosima koji se ostvaruje procesom učenja u težnji da se čovjek prilagodi grupnim standardima. Socijalizacijski procesi i situacije nisu uvijek i nužno dobri i poželjni. bez ikakvih znanja. Učimo da hodamo. Socijalni kontakti i društveni život pomažu ljudskom biću da postane društvena i socijalno razvijena ličnost. kako bi se integrirali u okolinu. već može dovesti i do neprilagođenih ponašanja. učenje je „rasuto“ po različitim oblicima ljudske djelatnosti. razvijaju. Općeprihvaćena je činjenica da se ljudsko biće rađa kao „prazan list papira“. Socijalizacija se može shvatiti i kao učenje. u interakciji sa socijalnom sredinom. a socijalne potrebe nastaju i diferenciraju se tokom rane socijalizacije. socijalno učenje je učenje u najširem smislu – svaki proces koji dovodi do promjena. Socijalizacijom se mijenjaju i oblikuju karakteristike pojedinaca i njegova ponašanja. 27 . oblikuju. kojima djeca i odrasli. odnosno rađa se sa impulsima koji otežavaju socijalne kontakte. Socijalizacija se može definirati kao složen cjeloživotni proces promjena. odigrava u djetinjstvu. ipak se. Socijalna sredina je važna za socijalni razvoj djece koji se odvija procesom promjena.. Zadovoljenje bioloških i socijalnih potreba ovisi o socijalizaciji. stoga socijalizacija ne rezultira uvijek poželjnim i očekivanim ponašanjima. SOCIJALNI RAZVOJ 3. Postepeno stičemo vlastite crte i težnje ličnosti i razvijamo jednu vodeću ličnu savjest i filozofiju života. Iako je socijalizacija proces koji traje cijeli život.1. kao i složeni oblici socijalnog ponašanja. Razlikuju se dva svojstva po kojima se socijalizacija razlikuje od ostalih promjena. vrijednosti i sl. Kao što Slatina (2005) navodi.

pri čemu referentne grupe imaju značajnu ulogu. tj. prihvaćanja društvenih normi da društvo može uspješno funkcionirati.To su promjene koje nastaju u socijalnoj interakciji. 28 . odnosno širi se socijalni krug i članstvo u različitim grupama (vrtić. tj. Oni navode da socijalizacija ne rezultira samo uniformnim vidom ponašanja i reagiranja već rezultira oblikovanjem specifičnih struktura ličnosti sa posebnim oblicima doživljavanja i ponašanja prema kojima niti jedan čovjek nije sličan sa drugim. Drugo shvaćanje je da je čovjek biološko biće koje nosi u sebi impulse koji se moraju podvrgnuti socijalizaciji. te je i njeno trajanje bilo ograničeno na djetinjstvo. s tim da socijalizacija u različitim životnim dobima ima različito značenje u razvoju ljudske ličnosti. da se zaključiti da socijalizaciju treba shvatiti kao proces koji traje cijeli život. socijalizacija se ne može shvatiti samo kao proces koji modelira ličnost prema društvenim standardima. socijalizacija ne rezultira uvijek poželjnim i prihvatljivim ponašanjem. Naime. Postoje razlike u tumačenju shvaćanja socijalizacije. naglašava da je čovjek pasivno biće u svom razvoju – sredina ga formira prema zadanim obrascima. naglašavaju da je takvo shvaćanje preusko i neadekvatno jer ne odgovara realnim procesima socijalizacije. Prema mišljenju psihologa. škola. u odnosima sa socijalnom sredinom. socijalni razvoj je sve više pod uticajem drugih osoba i grupa van porodice. školske sekcije i sl. jer su pojedinci izloženi vrlo različitim društvenim procesima i različito na njih reagiraju. ranije je socijalizacija bila shvaćena kao proces urastanja novorođenog ljudskog bića u društvenu zajednicu koja ga okružuje. Uticaj svih socijalnih grupa se različito kombinuje i postaje u odnosu na uticaj porodične grupe sve značajniji za socijalizaciju. očekivane i planirane efekte socijalizacije. Ova shvaćanja podrazumijevaju poželjne. Naime. u novije vrijeme pojam socijalizacija se shvaća kao opći proces mijenjanja čovjeka pod uticajem sredine u kojoj on živi. Sve do sad rečeno upućuje na činjenicu da. Postoji mišljenje da su bitni efekti socijalizacije u osposobljavanju pojedinaca za društveni život-učenje takvih oblika ponašanja koji omogućavaju prilagođeno ponašanje i djelovanje u društvu. Prema tom shvaćanju socijalizacija podrazumijeva proces konformiranja pojedinca. Iz različitih shvatanja pojma socijalizacije. već i suprotnim prema normama društva. kako djeca rastu. psiholozi ne podržavaju ovakvo određenje socijalizacije iz razloga jer se socijalizacija definira pomoću onoga što želimo postići. Međutim.).

gotovo. dakle. Takođe je. Internalizacija je. Pravila koja vladaju u pojedinim vannastavnim aktivnostima mogu biti polazište na osnovu kojeg se vrednuju i postavljaju globalne socijalne norme i pravila ponašanja. Moral se definira kao skup načela i shvaćanja običaja i društvenih normi u određenom društvu o tome šta je dobro a šta zlo. željama i težnjama. koje aktivno učestvuje u njoj. Na osnovi tih moralnih načela vrednuju se ljudski postupci kao dobri ili loši. a šta nije. uvjerenja i vrijednosti. ne doživljava se kao izvana zahtijevano i nametnuto. stavova.Pojam referentne grupe podrazumijeva grupu s kojom se dijete emocionalno veže i identifikuje. a šta zabranjeno. Moralni razvoj podrazumijeva proces promjena u načelima i shvaćanjima o tome šta je dobro. pa je to socijalno relevantno pitanje. jedan mehanizam koji je ključan u općem moralnom razvoju djece i odraslih. ponašanja i doživljavanja i njihovo prihvaćanje kao svojih ličnih normi ponašanja i doživljavanja. pa tako i moralnom razvoju učenika učesnika u pojedinim vannastavnim aktivnostima. identifikuje s njom i emotivno veže za nju. pravedno i dopušteno. Misli se na razvoj moralnih standarda i normi. Svaka pojedina oblast vannastavne aktivnosti može se smatrati referentnom grupom s kojom se dijete. vrijednosti i ciljeva. ponašaju. vanjsku kontrolu nad ponašanjem zamjenjuje unutrašnja kontrola – savjest. njihovom prihvaćanju i njihovoj internalizaciji. te služi kao kriterij ili osnova za izvor sopstvenih stavova. nego se pripisuje ličnim motivima. dok se ponašanje suprotno standardima inhibira bez vanjskih poticaja (nagrade. Internalizirani oblici doživljavanja i ponašanja su oblici unutrašnje kontrole – ona određuje kako se ljudi. Internalizacija podrazumijeva proces usvajanja socijalnih normi. vrijednosti i ciljevi. Unutar različitih vannastavnih aktivnosti moralno rasuđivanje ima važnu ulogu. šta je dopušteno. takođe. kazne) koji su ranije bili u osnovi učenja tog ponašanja. osnova na kojoj se formiraju vlastiti stavovi. nemoguće govoriti o socijalnom razvoju djece i odraslih a da se ne spomene moralni razvoj. pa i djeca. Ne može se govoriti o socijalizaciji a da se ne definira pojam internalizacije. Dakle. Ona je. 29 . Ponašanje koje je u skladu sa normama pojavljuje se i ponavlja spontano. jer pravilnim moralnim rasuđivanjem djeca donose kvalitetne odluke bitne za stvaranje saradničke atmosfere unutar vannastavnih aktivnosti. standarda.

U skladu s ovim moralna osoba se može definirati kao osoba koja posredstvom internalizacije uspijeva kontrolirati svoje ponašanje koje može biti štetno po druge. Djeca čiji su roditelji konzistentni u emocionalnim vještinama i poučavanju vjeruju svojim osjećajima. manje problema u ponašanju i manjoj mjeri izražavaju nasilničko ponašanje. imaju visoko samopoštovanje i dobre odnose s drugima. Strepnja izazvana kažnjavanjem postaje vezana za konfiguraciju spoljašnjih i unutrašnjih draži koje djeluju u to vrijeme i koje su povezane sa vršenjem nedozvoljene radnje (Miočinović. znanje da je učinilo prekršaj postaje signal koji izaziva strepnju da će izvršeni prekršaj biti praćen neprijatnošću. pozitivne odnose i demokratičan stav prema drugim ljudima. Miočinović (2004) piše da moralna osoba „odolijeva iskušenju“. Miočinović (2004) iznosi zaključak da je strepnja. tj. akcenat se stavlja na strepnju kao glavni motiv i na inhibiciju kao moralni izraz. Dobrog su zdravlja. rješavaju probleme. reguliraju vlastite emocije. nemoralna osoba je ona koja ne sputava takve impulse već nastoji da neposredno zadovolji svoje želje.Roditeljstvo i socijalni razvoj iz razvojne perspektive Dijete se razvija u porodici čiji su najvžaniji članovi roditelji. odnosno krivica osnovni moralni motiv. Dijete se ponaša moralno da bi izbjeglo osjećanje krivice. imaju više prijatelja. donesu takvu odluku koja neće naškoditi drugom djetetu koje je u neposrednom kontaktu s njim/njom.U svojoj knjizi Moralni razvoj i moralno vaspitanje. Istraživanja u području porodične pedagogije (Rosić i Zloković. Postavlja se pitanje kako dijete nauči da kontrolira svoje ponašanje? Dijete čini prekršaj i biva kažnjeno. 30 . Naime. 2004). Emicionalno prihvaćanje majke kasnije snažno utiče na razvoj djetetovog identiteta. Porodica je prva škola emocionalnog učenja.2. a kvaliteta bliskosti ima znatan uticaj na odnose sa/i prema vršnjacima. 3. inhibira ponašanja koja se smatraju rđavim iako možda donose zadovoljstvo ili korist. svojim moralnim rasuđivanjem. postižu bolje rezultate u školskim postignućima. Kao posljedica toga. manji broj konflikata. Rani modeli odnosa s majkom nesvjesno se internaliziraju u buduća očekivanja djeteta. 2002) ukazuju na to kako pozitivne aktivnosti unutar porodice utiču na unutarporodičnu povezanost. Upravo su vannastavne aktivnosti način i pretpostavka za razvoj moralnih osobina učenika putem kojih se djeca dovode u situacije da. U tom smislu.

socijalni problemi i školski neuspjeh. Takva djeca kroz iskustva zanemarivanja i zlostavljanja nauče diskrepanciju između onih koji imaju moć i onih koji je nemaju te se često identificiraju s ulogom agresora. Promjene u identitetu posljedica su promjena u emocionalnim iskustvima. Depresivna djeca i adolescenti skloniji su ljutnji. i oni siromašniji više naginju emocionalnoj hladnoći. 1995: 235). čije su posljedice bezobzirnost. agresivnost. šta osjećaju i ko su? Zato trebaju odabrati dobre uzore“ (Erikson. vlastitih kompromisa i prekršaja (Leach. 2004). kroz tu izloženost nepažnji skloni su razvijanju iskrivljenog poimanja morala i moralnosti. iratabilnost. skloniji su autoritativnom odgoju. 2003). Naime. 31 . iskaljivanju bijesa na drugim osobama ili stvarima i ne procjenjuju da je u stresnim situacijama traženje podrške od strane roditelja djelotvorna strategija u smanjivanju stresa (Vulić-Prtorić. djeca neće moći postaviti jasnu granicu između sredstva i cilja. Roditelji srednjeg društvenog sloja. Nedostatak pažnje i roditeljska distanca imaju snažan uticaj na nezrelo ponašanje djeteta odnosno adolescenta. kao i s pitanjima kako ih doživljavaju.U fazi psihosocijalnog razvoja stvaranja ili konfuzije identiteta „adolescenti se osim s fiziološkom revolucijom moraju suočiti s jasno definiranim zadacima koje im postavljaju odrasli. ali i nepoželjno ponašanje. vrše strožiju kontrolu i više kažnjavaju. a empatija prekursor osjećaja pravednosti i prosocijalnog ponašanje (Bratanić. Ako im se ne pruži model pozitivne identifikacije i ne dopusti pogled u svijet odraslih. Socijalni razvoj je integralno povezan s oblikovanjem identiteta. Poremećaj porodične dinamike kod 40% adolescenata izaziva neki od poremećaja raspoloženja i afekata (Marcelli. koja može uticati na socijalno poželjno. tjelesnom obračunu. zbog čega se mogu ponašati nekongruentno i nepredvidivo. središte je razvoja samopoštovanja. opstruktivnost. bliskosti i intimnosti. Iskustva pokazuju kako djeca koja reagiraju sa smanjenim pragom tolerancije na frustraciju i agresijom odrastaju zanemarivana ili zlostavljana i imaju iskustvo odbacivanja ili periodičnog napuštanja od strane najmanje jedne emocionalno važne osobe. Alkohol i virtualni svijet služe im kao zamjena za emocionalne odnose. socijalnih vještina. Pomoću njih se pokušavaju osloboditi osamljenosti i rasteretiti od negativnih emocija. Za zdrav razvoj djeteta vrlo su važna iskustva u porodici. 2003). Identifikacija sa grupom vršnjaka. 2002).

Gajanović.3. Kako djeca rastu tako i saradnja među njima poprima složenije oblike. da uvaže želje učenika ovog uzrasta pri organiziranju vannastavnih aktivnosti i njihovom učešću u procesima socijalizacije i socijalnim odnosima. Kako djeca rastu. te uključuje podjelu zadataka. Gajanović. pri čemu se. Djeca započinju svoje socijalne odnose s okolinom izražavajući svoje potrebe. Ovo je način da djeca shvate smisao društvenih odnosa. koje nije prihvatljivo niti od strane odraslih. realizirane. raznolikije i složenije. u donošenju odgovarajućih odluka i njihovom realiziranju. paralelno s njima ili samo posmatra šta oni rade. godine starosti vršnjaci postaju glavni kriterij u oblačenju i ponašanju. a njihove igre složenije i zahtjevnije. U školskom dobu. rastu i njihove interakcije sa sredinom u kojoj djeluju. Samo tako mogu biti osposobljeni za ostvarenje društvenih odnosa i prilagođavanje odgovarajućim društvenim zahtjevima. uspostavlja povezanost.Razvoj socijalnih odnosa i socijalna kompetencija Razvoj socijalnih odnosa kod djece je postepen. (1991) su pisali o socijalnim karakteristikama djece i važnosti vršnjaka kao kriterija u cjelokupnom ponašanju.. a odnosi među djecom postaju sve stabilniji i počinju se javljati prva prijateljstva. između djece i njihove okoline. koja. povećava se osjetljivost na emocionalna stanja drugog. šaljući signale na koje okolina reagira. Djeca postaju sposobna uspostavljati socijalne odnose s drugima. prihvatati drugačije. Iskustvom u socijalnim odnosima. npr. s druge strane. da bi se uskoro počele javljati prve interakcije. uoče važnost normi koje te odnose reguliraju i shvate smisao i potrebu usklađivanja svojih ličnih interesa sa zajedničkim interesima. Mladi razvijaju svoja pravila ponašanja koja ispoljavaju u vanškolskim situacijama i zato ovaj uzrast rado učestvuje u neformalnim đačkim organizacijama i grupama. bitna za cjelokupan dječiji razvoj. U početku se dijete igra uz drugu djecu. postavljanje i poštivanje pravila. a odnosi s vršnjacima postaju sve važniji u njihovim životima. potiču uspostavljanje kontrole nad vlastitim ponašanjem. Ove činjenice ukazuju na potrebu i mogućnost nastavnika. Upravo vannastavne aktivnosti i pojedine sekcije mogu biti značajne u doprinosu razvoja socijalne svijesti. djeca uče razumijevati druge. 32 . niti od strane vršnjaka. Mandić.3. tačnije u starijem osnovnoškolskom uzrastu djece. i 15. (1991) ističu da između 12. donošenju odluka i preuzimanju odgovornosti za odluke koje nisu. Mandić. uočavati njihove namjere i reagirati u skladu s njima. voditelja određenih sekcija. one postaju bogatije. Interakcije između djece postaju bogatije.

vještinama i sposobnostima uspostavljanja i održavanja zadovoljavajućih socijalnih odnosa. Prilikom osposobljavanja djece za kvalitetne socijalne kontakte. Wagner & Butler. s lakoćom uspostavljaju i održavaju socijalne odnose. mijenjaju se pod uticajem socijalnih odnosa. dok druga. emocionalno izražavanje i doživljavanje. odnosno stanja djece. Joksimović (1994). npr. djeca bolje razumiju druge. 33 . Umješnost i vješina nastavnika – voditelja aktivnosti rezultira umjesnošću i vještinom učenika u socijalnim kontaktima koje ostvaruju u vannastavnim aktivnostima. postaju sve uspješniji u uočavanju diskretnih socijalnih znakova i sve tačnije na njih reagiraju. Djeca se razlikuju u svom socijalnom ponašanju. do nepovjerenja u druge. u našim školama je moguće primjetiti ovakva ili slična ponašanja. Naime. Neka djeca se razlikuju i po stepenu socijalne kompetencije. te kako kontrolirati vlastito ponašanje i prilagođavati ga okolnostima. do nerealne slike o sebi i drugima. njihove namjere. naprotiv. Međutim. odnosno po svojim mogućnostima. Iskustvom u socijalnim odnosima. nastavnik voditelj aktivnosti ima veoma važnu ulogu. navodi prema Hymel.. potrebe i želje. pa su neke razlike određene karakteristikama ličnosti. (1990) da neostvarena bliskost sa vršnjacima može dovesti do osjećanja nesigurnosti i inferiornosti. Djeca svoja ponašanja i izražavanja cijene na osnovu reakcija drugih. te na taj način uče koje su reakcije prikladne u pojedinoj situaciji. a u cilju sprečavanja takvih ponašanja važnu ulogu ima primjena metoda. Nemogućnost ostvarivanja bliskosti sa vršnjacima i neprihvaćenost od strane vršnjaka predstavljaju za mlade jedan od važnih izvora nezadovoljstva sopstvenim životom. ne uspjevaju ili se slabije snalaze u tome.Dječije ponašanje. dok su druge određene u izraženosti potrebe za socijalnom stimulacijom – neka djeca su društvenija od druge i traže više socijalnih poticaja. postoje i razlike među djecom kad je u pitanju socijalno ponašanje. upravo. tehnika i oblika savjetovanja koje jedan nastavnik može i treba primjeniti u svom radu i odnosu prema djeci. Neka djeca.

toleranciju. jedinstvenost i pozitivnu sliku o sebi. Može se reći da su ovo bitne pretpostavke za uspostavljanje uspješnih socijalnih odnosa djece i odraslih ali i djece jednih sa drugima. iskazivanje osjećaja vrijednosti. Gajanović. komunikacijske vještine. izdržljivost u obavljanju zadataka. takođe. kooperativnost i uzajamnu pomoć. djeca će reagirati na podražaje sredine i nastojati da daju svoj doprinos u aktivnostima koje se organiziraju u njihovom okruženju ako su direktno uključeni u tu 34 .3. te mogu poslužiti kao osnova dobre saradnje u vannastavnim aktivnostima djece osnovnoškolskog uzrasta. Naime. Kompetencije podrazumijevaju iskazanu sposobnost korištenja znanja. zatim uslovi i prilike u kojima djeca imaju ili nemaju mogućnost uspostavljanja vršnjačke interakcije i mnoge druge. Socijalna klima je. U samom početku razvoja to su roditelji a kasnije nastavnici.1. Osim ovih faktora važnu ulogu u razvoju socijalne kompetencije imaju i neke osobine djece kao npr. prijatelji. u značajnoj mjeri. odgodu ličnog zadovoljstva. grupne aktivnosti i sekcije. odgovornost prema sebi i drugima. Odnosi u grupi mogu biti „dobri“ i „loši“. a zasniva se na pojedinačnoj sposobnosti iniciranja i održavanja zadovoljavajućih recipročnih odnosa sa vršnjacima. Socijalna kompetencija Pod socijalnom klimom podrazumijevamo „stanje psihosocijalnih odnosa pripadnika neke socijalne grupe i njihovih odnosa prema grupi u cjelini“. ovisi od odnosa koji nastavnik ima prema djeci i međusobnog odnosa djece jednih prema drugima. priroda dječije privrženosti članovima porodice i osobama van porodice. vršnjaci. Na osnovu ovoga dolazimo do konstatacije da socijalna klima u vannastavnim aktivnostima. kontroliranje nasilnih ponašanja. vještina i ličnih socijalnih ili drugih sposobnosti u situacijama rada ili učenja te u profesionalnom i ličnom razvoju. Postoji značajan broj faktora od kojih zavisi razvoj umijeća vršnjačke interakcije koji doprinosi socijalnoj kompetenciji. 1991).3. te mnoge druge neformalne grupe i udruženja. Socijalna kompetencija uključuje empatiju. u neposrednoj vezi sa socijalnom kompetencijom. Socijalna kompetencija u školskom kontekstu pokazuje stepen u kojem grupa vršnjaka prihvaća neko dijete. sposobnost razumijevanja drugih i uspješno funkcioniranje u međuljudskim odnosima. a očituju se u grupnoj koheziji i akcionoj efikasnosti (Mandić.

metodom pokušaja i pogrešaka. nošenje s neuspjehom. razumijevanje osjećaja drugih osoba.situaciju. slijeđenje uputa.2. Socijalne vještine pomažu u samokontroli te sposobnosti djece da odgode ispunjenje svojih ličnih želja za dobrobit zajedničkih želja i ciljeva. uvjeravanje drugih. nošenje s ljutnjom druge osobe. grupu ili sekciju mogu se navesti neke poželjne socijalne vještine: slušanje. započinjanje razgovora. 3. kroz interakcije djece jednih s drugima. Riječ je o naučenim oblicima ponašanja. pregovaranje. Socijalne vještine Djetetova socijalna kompetencija. U cilju adaptacije djece u društvenu sredinu. zauzimanje za drugu osobu. odgovaranje na prigovore. Sposobnost da inhibira egocentrično društveno ponašanje takođe je odraz socijalne vještine. socijalnu svijest i samopouzdanje. Socijalne vještine doprinose kvalitetnijem razvoju socijalnih odnosa koji u sebe uključuju socijalnu interakciju i socijalnu kompetenciju. nošenje s vlastitim strahovima. davanje uputa. nošenje s optužbama. a kasnije se utvrđuju i mijenjaju kroz interakciju s grupama vršnjaka kao i ostalim grupama s kojima djeca dolaze u dodir. omogućiti sticanje socijalnih kompetencija i vještina potrebnih za pravilan socijalni razvoj. koje će. davanje komplimenata. iskazivanje vlastitih emocija. traženje pomoći. uvježbanim sposobnostima koje se uče od najranijeg djetinjstva u porodiciimitacijom. izvinjenje za pogrešku. npr. prepoznavanje svojih osjećaja. uključuje socijalne vještine. održavanje razgovora. Ova konstatacija upućuje na važnost planiranja i realiziranja različitih vannastavnih aktivnosti u školi. postavljanje pitanja. iznošenje prigovora. izbjegavanje sukoba. 35 . odgovaranje na uvjeravanja.3. te na taj način učiti razumijevati socijalne odnose i postepeno postajati socijalno kompetentni. samokontrola. samopredstavljanja. nošenje s vlastitiom nemotiviranošću. iskazivanje naklonosti. predstavljanje drugih osoba.

prikupljanje informacija. time se povećava važnost onoga što o njima misle njihovi vršnjaci. razmatranje vlastitih sposobnosti. Djeca i odrasli koji imaju širok repertoar socijalnih znanja i vještina. put koji vodi prihvaćenosti od strane vršnjaka isto kao što je interakcija put koji vodi do socijalne kompetentnosti. vole i kako se prema njima ponašaju. kako u nastavnim tako i u vannastavnim aktivnostima. Ravnopravnost vršnjačkih odnosa dobila je svoj značaj i u istraživanjima koja je provodio švicarski psiholog Pijaže. 36 .Značaj vršnjačkih odnosa za socijalni razvoj djece Što su djeca bliže pubertetu. koliko ih uvažavaju. planiranje aktivnosti za druge. a za društvo prihvatljivu poziciju.- odlučivanje o poduzimanju akcija. Socijalnoj kompetenciji prethode socijalne vještine. misli se na djecu približno istog uzrasta koji imaju određene međusobne kontakte i koji učestvuju u zajedničkim aktivnostima. vjerovatno je da će iskazivati socijalnu kompetentnost u društvenim odnosima. a u toku školskog perioda vršnjaci imaju značajnu ulogu u njihovom razvoju. te ako su društveno svjesne. planiranje aktivnosti za sebe. imaju problema u iniciranju i održavanju zadovoljavajućih. usklađivanje problema po prioritetnosti. Te aktivnosti im omogućavaju da ostvaruju međusobnu ravnopravnost. U školskom periodu svog života djeca imaju priliku da ostvaruju interakciju sa svojim vršnjacima. Pod pojmom vršnjaci. Važnost vršnjaka u razvoju djece i mladih uslovljena je velikim uticajem vršnjaka koji oni imaju u razvoju djece i mladih. razvoj djece je usmjeren na porodicu. koje direktno utiču na socijalna iskustva koja su djeci potrebna za uspješno sudjelovanje u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. postavljanje cilja. Djeca i odrasli bez socijalne osjetljivosti. recipročnih odnosa s drugima i teško pronalaze za sebe željenu. gdje pojedinac prima uticaje svojih drugova.4. 3. U prvim godinama svog života. Socijalno kompetentna ponašanja su put koji vodi sklapanju prijateljstava sa vršnjacima. ali istovremeno i on utiče na njih.

Uključivanje učenika u vannastavne aktivnosti može rezultirati smanjenjem broja djece koja su. Emocionalna podrška. on je objašnjavao razvoj dječijeg morala ravnopravnošću vršnjačkih odnosa. može pomoći djeci koja su slabije.Naime. Socijalno izolovana djeca. te na taj način zadobiju simpatije vršnjaka. što bi značilo da su pravila nastajala usljed uzajamne pomoći i slaganja u razmjeni mišljenja. zajedničke aktivnosti pomažu u smanjenju ispoljavanja takvog ponašanja. imaju niži stepen samopouzdanja. ili nikako. prijedloga i ideja u zajedničkim aktivnostima. u uskoj je vezi sa postignućima u srednjem djetinjstvu i adolescenciji. 37 . Takođe ističe važnost uzajamnih odnosa kad je u pitanju egocentrizam kod djece. te stvaranju uslova koji će omogućiti veću međusobnu komunikaciju među vršnjacima. Značaj koji vršnjaci imaju na razvoj djece. koju djeca dobiju ili ne dobiju od svojih vršnjaka. Raznolikost sadržaja i oblika vannastavnih aktivnosti. iz nekih razloga. u odnosu na djecu koja su prihvaćena od strane vršnjaka. neprihvaćena od svojih vršnjaka. sklonija su asocijalnom ponašanju. prihvaćena od svojih vršnjaka da učešćem u određenoj vannastavnoj aktivnosti oslobode svoje stvaralačke potencijale i svoje talente. može biti vodilja u osmišljavanju i planiranju sadržaja nastavnih i vannastavnih aktivnosti. te postižu slabiji školski uspjeh i ranije napuštaju školu.

II DIO: METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 38 .

zatim. veoma su djelotvorno sredstvo socijalizacije ličnosti. saradnja. na koje kompetencije socijalnog razvoja učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta utiču različite vannastavne aktivnosti. U socijalnim odnosima djeca uče razumijevati druge. projektnih aktivnosti učenika i aktivnosti lokalne zajednice u kojoj škola djeluje. koja. podrazumijevaju sposobnost rada u timu. One će kod učenika razviti socijalne kompetencije kao što su: solidarnost. a zadatak škole je da aktivno motivira učenike na učešće u različitim vannastavnim aktivnostima.1. diskusiju. koje. Ovim istraživanjem ćemo saznati da li su vannastavne aktivnosti značajne za socijalni razvoj učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. primjećivati njihove namjere i reagirati u skladu s njima. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Cilj ovog istraživanja je predstaviti značaj vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. prihvatati drugačije. Djeca uče jedna od drugih kao i od odraslih. Neophodno je da škola bude „zajednica koja uči i u kojoj se uči“. sposobnost pregovaranja i niz drugih socijalnih vještina. te aktivan faktor u procesu uspješne društvene interakcije kao jedne od faza u procesu socijalnog razvoja djece. Djeca u tom uzrastu razvijaju vještine koje su potrebne za smišljenu i sadržajnu socijalnu interakciju i mnoštvo prilika za saradnju. povećava se osjetljivost na emocionalna stanja drugog. Stoga. principijelnost. zajednica u kojoj svi uče jedni od drugih. Neke od ključnih kompetencija socijalnog razvoja. uspostavljaju kontrolu nad vlastitim ponašanjem. 39 . maloj i velikoj grupi. Vannastavne aktivnosti iz svih oblasti. U starijem osnovnoškolskom dobu. Vannastavne aktivnosti se organiziraju na način da zadovolje potrebe učenika tako da su aktivni u oblastima koje su za njih značajne i važne. analizu i refleksiju u paru. Izvode se kroz organiziranje sekcija. niti od strane vršnjaka. s druge strane. tolerancija. sposobnost razmjene ideja i mišljenja. nije prihvatljivo niti od strane odraslih. imaju za cilj povećanje znanja i vještina kod učenika. PREDMET ISTRAŽIVANJA Vannastavne aktivnosti koje se izvode u školi. istražit ćemo značaj vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. možda. kultura dijaloga i mnoge druge. u datom momentu.

uglavnom. 1999). do kojih se teško dolazi i. Ključni oblici odnosa među pojavama korelacioni (funkcionalni) i uzročni (kauzalni) izražavaju opće zakonitosti. 4. GLAVNA HIPOTEZA Može se reći da pojave predstavljaju pojmove čiji međusobni odnosi konstituiraju hipoteze koje podliježu utvrđivanju istinitosti u životnom iskustvu pred činjenicama. omogućuje konstituiranje općih stavova iz pojedinačnih slučajeva. otkrivaju se posebne uslovljene pravilnosti.3. ZADACI ISTRAŽIVANJA U skladu sa postavljenim predmetom i ciljem istraživanja. logičkih postavki i metoda koje će se koristiti za analizu podataka postavljena je sljedeća hipoteza: Pretpostavlja se da vannastavne aktivnosti koje se izvode u školi pozitivno utiču na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. nego i na moguće činjenice. Utvrditi koje su vannastavne aktivnosti dostupne djeci starijeg osnovnoškolskog uzrasta. bez nadmoći jednog ili drugog. Pritom. Utvrditi značaj vannastavnih aktivnosti na razvoj saradnje i kulture dijaloga kod učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. 2. nauka se ne ograničava samo na postojeće. Polazeći od predmeta. Utvrditi da li vannastavne aktivnosti daju mogućnost socijalizacije . zadataka i ciljeva istraživanja. 4. Utvrditi na koji način su vannastavne aktivnosti regulirane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. definirani su sljedeći zadaci: 1. Spoj teorijskog i empirijskog. 40 . jer činjenice plus mogućnosti sadržane u njima ili njihovoj organizaciji zajedno čine stvarnost (Šušnjić. 3.

1. METODE ISTRAŽIVANJA 5. zadataka i hipoteza. H4: Vannastavne aktivnosti značajno utiču na razvoj saradnje i kulture dijaloga. saradnja. 5. zakona i principa. 1989). H3: Pretpostavlja se da vannastavne aktivnosti razvijaju socijalne kompetencije kao što su: solidarnost. zakonskih i podzakonskih akata. regulirane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. Metoda teorijske analize omogućava analizu pedagoške teorije. 41 .jedna je od metoda pedagoškog istraživanja koja se služi pretežno dedukcijom kao logičko metodološkim postupkom u pedagoškom istraživanju (Potkonjak. pojmova. te omogućava obogaćivanje naučnog saznanja iz oblasti pedagogije. nauke i tehnike. metodom teorijske analize smo se koristili kod uvida u Godišnji program rada škole. Metoda teorijske analize će poslužiti u stvaranju teorijske osnove istraživanja.Metoda teorijske analize Metoda teorijske analize/method of theoretical analysis/ . evidencije o radu vannastavnih aktivnosti. različitih tekstova te njihovog analiziranja i vađenja sažetih dijelova sadržaja teksta. H2: U školi se realiziraju vannastavne aktivnosti iz oblasti: kulture i umjetnosti.Podhipoteze: H1: Pretpostavlja se da su vannastavne aktivnosti. zatim pri utvrđivanju cilja. kao oblik odgojno-obrazovnog rada. Šimleša. sporta. U ovom istraživanju. tolerancija i kultura dijaloga.

Servej dubinski snima i ukršta varijable te otkriva odnose koji nisu sami po sebi vidljivi ili mjeri vidljive pojave i odnose. 2007). o trendovima u djelovanju postojećih pojava i slično. 5. Radi se o snimanju postojećeg stanja u praksi. Deskriptivno-analitičkom metodom će se analizirati procjena uticaja vannastavnih aktivnosti/sekcija na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. procese koji su u toku. 1973). 42 . servej je specifičan i vrlo raširen neeksperimentalni pristup.5. izvođenje zaključaka u raznim pravcima. obradu i prezentaciju podataka još i njihovu interpretaciju. efekte koji su prepoznatljivi u učincima (Suzić.2. zatim stavove i mišljenja koje je moguće analizirati i kojim se mogu sintetizirati rezultati. te iznijeti pretpostavke o povezanosti vannastavnih aktivnosti/sekcija i socijalnog razvoja djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. i ukazuje na način kako bi se na osnovu tih rezultata moglo ili trebalo usavršiti odgojnoobrazovnu praksu (Mužić. Ovom metodom je moguće sakupljati činjenice koje se odnose na predmet istraživanja. Kao deskriptivni metod. stanovišta ili stavove ljudi.Deskriptivno-analitička metoda Deskripcija shvaćena kao naučna metoda obuhvaća uz prikupljanje. o odnosima u društvu. za razliku od analize teoretskih radova. servej tretira: uslove ili odnose koji već postoje. komparativnih studija koje porede već postojeće nalaze istraživanja. uvjerenja. Neki autori ga nazivaju servej-metod. praksu koja preovlađuje ili neki specifični aspekt prakse. Ovom metodom će se opisati dostupnost sadržaja vannastavnih aktivnosti djeci starijeg osnovnoškolskog uzrasta. te njihov uticaj na socijalni razvoj učenika.3.Servej istraživački metod Za razliku od proučavanja literature. Servej istraživačkom metodom će se dobiti uvid u stavove i mišljenja nastavnika o uticaju i značaju različitih vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj djece.

5. te da bi se formirala jedna zajednička varijabla. na bazi podataka deskriptivne statistike i na osnovi zakona vjerovatnoće.Metode za analizu podataka Podaci koji se dobiju deskriptivnom statistikom. 43 . tj. kreiraju i kako bi se mogli poduzeti statistički postupci kao što je aritmetička sredina i analiza varijance. takođe. Znači. karakteristikama. testovi značajnosti između aritmetičkih sredina malih nezavisnih uzoraka. na: frekvencije. aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju. verificirat će se postavljena glavna hipoteza i podhipoteze i izvesti procjene i zaključci u vezi postavljenog cilja istraživanja. takođe. Kreirat će se indexni skorovi da bi se mogli grupirati ajtemi koji mjere iste karakteristike. procente. tj. U deskriptivnom dijelu. zakonitostima i međusobnim odnosima pojedinih statističkih obilježja osnovnog skupa. izvedeni zaključci odnosit će se na konkretne empirijske karakteristike podataka.4. Indexni skorovi se. predstavit će se tabelarno i grafički. pomoći u poređenju rezultata između različitih grupa sekcija te ćemo imati sveobuhvatniju sliku o mjerenoj pojavi. Indeksni skorovi će. formirat će se zaključci o vrijednostima. kako bi se iz njih izvukle bitne informacije o predmetu istraživanja. Pomoću inferencijalne statistike. U statističkim procedurama koristit će se računarski program SPSS 20 for Windows.

Anketiranje Anketiranje je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i prikupljaju podaci.1. 6. zatim koje se vannastavne aktivnosti/sekcije izvode u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. Rad na pedagoškoj dokumentaciji će omogućiti uvid u to na koji način su vannastavne aktivnosti regulirane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. 1973).Rad na pedagoškoj dokumentaciji Pedagoškom dokumentacijom naziva se skup sačuvanih podataka koji su u vezi s problemima odgoja. informacije. Takođe će omogućiti prikaz statističkih rezultata istraživanja dobivenih statističkim metodama obrade. 1999). kako bismo dobili informacije o tome da li vannastavne aktivnosti djeluju na socijalni razvoj učenika i kakav je njihov značaj u socijalnom razvoju djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. a istraživač ih proučava i iz njih izvlači zaključke.2. stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja (Čekić. Anketirat ćemo nastavnike koji izvode vannastavne aktivnosti/sekcije organizirane za učenike starijeg osnovnoškolskog uzrasta.6. 44 . Zapravo i nema pedagoškog istraživanja u kojem se ne bi javljala analiza pedagoških dokumenata. Rad na dokumentima koji predstavljaju „među proizvod“ razmatra se prilikom obrade odgovarajućih postupaka pedagoškog istraživanja u kojima se oni dobivaju. TEHNIKE PRIKUPLJANJA PODATAKA 6. kao i prilikom prikaza statističkih metoda njihove obrade (Mužić. Riječ je o dokumentima koje su ranije izradile druge osobe.

1. 1973). Upitnik ima 42 čestice grupirane u 3 skale. o njima se sačinjavaju bilješke. 7. U ovom istraživanju bit će primjenjeno anketiranje prilikom upotrebe instrumenta koji je konstruiran za ovo istraživanje . Evidencioni list će se koristiti kao instrument prilikom analize uvida u to koje su vannastavne aktivnosti/sekcije dostupne djeci starijeg osnovnoškolskog uzrasta u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. što potpunije i adekvatnije koristili. Takođe će se koristiti i prilikom uvida u sveske evidencije pojedine vannastavne aktivnosti/sekcije. 45 . Upitnik je sačinjen od pitanja i ajtema (skala sudova) sa petostepenom Likertovom skalom.7. Evidencioni list pri analizi pedagoške dokumentacije Kako bi se dokumenti. na osnovu kojih nastavnici procjenjuju uticaj vannastavnih aktivnosti/sekcija na socijalni razvoj učenika koji pohađaju te vannastavne aktivnosti/sekcije. koji služe kao izvori u obradi neke teme.2. a procjena se vrši na skali od 0 do 5. ili pitanja u vezi s mišljenjima ispitanika (Mužić. Anketni upitnik se može koristiti u istraživačke svrhe prilikom čega se prikupljaju i sređuju podaci kojima se rješava određeni problem. čak i onda kad nisu pri ruci. Anketni upitnik Anketa je u pedagoškom istraživanju postupak kojim se ispitanicima postavljaju pitanja u vezi sa činjenicama od naučnog interesa za pedagogiju a koje su poznate ispitanicima.Anketni upitnik za nastavnike. INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA 7.

ANOVA – analiza varijance. poslužiti podaci dobiveni metodom teorijske analize. 46 . UZORAK ISTRAŽIVANJA Uzorak u istraživanju je namjerni. Pri obradi i interpretaciji rezultata će. takođe. odnosno u uzorak su uzeti nastavnici koji vode različite vannastavne aktivnosti. 9. Statistički postupci koji će biti korišteni u obradi su: deskriptivna statistika (frekvencije.8. što znači da su nastavnici koji čine uzorak podijeljeni po određenim karakteristikama. OBRADA PODATAKA Obrada podataka će biti statistička ali i kvalitativna koja će ukazati na povezanost različitih vannastavnih aktivnosti i socijalnog razvoja djece starijeg osnovnoškolskog uzrasta. procenat. a koje su planirane za učenike starijeg osnovnoškolskog uzrasta. standardna devijacija). inferencijalna statistika (testovi značajnosti između aritmetičkih sredina malih nezavisnih uzoraka). Za način obrade podataka poslužit će računarski program SPSS 20 for Windows. aritmetička sredina. Uzorak će činiti nastavnici/voditelji vannastavnih aktivnosti/sekcija u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. Anketiranjem će biti obuhvaćeno 26 nastavnika/voditelja vannastavnih aktivnosti/sekcija.

III DIO: ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA 47 .

uzgoj malih životinja). grupa. grupa. folklorna. pa se u školi organiziraju vannastavne aktivnosti učenika radi produbljivanja i razvijanja stvaralačkih sposobnosti kod djece. trgovinska. horska. vinogradska. družina. te sticanja pozitivnih navika i vještina. voćarska. recitatorska. učeničkih zadruga i drugih oblika. broj 5/97. Član 70. sticanja pozitivnih navika i vještina. istog zakona uređuju se pravila osnovne škole koje usvaja školski odbor. i na osnovu godišnjeg programa rada osnovne škole. Član.1. a zasnivaju se na doborovoljnosti učenika. baletna sekcija). naučno-tehničke. Slobodne aktivnosti učenika ostvaruju se preko društava. klubova. u skladu sa Pedagoškim standardima. Slobodne aktivnosti se uređuju i Pedagoškim standardima za osnovnu školu. tako što kaže da se u osnovnoj školi organiziraju slobodne aktivnosti učenika radi produbljivanja i razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti. pčelarska. a godišnjim programom rada škole planiraju se i realiziraju vannastavne aktivnosti učenika. Zakona o osnovnoj školi. modelara. Pravila navodi se da se vannastavne aktivnosti ostvaruju preko društava. govori o tome da se odgojno-obrazovni rad provodi. radioamatera. sekcija. Službene novine Federacije BiH. a na dobrovoljnosti učenika. U članu 72. istog zakona. Pravila škole sadrže i slobodne aktivnosti učenika. stočarska. ZAKONSKA OSNOVA VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI Rad na pedagoškoj dokumentaciji omogućio je uvid u zakonsku osnovu vannastavnih aktivnosti. ratarska. Pravila navodi sljedeće oblasti vannastavnih aktivnosti: kulturno-umjetničke.). Član 33. privredna aktivnost-zadrugarstvo (knjižarska. likovnam literarna. tehnika i tehnologija (sekcije i klubovi mladih tehničara. tako da se analizom došlo do podataka bitnih za ovo istraživanje. Član 35. fotoamatera. klubova. 48 . VIII standarda navodi školske slobodne aktivnosti: kultura i umjetnost (dramska. družina. računarska sekcija i dr. sekcija. Članom 40. Član 71. saobraćajaca. Zadaci i programski sadržaji slobodnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom i pravilima škole. Zeničko-dobojski kanton. Naime. povrtlarska. peradarska. uređuje slobodne aktivnosti učenika. sportske i ostale. Pravila Osnovne škole „Enver Čolaković“ u Brezi definira organiziranje vannastavnih aktivnosti. učeničkih zadruga i drugih oblika. kibernetičara. muzička. racionalizatora i inovatora. pored nastavnog plana i programa.

sportske sekcije. sportsko streljaštvo. fizičara. dok slobodne aktivnosti podrazumijevaju cjelokupne aktivnosti na nivou jedne škole. pa su one u posrednoj ili neposrednoj vezi sa nastavom. tjelesni i zdravstveni odgoj (društvo za tjelesni odgoj. Naime. Škola je dužna da. sportska sekcija. historičara. očuvanje prirodne okoline (sekcije i klubovi mladih prirodnjaka. linvista. biologa. vidjećemo da se pojam slobodne aktivnosti. školska zadruga. istovremeno. karate. izviđača. gorana. promovirati svoj rad u široj socijalnoj sredini. kružoci i redakcije za ostale nastavne predmete i oblasti). Analizom dokumenata dobijeni su podaci koji govore da se termin slobodne aktivnosti i vannastavne aktivnosti poistovjećuju u terminološkom smislu koji određuje njihovo značenje. ritmička gimnastika. koje ta škola planski razvija izvan nastave. terminološki. određuje Godišnjim programom rada škole i Pravilima škole. hemičara. ako se vratimo na dio u istraživačkom radu koji govori o pojmu vannastavnih aktivnosti. pojam vannastavna aktivnost podrazumijeva aktivnosti učenika koje škola organizira u cilju proširivanja nastavne građe. Naime. a kojima će škola. u školi se prati realizacija sekcija i o njima se vodi pedagoška - - i druga dokumentacija. geografa. skijanje. razlikuje u odnosu na pojam vannastavne aktivnosti. te ostale oblike koji odgovaraju uslovima i karakteru škole. male plimpijske igre. džudo. gimnastika.- dopuna i proširivanje znanja-stvaralaštvo (sekcije:matematičara. ima vannastavne aktivnosti kao što su dramska i muzička sekcija. 49 . ljubitelja zdrave čovjekove okoline). međutim. Na kraju zaključujemo da su vannastavne aktivnosti definirane Zakonom o osnovnoj školi. atletika. plivanje). bliže. na nivou škole. te se na ovaj način odgovara na prvi zadatak istraživanja koji ima za cilj utvrditi na koji način su vannastavne aktivnosti regulirane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. a da se rad vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi. planinara. stranih jezika.

A 1. 8. 5. 5. 7. 3. Tabela 1. te postavlja temelje kasnije socijalizacije učenika. 9. kako bismo doprinijeli otkrivanju slabosti sadašnjeg rada sekcija te. Organiziranje vannastavnih aktivnosti. Neophodno je proučavati vannastavne aktivnosti u školama. a to se najbolje postiže planiranjem. 3. B 1. sportskih. br. Jedan od zadataka ovog istraživanja je bio saznati koje se vannastavne aktivnosti. Stoga je neophodno njihovo osnivanje u svim osnovnim školama i to iz različitih oblasti: kulturno-umjetničkih. 7. dali doprinos razvoju pedagoške teorije i prakse. ZASTUPLJENOST SEKCIJA NAMIJENJENIH STARIJEM OSNOVNOŠKOLSKOM UZRASTU UČENIKA Škola ima zadatak da ostvaruje svoju odgojnu funkciju.2. organiziranjem i izvođenjem različitih vannastavnih aktivnosti/sekcija. Istraživanje je izvršeno u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. naučno-tehničkih. Vannastavne aktivnosti Broj grupa/ odjeljenja Broj učenika Sedmični fond sati Godišnji fond sati Ime i prezime nastavnika Snježana Pandža Aida Berbić Senada Herco Ermela Avdukić Mersiha Velić SonjaŠimunovć Sonja Šimunović Beta Pavlić Dubravko Tokma KULTURNO-UMJETNIČKE SEKCIJE Literarno 1 15 Recitatorska Dramska Folklorna Ritmička Hor Orkestar – blok flaute Lutkarska Likovna 1 1 1 1 1 1 1 1 12 15 25 20 25 20 15 25 1 1 1 1 1 1 1 1 1 35 35 35 35 35 35 35 35 35 NAUČNO-TEHNIČKE SEKCIJE Lingvistička Historijska Geografska Tehnički odgoj Ekološka Matematička Mladi fizičari 1 1 1 1 1 1 1 15 20 15 20 20 12 15 1 1 1 1 1 1 1 35 35 35 35 35 35 35 Hajrija Džafo Zamira Hadžo Malik Užičanin Saša Ilijev Fatima Mamela Mirsada Tulić Zina Kalota 50 . 4. 4. 6. organiziraju u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. predstavlja prvi korak u socijalnom razvoju. Podaci o zastupljenosti vannastavnih aktivnosti su dobijeni proučavanjem pedagoške dokumentacije. proizvodno-radnih i iz oblasti života i zajednice. na taj način. za stariji osnovnoškolski uzrast. U nastavku će biti predstavljen tabelarni prikaz sekcija za stariji osnovnoškolski uzrast koje djeluju u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. 2. Planiranje i zastupljenost vannastavnih aktivnosti R. 2. 6.

te ime i prezime voditelja aktivnosti. sporta kao i sekcije pod nazivom Ostale. sportskog područja. 8. košarka i nogomet.hor. sedmični fond sati.dramska.ritmička. Prikazana je zastupljenost vannastavnih aktivnosti/sekcija za učenike starijeg osnovnoškolskog uzrasta u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi.likovna. geografska. 51 . odbojka. informatička. Uvidom u tabelu moguće je vidjeti da su za učenike starijeg osnovnoškolskog uzrasta planirane vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti. lingvistička. broj učenika. C 1. broj grupa. pa se može reći da su za učenike starijeg osnovnoškolskog uzrasta organizirane različite kategorije vannastavnih aktivnosti kao što su: Kulturnoumjetničke:literarna. 7. 3.recitatorska. Blagovremeno i tačno određenje vremena. 6. 9. matematička. Planiranjem vannastavnih aktivnosti određuje se oblast sekcije. 5. 4. ekološka. naučno-tehničkog.orke star-blok flaute i lutkarska. D 1. tehnike. Naučno-tehničke: historijska. 3.8. Informatička Foto sekcija SPORTSKE SEKCIJE Odbojka Šah Košarka Nogomet OSTALE SEKCIJE Saobraćajna Mladi volonteri Civitas Crveni križ Novinarska Ljubitelji knjige Planinarska Sekcija ručnog rada 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 10 35 20 25 25 25 20 15 15 15 14 15 12 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 Isko Mujan Ahmed Trklja Dženan Avdukić Mehmed Kadrić Dženan Avdukić Dženan Avdukić Munib Šabić Mersiha Tozo Ozrenka Pavlić Mirsada Agić Alma Burek Senad Frljak Alem Suljić Emica Cvjetković Na Tabela 1. godišnji fond sati. foto sekcija i sekcija tehničkog odgoja. te da se za taj uzrast učenika izvode i sekcije pod nazivom Ostale. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. Analiza pedagoške dokumentacije je omogućila uvid u podatke o tome u koju kategoriju sekcija spadaju određene vannastavne aktivnosti. Sportske: šah. 4. a kada nastavnici i učenici znaju kad i koliko će se aktivnosti odvijati. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost. Istraživanje je pokazalo kako su učenicima starijeg osnovnoškolskog uzrasta dostupne sekcije iz sljedećih područja: kulturno-umjetničkog. moguće je da se pripreme i motiviraju za rad.folklorna. 2. 2.

-

Ostale: crveni križ, civitas, mladi volonteri, sekcija ručnog rada, saobraćajna, ljubitelji knjige, novinarska i planinarska. Proučavanje pedagoške dokumentacije/evidencije omogućilo je uvid u evidenciju Dnevnika rada vannastavnih aktivnosti u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi, te su dobijeni podaci o:

-

nazivu grupe, nastavnika voditelja vannastavnih aktivnosti/sekcija; broju učenika članova u pojedinoj vannastavnoj aktivnosti/sekciji; sedmičnom i godišnjem fondu sati pojedine vannastavne aktivnosti/sekcije; nastupima i takmičenjima u školi i van škole pojedine vannastavne aktivnosti/sekcije; rasporedu rada pojedine vannastavne aktivnosti/sekcije; bilješke o zalaganju, skolonostima i razvoju učenika pojedine vannastavne aktivnosti/sekcije;

-

planu i programu rada pojedine vannastavne aktivnosti/sekcije; postignutim rezultatima i značajnijim aktivnostima za pojedinu vannastavnu aktivnost/ sekciju. Na kraju možemo zaključiti kako su u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi, za djecu starijeg

osnovnoškolskog uzrasta, planirane vannastavne aktivnosti iz sljedećih oblasti: kulturnoumjetničke, naučno-tehničke, sportske i sekcije pod nazivom Ostale. Istraživanjem je utvrđeno da svaka pojedina vannastavna aktivnost/sekcija radi po određenom rasporedu i planu rada, te da se praćenje rada vannasatavnih aktivnosti vrši periodično na osnovu propisane procedure i pedagoške dokumentacije. Takođe se može konstatirati da se planiranje, organiziranje i izvođenje vannastavnih aktivnosti/sekcija regulira Godišnjim planom i programom rada škole, te da se u cilju kvalitetnijeg izvođenja vannastavnih aktivnosti realizira savjetodavni rad od strane pedagoške službe škole. Istraživanjem je utvrđeno i to da su Godišnjim planom rada škole definirane oblasti vannastavnih aktivnosti, obaveze i zaduženja voditelja različitih aktivnosti, broj grupa i učenika, te sedmični i godišnji fond sati vannastavnih aktivnosti.

52

3. OSNOVNI DESKRIPTIVNI PARAMETRI
Tabela 2. Brojčano stanje uzorka/osoba po spolu
Frekvencija Procenata ValidnihProcenata KumulativnihProcenata Muško Validnih Žensko Total 10 16 26 38.5 61.5 100.0 38.5 61.5 100.0 38.5 100.0

Na Tabela 2. Brojčano stanje uzorka/osoba po spolu prikazani su procenti i frekvencije ispitanika grupisanih po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode U istraživanju je učestvovalo 26 osoba/nastavnika koji vode vannastavne aktivnosti/sekcije, od kojih je 10 muških ili 38,5 % i 16 ženskih ili 61,5 %. Spol u ovom istraživanju govori da uzorak istraživanja nije spolno homogen, što se može pokazati kao značajno u odnosu na istraživani problem, jer određeni stavovi mogu biti, često, „tipično muški ili tipično ženski“. Pošto imamo spolno heterogen uzorak, izbjegli smo da su stavovi nastavnika „obojeni“ tipičnim spolnim karakteristikama. Voditelji različitih vannastavnih aktivnosti određuju se planom i programom koji se donosi na početku školske godine. Imenovanje voditelja vannastavnih aktivnosti nije rezultat dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika, nego izbora, na osnovu unaprijed utvrđenih kriterija od strane Nastavničkog vijeća, kao i ocjene nastavnika od strane Prosvjetno pedagoškog zavoda.

53

Grafikon 1. Brojčano stanje uzorka/osoba po spolu

Na Grafikon 1. Brojčano stanje uzorka/osoba po spolu prikazani su podaci o brojčanom stanju uzorka/osoba uključenih u istraživanje, kako bi se i vizuelno mogli uočiti odnosi između brojčanog stanja uzorka po spolu. Npr., vidi se da je od 26 osoba koje su učestvovale u istraživanju, više ženskih osoba i to 16 ili 61,54 %.

54

55 .7 30. Broj ispitanika voditelja različitih oblasti vannastavnih aktivnosti uslovljen je brojem voditelja aktivnosti. Frekvencije i procenti ispitanika grupisanih po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode Frekvencija Procenata ValidnihProcenata KumulativnihProcenata Kulturno-umjetničke Naučno-tehničke Validnih Sportske Ostale Total 7 9 2 8 26 26. prikazani su procenti i frekvencije. 2 nastavnika koji vode Sportske sekcije. u uzorku je najveći broj nastavnika koji vode Naučno-tehničke sekcije. od njih 26 je 9 nastavnika koji vode Naučno-tehničke sekcije. Frekvencije i procenti ispitanika grupisani po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode. koji je određen planiranjem vannastavnih aktivnosti. Dakle. što se utvrđuje Godišnjim planom i programom rada škole.Tabela 3. a najmanji borij nastavnika koji vode Sportske sekcije.8 100. 7 nastavnika koji vode Kulturno-umjetničke sekcije.0 Na tabela 3.8 100. Razlog najmanjeg broja voditelja sportskih sekcija je u najmanjem broju zastupljenosti sportskih sekcija u odnosu na druge oblasti vannastavnih aktivnosti/sekcija.6 7.5 69.9 34.6 7.9 34.7 30. 8 nastavnika koji vode Ostale sekcije.9 61.0 26.0 26.2 100. pa je vidan ukupan broj anketiranih osoba i to 26 osoba.

ispitanici koji vode sekcije pod nazivom Ostale 8 ili 30.8 %. jasno je da on nije mogao biti drugačiji.9 %. vidno je da su istraživanjem najviše obuhvaćeni ispitanici Naučno-tehničkih sekcija 9 ili 34. Sportske 2 ili 7. vizuelno se vide podaci koji su predstavljeni u Tabeli 2. gotovo. Kulturnoumjetničke 7 ili 26.6 %.. Frekvencije i procenti ispitanika grupisanih po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode. npr. Grafikon koji pokazuje frekvencije i procente ispitanika grupisanih po kategoriji sekcije koju vode. Ako imamo u vidu da je broj voditelja sekcija određen planiranjem vannastavnih aktivnosti koji se određuje godišnjim programom rada škole.7 %.Grafikon 2. Frekvencije i procenti ispitanika grupisanih po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode Na Grafikon 2. normalnu distribuciju frekvencija. 56 . ima.

4%.8% 4 44.5% 38. prikazana je Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije.3%.5% i 3 M ili 37.7% 23.4% Spol Žensko 6 85.4% 15.0% 26.6% Na Tabela 4.2% 16 61. Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije.0% 5 62.0% 30.5% 19.00% dok je zastupljenost muškog spola 2 ili 7.7% 8 100.5%.9% 9 100.0% 7. Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije Muško Frekvencija Kulturno-umjetničke % od Grupa sekcije % od Total Frekvencija Naučno-tehničke % od Grupa sekcije % od Total Grupa sekcije Frekvencija Sportske % od Grupa sekcije % od Total Frekvencija Ostale % od Grupa sekcije % od Total Frekvencija Total % od Grupa sekcije % od Total 2 100.Tabela 4.3% 3. moguće je pripisati sistemu odgoja i obrazovanja u kojem je „feminizacija“ nastavničkog poziva savremeni fenomen. u naučno-tehničkim je približno ista zastupljenost muškog i ženskog spola i to 5 Ž ili 55. Primjetna je veća zastupljenost ispitanika ženskog spola u odnosu na muški spol u različitim oblastima vannastavnih aktivnosti.5% 10 38. Veću zastupljenost ispitanika ženskog spola u oblastima vannastavnih aktivnosti.5% 61. u sekcijama pod nazivom Ostale zastupljenost ženskog spola je.0% 0.0% 1 14.0% 7. 5 Ž ili 62.6% i M ili 44.1% 5 55.5% 0 0.0% 100.5% 2 100.8% 26 100.7% i 1 M ili 14.7% 3 37.2% Total 7 100.6% 19. pa je istraživanje pokazalo da je to slučaj i u Osnovnoj školi „Enver Čolaković“ u Brezi. 57 .0% 34. u sportskim aktivnostima nema voditelja ženskog spola što je 0 ili 0.7%.5% 11. takođe veća. Tako je zastupljenost ženskog spola u kulturnoumjetničkim sekcijama evidentna u odnosu na muški spol i to 6 Ž ili 85.

38% a u Ostalim ima 3 muška voditelja ili 11.23% dok u Naučno-tehničkim ima 4 muška voditelja ili 15.8% a najmanje muških 1 ili 3. Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije Na Grafikon 3.69% dok ženskih voditelja nema. može se vidjeti da u Kulturno-umjetničkim sekcijama najviše ima ženskih voditelja 6 ili 23. Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije. u sekcijama pod nazivom Naučno-tehničke i Ostale ima isti broj ženskih voditelja 5 ili 19.85%.54%. 58 . u Sporskim ima 2 muška voditelja ili 7.Grafikon 3.

prikazani su podaci o dužini radnog staža ispitanika izraženog u godinama. Dužina radnog staža ispitanika izraženog u godinama.133 U Tabela 5. te refleksiju i evaluaciju vlastitog rada. direktorom. kao kompetencija nastavnika. pa je prikazan: broj ispitanika /N/. obzirom na dužinu radnog staža. Sekcije vode nastavnici sa dužinom radnog staža u rasponu od 5 do 37 godina. traži sposobnost kritičkog mišljenja. nastavnicima. najmanji broj godina radnog staža /Minimum/.Desktiprivna statistika Tabela 5. 59 . Dužina radnog staža ispitanika izraženog u godinama N Minimum Maksimum Aritmetička sredina Dužina radnog staža u obrazovanju Validnih N 25 5 25 37 18. Dužina radnog staža nastavnika voditelja vannastavnih aktivnosti govori o tome da nastavnici. sa standardnom devijacijom od 9. roditeljima. Profesionalizam. trebaju dati i pokazati svoj puni angažman i profesionalizam u radu vannastavnih aktivnosti.1. Podaci u tabeli prikazuju da je prosječna dužina radnog staža nastavnika koji vode vannastavne aktivnosti/sekcije 18 godina. Profesionalizam nastavnika voditelja vannastavnih aktivnosti se može smatrati značajnim pokazateljem zainteresiranosti za rad u vannastavnim aktivnostima kao i rezultatima koje ta vannastavna aktivnost postiže. najveći broj godina radnog staža /Maksimum/. saradnju sa učenicima.00 Standardna devijacija 9.

kao ni rezultata koje ta vannastavna aktivnost postiže. ona ne mora biti i pokazatelj kvalitetnog rada vannastavnih aktivnosti u školama. kao i talentiranosti i interesovanja koje učenici pokazuju za određenu sekciju. Frekvencije učenika koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije po uspjehu u učenju i vladanju Frekvencija Odlični učenici po učenju i vladanju Prosječni učenici po učenju i vladanju Sve gore navedene kategorije učenika podjednako 13 4 12 U Tabela 6. Ovakvim mišljenjem nastavnici onemogućavaju učešće učenika koje se zasniva na slobodnom izboru sekcije koju će dati učenik pohađati. 60 . Najfrekventniji odgovor je odlični učenici 13. Podaci govore da su u različite vannastavne aktivnosti najviše uključeni odlični učenici. Frekvencije učenika koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije po uspjehu u učenju i vladanju. To može biti posljedica mišljenja nastavnika da će učešće odličnih učenika u pojedinim sekcijama biti pokazatelj boljih rezultata koje ta sekcija može postići. zatim sve kategorije učenika podjednako 12. te prosječni učenici po učenju i vladanju 4. vidi se da najviše ima odličnih učenika koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije. Iako je učešće odličnih učenika u različitim sekcijama „poželjna praksa“ većine nastavnika.Tabela 6.

3%. pokazuje da su 24 nastavnika rekli da učenici istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/ sekcija ili 92. 61 .3 7. takođe. Učenici koji istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija Frekvencija Da Validnih 24 Procenata 92. dok su 2 nastavnika ili 7. Učenici koji istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija.0 ValidnihProcenata 92. nejčešće se uključuju u više vannastavnih aktivnosti. Uključenost učenika u više sekcija istovremeno.0 KumulativnihProcenata 92. kao i mogućnosti oslobađanja vlastitih stvaralačkih potencijala u više različitih vannastavnih aktivnosti istovremeno.7 100.7 100.0 Ne znam/Nisam 2 siguran/na Total 26 Tabela 7.3 100.Da li učenici koji pohađaju vaše sekcije/vannastavne aktivnosti pohađaju i neke druge sekcije/vannastavne aktivnosti Tabela 7. Ovakav podatak govori da učenici koji se odluče uključiti u vannastavnu aktivnost.3 7. može biti pokazatelj želje učenika za djelovanjem što većeg broja vannastavnih aktivnosti u njihovom bližem okruženju/školi.7% rekli da ne znaju ili nisu sigurni da li učenici istovremeno pohađaju više sekcija.

Grafikon 4.3% su rekli Da. 62 . Učenici koji istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija vizuelno se može vidjeti procentna zastupljenost odgovora nastavnika koji su rekli da učenici istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija i to 24 ili 92. Značajan procenat nastavnika (92. može biti pokazatelj bliskosti i međusobne komunikacije nastavnika i učenika Osnovne škole „Enver Čolaković“. što može a i ne mora biti slučaj i u drugim školama. Učenici koji istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija Na Grafikon 4.3% Da) koji su rekli da učenici istovremeno pohađaju više sekcija.7% rekli Ne znam ili nisam siguran. te informiranosti nastavnika o pojedinačnom angažmanu učenika u različitim sekcijama na nivou škole. dok su 2 nastavnika ili 7.

0% 12.0% 11 11 3.8% 12 10 8.0% 0 Razvija nezavisnost učenika 0.2% 15 5 8.8% 1 7.0% 0 44.0% 4 60.0% 1 Podiže nivo discipline izvan nastave 4.0% 2 11.1% 6 57.0% 8.5% 12 10 3.7% 15.3% 11 12 0.0% 14 6 0.0% 4 48.4% 23.0% 0 Podiže nivo osjećaja sopstvene vrijednosti učenika 0.2% 17 6 0. Nikako 2 Podiže nivo discipline na nastavi 8.0% 12.0% 2 24.0% 0 Podiže nivo komunikacije kod učenika 0.0% 0 11.3% 46.1% 7 3 0.8% 23.4% 3 42..0% 1 24.0% 2 44.7% 19..0% 0 Razvija solidarnost 0.0% 12.0% 2 52.0% 12 5 0.0% 0 Razvija kulturu dijaloga među učenicima 0.0% 0 Pomaže da učenik svrsishodnije koristi svoje slobodno vrijeme 0.3% 42.6% 6 46.0% 9 28.0% 13 3 Malo Prosječno 1 11 Puno 9 2 Veoma puno 63 .2% 19.2% 15 3 0.0% 0 Pomaže usvajanje socijalnih normi ponašanja 0.Tabela 8.4% 53.0% 7.0% 0 12.7% 30.0% 6 36.5% 11 65.0% 0 15.8% 0 11.0% 0 Povećava opća znanja učenika 0.0% 40.0% 0 Podiže nivo samopouzdanja učenika 0.5% 3 42.1% 4.0% 1 23.0% 0 34.5% 3 46.0% 0 Potiče učenika na izražavanje svojih misli 0. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Vannastavna aktivnost/sekcija koju vodim kod učenika koji je pohađaju razvija ili podiže.0% 15 8 4.7% 3 57.0% 2 Razvija empatiju 8.2% 38.

4% 26.2% 16 4 61.1% 11 5 42.6% 6 23.8% 0 0.8% 9 34.0% 3 4 13 6 11.1% 1 3.8% 0 0.7% 1 3. Vidljivo je da se frekvencije i procenti odgovora na svaki navedeni ajtem. uglavnom.3% 19. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Vannastavna aktivnost/sekcija koju vodim kod učenika koji je pohađaju razvija ili podiže.0% 2 7..5% Tabela 8..2% 26. pokazuje frekventnost odgovora na pojedine ajteme.0% 23.9% 17 7 65. Ovo govori i da nastavnici općenito visoko vrednuju pozitivan uticaj vannastavnih aktivnosti na učenike koji su uključeni u vannastavne aktivnosti/sekcije.6% 38.0% 0 Potiče učenike na saradnju sa drugim učenicima 0.4% 18 7 69.9% 9 10 34. distribuiraju oko vrijednosti „puno“ i „veoma puno“ dok je sa druge strane veoma malo ili nimalo odgovora koji se distribuiraju oko vrijednosti „nikako“ i „malo“.1% 50.0% 0 Potiče učenike na saradnju sa nastavnicima 0.0% 0 Pomaže učenicima da bolje razumiju druge i drugačije 0.0 Potiče učenika na izražavanje svojih emocija 0.0% 6 23. 64 .5% 15.5% 15.4% 1 3.0% 0 Razvija takmičarski duh kod učenika 0.0% 0 Pomaže učenicima da bolje razumiju pojave oko sebe 0.0% 0 0.

0% Iskazuju veći nivo poštovanja prema drugim učenicima Frekvencija 0 % 0.5% 3 11.8% Frekvencija 0 Češće izražavaju svoje lične stavove % Iskazuju veću volju za saradnjom sa nastavnicima 0.2% 5 20.0% 9 34.0% 2 7.5% 9 34. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim: U potpunosti se ne slažem Imaju više prijatelja u razredu nego djeca koja ne pohađaju sekcije Frekvencija 4 % 15.6% 15 60.0% 9 34.0% 4 15.4% 2 8.7% 5 19.7% 1 4.4% 0 0.7% 4 15.4% 4 16.0% Frekvencija 0 Lakše prihvataju pravila u razredu % Omiljeniji su nastavnicima nego učenici koji ne pohađaju sekcije 0.6% 3 11.Tabela 9.9% 4 15.0% Frekvencija 0 Bolje razumiju pojave oko sebe % Lakše se uklapaju u grupe nego učenici koji ne pohađaju sekciju 0.4% 7 28.0% 10 38.0% 10 38.8% Nisam siguran/na 10 38.0% 4 15.1% 12 48.5% 3 12.5% 65 .5% 7 26.0% 13 50.7% 10 38.5% 2 7.0% Frekvencija 2 % 8.7% Slažem se 8 30.5% 14 53.0% 2 7.5% 2 7.5% 2 7.2% 3 11.0% Aktivniji su na nastavi u odnosu na djecu koja ne pohađaju sekciju Frekvencija 1 % 3.0% 5 19.5% 4 15.0% Frekvencija 0 % 0.7% 2 7.0% Skloniji su lažima nego učenici koji ne pohađaju sekcije Frekvencija 10 % 38.7% 2 7.4% 11 42.8% 8 30.7% 1 4.3% 14 53.4% 11 44.4% Ne slažem se 2 7.8% 14 53.0% U potpunosti se slažem 2 7.0% 3 11.7% Frekvencija 1 Disciplinovaniji su učenici % 3.6% 0 0.0% 8 32.8% 3 12.8% 17 65.0% Omiljeniji su drugim učenicima u razredu Frekvencija 2 % 7.0% Frekvencija 1 % 4.0% 6 23.7% 3 11.8% Frekvencija 0 Bolje razumiju druge osobe % 0.

Lakše prihvataju norme i kodekse društveno prihvatljivog ponašanja

Frekvencija 0 % 0.0%

3 11.5% 4 15.4% 0 0.0% 15 57.7% 13 50.0%

7 26.9% 13 50.0% 10 38.5% 3 11.5% 3 11.5%

14 53.8% 7 26.9% 14 53.8% 0 0.0% 0 0.0%

2 7.7% 2 7.7% 2 7.7% 0 0.0% 0 0.0%

Iskazuju manje egocentrizma u Frekvencija 0 odnosu na učenike koji ne pohađaju sekcije % 0.0% Uspostavljaju ravnopravne odnose sa drugim učenicima Frekvencija 0 % 0.0%

Češće dolaze u konflikt sa drugim učenicima

Frekvencija 8 % 30.8%

Frekvencija 10 Češće varaju na testovima % 38.5%

Tabela 9. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim, pokazuje frekventnost odgovora na pojedine ajteme. Primjećuje se da se frekventnost odgovora, uglavnom, distribuira oko pozitivnih vrijednosti „slažem se“ i „u potpunosti se slažem“. Izuzetak su ajtemi: skloniji su lažima nego
učenici koji ne pohađaju sekcije; češće dolaze u konflikt sa drugim učenicima; češće varaju na testovima.

Naime, kod ovih ajtema frekvencije su najčešće distribuirane oko opcija „u potpunosti se ne slažem“ i „ne slažem se“. Na osnovu distribucije odgovora na sve ajteme iz ovog bloka pitanja jasno je vidljivo i da se zaključiti da nastavnici veoma pozitivno ocjenjuju uticaj vannastavnih aktivnosti na učenike koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije.

66

Tabela 10. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Koliko učenici koji pohađaju vannastavnu aktivnost/sekciju koju vodim imaju/primaju podrške od:
Nemaju podrške Frekvencija 0 Svojih roditelja % 0.0% 0.0% 2 7.7% 2 7.7% 3 11.5% 5 19.2% 3 11.5% 8 38.5% 17 65.4% 16 61.5% 10 38.5% 9 34.6% 46.2% 2 7.7% 5 19.2% 2 7.7% 17 65.4% 3.8% 0 0.0% 0 0.0% 2 7.7% 0 0.0% Malo Umjereno Dovoljno 0 3 10 U velikoj mjeri 12 1 Ne znam odgovor

Frekvencija 0 Svojih vršnjaka iz razreda % 0.0%

Frekvencija 0 Drugih nastavnika u školi % Svoje okoline/ zajednice u kojoj žive 0.0%

Frekvencija 1 % 3.8%

11.5% 30.8% 0 0.0% 0 0.0%

Mene kao voditelja vannastavne aktivnosti

Frekvencija 0 % 0.0%

Tabela 10. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Koliko učenici koji pohađaju

vannastavnu aktivnost/sekciju koju vodim imaju/primaju podrške, pokazuje frekventnost odgovora na pojedine ajteme. Iz prikazanih podataka vidljivo je da nastavnici smatraju kako učenici najviše podrške dobivaju od nastavnika koji vode određenu sekciju što je 17 ili 65,4%, zatim roditelja 12 ili 46,2%; drugih nstavnika u školi 5 ili 19,2% i okoline i vršnjaka 2 ili 7,7%. Odnosi na relaciji nastavnici – učenici, česta su tema kojom se bave stručnjaci iz odgojno-obrazovne djelatnosti. Stoga je i procijenjeno da su ovi odnosi, voditelji sekcija i učenici koji pohađaju sekcije, od značaja za uspostavljanje kvalitetne saradnje i povećanje broja učenika u različitim vannastavnim aktivnostima. Naime, saradnja škole, roditelja i lokalne zajednice omogućava razvoj socijalnih vještina, informiranost roditelja i razumijevanje školskih očekivanja, što rezultira poželjnim ponašanjem u zajednici te socijalno kompetentnim pojedincima u školi i široj socijalnoj sredini. Saradničkim odnosima moguće je učinkovitije pomoći djeci u stvaranju svakodnevnih situacija za uspostavljanje socijalnih odnosa i prevladavanju dječijih problema u socijalizaciji.

67

Indeksni skorovi Za svaki pojedinačni blok pitanja kreiran je po jedan indeksni skor. Dakle, za pitanja 7, 8 i 9 kreiran je zajednički indeksni skor, a pitanja glase:
1. 2. 3. Vannastavna aktivnost/sekcija koju vodim kod učenika koji je pohađaju... Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim... Koliko učenici koji pohađaju vannastavnu aktivnost/sekciju koju vodim imaju / primaju podrške od...

Indeksni skor predstavlja prosječnu vrijednost svih ajtema skupa. Indexni skorovi, takođe, omogućavaju poređenje rezultata između različitih grupa. Indeksni skor je kreiran tako što su se sabrale sve brojčane vrijednosti svih odgovora gdje je odgovor „nikako“ imao vrijednost 0, Malo = 1, Prosječno = 2, Puno =3, i Veoma puno = 4. To znači da se indeksni skor može kretati u vrijednosti od 0 do 4, gdje je 0 najniža moguća vrijednost, a 4 najviša moguća. Dakle, indeks od 4 bi značio apsolutno pozitivni uticaj sekcije na učenike, a 0 bi značilo da uopšte nema pozitivnog uticaja.

68

22646 .94 2.4486 2. aritmetička sredina /AS/./. standardna devijacija /SD/. da je iznad prosječan (iznad sredine raspona od 0 do 4 a sredina tog raspona je 2).51542.24 1.94 4.23600 . pa je i najveći pozitivni uticaj zabilježen kod sportskih sekcija. U svim slučajevima.Vannastavna aktivnost/ sekcija koju vodim kod učenika koji je pohađaju (indexni skor) Tabela 11. minimum /Min.61233 . Vrijednosti indeksnih skorova za svaku kategoriju sekcija posebno i za sve sekcije skupa Aritmetička sredina Standardna devijacija Standardna pogreška 95%-totni interval povjerljivostizaAritmetič ka sredina Donja Gornja granica granica 2. standrardna pogreška /SP/.1048.51542 ..3954.09302 . kod Kulturno-umjetničkih 3.3954 2. pa je sveukupni indeksni skor 2. na svim nastavnicima u BiH). 95% . Vrijednosti indeksnih skorova za svaku kategoriju sekcija posebno i za sve sekcije skupa prikazani su: broj ispitanika /N/. a najmanji kod Naučno-tehničkih sekcija 2.68 4. 69 .9528.9605 2.7446 3.95 1.1048 2.4301 3.21649 .5274 2.5149 1.10108 1.. Aritmetička sredina pokazuje prosječnu vrijednost indeksnog skora za sve sekcije skupa.56 3.4724 3. Niska standardna devijacija znači da su skoro svi ispitanici slično odgovarali.3608 2. što znači da je pozitivni uticaj sekcija na učenike visok (skoro 3). Standardna devijacija prikazuje stepen raspršenja podataka oko aritmetičke sredine.9605.6823 2.00 3. standardna devijacija je niska. Aritmetička sredina kategorija/grupa sekcija pokazuje najveći indeksni skor kod Sportskih sekcija 3. npr.16 3.26 3. kod Ostalih sekcija 2. odnosno.totni interval povjerljivosti za Aritmetička sredina donja granica i gornja granica.7294.9528 . Standardna pogreška pokazuje koliko bi bilo raspršenje podataka od aritmetičke sredine kada bi se ovo istraživanje obavilo na cijeloj populaciji (npr.9528. tj.9439 5.27906 .1610 N Minimum Maksimum Kulturnoumjetničke Naučnotehničke Sportske Ostale Total 7 9 2 8 26 3. blizu skora 2.7294 3. maksimum /Max/.16013 . za Total ona iznosi 0.62439 .00 U Tabela 11.

sredine . 95%-totni interval ima indeksni skor između 2. što znači da svaka sekcija. Vannastavna aktivnost/sekcija koju vodim kod učenika koji je pohađaju (indexni skor) Tabela 12. tolerancija i mnoge druge. 70 .305 Značajnost . pa će kod učenika razviti socijalne kompetencije kao što su solidarnost.638 6.298 Tabela 12.5274 i 3. ANOVA test ili analiza varijance. Iako postoje blage razlike u visini indeksnih skorova između različitih kategorija sekcija.05. podjednako utiče na razvoj različitih socijalnih kompetencija kod učenika. maksimalna vrijednost za Kulturno-umjetničke sekcije je 4.94. Sve vannastavne sekcije imaju socijalizirajući učinak na učenike. u slučaju Kulturno umjetničkih sekcija.334 . empatičnost.298. Iako su gore prikazani podaci različiti od kategorije do kategorije.. u ovom istraživanju je bitno uvidjeti da li su te razlike statistički značajne. U našem slučaju.5274 i 3.95%-totni interval povjerljivosti za Aritmetička sredina pokazuje da se 95% ispitanika nalazi u rasponu između gornje i donje granice. prikazuje statističku značajnost razlika za pojedine kategorije/grupe sekcija. te razlike nisu statistički značajne. približno. Značajnost iznosi 0. Zato smo radili ANOVA test (analiza varijance). Maksimum i Minimum prikazuju maksimalnu i minimalnu vrijednost skora koju je jedan ispitanik postigao. ANOVA test ili analiza varijance Suma kvadrata Između grupa Unutar grupa Total 1. što bi značilo da se 95% rezultata ispitanika nalazi između aritmetičkih sredina od 2. Npr.642 stepen slobode 3 22 25 Kvadrat ar. što znači da je veća od 0. saradnja.003 5.6823.256 F 1. Samo 5% ispitanika ima višu ili nižu aritmetičku sredinu.6823. a minimalna vrijednost je 1. Npr..

vidi se da su Sportske sekcije „najbolja“ kategorija sekcija sa visinom indeksnog skora od 3. uče se međusobnom uvažavanju. osim što utiču na tjelesni napredak. Npr. one uključuju sadržaje koji utiču na proces socijalizacije učenika. bavljenje sportom najviše utiče na izražajnost prosocijalnog ponašanja učenika.72. Aritmetičke sredine /AS/. Aritmetičke sredine /AS/.39. prikazane su vrijednosti indeksnih skorova između različitih kategorija sekcija i njihov odnos. toleranciji i pozitivnoj međusobnoj komunikaciji.Aritmetička sredina Grafikon 5.. prikazane su vrijednosti indeksnih skorova između različitih kategorija sekcija i njihov odnos Na Grafikon 5. kako bi se i vizuelno mogle uočiti razlike u vrijednostima indeksnih skorova za svaku kategoriju/grupu sekcija. 71 . a „najlošija“ kategorija sekcija su Naučno-tehničke sekcije sa visinom indeksnog skora od 2. Kad je u pitanju manifestiranje prosocijalnog ponašanja učenika. Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta. Učenici tokom tjelesne aktivnosti rade u grupi.

5123 4.47 2. češće dolaze u konflikt sa drugim učenicima. Dakle. prikazani su: broj ispitanika /N/. u ovom slučaju.5) i sve iznose iznad 3. Vrijednosti smo obrnuli jer su to.50 4.89 2.Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim (indexni skor) Tabela 13.44 4. umjesto 1. Indeksni skor./. maksimum /Max/. Indeksni skor za pitanje Učenici koji pohađaju sekciju vannastavnu aktivnost koju vodim. ako je neko na ovo pitanje odogovorio sa „U potpunosti se Ne slažem“.55262 . i u ovom slučaju se vidi da su nastavnici relativno visoko ocijenili uticaj sekcija na socijalni razvoj učenika. jer su obrnute vrijednosti kod 3 ajtema. Aritmetička sredina Standardna devijacija Standardna pogreška 95%-totni interval povjerljivosti for Aritmetička sredina Donja Gornja granica granica 2.6279 3.6679 .1733 4.44 3..75075 . minimum /Min. 95% – totni interval povjerljivosti za Aritmetička sredina donja granica i gornja granica. mi smo tom ajtemu dali vrijednost 5.2424 3.18421 .16667 . pa se zaključuje da sportske sekcije imaju najveći uticaj na socijalni razvoj učenika.. standardna pogreška /SP/. aritmetička sredina /AS/.3222 3.44 2. To su ajtemi: skloniji su lažima nego učenici koji ne pohađaju sekcije.22 4.3197 3.50 4..72 4. Na taj način smo mogli kreirati indeksni skor gdje više vrijednosti predstavljaju pozitivnije vrijednosti.9379 3. Indeksni skor za pitanje Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim. 72 .4200 4.9158 Minim um Maksimu m N Kulturnoumjetničke Naučnotehničke Sportske Ostale Total 7 9 2 8 26 3. standardna devijacija /SD/.12037 2.0556 3. se kreće u rasponu od 1 do 5. Dakle.22781 .0876 1. a u slučaju sportskih sekcija 4.9371 6. Sve indeksne vrijednosti su iznad prosjeka (sredina raspona od 1 do 5 je 2. u suštini. češće varaju na testovima.23570 .64434 .28376 .9336 3.7810 3.72 U Tabela 13..61379 . negativni ajtemi.

ocijenili uticaj sekcija na učenike. što upućuje na činjenicu da su nastavnici različitih oblasti vannastavnih aktivnosti. ANOVA test statističke značajnosti razlika u indeksnim skorovima između različitih kategorija/grupa sekcija.Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim (indexni skor) Tabela 14.399 F . približno isto. 73 .211 . sredine . ANOVA test statističke značajnosti razlika u indesknim skorovima između različitih kategorija/grupa sekcija Suma kvadrata Između grupa Unutar grupa Total . a to tvrdimo na osnovu njihove pozitivne percepcije o ulozi vannastavnih aktivnosti koju one imaju u socijalizaciji učenika.527 Značajnost .668 U Tabela 14. Po njihovom mišljenju različite oblasti vannastavnih aktivnosti značajno utiču na socijalni razvoj učenika. Generalno gledano. pokazao je da ne postoji statistički značajna razlika u indeksnim skorovima između različitih kategorija sekcija. slika koju stvaraju odgovori nastavnika iz uzorka više je nego pozitivna.632 8.787 9.419 stepen slobode 3 22 25 Kvadrat ar.

Kulturno-umjetničke 3. Razlike u indeksnim skorovima između različitih kategorija sekcija Na Grafikonu 6. npr. Razlike u indeksnim skorovima između različitih kategorija sekcija vizuelno se mogu uočiti razlike u visini indeksnih skorova između različitih kategorija/grupa sekcija. 74 . vidi se da Sportske sekcije imaju najviši indeksni skor od 4. vidi se da su nastavnici visoko ocijenili uticaj sekcija na socijalni razvoj učenika.0286.5123.Grafikon 6.7810. Ostale 3.. Naučno-tehničke 3.0556. Iz ovog prikaza.

0286 2.1412 3.53344 .60 2.0167 Tabela 15.2321 Minim Maksim um um Kulturnoumjetničke Naučnotehničke Sportske Ostale Total 7 9 2 8 3.10462 1.60 4.28284 .00 3. pa je karakteristika socijalno kompetentnih učenika usklađivanje svog ponašanja s ponašanjem drugih.12494 . te štite od egoističnog zatvaranja u samog sebe.6000.7858 2. 75 . kako bi ostvarili međusobnu komunikaciju. Mnogobrojne socijalne interakcije koje omogućavaju sportske aktivnosti.33 3. Omogućavaju učenicima da razviju svoje humane kvalitete. Indeksni skorovi za pitanje Koliko učenici koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije imaju podrške od okoline. Kulturno-umjetničke sekcije 3. pružaju mogućnost za razvijanje moralnih kvaliteta i pozitivnih crta karaktera.80 3. razmijenjivali informacije i upoređivali sličnosti i razlike u skladu sa naučenim prosocijalnim vještinama. uključuju niz socijalnih vještina.39074 .0807 6. zatim sekcije pod nazivom Ostale 3.20000 .5045 1.Tabela 15.4392 3. takođe.29416 .0588 2.1125.60 4. Sportske aktivnosti utiču na izgrađivanje i podsticanje repertoara pozitivnih obrazaca ponašanja kod učenika.13815 .7926.77828 . kao i samodisciplinu i kulturu ponašanja.00 26 3. Sportske aktivnosti.1125 .8012 3.40 2.7926 3.7484 3. ljubav prema životu i zajedništvu.50 1.20 3.37483 . Indeksni skorovi za pitanje Koliko učenici koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije imaju podrške od okoline N Aritmetička sredina Standardna devijacija Standardna pogreška 95%-totni interval povjerljivosti for Aritmetička sredina Donja Gornja granica granica 2. pokazuje da Sportske sekcije imaju najviši indeksni skor 3.0286 i Naučno-tehničke sekcije 2.3088 2. Indeksni skor se. u ovom slučaju.6000 3. kreće u rasponu od 0 do 4.

Podrška okoline Tabela 16. pokazuje da ne postoji statistički značajna razlika između različitih kategorija/grupa sekcija u indeksnom skoru za pitanje Podrška okoline.268 F 1. roditelja i lokalne zajednice postoji neprekidna komunikacija i saradnja u kojoj vlada atmosfera povjerenja i uzajamnog poštovanja.207 5. ali i otvorenosti. Da bi bilo moguće pretendovati na kvalitetne ishode rada vannastavnih aktivnosti. ANOVA test Podrška okoline Suma kvadrata Između grupa Unutar grupa Total 1.907 7. Nivo značajnosti je veći od 0. 76 .243 Tabela 16. neophodno je da između škole. Podaci govore o tome da učenici imaju relativno visoku podršku od strane svoje okoline pri uključivanju u različite vannastavne aktivnosti kao i aktivnom djelovanju u različitim vannastavnim aktivnostima. roditelji i lokalna zajednica nalaze se na zajedničkom zadatku – odgoj najmlađih članova društva. ANOVA test Podrška okoline.05. Škola.498 Značajnost .114 Stepen slobode 3 22 25 Kvadrat sredine .402 .

poželjno u izgradnji ravnopravnih odnosa. te omogućava učenje odgovornosti i kooperativnosti što je pretpostavka formiranja socijalno kompetentnih pojedinaca.7926 Razlog najvišeg indeksnog skora kod sportskih sekcija možemo tražiti u činjenici da sportske aktivnosti u sebi sadrže „programirani“ moralni odgoj. pomažu socijalno sazrijevanje učenika i tako razvijaju pozitivna socijalna ponašanja i osobine. te kao takve omogućavaju veći stepen učenja odgovornosti i kooperativnosti. što je. a Naučno-tehničke imaju najniži indeksni skor od 2. gdje se vidi da Sportske sekcije imaju najviši indeksni skor od 3. takođe. Indeksni skorovi za pitanje Podrške okoline Grafikon 7. kao i prihvaćanja drugog i drugačijeg. Indeksni skorovi za pitanje Podrške okoline. Bavljenje sportom najviše utiče na izražajnost socijalnih vještina kod učenika. Sportske aktivnosti.6000. 77 .Grafikon 7. pokazuju razlike u visini indeksnih skorova. s druge strane.

I ovaj indeksni skor je iznad sredine indeksnog raspona koji iznosi 2. može se vidjeti kako nastavnici smatraju da različite vannastavne aktivnosti. kod učenika. tolerancija i druge. shvatamo da je indeksni skor iznad srednje vrijednosti. Ukoliko uzmemo u obzir da je raspon indeksnog skora od 0 do 4. kultura dijaloga.66 uz standardnu devijacijuod 0.51. razvijaju socijalne kompetencije kao što su saradnja. te da je sredina tog skora 2. Ideksni skorovi. Relativno niska standardna devijacija pokazuje nam da se nastavnici međusobno slažu u ovakvoj procjeni.95 uz nisku standardnu devijaciju od 0. Prosječni indeksni skor kod drugog klastera iznosi 3. a koji mjere pozitivan uticaj vannastavnih aktivnosti na učenike. U prvom klasteru. su relativno visoki i i znad prosjeka. što govori da nastavnici visoko rangiraju pozitivni uticaj vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj učenika. tj. 78 . indeksni skor iznosi 2. I u drugom klasteru smo zabilježili indeksne skorove koji su veći od srednje vrijednosti mogućeg indeksnog raspona.5 (jer je indeksni raspon od 1 do 5) uz nisku standardnu devijaciju. I ovaj klaster potvrđuje da nastavnici ocjenjuju visoko pozitivan uticaj vannastavnih aktivnosti na razvoj različitih socijalnih kompetencija kod učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. da nema velikih odstupanja od generalne procjene.Na osnovu analize podataka iz Anketnog upitnika za nastavnike voditelje vannastavnih aktivnosti. koji su izvedeni iz dva ajtem klastera.61.

Sve vannastavne aktivnosti doprinose poboljšanju kvaliteta odgoja i obrazovanja učenika. pokretima 10 bodova na učešću u kantonalnom takmičenju.. Timski. Iz razloga što će razviti poželjnije oblike ponašanja. lijepom izražavanju. prema muzici. Aktivan rad u grupi.4. Anketirano je dvadeset i šest nastavnika voditelja vannastavnih aktivnosti/sekcija u OŠ „Enver Čolaković“ u Brezi. osam nastavnika koji vode sekcije pod nazivom Ostale. sticanje novih poznanstava. Nauče se saradnji. pitanja i odgovori nastavnika bit će prikazani tabelarno. grupni rad. pomaže da učenici korisno utroše slobodno vrijeme. Razvijanje ljubavi prema muzici. odnosno odgovori nastavnika bit će kategorisani na osnovu kategorije/grupe sekcije. nije moguće kreirati unikatan sistem kategoriziranja odgovora. može se navesti manje prisustvo sportskih sekcija. njih devet su nastavnici koji vode Naučno-tehničke sekcije. Kao razlog najmanjeg broja anketiranih nastavnika iz oblasti sporta. Kulturnoumjetničke Razvijanje estetskih i kulturnih stavova. pa je time i broj nastavnika iz te oblasti manji. od toga šesnaest ženskih i deset muških. razvijanje osjećaja prema sopstvenom tijelu. Druženje. kreativnost i sticanje širih znanja. Naučno-tehničke 79 . Podiže nivo samopouzdanja učenika. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije Doprinosi kvalitetnom odgoju i obrazovanju učenika. stoga će ova pitanja biti obrađena kvalitativno.. Razlozi zbog kojih učešće učenika u vannastavnoj aktivnosti/sekciji koju vodite smatrate korisnom za učenike: Tabela 17. Ova vannastavna aktivnost razvija kod učenika logičko mišljenje i zaključivanje kao i primjenu stečenog znanja u svakodnevnom životu. sedam nastavnika voditelja Kulturno-umjetničkih sekcija i dva nastavnika voditelja Sportskih sekcija. uvažavanje drugih. saradnja sa drugim učenicima. funkcionisati u grupi i sl. sticanje znanja. REZULTATI I ANALIZA PITANJA OTVORENOG TIPA Za pitanja otvorenog tipa. Korisnim smatram sekciju zbog toga što učenici pravilno provode svoje slobodno vrijeme. razvijanje osjećaja za pripadnost grupi itd. Aktivnosti na času historijske sekcije su korisne zbog toga što se kod učenika budi svijest o pripadnosti. Pitanja. 1. Od dvadest i šest nastavnika. Zbog preglednosti.

Proširuju znanja iz predmeta bosanski jezik i znanja općenito. razvijaju solidarnost. Obrizom da rade u grupama razvijaju saradnju. Poznavanje saobraćajne kulture. priprema budućih vozača. samopouzdanje i nezavisnost. razvija solidarnost. u adekvatnom korištenju slobodnog vremena učenika. Razvijaju osjećaj obaveze i odgovornosti. Ostale Razvijaju osjećaj za pomoć drugima. Bolje razumijevanje drugih i drugačijih. Nastavnici koji vode sekcije pod nazivom Ostale važnost vide u boljem razumijevanju drugih i drugačijih. izražavanje svojih misli. Učenik svrsishodnije provodi svoje slobodno vrijeme. Sportske Zato što pomaže učenicima da bolje razumiju druge i drugačije. Rezultati pokazuju da nastavnici sportskih sekcija najveću važnost učešća učenika u vannastavnim aktivnostima vide. izražavaju svoje emocije.. svrsishodno korištenje slobodnog vremena. nastavnici kulturno-umjetničkih sekcija važnost vide u kvalitetnom odgoju i obrazovanju učenika. uče odvojiti bitno od nebitnog. razvija solidarnost. 80 . te timskog i grupnog rada. U Tabela 17. Proširivanje znanja. razvijanje socijalne komponente. nezavisnost. Učenik sam kreira i izrađuje odjeću koju će upotrijebiti i pokazati drugima. razvoju saradnje te u proširivanju znanja iz određenih predmeta . postizanju bodova ua učešće u takmičenju iz određenih predmeta. razvijanje intelektualnih sposobnosti. samopouzdanje. razvija nezavisnost i podiže nivo osjećaja sopstvene vrijednosti. razvoju poželjnih oblika ponašanja i sl. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije prikazani su odgovori nastavnika na pitanje Možete li navesti neke razloge zbog kojih učešće učenika u vannastavnoj aktivnosti/sekciji koju vodite smatrate korisnom za učenike. željela sam saznati zašto nastavnici smatraju važnim učešće učenika u sekciji koju oni vode.. Postavljanjem ovog pitanja. Proširuju svoja znanja. učenici bolje razumiju druge i drugačije. socijalizacija. Socijalizacija. upravo. razvoju saradnje. u tome što sportske sekcije učenicima daju mogućnost socijalizacije. uklapanje u grupe. Učenici rade timski. uče se odgovornosti kroz razne zadatke. kategorisani na osnovu kategorije/grupe sekcije koju vode.. Nastavnici koji vode naučno-tehničke sekcije važnost vide u aktivnom radu u grupi.Proširivanje znanja koja ne mogu dobiti na redovnoj nastavi.

najviše utiču na razvoj socijalnih kompetencija kod učenika. umanjuje mogućnost njihovog angažmana u aktivnostima koje će degradirati njih same. i pored svega ovoga. obrazovanja i društva. ne samo zaslužiti poštovanje svoje ličnosti. da bi se učenik socijalno razvijao potrebna je njegova uključenost. da utiče na osobine i stavove učenika. moguće je da će. Ali. on je primoran da postane odgovorniji. škole. a i stvari koje smatraju važnim. informatička i sekcija Fizičari. a ne samo u važnosti sticanja socijalnih vještina važnih za socijalizaciju učenika. a i njihov integritet . zamjenjuje sve negativnosti koje je učenik do tada. a pogotovo na one koji su u vezi sa onim što oni smatraju „bitnim“ po pitanju svojih ličnosti. možda. angažman. u velikoj mjeri. Analiza odgovora pokazuje da nastavnici koji vode sportske sekcije. uz zahtjeve koje postavljaju određene aktivnosti. Tek onda kad učenici osjete svoju vrijednost i pripadnost kao i kad nauče važne zadatke kroz te iste vannastavne aktivnosti. lične vrijednosti. prihvatanje i priznanje od svojih prijatelja u ovom „pozitivnom“ okruženju i više ne pribjegava delinkvenciji kako bi na drugoj strani doživio isti „feedback“. Sve ovo. samopouzdanja.Obzirom da u kategoriju sekcija pod nazivom naučno-tehničke spadaju matematička sekcija. učešće učenika u vannastavnim aktivnostima vide još i kao mogućnost proširivanja znanja iz određenih predmeta. primjećuje se da voditelji ovih sekcija važnost učešća učenika u njima vide i u proširivanju znanja iz tih predmeta. već će poštivati i druge. krajnji cilj učešća u vannastavnoj aktivnosti ne bi trebao biti sticanje obrazovnog dobra u odnosu na odgojnu vrijednost koju određena sekcija može postići i kojom može pozitivno uticati na učenike. Međutim. Takođe. te utvrđivanja znanja i sticanja mogućnosti za učešće na takmičenju iz pojedinih nastavnih predmeta. Kad je učenik uključen u aktivnosti koje podrazumijevaju preuzimanje odgovornosti i obaveza. Umjesto da se osjeća kao odmetnik. Participacija u vannastavnim aktivnostima može. djelovanje i interakcija sa drugim učenicima ali i sa nastavnikom. disciplinovaniji i nezavisan. zatim nastavnici koji vode kulturno-umjetničke sekcije. nesumnjivo. pozitivne emocije i osjećaj postignuća. učenik sada „pripada“ nečemu i doživljava poštovanje. 81 . te nastavnici koji vode naučno-tehničke sekcije. Voditelji naučno-tehničkih sekcija. doživljavao. potom nastavnici koji vode sekcije pod nazivom Ostale.

Grupne Grupne aktivnosti najviše. Pletenje. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije Demonstracija. šivanje. Individualni. Individualni. grupni. Ostale Interaktivna nastava. Posjete. Sve koje će uticati na bolji rad u sekciji. rad u paru i grupni oblik. grupni i frontalni oblik. testovi znanja. individualni. posjete šah turnirima. rad u paru Kulturnoumjetničke Individualni i grupni rad Oblici rada grupni i individualni. rad u paru. Oblici rada: individualni. heklanje. intervjui. Aktivnosti i oblici rada koje koristite u realizaciji vannastavnih sadržaja: Tabela 18. Rad u paru i grupni rad jer se tako razvija saradnja i izmjenjuju iskustva. Grupni oblici rada. Samostalan i grupni rad. Sve one koji će doprinjeti kvalitetu rada vannastavnog sadržaja (grupni rad. Naučno-tehničke Oblici rada su individualni i rad u grupama. grupni rad. izlete u okolinu. Rad u paru i grupni rad.2. prektičan rad. Diskusije. samoinicijativa učenika. Grupni. individualni. Izrada pojedinih odjevnih predmeta. rad u parovima. individualni. 82 . Razgovor. Aktivnosti su vođenje i upućivanje učenika do logičkih zaključivanja. Individualni. Sportske Školski turniri. Učenici rade samostalno. Posjete kulturno-historijskim znamenitostima našeg grada. rad kroz igre). turniri po uzrastu. grupni. vez. individualni idr. Individualni i grupni oblik rada Individualni. grupni. uključivanje učenika u humanitarne aktivnosti. Uglavnom je zastupljen grupni rad. Grupni rad i saradnja sa različitim strukturama u lokalnoj zajednici. kombinovani. razgovor Grupni i individualni grupni.

nastavnici koji vode naučno-tehničke sekcije navode aktivnosti koje upućuju učenike na logičko zaključivanje. posjete i turniri. empatije. u realizaciji vannastavnih aktivnosti. s druge strane. Rezultati pokazuju kako se nastavnici u radu vannastavnih aktivnosti. Učenici u grupnom radu mogu usvojiti vještine poput kooperativnosti. zatim individualni oblik rada te rad u paru. te donošenje odluka koje utiču na kvalitetu rada kako grupe tako i pojedinca unutar grupe. mogu uticati na pojavu negativnih i društveno neprihvatljivih oblika ponašanja. te saradnju sa različitim strukturama u lokalnoj zajednici. opredjeljuju za grupni oblik rada. zatim individualni rad i rad u paru. 83 . nastavnici koji vode sportske sekcije od aktivnosti navode turnire i posjete šah turnirima. diskusija ili debatni razgovor.U Tabela 18. takođe. odgovornosti. Koristeći se grupnim oblikom rada u vannastavnim aktivnostima. Pružanje pomoći drugima i razumijevanje tuđih emocionalnih stanje. zatim posjete historijskim znamenitostima grada. ali i vještine poput svadljivosti. koje. slobodni razgovor. Analiza odgovora pokazuje da nastavnici u pri realiziranju vannastavnih sadržaja preferiraju grupni oblik rada. Različite vrste razgovora koje se upotrebljavaju u procesu vannastavnih aktivnosti mogu biti: razgovor u grupi (maloj i velikoj). takođe. Sve ove vrste razgovora predstavljaju kooperativne socijalne forme u kojima nastavnici i učenici zajedno planiraju i vrednuju cjelokupan tok određene vannastavne aktivnosti. većinom. ljubaznosti. Aktivnosti koje preferiraju su razgovor. radoznalosti. Nastavnici koji vode kulturno-umjetničke sekcije navode razgovor kao moguću aktivnost u realizaciji vannastavnih sadržaja. moguće uticati na povećanje radoznalosti kod učenika kao i na dinamičnost vannastavne aktivnosti. predstavlja jednu od socijalnih vještina koje učenici treba da razvijaju učešćem u grupnom radu. Koristeći se metodom razgovora. Razgovorom je. Ovaj oblik rada učenicima omogućava učenje saradnje i kulture dijaloga. škrtosti. nastavnici omogućavaju razvoj socijalno-komunikativne dimenzije ličnosti učenika. nastavnici koji vode sekcije pod nazivom ostale navode uključivanje učenika u humanitarne aktivnost. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije prikazani su odgovori nastavnika na pitanje Koje aktivnosti i oblike rada koristite u realizaciji vannastavnih sadržaja kategorisani na osnovu kategorije/grupe sekcije koju vode. nastavnici omogućavaju grupnu diskusiju među učenicima kojom oni procjenjuju kvalitetu rada u pojedinoj aktivnosti kao i ponašanje unutar grupe. sukobljavanja i egoističnosti.

Na način da interesantne teme iz svakodnevnice a tiču se geografije a radimo na sekciji. Naučno-tehničke Prema potrebama učenika. Prema ličnom nahođenju i planiranim nastupima. Ostale Rad planiran na godišnjem nivou a razrađen je po mjesecima. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije Po određenom planu i programu. U skladu sa planom i programom za redovnu nastavu. U saradnji sa učenicima na osnovu dosadašnjih iskustava. Pored obaveznih sadržaja planiram i druge vodeći računa o interesovanjima učenika. Osnova planiranja je sadržaj nastavnog plana i programa za fiziku u VIII i IX razredu i složeni zadaci sa prethodnih takmičenja. Sadržaj vannastavnih aktivnosti se planira u našim mogućnostima. njihovim željama i mojim saznanjima o važnosti određenih događaja. Pratimo sva humanitarna zbivanja. Sportske Prema interesovanjima učenika. Planiranjem godišnjih. prema nivou predznanja iz šaha. putem interneta. mene i škole. kao i značajne solidarne akcije (humanitarne/solidarne datume). u saradnji i dogovoru sa učenicima. 84 . uzrastu i motivaciji učenika. a otvorena sam i za njihove prijedloge. Na osnovu godišnjeg programa rada a na osnovu broja učenika odnosno grupa. mjesečnih i sedmičnih planova. sedmicama Samostalno vođena ranijim iskustvom U skladu sa potrebama učenika i eko društvom koje djeluje na općini. Usklađene sa potrebama i interesima učenika. nast. pripremanjem zadataka. Prema interesima i uzrastu učenika.3. Svi sadržaji moraju biti primjereni i prilagođeni uzrastu učenika. Na osnovu knjiga za početnike i onog što je aktuelno. Na osnovu potreba i interesovanja učenika. Kulturnoumjetničke prema obilježavanju značajnih datuma Prema sklonostima. Udžbenika Koristeći stručnu literaturu. Način planiranja sadržaja vannastavnih aktivnosti: Tabela 19. U saradnji sa učenicima.

koja. većinom. sadržaje vannastavnih aktivnosti/sekcija planiraju u skladu sa potrebama i interesovanjima učenika. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije prikazani su odgovori nastavnika na pitanje Na koji način (kako) planirate sadržaje vannastavnih aktivnosti kategorisani na osnoui kategorije/grupe sekcije koju vode. U savjetodavnom radu vannastavnih aktivnosti Vam pomaže: Tabela 20. učenici se uče odgovornosti. 4. Da bi se učenici socijalno razvijali potrebno ih je uključiti u određene aktivnosti. najviše sam. Analiza rezultata pokazuje da nastavnici. utoliko će biti zadovoljene njihove potrebe i interesovanja. njemačkog jezika.U Tabela 19. Niko. 85 . Učešće u određenoj aktivnosti daje mogućnost izbora. Postavljanjem ovog pitanja. Ekološki časopisi .ekološka društva . bosanskog. kolege muzičari Radna kolegica iz aktiva Veliku podršku u radu pruža pedagog škole. da ukoliko su učenici uključeni u izbor tema koje sačinjavaju sadržaje vannastavniha ktivnosti. pa se tako i socijalno razvijaju. a radim sama. bogate svoj socioemocionalni svijet. što govori da učenici imaju mogućnost učešća u planiranju sadržaja određenih sekcija. jer je. željela sam saznati da li i koliko učenici učestvuju u izboru sadržaja vannastavnih aktivnosti. Naučno-tehničke Nastavnici engleskog. koliko se učenicima dozvoljava učešće u izboru sadržaja rada. pedagog škole Konsultujem se sa kolegama koji predaju isti predmet. predstavlja korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. općeprihvaćena činjenica. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije kolege. Učešćem u planiranju sadržaja. kako bi djelovali i ostvarivali interakciju sa drugima. s druge strane.Breze Internet i podrška pedagoga škole. Zatim. Niko Kulturno-umjetničke Pedagog škole Pedagog.

stvaraju izazove i iskustva koja ispunjavaju i obogaćuju. Dobra praksa znači imati zadovoljstvo u radu. kao takva. Pedagog Pedagog škole. Pedagog Pedagog škole Policijski službenici koji po potrebi posjete školu i uzmu učešće u radu i organizaciji sekcije. kolege. Ostale Prijatelji koji se razumiju u ručni rad. Učenici i njihova interesovanja. usmjereni na druge u traženju savjetodavne pomoći pri organiziranju vannastavnih aktivnosti. pedagog škole ukolio mi treba savjet. smanjuje izglede napuštanja školovanja. Ovim pitanjem htjela sam saznati da li su nastavnici upućeni na druge prilikom savjetodavnog rada i kome se. direktor. imati postignuća i povjerenje učenika. najčešće traže savjetodavnu pomoć od pedagoga škole. najčešće.Niko! Niko. obraćaju kad žele savjetodavnu pomoć. 86 . čime „promoviraju“ učešće učenika u različitim sekcijama koje dovode do integracije sa školom koja. Iz ovih odgovora može se primjetiti da su nastavnici. Analiza odgovora pokazuje da nastavnici voditelji različitih sekcija. uvažavanje kolega i saradnju roditelja. pedagog. pruža učenicima mogućnost da razviju vještine. Uglavnom kolege. U Tabela 20. Drugi nastavnici. Učenici. iskusnijih voditelja. te učenika. Nastavnik koji traži pomoć drugih u svom radu. svojih kolega/ica iz aktiva. Pedagog Sportske Iskusniji voditelji škola šaha. ipak. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije prikazani su odgovori nastavnika na pitanje Ko vam pomaže u savjetodavnom radu vannastavnih aktivnosti kategorisani na osnovu kategorije/grupe sekcije koju vode.

Sva dostupna i internet. a to sve u konsultacijama sa učenicima. pedagoške udžbenike.5. Ostale Po savjetu pedagoga. Kulturnoumjetničke Školsku literaturu iz pedagogije i psihologije Svu dostupnu i primjerenu uzrastu (video zapise). internetsku literaturu.pripučnik. Knjige. Udžbenike i zbirke zadataka za fiziku za osnovnu i srednju školu. internet 87 . enciklopedije. medije. Nijedna. pedagoške časopise. Publikacije koje su izdale šah škole i raznu šah literaturu. Internet. Svu dostupnu u školi. Knjige ručnog rada. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije literaturu vezanu za sociologiju odgoja i obrazovanja djece Različitu: književne tekstove raznu i internet. Zbirke zadataka za osnovnu i srednju školu. Priručnik saobraćajne sekcije BIHAMKa. Stručnu literaturu. internet litaratura je uglavnom naučno-istraživačka. Sportske Stručnu literaturu za konkretnu vannastavnu aktivnost metodika rada i literatura sa stručnih usavršavanja i seminara. Udžbenike. Stručnu Naučno-tehničke Stručnu literaturu. Literatura koju koristite da biste ostvarili djelotvoran rad u razvoju socijalizacije: Tabela 21. U cilju djelotvornog rada koristim svu literaturu do koje mogu doći. testovi poznavanja pravila saobraćaja. "Mali policajac" .

odnosno edukaciji koja bi imala drugačiji pristup generacijama koji su pod snažnim pritiskom mas-medija čiji su sadržaji neprimjerenog karaktera. u radu sekcija. Takođe možemo zaključiti da vannastavne aktivnosti/sekcije koje se izvode u školi. Prvi ponuđeni odgovor upućuje na činjenicu da nastavnici. Nastavnici nisu dovoljno usmjereni ka odgojnoj komponenti razvoja učenika.U Tabela 21. u vezi sa socijalnim razvojem učenika. Prosocijalna orijentacija kao usmjerenost prema drugima i njihovoj dobrobiti. istovremeno. Taj drugačiji pristup mogao bi biti baziran na angažmanu nastavnika da se dodatno educiraju u cilju izgrađivanja socijalnih vještina kod učenika koji bi bili socijalno kompetentni pojedinci koji će znati da odgovore na zahtjeve današnjice. Stručan nastavnik. značajno utiču na socijalni razvoj 88 . kvalitetan nastavnik svakako je jedna od bitnih karika u razvoju prosocijalnog ponašanja učenika.. internet i svu dostupnu literaturu koja je u vezi sa pojedinom vannastavnom aktivnosti. razvoj samopouzdanja i razvoj osjećaja za pripadnost grupi. ali koja nije. Analizirajući odgovore nastavnika dobivene provedbom ankete korištene u ovom istraživanju. a s kojima se oni. s druge strane. Odgovori nastavnika na osnovu kategorije/grupe sekcije prikazani su odgovori nastavnika na pitanje Koju literaturu koristite da biste ostvarili djelotvoran rad u razvoju socijalizacije kategorisani na osnovu kategorije/grupe sekcije koju vode. možemo zaključiti da nastavnici učešće učenika u vannastavnim aktivnostima/sekcijama vide kao mogućnost za socijalizaciju i razvoj saradnje sa drugima. identificiraju. Analiza odgovora je pokazala da su se odgovori većine nastavnika odnosili na stručnu literaturu koja se koristi u određenoj vannastavnoj aktivnosti/sekciji. Možemo zaključiti da se nastavnici ne educiraju u smislu poboljšanja socijalnog razvoja učenika putem vannastavnih aktivnosti. književne tekstove. preduslov je za razvijanje socijalno adaptirane i zrele ličnosti sa dobrim prosocijalnim kvalitetama.. te tako rješenje nasilnih obrazaca ponašanja ne traže u promjeni načina rada. ne koriste adekvatnu literaturu za razvoj socijalizacije učenika. pa nakon toga različitu. Dobijeni rezultati pokazuju da rad i djelovanje nastavnika putem literature koja podstiče prosocijalno ponašanje učenika u osnovnoj školi ne afirmiše prosocijalno ponašanje učenika što se može objasniti nedovoljnom stručnom osposobljenošću ali i inertnošću prema edukaciji kojom se može adekvatno odgovoriti na potrebe i interesovanja učenika. Prvi ponuđeni odgovor je glasio: literaturu vezanu za sociologiju odgoja i obrazovanje djece. Ovim pitanjem sam željela saznati da li su nastavnici spremni da se dodatno educiraju kako bi učenicima dali mogućnost za socijalni razvoj.

Kritičko promatranje i razmišljanje učenika kao i upotreba diskusije koja angažira intelektualne procese učenika putem kojih oni primaju informacije. kao što je razred na primjer. ali je posebno naglašeno u oblasti kulturnoumjetničkih sekcija i sportskih sekcija. pokazalo se da sportske aktivnosti najviše utiču na izražajnost prosocijalnog ponašanja učenika. Kad je u pitanju manifestiranje prosocijalnog ponašanja u odnosu na bavljenje sportskim aktivnostima. što. kooperativnost i timski rad. Grupni rad karakteriše dijeljenje zajedničkih aktivnosti i interesovanja. takođe. očekivali smo da će nastavnici biti spremni na korištenje literature koja pomaže socijalni razvoj učenika u vannastavnim aktivnostima.učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. takođe. uključena je u rad sekcija. 2003) koji govore da je socijalizovano reagovanje ljudi izraženije u situacijama manjih grupa (manjoj grupi učenika) odnosno u situacijama kada se osoba nalazi u prilici da treba da ispolji neki oblik prosocijalnog ponašanja. a u manjoj će grupi (sekciji) osobe prije ispoljiti takvo ponašanje nego kad se nalaze u velikoj grupi osoba. koriste u vannastavnim aktivnostima upućuju na podatke dobijene istraživanjem iz socijalne psihologije (Rot. 89 . Takođe se dolazi do zaključka da sportske aktivnosti omogućavaju učenje odgovornosti i kooperativnosti. Rezultati. pokazuju da učenici aktivno učestvuju u izboru tema koje će se realizirati u vannastavnim aktivnostima/sekcijama. Međutim. značajno utiču na socijalni razvoj učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. Grupni oblici rada koji se. doprinosi socijalnom razvoju učenika. na osnovu dobijenih rezultata. u radu manje grupe učenika izraženije je aktivno pomaganje među učenicima ali i osjetljivost za druge. odnosno da će uticaj nastavničkog profesionalnog djelovanja i rada uticati na razvoj prosocijalnog ponašanja kod učenika. Na kraju. možemo konstatovati da vannastavne aktivnosti/sekcije koje se izvode u školi. U odnosu na cijeli razred ili veću grupu učenika. Iz ovog zaključujemo da se tokom psiho-socijalnog razvoja i napredovanja učenika afirmiše i razvija osjetljivost za druge uz pretpostavku da vlastita iskustva i razvoj emocionalnih i kognitivnih kapaciteta dovodi do toga. najčešće.

7294 SD=. dobijene vrijednosti prosječnih indeksnih skorova za svaku pojedinačnu kategoriju vannastavne aktivnosti/sekcije govore o visoko rangiranom potizivnom uticaju vannastavnih aktivnosti/sekcija na socijalni razvoj učenika. U namjeri da potvrdimo ove tvrdnje empirijskim činjenicama. a indeksni skorovi za svaku kategoriju sekcije iznose: kulturno-umjetničke AS=3.Vodeći se činjenicom da je socijalni razvoj učenika u osnovnoj školi. Analizom podataka iz Anketnog upitnika za nastavnike.22646. osvrnuli smo se na tvrdnje autora da se socijalni razvoj podstiče vannastavnim aktivnostima. sproveli smo istraživanje u Osnovnoj školi „Enver Čolaković“ u Brezi. postavljena je glavna hipoteza da vannastavne aktivnosti koje se izvode u školi pozitivno utiču na socijalni razvoj djece starijeg osnovnoškolsksog uzrasta. dobijeni su podaci koji idu u prilog činjenici da nije postojao razlog da se ne prihvati glavna hipoteza. te da. U istraživanju je učestvovalo 26 nastavnika voditelja različitih vannastavnih aktivnosti. na neki način. ostale AS=2. sportske AS=3. cilj je bio da se predstavi značaj vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. naučno-tehničke AS=2. takođe. uslovljen različitim vannastavnim aktivnostima.9605 SD=.27906. istovremeno. sproveli smo istraživanje čiji rezultati idu u prilog tvrdnjama da različite vannastavne aktivnosti doprinose socijalnom razvoju učenika. 90 . vannastavne aktivnosti smatraju bitnim faktorom socijalnog razvoja učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta.ZAKLJUČAK U razmatranju udjela vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj učenika u osnovnoj školi.62439.1048 SD=. Vrijednosti prosječnih indeksnih skorova za svaku pojedinačnu kategoriju vannastavne aktivnosti/sekcije su iznad srednje vrijednosti mogućeg indeksnog ranga (srednja moguća vrijednost indeksnog ranga je 2). te da se utvrdi da li vannastavne aktivnosti daju mogućnost socijalizacije.3954 SD=. na osnovu čega se može zaključiti da nastavnici svih kategorija sekcija visoko rangiraju pozitivan uticaj vannastavnih aktivnosti/sekcija na razvoj socijalnih kompetencija kod učenika.61233. Istraživanjem se. Naime. U skladu sa ciljem i zadacima istraživanja. Nakon iznijetih teorijskih saznanja. željelo saznati na koje socijalne kompetencije učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta utiču različite oblasti vannastavnih aktivnosti. Uzorak nastavnika je pretpostavka za utvrđivanje značaja vannastavnih aktivnosti u socijalnom razvoju učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta.

lakše se uklapaju u grupe nego učenici koji ne pohađaju sekcije. pa se i dijeljenje nekih ličnih problema javlja u tom periodu. Kod ajtema skloniji su lažima nego učenici koji ne pohađaju sekcije. tolerancije i kulture dijaloga. Proučavanjem i analizom pedagoške dokumentacije. distribuiraju uz opcije „puno“ i „veoma puno“. češće dolaze u konflikt sa drugim učenicima. češće izražavaju svoje lične stavove. kao što su: imaju više prijatelja u razredu nego djeca koja ne pohađaju sekcije. lakše prihvataju pravila u razredu. Godišnjim programom rada škole.Istraživanjem su dobijeni podaci koji govore da učenici starijeg osnovnoškolskog uzrasta imaju izraženu osjetljivost za druge. kulture i sporta. češće varaju na testovima. afirmiše i razvija osjetljivost za druge. usvaja. Naše istraživanje je. češće dolaze u konflikt sa drugim učenicima. disciplinovaniji su učenici. frekvencije odgovora su najčešće distribuirane oko opcija „u potpunosti se ne slažem“ i „ne slažem se“. omiljeniji su nastavnicima nego učenici koji ne pohađaju sekcije. skloniji su lažima nego učenici koji ne pohađaju sekcije. Naime. a taj pozitivni uticaj potvrđuju distribucije odgovora na ajteme koji se. tolerancija i kultura dijaloga. Iz ovoga zaključujemo da se tokom psiho-socijalnog razvoja i sazrijevanja učenika. saradnje. slagali sa tvrdnjama da vannastavne aktivnosti pozitivno utiču na razvoj socijalnih kompetencija navedenih u ajtemu. aktivniji su na nastavi u odnosu na djecu koja ne pohađaju sekcije. uglavnom. a koji se tiču razvoja solidarnosti. te Pedagoškim standardima koje donosi Ministarstvo obrazovanja. Pravilima škole. nauke. uz pretpostavku da vlastita iskustva i razvoj emocionalnih i kognitivnih kapaciteta dovodi do 91 . potvrdilo da je kod učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta primjećeno uzajamno poštovanje. solidarnost. češće varaju na testovima takođe. iskazuju manje egocentrizma u odnosu na učenike koji ne pohađaju sekcije. pa se podhipoteza da vannastavne aktivnosti razvijaju socijalne kompetencije kao što su saradnja. iskazuju veći nivo poštovanja prema drugim učenicima. dobili smo podatke o tome da su vanastavne aktivnosti u osnovnoj školi regulirane Zakonom o osnovnoj školi. uglavnom. na osnovu distibucije odgovora. uspostavljaju ravnopravne odnose sa drugim učenicima. govore da su se nastavnici. bolje razumiju druge osobe i pojave oko sebe. što je i potvrđeno preko povećane osjetljivosti za druge. te povećava potreba za saradnjom sa drugima. Frekvencije odgovora na pojedine ajteme. iskazuju veću volju za saradnjom sa nastavnicima. takođe. omiljeniji su drugim učenicima u razredu. lakše prihvataju norme i kodeske društveno prihvatljivog ponašanja. jasno je vidljivo i da se zaključiti da nastavnici pozitivno ocjenjuju uticaj vannastavnih aktivnosti na učenike koji pohađaju vannastavne aktivnosti.

. Pored svega ovoga.7294. podhipotezu o značajnom uticaju vannastavnih aktivnosti na razvoj saradnje i kulture dijaloga. sport pomaže djeci da rade s drugom djecom istovremeno.3954. podjednako utiču na razvoj socijalnih kompetencija kao što su saradnja. Nastavnici svih oblasti vannastavnih aktivnosti su dali odgovor koji ide u prilog tvrdnji da učenici socijalno sazrijevaju u procesu vannastavnih aktivnosti i da razvijaju pozitivna socijalna ponašanja i osobine. sa ciljem da postignu slične ciljeve i rezultate.toga. kada je u pitanju manifestiranje prosocijalnog ponašanja učenika. što je pretpostavka razvoja tolerancije i kulture dijaloga.53. Sportske aktivnosti. u potpunosti prihvaćamo. Iako postoje blage razlike u visini indeksnih skorova između različitih kategorija vannastavnih aktivnosti. za krajnji rezultat. te sputavanje sopstvenih želja radi postizanja većeg stepena motivacije i postignuća. To znači da sve vannastavne aktivnosti. tolerancija i kultura dijaloga kod učenika starijeg osnovnoškolskog uzrasta. te kao takve mogu biti pretpostavka formiranja prosocijalno orijentiranih ličnosti učenika. Na osnoui ovoga možemo zaključiti da. na osnovu rezultata istraživanja možemo zaključiti da organizirane sportske aktivnosti/sekcije omogućavaju učenje odgovornosti i kooperativnosti. Tako su npr. Indeksni skor za podršku okoline učenicima iznosi 3. u sebi sadrže „programirani“ moralni odgoj. Razumijevanje i osjetljivost na nivou kognicije i emocija je razvijena kao i razumijevanje potreba drugih. koju smo poduzeli kako bismo ustanovili da li se neka posebna kategorija vannastavne aktivnosti statistički značajno razlikuje od druge kategorije vannastavne aktivnosti. što. pokazalo se da bavljenje sportom najviše utiče na izražajnost prosocijalnog ponašanja učenika. Analiza varijance.01 uz standardnu devijaciju od 0. gdje je indeksni raspon od 0 do 4. s tim da te razlike nisu statistički značajne. a Naučno-tehničke najmanji pozitivan uticaj na socijalni razvoj učenika od 2. nije pokazala statističku značajnost na nivou od 5 %. Time nastavnici daju podršku razvoju i unapređenju socijalnih vještina i interpersonalnih odnosa učenika. približno. 92 . Stoga. daje socijal no kompetentne pojedince. Takođe. ide i podatak da učenici imaju relativno visoku podršku od strane svoje okoline pri uključivanju u vannastavne aktivnosti kao i pohađanju vannastavnih aktivnosti. da vannastavne aktivnosti pozitivno utiču na razvoj socijalnih kompetencija kod učenika. Osim ovoga. te razlike nisu statistički značajne. solidarnost. Sportske sekcije pokazale najveći pozitivan uticaj na socijalni razvoj od 3. što dokazuje da učenici imaju veliku podršku od strane okoline. što je u skladu sa rezultatima našeg istraživanja. u prilog tvrdnji.

pobuđivanje interesovanja nastavnika za razvijanje takvih vještina vođenja koje će biti usmjerene ka odgoju prosocijalno orijentiranih ličnosti učenika. saradnji i solidarnosti u različitim vannastavnim aktivnostima. Na kraju. tolerancija i kultura dijaloga (H3). možemo zaključiti da su rezultati našeg istraživanja nametnuli nekoliko pedagoških implikacija: reformske promjene u radu vannastavnih aktivnosti koje će ići u susret potrebama i interesovanjima učenika. Djeca uče jedna od drugih kao i od odraslih. da li iskustvo nastavnika determiniše postupke i aktivnosti kojima se rukovode u vannastavnim aktivnostima.Shodno svemu gore rečenom. saradnje. ali i da je uticaj vannastavnih aktivnosti na razvoj socijalnih kompetencija pozitivan i značajan (H4). maloj i velikoj grupi. kao i nastavnici. koja bi mogla biti okosnica novih istraživanja. Činjenica je da smo ovim radom došli do određenih saznanja. imaju zadatak da djeci omoguće mnoštvo prilika za saradnju. bilo bi moguće istražiti da li su učenici nižih akademskih postignuća više otvoreni ka pružanju pomoći drugima. dalje. škola. Na primjer. Obzirom da razvoj vještina zahtijeva smišljenu i sadržajnu socijalnu interakciju. možemo potvrditi da vannastavne aktivnosti razvijaju socijalne kompetencije kod učenika kao što su solidarnost. izmjena ciljeva i zadataka vannastavnih aktivnosti u smislu većeg uvažavanja pojedinca i razvijanju onih vrijednosti koje doprinose većem stepenu saradnje i tolerancije među učenicima. analizu i refleksiju u paru. diskusiju. 93 . moguće je utvrditi razvijenost socijalnog razvoja u odnosu na vrstu vannastavne aktivnosti.

D. 14. Zenica: Pedagoški fakultet. (2010). Čekić. Sarajevo: OOUR Zavod za udžbenike. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 15. Goleman. Grupa autora.C. 3. V. 2. Zagreb: Školska knjiga. Y. Professional School Counseling. Paradoks odgoja. (1969). B. Dž. Taylor. I. Slobodno vrijeme mladih – stručno i naučno istraživački radovi. 8. (2002). Ajanović. Bruner. W. N. (1995). (2004). Griffin. Ćatić. M. Dizdarević. O. R. Vannastavna aktivnost učenika. D. Stevanović. 4 (13): 218-226. Metodika rada školskog pedagoga. Bratanić. M. Metodika vannastavnih aktivnosti učenika. N. 4. E. 37-59).. Filipović. Svjetlost. Zašto je važnija od kvocijenta inteligencije. M. L. Ramić. School-Family-Community Partnership: Applying Epstein's Theory of the Six Types of Involvement to School Counselor. Emocionalna inteligencija. Prvi kolokvij Baško Polje. J.. S. (1996). (1999). School Counselors' Roles in Developing Partnerships with Families and Communities for Student Success. 12. Childhood and Society..Sarajevo: Filozofski fakultet. Erikson. (2012). 13. Kvalitetna škola.LITERATURA 1. F. (Elektronska verzija). 11. Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i stručnog djela. IGKRO. London: Vintage. Current Directions in Psychological Science 4 (13): 161-164. (1994). Epstein. Parental School Involvement and Children's Academic Achivement: Pragmatics and Issues. 10. E. (2000). Zagreb: Educa. Jurić. Zenica: Pedagoška akademija. Zagreb: Educa. Osnovnoškolska pedagogija. Greene. 94 . (1998). (2004). Zagreb: Mozaik knjiga. Joksimović. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. 5. Sarajevo: Fakultet za saobraćaj i komunikacije 6.Zenica: Pedagoška akademija. 7. S. L. Professional School Counseling. Zagreb: Alinea. Steen.. 17. Kultura obrazovanja.. N. Muradbegović. Š. Filipović. Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Uloga vršnjaka u socijalnom razvoju dece i mladih. Osnovnoškolska pedagogija.. (2004). 14 (1): 1-14. 16. Glasser. (1994). Voorhis. (lektronska verzija). (1969). Hill. 9. (2010). U zborniku Socijalno ponašanje učenika (str.. (1980). Preferencije slobodnih aktivnosti kod učenika osnovne škole.

(2003). Meyer. Pehar-Zvačko. 32. Gajanović. 20. Puževski. Odgoj. 28.18. a trebalo bi. Državni zavod za zaštitu obitelji. Šimleša. Od nijeme potpore do partnerstva između obitelji i škole. I Steinberg. Potkonjak. J.). (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije. (1996).“SVJETLOST“ Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. D. materinstva i mladeži. Adolescenza e psicopatologia. Psihologija u službi učenja i nastave. Konvencija o pravima djeteta (2001). Mandić. A. N. Društvena istraživanja. Lukavac: Grafokomerc Tunjić. 1. (1990). N. (2009). H. 33. Prvo djeca. 72-78. 24. Mužić. (ur. P.10. Beograd: Kultura. (2007). 21. 25. U: Previšić (ur.. str. (2002). (1998). 19. 22. V.2012. V. Handbook of Adolescent Psychology. Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika. 5 (1): 75-87. Sarajevo: I. Napredak. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Positive Youth Development. Lerner.god. 29. 31.P. Zagreb: Educa. Što društvo ne čini.Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. H. Zagreb: Algoritam. Pedagoška enciklopedija 2. Razvojni problemi i vaspitanje predškolske djece. (ur. V. Miočinović. Zagreb. Pedagogija i metodologija kurikuluma. Moralni razvoj i moralno vaspitanje. Škola budućnosti: humana. 95 . H. 26. U: Vrgoč. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera-Filozofski fakultet u Osijeku i HPKZ ogranak Slavonski Brod. vol. P. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Leach. Mogućnosti efikasnijeg učenja u nastavi. (1991). Zagreb: Školska knjiga. U: Lerner. (1999). (1989). Marcelli. D. Didaktika razredne kvake. P. str. 140 (1): 7-16. Metodologija pedagoškog istraživanja. Munjiza. i sar. 30. 524-558. E. Previšić. za današnju djecu. L. (2003).). i Bracconier. Muminović. (preuzeto 05. 27. L. V. stvaralačka i socijalna zajednica. (2004). (1973). Lj. (2003) – „Škola otvorenih vrata“ – model škole temeljne izobrazbe. Previšić. Maleš.): Kurikulum. New Jersey: Wiley. Milano: Masson. M. obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. 23.).

. Sekulić-Majurec. Uloga i kompetencija školskih pedagoga. Zenica: Dom štampe. 49. 38. Pedagogijska istraživanja. Vol. Pivac. i Cooper. (2003). (2002). S. Zenica: Pedagoška akademija. J. R. M. 0. F. Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine (1997). (2010). Zenica: Službene novine Ze-do kantona. str. Internacional Journal about Parents in Education Copyright 2007 by European Network about Parents in Education. str. G. 45. (1999). (ur.10.. 45-52 http://isearch. California: Wadsworth. str.avg. 71. JU Osnovna škola „Enver Čolaković“ (2012/2013). Pedagoški standardi za osnovnu školu. Službene novine Zeničko-dobojskog kantona (2004. 05/04.131-135 43. (2005). 39. Službene novine Zeničko-dobojskog kantona (2004). Ćatić. (2007). Zakon o osnovnoj školi. Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Pravila JU Osnovne škole Enver Čolaković Breza. 50. Zagreb: Školska knjiga. Sleegers. Niš: Gradina 96 . Sluiter. 35. A. Školski pedagog u kurikulumu usmjerenom prema učeniku. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. (2005). Ryan. H. Akcijska istraživanja u praksi školskog pedagoga. (2002).).com/search (preuzeto 05.. (1994). Suzić. Od individue do ličnosti: uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja. (2005). 61 (1-2): 27-41. 7/96. Breza: Školski odbor Osnovne škole „Enver Čolaković“. (2009). 40. J.Znanstveni magistarski rad. 41. 2011). No. 1 (2): 35-48. Zagreb: Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kritike sociološke metode. Banja Luka: TT-Centar. M. Šušnjić. Zenica: Službene novine Federacije BiH. Rijeka: Graftrade. Rot. Godišnji plan i program rada. Stevanović. P. Smit. R. 405 44. 47. Types of parents and school strategies aimed at the creation of effective partnerships. (2012). 33. Driessen. N.34. Osnovi socijalne psihologije. 1. str. (2011). Izazovi školi. Pedagogija za XXI vijek. 1. P. K.. Caleidoscope.. 48. 36. Zagreb: HPKZ. programiranje i planiranje rada. Utjecaj školskog ozračja na nasilje među učenicima. Član 70.2012). 46. R. N. Iz prakse pedagoga osnovne škole. Slatina. Akcijska istraživanja. 37. 72. Pažin-Ilakovac. J.. i Zloković. Breza: Školski odbor Osnovne škole „Enver Čolaković“. 2007. 42. Smontara. Rosić. Đ. Školski vjesnik. Staničić. U: Vrgoč. Conteporary and Classic Readings in Education. Savremena didaktika. V.

(2000). Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (1995). 97 . Depresivnost u djetinjstvu i adolescenciji. S. 52.51. A. Vrcelj. Zagreb: Hrvatski Katolički zbor „Mi“. Vukasović. Školska pedagogija. Pedagogija. (2004). Jastebarsko: naklada Slap. Vulić-Prtorić. 53. A.

PRILOZI 98 .

uglavnom pohađaju:     Odlični učenici po učenju i vladanju Prosječni učenici po učenju i vladanju Lošiji učenici po učenju i vladanju Sve gore navedene kategorije učenika podjednako 6. Da li učenici koji pohađaju Vašu sekciju/vannastavne aktivnosti pohađaju i neke druge sekcije/vannastavne aktivnosti? DA NE Ne znam/nisam siguran/na Sljedeće pitanje se odnosi na Vaše stavove o uticaju vannastavne aktivnosti/sekcije koju Vi vodite na učenike koji pohađaju tu sekciju ili vannastavnu aktivnost. Sekcije/vannastavne aktivnosti koje vodim.PRILOG BR. Upravo Vi nam možete dati najdragocjenije informacije o ovom problemu. Koju vannastavnu aktivnost/ti sekciju/je vodite: _____________________ 5. Dužina radnog staža u obrazovanju: 3. 99 .1 ANKETNI UPITNIK (za nastavnike/ce o značaju vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj učenika) Poštovani nastavnici/ce. Ovo istraživanje je anonimno. te će uticati na unapređenje školske prakse. Vaši odgovori će pridonijeti poboljšanju rada u Vašoj školi. Ovim upitnikom želimo ispitati Vaše mišljenje o značaju vannastavnih aktivnosti na socijalni razvoj učenika. 1. te Vas molimo da pažljivo pročitate svako pitanje ili tvrdnju i odgovorite onako kako Vi mislite da je ispravno. Svaku navedenu tvrdnju procijenite jednim od ponuđenih odgovora a koji najbliže odražava Vaš stav i mišljenje o toj navedenoj tvrdnji. Vaš spol: M Ž: _____________________ _____________________ 2. Pitanje je sačinjeno od tvrdnji. Koji nastavni predmet/te predajete: 4.

Vannastavna aktivnost/sekcija koju vodim kod učenika koji je pohađaju Nikako (0) Podiže nivo discipline na nastavi 0 Podiže nivo discipline izvan nastave 0 Razvija kulturu dijaloga među 0 učenicima Razvija nezavisnost učenika 0 Podiže nivo samopouzdanja učenika 0 Podiže nivo osjećaja sopstvene 0 vrijednosti učenika Pomaže da učenik svrsishodnije 0 koristi svoje slobodno vrijeme Povećava opća znanja učenika 0 Razvija empatiju 0 Razvija solidarnost 0 Podiže nivo komunikacije kod 0 učenika Pomaže usvajanje socijalnih normi 0 ponašanja Potiče učenika na izražavanje svojih 0 misli Potiče učenika na izražavanje svojih 0 emocija Pomaže učenicima da bolje razumiju 0 druge i drugačije Pomaže učenicima da bolje razumiju 0 pojave oko sebe Potiče učenike na saradnju sa drugim 0 učenicima Potiče učenike na saradnju sa 0 nastavnicima Razvija takmičarski duh kod učenika 0 Malo (1) 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Prosječno (2) 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Puno (4) 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 Veoma puno (5) 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 100 .7.

Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu akitvnost koju vodim: U potpunosti se NE slažem Imaju više prijatelja u razredu nego 1 djeca koja ne pohađaju sekcije Omiljeniji su drugim učenicima u 1 razredu Disciplinovaniji su učenici 1 Češće izražavaju svoje lične stavove 1 Iskazuju veću volju za saradnjom sa 1 nastavnicima Lakše prihvataju pravila u razredu 1 Omiljeniji su nastavnicima nego 1 učenici koji ne pohađaju sekcije Aktivniji su na nastavi u odnosu na 1 djecu koja ne pohađaju sekciju Bolje razumiju druge osobe 1 Bolje razumiju pojave oko sebe 1 Lakše se uklapaju u grupe nego 1 učenici koji ne pohađaju sekciju Iskazuju veći nivo poštovanja prema 1 drugim učenicima Skloniji su lažima nego učenici koji 1 ne pohađaju sekcije Lakše prihvataju norme i kodekse 1 društveno prihvatljivog ponašanja Iskazuju manje egocentrizma u 1 odnosu na učenike koji ne pohađaju sekcije Uspostavljaju ravnopravne odnose sa 1 drugim učenicima Češće dolaze u konflikt sa drugim 1 učenicima Češće varaju na testovima 1 NE Nisam Slažem slažem siguran/na se se 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 U potpunosti se slažem 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 2 2 2 3 3 3 4 4 4 5 5 5 101 . 8.Molimo Vas da na dolje navedene tvrdnje odgovorite zaokruživanjem jednog od ponuđenih odgovora koji najbliže odražava Vaš stav i mišljenje o navedenoj tvrdnji.

Koje aktivnosti i oblike rada koristite u realizaciji vannastavnih sadržaja ___________________________________________________________________________ 12. Ko Vam pomaže u savjetodavnom radu vannastavnih aktivnosti? ___________________________________________________________________________ 14.9. Na koji način (kako) planirate sadržaje vannastavnih aktivnosti? ___________________________________________________________________________ 13. Koju literaturu koristite da biste ostvarili djelotvoran rad u razvoju socijalizacije? ___________________________________________________________________________ Hvala na pomoći i saradnji! 102 . Koliko učenici koji pohađaju vannastavnu aktivnost/sekciju koju vodim imaju /primaju podrške od: Nemaju podrške svojih roditelja svojih vršnjaka iz razreda drugih nastavnika u školi svoje okoline / zajednice u kojoj žive mene kao voditelja vannastavne aktivnosti 0 0 0 0 0 Malo Umjere no 2 2 2 2 2 Dovoljn o 3 3 3 3 3 U velikoj mjeri 4 4 4 4 4 Ne znam odgovor x x x x x 1 1 1 1 1 10. Možete li navesti neke razloge zbog kojih učešće učenika u vannastavnoj aktivnosti/sekciji koju vodite smatrate korisnom za učenike: ___________________________________________________________________________ 11.

PRILOG BR.2 EVIDENCIONI LIST pri analizi pedagoške dokumentacije Škola: _______________________ Mjesto: ______________________ Sekcija: ______________________ Izvor: ______________________ Datum: ______________________ Komentari: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ 103 .

Indeksni skor za pitanje Učenici koji pohađaju sekciju/vannastavnu aktivnost koju vodim Tabela 14. ANOVA test ili analiza varijance Tabela 13. Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije Tabela 5.POPIS TABELA I GRAFIKONA Popis tabela Tabela Stranica Tabela 1. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Vannastavna aktivnost/sekcija koju vodim kod učenika razvija Tabela 9. Vrijednosti indeksnih skorova za svaku kategoriju sekcije posebno i za sve sekcije skupa Tabela 12. Frekvencije i procenti ispitanika grupisanih po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode Tabela 4. Brojčano stanje uzorka/osoba po spolu Tabela 3. Indeksni skorovi za pitanje Koliko učenici koji pohađaju vannastavne aktivnosti/sekcije imaju podrške od okoline Tabela 16. ANOVA test statističke značajnosti razlika u indeksnim skorovima između različitih kategorija/grupa sekcija Tabela 15. Frekvencije učenika koji pohađaju vannastavne aktivnosti po uspjehu u učenju i vladanju Tabela 7. Dužina radnog staža ispitanika izraženog u godinama Tabela 6. ANOVA test Podrška okoline 50 53 55 57 59 60 61 63 65 67 69 70 72 73 75 76 104 . Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Koliko učenici koji pohađaju vannastavnu aktivnost/sekciju imaju podrške od Tabela 11. Frekvencije i procenti odgovora na pitanje Učenici koji pohađaju sekciju koju vodim Tabela 10. Planiranje i zastupljenost vannastavnih aktivnosti Tabela 2. Učenici koji istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija Tabela 8.

Odgovori nastavnika na pitanje Koje aktivnosti i oblike rada koristite u radu vannastavniha ktivnosti Tabela 19.Tabela 17. Odgovori nastavnika na pitanje Na koji način planirate sadržaje vannastavnih aktivnosti Tabela 20. Odgovori nastavnika na pitanje Ko Vam pomaže u savjetodavnom radu vannastavnih aktivnosti Tabela 21. Odgovori nastavnika na pitanje Koju literaturu koristite da biste ostvarili djelotvoran rad u razvoju socijalizacije 75 74 73 69 71 105 . Odgovori nastavnika na pitanje Možete li navesti neke razloge zbog kojih učešće učenika u sekcijama smatrate korisnim za učenike Tabela 18.

Brojčano stanje uzorka/osoba po spolu Grafikon 2.Popis grafikona Grafikon Stranica Grafikon 1. Aritmetička sredina-Vrijednosti indeksnih skorova između različitih kategorija sekcija i njihov odnos Grafikon 6. Kategorija/grupa sekcije u odnosu na spol voditelja sekcije Grafikon 4. Frekvencije i procenti ispitanika grupisanih po kategoriji vannastavne aktivnosti/sekcije koju vode Grafikon 3. Indeksni skorovi za pitanje Podrška okoline 54 56 58 62 71 74 77 106 . Razlike u indeksnim skorovima između različitih kategorija sekcija Grafikon 7. Učenici koji istovremeno pohađaju više vannastavnih aktivnosti/sekcija Grafikon 5.

107 .