UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U MOSTARU

MANUALIA UNIVESITAS STUDIORUM MOSTARIENSIS
mehanika.indd 1 9.11.2007 9:58:13
RECEZENTI
Prof. dr. sc. Ivan Zulim
Prof. dr. sc. Vlado Cigić
Prof. dr. sc. Mile Dželalija
LEKTOR
Ita Šakota
GRAFIČKA PRIPREMA
Jadranko Batista
Matej Živko
CRTEŽI
Jadranko Batista
Matej Živko
NAKLADNIK
Sveučilište u Mostaru
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
TIRAŽ
500 primjeraka
TISAK
FRAM - ZIRAL
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
531/533(075.8)(076)
PRIMORAC, Zoran
Mehanika : metodička zbirka zadataka s rješenjima /
Zoran Primorac, Jadranko Batista ;
[crteži Jadranko Batista, Matej Živko].
- Mostar : Sveučilište, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti,
2007. - 370 str. : graf. prikazi ; 25 cm
Bibliografija: str. 363
ISBN 978-9958-690-40-2
1. Batista, Jadranko
COBISS.BH-ID 16094214
mehanika.indd 2 9.11.2007 9:58:38
Zoran Primorac - Jadranko Batista
MEHANIKA
METODIČKA ZBIRKA ZADATAKA S RJEŠENJIMA
Mostar, 2007
mehanika.indd 3 9.11.2007 9:58:39
Sadrzaj
PREDGOVOR v
1 VEKTORI I SKALARI 1
1.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
1.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2 KINEMATIKA

CESTICE 23
2.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
2.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
2.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
3 DINAMIKA 71
3.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
3.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
3.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
3.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
4 ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA 121
4.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
4.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
4.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
4.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
5 STATIKA 163
5.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
5.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
5.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
5.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
iii
mehanika.indd 5 9.11.2007 9:58:39
iv SADR

ZAJ
6 INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI 181
6.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
6.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
6.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
6.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
7 ROTACIJA KRUTOG TIJELA 201
7.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
7.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
7.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
7.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
8 GRAVITACIJA 235
8.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
8.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
8.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
8.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
9 STATIKA FLUIDA 259
9.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
9.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
9.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
9.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287
10 DINAMIKA FLUIDA 289
10.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
10.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
10.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
10.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306
11 HARMONIJSKO TITRANJE 309
11.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
11.2 Problemski zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
11.3 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
11.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
A O FIZICI I METODAMA FIZIKE 341
B MATEMATI

CKI DODATAK 351
B.1 Derivacija funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
B.2 Integralni racun . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
C TABLICE 359
mehanika.indd 6 9.11.2007 9:58:39
PREDGOVOR
Ova zbirka zadataka je uglavnom namijenjena studentima Racunarstva na
Sveucilištu u Mostaru i ura†ena je prema nastavnom planu i programu Fizike
I. Zbirkom se mogu koristiti i studenti srodnih fakulteta.
Zbirka je podijeljena na jedanaest poglavlja i obuhva´ca gradivo zike za prvi
semestar na fakultetu Strojarstava i racunarstva u Mostaru, a na kraju knjige
se nalazi Dodatak koji sadrzi odgovaraju´ce tabele i osnovne matematicke ope-
racije koje su neophodni podsjetnik za rješavanje problema i zadataka. Zbirka je
strukturirana po odre†enim metodickim principima namijenjenim za odgovara-
ju´ci prol i uzrast studenata; svako poglavlje ima uvodni dio koji predstavlja
odgovaraju´ce teoretske osnove, zatim slijedi skup problemskih pitanja sa odgo-
vorima cije cilj pojmovno strukturiranje zikalnih teorijskih osnova, a nakon toga
potpuno riješeni primjeri i na svršetku zadaci za vjezbu uz koje je uvijek naveden
konacni rezultat.
Dobro ovladati znanjem iz zike znaci njezine zakonitosti znati stvaralacki
primijeniti u praksi. Predavanja iz zike mogu biti uspješna samo ako su upotpu-
njena odgovaraju´cim vjezbama na kojima se izvodi mjerenje, odnosno na kojima
se rješavaju zadaci. Nastojali smo odabrati primjere koje ´ce studenti koristiti
u daljnjem studiju i kasnije u praksi. Ti ´ce primjeri biti korisni i za širi krug
strucnjaka jer je zika temelj mnogih disciplina.
Autori su koristili mnogobrojnu literaturu, a popis one najviše korištene nalazi
se na kraju knjige. Ve´cina je zadataka ra†ena na auditornim vjezbama ili su po-
sljednjih nekoliko godina zadavani kao ispitni zadaci na odgovaraju´cem kolegiju.
U Mostaru, listopad 2007.
Autori
v
mehanika.indd 7 9.11.2007 9:58:39
vi Preface
mehanika.indd 8 9.11.2007 9:58:39
Poglavlje 1
VEKTORI I SKALARI
1.1 Osnovni pojmovi i denicije
Denicija 1.1.1 Skalari su one velicine koje se jednoznacno mogu opisati svo-
jom brojcanom vrijednosti (skalarom, brojem)
Denicija 1.1.2 Skalarne zikalne velicine se, osim skalarom, opisuju i pri-
padnom jedinicom (npr. masa : = 50 /q, udaljenost | = 20 : itd.)
Denicija 1.1.3 Vektor
÷÷÷
¹1 je usmjerena duzina ¹1 kojoj je tocka A pocetna,
a tocka B krajnja tocka.
Vektor
÷÷÷
¹1 je jedinstveno odre†en trima velicinama:
1. pravcem j koji prolazi kroz tocke A i B;
2. smjerom ¹ ÷1 od pocetne tocke A do krajnje tocke B
3. te intezitetom
¯
¯
¯
÷÷÷
¹1
¯
¯
¯ = ¹1, (iznos ili modul) što je „me†usobna udalje-
nost tocaka A i B". Vektore oznacavamo strelicom iznad simbola zikalne
velicine, a gracki se opisuje usmjerenom duzinom.
Denicija 1.1.4 Vektorske zikalne velicine se osim vektorom opisuju i pri-
padnom zikalnom jedinicom.
[(Npr. · = 10
n
c
, u smjeru od juga prema sjeveru, cime je zadan pravac i
smjer ili sila
÷÷
1 =
³
2
÷÷
i ÷3
÷÷
, +
÷÷
/
´
·)].
Iako vektorske zikalne velicine imaju sva svojstva matematickog vektora, oni
mogu imati neka dodatna svojstva koja slijede iz same zicke naravi velicine koju
opisuju. Iz ove naravi zicke velicine slijede i odre†ena svojstva pridodanom
vektoru, koja inace vektori kao matematicke velicine ne posjeduju. S obzirom
na ta dodatna svojstva imamo tri vrste vektora u zici; slobodni, klizni i vezani
vektori.
1
mehanika.indd 9 9.11.2007 9:58:40
2 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
1. Slobodni vektor - kod slobodnog vektora napadna se tocka moze odabrati
proizvoljno u prostoru. Slobodni vektor se moze pomicati paralelno samom
sebi prema potrebi, a da se pri tome ne izmjeni (ovo je svojstvo vektora
koje proucava matematika). Kao primjer slobodnog vektora uzet ´cemo
brzinu translatornog gibanja jednog tijela (slika 1.1.a). Sve tocke tijela pri
translaciji imaju istu brzinu pa mozemo proizvoljno izabrati napadnu tocku
vektora brzine.
2. Klizni vektor - kod kliznog vektora pocetna se tocka vektora moze po-
micati samo po pravcu koji se poklapa s pravcem vektora. Primjer kliznog
vektora je vektor sile koji djeluje na kruto tijelo. Pomicanjem napadne tocke
sile duz pravca koji se poklapa sa pravcem sile ne´ce promijeniti prvobitno
gibanje (slika 1.1.b).
3. Vezani vektor - kod vezanog vektora odre†ena je pocetna tocka pa se
vektor ne moze pomicati jer je u drugim tockama razlicit. Primjer vezanog
vektora je vektor polja gdje u svakoj tocki polja imamo razlicit vektor kao
predstavnika zicke velicine u odre†enom polju (slika 1.1.c).
Slika 1.1.
Osnovna svojstva i operacije s vektorima
Matematicka teorija koja prucava svojstva vektora, kao i operacije s vektorima
naziva se vektorska algebra. Osnovne denicije vektorske algebre su:
Denicija 1.1.5 Jednakost vektora - dva vektora
÷÷
a i
÷÷
/ su jednaka, ozna-
cavamo sa
÷÷
a =
÷÷
/ , ako imaju isti iznos, isti smjer i leze na istim ili paralelnim
pravcima (slika 1.2.a).
mehanika.indd 10 9.11.2007 9:58:40
1.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 3
Denicija 1.1.6 Suprotni vektor - vektor
÷÷
a je suprotan vektoru
÷÷
/ , oznaca-
vamo sa
÷÷
a = ÷
÷÷
/ , ako imaju isti iznos, leze na istim ili paralelnim pravcima i
imaju suprotan smjer (slika 1.2.b).
Slika 1.2. Slika 1.3.
Denicija 1.1.7 Zbrajanje vektora - zbroj dvaju vektora
÷÷
a i
÷÷
/ , oznacavamo
sa
÷÷
a +
÷÷
/ i odre†uje se tako da se paralelnom translacijom pocetna tocka vektora
÷÷
/ dovede na krajnju tocku vektora
÷÷
a ; rezultantni vektor
÷÷
c =
÷÷
a +
÷÷
/ jest vektor
povucen od pocetka vektora
÷÷
a do kraja vektora
÷÷
/ .
Dva vektora su kolinearna ako leze na istom ili na paralelnim pravcima. Za
dva vektora kazemo da su nekolinearni ako ne leze na istom pravcu ili ako leze
na pravcima koji nisu paralelni.
Kolinearne vektore zbrajamo tako da im jednostavno zbrojimo iznose (ako
imaju isti smjer) ili im oduzmemo iznose (ako su suprotnog smjera, pri cemu
zadrzavamo smjer onog vektora ciji je iznos ve´ci), a pravac tih vektora ostaje isti
(slika 1.3.a).
Nekolinearne vektore zbrajamo ili oduzimamo preko def. 1.1.7. Iznos rezul-
tante moze se izracunati i pomo´cu kosinusova poucka
c =
r
a
2
+/
2
+ 2a/ cos
³
]
÷÷
a ,
÷÷
/
´
(1.1.1)
Smjer rezultante se tada odre†uje kutom c (slika 1.3.b).
cos c =
a
2
+c
2
÷/
2
2ac
Napomena: Kada imamo dva vektora koristimo metodu paralelograma ili troku-
ta koja je odre†ena na konstrukciju paralelograma gdje je dijagonala rezultantni
vektor.
Denicija 1.1.8 Razlika vektora - razliku vektora
÷÷
a i
÷÷
/ , oznacavamo sa
÷÷
a ÷
÷÷
/ svodimo na zbrajanje vektora
÷÷
a sa suprotnim vektorom vektora
÷÷
/ , dakle
rezultantni vektor je
÷÷
c =
÷÷
a ÷
÷÷
/ =
÷÷
a +
³
÷
÷÷
/
´
.
mehanika.indd 11 9.11.2007 9:58:40
4 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
Denicija 1.1.9 Nul vektor - ako je vektor
÷÷
a jednak vektoru
÷÷
/ , tada razlika
vektora
÷÷
a ÷
÷÷
/ denira nul vektor, koji oznacavamo sa
÷÷
0 = ª. Iznos nul vektora
je nula |ª| = 0, a nema odre†eni smjer.
Denicija 1.1.10 Mnozenje vektora skalarom - umnozak vektora
÷÷
a brojem
(skalarom) : nazivamo novi vektor :
÷÷
a kojem je duljina a · |:| i lezi na istom
pravcu kao i vektor
÷÷
a , a smjer mu je isti ako je : 0 ili suprotan ako je : < 0.
Ako je : = 0 dobivamo nul vektor
÷÷
0 = ª.
Denicija 1.1.11 Jedinicni vektor - je svaki vektor kod kojeg je iznos jednak
jedinici.
Jedinicni vektor u smjeru vektora
÷÷
a je vektor
÷ ÷
a
0
koji ima intezitet jednak
jedinici, a dobijemo ga tako što vektor
÷÷
a podijelimo s njegovim intezitetom
a. Tako mozemo pisati
÷÷
a
0
=
3<
o
|
3<
o |
=
3<
o
o
. Na ovaj nacin mozemo svaki vektor
prikazati kao umnozak njegovog inteziteta i jedinicnog vektora u tom smjeru
÷÷
a = a ·
÷÷
a
0
.
Denicija 1.1.12 Skalarni produkt
÷÷
a ·
÷÷
/ vektora
÷÷
a i
÷÷
/ je skalar deniran
izrazom
÷÷
a ·
÷÷
/ = a/ cos
³
]
÷÷
a ,
÷÷
/
´
(1.1.2)
Mozemo denirati intezitet vektora preko skalarnog umnoška kao
|
÷÷
a | =
_
÷÷
a ·
÷÷
a =
_
a · a · cos 0 =
_
a
2
= a (1.1.3)
Denicija 1.1.13 Skalarna projekcija vektora
÷÷
a na vektor
÷÷
/ je skalar a
b
deniran pomo´cu izraza
a
b
=
÷÷
a ·
÷÷
/
0
=
÷÷
a ·
÷÷
/
/
= a cos
³
]
÷÷
a ,
÷÷
/
´
= a cos c (1.1.4)
Slika 1.4.
Za a
b
(slika 1.4.a) kazemo da je
skalarna komponenta vektora
÷÷
a u
smjeru vektora
÷÷
/ . Sada svaki ve-
ktor mozemo projicirati na proizvoljni
pravac. Na isti nacin smo mogli
napraviti skalarnu projekciju vektora
÷÷
/ na vektor
÷÷
a , tako što krajnju tocku
vektora
÷÷
/ projiciramo na pravac ve-
ktora
÷÷
a . Pocetna tocka vektora
÷÷
/ i
projekcija vrha vektora na pravac, deniraju duljinu koja je zapravo projekcija
vektora
÷÷
/ oznacena sa /
o
(slika 1.4.b).
mehanika.indd 12 9.11.2007 9:58:41
1.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 5
Denicija 1.1.14 Kartezijev koordinatni sustav u prostoru je zadan sa tri
me†usobno okomite koordinatne osi r, j i . sa zajednickim ishodištem O ko-
jeg nazivamo ishodište koordinatnog sustava. Tada je svaka tocka T u prostoru
zadana ure†enom trojkom brojeva (r, j, .) i pišemo T = T (r, j, .).
Jedinicni vektori za pojedine koordinatne osi su: za os r - apscisa je
÷÷
i , za os
j - ordinata je
÷÷
, i za os . - aplikata je
÷÷
/ .
Skalarni produkt jedinicnih vektora mozemo prikazati pomo´cu tablice, koja
se moze dobiti pomo´cu denicije skalarnog produkta (def. 1.1.12).
·
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
÷÷
i 1 0 0
÷÷
, 0 1 0
÷÷
/ 0 0 1
Sada pomo´cu projekcije vektora svaki vektor mozemo prikazati preko njegovih
komponenti u koordinatnom sustavu
÷÷
a = a
a
÷÷
i +a
j
÷÷
, +a
:
÷÷
/ (1.1.5)
Slika 1.5.
gdje su a
a
, a
j
, a
:
skalarne kompo-
nente vektora
÷÷
a na pojedine osi r, j, .
koordinatnog sustava.
Jednadzbu (1.1.5) nazivamo koordi-
natnim prikazom vektora. Skalarne
komponente vektora dobijemo pomo´cu
denicije 1.1.13:
a
a
=
÷÷
a ·
÷÷
i
a
j
=
÷÷
a ·
÷÷
,
a
:
=
÷÷
a ·
÷÷
/
Prikazu li se vektori preko skalarnih kom-
ponenti u koordinatnom sustavu, tada je
skalarni umnozak vektora
÷÷
a ·
÷÷
/ =
³
a
a
÷÷
i +a
j
÷÷
, +a
:
÷÷
/
´
·
³
/
a
÷÷
i +/
j
÷÷
, +/
:
÷÷
/
´
= a
a
/
a
+a
j
/
j
+a
:
/
:
(1.1.6)
Koriste´ci deniciju inteziteta vektora (1.1.3) preko skalarnog produkta, mozemo
intezitet vektora prikazati preko skalarnih komponenti kao:
|
÷÷
a | =
q
a
2
a
+a
2
j
+a
2
:
(1.1.7)
Denicija 1.1.15 Radijus vektor polozaja tocke T u prostoru je deniran
vektorom kojem je pocetne tocka ishodište koordinatnog sustava, a krajnja tocka
tocka T,
÷÷
OT = r
÷÷
i +j
÷÷
, +.
÷÷
/ .
mehanika.indd 13 9.11.2007 9:58:41
6 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
Iznos radijus vektora polozaja tocke T u prostoru jednak je udaljenosti tocke
T od ishodišta koordinatnog sustava:
¯
¯
¯
÷÷
OT
¯
¯
¯ =
p
r
2
+j
2
+.
2
Denicija 1.1.16 Vektorski produkt
÷÷
c =
÷÷
a ×
÷÷
/ vektora
÷÷
a i
÷÷
/ je vektor
ciji iznos deniramo izrazom
|
÷÷
c | =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯ = a/ sin
³
]
÷÷
a ,
÷÷
/
´
Vektor
÷÷
c je okomit na vektore
÷÷
a i
÷÷
/ , a smjer mu se odre†uje pravilom desne
baze (desne ruke)
Slika 1.6.
Iznos vektorskog produkta brojcano je jednak površini
paralelograma kojemu su stranice vektori
÷÷
a i
÷÷
/ (slika
1.6.). Prikazu li se vektori pomo´cu skalarnih komponenti
u pravokutnom koordinatnom sustavu, vektorski umnozak
se moze pisati u obliku determinante
÷÷
a ×
÷÷
/ =
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
a
a
a
j
a
:
/
a
/
j
/
:
¯
¯
¯
¯
¯
¯
(1.1.8)
što prikazano preko komponenti daje:
÷÷
a ×
÷÷
/ =
³
a
a
÷÷
i +a
j
÷÷
, +a
:
÷÷
/
´
×
³
/
a
÷÷
i +/
j
÷÷
, +/
:
÷÷
/
´
÷÷
a ×
÷÷
/ = (a
j
/
:
÷a
:
/
j
)
÷÷
i + (a
:
/
a
÷a
a
/
:
)
÷÷
, + (a
a
/
j
÷a
j
/
a
)
÷÷
/
Denicija 1.1.17 Površina paralelograma razapetog vektorima
÷÷
a i
÷÷
/ jed-
naka je
1
¤
=
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯
Denicija 1.1.18 Površina trokuta razapetog vektorima
÷÷
a i
÷÷
/ jednaka je
1
4
=
1
2
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯
Denicija 1.1.19 Mješoviti produkt vektora
÷÷
a ,
÷÷
/ i
÷÷
c nazivamo izraz oblika
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
·
÷÷
c .
mehanika.indd 14 9.11.2007 9:58:41
1.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 7
Slika 1.7.
Ako su vektori
÷÷
a ,
÷÷
/ i
÷÷
c zadani preko komponenti u
pravokutnom koordinatnom sustavu, tada mješoviti produkt
mozemo prikazati pomo´cu determinante kao
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
·
÷÷
c =
¯
¯
¯
¯
¯
¯
a
a
a
j
a
:
/
a
/
j
/
:
c
a
c
j
c
:
¯
¯
¯
¯
¯
¯
(1.1.9)
ili
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
·
÷÷
c = a
a
(/
j
c
:
÷/
:
c
j
) +a
j
(/
:
c
a
÷/
a
c
:
) +a
:
(/
a
c
j
÷/
j
c
a
)
Denicija 1.1.20 Volumen paralelopipeda razapetog vektorima
÷÷
a ,
÷÷
/ i
÷÷
c
jednak je (slika 1.7.) apsolutnoj vrijednosti mješovitog umnoška tih vektora
\ =
¯
¯
¯
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
·
÷÷
c
¯
¯
¯
mehanika.indd 15 9.11.2007 9:58:41
8 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
1.2 Problemski zadaci
Problem 1.2.1 Dana su tri vektora
÷÷
a ,
÷÷
/ i
÷÷
c . Koji uvjet trebaju ispuniti da se
od njh moze formirati trokut?
Odgovor:
Slika 1.8.
Da bi formirali trokut vektori
÷÷
a ,
÷÷
/ i
÷÷
c moraju zadovo-
ljavati uvjet da je njihov vektorski zbroj jednak nuli, odnosno
ta tri vektora moraju sacinjavati trokut (slika 1.8.)
÷÷
a +
÷÷
/ +
÷÷
c = 0
Problem 1.2.2 Koji uvjet moraju ispunjavati vektori
÷÷
a i
÷÷
/ , da bude
÷÷
a +
÷÷
/
normalno na
÷÷
a ÷
÷÷
/ ?
Odgovor:
Budu´ci da je skalarni produkt dva okomita vektora jednak nuli, dovoljno je
da bude zadovoljen slijede´ci uvjet
³
÷÷
a +
÷÷
/
´
·
³
÷÷
a ÷
÷÷
/
´
= 0
Mnozenjem dobivamo:
÷÷
a ·
÷÷
a +
÷÷
/ ·
÷÷
a ÷
÷÷
a ·
÷÷
/ ÷
÷÷
/ ·
÷÷
/ = 0
kako je zbog osobine komutativnosti skalarnog produkta vektora
÷÷
a ·
÷÷
/ =
÷÷
/ ·
÷÷
a ==
÷÷
a ·
÷÷
a ÷
÷÷
/ ·
÷÷
/ = 0
Skalarni umnozak vektora sa samim sobom jednak je kvadratu inteziteta ve-
ktora pa vrijedi
÷÷
a ·
÷÷
a = a
2
,
÷÷
/ ·
÷÷
/ = /
2
odakle dobivamo trazeni uvjet
a
2
= /
2
Problem 1.2.3 Objasnite kada je skalarni produkt c =
÷÷
a ·
÷÷
/ maksimalan, a
kada minimalan?
Odgovor:
Po deniciji skalarnog umnoška
c =
÷÷
a ·
÷÷
/ = a
a
· / = a · /
a
vrijedi
c
max
= a · (/
a
)
max
c
min
= a · (/
a
)
min
mehanika.indd 16 9.11.2007 9:58:42
1.2. PROBLEMSKI ZADACI 9
Slika 1.9.
Iz slike 1.9. vidimo da je (/
a
)
max
= / za c = 0

i
(/
a
)
min
= 0 za c = 90

.
Problem se moze riješiti i preko trigonometrijskih
funkcija. Skalarni umnozak je tada
c =
÷÷
a ·
÷÷
/ = a · / · cos c
gdje je c÷ kut izme†u vektora
÷÷
a i
÷÷
/ .
Budu´ci da je
0 _ cos c _ 1
za vrijednosti kuta 0

_ c _ 90

to je
c
max
= a · / · cos 0 = a · /, c
min
= a · / · cos 90 = 0
Problem 1.2.4 Koji uvjet mora biti zadovoljen da intezitet vektorskog produkta
÷÷
c =
÷÷
a ×
÷÷
/ bude minimalan, a koji da bude maksimalan?
Odgovor:
Na osnovu denicije 1.1.16 intezitet vektorskog produkta dvaju vektora
÷÷
c =
÷÷
a ×
÷÷
/ jednak je
c =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯ = a · /
o
= / · /
b
Slika 1.10.
odakle vrijedi
c
max
= a · (/
o
)
max
= a · /
jer je (/
o
)
max
= / za kut c = 90

i
c
min
= a · (/
o
)
min
= 0
gdje je (/
o
)
min
= 0 za kut c = 0

.
Problem se moze riješiti i preko trigonometrijskih funkcija
c =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯ = a · / · sinc
gdje je
0 _ sinc _ 1
za 0

_ c _ 90

. Odavde slijedi
c
max
= a · / · sin90 = a · /
c
min
= a · / · sin0 = 0
mehanika.indd 17 9.11.2007 9:58:42
10 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
Problem 1.2.5 Kakav me†usobni polozaj moraju zauzimati vektori
÷÷
a i
÷÷
/ da bi
brojna vrijednost skalarnog produkta tih vektora bila jednaka intezitetu vektorskog
produkta tih vektora?
Odgovor:
Trazeni uvjet je
c =
÷÷
a ·
÷÷
/ =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯
Prema deniciji skalarnog i vektorskog produkta slijedi
÷÷
a ·
÷÷
/ = a · / · cos c
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
¯
¯
¯ = a · / · sinc
trazeni uvjet daje
a · / · cos c = a · / · sinc
sinc = cos c =
p
1 ÷sin
2
c
odakle sre†ivanjem izraza dobivamo
sin
2
c = 1 ÷sin
2
c
2 sin
2
c = 1
sin
2
c =
1
2
sinc =
_
2
2
==c = 45

Problem 1.2.6 Pokazite da vrijedi jednakost
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
1
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
2
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
3
¯
¯
¯
za vektore prikazane na slici 1.11..
Odgovor:
Slika 1.11.
Na osnovu denicije vektorskog produkta dva
vektora, intezitet rezultantnog vektora odgovara
površini paralelograma kojeg cine vektori. Tako
vrijedi
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
1
¯
¯
¯ = a · /
1
= 1
1
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
2
¯
¯
¯ = a · /
2
= 1
2
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
3
¯
¯
¯ = a · /
3
= 1
3
Na osnovu slike 1.11. vidimo da je /
1
= /
2
= /
3
pa slijedi 1
1
= 1
2
= 1
3
odnosno
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
1
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
2
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯
÷÷
a ×
÷÷
/
3
¯
¯
¯
mehanika.indd 18 9.11.2007 9:58:42
1.3. PRIMJERI 11
1.3 Primjeri
Primjer 1.3.1 Odredite koje su skalarne, a koje vektorske zikalne velicine?
a) tezina b) specicna toplina c) gusto´ca d) volumen e) brzina
f) sila g) udaljenost h) energija i) moment sile j) snaga
Rješenje:
a) vektor b) skalar c) skalar d) skalar e) vektor
f) vektor g) skalar h) skalar i) vektor j) skalar
Primjer 1.3.2 Zadani su vektori
÷÷
a = 3
÷÷
i ÷ 2
÷÷
, +
÷÷
/ ,
÷÷
/ = 2
÷÷
i ÷ 4
÷÷
, ÷ 3
÷÷
/ ,
÷÷
c =
÷÷
i + 2
÷÷
, + 2
÷÷
/ , prona†ite intezitete vektora:
a) |
÷÷
c |,
b)
¯
¯
¯
÷÷
a +
÷÷
/ +
÷÷
c
¯
¯
¯,
c)
¯
¯
¯2
÷÷
a ÷3
÷÷
/ ÷5
÷÷
c
¯
¯
¯.
Rješenje:
a) Koriste´ci relaciju (1.1.7) intezitet vektora je
|
÷÷
c | =
¯
¯
¯÷
÷÷
i + 2
÷÷
, + 2
÷÷
/
¯
¯
¯ =
q
(1)
2
+ (2)
2
+ (2)
2
=
_
9 = 3
b) Prvo zbrojimo vektore, a zatim njihovom zbroju izracunamo intezitet
÷÷
a +
÷÷
/ +
÷÷
c =
³
3
÷÷
i ÷2
÷÷
, +
÷÷
/
´
+
³
2
÷÷
i ÷4
÷÷
, ÷3
÷÷
/
´
+
³
÷÷
i + 2
÷÷
, + 2
÷÷
/
´
= 6
÷÷
i ÷4
÷÷
,
¯
¯
¯
÷÷
a +
÷÷
/ +
÷÷
c
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯6
÷÷
i ÷4
÷÷
,
¯
¯
¯ =
q
(6)
2
+ (÷4)
2
= 2
_
13
c) Pomnozimo vektore skalarom i zbrojimo ih, a onda mu izracunamo intezitet
2
÷÷
a ÷3
÷÷
/ ÷5
÷÷
c = 2
³
3
÷÷
i ÷2
÷÷
, +
÷÷
/
´
÷3
³
2
÷÷
i ÷4
÷÷
, ÷3
÷÷
/
´
÷5
³
÷÷
i + 2
÷÷
, + 2
÷÷
/
´
= ÷5
÷÷
i ÷2
÷÷
, +
÷÷
/
¯
¯
¯2
÷÷
a ÷3
÷÷
/ ÷5
÷÷
c
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯÷5
÷÷
i ÷2
÷÷
, +
÷÷
/
¯
¯
¯ =
q
(÷5)
2
+ (÷2)
2
+ (1)
2
=
_
30
mehanika.indd 19 9.11.2007 9:58:42
12 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
Primjer 1.3.3 Zadani su vektori
÷÷
a = 2
÷÷
i ÷
÷÷
, +
÷÷
/ ,
÷÷
/ =
÷÷
i + 3
÷÷
, ÷ 2
÷÷
/ ,
÷÷
c = ÷2
÷÷
i +
÷÷
, ÷3
÷÷
/ , i
÷÷
d = 3
÷÷
i + 2
÷÷
, + 5
÷÷
/ , prona†ite skalare a, b i c tako da
vrijedi:
÷÷
d = a ·
÷÷
a +/ ·
÷÷
/ +c ·
÷÷
c te izrazite vektor
÷÷
d preko vektora
÷÷
a ,
÷÷
/ i
÷÷
c ?
Rješenje:
Koriste´ci zadane vektore dobivamo
÷÷
d = a
÷÷
a +/
÷÷
/ +c
÷÷
c
3
÷÷
i + 2
÷÷
, + 5
÷÷
/ = a
³
2
÷÷
i ÷
÷÷
, +
÷÷
/
´
+/
³
÷÷
i + 3
÷÷
, ÷2
÷÷
/
´
+c
³
÷2
÷÷
i +
÷÷
, ÷3
÷÷
/
´
= 2a
÷÷
i ÷a
÷ ÷
, +a
÷÷
/ +/
÷÷
i + 3/
÷÷
, ÷2/
÷÷
/ ÷2c
÷÷
i +c
÷÷
, ÷3c
÷÷
/
3
÷÷
i + 2
÷÷
, + 5
÷÷
/ = (2a +/ ÷2c)
÷÷
i + (÷a + 3/ +c)
÷÷
, + (a ÷2/ ÷3c)
÷÷
/
Dva vektora su jednaka ako su im jednake sve komponente, tj. mora vrijediti:
(2a +/ ÷2c) = 3
(÷a + 3/ +c) = 2
(a ÷2/ ÷3c) = 5
Ovo je sustav od tri jednadzbe, tri nepoznate velicine. Rješenje sustava je
a = ÷2, / = 1, c = ÷3
pa je trazena kombinacija
÷÷
d = ÷2
÷÷
a +
÷÷
/ +÷3
÷÷
c .
Primjer 1.3.4 Prona†ite jedinicni vektor u smjeru rezultante dvaju vektora
÷÷
a = 2
÷÷
i + 4
÷÷
, ÷5
÷÷
/ i
÷÷
/ =
÷÷
i + 2
÷÷
, + 3
÷÷
/ .
Rješenje:
Rezultanta dvaju vektora je zbroj tih vektora
÷÷
1 =
÷÷
a +
÷÷
/
÷÷
1 = 2
÷÷
i + 4
÷÷
, ÷5
÷÷
/ +
÷÷
i + 2
÷÷
, + 3
÷÷
/
÷÷
1 = 3
÷÷
i + 6
÷÷
, ÷2
÷÷
/
intezitet rezultante je
¯
¯
¯
÷÷
1
¯
¯
¯ =
¯
¯
¯3
÷÷
i + 6
÷÷
, ÷2
÷÷
/
¯
¯
¯ =
q
(3)
2
+ (6)
2
+ (÷2)
2
= 7
Na osnovu def. 1.1.11 vrijedi
÷÷
1
0
=
3<
1

3<
1

pa je
÷÷
1
0
=
3
÷÷
i + 6
÷÷
, ÷2
÷÷
/
7
=
3
7
÷÷
i +
6
7
÷÷
, ÷
2
7
÷÷
/
mehanika.indd 20 9.11.2007 9:58:43
1.3. PRIMJERI 13
Da bismo se uvjerili u tocnost rezultata izracunajmo intezitet vektoru
÷÷
1
0
:
¯
¯
¯
÷÷
1
0
¯
¯
¯ =
s
μ
3
7

2
+
μ
6
7

2
+
μ
÷
2
7

2
= 1
Primjer 1.3.5 Odredite kutove koje vektor
÷÷
r = r
÷÷
i + j
÷÷
, + .
÷÷
/ zatvara sa
pozitivnim smjerovima koordinatnih osi i pokazite da vrijedi jednakost kosinusa
kuteva cos
2
c + cos
2
, + cos
2
¸ = 1.
Rješenje:
Koriste´ci deniciju skalarnog produkta vektora
÷÷
r sa jedinicnim vektorima
koordinatnih osi dobivamo
÷÷
r ·
÷÷
i =
³
r
÷÷
i +j
÷÷
, +.
÷÷
/
´
·
÷÷
i = r
÷÷
r ·
÷÷
, =
³
r
÷÷
i +j
÷÷
, +.
÷÷
/
´
·
÷÷
, = j
÷÷
r ·
÷÷
/ =
³
r
÷÷
i +j
÷÷
, +.
÷÷
/
´
·
÷÷
/ = .
pa vrijedi
÷÷
a ·
÷÷
/ = |
÷÷
a |
¯
¯
¯
÷÷
/
¯
¯
¯ cos
³
]
÷÷
a ,
÷÷
/
´
odnosno
cos
³
]
÷÷
a ,
÷÷
/
´
=
÷÷
a ·
÷÷
/
|
÷÷
a |
¯
¯
¯
÷÷
/
¯
¯
¯
pa su kutovi
cos
³
]
÷÷
r ,
÷÷
i
´
= cos c =
÷÷
r ·
÷÷
i
|
÷÷
r |
¯
¯
¯
÷÷
i
¯
¯
¯
=
r
r · 1
=
r
r
cos
³
]
÷÷
r ,
÷÷
,
´
= cos , =
÷÷
r ·
÷÷
,
|
÷÷
r |
¯
¯
¯
÷÷
,
¯
¯
¯
=
j
r · 1
=
j
r
cos
³
]
÷÷
r ,
÷÷
/
´
= cos ¸ =
÷÷
r ·
÷÷
/
|
÷÷
r |
¯
¯
¯
÷÷
/
¯
¯
¯
=
.
r · 1
=
.
r
gdje je intezitet vektora
÷÷
r jednak
|
÷÷
r | =
p
r
2
+j
2
+.
2
pa slijedi
cos
2
c + cos
2
, + cos
2
¸ =
³
r
r
´
2
+
³
j
r
´
2
+
³
.
r
´
2
=
r
2
+j
2
+.
2
r
2
=
r
2
r
2
cos
2
c + cos
2
, + cos
2
¸ = 1
mehanika.indd 21 9.11.2007 9:58:43
14 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
Primjer 1.3.6 Odredite vektor
÷÷÷
1Q kojemu je pocetna tocka 1 (r
1
, j
1
, .
1
) i
krajnja tocka Q(r
2
, j
2
, .
2
), a zatim mu izracunajte iznos.
Rješenje:
Slika 1.12.
Vektor polozaja tocki 1 i Q su:
÷÷
r
1
= r
1
÷÷
i +j
1
÷÷
, +.
1
÷÷
/
÷÷
r
Q
= r
2
÷÷
i +j
2
÷÷
, +.
2
÷÷
/
Mora vrijediti
÷÷
r
1
+
÷÷÷
1Q =
÷÷
r
Q
odnosno
÷÷÷
1Q =
÷÷
r
Q
÷
÷÷
r
1
pa je vektor
÷÷÷
1Q jednak
÷÷÷
1Q =
³
r
2
÷÷
i +j
2
÷÷
, +.
2
÷÷
/
´
÷
³
r
1
÷÷
i +j
1
÷÷
, +.
1
÷÷
/
´
= (r
2
÷r
1
)
÷÷
i + (j
2
÷j
1
)
÷÷
, + (.
2
÷.
1
)
÷÷
/
odnosno njegov intezitet
¯
¯
¯
÷÷÷
1Q
¯
¯
¯ =
q
(r
2
÷r
1
)
2
+ (j
2
÷j
1
)
2
+ (.
2
÷.
1
)
2
što je zapravo udaljenost izme†u tocaka 1 i Q.
Primjer 1.3.7 Neka su
÷÷
a i
÷÷
/ nekolinearni vektori. Prona†ite vrijednosti r, j
tako da vrijedi 3
÷÷
¹ = 2
÷÷
1, ako je
÷÷
¹ = (r + 4j)
÷÷
a + (2r +j + 1)
÷÷
/ i
÷÷
1 = (j ÷2r + 2)
÷÷
a + (2r ÷3j ÷1)
÷÷
/ .
Rješenje:
Koriste´ci zadani uvjet i vrijednosti vektora imamo
3
÷÷
¹ = 2
÷÷
1
3
h
(r + 4j)
÷÷
a + (2r +j + 1)
÷÷
/
i
= 2
h
(j ÷2r + 2)
÷÷
a + (2r ÷3j ÷1)
÷÷
/
i
3r
÷÷
a + 12j
÷÷
a + 6r
÷÷
/ + 3j
÷÷
/ + 3
÷÷
/ = 2j
÷÷
a ÷4r
÷÷
a + 4
÷÷
a + 4r
÷÷
/ ÷6j
÷÷
/ ÷2
÷÷
/
0 = (7r + 10j ÷4)
÷÷
a + (2r + 9j + 5)
÷÷
/
dakle, mora vrijediti sustav jednadzbi
(7r + 10j ÷4) = 0
(2r + 9j + 5) = 0
cije rješenje je r = 2; j = ÷1.
mehanika.indd 22 9.11.2007 9:58:43
1.3. PRIMJERI
Primjer 1.3.8 Prona†ite vrijednost kuta izme†u vektora
÷÷
a = 2
÷÷
i + 2
÷÷
, ÷
vektora
÷÷
/ = 6
÷÷
i ÷3
÷÷
, + 2
÷÷
/ .
Rješenje:
Koriste´ci deniciju skalarnog produkta vektora i inteziteta vektora (deni
1.1.12) vrijedi
÷÷
a ·
÷÷
/ = a/ cos c, i |a| =
_
÷÷
a ·
÷÷
a pa je
a =
q
(2)
2
+ (2)
2
+ (÷1)
2
= 3
/ =
q
(6)
2
+ (÷3)
2
+ (2)
2
= 7
÷÷
a ·
÷÷
/ = (2) (6) + (2) (÷3) + (÷1) (2) = 12 ÷6 ÷2 = 4
odakle slijedi
cos c =
÷÷
a ·
÷÷
/
a · /
=
4
3 · 7
=
4
21
c = arccos
4
21
= 1, 3791
Primjer 1.3.9 Zadani su vektori
÷÷
a i
÷÷
/ . Odredite vrijednost parametra c
da vektori
÷÷
a = 2
÷÷
i +c
÷÷
, +
÷÷
/ i
÷÷
/ = 4
÷÷
i ÷2
÷÷
, ÷2
÷÷
/ budu okomiti.
Rješenje:
Da bi dva vektora bila okomita jedan na drugi mora biti zadovoljen u
÷÷
a ·
÷÷
/ = a/ cos c = 0 jer je cos c = cos
¬
2
= 0. Dakle,
÷÷
a ·
÷÷
/ =
³
2
÷÷
i +c
÷÷
, +
÷÷
/
´
·
³
4
÷÷
i ÷2
÷÷
, ÷2
÷÷
/
´
= (2) (4) + (c) (÷2) + (1) (÷2)
= 8 ÷2c ÷2 = 6 ÷2c = 0 ÷ c = 3
Primjer 1.3.10 Odredite jedinicni vektor okomit na ravninu koja je raza
vektorima
÷÷
a = 2
÷÷
i ÷6
÷÷
, ÷3
÷÷
/ i
÷÷
/ = 4
÷÷
i + 3
÷÷
, ÷
÷÷
/ .
Rješenje:
Zadatak mozemo riješiti na dva nacina. Prvi nacin je da napravimo vekto
produkt vektora koji razapinju ravninu. Na taj nacin dobivamo novi vek
÷÷
c =
÷÷
a ×
÷÷
/ koji je okomit na te vektore, a time i na ravninu koju razapinju
÷÷
c =
÷÷
a ×
÷÷
/ =
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
2 ÷6 ÷3
¯
¯
¯
¯
¯
mehanika.indd 23 9.11.2007 9:58:43
16 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
pa je jedninicni vektor jednak
÷÷
c
0
=
÷÷
c
|
÷÷
c |
=
5
³
3
÷÷
i ÷2
÷÷
, + 6
÷÷
/
´
¯
¯
¯5
³
3
÷÷
i ÷2
÷÷
, + 6
÷÷
/
´¯
¯
¯
=
3
7
÷÷
i ÷
2
7
÷÷
, +
6
7
÷÷
/
Drugi nacin: pretpostavimo da je vektor
÷÷
c = c
a
÷÷
i + c
j
÷÷
, + c
:
÷÷
/ okomit na
zadanu ravninu. Kako je okomit na ravninu, mora biti okomit i na vektore
÷÷
a i
÷÷
/ koji pripadaju toj ravnini. Dakle, mora vrijediti:
÷÷
a ·
÷÷
c = 2c
a
÷6c
j
÷3c
:
= 0 ili 2c
a
÷6c
j
= 3c
:
÷÷
/ ·
÷÷
c = 4c
a
+ 3c
j
÷c
:
= 0 ili 4c
a
+ 3c
j
= c
:
Rješavanjem prethodnih jednadzbi imamo parametarsko rješenje, gdje je c
:
uzet za parametar
c
a
=
1
2
c
:
; c
j
= ÷
1
3
c
:
Onda je vektor
÷÷
c jednak
÷÷
c = c
a
÷÷
i +c
j
÷÷
, +c
:
÷÷
/ =
÷÷
c =
1
2
c
:
÷÷
i ÷
1
3
c
:
÷÷
, +c
:
÷÷
/
= c
:
μ
1
2
÷÷
i ÷
1
3
÷÷
, +
÷÷
/

odnosno jedinicni vektor u tom smjeru je
÷÷
c
0
=
÷÷
c
c
=
c
:
³
1
2
÷÷
i ÷
1
3
÷÷
, +
÷÷
/
´
±
r
c
2
:
h
¡
1
2
¢
2
+
¡
÷
1
3
¢
2
+ (1)
2
i
= ±
c
:
³
1
2
÷÷
i ÷
1
3
÷÷
, +
÷÷
/
´
c
:
q
1
4
+
1
9
+ 1
= ±
³
1
2
÷÷
i ÷
1
3
÷÷
, +
÷÷
/
´
7
6
= ±
μ
3
7
÷÷
i ÷
2
7
÷÷
, +
6
7
÷÷
/

Primjer 1.3.11 Ako je
÷÷
a = 2
÷÷
i ÷ 3
÷÷
, ÷
÷÷
/ i
÷÷
/ =
÷÷
i + 4
÷÷
, ÷ 2
÷÷
/ , prona†ite
vrijednosti slijede´cih vektora:
a)
÷÷
a ×
÷÷
/ i
b)
³
÷÷
a +
÷÷
/
´
×
³
÷÷
a ÷
÷÷
/
´
.
mehanika.indd 24 9.11.2007 9:58:44
1.3. PRIMJERI 17
Rješenje:
a) Koriste´ci deniciju vektorskog produkta 1.1.16 imamo
÷÷
a ×
÷÷
/ =
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
a
a
a
j
a
:
/
a
/
j
/
:
¯
¯
¯
¯
¯
¯
=
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
2 ÷3 ÷1
1 4 ÷2
¯
¯
¯
¯
¯
¯
=
¯
¯
¯
¯
÷3 ÷1
4 ÷2
¯
¯
¯
¯
÷÷
i ÷
¯
¯
¯
¯
2 ÷1
1 ÷2
¯
¯
¯
¯
÷÷
, +
¯
¯
¯
¯
2 ÷3
1 4
¯
¯
¯
¯
÷÷
/
= 10
÷÷
i + 3
÷÷
, + 11
÷÷
/
b) Prvo prona†imo
³
÷÷
a +
÷÷
/
´
=
³
2
÷÷
i ÷3
÷÷
, ÷
÷÷
/
´
+
³
÷÷
i + 4
÷÷
, ÷2
÷÷
/
´
= 3
÷÷
i +
÷÷
, ÷3
÷÷
/
³
÷÷
a ÷
÷÷
/
´
=
³
2
÷÷
i ÷3
÷÷
, ÷
÷÷
/
´
÷
³
÷÷
i + 4
÷÷
, ÷2
÷÷
/
´
=
÷÷
i ÷7
÷÷
, +
÷÷
/ ,
a zatim vektorski pomnozimo
³
÷÷
a +
÷÷
/
´
×
³
÷÷
a ÷
÷÷
/
´
=
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
3 1 ÷3
1 ÷7 1
¯
¯
¯
¯
¯
¯
=
¯
¯
¯
¯
1 ÷3
÷7 1
¯
¯
¯
¯
÷÷
i ÷
¯
¯
¯
¯
3 ÷3
1 1
¯
¯
¯
¯
÷÷
, +
¯
¯
¯
¯
3 1
1 ÷7
¯
¯
¯
¯
÷÷
/
= ÷20
÷÷
i ÷6
÷÷
, ÷22
÷÷
/
Primjer 1.3.12 Pokazite da su vektori
÷÷
a = ÷
÷÷
i +3
÷ ÷
, +2
÷÷
/ ,
÷÷
/ = 2
÷÷
i ÷3
÷÷
, ÷4
÷÷
/
i
÷÷
c = ÷3
÷÷
i +12
÷÷
, +6
÷÷
/ komplanarni i rastavite vektor
÷÷
c po vektorima
÷÷
a i
÷÷
/ .
Rješenje:
Tri vektora su komplanarna ako postoji njihova me†usobna zavisnost, tj.
jedan od vektora mozemo prikazati kao linearnu kombinaciju preostala dva (ti
vektori leze u istoj ravnini). Što znaci da njihov mješoviti produkt mora biti
jednak nuli.
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
·
÷÷
c = 0
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
·
÷÷
c =
¯
¯
¯
¯
¯
¯
a
a
a
j
a
:
/
a
/
j
/
:
c
a
c
j
c
:
¯
¯
¯
¯
¯
¯
=
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷1 3 2
2 ÷3 ÷4
÷3 12 6
¯
¯
¯
¯
¯
¯
= 0
Prikazimo sada vektor
÷÷
c kao linearnu kombinaciju vektora
÷÷
a i
÷÷
/ .
÷÷
c = :
÷÷
a +:
÷÷
/
÷3
÷÷
i + 12
÷÷
, + 6
÷÷
/ = :
³
÷
÷÷
i + 3
÷÷
, + 2
÷÷
/
´
+:
³
2
÷÷
i ÷3
÷÷
, ÷4
÷÷
/
´
÷3
÷÷
i + 12
÷÷
, + 6
÷÷
/ = (÷:+ 2:)
÷÷
i + (3:÷3:)
÷÷
, + (2:÷4:)
÷÷
/
mehanika.indd 25 9.11.2007 9:58:44
18 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
odakle slijedi sustav od tri jednadzbe sa dvije nepoznanice
(÷:+ 2:) = ÷3
(3:÷3:) = 12
(2:÷4:) = 6
Rješenje tog sustava je jedinstveno i glasi:
: = 5
: = 1
pa vektor
÷÷
c mozemo napisati kao kombinaciju
÷÷
c = 5
÷÷
a +
÷÷
/ .
Primjer 1.3.13 Konstruirajte piramidu kojoj su vrhovi O(0, 0, 0) , ¹(5, 2, 0) ,
1(2, 5, 0) i C (1, 2, 4) te izracunajte njen volumen, površinu strane ABC i visinu
piramide spuštenu na tu stranu.
Rješenje:
Piramida je odre†ena vektorima
÷÷
O¹,
÷÷÷
O1 i
÷÷÷
OC, koji su jednaki
÷÷
O¹ = 5
÷÷
i + 2
÷÷
,
÷÷÷
O1 = 2
÷÷
i + 5
÷÷
,
÷÷÷
OC =
÷÷
i + 2
÷÷
, + 4
÷÷
/
i deniraju paralelopiped volumena
\ =
³
÷÷
O¹×
÷÷÷
O1
´
·
÷÷÷
OC =
¯
¯
¯
¯
¯
¯
5 2 0
2 5 0
1 2 4
¯
¯
¯
¯
¯
¯
= 5 ·
¯
¯
¯
¯
5 0
2 4
¯
¯
¯
¯
÷2 ·
¯
¯
¯
¯
2 0
1 4
¯
¯
¯
¯
+ 0 ·
¯
¯
¯
¯
2 5
1 2
¯
¯
¯
¯
= 5 · 20 ÷2 · 8 = 84
Slika 1.13.
volumen piramide jednak je \
1
=
1
6
· \ = 14
kubnih jedinica. Da bismo izracunali površinu
stranice ABC trebamo prona´ci vektore
÷÷÷
¹1 i
÷÷
¹C. Oni su
÷÷÷
¹1 = ÷3
÷÷
i + 3
÷÷
,
÷÷
¹C = ÷4
÷÷
i + 4
÷÷
/
Apsolutna vrijednost vektorskog umnoška
jednaka je dvostrukoj površini trazenog trokuta
pa je površina trokuta jednaka bazi piramide B
÷÷÷
¹1 ×
÷÷
¹C =
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
÷3 3 0
÷4 0 4
¯
¯
¯
¯
¯
¯
= 12
÷÷
i + 12
÷÷
, + 12
÷÷
/
¯
¯
¯
÷÷÷
¹1 ×
÷÷
¹C
¯
¯
¯ = 12
_
3
mehanika.indd 26 9.11.2007 9:58:44
1.3. PRIMJERI 19
pa je trazena površina
1 (¹1C) =
1
2
¯
¯
¯
÷÷÷
¹1 ×
÷÷
¹C
¯
¯
¯ =
1
2
12
_
3 = 6
_
3
Volumen piramide je dan izrazom
\
1
=
1 · /
3
odakle je visina piramide jednaka
/ =
3 · \
1
1
=
3 · \
1
1 (¹1C)
=
3 · 14
6
_
3
=
7
3
_
3
mehanika.indd 27 9.11.2007 9:58:44
20 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
1.4 Zadaci
Problem 1.4.1 Riješite izraz
³
2
÷÷
i ÷
÷÷
,
´
·
÷÷
, +
³
÷÷
, ÷2
÷÷
/
´
·
÷÷
/ +
³
÷÷
i ÷2
÷÷
/
´
2
.
Rezultat: 2.
Problem 1.4.2 Na materijalnu tocku djeluju tri sile u horizontalnoj ravnini:
1
1
= 2 N prema sjeveru, 1
2
= 2.8 N prema jugoistoku i 1
3
= 1.5 N prema zapadu.
Izracunajte rezultantu tih sila gracki i racunski.
Rezultat:
÷÷
1 =
³
2.47
÷÷
i ÷1.97
÷÷
,
´
N.
Problem 1.4.3 Prona†ite iznos rezultante cetiriju komplanarnih sila koje djeluju
u tocki O, ako svaka sila ima iznos od 10 N, a kut izme†u dviju susjednih sila iznosi
45

.
Rezultat: 1 = 10
p
4 + 2
_
2 N = 26. 131 N.
Problem 1.4.4 Zadane su sile
÷÷
1
1
=
³
10
÷÷
i + 10
÷÷
,
´
N,
÷÷
1
2
=
³
÷10
÷÷
,
´
N,
÷÷
1
3
=
³
÷4
÷÷
i
´
N i
÷÷
1
4
=
³
÷10
÷÷
i ÷5
÷÷
,
´
N. Odredite iznos i smjer rezultantne
sile.
Rezultat:
÷÷
1 =
³
÷4
÷÷
i ÷5
÷÷
,
´
N, 1 = 6.4 N, c = 231.3

.
Problem 1.4.5 Odredite kut izme†u vektora
÷÷
a =
³
3
÷÷
i + 2
÷÷
, +
÷÷
/
´
i vektora
÷÷
/ =
³
÷÷
i ÷5
÷÷
, + 2
÷÷
/
´
.
Rezultat: c = 104.1

.
Problem 1.4.6 Izrazite kut c me†u vektorima
÷÷
a i
÷÷
a
0
pomo´cu kutova koje ti
vektori zatvaraju s koordinatnim osima r, j i ..
Rezultat: cos c = cos ccos c
0
+ cos , cos ,
0
+ cos ¸ cos ¸
0
.
Problem 1.4.7 Zadani su vektori
÷÷
a i
÷÷
/ . Prona†ite kut izme†u vektora
÷÷
a = 2
÷÷
: + 4
÷÷
: i
÷÷
/ =
÷÷
: ÷
÷÷
: , ako su
÷÷
: i
÷÷
: jedinicni vektori koji me†usobno
zatvaraju kut od 120

.
Rezultat: 120

.
Problem 1.4.8 Konstruirajte paralelogram razapet vektorima
÷÷
a = 2
÷÷
, +
÷÷
/ ,
÷÷
/ =
÷÷
i + 2
÷÷
/ te izracunajte njegovu površinu i visinu.
mehanika.indd 28 9.11.2007 9:58:45
1.4. ZADACI 21
Problem 1.4.9 Riješite se zagrada i pojednostavite izraze:
1.
÷÷
i ×
³
÷÷
, +
÷÷
/
´
÷
÷÷
, ×
³
÷÷
i +
÷÷
/
´
+
÷÷
/ ×
³
÷÷
i +
÷÷
, +
÷÷
/
´
;
2.
³
÷÷
a +
÷÷
/ +
÷÷
c
´
×
÷÷
c +
³
÷÷
a +
÷÷
/ +
÷÷
c
´
×
÷÷
/ +
³
÷÷
/ ÷
÷÷
c
´
×
÷÷
a ;
3.
³
2
÷÷
a +
÷÷
/
´
×(
÷÷
c ÷
÷÷
a ) +
³
÷÷
/ +
÷÷
c
´
×
³
÷÷
a +
÷÷
/
´
;
4. 2
÷÷
i ·
³
÷÷
, ×
÷÷
/
´
+ 3
÷÷
, ·
³
÷÷
i ×
÷÷
/
´
+ 4
÷÷
/ ·
³
÷÷
i ×
÷÷
,
´
;
Rezultat: 1. 2
³
÷÷
/ ÷
÷÷
i
´
, 2. 2
÷÷
a ×
÷÷
c , 3.
÷÷
a ×
÷÷
c , 4. 3.
Problem 1.4.10 Odredite površinu paralelograma razapetog vektorima
÷÷
a =
÷÷
: + 2
÷÷
: i
÷÷
/ = 2
÷÷
: +
÷÷
: , gdje su
÷÷
: i
÷÷
: jedinicni vektori koji me†usobno
zatvaraju kut od 30

.
Rezultat: 1.5.
Problem 1.4.11 Konstruirajte paralelopiped razapet vektorima
÷÷
a =
÷÷
i + 4
÷÷
, ,
÷÷
/ = ÷3
÷÷
, +
÷÷
/ i
÷÷
c = 2
÷÷
, + 5
÷÷
/ te izracunajte njegov volumen. Ho´ce li sustav
vektora (baza)
³
÷÷
a ,
÷÷
/ ,
÷÷
c
´
biti lijevi ili desni?
Rezultat: (\ = 17, lijevi).
Problem 1.4.12 Zadana su tri vektora
÷÷
a =
÷÷
i +
÷÷
, +
÷÷
/ ,
÷÷
/ = ÷2
÷÷
i +3
÷÷
, +2
÷÷
/
i
÷÷
c =
÷÷
i + 4
÷÷
, ÷5
÷÷
/ . Izracunajte
÷÷
a ×
³
÷÷
/ ×
÷÷
c
´
i
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
×
÷÷
c .
Rezultat:
÷÷
a ×
³
÷÷
/ ×
÷÷
c
´
= ÷3
÷÷
i ÷12
÷÷
, + 15
÷÷
/ ;
³
÷÷
a ×
÷÷
/
´
×
÷÷
c = 0.
Problem 1.4.13 Pokazite da su vektori
÷÷
a =
÷÷
i +
÷÷
, + 4
÷÷
/ ,
÷÷
/ =
÷÷
i ÷ 2
÷÷
, i
÷÷
c = 3
÷÷
i ÷3
÷÷
, +4
÷÷
/ komplanarni vektori i prona†ite njihovu me†usobnu linearnu
ovisnost.
Rezultat:
÷÷
c =
÷÷
a + 2
÷÷
/ .
mehanika.indd 29 9.11.2007 9:58:45
22 POGLAVLJE 1. VEKTORI I SKALARI
mehanika.indd 30 9.11.2007 9:58:45
Poglavlje 2
KINEMATIKA

CESTICE
2.1 Osnovni pojmovi i denicije
Klasicna mehanika je znanost koja proucava geometrijska svojstva gibanja
materijalnih tijela u ovisnosti o vremenu i o uzrocima tih gibanja. Ona se dijeli na:
znanost o gibanju ili kinematiku, znanost o silama ili uzrocima gibanja dinamiku
te znanost o ravnotezi, statiku, koja je granicni slucaj dinamike.
Slika 2.1.
U op´cenitom smislu zika kao znanost proucava
neki doga†aj. Svaki doga†aj odre†en je u prostorno-
vremenskom kontinuumu s cetiri broja 1(r, j, ., t).
Kazemo da svaki doga†aj ima odre†eni polozaj.
Polozaj u prostoru odre†en je s tri broja ili podatka
jer je prostor trodimenzionalan. Polozaj u vremenu
odre†en je jednim brojem.
Najceš´ci nacin odre†enja polozaja je dan u
Descartesovom pravokutnom koordinatnom sustavu.
U tom prostoru polozaj tocke ¹ odre†en je s
tri ure†ena broja ¹(r, j, .). Kao što smo vidjeli u
prethodnom poglavlju da je vektor velicina odre†ena s tri podatka pa se polozaj
u prostoru moze odrediti vektorskom velicinom koju nazivamo vektor polozaja:
÷÷
O¹ =
÷÷
r
Denicija 2.1.1 Vektor polozaja je vektor koji ima pocetak u koordinatnom
pocetku (u ishodištu koordinatnog sustava), a kraj u tocki ciji se polozaj odre†uje.
Denicija 2.1.2 Mehanicko gibanje predstavlja promjenu vektora polozaja nekog
tijela u nekom vremenskom intervalu.
Ovo je jedna od mogu´cih denicija mehanickog gibanja. Ono što treba
naglasiti jest da je mehanicko gibanje relacijski proces. Da bismo govorili o
gibanju moramo znati što se giba (tijelo u gibanju) i u odnosu na što se giba
(reperno tijelo ili tocka).
23
mehanika.indd 31 9.11.2007 9:58:45
24 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Denicija 2.1.3 Skup tocaka polozaja tijela (materijalne tocke) tijekom gibanja
naziva se putanja.
Posljedica: Sukcesivni polozaji mogu se odrediti u bilo kom malom vre-
menskom intervalu. Ta mogu´cnost slijedi iz jednog bitnog svojstva mehanickog
gibanja, a to je neprekidnost. Svako mehanicko gibanje cvrstog tijela moze se
razloziti na dva osnovna oblika gibanja; translacijsko i rotacijsko.
Denicija 2.1.4 Tijelo se giba translacijski (slika 2.2.) ako spojnica bilo koje
dvije tocke na tijelu tijekom gibanja ostaju same sebi paralelne.
Posljedica: Sve tocke tijela opisuju istu putanju, što znaci da ´ce svaka tocka
pri translaciji imati isto gibanje. Pri ovakvom gibanju mozemo zanemariti oblik
tijela i uzeti jednu tocku (materijalna tocka) kao predstavnika cijelog tijela. Je-
dnadzbe koje budu opisivale gibanje materijalne tocke vazit ´ce za citavo tijelo pri
translaciji.
Denicija 2.1.5 Tijelo se giba rotacijski (slika 2.3.) ako svaka tocka tog tijela
opisuje kruznice ciji centri leze na jednom pravcu kojeg nazivamo: os rotacije.
Posljedica: Razlicite tocke opisuju kruznice razlicitih polumjera pa u istom
vremenskom intervalu opisuju razlicite duzine putanje. Odavde slijedi da pri
razmatranju ovog gibanja ne mozemo zanemariti oblik tijela.
Slika 2.2. Slika 2.3.
Kinematika translacijskog gibanja
S obzirom na oblik putanje gibanje mozemo podijeliti na:
a) pravocrtno
b) krivocrtno
c) kruzno gibanje — kao specijalni slucaj krivocrtnog gibanja.
mehanika.indd 32 9.11.2007 9:58:46
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 25
Ve´c smo u deniciji (2.1.2) rekli da je mehanicko gibanje povezano s pro-
mjenom vektora polozaja. Promjenu vektora polozaja mozemo opisati pomo´cu
vektora pomaka
÷÷
r .
Denicija 2.1.6 Vektor pomaka je vektor koji ima pocetak u pocetnoj tocki po-
maka, a kraj u krajnjoj tocki pomaka.
Slika 2.4.
Posljedica: Na osnovu slike (2.4.) vidimo da
je vektor pomaka jednak razlici izme†u vektora
polozaja krajnje tocke (
÷÷
r
2
) i vektora polozaja
pocetne tocke (
÷÷
r
1
) :

÷÷
r =
÷÷
r
2
÷
÷÷
r
1
(2.1.1)
Promjena vektora polozaja prilikom gibanja
moze se obaviti u razlicitim vremenskim inte-
rvalima. Fizikalna velicina koja opisuje promjenu
polozaja u nekom vremenskom intervalu naziva se brzina gibanja
÷÷
· .
Denicija 2.1.7 Brzina
÷÷
· mehanickog gibanja predstavlja kolicnik vektora po-
maka
÷÷
r u nekom vremenskom intervalu t;
÷÷
·
oc).
=

÷÷
r
t
(2.1.2)
Jednadzba (2.1.2) je dana u obliku kvalitativne denicije jer kvantitativni
omjer mora zadovoljiti odre†ene dodatne uvjete o kojima ´cemo govoriti kasnije.
Na primjer, na osnovu slike (2.4.) vidimo da kod krivocrtnog gibanja intenzitet
vektora pomaka
÷÷
r =
÷÷÷
¹1 ne odgovara odsjecku putanje
·
¹1, što znaci da
u ovom slucaju ne mozemo koristiti kvantitativni odnos vektora pomaka sa bilo
kojim vremenskim intervalom za odre†enje brzine. U slucaju pravocrtnog gibanja
vektor pomaka bit ´ce jednak prije†enom putu.
Posljedica: Iz relacije (2.1.2) vidimo da je brzina vektorska velicina i ima
smjer gibanja tj. promjene polozaja.
Pravocrtno gibanje materijalne tocke
Denicija 2.1.8 Mehanicko gibanje kod kojega se u bilo kojem vremenskom inte-
rvalu vektor pomaka poklapa sa putanjom materijalne tocke naziva se pravocrtno
gibanje.
mehanika.indd 33 9.11.2007 9:58:46
26 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Posljedica: Sve vektorske velicine koje opisuju ovakvo gibanje lezat ´ce na
istom pravcu, tj. bit ´ce kolinerani, tako da operacije s vektorima mogu biti
svedene na operacije sa skalarima tj. intenzitetima tih vektora gdje ´ce operacija
zbrajanja i oduzimanja biti odre†ena smjerom vektora.
S obzirom na brzinu (odnosno na promjenjivost inteziteta brzine) pravocrtno
gibanje se moze podijeliti na:
a) jednoliko gibanje po pravcu
b) jednoliko promjenjivo gibanje po pravcu
c) nejednoliko promjenjivo gibanje po pravcu.
a) Jednoliko gibanje po pravcu
Denicija 2.1.9 Jednoliko gibanje po pravcu imamo onda kada materijalna tocka
u jednakim vremenskim razmacima prevaljuje, uvijek u istom smjeru, jednake
intenzitete vektora pomaka odnosno jednake putove.
Posljedica: Na osnovu denicije brzine slijedi da je kod jednolikog pravo-
crtnog gibanja zadovoljena kvantitativna jednakost:
÷÷
· =

÷÷
r
t
(2.1.3)
Slika 2.5.
Relacija (2.1.3) je jednadzba gibanja kod
jednolikoga pravocrtnog gibanja. Kako su vektor
brzine i vektor pomaka kolinearni (slika 2.5.) ova
se jednadzba moze pisati i u skalarnom obliku.
· =
r
t
(2.1.4)
Kod jednolikog gibanja po pravcu vrijedi
r = : (2.1.5)
· =
:
t
ili jednostavnije · =
:
t
(2.1.6)
Tako†er na osnovu denicije jednolikog pravocrtnog gibanja kako je odnos
prevaljenih putova proporcionalna protoku vremena tj. iz relacije (2.1.3) slijedi;
r
1
t
1
=
r
2
t
2
= co::t. (2.1.7)
mehanika.indd 34 9.11.2007 9:58:46
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 27
da je brzina pri ovom gibanju konstantna. Dakle, kod jednolikog pravocrtnog
gibanja vektor brzine materijalne tocke je uvijek stalan.
÷÷
· = co::t. (2.1.8)
Iz denicijske jednadzbe dobivamo zikalnu dimenziju brzine, odnosno jedinicu
za brzinu
·
h
m
s
i
=
: [ m]
t [ s]
(2.1.9)
b) Jednoliko promjenjivo gibanje po pravcu
Postoje slucajevi, kao što to pokazuje primjer na slici (2.6.), da se prilikom
pravocrtnog gibanja tijela mijenja brzina tijekom gibanja. Brzina se moze pove´ca-
vati ili smanjivati. Fizicku velicinu koja opisuje tu promjenu nazivamo akcelera-
cija (ubrzanje) ili retardacija (usporenje, deceleracija).
Denicija 2.1.10 Akceleracija mehanickog gibanja predstavlja kolicnik promjene
vektora brzine gibanja
÷÷
· =
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
u nekom vremenskom intervalu t =
t
2
÷t
1
;
÷÷
a
oc).
=

÷÷
·
t
=
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
t
2
÷t
1
(2.1.10)
Navedena relacija (2.1.10) dana je samo kao kvalitativna denicija jer znak
jednakosti vrijedi pod odre†enim uvjetima.
Slika 2.6.
Posljedica: Iz relacije (2.1.10) vidimo
da ´ce ubrzanje biti vektorska velicina ciji
je smjer odre†en smjerom promjene brzine.
Kada je promjena pozitivna imat ´cemo
ubrzanje, a ako je negativna usporenje.
Postoje specijalni slucajevi kod promje-
njivog pravocrtnog gibanja, a to je kada
u jednakim vremenskim intervalima imamo
jednaku promjenu brzine. Neka je za vre-
menski interval t
1
promjena ·
1
i za t
2
promjena ·
2
i tako dalje i ako je
·
1
t
1
=
·
2
t
2
= ... = co::t. (2.1.11)
onda ovakvo gibanje zovemo jednoliko promjenjivim pravocrtnim gibanjem.
Prema deniciji ubrzanja za ovo gibanje vazi jednakost
÷÷
a =

÷÷
·
t
= co::t. (2.1.12)
mehanika.indd 35 9.11.2007 9:58:46
28 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Denicija 2.1.11 Za tijelo kazemo da se giba jednoliko promjenjivo pravocrtno
ako je pri tom gibanju vektor ubrzanja (usporenja) stalan ili konstantan.
Posljedica: Na osnovu navedenih podataka o brzini i ubrzanju mozemo dati
deniciju ovog gibanja na slijede´ci nacin:
÷÷
· 6= co::t.;
÷÷
a = co::t. (2.1.13)
Fizikalna dimenzija za ubrzanje je
a
h
m
s
2
i
=
·
£
m
s
¤
t [ s]
(2.1.14)
Kod ovog gibanja mozemo postaviti jednakost a =

{t
jer je promjena u bilo
kom vremenskom intervalu konstantna.
Kako se tijekom gibanja mijenja brzina onda se kod takvih gibanja denira
srednja brzina koja matematicki predstavlja aritmeticku sredinu svih brzina na
prevaljenom putu:
·
cv
=
·
1

2
+...·
a
:
=
X
i
·
i
:
ili ·
cv
=
:
t
(2.1.15)
gdje je : — prije†eni put u vremenu t. Iz ove dvije jednadzbe izvodi se srednja
brzina nekog promjenjivog gibanja.
Denicija 2.1.12 Srednja brzina nekog promjenjivog gibanja je ona brzina jed-
nolikog pravocrtnog gibanja kojom bi se tijelo trebalo gibati da isti put prevali za
isto vrijeme kao i pri konstantnom gibanju.
Posljedica: Kako se prilikom bilo kojeg promjenjivog gibanja pa i ovog
specijalnog slucaja mijenjanja brzina, ne mozemo govoriti o brzini na prevaljenom
putu, nego samo o trenutnoj brzini.
Denicija 2.1.13 Trenutna brzina je brzina u beskonacno malom vremenskom
intervalu ili matematicki
÷÷
· = lim
{t<0

÷÷
r
t
(2.1.16)
Posljedica: Jednadzba (2.1.16) u matematickom obliku predstavlja prvi
izvod ili diferencijal.
÷÷
· =
d
÷÷
r
dt
(2.1.17)
Ova jednadzba predstavlja op´ci slucaj denicije trenutne brzine.
mehanika.indd 36 9.11.2007 9:58:47
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 29
Denicija 2.1.14 Brzina materijalne tocke je vremenska derivacija vektora puta
ili vektora pomaka po vremenu
÷÷
· =
d
÷÷
r
dt
=
d
÷÷
:
dt
(2.1.18)
Koriste´ci navedene relacije i deniciju trenutne brzine mozemo izvesti relacije
za trenutnu brzinu ·(t) i prije†en put :(t) kod jednolikog promjenjivog
pravocrtnog gibanja.
÷÷
· =
d
÷÷
r
dt
=
d
÷÷
:
dt
(2.1.19)
÷÷
a = co::t. (2.1.20)
÷÷
a =

÷÷
·
t
(2.1.21)
(Napomenimo da se jednadzbe mogu pisati u skalarnom obliku jer su vektori
kolinearni.)
Pretpostavimo da u pocetnom trenutku t
1
= 0 postoji neka pocetna brzina
·
1
= ·
0
, a nakon nekog vremena t
2
= t materijalna tocka nakon ubrzanja dostize
brzinu ·
2
= ·. Na osnovu jednadzbe (2.1.10) imamo:
a =
·
t
=
·
2
÷·
1
t
2
÷t
1
=
· ÷·
0
t
Á· t (2.1.22)
at = · ÷·
0
==· = ·
0
±at (2.1.23)
Dobivena relacija (2.1.23) je izraz za trenutnu brzinu jednolikog promjenjivog
pravocrtnog gibanja s pocetnom brzinom ·
0
. Predznak (+) imamo kod ubrzanog,
a (÷) kod usporenog gibanja. Na osnovu denicije trenutne brzine (2.1.19)
imamo:
· =
d:
dt
==d: = · · dt (2.1.24)
Iz (2.1.23) i (2.1.24) dobivamo:
d: = (·
0
±at) dtÁ
Z
(2.1.25)
c
Z
0
d: =
t
Z
0
·
0
dt ±
t
Z
0
at · dt ==: = ·
0
t ±
1
2
at
2
(2.1.26)
Eliminacijom vremena i supstitucijom (2.1.23) u (2.1.26) dobivamo relaciju izme†u
trenutne brzine i prije†enog puta
· =
q
·
2
0
±2a: (2.1.27)
mehanika.indd 37 9.11.2007 9:58:47
30 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Jednadzbe (2.1.23),(2.1.26) i (2.1.27) predstavljaju relacije za jednoliko promje-
njivo pravocrtno gibanje.
Sve ovisnosti se mogu predociti i u slijede´cim grakonima.
-4 -2 2 4
-4
-2
2
4
t
a
a = konst.
a(t) dijagram
-4 -2 2 4
-4
-2
2
4
t
v
v
0
v(t) dijagram
0 2 4
0
10
20
t
s
s(t)
s(t) dijagram
c) Nejednoliko promjenjivo gibanje po pravcu
Denicija 2.1.15 Pravocrtno gibanje materijalne tocke pri kome se ne mijenja
samo brzina ve´c i ubrzanje, nazivamo nejednoliko promjenjivo pravocrtno gibanje.
÷÷
· 6= co::t. (2.1.28)
÷÷
a 6= co::t. (2.1.29)
Pošto se pri ovom gibanju mijenja ubrzanje moramo, kao što je to bio slucaj
s trenutnom brzinom u prethodnom gibanju, uvesti pojam trenutnog ubrzanja.
Denicija 2.1.16 Trenutno ubrzanje je ubrzanje u beskonacno malom vremen-
skom intervalu ili matematicki
÷÷
a = lim
{t<0

÷÷
·
t
(2.1.30)
Posljedica: Jednadzba (2.1.30) predstavlja ustvari deniciju prvog izvoda
brzine po vremenu
÷÷
a =
d
÷÷
·
dt
(2.1.31)
Denicija 2.1.17 Ubrzanje je derivacija vektora brzine po vremenu
÷÷
a =
o
3<
·
ot
.
Ubrzanje mozemo prikazati i preko druge derivacije prevaljenog puta (:) po
vremenu (t). Kako je
÷÷
· =
o
3<
c
ct
onda supstitucijom u jednadzbi (2.1.31) imamo:
÷÷
a =
d
÷÷
·
dt
=
d
dt
μ
d
÷÷
:
dt

=
d
2÷÷
:
dt
2
ili
÷÷
a =
d
2÷÷
r
dt
2
(2.1.32)
I na kraju mozemo naglasiti da jednadzbe (2.1.18), (2.1.31) odnosno (2.1.32)
predstavljaju op´ce jednadzbe za brzinu i ubrzanje iz kojih se mogu izvesti svi
prethodni navedeni slucajevi.
mehanika.indd 38 9.11.2007 9:58:47
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 31
Jednoliko pravocrtno gibanje: Jednoliko promjenjivo pravocrtno gibanje:
a (t) = 0 a (t) = /o::t. = a
· (t) =
t
Z
0
a (t) dt =
t
Z
0
0 · dt
= /o::t. = ·
0
· (t) =
t
Z
0
a (t) dt =
t
Z
0
adt
= at +·
0
: (t) =
t
Z
0
· (t) dt = ·
0
t +:
0
: (t) =
t
Z
0
· (t) dt =
t
Z
0
(at +·
0
) dt
=
1
2
at
2

0
t +:
0
Krivocrtno gibanje materijalne tocke
Ve´c smo dali op´ce denicije trenutne brzine i ubrzanja. Ove op´ce denicije dane
u vektorskom obliku moraju odgovarati za sva gibanja pa i za krivocrtno. Pro-
matrajmo deniciju trenutne brzine
÷÷
· (t) =
d
÷÷
r (t)
dt
=
d
÷÷
: (t)
dt
Slika 2.7.
Posljedica: Iz navedene relacije vidimo da
ona predstavlja prvi izvod vektora (r) polozaja
odnosno prevaljenog puta (:). Kako je u anali-
tickom obliku prije†en put predstavlja jednadzbu
krivulje (u našem primjeru neka parabola ciji je
op´ci oblik : = j = ar
2
+/r + c), onda znamo da
prva derivacija krivulje u promatranoj tocki pre-
dstavlja u geometrijskom smislu jednadzbu pravca
(u našem primjer j
0
= 2ar+/). Odavde slijedi da
´ce vektor brzine lezati na tangenti u promatranoj
tocki putanje.
Kao što se vidi iz slike (2.7.) na razlicitim tockama putanje postoje razlicite
tangente, tj. pravci koji zatvaraju razlicite kutove s koordinatom r, a što znaci da
su pripadaju´ci vektori brzina, bez obzira na njihov intenzitet, razliciti
÷÷
·
1
6=
÷÷
·
2
.
Odavde slijedi da je svako krivocrtno gibanje promjenjivo gibanje (
÷÷
· 6= co::t.).
Slaganje gibanja:
Gibanje tijela je slozeno ako tijelo istovremeno izvodi dva ili više jednostavnih
gibanja. Pod slaganjem (zbrajanjem) dvaju ili više gibanja nekog tijela po-
drazumjeva se odre†ivanje rezultatnog gibanja.
Kako se gibanje, bilo ono jednostavno ili slozeno, opisuje vektorskim velici-
nama, to ´ce se odre†ivanje rezultatnog gibanja svesti na zbrajanje vektora koji
opisuju komponentna gibanja. Prilikom slaganja gibanja vazi princip nezavi-
snosti gibanja, tj. komponentno gibanje ne mijenja svoj karakter pri zbrajanju
sa ostalim gibanjima. Ovaj princip se moze iskazati i na slijede´ci nacin:
mehanika.indd 39 9.11.2007 9:58:47
32 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Denicija 2.1.18 Ako tijelo vrši istovremeno dva ili više gibanja, tada je tocka
u koju tijelo pri tom gibanju stigne, neovisna o tome vrši li se gibanje istovremeno
ili tijelo najprije izvrši samo jedno gibanje, a zatim neovisno o tom gibanju drugo
gibanje u jednakim vremenskim intervalima.
Prilikom razmatranja slozenog gibanja veoma je bitno uvesti denicije apso-
lutnog, relativnog i prijenosnog gibanja.
• apsolutno gibanje je gibanje tocke u odnosu na sustav kojeg smo uzeli kao
nepokretnog,
• relativno gibanje je gibanje tocke u odnosu na pokretni sustav,
• prijenosno gibanje je gibanje pokretnog koordinatnog sustava u odnosu na
apsolutni koordinatni sustav.
Tako se, na primjer, slaganje brzina svodi na vektorsko zbrajanje relativnog i
komponentnog gibanja
÷÷
·
o
=
÷÷
·
v
+
÷÷
·
j
(2.1.33)
gdje je
÷÷
·
o
÷ brzina apsolutnog gibanja tocke,
÷÷
·
v
÷ brzina relativnog gibanja
tocke i
÷÷
·
j
÷ brzina prijenosnog gibanja.
Zadaci se uvjetno mogu podijeliti na dvije grupe:
a) Poznato je relativno i prijenosno gibanje tocke i treba odrediti apsolutno
gibanje.
b) Poznato je apsolutno i prijenosno gibanje tocke i treba odrediti relativno
gibanje.
Pri rješavanju ovih zadataka preporucuje se slijede´ci redoslijed. Uzet ´cemo
primjer odre†ivanja apsolutne brzine:
1. Razloziti gibanje u komponentna gibanja i izabrati dva koordinatna sustava:
apsolutni i relativni (ovi koordinatni sustavi su zadani najceš´ce iz uvjeta
zadatka), a zatim denirati apsolutno, relativno i prijenosno gibanje.
2. Zamisliti da je prijenosno gibanje zaustavljeno i odrediti brzinu relativnog
gibanja tocke (objekta), a zatim zamisliti da je relativno gibanje zausta-
vljeno i odrediti prijenosno gibanje tocke (objekta).
3. Primjeniti pravila o slaganju vektora brzine i odrediti trazenu apsolutnu
brzinu tocke (objekta).
Kao primjer slaganja gibanja promatrajmo dva slucaja; horizontalni i kosi
hitac.
Denicija 2.1.19 Hitac je gibanje tijela sa pocetnom brzinom ·
0
u gravitacijskom
polju cije je ubrzanje q.
mehanika.indd 40 9.11.2007 9:58:48
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 33
Slika 2.8.
Ako pravac pocetne brzine zatvara bilo
koji kut 0 < c < 90 s horizontalom
onda imamo kosi hitac, a ako je pravac
pocetne brzine paralelan sa horizontalom
onda imamo horizontalni hitac.
a) Horizontalni hitac
Slozeno gibanje koje je sastavljeno
(slika 2.8.) od jednoliko pravocrtnog
gibanja po horizontali sa brzinom
÷÷
·
a
=
÷÷
·
0
(
÷÷
· = co::t.) (2.1.34)
i slobodnog pada, tj. jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu s ubrzanjem q
(
÷÷
· 6= co::t.,
÷÷
a =
÷÷
q = co::t.) nazivamo horizontalni hitac.
Nekoj tocki T(r, j) ukupna brzina
÷÷
· nastaje zbrajanjem brzina kompo-
nentnih gibanja
÷÷
· =
÷÷
·
a
+
÷÷
·
j
pri cemu su trenutne brzine gibanja
÷÷
·
a
= ·
0
÷÷
i i
÷÷
·
j
= qt
÷÷
, . Odnosno u skalarnom obliku
· =
q
·
2
0
+ (qt)
2
(2.1.35)
Koordinate tocke T(r, j) dobivamo preko prije†enih putova komponentnog
gibanja:
r(t) = ·
0
· t (2.1.36)
j (t) = ÷
qt
2
2
(2.1.37)
Supstitucijom vremenski promjenjive dobivamo:
t =
r
·
0
==j (r) = ÷
1
2
q
μ
r
·
0

2
= ÷
q

2
0
r
2
(2.1.38)
1 2 3 4 5
-25
-20
-15
-10
-5
0
x
y
Graf parabole
mehanika.indd 41 9.11.2007 9:58:48
34 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Jednadzba (2.1.38) predstavlja putanju tijela pri horizontalnom hitcu. U
analitickom obliku ona odgovara jednadzbi parabole j = jr
2
.
b) Kosi hitac
Slika 2.9.
Zanemarimo li otpor zraka, tijelo izbaceno
pocetnom brzinom ·
0
pod nekim kutom
elevacije c u odnosu na horizotalnu ravan
izvodi slozeno krivocrtno gibanje koje nazi-
vamo kosi hitac. Gibanje mozemo prikazati
po komponentama preko parametarskih jed-
nadzbi
r(t) = ·
0a
· t = ·
0
cos c · t (2.1.39)
j (t) = ·
0j
· t ÷
1
2
qt
2
(2.1.40)
= ·
0
sinc · t ÷
1
2
qt
2
(2.1.41)
Kao što vidimo iz jednadzbi kosi hitac je
slozeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja u horizontalnom smjeru (osi r)
i hica uvis (koje je pak gibanje u vertikalnom smjeru, smjeru osu j, sastavljeno
od jednolikog gibanja uvis ·
0j
· t i slobodnog pada
1
2
qt
2
). Eliminacijom parametra
t iz parametarskih jednadzbi komponenti gibanja dolazimo do putanje tijela koja
je opisana jednadzbom parabole
j (r) =
μ
÷
q

2
0
cos
2
c

· r
2
+ tanc · r (2.1.42)
Iz jednadzbe putanje odre†ujemo maksimalnu visinu hica H, koji je zapravo
maksimum funkcije j (r), zatim vrijeme uspinjanja tijela t
1
i horizontalni domet
hica A koji iznose:
H =
·
2
0
sin
2
c
2q
(2.1.43)
t
1
=
·
0
sinc
q
(2.1.44)
A =
·
2
0
sin2c
q
(2.1.45)
U posebnom slucaju za vrijednosti kuta c = 0

dobivamo izraze za horizo-
ntalni hitac, a za c = 90

hitac uvis te za c = 270

hitac nanize.
Napomena: Obratite pozornost da smo dobili krivocrtna gibanja sla-
ganjem jednostavnijih komponentnih gibanja, a odatle slijedi jedan op´ci zakljucak:
svako se krivocrtno gibanje moze razloziti na jednostavnija komponentna gibanja.
mehanika.indd 42 9.11.2007 9:58:48
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 35
Kruzno gibanje materijalne tocke
Specijalni slucaj krivocrtnog gibanja materijalne tocke jest kruzno gibanje
materijalne tocke. Ovo gibanje razmatramo zasebno zbog još jednog razloga, a
to je da se ono nalazi na granicnom podrucju izme†u translacijskog i rotacijskog
gibanja. Slicno kao kod translacijskog gibanja promatramo jednu materijalnu
tocku, a s druge strane materijalna tocka opisuje kruzne putanje kao kod rotacij-
skog gibanja.
Odavde slijedi da se navedeno gibanje moze opisivati preko translacijskih
parametara, a tako†er i sa parametrima koji su karakteristicni za rotacijska
gibanja. Kako je kruzno gibanje specijalni slucaj krivocrtnog gibanja slijedi da
je sa pozicije translacije ovo gibanje promjenjivo (
÷÷
· 6= co::t.)
a) Kutni parametri
Uz navedene denicije rotacijskog gibanja vidimo da se ne mogu koristiti
pojmovi velicina kojima smo opisivali translaciju. Na primjer vektor pomaka
svake pojedinacne tocke je razlicit u istom vremenskom intervalu. Zbog toga za
opis promjene polozaja uvodimo kutni pomak ,, koji je jednak za sve tocke
tijela, za opisivanje promjene polozaja.
Denicija 2.1.20 Kutni pomak , je kut koji zatvara vektor polozaja
÷÷
r
1
neke
tocke u pocetku gibanja sa vektorom polozaja
÷÷
r
2
na kraju gibanja materijalne
tocke.
Slika 2.10.
Analogno kao što smo denirali brzinu pri translaciji
gibanju moze se denirati i kutna brzina pri kruznom
gibanju.
Denicija 2.1.21 Kutna brzina . predstavlja kolicnik
kutnog pomaka , u nekom vremenskom intervalu t;
.
oc).
=
,
t
(2.1.46)
Ova denicija je kvalitativna pa pravu deniciju za
kutnu brzinu, tj. trenutnu kutnu brzinu mozemo odrediti
analogno deniciji brzine kod translacijskog gibanja.
Denicija 2.1.22 Trenutna kutna brzina je kutna brzina u beskonacno malom
vremenskom intervalu
. = lim
{t<0
,
t
=
d,
dt
(2.1.47)
Jednadzba (2.1.47) predstavlja op´ci oblik kutne brzine. Dakle, kutna brzina
predstavlja prvi izvod kutnog pomaka po vremenu.
Kutna brzina je tako†er vektorska velicina, ali pravac vektora lezi na osi
rotacije.
mehanika.indd 43 9.11.2007 9:58:48
36 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Slika 2.11.
Ako se kutna brzina mijenja prilikom kruznog
gibanja onda uvodimo, slicno kao kod translacije, zicku
velicinu koja opisuje tu promjenu, a to je kutno ubrzanje
c.
Denicija 2.1.23 Kutno ubrzanje predstavlja kolicnik
promjene vektora kutne brzine (.) u nekom vremen-
skom intervalu (t);
c
oc).
=
.
t
(2.1.48)
Odnosno, trenutno kutno ubrzanje je ubrzanje u beskonacno malom vremen-
skom intervalu:
c = lim
{t<0
.
t
=
d.
dt
(2.1.49)
Relacija (2.1.49) predstavlja op´ci oblik jednadzbe kutnog ubrzanja. Dakle,
kutno ubrzanje predstavlja prvi izvod promjene kutne brzine po vremenu.
Iz relacije (2.1.47) i (2.1.49) mozemo pisati:
c =
d
dt
μ
d,
dt

=
d
2
,
dt
2
(2.1.50)
Kutno ubrzanje tako†er je vektorska velicina koja lezi na osi rotacije, a smjer
je odre†en smjerom razlike kutne brzine.
Fizikalna velicina Oznaka Dimenzija
Kut , rad ili stupnjevi
Kutna brzina .
rad
s
ili rad · s
31
Kutno ubrzanje c
rad
s
2
ili rad · s
32
b) Jednoliko gibanje materijalne tocke po kruznici
Denicija 2.1.24 Materijalna tocka se giba jednoliko po kruznici ako u istim
vremenskim intervalima prelazi iste kutne pomake, odnosno ako je kutna brzina
stalna
÷÷
. = co::t.
Koriste´ci op´ce jednadzbe (2.1.47) i (2.1.49) mozemo opisati ovo gibanje na
slijede´ci nacin:
. =
dc
dt
=
c
t
= co::t. (2.1.51)
c =
d.
dt
= 0 (2.1.52)
mehanika.indd 44 9.11.2007 9:58:49
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 37
Slika 2.12.
Promatrajmo ovo gibanje sa stajališta translacijskog
gibanja. Brzina (tangencijalna) po svojoj geometrijskoj
deniciji lezi na tangenti u promatranoj tocki pa se mi-
jenja pravac vektor od tocke do tocke što znaci da je
brzina
÷÷
· 6= co::t.
Mozemo na´ci vezu izme†u tangencijalne i kutne
brzine. Za male vrijednosti kuta mozemo na´ci
geometrijsku vezu izme†u velicina, | i r (slika 2.12.).
, ÷ 0, | = , · r, : t (2.1.53)
|
t
=
,
t
· r, · = . · r (2.1.54)
Usporedimo li kutnu i tangencijalnu brzinu kod jednolikog kruznog gibanja
mozemo re´ci da se intezitet tangencijalne (obodne) brzine ne mijenja, ali kao
vektor se mijenja. Odnosno:
. = co::t. (2.1.55)
· = co::t. (2.1.56)
÷÷
· 6= co::t. (2.1.57)
Iz relacije (2.1.55) koja se odnosi na jednoliko kruzno gibanje slijedi jedna
posljedica, a to je da je takvo gibanje sa stajališta rotacijskog gibanja jednoliko,
a sa pozicije translacije, gibanje je promjenjivo. Dakle, pri tom gibanju mora se
javiti jedno ubrzanje koje nazivamo centripetalnim ubrzanjem (a
cj
)
Slika 2.13.
Prema deniciji za ubrzanje imamo:
÷÷
a
cj
=

÷÷
·
t
(2.1.58)
Na osnovu slike 2.13. vidimo da je promjena brzine,
odnosno ubrzanje, uvijek orijentirano ka centru.
Za male vrijednosti kuta (, ÷ 0) mozemo na´ci
proporciju:
·
¹1 = r = : (2.1.59)
Relacija (1.34) predstavlja vezu izme†u centripe-
talnog ubrzanja i kutne, odnosno tangencijalne brzine.
Napomena: Kruzno gibanje je periodicno gibanje, tj. gibanje koje se nakon
nekog vremena t = T ponavlja. Ovo vrijeme ponavljanja naziva se period (T),
a broj perioda u jednoj sekundi frekvencija ) =
1
T
. Koriste´ci relacije za kutnu
brzinu mozemo na´ci vezu izme†u navedenih velicina:
. =
,
t
, = 2¬
t = T
<
@
>
==. =

T
= 2¬ · ) (2.1.60)
mehanika.indd 45 9.11.2007 9:58:49
38 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
c) Jednoliko promjenjivo gibanje po kruznici
Denicija 2.1.25 Jednoliko promjenjivo kruzno gibanje je ono gibanje u kojem
se u istim vremenskim intervalima jednako mijenja kutna brzina. Odnosno kutno
ubrzanje je stalno.
Deniciju mozemo pisati u formalnom obliku:
c(t) = /o::t. (2.1.61)
. (t) = ct +.
0
(2.1.62)
,(t) =
1
2
ct
2
+.
0
t +,
0
(2.1.63)
Koriste´ci ove op´ce jednadzbe mozemo odrediti trenutnu kutnu brzinu . (t) i
prevaljeni kutni pomak ,(t) za neko vrijeme t.
c(t) = /o::t.
. (t) =
t
Z
0
c(t) dt = ct +.
0
,(t) =
t
Z
0
. (t) dt =
t
Z
0
(ct +.
0
) dt
=
1
2
ct
2
+.
0
t +,
0
Vidjeli smo da postoji veza izme†u kutne brzine i tangencijalne brzine. Kod
ovog gibanja pored centripetalnog ubrzanja (a
cj
) javlja se i tangencijalno ubrzanje
(a
t
). Ovdje tako†er mozemo na´ci vezu izme†u kutnog ubrzanja (c) i tangenci-
jalnog ubrzanja (a
t
).
a
t
= c · r (2.1.64)
Usporedimo li jednadzbe koje opisuju translacijsko gibanje materijalne tocke
s jednadzbama koje opisuju rotacijsko gibanje ili konkretno jednadzbe gibanja
jednolikog promjenjivog gibanja materijalne tocke duz pravca i jednolikog pro-
mjenjivog gibanja materijalne tocke po kruznici, onda primje´cujemo da postoji
potpuna analogija.
Tako†er koriste´ci veze izme†u kutnih i tangencijalnih parametra, mozemo
formalno uz supstituciju prije´ci s jedne odgovaraju´ce jednadzbe na drugu. Ovo je
mogu´ce zbog toga što su oba oblika gibanja izraz jednog jedinstvenog mehanickog
gibanja materijalne tocke.
mehanika.indd 46 9.11.2007 9:58:49
2.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 39
d) Analogija izme†u pravocrtnih i kruznih gibanja
Pravocrtno Kruzno
÷÷
r =
÷÷
r (t) , = ,(t)
÷÷
· (t) =
3<
v (t)
ot
. (t) =
,(t)
ot
÷÷
a (t) =
3<
· (t)
ot
c(t) =
.(t)
ot
1. Jednoliko pravocrtno 1. Jednoliko kruzno
· = co::t. . = co::t.
· =
c
t
; : = · · t . =
ç
t
; c = . · t
2. Jednoliko promjenjivo 2. Jednoliko promjenjivo
· 6= co::t. . 6= co::t.
a = co::t. c = co::t.
· = ·
0
±at . = .
0
±ct
: = ·
0
t ±
1
2
at
2
c = .
0
t ±
1
2
ct
2
· =
p
·
2
0
+ 2a: . =
p
.
2
0
+ 2cc
· = .r, a = cr - relacije povezivanja
mehanika.indd 47 9.11.2007 9:58:49
40 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
2.2 Problemski zadaci
Problem 2.2.1 Ako kompas (busola), cija magnetna igla pokazuje pravac sjever-
jug, gibamo po kruznici u horizontalnoj ravnini (slika 2.14.), magnetna igla ´ce
vršiti:
1. kruzno gibanje,
2. translacijsko gibanje,
3. kombinaciju kruznog i translacijskog gibanja.
Odgovor:
Slika 2.14.
Gibanje magnetske igle je translacijsko gibanje
jer spojnica bilo koje dvije tocke tijekom gibanja
ostaje sama sebi paralelna. Istina je da su
putanje pojedinih tocaka magnetne igle kruznice,
ali središta tih kruznica ne leze na
zajednickom pravcu (osi rotacije), što bi u slucaju
rotacijskog gibanja bilo potrebno.
Gibanje ku´cišta moze biti dvojako: ako je polozaj
igle u odnosu na ku´cište stalno isti, onda ku´cište
tako†er vrši translacijsko gibanje; ako se polozaj
mijenja tako da ku´cište rotira u odnosu na iglu, onda
ku´cište vrši rotacijsko gibanje.
Problem 2.2.2 Na visini / nalaze se balon i zrakoplov koji leti prema balonu
(slika 2.15.). Iz zrakoplova i balona se kuglom ga†a meta vertikalno ispod balona.
Ako su istovremeno kugle izbacene iz balona i zrakoplova, kojim redoslijedom ´ce
poga†ati metu i zašto?
Odgovor:
Slika 2.15.
Vrijeme padanja je isto pa ´ce kugle istovremeno
pogoditi metu. Ovdje se radi o slozenom gibanju
zrakoplova (horizontalni hitac).
Po principu superpozicije visina kugle pri hori-
zontalnom hitcu ne ovisi o komponenti horizontalne
brzine, jer je u vertikalnom smjeru to gibanje slobo-
dan pad isto kao i kod kugle koja se ispušta iz balona,
pa je vrijeme padanja te dvije kugle isto (odakle slijedi
da ´ce te dvije kugle istovremeno pogoditi metu, jer su
istovremeno ispuštene s iste visine). Naravno, ako se
uzme u obzir otpor zraka to više ne´ce vrijediti.
mehanika.indd 48 9.11.2007 9:58:50
2.2. PROBLEMSKI ZADACI 41
Problem 2.2.3 Ako je vektor brzine nekog tijela suprotnog smjera u odnosu na
vektor njegovog ubrzanja, iznos brzine tijela:
1. postaje manji,
2. ostaje konstantan,
3. postaje ve´ci.
Odgovor:
Brzina postaje manja.
Problem 2.2.4 Moze li tijelo u nekom trenutku vremena imati iznos brzine nula,
a da se u isto vrijeme giba jednoliko promjenjivo?
Odgovor:
Tijelo moze imati brzinu nula u slucaju kada se giba jednoliko usporeno
(
÷÷
a = co::t.) i pri prelasku u jednoliko ubrzano gibanje trenutna´ce brzina iznositi
nula.
Problem 2.2.5 Objasnite zašto relacije za slobodni pad i vertikalni hitac mozemo
pisati u skalarnome obliku?
Odgovor:
Relacije za slobodni pad i vertikalni hitac mozemo pisati u skalarnom obliku
jer su vektori brzine i ubrzanja kolinearni (svi su vektori vertikalni).
Problem 2.2.6 Koja od gibanja smatrate slozenim i iz kojih osnovnih gibanja
su sastavljena:
1. slobodni pad,
2. horizontalni hitac
Odgovor:
1. Slobodni pad je jednostavno gibanje, tj. ravnomjerno ubrzano bez pocetne
brzine. To se moze i formalno odrediti analiziraju´ci oblik relacije za brzinu
÷÷
· =
÷÷
q · t
Budu´ci da se slaganje brzina kod slozenog gibanja sastoji od vektorskog
zbrajanja iz ove relacije zakljucujemo da se radi o jednostavnom gibanju.
mehanika.indd 49 9.11.2007 9:58:50
42 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
2. Vertikalni hitac je slozeno gibanje, koje je sastavljeno od jednolikog
pravocrtnog gibanja brzine
÷÷
·
0
i jednoliko ubrzanog gibanja (tj. slobodnog
pada) što se moze vidjeti iz relacije za brzinu
÷÷
· =
÷÷
·
0
±
÷÷
q · t
Prvi clan predstavlja komponentno gibanje (jednoliko pravocrtno), a drugi
clan jednoliko ubrzano gibanje (slobodni pad).
Problem 2.2.7 Je li mogu´ce da covjek hoda, a da njegova apsolutna brzina, u
odnosu na zemlju, bude jednaka nuli? Objasni odgovor.
Odgovor:
Mogu´ce je pod uvjetom da se prenosna brzina sustava u kojem se nalazi covjek
odnosi samo na prenosni sustav (npr. traka za hodanje).
Problem 2.2.8 Brod se giba brzinom ·
1
. Sa broda se izbaci tijelo brzinom ·
2
vertikalno naviše.
1. Gdje ´ce pasti tijelo?
2. Nakon koliko vremena ´ce tijelo pasti? Kako se odnose vremena pada u
slucaju da se tijelo baci istom brzinom ·
2
vertikalno naviše, u slucaju da
brod miruje?
Odgovor:
Tijelo ´ce pasti na mjestu izbacaja (ovo vazi za promatraca na brodu i na
obali). Za promatraca na brodu tijelo ´ce se gibati po zakonu vertikalnog hitca
i slobodnog pada, a za promatraca na obali tijelo ´ce vršiti slozeno gibanje (kosi
hitac) jer ono posjeduje horizontalnu brzinu broda. Vremena su ista.
Problem 2.2.9 Koja gibanja deniraju slijede´ce jednadzbe:
1. ) = co::t.; |
÷÷
· | = co::t.
2. T = co::t.;
÷÷
a
t
= co::t.
3.
÷÷
. = co::t.;
÷÷
· 6= co::t.
4. |
÷÷
a
v
| = co::t.; |
÷÷
· | = co::t.
5.
÷÷
c = co::t.;
÷÷
a
t
= co::t.
Odgovor:
1. Gibanje je jednoliko kruzno gibanje, jer je |
÷÷
· | = co::t. i ) = co::t.,
odnosno . = 2¬) = co::t..
mehanika.indd 50 9.11.2007 9:58:50
2.2. PROBLEMSKI ZADACI 43
2. Jednoliko kruzno gibanje.
3. Jednoliko kruzno gibanje.
4. Jednoliko kruzno gibanje.
5. Jednolikopromjenjivo kruzno gibanje.
Problem 2.2.10 Kutna brzina male kazaljke (kazaljka koja pokazuje sate) obicno-
ga mehanickoga sata iznosi:
1. 0.000143
rad
s
2. 0.261
rad
s
3. 0.00174
rad
s
4. 0.523
rad
s
Odgovor:
Za vrijeme od T = 1 h = 3600 s mala kazaljka napravi kut od c = 2¬ rad, pa
je kutna brzina jednaka
. =
2¬ rad
3600 s
= 1. 745 3 · 10
33
rad
s
= 0.00174
rad
s
Problem 2.2.11 Objasnite zašto vektori kutne brzine (
÷÷
. ) i kutnog ubrzanja (
÷÷
c)
leze na osi rotacije, odnosno na pravcu koji je okomit na ravnnu kruzenja tocke?
Napomena: promatrajte relacije obodne brzine i ubrzanja.
Odgovor:
Razlog je u tome što su obodna brzina i tangencijalno ubrzanje vektorski
produkt kutnih velicina i vektora pomaka (polumjera).
÷÷
· =
÷÷
. ×
÷÷
r
÷÷
a
t
=
÷÷
c ×
÷÷
r
Problem 2.2.12 Objasnite kako jedno gibanje sa stajališta rotacijskog gibanja
moze biti jednoliko (
÷÷
. = co::t.), a sa stajališta translacijskog gibanja promjenji-
vo (
÷÷
· 6= co::t.)?
Odgovor:
Mogu´ce je iz jednostanog razloga što je
÷÷
· =
÷÷
. ×
÷÷
r , a · = |
÷÷
· | = . · r jer
su vektori ortogonalni, što znaci da vektor kutne brzine uvijek lezi na jednom
pravcu (osi rotacije), a njen intezitet ne ovisi od rotacije obodne brzine, nego je
. = co::t., ako je |
÷÷
· | = co::t. pa iz tog uvjeta slijedi da je
÷÷
. = co::t..
mehanika.indd 51 9.11.2007 9:58:50
44 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
2.3 Primjeri
Primjer 2.3.1 Automobil se giba jednoliko duz jedne petnaestine puta brzinom
od 30
In
I
, zatim duz petine puta brzinom 50
In
I
te duz tre´cine puta brzinom 70
In
I
.
Kolikom se brzinom gibao preostali dio puta ako je srednja brzina gibanja duz
cijelog puta 60
In
I
?
Rješenje:
Srednja brzina denirana je izrazom · =
{c
{t
. Oznacimo pojedine dijelove
puta :
1
, :
2
, :
3
i :
4
, a brzine na pripadnim dijelovima puta sa ·
1
, ·
2
, ·
3
i ·
4
. Tada
je srednja brzina na ukupnom putu jednaka
· =
:
&I
t
&I
=
:
1
+:
2
+:
3
+:
4
t
1
+t
2
+t
3
+t
4
gdje su
:
1
=
1
15
:
&I
= ·
1
t
1
==t
1
=
:
&I
15 · ·
1
:
2
=
1
5
:
&I
= ·
2
t
2
==t
2
=
:
&I
5 · ·
2
:
3
=
1
3
:
&I
= ·
3
t
3
==t
3
=
:
&I
3 · ·
3
:
4
= :
&I
÷:
1
÷:
2
÷:
3
=
μ
1 ÷
1
15
÷
1
5
÷
1
3

:
&I
:
4
=
2
5
:
&I
= ·
4
t
4
==t
4
=
2:
&I
5 · ·
4
uvrštavaju´ci u prethodni izraz dobivamo
· =
:
&I
c
uI
15··
1
+
c
uI
5··
2
+
c
uI
3··
3
+
2c
uI
5··
4
=
:
&I
:
&I
³
1
15··
1
+
1
5··
2
+
1
3··
3
+
2
5··
4
´
=
1
³
1
15··
1
+
1
5··
2
+
1
3··
3
+
2
5··
4
´
naša trazena brzina je ·
4
pa slijedi
1
·
=
1
15 · ·
1
+
1
5 · ·
2
+
1
3 · ·
3
+
2
5 · ·
4
2
5 · ·
4
=
1
·
÷
μ
1
15 · ·
1
+
1
5 · ·
2
+
1
3 · ·
3

1
·
4
=
5
2

1
·
÷
μ
1
15 · ·
1
+
1
5 · ·
2
+
1
3 · ·
3
¶¸
1
·
4
=
5
2

1
·
÷
μ
·
2
·
3
+ 3·
1
·
3
+ 5·
1
·
2
15·
1
·
2
·
3
¶¸
mehanika.indd 52 9.11.2007 9:58:50
2.3. PRIMJERI 45
odavde je
·
4
=
2
5

1
·
÷
μ
·
2
·
3
+ 3·
1
·
3
+ 5·
1
·
2
15·
1
·
2
·
3
¶¸
31
·
4
=
2
5
"
1
60
km
I
÷
Ã
50
km
I
70
km
I
+ 3 · 30
km
I
70
km
I
+ 5 · 30
km
I
50
km
I
15 · 30
km
I
50
km
I
70
km
I
!#
31
·
4
=
2
5

1
60
÷
17300
1575000
¸
31
km
/
=
2
5
· 176
km
/
·
4
= 70.39
km
/
Primjer 2.3.2 Automobil usporava jednoliko tako da za vrijeme t
1
= 8 : prije†e
polovinu puta do zaustavaljanja, a preostali dio puta za t
2
= 12 :. Kolika je
pocetna brzina automobila i usporenje ako je ukupni prije†eni put : = 300 m?
Prije†eni put za jednoliko ubrzano (usporeno za a < 0) gibanje je dan izrazom
: = ·
0
t +
1
2
at
2
Kako automobil prvu polovicu puta :
1
=
c
2
prije†e za t
1
= 8 s vrijedi:
:
1
=
:
2
= ·
0
t
1
+
1
2
at
2
1
: = 2·
0
t
1
+at
2
1
·
0
=
:
2t
1
÷
at
1
2
za ukupni prije†eni put : potrebno je vrijeme t = t
1
+t
2
pa ´ce biti
: = ·
0
(t
1
+t
2
) +
1
2
a (t
1
+t
2
)
2
Ovo je sustav od dvije jednadzbe sa dvije nepoznanice. Uvrštavanjem vrijednosti
za ·
0
dobiva se
: =
μ
:
2t
1
÷
at
1
2

(t
1
+t
2
) +
1
2
a (t
1
+t
2
)
2
: =
:
2
+
:t
2
2t
1
÷
at
2
1
2
÷
at
1
t
2
2
+
a
2
¡
t
2
1
+ 2t
1
t
2
+t
2
2
¢
odnosno
:
2
μ
1 ÷
t
2
t
1

=
a
2
¡
÷t
2
1
÷t
1
t
2
+t
2
1
+ 2t
1
t
2
+t
2
2
¢
mehanika.indd 53 9.11.2007 9:58:51
46 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
pa je ubrzanje (usporenje)
a =
:
³
t
1
3t
2
t
1
´
t
2
2
+t
1
t
2
=
:
³
t
1
3t
2
t
1
´
t
2
(t
1
+t
2
)
= ÷
: (t
2
÷t
1
)
t
1
t
2
(t
1
+t
2
)
a = ÷
300 m· (12 s ÷8 s)
12 s · 8 s (12 s + 8 s)
= ÷
5
8
m
s
2
= ÷0, 625
m
s
2
Sada izracunajmo pocetnu brzinu
·
0
=
:
2t
1
÷
at
1
2
=
300 m
2 · 8 s
÷
¡
÷
5
8
m
s
2
¢
· 8 s
2
·
0
=
85
4
m
s
= 21.25
m
s
Napomena: korištenjem izraza : = ·
0
t ÷
1
2
at
2
za jednoliko usporeno gibanje,
dobiva se isti rezultat. Samo bi a bilo pozitivno jer je ve´c u izrazu pretpostavljena
negativnost akceleracije.
Primjer 2.3.3 Motorni camac plovi od jednog do drugog nepomicnog plovka koji
su udaljeni 5000 m najprije nizvodno, a zatim uzvodno. Put nizvodno traje 360 s,
a put uzvodno 480 s. Kolika je brzina camca ako bi on plovio po mirnoj vodi ?
Rješenje:
Oznacimo sa · brzinu camca, a sa \ brzinu rijeke. Gibanje nizvodno tada
mozemo opisati relacijom
· +\ =
d
t
1
(2.3.1)
a uzvodno
· ÷\ =
d
t
2
(2.3.2)
Zbrajanjem (2.3.1) i (2.3.2) se dobiva
· =
d
2
μ
1
t
1
+
1
t
2

=
5
2
(10 + 7.5)
km
/
= 43.75
km
/
Primjer 2.3.4 Dva plivaca krenu s istog polozaja najprije nizvodno, do mosta
udaljenog : = 200 m, a zatim uzvodno. Prvi krene trideset sekundi ranije u
odnosu na drugog plivaca i pliva brzinom ·
1
= 3
km
I
u odnosu na rijeku, dok drugi
plivac pliva brzinom ·
2
= 5
km
I
. Ako je brzina toka rijeke · = 2
km
I
u kojem
polozaju ´ce se sresti plivaci?
Rješenje:
Plivaci ´ce se susresti kada budu imali isti polozaj na rijeci. Relativna brzina
plivaca niz rijeku jednaka je njihovoj brzini u odnosu na rijeku plus brzina rijeke,
mehanika.indd 54 9.11.2007 9:58:51
2.3. PRIMJERI 47
a uz rijeku se te brzine oduzimaju zbog suprotnog pravca brzine plivaca i rijeke.
Sustigne li drugi plivac prvog prije dolaska do mosta, ponovno ´ce se susresti pri
povratku drugog plivaca. Oznacimo sa :
1
i :
2
prije†ene udaljenosti plivaca, a
pocetni trenutak neka je onaj kada prvi plivac krene plivati:
:
1
= (·
1
+·) t
:
2
= (·
2
+·) (t ÷30 s)
Iz uvjeta :
1
= :
2
slijedi

1
+·) t = (·
2
+·) (t ÷30 s)
[(·
2
+·) ÷(·
1
+·)] t = (·
2
+·) · 30 s
odakle je vrijeme t
t =

2
+·) · 30 s
·
2
÷·
1
=
¡
25
18
+
5
9
¢
m
s
· 30 s
¡
25
18
÷
5
6
¢
m
s
= 105 s
pa je prije†eni put jednak
:
1
= (·
1
+·) t =
μ
5
6
+
5
9

m
s
· 105 s = 145, 8
b
3 m
Kako je drugi plivac susreo prvog prije mosta, ponovno ´ce se susresti nakon
povratka drugog plivaca. Neka je vrijeme potrebno da drugi plivac stigne do
mosta, mjereno od trenutka pocetka plivanja prvog plivaca, oznaceno sa t
n
, tada
je
: = (·
2
+·) (t
n
÷30 s)
t
n
=
:
·
2

+ 30 s =
200 m
¡
25
18
+
5
9
¢
m
s
+ 30 s =
720
7
s + 30 s = 132.86 s
za to vrijeme je prvi plivac stigao do
:
1
(t
n
) = (·
1
+·) (t
n
+ 30 s) =
μ
5
6
+
5
9

m
s
· (132.86 s) = 184. 53 m
dakle, u trenutku t
n
= 132.86 s od trenutka gibanja prvog plivaca, drugi stize do
mosta i pocinje se vra´cati. Sada je njegova ukupna brzina gibanja jednaka ·
2
÷·,
a udaljenost prvog i drugog plivaca u tom trenutku iznosi
d = 200 m÷184.53 m = 15. 47 m
Vrijeme potrebno da se susretnu drugi put tada ´ce biti
t
&I
= t
n
+t
2
mehanika.indd 55 9.11.2007 9:58:51
48 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
gdje je
t
2
=
d

2
÷·) + (·
1
+·)
=
d
·
2

1
=
15.47 m
¡
25
18
+
5
6
¢
m
s
t
2
= 6.96 s
odakle je
t
&I
= 132.86 s + 6.96 s = 139. 82 s
pa se plivaci nalaze u polozaju od starta
:
2
= (·
1
+·) (t
n
+ 6.96) s
:
2
=
μ
5
6
+
5
9

m
s
· (139.82 s) = 194.19 m
Primjer 2.3.5 Pored neke kontrolne postaje pro†e automobil brzinom · = 25
m
s
.
Za njim krene motociklist ubrzanjem a = 5
m
s
2
i to poslije vremena t = 4 s od
trenutka prolaska automobila. Izracunajte vrijeme i mjesto gdje ´ce motociklist
sti´ci automobil, pod uvjetom da motociklist odrzava stalno ubrzanje.
Rješenje:
Neka motociklist krene u trenutku t = 0 s, u tom trenutku automobil je
udaljen :
0
= 25 m. Automobil se giba jednoliko pa je prije†eni put
:
o
= · · t +:
0
(2.3.3)
a motociklista zbog jednolikog ubrzanja prevali put od
:
n
=
1
2
at
2
(2.3.4)
Motociklist ´ce susti´ci automobil kad bude ispunjen uvjet
:
n
= :
o
= :
odnosno
1
2
at
2
= · · t +:
0
ovo je kvadratna jednadzba
t
2
÷

a
t ÷
2:
0
a
= 0
t
2
÷
2 · 25
5
t ÷
2 · 100
5
= 0
t
2
÷10t ÷40 = 0
mehanika.indd 56 9.11.2007 9:58:51
2.3. PRIMJERI 49
koja ima rješenja,
t
1
=
³
5 ÷
_
65
´
s = ÷3. 06 s
koje nema zikalno znacenje u danom primjeru (vrijeme prije prolaska motoci-
klista) i
t
2
=
³
_
65 + 5
´
s = 13. 06 s
Uvrštavanjem drugog rješenja u jednu od jednadzbi za prije†eni put npr. (2.3.3)
dobiva se za prije†eni put
: = · · t +:
0
= 25
m
s
· 13. 06 s + 100 m = 426. 5 m
Primjer 2.3.6 Zrakoplov se spušta na pistu brzinom 180
km
I
i jednolikim koce-
njem za vrijeme od 10 s smanji brzinu na 36
km
I
. Izracunajte akceleraciju zrako-
plova i ukupni prije†eni put do zaustavljanja.
Rješenje:
Akceleracija zrakoplova iznosi
a =
· ÷·
0
t
=
10
m
s
÷50
m
s
10 s
= ÷4
m
s
2
Ukupno vrijeme zaustavljanja jednako je
t
&I
= ÷
·
0
a
= ÷
50
m
s
÷4
m
s
2
= 12.5 s
pa je prije†eni put do zaustavljanja jednak
: = ·
0
· t
&I
÷
1
2
at
2
&I
= 50
m
s
· 12.5 s +
1
2
³
÷4
m
s
2
´
(12.5 s)
2
= 312. 5 m
Primjer 2.3.7 Dva covjeka pocinju trcati s istog mjesta na me†usobno okomitim
pravcima. Prvi trci brzinom ·
1
= 10.8
km
I
, a drugi brzinom ·
2
= 18
km
I
. Kolika je
relativna brzina drugog trkaca u odnosu na prvoga i kolika je njihova me†usobna
udaljenost nakon t = 120 s.
Rješenje:
Uz pretpostavku da prvi trkac trci u smjeru osi r, a drugi u smjeru osi j,
njihove se brzine vektorski mogu prikazati kao
÷÷
·
1
=
³
3
÷÷
i
´
m
s
÷÷
·
2
=
³
5
÷÷
,
´
m
s
mehanika.indd 57 9.11.2007 9:58:52
50 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Njihova relativna brzina je tada
÷÷
·
21
=
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
=
³
3
÷÷
i ÷5
÷÷
,
´
m
s
a njen intezitet jednak je
·
21
=
q
3
2
+ (÷5)
2
m
s
=
_
34
m
s
= 5.83
m
s
Njihova udaljenost nakon nakon 120 s jednaka je
d = ·
21
· t = 5.83
m
s
· 120 s = 699. 72 m
Primjer 2.3.8 Automobil ciji kotaci imaju promjer 1 = 0.65 m, giba se po
ravnom putu brzinom · = 70
km
I
. Pri kocenju automobil se zaustavi poslije pri-
je†enog puta : = 75 m. Pod pretpostavkom da je usporenje automobila ravno-
mjerno, izracunajte tangencijalno i kutno usporavanje njegovih kotaca tijekom
kocenja?
Rješenje:
Gibanje je jednoliko usporeno pa vrijedi
: = ·
0
t +
1
2
at
2
· = ·
0
+at
eliminacijom primjenjive velicine vremena t dobivamo za ubrzanje sustava
a = ÷
·
2
0
2:
= ÷
¡
19. 44
m
s
¢
2
2 · 75 m
= ÷2. 52
m
s
2
no, za jednoliko usporenu vrtnju vrijedi
a = c · 1 = c ·
1
2
odakle se dobiva
c =
2a
1
=
2 ·
¡
÷6.3
m
s
2
¢
0.65 m
= ÷7. 76
rad
s
2
= ÷7. 76 s
32
Primjer 2.3.9 Zrakoplov odrzava smjer ravno prema sjeveru gibaju´ci se brzinom
·
:
= 360
km
I
u odnosu prema zraku. Vjetar puše brzinom ·
·
= 72
km
I
od istoka
prema zapadu. Kolika je rezultantna brzina zrakoplova u odnosu na tlo? Koliki
kut c mora imati zrakoplov u odnosu na zrak da bi zadrzao smjer gibanja prema
sjeveru? Koliko ´ce mu vremena biti potrebno da stigne u grad udaljen 200 km?
mehanika.indd 58 9.11.2007 9:58:52
2.3. PRIMJERI 51
Slika 2.16.
Rješenje:
Brzina zrakoplova prema tlu dobit ´ce se vektor-
skim zbrajanjem njegove brzine u odnosu prema zraku
i brzine vjetra (slika 2.16.)
÷÷
·
t
=
÷÷
·
:
+
÷÷
·
·
Kako zrakoplov nastoji odrzati smjer prema sjeveru, a vjetar puše od istoka
prema zapadu, komponenta gibanja zrakoplova u odnosu na zrak mora poništa-
vati brzinu vjetra. Iznos brzine
÷÷
·
t
dobiva se primjenom Pitagorinog poucka
·
t
=
p
·
2
:
÷·
2
·
=
r
³
100
m
s
´
2
÷
³
20
m
s
´
2
= 97. 98
m
s
= 352. 73
km
/
Smjer brzine moze se odrediti kutom c
tqc =
·
·
·
t
=
20
m
s
97.98
m
s
= 0.204 12 =c = 0.20136 rad = 11.54

Dakle, zrakoplov ´ce se gibati u odnosu prema tlu brzinom 352.73
km
I
. Kut
gibanja zrakoplova u odnosu prema zraku (kada ne bi bilo vjetra) c = 11.537

istocno od sjevera. Vrijeme koje mu je potrebno iznosi
t =
:
·
t
=
200 000 m
97. 98
m
s
= 2041. 2 s - 34 min
Primjer 2.3.10 Tijelo je pušteno da slobodno pada sa tornja visokog / = 30 m.
Koliko dugo traje pad tijela, pod pretpostavkom da je otpor zraka zanemariv?
Kolika je brzina udara tijela o tlo?
Rješenje:
Tijelo slobodno pada bez pocetne brzine i trenja. Prije†eni put pri ovom
gibanju jednak je
: =
1
2
qt
2
=t =
r
2:
q
=
s
2/
q
=
s
2 · 30 m
9.81
m
s
2
= 2. 47 s
a brzina prilikom pada
· = qt = q
s
2/
q
=
p
2q/ =
r
2 · 9.81
m
s
2
· 30 m = 24. 26
m
s
ili
· = qt = 9.81
m
s
2
· 2. 47 s = 24. 26
m
s
mehanika.indd 59 9.11.2007 9:58:52
52 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Primjer 2.3.11 Prvo tijelo je baceno s ruba zgrade visoke / = 35 m prema dolje,
a drugo pušteno da slobodno pada. Kolikom pocetnom brzinom je prvo tijelo
baceno ako nakon t = 1.5 s udara o tlo? Koliko ´ce kasnije drugo tijelo pasti na
tlo?
Rješenje:
Prvo tijelo se giba po zakonu
: (t) = ·
0
t +
1
2
qt
2
neka je t
1
vrijeme pada prvog tijela na tlo. Tada je
: (t
1
) = ·
0
t
1
+
1
2
qt
2
1
= /
odakle slijedi
·
0
=
/ ÷
1
2
qt
2
1
t
1
=
/
t
1
÷
1
2
qt
1
=
35 m
1.5 s
÷
1
2
· 9.81
m
s
2
· 1.5 s = 15. 98
m
s
Drugo tijelo se giba po zakonu
: (t) =
1
2
qt
2
neka je t
2
vrijeme pada drugog tijela na tlo. Tada je
: (t
2
) =
1
2
qt
2
2
= / =t
2
=
s
2/
q
=
s
2 · 35 m
9.81
m
s
2
= 2. 67 s
pa ´ce drugo tijelo pasti nakon
t = t
2
÷t
1
= 2. 67 s ÷1.5 s = 1.17 s
Primjer 2.3.12 Ispustimo kamen da slobodno pada u bunar. Udar u vodu cuje
se nakon t = 2.5 s. Odredite dubinu bunara. Brzina zvuka iznosi ·
:
= 340
m
s
.
Rješenje:
Ukupno vrijeme t = t
j
+ t
:
jednako je zbroju vremena pada kamena t
j
i
vremenu potrebnom da zvuk stigne od površine vode t
:
pa vrijedi
/ =
1
2
qt
2
j
/ = ·
:
t
:
= ·
:
(t ÷t
j
)
Imamo sustav od dvije jednadzbe s dvije nepoznate. Rješavanje sustava po t
1
daje kvadratnu jednadzbu
t
2
j
+

:
q
t
j
÷

:
q
t = 0
mehanika.indd 60 9.11.2007 9:58:52
2.3. PRIMJERI 53
cija su rješenja
(t
j
)
1,2
= ÷
·
:
q

1 ±
r
1 +
2qt
·
:
¸
= ÷
340
m
s
9.81
m
s
2
"
1 ±
s
1 +
2 · 9.81
m
s
2
· 2.5 s
340
m
s
#
= ÷
340
m
s
9.81
m
s
2
(1 ±1. 07)
rješenje s predznakom + nije zikalno.
(t
j
)
1
= ÷71. 73 s
dok drugo rješenje
(t
j
)
2
= 2. 42 s
daje visinu bunara
/ = ·
:
(t ÷t
j
) = 340
m
s
· (2.5 s ÷2. 42 s) = 27.2 m
Primjer 2.3.13 S vrha zgrade, u istom trenutku, jedno tijelo bacimo vertikalno u
vis, a drugo nadolje istom pocetnom brzinom ·
0
= 5
m
s
. Poslije koliko´ce vremena
me†usobna udaljenost tijela biti jednaka petini visine zgrade, ako tijelo baceno
nadolje udari o tlo t = 3 s nakon izbacivanja? Kolika je visina zgrade /?
Rješenje:
Visinu zgrade dobit ´cemo iz izraza za hitac nanize:
/ = ·
0
t +
1
2
qt
2
= 5
m
s
· 3 s +
1
2
· 9.81
m
s
2
· (3 s)
2
= 59.15 m
Pretpostavivši da nakon vremena t
0
me†usobna udaljenost tijela bude jednaka
petini visine tornja. Tijelo baceno vertikalno u vis opisuje se jednadzbom
/
1
= ·
0
t
0
÷
1
2
q
¡
t
0
¢
2
(2.3.5)
a drugo tijelo baceno nadolje
/
2
= ·
0
t
0
+
1
2
q
¡
t
0
¢
2
(2.3.6)
Zbrajanjem jednadzbi (2.3.5) i (2.3.6) dobiva se relativna udaljenost ta dva tijela,
pa vrijedi
/
5
= /
1
+/
2
/
5
= ·
0
t
0
÷
1
2
q
¡
t
0
¢
2

0
t
0
+
1
2
q
¡
t
0
¢
2
/
5
= 2·
0
t
0
t
0
=
/
10·
0
=
59.15 m
50
m
s
= 1.18 s
mehanika.indd 61 9.11.2007 9:58:53
54 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Primjer 2.3.14 Tijelo slobodno pada s visine / = 500 m. Tu visinu podijelite
na 4 dijela tako da vrijeme padanja bude jednako na svakom dijelu. Koliko je
ukupno vrijeme pada i vrijeme na pojedinom dijelu puta?
Rješenje:
Oznacimo sa t vrijeme na pojedinom dijelu puta. Pre†eni put pri slobodnom
padu tada iznosi:
/
1
=
1
2
qt
2
/
1
+/
2
=
1
2
q (2t)
2
/ = /
1
+.... +/
a
=
1
2
q (:t)
2
Nadalje slijedi
t
2
=
2/
q:
2
pa je
t =
1
:
·
s
2/
q
=
1
4
s
2 · 500 m
9.81
m
s
2
= 2.52 s
odnosno ukupno vrijeme pada iznosi
t
aI
= : · t =
s
2/
q
= 10.1 s
Op´cenito k-ti dio puta oznacimo sa /
I3ti
, gdje je / ¸ [1, :] , / ¸ Z odnosno u
ovom primjeru od 1 do 4.
/
I3ti
=
1
2
q (/t)
2
÷
1
2
q [(/ ÷1)t]
2
=
1
2
qt
2
(2/ ÷1) =
/
:
2
(2/ ÷1)
pa je za : = 4
/ = 1 ==/
1
=
/
4
2
=
/
16
=
500 m
16
= 31.25 m
/ = 2 ==/
2
=
/
16
(2 · 2 ÷1) =
3/
16
= 3/
1
= 93.75 m
/ = 3 ==/
3
=
/
16
(2 · 3 ÷1) =
5/
16
= 5/
1
= 156.25 m
/ = 4 ==/
4
=
/
16
(2 · 4 ÷1) =
7/
16
= 7/
1
= 218.75 m
mehanika.indd 62 9.11.2007 9:58:53
2.3. PRIMJERI 55
Primjer 2.3.15 Tijelo je baceno nadolje brzinom ·
0
= 5
m
s
. Koliko traje let ako
u posljednjoj sekundi tijelo prije†e polovicu ukupne visine s koje je baceno?
Rješenje:
Oznacimo ukupno vrijeme leta sa t = t
1
+ t
j
, trajanje leta do posljednje
sekunde sa t
1
, a posljednju sekundu sa t
j
= 1 s. Ukupni prije†eni put je
:(t) = ·
0
t +
1
2
qt
2
= ·
0
(t
1
+t
j
) +
q
2
(t
1
+t
j
)
2
(2.3.7)
a put prije†eni u vremenu t
1
je
:(t
1
) = ·
0
t
1
+
q
2
t
2
1
(2.3.8)
Iz uvjeta zadatka slijedi:
:(t) ÷:(t
1
) =
1
2
:(t)
odnosno
:(t) = 2 : (t
1
) (2.3.9)
Uvrštavanjem jednadzbe (2.3.7) i (2.3.8) u (2.3.9) dobivamo:
·
0
t
j

0
t
1
+
q
2
(t
2
j
+ 2 t
j
t
1
+t
2
1
) = 2 ·
0
t
1
+q t
2
1
q t
2
1
+ 2(·
0
÷q t
j
) t
1
÷t
j
(q t
j
+ 2 ·
0
) = 0
t
2
1
÷0.981 t
1
÷2.02 = 0
(t
1
)
1
= 1.99 s.
Drugo negativno rješenje kvadratne jednadzbe nema zikalni smisao. Ukupno
vrijeme leta je t = t
1
+t
j
= 2.99 s.
Primjer 2.3.16 Tijelo je baceno u horizontalnome pravcu s visine / = 10 m
iznad zemlje. Tijelo padne na horizontalnoj udaljenosti 1 = 18 m od mjesta
bacanja. Pod kojim kutom u odnosu na vertikalu ´ce tijelo pasti na zemlju?
Rješenje:
Kut c pod kojim ´ce tijelo pasti dobivamo iz odnosa inteziteta brzina u x i y
smjeru, tako da vrijedi
tanc =
·
a
·
j
=c = arctan
·
a
·
j
Tijelo ´ce padati u y smjeru slobodno pa je vrijeme leta
t =
s
2/
q
=
s
2 · 10 m
9.81
m
s
2
= 1.43 s
mehanika.indd 63 9.11.2007 9:58:53
56 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Slika 2.17.
i za to vrijeme postigne brzinu u y - smjeru
·
j
= qt =
p
2q/ =
r
2 · 9.81
m
s
2
· 10 m = 14
m
s
Komponentu brzine u x - smjeru dobivamo iz
jednadzbe
1 = ·
a
t =·
a
=
1
t
=
18 m
1.43 s
= 12.59
m
s
pa je kut c u toj tocki jednak
c = arctan
·
j
·
a
= arctan
12.59
m
s
14
m
s
= arctan0.9 = 0.7328 rad = 42

Primjer 2.3.17 Iz tocke A, koja se nalazi na visini H = 35 m, ispušteno je
tijelo. Pri slobodnom padu tijelo udara u tocki 1 u strmu ravan od koje se odbija
pod istim kutom pod kojim je palo na nju, pri cemu gubi 25% brzine. Nagib strme
ravni je c = 45

. Tocka 1 se nalazi na visini / =
1
2
. Odredite domet i kut pod
kojim tijela pada na tlo, pri cemu se otpor zraka zanemaruje. Ho´ce li tijelo pri
padu ponovno pasti na kosinu? Koliko % brzine bi tijelo trebalo izgubiti da padne
tocno na dno kosine?
Rješenje:
Slika 2.18.
Pri slobodnom padu tijelo udara u tocku 1 na str-
moj ravni, brzinom
· =
p
2q (H ÷/) =
r
2q
H
2
=
p
qH
=
r
9.81
m
s
2
· 35 m = 18. 53
m
s
Brzina tijela nakon odbijanja od strme ravni iznosi
·
1
= 0.75· = 0.75 · 18. 53
m
s
= 13.9
m
s
S obzirom da je nagib kosine c = 45

, to je i kut upada
na kosinu jednak , = 90 ÷ c = 45

. Kako je normala
na kosinu pod kutom od 45

slijedi da je pravac odbijanja od kosine horizontalni
pravac. Dakle, tijelo nakon što se odbije od kosine ima gibanje kao horizontalni
hitac sa visina / =
1
2
. Tijelo bi sa visine / slobodno padalo
/ =
1
2
qt
2
==t =
s
2/
q
=
s
2
1
2
q
=
s
H
q
=
s
35 m
9.81
m
s
2
= 1.89 s
mehanika.indd 64 9.11.2007 9:58:53
2.3. PRIMJERI 57
pa je trazeni domet jednak
1 = ·
a
t = ·
1
t = 13.9
m
s
· 1. 89 s = 26. 27 m
Kako je r÷ komponenta brzine konstantna, a j÷ komponenta jednaka
·
j
= qt = q
s
H
q
=
p
qH =
r
9.81
m
s
2
· 35 m = 18. 53
m
s
to je kut ¸ pod kojim tijelo pada na tlo
tan¸ =
·
a
·
j
=
·
1
·
j
=
13.9
m
s
18.53
m
s
= 0.75
¸ = arctan0.75 = 0.64 rad = 36. 87

Tijelo ne´ce pasti na kosinu jer je 1 / (kako je nagib kosine c = 45

to je
nagib kosine do horizontalne ravni jednak /, pa tijelo pada na ravninu). Da bi
tijelo palo tocno na dno kosine mora domet 1 = / pa vrijedi
1 = ·
2
t ==·
2
=
1
t
=
/
t
=
H
2t
=
35 m
2 · 1.9 s
= 9. 21
m
s
Tijelo bi trebalo imati brzinu ·
2
pa je odnos upadne brzine ·
1
i brzine nakon
odbijanja jednak
j =
·
2
·
1
=
9. 21
m
s
13.9
m
s
= 0.66
pa bi tijelo trebalo izgubiti 34% upadne brzine.
Primjer 2.3.18 Tijelo je izbaceno pod kutom c = 50

prema horizontu. Za
vrijeme t
n
= 20 s tijelo dosegne najvišu tocku. Odredite pocetnu brzinu i polozaj
pada tijela.
Rješenje:
Iz y - komponente brzine koja je u najvišoj tocki jednaka nuli, dobivamo
·
0j
= ·
0
sinc ÷qt
n
= 0
·
0
=
q · t
n
sinc
=
9.81
m
s
2
· 20 s
sin50
= 256. 12
m
s
Ukupno vrijeme leta tijela jednako je t
&I
= 2t
n
= 40 s pa za domet tijela dobi-
vamo
1 = ·
0a
· t
&I
= ·
0
· t
&I
· cos c = 256. 12
m
s
· 40 s · cos 50 = 6585. 4 m
mehanika.indd 65 9.11.2007 9:58:54
58 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Primjer 2.3.19 Dokazite da je maksimalni domet kosog hica za kut c = 45

te
da je domet kosog hica jednak za kutove c i 90

÷ c, pod pretpostavkom da je
otpor zraka zanemariv.
Rješenje:
Domet kosog hica opisan je izrazom
1(c) =
·
2
0
sin2c
q
(2.3.10)
uz konstantnu pocetnu brzinu, vrijednost kuta koji zadovoljava uvjet maksimuma
funkcije je
d1(c)
dc
= 0
d1(c)
dc
=
d
dc
μ
·
2
0
sin2c
q

=
·
2
0
q
d
dc
(sin2c)
=
·
2
0
q
· (2 cos 2c) =

2
0
cos 2c
q
= 0
odakle slijedi da mora vrijediti
cos 2c = 0
2c =
¬
2
c =
¬
4
= 45

Koriste´ci izraz za domet (2.3.10) imamo
1(c) = 1(90

÷c)
·
2
0
sin2c
q
=
·
2
0
sin[2 (90

÷c)]
q
sin2c = sin(180

÷2c)
no, to vrijedi jer je sin(c) = sin(180 ÷c) pa je jednakost dokazana.
Primjer 2.3.20 Koliko je daleko satelit od Zemljine površine, ako mu je srednja
obodna brzina · = 7.3
km
s
, a ophodno vrijeme T = 106 min? Pretpostavite da se
satelit giba po kruznici cije središte je središte Zemlje. Srednji polumjer Zemlje
iznosi 1
Z
= 6370 km.
Rješenje:
Polumjer kruznice po kojoj se giba satelit iznosi
1 =
·
.
=
·

T
=
· · T

=
7.3
km
s
· 106 · 60 s

= 7389. 2 km
pa je visina satelita jednaka
/ = 1÷1
:
= 7389.2 km÷6370 km = 1019. 2 km
mehanika.indd 66 9.11.2007 9:58:54
2.3. PRIMJERI 59
Primjer 2.3.21 Nakon iskljucenja motora, ventilator, ciji je broj okretaja izno-
sio 900 u minuti, pocinje se jednoliko usporavati. Ako se ventilator zaustavio
nakon t
00
= 5 :, kolika mu je kutna akceleracija? Kolika je kutna brzina venti-
latora t
0
= 3 : nakon pocetka usporene vrtnje? Odredite ukupni broj okretaja
ventilatora do njegovog zaustavljanja?
Rješenje:
U trenutku iskljucenja motora, kutna brzina ventilatora iznosila je
.
0
= 2¬)
0
= 2¬ rad ·
900
60 s
= 30¬
rad
s
= 30¬ s
31
Nakon t
00
= 5 : ventilator se zaustavio. Iz izraza za kutnu brzinu . = .
0
+ct i
rubnog uvjeta . (t
00
) = 0 dobivamo
c =
. ÷.
0
t
00
=
0 ÷30¬
rad
s
5 s
= ÷6¬
rad
s
2
= ÷6¬ s
32
= ÷18.85 s
32
gdje negativni predznak kutne akceleracije znaci usporenu vrtnju, a rad nije
nuzno pisati u izrazima. Kutna brzina ventilatora zadana je izrazom . (t) =
.
0
+ct pa je nakon t
0
= 3 s
.
¡
t
0
¢
= .
0
+ct
0
= 30¬
rad
s
+
μ
÷6¬
rad
s
2

· 3 s = 12¬
rad
s
= 12¬ :
31
Vektor polozaja proizvoljne tocke na ventilatoru opisuje kut , opisan izrazom
,(t) = .
0
t +
1
2
ct
2
što nakon t
00
= 5 s iznosi
,
¡
t
00
¢
= 30¬ s
31
· 5 s +
1
2
¡
÷6¬ s
32
¢
· (5 s)
2
= 75¬ rad = 235. 62 rad
pa je ukupni broj okretaja
· =
,

=
75¬

= 37.5 o/r
Primjer 2.3.22 Pomak tijela odre†en je jednadzbom : = ¹+1t+Ct
2
, u kojoj je
¹ = 1 m, 1 = 10
m
s
i C = 5
m
s
2
. Izracunajte srednju brzinu tijela izme†u t
1
= 1 s
i t
2
= 2 s, izme†u t
1
= 1 s i t
1.1
= 1.1 s i izme†u t
1
= 1 s i t
1.001
= 1.001 s.
Rješenje:
Prije†eni put za vrijeme t iznosi
: (t) = 1 m + 10
m
s
· t + 5
m
s
2
· t
2
mehanika.indd 67 9.11.2007 9:58:54
60 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
pa je
:
1
= : (t
1
) = 1 m + 10
m
s
· 1 s + 5
m
s
2
· (1 s)
2
= 16 m
:
1.001
= : (t
1.001
) = 1 m + 10
m
s
· 1.001 s + 5
m
s
2
· (1.001 s)
2
= 16.020 005 m
:
1.1
= : (t
1.1
) = 1 m + 10
m
s
· 1.1 s + 5
m
s
2
· (1.1 s)
2
= 18. 05 m
:
2
= : (t
2
) = 1 m + 10
m
s
· 2 s + 5
m
s
2
· (2 s)
2
= 41 m
Prema deniciji srednje brzine slijedi
·
2, 1
=
:
t
=
:
2 3
:
1
t
2
÷t
1
=
41 m÷16 m
2 s ÷1 s
= 25
m
s
·
1.1, 1
=
:
t
=
:
1,1 3
:
1
t
3
÷ t
1
=
18. 05 m÷16 m
1.1 s ÷1 s
= 20.5
m
s
·
1.001, 1
=
:
t
=
:
1,001 3
:
1
t
3
÷ t
1
=
16.020 005 m÷16 m
1.001 s ÷1 s
= 20.005
m
s
Iz tih se racuna vidi da se · priblizuje vrijednosti od 20
m
s
, kada se t smanjuje.
Odatle se moze zakljuciti da je trenutna brzina tijela nakon jedne sekunde jednaka
20
m
s
. Deriviraju´ci pomak po vremenu zaista se dobiva
· (t) =
d:
dt
= 1 + 2Ct
· (1 s) = 10
m
s
+ 2 · 5
m
s
2
· 1 s = 20
m
s
Primjer 2.3.23 Materijalna se tocka giba u smjeru osi r, tako da joj je pomak
odre†en jednadzbom r = ¹t ÷ 1t
3
, gdje je ¹ = 12
m
s
i 1 = 1
m
s
3
. Nacrtajte
(r, t) , (:, t) , (·, t) i (a, t) dijagram za 0 _ t _ 3 s. Izracunajte srednju brzinu i
srednju akceleraciju tocke u vremenu od 0 do 3 s.
Rješenje:
0 1 2 3 4
0
5
10
15
20
t(s)
x(m)
x(t) - dijagram
mehanika.indd 68 9.11.2007 9:58:54
2.3. PRIMJERI 61
Prije†eni put opisujemo kao : (t) =
½
12t ÷t
3
0 _ t _ 2
t
3
÷12t 2 < t _ 3
0 1 2 3
10
20
t(s)
s(m)
s(t) - dijagram
Brzinu dobivamo preko izraza · (t) = ¹ ÷ 31t
2
=
¡
12 ÷3t
2
¢
m
s
. Dakle,
grakon ima oblik
1 2 3
-20
-10
0
10
t(s)
v(m/s)
v(t) - dijagram
Ubrzanje opisujemo jednadzbom a (t) = ÷61t = (÷6t)
m
s
2
1 2 3
-20
-15
-10
-5
0
5
t
a
a(t) - dijagram
mehanika.indd 69 9.11.2007 9:58:55
62 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Primjer 2.3.24

Cestica se giba u r, j ravnini tako da joj vektor polozaja ovisi
o vremenu po zakonu
÷÷
r (t) = (¹t
2
÷ 1t)
÷÷
i + Ct
3
÷÷
, , gdje je ¹ = 10
m
s
2
, 1 =
2
m
s
, C = 2
m
s
3
. Izracunajte
÷÷
r ,
÷÷
· , i
÷÷
a u t = 1 s. Kada r komponenta brzine
postaje jednaka nuli? Kolika je tada j komponenta brzine?
Rješenje:
Funkcija polozaja je
÷÷
r (t) = (¹t
2
÷1t)
÷÷
i + Ct
3
÷÷
,
koja ima vrijednost u prvoj sekundi
÷÷
r (1 s) =
h
10
m
s
2
· (1 s)
2
÷2
m
s
· 1 s
i
÷÷
i + 2
m
s
3
· (1 s)
3
÷÷
,
=
³
8
÷÷
i + 2
÷÷
,
´
m
Funkcija brzine je vremenska derivacija funkcije polozaja
÷÷
· (t) =
d
÷÷
r (t)
dt
=
d
dt
h
(¹t
2
÷1t)
÷÷
i + Ct
3
÷÷
,
i
=
d
dt
(¹t
2
÷1t) ·
÷÷
i +
d
dt
¡
Ct
3
¢
·
÷÷
,
= (2 ¹t ÷1)
÷÷
i +
¡
3Ct
2
¢
÷÷
,
i u prvoj sekundi ima vrijednost
÷÷
· (1 s) =
³
2 · 10
m
s
2
· 1 s ÷2
m
s
´
÷÷
i +
h
3 · 2
m
s
3
· (1 s)
2
i
÷÷
,
=
³
18
÷÷
i + 6
÷÷
,
´
m
s
Funkcija ubrzanja je vremenskaderivacija funkcije brzine
÷÷
a (t) =
d
÷÷
· (t)
dt
=
d
dt
h
(2¹t ÷1)
÷÷
i +
¡
3Ct
2
¢
÷÷
,
i
=
d
dt
(2¹t ÷1) ·
÷÷
i +
d
dt
¡
3Ct
2
¢
·
÷÷
,
= (2¹)
÷÷
i + (6Ct)
÷÷
,
i ima vrijednost u prvoj sekundi
÷÷
a (1 s) =
³
2 · 10
m
s
2
´
÷÷
i +
³
6 · 2
m
s
3
· 1 s
´
÷÷
, =
³
20
÷÷
i + 12
÷÷
,
´
m
s
2
Kako vrijedi
÷÷
· (t) = ·
a
(t)
÷÷
i +·
j
(t)
÷÷
, = (2 ¹t ÷1)
÷÷
i +
¡
3Ct
2
¢
÷÷
,
·
a
= 0 ==2¹t ÷1 = 0
t =
1

=
2
m
s
2 · 10
m
s
2
= 0.1 s
·
j
(0.1 s) = 3Ct
2
= 3 · 2
m
s
3
· (0.1 s)
2
= 0.06
m
s
= 6
cm
s
mehanika.indd 70 9.11.2007 9:58:55
2.3. PRIMJERI 63
Primjer 2.3.25 Krenuvši iz mirovanja materijalna se tocka giba po pravcu tako
da joj je akceleracija proporcionalna s vremenom. Koliki je prije†eni put nakon
12 s ako je nakon 5 s brzina tocke 20
m
s
?
Rješenje:
Brzina je vremenski integral akceleracije. Budu´ci da je a = /t, onda je
· =
t
Z
0
a dt =
t
Z
0
/t dt =
/t
2
2
/ =

t
2
=
2 · 20
m
s
(5 s)
2
=
40
m
s
25 s
2
= 1.6
m
s
3
Budu´ci da je pocetna brzina, za t = 0 s tocke jednaka nuli, iz t = 5 s, · = 20
m
s
dobiva se da je / = 1.6
m
s
3
.
Prije†eni je put
: (t) =
t
Z
0
·dt =
t
Z
0
/t
2
2
dt =
/t
3
6
: (t = 12 s) =
1.6
m
s
3
· (12 s)
3
6
= 460.8 m
Primjer 2.3.26 Krenuvši iz mirovanja materijalna se tocka giba po pravcu tako
da joj je akceleracija proporcionalna kvadratu vremena. Kolika je brzina materi-
jalne tocke ako je u trenutku t = 10 s prije†eni put jednak : = 750 m?
Rješenje:
Akceleracija je proporcionalna kvadratu vremena, dakle a = /t
2
. Tada je
· (t) =
t
Z
0
a (t) dt =
t
Z
0
/t
2
dt = / ·
1
3
t
3
|
t
0
=
/
3
¡
t
3
÷0
3
¢
=
/t
3
3
a prije†eni put
: (t) =
t
Z
0
· (t) dt =
t
Z
0
/t
3
3
dt =
/t
4
12
|
t
0
=
/
12
¡
t
4
÷0
4
¢
=
/t
4
12
Iz pocetnog uvjeta mozemo odrediti konstantu /
: (10 s) =
/ (10 s)
4
12
= 750 m
/ =
12 · 750 m
10000 s
4
= 0.9
m
s
4
mehanika.indd 71 9.11.2007 9:58:55
64 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
pa je brzina · u tom trenutku
· (t) =
/t
3
3
· (10 s) =
0.9
m
s
4
· (10 s)
3
3
= 300
m
s
Primjer 2.3.27 Brzina cestice koja se giba u pozitivnom smjeru r osi opisana
je izrazom · (r) = ¹
_
r, gdje je ¹ = 5
I
m
s
. Ako je u trenutku t = 0 s cestica u
ishodištu, kolika je srednja brzina cestice na putu od 100 m?
Rješenje:
Neka u trenutku t cestica ima polozaj r, kako je u trenutku t = 0 s cestica u
ishodištu r = 0 m imamo
· =
dr
dt
= ¹
_
rÁ·
dt
_
r
==
dr
_
r
= ¹dtÁ
Z
što nakon integracije daje
a
Z
0
dr
_
r
= ¹
t
Z
0
dt ==2
_
r |
a
c
= ¹t |
t
0
2
³
_
r ÷
_
0
´
= ¹(t ÷0) ==2
_
r = ¹t
r =
¹
2
4
t
2
Za put od 100 m potrebno vrijeme je
t =
2
_
r
¹
=
2 ·
_
100 m
5
I
m
s
= 4 s
Srednja brzina jednaka je kvocijentu prije†enog puta i vremena da se taj put
prije†e
· =
:
t
=
100 m
4 s
= 25
m
s
Primjer 2.3.28

Covjek se nalazi u tocki A na obali mora i uocava djecaka u
moru kojemu treba pomo´c. Djecak se nalazi u tocki B i udaljen je od obale 70 m,
a covjek ga vidi pod kutom od 30

u odnosu na obalu.

Covjek moze trcati brzinom
·
1
= 30
km
I
i plivati brzinom ·
2
= 5
km
I
. Ho´ce li covjek odmah skociti u vodu i
plivati ili ´ce trcati obalom, pa onda skociti u vodu i plivati? Za koje vrijeme ´ce
sti´ci do djecaka?
mehanika.indd 72 9.11.2007 9:58:55
2.3. PRIMJERI 65
Rješenje:
Postavimo koordinatni sustav tako da je ishodište u pocetnom polozaju co-
vjeka (slika 2.19.), a os r neka aproksimira obalu. Tada su koordinate djecaka:
j = ¹1sinc = 70 m
¹1 =
j
sinc
=
70 m
sin30
= 140 m
r = d = ¹1cos c = 140 m· cos 30 = 121.24 m

Covjek zeli u najkra´cem vremenu sti´ci do djecaka. Ako bi covjek samo plivao,
trebalo bi mu
t =
¹1
·
2
=
140 m
1.3
b
8
m
s
= 100.8 s
Slika 2.19.
Pretpostavimo da ´ce covjek trcati obalom do
neke tocke C = C (r, 0). Potrebno vrijeme dolaska
do djecaka u ovom slucaju je vrijeme trcanja do
tocke C, plus vrijeme plivanja od tocke C do djecaka.
t = t
tv
+t
j|
=
r
·
1
+
q
j
2
+ (d ÷r)
2
·
2
= t (r)
gdje je d udaljenost od covjeka do okomice djecaka
na obalu (tocka D).
Trazimo minimalnu vrijednost vremena po velicini r. Uvjet minimalnosti je:
dt
dr
= 0
dt
dr
=
1
·
1
+
2 (d ÷r) · (÷1)
·
2
· 2
q
j
2
+ (d ÷r)
2
= 0
·
2
·
1
=
(d ÷r)
q
j
2
+ (d ÷r)
2
kvadriramo jednadzbu i prona†emo joj inverznu vrijednost
·
2
1
·
2
2
=
j
2
+ (d ÷r)
2
(d ÷r)
2
=
j
2
(d ÷r)
2
+ 1
·
2
1
·
2
2
÷1 =
j
2
(d ÷r)
2
·
2
1
÷·
2
2
·
2
2
=
j
2
(d ÷r)
2
mehanika.indd 73 9.11.2007 9:58:56
66 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
odakle izdvojimo r
r
min
= d ÷j
·
2
p
·
2
1
÷·
2
2
= 121.24 m÷70 m
1, 3
b
8
m
s
q
¡
8,
b
3
m
s
¢
2
÷
¡
1, 3
b
8
m
s
¢
2
= 109.44 m
proteklo vrijeme je
t (r) =
r
·
1
+
q
j
2
+ (d ÷r)
2
·
2
t (109.44 m) =
109.44 m
8.
b
3
m
s
+
q
(70 m)
2
+ (121.24 m÷109.44 m)
2
1.3
b
8
m
s
= 64.63 s
Dakle, do djecaka je stigao za
t = 64.63 s
što je brze za
t
0
= 100.8 s ÷64.63 s = 36. 17 s
u odnosu da je odmah poceo plivati.
mehanika.indd 74 9.11.2007 9:58:56
2.4. ZADACI 67
2.4 Zadaci
Problem 2.4.1 Za koliko puta je potrebno smanjiti visinu padanja da bi vrijeme
padanja bilo dva puta manje?
Rezultat: 4 puta.
Problem 2.4.2 Dva tijela ¹ i 1 slobodno padaju. Tijelo 1 pada sa visine /
1
=
150 m i padne ranije od tijela ¹ za t = 3.5 s. Sa koje visine je pušteno tijelo ¹?
Rezultat: /
¹
= 397 m.
Problem 2.4.3

Celicna kuglica slobodno pada sa visine / = 1 m na celicnu plocu
od koje se odbije, pri cemu smanji svoju brzinu za 10%. Isto se doga†a prilikom
svakog odbijanja kuglice od ploce. Koliko ´ce biti tre´ce vrijeme padanja kuglice?
Rezultat: t
3
= 0.36 s.
Problem 2.4.4 Tijelo bacimo vertikalno uvis pocetnom brzinom ·
0
. Poslije pri-
je†enog puta / = 200 m brzina tijela iznosi · = 150
m
s
. Kolika je pocetna brzina
tijela, poslije koliko vremena ´ce tijelo pasti na tlo i do koje visine ´ce dospjeti
tijelo?
Rezultat: ·
0
= 163
m
s
, t = 33.3 s, /
max
= 1348 m.
Problem 2.4.5 Neko tijelo baceno vertikalno u vis, poslije t
1
= 2 s nalazi se na
visini /, nakon što je dosegnulo najvišu tocku putanje i pocelo padati, tijelo ´ce
poslije vremena t
2
= 3.058 s biti ponovno na istoj visini. Izracunajte visinu / kao
i pocetnu brzinu ·
0
kojom je tijelo baceno uvis.
Rezultat: / = 29.44 m, ·
0
= 24.53
m
s
.
Problem 2.4.6

Camac prelazi rijeku okomito na njezin tok brzinom · = 7.2
km
I
.
Kada stigne na drugu obalu tok rijeke ga je odnio 150 m nizvodno. Prona†ite
brzinu toka rijeke ako je ona široka 500 m. Koliko je vremena bilo potrebno
camcu da stigne na drugu obalu?
Rezultat: ·
v
= 2.16
km
I
, t = 251.9 s = 0.07/.
Problem 2.4.7 Automobil se giba niz brijeg i u odre†enom trenutku ima brzinu
· = 17
m
s
. Kolika je vertikalna i horizontalna komponenta njegove brzine u tom
trenutku, ako brijeg ima nagib c = 30

?
Rezultat: ·
·cv.
= 8.5
m
s
, ·
Icv.
= 14.5
m
s
.
mehanika.indd 75 9.11.2007 9:58:56
68 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Problem 2.4.8 Padaju´ci vertikalno, kišne kapi po bocnim staklima automobila
ostavljaju tragove koji s vertikalom zatvaraju kut od c = 60

. Ako se automobil
giba konstantnom brzinom ·
1
= 15
m
s
, odredite brzinu kišnih kapi?
Rezultat: · = 8.7
m
s
.
Problem 2.4.9 Iz mjesta ¹ na rijecnoj obali covjek zeli camcem sti´ci u mjesto
1 na suprotnoj obali koje je udaljeno d =
_
5 km od tocke ¹. Širina rijeke
je a = 1 km, brzina camca u odnosu na vodu iznosi ·
1
= 5
km
I
, a brzina rijeke
·
2
= 2
km
I
. Moze li covjek udaljenost prije´ci za t = 30 minuta gibaju´ci se uzvodno?
Rezultat: t = 43 minute.
Problem 2.4.10 Brzina plivaca u rijeci je ·, a brzina rijeke je n. Ako je plivac
zapoceo preplivavanje rijeke s jedne obale brzinom · pod kutom c s obzirom na
okomicu izme†u dviju obala, koliki je kut , koji cijela njegova staza do druge obale
zatvara prema okomici? Izracunajte kut , ako je · = 1
m
s
, n = 1.5
m
s
, c = 15

.
Rezultat: , = 61.22

.
Problem 2.4.11 Sa zgrade visoke / = 15 m baceno je tijelo vertikalno prema
tlu pocetnom brzinom ·
0
= 10
m
s
. Koliko je vrijeme padanja tijela? Kolika je
brzina tijela pri udaru o tlo? Kako dugo bi tijelo slobodno padalo? Otpor zraka
zanemarite.
Rezultat: t = 1 s; · = 19.81
m
s
2
; t
0
= 1.7 s.
Problem 2.4.12 U podnozju zgrade tijelo je baceno vertikalno u vis pocetnom
brzinom ·
0
= 10
m
s
. U istom trenutku s vrha zgrade visoke / = 21 m baceno je
drugo tijelo prema dolje pocetnom brzinom ·
1
=
·
0
2
. Na kojoj ´ce se visini tijela
susresti? Kolika je minimalna brzina ·
0
potrebna da bi se tijela susrela prije pada
drugog tijela?
Rezultat: / = 4.39 m; ·
0
8.29
m
s
.
Problem 2.4.13 Gibaju´ci se stalnom brzinom ·
0
= 40
km
I
vozac automobila po-
cinje kociti i nakon t = 4.6 s kocenja prije†e upravo dvostruki put od onog koji je
prešao u prvih t
1
= 1.5 s kocenja. Kolika je akceleracija kocenja?
Rezultat: a = ÷2.13
m
s
2
.
Problem 2.4.14 Tijelo je izbaceno vertikalno u vis brzinom ·
0
= 100
m
s
. Ako
je akceleracija tijela a = q ÷ /·
2
, gdje je / = 0.001 m
31
, kojom ´ce se brzinom i
nakon koliko vremena projektil vratiti na tlo?
Rezultat: ·
1
= 70.3
m
s
, t = 16.9 s.
mehanika.indd 76 9.11.2007 9:58:56
2.4. ZADACI 69
Problem 2.4.15 Materijalna tocka se giba po zakonu:
r = 2a cosh(/t)
j = 2a sinh(/t)
Odredite iznos brzine i ubrzanja kao funkciju apsolutne vrijednosti vektora polozaja
materijalne tocke.
Rezultat: |
÷÷
· | = /r, |
÷÷
a | = /
2
r.
Problem 2.4.16 Padobranac na visini 200 m otvara padobran i nakon 38 s pada
na tlo brzinom 4.8
m
s
. Pretpostavimo li da je akceleracija padobranca q ÷ /·,
izracunajte konstantu proporcionalnosti i brzinu padobranca u trenutku otvaranja
padobrana.
Rezultat: / = 2.04 s
31
, ·
0
= 41
m
s
.
Problem 2.4.17 Kolika je kutna brzina tijela koje se giba ravnomjerno po kruzni-
ci, pri cemu tijelo napravi kutni pomak od , = 270

svake sekunde? Koliko
obrtaja napravi tijelo za vrijeme od t = 1 min?
Rezultat: : = 45.
Problem 2.4.18 Kolikom se brzinom giba neka tocka u Mostaru uslijed rotacije
Zemlje oko vlastite osi? Geografska širina Mostara iznosi , - 43

20
0
, dok je
srednji polumjer Zemlje 1
Z
- 6370 km.
Rezultat: · - 337
m
s
.
Problem 2.4.19 Obodna brzina tocke na disku koji rotira oko vlastite osi iznosi
·
1
= 3
m
s
. Tocke diska koje su 10 cm blize osi rotacije, imaju obodnu brzinu
·
2
= 2
m
s
. Odredite kutnu brzinu rotacije diska?
Rezultat: . = 10
rad
s
.
Problem 2.4.20 Kotac pocne rotirati jednoliko ubrzano iz mirovanja. Kolika je
kutna akceleracija ako za vrijeme tre´ce sekunde kotac napravi 20 o/r.
Rezultat: c = 16¬
rad
s
2
.
Problem 2.4.21 Kotac polumjera 10 cm vrti se oko svoje osi tako da mu polu-
mjer opisuje kut , = ¹t
3
, gdje je ¹ = ¬
rad
s
3
. Kolika je kutna brzina, kutna akce-
leracija i tangencijalna akceleracija proizvoljne tocke na rubu kotaca u trenutku
t = 2 s?
Rezultat: . = 38
rad
s
, c = 38
rad
s
2
, a
t
= 3.8
m
s
2
.
mehanika.indd 77 9.11.2007 9:58:57
70 POGLAVLJE 2. KINEMATIKA

CESTICE
Problem 2.4.22 Kotac se vrti oko svoje osi frekvencijom i = 0.5 s
31
i pocinje
se jednoliko usporavati. Ako se zaustavi nakon 10 okretaja koliko iznosi:
a) kutna akceleracija
b) vrijeme zaustavljanja
c) kutna brzina kotaca 20 s nakon pocetka usporene vrtnje.
Rezultat: a) c =
¬·i
2
.
= ÷0.08
rad
s
2
, b) t =
2.
i
= 40 s, c) . = 1.57
rad
s
.
Problem 2.4.23 Kojom se brzinom giba automobil ako je u prvom stupnju pri-
jenosa (prvoj brzini) pri 3000
cIv
min
? Prijenos u mijenjacu iznosi 1 : 3.58, a omjer
prijenosa u diferencijalu je 13 : 53. Opseg kotaca iznosi 1.7 m.
Rezultat: · = 21
km
I
.
Problem 2.4.24 Sitna kuglica vrti se kruznicom polumjera r konstantnim ta-
ngencijalnim ubrzanjem a
t
. Izracunajte funkciju a
v
(t) = ) (t). U kojem ´ce
trenutku mjere´ci od pocetka gibanja, radijalna akceleracija biti dvostruko ve´ca od
tangencijalne ako je r = 30 cm, a a
t
= 0.06
m
s
2
.
Rezultat: a
v
=
o
2
I
v
t
2
, t = 3.16 s.
Problem 2.4.25 Materijalna se tocka giba u ravnini prema zakonu
r = a sin/t
j = a (1 ÷cos /t)
gdje su a i / pozitivne konstante. Kolika je udaljenost koju prije†e tijelo za vrijeme
t
0
? Koliki je kut izme†u akceleracije i brzine u tom trenutku?
Rezultat: | = a/t
0
, c
o
÷c
·
= c =
¬
2
.
mehanika.indd 78 9.11.2007 9:58:57
Poglavlje 3
DINAMIKA
3.1 Osnovni pojmovi i denicije
Dinamika je postulirana s tri Newtonova zakona.
I. Newtonov zakon
Denicija 3.1.1 Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravocrtnog
gibanja samo po sebi.
Posljedica: To znaci da bilo koje tijelo ne´ce promijeniti ovo stanje samo po
sebi. Za promjenu tog stanja mora postojati neki uzrok, na primjer djelovanje
nekog drugog tijela, polja ili op´cenito neke vanjske sile.
Svojstvo tijela da odrzava navedeno stanje naziva se inercija ili tromost.
Denicija 3.1.2 Masa (:) nekog tijela predstavlja mjeru tromosti odnosno
inerciju tog tijela.
Masa je osnovna zikalna velicina (jedinica u SI sustavu je 1 kg) i za klasicnu
mehaniku ona je za neko tijelo uvijek stalna (: = co::t.) bez obzira na proces u
kojem navedeno tijelo sudjeluje.
Pojam masa nije povezan samo s dinamickim stanjem tijela, nego i sa
supstancijom uop´ce. To se moze pokazati bliskom zikalnom velicinom koju
nazivamo gusto´ca tijela.
Gusto´ca homogenog tijela (j) predstavlja kolicnik njegove mase(:) i volu-
mena (\ )
j =
:
\
(3.1.1)
Ako je tijelo nehomogeno, onda jednadzbu (3.1.1) pišemo u diferencijalnom
obliku:
j =
d:
d\
(3.1.2)
Fizikalna velicina koja opisuje tijelo u gibanju naziva se kolicina gibanja.
71
mehanika.indd 79 9.11.2007 9:58:57
72 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Denicija 3.1.3 Kolicina gibanja materijalne tocke predstavlja produkt njezine
mase (:) i brzine (
÷÷
· ) kojom se ta materijalna tocka giba:
÷÷
j = :·
÷÷
· (3.1.3)
Posljedica: Kolicina gibanja je vektorska velicina koja ima pravac i smjer
vektora brzine materijalne tocke.
Kao što smo vidjeli u klasicnoj mehanici masa nekog tijela je stalna, a prema
I. Newtonovom zakonu tijelo koje se giba nekom stalnom brzinom
÷÷
· to stanje
zadrzava samo po sebi. To znaci da se navedeni zakon moze napisati u analitickom
obliku na slijede´ci nacin:
: = co::t. (3.1.4)
÷÷
· = co::t. ==
÷÷
j = :
÷÷
· = co::t. (3.1.5)
Da bi došlo do promjene stanja, odnosno kolicine gibanja, opisanog u prvom
zadatku moramo djelovati nekom silom (
÷÷
1 ).
II. Newtonov zakon
Denicija 3.1.4 Brzina promjene kolicine gibanja u vremenu proporcionalna je
sili koja djeluje i zbiva se u smjeru i pravcu u kojem ta sila djeluje
÷÷
1 =
d
÷÷
j
dt
(3.1.6)
Posljedica: Koriste´ci relaciju (3.1.6) i denicije kolicine gibanja i ubrzanja
imamo:
÷÷
1 =
d
÷÷
j
dt
= d
(:
÷÷
· )
dt
=
d:
dt
÷÷
· +:
d
÷÷
·
dt
(3.1.7)
i u nerelativistickom slucaju (gdje je
on
ot
= 0) imamo
÷÷
1 = :
÷÷
a (3.1.8)
Slika 3.1.
Navedena relacija predstavlja tako†er deniciju II.
Newtonovog zakona. Ako na tijelo djeluju dvije ili više
sila, onda vazi princip superpozicije, tj. tijelo ´ce se gibati
po rezultantnoj sili (
÷÷
1 ) koja predstavlja vektorski zbroj
komponentnih vektora (
÷÷
1
1
,
÷÷
1
2
, ...,
÷÷
1
a
). Na slici 3.1.
imamo:
÷÷
1 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
= :
÷÷
a
1
+:
÷÷
a
2
= :
÷÷
a (3.1.9)
Odnosno za n-sila:
÷÷
1 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+..... +
÷÷
1
a
=
X
i
÷÷
1
i
(3.1.10)
mehanika.indd 80 9.11.2007 9:58:57
3.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 73
Svako djelovanje sile podrazumjeva i njezino vrijeme djelovanja. Fizikalna velicina
koja opisuje vremensko djelovanje sile nazivamo impuls sile (
÷÷
1 ). Na osnovu II.
Newtonovog zakona:
÷÷
1 = :
d
÷÷
·
dt
(3.1.11)
slijedi
d
÷÷
1 =
÷÷
1 dt (3.1.12)
Denicija 3.1.5 Impuls sile je integral sile po vremenu.
Na osnovu (3.1.12) vrijedi:
d
÷÷
1 = : d
÷÷
· (3.1.13)
÷÷
1 =
·
2
Z
·
1
: d
÷÷
· = :
÷÷
·
2
÷:
÷÷
·
1
= :(
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
) (3.1.14)
÷÷
1 =
÷÷
j
2
÷
÷÷
j
1
(3.1.15)
Iz relacije (3.1.15) vidimo da je impuls sile jednak razlici kolicine gibanja koja je
nastala djelovanjem te sile.
Napomena: Treba obratiti pozornost da kolicina gibanja i impuls sile imaju
iste dimenzije, ali one su razlicite zicke velicine.
III. Newtonov zakon
Ovaj zakon govori o prirodi sile kao interakcijske velicine. Ona se javlja uvijek
u nekoj interakciji (me†udjelovanju).
Denicija 3.1.6 Svakom djelovanju postoji uvijek suprotno i jednako protudjelo-
vanje. Odnosno djelovanje dvaju tijela jedno na drugo su jednakog inteziteta i
suprotnog smjera.
Slika 3.2.
Ako djelovanje tijela A na tijelo B (slika 3.2.)
oznacimo sa silom
÷÷
1
¹
(akcija), a djelovanje
tijela B na A sa
÷÷
1
1
(reakcija), onda analiticki
oblik III. Newtonovog zakona ima oblik
÷÷
1
¹
= ÷
÷÷
1
1
(3.1.16)
Posljedica: Akcija i reakcija djeluju uvijek na dva razlicita tijela; one ne
mogu djelovati na isto tijelo.
Ustvari mozemo re´ci da je III. Newtonov zakon posljedica zakona o odrzanju
kolicine gibanja. Da bismo denirali zakon o odrzanju kolicine gibanja, moramo
prvo denirati pojam mehanicki izoliranog sustava.
mehanika.indd 81 9.11.2007 9:58:58
74 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Denicija 3.1.7 Za neki sustav kazemo da je mehanicki izoliran ako na njega
djeluju vanjske sile ili je ukupno djelovanje vanjskih sila jednako nuli.
U ovakvom sustavu mozemo denirati zakon o odrzanju kolicine gibanja (slika
3.3.).
Denicija 3.1.8 Ukupna kolicina gibanja u nekom mehanicki izoliranom sustavu
uvijek je stalna ili konstantna
÷÷
j = co::t..
Slika 3.3.
Kao što se vidi na slici 3.3.
÷÷
j = :
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
+... +:
a
÷÷
·
a
=
÷÷
j
1
+
÷÷
j
2
+... +
÷÷
j
a
= co::t.
÷÷
j =
a
X
i=1
÷÷
j
i
=
a
X
i=1
:
i
÷÷
·
i
= co::t. (3.1.17)
Napomena: Unutar zatvorenog sustava
svako pojedinacno tijelo moze promijeniti svoju
kolicinu gibanja, ali na racun drugih tijela
unutar sustava, tako da je ukupna kolicina gibanja
sustava uvijek ista.
Neke karakteristicne sile:
1. Tezina tijela
Denicija 3.1.9 Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na horizontalnu podlogu
ili na objesište u slucaju da je obješeno (slika 3.4.).
Slika 3.4.
Ovaj pojam sile se povezuje najceš´ce sa poljem sile
zemljine teze. U gravitacijskom polju tezina tijela na
mirnoj horizontalnoj podlozi ima oblik:
÷÷
1 = :
÷÷
a (3.1.18)
gdje je
÷÷
1 =
÷÷
G i
÷÷
a =
÷÷
q - akceleracija sile teze
÷÷
G = :
÷÷
q (3.1.19)
Ova jednadzba ima primjenu i ako se tijelo i podloga gibaju nekom stalnom
brzinom (
÷÷
· = co::t.). No, ako se tijelo ili podloga gibaju nekim ubrzanjem (
÷÷
a )
onda tezina tijela ima oblik:
÷÷
1 = :(
÷÷
q ±
÷÷
a ) (3.1.20)
Napomena: Pretpostavka je da su vektori
÷÷
a i
÷÷
q kolinearni, a predznaci su
odre†eni odnosom ova dva vektora.
mehanika.indd 82 9.11.2007 9:58:58
3.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 75
2. Centripetalna (radijalna) sila
Ve´c smo rekli da kod bilo kog krivocrtnog gibanja imamo pojavu centripetalnog
ubrzanja, a prema II. Newtonovom zakonu tom ubrzanju odgovara centripetalna
sila. Imamo:
÷÷
a
cj
= ÷
·
2
r
÷÷
r
0
= ÷.
2
r
÷÷
r
0
(3.1.21)
iz denicije sile
÷÷
1 = :
÷÷
a slijedi:
÷÷
1
cj
= :
÷÷
a
cj
= ÷:
·
2
r
÷÷
r
0
= ÷:.
2
r
÷÷
r
0
(3.1.22)
Napomena: Predznak minus pojavljuje se zbog toga što je vektor polozaja (
÷÷
r )
uvijek orijentiran od centra do promatrane tocke, a centripetalna sila
³
÷÷
1
cj
´
ka
centru.
3. Sila trenja
Denicija 3.1.10 Prilikom gibanja jednog tijela po drugom (relativno gibanje)
javlja se sila trenja
³
÷÷
1
tv
´
koja se opire tom gibanju.
Posljedica: Sila trenja djeluje uvijek retrogradno na gibanje jednog tijela na
drugo. S obzirom na oblik gibanja sila trenja se dijeli na:
a) sila trenja mirovanja (staticka sila trenja),
b) sila trenja klizanja,
c) sila trenja kotrljanja.
a) Sila trenja mirovanja ima svoje porijeklo u mehanickim karakteristikama
dodirnih površina i uvijek je jednaka aktivnoj sili, ali je suprotnog smjera.
÷÷
1
o
= ÷
÷÷
1
tv
=
÷÷
1
o
+
÷÷
1
tv
= 0 (3.1.23)
Vidimo iz jednadzbe (3.1.23) da se te dvije sile uvijek potiru pa se tijelo nalazi u
stanju mirovanja, odnosno sila trenja mirovanja se opire pokretanju tijela.
b) Dok je sila trenja mirovanja promjenjiva i jednaka aktivnoj sili, sila trenja
klizanja ima uvijek tocno odre†enu vrijednost. Analiticki oblik joj glasi:
1
tv
= j · 1 (3.1.24)
mehanika.indd 83 9.11.2007 9:58:58
76 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Slika 3.5.
Sila trenja klizanja ovisi od normalne sile reakcije
podloge
³
÷÷
1
´
i koecijenta trenja (j) koji je odre†en
vrstom dodirne površine (slika 3.5.). U slucaju da je
podloga vodoravna vrijedi:
1 = G = :q =1
tv
= j1 = j:q (3.1.25)
c) Sila trenja kotrljanja javlja se prilikom rotacije
tijela po podlozi i ona ima mnogo manju vrijednost od
sile trenja klizanja za isto tijelo u istim uvjetima.
mehanika.indd 84 9.11.2007 9:58:58
3.2. PROBLEMSKI ZADACI 77
3.2 Problemski zadaci
Problem 3.2.1 Astronaut na Mjesecu izmjeri pomo´cu vage masu uzorka
Mjesecevog tla, koja iznosi : = 423 g. Kolika je masa ovog uzorka na Zemlji?
Odgovor:
Masa tijela je jedno od osnovnih svojstava i ne ovisi o polozaju tijela, tako da
je masa uzorka na Zemlji tako†er : = 423 g.
Problem 3.2.2 Mijenja li se masa odre†ene kolicine plina pri tlacenju?
Odgovor:
Masa plina ostaje nepromijenjena.
Problem 3.2.3 Pod staklenim zvonom nalazi se posuda sa kockom leda (slika
3.6.) koja poslije zagrijavanja prelazi u teku´ce stanje, a zatim u plinovito. Kako
se odnose mase, volumeni, gusto´ce i tezine supstance u sva tri agregatna stanja?
Slika 3.6.
Odgovor:
Masa supstance se ne´ce mijenjati zbog
promjene agegatnog stanja pa time ni nji-
hova tezina, dok se volumeni i gusto´ce mi-
jenjaju. Kako led ima manju gusto´cu od
vode, to ´ce volumen leda biti ve´ci od volume-
na vode. Plin (vodena para) ima najmanju
gusto´cu i najve´ci volumen koji je jednak vo-
lumenu staklenog zvona.
:
1
= :
\
= :
j
, G
\
= G
1
= G
j
, \
j
\
1
\
\
==j
\
j
1
j
j
Problem 3.2.4 Na slici 3.7. su prikazane dvije posude A i B, jednakih volu-
mena. U posudi A nalazi se kolicina plina cija je masa : = 100 g, dok je u
posudi B vakuum. Kada se otvori ventil S, jedan dio plina iz posude A prelazi u
posudu B. Kolika je gusto´ca plina u posudi A prije i poslije otvaranja ventila S?
Kolika je gusto´ca plina u posudi B poslije otvaranja ventila?
Slika 3.7.
Odgovor:
Gusto´ca plina u posudi A prije otvaranja
ventila iznosi
j =
:
\
=
0.1 kg
2 · 10
33
m
3
= 50
kg
m
3
dok nakon otvaranja ventila gusto´ca plina u
posudama iznosi
j
0
=
:
2 · \
= 25
kg
m
3
mehanika.indd 85 9.11.2007 9:58:59
78 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
U posudu ´ce B nakon otvaranja ventila ulaziti plin iz posude A sve dok se
tlakovi u te dvije posude ne izjednace pa tlak u posudi B iznosi jednako kao i u
posudi A tj.
j
1
= 25
kg
m
3
Problem 3.2.5 Pod inercijom podrazumijevamo op´ce svojstvo tijela da se odupire
promjeni stanja jednoliko pravocrtnog gibanja ili mirovanja. Koje od slijede´cih
iskaza mozemo uzeti kao ekvivalentne zadanoj deniciji (Napomena: zanemaru-
jemo procese koji se mogu doga†ati unutar tijela):
1. tijelo se ne moze samo od sebe pokrenuti,
2. tijelo se ne moze samo od sebe zaustaviti,
3. tijelo ne moze samo od sebe promjeniti svoje apsolutno gibanje ili mirovanje.
Odgovor:
Budu´ci da je gibanje odre†eno u odnosu na referentni sustav, tre´ci iskaz bi
bio ekvivalentan zadanoj deniciji inercije. Dakle, tijelo ne moze samo od sebe
promjeniti svoje apsolutno gibanje ili mirovanje.
Problem 3.2.6 Precizna vaga je uravnotezena. Na jednom kraju vage se nalazi
stakleno zvono sa muhom (vidi sliku 3.8.). Uravnotezenje vage je vršeno u
trenutku kada je muha mirovala na stijenci staklenog zvona. Što ´ce se dogoditi s
ravnotezom vage kada muha poleti (Napomena: masa zvona nije mnogo ve´ca od
mase muhe).
Slika 3.8.
Odgovor:
Ravnoteza ´ce se poremetiti. Iako masa
na oba kraja vage ostaje konstantna, tezina
na lijevoj strani vage je manja u trenutku
polijetanja muhe.
Problem 3.2.7 Prema II. Newtonovu za-
konu mehanike ubrzanje koje tijelo dobiva
djelovanjem sile ovisi o:
1. njegovom polozaju u prostoru,
2. brzini koje tijelo ima u tom trenutku,
3. masi tijela,
4. kemijskom procesu unutar tijela.
Odgovor:
3. masi tijela.
mehanika.indd 86 9.11.2007 9:58:59
3.2. PROBLEMSKI ZADACI 79
Problem 3.2.8 Sustav se giba ravnomjerno pravocrtno ako:
1. se sustav nalazi samo pod djelovanjem vanjskih sila,
2. u sustavu djeluju samo unutrašnje sile,
3. sustav je pod djelovanjem vanjskih i unutrašnjih sila.
Odgovor:
2. Ako u sustavu djeluju samo unutrašnje sile.
Problem 3.2.9 Koja gibanja deniraju sljede´ce relacije:
a)
÷÷
1 = co::t.,
÷÷
1 0,
b)
÷÷
1 = co::t.,
÷÷
1 < 0,
c)
÷÷
1 = 0,
d)
÷÷
1 6= co::t..
Odgovor:
a) Kako je
÷÷
1 = :·
÷÷
a , to slijedi
÷÷
1 = co::t. ==
÷÷
a = co::t. i
÷÷
a 0 što denira
jednoliko ubrzano gibanje.
b)
÷÷
a = co::t. i
÷÷
a < 0 - jednoliko usporeno gibanje.
c)
÷÷
a = 0 - jednoliko pravocrtno gibanje, jer je
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
= 0 ==
÷÷
·
2
=
÷÷
·
1
.
d)
÷÷
a 6= co::t. - nejednoliko promjenjivo gibanje.
Problem 3.2.10 Je li mogu´ce da tijekom gibanja tijela pod djelovanjem neke sile
imamo
÷÷
1 = co::t. i
÷÷
· = 0? Objasniti odgovor.
Odgovor:
Mogu´ce je pod uvjetom da je
÷÷
· = 0 trenutna brzina. U tom slucaju imamo
jednoliko usporeno gibanje gdje je navedena brzina konacna brzina, da bi se tijelo
nakon toga gibalo jednoliko ubrzano s promjenom smjera gibanja.
Problem 3.2.11 Dvije jednake celicne opruge sabijene su pod djelovanjem sile
÷÷
1 za istu duzinu. Postave li se ispred opruge kuglice jednakog volumena, jedna
od olova, a druga od aluminija, a zatim opruge puste, koja ´ce kuglica dobiti ve´ce
ubrzanje (slika 3.9.)? Zanemarite trenje i otpor zraka.
mehanika.indd 87 9.11.2007 9:58:59
80 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Slika 3.9.
Odgovor:
Sila koja bude djelovala na obje kugle bit ´ce
istog inteziteta, tako da je:
÷÷
1 = :
1b
·
÷÷
a
1b
= :
¹|
·
÷÷
a
¹|
gdje su :
1b
,
÷÷
a
1b
÷ masa i ubrzanje olovne
kuglice i :
¹|
,
÷÷
a
¹|
÷ masa i ubrzanje aluminijske
kuglice. Budu´ci da su volumeni kugla jednaki
\
1b
= \
¹|
, a gusto´ca olova je ve´ca od gusto´ce
aluminija j
1b
j
¹|
, po deniciji gusto´ca imamo
j
1b
=
:
1b
\
1b
; j
¹|
=
:
¹|
\
¹|
j
1b
j
¹|
==:
1b
:
¹|
Masa olovne kuglice je ve´ca od mase aluminijske kuglice pa mora biti
÷÷
a
¹|

÷÷
a
1b
.
Problem 3.2.12 Na tijelo djeluju sile
÷÷
1
1
i
÷÷
1
2
cije su karakteristike zadane na
slici 3.10.. U kojem smjeru ´ce se gibati tijelo A? Koliki intezitet bi trebala imati
sila
÷÷
1
1
da bi tijelo bilo u ravnotezi? Koliki je intezitet sile pod cijim djelovanjem
se giba tijelo A?
Slika 3.10.
Odgovor:
Na osnovu slike vrijednosti sila su: 1
1
= 4 N, 1
2
=
6 N Budu´ci da su vektori kolinearni i suprotni vrijedi:
1. Tijelo ´ce se gibati po pravcu na kojem leze ve-
ktori
÷÷
1
1
i
÷÷
1
2
,
2. U slucaju da je 1
1
= 1
2
tijelo´ce biti u ravnotezi,
3. Intezitet rezultantne sile je
1 = 1
2
÷1
1
= 6 N÷4 N = 2 N
Problem 3.2.13 Na tijelo djeluju cetiri sile. Ako se tijelo nalazi u ravnotezi
odredite intezitet sile
÷÷
1
4
(slika 3.11.).
Odgovor:
Slika 3.11.
Da bi tijelo bilo u ravnotezi, mora ukupna sila
biti jednaka nuli. Kao što se moze vidjeti sile
÷÷
1
1
i
÷÷
1
3
imaju isti intezitet, ali suprotan smjer pa se
one u svom djelovanju poništavaju.
÷÷
1
1
+
÷÷
1
3
= 0 N
Dakle, sila
÷÷
1
4
treba poništavati djelovanje sile
÷÷
1
2
pa je inteziteti ove dvije sile jednaki, odnosno
1
4
= 8 N
mehanika.indd 88 9.11.2007 9:58:59
3.2. PROBLEMSKI ZADACI 81
Problem 3.2.14 Šest sila jednakih inteziteta imaju zajednicku napadnu tocku.
Kakav pravac i smjer trebaju imati ove sile da bi tijelo bilo u ravnotezi. Prikazite
gracki.
Slika 3.12.
Odgovor:
Sile imaju isti intezitet, svaka sila mora
imati suprotnu kako bi se anuliralo njeno
djelovanje. Dakle, moraju zadovoljavati
uvjete:
1
1
= 1
2
= 1
3
= 1
4
= 1
5
= 1
6
÷÷
1
1
= ÷
÷÷
1
4
,
÷÷
1
2
= ÷
÷÷
1
5
,
÷÷
1
3
= ÷
÷÷
1
6
Problem 3.2.15 Trgovac je kupio zlato u Kairu, a prodavao ga u Stockholmu.
Pod pretpostavkom da je zlato prodavao po istoj cijeni kao što je i kupio, u kojem
slucaju je trgovac zaradio ako je zlato mjerio: dinamometrom ili vagom?
Odgovor:
Masa kupljenog zlata je svugdje jednaka, dok je njegova tezina u Stockholmu
ve´ca, što znaci da je trgovac zaradio mjere´ci tezinu zlata dinamometrom.
Problem 3.2.16 Posuda napunjena vodom izvlaci se iz dubokog bunara ravno-
mjerno. Je li jednaka sila zatezanja uzeta kada je posuda na dnu bunara ili kada
se ona nalazi na njegovom otvoru iznad razine vode?
Odgovor:
Jest.
Problem 3.2.17 Tijela istih masa i gusto´ca nalaze se na horizontalnoj podlozi
(slika 3.13.). Kako se odnose tezine tijela?
Slika 3.13.
Odgovor:
Budu´ci da tijela imaju jednake
mase to je i tezina sva tri tijela je
jednaka G
1
= G
2
= G
3
jer ona ne
ovisi o obliku tijela niti o velicini
dodirne površine.
Problem 3.2.18 Mogu li tijela ra-
zlicitih masa imati jednaku tezinu?
Objasnite odgovor.
Odgovor:
Tijela razlicitih masa mogu imati istu tezinu, jer tezina tijela ne ovisi samo
o sili teze, nego i od dinamickog stanja sustava, tako da mozemo izabrati takva
ubrzanja sustava da tezine tijela budu jednake.
mehanika.indd 89 9.11.2007 9:59:00
82 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Problem 3.2.19 Tri tijela istih masa :
1
= :
2
= :
3
nalaze se na horizontalnim
podlogama i to tako da se prva podloga giba konstantnom brzinom
÷÷
·
1
vertikalno
nanize, druga podloga konstantnom brzinom
÷÷
·
2
vertikalno uvis i tre´ca podloga
konstantnom brzinom
÷÷
·
3
vertikalno uvis i to tako da vrijedi
÷÷
·
3

÷÷
·
2
. Kako se
odnose tezine ta tri tijela?
Odgovor:
Budu´ci da je u sva tri slucaja ubrzanje sustava jednako nuli (a
1
= a
2
= a
3
= 0)
to je i tezina tijela jednaka (G
1
= G
2
= G
3
).
Problem 3.2.20 Na putu koji je zadan na slici 3.14. gibaju se dva automobila
brzinama
÷÷
·
1
i
÷÷
·
2
, pri cemu je brzina prvog automobila ve´ca od brzine drugog
(
÷÷
·
1

÷÷
·
2
). Pretpostavimo li da je masa oba automobila jednaka (:
1
= :
2
),
ho´ce li tezine automobila biti jednaka u svim tockama putanje?
Odgovor:
Slika 3.14.
Na prvom dijelu puta tezine automobila su jednake (G
1
= G
2
). Na drugom i
tre´cem dijelu puta tezine ´ce biti razlicite zbog djelovanja centrifugalne sile. Na
drugom dijelu puta centrifugalna sila je u smjeru tezine tijela pa vrijedi
·
1
·
2
==(1
c)
)
1
=

2
1
1
1
(1
c)
)
2
=

2
2
1
1
(G
1
)
11
= G
1
+ (1
c)
)
1
(G
2
)
11
= G
2
+ (1
c)
)
2
odnosno, tezina prvog tijela je ve´ca od tezine drugog tijela.
Na tre´cem dijelu puta smjer centrifugalne sile je suprotan smjeru djelovanja
tezine tijela pa je:
·
1
·
2
==(1
c)
)
1
(1
c)
)
2
(G
1
)
111
= G
1
÷(1
c)
)
1
< (G
2
)
111
= G
2
÷(1
c)
)
2
tezina prvog automobila manja od tezine drugog automobila.
mehanika.indd 90 9.11.2007 9:59:00
3.2. PROBLEMSKI ZADACI 83
Problem 3.2.21 Pretpostavimo da ste dobili za zadatak konstruirati svemirsku
stanicu koja bi se stalno nalazila u orbiti oko Zemlje. Postavljen je uvjet da
orbitalna stanica omogu´cuje normalan zivot i rad astronauta, tj. da astronauti
imaju tezinu. Kako biste riješili problem bestezinskog stanja?
Odgovor:
Svemirska stanica bi mogla imati oblik torusa i rotirati pa bi bilo 1
c)
= G.
Problem 3.2.22 U prethodnom zadatku 3.6 s vagom i muhom vidjeli smo da se
u slucaju polijetanja muhe u posudi ravnoteza poremeti. Poznato nam je da vaga
mjeri masu, a ne tezinu tijela. Objasnite kako je mogu´ce da je vaga registrirala
polijetanje muhe iako je muha ostala u sustavu koji je mjeren, tj. masa mjernog
sustava je ostala nepromijenjena.
Odgovor:
Ravnoteza na krakovima vage uspostavljena je preko jednakosti tezina:
G
1
= G
2
gdje je G
1
= (:
j
+:
n
) · q i G
2
= :
t
· q. Korištene oznake su: :
t
÷ masa tijela,
:
j
÷ masa posude i :
n
÷ masa muhe. Dakle, vrijedi
(:
j
+:
n
) · q = :
t
· q
:
j
+:
n
= :
t
Kada muha poleti, ona više ne djeluje na podlogu pa je tezina na lijevom kraku
vage G
0
1
= :
j
· q odnosno
G
0
1
< G
1
= G
2
što znaci da dolazi do poreme´caja ravnoteze sustava iako je masa ostala ista.
Problem 3.2.23 Na koji nacin bi astronaut u svemirskom brodu, dok se nalazi
u bestezinskom stanju, mogao pomo´cu vage izmjeriti masu nekog tijela?
Odgovor:
Ovakve vage s tasovima trebale bi biti opremljene hvataljkama za utege i
tijela, da bi oni dobro nalijegali na tasove. Kada se krakovi povuku ubrzanjem
a, na tegove mase :
1
djelovat ´ce interakcijska sila (:
1
a), a na tijelo mase :
2
interakcijska sila (:
2
a). Ako ove sile nisu jednake, krakovi vage ´ce imati izvjestan
otklon, tj. ne´ce biti u ravnotezi. Prema velicini i smjeru otklona treba izvršiti
korekciju mase i tegova i postupak ponavljati sve dok se pri ubrzanom gibanju
krakovi vage ne na†u u ravnotezi.
Problem 3.2.24 U svemirskom brodu, koji se nalazi u bestezinskom stanju, na-
laze se dvije metalne kugle jednakog promjera i obojena istom bojom tako da se
ne razlikuju. Jedna je sacinjena od aluminija, a druga od olova. Kako astronaut
moze zakljuciti koja kugla je od olova?
mehanika.indd 91 9.11.2007 9:59:00
84 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Odgovor:
Moze na više nacina, a najjednostavniji nacin je da rukom uhvatimo najprije
jednu kuglu, pomicemo je lijevo desno pa da to isto uradimo sa drugom kuglom.
Kugla ve´ce mase ima ve´cu inerciju pa ju je teze pomaknuti.
Problem 3.2.25 Na slici 3.15. je prikazana zeljezna kugla koja visi o debljem
koncu. Ako se slobodni kraj konca povlaci polako, prekinut ´ce se konac iznad kugle
(slika 3.15.a), a ako se povuce naglo, prekinut ´ce se ispod kugle (slika 3.15.b).
Objasni ovu pojavu.
Slika 3.15.
Odgovor:
Ova pojava je posljedica prenošenja sile (interakcije)
duz konca, tako da pri kratkotrajnom djelovanju sile,
interakcija se ne prenosi preko tijela, nego konac puca
ispod tijela.
Prilikom dugotrajnog djelovanja sile, interakcija se
prenosi preko kugle na gornji dio konca, koji dodatno
zateze i tezina zeljezne kugle (dolazi do zbrajanja tezine
tijela i sile kojom vucemo konac) pa je napetost konca
iznad kugle ve´ca te ´ce konac puknuti iznad zeljezne ku-
gle.
Problem 3.2.26 Astronauti su na Mjesecevoj površini uzeli uzorke tla (npr. ka-
menja) i u laboratoriju koji se nalazi na mjesecevu modulu odredili zicke karakte-
ristike tla. Poslije povratka na Zemlju ovi su uzorci ponovno ispitivani. Koje od
slijede´cih zickih velicina moraju korigirati: masa, tezina, gusto´ca ili specicna
tezina.
Odgovor:
Tezina i specicna tezina.
Problem 3.2.27 Tijelo mase : = 1 kg obješeno je preko koloture na dva nacina
prikazana na slici 3.16.. Koliku silu 1
¹
treba pokazati dinamometar A u slucaju
a)? Kolike sile 1
¹
i 1
1
trebaju pokazati dinamometri B i C u slucaju b)?
Slika 3.16.
Odgovor:
U oba slucaja dinamometar
´ce pokazivati silu inteziteta
1 = 9.81 N, ako se nalazi na
mjestu gdje jakost gravitaci-
jskog polja iznosi ¸ = 9.81
m
s
2
.
U slucaju b) dinamometri B i C
´ce prikazivati istu silu zatezanja
zbog toga što se sila zatezanja
dinamometra B prenosi preko sile napetosti niti na dinamometar C (i to istog
inteziteta).
mehanika.indd 92 9.11.2007 9:59:00
3.2. PROBLEMSKI ZADACI 85
Problem 3.2.28 Radnik podize posudu maltera cija je masa : = 10 kg, pomo´cu
koloture kao što je prikazano na slici 3.17.. Kolikom najmanjom silom radnik
treba povlaciti uze u prvom, a kolikom u drugom slucaju?
Odgovor:
Slika 3.17.
Oba radnika trebaju povlaciti uze silama jednakog
inteziteta 1, koja je jednaka tezini posude s malterom
:q, jer se sila jednakog inteziteta prenosi preko kolo-
ture i napetosti uzeta kojim se povlaci tijelo u razlicitim
smjerovima: u slucaju a) vertikalno nanize, a u slucaju
b) pod odre†enim kutom.
Dakle, najmanja sila iznosi
1 = :q = 10 kg · 9.81
m
s
2
= 98.1 N
Problem 3.2.29 Na slici 3.18. je prikazan tezak sanduk koji se podize pomo´cu
lanca (ili uzeta). U kojem slucaju a) ili b) lanac trpi jacu silu?
Odgovor:
Slika 3.18.
Vertikalne se komponente sile zatezanja
lanca trebaju suprotstaviti tezini tijela. Kako
je kut c
1
u slucaju a) ve´ci od kuta c
2
u
slucaju b) to su vertikalne komponente sile
zatezanja lanca manje (vertikalne kompo-
nente sile zatezanja su proporcionalne sa kosi-
nusom kuta
c
1
2
odnosno
c
2
2
, ako kut raste, vri-
jednost kosinusa kuta opada 0 < c < 90). Da
bi komponente ostale iste, moramo u slucaju
a) pove´cati intezizet sila zatezanja lanca. Na
osnovu ovih razmatranja sila slijedi da lanac
trpi jacu silu u slucaju a).
Problem 3.2.30 Iz iskustva je poznato da je jaje lakše zdrobiti rukama ako se
na njega djeluje sa strane (bocno), a teze ako se djeluje uzduz (preko vrhova).
Objasnite.
Odgovor:
Slika 3.19.
U slucaju da se na jaje djeluje preko vrhova (slika
3.19.a) kut izme†u komponenti sila koje djeluju na
površinu jajeta je mali (iznosi priblizno 0) pa su sile
djelovanja na površinu jajeta male (priblizno vanjeskim
silama). Ako se na jaje djeluje sa strane (slika 3.19.b)
kut izme†u komponenti sila koje djeluju na površinu
jajeta je priblizno 180

pa su komponente na koje se
razlazu sile djelovanja ogromne, odnosno trebamo djelo-
vati manjim silama tako da se jaje lakše zdrobi.
mehanika.indd 93 9.11.2007 9:59:01
86 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Problem 3.2.31 Prije ulaska u svemirski brod izmjerena je masa astronauta
koja iznosi : = 92 kg. Kolika je masa astronauta u svemirskom brodu sm-
ještenom na površini Mjeseca. Mijenja li se masa astronauta kad on iza†e iz
svemirskog broda i kolika bi mu bila masa kada bi on ostao u modulu koji kruzi
oko Mjeseca?
Odgovor:
Masa astronauta na površini Mjeseca tako†er iznosi : = 92 kg. Masa se ne
mijenja u ovisnosti o polozaju tijela.
Problem 3.2.32 Zbog cega je lakše izvu´ci list papira iz vrha pakiranja, nego li
iz njegovog dna? Kada je ova sila manja: kada pakovanje lezi širom stranom na
horizontalnoj podlozi ili kada lezi na manjoj strani (”postavljen na kant”)?
Odgovor:
Zbog toga što je potrebno svladati jacu silu trenja kada se izvlaci list papira
iz dna pakiranja. Naime, intezitet normalne sile na podlogu jednaka je tezini
cijelog pakiranja kada se izvlaci posljednji list (kada pakiranje lezi širom stranom
na horizontalnoj podlozi). Kada je pakiranje postavljeno na bocnu stranu (kant),
onda na svaki list djeluje sila trenja koja potice od sile pritiska omota pakiranja.
Problem 3.2.33 Na horizontalnoj podlozi nalaze se dva tijela istih masa (slika
3.20.), ali razlicitih koecijenata trenja (j
1
j
2
). Kako´ce se odnositi sile trenja
u slucajevima pod a i b?
Odgovor:
Slika 3.20.
U drugom slucaju je sila
trenja ve´ca jer je:
za slucaj a):
1
tva
= 1
tv
1
+1
tv
2
= j
1
:q +j
2
:q
= (j
1
+j
2
) :q
a za slucaj b):
1
tv
l
= 2j
1
:q
jer je
j
1
j
2
==2j
1
:q (j
1
+j
2
) :q
ili
1
tv
l
1
tva
mehanika.indd 94 9.11.2007 9:59:01
3.2. PROBLEMSKI ZADACI 87
Problem 3.2.34 Na staklenoj horizontalnoj površini nalaze se dvije kocke istih
masa. Jedna kocka je od drveta, a druga od stakla, cije su strane idealno uglacane.
Silu trenja klizanja drvene kocke po staklu mozemo zanemariti dok silu trenja
staklene kocke ne mozemo zanemariti. Objasnite ovu pojavu.
Odgovor:
Sila trenja stakla po staklu je daleko ve´ca zbog toga što se izme†u stakla i
stakla javljaju jake molekularne sile koje pove´cavaju koecijent trenja, odnosno
silu trenja.
Problem 3.2.35 Kakvo kinematicko stanje tijela deniraju slijede´ce relacije:
a) 1
tv
1 /) 1
tv
= 1 c) 1
tv
< 1
gdje su: 1 - aktivna sila koja povlaci tijelo i 1
tv
- sila trenja.
Odgovor:
a) mirovanje,
b) mirovanje ili jednoliko pravocrtno gibanje,
c) jednoliko ubrzano gibanje.
Problem 3.2.36 Tijelo klizi niz strmu ravan (slika 3.21.). Tijelo se moze za-
ustaviti na kosini djelovanjem normalne sile 1 na podlogu odre†enim intezitetom.
Objasnite ovu cinjenicu.
Odgovor:
Slika 3.21.
Djelovanjem sile 1 ciji je pravac
okomit na podlogu, pove´cava se ukupna
normalna sila · na podlogu pa se na
taj nacin pomo´cu ove sile moze po volji
pove´cavati sila trenja koja se suprot-
stavlja klizanju tijela i u odre†enom
trenutku je ona dovoljno velikog inte-
ziteta da poništi tangencijalnu kompo-
nentu tezine tijela pa ´ce tijelo stati.
Problem 3.2.37 Na slici 3.22.a) prikazano je jedno tijelo koje se pomice povla-
cenjem, a na slici 3.22.b) isto tijelo koje se pomice guranjem. Vucna sila 1
·
i
potisna sila 1
j
zatvaraju isti kut c u odnosu na horizontalnu ravninu. Na osnovu
poznatog o sili trenja, odgovorite u kojem slucaju je sila trenja ve´ca, tj. je li
”lakše” tijelo gurati ili povlaciti?
mehanika.indd 95 9.11.2007 9:59:01
88 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Slika 3.22.
Odgovor:
U slucaju a) vertikalna komponenta sile
1
j
djeluje vertikalno naviše i time smanjuje
normalnu komponentu djelovanja tijela na
podlogu, odnosno i silu trenja. U slucaju
b) vertikalna komponenta potisne sile 1
j
djeluje vertikalno nanize i time pove´cava
normalnu silu na podlogu, a time i silu
trenja. Dakle, tijelo je lakše povlaciti nego li gurati.
Problem 3.2.38 Je li mogu´ce da se tijelo kre´ce u odnosu na promatraca, pri
cemu su tijelo i promatrac u nekom otpornom sredstvu (npr. u zraku), a da tijelo
ne osje´ca otpor sredstva (zraka)?
Odgovor:
Mogu´ce je, ako se zrak i tijelo gibaju istom brzinom, odnosno ako je relativna
brzina tijela u odnosu na zrak jednaka nuli.
mehanika.indd 96 9.11.2007 9:59:01
3.3. PRIMJERI 89
3.3 Primjeri
Primjer 3.3.1 Na camac koji je privezan uz obalu rijeke uzetom duljine 5 :
djeluju tok rijeke silom od 800 · i vjetar koji puše u smjeru okomitom na obalu
silom 600 ·. Kolika je napetost uzeta i na kojoj se udaljenosti od obale nalazi
dio camca za koji je privezan?
Slika 3.23.
Rješenje:
Iz slike 3.23. se uocava da vrijedi
÷÷
1 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
\
Kako su vektori
÷÷
1
1
i
÷÷
1
\
okomiti vrijedi
1 =
q
1
2
1
+1
2
\
=
q
(800 N)
2
+ (600 N)
2
= 1 kN
Napetost niti T mora biti jednaka ukupnoj sili
koja djeluje na camac, zbog toga što camac miruje,
ukupna sila koja djeluje na camac jednaka je 0.
T = 1 = 1 kN
Vidimo da vrijedi i proporcija
|
d
=
1
1
\
==d =
| · 1
\
1
=
5 m· 600 N
1000 N
= 3 m
Primjer 3.3.2 Kugla mase 2 kg obješena je o nerastegljivu nit i otklonjena iz
polozaja ravnoteze za kut c = 30

. Koliko iznosi sila napetosti niti i kolika je sila
koja nastoji vratiti kuglu u polozaj ravnoteze?
Slika 3.24.
Rješenje:
Tezinu G rastavljamo na komponente po smje-
ru niti (normalna komponenta) G
.
i na tangenci-
jalni smjer gibanja tijela niti (tangencijalna kompo-
nenta) G
T
. Kako u pravcu niti nemamo gibanja
ukupna sila mora biti jednaka 0, tj. napetost niti
mora biti jednaka normalnoj komponenti tezine. Iz
slike 3.24. vidimo
T = G
.
= Gcos c = :q cos c
T = 2 kg · 9.81
m
s
2
· cos 30 - 17 N
Komponenta sile koja ubrzava tijelo i nastoji ga
vratiti u ravnotezni polozaj je tangencijalna kompo-
nenta tezine
1 = G
T
= Gsinc = :q sinc
1 = 2 kg · 9.81
m
s
2
· sin30 = 9.81 N
mehanika.indd 97 9.11.2007 9:59:02
90 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Primjer 3.3.3 Predmet mase 100 kg obješen je u spojnici dva potporna štapa
A i B koji su ucvrš´ceni u zid (slika 3.25.). Ako štapovi me†usobno cine kut od
c = 60

, izracunajte kolikom silom 1
1
teret isteze štap A, odnosno silom 1
2
pritiš´ce štap B.
Slika 3.25.
Rješenje:
Iz slika 3.25. nacrtajmo poligon sila.
Iz poligina sila se zakljucuje da je kompo-
nenta tezine u smjeru štapa B jednak
1
2
=
G
sinc
=
:q
sin60
- 1132 N,
a u smjeru štapa A
1
1
= 1
2
cos c =
G
sinc
· cos c
= Gcot c = :q cot 60 - 566 N
Primjer 3.3.4 Koliko se dugo spušta tijelo niz kosinu visine / = 4 m i nagiba
c = 45

ako je maksimalni kut pri kojem tijelo moze mirovati na kosini , = 35

.
Pretpostavite da je kineticki faktor trenja za 15% manji od statickog.
Slika 3.26.
Rješenje:
Postavimo li koordinatni sustav tako da jedna
koordinata (recimo r) bude paralelna ravnini ko-
sine i usmjerena niz kosinu, a druga (j) njoj
okomita i usmjerena prema kosini.
II. Newtonov zakon ´ce za tijelo koje miruje
pri maksimalnom kutu , dati staticki koecijent
trenja (slika 3.26.).
X
i
1
a
.
= G
T
÷1
tv
= G
T
÷j
c
1 = 0
X
i
1
j
.
= G
.
÷1 = 0 =1 = G
.
G
T
= :q sin,
G
.
= :q cos ,
gdje su G
.
- normalna komponenta, G
T
- tangencijalna komponenta tezine, a 1
- reakcija podloge.
:q sin, ÷j
c
:q cos , = 0
odnosno
j
c
= tan, = tan35

= 0.7 (3.3.1)
mehanika.indd 98 9.11.2007 9:59:02
3.3. PRIMJERI 91
Izraz (3.3.1) je op´ceniti izraz za racunanje statickog koecijenta trenja. Kineticki
koecijent je 15% manji od statickog pa imamo
j
I
= 0.85 · tan, = 0.5951
Ubrzanje tijela niz kosinu nagiba c je prema II. Newtonovu zakonu
X
i
1
a
.
= G
T
÷1
tv
= G
T
÷j
I
G
.
= :a
:a = :q sinc ÷j
I
:q cos c
a = q (sin c ÷j
I
cos c)
Tijelo se spušta niz kosinu cija je duljina jednaka
: =
/
sinc
Sada koristimo izraz za prije†eni put pri jednoliko ubrzanom gibanju, bez pocetne
brzine
: =
1
2
at
2
=t =
r
2:
a
=
r
2/
a sinc
=
s
2/
sinc[q (sin c ÷j
I
cos c)]
t =
s
2 · 2 m
sin45
£
9.81
m
s
2
(sin45 ÷0.5951 cos 45)
¤ = 1.4192 s
Primjer 3.3.5 Tijelo oblika kvadra i mase : = 50 kg treba pomicati po ho-
rizontalnoj ravnini konstantnom brzinom. Pomicanje se moze vršiti guranjem
ili vucenjem tijela. Sile 1
1
i 1
2
sa horizontalnom ravninom zatvaraju isti kut
c = 30

. Kolike su jacine sila 1
1
i 1
2
ako je koecijent trenja izme†u tijela i
podloge j = 0.35?
Slika 3.27.
Rješenje:
Razmotrimo prvo pomicanje
tijela guranjem (slika 3.27.a).
Silu 1
1
mozemo rastaviti na
normalnu 1
.
1
(komponenta sile
okomita na podlogu) i tangenci-
jalnu komponentu 1
T
1
paralelnu
sa horizontalnom ravninom.
Ukupna sila u okomitom
smjeru na podlogu mora biti je-
dnaka nuli pa vrijedi jednadzba
X
i
1
.
.
= 1
.
1
+:q ÷1 = 0
mehanika.indd 99 9.11.2007 9:59:02
92 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
odakle je reakcija podloge
1 = 1
.
1
+:q
Da bi tijelo pomicali konstantnom brzinom, mora ukupna tangencijalna sila
išcezavati
X
i
1
T
.
= 1
T
1
÷1
tv
= 0
1
T
1
= 1
tv
= j1 = j(1
.
1
+:q)
Kako je
1
.
1
= 1
1
sinc
1
T
1
= 1
1
cos c
pa imamo
1
1
cos c = j(1
1
sinc +:q) = j1
1
sinc +j:q
1
1
=
j:q
cos c ÷jsinc
=
0.35 · 50 kg · 9.81
m
s
2
cos 30 ÷0.35 · sin30
= 248. 44 N
Ako tijelo povlacimo silom 1
2
(slika 3.27.b) tada je reakcija podloge jednaka
X
i
1
.
.
= :q ÷1
.
2
÷1 = 0 ==1 = :q ÷1
.
2
dok ukupna tangencijalna sila mora biti jednaka nuli
X
i
1
T
.
= 1
T
2
÷1
tv
= 0
1
T
2
= 1
tv
= j1 = j(:q ÷1
.
2
)
Kako je
1
.
2
= 1
2
sinc
1
T
2
= 1
2
cos a
sila 1
2
iznosi
1
2
cos c = j(:q ÷1
2
sinc) = j:q ÷j1
2
sinc
1
2
=
j:q
cos c +jsinc
=
0.35 · 50 kg · 9.81
m
s
2
cos 30 + 0.35 · sin30
= 164. 91 N
Kao što vidimo, trebamo upotrijebiti manju silu kad tijelo povlacimo po podlozi,
nego kad ga guramo.
mehanika.indd 100 9.11.2007 9:59:03
3.3. PRIMJERI 93
Primjer 3.3.6 Koliko ubrzanje a ima sustav dva kruto vezana tijela, masa
:
1
= 3 kg i :
2
= 5 kg, koja klize niz kosinu nagib c = 30

? Koecijenti trenja
izme†u tijela i kosine iznose j
1
= 0.15 i j
2
= 0.35.
Rješenje:
Slika 3.28.
Ukupna sila koja djeluje na tijela u smjeru r÷osi (slika 3.28.) po II. Newtonovu
zakonu daje
X
i
1
a
.
= G
T
1
+G
T
2
÷1
tv
1
÷1
tv
2
= (:
1
+:
2
) · a
odnosno
a =
G
T
1
+G
T
2
÷1
tv
1
÷1
tv
2
:
1
+:
2
=
:
1
q sinc +:
2
q sinc ÷j
1
:
1
q cos c ÷j
2
:
2
q cos c
:
1
+:
2
=
(:
1
+:
2
) q sinc ÷q (j
1
:
1
+j
2
:
2
) cos c
:
1
+:
2
a =
μ
sinc ÷
j
1
:
1
+j
2
:
2
:
1
+:
2
cos c

q
=
μ
sin30 ÷
0.15 · 3 kg + 0.35 · 5 kg
3 kg + 5 kg
cos 30

· 9.81
m
s
2
= 2. 57
m
s
2
mehanika.indd 101 9.11.2007 9:59:03
94 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Primjer 3.3.7 S vrha kosine visoke / = 2.5 m i duljine | = 10 m klizi tijelo mase
: = 2 kg. Odredite koecijent trenja klizanja, ako je brzina koju tijelo postize pri
dnu kosine · = 2.8
m
s
.
Rješenje:
Primjenom II. Newtonova zakona za ubrzanje na kosini (slika 3.29.) dobivamo
X
i
1
a
.
= G
T
÷1
tv
= G
T
÷j
I
G
.
= :a
Slika 3.29.
Koriste´ci izraze za tangen-
cijalnu i normalnu komponentu
tezine dobivamo
G
T
= :q sinc; G
.
= :q cos c
:a = :q sinc ÷j
I
:q cos c
a = q (sinc ÷j
I
cos c)
gdje je
sinc =
/
|
; cos c =
_
|
2
÷/
2
|
Prije†eni put pri jednoliko ubrzanom
gibanju niz kosinu bez pocetne
brzine jednak je
: = | =
·
2
2a
=
·
2
2q (sinc ÷j
I
cos c)
rješavanjem jednadzbe po j
I
·
2
2q|
= sinc ÷j
I
cos c
j
I
cos c = sinc ÷
·
2
2q|
dobivamo trazeni koecijent
j
I
=
1
cos c
μ
sinc ÷
·
2
2q|

=
|
_
|
2
÷/
2
μ
/
|
÷
·
2
2q|

=
2q/ ÷·
2
2q
_
|
2
÷/
2
=
2 · 9.81
m
s
2
· 2.5 m÷
¡
2.8
m
s
¢
2
2 · 9.81
m
s
2
q
(10 m)
2
÷(2.5 m)
2
= 0.22
mehanika.indd 102 9.11.2007 9:59:03
3.3. PRIMJERI 95
Primjer 3.3.8 Kojom brzinom´ce se vratiti tijelo koje je gurnuto uz kosinu na-
giba c = 40

pocetnom brzinom ·
0
= 20
m
s
, ako je koecijent trenja j = 0.3.
Koliko bi morao iznositi koecijent trenja j da bi se tijelo vratilo tri puta manjom
brzinom od pocetne?
Rješenje:
Slika 3.30.
Gibanje uz kosinu (slika 3.30.a) je jednoliko usporeno u x-smjeru, a u y-smjeru
nema ubrzanja tijela. II. Newtonov zakon za to gibanje daje
X
i
1
a,i
= G
T
÷1
tv
= ÷:q sinc ÷j:q cos c = :a
1
X
i
1
j,i
= 1÷:q cos c = 0
1
tv
= j1 = j:q cos c
pa dobivamo
X
i
1
a,i
= ÷:q sinc ÷j:q cos c = :a
1
a
1
= ÷q (sinc +jcos c)
gdje je a
1
ubrzanje (usporenje) uz kosinu. Tijelo ´ce se zaustaviti nakon vre-
mena t
1
koje dobijemo iz uvjeta da je brzina tijela jednaka nuli.
· = ·
0
+a
1
t
1
= 0 ==t
1
= ÷
·
0
a
1
=
·
0
q (sinc +jcos c)
prije†eni put uz kosinu je tada
:
1
= ·
0
t
1
+
1
2
a
1
t
2
1
= ·
0
μ
÷
·
0
a
1

+
1
2
a
1
μ
÷
·
0
a
1

2
:
1
= ÷
·
2
0
2a
1
=
·
2
0
2q (sinc +jcos c)
mehanika.indd 103 9.11.2007 9:59:03
96 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Tijelo ´ce se vratiti niz kosinu (slika 3.30.b) jednoliko ubrzanim gibanjem
opisano jednadzbom
:a
2
= G
T
÷1
tv
= :q sinc ÷j:q cos c
a
2
= q (sinc ÷jcos c)
prije†eni put :
2
= :
1
pa konacnu brzinu dobivamo pomo´cu izraza
· =
_
2a
2
:
2
=
_
2a
2
:
1
=
s
2q (sinc ÷jcos c)
·
2
0
2q (sinc +jcos c)
· = ·
0
s
(sin c ÷jcos c)
(sin c +jcos c)
= 20
m
s
s
sin40 ÷0, 3 · cos 40
sin40 + 0, 3 · cos 40
- 13.76
m
s
Da bi se tijelo vratilo tri puta manjom brzinom mora vrijediti
·
·
0
=
1
3
pa za
koecijent trenja dobivamo
·
·
0
=
s
(sinc ÷jcos c)
(sinc +jcos c)
=
1
3
1
9
=
(sinc ÷jcos c)
(sinc +jcos c)
==8 sinc = 10jcos c
j =
4
5
tanc =
4
5
tan40 - 0.6712
Primjer 3.3.9 Tijelo mase : = 5 kg klizi niz kosinu duljine | = 10 m i nagiba
c = 30

. Ako na tijelo djeluje sila 1 = 10 N paralelno niz kosinu, kolika ´ce biti
brzina tijela pri dnu kosine? Koliko bi iznosila ta brzina ako promijenimo smjer
sile 1 uz kosinu? Koecijent trenja izme†u tijela i kosine iznosi j
I
= 0.2.
Rješenje:
Slika 3.31.
Tijelo se giba uz kosinu pa nema
ubrzanja u j - smjeru, tj. vrijedi
X
i
1
j
.
= G
.
÷1 = 0 =1 = G
.
Kada sila djeluje niz kosinu II. Newtonov
zakon daje
X
i
1
a
.
= G
T
+1 ÷1
tv
= G
T
+1 ÷j
I
1 = :a
:a = :q cos c +1 ÷j
I
:q sinc
a = q (cos c ÷j
I
sinc) +
1
:
= 9.5147
m
s
2
mehanika.indd 104 9.11.2007 9:59:04
3.3. PRIMJERI 97
pa je brzina jednaka
· =
_
2a: =
_
2a| =
r
2 · 9.5147
m
s
2
· 10 m = 13. 795
m
s
Kada sila ima smjer uz kosinu, II. Newtonov zakon daje
X
i
1
a
.
= G
T
÷1 ÷1
tv
= G
T
÷1 ÷j
I
1 = :a
a = q (cos c ÷j
I
sinc) ÷
1
:
= 5.5147
m
s
2
pa je brzina
· =
_
2a| =
r
2 · 5.5147
m
s
2
· 10 m = 10. 502
m
s
Uocimo da u jednadzbama za ubrzanja samo sila 1 mijenja predznak.
Primjer 3.3.10 Tijelo mase : = 50 kg klizi niz kosinu nagiba c = 40

. Ako
na tijelo djeluje sila 1 = 50 N koja zatvara kut , = 50

s j - osi (slika 3.32.),
koliko ´ce biti ubrzanje tijela? Koliki bi morao biti iznos sile 1 da tijelo jednoliko
klizi niz kosinu? Koecijent trenja izme†u tijela i kosine iznosi j
I
= 0.3.
Rješenje:
Slika 3.32.
Da bismo razmotrili gibanje, trebamo
projicirati silu 1 na pojedine osi koordi-
natnog sustava. Primjer mozemo poop´citi
i na · - sila, gdje bi projekciju izvršili za
svaku pojedinu silu. Sada II. Newtonov za-
kon daje
X
i
1
j
.
= G
.
+1
j
÷1 = 0
1 = G
.
+1
j
= :q cos c +1 cos ,
X
i
1
a
.
= G
T
÷1
tv
÷1
a
= G
T
÷j
I
1÷1
a
= :a
:a = :q sinc÷j
I
(:q cos c +1 cos ,) ÷1 sin,
a = q (sinc ÷j
I
cos c) ÷
1
:
(sin, +j
I
cos ,) = 3.09
m
s
2
mehanika.indd 105 9.11.2007 9:59:04
98 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Da bi tijelo jednoliko klizilo niz kosinu, ubrzanje mora biti jednako nuli.
a = q (sinc ÷j
I
cos c) ÷
1
:
(sin, +j
I
cos ,) = 0
1 = :q
sinc ÷j
I
cos c
sin, +j
I
cos ,
= 211.25 N
Primjer 3.3.11 Kuglica mase : = 1 g obješena je o nit duljine | = 1 m giba
se jednoliko po kruznici tako da nit zatvara kut , = 30

s vertikalom. Odredite
period kruzenja i napetost niti tog stozastog njihala.
Rješenje:
Slika 3.33.
Na kuglicu djeluje sila teza
÷÷
G i napetost niti
÷÷
·.
Napetost niti je
· =
G
cos ,
=
:q
cos 30
= 0.01328 N = 13.28 mN
Sila teza
÷÷
G i napetost niti
÷÷
· vektorski zbrojene
daju centripetalnu silu.
1
cj
= :q tan, =

2
r
· =
_
q · r · tan, =
p
q · | sin, · tan,
odakle je period kruzenja
T =
2r¬
·
=
2¬ · | sin,
_
q · | sin, · tan,
= 2¬
s
| cos ,
q
= 1. 87 s
Primjer 3.3.12 Dva utega, od kojih se prvo mase :
1
= 2 kg nalazi na kosini
nagiba c = 60

i drugo mase :
2
= 5 kg koje visi o niti, povezana su koloturom
zanemarive mase. Koliko bi morao iznositi koecijent trenja koji dozvoljava je-
dnoliko gibanje ovakvog sustava te provedite zikalnu analizu rezultata. Kolika bi
bila napetost niti T te ubrzanje sustava za vrijednost koecijenta trenja j = 0.4?
Rješenje:
Kako je :
2
:
1
pretpostavimo da je pozitivni smjer gibanja u smjeru
padanja tijela mase :
2
. II. Newtonov zakon za pojedina tijela glasi:
Tijelo mase :
1
:
:
1
a = T ÷G
1
T
÷1
tv
:
1
a = T ÷:
1
q sinc ÷j:
1
q cos c
a tijelo mase :
2
:
:
2
· a = G
2
÷T = :
2
· q ÷T
mehanika.indd 106 9.11.2007 9:59:04
3.3. PRIMJERI 99
Zbrajanjem prethodnih jednadzbi dolazimo do izraza
:
1
· a +:
2
· a = :
2
· q ÷:
1
· q sinc ÷j · :
1
· q cos cq
(:
1
+:
2
) · a = (:
2
÷:
1
sinc ÷j · :
1
cos c) · q
a =
(:
2
÷:
1
· sinc ÷j · :
1
· cos c)
:
1
+:
2
· q
a =
:
2
÷:
1
· (sinc +j · cos c)
:
1
+:
2
· q
Slika 3.34.
Ako se utezi gibaju jednoliko mora
vrijediti a = 0 pa imamo
0 = :
2
÷:
1
(sinc +jcos c)
:
2
= :
1
(sin c +jcos c)
j =
:
2
:
1
cos c
÷tanc
=
5 /q
2 /q · cos 60
÷tan60
= 3.27
Ovaj iznos koecijenta trenja u praksi
nije mogu´c pa sustav nuzno mora ubrza-
vati. Vrijednost ubrzanja a ovisi o inte-
zitetu sile trenja koja pak ovisi o vrije-
dnosti koecijenta trenja pa za j = 0, 4
imamo:
a =
:
2
÷:
1
· (sinc +jcos c)
:
1
+:
2
q
a =
5 /q ÷2 /q · (sin60 + 0.4 cos 60)
5 /q + 2 /q
q
a - 0.41q = 4.02
m
s
2
napetost niti dobivamo iz jedne od jednadzbi za tijelo uvrštavaju´ci vrijednost a:
T = :
2
· q ÷:
2
· a = :
2
· (q ÷a)
T = 0.59:
2
q - 28.94 N
Primjer 3.3.13 Tijela masa :
1
= 10 kg i :
2
= 15 kg gibaju se po kosinama
nagiba c
1
= 60

i c
2
= 75

respektivno i povezana su pomo´cu niti preko koloture
zanemarive mase. Ako su koecijenti trenja tijela na kosini j
1
= 0.25 i j
2
= 0.3
odredite ubrzanje tijela i napetost niti. Trenje u koloturi zanemarite.
mehanika.indd 107 9.11.2007 9:59:05
100 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Slika 3.35.
Rješenje:
Prema II. Newtonovu zakonu jednadzbe gibanja za pojedina tijela su:
Tijelo 1
÷:
1
q sinc
1
÷j
1
:
1
q cos c
1
+T = :
1
a (3.3.2)
Tijelo 2
:
2
q sinc
2
÷j
2
:
2
q cos c
2
÷T = :
2
a (3.3.3)
Zbrajanjem jednadzbi eliminiramo nepoznatu velicinu T pa dobivamo
:
1
a +:
2
a = :
2
q sinc
2
÷j
2
:
2
q cos c
2
÷T ÷:
1
q sinc
1
÷j
1
:
1
q cos c
1
+T
(:
1
+:
2
) a = ÷:
1
q (sinc
1
+j
1
cos c
1
) +:
2
q (sinc
2
÷j
2
cos c
2
)
odnosno ubrzanje je
a =
÷:
1
· (sin c
1
+j
1
· cos c
1
) +:
2
· (sinc
2
÷j
2
· cos c
2
)
:
1
+:
2
· q
=
÷10 kg · (sin60 + 0.25 cos 60) + 15 kg · (sin75 ÷0.3 cos 75)
10 kg + 15 kg
· 9.81
m
s
2
= 1.34
m
s
2
uvrstimo li ovaj podatak u jednu od prethodne dvije jednadzbe dobivamo
napetost niti T,
T = :
1
· a +:
1
· q sinc
1
+j
1
· :
1
· q cos c
1
T = :
1
· [a +q · (sinc
1
+j
1
· cos c
1
)]
T = 110.62 N
mehanika.indd 108 9.11.2007 9:59:05
3.3. PRIMJERI 101
Primjer 3.3.14 Dva mala tijela masa : i 3: povezana su me†usobno koncem
koji je provucen kroz otvor na horizontalnom glatkom stolu. Tijelo mase : rotira
po stolu na udaljenosti r = 0.3 m od otvora, a drugo tijelo slobodno visi. Koliko
okreta u minuti treba vršiti gornje tijelo da bi donje bilo na konstantnoj visini?
Rješenje:
Slika 3.36.
Da bi donje tijelo bilo na konstantnoj visini,
njegovu tezinu mora poništiti djelovanje centrifu-
galne (radijalne) sile rotacije tijela mase :. Dakle,
mora biti ispunjen uvjet
1
c)
=

2
r
= (3:) q ==· =
p
3qr
Kako se trazi broj okreta tijela u minuti, prikazano
preko kutne brzine to glasi
. =

T
=
2¬:
60
gdje je : broj okreta u minuti. Veza kutne i obodne brzine daje
· = .r =
2¬:
60
r
: =
60·
2¬r
=
30
¬
r
3q
r
=
30
¬
r
3 · 9.81
m
s
2
0.3 m
= 94. 581
o/r
min
Primjer 3.3.15 Tijelo malih dimenzija sklizne sa vrha sfere. U kojoj tocki ´ce se
tijelo odvojiti od površine sfere i nastaviti gibanje zrakom? Polumjer sfere iznosi
1 = 0.45 m. Sva trenja zanemarite.
Rješenje:
Slika 3.37.
Tijelo ´ce se odvojiti u onoj tocki na sferi gdje ´ce centri-
fugalna sila poništiti normalnu komponentu tezine tijela
G
.
, odnosno
:q cos c =

2
1
Visinsku razliku od vrha sfere do tocke odvajanja oznaci-
mo sa /, tada je
1÷/ = 1cos c ==cos c =
1÷/
1
a za brzinu tijela (budu´ci da trenje zanemarujemo) imamo
·
2
= 2q/
mehanika.indd 109 9.11.2007 9:59:05
102 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Trazeni uvjet za tocku daje
:q
1÷/
1
=
:· 2q/
1
1÷/ = 2/
/ =
1
3
=
0.45 m
3
= 0.15 m
Dakle, tijelo ´ce se odvojiti od površine sfere u tocki koja je 15 cm niza od vrha
sfere. Tocku mozemo opisati i kutom na sferi koji opiše radijus vektor tijela
tijekom gibanja
cos c =
1÷/
1
=

1
3
1
=
2
3
c = arccos
2
3
= 48. 19

= 0.841 07 rad
Primjer 3.3.16 Sila 1 djeluje u vremenskom intervalu t = 0.05 s. Prilikom
gibanja tijela sila 1 mijenja svoj intezitet prema relaciji 1 = 500:a (1 ÷/t), gdje
je / = 100 s
31
. Izracunajte kolika je brzina · u trenutku t = 0.05 s ako je pocetna
brzina iznosila ·
0
= 200
m
s
, a ubrzanje a = 3
m
s
2
.
Rješenje:
Kao što je poznato, kratkotrajne sile velikog inteziteta nazivaju se impulzivnim
silama koje su obicno promjenjivog inteziteta. U našem slucaju, djelovanje sile
mijenja kolicinu gibanja tijela po izrazu
j = :· ÷:·
0
=
{t
Z
0
1dt =
{t
Z
0
[500:a (1 ÷/t)] dt
= 500:a
{t
Z
0
(1 ÷/t) dt = 500:a

t ÷
/
2
(t)
2
¸
odnosno, nakon dijeljenja izraza sa masom tijela : za konacnu brzinu · dobivamo
· = ·
0
+ 500at
μ
1 ÷
/
2
t

= 200
m
s
+ 500 · 3
m
s
2
· 0.05 s
μ
1 ÷
100 s
31
2
· 0.05 s

= 87. 5
m
s
Primjer 3.3.17 Tijelo mase : = 3.2 kg visi privezano za donji kraj niti koji
moze izdrzati najve´cu silu napetosti od 1 = 50 N. Odredite:
a) kolika je sila napetosti niti ako se gornji kraj niti, zajedno sa niti i tijelom
giba vertikalno uvis s ubrzanjem a
1
= 3
m
s
2
?
b) kolika je sila napetosti niti ako se gornji kraj niti, zajedno sa niti i tijelom
giba vertikalno nanize s ubrzanjem a
2
= 2
m
s
2
?
mehanika.indd 110 9.11.2007 9:59:06
3.3. PRIMJERI 103
c) koliko je maksimalno ubrzanje a kojim bi se sustav mogao gibati vertikalno
uvis, a da ne do†e do pucanja niti?
Ubrzanje sile zemljine teze je q = 9.81
m
s
2
, masu niti zanemarite.
Rješenje:
a) Kada je sustav u stanju mirovanja, onda je sila napetosti niti jednaka tezini
tijela
· = :q = 3.2 kg · 9.81
m
s
2
= 31. 392 N
Ukoliko ubrzavamo sustav vertikalno uvis, na tijelo djeluje i inercijalna
sila 1
i
= :a
1
i to u smjeru suprotom od smjera ubrzanja sustava, dakle
vertikalno nanize pa je sila napetosti niti jednaka
· = :q+1
i
= :q+:a
1
= :(q +a
1
) = 3.2 kg·
³
9.81
m
s
2
+ 3
m
s
2
´
= 40. 992 N
b) U slucaju da sustav ubrzavamo vertikalno nanize, inercijalna sila 1
i
= :a
2
djeluje vertikalno uvis pa je napetost niti jednaka
· = :q÷1
i
= :q÷:a
2
= :(q ÷a
2
) = 3.2 kg·
³
9.81
m
s
2
÷2
m
s
2
´
= 24. 992 N
c) Ukupna sila napetosti niti iznosi
· = :q +1
i
= :q +:a
odakle je dopošteno ubrzanje sustava
a =
1
:
(· ÷:q) =
·
:
÷q =
50 N
3.2 kg
÷9.81
m
s
2
= 5. 815
m
s
2
Primjer 3.3.18 Tijelo mase 20 kg vuce se uzetom po horizontalnoj podlozi ko-
nstantnom brzinom. Ako je koecijent trenja klizanja tijela i podloge j
1
= 0.5
pod kojim kutom´ce napetost uzeta biti najmanja? Koliki je iznos napetosti uzeta
u tom trenutku?
Rješenje:
Budu´ci da je brzina konstantna, primjenom I. Newtonova zakona, jednadzba
gibanja ´ce glasiti:
P
i
÷÷
1
i
=
÷÷
1 +
÷÷
G +
÷÷
T +
÷÷
1
tv
= 0
Promatrano po komponentama r i j dobivamo:
P
i
1
i
^
= T cos c ÷1
tv
= 0
1
tv
= T cos c (3.3.4)
P
i
1
i
Y
= T sinc +1÷G = 0
1 = G÷T sinc (3.3.5)
mehanika.indd 111 9.11.2007 9:59:06
104 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Slika 3.38.
Sila trenja je 1
tv
= j
1
· 1
pa povezuju´ci gornje dvije jednadzbe
dolazimo do
T cos c = j
1
(G÷T sinc)
T cos c = j
1
:q ÷j
1
T sinc
j
1
:q = T (cos c +j
1
sinc)
T =
j
1
:q
cos c +j
1
sinc
= T (c)
Ovo je funkcija napetosti niti
ovisna o kutu c. Da bi napetost niti
bila minimalna mora biti zadovoljen
uvjet za ekstrem funkcije T (c) koji
glasi

dT
dc
¸
c=c
0
= 0

dT
dc
¸
c=c
0
=

÷j
1
:q (÷sinc +j
1
cos c)
(cos c +j
1
sinc)
2
¸
c=c
0
= 0
Odakle vrijedi
÷sinc
0
+j
1
cos c
0
= 0
tanc
0
= j
1
c
0
= arctanj
1
= arctan0, 5
c
0
= 26, 56

gdje je c
0
kut pod kojim je napetost niti najmanja. Iznos napetosti niti za
taj kut iznosi
T (c
0
) =
j
1
:q
cos c
0
+j
1
sinc
0
=
0, 5 · 20 kg · 9, 81
m
s
2
cos (26, 56) + 0, 5 [sin(26, 56)]
= 87, 74 N
Primjer 3.3.19 Gibanje tijela, koje se spušta niz strmu ravan postavljenu pod
kutom c prema horizontu, opisano je jednadzbom r = /qt
2
, gdje je q - ubrzanje
zemljine teze, a / - konstantni koecijent. Odredite intezitet sile trenja klizanja
po ravnoj kosini.
Rješenje:
Tezinu tijela oznacimo sa G te komponente reakcije strme ravni 1 i 1
tv
.
Postavimo koordinatni sustav tako da os r bude usmjerena paralelno niz kosinu,
a os j okomito od kosine. Tada je diferencijalna jednadzba gibanja tijela:
:¨ r = Gsinc ÷1
tv
(3.3.6)
mehanika.indd 112 9.11.2007 9:59:06
3.3. PRIMJERI 105
gdje je ¨ r =
o
2
a
ot
2
= a
a
- ubrzanje tijela u smjeru r - osi. Kako je r = /qt
2
, to je
¨ r = 2/q. Masa tijela jednaka je : =
G
j
, pa jednadzba (3.3.6) dobiva oblik:
:¨ r =
G
q
2/q = 2/G = Gsinc ÷1
tv
odakle slijedi trazena velicina sile trenja
1
tv
= G(sinc ÷2/)
Primjer 3.3.20 Kapljica kiše pada s velike visine (slika 3.39.) tako da joj je
brzina jednaka ·
1
= 15
m
s
u trenutku kad joj je akceleracija jednaka a
1
= 7
m
s
2
.
Blizu Zemljine površine kapljica pada jednoliko. Ako je sila otpora zraka propor-
cionalna s kvadratom brzine i kapljica pada pod kutom c = 15

, kolikom brzinom
puše bocni vjetar?
Rješenje:
Slika 3.39.
Jednadzba gibanja za kapljicu je
:a = :q ÷1
ct
(·) (3.3.7)
gdje je 1
ct
(·) ÷ sila otpora zraka i vrijedi
1
ct
(·) = /·
2
U trenutku t
1
kapljica ima brzinu ·
1
i ubrzanje a
1
pa je
:a
1
= :q ÷/·
2
1

2
1
= :(q ÷a
1
)
/ =
:(q ÷a
1
)
·
2
1
(3.3.8)
U blizini Zemljine površine kapljica se giba jednolikom brzinom koju nazivamo
granicna brzina ·
j
, a sila otpora je zapravo 1
ct

j
) pa je ukupna sila koja djeluje
na kapljicu jednaka nuli.
0 = :q ÷1
ct

j
)
0 = :q ÷/·
2
j
·
2
j
=
:q
/
=
:q
n(j3o
1
)
·
2
1
=
q
q ÷a
1
·
2
1
·
j
= ·
1
r
q
q ÷a
1
= 15
m
s
s
9, 81
n
c
2
9, 81
n
c
2
÷7
n
c
2
·
j
- 28
m
s
mehanika.indd 113 9.11.2007 9:59:06
106 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Iz dijagrama brzina vjetra i granicne brzine gibanja kapljice slijedi
sinc =
·
·
·
j
·
·
= ·
j
· sinc = 28
m
s
· sin15 - 7.25
m
s
Primjer 3.3.21 Izracunajte brzinu i prije†eni put tijela koje pada u uidu.
Pretpostavimo silu trenja (otpor sredstva) proporcionalnu brzini tijela 1
tv
= ÷/·.
Kolika je konacna brzina kojom ´ce tijelo, kada je postigne, padati jednoliko?
Nacrtajte : (t) i · (t) dijagram i uporedite to gibanje sa slobodnim padom
(uzgon zraka zanemarite). Racunajte sa vrijednosti
b
n
= 0.7 s
31
.
Rješenje:
Ovdje imamo primjer gdje je sila proporcionalna brzini. Op´cenito, ako sila
ovisi o brzini 1 = ) (·) probleme rješavamo na slijede´ci nacin:
1 = :a = :

dt
= ) (·) ==
t
Z
0
dt = :
·
Z
·
0

) (·)
Nakon integriranja ove jednadzbe nalazimo brzinu · kao funkciju vremena · (t),
a odavde:
· (t) =
d:
dt
==
c
Z
c
0
d: =
t
Z
0
· (t) dt
: = :
0
+
t
Z
0
· (t) dt
Dakle, mi imamo po
X
i
1
i
= :q ÷/· = :a = :

dt
odnosno

dt
= q ÷
/
:
·
Pod pretpostavkom da tijelo krene iz mirovanja ·
0
= 0, integriranjem dobivamo
·
Z
0

q ÷
b
n
·
=
t
Z
0
dt ==÷
1
b
n
"
ln
Ã
· ÷
q
b
n
!
÷ln
Ã
÷
q
b
n
!#
= t
/t
:
= ÷ln

· ÷
q
b
n

÷
q
b
n
!#
= ÷ln
μ
:q ÷/·
/
/
:q

= ln
:q
:q ÷/·
mehanika.indd 114 9.11.2007 9:59:07
3.3. PRIMJERI 107
c
lI
r
=
:q
:q ÷/·
==c
3
lI
r
=
:q ÷/·
:q
= 1 ÷
/
:q
·
/
:q
· =
³
1 ÷c
3
lI
r
´
==· =
:q
/
³
1 ÷c
3
lI
r
´
Pri padanju u uidu zbog otpora sredstva ubrzanje se smanjuje i konacno
postaje nula, tijelo u tom trenutku postize konacnu (granicnu) brzinu i dalje se
giba jednoliko. Granicnu brzinu odre†ujemo iz uvjeta da je ukupna sila na tijelo
jednaka nuli, odnosno da je sila teze jednaka sili trenja
X
i
1
i
= :q ÷/·
j
= 0
:q = /·
j
==·
j
=
:q
/
= 14.014
m
s
pa se brzina i ubrzanje mogu prikazati pomo´cu ·
j
kao
· = ·
j
³
1 ÷c
3
lI
r
´
a = q ÷

:
= q ÷q
μ
/
:q

· = q
μ
1 ÷
·
·
j

Put se dobiva integriranjem brzine
: =
t
Z
0
·
j
³
1 ÷c
3
lI
r
´
dt =
t
Z
0
³
·
j
÷·
j
c
3
lI
r
´
dt = ·
j
t +
·
2
j
q
³
c
3
lI
r
÷1
´
: = ·
j

t ÷
·
j
q
³
1 ÷c
3
lI
r
´
¸
= ·
j
μ
t ÷
·
q

Primjer 3.3.22 Nerastezljiv i savitljiv lanac duljine | = 5 m i linearne gusto´ce
j =
n
|
= 5
kg
m
pocne kliziti s vrha kosine. Kolika je brzina pri dnu kosine cija je
duljina 2| i nagib c = 30

? Trenje izme†u lanca i podloge zanemarite.
Rješenje:
Slika 3.40.
Ovo je primjer gibanja tijela cija se
masa mijenja tijekom gibanja. Ukupna
sila koja djeluje na tijelo je tangencijalna
komponenta tezine. II. Newtonov zakon
za ovaj slucaj pišemo u obliku
1 =
d (:·)
dt
= :q sinc (3.3.9)
Ako odaberemo koordinatni sustav
tako da ishodište sustava bude na vrhu kosine, os r usmjerimo paralelno niz
kosinu, tada ´ce u trenutku t = t
0
= 0 : rubni uvjeti glasiti :
0
= 0 : i ·
0
= 0
n
c
.
U proizvoljnom trenutku t brzina lanca je ·, koordinata pocetka lanca ´ce biti
mehanika.indd 115 9.11.2007 9:59:07
108 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
r, masa lanca koji je na kosini je jr, a sila koja djeluje na cijeli lanac je tada
:q sinc = jrq sinc. Jednadzba gibanja je
d (:·)
dt
= jrq sinc
d (:·) = (jrq sinc) dt
Kako bi eliminirali nepoznatu promjenjivu dt, pomnozimo cijelu jednadzbu s
:·, tako da na desnoj strani uvrstimo vezu : = jr, a · =
oa
ot
pa dobijemo
:· · d (:·) = jr ·
dr
dt
· (jrq sinc) dt
:· · d (:·) =
¡
j
2
r
2
q sinc
¢
dr
s lijeve strane je sada promjenjiva :·, a s desne r. Integriramo li prethodnu
jednadzbu u granicama od pocetka gibanja :· = 0, r = 0 do kraja :· = :·,
r = 2| dobivamo

R
0
:· d (:·) =
2|
R
0
¡
j
2
q sinc
¢
r
2
dr
(:·)
2
2
=
8
3
|
3
j
2
q sinc
·
2
=
16
3
|
3
j
2
q sinc
:
2
· = 4
j|
:
r
q| sinc
3
vratimo se na cinjenicu da smo : prikazali u ovisnosti | kao: : = j|, tada
slijedi
· = 4
r
q| sinc
3
= 4
r
9.81
n
c
2
· 5 :· sin30
3
· = 11, 436
m
s
Primjer 3.3.23 Na cesticu mase : djeluje sila 1 = 1
0
h
1 ÷
¡
2t3T
T
¢
2
i
u vremen-
skom intervalu 0 _ t _ T, gdje je 1
0
konstanta. Odredite brzinu cestice na kraju
intervala ako cestica na pocetku miruje ·
0
= 0.
Rješenje:
Brzina je jednaka
· (t) =
t
Z
0
a (t) dt =
t
Z
0
1 (t)
:
dt +·
0
mehanika.indd 116 9.11.2007 9:59:07
3.3. PRIMJERI 109
pa dobivamo
· (t) =
t
Z
0
1
0
:
"
1 ÷
μ
2t ÷T
T

2
#
dt
pa nakon vremena T dobivamo
· (T) =
1
0
:
T
Z
0
"
1 ÷
μ
2t ÷T
T

2
#
dt
=
1
0
:
2
3T
2
t
2
(3T ÷2t) |
T
0
=
21
0
T
3:
Primjer 3.3.24

Cestica mase :
1
giba se brzinom
÷÷
·
1
, a cestica mase :
2
brzi-
nom
÷÷
·
2
. Kolika je brzina centra mase tog sustava te brzina i kolicina gibanja
svake cestice s obzirom na sustav vezan za njihov centar mase (slika 3.41.)?
Rješenje:
Slika 3.41.
Brzina centra mase dana je izrazom
÷÷
·
CA
=
:
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
Ako se brzine cestica s obzirom na sustav vezan
za centar mase oznace sa
÷÷
·
0
1
i
÷÷
·
0
2
, tada je:
÷÷
·
0
1
=
÷÷
·
1
÷
÷÷
·
CA
=
÷÷
·
1
÷
:
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
=
:
2
(
÷÷
·
1
÷
÷÷
·
2
)
:
1
+:
2
÷÷
·
0
2
=
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
CA
=
÷÷
·
2
÷
:
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
= ÷
:
1
(
÷÷
·
1
÷
÷÷
·
2
)
:
1
+:
2
Kolicine gibanja cestica u sustavu vezanom za centar mase jesu:
:
1
÷÷
·
0
1
=
:
1
· :
2
:
1
+:
2
(
÷÷
·
1
÷
÷÷
·
2
)
:
2
÷÷
·
0
2
= ÷
:
1
· :
2
:
1
+:
2
(
÷÷
·
1
÷
÷÷
·
2
)
One su jednake po iznosu, a suprotnog su smjera. Ukupna kolicina gibanja s
obzirom na sustav vezan za centar mase jednaka je nuli.
mehanika.indd 117 9.11.2007 9:59:07
110 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Primjer 3.3.25 Predmet mase : = 5 kg klizi niz petlju prikazanu na slici 3.42..
S koje minimalne visine predmet mora krenuti bez pocetne brzine da bi uspješno
napravio petlju polumjera 1 = 1 m? Kojom silom predmet pritiš´ce podlogu u
tockama C i D. Tocka D se nalazi na visini od 0.5 m? Zanemarite trenje.
Rješenje:
Slika 3.42.
Tijelo pocinje kliziti bez pocetne brzine.
U svakoj tocki putanje na tijelo djeluju sila
teza
÷÷
G = :
÷÷
q i sila reakcije podloge
÷÷
1
.
.
Za gibanje po kosini prema II. Newtonovu
zakonu vrijedi
:q sinc = :a ==a = q sinc
1
.
÷:q cos c = 0 ==1
.
= :q cos c
Brzina na dnu kosine je jednaka
·
2
1
= 2a: = 2q sinc · : = 2q/
Ako nema trenja, brzina tijela ´ce biti neovisna o nagibu kosine i jednaka je brzini
koju bi tijelo imalo pri slobodnom padu s visine /. Slicno vrijedi i za gibanja
bez trenja po bilo kojoj putanji pa tako i po kruznoj petlji sa slike. Prema tome
brzina u tocki C jednaka je
·
2
C
= ·
2
1
÷2q (21) = 2q/ ÷4q1,
a u tocki 1
·
2
1
= ·
2
1
÷2q1(1 ÷cos ,) = 2q/ ÷2q1+2q1cos , = ·
2
C
+2q1(1 ÷cos ,)
Minimalna brzina koju predmet smije imati u tocki C dobiva se iz uvjeta da je
pri toj brzini reakcija podloge jednaka nuli i da potrebnu centripetalnu silu za
kruzno gibanje daje sila teza:
:q =

2
C
1
=
2:q (/ ÷21)
1
1 = 2/ ÷41
/ =
51
2
=
5 · 1 m
2
= 2.5 m
Duzina 1O sa vertikalom zatvara kut , = 60

. Tada predmet u tocki 1
pritiš´ce podlogu silom od
1
.
= :q cos , +

2
1
1
= :q ·
μ
2/
1
+ 3 cos , ÷2

= 3:q · (1 + cos ,)
= 3 · 5 kg · 9.81
m
s
2
· (1 + cos 60) = 220. 73 N
mehanika.indd 118 9.11.2007 9:59:08
3.3. PRIMJERI 111
Primjer 3.3.26 Tijelo mase : = 5 kg baceno je u horizontalnome smjeru po-
cetnom brzinom ·
0
= 20
m
s
. Koliki je iznos brzine, tangencijalne i centripetalne
sile t = 2 s nakon bacanja tijela? Zanemarite otpor zraka.
Rješenje:
Tijelo opisuje putanju horizontalnog hica (parabolu). U proizvoljnoj tocki
putanje horizontalna komponenta brzine jednaka je ·
0
= ·
a
= 20
m
s
i ona se ne
mijenja, dok je vertikalna komponenta brzine proporcionalna vremenu i iznosi
·
j
= ÷qt. Ukupna brzina iznosi
· (t) =
q
·
2
a

2
j
=
q
·
2
0
+ (÷qt)
2
=
q
·
2
0
+q
2
t
2
· (2 s) =
r
³
20
m
s
´
2
+
³
9.81
m
s
2
´
2
· (2 s)
2
= 28. 017
m
s
Tangencijalna sila je
1
t
(t) = :

dt
= :
d
dt
q
·
2
0
+q
2
t
2
=
:q
2
t
p
·
2
0
+q
2
t
2
1
t
(2 s) =
5 kg ·
¡
9.81
m
s
2
¢
2
· 2 s
q
¡
20
m
s
¢
2
+
¡
9.81
m
s
2
¢
2
· (2 s)
2
= 34. 349 N
Ukupna sila jednaka je sili teze pa mora vrijediti
÷÷
1
t
+
÷÷
1
cj
=
÷÷
G =1
2
cj
+1
2
t
= G
2
odnosno
1
cj
(t) =
q
G
2
÷1
2
t
=
s
(:q)
2
÷
:
2
q
4
t
2
·
2
0
+q
2
t
2
=
:q·
0
p
·
2
0
+q
2
t
2
1
cj
(2 s) =
5 kg · 9.81
m
s
2
· 20
m
s
q
¡
20
m
s
¢
2
+
¡
9.81
m
s
2
¢
2
· (2 s)
2
= 35. 015 N
Primjer 3.3.27 Kuglica mase : = 0.5 kg privezana je na nit duljine r = 0.6 m
i vrti se po kruznici u vertikalnoj ravnini.
a) Ispitajte je li kruzenje jednoliko?
b) Kolika je napetost konca u najnizoj tocki kruznice, ako je brzina u toj tocki
jednaka ·
a
= 5
m
s
?
mehanika.indd 119 9.11.2007 9:59:08
112 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
c) Koju najmanju (granicnu) brzinu mora imati kuglica u najvišoj tocki da bi
gibanje još uvijek bilo kruzno?
Rješenje:
a) Na kuglicu djeluju dvije sile: sila teze
÷÷
G = :
÷÷
q i napetost niti
÷÷
· pa je
rezultantna sila jednaka
÷÷
1 =
÷÷
G +
÷÷
·
Rastavimo li rezultantnu silu na tangencijalnu i normalnu komponentu, u
odnosu na putanju po kruznici, dobivamo
1
T
= Gsin0 = :q sin0
1
.
= · ÷Gcos 0 = · ÷:q cos 0
U tangencijalnom smjeru djeluje sila 1
T
koja mijenja velicinu brzine i
uzrokuje tangencijalnu akceleraciju
a
T
=
1
T
:
=
:q sin0
:
= q sin0
Budu´ci da postoji tangencijalna akceleracija, gibanje nije jednoliko.
b) Normalnu (centripetalnu) akceleraciju dobivamo iz normalne komponente sile
a
.
=
1
.
:
=
· ÷:q cos 0
:
=
·
2
r
odavde je napetost niti jednaka
·
:
=
·
2
r
÷q cos 0
· = :
μ
·
2
r
÷q cos 0

U najnizoj tocki je 0 = 0, brzina jednaka ·
a
= · (0 = 0) = 5
m
s
pa imamo
da je napetost niti jednaka
· = :
μ
·
2
a
r
÷q cos 0

= :
μ
·
2
a
r
÷q

= 0.5 kg
"
¡
5
m
s
¢
2
0.6 m
÷9.81
m
s
2
#
= 15.928 N
mehanika.indd 120 9.11.2007 9:59:08
3.3. PRIMJERI 113
c) U najvišoj tocki 0 = ¬, pri granicnoj brzini ·
j
napetost niti · mora biti
jednaka nuli, odnosno brzina tijela · mora biti tolika da centrifugalna sila
bude ve´ca ili jednaka tezini tijela (u granicnom slicaju jednaka tezini tijela).
Dakle,
· = :
Ã
·
2
j
r
+q cos ¬
!
= :
Ã
·
2
j
r
÷q
!
= 0
odakle je granicna brzina
·
2
j
r
÷q = 0
·
j
=
_
qr =
r
9.81
m
s
2
· 0.6 m = 2. 426 1
m
s
Primjer 3.3.28 Klizac mase ' = 75 kg stoji na ledu i drzi u ruci na ramenu
kuglu mase : = 5 kg. Klizac izbaci kuglu prema naprijed pod kutom od c = 45

u odnosu na horizontalnu ravninu, brzinom od · = 10
m
s
. Kolikom brzinom ·
0
i
u kojem´ce se smjeru klizac pokrenuti prilikom bacanja kugle, uz pretpostavku da
se zanemari trenje izme†u klizaca, Zemlje i leda.
Rješenje:
Kako su pocetne brzine u odabranom sustavu klizaca, Zemlje i leda nula,
to je ukupna kolicina gibanja u pocetku jednaka nuli pa mora biti i u trenutku
nakon izbacivanja kugle. Brzina kugle · zatvara kut c sa horizontalom, pa su
komponente brzine:
·
a
= · cos c
·
j
= · sinc
Primjenjuju´ci zakon odrzanja kolicine gibanja (3.1.17) na sustav klizac, Zemlja -
kugla, imamo:
X
i
j
ai
= :· cos c +'·
0
= 0
X
i
j
ji
= :· sinc + ('
:
+') ·
:
= 0
odakle slijedi
·
0
= ÷
:· cos c
'
= ÷
5 kg · 10
m
s
· cos
¬
4
75 kg
= ÷
_
2
3
m
s
·
:
= ÷
:· sinc
'
:
+'
- 0
mehanika.indd 121 9.11.2007 9:59:08
114 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Predznak „÷” ima zicki smisao u tome što oznacava da je smjer brzie klizaca
suprotan od horizontalne komponete gibanja kugle, odnosno unatrag. Brzina je
Zemlje u vertikalnom smjeru prema dolje, zbog ogromne mase priblizno nula.
Primjer 3.3.29 Tijelo mase : = 0.5 kg giba se konstantnom brzinom · = 2
m
s
po horizontalnoj kruznoj putanji. Kolika je promjena kolicine gibanja
÷÷
j tijela
kada ono prije†e cetvrtinu kruzne putanje (slika 3.43)?
Slika 3.43
Rješenje:
Vektor brzine tijela u tocki
A oznacimo sa
÷÷
·
¹
, a u tocki
B sa
÷÷
·
1
. Kako je promjena
kolicine gibanja jednaka

÷÷
j = :
÷÷
·
= :(
÷÷
·
1
÷
÷÷
·
¹
)
to je intezitet promjene (zbog okomitosti brzina) jednak
j =
q
(:·
¹
)
2
+ (:·
1
)
2
= :
q
·
2
¹

2
1
= :
_

2
=
_
2 :·
=
_
2 · 0.5 kg · 2
m
s
=
_
2
kg m
s
Primjer 3.3.30 Na vagonu mase : = 4t, u obliku platforme, nalazi se covjek
mase :
0
= 80 kg. Vagon se giba po horizotalnom kolosjeku bez trenja i ima
pocetnu brzinu ·
0
. Koliki je prirast brzine vagona ako covjek pocne trcati brzi-
nom ·
1
= 6
m
s
u smjeru suprotnom od smjera gibanja vagona i iskoci iz njega u
horizontalnom pravcu.
Rješenje:
Uzmimo da se vagon giba u pozitivnom smjeru osi r. Pocetna kolicina gibanja
cijelog sustava iznosi
j
0
=
¡
:+:
0
¢
·
0
dok je konacna kolicina gibanja jednaka
j
I
= :(·
0
+·)
gdje je · trazeni priraštaj brzine vagona prije iskakanja covjeka. Uzimaju´ci da
je konacna kolicina gibanja covjeka
j
0
= :
0

0
+· ÷·
1
)
mehanika.indd 122 9.11.2007 9:59:09
3.3. PRIMJERI 115
na osnovu zakona odrzanja kolicine gibanja dobivamo
j
0
= j
I
+j
0
¡
:+:
0
¢
·
0
= :(·
0
+·) +:
0

0
+· ÷·
1
)
· =
:
0
·
1
:+:
0
=
80 kg · 6
m
s
4000 kg + 80 kg
= 0.117 65
m
s
Uocimo da priraštaj brzine vagona uop´ce ne ovisi od pocetne brzine ·
0
sustava.
Primjer 3.3.31 Vagon u obliku platforme, mase ' nalazi se u stanju mirovanja
i na njemu stoji : ljudi. Neka je masa svakog covjeka :. Ho´ce li vagon dobiti ve´cu
brzinu ako ljudi jedan po jedan, tj. jedan iza drugog, iskacu iz vagona brzinom ·,
ili ako bi svi istovremeno potrcali i iskocili iz vagona istom brzinom ·? Zanemariti
trenje izme†u vagona i kolosjeka.
Rješenje:
Kada ljudi trce zajedno i istovremeno iskacu iz vagona, to je onda analogno
situaciji kada bi trcao jedan covjek mase ::. Na osnovu zakona ocuvanja kolicine
gibanja imamo
(' +::) ·
1
= ::·
·
1
= : ·

' +::
Ako ljudi trce jedan za drugim, po zakonu ocuvanja kolicine gibanja, brzina
vagona ´ce biti
·
2
=

' +::
+

' + (: ÷1) :
+

' + (: ÷2) :
+· · · +

' +:
=
a
X
i=1

' +i:
No, kako vrijedi

' +::
<

' + (: ÷1) :
<

' + (: ÷2) :
< · · · <

' +:
to mora vrijediti i nejednakost
: ·

' +::
<

' +::
+

' + (: ÷1) :
+· · · +

' +:
pa je
·
1
< ·
2
odnosno, vagon ´ce dobiti ve´cu brzinu ako s njega iskacu jedan za drugim : ljudi,
nego li kad s njega iskoce svi istovremeno.
mehanika.indd 123 9.11.2007 9:59:09
116 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Primjer 3.3.32 Raketa pocetne mase :
0
izbacuje plinove brzinom ·
j
= 400
m
s
u
odnosu prema raketi. Uz pretpostavku da nema vanjskih sila, izracunajte brzinu
rakete nakon što je izgorilo 10% pocetne mase.
Rješenje:
Iz zakona ocuvanja kolicine gibanja imamo
j = :· = /o::t.
deriviranjem dobivamo
d (:·)
dt
=
d:
dt
· +:

dt
= 0
odakle dobivamo jednadzbu
:

dt
= ÷·
d:
dt
Ovdje je · = ·
j
brzina izbacivanja plina u odnosu na raketu. Separacijom vari-
jabli slijedi
d:
:
= ÷
1
·
j

Koristimo pocetne uvjete, brzina na pocetku gibanja jednaka je nuli, a masa
sustava :, dok je nakon izvjesnog vremena brzina ·, a preostala masa jednaka je
: = :
0
÷0.1:
0
= 0.9:
0
. Integriranjem tada dobivamo
n
Z
n
0
d:
:
= ÷
1
·
j
·
Z
0

ln: |
n
n
0
= ÷
1
·
j
(·) |
·
0
==ln:÷ln:
0
= ÷
1
·
j
(· ÷0)
· = ÷·
j
ln
:
:
0
= ÷·
j
ln0.9 = ÷
³
400
m
s
´
· (÷0.105 36) = 42. 144
m
s
Primjer 3.3.33 Raketa mase : = 60 t izbacuje plinove brzinom ·
j
= 2000
m
s
i nakon izgaranja goriva postigne brzinu od · = 8000
m
s
. Kolika je masa prazne
rakete bez goriva? Pretpostavite da na raketu ne djeluju vanjske sile i da je
lansirana bez pocetne brzine.
Rješenje:
S obzirom da je cjelokupno gorivo sagorjelo, preostala masa jednaka je masi
prazne rakete. Iz integrala
n
Z
n
0
d:
:
= ÷
1
·
j
·
Z
0

mehanika.indd 124 9.11.2007 9:59:09
3.3. PRIMJERI 117
kao u prethodnom primjeru trazimo preostalu masu :.
ln:÷ln:
0
= ÷
1
·
j
(· ÷0)
ln
:
:
0
= ÷
·
·
j
: = :
0
c
3
r

= 60 t · c
3
8000
m
s
2000
m
s
= 60000 kg · c
34
= 1098.9 kg - 1.1 t
Primjer 3.3.34 Raketa mase : = 20 kg lansirana je iz mirovanja vertikalno
u vis. Izbacivši :
0
= 0.4 kg plina, nakon prve sekunde raketa postigne brzinu
· = 20
m
s
. Kolika je brzina izbacivanja plinova u odnosu na raketu? Treba u
racun uvrstiti da se raketa giba u gravitacijskom polju Zemlje.
Rješenje:
Iz uvjeta zadatka vidimo da je brzina sagorjevanja plina jednaka
{n
{t
= 0.4
kg
s
pa nam se preostala masa plina u raketi mijenja po zakonu :
j
(t) = :
0
÷
{n
{t
· t.
Koriste´ci II. Newtonov zakon dobivamo
÷·
j
d:
dt
= :
μ

dt
+q

d:
:
= ÷
1
·
j
μ

dt
+q

dt,
Z
n
0
3
{r
{I
t
Z
n
0
d:
:
= ÷
1
·
j
3
C
·
Z
0
d· +
t
Z
0
qdt
4
D
ln
μ
:
0
÷
:
t
t

÷ln:
0
= ÷
1
·
j
(· +qt) , · (÷·
j
)
·
j
ln
:
0
:
0
÷
{n
{t
t
= · +qt
odakle slijedi izraz za brzinu gibanja rakete u gravitacijskom polju
· (t) = ·
j
ln
:
0
:
0
÷
{n
{t
t
÷qt
ili
·
j
=
· (t) +qt
ln
n
0
n
0
3
{r
{I
t
Koriste´ci pocetni uvjet · (1 s) = 20
m
s
imamo
·
j
=
20
m
s
+ 9.81
m
s
2
· 1 s
ln
20 kg
20 kg30.4
kg
s
·1 s
= 1475. 5
m
s
mehanika.indd 125 9.11.2007 9:59:09
118 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
3.4 Zadaci
Problem 3.4.1 Dvije kugle jednakog polumjera, jedna od zeljeza, druga od olova
gibaju se jednakom brzinom. Izracunajte njihov odnos kolicina gibanja?
Rezultat:
j(1c)
j(1b)
=
j(1c)
j(1b)
=
7.9
11.3
= 0.699 12.
Problem 3.4.2 Na tijelo mase : = 10 kg djeluju dvije sile jednakog iznosa od
1 = 20 N. Izracunajte smjer i iznos akceleracije ako sile me†usobno zatvaraju
kut od , = 120

.
Rezultat: a = 2
m
s
2
, akceleracija zatvara kut od 0 = 60

s obje sile, odosno lezi
na pravcu koji polovi kut ,.
Problem 3.4.3 Neki putnicki automobil moze posti´ci akceleraciju a = 2.9
m
s
2
kada mu je ukupna masa jednaka : = 1600 kg. Koliku ´ce akceleraciju posti´ci
ako mu se zbog dodatnog tereta masa pove´ca na 2000 kg, a sila automobila ostane
ista?
Rezultat: a = 2.32
m
s
2
.
Problem 3.4.4 Na horizontalnoj podlozi nalazi se tijelo mase : = 50 kg.
Kolikom horizontalnom silom treba djelovati na tijelo da bi se ono pokrenulo?
Koecijent trenja izme†u tijela i podloge iznosi j = 0.2.
Rezultat: 1 = 98.1 N
Problem 3.4.5 Na vertikalnom dijelu kolica koja se gibaju ubrzanjem a, nalazi
se tijelo A. Koecijent trenja izme†u tijela A i površine vertikalnog dijela kolica
iznosi j = 0.3. Koliko treba biti minimalno ubrzanje kolica da tijelo ne padne?
Rezultat: a _
j
j
= 32.7
m
s
2
Problem 3.4.6 Koliki je najve´ci nagibni kut koji moze da zauzme biciklista
prema putu (ako se giba po pravcu) bez bojazni da padne? Koecijent trenja
izme†u biciklista i puta je j.
Rezultat: c = arccot j.
Problem 3.4.7 Koliki mora biti minimalni koecijent trenja izme†u puta i au-
tomobila, da bi se automobil mogao penjati uz put nagiba c = 30

ubrzanjem
a = 0.6
m
s
2
?
Rezultat: j = 0.7.
mehanika.indd 126 9.11.2007 9:59:10
3.4. ZADACI 119
Problem 3.4.8 Uz kosinu nagiba c = 30

giba se tijelo mase : = 10 kg. Kolika
mora biti vucna sila 1 koja s kosinom zatvara kut , = 30

da bi se tijelo, uz
koecijent trenja tijela i podloge j = 0.3, gibalo jednoliko ubrzano uz kosinu
akceleracijom a = 0.5
m
s
2
?
Rezultat: 1 =
1+sinc+jcos o
cos o+jsino
:q = 78 N.
Problem 3.4.9 Skijaš se pocinje spuštati bez pocetne brzine niz brijeg dugacak
| = 120 m s visinskom razlikom / = 16 m. Došavši do podnozja brijega nastavi
gibanje po horizontalnome putu sve do zaustavljanja. Koliku´ce brzinu imati skijaš
na podnozju brijega? Koliko daleko od podnozja ´ce se zaustaviti? Koecijent
trenja iznosi j = 0.04.
Rezultat: · =
r
2q
³
/ ÷j
_
|
2
÷/
2
´
= 14. 852
m
s
, : =
·
2
2jj
= 281. 07 m.
Problem 3.4.10 Tijelo pocne iz stanja mirovanja kliziti sa krova ku´ce visoke
H = 20 m. Duljina krova iznosi d = 8 m, a kut nagiba krova prema horizontali
c = 35

. Koecijent trenja izme†u tijela i krova iznosi j = 0.45. Izracunajte
vrijeme t koje´ce tijelo provesti u gibanju, udaljenost 1 od podnozja ku´ce do mjesta
gdje ´ce tijelo pasti te iznos i komponente brzine · tijela u trenutku neposredno
prije udara o tlo.
Rezultat: t = 2.76 s; 1 = 5.64 m; ·
a
= 5.38
m
s
, ·
j
= ÷17.97
m
s
, · = 18.76
m
s
Problem 3.4.11 Lopta mase : = 0.2 kg pada s visine / = 5 m, na horizontalnu
podlogu i odbije se elasticno, tako da se pri sudaru promijeni samo smjer, ali ne
i iznos brzine. Odredite impuls sile koji je u sudaru primila lopta.
Rezultat: 1 = 4 Ns.
Problem 3.4.12 Tijelo leti brzinom · = 300
m
s
i raspadne se na dva jednaka
dijela. Jedan dio nastavi gibanje brzinom ·
1
= 380
m
s
u istom smjeru. Kolika je
brzina drugog dijela?
Rezultat: · = 220
m
s
i ima isti smjer kao i prvo tijelo.
Problem 3.4.13 Djecak na kolicima koja miruju izbaci loptu mase : = 0.2 kg
brzinom os · = 5
m
s
u horizontalnome smjeru iza kolica. Masa kolica s djecakom
iznosi :
oI
= 60 kg. Kolika ´ce biti brzina kolica i djecaka neposredno nakon
izbacivanja lopte?
Rezultat: ·
0
= 1.67
m
s
.
Problem 3.4.14 S krme malog camca koji se giba brzinom ·
1
= 0.5
m
s
izbaci
ribar mrezu prema natrag. Kolikom brzinom ·
0
je ribar izbacio mrezu, ako camac
s ribarom poslije izbacivanja mreze ima brzinu od ·
0
1
= 1
m
s
? Mase su camca
:
c
= 50 kg, masa ribara :
v
= 80 kg i masa mreze :
n
= 20 kg.
mehanika.indd 127 9.11.2007 9:59:10
120 POGLAVLJE 3. DINAMIKA
Rezultat: ·
0
= 2.75
m
s
.
Problem 3.4.15 Pocetna je masa rakete :
0
= 200 t, a nakon izgaranja goriva
masa rakete je : = 180 t. Ako se iz rakete svake sekunde izbaci : = 1000 kg
plina brzinom ·
j
= 4000
m
s
, kolika je konacna brzina rakete? Pretpostavite da
je raketa lansirana bez pocetne brzine s površine Zemlje vertikalno u vis. Pre-
tpostavite da je sila teze koja djeluje na raketu za vrijeme promatranog gibanja
konstantna.
Rezultat: · = 196
m
s
.
mehanika.indd 128 9.11.2007 9:59:10
Poglavlje 4
ENERGIJA I ZAKONI
O

CUVANJA
4.1 Osnovni pojmovi i denicije
Rad
Pojam rada ima široku primjenu u zici i u ovom dijelu deniramo mehanicki
rad.
Denicija 4.1.1 Mehanicki rad je skalarna zikalna velicina koja opisuje svla-
davanje sile na nekom putu.
Slika 4.1.
U analitickom obliku rad predstavlja
skalarni produkt sile
³
÷÷
1
´
i prije†enog puta
(
÷÷
: ) odnosno vektora pomaka (
÷÷
r ).
\ = ¹ =
÷÷
1 ·
÷÷
: =
÷÷
1 ·
÷÷
r (4.1.1)
Napomena: Relacija (4.1.1) primjenjuje
se u slucaju da je sila koja vrši rad nepromje-
njiva na putu
÷÷
1 = co::t.
Na osnovu skalarnog produkta:
\ =
÷÷
1 ·
÷÷
: = 1 : cos c (4.1.2)
imamo tri karakteristicna slucaja:
1. za c = 0 kada su sila i vektor pomaka kolinearni vektori, tj leze na pravcu
gibanja imamo \ = 1: cos 0 = 1:
2. za 0 < c < 90 . Op´ci slucaj kada sila zatvara bilo koji kut sa pravcem
gibanja \ = 1: cos c
121
mehanika.indd 129 9.11.2007 9:59:10
122 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
3. c = 90. Sila je okomita na pravac gibanja i u tom slucaju se ne vrši rad,
\ = 1: cos 90 = 0
Ako je sila tijekom gibanja promjenjiva (
÷÷
1 6= co::t.) uvodi se trenutni rad,
odnosno jednadzba (4.1.1) se piše u diferencijalnom obliku:
d\ = d
³
÷÷
1 ·
÷÷
:
´
(4.1.3)
\ =
Z
d\ =
Z
÷÷
1 · d
÷÷
: =
Z
1 cos c d: (4.1.4)
Jedinica za rad je dzul \ [ J] = 1 [ N] · : [ m].
Snaga
Denicija 4.1.2 Snaga predstavlja brzinu vršenja nekog rada:
1 ÷
\
t
(4.1.5)
Izraz (4.1.5) dan je u kvalitativnom obliku. Analiticki oblik ´ce biti zadovoljen
ako je rad tijekom vremena stalan:
1 =
\
t
(4.1.6)
U op´cenitom slucaju deniramo trenutnu snagu koja predstavlja prvi izvod rada
po vremenu:
1 =
d\
dt
(4.1.7)
U slucaju da imamo stalnu silu na putu vršenja rada, jednadzbu (4.1.7) mozemo
pisati u slijede´cem obliku:
1 =
d\
dt
=
d
³
÷÷
1 ·
÷÷
:
´
dt
=
÷÷
1 ·
d
÷÷
:
dt
(4.1.8)
1 =
÷÷
1 ·
÷÷
· = 1· cos c (4.1.9)
Jedinica za snagu je vat 1 [ W] = 1 [ N] · ·
£
m
s
¤
mehanika.indd 130 9.11.2007 9:59:11
4.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 123
Energija
Uz rad je vezano iskustvo da se on moze vršiti samo na racun zalihe necega što je
sposobno izvršiti rad. Fizikalna velicina koja opisuje tu sposobnost vršenja rada
nazivamo energijom.
Denicija 4.1.3 Energija je sposobnost vršenja rada.
Napomena: Ovo je op´ca denicija energije. Tijelo moze posjedovati neku
sposobnost, ali ne moze posjedovati rad, zato su to dvije kvalitativno razlicite
zikalne velicine, iako ´ce imati istu mjernu jedinicu. Preko energije se daje i op´ca
denicija rada: Rad je mjera promjene energije nekog sustava
\ = d1 (4.1.10)
U mehanici razlikujemo dvije osnovne vrste energije: kineticka i potencijalna.
Denicija 4.1.4 Sposobnost tijela da izvrši rad na osnovu svog gibanja naziva
se kineticka energija.
U analitickom obliku ona glasi
1 =
1
2

2
(4.1.11)
Iz navedene relacije vidimo da je kineticka energija skalarna velicina koja ovisi o
masi tijela koje se giba i kvadrata brzine.
Jedinica za kineticku energiju je dzul, a dobiva se preko 1[ J] = :[ kg] ·
©
·
£
m
s
¤ª
2
Denicija 4.1.5 Sposobnost tijela da izvrši rad na osnovu svog polozaja u polju
sila naziva se potencijalna energija.
Navedena denicija predstavlja op´cu deniciju potencijalne energije.
U mehanici razlikujemo dva karakteristicna polja sila; gravitacijsko polje i
polje elasticnih sila te zato razlikujemo dvije potencijalne energije: gravitacijsku
i elasticnu potencijalnu energiju.
Denicija 4.1.6 Sposobnost tijela da izvrši rad na osnovu polozaja u gravita-
cijskom polju nazivamo gravitacijska potencijalna energija.
Slika 4.2.
Analiticki oblik gravitacijske potencijalne energije ti-
jela mase (:) na visini (/) iznad zemljine površine (/
mnogo manje od 1
Z
).
1
1
= :q/ (4.1.12)
Napomena: Za razliku od kineticke energije
koja uvijek mora biti pozitivna, potencijalna energija
moze biti i negativna u ovisnosti od izabrane razine
(sliku 4.2.).
mehanika.indd 131 9.11.2007 9:59:11
124 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Denicija 4.1.7 Sposobnost tijela da izvrši rad na osnovu svog polozaja u polju
elasticnih sila zovemo elasticnom potencijalnom energijom.
Slika 4.3.
Porijeklo elasticnih sila lezi u molekularnim
silama mehanickog sustava. One uvijek imaju
smjer ka ravnoteznom polozaju i poslije djelo-
vanja vanjskih sila vra´caju tijelo u prvobitni
(ravnotezni) polozaj.
Tipicni predstavnik takvog sustava je elasticna
opruga (pero). Analiticki oblik elasticne potenci-
jalne energije je:
1
cj
=
1
2
/r
2
(4.1.13)
gdje je /÷ konstanta opruge, a r÷ pomak iz polozaja ravnoteze (elongacija) (slika
4.3.).
Jedinica za elasticnu potencijalnu energiju je dzul
1
cj
[ J] = /

N
m
¸
· {r[ m]}
2
(4.1.14)
Napomena: Samo je elasticna potencijalna energija apsolutna jer je odre†ena
unutarnjim stanjem sustava. Kineticka i potencijalna gravitacijska energija su
relacijske velicine jer ne ovise samo od tijela koje ima tu sposobnost, nego i od
referentnog sustava u odnosu na koji se iskazuje ta sposobnost.
Denicija 4.1.8 U energetski izoliranim sustavima ukupna energija sustava uvi-
jek ostaje stalna
a
X
i=1
1
i
= co::t.
Ova denicija se zove zakon o odrzanju energije. Iz nje mozemo denirati
zakon o odrzanju mehanicke energije; ukupna kineticka i potencijalna energija
ostaje uvijek stalna
1 = 1
I
+1
j
= co::t. (4.1.15)
U nekom izoliranom sustavu energija se moze pretvarati iz jednog oblika u
drugi ali je ukupna energija uvijek jednaka. Ovaj zakon je jedan od najfunda-
mentalnijih zakona u prirodi i moze se proširiti na sve oblike energija i me†udje-
lovanja. Tako†er, energija se ne moze ni stvoriti ni razoriti i rad se moze vršiti
samo na racun nekog oblika energije
Sudar (sraz)
Denicija 4.1.9 Sudar nazivamo gibanje tijela nakon kratkog me†udjelovanja
bez
utjecaja vanjskih sila.
Razlikujemo u principu dvije vrste sudara:
mehanika.indd 132 9.11.2007 9:59:11
4.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 125
Slika 4.4.
a) Elasticni sudar - ukupna kineticka ener-
gija prije i poslije sudara ostaje nepromijenjena.
Iz zakona o ocuvanju mehanicke energije i
zakona ocuvanja kolicine gibanja primijenjenih
na savršeno elasticni sudar tijela masa :
1
i :
2
te brzina
÷÷
·
1
i
÷÷
·
2
proizlazi da je brzina tijela
nakon elasticnog sudara (slika 4.4.):
÷÷
·
0
1
=
(:
1
÷:
2
)
÷÷
·
1
+ 2:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
(4.1.16)
÷÷
·
0
2
=
(:
2
÷:
1
)
÷÷
·
2
+ 2:
1
÷÷
·
1
:
1
+:
2
(4.1.17)
b) Neelasticni sudar - ne vazi zakon o odrzanju energije jer se dio kineticke
energije nakon sudara troši na deformaciju i zagrijavanje tijela.
Slika 4.5.
Nakon savršenog neelasticnog sudara tijela se
gibaju zajedno brzinom
÷÷
· 0 (slika 4.5.):
÷÷
·
0
=
:
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
(4.1.18)
Kineticka se energija pri tome smanjuje i troši
na deformaciju i zagrijavanje. Razlika kinetickih
energija poslije i prije sudara (Q) je:
Q = 1
0
I
÷1
I
= ÷
1
2
:
1
· :
2
:
1
+:
2
(
÷÷
·
1
+
÷÷
·
2
)
2
(4.1.19)
Ako zajednicka normala na ravnini dodira tijela prolazi kroz njihov centar
masa, sudar je centralan. Ako brzine leze na pravcu te zajednicke normale sudar
je izravno centralan.
Faktor restitucije (/) pri izravnom centralnom sudaru dvaju tijela (npr. kugle)
jednak je omjeru relativnih brzina poslije i prije sudara:
/ = ÷
·
0
1
÷·
0
2
·
1

2
(4.1.20)
Za savršeno elasticni sudar / = 1, za savršeno neelasticni sudar / = 0, a za
djelomicno elasticni sudar 0 < / < 1.
mehanika.indd 133 9.11.2007 9:59:11
126 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
4.2 Problemski zadaci
Problem 4.2.1 Dva tijela istih masa gibaju se po horizontalnoj površini pri cemu
su keocijenti trenja tijela jednaki. Jedno tijelo se povlaci silom 1
1
, a drugo se
gura silom istog inteziteta. Kut koje zatvaraju sile s horizontalnom površinom
su isti (slika 4.6.). Pretpostavimo da se tijela pod djelovanjem ovih sila gibaju
pravolinijski, konstantnom brzinom te da prije†u isti put. Kako se odnose izvršeni
radovi:
a) \
1
< \
2
; b) \
1
= \
2
; c) \
1
\
2
Objasni odgovor!
Odgovor:
Slika 4.6.
c) ¹
2
¹
1
, jer prilikom gibanja oba ti-
jela sila 1 svladava silu trenja, ali u slucaju
b) sila 1 ima dodatnu normalnu kompo-
nentu na površinu, što znaci da pove´cava
silu trenja i prilikom jednolikog gibanja ti-
jela slijedi da je
1
1
= 1
tv
1
, 1
2
= 1
tv
2
pa je
1
tv
2
1
tv
1
==1
2
1
1
==\
2
\
1
Problem 4.2.2 Ako vozilo mase : = 2 · 10
3
kg . koje je u pocetnom trenutku u
stanju mirovanja, nakon 10 s postigne brzinu od 14.4
m
s
, snaga motora vozila je:
a) 0.4 kW b) 0.8 kW c) 1.6 kW d) 3.2 kW
Odgovor:
Pod c).
Problem 4.2.3 U slijede´cim iskazima prepoznajte oblike mehanicke energije i
njihovu pretvorbu:
a) jabuka slobodno pada s visine /,
b) strijelac napinje luk i odapinje strijelu,
c) gimnasticar pomo´cu odskocne daske izvodi salto,
d) lopta se odbija o zid.
Odgovor:
a) Gravitacijska potencijalna koja se pretvara u kineticku energiju,
mehanika.indd 134 9.11.2007 9:59:12
4.2. PROBLEMSKI ZADACI 127
b) elasticna potencijalna se pretvara u kineticku energiju, a ona u gravitacijsku,
c) elasticna potencijalna i kineticka energija u gravitacijsku potencijalnu, kineti-
cku translacije i rotacije, a zatim one u kineticku energiju kojom gimnasticar
pada na tlo,
d) kineticka energija se pretvara u elasticnu potencijalnu, a zatim ona ponovno
u kineticku energiju gibanja lopte.
Problem 4.2.4 Zadana su cetiri koordinatna sustava u kojima se nalaze cetiri
kuglice istih masa. Neka su brzine sustava, odnosno brzine kuglica, kao na slici
4.7., pri cemu je
÷÷
·
1
=
÷÷
·
2
=
÷÷
·
3
. Prona†ite kineticku energiju kuglica u odnosu
na sva cetiri sustava.
Slika 4.7.
Odgovor:
- prvi koordinatni sustav
1
I
1
= 0, 1
I
2
=

2
1
2
,
1
I
3
=

2
2
2
, 1
I
4
=

2
3
2
- drugi koordinatni sustav
1
I
1
=

2
1
2
, 1
I
2
= 0,
1
I
3
= 0, jer je
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
= 0,
1
I
4
=
4:·
2
3
2
, jer je
÷÷
·
3
÷
÷÷
·
1
= ÷2
÷÷
·
3
- tre´ci koordinatni sustav
1
I
1
=

2
2
2
, 1
I
2
= 0, jer je
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
= 0,
1
I
3
= 0, 1
I
4
=
4:·
2
3
2
, jer je
÷÷
·
3
÷
÷÷
·
2
= ÷2
÷÷
·
3
- cetvrti koordinatni sustav
1
I
1
=

2
3
2
, 1
I
2
=
4:·
2
1
2
,
1
I
3
=
4:·
2
2
2
, 1
I
4
= 0,
mehanika.indd 135 9.11.2007 9:59:12
128 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Problem 4.2.5

Covjek stoji na balkonu tre´ceg kata i drzi u ruci tijelo mase : =
2 kg (slika 4.8.). Koliku potencijalnu energiju ima tijelo uodnosu na referentnu
razinu:
a) balkona drugog kata,
b) balkona prvog kata,
c) tla ku´ce.
Odgovor:
Slika 4.8.
U odnosu na balkon drugog kata potencijalna
energija iznosi
1
j
= :q/
1
' 98 J
dok je u odnosu na prvi kat
1
j
= :q/
2
' 157 J
Najve´cu potencijalnu energiju tijelo ima u odnosu
na tlo ciji iznos je jednak
1
j
= :q/
3
' 196 J
Problem 4.2.6 Dva se tijela jednakih zapremina, jedno od zlata, a drugo od alu-
minija, nalaze na visini /. Koje tijelo posjeduje ve´cu potencijalnu energiju, koliki
je odnos njihovih potencijalnih energija i koje ´ce tijelo udariti ve´com brzinom o
tlo ako se pusti da slobodno pada (slika 4.9.).
Odgovor:
Slika 4.9.
Tijelo od zeljeza ima ve´cu potencijalnu energiju jer ima
ve´cu masu (zbog j
1c
j
¹|
), a tijela se nalaze na istoj
visini. Odnos potencijalnih energija jednak je odnosu masa,
odnosno odnosu gusto´ca:
1
j
Tc
1
j
/I
=
:
1c
· q · /
:
¹|
· q · /
=
:
1c
:
¹|
=
j
1c
· \
j
¹|
· \
=
j
1c
j
¹|
Brzina oba tijela pri padu na tlo bit ´ce jednaka. Bez obzira
na potencijalne energije, brzina pada tijela ovisi o visini s
koje tijelo pada.
Problem 4.2.7 Kada je manja gravitacijska potencijalna energija covjeka: kada
on stoji ili lezi? Gdje je njegova potencijalna energija ve´ca: na Mjesecu ili na
Zemlji?
mehanika.indd 136 9.11.2007 9:59:12
4.2. PROBLEMSKI ZADACI 129
Odgovor:
Potencijalna energija covjeka je manja kada lezi, jer je tada njegovo tezište
na manjoj visini. Potencijalna energija covjeka je ve´ca na Zemlji i to oko 6 puta,
zbog jaceg gravitacijskog polja.
Problem 4.2.8 Zbog cega se covjek više zamara prilikom trcanja, nego li pri
hodu?
Odgovor:

Covjek je cijelo vrijeme hoda oslonjen na tlo, makar jednom nogom. Me†utim,
pri trcanju postoje vremenski intervali (pri svakom koraku) kada se covjek ne
oslanja na tlo. Zbog toga on mora podizati svoje tezište više pri trcanju nego pri
hodu, odakle je i ve´ci utrošak energije prilikom trcanja.
Problem 4.2.9 Poluga se moze na više nacina koristiti za podizanje tereta (slika
4.10.). U kojem slucaju a) ili b) treba djelovati manjom silom da bi se podigao
isti teret? Ukupne duzine poluga su jednake.
Odgovor:
Slika 4.10.
U oba slucaja potrebno je djelovati jedna-
kim silama. Udaljenosti tocaka O, A i B su
upravo takve da u oba slucaja treba djelovati
silom inteziteta
1 =
1
2
G
Za dodatno objašnjenje treba vidjeti slaganje
paralelnih sila, razmotriti reakcije u osloncima
i deniciju momenta sile.
Problem 4.2.10 Tijelo, cija je gusto´ca manja od gusto´ce vode
¡
j
t
< j
1
2
O
¢
, po-
topljeno je u posudu do dubine / (slika 4.11.). Tijelo u tom polozaju posjeduje
potencijalnu energiju. O kakvoj potencijalnoj energiji je rijec? Prona†ite izraz po
kojemu mozete izracunati tu potencijalnu energiju.
Slika 4.11.
Odgovor:
Tijelo posjeduje potencijalnu energiju, ali ona
je uzrokovana od sile pritiska uida, a ima pori-
jeklo u gravitacijskoj sili. Budu´ci da je
1
j
= ¹
¹ = 1 · /
1
j
= (1
j
÷G) · /
mehanika.indd 137 9.11.2007 9:59:12
130 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
gdje je 1 = 1
j
÷G. Prema deniciji sile uzgona imamo
1
j
= j
1
2
O
· q · \ =
j
1
2
O
j
t
· :
t
· q
1
j
=
μ
j
1
2
O
j
t
÷1

· :q/
Problem 4.2.11 Dva covjeka se nalaze na litici visine H i podizu tijelo istih
masa. Jedan povlaci tijelo silom 1
1
po strmoj ravni bez sile trenja, a drugi silom
1
2
podize teret.
a) Kako se odnose sile kojima se tijela podizu?
b) Kako se odnose izvršeni radovi?
c) Ako se tijela podignu za isto vrijeme t
1
= t
2
, kakav je odnos snaga?
Odgovor:
a) Sila 1
2
1
1
.
b) U oba slucaja rad je jednak, jer je
\
1
= 1
1
· | =
G· /
|
· | = G· / = :q/
\
2
= G· / = :q/
c) Snaga je ista 1
1
= 1
2
, jer je izvršen jednak rad za isto vrijeme.
Problem 4.2.12 Kada se kugla mase : sudari centralno i elasticno s drugom
kuglom, koja je nepomicna i iste mase kao prva kugla, onda poslije sudara:
a) prva kugla se vra´ca putem kojim se gibala do trenutka sudara,
b) prva kugla se odbija pod odre†enim kutom u odnosu na smjer gibanja prije
sudara,
c) prva kugla se zaustavlja na mjestu sudara, a druga se pocinje gibati brzinom
prve kugle,
d) svaka kugla se giba po odre†enoj trajektoriji.
Odgovor:
Tocan odgovor je pod c).
Problem 4.2.13 Tijelo, koje se giba po pravcu konstantnom brzinom, u jednom
trenutku eksplodira i raspada se na veliki broj dijelova. Poslije ove eksplozije,
nastavit ´ce se gibati po istom pravcu i istom brzinom:
mehanika.indd 138 9.11.2007 9:59:13
4.2. PROBLEMSKI ZADACI 131
a) najve´ci broj raspadnutih dijelova,
b) polovica raspadnutih dijelova,
c) svi raspadnuti dijelovi,
d) centar mase ovih dijelova.
Odgovor:
Tocan odgovor je pod d).
Problem 4.2.14 Pretpostavimo da se na mirnoj vodi nalazi splav koji se moze
gibati bez trenja. Neka se na jednom kraju splava nalazi covjek i u jednom trenutku
se pocinje gibati ka drugom kraju. Pretpostavimo da splav, duzine | ima istu masu
kao i covjek.
a) Kako ´ce se odnositi brzine splava ·
1
i covjeka ·
2
u odnosu na obalu i kolika
je brzina covjeka u odnosu na splav ·
v
?
b) Koliku je duzinu puta prešao covjek u odnosu na obalu ako prije†e rastojanje
od pocetka do kraja splava?
c) Analiziraj slucajeve:
- kada bi masa splava bila mnogo ve´ca od mase covjeka (:
1
À :
2
),
- masa covjeka mnogo ve´ca od mase splava (:
1
¿ :
2
).
Odgovor:
a) Prema zakonu o ocuvanju kolicine gibanja imamo:
:
1
÷÷
·
1
÷:
2
÷÷
·
2
= 0
n
1
n
2
=
·
2
·
1
¾
==·
2
= ·
1
jer je :
1
= :
2
Brzina covjeka u odnosu prema splavu je
÷÷
·
v
=
÷÷
·
2
÷(÷
÷÷
·
1
) = 2
÷÷
·
b) Budu´ci da je ·
v
=
|
t
, a · =
c
t
, to na osnovu a) imamo:
2· =
|
t
= 2
:
t
==: =
|
2
To znaci da je covjek prešao put u odnosu na obalu, koji odgovara polovici
duzine splava.
c) Za slucaj :
1
À :
2
== ·
v
= ·
2
jer je ·
1
' 0, dok za slucaj :
1
¿ :
2
==
·
v
= ·
1
, jer je ·
2
' 0.
mehanika.indd 139 9.11.2007 9:59:13
132 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Problem 4.2.15 Brod plovi niz rijeku. Mijenja li to kolicinu vode koju rijeka
donosi u more?
Odgovor:
Kolicina vode koju rijeka donosi u more se ne mijenja, jer kolicina vode koju
brod gura ispred sebe odgovara kolicini vode koju elisa izbacuje iza sebe.
Problem 4.2.16 U vodi pliva metalna posuda A, koja ima na jednoj svojoj
bocnoj stijenci otvor, zatvoren cepom (slika 4.12.). Kako ´ce se gibati posuda,
ako cep izleti iz otvora, a posuda se pocne puniti vodom?
Odgovor:
Slika 4.12.
Posuda ´ce se u pocetku gibati
desno zbog reakcije na mlaz vode
(primjena zakona o ocuvanju kolicine
gibanja), da bi se nakon izvjesnog
vremena posuda zaustavila zbog ot-
pora vode.
U slucaju da nema otpora,
gibanje bi trajalo sve dok bi trajalo
utjecanje vode.
Problem 4.2.17 Tijelo iz tocke A moze da stigne u tocku B gibaju´ci se po putanji
(1) ili po putanji (2). Na osnovu zakona ocuvanja energije odredite ho´ce li brzina
u tocki B biti jednaka u oba slucaja, tj. ovisi li brzina u tocki B o obliku putanje. U
oba slucaja smatrajte da je trenje izme†u tijela i podloge zanemarivo. Izvedite isti
zakljucak za slucaj kada trenje nije zanemarljivo, ali je koecijent trenja jednak
na obje putanje.
Odgovor:
Slika 4.13.
a) Brzine su jednake (·
1
= ·
2
). Budu´ci da je trenje
zanemareno tijelo ne´ce gubiti energiju tijekom gibanja,
odnosno imati ´ce istu kineticku energiju u tocki B bez
obzira na putanju, a time i istu brzinu.
b) Brzina u tocki B je ve´ca ako se tijelo giba po
putanji (2), zbog toga što je normalna sila na putanju
manja, a samim tim i sila trenja pa tijelo gubi manje
energije.
Problem 4.2.18 Niz dvije strmine istih visina, ali razlicith baza, klize dva tijela
istih masa (:
1
= :
2
) bez sile trenja (slika 4.14.). Ako su tijela pošla sa vrha
strme ravni onda:
- prvo tijelo ima ve´cu brzinu u podnozju strme ravni u odnosu na drugo tijelo

1
·
2
),
mehanika.indd 140 9.11.2007 9:59:13
4.2. PROBLEMSKI ZADACI 133
- oba tijela ´ce imati istu brzinu,
- drugo tijelo ´ce imati ve´cu brzinu (·
1
< ·
2
). Objasnite odgovor.
Odgovor:
Slika 4.14.
Oba tijela imaju istu konacnu brzinu, jer su oba imala istu potencijalnu ene-
rgiju. Kako smo trenje zanemarili, to je ista potencijalna energija pretvorena
u kineticku energiju tijela na dnu kosine pa tijela imaju istu kineticku energiju,
odnosno istu konacnu brzinu. Kako tijela imaju istu masu, to moraju imati i istu
brzinu pri dnu kosine.
Problem 4.2.19 U nekom sustavu imamo kuglicu mase : i pregradu idealne
cvrsto´ce. Kuglica se giba prema pregradi nekom konstantnom brzinom · (slika
4.15.). Poslije elasticnog sudara o pregradu, kuglica nije promijenila intezitet
brzine. Je li u tom procesu došlo do promjene kineticke energije, odnosno kolicine
gibanja? Objasnite odgovor.
Odgovor:
Slika 4.15.
Nije došlo do promjene kineticke energije jer je
1
I
=
1
2

2
u funkciji „kvadrata” brzine, kolicina gibanja nije ostala
ista, pri cemu je promijenjena za

÷÷
j = :· (
÷÷
·
2
÷
÷÷
·
1
)
Razlog lezi u tome što je kolicina gibanja vektorska
zikalna velicina.
Problem 4.2.20 Mora li u sustavu u kojem vrijedi zakon o ocuvanju mehanicke
energije vrijediti i zakon o ocuvanju kolicine gibanja?
Odgovor:
Ne, vidjeti prethodni zadatak.
mehanika.indd 141 9.11.2007 9:59:13
134 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Problem 4.2.21 Tijelo se giba po padini i na grakonu je prikazan raspored
kineticke energije tijela duz padine (tijelo se giba bez trenja). Ako pretpostavimo
da je u pocetnom trenutku ukupna energija tijela 1
&
= 1
I
1
, onda mozemo za-
kljuciti da se tijelo giba niz - uz padinu (slika 4.16.). Objasnite odgovor i pokušajte
skicirati padinu.
Odgovor:
Slika 4.16.
Tijelo se giba uz padinu jer kineticka energija opada s vremenom, dakle tijelo
se penje uz padinu.
mehanika.indd 142 9.11.2007 9:59:14
4.3. PRIMJERI 135
4.3 Primjeri
Primjer 4.3.1

Covjek gura teret mase : = 35 kg konstantnom brzinom uz ko-
sinu nagiba c = 30

i prije†e | = 50 m puta. Sila kojom djeluje covjek na tijelo je
paralelna uz kosinu. Koecijent trenja tijela i kosine iznosi j
I
= 0.3. Izracunajte
rad svake pojedine sile i ukupni rad svih sila.
Rješenje:
Slika 4.17.
Na teret djeluje sila teze
÷÷
G = :q, covjek
paralelnom silom
÷÷
1 uz kosinu, normalna reakci-
ja podloge
÷÷
1 i sila trenja
÷÷
1
tv
paralelno niz ko-
sinu. Postavimo koordinatni sustav tako da os r
bude paralelno niz kosinu, a os j okomito na ko-
sinu. Kako covjek gura teret konstantnom brzi-
nom
÷÷
· = co::t. to je ubrzanje tijela jednako
nuli. Tada po II. Newtonovu zakonu vrijedi:
X
i
÷÷
1
i
= 0
odnosno po komponentama
X
i
1
a
.
= ÷1 +1
tv
+G
T
= 0
X
i
1
j
.
= 1÷G
.
= 0
odakle slijedi
1 = G
.
= :q cos c = 297.35 N
G
T
= :q sinc = 171.68 N
1
tv
= j
I
1 = 0.3 · 297.35 N = 89.2 N
1 = 1
tv
+G
T
= 260.88 N
odnosno, rad pojedinih sila je za : = |
\
1
= \
G
^
=
÷÷
1 ·
÷÷
: = 1· | cos
¬
2
= 0 J
\
G
T
=
÷÷
G
T
·
÷÷
: = G
T
· | cos ¬ = 171.68 N· 50 m· (÷1) = ÷8584 J
\
1Ir
=
÷÷
1
tv
·
÷÷
: = 1
tv
· | cos ¬ = 89.2 N· 50 m· (÷1) = ÷4460 J
\
1
=
÷÷
1 ·
÷÷
: = 1 · | cos 0 = 260.88 N· 50 m· 1 = 13044 J
pa je ukupni rad jednak
\
&I
= \
1
+\
G
^
+\
G
T
+\
1Ir
+\
1
= 0 J + 0 J ÷8584 J ÷4460 J + 13044 J = 0 J
Ovaj smo rezultat mogli i ocekivati jer se tijelo giba konstantnom brzinom po
pravcu pa je ukupna sila jednaka nuli, odnosno i ukupni rad je tada jednak nuli.
mehanika.indd 143 9.11.2007 9:59:14
136 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Primjer 4.3.2 Dizalo mase : = 800 kg ubrza se akceleracijom a = 1
m
s
2
iz
mirovanja do brzine · = 5
m
s
, a zatim se nastavlja dizati jednoliko po pravcu. Za
cijelo vrijeme gibanja djeluje stalna sila trenja 1
tv
= 2000 N. Kolika je:
a) Prosjecna snaga?
b) Maksimalna snaga potrebna motoru da ubrza dizalo iz mirovanja do · = 5
m
s
?
c) Koliku snagu razvija motor pri jednolikom dizanju?
d) Koliki je rad motora za vrijeme t = 12 s od pocetka dizanja?
Rješenje:
a) Sila koju mora prizvesti motor dizala mora svladati silu teze, silu trenja i
jednoliko ubrzavati dizalo
1
1
= :q +1
tv
+:a = 10.65 kN
Pri tome motor obavlja rad
\
1
= 1
1
· : = 1
1
·
·
2
0
2a
= (:q +1
tv
+:a) ·
·
2
0
2a
= 133.1 kJ
Budu´ci da je taj rad obavljen u vremenu t
1
=
·
0
o
= 5 s, prosjecna snaga je
1
1
=
\
1
t
1
= 26.62 kW
b) Trenutna snaga 1 = 1 · · mijenja se za vrijeme jednolikog ubrzanja od nule
do maksimalne vrijednosti 1
n
1
n
= 1
1
· ·
0
= 53.24 kW
Mozemo uociti da je srednja snaga jednaka polovini maksimalne snage.
c) Pri jednolikom dizanju sila motora dizala svladava silu teze i silu trenja
1
2
= :q +1
tv
= 9.85 kN
pa je snaga pri jednolikom dizanju
1
2
= 1
2
· ·
0
= 49.24 kW
d) Rad za vrijeme jednolikog ubrzavanja je \
1
, dakle trebamo izracunati još rad
pri jednolikom dizanju \
2
.
\
2
= 1
2
· : = 1
2
· ·
0
· t
2
= 1
2
· t
2
= 344.68 kJ
gdje je t
2
= t ÷ t
1
= 7 : vrijeme jednolikog gibanja dizala. Ukupni rad
jednak je zbroju pojedinih radova
\
&I
= \
1
+\
2
= 133.1 kJ + 344.68 kJ = 477. 78 kJ
mehanika.indd 144 9.11.2007 9:59:14
4.3. PRIMJERI 137
Primjer 4.3.3 S vrha brezuljka, koji mozemo aproksimirati kosinom, visine
/ = 30 m i duljine | = 150 m, klizi skijaš mase : = 75 kg. Odredite kineticku
energiju i brzinu koju ´ce posti´ci pri dnu kosine ako je koecijent trenja klizanja
j
I
= 0.06.
Rješenje:
Po zakonu ocuvanja energije, mora biti razlika ukupne konacne energije koju
ima skijaš pri dnu brezuljka 1
2
i na njegovu vrhu 1
1
jednaka radu sile trenja.
1
2
÷1
1
= 1
I
2
+1
j
2
÷(1
I
1
+1
j
1
) = \
tv
Kako je skijaš imao pocetnu brzinu ·
0
= 0 to je 1
I
1
= 0, a ako za referentnu
razinu potencijalne energije uzmemo dno brezuljka tada je 1
j
2
= 0. Odavde
slijedi
1
I
2
÷1
j
1
= \
tv
1
I
2
= 1
j
1
+\
tv
= :· q · / +
÷÷
1
tv
·
÷÷
|
= :· q · / +1
tv
· | · cos ¬ = :· q · / ÷1
tv
· |
Sila trenja jednaka je
1
tv
= j
I
· :· q · cos c,
a prije†eni put jednak je duljini kosine : = |. Potrebni kut dobivamo iz jednakosti
cos c =
r
1 ÷
/
2
|
2
Sada je
1
I
2
= :· q · / ÷j
I
· :· q ·
r
1 ÷
/
2
|
2
· |
= :· q · / ·
3
C
1 ÷j
I
s
μ
|
/

2
÷1
4
D
= 75 kg · 9.81
m
s
2
· 30 m
³
1 ÷
_
24
´
= 15584 J
· =
s
21
(2)
I
:
=
s
2 · 15584 J
75 kg
= 20. 38
m
s
= 73.39
km
/
Primjer 4.3.4 Tijelo je izbaceno pocetnom brzinom ·
0
pod kutom c prema ho-
rizontalnoj ravnini. Odredite maksimalnu visinu H koju ´ce dose´ci tijelo, ako na
njega djeluje samo konstantna sila teze. Zadatak riješite:
a) primjenom Newtonovih zakona,
b) primjenom zakona o ocuvanju mehanicke energije.
mehanika.indd 145 9.11.2007 9:59:14
138 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Slika 4.18.
Rješenje:
Postavimo koordinatni sustav tako
da u pocetnom trenutku tijelo bude u
ishodištu, koordinatna os r u horizo-
ntalnom smjeru, a os j usmjerimo ve-
rtikalno naviše. Tada je sila zemljine
teze (pa i ubrzanje) usmjerena u nega-
tivnom smjeru osi j pa nema ubrzanja
u r smjeru.
a) Primjenom II. Newtonova za-
kona imamo
1
a
= :·
d
2
r
dt
2
= :· a
a
= 0
1
j
= :·
d
2
j
dt
2
= :· a
j
= ÷:· q ==a
j
= ÷q
Uz pocetne rubne uvjete t = 0,
÷÷
· =
÷÷
·
0
i
÷÷
r = 0 dobivamo nakon integriranja
dr(t)
dt
= ·
a
(t) =
Z
a
a
· dt =
Z
0 · dt = c
1a
dr(0)
dt
= c
1a
= ·
0a
==c
1a
= ·
0a
= ·
0
cos c
dj (t)
dt
= ·
j
(t) =
Z
a
j
· dt =
Z
÷qdt = ÷qt +c
1j
dj (0)
dt
= ÷q · 0 +c
1j
= ·
0
sinc ==c
1j
= ·
0
sinc
dj (t)
dt
= ÷q · t +·
0
sinc
Tijelo ´ce dose´ci najvišu tocku u trenutku t
1
kada y-komponenta brzine bude
jednaka nuli.
·
j
(t
1
) = ÷qt
1

0
sinc = 0 ==t
1
=
·
0
sinc
q
Maksimalna visina H jednaka je j = j (t
1
)
j (t) =
Z
·
j
(t) dt =
Z
(÷qt +·
0
sinc) dt = ÷
1
2
qt
2

0
t sinc +c
j
2
j (0) = ÷
1
2
q · 0
2

0
· 0 sinc +c
j
2
= 0 ==c
j
2
= 0
j (t) = ÷
1
2
qt
2

0
t sinc
što u trenutku t
1
daje
H = j (t
1
) = ÷
1
2
qt
2
1

0
t
1
sinc = ÷
1
2
q
μ
·
0
sinc
q

2

0
μ
·
0
sinc
q

sinc
= ÷
1
2
q
·
2
0
sin
2
c
q
2
+
·
2
0
sin
2
c
q
=
·
2
0
sin
2
c
2q
mehanika.indd 146 9.11.2007 9:59:15
4.3. PRIMJERI 139
b) Neka nam je j = 0 referentna razina potencijalne energije (1
j
(0) = 0).
Tada je o pocetnom trenutku energija
1(0) = 1
j
(0) +1
I
(0) = 1
I
(0) =
1
2

2
0
U trenutku kada je tijelo na maksimalnoj visini j = H, j - komponenta brzine
jednaka je nuli, a r komponenta brzine je konstantna i iznosi ·
a
= ·
0a
, slijedi
1(H) = 1
j
(H) +1
I
(H) = :qH +
1
2

2
a
= :qH +
1
2

2
0a
Po zakonu ocuvanja energije vrijedi
1(0) = 1(H)
1
2

2
0
= :qH +
1
2

2
0a
H =
·
2
0
÷·
2
0a
2q
=
·
2
0a

2
0j
÷·
2
0a
2q
=
·
2
0j
2q
=
·
2
0
sin
2
c
2q
Kao što vidimo mozemo problem rješavati samo zakonom o ocuvanju energije.
Ako nam u primjeru nije potrebno poznavati putanju tijela, što se dobije primje-
nom Newtonovih zakona, problem rješavamo zakonima ocuvanja što je u principu
lakše.
Primjer 4.3.5 Tijelo pada sa visine / = 24 m i zabije se u pijesak do dubine
d = 0.5 m. Odredite srednju silu otpora pijeska ako tijelo ima masu : = 1 kg i
pocetnu brzinu ·
0
= 14
m
s
vertikalno nanize. Zadatak riješite pomo´cu Newtonovih
zakona te pomo´cu zakona ocuvanja mehanicke energije. Otpor zraka zanemarite.
Rješenje:
Slika 4.19.
Srednja sila otpora pijeska jednaka je
1
ct
= :a
Deceleraciju mozemo prona´ci iz konacne brzine tijela
pri udaru u pijesak i dubine prodiranja u pijesak. Za
ravnomjerno usporeno gibanje vrijedi
a =
·
2
2:
=
·
2
2d
dok je konacna brzina pri udaru u pijesak
· =
q
·
2
0
+ 2q/
pa je
1
ct
= :· a = :·
·
2
2d
= :·
·
2
0
+ 2q/
2d
= 1 kg ·
¡
14
m
s
¢
2
+ 2 · 9.81
m
s
2
· 24 m
2 · 0.5 m
= 666. 88 N
mehanika.indd 147 9.11.2007 9:59:15
140 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Zakon ocuvanja mehanicke energije nam daje da ukupna energija tijela pri
udaru u pijesak mora biti jednaka radu otpora sredstva. Dakle
\
ct
= 1
ct
· d =
1
2

2
0
+:q/ = 1
&I
Odavde je sila otpora sredstva
1
ct
=
1
2

2
0
+:q/
d
= :·
·
2
0
+ 2q/
2d
= 666. 88 N
Vidimo da se dobivaju identicni rezultati.
Primjer 4.3.6

Covjek vuce kolica mase : = 25 kg po horizontalnom putu duljine
: = 50 m uzetom koje zatvara kut od c = 30

s horizontalom. Koecijent trenja
kolica i podloge je j = 0.3. Koliki rad izvrši covjek ako se kolica gibaju konsta-
ntnom brzinom?
Rješenje:
Slika 4.20.
Ura†eni rad, s obzirom da je kut sile i
podloge konstantan, jednak je
\ =
c
Z
0
÷÷
1 · d
÷÷
: =
c
Z
0
1 cos c · d:
Ukupna sila kojom djelujemo na tijelo jedna-
ka je nuli (gibanje konstantnom brzinom)
X
i
÷÷
1
i
=
÷÷
1 +
÷÷
G +
÷÷
1
tv
+
÷÷
1 = 0
X
i
1
a
.
= 1 cos c ÷1
tv
= 0
X
i
1
j
.
= 1 sinc +1÷G = 0
Odavde je
1
tv
= j(G÷1 sinc) = 1 cos c
1 =
j:q
cos c +jsinc
pa je rad jednak
\ =
c
Z
0
1 cos c · d: = 1 cos c
c
Z
0
d: = 1: cos c =
j:q
cos c +jsinc
· : cos c
=
0.3 · 25 kg · 9.81
m
s
2
cos
¬
6
+ 0.3 sin
¬
6
· 50 mcos
¬
6
= 3135. 6 J
mehanika.indd 148 9.11.2007 9:59:15
4.3. PRIMJERI 141
Primjer 4.3.7 Automobil mase : = 1500 kg giba se uz uspon nagiba 10% ko-
nstantnom brzinom od · = 72
km
I
. Izracunajte potrebnu snagu. Koliki je rad
motora za vrijeme t = 2.5 min voznje? Trenje zanemarite.
Rješenje:
Ura†eni rad motora jednak je radu dizanja automobila na visinu /. Ta visina
jednaka je 10% duljine prije†enog puta :
/ =
:
10
=
· · t
10
pa je rad
\ = :q/ = :q ·
·t
10
= 1500 kg · 9.81
m
s
2
·
20
m
s
· 120 s
10
= 3. 53 · 10
6
J - 3.53 MJ
Uz zanemarenje trenja, potrebna snaga je
1 = :q ·
·
10
= 1500 kg · 9.81
m
s
2
·
20
m
s
10
= 29 430 W
pa je rad izracunat preko relacije za snagu
\ = 1 · t = 29 430 kW· 120 s = 3. 531 · 10
6
J - 3.53 MJ
Primjer 4.3.8 Sportski automobil mase : = 1350 kg moze se na horizontalnoj
cesti jednoliko ubrzati od ·
0
= 0
km
I
do · = 100
km
I
za vrijeme od t = 4.6 s.
Pretpostavivši da je koecijent trenja j = 0.1 izracunajte:
a) Kolika je vucna sila motora i koliki je prije†eni put?
b) Kolika je maksimalna snaga koju motor pri tome razvije?
c) Kolika je srednja snaga na cijelome putu?
d) Kolika je trenutna snaga u tre´coj sekundi ubrzavanja?
Rješenje:
a) Motor mora svladati silu trenja i istovremeno ubrzavati automobil pa je
vucna sila jednaka
1 = j:q +:a = :(jq +a)
Kako je ubrzanje
a =
· ÷·
0
t
=
27. 778
m
s
÷0
m
s
4.6 s
= 6. 04
m
s
2
mehanika.indd 149 9.11.2007 9:59:16
142 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
dobivamo
1 = 1350 kg ·
³
0.1 · 9.81
m
s
2
+ 6. 04
m
s
2
´
= 9476. 6 N
Prije†eni put jednak je
: =
1
2
at
2
=
1
2
· 6. 04
m
s
2
· (4.6 s)
2
= 63. 89 m
b) Maksimalna snaga jednaka je
1
max
= 1 · ·
max
= 9476. 6 N· 27. 78
m
s
= 263.24 kW
c) Da bismo izracunali srednju snagu, moramo izracunati ukupni rad za vri-
jeme t. Kako se automobil gibao u horizontalnoj ravnini, nije mu se mijenjala
potencijalna energija, nego samo kineticka energija gibanja pa je ukupni rad je-
dnak zbroju kineticke energije automobila i utrošene energije zbog trenja. Rad
sile trenja jednak je
\
tv
=
÷÷
1
tv
·
÷÷
: = 1
tv
· : · cos ¬ = ÷j:q:
= ÷0.1 · 1350 kg · 9.81
m
s
2
· 63. 89 m = ÷84611 J
a kineticke energija
1
I
=

2
2
=
1350 kg ·
¡
27. 78
m
s
¢
2
2
= 520.84 kJ
pa je ukupni rad jednak
\ =
1
2

2
+|\
tv
| = 520.84 kJ + 84611 J = 605.45 kJ
Srednja snaga jednaka je
1 =
\
t
=
520.84 kW
4.6 s
= 131.62 kW =
1
max
2
d) U tre´coj sekundi gibanja brzina iznosi
· = at = 6. 04
m
s
2
· 3 s = 18. 12
m
s
pa je snaga jednaka
1 = 1· = 9476. 6 N· 18. 12
m
s
= 171.68 kW
Primjer 4.3.9 Sila 1 = ¹t djeluje na cesticu mase : ubrzavaju´ci je od miro-
vanja. Koliki je rad te sile nakon vremena t?
mehanika.indd 150 9.11.2007 9:59:16
4.3. PRIMJERI 143
Rješenje:
Koriste´ci deniciju rada
\ =
c
Z
0
1d: =
t
Z
0
1·dt
Brzina je iz II. Newtonova zakona jednaka
1 = ¹t = :

dt
d· =
¹
:
tdt,
Z
·(t)
Z
0
d· =
¹
:
t
Z
0
tdt
· (t) =
¹t
2
2:
pa je
\ =
t
Z
0
1·dt =
t
Z
0
¹t ·
¹t
2
2:
dt =
¹
2
2:
t
Z
0
t
3
dt =
¹
2
t
4
8:
s obzirom da je djelovanje sile utrošeno na promjenu brzine
\ = 1
I
=

2
2
=
:
2
μ
¹t
2
2:

2
=
¹
2
t
4
8:
Primjer 4.3.10 Vektor polozaja materijalne tocke je
÷÷
r
1
=
³
÷÷
i +
÷÷
, +
÷÷
/
´
m.
Pod djelovanjem sile
÷÷
1 =
³
5
÷÷
i
´
N materijalna tocka pocinje se gibati i u nekom
trenutku njen vektor polozaja iznosi
÷÷
r
2
=
³
6
÷÷
i + 6
÷÷
, + 6
÷÷
/
´
m. Koliki je rad
izvršila sila pri pomicanju materijalne tocke?
Rješenje:
Rad koji je izvršila sila iznosi
\ =
÷÷
1 ·
÷÷
r =
÷÷
1 · (
÷÷
r
2
÷
÷÷
r
1
)
=
³
5
÷÷
i
´

³
5
÷÷
i + 5
÷÷
, + 5
÷÷
/
´
m = 25 J
Napomena: Da bi se tijelo našlo u polozaju
÷÷
r
2
tijelo mora imati neku pocetnu
brzinu (i)/ili moraju postojati komponente sile u drugim smjerovima koje nismo
razmatrali.
mehanika.indd 151 9.11.2007 9:59:16
144 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Primjer 4.3.11 Matematicko njihalo, duljine niti | = 40 cm i mase : = 0.5 kg,
ima otklon ,
0
= 50

. Primjenom zakona odrzanja mehanicke energije izracunajte
brzinu tijela kada prolazi kroz ravnotezni polozaj? Kolika je ukupna energija tog
njihala?
Slika 4.21.
Rješenje:
Zakon odrzanja mehanicke energije glasi
1
I
+1
j
= 1
&I
= /o::t.
Neka je ravnotezni polozaj referentna razina potencijalne
energije, tj. 1
¹
j
= 0, tada vrijedi
1
&I
= 1
&I
/
= 1
&I
T
1
&I
= 1
I
/
+ 1
j
/
|{z}
=0
= 1
I
T
|{z}
=0
+1
j
T
1
&I
= 1
j
T
= :q| · (1 ÷cos ,
0
) = 0.7 J
1
&I
= 1
I
/
=
1
2
:· ·
2
¹
·
¹
=
r
21
&I
:
=
p
2q| (1 ÷cos ,
0
) = 1.67
m
s
Primjer 4.3.12 Automobil mase : = 1250 kg na vodoravnoj cesti razvija brzinu
·
0
= 72
km
I
i zatim nastavlja voznju iskljucenim motorom. Nakon koliko vremena
t
0
mu se brzina smanjuje na · =
·
0
2
ako je otpor gibanju proporcionalan kvadratu
brzine (konstanta proporcionalnosti / = 1.25
kg
m
). Izracunajte rad sila otpora za
to vrijeme.
Rješenje:
Sila otpora je proporcionalna kvadratu brzine
1
ct
= ÷/·
2
= :a = :

dt
Ovisnost brzine o vremenu dobivamo iz
:

dt
= ÷/·
2
==

·
2
= ÷
/
:
dtÁ
Z
·
Z
·
0

·
2
= ÷
/
:
t
Z
0
dt == t =
:
/
μ
1
·
÷
1
·
0

== · (t) =

0
:+/·
0
t
Iz uvjeta da je brzina · (t) =
·
0
2
u trenutku t
0
dobivamo
·
¡
t
0
¢
=
·
0
2
=

0
:+/·
0
t
0
== t
0
=
:

0
=
1250 kg
1.25
kg
m
· 20
m
s
= 50 s
mehanika.indd 152 9.11.2007 9:59:16
4.3. PRIMJERI 145
Rad sila otpora do trenutka t
0
jednak je
\
ct
¡
t
0
¢
=
c(t
0
)
Z
0
÷÷
1
ct
· d
÷÷
: =
t
0
Z
0
÷/·
2
· ·dt = ÷/
t
0
Z
0
·
3
dt = ÷/
t
0
Z
0
μ

0
:+/·
0
t

3
dt
= ÷/
t
0
Z
0
:
3
·
3
0
(:+/·
0
t)
3
dt = ÷:
3
/
μ
÷
1
2
·
3
0

0
(:+/·
0
t)
2

|
t
0
0
= ÷:
3
/
μ
÷
1
2
·
2
0
/ (:+/·
0
t
0
)
2

÷
μ
÷
1
2
·
2
0
/:
2
¶¸
=
:
3
/
2

·
2
0
4/:
2
÷
·
2
0
/:
2
¸
=
:
3
/
2
μ
÷

2
0
4/:
2

= ÷
3
8

2
0
= ÷
3
8
· 1250 kg ·
³
20
m
s
´
2
= ÷187500 J
Taj se rad moze izracunati i iz cinjenice da je jednak promjeni kineticke energije
automobila
\
ct
= 1
I
= 1
I
2
÷1
I
1
=
1
2
:
³
·
0
2
´
2
÷
1
2

2
0
= ÷
3
8

2
0
= ÷187500 J
Primjer 4.3.13 Vise´ci luster mase : = 6 kg otkloni se za kut c = 45

i pusti.
Kolika je maksimalna sila kojom luster optere´cuje plafon?
Rješenje:
Ukupna sila jednaka je zbroju komponente tezine i centrifugalne sile i u
polozaju odre†enom kutom , _ c iznosi
1
&I
= G
.
+1
c)
= :q cos , +

2
|
= :q cos , +
:· 2q| · (cos , ÷cos c)
|
= :q · (3 cos , ÷2 cos c)
gdje brzinu · dobivamo iz zakona ocuvanja energije
:q/ =
1
2

2
=· =
p
2q/ =
p
2q| (cos , ÷cos c)
koja ima maksimalnu vrijednost za kut , = 0. Maksimalna sila kojom luster
optere´cuje plafon bit ´ce u ravnoteznom polozaju (najniza tocka gibanja gdje je
najve´ca komponenta tezine i najve´ca brzina, odnosno centrifugalna sila)
1
max
= :q · (3 cos , ÷2 cos c) = :q · (3 cos 0 ÷2 cos 45)
= 6 kg · 9.81
m
s
2
Ã
3 ÷2 ·
_
2
2
!
= 93.34 N
mehanika.indd 153 9.11.2007 9:59:17
146 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Primjer 4.3.14

Covjek je udaljen 1 = 10 m od vertikalnog zida i ga†a ga te-
niskom lopticom mase : = 50 g pocetnom brzinom ·
0
= 15
m
s
. Izabere li kut
izbacaja c
0
pri kojem ´ce pogoditi zid na najvišem mogu´cem mjestu, koliki je taj
kut, visina / gdje ´ce loptica pogoditi i vrijeme t
0
kad ´ce pogoditi zid. Kolika ´ce
pri tome biti kineticka energija 1
I
loptice u trenutku udara o zid i maksimalna
visina H koju ´ce dosegnuti loptica.
Rješenje:
Slika 4.22.
Postavimo li koordinatni sustav tako
da loptica polije´ce iz ishodišta, a os r
postavimo horizontalno, opis gibanja u
parametarskom obliku glasi:
¨ r(t) = 0
b r(t) = co::t. = ·
0a
= ·
0
cos c
r(t) = ·
0
t cos c
¨ j (t) = ÷q
b j (t) = ÷qt +·
0j
= ÷qt +·
0
sinc
j (t) = ÷
1
2
qt
2

0
t sinc
Eliminacijom parametra t dolazimo
do putanje tijela u eksplicitnom obliku
koja je parabola s otvorom prema dolje
j (r) =
μ
÷
q

2
0
cos
2
c

r
2
+(tanc) r
u ovoj funkciji je još mogu´ce mijenjati kut izbacaja c pa jednadzbu mogu pisati
i u ovisnosti o kutu c.
j (c) =
μ
÷
q

2
0
cos
2
c

r
2
+ (tanc) r
Iz uvjeta da visina na kojoj loptica poga†a zid bude maksimalna
oj
oc
¯
¯
¯
c=c
0
= 0,
tj. j maksimalna kada je r = 1, dobiva se
dj
dc
¯
¯
¯
¯
c=c
0
=

÷
q1
2

2
0
d
dc
μ
1
cos
2
c

+1
d
dc
(tanc)
¸¯
¯
¯
¯
c=c
0
= ÷
q1
2
sinc
0
·
2
0
cos
3
c
0
+
1
cos
2
c
0
= 0
mehanika.indd 154 9.11.2007 9:59:17
4.3. PRIMJERI 147
odnosno
1 ÷
q1
·
2
0
tanc
0
= 0 ==tanc
0
=
·
2
0
q1
c
0
= arctan
·
2
0
q1
= arctan
¡
15
m
s
¢
2
9.81
m
s
2
· 10 m
= 66.43

Maksimalnu visinu / dobit ´cemo iz vrijednosti funkcije j za kut c
0
kada je r = 1
j (c
0
) =
μ
÷
q

2
0
cos
2
c
0

1
2
+ (tanc
0
) 1 = /
No, kako je
tanc
0
=
·
2
0
q1
cos
2
c
0
=
1
1 + tan
2
c
0
=
1
1 +
·
4
0
j
2
1
2
=
q
2
1
2
·
4
0
+q
2
1
2
imamo
/ = ÷
q1
2

2
0
·
·
4
0
+q
2
1
2
q
2
1
2
+
·
2
0
q1
· 1 =
·
4
0
÷q
2
1
2

2
0
q
= 9.29 m
Budu´ci da je
÷÷
· =
÷÷
·
a
+
÷÷
·
j
= (·
0
cos c
0
)
÷÷
i +
¡
·
0
sinc
0
÷qt
0
¢
÷÷
,
r = 1 = ·
0
t
0
cos c
0
==t
0
=
1
·
0
cos c
0
=
10 m
15
m
s
· cos 66.43
= 1.67 s
slijedi
1
I
=
1
2
:
÷÷
·
2
=
:
2
¡
·
2
a

2
j
¢
=
:
2
¡
·
2
0
cos
2
c
0

2
0
sin
2
c
0
÷2q·
0
t
0
sinc
0
+q
2
t
02
¢
=
:
2
μ
·
2
0
÷2q·
0
1
·
0
cos c
0
sinc
0
+q
2
1
2
·
2
0
cos
2
c
0

=
:
2
μ
·
2
0
÷2q1tanc
0
+
q
2
1
2
·
2
0
·
4
0
+q
2
1
2
q
2
1
2

=
:
2
μ
·
2
0
÷2·
2
0
+
·
4
0
+q
2
1
2
·
2
0

=
:
2
μ
q
2
1
2
·
2
0

1
I
=
0.05 kg
2
"
¡
9.81
m
s
2
¢
2
(10 m)
2
¡
15
m
s
¢
2
#
= 1.07 J
mehanika.indd 155 9.11.2007 9:59:17
148 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
Maksimalna visina dobije se iz uvjeta
oj
oa
= 0, uz c = c
0
dj
dr
=
d
dr
μ
÷
q

2
0
cos
2
c
0

r
2
+ tanc
0
· r
¸
a=amax
=

÷
q

2
0
cos
2
c
0
· 2r + tanc
0
¸
a=amax
= 0
tanc
0
= ÷
qr
max
·
2
0
cos
2
c
0
r
max
=
·
2
0
sinc
0
cos c
0
q
=
¡
15
m
s
¢
2
· sin66.43 · cos 66.43
9.81
m
s
2
= 0.84 m
pa se dobiva
H = j (r
max
) = ÷
q

2
0
cos
2
c
0
μ
·
2
0
sinc
0
cos c
0
q

2
+ tanc
0
·
2
0
sinc
0
cos c
0
q
= ÷
·
2
0
sin
2
c
0
2q
+
·
2
0
sin
2
c
0
q
=
·
2
0
sin
2
c
0
2q
= 9.67 m
Uocimo da smo za H ponovo dobili izraz maksimalne visine za kosi hitac, te da
je r
max
< 1 i / < H.
Primjer 4.3.15 Na zaustavljenom zeljeznickom vagonu, mase :
1
= 8000 kg,
nalazi se raketna rampa s koje rakete polije´cu brzinom ·
0
= 1
km
s
. Istovremeno
se lansiraju dvije rakete, svaka mase :
2
= 80 kg, u horizontalnom pravcu koji se
poklapa s pravcem tracnica. Za koliko se vagon pomjeri, ako je koecijent trenja
pri gibanju vagona j = 0.06?
Rješenje:
Prilikom lansiranja raketa, po zakonu o ocuvanju kolicine gibanja, vagon do-
biva pocetnu brzinu ·
1
suprotnoga smjera, od smjera gibanja raketa, iznosa
·
1
:
1
= 2:
2
·
2
·
1
=
2:
2
·
2
:
1
=
2 · 80 kg · 1000
m
s
8000 kg
= 20
m
s
Sada na vagon djeluje samo sila trenja i usporava ga. Sila trenja jednaka je
1
tv
= j1 = jG = j:q
jer je vagon na horizontalnim tracnicama. Zbog toga vagon usporava
:a = j:q =a = jq = 0.06 · 9.81
m
s
2
= 0.59
m
s
2
Dakle, radi se o jednoliko usporenom gibanju sa pocetnom brzinom. Prije†eni
put iznosi
: =
·
2
1
2a
=
¡
20
m
s
¢
2
2 · 0.59
m
s
2
= 339.79 m
mehanika.indd 156 9.11.2007 9:59:17
4.3. PRIMJERI 149
Primjer 4.3.16 Duz glatke zice koja je savijena u kruznicu polumjera r = 1.5 m
i lezi u horizontalnoj ravnini, pomice se materijalna tocka ' pod djelovanjem
konstantne sile 1 = 150 N, koja je uvijek u smjeru tangente na krug. Izracunajte
rad koji ova sila izvrši pri premještanju materijalne tocke ' iz polozaja ¹ (, = 0)
do polozaja 1
¡
, =
¬
2
¢
.
Rješenje:
Elementarni rad \ sile
÷÷
1 na diferencijalnom elementu duljine puta d
÷÷
: je-
dnak je
\ =
I
÷÷
1 · d
÷÷
:
Kako su
÷÷
1 i d
÷÷
: uvijek u istom smjeru (i leze na pravcu tangente na kruznicu)
dobivamo
\ =
1
Z
¹
1d: = 1
1
Z
¹
d: = 1
r
2
Z
0
rd, = r1
r
2
Z
0
d, =
1r¬
2
=
150 N· 1.5 m· ¬
2
= 112.5¬ J = 353. 43 J
Primjer 4.3.17 Tijelo mase : giba se po krugu polumjera 1, tako da mu nor-
malno ubrzanje ovisi o vremenu, po zakonu a
a
= /t
2
, gdje je / - konstanta.
a) Odredite ukupnu silu koja djeluje na ovo tijelo u funkciji vremena.
b) Kolika je snaga potrebna za ovakvo gibanje tijela?
c) Kolika je srednja vrijednost ove snage tijekom vremenskog intervala t od
pocetka gibanja?
Rješenje:
a) Prema pretpostavci zadatka vrijedi
a
a
= /t
2
=
·
2
1
== · =
_
/1t
2
=
_
/1· t
Tangencijalno ubrzanje je po deniciji
a
t
=

dt
=
_
/1
a sila
1 = :a = :
q
a
2
a
+a
2
t
= :
p
/
2
t
4
+/1
mehanika.indd 157 9.11.2007 9:59:18
150 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
b) Prema deniciji snaga je jednaka skalarnom umnošku sile i brzine
1 =
÷÷
1 ·
÷÷
· = :(
÷÷
a
a
+
÷÷
a
t
)
÷÷
· = :a
t
· = :·
_
/1·
_
/1t = :/1t
jer je
÷÷
a
a
l
÷÷
· , pa je
÷÷
a
a
·
÷÷
· = 0.
c) Srednja snaga jednaka je
1 =
1
0
+1
2
=
:/1
2
· t
Primjer 4.3.18 Kineticka energija tijela koje se giba po krugu polumjera 1 ovisi
o prije†enom putu : po zakonu 1
I
= /:
2
, gdje je / - konstanta. Odredi ovisnost
sile koja djeluje na ovo tijelo od prije†enog puta.
Rješenje:
Iz jednadzbe
1
I
= /:
2
=
1
2

2
dobivamo
·
2
=
2/:
2
:
== · =
r
2/
:
:
Prema II. Newtonovu zakonu slijedi
1 = :a = :
q
a
2
a
+a
2
t
gdje je
a
a
=
·
2
1
=
2Ic
2
n
1
=
2/:
2
:1
a
t
=

dt
=

d:
d:
dt
=

d:
· · =
r
2/
:
·
r
2/
:
: =
2/:
:
Sada je sila jednaka
1 = :
s
μ
2/:
2
:1

2
+
μ
2/:
:

2
=
2/:
1
p
:
2
+1
2
Primjer 4.3.19 Mehanicki stroj vrši rad koji se u vremenu mijenja po zakonu
\ = ¹
3
p
1t
2
÷C
gdje je ¹ = 10
4 N
s
, 1 = 3 m
3
s i C = 5 m
3
s
3
. Kolika je trenutna vrijednost snage
koju razvija mehanicki stroj u 5. sekundi vremena od pocetka vršenja rada?
mehanika.indd 158 9.11.2007 9:59:18
4.3. PRIMJERI 151
Rješenje:
Prema deniciji, trenutna snaga 1 jednaka je prvoj derivaciji rada po vre-
menu, odnosno
1 (t) =
d\
dt
=
d
dt
³
¹
3
p
1t
2
÷C
´
= ÷
2
3
¹1t
3
_
1t
2
÷C
C ÷1t
2
pa je u petoj sekundi
1 (5 s) = ÷
2
3
· 10
4
N
s
· 3 m
3
s · 5 s ·
3
q
3 m
3
s · (5 s)
2
÷5 m
3
s
3
5 m
3
s
3
÷3 m
3
s · (5 s)
2
= 5887. 6 W
Primjer 4.3.20 Tijelo mase : = 5 kg pocne se gibati pod djelovanjem sile
opisane zakonom
÷÷
1 (t) = ¹t
÷÷
i +1t
2
÷÷
, , gdje su ¹ = 3
N
s
i 1 = 10
N
s
2
konstante.
Kolika je sila, komponente ubrzanja i brzina te snaga koju razvije ova sila nakon
nekog vremena t
0
= 2 s od pocetka gibanja?
Rješenje:
Kako je sila
÷÷
1 (t) = :a
a
÷÷
i +:a
j
÷÷
, = ¹t
÷÷
i +1t
2
÷÷
,
÷÷
1
¡
t
0
¢
= ¹t
0
÷÷
i +1t
02
÷÷
,
=

3
N
s
· 2 s
÷÷
i + 10
N
s
2
(2 s)
2
÷÷
,
¸
=
³
6
÷÷
i + 40
÷÷
,
´
N
to su komponente ubrzanja
a
a
(t) =
¹
:
t == a
a
¡
t
0
¢
=
¹
:
t
0
=
3
N
s
5 kg
· 2 s = 1.2
m
s
2
a
j
(t) =
1
:
t
2
== a
j
¡
t
0
¢
=
1
:
t
02
=
10
N
s
2
5 kg
· (2 s)
2
= 8
m
s
2
pa su odgovaraju´ce komponente brzine
·
a
(t) =
t
Z
0
a
a
dt =
t
Z
0
¹
:
tdt =
¹
:
t
Z
0
tdt =
¹
:
t
2
2
·
j
(t) =
t
Z
0
a
j
dt =
t
Z
0
1
:
t
2
=
1
:
t
Z
0
t
2
dt =
1
:
t
3
3
što nakon uvrštavanja vremena t
0
daje
·
a
¡
t
0
¢
=
t
0
Z
0
a
a
dt =
¹
:
t
02
2
=
3
N
s
5 kg
(2 s)
2
2
= 1.2
m
s
·
j
¡
t
0
¢
=
t
0
Z
0
a
j
dt =
1
:
t
03
3
=
10
N
s
2
5 kg
(2 s)
3
3
= 5.33
m
s
mehanika.indd 159 9.11.2007 9:59:18
152 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
pa je snaga jednaka
1 (t) =
÷÷
1 (t) ·
÷÷
· (t) =
h
:a
a
(t)
÷÷
i +:a
j
(t)
÷÷
,
i
·
³
·
a
(t)
÷÷
i +·
j
(t)
÷÷
,
´
= :[a
a
(t) · ·
a
(t) +a
j
(t) · ·
j
(t)]
= :·

¹
:
t ·
¹
:
t
2
2
+
1
:
t
2
·
1
:
t
3
3
¸
= :·

¹
2
t
3
2:
2
+
1
2
t
5
3:
2
¸
=

2
+ 21
2
t
2
6:
· t
3
odnosno u trenutku t
0
1
¡
t
0
¢
=

2
+ 21
2
(t
0
)
2
6:
·
¡
t
0
¢
3
=
3
¡
3
N
s
¢
2
+ 2
¡
10
N
s
2
¢
2
(2 s)
2
6 · 5 kg
· (2 s)
3
= 220. 53 W
ili
1
¡
t
0
¢
= :a
a
¡
t
0
¢
· ·
a
¡
t
0
¢
+:a
j
¡
t
0
¢
· ·
j
¡
t
0
¢
= :·
£
a
a
¡
t
0
¢
· ·
a
¡
t
0
¢
+a
j
¡
t
0
¢
· ·
j
¡
t
0
¢¤
= 5 kg ·
h
1.2
m
s
2
· 1.2
m
s
+ 8
m
s
2
· 5.33
m
s
i
= 220. 53 W
Primjer 4.3.21 Jedrilica mase : = 1500 kg giba se pod djelovanjem vjetra
konstantne brzine, tako da je ovisnost prije†enog puta jedrilice opisan zakonom
: =
¡
5t
2
+ 2t + 5
¢
m. Koliki rad izvrši vjetar pri pokretanju jedrilice tijekom prve
4 s? Koliku snagu razvija vjetar u tom trenutku?
Rješenje:
Rad vjetra jednak je
\ (t) = 1
I
= 1
I
(t) ÷1
I
(0) =
1
2

2
(t) ÷
1
2

2
(0) =
:
2
£
·
2
(t) ÷·
2
(0)
¤
gdje je brzina
· (t) =
d: (t)
dt
=
d
dt
¡
5t
2
+ 2t + 5
¢
= (10t + 2)
m
s
· (4) = 42
m
s
, · (0) = 2
m
s
Koriste´ci izraz za brzinu, dobivamo izraz za rad u prvih t sekundi
\ (t) =
1
2
:
£
·
2
(t) ÷·
2
0
¤
što je za prve cetiri sekunde iznosi
\ (4) =
1
2
· 1500 kg ·

³
42
m
s
´
2
÷
³
2
m
s
´
2
¸
= 1320 000 J = 1.32 MJ
mehanika.indd 160 9.11.2007 9:59:18
4.3. PRIMJERI 153
Trenutna snaga vjetra je
1 (t) = 1 (t) · · (t) = :a (t) · · (t) = 10:· (10t + 2) = (100:t + 20:) W
1 (4) = :a (4) · · (4) = 1500 kg · 10
m
s
2
·
³
42
m
s
´
= 630 000 W = 630 kW
gdje je
a (t) =
d· (t)
dt
=
d
dt
(10t + 2) = 10
m
s
2
Primjer 4.3.22 Dvije kugle jednake mase gibaju se duz pravca u istom smjeru
brzinama ·
1
= 10
m
s
i ·
2
= 5
m
s
. Kolika je brzina kugli nakon savršeno neelasti-
cnog sudara, poslije kojeg se kugle slijepljene gibaju zajedno?
Rješenje:
Kugle su jednakih masa, : = :
1
= :
2
, pa prema zakonu ocuvanja kolicine
gibanja vrijedi
a
X
i=1
:
i
÷÷
·
i
= /o::t.
:
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
= (:
1
+:
2
)
÷÷
·
0
kako se ova dva tijela gibaju po istom pracu i u istom smjeru imamo
:
1
·
1
+:
2
·
2
= (:
1
+:
2
) ·
0
·
0
=
:
1
·
1
+:
2
·
2
:
1
+:
2
=
:(·
1

2
)
2:
=
·
1

2
2
=
10
m
s
+ 5
m
s
2
= 7.5
m
s
Primjer 4.3.23

Cestica mase :
1
koja miruje, sudari se elasticno sa cesticom
mase :
2
. Pri tome se cestice elasticno odbiju i to simetricno na upadni pravac
gibanja cestice mase :
2
. Odredite odnos
n
2
n
1
ako poslije sudara kut izme†u gibanja
cestica iznosi c = 60

.
Slika 4.23.
Rješenje:
Postavimo pravokutni koordinatni
sustav tako da se pozitivni smjer osi
r poklapa sa upadnim smjerom cestice
mase :
2
. Primjenjuju´ci zakon ocu-
vanja kolicine gibanja na pojedine ko-
ordinatne osi imamo:
:
2
· = :
1
·
1
cos
c
2
+:
2
·
2
cos
c
2
0 = :
2
·
2
sin
c
2
÷:
1
·
1
sin
c
2
mehanika.indd 161 9.11.2007 9:59:19
154 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
odakle je
:
1
·
1
= :
2
·
2
· = 2·
2
cos
c
2
Primjenom zakona ocuvanja kineticke energije dobivamo
(1
I
)
jc c
= (1
I
)
Ica
1
2
:
2
·
2
=
1
2
:
1
·
2
1
+
1
2
:
2
·
2
2
·
2
=
:
1
:
2
·
2
1

2
2
·
2
=
:
1
:
2
μ
:
2
:
1
·
2

2

2
2
=
μ
:
2
:
1
+ 1

·
2
2
:
2
:
1
=
μ
·
·
2

2
÷1 = 4 cos
2
c
2
÷1 = 4 cos
2
30 ÷1
= 4 ·
Ã
_
3
2
!
2
÷1 = 2
Primjer 4.3.24 Tijelo mase :
1
= 1 kg gibaju´ci se jednoliko po pravcu brzinom
·
1
= 5
m
s
sustigne drugo tijelo mase :
2
= 2 kg koje se giba brzinom ·
2
= 4
m
s
.
Tijela se centralno neelasticno sudare i nakon sudara gibaju zajedno. Odredite
brzinu gibanja tijela nakon sudara. Kolika bi bila brzina gibanja tijela nakon
neelasticnog sudara da su se ona gibala u suprotnim smjerovima?
Rješenje:
Tijela se gibaju u istom smjeru po istom pravcu, pa vrijedi po zakonu ocuvanja
kolicine gibanja
a
X
i=1
:
i
÷÷
·
i
= /o::t.
:
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
= (:
1
+:
2
)
÷÷
·
0
odnosno
:
1
·
1
+:
2
·
2
= (:
1
+:
2
) ·
0
·
0
=
:
1
·
1
+:
2
·
2
:
1
+:
2
=
1 kg · 5
m
s
+ 2 kg · 4
m
s
1 kg + 2 kg
=
13 kg
m
s
3 kg
= 4.
b
3
m
s
Da su se gibala jedno nasuprot drugom
:
1
·
1
÷:
2
·
2
= (:
1
+:
2
) ·
0
·
0
=
:
1
·
1
÷:
2
·
2
:
1
+:
2
=
1 kg · 5
m
s
÷2 kg · 4
m
s
1 kg + 2 kg
=
÷3 kg
m
s
3 kg
= ÷1
m
s
odnosno gibala bi se brzinom od 1
m
s
u smjeru gibanja drugog tijela.
mehanika.indd 162 9.11.2007 9:59:19
4.3. PRIMJERI 155
Primjer 4.3.25 Kugla mase :
1
= : giba se brzinom
÷÷
· =
÷÷
·
1
po horizontalnoj
podlozi bez trenja i udari u mirnu kuglu mase :
2
=
n
2
. Sudar je centralni i
elasticni. Odredite brzine kugli nakon sudara? Trenje zanemarite.
Rješenje:
Za centralno elasticni sudar vrijedi
÷÷
·
0
1
=
(:
1
÷:
2
)
÷÷
·
1
+ 2:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
=
¡

n
2
¢
÷÷
·
1
+ 2
n
2
· 0
m
s
:+
n
2
=
n
2
3n
2
÷÷
·
1
=
1
3
÷÷
·
1
÷÷
·
0
2
=
(:
2
÷:
1
)
÷÷
·
2
+ 2:
1
÷÷
·
1
:
1
+:
2
=
¡
n
2
÷:
¢
· 0
m
s
+ 2:
÷÷
·
1
:+
n
2
=
2:
÷÷
·
1
3n
2
=
4
3
÷÷
·
1
Primjer 4.3.26 Molekula kisika O
2
brzine ·
O
2
= 250
m
s
sudari se centralno
i elasticno s molekulom CO
2
kojoj je brzina ·
CO
2
= 110
m
s
. Odredite brzine
molekula nakon sudara, ako se one sudaraju prilikom gibanja u istom smjeru,
odnosno u suprotnome smjeru. Uzeti u obzir da je
n
C
2
n
CC
2
=
32
44
.
Rješenje:
Odnos masa jednak je :
O
2
=
8
11
:
CO
2
. Oznacimo mase sa :
1
= :
O
2
, a
:
CO
2
= :
2
, a ·
1
= ·
O
2
, te ·
2
= ·
CO
2
. Ako se molekule sudaraju prilikom
gibanja u istom smjeru imamo
÷÷
·
0
1
=
(:
1
÷:
2
)
÷÷
·
1
+ 2:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
=
(:
O
2
÷:
CO
2
)
÷÷
·
1
+ 2:
CO
2
÷÷
·
2
:
O
2
+:
CO
2
=
÷
3
11
:
CO
2
· 250
m
s
+ 2 · :
CO
2
· 110
m
s
8
11
:
CO
2
+:
CO
2
=
÷
750
11
+ 220
19
11
m
s
= 87. 89
m
s
÷÷
·
0
2
=
(:
2
÷:
1
)
÷÷
·
2
+ 2:
1
÷÷
·
1
:
1
+:
2
=
(:
CO
2
÷:
O
2
)
÷÷
·
2
+ 2:
O
2
÷÷
·
1
:
O
2
+:
CO
2
=
3
11
:
CO
2
· 110
m
s
+
16
11
· :
CO
2
· 250
m
s
8
11
:
CO
2
+:
CO
2
=
330
11
+
4000
11
19
11
m
s
= 227. 89
m
s
ako se sudaraju prilikom gibanja u razlicitim smjerovima
÷÷
·
0
1
=
(:
1
÷:
2
)
÷÷
·
1
÷2:
2
÷÷
·
2
:
1
+:
2
=
(:
O
2
÷:
CO
2
)
÷÷
·
1
÷2:
CO
2
÷÷
·
2
:
O
2
+:
CO
2
=
÷
3
11
:
CO
2
· 250
m
s
÷2 · :
CO
2
· 110
m
s
8
11
:
CO
2
+:
CO
2
=
÷
750
11
÷220
19
11
m
s
= ÷166. 84
m
s
mehanika.indd 163 9.11.2007 9:59:19
156 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
÷÷
·
0
2
=
(:
2
÷:
1
)
÷÷
·
2
÷2:
1
÷÷
·
1
:
1
+:
2
=
(:
CO
2
÷:
O
2
)
÷÷
·
2
÷2:
O
2
÷÷
·
1
:
O
2
+:
CO
2
=
3
11
:
CO
2
· 110
m
s
÷
16
11
· :
CO
2
· 250
m
s
8
11
:
CO
2
+:
CO
2
=
330
11
÷
4000
11
19
11
m
s
= ÷193. 16
m
s
Primjer 4.3.27 Slobodnu kuglicu mase :
1
, koja miruje pogodi kuglica mase
:
2
6= :
1
brzinom · = 10
m
s
. Poslije idealno elasticnog sudara kuglice se rasprše
i to tako da druga kuglica promijeni svoj pravac gibanja za 90

, a iznos brzinu
joj se smanji za polovinu. Odredite pravac gibanja prve kuglice i brzinu poslije
sudara.
Rješenje:
Slika 4.24.
Postavimo ishodište koordinatnog
sustava u tocki polozaja prve kuglice
prije sudara, a os r postavimo tako da
se druga kuglica prije sudara giba u
pozitivnom smjeru osi r.
Pretpostavimo da se druga kuglica
odbila u negativnom smjeru osi j.
Neka se prva kuglica odbije pod ku-
tom c u odnosu na pozitivni smjer osi
r. Tada po zakonu ocuvanja kolicine
gibanja imamo
:
2
÷÷
· = :
1
÷÷
·
1
+:
2
÷÷
·
2
:
2
·
÷÷
i = :
1
³
·
1a
÷÷
i +·
1j
÷÷
,
´
÷:
2
·
2
÷÷
, = (:
1
·
1a
)
÷÷
i + (:
1
·
1j
÷:
2
·
2
)
÷÷
,
Dva su vektora jednaka ako su im jednake komponente,
:
2
· = :
1
·
1a
0 = :
1
·
1j
÷:
2
·
2
odakle uz
·
1a
= ·
1
cos c
·
1j
= ·
1
sinc
dobivamo
:
2
· = :
1
·
1
cos c
:
2
·
2
= :
1
·
1
sinc
Zamjenom vrijednosti ·
2
=
·
2
i dijeljenjem jednadzbi slijedi
:
2
·
:
2
·
2
=
:
1
·
1
cos c
:
1
·
1
sinc
·
·
2
= cot c ==cot c = 2
c = arccot 2 = 0.46365 rad = 26.56

mehanika.indd 164 9.11.2007 9:59:20
4.3. PRIMJERI 157
Obzirom da je sudar elastican mozemo iskoristiti zakon ocuvanja mehanicke
energije na sudar
1
(1)
= 1
(2)
1
2
:
2
·
2
=
1
2
:
1
·
2
1
+
1
2
:
2
·
2
2
:
2
¡
·
2
÷·
2
2
¢
= :
1
·
2
1
3
4
:
2
·
2
= :
1
·
2
1
i uz izraz
:
2
· = :
1
·
1
cos c ==:
1
=
:
2
·
·
1
cos c
dobivamo
3
4
:
2
·
2
=
:
2
·
·
1
cos c
·
2
1
=
:
2
· · ·
1
cos c
·
1
=
3
4
· cos c =
3
4
· 10
m
s
· cos 26.56

= 6. 71
m
s
Primjer 4.3.28 Sa površine Zemlje izbaceno je tijelo pod kutom c prema horizo-
ntu pocetnom brzinom ·
0
. Izrazite tangencijalnu i normalnu komponentu ubrzanja
kao funkciju visine hica /, ako je maksimalna visina /
max
. Trenje zanemariti.
Rješenje:
U svakoj tocki putanje ukupno ubrzanje tijela jednako je
÷÷
a =
÷÷
q , jer na tijelo
djeluje samo ubrzanje sile Zemljine teze. Tangencijalna i normalna komponenta
ubrzanja su
a
a
= q cos ,
a
t
= q sin,
gdje je kut ,, kut koji brzina zatvara sa horizontalom u promatranoj tocki kosog
hica na visini /.
Primjenjuju´ci zakon ocuvanja energije dobivamo (uz pretpostavku da je u
pocetnoj tocki izbacivanja tijela potencijalna energija jednaka nuli)
1
2

2
0
=
1
2

2
+:q/
odakle se dobiva
·
2
0
= ·
2
+ 2q/
· =
q
·
2
0
÷2q/
Tijekom gibanja horizontalna komponenta brzine ostaje konstantna i iznosi
·
a
= ·
0a
= ·
0
cos c, no, istovremeno vrijedi da je ·
a
= · cos , = ·
0a
= ·
0
cos c,
odakle dobivamo
cos , =
·
0
·
cos c =
·
0
p
·
2
0
÷2q/
cos c
mehanika.indd 165 9.11.2007 9:59:20
158 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
pa slijedi
a
a
= q cos , =
q · ·
0
p
·
2
0
÷2q/
cos c
a
t
= q sin, = q
p
1 ÷cos
2
, = q
v
u
u
t
1 ÷
Ã
·
0
p
·
2
0
÷2q/
cos c
!
2
= q
s
1 ÷
·
2
0
cos
2
c
·
2
0
÷2q/
= q
s
·
2
0
÷2q/ ÷·
2
0
cos
2
c
·
2
0
÷2q/
= q
s
·
2
0
sin
2
c ÷2q/
·
2
0
÷2q/
Pocetna brzina ·
0
povezana je sa maksimalnom visinom preko relacije
/
max
=
·
2
0
sin
2
c
2q
pa je
a
a
= q cos c
s
/
max
/
max
÷/sin
2
c
a
t
= q sinc
s
/
max
÷/
/
max
÷/sin
2
c
Primjer 4.3.29 Pravokutni jednostrani klin (slika 4.25.) mase ' = 10 kg lezi
na horizontalnoj, potpuno glatkoj podlozi. Kuglica mase : = 10 g giba se hori-
zontalno i udari u kosu stranu klina i odskoci vertikalno u vis. Na koju ´ce visinu
odskociti kuglica ako je sudar sa klinom bio savršeno elastican i ako brzina klina
poslije sudara iznosi ·
I
= 2
cm
s
. Trenje zanemarite.
Slika 4.25.
Rješenje:
Visina / koju ´ce dose´ci kuglica ovisi
o pocetnoj brzini odbijanja kuglice ·
1
i
iznosi
/ =
·
2
1
2q
Neka je upadna brzina kuglice ·
0
.
Kako je brzina odbijanja kuglice od klina
·
1
vertikalna, to´ce zakon odrzanja kolicine
gibanja za horizontalnu komponentu dati

0
= '·
I
==·
0
=
'
:
·
I
mehanika.indd 166 9.11.2007 9:59:20
4.3. PRIMJERI 159
Zakon ocuvanja energije daje
1
2

2
0
=
1
2

2
I
+
1
2

2
1

2
0
= '·
2
I
+:·
2
1
:
'
2
:
2
·
2
I
= '·
2
I
+:·
2
1
, : :
·
2
1
=
'
:
μ
'
:
÷1

·
2
I
odakle je
/ =
·
2
1
2q
=
'
2q:
·
μ
'
:
÷1

· ·
2
I
=
10 kg
2 · 9.81
m
s
2
· 0.01 kg
·
μ
10 kg
0.01 kg
÷1

·
³
0.02
m
s
´
2
= 20. 37 m
Primjer 4.3.30 Drveni klin mase :
2
= 20 kg zabija se vertikalno u tlo uzasto-
pnim udarcima ceki´ca mase :
1
= 10 kg. Sa koje visine H ceki´c slobodno pada na
gornju stranu klina, ako klin ulazi u tlo pod svakim udarcemceki´ca za / = 2 cm, a
srednja sila otpora koja se suprotstavlja prodiranju klina u tlo iznosi 1
ct
= 2500 N.
Pretpostavimo da je sila otpora konstantna i da je sudar savršeno neelastican.
Rješenje:
Budu´ci da je sudar savršeno neelastican, ceki´c ne odskace od klina, tj. dalje
se gibaju istom brzinom. Uslijed pada sa visine H ceki´c dobiva brzinu u trenutku
udara u klin ·
1
=
_
2qH. Klin ima pocetnu brzinu ·
2
jednaku nuli. Neka
u trenutku poslije sudara ceki´c i klin dobivaju brzinu ·
0
. Primjenom zakona
odrzanja kolicine gibanja imamo
:
1
· ·
1
+:
2
· ·
2
= (:
1
+:
2
) · ·
0
odakle slijedi
·
0
=
:
1
· ·
1
:
1
+:
2
=
:
1
·
_
2 · q · H
:
1
+:
2
Pretpostavimo da je vrijeme sudara veoma kratko, te da prije pocetka prodiranja
klina u tlo, klin i ceki´c dobivaju zajednicku brzinu ·
0
. Pomo´cu zakona odrzanja
mehanicke energije dobivamo
1
2
(:
1
+:
2
) ·
¡
·
0
¢
2
+ (:
1
+:
2
) · q · / = \
ct
= 1
ct
· /
gdje je 1
ct
· / rad sile otpora. Dakle,
1
ct
· / =
:
1
+:
2
2
·
:
2
1
· 2qH
(:
1
+:
2
)
2
+ (:
1
+:
2
) · q · /
mehanika.indd 167 9.11.2007 9:59:20
160 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
H =
1
ct
÷(:
1
+:
2
) · q
:
2
1
· q
· (:
1
+:
2
) · /
=
2500 N÷(10 kg + 20 kg) · 9.81
m
s
2
(10 kg)
2
· 9.81
m
s
2
· (10 kg + 20 kg) · 0.02 m
- 1. 35 m
Primjer 4.3.31 Homogeno tijelo oblika kocke (slika 4.26.) potrebno je pomicati
po horizontalnoj ravnini. Odredite odnos izvršenih radova, ako tu kocku vucemo
po podlozi ili je prevr´cemo preko ruba. Ako je masa kocke : = 50 kg, a koecijent
trenja izme†u kocke i podloge j = 0.4 izracunajte izvršeni rad na udaljenosti
: = 5 m.
Rješenje:
Ako kocku povlacimo po podlozi tada se vrši rad na racun sile trenja izme†u
tijela i podloge. Rad koji se pri tome izvrši, da bi kocku pomakli za stranicu a
jednak je
¹
1
= 1
tv
· : = j:qa
Slika 4.26.
Pri prevrtanju kocke preko jednog
njenog ruba trenje se moze zanemariti, dok
se rad vrši na racun podizanja tezišta tijela,
tj. pove´canja njene potencijalne energije.
Tezište T pri jednom prevrtanju moramo
podi´ci za
/ =
d
2
÷
a
2
=
a
_
2
2
÷
a
2
=
a
2
·
³
_
2 ÷1
´
gdje je d÷ dijagonala kocke (za homogenu kocku tezište se nalazi u sjecištu pro-
stornih dijagonala). Pri prevrtanu izvršimo rad
¹
2
= :· q · / =
1
2
· :· q · a ·
³
_
2 ÷1
´
pa je odnos izvršenih radova pri povlacenju i prevrtanju kocke za duljinu a
¹
1
¹
2
=
j · :· q · a
1
2
· :· q · a ·
¡_
2 ÷1
¢ =
2j
_
2 ÷1
=
2 · 0.4
_
2 ÷1
= 1. 93
Izvršeni radovi se odnose na pomicanje kocke za stranicu a, tj. isto rastojanje.
Ako se pomicanje na putu od : = 5 m vrši vucenjem izvršeni rad jednak je
¹
0
1
= j · :· q · : = 0.4 · 50 kg · 9.81
m
s
2
· 5 m = 981 N
mehanika.indd 168 9.11.2007 9:59:21
4.3. PRIMJERI 161
dok se prevrtanjem izvrši rad
¹
0
2
=
¹
0
1
1.93
=
981 N
1.93
= 507. 92 N
Napomena: moze postojati mala razlika u izvršenim radovima od onih izracu-
natih, ako ukupni prije†eni put : nije višekratnik stranice kocke a, i tada moze
postojati drugacija ovisnost ovisno o velicini stranice a. U svakom slucaju je
izvršeni rad prevrtanjem kocke manji u odnosu na izvršeni rad povlacenjem.
Primjer 4.3.32 Tijekom pomicanja tijela po pravcu intezitet sile ovisi o putu
i opisan je funkcijom 1 =
¡
¹:
2
+1: +C
¢
N gdje je ¹ = 2
N
m
2
, 1 = 5
N
m
i
C = ÷15 N i prije†eni put : izrazen u metrima. Izracunajte izvršeni rad ako je
sila djelovala na udaljenosti od :
1
= 5 m do :
2
= 8 m.
Rješenje:
Izvršeni rad sile deniran je
\ =
c
2
Z
c
1
÷÷
1 · d
÷÷
:
Vektori sile i puta su kolinearni pa vrijedi
\ =
c
2
Z
c
1
1 cos 0 d: =
c
2
Z
c
1
1d:
=
8
Z
5
¡
¹:
2
+1: +C
¢
d: =
μ
¹:
3
3
+
1:
2
2
+C:

|
8
5
=
2
N
m
2
·
h
(8 m)
3
÷(5 m)
3
i
3
+
5
N
m
·
h
(8 m)
2
÷(5 m)
2
i
2
÷15 N· (8 m÷5 m)
= 310.5 J
mehanika.indd 169 9.11.2007 9:59:21
162 POGLAVLJE 4. ENERGIJA I ZAKONI O

CUVANJA
4.4 Zadaci
Problem 4.4.1 Tijelo mase : = 2 kg podize se vertikalno naviše silom kon-
stantnog inteziteta 1, pri cemu do visine / = 1 m izvrši rad \ = 79.62 J. Koliko
je ubrzanje tijela?
Rezultat: a = 30
m
s
2
Problem 4.4.2 Dizalica podigne tijelo mase : = 4.5 t na visinu / = 8 m. Snaga
dizalice je 1 = 8.832 kW. Za koje vrijeme dizalica podigne teret?
Rezultat: t = 5 s.
Problem 4.4.3 Izracunajte rad koji je potrebno izvršiti da bi se kamena kocka,
mase : = 500 kg, brida a = 0.5 m prevrnula oko jednog svog brida?
Rezultat: \ = 5 kJ.
Problem 4.4.4 Da bi mogao uzletjeti zrakoplov mase : = 40 t na kraju piste
treba imati brzinu · = 144
km
I
. Ako je duzina piste : = 1 km kolika je najmanja
snaga motora potrebna za uzlijetanje zrakoplova? Gibanje zrakoplova smatrajte
jednoliko ubrzanim, a koecijent trenja izme†u kotaca zrakoplova i piste je j
I
=
0.2.
Rezultat: 1 = 4.4192 MW.
Problem 4.4.5 Hidroelektrana ima branu visine / = 70 m, u cijem podnozju
se nalazi hidroturbina iz koje izlazi voda brzinom · = 22
m
s
. Koliki je stupanj
korisnog djelovanja ovog hidrosustava?
Rezultat: j = 0.65.
Problem 4.4.6 Mehanicki ceki´c mase : = 500 kg udari u stub koji se pri tome
zabije u tlo dubine d = 1 cm. Odredi silu kojom se tlo pri tome opire, ako
pretpostavimo da je sila konstantna i ako je brzina ceki´ca prije udarca iznosila
· = 10
m
s
. Masu stuba zanemarite.
Rezultat: 1 = 250 N.
Problem 4.4.7 Tijelo mase : = 30 g bacimo sa mosta visokog / = 25 m ver-
tikalno nanize, brzinom ·
0
= 8
m
s
. Tijelo stigne na površinu vode brzinom · =
18
m
s
. Odredite rad koji je tijelo izvršilo svladavaju´ci otpor zraka.
Rezultat: \ = 6.91 J.
mehanika.indd 170 9.11.2007 9:59:21
Poglavlje 5
STATIKA
5.1 Osnovni pojmovi i denicije
Slika 5.1.
Statika je dio mehanike koja proucava
ravnotezu tijela pod utjecajem sila.
Kada govorimo o statici tijela, onda prije
svega mislimo na kruto tijelo. Pod krutim
tijelom podrazumijevamo tijelo cija se unu-
tarnja struktura sposobna oduprijeti deforma-
cijama, koje mogu nastupiti prilikom djelovanja
vanjskih sila. Ovakvo svojstvo krutog tijela
odre†uje i ponašanje vanjskih sila tako da te
sile opisujemo kliznim vektorima.
Denicija 5.1.1 Vanjske sile koje djeluju na
kruto tijelo jesu klizni vektori jer se njihovo hvatište smije pomicati uzduz pravca
djelovanja, a da se tim djelovanjem sile na tijelo ne promjeni.
Denicija 5.1.2 Sustav sila
÷÷
1
1
,
÷÷
1
2
, ...,
÷÷
1
a
kojih se pravci djelovanja sijeku u
jednoj tocki naziva se sustav konkurentnih sila.
Slika 5.2.
Posljedica: Konkurentne sile mogu se vektorski
zbrojiti u rezultantu silu
÷÷
1.
÷÷
1 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+· · · +
÷÷
1
a
(5.1.1)
Vidimo na osnovu slike 5.2. da se djelovanje
konkurentnih sila svodi na djelovanje sile na mate-
rijalnu tocku (¹). Najjednostavniji slucaj ravnoteze
materijalne tocke (cestice) kada je zbroj svih sila koje
na nju djeluju jednak nuli:
÷÷
1 = 0 ==
a
X
i=1
÷÷
1
i
= 0 (5.1.2)
163
mehanika.indd 171 9.11.2007 9:59:21
164 POGLAVLJE 5. STATIKA
Navedena jednadzba predstavlja samo jedan uvjet za ravnotezu i to za konku-
rente sile. U slucaju da na tijelo djeluju nekonkurente sile pojavljuje se u principu
rotacijsko gibanje.
Denicija 5.1.3 Utjecaj sile na rotaciju tijela opisuje se njezinim momentom
sile. Moment sile
÷÷
1 s obzirom na neku tocku O denira se vektorskim umnoškom
÷÷
' =
÷÷
r ×
÷÷
1 (5.1.3)
gdje je
÷÷
r — vektor polozaja bilo koje tocke na pravcu djelovanja sile
÷÷
1 ,
s obzirom na tocku O (slika 5.3.). Tipicni primjer ne konkurentnih sila jest
djelovanje paralelnih sila.
Slika 5.3. Slika 5.4.
Djeluje li na kruto tijelo više paralelnih sila (slika 5.4.), tada je iznos njihove
rezultante jednak algebarskom zbroju pojedinih sila sustava (
÷÷
1
1
,
÷÷
1
2
, ...,
÷÷
1
a
).
Rezultanatna sila (
÷÷
1) paralelna je sa zadanim silama, a pravac djelovanja prolazi
kroz tocku odre†enu vektorom polozaja;
÷÷
r
c
=
X
i
÷÷
r
i
·
÷÷
1
i
X
i
÷÷
1
i
(5.1.4)
Za naš primjer:
÷÷
1 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+
÷÷
1
3
+
÷÷
1
4
÷÷
1
c
=
÷÷
r
1
·
÷÷
1
1
+
÷÷
r
2
·
÷÷
1
2
+
÷÷
r
3
·
÷÷
1
3
+
÷÷
r
4
·
÷÷
1
4
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+
÷÷
1
3
+
÷÷
1
4
Postoji slucaj kada je zbroj paralelnih sila jednak nuli:
÷÷
1 = 0 ÷
÷÷
1
1
= ÷
÷÷
1
2
mehanika.indd 172 9.11.2007 9:59:22
5.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 165
Slika 5.5.
Kada na kruto tijelo djeluje
više paralelnih sila cija je
rezultanta jednaka nuli, tada
se one mogu zamijeniti dvje-
ma paralelnim silama istog
iznosa, a suprotnog smjera tj.
govorimo o paru sila. Par
sila proizvodi samo rotacijsko
gibanje. Na osnovu (def.5.3.)
mozemo izvesti relaciju koja
opisuje ovaj sprega sila koji još
zovemo momentom para sila.
÷÷
' =
÷÷
d ×
÷÷
1 (5.1.5)
gdje je
÷÷
1 jedna od tih sila, a
÷÷
d vektor koji ide od hvatišta druge sile do hvatišta
te sile. Koriste´ci posljedice konkurentnih i nekonkurentnih sila mozemo dati op´cu
deniciju ravnoteze nekog krutog tijela.
Denicija 5.1.4 Tijelo je u statickoj ravnotezi, ako je ukupan vektorski zbroj sila
(
÷÷
1
1
,
÷÷
1
2
, ...,
÷÷
1
a
) i ukupan zbroj momenata sila (
÷÷
'
1
,
÷÷
'
2
, ...,
÷÷
'
a
) koje djeluje na
tijelo jednak nuli:
X
i
÷÷
1
i
= 0 (5.1.6)
X
i
÷÷
'
i
= 0 (5.1.7)
Posljedica: U ovom slucaju tijelo je u statickoj ravnotezi i dinamicko stanje
mozemo opisati kao mirovanje (
÷÷
· = 0,
÷÷
. = 0) ili se kre´ce stalnom brzinom
(
÷÷
· = co::t.,
÷÷
. = co::t.) i to onom brzinom kojom se kretalo u trenutku
uspostavljanja ravnoteze.
mehanika.indd 173 9.11.2007 9:59:22
166 POGLAVLJE 5. STATIKA
5.2 Problemski zadaci
Problem 5.2.1 Opisati promjenu vrste ravnoteze kuglice A, prikazane na slici
5.6., kada se ona gurne udesno. U kojoj vrsti ravnoteze ´ce se ona na´ci na kraju
gibanja?
Slika 5.6.
Odgovor:
Razmotrimo situaciju prikazanu na slici
5.6. Kuglica ´ce tijekom gibanja prije´ci iz
labilne ravnoteze (na vrhu brijega u tocki
A) u indiferentnu ravnotezu (u horizontal-
noj ravnini u tocki B), a zatim u stabilnu
ravnotezu (na dnu udoline u tocki C).
Problem 5.2.2 Na slici 5.7. su prikazana dva stalka izra†ena od jednakih me-
talnih šipki. Koji od stalaka ima ve´cu stabilnost?
Slika 5.7.
Odgovor:
Metalne šipke su cvrsto povezane jedna za
drugu. Tezište oba stalka nalaze se na istoj visini u
odnosu na oslonac. Nadalje, oba stalka imaju istu
površinu dna, odnosno istu površinu koja dodiruje
oslonac. Ispunjeni uvjeti daju jednaku stabilnost
oba stalka.
Problem 5.2.3 Vertikalni disk moze se okretati oko tocke O. U napadnim tocka-
ma A i B djeluju sile
÷÷
1
1
i
÷÷
1
2
prikazane na slici 5.8., pri cemu je 1
1
< 1
2
, a
r
1
= r
2
. Budu´ci da je '
1
6= '
2
ovaj sustav nije u ravnotezi. Je li mogu´ce da
ovaj sustav bude u ravnotezi (da miruje), a da se pri tome tocke objesišta ne
promijene? Objasnite odgovor.
Odgovor:
Slika 5.8.
Da bi disk bio u ravnotezi mora
ukupni moment sila biti jednak nuli.
To je mogu´ce uciniti jedino na nacin
da okrenemo disk u polozaj da tocke
A, O i B pripadaju istom pravcu (slika
5.8.b), jer je tada
r
1
= r
2
= 0
pa je i
'
1
= '
2
= 0
Okretanjem diska u zadani polozaj nismo promijenili tocke objesišta, nego njihov
krak djelovanja sile i time uspjeli izjednaciti momente sile.
mehanika.indd 174 9.11.2007 9:59:22
5.2. PROBLEMSKI ZADACI 167
Problem 5.2.4 Propeler (elisa) zrakoplova rotira oko svoje osi. U kakvoj vrsti
ravnoteze se nalazi propeler zrakoplova i gdje je njegovo tezište?
Odgovor:
Elisa zrakoplova je u indiferentnoj ravnotezi, a tezište lezi na osi rotacije.
Problem 5.2.5 Disk je postavljen u vertikalni polozaj tako da se moze okretati
oko tocke O. U tockama ¹ i 1 obješeni su utezi G
1
i G
2
= 3G
1
, vidjeti sliku
5.8.. Kakav odnos rastojanja r
1
i r
2
treba biti da bi disk bio u ravnotezi?
Odgovor:
Slika 5.9.
Uvjeti ravnoteze su:
X
i
÷÷
1
i
= 0
X
i
÷÷
'
i
= 0
Budu´ci da je '
1
= '
2
to slijedi
'
1
= G
1
· r
1
'
2
= G
2
· r
2
¾
==G
1
· r
1
= G
2
· r
2
odnosno
r
1
r
2
=
G
2
G
1
=
3G
1
G
1
= 3
Problem 5.2.6 Na slici 5.10. je prikazano tijelo na kojeg djeluju vanjske sile
÷÷
1
1
,
÷÷
1
2
,
÷÷
1
3
i
÷÷
1
4
. Koliki je ukupni moment sila koji djeluje na tijelo? Nalazi li
se tijelo u ravnotezi? Objasnite uvjete.
Slika 5.10.
Odgovor:
Ukupni moment sila za sustav prikazan na slici je
4
X
i=1
'
i
= '
1
+'
2
+'
3
+'
4
gdje je
'
1
= 1
1
· r; '
2
= ÷1
2
· r
'
3
= 1
3
· 0 = 0; '
4
= 1
4
· 0 = 0
pa vrijedi
4
X
i=1
'
i
= 1
1
· r ÷1
2
· r = 0, jer je 1
1
= 1
2
mehanika.indd 175 9.11.2007 9:59:23
168 POGLAVLJE 5. STATIKA
Bez obzira što je ukupni moment jednak nuli, sustav nije u ravnotezi jer nije
zadovoljen drugi uvjet za tocku O
4
X
i=1
1
i
= 0
što je uvjet ravnoteze za translaciju. Dakle, tijelo ne bi rotiralo, ali bi se gibalo
translacijski.
mehanika.indd 176 9.11.2007 9:59:23
5.3. PRIMJERI 169
5.3 Primjeri
Primjer 5.3.1 Na glavu vijka postavimo cjevasti kljuc duljine |
I
= 20 cm. Kroz
rupice na njegovu kraju provucemo zeljeznu šipku duljine |
c
= 30 cm i na njegovu
kraju djelujemo silom od 1 = 300 N okomito na cijev i na šipku. Izracunajte
moment sile koji odvija vijak?
Rješenje:
Slika 5.11.
Postavimo ishodište koordinatnog sustava u
tezištu glave vijka, cjevasti kljuc neka lezi u poziti-
vnom smjeru osi ., a zeljezna šipka pozitivan smjer
osi j. Vektor je polozaja hvatišta sile jednak
÷÷
r =
³
0.3
÷÷
, + 0.2
÷÷
/
´
m
Odaberimo smjer sile u negativnom smjeru osi r
(sila je pod pretpostavkom zadatka paralelna osi
r, a smjer uzimamo proizvoljno), tada je
÷÷
1 = ÷300
÷÷
i N
Moment sile je
÷÷
' =
÷÷
r ×
÷÷
1 =
³
0.3
÷÷
, + 0.2
÷÷
/
´

³
÷300
÷÷
i N
´
=
³
÷60
÷÷
, + 90
÷÷
/
´
Nm
Komponenta momenta sile u smjeru . osi '
:
= 90
÷÷
/ Nm uvija cijev i nastoji
odviti (desni) vijak. Moment sile u j smjeru '
j
= ÷60
÷÷
, Nm nastoji saviti
cjevasti kljuc.
Primjer 5.3.2 Na krajevima niti prebacenih preko kolotura, obješena su utezi
tezina G
1
= 120 N i G
2
= 150 N. Kolika je tezina tre´ceg utega koji se mora
objesiti u tocki C da bi sustav bio u ravnotezi? Kut u tocki C iznosi c = 90

.
Slika 5.12.
Rješenje:
Za ravnotezu sustava mora vrijediti
X
i
÷÷
1
i
= 0
što za tocku C daje
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+
÷÷
G = 0
Za parcijalne sustave na koloturama vrijedi:
kolotur A 0 =
÷÷
1
1
+
÷÷
G
1
kolotur B 0 =
÷÷
1
2
+
÷÷
G
2
kolotur C 0 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+
÷÷
G
mehanika.indd 177 9.11.2007 9:59:23
170 POGLAVLJE 5. STATIKA
U tocki C je kut c = 90

pa jednadzbu mozemo pisati u skalarnom obliku:
G =
q
G
2
1
+G
2
2
=
q
(120 N)
2
+ (150 N)
2
= 192. 09 N
Primjer 5.3.3 Tri uzeta su vezana u jednom kraju u tocki 1, a u drugom kraju
su vezana za opruge a, / i c. Kada se opruge zategnu i pricvrste u tockama ¹, 1
i C izmjere se slijede´ce vrijednosti zategnutosti opruga: u smjeru ¹1 sila iznosa
1
1
= 30 N, u smjeru 11 sila iznosa 1
2
= 40 N i u smjeru C1 sila iznosa
1
3
= 50 N. Izracunajte vrijednost kuta c izme†u opruga a i c te vrijednost kuta
, izme†u opruga / i c.
Rješenje:
Slika 5.13.
Ove tri opruge deniraju
ravninu rj pa pretpostavimo
da opruga c ima smjer nega-
tivne osi j. Nadalje, trazene
kuteve oznacimo sa c
1
÷ kut
izme†u opruga a i c, a sa ,
1
÷
kut izme†u opruga / i c (slika
5.13.a). Tocka 1 se moze sma-
trati materijalnom tockom u ko-
joj djeluju tri sile koje su u
ravnotezi, dakle
X
i
÷÷
1
i
=
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+
÷÷
1
3
= 0
Postavljaju´ci ishodište koordinatnog sustava u tocku 1 tako da smjer ¹1 sa
pozitivnim smjerom osi j zatvara kut c i smjer 11 kut , te ako sile razlozimo
na komponente (slika 5.13.b), uvjet ravnoteze pišemo u obliku
X
i
1
a
= ÷1
1
sinc +1
2
sin, = 0
X
i
1
j
= 1
1
cos c +1
2
cos , ÷1
3
= 0
Odavde je
÷30 sinc + 40 sin, = 0
30 cos c + 40 cos , = 50
odnosno
sinc =
4
3
sin,
mehanika.indd 178 9.11.2007 9:59:23
5.3. PRIMJERI 171
Rješavanjem jednadzbi dobivamo
sinc = 0.8 ==c = arcsin0.8 = 53.13

sin, = 0.6 ==, = arcsin0.6 = 36.87

Pa je
c
1
= 180 ÷c = 180 ÷53.13 = 126.87

,
1
= 180 ÷, = 180 ÷36.87 = 143.13

Primjer 5.3.4 Kruznica polumjera r = 1 m nalazi se u okomitoj ravnini i kruzi
oko svog okomitog promjera konstantnom kutnom brzinom . = 3¬
rad
s
. Tijelo
mase : moze se gibati duz kruznice bez trenja. Polozaj je tijela na kruznici
odre†en kutom c. Za koje kutove c´ce se tijelo na´ci u ravnoteznom polozaju i uz
koje uvjete?
Rješenje:
Slika 5.14.
Da bi se tijelo nalazilo u ravnoteznom
polozaju komponenta ukupne sile u smjeru tan-
gente na kruznicu (tangencijalna komponenta)
mora biti jednaka nuli. Na tijelo djeluje sila teze i
centrifugalna sila. Tangencijalne komponente su
1
T
= ÷:q sinc +:.
2
r
1
cos c
gdje je r
1
= r sinc polumjer kruznice po kojem
se giba tijelo u horizontalnoj ravnini. Odavde je
1
T
= ÷:q sinc +:.
2
r sinccos c
= :sinc
¡
.
2
r cos c ÷q
¢
= 0
Rješenja ove jednadzbe su:
0 = sinc == c
1
= 0; c
2
= ¬
0 = .
2
r cos c ÷q ==cos c =
q
.
2
r
Prva dva rješenja su zapravo minimalni i maksimalni polozaji na kruznici. Budu´ci
da je |cos c| _ 1, mora biti ispunjen uvjet . _
q
j
v
što je u zadatku i ispunjeno

_
9.81 = 3. 132 1
Tre´ce mogu´ce rješenje je
cos c =
q
.
2
r
odakle za kut c dobivamo
c
3
= arccos
q
.
2
r
= arccos

9.81
m
s
2
(3¬ s
31
)
2
· 1 m
¸
= arccos 0.11 = ±83.66

= ±1.46 rad
mehanika.indd 179 9.11.2007 9:59:24
172 POGLAVLJE 5. STATIKA
Primjer 5.3.5

Zeljezna kugla mase : = 5 kg visi na uzetu duljine | = 0.15 m
koje je pricvrš´ceno na glatki vertikalni zid. Odredi kut c izme†u uzeta i zida,
silu kojom kugla pritiš´ce zid
÷÷
· i napetost uzeta
÷÷
T .
Rješenje:
Slika 5.15.
Na kuglu djeluju tri sile: sila teze u tezištu kugle
vertikalno nadolje, reakcija zida u horizontalnom smjeru i
napetost uzeta pod kutom c u odnosu na vertikalu. Iz uvjeta
staticnosti u odnosu na translaciju
X
i
÷÷
1
i
=
÷÷
G +
÷÷
· +
÷÷
T = 0
slijedi, po komponentama
· ÷T sinc = 0
G÷T cos c = 0
Iz uvjeta staticnosti u odnosu na rotaciju
X
i
÷÷
'
i
= 0
za tezište kugle o, dobivamo da moment napetosti uzeta
÷÷
'
S
3<
T
mora biti jednako
nuli, jer su i momenti tezine
÷÷
G i reakcije zida
÷÷
· jednaki nuli. Dakle, pravac
napetosti niti prolazi kroz središte (tezište) kugle. Zapravo, sile
÷÷
G,
÷÷
· i
÷÷
T su
konkurentne sile u jednoj ravnini. Prikazemo li ih trokutom, dobivamo kut c
pomo´cu
tanc =
r
q
(| +r)
2
÷r
2
gdje je r polumjer kugle, koji dobivamo iz
: = j
1c
· \ = j
1c
·

3
r
3
r =
3
s
3:
4¬j
1c
=
3
s
3 · 5 kg
4¬ · 7900
kg
m
3
= 0.0533 m = 5.33 cm
pa je c
c = arctan
r
q
(| +r)
2
÷r
2
= arctan
5
7
5.33 cm
q
(15 cm + 5.33 cm)
2
÷(5.33 cm)
2
6
8
= arctan0.27 = 15.19

= 15

11
0
mehanika.indd 180 9.11.2007 9:59:24
5.3. PRIMJERI 173
Napetost niti je
T =
G
cos c
=
:q
cos c
=
5 kg · 9.81
m
s
2
cos 5.52
= 49.28 N
Sila kojom kugla pritiš´ce zid jednaka je reakciji zida na kuglu i iznosi
· = T sinc = Gtanc = :q · tan5.52 = 4.74 N
Primjer 5.3.6 Kotac, mase : = 20 kg i polumjera r = 0.7 m, na vodoravnoj
podlozi nailazi na pravokutnu prepreku visine / = 0.25 m. Izracunajte vodoravnu
silu
÷÷
1 kojom treba djelovati na os kotaca da bi se svladala postavljena prepreka.
Rješenje:
Slika 5.16.
Kada je sila
÷÷
1 dovoljnog inteziteta da
savlada postavljenu prepreku, kotac više
ne´ce pritiskati vodoravnu podlogu, nego
samo vrh postavljene prepreke. Dakle
na kotac ´ce djelovati samo tri sile i to:
vodoravna sila
÷÷
1 , tezina kotaca
÷÷
G i reak-
cija vrha prepreke
÷÷
1 koje su u ravnotezi.
Zbog toga ove tri sile leze u istoj ravnini.
Odaberimo koordinatni sustav tako da os
r lezi u horizontalnoj ravnini, a os j ver-
tikalno prema gore. Iz uvjeta ravnoteze u
odnosu na translaciju imamo:
X
i
÷÷
1
i
=
÷÷
G +
÷÷
1 +
÷÷
1 = 0
što po koordinatama daje
X
i
1
a
.
= 1cos c ÷1 = 0
X
i
1
j
.
= 1sinc ÷G = 0
odakle slijedi da je
1 = Gcot c
gdje je c - kut koji sila
÷÷
1 zatvara sa r osi. Iz slike se vidi da je za cot c :
r =
q
r
2
÷(r ÷/)
2
==cot c =
r
r ÷/
=
s
μ
r
r ÷/

2
÷1
mehanika.indd 181 9.11.2007 9:59:24
174 POGLAVLJE 5. STATIKA
pa je trazena horizontalna sila jednaka
1 = G
s
μ
r
r ÷/

2
÷1 = :q
s
μ
r
r ÷/

2
÷1
= 20 kg · 9.81
m
s
2
s
μ
0.7 m
0.7 m÷0.25 m

2
÷1 = 233. 78 N
Primjer 5.3.7 Odredite silu 1 koja uravnotezuje tezinu tijela mase : = 100 kg
na sustavu kolotura (slika 5.17.), zanemarivši masu kolotura i trenje.
Slika 5.17.
Rješenje:
Iz uvjeta ravnoteze translacije za prvi kolotur
imamo
X
i
1
1
.
= T
1
+T
1
÷G = 0 ==T
1
=
G
2
Na drugi kolotur prema dolje djeluje napetost niti T
1
,
a prema gore u svakoj grani uzeta napetosti niti T
2
pa
iz uvjeta ravnoteze translacije imamo
X
i
1
2
.
= T
2
+T
2
÷T
1
= 0 ==T
2
=
T
1
2
=
G
4
sila 1 koja uravnotezuje tezinu tereta (u koloturi 3,
po uvjetu ravnoteze translacije) je
X
i
1
3
.
= T
2
÷1 = 0
a ona iznosi
1 = T
2
=
G
4
=
:q
4
=
100 kg · 9.81
m
s
2
4
= 245.25 N
Primjer 5.3.8

Covjek mase :
c
= 75 kg stoji na platformi mase :
j
= 50 kg
(slika 5.18.). Duljina platforme iznosi | = 3 m. Kolikom silom covjek mora
djelovati na kraj uzeta i na kojem mjestu mora stajati da bi sustav bio u ravnotezi?
Trenje u koloturama zanemarite.
Rješenje:
Neka se covjek nalazi na udaljenosti r, u tocki A, od lijevog kraja platforme
i neka je sila kojom covjek povlaci uze 1. Sila kojom covjek djeluje na platformu
iznosi G
c
÷1 (gdje je G
c
- tezina covjeka).
mehanika.indd 182 9.11.2007 9:59:24
5.3. PRIMJERI 175
Slika 5.18.
Promotrimo sile koje djeluju na platformu. Neka
su u uzadima napetosti niti 1
1
i 1
2
. Tada po uvjetu
ravnoteze na translacijsko gibanje u tocki ¹ dobivamo
(G
c
÷1) +G
j
÷1
1
÷1
2
= 0 (5.3.1)
1
1
+1
2
= G
c
÷1 +G
j
Uvjet ravnoteze na rotaciju daje
X
i
'
i
= 0 (5.3.2)
0 = 1
2
· (| ÷r) ÷G
j
·
μ
|
2
÷r

÷1
1
· r
gdje je G
j
- tezina platforme.
U ravnotezi ukupni momenti sila na pojedine kolo-
ture moraju biti jednaki nuli, što daje jednadzbe
1
2
= 1
1
1
= 1 +1
2
= 2 · 1
nakon uvrštenja u jednadzbu (5.3.1) dobivamo
2 · 1 +1 = G
c
÷1 +G
j
1 =
1
4
(G
c
+G
j
) =
1
4
(:
c
· q +:
j
· q)
=
1
4
q · (:
c
+:
j
) =
1
4
· 9.81
m
s
2
· (75 kg + 50 kg)
= 306. 56 N
Jednadzba (5.3.2) daje
0 = 1 · (| ÷r) ÷G
j
·
μ
|
2
÷r

÷2 · 1 · r
odnosno
(31 ÷G
j
) · r =
μ
1 ÷
1
2
G
j

· |
r =
¡
1 ÷
1
2
G
j
¢
(31 ÷G
j
)
· | =
1
4
G
c
+
1
4
G
j
÷
1
2
G
j
3
4
G
c
+
3
4
G
j
÷G
j
· |
=
G
c
÷G
j
3G
c
÷G
j
· | =
:
c
÷:
j
:
c
÷3:
j
· |
=
75 kg ÷50 kg
3 · 75 kg ÷50 kg
· 3 m = 0.4285 m = 42.85 cm
mehanika.indd 183 9.11.2007 9:59:25
176 POGLAVLJE 5. STATIKA
Primjer 5.3.9 Odredite rezultantu sustava paralelnih sila (slika 5.19.) koje dje-
luju na gredu duljine | = 5 m . Koliki je ukupni moment koji djeluje na gredu u
tocki ¹?
Rješenje:
Slika 5.19.
Odaberimo koordinatni sustav sa ishodištem
u tocki ¹ (slika 5.19.) i pozitivnim smjerom u
smjeru osi j. Prema deniciji rezultanta je jed-
naka
÷÷
1 =
X
i
÷÷
1
i
=
÷÷
1 ÷
÷÷
1 +
÷÷
1 ÷2
÷÷
1 ÷1 + 2
÷÷
1 ÷2
÷÷
1
= ÷2
÷÷
1 = ÷21
÷÷
, = ÷10 N
÷÷
,
gdje je
÷÷
, jedinicni vektor usmjeren prema gore.
Polozaj rezultantne sile se dobiva iz izraza
÷÷
r
c
=
X
i
÷÷
r
i
· 1
i
X
i
1
i
=
÷1 · 1 + 2 · 1 ÷2.5 · 21 ÷3.5 · 1 + 4 · 21 ÷5 · 21
÷2 · 1
·
÷÷
i m
=
μ
÷71
÷21
m

÷÷
i = (3.5 m)
÷÷
i
Moment u tocki ¹ jednak je
÷÷
'
¹
=
X
i
÷÷
'
¹
.
=
X
i
÷÷
r
i
×
÷÷
1
i
=
h
÷÷
i ×(÷1) ·
÷÷
, + 2
÷÷
i ×1
÷÷
, ÷2.5
÷÷
i ×21
÷÷
,
i
Nm
+
h
÷3.5
÷÷
i ×1
÷÷
, + 4
÷÷
i ×21
÷÷
, ÷5
÷÷
i ×21
÷÷
,
i
Nm
= ÷71
÷÷
/ Nm = ÷35 Nm
Primjer 5.3.10 Na gredu djeluju sile kao što je oznaceno na slici 5.20.. Ako je
greda u ravnotezi izracunajte kolike su reakcije oslonaca u tockama ¹ i 1?
Rješenje:
Iz uvjeta za translacijsku ravnotezu
X
i
÷÷
1
i
= 0
za os j imamo
X
i
1
j
.
= ÷51 +1
¹
÷31 ÷21 + 41 +1
1
÷31 = 0
1
¹
+1
1
= ÷91
mehanika.indd 184 9.11.2007 9:59:25
5.3. PRIMJERI 177
Slika 5.20.
Uvjet za rotacijsku ravnotezu
X
i
÷÷
'
¹
.
= 0
mozemo primjeniti na proizvoljnu
tocku grede, ali najbolje je primjeni-
ti u nekim karakteristicnim tockama,
npr. primjena u tocki ¹ eliminira
jednu nepoznanicu u jednadzbama
(reakciju oslonca ¹) pa imamo
X
i
÷÷
r
i
×
÷÷
1
i
=
h
(101 ÷61 ÷61 + 201 + 71
1
÷271)
÷÷
/
i
Nm = 0
71
1
= 291 ==1
1
=
29
7
1
pa je
1
¹
= ÷91 ÷1
1
= ÷91 ÷
29
7
1 = ÷
92
7
1
Primjer 5.3.11 Homogene ljestve duljine | i mase : = 2.5 kg naslonjene su na
gladak zid (j
1
= 0) i na hrapavu podlogu (j
¹
= 0.35). Pod kojim kutom c ljestve
mogu stajati naslonjene na zid? Zadatak riješite, ali tako da postoji i trenje na
zidu uz koecijent trenja (j
1
= 0.1).
Slika 5.21.
Rješenje:
Ljestve stoje, dakle
÷÷
· = 0. Prema uvjetu
ravnoteze na translaciju je
X
i
1
j
.
= 1
¹
÷G = 1
¹
÷:q = 0
1
¹
= :q = 2.5 kg · 9.81
m
s
2
= 24.52 N
X
i
1
a
.
= 1
1
÷1
¹Ir
= 0
1
1
= 1
¹Ir
= j
¹
· 1
¹
= j
¹
· :q = 8.58 N
Tako†er, oko tocke ¹ po uvjetu na rotaciju
X
i
'
¹
.
= :q ·
|
2
sinc ÷1
1
· | cos c = 0
tanc =
2 · 1
1
:q
=
2j
¹
· :q
:q
= 2j
¹
mehanika.indd 185 9.11.2007 9:59:25
178 POGLAVLJE 5. STATIKA
odakle je maksimalni kut pri kojem mogu stajati ljestve
c _ arctan2j
¹
= arctan0.7 = 35

- 0.61 rad
Ako uzmemo i trenje na zidu dobivamo
X
i
1
a
.
= 1
¹
÷:q +1
1Ir
= 0
1
¹
= :q ÷1
1Ir
X
i
1
j
.
= 1
1
÷1
¹Ir
= 0
1
1
= 1
¹Ir
oko tocke ¹ po uvjetu na rotaciju sada imamo
X
i
'
¹
.
= :q ·
|
2
sinc ÷1
1
· | cos c ÷1
1Ir
· | sinc = 0
tanc =
1
1
· |
:q ·
|
2
÷1
1Ir
· |
=
2 · 1
1
:q ÷2 · 1
1Ir
(5.3.3)
sile trenja su
1
¹Ir
= j
¹
· 1
¹
= 1
1
1
1Ir
= j
1
· 1
1
= j
1
· 1
¹Ir
= j
¹
j
1
· 1
¹
što uvršteno u jednadzbu (5.3.3) daje
tanc =
2 · 1
1
:q ÷2 · 1
1Ir
=
2 · 1
1
1
¹
÷1
1Ir
=
2j
¹
· 1
¹
1
¹
÷j
¹
j
1
· 1
¹
=
2j
¹
1 ÷j
¹
j
1
c _ arctan
2j
¹
1 ÷j
¹
j
1
= arctan0.73 - 35.96

Primjer 5.3.12 Ljestve mase : = 10 kg prislonjene su uz vertikalni zid (slika
5.22.). Odredite sile koje djeluju u tockama ¹ i 1. Pretpostavimo da je trenje u
tocki 1 zanemarivo.
Rješenje:
Slika 5.22.
Sile koje djeluju na ljestve su: normalna reakcija
zida u tocki 1, normalna reakcija poda u tocki ¹,
sila teze G = :q koja djeluje u tezištu ljestava i
sila trenja koja se odupire klizanju ljestava. Uvjeti
ravnoteze u odnosu na rotaciju
X
i
'
i
= 0
što za tocku ¹ daje
X
i
'
¹
.
= G· T
a
÷1
1
· 1
j
= 0
mehanika.indd 186 9.11.2007 9:59:26
5.3. PRIMJERI 179
kako je 1
j
= 2T
a
slijedi
1
1
=
G
2
= 49.05 N
a u odnosu na translaciju su
X
i
1
a
.
= ÷1
1
+1
¹i
= 0 == 1
¹i
= 1
1
=
G
2
= 49.05 N
X
i
1
j
.
= ÷G+1
¹¸
= 0 == 1
¹¸
= G = 98.1 N
mehanika.indd 187 9.11.2007 9:59:26
180 POGLAVLJE 5. STATIKA
5.4 Zadaci
Problem 5.4.1 U tocki ¹(1 m, 1 m, 0 m) djeluju dvije sile
÷÷
1
1
=
³
3
÷÷
i
´
N i
÷÷
1
2
=
³
÷
÷÷
i + 5
÷÷
,
´
N. Izracunajte rezultantni moment tih sila s obzirom na
ishodište.
Rezultat:
÷÷
' =
³
3
÷÷
/
´
Nm
Problem 5.4.2 Na vodoravnoj gredi dugoj 12 m mase : = 100 kg nalazi se
valjak mase :
·
= 200 kg udaljen 3 m od jednog njezinog kraja. Greda je poduprta
na krajevima tako da je sila reakcije oslonca okomita na gredu. Kolike su sile
reakcije?
Rezultat: 1
¹
= 1960 N, 1
1
= 980 N.
Problem 5.4.3 Homogeni je štap naslojen na gladak zid i nalazi se na hrapavom
podu. Ako štap zatvara kut od c = 45

s podlogom i ako mu je masa : = 10 kg,
koliko je bilo trenje izme†u štapa i poda?
Rezultat: 1
tv
= 49.1 N.
Problem 5.4.4 Dugacke ljestve mase : = 40 kg naslonjene su jednim svo-
jim krajem na okomiti zid po kojemu mogu kliziti bez trenja, a drugim krajem
na površinu zemlje pod kutom od c = 60

. Koliko mora iznositi minimalni
koecijent trenja izme†u ljestava i površine zemlje da bi covjek tezak :
c
= 80 kg
mogao stajati na vrhu ljestava, a da one ne klizu?
Rezultat: j = 0.48
mehanika.indd 188 9.11.2007 9:59:26
Poglavlje 6
INERCIJSKI I
NEINERCIJSKI SUSTAVI
6.1 Osnovni pojmovi i denicije
Opisivanje gibanja tijela koje se vlada prema I. Newtonovom zakonu (vidi deni-
ciju I. Newtonova zakona) zahtjeva odabiranje koordinatnog sustava u kojem se
taj zakon ostvaruje.
Denicija 6.1.1 Koordinatni sustav u kojem vrijedi zakon inercije naziva se
inercijski sustav.
Posljedica: Inercijski koordinatni sustavi me†usobno miruju ili se gibaju
jednoliko pravocrtno.
Denicija 6.1.2 Dva inercijska sustava o i o
0
povezana su Galilejevim
transformacijama :
r = r
0
0

0
t, j = j
0
, . = .
0
·
a
= ·
0
a

0
, ·
j
= ·
0
j
, ·
:
= ·
0
:
a = a
0
, t = t
0
Slika 6.1.
Posljedica: Galilejeve transformacije
su geometrijske transformacije translacije.
Kinematicki i dinamicki oblik zakona ne ovisi
o mjestu promatranja, tj. koordinatni susta-
vi su ekvivalentni. Kazemo da su zikalni
zakoni invarijantni u odnosu na Galilejeve
transformacije.
Denicija 6.1.3 Koordinatni sustavi u ko-
jima ne vrijedi zakon inercije nazivaju se
neinercijski sustavi.
181
mehanika.indd 189 9.11.2007 9:59:26
182 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Posljedica: Svi ubrzani sustavi su neinercijski sustavi.
U neinercijskom sustavu II. Newtonov zakon glasi:
÷÷
1 +
÷÷
1
i
= :
÷÷
a
0
gdje je
÷÷
1 ÷ rezultantna vanjska sila, a
÷÷
1
i
÷ rezultantna inercijska sila. Ubrzava
li se neinercijski sustav o
0
prema inercijskom sustavu o akceleracijom
÷÷
a
i
, tada
na tijelo mase : djeluje inercijska sila
÷÷
1
i
= :·
÷÷
a
i
koju ne uzrokuje djelovanje drugih tijela, ve´c je posljedica toga ubrzani sustav.
Kada sustav o
0
rotira kutnom brzinom ., na materijalnu tocku mase : djeluje
inercijska centrifugalna sila
÷÷
1
c)
= :· .
2
·
÷÷
r
0
gdje je
÷÷
r
0
÷ vektor od ishodišta sustava o
0
do materijalne tocke.
Giba li se tijelo brzinom
÷÷
·
0
s obzirom na rotiraju´ci sustav, na njega uz cen-
trifugalnu silu, djeluje i Coriolisova sila
÷÷
1
Ccv
= 2:·
÷÷
·
0
×
÷÷
.
D’Alambertov princip - napišemo li jednadzbu gibanja sa

÷÷
a =
X
I
÷÷
1
I
u obliku
X
I
÷÷
1
I
÷:·
÷÷
a = 0
pa umjesto :·
÷÷
a pišemo
÷÷
1
i
, dobivamo jednadzbu dinamicke ravnoteze
X
I
÷÷
1
I
÷
÷÷
1
i
= 0
Na ovaj nacin smo jednadzbu gibanja dinamike formalno preveli u jednadzbu
uvjeta ravnoteze statike. Formalnim dodavanjam inercijskih sila stvarnima,
dinamicki se problem svodi na staticki. To je D’Alambertov princip kojim se
primjenom metode statike rješavaju problemi dinamike.
mehanika.indd 190 9.11.2007 9:59:27
6.2. PROBLEMSKI ZADACI 183
6.2 Problemski zadaci
Problem 6.2.1 Pretpostavimo da automobil predstavlja referentni sustav. U ko-
jim slucajevima automobil predstavlja inercijski referentni sustav? Napomena:
Pretpostavimo da Zemlja miruje. Zašto?.
a) Automobil miruje na putu.
b) Automobil se giba konstantnom brzinom · = 80
km
I
po pravcu.
c) Automobil se giba brzinom · = 80
km
I
po udubljenom putu.z
d) Automobil se giba brzinom · = 80
km
I
po kruznoj stazi.
Odgovor:
Inercijski referentni sustav je u slucajevima a) i b), dok su u slucajevima c) i
d) to neinercijski sustavi, jer su to ubrzani sustavi, tj.
÷÷
· 6= co::t.. Potrebno je
pretpostaviti da Zemlja miruje, jer u realnim uvjetima ona vrši rotacijsko gibanje
(iako malom kutnom brzinom), tako da ni automobil koji se nalazi na površini
Zemlje ne bi mogli promatrati kao inercijski sustav.
Problem 6.2.2 U sustavu o
0
, koji se giba konstantnom brzinom
÷÷
· u odnosu na
sustav o, tijelo slobodno pada iz tocke ¹
0
u tocku 1
0
. Za promatraca (slika 6.2.a)
koji se nalazi u sustavu o ovaj doga†aj je:
a) slobodni pad,
b) horizontalni hitac,
c) kosi hitac. Objasni odgovor.
Slika 6.2.
Odgovor:
Doga†aj je horizontalni hitac jer za
sustav o tijelo ima i horizontalnu brzinu
÷÷
· sustava o
0
(u kojem se nalazi), tako
da je to slozeno gibanje sastavljeno od
slobodnog pada u sustavu o
0
i jednolikog
pravocrtnog gibanja brzinom
÷÷
· kojim se
giba sustav o
0
.
Da je sustav o
0
imao i vertikalnu
komponentu brzine (uz postoje´cu hori-
zontalnu) doga†aj bi bio opisan u sustavu o kao kosi hitac.
Problem 6.2.3 U nekom sustavu se nalazi opruga o koju je obješeno tijelo mase
: i koje ima tezinu G = :q. U kojem stanju se nalazi sustav (inercijskom ili
neinercijskom) ako je stanje opruge prikazano na slici 6.3.:
mehanika.indd 191 9.11.2007 9:59:27
184 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Slika 6.3.
Odgovor:
a) Inercijski sustav.
Budu´ci da je
÷÷
1 =
÷÷
G sustav miruje
ili se giba konstantnom brzinom.
b) Neinercijski sustav.
Sila zatezanja je
÷÷
1
1
6=
÷÷
G, tj.
÷÷
1
1
=
÷÷
G +
÷÷
) , što znaci da se sustav giba
ubrzano pod djelovanjem sile
÷÷
) prema
gore.
c) Neinercijski sustav.
Kako je
÷÷
1
2
6=
÷÷
G, tj.
÷÷
1
2
=
÷÷
) ÷
÷÷
G,
i to ) G, što znaci da se sustav giba ubrzano prema dolje.
d) Nije odre†eno.
Sustav moze biti inercijski ako nije prisutno gravitacijsko polje, tj.
÷÷
1
3
=
÷÷
G = 0, ili neinecijski, tj. da sustav ”pada” ubrzanjem q, tj.
÷÷
1
3
=
÷÷
G ÷
÷÷
) ,
pri cemu je
÷÷
) =
÷÷
G.
Problem 6.2.4 Promatrajmo dva svemirska broda sa astronautima. Jedan od
njih se giba prvom kozmickom brzinom (rotira oko Zemlje), a drugi svemirski brod
se nalazi negdje u svemiru „daleko” od nebeskih tijela. Odgovorite na slijede´ca
pitanja:
a) U kakvom se dinamickom stanju nalaze astronauti?
b) Pretpostavimo li da svemirski brod predstavlja referentni sustav, o kakvim je
sustavima rijec?
Napomena: pretpostavimo da su pogonski motori svemirskih brodova iskljuceni.
Odgovor:
a) U prvom i drugom brodu astronauti se nalaze u bestezinskom stanju.
b) Prvi brod predstavlja neinercijski referentni sustav jer se giba ubrzano u
gravitacijskom polju, dok je drugi sustav inercijalan, jer nemamo prisustvo
gravotacijskog polja, tj. gravitacijskih sila pa brod miruje ili se giba jedno-
liko pravocrtno.
mehanika.indd 192 9.11.2007 9:59:27
6.3. PRIMJERI 185
6.3 Primjeri
Primjer 6.3.1 Promatrac ¹ ispusti kamen s vrha nebodera. Promatrac 1 se
spušta dizalom s vrha nebodera brzinom ·
0
u trenutku kada je kamen ispušten.
Traze se polozaj, brzina i ubrzanje kamena u odnosu prema promatracu 1 i to
t = 2 s nakon ispuštanja kamena ako se dizalo giba konstantnom brzinom ·
0
=
3
m
s
.
Slika 6.4.
Rješenje:
Neka je promatrac ¹ u sustavu A koji miruje, a promatrac
1 u sustavu A
0
(sustav koji je vezan za lift i giba se kostantnom
brzinom prema dole). Ova dva sustava su povezana Galilejevim
transformacijama (t
0
= t):
r
0
(t) = r(t) ÷·
0
t =
1
2
qt
2
÷·
0
t
·
0
(t) =
dr
0
(t)
dt
=
d
dt
[r(t) ÷·
0
t]
= · (t) ÷·
0
= qt ÷·
0
a
0
(t) =

0
dt
=
d
dt
(qt ÷·
0
) = q = a
odakle su u drugoj sekundi polozaj, brzina i ubrzanje u pokre-
tnom sustavu o
0
r
0
(t = 2 s) = 13. 62 m
·
0
(t = 2 s) = 16. 62
m
s
a
0
(t = 2 s) = q = 9.81
m
s
2
Primjer 6.3.2 Na koloturu zanemarive mase obješena su dva tijela, :
1
= 5 kg
i :
2
= 10 kg, povezana nerastegljivim cvrstim koncem zanemarive mase. Trenje
izme†u kolotura i konca, kao i sva ostala trenja zanemarite. Kolotur je pricvrš´cen
na strop dizala koje se spušta ubrzanjem
÷÷
a =
3<
j
4
. Potrebno je:
a) izracunati ubrzanje utega na koloturi,
b) odrediti ubrzanje tijela mase :
2
u sustavu kabine dizala, ako se naglo prereze
konac na kojem je uteg visio,
c) vrijeme udarca utega :
2
o pod kabine, ako je u trenutku kada je konac pre-
rezan uteg mirovao spram dizala na visini / = 1 m od poda dizala.
mehanika.indd 193 9.11.2007 9:59:27
186 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Slika 6.5.
Rješenje:
a) Primjenimo li II. Newtonov zakon za dizalo koje se
spušta, jednadzbe gibanja utega tada glase: za
uteg mase :
1
:
1
a
I
= T ÷:
1
(q ÷a)
= T ÷:
1
q +:
1
a
a za uteg mase :
2
:
2
a
I
= :
2
(q ÷a) ÷T
= :
2
q ÷:
2
a ÷T
gdje je a - ubrzanje dizala, a
I
- ubrzanje sustava
koloture, T - napetost niti koja djeluje suprotno
od tezine utega i ubrzanja dizala i jednaka je za
oba tijela (zanemarili smo trenje u koloturi).
Odavde zbrajanjem jednadzbi dobivamo
a
I
=
:
2
÷:
1
:
1
+:
2
(q ÷a)
=
10 kg ÷5 kg
5 kg + 10 kg
³
q ÷
q
4
´
=
q
4
b) Naglim prerezivanjem konca uteg mase :
2
pocinje padati ubrzanjem
a
2
= q ÷a = q ÷
q
4
=
3q
4
c) Isti zakon slobodnog pada vrijedi i u dizalu, samo je sada ubrzanje a
2
umjesto
q pa je vrijeme udara
t =
r
2/
a
2
=
s
2/
3j
4
=
s
8/
3q
=
s
8 · 1 m
3 · 9.81
m
s
2
= 0.52 s
Primjer 6.3.3 Na horizontalnom stolu nalazi se tijelo mase :
1
= 2 kg i pomo´cu
niti koja je prebacena preko kolotura privezano je za drugo tijelo mase :
2
= 500 g
koje slobodno visi. Izracunajte kolika je:
a) sila napetosti niti ako trenje zanemarimo,
b) sila napetosti niti ako tijelima zamjenimo mjesta, a trenje zanemarujemo,
c) sila napetosti niti kao pod a) i b) ako uzmemo trenje izme†u tijela i stola u
obzir, uz koecijent trenja tijela i stola j = 0.7.
mehanika.indd 194 9.11.2007 9:59:28
6.3. PRIMJERI 187
Slika 6.6.
Rješenje:
a) Sustav tijela se giba ubrzano, u oz-
nacenom smjeru, ubrzanjem a. Tada se sili
G
2
= :
2
q suprotstavljaju inercijalne sile :
1
a
i :
2
a pa je
:
2
q = :
1
a +:
2
a
odakle dobivamo ubrzanje sustava
a =
:
2
:
1
+:
2
q
pa sila napetosti niti iznosi
· = :
2
q ÷:
2
a = :
2
(q ÷a) = :
2
μ
q ÷
:
2
:
1
+:
2
q

=
:
1
:
2
:
1
+:
2
q =
2 kg · 0.5 kg
2 kg + 0.5 kg
· 9.81
m
s
= 3. 924 N
b) U dobivenom izrazu za napetost niti · =
n
1
n
2
n
1
+n
2
q mase tijela simetricno
mijenjaju mjesta pa zamjena tijela ne´ce prouzrociti promjenu u napetosti niti,
me†utim ovo se ne´ce odnositi i na ubrzanje sustava jer dobiveni izraz a =
n
2
n
1
+n
2
q
nije simetrican na zamjenu masa.
c) Uzmemo li u obzir i trenje izme†u tijela i stola, sustav bi dobio ubrzanje
:
2
q = :
1
a
1
+j:
1
q +:
2
a
1
a
1
=
:
2
÷j:
1
:
1
+:
2
q
pa bi napetost niti iznosila
·
0
= :
2
q ÷:
2
a
1
= :
2
(q ÷a
1
) = :
2
μ
q ÷
:
2
÷j:
1
:
1
+:
2
q

=
:
1
:
2
(1 +j)
:
1
+:
2
q =
2 kg · 0.5 kg · (1 + 0.7)
2 kg + 0.5 kg
· 9.81
m
s
2
= 6. 670 8 N
I u ovom slucaju (uz trenje) izraz za silu napetosti niti je simetrican s obzirom
na zamjenu masa tijela :
1
i :
2
pa ´ce napetost niti biti ista, no opet izraz za
ubrzanje sustava ne´ce biti simetrican na ovu zamjenu tijela.
Primjer 6.3.4 Koliki je potrebni intezitet sile 1 koji konstantno djeluje u oz-
nacenom pravcu (slika 6.7.) na kolica mase : = 13 kg da bi tijela masa :
1
= 2 kg
i :
2
= 5 kg bila u relativnom mirovanju u odnosu na kolica? Zanemarite sva
trenja.
mehanika.indd 195 9.11.2007 9:59:28
188 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Slika 6.7.
Rješenje:
Na tijelo mase :
1
djelovati ´ce
inercijalna sila u smjeru napetosti niti,
dok ´ce inercijalna sila koja djeluje
na tijelo mase :
2
samo pove´cavati
reakciju podloga na kolicima.
Iz jednadzbe ravnoteze sustava na
kolicima dolazimo do potrebnog ubrzanje
sustava
1
1
.
= :
1
a
i
= :
2
q ==a
i
=
:
1
:
2
q
Kako sila 1 mora ubrzavati cijeli sustav
tako da mu daje ubrzanje a potrebna sila iznosi
1 = (:+:
1
+:
2
) a =
:
1
:
2
(:+:
1
+:
2
) q
=
2 kg
5 kg
· (13 kg + 2 kg + 5 kg) q = 8q = 8 · 9.81
m
s
2
= 78. 48 N
Primjer 6.3.5 Odredite ubrzanje sustava masa :
1
= 10 kg, :
2
= 5 kg i :
3
=
20 kg predstavljenog na slici 6.8., kao i vrijednost napetosti niti uz koecijent
trenja izme†u tijela i horizontalne ravne podloge j = 0.25. Trenje u koloturama
i otpor zraka zanemarite.
Rješenje:
Slika 6.8.
Budu´ci da je je :
3
:
2
, to jest G
3
G
2
cijeli sustav ´ce se gibati u naznacenom smje-
ru ubrzanjem a. Sili G
3
drze dinamicku
ravnotezu inercijalne sile :
1
a i :
2
a, tezina
G
2
tijela mase :
2
te sila trenja 1
tv
izme†u
tijela mase :
1
i horizontalne podloge.
Kako je
G
3
= :
3
q
G
2
= :
2
q
1
tv
= j:
1
q
imamo
X
i
1
i
= :
3
q ÷:
1
a ÷:
2
a ÷:
3
a ÷:
2
q ÷1
tv
:
3
q = :
1
a +:
2
a +:
3
a +:
2
q +j:
1
q
pa je ubrznje sustava jednako
a =
:
3
÷j:
1
÷:
2
:
1
+:
2
+:
3
q =
20 kg ÷0.25 · 10 kg ÷5 kg
10 kg + 5 kg + 20 kg
· 9.81
m
s
2
= 3. 5
m
s
2
mehanika.indd 196 9.11.2007 9:59:28
6.3. PRIMJERI 189
Sila napetosti niti ·
13
u proizvoljnoj tocki izme†u tijela masa :
1
i :
3
izracu-
nava se tako što II. Newtonov zakon primjenimo samo na tre´ce tijelo
·
13
= :
3
q ÷:
3
a = :
3
(q ÷a) = 20 kg ·
³
9.81
m
s
2
÷3. 5
m
s
2
´
= 126. 13 N
dok u proizvoljnoj tocki izme†u tijela :
1
i :
2
iznosi
·
12
= :
2
q +:
2
a = :
2
(q +a) = 5 kg ·
³
9.81
m
s
2
+ 3. 5
m
s
2
´
= 66. 57 N
Primjer 6.3.6 Disk se vrti frekvencijom ) = 30
cIv
min
oko vlastite vertikalne osi.
Sitno je tijelo polozeno na plohu diska na udaljenosti r = 20 cm od osi rotacije.
Izracunajte najmanji faktor trenja potreban da sitno tijelo ne isklizne s diska?
Rješenje:
Slika 6.9.
Zbog vrtnje diska na sitno tijelo djeluje cen-
trifugalna sila
÷÷
1
c)
koja izaziva njegovo radijalno
iskliznu´ce. Preko sile trenja kompenzira se ova
sila, a najmanji koecijent trenja potreban za to
odre†uje se iz jednadzbe
1
c)
= 1
tv
:.
2
r = :(2¬))
2
r = j:q
j =

2
)
2
r
q
= 0.2
Primjer 6.3.7 Priblizavaju´ci se semaforu, automobil pocinje kociti i usporavati
se deceleracijom a = 2
m
s
2
. Pretpostavivši posudu s vodom u sustavu automobila
izracunajte kut pod kojim´ce se postaviti razina vode u odnosu prema horizontali?
Rješenje:
Slika 6.10.
Sustav automobila usporava pa mu je inerci-
jalna sila suprotnog smjera od smjera usporenja,
dakle u smjeru gibanja automobila.
Razina vode ´ce se postaviti u takav polozaj
da je ravnina površine vode okomita na ukupnu
silu koja djeluje na nju, odnosno na zbroj gravi-
tacijske i inercijske sile, odakle slijedi
÷÷
1
&
=
÷÷
G +
÷÷
1
i
odnosno po komponentama
1
&
sinc ÷:a = 0
1
&
cos c ÷:q = 0
mehanika.indd 197 9.11.2007 9:59:28
190 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
gdje je c kut razine vode prema horizontali (slika 6.10.), a sila 1 sila okomita
na stacionarnu postavljenu razinu vode. Iz ovih jednadzbi se dobiva
tanc =
a
q
=
2
m
s
2
9.81
m
s
2
= 0.2
c = arctan0.2 = 0.2 rad = 11. 52

Primjer 6.3.8 Na horizontalnoj ploci koja rotira konstantnom kutnom brzinom
. = 4¬ s
31
radijalno su postavljene tracnice po kojima se gibaju kolica konstant-
nom brzinom · = 2
m
s
. Koliki kut zatvara matematicko njihalo s vertikalom, ako
je ono obješeno na kolica?
Rješenje:
Slika 6.11.
Na kuglicu matematickog
njihala djeluju Coriollisova
sila, tezina i napetost niti.
Kako je
÷÷
1
Ccv
= 2:
÷÷
· ×
÷÷
.
imamo
÷÷
1
Ccv
= 2:· ·
÷÷
, ×.
÷÷
/
= (2:·.)
÷÷
i
Da bi matematicko njihalo bilo ravnotezi, ove tri sile moraju sacinjavati zatvoreni
poligon sila, odakle vrijedi
1
Ccv
÷T sinc = 0
T cos c ÷G = 0
2:·. = T sinc
:q = T cos c
odakle eliminiranjem nepoznate napetosti niti dobivamo
tanc =
2·.
q
c = arctan
2·.
q
= arctan
2 · 2
m
s
· 4¬ s
31
9.81
m
s
2
= 1. 378 1 = 78. 959

Primjer 6.3.9

Covjek stoji na rubu rotiraju´ce platforme i tocno iznad ruba drzi
matematicko njihalo mase : = 100 g i duljine | = 80 cm. Koliki je polumjer
platforme ako se pri rotaciji nit otkloni za c = 30

, a pritom kineticka energija
njihala iznosi 1
I
= 5 J?
mehanika.indd 198 9.11.2007 9:59:29
6.3. PRIMJERI 191
Slika 6.12.
Rješenje:
Budu´ci da je kineticka energija
1
I
=
1
2

2
brzina njihala iznosi
· =
r
21
I
:
= 10
m
s
Iz slike 6.12. se vidi da je sinc =
o
|
. Centrifu-
galna sila iznosi 1
c)
=

2
v+o
. Ukupna tangen-
cijalna komponenta sile na njihalo mora biti jednaka nuli što daje
1
c)
= :q · tanc =

2
r +a
r =
·
2
q
cot c ÷a =
21
I
:q
cot c ÷| sinc = 17.26 m
Primjer 6.3.10 Staza za motociklisticke akrobacije prozvana ”zidom smrti”
napravljena je u obliku vertikalnog cilindra polumjera r i izra†ena je od materi-
jala koji omogu´cava relativno veliki koecijent trenja. Ako je koecijent trenja
j = 0.92, a polumjer zida r = 15 m, izracunajte:
a) kojom se najmanjom brzinom motociklist moze voziti po vertikalnom zidu
da ne klize prema dolje?
b) motociklist i cilindar cine rotacijski referentni sustav koji se vrti kutnom
brzinom . oko svoje vertikalne osi. Koliko iznosi najmanja frekvencija vrtnje
sustava koja omogu´cava gibanje motociklista bez klizanja prema dolje?
Rješenje:
Slika 6.13.
a) Prilikom voznje po zakrivljenoj podlozi motoci-
klist pritiš´ce podlogu silom cija se reakcija manifestira
kao centripetalna sila pridodana motociklistu. Klizanje
niz vetrikalni cilindar ne´ce biti mogu´ce sve dok je sila
trenja ve´ca ili jednaka tezini motociklista.
Dakle, razmatrane sile u vertikalnom smjeru daju
1
tv
+:q = 0
Reakciju podloge dobivamo iz
· ÷1
c)
= 0 ==· = 1
c)
=

2
r
pa je sila trenja jednaka
1
tv
= j· = j

2
r
mehanika.indd 199 9.11.2007 9:59:29
192 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Iz uvjeta zadatka vrijedi
1
tv
_ :q
j

2
r
_ :q ==· _
r
qr
j
=
r
9.81
m
s
2
· 15 m
0.92
= 12. 65
m
s
b) U rotacijskom sustavu na motociklistu ´ce djelovati sljede´ce sile: tezina,
inercijalna cetrifugalna sila, sila trenja i reakcija podloge. Centrifugalna sila ´ce
biti poništena reakcijom podloge pa vrijedi
1
c)
÷· = 0 ==· = 1
c)
= :.
2
r
1
tv
= j· = j:.
2
r
koriste´ci potrebni uvjet da motociklist ne isklizne 1
tv
_ :q dobivamo minimalnu
frekvenciju potrebnu da motociklist ne klizi niz vetrikalni zid
j:.
2
r _ :q ==. _
r
q
jr
=
r
9.81
m
s
2
0.92 · 15 m
= 0.84313 s
31
) =
.

=
1

r
q
jr
= 0.13419 Hz
Primjer 6.3.11 Posuda u obliku cilindra polumjera r i visine / u kojoj je teku´cina
do visine /
0
rotira konstantnom kutnom frekvencijom . oko vertikalne osi simetrije.
Zbog vrtnje površina teku´cine u posudi mijenja svoj oblik. Odredite matematicki
oblik površine teku´cine u rotiraju´cem sustavu. Za koju ´ce se frekvenciju razina
teku´cine podi´ci uz stijenku posude upravo do njezine visine /, ako je / = 12 cm,
/
0
= 7 cm i r = 2.5 cm?
Slika 6.14.
Rješenje:
Postavljaju´ci referentni sustav za
teku´cinu u posudi na svaki djeli´c
teku´cine : djeluju tri sile, gracki
prikazane na slici 6.14. i to: gravita-
cijska sila, inercijalna centrifugalna sila
i reakcija teku´cine. Gravitacijska sila
÷÷
G i inercijalna centrifugalna sila
÷÷
1
c)
uravnotezuju se reakcijom teku´cine
÷÷
·.
Kut c izme†u reakcije teku´cine
÷÷
· i osi
j jednak je kutu izme†u tangente na
površinu tek´cine u razmatranoj tocki i
osi r. Zbog toga je deniran omjer sila
preko
tanc =
1
c)
:q
=
:.
2
r
:q
=
.
2
r
q
mehanika.indd 200 9.11.2007 9:59:29
6.3. PRIMJERI 193
Zbog denicije j
0
= tanc u postavljenom referentnom sustavu vrijedi
dj = tanc dr =
.
2
r
q
dr
pa se do oblika teku´cine dolazi integriranjem izraza
j = j (r) =
Z
.
2
r
q
dr =
.
2
q
Z
rdr =
.
2
2q
r
2
+j
0
j ÷j
0
=
.
2
2q
r
2
gdje je integracijska konstanta j
0
jednaka minimalnoj visini teku´cine nakon uspo-
stavljanja stacionarnog oblika teku´cine (parabola).
Volumen teku´cine iznad minimuma iznosi
d\ = 2¬ (j ÷j
0
) rdr = 2¬
μ
.
2
2q
r
2

rdr =
¬.
2
q
r
3
dr
pa integriranjem dolazimo do izraza
\ =
v
Z
0
d\ =
¬.
2
q
v
Z
0
r
3
dr =
¬.
2
q
r
4
4
|
v
0
=
¬.
2
r
4
4q
Iz zakona ocuvanja mase dobivamo uvjet
\
jc c
= \
Ica
r
2
¬ · /
0
= r
2
¬ · j
0
+\ = r
2
¬ · j
0
+
¬.
2
r
4
4q
j
0
= /
0
÷
.
2
r
2
4q
i prema uvjetu zadatka
j (r) = / =
.
2
2q
r
2
+j
0
dobivamo
/ =
.
2
2q
r
2
+j
0
=
.
2
2q
r
2
+/
0
÷
.
2
r
2
4q
= /
0
+
.
2
r
2
4q
.
2
=
4q (/ ÷/
0
)
r
2
==. (/) =
r
4q (/ ÷/
0
)
r
2
pa se uvrštavanjem zadanih vrijednosti dobiva
. =
2
r
p
q (/ ÷/
0
) =
2
0.025 m
r
4 · 9.81
m
s
2
(0.12 m÷0.07 m) = 56.03 s
31
mehanika.indd 201 9.11.2007 9:59:30
194 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Primjer 6.3.12 Na kolicima koja se mogu ubrzavati polozen je valjak polumjera
r i mase :. Ako se kolica ubrzavaju stalnom akceleracijom a
0
, kolikom se akcel-
eracijom giba centar mase valjka u odnosu na ubrzani sustav kolica? Riješite
zadatak za puni i šuplji valjak jednake mase.
Rješenje:
Slika 6.15.
Na valjak djeluju slijede´ce sile: sila teze
÷÷
G, sila
reakcije podloge
÷÷
1, sila trenja
÷÷
1
tv
i inercijalna sila
÷÷
1
i
= ÷:
÷÷
a
i
. Primjenom II. Newtonova zakona za
translacijsko gibanje imamo
X
I
÷÷
1
I
=
÷÷
G +
÷÷
1 +
÷÷
1
tv
+
÷÷
1
i
= :
÷÷
a
cn
što rastavljeno na pojedine osi daje
X
I
÷÷
1
a
I
=
÷÷
1
i
+
÷÷
1
tv
= :
÷÷
a
cn
X
I
÷÷
1
j
I
=
÷÷
1 +
÷÷
G = 0
ili pisano u skalarnom obliku
1
i
÷1
tv
= :· a
cn
1+G = 0 ==1 = G = :q
1
tv
= j1
.
= j:q
Ako nema trenja (j = 0), valjak ´ce kliziti akceleracijom ÷a
0
. Postoji li trenje,
valjak ´ce se kotrljati ako je a
0
manje od neke maksimalne vrijednosti koja ovisi
o koecijentu trenja, inace ´ce za a
0
a
n
kliziti. Ako se valjak kotrlja tada ´ce
prema II. Newtonovu zakonu za rotaciju biti
' = 1
tv
· r = 1 · c ==1
tv
=
1 · c
r
jer rotaciju valjka uzrokuje moment sile trenja. Za akceleraciju centra mase valjka
se dobiva
:· a
cn
= 1
i
÷1
tv
:· a
cn
= ÷:a
0
÷
1c
r
koriste´ci vezu izme†u ubrzanja centra mase valjka i kutnog ubrzanja valjka a
cn
=
c · r imamo
:· a
cn
= ÷:· a
0
÷
1 ·
ocr
v
r
= ÷:a
0
÷
1 · a
cn
r
2
:· a
0
= ÷:· a
cn
÷
1 · a
cn
r
2
= ÷:· a
cn
μ
1 +
1
:r
2

mehanika.indd 202 9.11.2007 9:59:30
6.3. PRIMJERI 195
odnosno
a
cn
= ÷
a
0
1 +
1
nv
2
Za puni valjak je moment tromosti 1 =
1
2
:r
2
pa je
a
cn
= ÷
a
0
1 +
1
2
nv
2
nv
2
= ÷
a
0
1 +
1
2
= ÷
2
3
a
0
dok je za šuplji valjak moment tromosti 1 = :r
2
pa je ubrzanje centra mase
a
cn
= ÷
a
0
1 +
nv
2
nv
2
= ÷
1
2
a
0
Primjer 6.3.13 Izracunajte Coriolisovu akceleraciju zrakoplova koji leti brzinom
· = 300
m
s
uzduz ekvatora u smjeru istoka.
Rješenje:
Slika 6.16.
Coriolisova sila je zadana izrazom
÷÷
1
Ccv
= 2:·
÷÷
· ×
÷÷
.
gdje je . =

T
2
= 7. 27 · 10
35
s
31
kutna brzina
Zemlje.
Kako je smjer brzine prema istoku, a smjer
kutne brzine Zemlje prema sjeveru, smjer Cori-
olisove sile je radijalno usmjeren od središta Zemlje
prema gore. Njen intezitet jednak je
1
Ccv
= 2:· ·. sinc
= 2:· ·. sin
¬
2
= 2:·.
pa je Coriolisovo ubrzanje jednako
a
Ccv
= 2·. = 2 · 300
m
s
· 7. 27 · 10
35
s
31
= 4. 36 · 10
32
m
s
2
= 4.36
cm
s
Primjer 6.3.14 Projektil mase : = 500 kg giba se brzinom · = 2700
km
I
.
Odredite smjer i intezitet Coriolisove sile ako projektil leti na , = 30

sjeverne
geografske širine i to: paralelom od zapada prema istoku, odnosno meridijanom
od sjevera prema jugu?
mehanika.indd 203 9.11.2007 9:59:30
196 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Slika 6.17.
Rješenje:
Postavimo li kartezijev ko-
ordinatni sustav tako da je
os . u smjeru kutne brzine
gibanja Zemlje (od juga prema
sjeveru), a os j tako da se pro-
jektil nalazi u j, .÷ravnini.
Razmotrimo gibanje od za-
pada prema istoku. Prema slici
6.17. smjer brzine projektila je
suprotan smjeru osi r. Iz izraza
za Coriolisovu silu imamo
÷÷
1
C
= 2:
÷÷
· ×
÷÷
. = 2:·
³
÷·
÷÷
i
´
×
³
.
÷÷
/
´
=
h
2:·. sin
³
÷÷
i ,
÷÷
/
´i
÷÷
,
÷÷
1
C
= (2:·. sin90)
÷÷
, = (2:·.)
÷÷
,
=
³
2 · 500 kg · 750
m
s
· 7. 27 · 10
35
s
31
´
÷÷
, =
³
54.54
÷÷
,
´
N
Dakle smjer Coriolisove sile je u smjeru osi j koji mozemo rastaviti na dvije
karakteristicne komponente i to: 1
v
÷ radijalnu komponentu koja djeluje u smjeru
polumjera Zemlje i smanjuje tezinu projektila i na 1
t
÷ tangencijalnu komponentu
koja djeluje bocno na projektil i skre´ce ga prema jugu. Te dvije sile iznose
1
v
= 1
C
cos , = 54.54 N· cos 30 = 47.24 N
1
t
= 1
C
sin, = 27.27 N
Za gibanje od sjevera prema jugu imamo
÷÷
1
C
= 2:
÷÷
· ×
÷÷
. = 2:· ·
³
÷cos ,
÷÷
/ + sin,
÷÷
,
´
×
³
.
÷÷
/
´
= 2:·. sin,
÷÷
i
=
³
2 · 500 kg · 750
m
s
· 7. 27 · 10
35
s
31
´
sin30
÷÷
i
=
³
29.88
÷÷
i
´
N
Coriosilova sila djeluje bocno na projektil i skre´ce ga prema zapadu.
Primjer 6.3.15 Odredite Coriolisovu silu koja djeluje na tijelo koje slobodno
pada s visine / na zemljopisnoj širini ,. Koliki je otklon tijela i u kojem je
smjeru? Posebno izracunajte otklon za podatke / = 200 m, , = 45

.
mehanika.indd 204 9.11.2007 9:59:30
6.3. PRIMJERI 197
Slika 6.18.
Rješenje:
Postavimo li koordinatni sustav tako da os . ima
smjer kutne brzine Zemlje (od juznog pola prema sje-
vernom), a brzina ima smjer prema središtu Zemlje i
lezi u j, .÷ ravnini, tada Coriolisova sila
÷÷
1
C
= 2:
÷÷
· ×
÷÷
.
= 2:·
³
÷· cos ,
÷÷
, ÷· sin,
÷÷
/
´
×
³
.
÷÷
/
´
= (÷2:·. cos ,)
÷÷
i
ima smjer prema istoku. Ubrzanje tijela zbog Coriolisove
sile ima intezitet
a
C
= 2·. cos ,
Tijelo slobodno pada, uz zanemarenje otpora zraka pa mu je brzina jednaka
· = qt pri cemu smo zanemarili utjecaj Coriolisove sile na brzinu padanja tijela
pa brzinu · u izrazu za Coriolisovo ubrzanje mozemo smatrati konstantnom.
Oznacimo smjer gibanja tijela zbog Coriolisove sile sa r. Tada se integriranjem
akceleracije dobiva
d
2
r
dt
2
= a = 2.· cos , = 2.qt cos ,Á
t
Z
0
dt
dr
dt
= 2.q cos ,
t
Z
0
tdt = .qt
2
cos ,Á
t
Z
0
dt
r = .q cos ,
t
Z
0
t
2
dt =
.qt
3
cos ,
3
Vrijeme potrebno da tijelo padne sa visine / iznosi
t =
s
2/
q
pa je otklon na istok jednak
r =
.q
³q
2I
j
´
3
cos ,
3
=
2
3
./
s
2/
q
cos ,
što uz uvjete zadatka daje
r =
2
3
· 7. 27 · 10
35
s
31
· 200 m
s
2 · 200 m
9.81
m
s
2
cos
¬
4
= 0.044 m - 4.4 cm
mehanika.indd 205 9.11.2007 9:59:31
198 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
Primjer 6.3.16 Stozasto se njihalo sastoji od kuglice mase : = 5 g obješene
na nit duljine | = 0.5 m, koja se giba jednoliko po kruznici polumjera r = 0.2 m.
Primjenom D’Alambertova principa prona†ite brzinu, period kruzenja i napetost
niti.
Rješenje:
Slika 6.19.
Prema D’Alambertovu principu kuglica je u di-
namickoj ravnotezi za koju vrijedi uvjet
X
I
÷÷
1
I
+
÷÷
1
i
= 0
Na kuglicu djeluju sljede´ce sile: sila zemljine teze
÷÷
G,
napetost niti
÷÷
· i inercijska centrifugalna sila
÷÷
1
c)
=

2
v
÷÷
r
0
pa jednadzba daje
÷÷
G +
÷÷
· +
÷÷
1
c)
= 0
Ove sile u poligonu sila moraju sacinjavati trokut pa
vrijedi
tanc =
r
_
|
2
÷r
2
=
1
c)
G
=

2
v
:q
=
·
2
rq
·
2
=
r
2
q
_
|
2
÷r
2
· = r
r
q
_
|
2
÷r
2
= 0.2 m
v
u
u
t
9.81
m
s
2
q
(0.5 m)
2
÷(0.2 m)
2
= 0.93
m
s
Napetost niti iznosi
· =
G
cos ,
=
:q|
_
|
2
÷r
2
=
0.005 kg · 9.81
m
s
2
· 0.5 m
q
(0.5 m)
2
÷(0.2 m)
2
= 0.05 N
Period kruzenja dobivamo preko brzine i iznosi
T =
2r¬
·
=
2r¬
r
q
j
I
|
2
3v
2
= 2¬
s
_
|
2
÷r
2
q
= 2¬
v
u
u
t
q
(0.5 m)
2
÷(0.2 m)
2
9.81
m
s
2
= 1. 36 s
mehanika.indd 206 9.11.2007 9:59:31
6.4. ZADACI 199
6.4 Zadaci
Problem 6.4.1 Kolikom silomcovjek mase : = 75 kg djeluje na pod dizala kada
se dizalo:
a) podize konstantnom brzinom,
b) podize konstantnom akceleracijom a = 0.5
m
s
2
,
c) spušta konstantnom akceleracijom a = 0.5
m
s
2
?
Rezultat: a) 1 = 735. 75 N, b) 1 = 773. 25 N, c) 1 = 698. 25 N.
Problem 6.4.2 Predmet se nalazi na kosini nagiba c = 30

. Koecijent trenja
izme†u predmeta i kosine iznosi j = 0.36. Kolikom se akceleracijom mora gibati
kosina da bi predmet na njoj mirovao?
Rezultat: 11.6
m
s
2
_ a
0
_ 1.8
m
s
2
.
Problem 6.4.3 Kolika centrifugalna sila djeluje na tijelo mase : = 50 kg na
zemljinoj površini:
a) na ekvatoru,
b) na 45

zemljine širine,
c) na polu?
Rezultat: a) 1
c)
= 1. 7 N, b) 1
c)
= 1. 2 N, c) 1
c)
= 0 N
Problem 6.4.4 Preko kolotura Atwoodova padostroja prebacena je tanka celicna
zica na cijim krajevima vise utezi masa :
1
= 0.18 kg i :
2
= 0.22 kg. Kolotur je u
obliku diska mase : = 0.3 kg i polumjera 1 = 0.1 m. Primjenom D’Alambertova
principa izracunajte akceleraciju utega.
Rezultat: a = 0.71
m
s
2
.
Problem 6.4.5 Sustav koji se sastoji od pomicne i nepomicne koloture i utega
masa :
1
= 2 kg i :
2
= 0.5 kg prikazan je na slici (kul.str154). Primjenom
D’Alambertova principa i principa virtualnog rada odredite akceleraciju utega.
Zanemarite trenja i mase kolotura.
Rezultat: a
1
= 8.08
m
s
2
, a
2
= 4.04
m
s
2
.
Problem 6.4.6 Tijelo mase :
1
= 1 kg nalazi se na ploci mase :
2
= 2 kg koja
miruje na podlozi. Staticki i dinamicki koecijent trenja iznosi j = 0.1. Ako
na plocu pocne djelovati sila koja linearno raste s vremenom: 1 = 2t, u ko-
jem trenutku pocinje gornje tijelo kliziti po donjem? Zadatak riješite primjenom
D’Alambertova principa.
Rezultat: t = 2.94 s.
mehanika.indd 207 9.11.2007 9:59:31
200 POGLAVLJE 6. INERCIJSKI I NEINERCIJSKI SUSTAVI
mehanika.indd 208 9.11.2007 9:59:31
Poglavlje 7
ROTACIJA KRUTOG
TIJELA
7.1 Osnovni pojmovi i denicije
U prethodnom poglavlju vidjeli smo da je rotacijsko gibanje jedan od osnovnih
oblika gibanja koje se opisuje kutnim parametrima (
÷÷
. ,
÷÷
c itd.). Tako†er iz uvjeta
statike cvrstog tijela vidjeli smo da se za opis uzroka rotacije koristi moment sile
÷÷
' =
÷÷
r ×
÷÷
1 — gdje je
÷÷
r vektor od osi rotacije do hvatišta sile.
Slika 7.1.
Modul vektora
÷÷
' mozemo pisati
prema vektorskom produktu:
' = r1 sinc (7.1.1)
U slucaju da je sila okomita na vektor
polozaja imamo (c = 90

) pa vrijedi
' = r1 (7.1.2)
Koriste´ci analogiju izme†u translacijskog i rotacijskog gibanja mozemo odre-
diti oblik II. Newtonovog zakona za rotacijske sustave:
Tra::|aci,a ¹:a|oqi,a 1otaci,a
÷÷
1 ÷
÷÷
'
÷÷
1 = :·
÷÷
a
÷÷
a ÷
÷÷
c
÷÷
' = 1 ·
÷÷
c
: ÷1
(7.1.3)
Vidimo da sili odgovara moment sile, ubrzanju kutno ubrzanje te masi mo-
ment inercije.
201
mehanika.indd 209 9.11.2007 9:59:32
202 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Denicija 7.1.1 Ako na neko tijelo djeluje moment sile
³
÷÷
'
´
, onda ´ce ono
ubrzavati (
÷÷
c) tako da je to ubrzanje proporcionalno momentu sile i obrnuto pro-
porcionalno momentu inercije (1) tog krutog tijela:
÷÷
c =
3<
A
1
.
Moment inercije (1) je zikalna tenzorska velicina koja ovisi o rasporedu masa
u odnosu na osu rotacije. Moment inercije materijalne tocke koja rotira na ras-
tojanju (r) od osi rotacije:
1 = :· r
2
(7.1.4)
Za svako drugo tijelo moment inercije se odre†uje prema ovoj osnovnoj relaciji
kao suma ili integral svih materijalnih tocaka promatranog tijela koji rotira oko
neke glavne osi:
1 = lim
i<"
X
i
:
i
· r
2
i
=
n
Z
0
r
2
d: =
Z
\
r
2
jd\ (7.1.5)
Za svako se tijelo mora posebno izracunati moment inercije (tromosti). Mo-
ment inercije (tromosti) nekih jednostavnijih tijela:
1. materijalna tocka mase : na udaljenosti r od osi rotacije 1 = :r
2
,
2. tanak prsten mase : i polumjera r s obzirom na os koja prolazi središtem
prstena okomito na ravninu prstena 1 = :r
2
,
3. homogeni valjak (ploca, disk) mase : polumjera r s obzirom na os koja
prolazi središtem mase okomito na osnovicu valjka 1 =
1
2
:r
2
,
4. šuplji valjak mase :, unutarnjeg polumjera r
1
i vanjskog polumjera r
2
s
obzirom na uzduznu os koja prolazi središtem mase 1 =
n(v
2
1
+v
2
2
)
2
,
5. kugla mase : i polumjera r s obzirom na os koja prolazi središtem mase
1 =
2
5
:r
2
,
6. homogeni štap mase : i duljine | s obzirom na os koja je okomita na štap
i prolazi središtem mase štapa 1 =
1
12
:|
2
,
7. pravokutna ploca stranica a i / s obzirom na os koja prolazi središtem mase
1 =
1
12
:
¡
a
2
+/
2
¢
.
Navedeni momenti tromosti odnose se na glavne osi rotacije. Za neku sporednu
os rotacije koristi se za odre†ivanje momenta tromosti Steinerova teorema.
Denicija 7.1.2 Ako tijelo rotira oko sporedne osi O0, onda je ukupni moment
tromosti (1) jednak zbroju glavnog momenta tromosti 1
0
i produkta mase tijela
(:) s kvadratom rastojanja (d) izme†u glavne i sporedne osi rotacije:
1 = 1
0
+:d
2
(7.1.6)
mehanika.indd 210 9.11.2007 9:59:32
7.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 203
Slika 7.2.
Jedinica za moment tromosti je
1
£
kg · m
2
¤
= :[ kg] · r
2
£
m
2
¤
(7.1.7)
Istom analogijom kojom smo se koristili za deniranje
II. Newtonovog zakona za rotacijske sustave mozemo upotri-
jebiti za odre†ivanje momenta kolicine gibanja
³
÷÷
1
´
.
Translacija Analogija Rotacija
÷÷
j ÷
÷÷
1
÷÷
j = :·
÷÷
· : ÷1
÷÷
1 = 1 ·
÷÷
.
÷÷
· ÷
÷÷
.
(7.1.8)
Denicija 7.1.3 Tijelo koje rotira nekom kutnom brzinom (
÷÷
. ) opisuje se mo-
mentom kolicine gibanja
³
÷÷
1
´
koji je jednak produktu momenta inercije (1) tog
tijela i navedene brzine:
÷÷
1 = 1 ·
÷÷
. (7.1.9)
Posljedica: Djelovanjem momenta sile na neko tijelo mijenja se moment
kolicine gibanja i on je jednaka toj promjeni:
÷÷
' =
d
÷÷
1
dt
(7.1.10)
Izvedena relacija odgovara tako†er II. Newtonovom zakonu za rotacijske sus-
tave. Iz relacije (6.8) vidimo da za izolirane sustave, tj. rotacijske sustave na
koje ne djeluje moment sile ili ako je ukupni moment sile jednak nuli
÷÷
' = 0 ÷
d
÷÷
1
dt
= 0 (7.1.11)
odnosno
÷÷
1 = co::t. (7.1.12)
Relacija (7.1.12) predstavlja zakon o ocuvanju momenta kolicine gibanja.
Denicija 7.1.4 U mehanicki izoliranom sustavu ukupni moment kolicine gibanja
uvijek ostaje stalan
÷÷
1 =
÷÷
1
1
+
÷÷
1
2
+· · · +
÷÷
1
a
=
X
i
÷÷
1
i
= co::t. (7.1.13)
mehanika.indd 211 9.11.2007 9:59:32
204 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Slika 7.3.
Posljedica: U nekom izoliranom sustavu mo-
ment kolicine gibanja pojedinih tijela moze se mi-
jenjati, ali ukupni moment uvijek je stalan.
Tako†er ako jedno tijelo mijenja svoj moment
inercije (1) pri rotaciji, onda se mijenja i kutna
brzina tako da je moment kolicine uvijek stalan:
÷÷
1 = 1
1
÷÷
.
1
= 1
2
÷÷
.
2
(7.1.14)
Dimenizija za moment kolicine gibanja je
1

kg ·
m
2
s
¸
= 1
£
kg · m
2
¤
· .
£
s
31
¤
(7.1.15)
Rad, energija pri rotaciji
Slika 7.4.
Kako bismo odredili rad pri rotacijskom gibanju
promatrajmo jednostavan slucaj.
Neka na neku cesticu mase (:) (vidi sliku7.4.)
djeluje tangencijalna sila
÷÷
1 tako da zakrene tijelo za
neki kut (0). Na osnovu denicije rada (Denicija
4.1.1.):
d\ = 1d: (7.1.16)
za mali kut (0) imamo da je d: = r d0, pa je
d\ = 1r d0 (7.1.17)
Budu´ci da je odnos vektora sile i vektora polozaja ortogonalan na osnovi
denicije momenta sile mozemo pisati: ' = r1, odnosno dobivamo relaciju za
rad rotacionih sustava u obliku
d\ = ' d0 (7.1.18)
Denicija 7.1.5 Pri rotaciji rad je jednak integralu momenta sile (') pri preva-
ljenom kutu (0)
\ =
0
Z
0
' d0 (7.1.19)
Na osnovu relacije za rad i denicije mozemo na´ci snagu:
1 =
d\
dt
(7.1.20)
mehanika.indd 212 9.11.2007 9:59:32
7.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 205
U specijalnom slucaju za ' = co::t.
1 = '
d0
dt
= '. (7.1.21)
Relaciju za kineticku energiju pri rotaciji mozemo na´ci na osnovu denicije
rada. Poznato nam je kako je rad mjera promjene energije \ = 1.
Promatrajmo jednostavan primjer; neka pod djelovanjem momenta sile (za
' = co::t.) tijelo ubrzava sa pocetne brzine .
1
na brzinu .
2
tada je izvršen rad:
\ =
0
2
Z
0
1
' d0 (7.1.22)
' = 1 · c = 1
d.
dt
(7.1.23)
. =
d0
dt
=dt =
d0
.
(7.1.24)
pa supstitucijom u jednadzbu (7.1.22) dobivamo:
\ =
.
2
Z
.
1
1
d.
dt
· d0 =
.
2
Z
.
1
1
d.
o0
.
· d0 =
.
2
Z
.
1
1.d. ·
d0
d0
=
.
2
Z
.
1
1. · d.
=
1
2
1 · .
2
2
÷
1
2
1 · .
2
1
= (1
I
2
)
vct
÷(1
I
1
)
vct
(7.1.25)
Odakle slijedi
(1
I
)
vct
=
1
2
· 1 · .
2
(7.1.26)
Relacija (7.1.26) odre†uje rotacijsku kineticku energiju tijela momenta inercije
(1) koje se giba kutnom brzinom.. Ako se tijelo giba translacijski nekom brzinom
÷÷
· i rotacijski brzinom
÷÷
. onda je ukupna kineticka energija tog tijela jednaka
zbroju translacijske (1
I
)
t
i rotacijske (1
I
)
vct
kineticke energije:
1 = (1
I
)
t
+ (1
I
)
vct
=
1
2
:· ·
2
+
1
2
1 · .
2
(7.1.27)
mehanika.indd 213 9.11.2007 9:59:33
206 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
7.2 Problemski zadaci
Problem 7.2.1 Odredi prirodu centripetalnih sila za sljede´ce primjere rotacijskog
gibanja:
a) Tijelo mase :, privezano uzetom, vrti se rukom po kruznici.
b) Automobi se giba po kruznoj putanji.
c) Satelit se giba po kruznoj putanji oko Zemlje.
Odgovor:
a) Molekularna sila uzeta i ruke.
b) Sila trenja izme†u gume i puta.
c) Gravitacijska sila Zemlje.
Problem 7.2.2 Objasni sljede´cu pojavu: Sportski automobil ulazi u zavoj polu-
mjera r nekom brzinom · i pocinje da klizi usljed pojave centrifugalne sile. Kako bi
izbjegli iskliznu´ce sa puta, konstruktori su odlucili da na toj stazi postave podlogu
puta pod odre†enim kutom c. Poslije ove prepravke automobil moze u´ci sa istom
brzinom ·, iako je zavoj istog polumjera, a da ne do†e do isliznu´ca automobila.
a) Je li došlo do promjene centrifugalne sile u drugom slucaju?
b) Zašto je automobil u prvom slucaju skrenuo sa staze?
c) Zašto u drugom slucaju nije došlo do iskliznu´ca automobila?
d) Kako bi se problem mogao riješiti na drugi nacin?
Odgovor:
Slika 7.5.
a) Centripfugalna sila se nije promijenila
³
1
c)
=

2
v
´
, jer su masa, obodna
brzina i polumjer zakrivljenosti zavoja ostali isti u oba slucaja.
mehanika.indd 214 9.11.2007 9:59:33
7.2. PROBLEMSKI ZADACI 207
b) Automobil je skrenuo sa staze jer je 1
c)
1
cj
, gdje je centripetalna sila
zapravo sila trenja izme†u tockova automobila i puta (1
cj
= 1
tv
).
c) U drugom slucaju nije došlo do iskliznu´ca jer se pove´cala sila trenja, odnosno
centripetalna sila.
1
cj
= 1
tv
= j · ·
gdje je
· = :q +1
cj
tako da je zadovoljen uvjet 1
cj
_ 1
c)
.
Problem 7.2.3 Putnicki automobil mase : i teretni automobil mase ' (: ¿ '),
ulaze u zavoj polumjera r, nekom brzinom · (slika 7.6.). Ako pretpostavimo da
je koecijent trenja putnickog i teretnog automobila jednak, kako ´ce se odnositi
kriticna brzina iskliznu´ca ·
i
i kako ´ce se odnositi kriticna brzina prevrtanja ·
j
?
Objasni odgovor.
Odgovor:
Slika 7.6.
Kriticna brzina iskliznu´ca putnickog automobila je jednaka kriticnoj brzini
iskliznu´ca teretnog automobila, jer je ona odre†ena jednadzbom koja ne ovisi o
masi
:· ·
2
i
r
_ j:q ==·
2
i
_ jqr
Kriticna brzina prevrtanja putnickog automobila je manja od kriticne brzine
prevrtanja teretnog automobila, jer je tezište putnickog automobila nize od tezišta
mehanika.indd 215 9.11.2007 9:59:33
208 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
teretnog, što znaci da ´ce obrtni moment koji prevr´ce vozilo, biti kod putnickog
automobila manji.
'
1
= 1
c)
1
· d
1
'
2
= 1
c)
2
· d
2
d
1
d
2
Problem 7.2.4 Poznato je da centripetalna i centrifugalna sila imaju isti in-
tezitet, kod kruznog gibanja 1
c)
= 1
cj
. Je li uvijek zadovoljen vektorski uvjet
÷÷
1
c)
= ÷
÷÷
1
cj
. Kako bi odgovorili na ovo pitanje, razmatrajte gibanje automobila
po kruznoj stazi i gibanje satelita oko planeta.
Odgovor:
Nije uvijek zadovoljen uvjet, jer napadna tocka, odnosno napadni pravac te
dvije sile nije isti, kao što je to u prvom slucaju, mada moze biti isti kao što je
to u drugom slucaju, gdje napadna tocka obje sile pada u tezište satelita.
Problem 7.2.5 Koja gibanja deniraju sljede´ce relacije:
a)
÷÷
' = 0,
b)
÷÷
' 6= co::t.,
c)
÷÷
' = co::t..
Odgovor:
a) Jednoliko rotacijsko gibanje.
b) Nejednoliko promjenjivo rotacijsko gibanje.
c) Jednoliko promjenjivo rotacijsko gibanje.
Problem 7.2.6 Dva valjka istih masa (:
1
= :
2
) i istih baza, rotiraju oko osi
koja prolazi kroz središte valjka (slika 7.7.). Kako se odnose momenti inercije
(tromosti) ta dva valjka? Objasnite odgovor.
Slika 7.7.
Odgovor:
Moment inercije valjaka je isti i njegov inte-
zitet je jednak
1
1
= 1
2
=
1
2
:r
2
Odavde slijedi da velicina tijela duz osi
rotacije ne doprinosi momentu inercije (uz ko-
nstantne mase), odnosno izraz za moment iner-
cije valjka ne sadrzava zikalnu velicinu duljine
valjka.
mehanika.indd 216 9.11.2007 9:59:33
7.2. PROBLEMSKI ZADACI 209
Problem 7.2.7 Sustav rotira kutnom brzinom oko zadane osi. Koliki je ukupni
moment inercije ako pretpostavimo da kugle imaju zanemarive polumjere (slika
7.8.)?
Slika 7.8.
Odgovor:
Ukupni moment inercije za slucaj pod 7.8.a) jednak je algebarskom zbroju
sva tri momenta inercije za pojedine kugle
1
1
= :· (|)
2
= :· |
2
1
2
= :· a
2
= :·
Ã
_
2 · |
2
!
2
=
:· |
2
2
1
3
= :· (0)
2
= 0
1 = 1
1
+1
2
+1
3
= :· |
2
+
:· |
2
2
+ 0 =
3
2
· :· |
2
dok je u slucaju b) ukupni moment jednak algebarskom zbroju sva cetiri momenta
inercije pojedinih kugli
1
1
= :· (0)
2
= 0
1
2
= 1
3
= 1
4
= :·
Ã
_
3
2
· |
!
2
=
3
4
· :· |
2
pa je ukupni moment jednak
1 = 1
1
+1
2
+1
3
+1
4
= 1
1
+ 3 · 1
2
=
9
4
· :· |
2
Problem 7.2.8 Šipka mase :, zanemarljive debljine i duljine | rotira. Kada
´ce šipka imati maksimalan, a kada minimalan moment inercije?
mehanika.indd 217 9.11.2007 9:59:34
210 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Odgovor:
Slika 7.9.
Moment inercije šipke je minimalan kada je os rotacije koaksijalna os šipke,
jer je tada r = 0, a maksimalan je kada se jedan kraj šipke okomito veze za os
rotacije.
mehanika.indd 218 9.11.2007 9:59:34
Primjer 7.3.1 U tocki W (1 m> 2 m> 0 m) djeluje sila
$
I =
³
3
$
l + 2
$
m
´
N.
Izracunajte rezultantni moment sile s obzirom na ishodište (slika 7.10.).
Rješenje:
Slika 7.10.
Moment sile deniran je izrazom
$
P =
$
u ×
$
I
Kako je vektor polozaja tocke T s obzirom na tocku
ishodišta R = (0 m> 0 m> 0 m) jednak
$
u
RW
=
$
RW
= (W
{
R
{
)
$
l + (W
|
R
|
)
$
m
+(W
}
R
}
)
$
n
=
³
$
l 2
$
m
´
m
to je moment sile s obzirom na ishodište jednak
$
P
R
=
$
u
RW
×
$
I =
³
$
l 2
$
m
´

³
3
$
l + 2
$
m
´
N
=
¯
¯
¯
¯
¯
¯
$
l
$
m
$
n
1 2 0
3 2 0
¯
¯
¯
¯
¯
¯
Nm = 4
$
n Nm
dakle moment sile je okomit na {> | ravninu i djeluje u pozitivnome smjeru osi }.
Primjer 7.3.2 U tocki W (2 m> 1 m> 3 m) djeluje sila
$
I =
³
3
$
l 2
$
m +
$
n
´
N.
Izracunajte rezultantni moment sile s obzirom na ishodište (slika 7.11.). Koliki
bi bio rezultantni moment sile s obzirom na tocku U(1 m> 2 m> 2 m)?
Slika 7.11.
Rješenje:
Rezultantni moment sile jednak je
$
P =
$
u ×
$
I
Kako je vektor polozaja tocke T s obzirom na tocku
ishodišta R = (0 m> 0 m> 0 m) jednak
$
u
RW
=
$
RW =
³
2
$
l +
$
m + 3
$
n
´
m
to je moment sile s obzirom na ishodište jednak
mehanika.indd 219 9.11.2007 9:59:34
212 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
÷÷
'
O
=
÷÷
r
OT
×
÷÷
1 =
³
÷2
÷÷
i +
÷÷
, + 3
÷÷
/
´

³
3
÷÷
i ÷2
÷÷
, +
÷÷
/
´
N
=
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
÷2 1 3
3 ÷2 1
¯
¯
¯
¯
¯
¯
Nm =
³
7
÷÷
i + 11
÷÷
, +
÷÷
/
´
Nm
Vektor djelovanja sile u odnosu na tocku R jednak je
÷÷
r
1T
=
÷÷
1T =
h
(1
a
÷T
a
)
÷÷
i + (1
j
÷T
j
)
÷÷
, + (1
:
÷T
:
)
÷÷
/
i
=
n
[÷1 ÷(÷2)]
÷÷
i + (2 ÷1)
÷÷
, + (÷2 ÷3)
÷÷
/
o
m
=
³
÷÷
i +
÷÷
, ÷5
÷÷
/
´
m
pa je rezultantni moment sile s obzirom na tocku R
÷÷
'
1
=
÷÷
r
1T
×
÷÷
1 =
³
÷÷
i +
÷÷
, ÷5
÷÷
/
´

³
3
÷÷
i ÷2
÷÷
, +
÷÷
/
´
N
=
¯
¯
¯
¯
¯
¯
÷÷
i
÷÷
,
÷÷
/
1 1 ÷5
3 ÷2 1
¯
¯
¯
¯
¯
¯
Nm =
³
÷9
÷÷
i ÷16
÷÷
, ÷5
÷÷
/
´
Nm
Primjer 7.3.3 Odredite moment tromosti tankog homogenog štapa duljine |
obzirom na os koja prolazi centrom mase i okomita je na koaksijalnu os štapa
(slika 7.12.).
Rješenje:
Slika 7.12.
Pretpostavimo da tanki homogeni štap ima konstantan
poprecni presjek. Poprecne dimenzije s obzirom na duljinu
štapa | su vrlo male. Neka su j i . osi okomite na duljinu
štapa, a koaksijalna os neka je os r. Tada elementarnu
masu mozemo prikazati kao
d:
:
=
dr
|
pa slijedi
1
j
= 1
:
=
I
2
Z
3
I
2
r
2
d: =
I
2
Z
3
I
2
:
|
r
2
dr =
:
|
r
3
3
|
I
2
3
I
2
=
:
3|

|
3
8
÷
μ
÷
|
3
8
¶¸
=
:|
2
12
Moment tromosti s obzirom na koaksijalnu os r zbog zanemarivih dimenzija
debljine štapa jednaka je
1
a
= 0
mehanika.indd 220 9.11.2007 9:59:34
7.3. PRIMJERI 213
Primjer 7.3.4 Dva homogena aluminijska štapa spojena su okomito tako da
tvore slovo T (slika 7.13.). Odredite moment tromosti sustava u odnosu na os
koja je okomita na ravninu slova, a prolazi kroz tocku spajanja dva štapa i u
odnosu na tocku koja prolazi kroz dno slova T, ako je duljina štapova | = 0.2 m
i masa : = 0.5 kg. Odredite moment tromosti u odnosu na os koja prolazi kroz
štapove, pretpostavivši da su štapovi kruznog poprecnog presjeka.
Rješenje:
Slika 7.13.
Neka je štap 1 horizontalan, a štap 2 vertikalan. Moment tromosti u odnosu
na tocku spajanja dva štapa (slika 7.13.a), koriste´ci Steinerov poucak, iznosi
1
:
= 1
1
+1
2
=
μ
:|
2
12

+
"
:|
2
12
+:
μ
|
2

2
#
=
5:|
2
12
=
5 · 0.5 kg · (0.2 m)
2
12
=
25
3
· 10
33
kg m
2
U odnosu na tocku dna slova (slika 7.13.b) imamo
1
:
= 1
1
+1
2
=

:|
2
12
+:|
2
¸
+
"
:|
2
12
+:
μ
|
2

2
#
=
17:|
2
12
=
17 · 0.5 kg · (0.2 m)
2
12
=
85
3
· 10
33
kg m
2
uocimo da je u oba slucaja moment tromosti štapa 1
2
jednak. Ako osi prolaze
kroz štapove, moramo izracunati moment tromosti za štapove (koji su u odnosu
na koaksijalnu os homogeni valjci). Polumjer štapa dobivamo iz
: = j · \ = j · | · r
2
¬
r =
r
:
j|¬
=
s
0.5 kg
2700
kg
m
3
· 0.2 m· ¬
= 1.72 · 10
32
m = 1.72 cm
mehanika.indd 221 9.11.2007 9:59:35
214 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
pa je moment tromosti štapa u odnosu na koaksijanu os jednaka
1
a
=
:r
2
2
=
0.5 kg ·
¡
1.72 · 10
32
m
¢
2
2
= 7. 37 · 10
35
kg m
2
Ako os prolazi koaksijalno štapu 1 imamo
1
a
= 1
1
+1
2
=
μ
:r
2
2

+
"
:|
2
12
+:
μ
|
2

2
#
= 7. 37 · 10
35
kg m
2
+
20
3
· 10
33
kg m
2
= 6. 74 · 10
33
m
2
kg
a ako os prolazi koaksijalno štapu 2
1
j
= 1
1
+1
2
=
μ
:|
2
12

+
μ
:r
2
2

=
5
3
· 10
33
kg m
2
+ 7. 37 · 10
35
kg m
2
= 1. 74 · 10
33
m
2
kg
Primjer 7.3.5

Cetiri homogena štapa masa : = 0.5 kg i duljine | = 0.5 m spo-
jena su u kvadrat (slika 7.14.). Izracunajte moment tromosti kvadrata:
a) prema osi koja prolazi vrhom kvadrata i okomita je na ravninu kvadrata,
b) prema osi koja prolazi polovištem jedne stranice i okomita je na ravninu
kvadrata.
Slika 7.14.
Rješenje:
a) Dvije stranice koje sadrze
tocku kojom prolazi os, imaju
identican polozaj u odnosu na os,
rotacija za kut
¬
4
pa imaju isti mo-
ment tromosti. Isto vrijedi i za dvije
preostale stranice.
Koriste´ci Steinerov poucak ima-
mo
1 = 1
o
+1
b
+1
c
+1
o
= 21
o
+ 21
c
= 2
μ
:|
2
12
+
:|
2
4

+ 2
μ
:|
2
12
+
5:|
2
4

=
10
3
:|
2
=
10
3
· 0.5 kg · (0.5 m)
2
= 0.42 kg m
2
b) Sada stranice b i d imaju isti polozaj pa vrijedi
1 = 1
o
+1
b
+1
c
+1
o
= 1
o
+ 21
b
+1
c
=
:|
2
12
+ 2
μ
:|
2
12
+
:|
2
2

+
μ
:|
2
12
+:|
2

=
7:|
2
3
= 0.29 kg m
2
mehanika.indd 222 9.11.2007 9:59:35
7.3. PRIMJERI 215
Primjer 7.3.6 Odredite moment tromosti tankog prstena mase : = 10 g, polu-
mjera r = 10 cm oko tangente (slika 7.15.).
Rješenje:
Slika 7.15.
Steinerov poucak daje
1 = 1
CA
+:r
2
Moment tromosti u odnosu na centar mase
prstena, koji lezi u središtu kruznica koje
deniraju prsten, iznosi
1
CA
=
n
Z
0
r
2
d:
Koriste´ci simetriju u odnosu na kvadrante
koordinatnog sustava i uvrštavaju´ci izraze
r = r sin,
r = co::t.
d: =
:
2r¬
d| =
:
2r¬
rd, =
:

d,
dobivamo
1
CA
=
n
Z
0
r
2
d: =

Z
0
r
2
sin
2
, ·
:

d, =
:r
2


Z
0
sin
2
,d,
=
:r
2

· 4
r
2
Z
0
sin
2
,d, =
2:r
2
¬

,
2
÷
1
4
sin2,
¸r
2
0
=
2:r
2
¬
μ
¬
2
2
÷
1
4
sin¬

÷
μ
0
2
÷
1
4
sin0
¶¸
=
2:r
2
¬
¬
4
=
:r
2
2
pa je
1 = 1
CA
+:r
2
=
:r
2
2
+:r
2
=
3:r
2
2
=
3 · 0.01 kg · 0.1 m
2
= 1.5 · 10
34
kg m
2
Primjer 7.3.7 Izracunajte glavne momente tromosti molekula HC| i CO
2
. Uda-
ljenost atoma vodika i klora iznosi r
1C|
= 128 pm, a udaljenost atoma ugljika u
molekuli CO
2
od svakog atoma kisika iznosi r
CO
2
= 112 pm (slika 7.16.).
Rješenje:
Za svako tijelo postoje najmanje tri me†usobno okomite osi rotacije koje nazi-
vamo glavnim osima inercije. Za njih vrijedi da je ukupni moment kolicine gibanja
mehanika.indd 223 9.11.2007 9:59:35
216 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
÷÷
1 = 1 ·
÷÷
. , odnosno
÷÷
1, paralelan osi rotacije. Odgovaraju´ce momente nazivamo
1
a
, 1
j
, 1
:
. Obicno se kao ishodište uzima centar mase sustava. Ako postoji os
simetrije, tada je to glavna os, a ostale dvije su bilo koje osi okomite na nju.
Slika 7.16.
Atome zamislimo kao materijalne tocke mase : udaljene za r. Moment tro-
mosti sustava dviju materijalnih tocaka je, npr. za HC| (i druge dvoatomne
molekule):
1
:
= :
1
r
2
1
+:
2
r
2
2
gdje su r
1
, r
2
udaljenosti materijalnih tocaka od centra mase, a . - je os okomita
na spojnicu atoma koja prolazi središtem mase. Budu´ci da je ishodište u centru
mase, mozemo pisati
r
CA
=
:
1
r
1
+:
2
r
2
:
1
+:
2
= 0 == :
1
r
1
= ÷:
2
r
2
odnosno po iznosu :
1
r
1
= :
2
r
2
. Iz ovog uvjeta i jednadzbe
r
1
+r
2
= r
dobivamo
r
1
=
:
2
:
1
+:
2
r, r
2
=
:
1
:
1
+:
2
r
pa je
1
:
=
:
1
:
2
:
1
+:
2
r
2
Kako je npr. os j okomita ma os . i ima isti polozaj u odnosu na atome to vrijedi,
uz uvrštavanje podataka za molekulu HC|
1
j
= 1
:
=
:
1
:
2
:
1
+:
2
r
2
= 2.6 · 10
347
kg m
2
1
a
= 0 kg m
2
mehanika.indd 224 9.11.2007 9:59:36
7.3. PRIMJERI 217
Moment tromosti s obzirom na os r koja prolazi kroz atome jednak je nuli. Centar
mase molekule CO
2
nalazi se u atomu ugljika pa je moment tromosti te molekule
još jednostavnije prona´ci. I tu je 1
a
= 0 kg m
2
, dok je
1
j
= 1
:
= 2:
O
· r
2
= 2 · 2.66 · 10
326
kg ·
¡
1.12 · 10
310
m
¢
2
= 6.7 · 10
346
kg m
2
Primjer 7.3.8 Izracunajte glavne momente tromosti:
a) tanke pravokutne ploce dimenzija a = 4 cm, / = 1 cm, mase : = 4 g s obzirom
na glavne osi koje prolaze kroz centar mase (slika 7.17.a),
b) tanke okrugle ploce polumjera 1 = 2 cm i mase : = 4 g (slika 7.17.b).
Slika 7.17.
Rješenje:
a) Glavne osi simetrije r i j jesu osi simetrije ploce, a os . okomita je na plocu.
Centar mase je u središtu ploce. Moment tromosti s obzirom na os r koja
prolazi kroz centar mase i paralelna je sa stranicom a uz relaciju
d:
:
=
dj
/
== d: =
:
/
dj
iznosi:
1
a
=
l
2
Z
3
l
2
j
2
d: =
:
/
l
2
Z
3
l
2
j
2
dj =
:
/
μ
j
3
3

l
2
3
l
2
=
:/
2
12
= 0.3 g cm
2
Slicno i za os j
1
j
=
a
2
Z
3
a
2
r
2
d: =
:
a
a
2
Z
3
a
2
r
2
dj =
:
a
μ
r
3
3

a
2
3
a
2
=
:a
2
12
= 5.3 g cm
2
mehanika.indd 225 9.11.2007 9:59:36
218 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Moment tromosti s obzirom na os . okomitu na plocu iznosi
1
:
=
Z
r
2
d: =
Z
¡
r
2
+j
2
¢
d: =
Z
r
2
d:+
Z
j
2
d:
1
:
= 1
a
+1
j
=
:
12
¡
a
2
+/
2
¢
= 5.6 g cm
2
b) Okrugla ploca: Moment tromosti s obzirom na os . okomito na plocu uz
relaciju
: = oo = 1
2
¬o = r
2
¬o == d: = 2r¬odr
iznosi
1
:
=
Z
¡
r
2
+j
2
¢
d: =
Z
r
2
d: =
Z
r
2
· 2r¬odr = 2¬o
1
Z
0
r
3
dr
= 2¬o
r
4
4
|
1
0
= 2¬o
1
4
4
=
1
2
1
2
¬o · 1
2
=
1
2
:1
2
= 8 g cm
2
gdje je o - površinska gusto´ca ploce. Zbog simetrije su momenti tromosti s
obzirom na osi r i j jednake i iznose:
1
a
=
Z
j
2
d:; 1
j
=
Z
r
2
d: == 1
a
+1
j
=
Z
¡
r
2
+j
2
¢
d: = 1
:
1
a
= 1
j
=
1
2
1
:
=
1
4
:1
2
= 4 g cm
2
Primjer 7.3.9 Izracunajte moment tromosti homogenog paralelopipeda s obzirom
na osi koje prolaze središtem mase i okomite su na stranice paralelopipeda, a za-
tim moment tromosti homogene kocke s obzirom na osi koje prolaze kroz središte
mase i okomite su na stranice kocke.
Rješenje:
Neka paralelopiped ima stranice a, /, c. Postavimo koordinatni sustav tako da
ishodište bude u centru mase paralelopipeda, os r÷ neka je paralelna bridu a, os
j÷paralelna bridu / i os .÷paralelna bridu c. Oznacimo stranicu okomitu na os r
sa 1 = /c. Poznavaju´ci polarni moment tromosti pravokutnika (moment tromosti
pravokutnika s obzirom na os okomitu na površinu) 1
a
0
=
1
12
¡
/
2
+c
2
¢
= /o::t.,
slijedi
1
a
=
Z
n
r
2
d: =
a
2
Z
3
a
2
j · 1
a
0
· dr = j ·
1
12
¡
/
2
+c
2
¢
a
2
Z
3
a
2
dr
=
j1
12
¡
/
2
+c
2
¢
(r) |
a
2
3
a
2
=
j1
12
¡
/
2
+c
2
¢
· a =
:
12
¡
/
2
+c
2
¢
mehanika.indd 226 9.11.2007 9:59:36
7.3. PRIMJERI 219
jer je : = j\ = ja/c = j1· a. Analogno dobivamo i za ostale dvije osi
1
j
=
:
12
¡
a
2
+c
2
¢
1
:
=
:
12
¡
a
2
+/
2
¢
Za homogenu kocku vrijedi a = / = c pa imamo
1
a
= 1
j
= 1
:
=
:
12
¡
a
2
+a
2
¢
=
1
6
:a
2
Primjer 7.3.10 Ljestve duzine | = 2.5 m dodiruju u tocki 1 vertikalni zid pod
kutom ,, a pod u tocki ¹. Klize li ljestve tako da se kut , pove´cava i ako je brzina
i akceleracija tocke ¹, ·
¹
= 0.5
m
s
, a
¹
= 1
m
s
2
u vodoravnom smjeru za , = 60

,
kolika je brzina tocke 1? Kolika je kutna brzina i kutna akceleracija ljestava u
tom trenutku?
Rješenje:
Slika 7.18.
Op´cenita rotacija krutog tijela moze se rastaviti na zbroj translacije i rotacije
oko nepomicne osi. Ako se gibanje ljestava zamisli kao zbroj translacije brzine
÷÷
·
¹
i rotacije oko nepomicne tocke ¹, tada je brzina tocke 1 jednaka vektorskom
zbroju translacijske brzine
÷÷
·
¹
i obodne brzine pri kruzenju po kruznici polumjera
÷÷
·
1
=
÷÷
·
¹
+
÷÷
. ×
÷÷
|
Obodna brzina
÷÷
·
0
=
÷÷
. ×
÷÷
| po iznosu jednaka ·
0
= .|, a okomita je na ljestve
u tocki 1. Iz trokuta brzina (slika 7.18.) slijedi
·
¹
= .| cos ,
odnosno
. =
·
¹
| cos ,
=
0.5
m
s
2.5 m· cos
¬
3
= 0.4 s
31
·
1
= ·
¹
tan, = 0.5
m
s
· tan
¬
3
= 0.87
m
s
mehanika.indd 227 9.11.2007 9:59:36
220 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Slicno se odre†uje i akceleracija
÷÷
a
1
=
÷÷
a
¹
+
÷÷
a
0
gdje je
÷÷
a
0
akceleracija tocke 1 pri rotaciji oko tocke ¹. Ta je akceleracija vek-
torski zbroj radijalne
÷÷
a
a
i tangencijalne
÷÷
a
t
akceleracije.
÷÷
a
t
=
÷÷
c ×
÷÷
r ==a
t
= |c
÷÷
a
a
=
÷÷
. ×
÷÷
·
0
=
÷÷
. ×(
÷÷
. ×
÷÷
r ) ==a
a
= .
2
| =
¡
0.4 s
31
¢
2
· 2.5 m = 0.4
m
s
2
Iz poligona akceleracija dobiva se
a
1
=
a
a
cos ,
+a
¹
cot (90 ÷,) =
a
a
cos
¬
3
+a
¹
cot
¬
6
=
0.4
m
s
2
cos
¬
3
+ 1
m
s
2
· cot
¬
6
= 2. 53
m
s
2
a
t
= a
a
tan, +
a
¹
sin(90 ÷,)
= 0.4
m
s
2
tan
¬
3
+
1
m
s
2
sin
¬
6
= 2. 69
m
s
2
c =
a
t
|
=
2. 69
m
s
2
2.5 m
= 1.08 s
32
Primjer 7.3.11 Preko kolotura u obliku diska mase : = 0.5 kg i polumjera
1 = 0.1 m prebacena je tanka celicna zica na cijim krajevima vise utezi masa
:
1
= 0.25 kg i :
2
= 0.45 kg (slika 7.19.). Izracunajte akceleraciju utega i
napetosti niti. Masu zice i trenje u osovini koloture zanemarite.
Rješenje:
Slika 7.19.
Pretpostavimo gibanja tijela u smjeru padanja tijela mase
:
2
i pridodajmo mu pozitivan predznak. Tada II. Newtonov
zakon primijenjen na sustav daje, za tijelo mase :
1
:
T
1
÷:
1
q = :
1
a (7.3.1)
za tijelo mase :
2
:
:
2
q ÷T
2
= :
2
a (7.3.2)
i koloturu, na koju djeluje moment sile ' = (T
2
÷T
1
) 1 i pri
tome mu daje kutnu akceleraciju c =
o
1
:
(T
2
÷T
1
) 1 = 1c =
1
2
:1
2
a
1
T
2
÷T
1
=
1
2
:a (7.3.3)
mehanika.indd 228 9.11.2007 9:59:37
7.3. PRIMJERI 221
Zbrojimo li jednadzbe (7.3.1) i (7.3.2) dobivamo
(T
1
÷T
2
) = (:
1
÷:
2
) q + (:
1
+:
2
) a
što uvršteno u jednadzbu (7.3.3) daje akceleraciju utega
a =
:
2
÷:
1
:
1
+:
2
+
1
2
:
q
=
0.45 kg ÷0.25 kg
0.25 kg + 0.45 kg +
1
2
· 0.5 kg
· 9.81
m
s
2
= 2.0653
m
s
2
Napetost niti T
1
dobijemo uvrštavaju´ci akceleraciju u jednadzbu (7.3.1), a T
2
u
(7.3.2)
T
1
= :
1
a +:
1
q = :
1
(a +q) = :
1
Ã
:
2
÷:
1
:
1
+:
2
+
1
2
:
q +q
!
=
Ã
:
2
÷:
1
:
1
+:
2
+
1
2
:
+ 1
!
:
1
q =
2:
2
+
1
2
:
:
1
+:
2
+
1
2
:
· :
1
q
=
2 · 0.45 kg +
1
2
· 0.5 kg
0.25 kg + 0.45 kg +
1
2
· 0.5 kg
· 0.25 kg · 9.81
m
s
2
= 2. 968 8 N
T
2
= :
2
(q ÷a) = :
2
Ã
q ÷
:
2
÷:
1
:
1
+:
2
+
1
2
:
q
!
=
Ã
1 ÷
:
2
÷:
1
:
1
+:
2
+
1
2
:
!
:
2
q =
2:
1
+
1
2
:
:
1
+:
2
+
1
2
:
· :
2
q
=
2 · 0.25 kg +
1
2
· 0.5 kg
0.25 kg + 0.45 kg +
1
2
· 0.5 kg
· 0.45 kg · 9.81
m
s
2
= 3. 485 1 N
Primjer 7.3.12 Tanki štap je jednim krajem uzglobljen na rub nepokretne hori-
zontalne podloge (slika 7.20.), a drugim je krajem obješen o tanki konac. Štap je u
vodoravnom polozaju i miruje u trenutku kada do†e do kidanja konca. Izracunajte
ubrzanje centra mase štapa ako je duljina štapa | = 5 m.
Slika 7.20.
Rješenje:
Kidanjem konca dolazi do rotacije štapa (cen-
tra mase), oko uzglobljenog kraja.
Moment vrtnje ujednacen je sa momentom sile
koja djeluje u centru mase štapa zbog njegove
tezine.
1c =
:q|
2
==c =
:q|
21
mehanika.indd 229 9.11.2007 9:59:37
222 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Moment tromosti štapa s obzirom na os rotacije, po Steinerovu poucku, jednak
je
1 = 1
cn
+:d
2
=
:|
2
12
+:
μ
|
2

2
= :|
2
μ
1
12
+
1
4

=
:|
2
3
pa je kutno ubrzanje c jednako
c =
:q|
21
=
:q|
2 ·
n|
2
3
=
3q
2|
=
3 · 9.81
m
s
2
2 · 5 m
= 2.943 s
32
odnosno ubrzanje centra mase
a = rc =
|
2
·
3q
2|
=
3q
4
=
3 · 9.81
m
s
2
4
= 7. 357 5
m
s
2
Primjer 7.3.13 Oko horizontalnog valjka mase ' = 12 kg i promjera d = 20 cm
obavijeno je uze o cijem kraju visi utag mase : = 5 kg na visini / = 4 m iznad
tla. Pri spuštanju utega valjak se rotira oko svoje koaksijalne osi (slika 7.21.).
Izracunajte brzinu kojom ´ce uteg pasti na tlo i kineticku energiju cijelog sustava
u trenutku pada utega na tlo. Moment tromosti valjka iznosi 1 =
1
2
'r
2
.
Rješenje:
Slika 7.21.
U pocetnom trenutku vremena uteg se ne giba
translatorno niti valjak rotira oko svoje osi, tako
da je ukupna energija sustava samo potencijalna
energija utega
1
&I
= :q/
Ta se potencijalna energija pretvara u translacijsku
energiju gibanja utega i rotacijsku energiju vrtnja
valjka. Pri udaru utega u tlo sva potencijalna e-
nergija prelazi u kineticku pa imamo
:q/ =
1
2

2
+
1
2
1.
2
Translatorna brzina povezana je sa kruznom brzi-
nom rotacije preko
· = .r = .
d
2
==. =

d
pa je
:q/ =
1
2

2
+
1
2
μ
1
2
'r
2
¶μ

d

2
=
1
2

2
+
1
2
μ
1
2
'
d
2
4


2
d
2
=
1
2

2
+
1
4

2
=
1
4
(2:+') ·
2
mehanika.indd 230 9.11.2007 9:59:37
7.3. PRIMJERI 223
odavdje je brzina pada utega na tlo jednaka
· =
r
4:q/
2:+'
=
s
4 · 5 kg · 9.81
m
s
2
· 4 m
2 · 5 kg + 12 kg
= 5. 972 7
m
s
Ukupna kineticka energija jednaka je
1
I
=
1
2

2
+
1
2
1.
2
=
1
4
(2:+') ·
2
=
1
4
(2 · 5 kg + 12 kg)
³
5. 972 7
m
s
´
2
= 196. 2 J
što smo mogli dobiti i kao potencijalnu energiju utega u pocetnom trenutku vre-
mena
1
j
= :q/ = 5 kg · 9.81
m
s
2
· 4 m = 196. 2 J
Primjer 7.3.14 Homogeni štap mase :
1
= 500 g pricvrš´cen je u vodoravnom
polozaju kroz vertikalnu os kroz centar mase oko koje moze rotirati. Kuglica
mase : = 10 g dolije´ce u vodoravnoj ravnini i udara brzinom · = 500
m
s
u štap
pod kutom c = 45

na
1
4
duljine od kraja i ostaje u štapu. Kolika je toplina
razvijena pri sudaru?
Rješenje:
Budu´ci da je
÷÷
1 =
÷÷
r ×
÷÷
j
odnosno
1 = rj sinc =
|
4
· :· sinc = 1.
i po Steinerovu poucku
1 = 1
CA
+:d
2
= 1
CA
+:
μ
|
4

2
=
:
1
|
2
12
+
:|
2
16
dobiva se iz

2
2
= Q+
1.
2
2
= Q+
1
2
21
razvijena toplina
Q =

2
2
÷
1
2
21
=

2
2
÷
¡
|
4
· :· sinc
¢
2
2
³
n
1
|
2
12
+
n|
2
16
´
=

2
2
÷
|
2
n
2
·
2
sin
2
c
16
2
4n
1
|
2
+3n|
2
48
=

2
2
÷

2
2
"
¡
3:sin
2
c
¢
|
2
(4:
1
+ 3:) |
2
#
=

2
2
μ
1 ÷
3:sin
2
c
4:
1
+ 3:

= 1241 J
mehanika.indd 231 9.11.2007 9:59:38
224 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Primjer 7.3.15 Homogeni štap duljine | = 8 m i mase : = 3 kg moze se za-
vrtjeti oko okomite osi koja prolazi tockom ¹ udaljenom r =
|
5
od jednog kraja
štapa (slika 7.22.). Odredite kutno ubrzanja štapa, ako konstantna tangencijalna
sila od 1 = 200 N djeluje na kraj štapa blizi tocki ¹. Koliki puta bi se promjenilo
kutno ubrzanje da ista sila djeluje na drugi kraj štapa?
Rješenje:
Slika 7.22.
Osnovni zakon rotacije krutog tijela daje
'
:
= 1
:
· c
1
= r · 1 =
| · 1
5
gdje je d udaljenost stvarne osi rotacije od osi
centra mase štapa.
d =
|
2
÷r =
|
2
÷
|
5
=
3|
10
Moment tromosti štapa prema Steinerovu poucku iznosi
1
:
= 1
cn
+:· d
2
=
:· |
2
12
+:·
μ
3|
10

2
=
13
75
:· |
2
pa je kutno ubrzanje jednako
c
1
=
'
:
1
:
=
|·1
5
13
75
:· |
2
=
15
13
·
1
:|
=
15
13
·
200 N
3 kg · 8 m
=
125
13
s
32
= 9. 62 s
32
U slucaju da sila djeluje na drugom kraju štapa, moment sile bi iznosio
'
0
:
= (| ÷r) · 1 =
4
5
| · 1 = 4'
:
dok je moment tromosti isti. Kutna akceleracija je
c
2
=
'
0
:
1
:
=
4'
:
1
:
= 4 · c
1
= 4 · 9. 62 s
32
= 38.46 s
32
Primjer 7.3.16 Na valjak mase : = 10 kg djeluje stalna horizontalna sila 1 =
50 N, tako da se valjak kotrlja po horizontalnoj podlozi (slika 7.23.). Kolikom
akceleracijom se giba centar mase (tezište) valjka?
Slika 7.23.
mehanika.indd 232 9.11.2007 9:59:38
7.3. PRIMJERI 225
Rješenje:
Da bi se valjak kotrljao bez klizanja, mora postojati dovoljna sila trenja 1
tv
izme†u valjka i podloge. Prilikom kotrljanja trenutna obodna brzina tocke dodira
(¹) valjka i podloge je nula. Ako se valjak zarotira za kut ,, tocka dodira ¹ se
pomakne na podlozi za :
¹
= r · ,, gdje je r polumjer valjka. Isti toliki put mora
prevaliti i centar mase (tezište) valjka (da bi bio ispunjen uvjet da nema klizanja
valjka). Odavde vrijedi
:
CA
= :
¹
= r,
·
CA
=
d
dt
(:
CA
) =
d
dt
(r,) = r
d,
dt
= r.
a
CA
=
d
dt

CA
) =
d
dt
(r.) = r
d.
dt
= rc
gdje su ., c kutna brzina i akceleracija pri rotaciji centra mase valjka oko trenutne
nepomicne osi koja prolazi kroz tocku ¹. Na valjak djeluju sile: tezina valjka
÷÷
G,
horizontalna sila
÷÷
1 , sila trenja
÷÷
1
tv
i reakcija podloge
÷÷
1. Centar mase valjka
giba se paralelno ravnini podloge pa mora vrijediti
X
i
1
j
.
= 1+G = 0
X
i
1
a
.
= 1 +1
tv
= :· a
CA
ili napisano u skalarnom obliku
:· q = 1
:· a
CA
= 1 ÷1
tv
Ukupni moment sila u odnosu na tocku ¹ jednak je
X
i
÷÷
'
¹
.
=
X
i
÷÷
r
i
×
÷÷
1
i
ili skalarno
'
¹
= G· 0 +1· 0 +1
tv
· 0 +1r = 1r
jer su momenti svi ostalih sila jednaki nuli (sile prolaze kroz tocku A).
Iz jednadzbe rotacije '
¹
= 1
¹
· c dobivamo
c =
'
¹
1
¹
=
1 · r
3
2
:· r
2
=
2
3
1
:· r
gdje je moment tromosti s obzirom na tocku A izracunat pomo´cu Steinerova
poucka
1
¹
= 1
CA
+:d
2
= 1
CA
+:r
2
=
:r
2
2
+:r
2
=
3
2
:r
2
mehanika.indd 233 9.11.2007 9:59:38
226 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Veza izme†u kutne akceleracije i akceleracije centra mase valjka daje
a
CA
= r · c = r ·
2
3
1
:r
=
21
3:
=
2 · 50 N
3 · 10 kg
=
10
3
m
s
2
= 3.33
m
s
2
Da valjak klizi bez trenja, imao bi akceleraciju
a
I
=
1
:
=
50 N
10 kg
= 5
m
s
2
Sila trenja jednaka je
1
tv
= 1 ÷:· a
CA
= 50 N÷10 kg · 3.33
m
s
2
= 16.67 N
ili
1
tv
= 1 ÷:a
CA
= 1 ÷
2
3
1 =
1
3
Da bi se valjak mogao kotrljati bez klizanja, koecijent statickog trenja izme†u
valjka i podloge mora zadovoljavati uvjet
1
tv
_ j1 ==
1
3
_ j:q ==j _
1
3:q
=
50 N
3 · 10 kg · 9.81
m
s
2
= 0.17
Zadatak smo mogli riješiti i da smo jednadzbu rotacije postavili i za drugu
os rotacije, npr. os rotacije koja prolazi kroz centar mase. Tada bi vrijedilo za
ukupni moment sila
X
i
'
CA
= 1
tv
· r = 1
CA
· c
dok bi jednadzbe za sile ostale iste
X
i
1
j
.
= 1+G = 0
X
i
1
a
.
= 1 +1
tv
= :· a
CA
ili napisano u skalarnom obliku
:q = 1
:· a
CA
= 1 ÷1
tv
koriste´ci odnos
1
tv
· r = 1
CA
· c =
1
2
:r
2
·
a
CA
r
=
1
2
:r · a
CA
1
tv
=
1
2
:· a
CA
dobivamo naravno isti rezultat
1 = :· a
CA
+1
tv
= :· a
CA
+
1
2
:· a
CA
=
3
2
:· a
CA
a
CA
=
21
3:
mehanika.indd 234 9.11.2007 9:59:38
7.3. PRIMJERI 227
Primjer 7.3.17 Puni valjak pocne se kotrljati bez klizanja s vrha kosine visoke
/ = 4 m koja zatvara kut , = 30

s horizontalom. Kolika je brzina i akceleracija
centra mase valjka na dnu kosine (slika 7.24.)? Kolika bi bila brzina kad bi valjak
klizio bez trenja?
Rješenje:
Slika 7.24.
Zadatak ´cemo prvo riješiti primjenom II.
Newtonova zakona za translaciju centra mase
i rotaciju valjka. Na valjak djeluje sila teze
÷÷
G = :
÷÷
q , sila reakcije podloge
÷÷
1 i sila trenja
÷÷
1
tv
. Rastavimo te sile na komponente tako da
koordinatna os r bude paralelna niz kosinu, a
os j okomita ud kosine. Tada su jednadzbe
X
i
1
a
.
= :q sin, ÷1
tv
= :a
X
i
1
j
.
= 1÷:q cos , = 0
Odakle za silu trenja dobivamo
1
tv
= j1 = j:q cos , = :q sin, ÷:a
Za rotaciju oko osi koja prolazi kroz centar mase momenti svih sila išcezavaju
izuzev momenta sile trenja. Moment sile trenja s obzirom na os koja prolazi kroz
centar mase iznosi
' = 1
tv
· r
pa jednadzba rotacije valjka glasi
' = 1
tv
· r = 1
CA
· c =
1
2
:r
2
·
a
r
=
1
2
:ar
odakle dobivamo za silu trenja
1
tv
=
:a
2
= :q sin, ÷:a
odakle je ubrzanje
3
2
:a = :q sin,
a =
2
3
q sin, =
2
3
· 9.81
m
s
2
· sin30 = 3. 27
m
s
2
Iz izraza za konacnu brzinu pri prije†enom putu : i ubrzanju a, bez pocetne
brzine
· =
_
2a: =
s
2a/
sin,
mehanika.indd 235 9.11.2007 9:59:39
228 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
dobivamo brzinu valjka na dnu kosine
· =
s
2 ·
2
3
q sin, · /
sin,
=
r
4q/
3
=
r
4 · 9.81
m
s
2
· 4 m
3
= 7. 23
m
s
Uspore†ivanjem izraza za silu trenja imamo
1
tv
= j:q cos , =
:a
2
=

2
3
q sin,
2
=
:q sin,
3
odakle za koecijent trenja mora vrijediti
j _
nj sino
3
:q cos ,
=
tan,
3
= 0.19
ako zelimo dobiti cisto kotrljanje bez klizanja.
Zadatak mozemo riješiti i pomo´cu zakona ocuvanja energije. Na vrhu ko-
sine prije pocetka gibanja kineticka energija 1
I
1
jednaka je nuli, a potencijalna
energija jednaka je 1
j
1
= :q/ pa je ukupna energija jednaka
1
1
= 1
I
1
+1
j
1
= :q/
Kako se valjak kotrlja niz kosinu, potencijalna energija se pretvara u kineticku,
tako da je na dnu kosine potencijalna energija nula, a kineticka jednaka :q/.
1
2
= 1
j
2
+1
I
2
= 1
I
2
(Kada se tijelo kotrlja bez klizanja, iako postoji sila trenja, ukupna energija ostaje
ocuvana, jer je sila trenja koja je paralelna podlozi uvijek okomita na pomak i
zbog toga je njen rad jednak nuli).
Kineticka energija pri kotrljanju jednaka je zbroju kineticke energije translacije
centra mase i kineticke energije rotacije tijela.
1
I
2
=
1
2

2
+
1
2
1
CA
· .
2
Zakon ocuvanja mehanicke energije daje
1
1
= 1
2
:q/ =
1
2

2
+
1
2
1
CA
· .
2
Budu´ci da je moment tromosti valjka s obzirom na koaksijalnu os koja prolazi
kroz centar mase valjka jednak 1
CA
=
1
2
:r
2
, a za kotrljanje bez klizanja za
obodnu brzinu vrijedi · = ·
CA
= .r
:q/ =
1
2

2
+
1
2
·
1
2
:r
2
·
·
2
r
2
=
3
4

2
mehanika.indd 236 9.11.2007 9:59:39
7.3. PRIMJERI 229
za brzinu centra mase valjka dobivamo
· =
r
4q/
3
= 7. 23
m
s
Deriviranjem po vremenu izraza za kvadrat brzine
d
dt
¡
·
2
¢
=
d
dt
μ
4
3
q/

=
d
dt
μ
4
3
q sin, · :

dobivamo


dt
=
4
3
q sin,
d
dt
(:)
2· · a =
4
3
q sin, · ·
a =
2
3
q sin, = 3. 27
m
s
2
U slucaju da valjak klizi niz kosinu bez trenja, zakon ocuvanja mehanicke
energije daje
:q/ =
1
2

2
pa je brzina
· =
p
2q/ =
r
2 · 9.81
m
s
2
· 4 m = 8. 858 9
m
s
odnosno akceleracija
a =
·
2
2:
=
2q/
2
I
sino
= q sin, = 9.81
m
s
2
· sin30 = 4. 905
m
s
2
Napomena: Kotrljanje tijela mozemo u proizvoljnom trenutku vremena
shvatiti kao rotaciju oko tocke dodira ¹ koja je stalno nepomicna. Prema takvom
gledištu, ukupna kineticka energija je kineticka energija rotacije oko osi koja pro-
lazi kroz tocku ¹ i tangencijalna je na plašt valjka. Prema Steinerovom poucku
moment tromosti valjka oko tocke ¹ jednak je
1
¹
= 1
CA
+:d
2
=
1
2
:r
2
+:r
2
=
3
2
:r
2
pa je kineticka energija jednaka
1
I
=
1
2
1
¹
· .
2
=
1
2
·
3
2
:r
2
· .
2
=
3
4
:(r.)
2
=
3
4

2
odnosno
:q/ =
3
4

2
mehanika.indd 237 9.11.2007 9:59:39
230 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
odakle je opet
· =
r
4q/
3
= 7. 233 3
m
s
Primjer 7.3.18 Bilijarska kugla mase : = 0, 25 kg i polumjera r = 2 cm
miruje na vodoravnoj podlozi. Igrac vodoravno udara bilijarskim štapom, koji je
usmjeren tocno u središte kugle i ona dobije pocetnu brzinu ·
0
= 10
m
s
. Koecijent
trenja izme†u kugle i podloge iznosi j = 0, 25.
a) koje vrijeme ´ce pro´ci kada ´ce se kugla poceti kotrljati bez klizanja?
b) koju ´ce udaljenost prije´ci za to vrijeme?
c) kineticku energiju kugle neposredno nakon udara i u trenutku kada se pocne
kotrljati bez klizanja?
Rješenje:
a) Da bi pronašli vrijeme kada se kugla samo kotrlja bez klizanja, mora vri-
jediti uvjet · = . · 1. Koriste´ci II. Newtonov zakon za translaciju tijela (kako se
tijelo giba samo u horizontalnom pravcu, ne moramo razmatrati sile vektorski,
nego skalarno ) dobivamo:
X
i
1
T
i
= 1
tv
= ÷j:q = :a = :
d
2
r
dt
2
a =
d
2
r
dt
2
= ÷jq - usporenje zbog sile trenja pri translaciji
jer sila teze je jednaka reakciji podloge. Koristimo i II. Newtonov zakon za
rotaciju krutog tijela. Sila trenja uzrokuje moment u centru mase kugle
'
CA
= 1 · c =
2
5
:1
2
c = 1
tv
· 1 = j:q1
c =
5jq
21
=
d
2
,
dt
2
Koristimo denicijske izraze za translacijsku i kutnu brzinu:
· =
t
Z
c
a · dt
. =
t
Z
0
c · dt
Pretpostavimo da u trenutku t
1
kugla pocinje samo kotrljati. Tada mora vrijediti
uvjet ·
1
= .
1
· 1, gdje su ·
1
obodna brzina (koja je jednaka translacijskoj, jer
mehanika.indd 238 9.11.2007 9:59:39
7.3. PRIMJERI 231
nema klizanja) i .
1
kutna brzina kugle. Kako je u trenutku t = 0 : brzina jednaka
·
0
, a kutna brzina jednaka nuli (pocetni - rubni uvjeti) imamo:
·
1
=
t
1
Z
0
a · dt =
t
1
Z
0
÷jq · dt = ·
0
÷jqt
1
.
1
=
t
1
Z
0
c · dt =
t
1
Z
0
5jq
21
· dt = .
0
|{z}
=0
+
5jq
21
t
1
Iz uvjeta ·
1
= .
1
· 1 slijedi
·
0
÷jqt
1
=
5jq
21
t
1
· 1 =
5jq
2
t
1
t
1
=

0
7jq
b) Tijelo usporava deceleracijom a pa imamo:
: = ·
0
t
1
+
1
2
at
2
1
= ·
0

0
7jq
+
1
2
(÷jq)
μ

0
7jq

2
=

2
0
7jq
÷
1
2
jq

2
0
49j
2
q
2
=
12·
2
0
49jq
= 9, 9856 m
c) Kineticka energija kugle neposredno nakon udara je
1
I0
=
1
2

2
0
=
1
2
· 0, 25 /q ·
³
10
:
:
´
2
= 12, 5 J
Brzina u trenutku t
1
je
·
1
= ·
0
÷jqt
1
= ·
0
÷jq

0
7jq
=
5
7
·
0
pa u trenutku kad se kugla pocne kotrljati bez klizanja imamo kineticku energiju
translacije i rotacije (bez obzira što se više kugla ne klize i dalje se centar mase
giba translacijski)
1
I1
=
1
2

2
1
+
1
2
1.
2
1
=
1
2

2
1
+
1
2
2
5
:1
2
·
·
2
1
1
2
=
7
10

2
1
=
7
10
:
μ
5
7
·
0

2
=
5
7
1
I0
=
5
7
· 12, 5 J = 8, 9285 J
Primjer 7.3.19 Drvena greda duzine | = 5 m, postavljena je pored vertikalnog
zida. Stoje´ci na vrhu zida covjek gurne gredu pocetnom brzinom ·
0
= 1
m
s
. Koliko
vremena je potrebno gredi da padne na tlo?
mehanika.indd 239 9.11.2007 9:59:40
232 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Rješenje:
Pomo´cu zakona odrzanja mehanicke energije, greda ima kineticku energiju
1
2
1.
2
=
1
2
1.
2
0
+:q/ =
1
2
1.
2
0
+
1
2
:q|
gdje je 1 =
n|
2
3
÷ moment tromosti grede u odnosu na os rotacije (dno grede),
.
0
=
·
0
|
÷ pocetna kutna brzina grede, .÷ kutna brzina grede u trenutku pada
na tlo. Na osnovu prethodne relacije brzina vrha grede u trenutku udara o tlo
jednaka je
1
2
1.
2
=
1
2
1.
2
0
+
1
2
:q|
· =
q
·
2
0
+ 3q|
Kutna brzina i kutni otklon grede poslije vremena t jednaki su:
. = .
0
+ct
0 = .
0
t +
1
2
ct
2
Kako vrh grede opiše kut od 0 =
¬
2
, vrijeme padanja je
t =
¬
·
0
+
p
·
2
0
+ 3q|
mehanika.indd 240 9.11.2007 9:59:40
7.4. ZADACI 233
7.4 Zadaci
Problem 7.4.1 Izracunajte moment tromosti kutnika stranica a = / = 4 cm,
širine c = 1 cm i zanemarljive debljine s obzirom na osi paralelne sa stranicama
kutnika koje prolazi kroz centar mase (slika 7.25.). Masa kutnika iznosi : = 7 g.
Slika 7.25.
Rezultat: 1
0
a
= 1
0
j
= 9.4 g cm
2
.
Problem 7.4.2 Izracunajte glavne momente tromosti homogenog valjka mase :,
polumjera 1 i visine / s obzirom na osi kroz centar mase valjka.
Rezultat: 1
a
= 1
j
= :
³
1
2
4
+
I
2
12
´
.
Problem 7.4.3 Valjak (kotac) promjera 30 cm, koji se vrti brzinom 1200
cIv
min
,
pocinje se jednoliko zaustavljati i zaustavi se nakon 100 s. Kolike su brzina i
akceleracija tocke na udaljenosti 10 cm od centra 50 s nakon pocetka usporavanja?
Rezultat: · = 6.3
m
s
, a
v
= 394
m
s
2
, a
t
= 0.13
m
s
2
, a = 394
m
s
2
.
Problem 7.4.4 Valjak ciji se centar mase giba brzinom ·
0
= 1
m
s
pocinje se
kotrljati (bez klizanja) uz kosinu nagiba c = 30

.Nakon kojeg se vremena valjak
zaustavlja? Koliki je minimalni koecijent trenja potreban da bi takvo gibanje bilo
mogu´ce? Masa valjka iznosi : = 1 kg.
Rezultat: t = 0.1 s, j _ 0.59.
Problem 7.4.5 Loptica pocne kliziti pocetnom brzinom ·
0
= 6.5
m
s
po vodoravnoj
podlozi. Nakon koliko vremena ´ce se poceti kotrljati? Koecijent trenja klizanja
iznosi j = 0.3.
Rezultat: t = 0.63 s.
mehanika.indd 241 9.11.2007 9:59:40
234 POGLAVLJE 7. ROTACIJA KRUTOG TIJELA
Problem 7.4.6 Homogeni valjak promjera r = 30 cm kotrlja se bez klizanja po
vodoravnoj podlozi. Brzina centra mase valjka iznosi ·
cn
= 0.43
m
s
. Kolike su
brzine tocaka A, B, C i D (slika 7.26.)?
Slika 7.26.
Rezultat: ·
¹
= 0
m
s
, ·
1
= 0.6081
m
s
, ·
C
= 0.86
m
s
, ·
1
= 0.6081
m
s
.
Problem 7.4.7 Homogeni valjak momenta tromosti 1
:
pocinje rotirati u uidu
pod utjecajem vanjskog zakretnog momenta ' = c1
:
. Pretpostavite da je otporni
moment sredstva proporcionalan kutnoj brzini vrtnje, '
ct
= ÷/.. Kakva je
ovisnost kutne brzine o vremenu? Nacrtajte . (t) dijagram. Kolika je granicna
brzina kojom´ce se valjak, vrtjeti jednoliko, racunajte sa 1
:
= 1 kg m
2
, c = 10 s
32
i / = 0.7 Nms?
Rezultat: . =
1o
b
³
1 ÷c
3
lI
1
´
, .
j
= 14.3 s
31
.
Problem 7.4.8 U središtu vodoravne platforme mase :
1
= 80 kg i polumjera
r
1
= 1 m stoji covjek raširenih ruku u kojima drzi utege, rotira frekvencijom
) = 20
cIv
min
. Kolika ´ce biti frekvencija okretanja platforme ako covjek spusti ruke
i time smanji svoj moment tromosti sa 2.94 kg m
2
na 0.98 kg m
2
? Pretpostavite
da platforma ima oblik diska.
Rezultat: )
0
= 0.35 Hz.
Problem 7.4.9 Pretpostavite gravitacijski kolaps (stezanje) Sunca u Pulsar.
Odredite omjer kinetickih energija rotacije Pulsara i Sunca
1
¡
roI
1
s
roI
za polumjer Pul-
sara 1
j
= 1.5 · 10
4
m. Period rotacije Sunca oko vlastite osi iznosi 25 d.
Rezultat:
1
¡
roI
1
s
roI
= 2.15 · 10
9
.
mehanika.indd 242 9.11.2007 9:59:40
Poglavlje 8
GRAVITACIJA
8.1 Osnovni pojmovi i denicije
Newtonov zakon gravitacije moze se formulirati na slijede´ci nacin:
Denicija 8.1.1 Svaka materijalna tocka privlaci neku drugu materijalnu tocku
silom koja djeluje na spojnici materijalnih tocaka i koja je upravo proporcionalna
produktu njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovih me†usobnih
rastojanja.
÷÷
1 = ÷G·
:
¹
· :
1
r
2
·
÷÷
r
0
(8.1.1)
÷÷
1 =
÷÷
1
¹
= ÷
÷÷
1
1
Slika 8.1.
gdje je G = 6.67259·10
311 m
3
kg· s
2
- univerzalna gravitacijska kon-
stanta, a
÷÷
r
0
- jedinicni vektor.
Napomena: Relacija (8.1.1)
vrijedi, osim za materijalne tocke,
za dvije kuglaste mase cija je gu-
sto´ca konstantna ili ovisi samo o
polumjeru kugle. Porijeklo gravi-
tacijske sile mozemo na´ci u gravitacijskom polju.
Denicija 8.1.2 Gravitacijsko polje je vid materijalnosti koja se prostire oko
tijela mase : i u kome se u susretu sa drugim gravitacijskim poljem odvijaju
procesi koji se manifestiraju silom.
Za opis gravitacijskog polja koristimo zicku velicinu koju zovemo jakost polja
(
÷÷
¸ ).
Denicija 8.1.3 Mjera za jakost ili intenzitet gravitacijskog polja jest sila (
÷÷
1 )
kojom to polje djeluje na jedinicu mase (:
j
)
235
mehanika.indd 243 9.11.2007 9:59:41
236 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
÷÷
¸ =
÷÷
1
:
j
(8.1.2)
Slika 8.2.
Posljedica: Na osnovu relacije (8.1.2)
slijedi da je jakost gravitacijskog polja
tako†er vektorska velicina koja ima pravac i
smjer gravitacijske sile. Ako povezemo danu
relaciju s relacijom (8.1.1) imamo:
÷÷
¸ = ÷G·
:
r
2
·
÷÷
r
0
(8.1.3)
Ova relacija tako†er predstavlja odre†enje jakosti gravitacijskog polja, odakle
još jasnije moze zapaziti kako je ta zikalna velicina u funkciji tijela cije polje
promatramo. Jakost polja proporcionalna je masi, a obrnuto proporcionalna
kvadratu rastojanja tocke u promatranom polju.
Jedinica za jakost gravitacijskog polja je
¸
h
m
s
2
i
=
1
£
kg ·
m
s
2
¤
:[ kg]
Rad, potencijalna energija i potencijal gravitacijskog polja
Da bismo odredili rad u gravitacijskom polju promatrajmo jednostavan slucaj.
Slika 8.3.
Neka se tijelo mase :
pomice od tocke ¹ do
tocke 1 u gravitacijskom
polju tijela mase :
1
(slika
8.3.), tada se svladava sila
÷÷
1 na putu
÷÷
: =
÷÷
r
1
÷
÷÷
r
¹
= d
÷÷
r
Na osnovu denicije gravitacijske sile i rada
÷÷
1 = ÷G
:
1
· :
r
2
÷÷
r
0
d\ =
÷÷
1 · d
÷÷
r
Napomena: Obratiti pozornost da su vektori
÷÷
r i
÷÷
1 kolinearni 0 = 180

= ¬,
cos ¬ = ÷1 i da je sila promjenjiva od tocke ¹ do tocke 1. Mozemo koristiti
skalarne vrijednosti:
d\ = ÷1dr
mehanika.indd 244 9.11.2007 9:59:41
8.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 237
d\ = G
:
1
· :
r
2
drÁ
Z
\ = G:
1
· :
v
2
Z
v
1
dr
r
2
= G:
1
· :
μ
÷
1
r
2

÷
μ
÷
1
r
1
¶¸
\ = G:
1
· :
μ
1
r
1
÷
1
r
2

(8.1.4)
Relacija (8.1.4) predstavlja rad u gravitacijskom polju prilikom pomicanja
tijela mase : u gravitacijskom polju mase :
1
.
Slika 8.4.
Posljedica: Iz nave-
dene relacije slijedi da rad
ne ovisi od oblika putanje,
nego samo od pocetne i
krajnje tocke (r
1
i r
2
).
To znaci da ´ce rad po
zatvorenoj konturi uvijek
biti jednak nuli (\ = 0).
Ovo svojstvo imaju kon-
zervativna polja.
\
1
= \
2
= \
3
\
4
= 0
Poznato nam je da rad predstavlja mjeru promjene energije \ = 1, a u
našem primjeru došlo jer do promjene potencijalne energije:
1 = 1
j
2
÷1
j
1
(8.1.5)
Na osnovi (8.1.4) i (8.1.5) slijedi:
\ = ÷G:
1
:
μ
1
r
2
÷
1
r
1

1
j
2
= ÷G
:
1
:
r
2
; 1
j
1
= ÷G
:
1
:
r
1
odnosno
1
j
= ÷G
:
1
:
r
(8.1.6)
Relacija (8.1.6) predstavlja potencijalnu energiju tijela mase :
1
u gravita-
cijskom polju tijela mase : na rastojanju r. Fizikalnu velicinu koja opisuje
energetsko stanje polja, nazivamo gravitacijskim potencijalom.
mehanika.indd 245 9.11.2007 9:59:41
238 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
Denicija 8.1.4 Gravitacijski potencijal (,) u promatranoj tocki gravitacijskog
polja brojno je jednak potencijalnoj energiji (1
j
) koju ima jedinicna masa (:
0
):
, =
1
j
:
0
Posljedica: Koriste´ci relaciju (8.1.6) i navedenu deniciju gravitacijski po-
tencijal mozemo pisati u obliku:
, = ÷G
:
r
(8.1.7)
Navedena relacija predstavlja tako†er deniciju gravitacijskog potencijala iz
koje se jasnije vidi da je on skalarna velicina koja ovisi od mase tijela (:) cije
polje promatramo i rastojanja promatrane tocke (r).
Jedinica za gravitacijski potencijal je
,

J
kg
¸
=
1
j
[ J]
:[ kg]
Razlika potencijala izme†u dvije tocke u polju nazivamo naponom gravita-
cijskog polja l = ,
2
÷,
1
.
mehanika.indd 246 9.11.2007 9:59:41
8.2. PROBLEMSKI ZADACI 239
8.2 Problemski zadaci
Problem 8.2.1 Koliko iznosi gravitacijska sila u središtu Zemlje? Objasnite?
Odgovor:
U središtu je Zemlje gravitacijska sila jednaka nuli. Budu´ci da pretposta-
vljamo homogenost Zemlje elementarni dijelovi mase su raspore†eni simetricno
oko središta Zemlje i poništavaju se pa je ukupna sila jednaka nuli.
Problem 8.2.2 Ukoliko povecavamo gusto´cu tijela, a volumen zadrzavamo kon-
stantnim, kako se mijenja jakost gravitacijskog polja u tocki A koja je na istoj
udaljenosti?
Odgovor:
Razmotrimo li izraz za gravitacijsko polje, uocavamo da je ono proporcionalno
masi tijela, odnosno njogovoj gusto´ci. Dakle, kako se mijenja gusto´ca tijela tako
se mijenja i jakost gravitacijskog polja. Budu´ci da se gusto´ca pove´cava, pove´cava
se i jakost gravitacijskog polja u tocki A proporcionalno guto´ci.
Problem 8.2.3 Dva tijela se nalaze na udaljenosti d jedno od drugog. Ako tu
udaljenost pove´camo 5 puta koliko puta moramo pove´cati masu samo jednog tijela
da bi gravitacijska sila izme†u njih ostala konstantna, a koliko ako pove´cavamo
masu oba tijela?
Odgovor:
Ako pove´cavamo udaljenost 5 puta gravitacijska sila se, zbog obrnute propor-
cionalnosti s kvadratom udaljenosti, smanjuje 25 puta pa je potrebno isto toliko
pove´cati masu jednog tijela. Ako pove´cavamo masu oba tijela umnozak pove´canja
masa mora biti jednak 25.
Problem 8.2.4 Promatrajmo intezitet jakosti gravitacijskog polja izme†u dva ti-
jela. Kakav oblik tijela ili putanje´ce oblikovati uvjet da je u svim tockama intezitet
ukupne jakosti gravitacijskog polja dva tijela konstantan?
Odgovor:
Jakost gravitacijskog polja je sferno simetrican pa je intezitet jakosti gravi-
tacijskog polja na površini odre†ene sfere konstantan. Kako imamo dva tijela, to
moramo razmatrati dvije sfere. Presjek dvije sfere je kruznica i na toj kruznici ´ce
biti intezitet jakosti gravitacijskog polja konstantan. Dakle, konstantni intezitet
jakosti gravitacijskog polja denira kruznicu, mada se ta vrijednst moze pojaviti
i u nekim karakteristicnim tockama što se moze dobiti iz detaljnijih razmatranja.
Problem 8.2.5 Polje sile Zemljine teze (odnosno ubrzanje slobodnog pada) je
ve´ce na polovima, a manje na ekvatoru. Objasnite zašto?
mehanika.indd 247 9.11.2007 9:59:42
240 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
Odgovor:
Polje sile Zemljine teze jednako je vektorskom zbroju gravitacijskog polja
Zemlje i centrifugalne akceleracije zbrog vrtnje Zemlje. Kako centrifugalna akce-
leracija ima ve´ci iznos na ekvatoru nego na polu i na ekvatoru ima smjer suprotan
smjeru gravitacijskog polja, to ´ce ukupno polje sile teze biti manje na ekvatoru.
Drugi razlog je spljoštenost Zemlje na polovima ciji je uzrok vrtnja Zemlje oko
vlastite osi.
mehanika.indd 248 9.11.2007 9:59:42
8.3. PRIMJERI 241
8.3 Primjeri
Primjer 8.3.1 Planeta Merkur ima promjer 1 = 4880 km, a udaljenost središta
Merkura od središta Sunca 1 = 57.9 · 10
6
km. Srednja gusto´ca Merkura iznosi
j = 5430
kg
m
3
, a vrijeme obilaska Merkura oko Sunca (Merkurova godina) iznosi
T = 5.07·10
6
s. Izracunajte kolika je gravitacijska sila privlacenja izme†u Merkura
i Sunca. Pretpostavite da se planet Merkur giba po kruznoj putanji oko Sunca.
Rješenje:
Slika 8.5.
Gravitacijska sila privlacenja
izme†u Merkura i Sunca dobiva
se pomo´cu Newtonova zakona
gravitacije
1
G
= ¸
:
S
· :
A
1
2
Da bi se planet gibao po
kruznici moraju gravitacijska i
centrifugalna sila biti jednake po iznosu, tj. mora vrijediti uvjet
1
G
= 1
c)
= :
A
· .
2
1
Koriste´ci izraze za masu
: = j\ = j ·

3
r
3
=
¬
6
1
3
j
i kutnu brzinu
. =

T
dobivamo
1 =
¬
6
1
3
j ·
μ

T

2
1 =

3
j1
3
1
3T
2
=

3
· 5430
kg
m
3
·
¡
4.88 · 10
6
m
¢
3
· 5.79 · 10
10
m
3 · (5.0674 · 10
6
s)
2
= 2. 941 2 · 10
22
N
Primjer 8.3.2 Izracunajte masu Sunca i gravitacijsko ubrzanje q
c
na površini
Sunca ako je njegov polumjer r
c
= 695.5 · 10
3
km, polumjer Zemljine orbite r
:c
=
149.6 · 10
6
km, a period obilaska Zemlje oko Sunca T
:c
= 365.26 d.
Rješenje:
Iz op´ceg zakona gravitacije imamo
1
G
= 1
c)
¸ ·
'
c
· :
:
r
2
:c
= :
:
· .
2
· r
:c
mehanika.indd 249 9.11.2007 9:59:42
242 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
i uz izraz za kutnu brzinu . =

T
dobivamo masu Sunca
'
c
=
.
2
r
3
:c
¸
=

2
r
3
:c
¸T
2
=

2
·
¡
1.496 · 10
11
m
¢
3
6.67259 · 10
311
m
3
kg s
2
· (3. 155 8 · 10
7
s)
2
= 1. 989 · 10
30
kg
Jakost gravitacijskog polja na površini iznosi
q
c
= ¸
'
c
r
2
c
=

2
r
3
:c
r
2
c
T
2
=

2
·
¡
1.496 · 10
11
m
¢
3
(6.955 · 10
8
m)
2
· (3. 155 8 · 10
7
s)
2
= 274. 37
m
s
2
- 28q
:
Primjer 8.3.3

Covjek na površini Zemlje moze skociti u vis maksimalno / =
0.25 m. Do koje visine bi covjek mogao maksimalno skociti na površini Mjeseca?
Otpor zraka zanemarite. Polumjer Mjeseca je je 3.7 puta manji od polumjera
Zemlje, a masa mu je 81 puta manja.
Rješenje:
Kako covjek ima pocetnu brzinu istu na Zemlji i Mjesecu, to ´ce maksimalna
visina skoka ovisiti samo o jakosti gravitacijskog ubrzanja. Oznacimo sa q
:
jakost
gravitacijskog ubrzanja na Zemlji, a sa q
n
na Mjesecu. Tada je
/
:
=
·
2
0
2q
:
=
·
2
0
2 · ¸
A:
1
2
:
=
1
2
:
· ·
2
0
2¸'
:
/
n
=
1
2
n
· ·
2
0
2¸'
n
pa je
/
:
/
n
=
1
2
:
··
2
0
2¸A
2
1
2
r
··
2
0
2¸Ar
=
'
n
'
:
μ
1
:
1
n

2
=
'
n
81'
n
μ
3.71
n
1
n

2
= 0.169 01
odnosno
/
n
=
/
:
0.16901
=
0.25 m
0.16901
= 1. 479 2 m
Primjer 8.3.4 Odredite udaljenost od središta Zemlje do središta Mjeseca ako je
vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje T = 27.32 da:a. (Srednji polumjer Zemlje
iznosi 1
Z
= 6370 km, a jakost gravitacijskog polja Zemlje iznosi ¸ = 9.83
m
s
2
).
Rješenje:
mehanika.indd 250 9.11.2007 9:59:42
8.3. PRIMJERI 243
Da bi se Mjesec gibao po kruznici mora centrifugalna sila kruznog gibanja biti
jednaka tezini pa vrijedi
G
A
= 1
c)
G
A
= '
A
· ¸
ZA
= G
'
A
'
Z
d
2
1
c)
=

2
d · '
A
T
2
AZ
odnosno
G
'
Z
d
2
=

2
d
T
2
AZ
=d =
3
r
G'
Z
T
2
AZ

2
no, kako je
¸ = G
'
Z
1
2
Z
=G'
Z
= ¸1
2
Z
vrijedi
d =
3
r
¸1
2
Z
T
2
AZ

2
= 3.8299 · 10
8
m - 611
Z
Primjer 8.3.5 Planet mase : giba se po kruznoj putanji oko Sunca brzinom
· = 35.02
km
s
. Odredite period obilaska ovog planeta oko Sunca. Masa Sunca
iznosi '
S
= 2 · 10
30
kg, a gravitacijska konstanta ¸ = 6.67259 · 10
311 Nm
2
kg
2
.
Rješenje:
Da bi planet kruzio oko Sunca mora vrijediti 1
G
= 1
c)
, koriste´ci izraze
1
G
= G
'
S
'
j
1
2
S1
1
c)
=

2
'
1
T
2
1
S1
gdje je 1
S1
- udaljenost planeta od Sunca, '
1
- masa i T - period planeta,
dobivamo
G
'
S
'
j
1
2
S1
=

2
'
1
T
2
1
S1
uz korištenje izraza 1 =
··T

slijedi
T =
2¬G'
S
·
3
=
2¬ · 6.67259 · 10
311 Nm
2
kg
2
· 2 · 10
30
kg
¡
35.02
km
s
¢
3
= 1. 952 3 · 10
7
s
mehanika.indd 251 9.11.2007 9:59:43
244 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
Primjer 8.3.6 Zemljin umjetni satelit se giba u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na
udaljenosti 1 = 2 · 10
7
m od njenog centra. Smjer gibanja je od zapada prema
istoku (isti je kao i smjer rotacije Zemlje). Jednu istu tocku na ekvatoru satelit
nadlije´ce poslije svakih T
S
= 11.6 /. Kolika je masa Zemlje, na osnovu ovih
podataka?
Rješenje:
Slika 8.6.
Ukupna sila koja djeluje na satelit mora
biti jednaka nuli pa gravitacijska sila koja
djeluje na satelit mora biti jednaka centrifu-
galnoj sili kruznog gibanja satelita 1
G
= 1
c)
.
Gravitacijska sila (8.1.1) iznosi
1
G
= G
'
Z
· :
S
1
2
gdje je :
S
- masa satelita. Mi mjerimo rela-
tivni period kruzenja, a stvarni period je

T
= .
S
÷.
Z
gdje je .
S
- stvarna kutna brzina satelita, a .
Z
- kutna brzina Zemlje. Ovdje smo
pretpostavili da je kutna brzina satelita ve´ca od kutne brzine Zemlje. Zadatak se
analogno riješava i za slucaj kad je kutna brzina manja, samo trazimo .
Z
÷.
S
.

T
= .
S
÷.
Z

T
= .
S
÷

T
Z
.
S
= 2¬
μ
T
Z
+T
S
T
Z
· T
S

= 2.23 · 10
34
rad
s
Iz uvjeta 1
G
= 1
c)
slijedi
G
'
Z
· :
S
1
2
= :
S
· .
2
S
1
odakle je
'
Z
=
.
2
S
1
3
G
= 5.97 · 10
24
kg
Primjer 8.3.7 Satelit je lansiran s ekvatora i kre´ce se po kruznoj putanji u ek-
vatorijalnoj ravnini u smjeru vrtnje Zemlje. Odredite omjer izme†u polumjera
putanje satelita i polumjera Zemlje
1
S
1
2
ako satelit periodicki prolazi iznad mjesta
lansiranja s periodom od 5 dana.
mehanika.indd 252 9.11.2007 9:59:43
8.3. PRIMJERI 245
Rješenje:
Prividna brzina satelita iznad mjesta lansiranja moze biti i u smjeru vrtnje
Zemlje (ako je kutna brzina satelita ve´ca od kutne brzine Zemlje) i suprotno
smjeru vrtnje Zemlje (ako je kutna brzina satelita manja od kutne brzine Zemlje).
a) .
S
.
Z
(.
S
÷.
Z
) =

T
S
=

5T
Z
jer je T
Z
= 1 da:. Odavde slijedi
.
S
=
12¬
5T
Z
b) .
S
< .
Z
(.
Z
÷.
S
) =

T
S
=

5T
Z
.
S
=

5T
Z
Kako za satelit moraju biti izjednacene gravitacijska i centrifugalna sila
:.
2
S
· 1
S
= G
'
Z
:
1
2
S
No, kako vrijedi
G
'
Z
1
2
Z
= q
to je
.
2
S
· 1
S
= q
1
2
Z
1
2
S
odnosno
1
S
1
Z
=
3
r
q
1
Z
.
2
S
što za slucaj .
S
.
Z
daje
1
S
1
Z
=
3
v
u
u
t
q
1
Z
³
12¬
5T
2
´
2
=
3
s
25q · T
2
Z
144¬
2
1
Z
= 5.86
a za .
S
< .
Z
1
S
1
Z
=
3
v
u
u
t
q
1
Z
³

5T
2
´
2
=
3
s
25q · T
2
Z
64¬
2
1
Z
= 7.68
mehanika.indd 253 9.11.2007 9:59:43
246 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
Primjer 8.3.8 Sunce se vidi pod kutom od priblizno c = 10
32
rad. Iz tog podatka
prona†ite odnos prosjecne gusto´ce Zemlje i Sunca. Pretpostavlja se da su Zemlja
i Sunce jednolike gusto´ce.
Rješenje:
Slika 8.7.
Ako je kut pod kojim vidimo Sunce c, tada iz slike slijedi:
1
S
= r sin
c
2
gdje je r - udaljenost od Zemlje do Sunca, a 1
S
- polumjer Sunca. Kako je c
jako mala velicina, mozemo primijeniti aproksimaciju:
sin
c
2
-
c
2
, za c - 0
odakle slijedi
21
S
= r · c ==r =
21
S
c
(8.3.1)
Koristimo gravitacijski uvjet
1
c)
= 1
G
:
Z
· .
2
ZS
· r = :
Z
·
μ

T
ZS

2
r = G
:
Z
· :
S
r
2
gdje su :
Z
- masa Zemlje, :
S
- masa Sunca, .
ZS
, T
ZS
- kutna brzina, odnosno
period Zemlje oko Sunca. Dakle, uz izraz za ubrzanje zemljine teze na površini
q = G
n
2
1
2
2
imamo
:
Z
·

2
T
2
ZS
r = q
1
2
Z
· :
S
r
2
==
:
Z
:
S
=
q · 1
2
Z
· T
2
ZS

2
r
3
mehanika.indd 254 9.11.2007 9:59:43
8.3. PRIMJERI 247
no, uz izraze za masu preko volumena Zemlje i Sunca
:
Z
=

3
1
3
Z
· j
Z
; :
S
=

3
1
3
S
· j
S
imamo

3
1
3
Z
· j
Z

3
1
3
S
· j
S
=
q · 1
2
Z
· T
2
ZS

2
r
3
j
Z
j
S
=
q · 1
3
S
· T
2
ZS

2
· r
3
· 1
Z
Koriste´ci izraz (8.3.1), slijedi
j
Z
j
S
=
q · 1
3
S
· T
2
ZS

2
³
21
S
c
´
3
· 1
Z
=
q · c
3
· T
2
ZS
32¬
2
· 1
Z
i za T
ZS
= 1 godina = 3. 16 ×10
7
s te 1
Z
= 6370 km imamo:
j
Z
j
S
= 4.86
Primjer 8.3.9 Satelit mase : = 1000 kg kruzi oko Zemlje na visini / = 1000 km
od površine Zemlje. Odredite brzinu, ophodno vrijeme, kineticku, potencijalnu i
ukupnu energiju satelita.
Rješenje:
Privlacna sila izme†u satelita i Zemlje
1 = G
:
c
· :
:
(1
:
+/)
2
daje satelitu potrebnu centripetalnu akceleraciju
a
cj
=
·
2
1
:
+/
pa jednadzba gibanja satelita glasi
1 = :· a
cj

:
c
· :
:
(1
:
+/)
2
= :
c
·
·
2
1
:
+/
gdje je 1
:
+ /÷ polumjer putanje satelita, :
c
÷ masa satelita, a :
:
÷ masa
Zemlje. Iz cinjenice da je sila teze na Zemljinoj površini jednaka (uz zanemarenje
utjecaja vertnje Zemlje)
:· q = G·
:· :
:
1
2
:
mehanika.indd 255 9.11.2007 9:59:44
248 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
dobivamo
:
:
=
q · 1
2
:
G
pa za prethodnu jednadzbu imamo
G
:
c
·
j·1
2
:
G
(1
:
+/)
2
=
:
c
· q · 1
2
:
(1
:
+/)
2
= :
c
·
·
2
1
:
+/
·
2
=
q · 1
2
:
(1
:
+/)
==· = 1
:
·
r
q
1
:
+/
što uz vrijednosti konstanti daje
· = 6.37 · 10
6
m
s
9.81
m
s
2
6.37 · 10
6
m + 10
6
m
= 7349. 2
m
s
Ophodno vrijeme satelita oko Zemlje iznosi
T =
2¬ (1
:
+/)
·
=

¡
6.37 · 10
6
m + 10
6
m
¢
7349. 2
m
s
= 6301. 1 s
Kineticka energija satelita iznosi
1
I
=
1
2

2
=
1
2
· 1000 kg ·
³
7349. 2
m
s
´
2
= 2.7 · 10
10
J
dok je potencijalna energija
1
j
= ÷G·
:
c
· :
:
1
:
+/
= ÷
:
c
· q · 1
2
:
1
:
+/
= ÷
1000 kg · 9.81
m
s
2
·
¡
6.37 · 10
6
m
¢
2
6.37 · 10
6
m + 10
6
m
= ÷5. 4 · 10
10
J
pa je ukupna energija jednaka
1 = 1
I
+1
j
= 2.7 · 10
10
J +
¡
÷5. 4 · 10
10
J
¢
= ÷2. 7 · 10
10
J
Primjer 8.3.10 Na koju visinu iznad Zemlje treba podi´ci tijelo da bi se gravi-
tacijsko privlacenje smanjilo za 40%?
Rješenje:
Oznacimo sa q
0
= q ÷
¡
40
100
q
¢
= 0.6 · q jakost gravitacijskog privlacenja na
visini /. Iz denicije jakosti gravitacijskog polja mora vrijediti
q = G
:
Z
1
2
Z
q
0
= G
:
Z
(1
Z
+/)
2
mehanika.indd 256 9.11.2007 9:59:44
8.3. PRIMJERI 249
podijelimo li ove jednadzbe slijedi
q
q
0
=
G
n
2
1
2
2
G
n
2
(1
2
+I)
2
=
(1
Z
+/)
2
1
2
Z
=
μ
1
Z
+/
1
Z

2
=
μ
1 ÷
/
1
Z

2
rješavanjem jednakosti uz vrijednost 1
Z
= 6, 37 · 10
6
: dobivamo
/ = 1
:
μr
q
q
0
÷1

= 1
Z
μr
q
0.6 · q
÷1

= 0.291 · 1
Z
/ = 0.291 · 6.37 · 10
6
m = 1, 8537 · 10
6
m = 1853.7 km
Primjer 8.3.11 Izracunajte jakost gravitacijskog polja i gravitacijski potencijal
Zemlje u tocki na visini od / = 2500 km iznad zemljine površine. Pretpostavite
da je Zemlja homogena kugla. Koliko je u toj tocki gravitacijsko polje Sunca?
Rješenje:
Jakost gravitacijskog polja Zemlje na visini / zadan je izrazom
¸
:
= G
:
:
(1
:
+/)
2
=
q1
2
:
(1
:
+/)
2
=
9.81
m
s
2
·
¡
6.37 · 10
6
m
¢
2
(6.37 · 10
6
m + 2.5 · 10
6
m)
2
= 5. 059 4
m
s
2
dok je gravitacijski potencijal jednak
\
:
= ÷G
:
:
(1
:
+/)
= ÷
q1
2
:
1
:
+/
= ÷
9.81
m
s
2
·
¡
6.37 · 10
6
m
¢
2
6.37 · 10
6
m + 2.5 · 10
6
m
= ÷4. 487 7·10
7
J
kg
Gravitacijsko polje Sunca je u toj tocki
¸
c
=
G:
c
r
2
=
6.67 · 10
311 n
3
kg s
2
· 1.98 · 10
30
kg
(1.49 · 10
11
m)
2
= 5. 948 7 · 10
33
m
s
2
i još uvijek je zanemarivo u usporedbi sa gravitacijskim poljem Zemlje u toj tocki.
Primjer 8.3.12

Covjek na površini Zemlje vuce tijelo mase : = 50 kg po hori-
zontalnoj podlozi silom od 1 = 200 N paralelno sa podlogom, pri cemu se tijelo se
ubrzava akceleracijom a = 1
m
s
2
. Na kojoj visini / iznad Zemlje bi trebao biti isti
sustav da bi ubrzanje bilo 1% ve´ce (slika 8.8.)?
Slika 8.8.
mehanika.indd 257 9.11.2007 9:59:44
250 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
Rješenje:
Iz jednadzbi gibanja na površini Zemlje imamo
X
i
1
i
= 1 ÷1
tv
= 1 ÷j:q = :a
dok je na visini /,
X
i
1
i
= 1 ÷1
0
tv
= 1 ÷j:q
0
= :a
0
gdje su q
0
ubrzanje sile Zemljine teze i a
0
ubrzanje tijela na visini /. Uz izraze za
q na površini Zemlje i q
0
na visini /
q =
G:
:
1
2
:
; q
0
=
G:
:
(1
:
+/)
2
jednadzbe gibanja postaju,
1 ÷j:q = :a
1 ÷:a = j:q = j:
G:
:
1
2
:
1 ÷j:q
0
= :a
0
1 ÷:a
0
= j:q
0
= j:
G:
:
(1
:
+/)
2
odakle, uz ubrzanje a
0
= 1.01a dijeljenjem dobivamo
1 ÷:a
1 ÷:a
0
=
j:
Gn:
1
2
:
j:
Gn:
(1:+I)
2
=
(1
:
+/)
2
1
2
:
=
μ
1 +
/
1
:

2
/
1
:
=
r
1 ÷:a
1 ÷:a
0
÷1
/ = 1
:
Ã
r
1 ÷:a
1 ÷:a
0
÷1
!
= 6.37 · 10
6
m
Ãs
200 N÷50 kg · 1
m
s
2
200 N÷50 kg · 1.01
m
s
2
÷1
!
= 10643 m
Primjer 8.3.13 Izracunajte kut izme†u vektora gravitacijskog polja i vektora
akceleracije sile Zemljine teze na 45

zemljopisne širine.
Rješenje:
Sila teze je rezultanta gravitacijske i centrifugalne sile
÷÷
G =
÷÷
1
G
+
÷÷
1
c)
mehanika.indd 258 9.11.2007 9:59:44
8.3. PRIMJERI 251
Centrifugalna sila koja djeluje na tijelo mase : koje se nalazi na Zemljinoj
površini nastaje zbog vrtnje Zemlje oko svoje osi te iznosi
÷÷
1
c)
= :.
2÷÷
r = :.
2
1
:
cos , ·
÷÷
r
0
Slika 8.9.
Kut c izme†u vektora
÷÷
¸ =
3<
1
C
n
i vektora
÷÷
q =
3<
G
n
izosi
sinc =
a
c)
q
sin, =

2
1
:
sin,cos ,
qT
2
= 1.7 · 10
33
c = arcsin1.7 · 10
33
= 5.9
0
Primjer 8.3.14 Središte zeljezne kugle mase :
1
= 5 kg udaljeno je | = 20 m od
središta aluminijske kugle mase :
2
= 2 kg. Kolika je jakost gravitacijskog polja
kugli u tocki koja je:
a) udaljena r
1
= 5 m od centra mase :
1
, a r
2
= 15 m od centra mase :
2
,
b) udaljena r
0
1
= 14 m od centra mase :
1
a r
0
2
= 18 m od centra mase :
2
,
c) koliki je gravitacijski potencijal u tim tockama?
Rješenje:
a) Tocka u kojoj treba odrediti jakost gravitacijskog polja nalazi se na spojnici
masa, jer je r
1
+ r
2
= |. Zanemarimo li polumjere kugli i predstavimo li kugle
materijalnim tockama, vrijedi gravitacijski zakon. Pretpostavimo li koordinatni
sustav tako da se ishodište nalazi u tocki A, a pozitivni smjer osi r neka je u
smjeru mase :
2
. Tada masa :
1
u tocki A stvara jakost gravitacijskog polja
¸
¹
1
= ÷G
:
1
r
2
1
mehanika.indd 259 9.11.2007 9:59:45
252 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
dok masa :
2
ima
¸
¹
2
= G
:
2
r
2
2
pa je ukupna jakost polja
¸
¹
= ¸
¹
1

¹
2
= ÷G
:
1
r
2
1
+G
:
2
r
2
2
= G
μ
:
2
r
2
2
÷
:
1
r
2
1

= 6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
·

2 kg
(15 m)
2
÷
5 kg
(5 m)
2
¸
= ÷1. 27 · 10
311
m
s
2
Dakle, ukupna jakost gravitacijskog polja je u smjeru mase :
1
od tocke A i ima
dobiveni intezitet.
b) Oznacimo sa B tocku u kojoj se trazi jakost gravitacijskog polja. Po
kosinusovu poucku, jakost gravitacijskog polja u tocki B ´ce biti
¸
1
=
q
¡
¸
1
T
¢
2
+
¡
¸
2
T
¢
2
÷2¸
1
T
· ¸
2
T
cos (¬ ÷c)
gdje je c kut izme†u pravaca udaljenosti
÷÷
r
0
1
i
÷÷
r
0
2
. Budu´ci da je
cos (¬ ÷c) = ÷cos c =
r
02
1
+r
02
2
÷|
2
2r
0
1
r
0
2
=
(14 m)
2
+ (18 m)
2
÷(20 m)
2
2 · 14 m· 18 m
= 0.24
i uz
¸
1
1
= G
:
1
r
02
1
= 6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
·
5 kg
(14 m)
2
= 1. 7 · 10
312
m
s
2
¸
1
2
= G
:
2
r
02
2
= 6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
·
2 kg
(18 m)
2
= 0.41 · 10
312
m
s
2
imamo
¸
1
=
p
1.7
2
+ 0.41
2
÷2 · 1. 7 · 0.41 · cos (¬ ÷c) · 10
312
m
s
2
= 1. 65 · 10
312
m
s
2
c) Gravitacijski potencijal u nekoj tocki gravitacijskog polja mase :
1
i :
2
jednak je algebarskom zbroju potencijala tih polja. Prema tome, gravitacijski
potencijal u tocki A biti ´ce
,
¹
= ÷G
μ
:
1
r
1
+
:
2
r
2

= ÷6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
μ
5 kg
5 m
+
2 kg
15 m

= ÷7. 56 · 10
311
m
2
s
2
mehanika.indd 260 9.11.2007 9:59:45
8.3. PRIMJERI 253
a u tocki B
,
1
= ÷G
μ
:
1
r
0
1
+
:
2
r
0
2

= ÷6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
μ
5 kg
14 m
+
2 kg
18 m

= ÷3. 12 · 10
311
m
2
s
2
Primjer 8.3.15 Satelit putuje oko Zemlje po kruznoj stazi na visini / = 1500 km
od Zemljine površine (slika 8.10.). Kolika je potrebna promjena brzine ako se zeli
da satelit opisuje elipticnu putanju s najve´com udaljenoš´cu od površine Zemlje
H = 30 000 km i najmanjom udaljenoš´cu od površine /? Koliki ´ce biti period
gibanja po toj elipticnoj putanji? Pretpostavite da se promjena brzine doga†a u
veoma kratkom vremenskom intervalu.
Slika 8.10.
Rješenje:
Odre†uju se brzine satelita u tocki ¹ (slika 8.10.) na kruznoj putanji (·
0
)
i na elipticnoj putanji (·
1
). Iz uvjeta da gravitacijska sila mora biti jednaka
centrifugalnoj sili imamo:
1
G
= 1
c)
G
:'
:
(1+/)
2
=

2
0
1+/
==·
2
0
= G
'
:
1+/
·
0
=
r
G
'
:
1+/
=
s
6.67 · 10
311
m
3
kg · s
2
·
5.97 · 10
24
kg
(6.37 · 10
6
m + 1.5 · 10
6
m)
= 7117
m
s
Iz zakona ocuvanja energije za najblizu tocku ¹ i najudaljeniju 1 imamo:
1
¹
= 1
1
= /o::t.
:· ·
2
1
2
÷G
:· '
:
1+/
=
:· ·
2
2
2
÷G
:· '
:
1+H
i prema drugom Keplerovu zakonu:
1
2
(1+/) ·
1
t =
1
2
(1+H) ·
2
t
·
2
= ·
1
1+/
1+H
mehanika.indd 261 9.11.2007 9:59:45
254 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
pa je
:· ·
2
1
2
÷G
:· '
:
1+/
=
:· ·
2
1
·
³
1+I
1+1
´
2
2
÷G
:· '
:
1+H
·
1
=
r
2G'
:
21+H +/
1+H
1+/
=
s
2 · 6.67 · 10
311
m
3
kg· s
2
· 5.97 · 10
24
kg
2 · 6.37 · 10
6
m + 30 · 10
6
m + 1.5 · 10
6
m
·
6.37 · 10
6
m + 30 · 10
6
m
6.37 · 10
6
m + 1.5 · 10
6
m
= 9126
m
s
pa je promjena brzine jednaka
· = ·
1
÷·
0
= 9126
m
s
÷7117
m
s
= 2009
m
s
Po tre´cem Keplerovom zakonu, koji daje period gibanja po elipticnoj stazi,
vrijedi da se kvadrati ophodnih vremena odnose kao kubovi velikih poluosi elip-
ticnih putanja.
T
2
1
T
2
0
=
1
3
1
1
3
0
μ
T
1
T
0

2
=
(21+H +/)
3
8 (1+/)
3
T
0
= 2¬ ·
1+/
·
0
T
1
= ¬ (21+H +/)
r
21+H +/
2G'
:
= ¬
¡
4.424 · 10
7
m
¢
s
2 · 6.37 · 10
6
m + 30 · 10
6
m + 1.5 · 10
6
m
2 · 6.67 · 10
311
m
3
kg· s
2
· 5.97 · 10
24
kg
= 32.74 s = 9/ 5 min39 s
Primjer 8.3.16 Koliki je rad potreban da bi tijelo mase : = 100 kg s površine
Zemlje podigli do tocke gdje se gravitacijska polja Zemlje i Mjeseca poništavaju?
Rješenje:
Ako postavimo os r tako da prolazi kroz središta Zemlje i Mjeseca te ishodište
koordinatnog sustava postavimo u središte Zemlje, tada je gravitacijsko polje u
prostoru izme†u Zemlje i Mjeseca
÷÷
¸ =
÷÷
¸
:
+
÷÷
¸
n
= ÷G
:
:
r
2
÷÷
r
0
+G
:
n
(d ÷r)
2
÷÷
r
0
mehanika.indd 262 9.11.2007 9:59:45
8.3. PRIMJERI 255
gdje je r polozaj tocke poništavanja gravitacije mjeren od središta Zemlje, a d
udaljenost od središta Zemlje do središta Mjeseca.
Gravitacijska polja se poništavaju u tocki gdje je ukupno polje jednako nuli
¸ = 0
G
:
:
r
2
= G
:
n
(d ÷r)
2
odnosno
:
n
:
:
=
(d ÷r)
2
r
2
=
μ
d ÷r
r

2
=
μ
d
r
÷1

2
d
r
= 1 +
r
:
n
:
:
r =
d
1 +
q
nr
n:
=
3.84 · 10
8
m
1 +
q
7.33·10
22
kg
5.97·10
27
g
= 3. 46 · 10
8
m = 0.9d
Prikazimo polozaj tocke nulte gravitacije i udaljenost središta Zemlje do središta
Mjeseca preko polumjera Zemlje, kao i odnos masa Zemlje i Mjeseca
r = 54.271
:
d = 60.281
:
:
:
= 81.5:
n
Potrebni rad jednak je
\ = 1
j,:
+1
j,n
=

:· :
:
G
μ
1
1
:
÷
1
r
¶¸
+

:· :
n
G
μ
1
d ÷1
:
÷
1
0.1d
¶¸
= G:· :
n
μ
81.5
1
:
÷
81.5
54.271
:
+
1
59.281
:
÷
1
6.0281
:

= 79. 85 · G
:· :
n
1
:
= 79. 85 · 6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
100 kg · 7.33 · 10
22
kg
6.37 · 10
6
m
= 6.13 · 10
9
J = 6.13 GJ
Primjer 8.3.17 Na ekvatoru nekog planeta tezina tijela je 20% manja nego na
polu. Srednja gusto´ca planeta je j = 4200
kg
m
3
. Koliki je period okretanja planeta
oko svoje osi?
Rješenje:
Oznacima sa G
c
tezinu tijela na ekvatoru planeta, G
j
tezinu tijela na polu
planeta, 1 polumjer planeta, : masu tijela, a sa :
j
masu planeta. Tada je
G
c
= G
j
÷

2
:1
T
2
mehanika.indd 263 9.11.2007 9:59:46
256 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
gdje je gravitacijska sila izme†u tijela i planeta jednaka
G
j
= G·
:· :
j
1
2
Iz uvjeta zadatka
G
c
= 0.8 · G
j
slijedi
0.8 · G
j
= G
j
÷

2
:1
T
2
0.2 · G
j
=

2
:1
T
2
T
2
=

2
· :· 1
0.2 · G
j
=

2
1
5
·
:· 1
G
n·n¡
1
2
= 20¬
2
·
1
3
G· :
j
= 20¬
2
·
1
3
G· j
j
·

3
· 1
3
=
15¬
G· j
j
T =
s
15¬
j
j
· G
=
s
15¬
4200
kg
m
3
· 6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
= 12967 s
Primjer 8.3.18 Odredite odnos tezina tijela na polu Marsa i na njegovu ekva-
toru, ako je masa Marsa :
n
= 6. 57 · 10
23
kg, njegov srednji polumjer 1
n
=
3397 km, a njegov dan jednak T
n
= 24.63/.
Rješenje:
Dijeljenjem izraza za tezinu tijela na ekvatoru 1
c
G
= 1
j
G
÷

2
n1
T
2
, s tezinom
tijela na polu 1
j
G
= G
nn¡
1
2
dobivamo
G
c
G
j
= 1 ÷

2
· :· 1
T
2
· G
j
= 1 ÷

2
· :· 1
T
2
· G·
n·nr
1
2
= 1 ÷

2
· 1
3
G· T
2
· :
n
= 1 ÷

2
·
¡
3.397 · 10
6
m
¢
3
6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
· (88 668 s)
2
· 6. 57 · 10
23
kg
' 0.9955
Dakle, tijelo na ekvatoru Marsa je lakše za priblizno 0.45% nego li na njegovu
polu.
Primjer 8.3.19 Satelit se giba blizu površine planeta gusto´ce j. Koliko je ophodno
vrijeme satelita? Koliko je ophodno vrijeme satelita i njegova brzina ako se satelit
giba blizu površine Zemlje? Srednja gusto´ca Zemlje iznosi j
:
= 5520
kg
m
3
, a srednji
polumjer 1
:
= 6370 km.
mehanika.indd 264 9.11.2007 9:59:46
8.3. PRIMJERI 257
Rješenje:
Satelit se giba blizu površine pa vrijedi aproksimacija
1 - 1+/
jer je plomjer planeta 1 À /. Po Newtonovu zakonu gravitacije vrijedi
1
G
= 1
c)

:
c
· :
j
1
2
= :
c
· .
2
· 1
G
:
c
·

3
· j · 1
3
1
2
=

2
· :
c
· 1
T
2
T
2
=

jG
==T =
r

jG
U slucaju da se radi o planeti Zemlji imamo
T =
r

jG
=
s

5520
kg
m
3
· 6.67 · 10
311
m
3
kg s
2
= 5058.4 s
pa je brzina satelita jednaka
· =
2¬1
T
=
2¬ · 6.37 · 10
6
m
5058.4 s
= 7912.4
m
s
- 8
km
s
mehanika.indd 265 9.11.2007 9:59:46
258 POGLAVLJE 8. GRAVITACIJA
8.4 Zadaci
Problem 8.4.1 Izracunajte jakost gravitacijskog polja i gravitacijski potencijal
Zemlje na visini od 1000 km iznad Zemljine površine, uz pretpostavku da je Zemlja
homogena kugla.
Rezultat: ¸
:
= 7.3
m
s
2
, , = ÷5.4 · 10
7 J
kg
.
Problem 8.4.2 Satelit mase : = 1000 kg kruzi oko Zemlje na visini od / =
1000 km. Odredite brzinu, ophodno vrijeme, kineticku, potencijalnu i ukupnu
energiju satelita.
Rezultat: · = 7300
m
s
, T = 6300 s, 1
I
= 27 GJ, 1
j
= ÷54 GJ, 1 = ÷27 GJ.
Problem 8.4.3 Izracunajte silu kojom zica polukruznog oblika polumjera r =
1 m, mase : = 10
32
kg djeluje na tockastu masu : = 10
33
kg smještenu u
središtu zakrivljenosti kruznice.
Rezultat: 1 = 4.25 · 10
316
N.
Problem 8.4.4 Odredite rad potreban za prijenos tijela mase : = 100 kg s
jednog planeta na drugi uz zanemarenje sile otpora. Mase i polumjeri planeta
su: :
1
= 1.74 · 10
23
kg, 1
1
= 2400 km, :
2
= 2.85 · 10
24
kg i 1
2
= 6100 km.
Rezultat: \ = 2.6 GJ.
Problem 8.4.5 Izracunajte prvu i drugu kozmicku brzinu za Zemlju i Mjesec.
Rezultat: ·
Z
1
= 7.9
km
s
, ·
Z
2
= 11.2
km
s
, ·
A
1
= 1.7
km
s
, ·
Z
2
= 2.4
km
s
.
Problem 8.4.6 Izracunajte kolika je maksimalna visina / do koje se popne hitac
izbacen vertikalno uvis sa površine Mjeseca pocetnom brzinom · = 59
m
s
. Polumjer
Mjeseca je 1
n
= 1740 km, a ubrzanje Mjeseceve sile teze iznosi q
n
= 1.7
m
s
2
.
Rezultat: Energija tijela mase : izbacenog uvis sa Mjeseceve površine poce-
tnom brzinom ·
0
treba se izjednaciti sa gravitacijskom potencijalnom energijom
na visini /.
1
2
:· ·
2
0
÷G·
:· '
n
1
n
= ÷G·
:· '
n
1
n
+/
/ =
·
2
0
· 1
n
2 · q
n
· 1÷·
2
0
- 100 km
mehanika.indd 266 9.11.2007 9:59:47
Poglavlje 9
STATIKA FLUIDA
9.1 Osnovni pojmovi i denicije
Do sada smo razmatrali zakone gibanja i uvjete ravnoteze cvrstih tijela, za koje
cesto pretpostavljamo da su savršeno kruta, naime da pod utjecajem i znatnih
vanjskih sila ne mijenjaju ni svoj oblik ni svoj volumen. Me†utim, tvari se po-
javljuju još u teku´cem i plinovitom stanju. Teku´cine i plin mogu te´ci, oni se mogu
prelijevati iz posude u posudu pa ih zajednickim imenom zovemo uidi.
Denicija 9.1.1 Statika uida proucava uvjete u kojima u uidima nema mikro-
skopskih gibanja jednog djela uida prema drugom, tj. uvjet ravnoteze.
Naše razmatranje statike uida odnosi se prije svega na hidrostatiku tj. ide-
aliziranu i savršenu teku´cinu. Svojstva tih teku´cina jesu:
1. neprekinutost; volumen teku´cine mozemo razloziti na beskonacno mali ele-
mentarni volumen,
2. homogenost; svaki mali elementarni volumen ima ista svojstva,
3. nestlacivost; neovisnost volumena teku´cine o silama koje je stlacuju, što
je istovjetno s konstantnoš´cu gusto´ce teku´cine u svim elementarnim volu-
menima,
4. savršenost; za pomicanje jednog sloja teku´cine prema drugom nije potreban
rad, odnosno nema sile koja se protivi pomicanju jednog sloja teku´cine
prema drugom.
Kako su uidi svojom unutarnjom strukturom razliciti od cvrstih tijela ne
mozemo koristiti pojam sile kao dinamicke ili staticke velicine. Na primjer, svako
djelovanje vanjskih sila na uid dovodi do razmicanja molekula tj. proboja, što
znaci da je njeno djelovanje parcijalno i ne moze se primijeniti na citav sustav.
Zbog toga za opisivanje djelovanja na uid ili u uidima, koristimo zicku velicinu
koja ima porijeklo u sili a zovemo je tlak.
Op´ca denicija tlaka moze se dati i na slijede´ci nacin.
259
mehanika.indd 267 9.11.2007 9:59:47
260 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Denicija 9.1.2 Ako vanjska sila (1) djeluje normalno na površinu (o) i ako
je djelovanje sile ravnomjerno raspore†eno po površini (o) tada tlak predstavlja
omjer jakosti sile i površine na koju djeluje;
j
oc).
=
1
o
(9.1.1)
Jedinicu za tlak nazivamo paskal
h
Pa =
N
m
2
=
kg
m· s
2
i
Posljedica: U op´cem slucaju kada imamo elementarni tlak onda jednadzbu
(9.1.1) pišemo u diferencijalnom obliku:
j = lim
{S<0
1
o
=
d1
do
(9.1.2)
Na osnovu ovih op´cih denicija mozemo odrediti i tlak u uidima. Zamislimo
neku posudu u kojoj se nalazi uid (vidi sliku 9.1.). U slucaju savršenog uida
nema sila kojom uid djeluje paralelno s plohom elementarne površine (d:). To
znaci da je sila (d1) kojom uid djeluje na (d:) nuzno okomita na (d:). Omjer
o1
oc
, kada (d:) postaje beskonacno maleno, jest tlak uida na površinu cvrstog
tijela:
j =
d1
d:
(9.1.3)
Poznato nam je kako se sila koja djeluje na cvrsto tijelo moze pomicati duz
pravca djelovanja (klizni vektor). Mozemo postaviti pitanje na koji nacin se
vanjska sila tj. tlak koji djeluje na uid, ponaša unutar uida?
Slika 9.1. Slika 9.2.
Denicija 9.1.3 (Pascalov zakon) - Tlak primijenjen ili izazvan vanjskom silom
u zatvorenoj posudi prostire se u uidima jednako na sve strane (slika 9.2.).
j =
1
o
= j
1
= j
2
= · · · = j
a
= co::t. (9.1.4)
mehanika.indd 268 9.11.2007 9:59:47
9.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 261
Posljedica: Na osnovi Pascalovog zakona moze se konstruirati hidraulicni
tijesak.
j =
1
1
o
1
=
1
2
o
2
(9.1.5)
Dakle, sa manjom silom 1
1
na manjoj površini o
1
mozemo savladati ve´cu silu
1
2
na ve´coj površini o
2
(slika 9.3.).
Ako se uid nalazi u homogenom gravitacijskom polju, onda se pojavljuje
unutarnji tlak uida koji zovemo hidrostatski tlak ili op´cenito staticki tlak.
Slika 9.3. Slika 9.4.
Da bismo našli relaciju za staticki tlak promatrajmo element mirnog uida.
Taj promatrani proizvoljni sloj nalazi se u statickoj ravnotezi. Sile koje djeluju
na taj dio uida moraju biti u ravnotezi:
d
÷÷
1
a
= ÷d
÷÷
1
j
(9.1.6)
d
÷÷
1
2
= d
÷÷
1
1
+d
÷÷
G (9.1.7)
gdje je:
d1
2
= j · o (9.1.8)
d1
1
= (j +dj) · o (9.1.9)
dG = :q = jqo · dj (9.1.10)
iz (9.1.7) i (9.1.9) dobivamo
0 = d1
2
÷d1
1
÷dG (9.1.11)
0 = j · o ÷(j +dj) o ÷jqo · djÁ : o (9.1.12)
dj = ÷jq · dj (9.1.13)
Jednadzba (9.1.13) predstavlja diferencijalnu jednadzbu statickog tlaka uida.
Promatrajmo rješenje u konkretnom slucaju.
j
2
Z
j
1
dj = ÷jq
j
1
Z
j
2
dj (9.1.14)
mehanika.indd 269 9.11.2007 9:59:47
262 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
gdje je:
j
1
= j, j
2
= j
o
, / = j
2
÷j
1
(9.1.15)
j
2
÷j
1
= ÷jq (j
2
÷j
1
) (9.1.16)
j
o
÷j = ÷jq/ (9.1.17)
j = jq/ +j
o
(9.1.18)
Kako je j
o
atmosferski tlak koji se pojavljuje kao konstanta onda jednadzba
(9.1.18) moze denirati staticki tlak.
Denicija 9.1.4 Staticki tlak u uidu u nekoj tocki (¹) na dubini (/) razmjeran
je gusto´ci uida (j), zemljinom ubrzanju (q), i dubini (/):
j = jq/ (9.1.19)
Slika 9.5.
Posljedica: Iz relacije (9.1.18) vidimo da sta-
ticki tlak ovisi samo o dubini promatrane tocke (/)
kao promjenjive vrijednosti. To znaci da tlak ne´ce
ovisiti o kolicini teku´cine iznad promatrane tocke.
Ova pojava zove se hidrostaticki paradoks ili zakon
spojenih posuda.
j
1
= j
2
= j
3
= j
4
(9.1.20)
jer je /
1
= /
2
= /
3
= /
4
= /.
Ako se neko tijelo nalazi u uidu, onda vazi Arhimedov zakon.
Denicija 9.1.5 Svako tijelo uronjeno u teku´cinu gubi od svoje tezine koliko je
tezina istisnute teku´cine tim tijelom.
Slika 9.6.
Ovaj kvalitativni zakon mozemo objasniti po-
javom sile uzgona (1
&
) koja se uvijek javlja pri-
likom uranjanja nekog tijela u uid.
Na osnovi relacije za hidrostaticki tlak
(9.1.19) vidimo da on raste sa dubinom. Ako neko
tijelo stavimo u uid, onda´ce na njegovu površinu
djelovati odre†eni staticki tlak od strane uida.
Bocni tlakovi su jednaki jer za svaku dubinu
odgovara jedan par suprotnih tlakova tako da je:
X
j
bc c
= 0 (9.1.21)
No, gornji i donji tlak su uvijek razliciti i to
tako da je donji tlak uvijek ve´ci od gornjeg tlaka.
j
2
÷j
1
6= 0 jer je /
2
6= /
1
==j
2
÷j
1
= j (9.1.22)
mehanika.indd 270 9.11.2007 9:59:48
9.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 263
Kao posljedica postojanja razlike tlaka javlja se uzgon:
1
&
= j · o (9.1.23)
Na osnovu relacija (9.1.22) i (9.1.23) slijedi
1
&
= j · o = j
2
o ÷j
1
o = jq/
2
o ÷jq/
1
o = jq (/
2
÷/
1
) o (9.1.24)
1
&
= j
)
· q · \
t
(9.1.25)
ili vektorski
÷÷
1
&
= ÷j
)
· \
t
·
÷÷
q (9.1.26)
Denicija 9.1.6 Prilikom uranjanja tijela u uid uvijek se javlja sila uzgona
(
÷÷
1
&
) koji lezi na pravcu Zemljinog ubrzanja, ali uvijek ima suprotan smjer, tj.
imamo pojavu smanjenja tezine tijela. Vrijednost uzgona ovisi o gusto´ci uida
(j
)
), volumena tijela uronjenog u uid (\
t
) i Zemljinog ubrzanja (
÷÷
q ) (slika 9.7.).
Napomena: Treba obratiti pozornost da \
t
predstavlja volumen tijela samo
kada je cijelo tijelo uronjeno u uid. Ako tijelo, na primjer pliva, onda je \
0
t
volumen tijela koji je uronjen u uid pa onda taj dio tijela sudjeluje u uzgonu
koji ima slijede´ci oblik:
1
&
= j
)
· \
0
t
· q (9.1.27)
Slika 9.7. Slika 9.8.
Na površini realnog uida pojavljuju se procesi koji ne podlijezu zakonima
statike uida (na primjer, ne vazi Arhimedov zakon). Razlog lezi u tome što
se na slobodnoj površini uida javlja napetost. Unutar uida sve su cestice u
me†usobnoj interakciji (me†umolekularne sile) i ta je interakcija u ravnotezi. Na
slobodnoj površini ne postoji red molekula iznad površine pa se javlja rezultanta
sila izme†u molekula koju nazivamo napetost (vidi sliku 9.8.). Razlicite realne
teku´cine imaju razlicite molekule, pa ni sila napetosti nije ista. Ovu razliku
odre†ujemo koecijentom napetosti površine:
o =
d\
d:
(9.1.28)
Ona odgovara radu d\ koji je potrebno utrošiti da bi se slobodna površina
uida pove´cala za d:. Dimenzija napetosti površine je
J
n
2
.
mehanika.indd 271 9.11.2007 9:59:48
264 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
9.2 Problemski zadaci
Problem 9.2.1 U posudi prikazanoj na slici 9.9. nalazi se uid. U naznacenim
tockama promatrajmo hidrostatski tlak. Koji su od slijede´cih izraza tocni:
a) j
¹
= j
¹
1
, j
1
= j
1
1
b) j
¹
= j
1
= j
C
c) j
¹
1
= j
1
1
= j
C
1
d) j
¹
j
1
j
C
Odgovor:
Slika 9.9.
Tocan odgovor je pod b)
j
¹
= j
1
= j
C
jer staticki tlak u nekoj tocki (j = jq/) ovisi o visini uida
iznad promatrane tocke. Tocke A, B i C se nalaze na istoj
dubini u teku´cini, tj. nalaze se na istom hidrostatskom
tlaku.
Problem 9.2.2 U kojem slucaju u tocki A imamo maksimalni hidrostatski tlak
(slika 9.10.)?
Odgovor:
Slika 9.10.
U slucaju pod d),
jer je u tom slucaju
dubina na kojoj se
nalazi tocka A jednaka
d = / +1
dok je u drugim sluca-
jevima manji iznos du-
bine.
Problem 9.2.3 Posude prikazane na slici 9.11. imaju jednake površine na dnu.
U širu posudu je nasuto 10 |, a u uzu 5 | vode. U kojem slucaju ´ce biti ve´ci
hidrostatski tlak na dnu posude?
Odgovor:
Slika 9.11.
Kao što je prikazano na slici 9.11., u uzoj
posudi se nalazi viši stupac teku´cine. Na
osnovu izraza za hisdrostatski tlak
j = jq/
slijedi da je tlak na dnu posude ve´ci u
uzoj posudi. Kao što se vidi u izrazu,
hidrostatski tlak ne ovisi o kolicini tekucine
u posudi, nego samo o visini stupca teku´cine i njenoj gusto´ci.
mehanika.indd 272 9.11.2007 9:59:48
9.2. PROBLEMSKI ZADACI 265
Problem 9.2.4 U posudu napunjenu vodom do prelivne cijevi postavi se komad
drveta (slika 9.12.).
a) Ho´ce li se promijeniti tlak na dnu posude?
b) Što ´ce se dogoditi ako posuda nije napunjena do prelivne cijevi?
Slika 9.12.
Odgovor:
a) Ako je posuda napunjena vodom do prelivne cijevi i
ubaci se komad drveta, ne´ce do´ci do promjene tlaka
na dnu posude zbog toga što ne´ce do´ci do porasta
visine stupca vode (jer ´ce voda kroz prelivnu cijev
isticati u manju posudu).
b) Ako posuda nije napunjena do prelivne cijevi i ubaci
se komad drveta, tada ´ce do´ci do porasta razine
teku´cine u posudi (razine maksimalno moze porasti
do prelivne cijevi), a time ´ce do´ci i do promjene tlaka na dnu posude.
Problem 9.2.5 Na slici 9.13. prikazana je vaga sa dvije cilindricne posude.
Vaga je dovedena u polozaj ravnoteze.
a) Dodavanjem iste kolicine teku´cine procijenite u kojoj posudi ´ce biti viša razina
teku´cine?
b) Je li hidrostatski tlak na dnu jednak u obje posude?
c) Ho´ce li se poremetiti ravnoteza vage?
Slika 9.13.
Odgovor:
a) U lijevoj uzoj posudi ´ce biti viša razina
vode jer se u posude ulijeva jednaka
kolicina teku´cine.
b) Hidrostatski tlak na dnu posude je ve´ci u
lijevoj, uzoj posudi, jer je u njoj ve´ca ra-
zina teku´cine.
c) Do poreme´caja ravnoteze vage ne´ce do´ci,
jer su kolicine teku´cine, odnosno mase
teku´cina, jednake u obje posude pa je ravnoteza odrzana.
mehanika.indd 273 9.11.2007 9:59:49
266 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Problem 9.2.6 Dvije spojene posude koje su prikazane na slici 9.14.a) napu-
njene su vodom do iste visine. Ho´ce li voda prelaziti iz jedne posude u drugu ako
se otvori ventil S izme†u njih? Ako se u jednoj posudi nalazi voda, a u drugoj
benzin, do iste visine, ho´ce li tecnost protjecati iz jedne posude u drugu, ako se
otvori ventil S? Obje pojave razmotrite i u slucaju kada cijev spaja posude kao na
slici 9.14.b).
Slika 9.14.
Odgovor:
Voda ne´ce prelaziti iz jedne posude u
drugu, zbog toga što su obje posude na-
punjene do iste visine istom teku´cinom
(vodom), pa je hidrostatski tlak u obje po-
sude isti.
U slucaju da je u jednoj posudi voda, a
u drugoj benzin, voda ´ce prelaziti u posudu
sa benzinom, zbog toga što je hidrostatski
tlak ve´ci na toj razini.
Naime, hidrostatski tlakovi iznose
j
1
2
O
= j
1
2
O
· q · /
j
bca
= j
bca
· q · /
kako je
j
1
2
O
j
bca
==j
1
2
O
j
bca
U slucaju da su obe posude napunjene vodom ne´ce do´ci do prelaska teku´cine,
a u slucaju da imamo vodu i benzin do´ci ´ce do prelaska iz istog razloga kao pod
b).
Problem 9.2.7 Na slici 9.15. su prikazane dvije posude napunjene do jednakih
visina, jedna vodom, a druga zivom. U pocetku su ventili o
1
i o
2
zatvoreni. Što
´ce se dogoditi ako se otvori ventil o
1
? Ho´ce li se nastalo stanje teku´cine u posudi
promijeniti kada se otvori i ventil o
2
?
Slika 9.15.
Odgovor:

Ziva ´ce iz desne posude prije´ci u lijevu i
potiskivati vodu naviše, sve dok se ne uspo-
stavi ravnoteza hidrostatskih tlakova (vo-
denog i zivinog stupca), racunaju´ci od donje
razine.
Ho´ce, jer tlakovi na krajevima gornje ci-
jevi, gdje se nalazi ventil o
2
nisu jednaki
(treba uzeti u obzir da ´ce ziva zbog ve´ce
gusto´ce biti pri dnu posude).
mehanika.indd 274 9.11.2007 9:59:49
9.2. PROBLEMSKI ZADACI 267
Problem 9.2.8 Na slici 9.16. je demonstriran ure†aj koji se sastoji od staklenog
zvona, pod kojim se nalazi balon u kojem ima odre†ena kolicina obojene vode i
prazna caša. Balon je dobro zacepljen gumenim cepom kroz koji je provucena
savijena staklena cijev, ciji jedan kraj dodiruje dno balona, a drugi dno caše.
Ploca na kojoj je sastavljen ovaj ure†aj spojena je sa zracnim usisavacem. Što ´ce
se desiti ako ispod zvona pocnemo ispumpavati zrak? Objasni odgovor.
Slika 9.16.
Odgovor:
Kako se iz staklenog zvona izvlaci zrak, do´ci ´ce do
podtlaka ispod zvona, a time i u otvorenoj caši. U balonu
ne´ce do´ci do promjene tlaka (tj. ostat ´ce pocetni tlak koji
je viši nego li u caši gdje se tlak smanjio), jer je balon do-
bro zacepljen gumenim cepom. Zbog toga ´ce do´ci do pret-
icanja vode kroz savijenu staklenu cijev u cašu iz balona,
i to istjecanje ´ce trajati sve dok se tlakovi unutar balona i
tlak pod staklenim zvonom ne izjednace, jer se istjecanjem
vode iz balona tlak unutar zacepljenog balona snizava, a
ispod staklenog zvona lagano raste.
Problem 9.2.9 Ako se iz zracne puške pogodi kuhano jaje, na njemu ´ce ostati
otvor kroz koji je prošlo zrno. Me†utim, ako se istim zrnom pogodi svjeze jaje,
ono ´ce se raspasti. Objasni ovu pojavu.
Odgovor:
Kuhano jaje je cvrsto pa se u njemu tlak prenosi samu u pravcu djelovanja
sile, a u svjezem jajetu (koje je teku´ce) tlak zrna prenosi se u svim pravcima
jednako.
Problem 9.2.10 Posuda simetricnog oblika, prikazana na slici 9.17., napunjena
je vodom i oslonjena na oštricu nepomicne prizme. Na jednom kraju posude, u
tocki A postavi se tijelo mase :, pri cemu je gusto´ca tijela ve´ca od gusto´ce vode.
Ho´ce li tijelo dospjeti u tocku B i objasnite oba polozaja, odnosno, ho´ce li se
poremetiti ravnoteza?
Slika 9.17.
Odgovor:
Da bi se riješio ovaj problem, mora se uociti da ti-
jelo na površini vode (u tocki A) vrši tlak, a prema
Pascalovom zakonu taj tlak se ravnomjerno širi kroz
vodu tako da ne´ce do´ci do poreme´caja ravnoteze.
Budu´ci da je gusto´ca tijela ve´ca od gusto´ce vode, tijelo
´ce tonuti i u tocki B ´ce do´ci u dodir sa dnom posude,
što ´ce izazvati poreme´caj ravnoteze, jer se tlak (sila)
kroz cvrsto tijelo prostire duz pravca tlaka (sile) pa je
ravnoteza poreme´cena i do´ci ´ce do prevrtanja posude s
vodom.
mehanika.indd 275 9.11.2007 9:59:49
268 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Problem 9.2.11 Tijelo prikazano na slici 9.18. istisne odre†enu kolicinu vode
koja se prelije u praznu menzuru. Na osnovu podataka sa slike odredite intezitet
sile uzgona koja djeluje na tijelo. Ho´ce li se promijeniti sila uzgona, ako se u
posudu doda izvjesna kolicina soli?
Slika 9.18.
Odgovor:
Sila uzgona koja djeluje na tijelo jednaka je
1
&
= j
tcI
· q · \
= 1000
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 1 · 10
34
m
3
= 0.98 N
Dodavanjem soli u vodu gusto´ca vode se
pove´cava.
Kako sila uzgona ovisi direktno o gusto´ci teku´cine u kojem je tijelo uronjeno,
porast ´ce i sila uzgona proporcionalno porastu gusto´ce.
Problem 9.2.12 Dvije metalne kugle, jednakih volumena, obješene su o nit i
uronjene u vodu. Jedna je od olova, a druga od aluminija. Na koju kuglu djeluje
ve´ca sila uzgona? Koja nit trpi jacu silu istezanja?
Slika 9.19.
Odgovor:
Intezitet sila uzgona na obje kugle je jednak, jer
kugle imaju isti volumen i uronjene su u teku´cinu
iste gusto´ce.
Nit na koju je obješena olovna kugla trpi jacu
silu istezanja, jer olovna kugla ima ve´cu masu od
aluminijske (zbog ve´ce gusto´ce j
1b
j
¹|
), a time i
ve´cu tezinu.
Problem 9.2.13 Na polugu vage obješena su dva tijela od zeljeza jednakih masa
(slika 9.20.). Kada se jedno tijelo uroni u posudu s vodom, a drugo u posudu sa
alkoholom, ravnoteza se poremeti. Objasnite ovu pojavu.
Slika 9.20.
Odgovor:
Do poreme´caja ravnoteze dolazi zbog toga
što se mijenja sila uzgona, jer vrijedi
1
&
= j
tcI
· q · \
a kako je
j
·coc
j
o|IcIc|o
to ´ce i sile uzgona biti razlicite.
mehanika.indd 276 9.11.2007 9:59:49
9.2. PROBLEMSKI ZADACI 269
Problem 9.2.14 Poznati grcki lozof Arhimed dobio je zadatak od kralja Sira-
kuze da provjeri je li majstor za izradu krune upotrijebio cjelokupnu dobivenu
kolicinu zlata i srebra, ili je utajio nešto zlata, zamijenivši ga nekim drugim me-
talom. Naime, masa izra†ene krune i zbroj masa kolicina metala zlata i srebra
bili su jednaki pa se to na prvi pogled nije moglo utvrditi. Kako je Arhimed riješio
ovaj problem?
Odgovor:
Arhimed je pomo´cu vage ustanovio da je masa krune jednaka masi dobivenih
kolicina metala, što nije bio dovoljno da utvrdi da je kruna izlivena upravo od
dobivenih kolicina metala. Budu´ci da je mjerenjem sile uzgona utvrdio da je
zapremina krune jednaka zapremini dobivenih kolicina metala, on je bio siguran
da je kruna napravljena upravo od tih metala, tj. da nisu dodavani drugi metali,
niti je promijenjen odnos zlata i srebra.
Problem 9.2.15 Dvije posude jednakih zapremina i masa, ispunjene su vodom
do vrha (slika 9.21.). Ako se jedna posuda nalazi na jednom, a druga na desnom
kraku vage, ona´ce biti u ravnotezi. Ho´ce li vaga ostati u ravnotezi ako se u jednu
posudu stavi komad drveta?
Odgovor:
Slika 9.21.
Ho´ce, jer ´ce tezina istisnute teku´cine iz posude
biti jednaka tezini tijela. Zapravo, iz desne posude
´ce iste´ci upravo onoliko teku´cine koliki volumen
tijelo bude uronjeno u vodu, a prema Arhimedovu
zakonu, to je upravo onoliko koliko tezi tijelo, pa
je ukupna masa s obje strane vage ostala ista, a
time i ravnoteza ne´ce biti poreme´cena.
Problem 9.2.16 Na slici 9.22. je prikazana vaga u ravnotezi. Ho´ce li se promi-
jeniti ravnoteza vage, ako se konac o kojem visi tijelo A produzi, tako da se ono
uroni u vodu? Što ´ce se dogoditi ako se konac toliko produzi da tijelo padne na
dno posude?
Odgovor:
Slika 9.22.
Ako se konac produzi da tijelo uroni u vodu, ne´ce
do´ci do poreme´caja ravnoteze, jer ´ce se djelovanje po-
sude pove´cati onoliko koliko iznosi sila uzgona. Ako ti-
jelo padne na dno posude, tada se dio tezine prenosi
preko dna posude, a dio preko dodatnog pove´canja djelo-
vanja posude kolika je sila uzgona.
mehanika.indd 277 9.11.2007 9:59:50
270 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Problem 9.2.17 U metalnoj kutiji (slika 9.23.), koja pliva na površini vode u
nekoj posudi, nalazi se komadzeljeza. Ho´ce li se razina vode u posudi promijeniti,
ako se zeljezni komad izvadi iz kutije i postavi na dno posude?
Odgovor:
Slika 9.23.
Razina vode u posudi ´ce se spustiti.
Razlog tome lezi u ve´coj gusto´ci zeljeznog
komada. Kada je komad u posudi, on
´ce istisnuti toliki volumen teku´cine ko-
liko tezi tijelo, a taj volumen teku´cine je
puno ve´ci od volumena tijela zbog manje
gusto´ce teku´cine. Kada je zeljezni ko-
mad u vodi, on ´ce istisnuti samo volumen
teku´cine koliko iznosi i volumen zeljeza (razlika volumena, odnosno tezine djeluje
na dno posude gdje se nalazi komad zeljeza).
Problem 9.2.18 Na slici 9.24. je prikazana vaga u ravnotezi. Ho´ce li se promi-
jeniti ravnoteza vage, ako se konac o kojem visi tijelo produzi i tijelo potopi u
vodu (tako da tijelo ne dodirne dno posude)?
Slika 9.24.
Odgovor:
Do´ci ´ce do promjene ravnoteze
vage.
Moze se dokazati da ravnotezu
vage narušava sila ciji je intezitet
dvosturko ve´ci od inteziteta sile uzgo-
na koja djeluje na tijelo uronjeno u
teku´cinu (prilikom rješavanja proble-
ma potrebno je razmotriti ukupne
sile koje djeluju na cijeli sustav).
Problem 9.2.19 U dvije menzure je naliveno teku´cine razlicitih gusto´ca. Što se
moze zakljuciti o gusto´cama teku´cina, ako je prazna menzura uronjena do razine
dna? Kolika je gusto´ca teku´cine u lijevoj menzuri ako je u desnoj voda?
Slika 9.25.
Odgovor:
Iz zadane slike 9.25. moze se zakljuciti jedino
o odnosu gusto´ca teku´cina. Kao što vidimo odnos
tek´cina u lijevoj menzuri u odnosu na desnu jed-
nak je
j
1
: j
1
= 9 : 10
mehanika.indd 278 9.11.2007 9:59:50
9.2. PROBLEMSKI ZADACI 271
Budu´ci da je u desnoj menzuri voda cija je gusto´ca
j
\
= 1000
kg
m
3
zakljucujemo da je u lijevoj menzuri teku´cina gusto´ce
j
t
= 900
kg
m
3
Problem 9.2.20 Tri tijela istih zapremina nalaze se u tockama A, B i C i to
tako da tijela A i B isplivaju, a tijelo C tone. Kako se odnose sile potiska 1
¹
,
1
1
i 1
C
? Objasnite odgovor.
Slika 9.26.
Odgovor:
Budu´ci da je sila uzgona po deniciji jednaka
1
&
= j · q · \
to slijedi
1
&
/
= 1
&
T
= 1
&
C
gdje su j guso´ca i \ volumen tijela.
Kao što vidimo velicina uzgona ne ovisi o dubini na kojoj se nalazi tijelo (pri
ovome se ne uzima u obzir promjena gusto´ce teku´cine s dubinom). U slucaju da
se uzima u obzir promjena gusto´ce teku´cine s dubinom, onda ´ce se promijeniti i
sila uzgona proporcionalno promjeni gusto´ce teku´cine.
mehanika.indd 279 9.11.2007 9:59:50
272 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
9.3 Primjeri
Primjer 9.3.1 Za koliko´ce se stisnuti voda ako je podvrgnemo tlaku u iznosu od
j = 1000 bar pri temperaturi T = 293 K. Modul elasticnosti pri ovim uvjetima
iznosi 1
·
= 2.88 · 10
9
Pa?
Rješenje:
Modul elasticnosti je zadan izrazom
1
·
= ÷\
dj
d\
= ÷
\
\
j
odakle je relativna promjena volumena
\
\
= ÷
j
1
·
= ÷
10
8
Pa
2.88 · 10
9
Pa
= ÷0.03472
ili prikazano u postotcima pocetnog volumena
\
\
= ÷3.472%
tj. voda ´ce se stisnuti za 3.47%.
Primjer 9.3.2 Kako se mijenja gusto´ca kapljevine s promjenom tlaka uz kon-
stantni modul elasticnosti?
Rješenje:
Iz izraza za modul elasticnosti
1 = ÷\
dj
d\
==
d\
\
= ÷
dj
1
i mase
: = j\ = /o::t.,d
0 = \ dj +jd\ ==
d\
\
= ÷
dj
j
dobivamo
dj
j
=
dj
1
,
Z
j
Z
j
0
dj
j
=
1
1
j
Z
j
0
dj
lnj ÷lnj
0
=
1
1
(j ÷j
0
)
j = j
0
· c
¡3¡
0
T
mehanika.indd 280 9.11.2007 9:59:50
9.3. PRIMJERI 273
Primjer 9.3.3 Koliki je ukupni tlak u dubini mora od / = 1200 m ako je pri
površini normirani atmosferski tlak j
0
= 1.013 · 10
5
Pa? Koliko bi taj tlak iznosio
na najve´coj izmjerenoj dubini u Marijanskoj brazdi koja iznosi 11022 m?
Rješenje:
Ukupni tlak na dubini / jednak je zbroju tlaka pri površini i hidrostatskog
tlaka stupca vode
j = j
0
+jq/ = 1.013 · 10
5
Pa + 1030
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 1200 m
= 1.22 · 10
7
Pa
a u Marijanskoj brazdi
j = j
0
+jq/ = 1.013 · 10
5
Pa + 1030
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 11022 m
= 1.11 · 10
8
Pa - 1100 atm
Primjer 9.3.4 Koliko iznosi gusto´ca morske vode pri konstantnom modulu
elasticnosti 1 = 2.7 · 10
9
Pa, na najve´coj do sada izmjerenoj dubini / = 11022 m,
ako je gusto´ca morske vode pri površini j
jc·
= 1 bar jednaka j
0
= 1020
kg
m
3
?
Rješenje:
Hidrostatsi tlak na dubini / iznosi
j ÷j
0
= jq/ = 1020
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 11022 m = 1.1 · 10
8
Pa
pa je gusto´ca
j = j
0
c
¡3¡
0
T
= 1020
kg
m
3
· c
1.104·10
8
Pa
2.7·10
9
Pa
= 1062.6
kg
m
3
Primjer 9.3.5 Koliki je modul elasticnosti 1 kapljevine koja je stisnuta u posudu
volumena \
0
= 0.8 m
3
pod tlakom j
0
= 1000 bar pa je zatim stisnemo u posudu
volumena \ = 0.795 m
3
pod tlakom j = 1250 bar?
Rješenje:
Modul elasticnosti jednak je
1 = ÷\
dj
d\
= ÷\
j
\
= ÷\ ·
j ÷j
0
\ ÷\
0
= ÷0.8 m
3
·
1.25 · 10
8
Pa ÷10
8
Pa
0.8 m
3
÷0.798 m
3
= 10
10
Pa
Primjer 9.3.6 Odredite gusto´cu uida lakšeg od vode pomo´cu U - cijevi, ako
su izmjereni slijede´ci podatci: /
)
= 120 mm stupca uida i / = 36 mm stupca
uida. Pretpostavljamo da se uid ne miješa sa vodom.
mehanika.indd 281 9.11.2007 9:59:51
274 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Slika 9.27.
Rješenje:
Kako moraju u tockama O biti jednaki tlakovi, to
mora vrijediti
/
)
· j
)
= /
·
· j
·
Iz slike 9.27. vidimo da vrijedi
/
·
= /
)
÷/
pa je
/
)
· j
)
= (/
)
÷/) · j
·
j
)
=
μ
1 ÷
/
/
)

· j
·
=
μ
1 ÷
36 mm
120 mm

· 1000
kg
m
3
= 700
kg
m
3
Dakle, teku´cina ima gusto´cu 700
kg
m
3
.
Primjer 9.3.7 Balon mase : = 60 kg napunjen je sa 300 m
3
helija. Koliki je
maksimalni teret koji moze ponijeti balon (slika 9.28.)? Koliki bi bio taj teret
da smo balon ispunili vodikom? Pri normiranim uvjetima gusto´ca zraka iznosi
j
Z
= 1.29
kg
m
3
, helija j
1c
= 0.179
kg
m
3
i vodika j
1
2
= 0.09
kg
m
3
.
Slika 9.28.
Rješenje:
Balon je maksimalno optere´cen kad je ukupna sila
koja djeluje na balon jednaka nuli, tj. kada je ukupna
tezina balona, tereta i plina unutar balona jednaka sili
uzgona.
G = 1
&
(:
1
+:
2
+:
3
) · q = j
:
· q · \
gdje su:
:
1
÷ masa balona,
:
2
÷ masa tereta i
:
3
= j
1c
· \ ÷ masa plina helija.
Jednadzba poprima oblik
:
1
+:
2
+j
1c
· \ = j
:
· \
mehanika.indd 282 9.11.2007 9:59:51
9.3. PRIMJERI 275
odnosno maksimalni teret je jednak
:
2
= (j
:
÷j
1c
) · \ ÷:
1
=
μ
1.29
kg
m
3
÷0.179
kg
m
3

· 300 m
3
÷60 kg
= 273.3 kg
Ako balon ispunimo vodikom dobivamo, u prethodnoj jednadzbi samo zami-
jenimo vrijednosti gusto´ce plina helija sa vrijednuš´cu gusto´ce plina vodika. Tada
dobivamo
:
2
= (j
:
÷j
1
) · \ ÷:
1
=
μ
1.29
kg
m
3
÷0.09
kg
m
3

· 300 m
3
÷60 kg
= 300 kg
Dakle, sustav napunjen vodikom bi mogao ponijeti 26.7 kg više nego kada je
balon napunjen helijem.
Primjer 9.3.8 Cilindricna zeljezna cijev, debljine stijenke r = 1 mm, zatvore-
na je na svojim krajevima diskovima zanemarivih masa. Ako je iz cijevi izvucen
zrak, koliki treba biti vanjski polumjer cijevi 1 da bi ona lebdjela u zraku? Gusto´ca
zeljeza je j
1c
= 7880
kg
m
3
, a zraka j
:
= 1.29
kg
m
3
.
Rješenje:
Da bi cijev lebdjela u zraku, sila uzgona zraka mora biti jednaka tezini cijevi
1
&
= G
c
. Tezina cijevi jednaka je
G
c
= :
c
· q = j
1c
· \
c
· q = j
1c
·
h
21r ÷(r)
2
i
· ¬/q
gdje je
\
c
= ¬/ ·
h
1
2
÷(1÷r)
2
i
= ¬/ ·
h
21r ÷(r)
2
i
Sila uzgona jednaka je
1
&
= j
:
· \ · q = j
:
· ¬/1
2
q
pa izjednacavaju´ci uzgon i tezinu
j
:
· ¬/1
2
q = j
1c
·
h
21r ÷(r)
2
i
· ¬/q
dobivamo
1
2
÷
2j
1c
· r
j
:

j
1c
· (r)
2
j
:
= 0
mehanika.indd 283 9.11.2007 9:59:51
276 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Rješenja ove kvadratne jednadzbe su
1
1,2
=
r · j
1c
j
:
·

1 ±
r
1 +
j
:
j
1c
¸
= 12.22 m
gdje rješenje s predznakom minus nije zikalno.
Primjer 9.3.9 Tijelo pliva na površini zive tako da mu je 19.85% volumena
potopljeno u zivu. Koliki je postotak volumena potopljen u zivu ako se preko
tijela prelije voda, tako da tijelo bude potpuno pod vodom?
Rješenje:
Slika 9.29.
Ako tijelo pluta u zivi, sila uzgona jednaka
je tezini tog tijela (slika 9.29.a). Po Arhimedovu
zakonu vrijedi:
1
G
= l
1j
:q = j
t
· \
t
· q = j
1j
· \
1j
· q
= j
1j
· 0.1985 · \
t
· q
gdje su:
j
t
, \
t
- gusto´ca i volumen tijela,
j
1j
, \
1j
- gusto´ca zive i dio volumena tijela
koji je potopljen u zivu.
Iz prethodne jednadzbe slijedi:
j
t
= 0.1985 · j
1j
= 0.1985 · 13600
kg
m
3
= 2669.6
kg
m
3
Ako tijelo prelijemo vodom (slika 9.29.b), javlja se dodatna sila uzgona vode na
tijelo. Oznacimo volumen tijela u vodi \
1
, a volumen tijela u zivi \
2
. Tada je
1
G
= l
1
2
O
+l
1j
:q = j
t
· \ · q = j
·
· \
1
· q +j
1j
· \
2
· q
gdje je j
·
gusto´ca vode. Odavdje slijedi
j
t
· \ = j
·
· \
1
+j
1j
· \
2
no, ukupni volumen jednak je
\ = \
1
+\
2
pa eliminacijom npr. \
1
slijedi
j
t
· \ = j
·
· (\ ÷\
2
) +j
1j
· \
2
\
2
=
j
t
÷j
·
j
1j
÷j
·
\ =
2669.6
kg
m
3
÷1000
kg
m
3
13600
kg
m
3
÷1000
kg
m
3
· \ = 0.1325 \
\
2
= 13.25% \
dakle, 13.25% tijela ´ce biti potopljeno u zivu.
mehanika.indd 284 9.11.2007 9:59:51
9.3. PRIMJERI 277
Primjer 9.3.10 Prona†ite omjer polumjera mjehura zraka na površini vode i na
dubini od / = 100 m, pri cemu je tlak pri površini vode j
0
= 10
5
Pa. Zanemarite
napetost površine vode te racunajte uz konstantnu temperaturu.
Rješenje:
Slika 9.30.
Koriste´ci izraze za jednadzbu stanja idealnog plina
uz konstantnu temperaturu i hidrostatski tlak slijedi
j
0
· \
0
= j · \
j = j (/) = j
0
+j
·
· q · /
j
0
·

3
· r
3
0
= (j
0
+j
·
· q/) ·

3
· r
3
gdje su j
0
tlak i \
0
=

3
r
3
0
volumen pri površini
vode, a j tlak i \ =

3
r
3
volumen mjehura zraka na
trazenoj dubini /.
Odavde je trazeni odnos polumjera
r
3
0
r
3
=
j
0
+j
·
· q · /
j
0
=
μ
1 +
j
·
· q · /
j
0

r
0
r
=
3
s
1 +
j
·
q/
j
0
=
3
s
1 +
10
3
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 100 m
10
5
Pa
= 2. 21
Primjer 9.3.11 U posudi oblika valjka ciji je polumjer dna r = 0.2 m Uliveno je
\
·
= 5 l vode. U posudu se spušta staklena kocka gusto´ce j
c
= 2500
kg
m
3
. Koliku je
silu potrebno upotrijebiti da se kocka podigne sa dna? Masa kocke je : = 0.5 kg?
Slika 9.31.
Rješenje:
Brid kocke iznosi
\
c
= a
3
=
:
j
c
==a =
3
r
:
j
c
=
3
s
0.5 kg
2500
kg
m
3
= 0.058 m
Kada se kocka uroni u vodu, razina je vode u posudi
\
·
= r
2
¬/ ÷/a
2
/ =
\
·
r
2
¬ ÷a
2
=
5 · 10
33
m
3
(0.2 m)
2
¬ ÷(0.058 m)
2
= 0.0409 m
pa je sila potrebna da se podigne kocka sa dna
1 = :q ÷l = :· q ÷j
·
· q/a
2
=
¡
:÷j
·
/a
2
¢
· q
=

0.5 kg ÷10
3
kg
m
3
· 0.0409 m· (0.058 m)
2
¸
· 9.81
m
s
2
= 3. 53 N
mehanika.indd 285 9.11.2007 9:59:52
278 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Primjer 9.3.12 Aerometar je uronjen u vodu j
1
= 10
3 kg
m
3
do dubine /
1
= 0.1 m,
a u benzinu gusto´ce j
2
= 700
kg
m
3
do dubine /
2
= 0.15 m (slika 9.32.). Koliko ´ce
duboko uroniti aerometar u teku´cinu gusto´ce j
3
= 2.5 · 10
3 kg
m
3
?
Slika 9.32.
Rješenje:
Pretpostavimo da je poprecni
presjek cijevi aerometra o,
a volumen kugle na dnu
areometra \ iz uvjeta ravnoteze
slijedi da je tezina areometra
jednaka sili uzgona
G = 1
&
Ovaj uvjet vrijedi bez obzira
u kojoj teku´cini se nalazi
uronjen aerometar.
Oznacimo gusto´cu vode
sa j
1
, gusto´cu benzina sa j
2
,
a gusto´cu nepoznate teku´cine sa j
3
. Tada vrijedi:
:· q = (\ +o · /
1
) · j
1
· q ==\ =
:
j
1
÷o · /
1
:· q = (\ +o · /
2
) · j
2
· q ==\ =
:
j
2
÷o · /
2
:· q = (\ +o · /
3
) · j
3
· q ==\ =
:
j
3
÷o · /
3
Ovo je sustav od tri jednadzbe s tri nepoznate \, o i /
3
. Rješenje je sustava
:
j
1
÷o · /
1
=
:
j
2
÷o · /
2
==o =
:
/
1
÷/
2
·
μ
1
j
1
÷
1
j
2

:
j
2
÷o · /
2
=
:
j
3
÷o · /
3
==o =
:
/
2
÷/
3
·
μ
1
j
2
÷
1
j
3

odakle je
/
3
= /
1
+ (/
2
÷/
1
) ·
j
2
· (j
3
÷j
1
)
j
3
· (j
2
÷j
1
)
= 0.1 m + (0.15 m÷0.1 m) ·
700
kg
m
3
·
³
2500
kg
m
3
÷1000
kg
m
3
´
2500
kg
m
3
·
³
700
kg
m
3
÷1000
kg
m
3
´
= 0.03 m = 3 cm
mehanika.indd 286 9.11.2007 9:59:52
9.3. PRIMJERI 279
Primjer 9.3.13 Gusto´ca teku´cine u posudi dubine d = 3 m je linearna funkcija
dubine. Gusto´ca na dnu iznosi j
oac
= 1.19
g
cm
3
, dok je gusto´ca pri površini j
jc·
za 5% manja od gusto´ce na dnu. Koliki je rad potreban da se predmet mase
: = 0.1 kg i volumena \ = 50 cm
3
podigne s dna na površinu vode? Trenje u
teku´cini zbog gibanja tijela zanemarite.
Rješenje:
Budu´ci da je gusto´ca linearna funkcija dubine, mozemo pisati
j (r) = /r +|
Koriste´ci pocetne uvjete
j
oac
= j (d) = 1.19
g
cm
3
j
jc·
= j (0) = 1.1305
g
cm
3
dobiva se
j (0) = | = j
jc·
j (d) = / · d +| = / · d +j
jc·
= j
oac
/ =
j
oac
÷j
jc·
d
pa je funkcija gusto´ce teku´cine
j (r) =
j
oac
÷j
jc·
d
· r +j
jc·
Sila koja djeluje na tijelo jednaka je
1 (r) = :· q ÷l (r) = :· q ÷j (r) · \ · q
= :· q ÷
μ
j
oac
÷j
jc·
d
· r +j
jc·

· \ · q
a izvršeni rad je jednak
d\ = 1 (r) drÁ
o
Z
0
dr
=
o
Z
0

:· q ÷
μ
j
oac
÷j
jc·
d
· r +j
jc·

· \ · q
¸
dr
što nakon integracije daje
mehanika.indd 287 9.11.2007 9:59:52
280 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
\ =
¡
:· q ÷j
jc·
¢
· \ · q · r ÷
j
oac
÷j
jc·
2d
· \ · q · r
2
|
o
0
=

¡
:· q ÷j
jc·
¢
· \ · q ÷
j
oac
÷j
jc·
2
· \ · q
¸
· d
=
q · d · \
2
·
¡
2j
t
÷j
jc·
÷j
oac
¢
=
9.81
m
s
2
· 3 m· 50 · 10
36
m
3
2
·
μ
2 · 2000
kg
m
3
÷1130.5
kg
m
3
÷1190
kg
m
3

= 1.24 J
gdje je
j
t
=
:
\
=
0.1 kg
50 cm
3
= 2000
kg
m
3
Primjer 9.3.14 Pretpostavljaju´ci da temperatura linearno ovisi o visini po za-
konu T (/) = T
0
÷//, gdje je T
0
= 288 K, a / = 6.5
C
km
, izracunajte barometarsku
formulu za standardnu atmosferu (koristiti inzenjersku plinsku konstantu za zrak
1
0
=
1
A
= 287
J
kg K
). Izracunajte vrijednost tlaka na nadmorskoj visini od
/ = 8 km, ako na razini mora tlak ima vrijednost j
0
= 1010 mbar.
Rješenje:
Koriste´ci formulu za hidrostatski tlak u uidu
dj = ÷j · q · d/
i jednadzbu stanja idealnog plina
j · \ = : · 1· T =
:
'
· 1· T = j · \ ·
1
'
· T
j = j · 1
0
· T ==j =
j
1
0
· T
dobivamo
dj = ÷j · q · d/ = ÷
q · j
1
0
· T
· d/ = ÷
q · j
1
0
· (T
0
÷/ · /)
· d/
dj
j
= ÷
q
1
0
·
d/
T
0
÷/ · /
Á
Z
j
Z
j
0
dj
j
= ÷
q
1
0
·
I
Z
0
d/
T
0
÷/ · /
smjenom u integralu na desnoj strani jednadzbe
n = T
0
÷// ==dn = ÷/d/
mehanika.indd 288 9.11.2007 9:59:53
9.3. PRIMJERI 281
odnosno d/ = ÷
1
I
dn slijedi
lnj |
j
j
0
= ÷
q
1
0
·
μ
÷
1
/

· ln(T
0
÷/ · /) |
I
0
ln
j
j
0
=
q
1
0
/
· ln
T
0
÷/ · /
T
0
= ln
μ
T
0
÷/ · /
T
0
¶ ¸
T
0
·I
j
j
0
=
μ
T
0
÷/ · /
T
0
¶ ¸
T
0
·I
j (/) = j
0
·
μ
1 ÷
/ · /
T
0
¶ ¸
T
0
·I
Koriste´ci vrijednost tlaka na razini mora za tlak na visini od / = 8 km dobi-
vamo
j (8 km) = 101 kPa ·
Ã
1 ÷
6.5
K
km
· 8 km
288 K
!
9.81
m
s
2
287
J
kg K
·6.5·10
33 K
m
= 101 kPa · 0.81944
5.2586
= 35.444 kPa = 354.44 mbar
Primjer 9.3.15 Izracunajte temperaturu, tlak i gusto´cu zraka na visini od
/ = 1 km uz standardne uvjete (na / = 0, tlak je j
0
= 101325 Pa, gusto´ca zraka
j
0
= 1.225
kg
m
3
, temperatura T
0
= 288 K, te 1
0
= 287
J
kg K
) pretpostavivši:
a) izotermnu atmosferu (T = /o::t.),
b) adijabatsku atmosferu
³
j
j
1.4
= /o::t.
´
i
c) standardnu atmosferu
³
j
j
1.235
= /o::t.
´
.
Rješenje:
a) Za izotermnu atmosferu vrijedu (uz T = /o::t.) i oznake j (0) = j
0
, te
j (0) = j
0
j (/) =
j
0
j
0
· j (/)
dj = ÷j (/) · q · d/ = ÷
j
0
j
0
· j (/) · q · d/
Odavde separacijom varijabli i integracijom dobivamo:
dj
j
= ÷
j
0
j
0
· q · d/Á
Z
==
j
Z
j
0
dj
j
= ÷
j
0
j
0
· q ·
I
Z
c
d/
lnj ÷lnj
0
= ÷
j
0
j
0
· q · (/ ÷0) ==ln
j
j
0
= ÷
j
0
j
0
· q · /
j (/) = j
0
· c
3
p
0
·¸
¡
0
I
= j
0
· c
31. 186·10
34
m
31
·I
mehanika.indd 289 9.11.2007 9:59:53
282 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Koriste´ci uvjete zadatka za visinu / = 10
3
m dobivamo
j (1 km) = j
0
· c
31. 186·10
34
m
31
·10
3
m
= 0.888 16 · j
0
= 89993 Pa
j (1 km) = 0.888 16 · j
0
= 0.888 16 · 1.225
kg
m
3
= 1088
kg
m
3
T (1 km) = T
0
= 288 K
b) Za adijabatski proces imamo
j(I)
[j(I)]
ì =
j
0
j
ì
0
odakle slijedi
[j (/)]
i
= j
i
0
·
j (/)
j
0
==j (/) =
j
0
j
1
ì
0
· [j (/)]
1
ì
dj = ÷j (/) · q · d/ = ÷
j
0
j
1
ì
0
· [j (/)]
1
ì
· q · d/
odakle separacijom varijabli dobivamo
dj
j
1
ì
=
j
0
· q
j
1
ì
0
· d/Á
Z
==
j
0
· q
j
1
ì
0
·
I
Z
0
d/ =
j
Z
j
0
dj
j
1
ì
j
0
· q
j
1
ì
0
· / =
i
i ÷1
·
μ
j
ì31
ì
0
÷j
ì31
ì

==j
ì31
ì
0
÷j
ì31
ì
=
i ÷1
i
·
j
0
· q
j
1
ì
0
· /
j
ì31
ì
= j
ì31
ì
0
÷
i ÷1
i
·
j
0
· q
j
1
ì
0
· / =
j
0
j
1
ì
0
÷
i ÷1
i
·
j
0
· q
j
1
ì
0
· /
odnosno
j = j
0

1 ÷
(i ÷1) · j
0
· q · /
i · j
0
¸ ì
ì31
= j
0
¡
1 ÷3.39 · 10
35
m
31
· /
¢
3.5
j (1 km) = j
0
¡
1 ÷3.39 · 10
35
m
31
· 10
3
m
¢
3.5
= 0.886 29 · j
0
= 89803 Pa
iz jednadzbe adijabatskog procesa slijedi
j (/)
[j (/)]
i
=
j
0
j
i
0
j (/) = j
0

1 ÷
(i ÷1) j
0
q/
i · j
0
¸ 1
ì31
= j
0
¡
1 ÷3.39 · 10
35
m
31
· /
¢
2.5
j (1 km) = 0.917 39 · j
0
= 0.917 39 · 1.225
kg
m
3
= 1.1238
kg
m
3
Promjenu temperature s visinom dobivamo iz plinske jednadzbe
j
0
= j
0
· 1
0
· T
0
i j = j · 1
0
· T ==T (/) = T
0
·
μ
j (/)
j
0
¶ì31
ì
mehanika.indd 290 9.11.2007 9:59:53
9.3. PRIMJERI 283
Koriste´ci promjenu temperature po tlaku,
dT
dj
=
i ÷1
i
·
T
0
j
ì31
ì
0
· j
3
1
ì
te promjenu tlaka po visini
dj
d/
= ÷j · q = ÷
j · q
1
0
T
dolazimo do ovisnosti temperature o visini
dT
d/
=
dT
dj
·
dj
d/
=
3
C
i ÷1
i
·
T
0
j
ì31
ì
0
· j
3
1
ì
4
D
·
³
÷
j · q
1
0
T
´
= ÷
i ÷1
i
·
q
1
0
dT = ÷
i ÷1
i
·
q
1
0
· d/Á
Z
==
T
Z
T
0
dT = ÷
i ÷1
i
·
q
1
0
·
I
Z
0
d/
T (/) = T
0
÷
i ÷1
i
·
q
1
0
· /
T (1 km) = 288 K÷9. 765 9 · 10
33
K
m
· 10
3
m = 278. 23 K
c) Ako je : = 1.235 iz gornjih jednadzbi dobiva se
j (/) = j
0
·

1 ÷
(: ÷1) · j
0
· q · /
: · j
0
¸ n
n31
= j
0
·
¡
1 ÷2.26 · 10
35
m
31
· /
¢
5.2553
j (1 km) = 0.886 8 · j
0
= 0.886 8 · 101325 Pa = 89855 Pa
j (/) = j
0

1 ÷
(: ÷1) j
0
q/
: · j
0
¸ 1
n31
= j
0
¡
1 ÷2.26 · 10
35
m
31
· /
¢
4.2553
j (1 km) = 0.886 8 · j
0
= 0.886 8 · 1.225
kg
m
3
= 1.0863
kg
m
3
dT
d/
=
: ÷1
:
·
q
1
0
T (/) = T
0
÷
: ÷1
:
·
q
1
0
· /
T (1 km) = 288 K÷6. 504 0 · 10
33
K
m
· 10
3
m = 281.5 K
mehanika.indd 291 9.11.2007 9:59:54
284 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Primjer 9.3.16 Koliki je rad potreban da bi se kapljica zive polumjera r = 2 mm
razbila na kapljice trostruko manjeg polumjera (o
1j
= 0.48
N
m
)?
Rješenje:
Polumjer novo nastale kapljice zive je r
0
=
v
3
, tada je
\
0
=

3
· r
03
=

3
·
³
r
3
´
3
=

3
·
r
3
27
=
\
27
Dakle, od jedne kapljice zive polumjera r, dobiva se 27 kapljica zive trostruko
manjeg polumjera r
0
. Pri tome se površina pove´cala za
o = 4¬ · r
2
o
0
= 4¬ · r
02
= 4¬ ·
³
r
3
´
2
=

9
· r
2
o = 27 · o
0
÷o = 27 ·

9
· r
2
÷4¬ · r
2
= 8¬ · r
2
pa je rad potreban za pove´canje površine jednak
\ = o
1j
· o = o
1j
· 8¬ · r
2
= 0.48
N
m
· 8¬ ·
¡
2 · 10
33
m
¢
2
= 4. 83 · 10
35
J
Primjer 9.3.17 Kapilarnu cjevcicu zatvorenu na jednom kraju uranjamo okomi-
to u posudu s vodom. Da bi se izjednacila razina vode u cjevcici i u posudi,
treba uroniti u vodu 1% duljine cjevcice. Mocenje je potpuno, tlak j = 10
5
Pa, a
koecijent površinske napetosti vode o = 0.073
N
m
. Koliki je unutrašnji polumjer
cjevcice?
Slika 9.33.
Rješenje:
Kapilara duljine | i poprecnog presjeka o
ima volumen
\ = o · |
i prije njenog uranjanja u vodu tlak od
j = 10
5
Pa. Uranjanjem cjevcice u vodu do-
ga†a se karakteristicna pojava kapilarnosti
teku´cine.
Dio volumena cjevcice koji se nalazi pod
tlakom j
0
i koji nije ispunjen vodom oznaci-
mo sa
\
0
= o · (| ÷/)
mehanika.indd 292 9.11.2007 9:59:54
9.3. PRIMJERI 285
Pretpostavljaju´ci da kapilarna pojava uop´ce ne mijenja temperaturu sustava,
Boyle-Mariottov zakon daje
j · \ = j
0
· \
0
j · o · | = j
0
· o · (| ÷/)
j · | = j
0
· (| ÷/)
Tlak j
0
slozen je od pocetnog tlaka j i tlaka kapilarnog stupca vode
j =
2o cos c
v
,
j
0
= j +j = j +
2o · cos c
r
gdje je r trazeni polumjer cjevcice,
v
cos c
polumjer zakrivljenosti meniska i c kut
mocenja. Kako je mocenje potpuno, vrijedi cos c = 1 pa prethodne jednadzbe
daju
j · | =
μ
j +
2o · cos c
r

· (| ÷/)
j · / =
2o · cos c
r
· (| ÷/)
r =
2o · cos c
j
·
μ
|
/
÷1

=
2 · 0.073
N
m
· 1
10
5
Pa
·
μ
|
0.01 · |
÷1

= 0.1445 mm
Primjer 9.3.18 Kojom brzinom moze rotirati kapljica vode mase : = 3·10
35
kg,
a da se ne razdvoji. Površinska napetost vode iznosi o = 0.073
J
m
2
. Treba uzeti u
obzir da se prilikom deformacije kapljice pove´cava moment inercije kapljice.
Rješenje:
Slika 9.34.
Kapljica vode sfernog oblika i
polumjera r rotira kutnom brzi-
nom . deformira se i u granicnom
slucaju se moze predstaviti kao dvije
sferne kapljice polumjera r
0
koje roti-
raju oko osi, koja je tangenta oko
obje kapljice. Ovom deformacijom
kapljice pove´cava se ukupna površina,
smanjuje kineticka energija sustava,
a zbog pojave površinske napetosti
vode pove´cava se površinska energija. Mora vrijediti zakon ocuvanja mehanicke
energije i kolicine gibanja, zbog toga što je sustav izoliran (nismo uzimali nikakve
mehanika.indd 293 9.11.2007 9:59:54
286 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
vanjske utjecaje na proces). Dok kapljica ima sferni oblik, moment tromosti i
kineticka energija sustava je:
1 =
2
5
· :· r
2
1
I
=
1
2
· 1 · .
2
=
:· r
2
· .
2
5
Kada se kapljica deformira dvije kapljice polumjera r
0
, površina se pove´cava
od o = 4¬ · r
2
do o
0
= 2 · 4¬ · r
02
što zbog r
0
=
v
3
I
2
iznosi
o = 2 · 4¬ · r
02
÷4¬ · r
2
= 4¬ · r
2
³
3
_
2 ÷1
´
Dvije kapljice se vrte kutnom brzinom .
0
oko osi koja je tangenta za obje.
Pomo´cu Steinerova poucka za moment tromosti kapljica dobivamo
1
0
= 2 ·
μ
2
5
· :
0
· r
02
+:
0
· r
02

=
14
5
· :
0
· r
02
=
14
5
·
:
2
·
μ
r
3
_
2

2
=
7
2
5
3
·
2
5
· :· r
2
=
7
2
5
3
· 1 = 2. 2 · 1
Prema zakonu momenta ocuvanja kolicine gibanja slijedi
1 · . = 1
0
· .
0
==.
0
=
1 · .
1
0
=
1 · .
7
2
5
3
· 1
=
2
5
3
7
· .
Kineticka energija dviju kapljica iznosi
1
0
I
=
1
2
· 1
0
· .
02
=
2
5
3
7
· 1
I
Rad za pove´canje površine jednak je promjeni kineticke energije
o · o = 4¬ · r
2
·
³
3
_
2 ÷1
´
· o =
Ã
1 ÷
2
5
3
7
!
· 1
I
=
Ã
1 ÷
2
5
3
7
!
·
:· r
2
· .
2
5
. =
v
u
u
u
t
4¬ · r
2
·
¡
3
_
2 ÷1
¢
· o
μ
1 ÷
2
5
3
7

·
n·v
2
5
=
v
u
u
u
t
20¬ ·
¡
3
_
2 ÷1
¢
· o
μ
1 ÷
2
5
3
7

· :
= 457 s
31
.
0
=
2
5
3
7
· . =
2
5
3
7
· 457 s
31
= 207.27 s
31
mehanika.indd 294 9.11.2007 9:59:55
9.4. ZADACI 287
9.4 Zadaci
Problem 9.4.1 Dug, zatvoreni, okomito postavljen cilindar stalnog volumena
potpuno je ispunjen nestlacivom teku´cinom gusto´ce j = 800
kg
m
3
, osim veoma malog
mjehuri´ca idealnog plina netopljivog u teku´cini koji se zadrzava na udaljenosti
/
1
= 10 m ispod vrha teku´cine. Tlak na vrhu teku´cine iznosi j = 10
5
Pa. Mjehuri´c
se oslobodi i do†e na površinu teku´cine. Koliki je sada tlak na površini teku´cine
i na dubini /
1
?
Rezultat:
j
jc·
= 1.78 · 10
5
Pa, j
I
= 2.57 Pa.
Problem 9.4.2 Izracunajte vrijednosti tlaka na nadmorskoj visini / = 100 m,
500 m, 1 km, 5 km, 10 km i 20 km za izotermnu atmosferu, te za standardnu at-
mosferu
¡
{T
{I
= ÷6.5

C
km
¢
. Nacrtajte funkciju /(j) za standardne uvjete (j
0
=
101325 Pa, j
0
= 1.225
kg
m
3
, T
0
= 288 K).
Rezultat:
/( km) 0 0.1 0.5 1 5 10 20
izoter. atm. j ( kPa) 101.3 100.1 95.5 90 56 31 9.5
stand. atm. j ( kPa) 101.3 100.1 95.5 89.9 54 26.4 4.3
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
0
5
10
15
20
p(kPa)
h(km)
izoter. atm.
stand. atm.
Slika 9.35.
Problem 9.4.3 Ako je tlak na nadmorskoj visini / = 100 m jednak j
100
=
101 kPa, koliki je tlak na vrhu planine visoke /
0
= 2110 m? Pretpostavimo da
je temperatura svuda jednaka i da iznosi T = 273 K.
Rezultat:
j
2110
= 78 468 Pa
mehanika.indd 295 9.11.2007 9:59:55
288 POGLAVLJE 9. STATIKA FLUIDA
Problem 9.4.4 U standardnoj atmosferi (ICAOSA - International Civil Avia-
tion Organization Standard Atmosphere) tlak i gusto´ca zraka povezani su relacijom
j
j
n
, gdje je : = 1.235. Pokazite da to odgovara temperaturnom gradijentu
oT
oI
= ÷6.5 · 10
33 K
m
. Koliki je temperaturni gradijent za adijabatsku atmosferu
(: = 1.4)?
Rezultat:
Za : = 1.235,
oT
oI
= ÷
j
1
0
a31
a
= ÷6.5
K
km
,
za : = 1.4,
oT
oI
= ÷
j
1
0
a31
a
= ÷9. 766 1 · 10
33 K
m
= ÷9.7661
K
km
.
Problem 9.4.5 U moru pliva santa leda. Volumen sante leda iznad mora iznosi
\
i
= 2210 m
3
. Koliki je ukupni volumen sante leda ako je gusto´ca morske vode
j
·
= 1030
kg
m
3
, a gusto´ca leda j
|
= 900
kg
m
3
?
Rezultat:
\ = 17510 m
3
.
Problem 9.4.6 U U-cijevi ciji krakovi imaju razlicite polumjere ulivena je voda.
Kolika je razlika razina vode u krakovima U-cijevi ako su njihovi polumjeri
r
1
= 4 mm i r
2
= 0.6 mm? Pretpostavima da voda potpuno moci stijenku ci-
jevi.
Rezultat:
/ = 2.1 cm.
mehanika.indd 296 9.11.2007 9:59:55
Poglavlje 10
DINAMIKA FLUIDA
10.1 Osnovni pojmovi i denicije
Mi ´cemo uglavnom promatrati permanentno (stacionarno) strujanje uida. Za
prikazivanje gibanja uida koristimo model koji se zove strujni pravci (strujnice),
a to su linije po kojima se sukcesivno kre´cu cestice uida. Osnovna karakteristika
permanentnog strujanja uida jest vremenska nepromjenjivost brzine u pojedinoj
tocki strujnog pravca. Strujanje u nekim tockama (slika 10.1.) na primjer (1) i
(2) ima za sve cestice koje dolaze u navedene tocke uvijek istu vrijednost brzine
·
1
i ·
2
. Skup strujnica, tj. ograniceni uid cini strujnu cijev.
Slika 10.1. Slika 10.2.
Na osnovu prethodno navedenog svojstva stacionarnog gibanja uida slijedi
da ´ce na nekom poprecnom presjeku o
1
i o
2
sve cestice uida imati iste brzine ·
1
i ·
2
. Kako su idealni uidi nestlacljivi slijedi da je u nekom vremenu protjecanja
(t) kroz poprecne presjeke o
1
i o
2
prote´ci ista kolicina odnosno isti volumen uida
\
1
= \
2
(slika 10.2.):
\
1
= o
1
· r
1
= o
1
· ·
1
· t (10.1.1)
\
2
= o
2
· r
2
= o
2
· ·
2
· t (10.1.2)
gdje je uid prešao duljinu u strujnoj cijevi r
1
= ·
1
· t i r
2
= ·
2
· t. Dakle,
vrijedi o
1
· ·
1
= o
2
· ·
2
. Za stacionarno strujanje nestlacljivih uida zakon o
ocuvanju mase i energije izrazava se u obliku jednadzbe kontinuiteta:
¡ = o · · = co::t. (10.1.3)
289
mehanika.indd 297 9.11.2007 9:59:55
290 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
Jednadzba (10.1.3) zove se jednadzba kontinuiteta.
Denicija 10.1.1 Ako kroz neku strujnu cijev razlicitih poprecnih presjeka pro-
tjece permanentno uid onda je produkt površine (o) poprecnog presjeka i brzine
(·) kroz taj presjek uvijek stalan.
Neka imamo neku strujnu cijev (slika 10.3.) razlicitih poprjecnih presjeka ciji
se krajevi nalaze na razlicitim visinama /
1
i /
2
.
Slika 10.3.
Onda se stacionarno gibanje uida
moze opisati preko Bernoullijeve jednadzbe
j +j · q · /+
1
2
· j · ·
2
= co::t. (10.1.4)
gdje su: j - gusto´ca uida, · — brzina
uida kroz odre†eni poprjecni presjek i / —
visina tog poprecnog presjeka s obzirom na
referentnu razinu.
Na osnovu relacije (10.1.4) vidimo da
clanovi zbroja imaju dimenzije tlaka tako
da kod stacionarnog strujanja uida razli-
kujemo tri vrste tlaka: j - staticki tlak,
1
2
· j · ·
2
— dinamicki tlak i j · q · / —
visinski (elevacijski) tlak.
Denicija 10.1.2 Zakon mozemo formulirati na slijede´ci nacin: ukupan zbroj
tlakova unutar stacionarnog strujanja uida na bilo kom poprecnom presjeku je
uvijek stalan.
Posljedica: To ne znaci da je svaki pojedinacni tlak stalan, nego se pojedini
tlakovi mogu mijenjati jedan na racun drugoga tako da je ukupan zbroj uvijek
stalan. Treba obratiti pozornost da staticki tlak j = j · q · /
1
i elevacijski tlak
j · q · /
2
imaju isti oblik zakonitosti, ali se radi o razlicitim vrijednostima /.
Za staticki tlak /
1
je dubina promatrane tocke u uidu, a za elevacijski tlak /
2
predstavlja visinu promatrane tocke u odnosu na referentni nivo.
Slika 10.4.
Prilikom gibanja realnih uida javlja se unutar-
nje trenje ili viskoznost. Kada jedan sloj uida klizi
po drugom onda imamo laminarno gibanje uida.
Kod realnih uida izme†u slojeva se pojavljuje sila
trenja odnosno viskoznost. Sila unutarnjeg trenja
izme†u dva sloja koji su površine o i nalaze se na
me†usobnoj udaljenosti dr (slika 10.4.) iznosi
1
t
= j · o ·

dr
(10.1.5)
gdje je j - dinamicki koecijent viskoznosti.
Jedinica za dinamicki koecijent viskoznosti je ( Pa · s).
mehanika.indd 298 9.11.2007 9:59:55
10.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 291
Slika 10.5.
Za laminarno strujanje uida kroz cijev
duzine | i promjera 21 = d vrijedi Poisse-
uilleov zakon.
· =
(j
1
÷j
2
) ·
¡
1
2
÷r
2
¢
4 · j · |
(10.1.6)
Brzina strujanja · na udaljenosti r od
središta cijevi je (slika 10.5.).
Ako sa ·
cv
oznacimo srednju brzinu koja
kada bi bila konstantan na cijelom presjeku
cijevi onda je otpor pri laminarnom protjecanju viskozne teku´cine:
1
tv
= 8¬ · j · | · ·
cv
(10.1.7)
Kada se kugla polumjera 1 giba kroz viskozni uid brzinom · (slika 10.6.), a
strujanje uida oko nje je laminarno, sila trenja je dana preko Stokesovog zakona:
1
tv
= 6¬ · j · 1· · (10.1.8)
Slika 10.6. Slika 10.7.
Kada je strujanje turbulentno, tj. kada jedan sloj uida zalazi u drugi pri
cemu se javljaju vrtlozna gibanja.
Pri vrtloznim gibanima otpor sredine je proporcionalna kvadratu brzine:
1
tv
=
1
2
· C
0
· o · j · ·
2
(10.1.9)
gdje su: C
0
— otporni broj, o — karakteristicna površina, j - gusto´ca uida i · —
relativna brzina izme†u tijela i uida.
mehanika.indd 299 9.11.2007 9:59:56
292 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
10.2 Problemski zadaci
Problem 10.2.1 Posuda sa vodom nalazi se na stalku (slika 10.8.). Pretposta-
vimo da je referentni nivo na podu. Odaberite ponu†ene odgovore i objasnite:
a) na dnu posude postoji: samo staticki tlak, staticki i visinski tlak ili sva tri
tlaka (staticki, visinski i dinamicki).
b) Ako pretpostavimo da je /
1
= /
2
onda je: visinski tlak jednak statickom,
jednak dinamicki, visinski i staticki tlak ili postoji samo staticki tlak.
Slika 10.8.
Odgovor:
a) Na dnu posude, u odnosu na tlo, postoji staticki
i visinski tlak.
b) Budu´ci da je po deniciji staticki tlak jednak
j
1
= j · q · /
1
a visinski
j
2
= j · q · /
2
gdje je /
1
÷ visina vodenog stupca, a /
2
÷ visina dna
posude u odnosu na tlo. Slijedi da uvjet /
1
= /
2
daje
j
1
= j
2
Problem 10.2.2 Na slici 10.9. je prikazana horizontalna cijev razlicitih popre-
cnih presjeka. Ako pretpostavimo da se kroz cijev giba uid, onda na osnovu
manometara mozemo zakljuciti da je smjer gibanja uida: u lijevo, u desno ili
ne mozemo odrediti smjer gibanja. Objasnite odgovor.
Slika 10.9.
Odgovor:
Smjer gibanja uida moze biti u oba
smjera jer porast dinamickog tlaka ovisi o
površini poprecnog presjeka, a ne smjera
gibanja kroz poprecni presjek. Vrijedi da je
j
1
j
2
j
3
jer je
j · ·
2
1
2

j · ·
2
2
2

j · ·
2
3
2
mehanika.indd 300 9.11.2007 9:59:56
10.2. PROBLEMSKI ZADACI 293
Budu´ci da je
o
1
· ·
1
= o
2
· ·
2
= o
3
· ·
3
vrijedi
·
1
< ·
2
< ·
3
odnosno
o
1
o
2
o
3
Problem 10.2.3 Na horizontalnoj cijevi, kroz koji se laminarno giba uid, posta-
vljeni su otvoreni manometri. Na slici 10.10. zadan je poprecni presjek, pri cemu
je zadan samo gornji oblik cijevi. Na osnovu razine uida u manometrima odred-
ite donji oblik (prol) cijevi.
Slika 10.10.
Odgovor:
S obzirom na zadane vrijednosti u
manometrima, cijev bi morala s lijeva na
desno biti uza, zatim se u sredini širiti i na
desnom kraju bi se trebala naglo suzavati i
biti uza nego li na svom lijevom kraju. Ako
se visina / u manometru udvostrucuje, tada
se površina poprecnog presjeka treba smanjiti
za
_
2 puta. Na ovaj nacim bi mogli izracu-
nati polumjere cijevi na pojedinim mjestima
i konstruirati sliku cijevi.
Problem 10.2.4 Na slici 10.11. je prikazana vertikalna cijev ispod koje se nalazi
kuglica. Ako osiguramo strujanja zraka kroz cijev, pomo´cu ure†aja prikazanom
na slici, kuglica ´ce se podizati. Objasnite ovu pojavu.
Slika 10.11.
Odgovor:
Kao što je prikazano na slici 10.11. strujanje
uida izme†u cijevi i kuglice pove´cava dinamicki
tlak, a time se smanjuje staticki tlak izme†u
kuglice i vertikalne cijevi.
Zbog razlika izme†u statickog tlaka na dnu
kuglice i bocnog tlaka javlja se bocna sila koja
djeluje na kuglicu. Bocna sila ovisno o brzini
strujanja uida moze biti toliko velika da verti-
kalna komponenta sile, uzrokovana zbog te razli-
ke tlaka, svladava silu tezine tijela i na taj nacin
podize kuglicu prema gore.
mehanika.indd 301 9.11.2007 9:59:56
294 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
Problem 10.2.5 Na slici 10.12. su prikazani proli. Koji od njih odgovara
poprecnom presjeku zrakoplovnog krila i zašto?
Slika 10.12.
Odgovor:
Poprecnom presjeku zrakoplovnog krila je pod b) jer jedino kod tog prola
dolazi do pove´canja strujanja uida iznad krila i na taj nacin se pove´cava razlika
statickog tlaka ispod i iznad krila. Budu´ci da je iznad krila manji tlak u odnosu
na tlak ispod krila ukupna sila zbog razlika tlakova djeluje prema gore što je
zeljeni efekt.
Problem 10.2.6 Na slici 10.13. je prikazan pulverizator ili raspršivac kapljica.
Objasnite princip rada.
Slika 10.13.
Odgovor:
Kroz cijev (1) propušta se mlaz zraka koji na
suzenom kraju cijevi ima veliku brzinu. Ovako ve-
lika brzina zraka izaziva smanjenje statickog tlaka
na vrhu cijevi (2).
Razlika statickog tlaka na vrhu i dnu cijevi
(2) podize razinu teku´cine u cijevi. Teku´cina koja
se pojavi na vrhu cijevi bit ´ce raspršena mlazom
zraka.
Problem 10.2.7 Veoma široka cilindricna posuda A ima na dnu otvor, koji se
produzava u vertikalnu cijev B. Za cijev je spojen manometar C (slika 10.14.).
Donji kraj cijevi zatvoren je cepom tako da su razine teku´cine u posudi i mano-
metru jednake.
a) Koji ´ce polozaj imati razina teku´cine u manometru ako izvadimo cep pu-
štaju´ci teku´cinu da istice (zanemarite unutrašnje trenje teku´cine)?
b) Kako bi glasio odgovor ako se cijev suzava nanize?
mehanika.indd 302 9.11.2007 9:59:57
10.2. PROBLEMSKI ZADACI 295
Slika 10.14.
Odgovor:
a) Ako se izvadi cep iz vertikalne cijevi B,
razina vode u manometru odgovara razini dna
otvora što znaci da je prisutan samo dinamicki
tlak.
b) Ako se vertikalna cijev B suzava, onda
´ce razina vode u manometru biti nešto viša
od razine u slucaju pod a) jer se uz dinamicki
tlak zbog gibanja vode javlja i dodatni staticki
tlak.
Problem 10.2.8 Kako bi izbjegli zaustavljanje vlaka radi popunjavanja zaliha
vode u lokomotivi, nekada se upotrebljavao sljede´ci nacin: izme†u šina iskopa se
dugacki kanal s vodom. U taj kanal sa lokomotive se spusti cijev savijena na
nacin prikazan na slici 10.15.. Voda se podize u cijev i prelijeva se u rezervoar
lokomotive. Zbog cega se ovo doga†a? Je li brzina utjecanja vode u funkciji brzine
lokomotive?
Slika 10.15.
Odgovor:
Ovako savijena cijev predstavlja neku vrstu Pitove cijevi, tj. cijevi za mjerenje
dinamickog tlaka. Gibanje lokomotive za cijev moze predstavljati relativno gibanje
uida u suprotnom smjeru zbog cega se javlja dinamicki tlak. Pove´cavanjem
brzine lokomotive pove´cava se i dinamicki tlak, a time i visina vodenog stupca
koja je za neku granicnu brzinu dovoljna za prelijevanje vode u rezervoar lokomo-
tive. Ako pove´cavamo brzinu lokomotive dolaziti ´ce do pove´canja brzine utjecanja
uida u rezervoar zbog ve´ceg dinamickog tlaka.
mehanika.indd 303 9.11.2007 9:59:57
296 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
10.3 Primjeri
Primjer 10.3.1 Automobil prevozi ulje gusto´ce j = 870
kg
m
3
. Cisterna je puna
i ima oblik valjka cija je duzina | = 4 m. Odredite razliku tlakova na prednjoj
i zadnjoj strani cisterne za vrijeme kocenja. Pri kocenju automobil, kre´cu´ci se
jednoliko usporeno, smanji brzinu s ·
2
= 36
km
I
na ·
1
= 10.8
km
I
za t = 3.5 s.
Rješenje:
Razlika tlakova dolazi iz razloga što prilikom kocenja prednja strana cisterne
mora zaustaviti ulje (ulje zbog inercije pritiš´ce prednju površinu cisterne). Razlika
tlakova jednaka je
j =
1
o
gdje je sila 1 jednaka sili potrebnoj da uspori ulje, odnosno
1 = :· a = j · \ · a = j · | · o · a
pa imamo
j =
j · | · o · a
o
= j · | · a
Usporenje dobivamo iz
a =
·
t
=
·
2
÷·
1
t
pa je
j = j · | ·
·
2
÷·
1
t
= 870
kg
m
3
· 4 m·
10
m
s
÷3
m
s
3.5 s
= 6960 Pa = 6.96 kPa
Primjer 10.3.2 Vodovodna cijev u prvom poprecnom presjeku ima oblik kvadrata
stranice a, a u drugom poprecnom presjeku ima oblik kruga promjera a. Koliki je
odnos brzina protjecanja vode na mjestu prvog i drugog poprecnog presjeka?
Rješenje:
Prvi poprecni presjek ima površinu o
1
= a
2
, dok je drugi površine o
2
=
o
2
·¬
4
.
Koriste´ci jednadzbu kontinuiteta za ova dva poprecnapresjeka dobivamo
·
1
· o
1
= ·
2
· o
2
odakle je trazeni odnos
·
1
·
2
=
o
2
o
1
=
o
2
·¬
4
a
2
=
¬
4
= 0.785 4
mehanika.indd 304 9.11.2007 9:59:57
10.3. PRIMJERI 297
Primjer 10.3.3 Kroz cijev duljine | = 300 m tece voda brzinom · = 0.5
m
s
. Pri
zatvaranju ispusnog ventila tlak se pove´cava za j = 6 · 10
5
Pa. Koliko dugo je
trajalo zatvaranje ventila?
Rješenje:
Ako se ventil zatvori za vrijeme t kolicina gibanja vode za to vrijeme padne
da j = :· · do nule. Masa vode koja se zaustavlja, jednaka je
: = j · \ = j · o · | ==o =
:
j · |
zbog toga na ventil ´ce djelovati impuls sile
1 · t = (:· ·) = :· · = :· ·
koji izaziva pove´canje tlaka na ventilu
j =
1
o
=
:· ·
o · t
t =
:· ·
j · o
=
:· ·
j ·
n
j·|
=
· · j · |
j
=
0.5
m
s
· 10
3 kg
m
3
· 300 m
6 · 10
5
Pa
= 0.25 s
Primjer 10.3.4 Cisterna visine / = 5 m napunjena je vodom. Na dnu cisterne
nalazi se kruzni otvor promjera d = 4 cm. Izracunajte brzinu istjecanja vode kroz
otvor, masu vode koja istekne kroz otvor za vrijeme od t = 5 min te intezitet sile
kojom ´ce voda da djeluje na zatvarac ovog otvora. (Zbog male površine otvora u
odnosu na površinu cisterne zanemarite opadanje razine vode ucisterni)
Rješenje:
Koriste´ci (Toricelijev) izraz za brzinu istjecanja vode na dubini / dobivamo
· =
p
2 · q · / =
r
2 · 9.81
m
s
2
· 5 m = 9. 9
m
s
Masa vode koja istekne kroz otvor je
: = j · \ = j · o · | = j · o · · · t = j ·
d
2
· ¬
4
·
p
2 · q · / · t
= 1000
kg
m
3
·
(4 cm)
2
· ¬
4
· 9. 9
m
s
· 300 s
= 3733. 8 kg
Sila kojom voda djeluje na otvor jednaka je umnošku tlaka vodenog stupca i
površine zatvaraca otvora.
1 = j · o = j · q · / ·
d
2
· ¬
4
= 1000
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 5 m·
(4 cm)
2
· ¬
4
= 61.64 Pa
Primjer 10.3.5 Posuda cilindricnog oblika visine / = 5 m ispunjena je vodom
do vrha. U kojem ´ce vremenu voda potpuno iste´ci kroz otvor na dnu posude ako
je površina otvora jednaka 500-tom dijelu površine dna?
mehanika.indd 305 9.11.2007 9:59:57
298 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
Slika 10.16.
Rješenje:
Odnos površine otvora o
2
i dna posude o
1
jednak je
o
2
o
1
=
1
500
==
o
1
o
2
= 500
Kako voda istjece iz posude to se razina vode u njoj sma-
njuje. Brzina opadanja razine vode neka je ·
1
, dok je brzina
istjecanja vode na otvoru jednaka ·
2
. Koriste´ci jednadzbu
kontinuiteta dobivamo
o
1
· ·
1
= o
2
· ·
2
==·
2
=
o
1
o
2
· ·
1
Nadalje koriste´ci Bernoullijevu jednadzbu za tocku na
razini vode u posudi i tocku na otvoru posude dobivamo
j
o
+
1
2
· j · ·
2
1
+j · q · / =
1
2
· j · ·
2
2
+j
o
·
2
1
+ 2 · q · / = ·
2
2
Koriste´ci izraz za brzinu ·
2
dobivamo
·
2
1
+ 2 · q · / =
o
2
1
o
2
2
· ·
2
1
·
2
1
·
μ
o
2
1
o
2
2
÷1

= 2 · q · /
·
2
1
=
2 · q · /
³
S
2
1
S
2
2
÷1
´
·
1
=
v
u
u
t
2 · q
³
S
2
1
S
2
2
÷1
´ ·
_
/ = / ·
_
/
gdje smo uzeli oznaku / =
s
2·j

S
2
1
S
2
2
31

radi lakšeg zapisa.
U pocetnom trenutku visina je vode u posudi jednaka /, dok se tijekom istjeca-
nja ona mijenja i na kraju iznosi /
0
= 0 m. Visinu vode oznacimo sa koordinatom
j, pa promjenu visine (razine) vode mozemo izraziti jednadzbom
÷dj = ·
1
· dt = / ·
_
j · dt
÷
dj
_
j
= / · dt
cijom integracijom dobivamo potrebno vrijeme za istjecanje vode.
÷
0
Z
I
dj
_
j
=
t
Z
0
/ · dt
mehanika.indd 306 9.11.2007 9:59:58
10.3. PRIMJERI 299
Kako je
R
oj
I
j
= 2 ·
_
j dobivamo
÷2 ·
_
j |
0
I
= / · t |
t
0
÷2 ·
³
_
0 ÷
_
/
´
= / · (t ÷0)
2 ·
_
/ = / · t
odakle je
t =
2 ·
_
/
/
=
2 ·
_
/
s
2·j

S
2
1
S
2
2
31

=
v
u
u
t
2 · / ·
³
S
2
1
S
2
2
÷1
´
q
=
s
2 · 5 m· (500
2
÷1)
9.81
m
s
2
= 504. 82 s
Primjer 10.3.6 Vodoravnom cijevi protjece voda. Na mjestima gdje su pre-
sjeci cijevi o
1
= 5 cm
2
i o
2
= 22 cm
2
okomito su spojene dvije manometarske
cijevi. Odredite protok vode kroz vodoravnu cijev ako je razlika razina vode u
manometrima / = 20 cm.
Slika 10.17.
Rješenje:
Koriste´ci Bernoullijevu jednadzbu
i jednadzbu kontinuiteta
j
1
+
1
2
· j · ·
2
1
= j
2
+
1
2
· j · ·
2
2
·
1
· o
1
= ·
2
· o
2
·
2
=
o
1
o
2
· ·
1
uz izrazu za razliku tlakova
j = j
2
÷j
1
= j · q · /
dobivamo
j = j
2
÷j
1
=
1
2
· j ·
¡
·
2
1
÷·
2
2
¢
=
1
2
· j ·
"
·
2
1
÷
μ
o
1
o
2
· ·
1

2
#
= j · q · /
odakle je brzina·
1
jednaka
·
2
1
·
μ
1 ÷
o
2
1
o
2
2

= 2 · q · /
·
2
1
=
2 · q · /
³
1 ÷
S
2
1
S
2
2
´
·
1
=
v
u
u
t
2 · q · /
³
1 ÷
S
2
1
S
2
2
´ = o
2
·
s
2 · q · /
o
2
2
÷o
2
1
mehanika.indd 307 9.11.2007 9:59:58
300 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
pa je protok vode u cijevi
¡ = o
1
· ·
1
= o
1
· o
2
·
s
2 · q · /
o
2
2
÷o
2
1
= 5 · 10
34
m
2
· 22 · 10
34
m
2
·
s
2 · 9.81
m
s
2
· 0.2 m
(22 · 10
34
m
2
)
2
÷(5 · 10
34
m
2
)
2
= 1. 02 · 10
33
m
3
s
ili priblizno jedan litar u sekundi.
Primjer 10.3.7 Kroz horizontalni cijev tece teku´cina gusto´ce j = 0.7
g
cm
3
. Ako
je brzina teku´cine u uzem dijelu cijevi 5
m
s
, a razlika tlakova šireg i uzeg dijela
iznosi j = j
2
÷j
1
= 5 kPa, za koliko je potrebno podi´ci širi dio cijevi da bi se
brzina smanjila za 50%? Brzina u uzem dijelu cijevi je konstantna.
Rješenje:
Izracunajmo brzinu teku´cine u širem dijelu cijevi. Uzem dijelu cijevi prido-
dajmo indekse 1, a širem 2. Tada Bernoullijeva jednadzba daje
j
1
+j · q · /
1
+
1
2
· j · ·
2
1
= j
2
+j · q · /
2
+
1
2
· j · ·
2
2
kako je cijev horizontalna, tu razinu odaberimo za referentnu, tj.
/ = /
1
= /
2
= 0
odakle slijedi
1
2
· j · ·
2
2
= j
1
÷j
2
+
1
2
· j · ·
2
1
·
2
2
= ·
2
1
÷
2 · (j
2
÷j
1
)
j
= ·
2
1
÷
2 · (j)
j
·
2
=
s
·
2
1
÷
2 · (j)
j
= 3.27
m
s
Sada podignimo širi dio cijevi na visinu /
2
= /, a brzinu u širem dijelu cijevi
oznacimo sa ·
0
2
i trazimo da bude
·
0
2
= 0.5 · ·
2
= 1.64
m
s
j
1
+j · q · /
1
| {z }
=0
+
1
2
· j · ·
2
1
= j
2
+j · q · /
2
+
1
2
· j ·
¡
·
0
2
¢
2
odakle je
j · q · / = j
1
÷j
2
+
1
2
· j · ·
2
1
÷
1
2
· j ·
¡
·
0
2
¢
2
/ =
·
2
1
÷(·
0
2
)
2
2 · q
÷
j
2
÷j
1
j · q
=
·
2
1
÷(·
0
2
)
2
2 · q
÷
j
j · q
= 0.41 m
mehanika.indd 308 9.11.2007 9:59:58
10.3. PRIMJERI 301
Primjer 10.3.8 Iz pumpe u prizemlju zgrade, visoke / = 35 m, ulazi voda u
cijev promjera r
1
= 3 cm po tlakom od j = 10 bar brzinom od ·
1
= 2
m
s
. Koliki je
volumni protok vode? Kolika je brzina ·
2
i tlak u potkrovlju zgrade ako je tamo
promjer cijevi tri puta manji nego u prizemlju?
Rješenje:
Volumni protok dobivamo iz izraza
¡ = o · · = r
2
1
· ¬ · ·
1
= (0.03 m)
2
· ¬ · 2
m
s
= 5. 65 · 10
33
m
3
s
Brzinu u potkrovlju zgrade odre†ujemo iz jednadzbe kontinuiteta
¡ = o
i
· ·
i
= /o::t.
o
1
· ·
1
= o
2
· ·
2
·
2
=
o
1
o
2
· ·
1
=
r
2
1
· ¬
r
2
2
· ¬
· ·
1
=
r
2
1
¡
v
1
3
¢
2
· ·
1
= 9 · ·
1
= 9 · 2
m
s
= 18
m
s
Iz Bernoullijeve jednadzbe dobivamo
j +j · q · / +
1
2
· j · ·
2
= /o::t.
j
1
+j · q · /
1
+
1
2
· j · ·
2
1
= j
2
+j · q · /
2
+
1
2
· j · ·
2
2
pa dobivamo tlak u potkrovlju zgrade
j
2
= j
1
+j · q · (/
1
÷/
2
) +
j
2
·
¡
·
2
1
÷·
2
2
¢
= j
1
÷j · q · / ÷
j
2
·
¡
·
2
1
÷·
2
2
¢
= 10
6
Pa ÷10
3
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
· 35 m +
10
3 kg
m
3
2

³
2
m
s
´
2
÷
³
18
m
s
´
2
¸
= 4. 966 5 · 10
5
Pa
Primjer 10.3.9 Staklena kuglica polumjera r = 5 mm pada u teku´cem glicerinu.
Nakon nekog vremena brzina kuglice postaje konstantna. Odredite tu konstantnu
brzinu i pocetno ubrzanje kuglice.
Rješenje:
Jednadzba gibanja kuglice u glicerinu glasi
X
i
1
i
= :· q ÷1
&
÷1
tv
= :· a
Budu´ci da je viskoznost glicerina velika, Reynoldsov broj je malen pa vrijedi
Stokesov zakon:
1
tv
= 6¬ · j · r · ·
mehanika.indd 309 9.11.2007 9:59:59
302 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
odnosno jednadzba gibanja poprima oblik

3
· r
3
· j
c
· q ÷

3
· r
3
· j
j
· q ÷6¬ · j · r · · =

3
· r
3
· j
c
· a
Pocetno ubrzanje kuglice dobivamo iz uvjeta da je · = 0

3
· r
3
· j
c
· a
0
=

3
· r
3
· j
c
· q ÷

3
· r
3
· j
j
· q
a
0
=
¡
j
c
÷j
j
¢
j
c
· q =
³
2.53 · 10
3 kg
m
3
÷1.21 · 10
3 kg
m
3
´
2.53 · 10
3
kg
m
3
· 9.81
m
s
2
= 5. 12
m
s
2
Konstantna (granicna) brzina se dobiva iz uvjeta a = 0
0 =

3
· r
3
· j
c
· a =

3
· r
3
· j
c
· q ÷

3
· r
3
· j
j
· q ÷6¬ · j · r · ·
6¬ · j · r · · =

3
· r
3
·
¡
j
c
÷j
j
¢
· q
· =

3
· r
3
·
¡
j
c
÷j
j
¢
· q
6¬ · j · r
=
2r
2
·
¡
j
c
÷j
j
¢
· q
9 · j
=
2 ·
¡
5 · 10
33
m
¢
2
·
³
2.53 · 10
3 kg
m
3
÷1.21 · 10
3 kg
m
3
´
9 · 0.86 Pa s
· 9.81
m
s
2
= 8. 37
cm
s
a Reynoldsov broj je
Re =
j
j
· · · 2r
j
=
1.21 · 10
3 kg
m
3
· 8. 365 1
cm
s
· 2 · 5 · 10
33
m
0.86 Pa s
= 1. 18
pa Stokesov zakon vrijedi za ovo gibanje.
Primjer 10.3.10 Izracunajte brzinu padanja kapi vode promjera 1 = 0.2 mm u
zraku (j = 2 · 10
35
Pa s) nakon t = 0.1 s. Kolika je granicna brzina kapljice?
Koliki je prevaljeni put u vremenu t = 0.1 s (gusto´ca zraka iznosi j
:
= 1.225
kg
m
3
)?
Rješenje:
Na kapljicu djeluju sljede´ce sile: sila zemljine teze, uzgon i sila viskoznog
trenja koja u slucaju laminarnog strujanja po Stokesovu zakonu iznosi
1
tv
= 6¬ · j · 1· · = / · ·
Jednadzba gibanja kapljice glasi
:· a = :· q ÷1
tv
÷1
&

3
· 1
3
· j · a =

3
· 1
3
· j · q ÷/ · · ÷

3
· 1
3
· j
:
· q
a = 1 ÷' · ·
mehanika.indd 310 9.11.2007 9:59:59
10.3. PRIMJERI 303
gdje su:
1 = q ·
μ
1 ÷
j
:
j

i ' =
/
:
=
6¬ · j · 1
:
Separacijom varijabli

dt
= 1 ÷' · · ==

1 ÷' · ·
= dt
i zamjenom 1 ÷' · · = n, d· = ÷
o&
A
se dobiva
dn
n
= ÷' · dtÁ
Z
==
Z
dn
n
= ÷' ·
Z
dt
n = 1 ÷' · · = C · c
3At
te koriste´ci rubne uvjete · = 0, za t = 0 imamo C = 1 odnosno
1 ÷' · · = 1 · c
3A·t
· (t) =
1
'
·
¡
1 ÷c
3A·t
¢
=
q ·
³
1 ÷
j
:
j
´
I
n
·
³
1 ÷c
3
I
r
·t
´
=
:· q ·
³
1 ÷
j
:
j
´
6¬ · j · 1
³
1 ÷c
3
6r·¡·T
r
·t
´
=
2 · 1
2
· q
9 · j
· (j ÷j
:
) ·
μ
1 ÷c
3
9·¡
2·T
2
·p
·t

Za t = 0.1 s dobivamo brzinu
· (0.1 s) =
2 ·
¡
2 · 10
34
m
¢
2
· 9.81
m
s
2
9 · (2 · 10
35
Pa s)
·
μ
10
3
kg
m
3
÷1.225
kg
m
3

·
3
E
C1 ÷c
3

(
2·10
35
Pa s
)
2·(2·10
34
m)
2
·10
3
kg
m
3
·0.16 s
4
F
D = 0.88
m
s
Granicnu brzinu dobivamo iz uvjeta
a = 1 ÷' · ·
j
= 0 ==·
j
=
1
'
odnosno
·
j
=
q ·
³
1 ÷
j
:
j
´
6¬·j·1
n
=
:· q ·
³
1 ÷
j
:
j
´
6¬ · j · 1
=
2 · 1
2
· q
9 · j
· (j ÷j
:
)
=
2 ·
¡
2 · 10
34
m
¢
2
· 9.81
m
s
2
9 · (2 · 10
35
Pa s)
·
μ
10
3
kg
m
3
÷1.225
kg
m
3

= 4. 35
m
s
mehanika.indd 311 9.11.2007 9:59:59
304 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
Put se dobiva integracijom brzine
: =
Z
· · dt =
Z
1
'
·
¡
1 ÷c
3A·t
¢
· dt =
1
'
·
Z
¡
1 ÷c
3A·t
¢
· dt
=
1
'
· t ÷
1
'
2
·
¡
c
3A·t
÷1
¢
= ·
j
· t ÷
·
j
'
·
μ
c
3
1

·t
÷1

= ·
j
· t ÷
j · ·
2
j
q · (j ÷j
:
)
·
μ
c
3
¸·(p3p
:
)
p·r¸
·t
÷1

odakle za prije†eni put u t = 0.1 s dobivamo
: (0.1 s) = 0.82 m
Reynoldsov broj je
Re =
j
:
· ·
j
· d
j
=
1.225
kg
m
3
· 4. 35
m
s
· 10
34
m
2 · 10
35
Pa s
= 26. 67
pa je strujanje laminarno.
Primjer 10.3.11 Teku´cina gusto´ce j = 790
kg
m
3
i viskoznosti j = 3 · 10
32
Pa s
protjece kroz cijev polumjera r = 1 dm i duljine | = 1.5 km. Kolika je snaga
pumpe ako je protok kroz cijev ¡ = 10
l
s
? Stupanj korisnog djelovanja pumpe
iznosi j
I
= 0.6.
Rješenje:
Srednja brzina protjecanja uida kroz cijev iznosi
· =
¡
r
2
· ¬
=
10
32 m
3
s
(0.1 m)
2
· ¬
= 0.32
m
s
Budu´ci da je Reynoldsov broj
Re =
j
c
· · · d
j
=
790
kg
m
3
· 0.318 31
m
s
· 0.2 m
3 · 10
32
Pa s
= 1676. 4
strujanje uida je laminarno. Razlika tlakova potrebna za takvo protjecanje
dobiva se iz Poisseuilleova zakona
j =
32 · j · | · ·
d
2
=
32 · 3 · 10
32
Pa s · 1500 m· 0.32
m
s
(0.2 m)
2
= 11460 Pa
pa je potrebna snaga pumpe
1 = ¡ · j = 10
32
m
3
s
· 11460 Pa = 114.6 W
Budu´cida je stupanj korisnog djelovanja jednak j
I
= 0.6 snaga pumpe iznosi
1
c
=
1
j
I
=
114.6 W
0.6
= 191 W
mehanika.indd 312 9.11.2007 9:59:59
10.3. PRIMJERI 305
Primjer 10.3.12 Pokazite da Bernoullijeva jednadzba u diferencijalnom obliku
glasi
dj +j · q · d/ +j · · · d· = 0
i integrirajte tu jednadzbu za stlacive plinove, pretpostavljaju´ci da gusto´ca varira
s tlakom adijabatski, tj. da je
j
j
ì
= /o::t., gdje je i adijabatski koecijent plina.
Slika 10.18.
Rješenje:
Na djeli´c uida na strujnici u strujnoj cijevi
primjenjuje se drugi Newtonov zakon. Na presjeku
o
1
= o tlak je j, brzina · i visina od neke proizvoljne
reverentne razine /. Na presjeku o
2
= o + do tlak
je j +dj, brzina · +d· i visina /+d/. Rezultantna
sila koja djeluje na promatrani djeli´c uida jest
1 = j·o
1
÷(j +dj)· o
2
÷j· q·
o
1
+o
2
2
· d:·
d/
d:
= ÷dj· o÷j·q·o· d/
Primjenom II.Newtonova zakona slijedi
1 = :· a
÷dj · o ÷j · q · o · d/ = j · o · d: ·

dt
Á : o
÷dj ÷j · q · d/ = j · · · d·
dj +j · q · d/ +j · · · d· = 0
integriranjem jednadzbe dobiva se
/ +
·
2
2 · q
+
Z
dj
j · q
= /o::t.
Uzimaju´ci u obzir da je
j
j
ì
= /o::t. nakon provedene integracije se dobiva
q · /
1
+
1
:
·
i
i ÷1
· j
1
· \
1
+
·
2
1
2
= q · /
2
+
1
:
·
i
i ÷1
· j
2
· \
2
+
·
2
2
2
gdje su: : masa plina, \ volumen, · brzina, /
1
i /
2
referentne visine, te j tlak
plina.
mehanika.indd 313 9.11.2007 10:00:00
306 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
10.4 Zadaci
Problem 10.4.1 Poprecni je presjek klipa u vodoravno polozenoj štricaljki
o
1
= 1.6 cm
2
, a presjek otvora je o
2
= 1 mm
2
. Za koliko ´ce vremena iste´ci
voda ako na klip djeluje okomita sila od 1 = 5 N i ako je hod klipa | = 4 cm?
Rezultat: t = 0.81 s.
Problem 10.4.2 Voda prolazi kroz okomitu Ventuijevu cijev koja na ulazu ima
promjer d
1
= 4 cm, a na suzenom dijelu, koji je / = 0.5 m iznad ulaznog, promjer
iznosi d
2
= 2 cm. Na ulazu je tlak j
1
= 160 kPa, a na suzenom dijelu j
2
= 80 kPa.
Izracunajte brzinu protjecanja i protok vode kroz cijev. Kolika bi bila razlika
stapaca zive u zivinom manometru u obliku U-cijevi spojenom izme†u ulaza i
suzenja cijevi? Zanemarite unutrašnje trenje uida.
Slika 10.19.
Rezultat: ·
1
= 3.16
m
s
, ¡ = 3.97
l
s
, / = 0.61 m.
Problem 10.4.3 U spremniku se nalazi voda do visine /
·
= 2 m, a iznad vode
je sloj ulja gusto´ce j
&
= 850
kg
m
3
i debljine d = 1 m. Kolika je pocetna brzina
istjecanja vode kroz otvor na dnu spremnika?
Rezultat: · = 7.5
m
s
.
Problem 10.4.4 Mlaz vode izlazi iz kruznog otvora promjera d
1
= 2 cm i penje
se okomito do visine / = 4.1 m. Koliki je promjer mlaza d
2
na visini od 1 m?
Rezultat: d
2
= 2.14 cm.
mehanika.indd 314 9.11.2007 10:00:00
10.4. ZADACI 307
Problem 10.4.5 Kroz vodoravnu cijev sa suzenjem na jednom mjestu tece teku-
´cina gusto´ce j
t
= 900
kg
m
3
. Ako je brzina teku´cine u uzem dijelu cijevi ·
1
= 5
m
s
, a
razlika tlakova šireg i uzeg dijela iznosi j = 5 kPa, za koliko je potrebno podi´ci
suzenje cijevi da bi se brzina u njemu smanjila na polovinu.
Rezultat: / = 0.49 m.
Problem 10.4.6 Pitot-Prandtlova cijev nalazi se u struji zraka gusto´ce
j
:
= 1.2
kg
m
3
, brzine · i tlaka j. Kolika je brzina zraka ako je razlika stupaca
vode u diferencijalnom manometru spojenom na Pitotovu cijev / = 6 cm?
Slika 10.20.
Rezultat: · = 31
m
s
.
Problem 10.4.7 Manometri na Pitotovoj cijevi u zrakoplovu pokazuju staticki
tlak od 80 kPa i ukupan tlak od 1000 kPa. Uz pretpostavku da je gusto´ca zraka
j
:
= 1
kg
m
3
izracunajte brzinu ·
1
zrakoplova ako se pretpostavlja da je zrak nestlaciv
uid i brzinu ·
2
ako se pretpostavlja adijabatski proces.
Rezultat: ·
1
= 200
m
s
, ·
2
= 191
m
s
.
Problem 10.4.8 Kolika je snaga crpke koja kroz cijev stalnog presjeka crpi vodu
na visinu / = 3 m ako je razlika tlakova j = 60 kPa, protok vode ¡ = 10
l
s
, a
gubitak tlaka zbog viskoznog trenja j
·
= 40 kPa? stupanj korisnog djelovanja
crpke iznosi j = 0.7.
Rezultat: 1 = 1.9 kW.
Problem 10.4.9 Nafta protjece kroz cijev promjera d = 2.54 cm i duljine
| = 18 m srednjom brzinom · = 0.1
m
s
. Koliko je smanjenje tlaka u cijevi uzroko-
vano viskoznoš´cu ako je j = 0.1 Pa s? Koliko iznosi Reynoldsov broj za ovo
protjecanje? Gusto´ca nafte iznosi j
a
= 850
kg
m
3
.
Rezultat: j = 8928 Pa, Re = 22.
Problem 10.4.10 Teku´cina viskoznosti j = 0.1 Pa s protjece kroz cijev promjera
d = 2 cm, duljine | = 42 m. Razlika tlaka izme†u pocetka i kraja cijevi iznosi
j = 60 kPa. Izracunajte kolika je srednja brzina protjecanja, brzina protjecanja
u sredini cijevi i na udaljenosti r = 0.2 cm od stijenke cijevi.
mehanika.indd 315 9.11.2007 10:00:00
308 POGLAVLJE 10. DINAMIKA FLUIDA
Rezultat: · = 17.9
cm
s
, ·
cv
= 35.7
cm
s
, ·
v
= 12.9
cm
s
.
Problem 10.4.11 Pokus pokazuje da laminarno strujanje uida prelazi u tur-
bulentno srujanje kada brzina zraka kroz cijev promjera d = 10 cm pre†e kriticnu
vrijednost od · = 33
cm
s
. Potrebno je izracunati kriticni Reynoldsov broj. Kolika
bi bila kriticna brzina za strujanje vode kroz cijev promjera d
·
= 2.54 cm?
Rezultat: Re
I
= 2200, ·
I
= 8.7
cm
s
.
Problem 10.4.12 Kapljica vode u nekom oblaku ima promjer od d = 5· 10
35
m.
Kojom najve´com brzinom te kapljice mogu padati kroz zrak? Za viskoznost zraka
uzmite j = 1.8 · 10
35
Pa s.
Rezultat: · = 0.3
m
s
.
Problem 10.4.13 Odredite brzinu kišne kapi u trenutku kada padne na tlo ako
se kap smatra kuglicom polumjera r = 1 mm, a koecijent vikoznosti zraka iznosi
j = 1.82 · 10
35
Pa s.
Rezultat: · = 120
m
s
.
mehanika.indd 316 9.11.2007 10:00:00
Poglavlje 11
HARMONIJSKO TITRANJE
11.1 Osnovni pojmovi i denicije
Slika 11.1
Ako neki sustav pomaknemo iz polozaja sta-
bilne ravnoteze, tada sustav nastoji da se vrati u
ravnotezni polozaj. Na primjer uzmimo kuglicu
koja se nalazi u posudi (slika 11.1). Ako kuglicu po-
maknemo iz polozaja ravnoteze, ona ´ce se vra´cati
u ravnotezni polozaj, gibati se u suprotnom smjeru
i ponovo vra´cati u ravnotezni polozaj.
Ovakav tip gibanja nazivamo oscilacijsko gibanje.
Oscilacijsko gibanje je opisano maksimalnom udaljenoš´cu tijela od ravnoteznog
polozaja koje nazivamo amplituda osciliranja i vremenom potrebnim da se gibanje
ponovi - periodom osciliranja. Broj osciliranja po jedinici vremena nazivamo
frekvencijom.
Titranja i njihala Materijalna tocka (sitno tijelo) jednostavno titra oko polo-
zaja ravnoteze pod utjecajem elasticne ili harmonijske sile. Ta sila je uvijek
usmjerena prema ravnoteznom polozaju i vra´ca tijelo u polozaj ravnoteze i ima
oblik:
÷÷
1 = ÷/
÷÷
r (11.1.1)
gdje je /÷ konstanta elasticnosti, a
÷÷
r ÷ elogancija, tj. trenutna udaljenost tijela
od polozaja ravnoteze. Koriste´ci II. Newtonov zakon
÷÷
1 = :
÷÷
a = :·
d
2÷÷
r
dt
2
dolazimo do jednadzbe gibanja harmonijskog oscilatora

d
2÷÷
r
dt
2
+/ ·
÷÷
r = 0 (11.1.2)
309
mehanika.indd 317 9.11.2007 10:00:01
310 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
koja ima op´ce rješenje
÷÷
r (t) =
÷÷
¹ sin(.t +,)
gdje je
÷÷
¹÷ amplituda, ,÷ pocetna faza, a .÷ kruzna frekvencija.
Veza izme†u kruzne frekvencije i frekvencije, odnosno periodom, prikazana je
izrazom
. = 2¬ · ) = 2¬ ·
1
T
gdje je T÷ period titranja jednak
T = 2¬
r
:
/
Denicija 11.1.1 Sitno tijelo (materijalna tocka) mase : obješeno o nit kon-
stantne duljine i zanemarive tezine nazivamo matematicko njihalo.
Izvede li se tijelo iz polozaja ravnoteze za odre†eni kut 0 i prepusti samom
sebi, ono se njiše. Sila koja vra´ca tijelo u polozaj ravnoteze iznosi
1 = ÷:q sin0
dok za mali kut 0 vrijedi aproksimacija
1 = ÷:q0
Jednadzba gibanja i rješenja za matematicko njihalo jednaki su jednadzbi
gibanja i rješenju za jednostavno titranje. Period titranja matematickog njihala
iznosi
T = 2¬
s
|
q
gdje je |÷ duljina niti, a q÷ akceleracija slobodnog pada.
Idealno cvrsta tijela pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenjaju svoj oblik, dok
se realna cvrsta tijela deformiraju. Ako su deformacije elasticne, vrijedi Hookeov
zakon
o = 1 · -
gdje je o =
1
S
napetost, 1 sila i o površina na koju ta sila djeluje. Koecijent
proporcionalnosti 1 nazivamo Youngov modul elasticnosti.
Poseban je slucaj deformacija štapa ucvrš´cenog na jednom kraju. Kada na
drugom kraju štapa djeluje par sila, moment para sila
÷÷
'
j
izazvat ´ce torziju
÷÷
'
j
= 1·
÷÷
0
mehanika.indd 318 9.11.2007 10:00:01
11.1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE 311
gdje je 1 onstanta torzije:
1 =
¬
2
·
r
4
|
· G
gdje je G modul torzije,
÷÷
0 zakret zbog torzije za štap duljine | i polumjera r.
Kod torzionog njihala (oscilatora) moment para sila uravnotezi se sa momen-
tom u zici
÷÷
'
j
= ÷
÷÷
'
:
U trenutku kada prestane djelovati moment para sila
÷÷
'
j
, tijelo se vra´ca u
polozaj ravnoteze pod djelovanjem momenta zice
÷÷
'
:
1 ·
d
2
÷÷
0
dt
2
+1·
÷÷
0 = 0
Ova je jednadzba u matematickom smislu jednaka (11.1.2) pa je analogno
period torzionog titranja jednak
T = 2¬
r
1
1
gdje je 1 moment inercije tijela s obzirom na os titranja.
Denicija 11.1.2 Kruto tijelo koje se moze okretati oko horizontalne osi koja
ne prolazi kroz tezište tijela naziva se zicko njihalo.
Ako takvo tijelo pomaknemo iz polozaja ravnoteze i pustimo ono se njiše pod
utjecajem momenta tezine. Za male kutove moment tezine glasi
÷÷
' = ÷:q · 1 ·
÷÷
0
gdje je 1 udaljenost osi rotacije od tezišta tijela pa jednadzba gibanja ima oblik
1 ·
d
2
÷÷
0
dt
2
+:q · 1 ·
÷÷
0 = 0
i ima isti oblik kao i jednadzba (11.1.2). Period zickog njihala tada glasi
T = 2¬
s
1
:q · 1
Ukupna energija 1 tijela koje jednostavno titra, tj. harmonijskog oscilatora
je konstantna i jednaka je zbroju kineticke i potencijalne energije
1 = 1
I
+1
j
=
1
2
/ · ¹
2
mehanika.indd 319 9.11.2007 10:00:01
312 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
11.2 Problemski zadaci
Problem 11.2.1 Zadane su dinamicke jednadzbe gibanja. Koja od navedenih
sila dozvoljava harmonijsko gibanje i zašto?
a) 1 = ÷ar,
b) 1 = ar
2
,
c) 1 = ÷ar
2
+c,
d) 1 = ar
2
+/r +c,
e) 1 = ÷ar
3
.
Odgovor:
Tocan odgovor je pod a) zbog toga što koriste´ci II. Newtonov zakon jedino ta
jednadzba daje jednadzbu gibanja harmonjskog oscilatora, dok druge ne.
Problem 11.2.2 Imamo matematicko njihalo duljine | i perioda T. Skratimo li
duljinu njihala na |
1
=
|
4
ho´ce li do´ci do promjene perioda i koliko?
Odgovor:
Skra´civanjem duljine njihala dolazi do skra´civanja perioda njihanja i to za:
T = 2¬
s
|
q
T
1
= 2¬
s
|
1
q
= 2¬
s
|
4
q
= 2¬
r
1
4
·
s
|
q
=
r
1
4
· 2¬
s
|
q
=
1
2
· T
odakle zakljucujemo da ´ce se period njahala skratiti na polovinu.
Problem 11.2.3 Imamo tri matematicka njihala iste duljine | na koji su obje-
šene kugle razlicitih masa (slika 11.2.) i to tako da je :
3
:
2
:
1
. Kako se
odnose njihovi periodi njihanja T
1
, T
2
, T
3
?
Slika 11.2
mehanika.indd 320 9.11.2007 10:00:01
11.2. PROBLEMSKI ZADACI 313
Odgovor:
Izraz za period njihanja ne ovisi o masi, tako da ´ce period njihanja biti isti
(svakako samo ako zanemarimo otpor zraka).
Problem 11.2.4 Na horizontalnim podlogama se nalaze tri tjela masa :
1
<
:
2
< :
3
(slika 11.3.), a podloge su na oprugama istih koecijenata elasticnosti
/. Kako se odnose periodi titranja opruga T
1
, T
2
, T
3
?
Slika 11.3.
Odgovor:
Kako je period opruge zadan izrazom
T = 2¬
r
:
/
to ´ce za ve´ce mase period biti dulji proporcionalno s drugim korijenom promjene
mase. Zbog toga ´ce se period odnositi kao:
T
3
= 2¬
r
:
3
/
T
2
= 2¬
r
:
2
/
T
1
= 2¬
r
:
1
/
Dakle, sustav s ve´cim masama ima ve´ce periode uz istu konstantu elasticnosti
opruga.
mehanika.indd 321 9.11.2007 10:00:02
314 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
11.3 Primjeri
Primjer 11.3.1 Uteg mase : = 0.2 kg visi na elasticnom peru i titra gore-dolje
po putanji dugackoj 40 cm. Period titranja iznosi T = 4 s. Ako je u pocetnom
trenutku mjerenja uteg u ravnoteznom polozaju, odredite:
a) brzinu i akceleraciju utega u trenutku kad uteg prolazi kroz polozaj ravnoteze,
b) maksimalnu elasticnu silu koja djeluje na uteg,
c) maksimalnu kineticku energiju utega.
Rješenje:
Kroz polozaj ravnoteze uteg prolazi u pocetnom trenutku t = 0 s, pa je:
a) brzina jednaka
· = ·
max
cos
2¬t
T
=
2¬¹
T
cos
2¬t
T
=
2¬ · 0.2 m
4 s
cos
2¬ · 0 s
4 s
= 0.1¬
m
s
· cos 0 = 0.1¬
m
s
= 0.31
m
s
kada uteg prolazi polozajem ravnoteze : = 0 m akceleracija je
a = ÷.
2
: = ÷
μ

T

2
: = ÷

2
T
2
· : = 0
m
s
2
b) sila je maksimalna u maksimalnoj elongaciji - amplitudi, za
: = ¹1
max
= ÷/:
max
= ÷/¹ = ÷

2
T
2

= ÷

2
(4 s)
2
· 0.2 kg · 0.2 m = ÷0.01¬
2
N = ÷9. 87 · 10
32
N
c) uteg ima maksimalnu koneticku energiju za · = ·
max
, što prikazano preko
mase, amplitude i perioda iznosi
1
I,max
=
1
2

max
=
1
2

μ
2¬¹
T

2
=
1
2


2
¹
2
T
2
=

2

2
T
2
=

2
· 0.2 kg · (0.2 m)
2
(4 s)
2
= 0.001 ¬
2
J = 9. 87 mJ
Primjer 11.3.2 Koliki je period titranja cestice koja ima akceleraciju a = 1.2
m
s
2
u trenutku kada je njezina udaljenost od ravnoteznog polozaja 0.06 m?
mehanika.indd 322 9.11.2007 10:00:02
11.3. PRIMJERI 315
Rješenje:
Iz izraza za ubrzanje imamo a =

2
T
2
: slijedi
T =
r

2
:
a
= 2¬
r
:
a
= 2¬
s
0.06 m
1.2
m
s
2
=
¬
_
5
s = 1. 4 s
Primjer 11.3.3 Uteg tezak G
1
= 30 N visi o jednom kraju elasticne opruge i titra
s periodom od T
1
= 0.5 s. Koliko iznosi konstanta opruge i koliki ´ce biti period
titranja utega tezine G
2
= 150 N koji harmonicki titra obješen na istu oprugu?
Rješenje:
Iz izraza za konstantu opruge dobivamo
/ =

2
:
T
2
=

2
G
T
2
q
=

2
· 30 N
(0.5 s)
2
· 9.81
m
s
2
= 482.92
N
m
iz izraza za period titranja T
1
= 2¬
q
G
1
jI
= 0.5 s slijedi
T
2
= 2¬
s
G
2
q/
= 2¬
s
5G
1
q/
= 2¬
s
G
1
q/
·
_
5 = 0.5 s ·
_
5 = 1. 12 s
što smo mogli dobiti i uvrštavanjem dobivene vrijednosti za konstantu opruge
T
2
= 2¬
s
G
2
q/
= 2¬
s
150 N
9.81
m
s
2
· 482.92
N
m
= 1. 12 s
Primjer 11.3.4 Ura (sat) sa njihalom izra†en je tako da period njihala bude
T = 1 s kad je ura tocna. Izra†ena ura zaostaje za pola sata na dan. Što treba
uraditi s njihalom da ura bude tocna?
Rješenje:
Kad je sat tocan, period njihala iznosi T = 1 s, pa je duljina tog njihala
jednaka
| = q
μ
T


2
=
qT
2

2
=
9.81
m
s
2
· (1 s)
2

2
= 0.25 m
ako sat u jednom danu 1d = 24/ zostane za pola sata, to je njegov period
T
0
=
24
23.5
s = 1. 02 s
mehanika.indd 323 9.11.2007 10:00:02
316 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
pa je duljina njihala
|
0
=
q (T
0
)
2

2
=
9.81
m
s
2
· (1.02 s)
2

2
= 0.26 m
kako je duljina njihala kod tocnog sata jednaka |,njihalo moramo skratiti za
| = |
0
÷| = 0.26 m÷0.25 m = 0.01 m = 1 cm
Primjer 11.3.5 U mjestu B na ekvatoru Zemlje sat sa njihalom ima period
titranja T
c
= 1 s. Kad sat prenesemo u mjesto A na polu Zemlje, kolika ´ce
biti preciznost tog sata?
Rješenje:
Na ekvatoru Zemlje ubrzanje slobodnog pada iznosi q
c
= 9.79
m
s
2
, dok na polu
iznosi q
j
= 9.83
m
s
2
. Kako je na ekvatoru period titranja jednak T = 1 s to njihalo
ima duljinu
| =
q
c
T
2
c

2
=
9.79
m
s
2
· (1 s)
2

2
= 0.247 98 m
pa je period njihala na polu jednak
T
j
= 2¬
s
|
q
j
= 2¬
s
0.247 98 m
9.83
m
s
2
= 0.997 96 s
odnosno, za jedan dan ´ce napraviti
· =
86400 s
0.997 96 s
= 86577
perioda, tj. sat ´ce za svaki titraj pokazivati jednu sekundu, odnosno brzat ´ce za
t
0
= 86577 s ÷86400 s = 177 s = 2 min i 57 s
Primjer 11.3.6 Na cesticu mase : = 0.15 kg djeluje elasticna sila cija je kon-
stanta / = 18
N
m
i ona titra s amplitudom od ¹ = 20 cm. Izracunajte potencijalnu
i kineticku energijucestice kada je ona udaljena od ravnoteznog polozaja r = 5 cm
te period titranja.
Rješenje:
Period titranja elasticnog pera dan je izrazom
T = 2¬
r
:
/
= 2¬
s
0.15 kg
18
N
m
= 0.57 s
Ukupna energija harmonijskog oscilatora (elasticnog pera) je
1
&I
= 1
I
+1
j
=
1
2

2
=
1
2
· 18
N
m
(0.2 m)
2
= 0.36 J
mehanika.indd 324 9.11.2007 10:00:02
11.3. PRIMJERI 317
Potencijalna energija u polozaju r = 5 cm jednaka je
1
j
(r) =
1
2
/r
2
=
1
2
· 18
N
m
(0.05 m)
2
= 0.0225 J = 22.5 mJ
pa je kineticka energija jednaka
1
&I
÷1
j
(r) = 0.36 J ÷0.0225 J = 0.3375 J
Primjer 11.3.7 Prilikom ispitivanja elasticnog pera odbojnika vagona djelova-
njem sile od 1 = 10
4
N, elasticno pero odbojnika stisnulo se za r = 1 cm. Kolikom
brzinom se gibao vagon koji udara u zid za ispitivanje odbojnika ako se on stisnuo
za r
0
= 20 cm. Masa vagona je : = 20t.
Rješenje:
Kineticka energija vagona troši se na sabijanje elasticnog pera i pretvara u
njegovu potencijalnu energiju
1
I
=
1
2

2
= 1
j
=
1
2
/
¡
r
0
¢
2
gdje je /÷ konstanta elasticnosti pera koju dobivamo iz
1 = /r ==/ =
1
r
=
10
4
N
1 cm
= 10
6
N
m
pa je
· =
s
/ (r
0
)
2
:
=
s
10
6
N
m
· (20 cm)
2
20000 kg
= 1. 414 2
m
s
Primjer 11.3.8 Tijelo mase : = 50 g koje je vezano za kraj opruge izvuceno je
iz ravnoteznog polozaja za ¹ = 20 cm silom od 1 = 20 N i pušteno. Izracunajte
brzinu i ubrzanje kada je tijelo udaljeno od ravnoteznog polozaja r = 5 cm.
Rješenje:
Sila potrebna za izvlacenje tijela na eloganciju ¹ je
1 = /¹ =/ =
1
¹
=
20 N
0.2 m
= 100
N
m
Jednadzba harmonijskog titranja glasi
r(t) = ¹sin(.t +,)
no, u trenutku t = 0 s tijelo je u maksimalnom otklonu, amplitudi r = ¹ pa
vrijedi
¹ = ¹sin(. · 0 +,) =, =
¬
2
mehanika.indd 325 9.11.2007 10:00:02
318 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
pa je jednadzba gibanja
r(t) = ¹sin
³
.t +
¬
2
´
= ¹cos .t
gdje je
. =
r
/
:
=
s
100
N
m
0.05 kg
= 44.72
rad
s
Tijelo ´ce biti u trenutku t
1
u polozaju r(t
1
) = 5 cm
r(t
1
) = ¹cos .t
1
=t
1
=
1
.
arccos
r
¹
=
1
44.72
rad
s
arccos
1
4
= 0.03 s
Brzina · je dana izrazom
· (t) =
dr(t)
dt
= ÷¹. sin.t = ÷¹.
p
1 ÷cos
2
.t
= ÷¹.
r
1 ÷
r
2
(t)
¹
2
= ÷.
p
¹
2
÷r
2
(t)
pa je u trenutku t
1
· (t
1
) = ÷.
p
¹
2
÷r
2
(t
1
) = ÷8.66
m
s
Ubrzanje a je dano izrazom
a (t) =
d· (t)
dt
=
d
2
r(t)
dt
= ÷¹.
2
cos .t
= ÷¹.
2
r(t)
¹
= ÷.
2
r(t) = ÷
/
:
r(t)
pa je u trenutku t
1
ubrzanje
a (t
1
) = ÷
/
:
r(t
1
) = ÷
100
N
m
0.05 kg
· 0.05 m = ÷100
m
s
2
Napomena, ubrzanje smo mogli dobiti i iz izraza za silu
1 (t) = :a (t) = ÷/r(t) =a (t) = ÷
/
:
r(t)
što je analogno prethodno dobivenom izrazu preko druge derivacije polozaja.
Primjer 11.3.9 Tijelo harmonicki titra amplitudom ¹ = 15 cm, pri cemu za
T = 2 s napravi jednu oscilaciju. Kolika je brzina tijela u trenutku kada je elon-
gacija jednaka polovini amplitude?
mehanika.indd 326 9.11.2007 10:00:03
11.3. PRIMJERI 319
Rješenje:
Kutna brzina harmonijskog titranja jednaka je
. =

T
=

2 s
= ¬ s
31
Iz jednadzbe gibanja harmonijskog oscilatora, uz pocetne uvjete r = ¹ za t = 0 s
imamo
r(t) = ¹cos .t
Vrijeme kada je r =
¹
2
iznosi
t1
2
=
1
.
arccos
1
2
=
1
3
s
gdje je dovoljno uzeti jedno od 4 mogu´ca rješenja (zbog simetrije gibanja). Brzina
tijela odre†ena je izrazom
· (t) =
dr(t)
dt
= ÷¹. sin.t
pa je u trenutku t1
2
iznos brzine
·
³
t 1
2
´
= ¹. sin.t 1
2
= 0.41
m
s
Napomena: sva preostala rješenja imaju isti iznos brzine, dva puta prema ravno-
teznom polozaju i dva puta od ravnoteznog polozaja, za pozitivnu i negativnu
vrijednost amplitude.
Primjer 11.3.10 Tijelo mase : = 0.2 kg nalazi se na horizontalnoj podlozi i
vezano je za oprugu konstante elasticnosti / = 5
N
m
. Tijelo izvucemo za :
0
= 0.1 m
udesno od ravnoteznog polozaja i damo mu udesno pocetnu brzinu ·
0
= 1
m
s
.
Izracunajte: period, frekvenciju, kutnu frekvenciju, ukupnu energiju tirtranja,
amplitudu i pocetnu fazu. Napišite izraz za elongaciju, brzinu i akceleraciju u
ovisnosti o vremenu. U kojem trenutku vremena tijelo dolazi u polozaj : = 0.2 m?
Kolika mu je tada brzina i akceleracija? Gubitke zbog trenja zanemariti.
Rješenje:
Period dobivamo iz izraza
T = 2¬
r
:
/
= 2¬
s
0.2 kg
5
N
m
= 1. 26 s
frekvencija je inverzna velicina periodu
) =
1
T
=
1
1. 26 s
= 0.8 s
31
= 0.8 Hz
mehanika.indd 327 9.11.2007 10:00:03
320 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
Kutna brzna jednaka je
. = 2¬) = 2¬ · 0.8 s
31
= 5
rad
s
Ukupnu energiju dobijemo kao zbroj kineticke i potencijalne energije u poce-
tnom trenutku
1 =
1
2

2
0
+
1
2
/:
2
0
=
1
2
· 0.2 kg ·
³
1
m
s
´
2
+
1
2
· 5
N
m
· (0.1 m)
2
= 0.125 J
Amplitudu titranja mozemo dobiti iz izraza za ukupnu energiju, koja je kod
neprigušenog titranja konstantna. Iz izraza
1 =
1
2

2
dobivamo
¹ =
r
21
/
=
s
2 · 0.125 J
5
N
m
= 0.22 m
Jednadzba za eloganciju glasi
: (t) = ¹sin(.t +,)
pa je u trenutku t = 0 s, pocetna elongacija
:
0
= ¹sin(. · 0 +,) = ¹sin,
sin, =
:
0
¹
=
0.1 m
0.22 m
= 0.45
, = arcsin0.45 = 0.46 rad = 26.56

Uvrštavanjem dobivenih vrijednosti za ¹, ,, . dobivamo pomak kao funkciju
vremena
: (t) = ¹sin(.t +,) = 0.22 m· sin(5t + 0.46)
gdje je kutna brzina i faza izrazena u radijanima. Izrazi za brzinu i akceleraciju
kao funkcije vremena se dobivaju
· (t) =
d: (t)
dt
= ¹. cos (.t +,) = 0.22 m· 5
rad
s
· cos (5t + 0.46)
= 1. 12 cos (5t + 0.46)
m
s
a (t) =
d· (t)
dt
= ÷¹.
2
sin(.t +,) = ÷0.22 m·
μ
5
rad
s

2
· sin(5t + 0.46)
= ÷5. 59 sin(5t + 0.46)
m
s
2
mehanika.indd 328 9.11.2007 10:00:03
11.3. PRIMJERI 321
te trenutak t
0
kada je : = 0.2 m dobivamo iz
:
¡
t
0
¢
= ¹sin
¡
.t
0
+,
¢
= 0.22 m· sin
¡
5t
0
+ 0.46
¢
= 0.2 m
0.2 m
0.22 m
= 0.89 = sin
¡
5t
0
+ 0.46
¢
t
0
=
1
5
(arcsin0.89 ÷0.46) = 0.13 s
Primjer 11.3.11 Izracunajte izvršeni rad pri istezanju elasticnog pera sa duljine
|
1
= 50 cm do |
2
= 56 cm ako je ravnotezni polozaj u |
0
= 40 cm. Iznos konstante
opruge je / = 120
N
m
. Zadatak riješiti preko srednje sile i integralnim nacinom.
Rješenje:
Kod elasticnog pera sila je proporcionalna udaljenosti kraja opruge od svog
ravnoteznog polozaja 1 = /:, gdje je :
i
= |
0
÷|
i
. Srednja sila jednaka je srednjoj
vrijednosti pocetne i konacne sile. Tada je izvršeni rad
¹ = 1 · : =
1
2
(1
1
+1
2
) (:
2
÷:
1
) =
1
2
[/:
2
÷/:
1
] · (:
2
÷:
1
)
=
/
2
¡
:
2
2
÷:
2
1
¢
=
120
N
m
2
·
h
(16 cm)
2
÷(10 cm)
2
i
= 0.94 J
Integralnom metodom imamo
¹ =
c
2
Z
c
1
1d: =
c
2
Z
c
1
/:d: = /
c
2
Z
c
1
:d: =
/
2
:
2
|
c
2
c
1
=
/
2
¡
:
2
2
÷:
2
1
¢
= 0.94 J
Primjer 11.3.12 Horizontalna elasticna opruga sabijena je od svog ravnoteznog
polozaja za r = 10 cm kockom mase : = 0.4 kg a zatim puštena da odbaci kocku
u horizontalnom pravcu. Pri tome kocka klizi po horizontalnoj ravnini i zaustavi
se nakon : = 0.5 m. Izracunajte koecijent trenja j izme†u kocke i ravnine.
Konstanta opruge iznosi / = 80
N
m
. Masu opruge zanemarite.
Rješenje:
Prilikom sabijanja opruge tijelo dobiva potencijalnu energiju koja iznosi
1
j
=
1
2
/r
2
Kada se opruga pusti ona ´ce odbaciti kocku u horizontalnom pravcu. Zbog
postojanja sile trenja izme†u kocke i podloge, kocka ´ce se zaustaviti kada se njena
cjelokupna energija utroši na rad protiv sile trenja. Taj rad sile trenja iznosi
\
tv
= 1
tv
: = j:q:
Izjednacavanjem ovih energija dobivamo
1
2
/r
2
= j:q:
j =
/r
2
2:q:
=
80
N
m
· (10 cm)
2
2 · 0.4 kg · 9.81
m
s
2
· 0.5 m
= 0.2
mehanika.indd 329 9.11.2007 10:00:03
322 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
Primjer 11.3.13 Na vertikalno postavljenu oprugu duljine |
0
u trenutku t
0
= 0 s
stavimo predmet mase : i sustav pocinje titrati pocetnom brzinom ·
0
= 0
m
s
.
Odredite elongaciju kao funkciju vremena.
Rješenje:
Jednadzba gibanja sustava glasi:
X
i
1
i
= ÷/: +1
0
= :a = :¨ :
¨ : +
/
:
: =
1
0
:
koriste´ci izraz .
2
=
I
n
dobivamo ¨ : +.
2
: =
1
0
n
Dobivena jednadzba je nehomogena diferencijalna jednadzba drugog reda.
Op´ce rješenje ove jednadzbe dobivamo tako da se op´cem rješenju homogene jed-
nadzbe pribroji jedno od partikularnih rješenja nehomogene jednadzbe. Op´ce
rješenje homogene jednadzbe ¨ : +.
2
: = 0, tj. jednadzbe jednostavnog harmoni-
jskog oscilatora glasi:
: (t) = ¹cos (.
0
t +,)
a partikularno rješenje nehomogene jednadzbe glasi
: =
1
0
:.
2
0
pa je op´ce rješenje nehomogene diferencijalne jednadzbe
: (t) = ¹cos (.
0
t +,) +
1
0
:.
2
0
odnosno funkcija brzine je
· (t) = b : (t) =
d: (t)
dt
= ÷¹.
0
sin(.
0
t +,)
Iz pocetnih uvjeta zadatka t = 0 s, : = 0 m, b : = 0
m
s
dobivamo
: (0) = ¹cos (.
0
· 0 +,) +
1
0
:.
2
0
= ¹cos , +
1
0
:.
2
0
= 0
b : (0) = ÷¹.
0
sin(.
0
· 0 +,) = 0
odnosno za
, = 0 ==¹ = ÷
1
0
:.
2
0
mehanika.indd 330 9.11.2007 10:00:04
11.3. PRIMJERI 323
pa je jednadzba elongacije
: (t) = ÷
1
0
:.
2
0
cos .
0
t +
1
0
:.
2
0
=
1
0
:.
2
0
(1 ÷cos .
0
t)
Postavimo li ishodište koordinate r u polozaj
r = : ÷
1
0
:.
2
0
dobili bi jednadzbu
r(t) = ÷
1
0
:.
2
0
cos .
0
t
što je jednostavno harmonicko titranje.
Primjer 11.3.14 Odredite ophodno vrijeme (period) konusnog njihala duljine
| = 0.3 m, kojemu nit pri gibanju zatvara s vertikalnom osi kut c = 30

. (slika
11.4.)
Slika 11.4.
Rješenje:
Konusno njihalo je sitno tijelo (materijalna
tocka) na niti konstantne duljine koja, stavljena
u gibanje u horizontalnoj ravnini opisuje kruznicu
polumjera
r = | sinc
pri cemu na tijelo djeluju: centripetalna sila 1
cj
=

2
v
, tezina tijela G = :q i napetost niti ·. Iz slike
dobivamo:
1
c)
= :q tanc =

2
r
=

2
| sinc
odakle je
·
2
=
:q tanc
:
| sinc = q|
sin
2
c
cos c
odnosno brzina
· =
r
q|
cos c
· sinc
mehanika.indd 331 9.11.2007 10:00:04
324 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
pa iz izraza za period T i brzinu · imamo
T =
2¬r
·
=
2¬| sinc
q
j|
cos c
· sinc
= 2¬
s
|
2
j|
cos c
= 2¬
s
| cos c
q
= 2¬
s
0.3 m· cos
¬
6
9.81
m
s
2
= 1. 02 s
Uocimo da iz izraza za konusno njihalo, za male kutove c - 0 dobivamo izraz za
matematicko njihalo
T = 2¬
s
|
q
(jer je cos c - 1, kada je c - 0).
Primjer 11.3.15 Kugla polumjera 1 = 10 cm obješena je na niti duljine | =
50 cm i njiše se malim amplitudama. Izracunajte period tog zickog njihala.
Aproksimirajte kuglu materijalnom tockom i izracunajte period smatraju´ci nji-
halo matematickim te usporedite dobivene rezultate.
Rješenje:
Period zickog njihala racunamo po formuli
T = 2¬
s
1
:q 1
Moment tromosti kugle s obzirom na os koja prolazi kroz centar mase jednak je
1 =
2
5
:1
2
, te je prema Steinerovom poucku, moment tromosti s obzirom na os
oko koje njiše njihalo
1 = 1
CA
+:d
2
=
2
5
:1
2
+:(| +1)
2
odakle dobivamo period
T = 2¬
s
2
5
:1
2
+:(| +1)
2
:q (| +1)
= 2¬
s
| +1+
2
5
1
2
|+1
q
= 2¬
v
u
u
t
0.5 m + 0.1 m +
2
5
(0.1 m)
2
0.5 m+0.1 m
9.81
m
s
2
= 1. 56 s
Smatramo li njihalo matematickim period je
T
0
= 2¬
s
| +1
q
= 2¬
s
0.5 m + 0.1 m
9.81
m
s
2
= 1. 55 s
mehanika.indd 332 9.11.2007 10:00:04
11.3. PRIMJERI 325
Odavdje mozemo zakljuciti da za | À 1 kugla polumjera 1 obješena na niti
duljine | moze doista dobro aproksimirati matematicko njihalo, tim bolje što je
1
2
|+1
manje. U našem je slucaju relativna pogreška sam
=
T ÷T
0
T
=
1. 56 s ÷1. 55 s
1. 56 s
= 0.0055 = 0.55%
Primjer 11.3.16 Izracunajte kruznu frekvenciju titrajnog sustava koji se sastoji
od materijalne tocke mase : i triju opruga spojenih kao na slici (slika 11.5.)
Slika 11.5.
Rješenje:
Opruge konstanti /
1
i /
2
spojene su serijski, pa je ekviva-
lentna konstanta /
0
jednaka
1
/
0
=
1
/
1
+
1
/
2
=
/
1
+/
2
/
1
/
2
/
0
=
/
1
/
2
/
1
+/
2
Sustav prikazan na slici mozemo zamijeniti ekvivalentnim sus-
tavom. Opruge s konstantama /
0
i /
3
spojene su paralelno pa
je ekvivalentna konstanta
/ = /
0
+/
3
=
/
1
/
2
/
1
+/
2
+/
3
=
/
1
/
2
+/
3
(/
1
+/
2
)
/
1
+/
2
Ovaj sustav razmatramo kao materijalnu tocku mase : na
opruzi konstante /. Kruzna frekvencija je onda
. =
r
/
:
=
s
/
1
/
2
+/
3
(/
1
+/
2
)
:(/
1
+/
2
)
Primjer 11.3.17 Predmet mase : = 1 kg vezan je dvjema jednakim oprugama
tako da moze kliziti horizontalnom ravninom. Konstanta opruge iznosi / = 50
N
m
,
a koecijent trenja klizanja izme†u tijela i podloge iznosi j = 0.2. Pomaknimo
tijelo iz polozaja ravnoteze (: = 0 m) za :
0
= 10 cm i pustimo da titra s pocetnom
brzinom jednakom nula. Odredite elongaciju tijela nakon prvog perioda? (slika
11.6.)
Slika 11.6.
Rješenje:
Za vrijeme 0 < t _
T
2
tijelo se giba s desna na
lijevo i pri tome na njega djeluju sile jedne i druge
opruge nalijevo (/: +/: = 2/:) i sila trenja nadesno
(suprotno gibanju tijela) (j:q).
Jednadzba gibanja glasi:
:¨ : = ÷2/: +j:q
¨ : +.
2
0
: = jq
mehanika.indd 333 9.11.2007 10:00:04
326 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
gdje je
.
2
0
=
2/
:
=
2 · 50
N
m
1 kg
= 100 s
32
==.
0
= 10 s
31
Rješenje ove nehomogene diferencijalne jednadzbe drugog reda je
: (t) = ¹cos (.
0
t +,) +
jq
.
2
0
Konstante ¹ i , odre†ujemo iz pocetnih uvjeta:
t = 0 s; : (0) = :
0
= 0.1 m; b : (0) = 0
m
s
odakle dobivamo jednadzbe
: (t) = ¹cos (.
0
t +,) +
jq
.
2
0
: (0) = ¹cos (.
0
· 0 +,) +
jq
.
2
0
= ¹cos , +
jq
.
2
0
= :
0
b : (t) = ÷¹.
0
sin(.
0
t +,)
b : (0) = ÷¹.
0
sin(.
0
· 0 +,) = 0
m
s
==, = 0
¹ = :
0
÷
jq
.
2
0
pa je elongacija u tom vremenskom intervalu
: (t) =
μ
:
0
÷
jq
.
2
0

cos .
0
t +
jq
.
2
0
: (t) =
μ
0.1 m÷
0.2 · 9.81
m
s
2
100 s
32

cos (10t) +
0.2 · 9.81
m
s
2
100 s
32
: (t) = 0.080 38 mcos (10t) + 0.019 62 m
U trenutku
t
0
=
T
2
=

.
0
2
=
¬
.
0
=
¬
10 s
31
=
¬
10
s = 0.31 s
elongacija iznosi
:
¡
t
0
¢
=
μ
:
0
÷
jq
.
2
0

cos ¬+
jq
.
2
0
= ÷:
0
+
2jq
.
2
0
= ÷0.1 m+
2 · 0.2 · 9.81
m
s
2
100 s
32
= ÷0.06 m
U tom trenutku tijelo se zaustavi i pocne vra´cati nadesno. Sada se promijeni
smjer sile trenja i jednadzba gibanja glasi
:¨ :
1
= ÷2/:
1
÷j:q
¨ :
1
+.
2
0
:
1
= ÷jq
mehanika.indd 334 9.11.2007 10:00:05
11.3. PRIMJERI 327
Rješenje ove jednadzbe je elongacija :
0
:
1
(t) = ¹
1
cos (.
0
t +,) ÷
jq
.
2
0
b :
1
(t) =
d:
1
(t)
dt
= ÷¹
1
.
0
sin(.
0
t +,
1
)
pa iz uvjeta
:
1
¡
t
0
¢
= :
¡
t
0
¢
= ÷:
0
+
2jq
.
2
0
b :
1
¡
t
0
¢
= 0
m
s
==,
1
= 0
:
1
¡
t
0
¢
= ¹
1
cos ¬ ÷
jq
.
2
0
= ÷:
0
+
2jq
.
2
0
==¹
1
= :
0
÷
3jq
.
2
0
dobivamo
:
1
(t) =
μ
:
0
÷
3jq
.
2
0

cos (.
0
t) ÷
jq
.
2
0
U trenutku perioda t
00
= T elangacija iznosi
:
1
(T) =
μ
:
0
÷
3jq
.
2
0

cos (.
0
T) ÷
jq
.
2
0
=
μ
:
0
÷
3jq
.
2
0

cos
μ
.
0

.
0

÷
jq
.
2
0
=
μ
:
0
÷
3jq
.
2
0

cos (2¬) ÷
jq
.
2
0
= :
0
÷
3jq
.
2
0
÷
jq
.
2
0
= :
0
÷
4jq
.
2
0
= 0.1 m÷
4 · 0.2 · 9.81
m
s
2
100 s
32
= 0.02 m - 2.2 cm
Primjer 11.3.18 Izracunajte period titranja malene kuglice prema slici 11.7.
ako su / = 50 m, c = 45

i , = 30

. Zanemarite rotacijsku energiju kuglice,
gubitak energije pri udaru u kutu i trenje.
Slika 11.7.
Rješenje:
Iz zakona o ocuvanju energije proizilazi
da je visina s koje kuglica krene / jednaka
visini na koju ´ce se kuglica popeti /
0
(to vri-
jedi jer smo zanemarili sve gubitke energije),
a iz trigonometrijskih odnosa dobivamo
:
1
=
/
sinc
=
1
2
at
2
1
gdje je a = q sinc, a t
1
vrijeme potrebno da kuglica do†e u tocku C.
Dakle
/
sinc
=
1
2
qt
2
1
sinc
mehanika.indd 335 9.11.2007 10:00:05
328 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
pa je
t
2
1
=
2/
q sin
2
c
==t
1
=
s
2/
q
1
sinc
slicno imamo i za drugu stranu
:
2
=
/
0
sin,
=
/
sin,
=
1
2
at
2
2
/
sin,
=
1
2
qt
2
2
sin,
t
2
2
=
2/
q sin
2
,
==t
2
=
s
2/
q
1
sin,
pa je ukupni period titranja, odnosno vrijeme potrebno da se kuglica prati na
pocetni polozaj, jednako
T = 2 (t
1
+t
2
) = 2
Ãs
2/
q
1
sinc
+
s
2/
q
1
sin,
!
= 2
s
2/
q
μ
1
sinc
+
1
sin,

= 2
s
2 · 50 m
9.81
m
s
2
μ
1
sin
¬
4
+
1
sin
¬
6

= 21. 8 s
Primjer 11.3.19 Pretpostavimo da je duz osi vrtnje Zemlje prokopan tunel s
jednog kraja Zemlje na drugi. Blizu Zemljine površine duz meridijana prolazi
putanja satelita. Tijelo pocinje slobodno padati kroz tunel u trenutku kada se
satelit nalazi iznad otvora tunela. Što ´ce prije sti´ci do drugog kraja tunela, tijelo
ili satelit?
Rješenje:
Na udaljenosti r od središta Zemlje na tijelo mase : djeluje gravitacijska sila
÷÷
1 = ÷¸
:'
1
r
2
÷÷
r
0
gdje je '
1
masa Zemlje unutar kugle polumjera r pa je
'
1
'
:
=

3
j
:
r
3

3
j
:
1
3
:
=
r
3
1
3
:
uz '
:
masu Zemlje i 1
:
polumjer Zemlje. Gravitacijska sila je onda proporcio-
nalna udaljenosti od središta Zemlje
÷÷
1 = ÷¸
:'
:
1
3
:
÷÷
r
mehanika.indd 336 9.11.2007 10:00:05
11.3. PRIMJERI 329
Tijelo harmonijski titra u odnosu prema središtu Zemlje, s periodom
÷÷
1 = ÷¸
:'
:
1
3
:
÷÷
r = ÷/
÷÷
r ==/ = ¸
:'
:
1
3
:
T
1
= 2¬
r
:
/
= 2¬
s
:
¸
nA:
1
3
:
= 2¬
s
1
3
:
¸'
:
Za satelit koji se giba blizu površine Zemlje, gravitacijska sila mora biti je-
dnaka centrifugalnoj sili
1
c)
= :.
2
1
:
=

2
:1
:
T
2
2
= ¸
:'
:
1
2
:
odavde je ophodno vrijeme satelita
T
2
=
s

2
:1
:
¸
nA:
1
2
:
= 2¬
s
1
3
:
¸'
:
Tijelo i satelit ´ce istovremeno sti´ci do drugog kraja tunela, jer je T
1
= T
2
.
Primjer 11.3.20 Gusto´ca teku´cine pove´cava se linearno s dubinom, tako da je
na površini gusto´ca teku´cine j
0
, a na dubini d je 2j
0
. Koliki su period titranja i
amplituda kuglice gusto´ce 2j
0
ispuštene na dubini
o
2
s pocetnom brzinom ·
0
= 0
m
s
.
Trenje kuglice zanemarite.
Rješenje:
Ovisnost gusto´ce teku´cine j o dubini r mozemo zadati relacijom
j (r) = ar +/
gdje se a i / odre†uju iz pocetnih uvjeta
j (0) = j
0
= a · 0 +/ = /
j (d) = 2j
0
= ad +/ = ad +j
0
==a =
j
0
d
j (r) =
j
0
d
r +j
0
= j
0
³
r
d
+ 1
´
Sila 1 koja djeluje na kuglicu volumena \ gusto´ce j
I
= 1.1j
0
, na dubini r
jednaka je razlici tezine i sile uzgona
1 = G÷l = :q ÷j
t
\ q = j
I
\ q ÷j (r) \ q
= \ q [j
I
÷j (r)]
Primjenom dobivene relacije za gusto´cu teku´cine imamo
1 = :
d
2
r
dt
2
= \ q
h
2j
0
÷
³
j
0
r
d
+j
0
´i
= \ qj
0
h
1 ÷
r
d
i
=
\ qj
0
d
(d ÷r)
mehanika.indd 337 9.11.2007 10:00:05
330 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
odnosno
:
d
2
r
dt
2
= j
I
\
d
2
r
dt
2
= 2j
0
\
d
2
r
dt
2
=
\ qj
0
d
(d ÷r)
d
2
r
dt
2
=
q
2d
(d ÷r)
Uvo†enjem supstitucije
j = d ÷r
dj
dt
= ÷
dr
dt
;
d
2
j
dt
2
= ÷
d
2
r
dt
2
za jednadzbu gibanja u novom sustavu dobivamo
÷
d
2
j
dt
2
=
q
2d
j
d
2
j
dt
2
+
q
2d
j = 0
Ovo je jednadzba neprigušenog harmonijskog titranja pa je kruzna frekvencija
jednaka
. =
r
q
2d
a period titranja
T =

.
= 2¬
s
2d
q
Op´ce rješenje diferencijalne jednadzbe glasi
j (t) = ¹sin(.t +,)
b j (t) = ¹. cos (.t +,)
gdje se ¹ i , odre†uju iz rubnih uvjeta. Rubni uvjeti su
r(0) =
d
2
==j (0) = d ÷r(0) = d ÷
d
2
=
d
2
b r(0) = 0 == b j (0) = 0
iz
b j (0) = 0
b j (0) = ÷¹. cos (. · 0 +,) = ÷¹. cos , = 0 ==, =
¬
2
j (0) =
d
2
j (0) = ¹sin
³
. · 0 +
¬
2
´
= ¹sin
¬
2
=
d
2
==¹ =
d
2
mehanika.indd 338 9.11.2007 10:00:06
11.3. PRIMJERI 331
Primjer 11.3.21 Titrajni sustav sastoji se od homogenog diska mase :
1
= 5 kg
i polumjera r koji se moze okretati oko horizontalne osi, opruge konstante / =
100
N
m
i utega mase :
2
= 3 kg. (slika 11.8.) Kolika je kruzna frekvencija sustava
ako sustav harmonijski titra? Sva trenja zanemariti?
Slika 11.8.
Rješenje:
Kineticka energija sustava je
1
I
= 1
tv
I
+1
vct
I
=
1
2
:
2
·
2
+
1
2
1.
2
=
1
2
:
2
b :
2
+
1
2
1 b ,
2
Za homogeni disk je
1 =
1
2
:
1
r
2
i veza izme†u velicina rotacije i translacije je : = r,,
te b : = r b , pa uvrštavanjem dobivamo
1
I
=
1
2
:
2
b :
2
+
1
2
·
1
2
:
1
r
2
· b ,
2
=
1
2
μ
:
2
+
1
2
:
1

b :
2
=
1
2
μ
:
2
+
1
2
:
1

r
2
b ,
2
Elasticna potencijalna energija iznosi
1
j
=
1
2
/:
2
pa je maksimalna potencijalna energija u polozaju amplitude
(1
j
)
max
=
1
2

2
jednaka maksimalnoj kinetickoj energiji kad je sustav u polozaju ravnoteze
(1
I
)
max
=
1
2
μ
:
2
+
1
2
:
1

r
2
b ,
2
0
=
1
2
μ
:
2
+
1
2
:
1

¹
2
.
2
1
2

2
=
1
2
μ
:
2
+
1
2
:
1

¹
2
.
2
pa je
. =
s
/
:
2
+
1
2
:
1
= 4.26
rad
s
) =
.

=
1

s
/
:
2
+
1
2
:
1
=
1

s
100
N
m
3 kg +
1
2
5 kg
= 0.68 s
31
mehanika.indd 339 9.11.2007 10:00:06
332 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
Primjer 11.3.22 Torziono se njihalo sastoji od homogenog diska mase : =
0.5 kg i polumjera r
o
= 0.05 m, koji visi na celicnoj zici duljine | = 5 m i promjera
d
:
= 2 mm. (slika 11.9.) Modul torzije celika iznosi G = 70GPa. Kolika je
konstanta torzije zice i period njihala?
Slika 11.9.
Rješenje:
Moment elasticnih sila u zici proporcionalan je kutu , za
koji se disk zakrene.
'
:
= ÷1,
gdje je 1 konstanta torzije ovisna o materijalu i dimenzi-
jama zice. Modul smicanja G je konstanta koja ovisi samo o
elasticnim svojstvima materijala. Torzija zice ili štapa pose-
ban je primjer smicanja. Kut torzije , proporcionalan je
momentu (para) vanjskih sila '
j
.
, =
1
G
2|
¬r
4
:
'
gdje je | duljina zice, a r
:
polumjer poprecnog presjeka zice. Konstantu torzije
dobivamo iz veze izme†u konstante torzije i modula torzije
1 =
¬r
4
2|
G =
¬r
4
:
2|
G =
¬ ·
¡
10
33
m
¢
4
2 · 5 m
· 7 · 10
10
Pa = 0.02 Nm
Kako je moment inercije homogenog diska 1 =
1
2
:r
2
za period titranja dobivamo
T = 2¬
r
1
1
= 2¬
s
:r
2
o
21
= 2¬
s
5 kg · (0.05 m)
2
2 · 0.02 Nm
= 3. 35 s
Primjer 11.3.23 Kolika mora biti duljina niti o koju je obješena kuglica ciji je
promjer d
1
= 4 cm, da bismo pri odre†ivanju perioda malih titranja kuglicu s niti
mogli smatrati matematickim njihalom, pri cemu je dopušteno odstupanje od 1%
u aproksimaciji matematickog njihala.
Rješenje:
Period titranja matematickog njihala T
1
= 2¬
q
|
j
, dok je period titranja zi-
ckog njihala T
2
= 2¬
q
1
nj|
. Moment inercije kuglice je prema Steinerovu poucku
1 = 1
cn
+:d
2
=
2
5
:r
2
+:|
2
= :|
2

1 +
2r
2
5|
2
¸
gdje je | = 1 + r, pri cemu je 1 duljina niti, a r =
o
1
2
polumjer kuglice. Period
titranja zickog njihala je
T
2
= 2¬
v
u
u
t
:|
2
h
1 +
2v
2
5|
2
i
:q|
= 2¬
v
u
u
t
|
h
1 +
2v
2
5|
2
i
q
= 2¬
s
|
q
·
r
1 +
2r
2
5|
2
= T
1
r
1 +
2r
2
5|
2
mehanika.indd 340 9.11.2007 10:00:06
11.3. PRIMJERI 333
Dopuštena pogreška je
=
T
2
÷T
1
T
1
=
T
1
q
1 +
2v
2
5|
2
÷T
1
T
1
=
r
1 +
2r
2
5|
2
÷1
(+ 1)
2
= 1 +
2r
2
5|
2
==
r
|
=
r
5
2
h
(+ 1)
2
÷1
i
Uz uvjet da je dopuštena pogreška manja od 1% vrijedi
r
|
_
r
5
2
h
(0.01 + 1)
2
÷1
i
= 0.22
| _
r
0.22
=
0.02 m
0.22
= 0.09 m = 9 cm
odnosno duljina niti 1
1 = | ÷r _ 9 cm÷2 cm = 7 cm
Primjer 11.3.24 Fizicko se njihalo u obliku diska, promjera r, njiše oko hori-
zontalne osi okomite na disk, koja prolazi na udaljenosti | od središta diska. (slika
11.10.). Koliki je period njihala ako je:
a) | = r?
b) | À r?
c) Kolika bi trebala biti udaljenost | da bi period njihala bio minimalan?
Slika 11.10.
Rješenje:
Iz perioda zickog njihala T = 2¬
q
1
nj|
, te izraza za
moment tromosti homogenog diska 1 =
1
2
:r
2
i Steinerova
poucka
1 = 1
cn
+:d
2
=
1
2
:r
2
+:|
2
=
:
2
¡
r
2
+ 2|
2
¢
dobivamo
T = 2¬
s
n
2
(r
2
+ 2|
2
)
:q|
= 2¬
s
r
2
+ 2|
2
2q|
a) | = r ==T = 2¬
q
v
2
+2v
2
2jv
= 2¬
q
3v
2j
b) | À r ==T = 2¬
q
v
2
+2|
2
2j|
- 2¬
q
|
j
c) Period za njihalo je minimalan, ako izraz za period u
ovisnosti o duljini | zadovoljava uvjet
dT
d|
= 0
mehanika.indd 341 9.11.2007 10:00:06
334 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
dT
d|
= 2¬
d
d|
s
r
2
+ 2|
2
2q|
= 2¬
"
1
2
r
2q|
r
2
+ 2|
2
·
d
d|
μ
r
2
+ 2|
2
2q|

#
= ¬
r
2q|
r
2
+ 2|
2
·
2|
2
÷r
2
2q|
2
= 0
Ovaj izraz je jednak nuli kada je | = 0, što nije zikalno rješenje za zadani
problem, a drugo rješenje je
| =
r
_
2
2
Primjer 11.3.25 Na jednodimenzionalni harmonijski oscilator kruzne frekvenci-
je .
0
djeluje na masu : u konacnom vremenskom intervalu t konstantna vanjska
sila 1. Odredite amplitudu titranja nakon što je vanjska sila prestala djelovati,
ako je u pocetnom trenutku t = 0, polozaj r = 0 m i brzina ·
0
= 0
m
s
.
Rješenje:
Jednadzba gibanja harmonijskog oscilatora u vremenu 0 _ t _ t je
X
i
1
i
= ÷/r +1 = :
d
2
r
dt
2
Uvrštavaju´ci izraz za nesmetani harmonijski oscilator .
2
0
=
I
n
dobivamo
d
2
r
dt
2
+.
2
0
r =
1
:
Rješenje homogene diferencijalne jednadzbe
d
2
r
dt
2
+.
2
0
r = 0
glasi
r
I
(t) = ¹
1
sin.
0
t +1
1
cos .
0
t
a partikularno rješenje diferencijalne jednadzbe je
r
j
=
1
:.
2
0
pa je ukupno rješenje jednako
r
1
(t) = ¹
1
sin.
0
t +1
1
cos .
0
t +
1
:.
2
0
·
1
(t) = b r
1
(t) = ¹
1
.
0
cos .
0
t ÷1
1
.
0
sin.
0
t
mehanika.indd 342 9.11.2007 10:00:07
11.3. PRIMJERI 335
Pocetni (ili rubni) uvjeti glase
r
1
(0) = 0 m
·
1
(0) = b r
1
(0) = 0
m
s
odakle slijedi
r
1
(0) = ¹
1
sin(.
0
· 0) +1
1
cos (.
0
· 0) +
1
:.
2
0
= 1
1
+
1
:.
2
0
= 0
1
1
= ÷
1
:.
2
0
b r
1
(t) = ¹
1
.
0
cos (.
0
· 0) ÷1
1
.
0
sin(.
0
· 0) = ¹
1
.
0
= 0
¹
1
= 0
pa je u vremenu 0 _ t _ t elongacija opisana izrazom
r
1
(t) = 1
1
cos .
0
t +
1
:.
2
0
= ÷
1
:.
2
0
cos .
0
t +
1
:.
2
0
= ÷
1
:.
2
0
(cos .
0
t ÷1)
Budu´ci da je vanjska sila prestala djelovati, tj. za t t jednadzba gibanja je
d
2
r
dt
2
+.
2
0
r = 0
cije rješenje je
r
2
(t) = ¹
2
sin.
0
t +1
2
cos .
0
t
Kako funkcije r(t) i
oa(t)
ot
moraju biti neprekidne funkcije, u trenutku t = t
vrijedi
r
1
(t) = r
2
(t)
dr
1
(t)
dt
=
dr
2
(t)
dt
što daje sustav jednadzbi iz kojih odre†ujemo konstante ¹
2
i 1
2
÷
1
:.
2
0
(cos .
0
t ÷1) = ¹
2
sin.
0
t +1
2
cos .
0
t
1
:.
2
0
sin.
0
t = ¹
2
.
0
cos .
0
t ÷1
2
.
0
sin.
0
t
cije rješenje je
¹
2
=
1
:.
2
0
sin.
0
t
1
2
=
1
:.
2
0
(cos .
0
t ÷1)
mehanika.indd 343 9.11.2007 10:00:07
336 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
pa je amplituda titranja
¹ =
q
¹
2
2
+1
2
2
=
1
:.
2
0
p
2 (1 ÷cos .
0
t) =
21
:.
2
0
sin
.
0
t
2
Primjer 11.3.26 Amplituda harmonijskog oscilatora u sredstvu s otporom smanji
se od pocetne vrijednosti nakon : titraja za faktor
1
c
. Odredite omjer perioda
titranja T-tog oscilatora, prema periodu T
0
koji bi imao isti oscilator kada bi
otpor zanemarili.
Rješenje:
Amplituda titranja zadana je izrazom ¹ = ¹
0
c
3ct
, gdje je ¹
0
amplituda
titranja u pocetnom trenutku. Nakon : titraja amplituda
¹
a
= ¹
0
c
31
pa je vrijeme potrebno za : titraja t =
1
c
. Za kruznu frekvenciju prigušenog
titranja vrijedi
. =
q
.
2
0
÷c
2
pa je period
T =

.
=

q
I
n
÷c
2
Kako je period titranja T =
t
a
=
1
ac
=

.
pri cemu je konstanta
1
:c
=

q
I
n
÷c
2
/
:
÷c
2
= 4¬
2
:
2
c
2
c
2
=
I
n
1 + 4¬
2
:
2
pa je omjer perioda titranja uz .
2
0
=
I
n
T
T
0
=

t
I
r
3c
2

.
0
=
.
0
q
I
n
÷c
2
=
.
0
r
I
n
÷
I
r
1+4¬
2
a
2
=
.
0
r
I
n
³
1 ÷
1
1+4¬
2
a
2
´
=
.
0
r
.
2
0
³

2
a
2
1+4¬
2
a
2
´
=
.
0
.
0
r
1 + 4¬
2
:
2

2
:
2
=
r
1 +
1

2
:
2
Za veliki broj titraja : izraz mozemo razviti u Taylorov red pa je trazeni izraz
omjera perioda
T
T
0
- 1 +
1

2
:
2
mehanika.indd 344 9.11.2007 10:00:07
11.4. ZADACI 337
11.4 Zadaci
Problem 11.4.1 Klip motora automobila ima hod 55.5 mm i masu 360 g. Uz
pretpostavku da gibanje klipa u cilindru motora mozemo aproksimirati jednosta-
vnim harmonijskim titranjem, kolika je maksimalna brzina i akceleracija klipa pri
vrtnji motora s 3000
cIv
min
? Kolika je pritom maksimalna sila na klip?
Rezultat: ·
n
= 8.7
m
s
, a
n
= 2.74
m
s
2
, 1
n
= 985 N.
Problem 11.4.2 Tijelo mase : obješeno o spiralnu oprugu uzrokuje produljenje
opruge 4 cm. Koliko titraja napravi to tijelo u 60 s kad ga se pobudi na vertikalno
harmonijsko titranje?
Rezultat: : = 150 titraja.
Problem 11.4.3 Nerastegnuta opruga duljine 1 pricvrš´cena je u horizontalnom
polozaju na oba kraja, a zatim prerezana na
1
4
. Na tom je mjestu pricvrš´ceno
tijelo (za obakraja opruge) pomaknuto iz polozaja ravnoteze i ostavljeno da titra
po horizontalnoj podlozi bez trenja. Potrebno je izracunati omjer perioda titranja
tog sustava i iste (neprerezane) opruge optere´cene istim tijelom, ali u vertikalnom
smjeru.
Rezultat:
T
Tr
= 0.433
Problem 11.4.4 Jedna opruga optere´cena utegom produlji se 4 cm, a druga opte-
re´cena istim utegom 5 cm. Koliki je period titranja serijski spojenih opruga opte-
re´cenih istim utegom?
Rezultat: T = 0.620 s.
Problem 11.4.5 Uteg mase srednje vrijednosti : = 8 kg obješen je na donjem
kraju elasticne opruge. Mjerenjem pomo´cu zaporne ure odre†eno je da 10 uza-
stopnih titraja traje 10.41 s (srednja vrijednost). Odredite konstantu / opruge i
relativnu i apsolutnu pogrešku mjerenja. Dokazite da za relativnu pogrešku vrijedi
izraz:
/
/
=
:
:
+
2T
T
gdje je : masa utega, a T period titranja. U mjerenju maksimalna apsolutna
pogreška iznosi : = 0.001 kg, a T = 0.02 s.
Rezultat: / = (291.4 ±11)
N
m
.
(Tocnost mjerenja vremena jako utjece na pogrešku).
Problem 11.4.6 U trenutku t = 0 s jednostavni harmonijski oscilator udaljen
je od osi r od svog ravnoteznog polozaja za +6 cm i giba se brzinom ·
a
= 5
cm
s
.
Odredite pocetnu fazu titranja i amplitudu ako je period njegova titranja jednak
T = 2 s.
mehanika.indd 345 9.11.2007 10:00:07
338 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
Rezultat: , = 50.19

, ¹ = 7.81 cm.
Problem 11.4.7 Posuda s utezima visi na opruzi i titra periodom T
0
= 0.5 s.
Dodavanjem utega u posudu period titranja se promijeni na T
1
= 0.6 s. Koliko se
produljila opruga dodavanjem utega?
Rezultat: | = 2.7 cm.
Problem 11.4.8 Odredite omjer potencijalne i kineticke energije materijalne to-
cke koja harmonijski titra, kao funkciju vremena:
a) u op´cenitom slucaju,
b) uz pocetne uvjete t
0
= 0 s, ,
0
= 0,
c) uz pocetne uvjete t
0
= 0 s, ,
0
= ±
¬
2
.
Rezultat: a)

1
I
= tan
2
(.t +,
0
); b)

1
I
= tan
2
.t; c)

1
I
= ctq
2
.t;
Problem 11.4.9 Koliki je omjer perioda vertikalnih titranja tijela vezanog za
dvije jednake opruge ako se serijski spoj opruga zamijeni paralelnim?
Rezultat:
Ts

= 2.
Problem 11.4.10 Kuglica mase : = 20 g, pricvrš´cena na oprugu elasticnosti
/ = 8
N
m
, harmonijski titra amplitudom ¹. Na udaljenosti
¹
2
od polozaja ravnoteze
postavi se masivna pregrada, od koje se kuglica savršeno elasticno odbija. Odredite
period titranja.
Rezultat: T = 0.21 s.
Problem 11.4.11 Knjiga lezi na horizontalnoj podlozi koja jednostavno harmo-
nijski titra u horizontalnom smjeru i pri tom ima amplitudu ¹ = 1 m. Kolika je
maksimalna frekvencija tog gibanja pri kojoj još ne´ce do´ci do klizanja knjige po
podlozi? Koecijent trenja iznosi j = 0.5.
Rezultat: )
max
= 0.35 Hz.
Problem 11.4.12 Istodobno su zanjihana dva njihala, za cije duljine vrijedi |
1
÷
|
2
= 22 cm. Nakon nekog vremena jedno je njihalo nacinilo ·
1
= 30, a drugo
·
2
= 36 njihaja. Odredite njihove duljine.
Rezultat: |
1
= 72 cm, |
2
= 50 cm.
Problem 11.4.13 Matematicko se njihalo dugo 60 cm nalazi u zrakoplovu koji se
uspinje pod kutom c = 30

prema horizontalnoj ravnini, s ubrzanjem od a = 4
m
s
2
.
Odredite period tog matematickog njihala.
mehanika.indd 346 9.11.2007 10:00:08
11.4. ZADACI 339
Rezultat: T = 1.39 s.
Problem 11.4.14 Koliki je period zickog njihala u obliku homogenog štapa du-
ljine | = 2 m ako se njiše oko osi koja prolazi:
a) jednim njegovim krajem,
b) kroz tocku udaljenu od sredine štapa za d =
|
6
,
c) kada je period minimalan, a kada maksimalan?
Rezultat: a) T = 2.3 s; b) T = 2.3 s; c) period je najmanji za d = 0.58 m, a
maksimalan za d = 0 m;
Problem 11.4.15 Na nit dugu | = 3 m obješena je kuglica ciji je polumjer r =
3 cm. Za koliko je ve´ci period titranja tog zickog njihala od perioda matematickog
njihala kojim se ono moze aproksimirati?
Rezultat: T = 6.95 · 10
35
s.
Problem 11.4.16 Dva homogena štapa duljine | spojeni su tako da je dobiven
štap duljine 2|. Ako je omjer masa štapova 2 : 1, koliki je omjer perioda titranja
kada je os na jednom, odnosno na drugom kraju dobivenog štapa?
Rezultat:
T
1
T
2
= 0.9661.
Problem 11.4.17 Materijalna tocka izvodi istodobno dva me†usobno okomita
harmonijska titranja opisana jednadzbama:
r(t) = 1 cmcos
¬
s
t
j (t) = 2 cmcos
¬
2 s
t
Odredite putanju materijalne tocke.
Rezultat: j
2
(t) = (2 cm) r(t) + 2 cm
2
uz ÷1 cm _ r _ 1 cm.
mehanika.indd 347 9.11.2007 10:00:08
340 POGLAVLJE 11. HARMONIJSKO TITRANJE
mehanika.indd 348 9.11.2007 10:00:08
Dodatak A
O FIZICI I METODAMA
FIZIKE
Fizika je jedna od prirodnih znanosti. Prirodne znanosti izucavaju svijet u kojem
zivimo. To je u stvari nastojanje covjeka da shvati svoju okolinu u cilju ovlada-
vanja njome. Fizika pretezno proucava takve pojave, koje se mogu mjeriti, dakle
kvantitativno obraditi.
Istrazivanja u znanosti se op´cenito temelje na dvijema op´cim metodama za-
kljucivanja: induktivna i deduktivna metoda.
Induktivna metoda u zakljucivanju polazi od pojedinacnoga k op´cem, a de-
duktivna od op´cega k pojedinacnom. U zici se te dvije metode nazivaju ekspe-
rimentalna i teorijska. Eksperimentalnom metodom radimo kada namjerno stvo-
rimo uvjete za nastanak neke prirodne pojave i tada mjerimo zikalne velicine
tijekom te pojave. Takvo namjerno izazivanje prirodne pojave i njeno ispitivanje
nazivamo pokus ili eksperiment. Mjesto na kojem se obavljaju eksperimenti
zove se laboratorij, za razliku od opservatorija gdje se obavlja promatranje
prirodnih pojava koje se ne zbivaju pod utjecajem covjeka. Pravi razvoj današnje
zike, a i drugih prirodnih znanosti, zapoceo je onda kada je Galileo Galilei (1564
- 1642) za svoja istrazivanja o gibanju tijela upotrijebio eksperiment popra´cen
mjerenjima. Cijeli daljnji razvitak bio je logican nastavak. Naravno, taj razvitak
je bio uvjetovan društvenim razvojem.
Rezultati mjerenja dobiveni iz eksperimenta, unose se u tablice i predocuju
gracki. Na osnovu tih tablica i grackih prikaza nastoji se prona´ci zakoni-
tost koja se moze egzaktno iskazati pomo´cu matematickih izraza (formula) koji
povezuju mjerene velicine. Tako na†ena zakonitost, koja izrazava me†usobnu
ovisnost zikalnih velicina, zove se zikalni zakon.
Znanstvena istrazivanja polaze od pazljivog prikupljanja cinjenica dobivenih
eksperimentom i brizljivim ispitivanjem dobivenih podataka. Mjerenja se pona-
vljaju i biljeze na osnovu cega se u nekim podrucjima podataka uocavaju pravil-
nosti i prema tome se zakljuci o zakonitosti po kojoj se odvija ispitivana pojava.
To je induktivna metoda, kojom se dolazi do odre†enih aksioma. Teorijskom
341
mehanika.indd 349 9.11.2007 10:00:08
342 DODATAK A. O FIZICI I METODAMA FIZIKE
metodom se nastoji povezati što ve´ci broj tako dobivenih aksioma kako bi se
našlo ono što je svim tim zakonima zajednicko (suštinu pojave) i stvoriti strogi
zakljucak, op´ci zakon iz kojeg proizlaze pojedinacni (deduktivna metoda). Snaga
teorijske metode lezi u tome, što ona moze predskazati takav pojedinacni zakon
koji nije još eksperimentalno prona†en. Ako eksperiment potvrdi predskazanu
pojavu onda se pove´cava naše povjerenje u doticnu teoriju, a ako je eksperiment
ne potvrdi tj. da zakon nije u skladu s iskustvom, onda teoriju treba mijenjati. U
zici se uzima kao istinito ono što se moze provjeriti eksperimentom, dok teorije
koje nije mogu´ce tako provjeriti ostaju kao spekulacije. Ako se predvi†ene pojave
javljaju, zakoni se prihva´caju i sluze za nove izvode i istrazivanja u podrucju u
kojem oni vrijede.
Ve´cina zakona zike vrijedi uz odgovaraju´ce uvjete tj. ima svoje podrucje
valjanosti pa kod njihove primjene treba o tome dobro voditi racuna. Tako zakoni
koji su poznati za makrosvijet ne vrijede u mikrosvijetu, nego su oni specijalni
slucaj zakona u mikrosvijetu. Ti zakoni makrosvijeta primjenjuju se na pojave
kojima se bavi klasicna zika, na koje eksperimentator ne utjece zbog toga što
obavlja mjerenje u tolikoj mjeri da bi ih primjetno poremetio. Ovdje se proucava
uglavnom klasicna zika.
Prema predmetu izucavanja zika se moze podijeliti na pojedine grane. Tako
imamo slijede´ce grane zike:
- mehanika (statika, kinematika i dinamika) proucava ravnotezu i gibanje tijela
kao i njihove uzroke,
- akustika proucava zvuk,
- znanost o toplini proucava toplinu,
- optika je znanost o svjetlosti i svjetlosnim pojavama,
- znanost o elektricitetu izucava elektricitet i magnetizam,
- molekulama zika proucava molekule,
- atomska zika atome,
- nuklearna zika proucava jezgre atoma itd.
Osim navedenog današnja se moderna zika upravo rascvjetala na razne uske
specijalisticke grane, u ostalom kao i mnoge druge znanstvene discipline. Fizikalne
metode se primjenjuju i u drugim prirodnim znanostima pa su se osnovale posebne
grane kao npr. zikalna kemija, biozika, astrozika itd.
Fizicki zakoni su temelji tehnickih znanstvenih podrucja. Fizikalne ideje ko-
riste se u kemiji, biologiji, medicini i drugdje, a primjenjivat ´ce se sigurno još i
više, stoga je neophodno da i drugi (ne samo zicari) shvate zicke principe kako
bi ih mogli bolje iskoristiti na svom podrucju djelovanja.
mehanika.indd 350 9.11.2007 10:00:08
343
Fizicke velicine, jedinice i dimenzije
Prirodne pojave opisujemo pomo´cu odre†enih parametara koje nazivamo zicke
velicine (ili zikalne velicine). Fizicke velicine nisu objekti ni procesi, nego
pomo´cu njih iskazujemo zakonitost prirodnih pojava. One su mjerljive velicine,
tj. mogu se mjeriti, što znaci uspore†ivati jednu velicinu s istovrsnom drugom,
odabranom kao standardnom, velicinom koja se naziva mjerna jedinica.
Mjerenjem opisujemo pojavu tako da je iskazemo brojevima. Rezultat svakog
mjerenja je broj dobiven posebnom zikalnom operacijom, koja je razlicita za
svaku od zickih velicina i iziskuje za svaku razlicitu velicinu posebnu mjernu
jedinicu. Taj broj zovemo brojcana vrijednost izmjerene velicine. Fizicke velicine
se izrazavaju umnoškom broja i jedinice. Samim brojem se iskazuju matematicke
velicine.
Broj zickih velicina koje se uvode za opisivanje zickih pojava moze biti
jako veliki. Svaka zikalna velicina mora biti jednoznacno denirana. Denirati
zicku velicinu znaci odrediti ju preko poznatih velicina, tako da prona†emo
vezu izme†u njih kako bi broj velicina reducirali na što manji broj. Neke zicke
velicine su iskustveno jednoznacno jasne i bez posebnog deniranja (npr. duljina,
vrijeme, ..), te njih mozemo koristiti za deniranje ostalih zickih velicina. Takve
velicine zovemo temeljne ili osnovne (zicke) velicine. Ostale zicke velicine
se jednadzbama, tj. zickim zakonima, izvode iz osnovnih velicina.
Takve se velicine nazivaju izvedene (zicke) velicine. Drugim rijecima, sve
izvedene velicine mogu se iskazati preko temeljnih zickih velicina. Koje ´cemo
zicke velicine smatrati osnovnim i koliko je takvih velicina potrebno? Velicine
koje ´cemo smatrati osnovnim u danom podrucju zike, ovise o izboru nacina
opisivanja podrucja, što dovodi do toga da se o tome treba dogovoriti. Po tom
dogovaranju treba voditi racuna da osnovne velicine moraju biti nezavisne jedna
o drugoj, a taj uvjet daje broj osnovnih zickih velicina za dano podrucje.
Pokazalo se da je za današnji razvoj zike i tehnike dovoljno odabrati sedam
temeljnih velicina i to prema podrucjima: 3 za mehaniku, 1 za elektricitet, l za
toplinu, 1 za atomistiku i l za fotometriju. Izbor osnovnih velicina u svakom po-
drucju zike je u principu slobodan. Me†utim, iskustvo, tradicija, svrsishodnost
i dr. suzavaju taj izbor. O tome se dogovara na me†unarodnoj razini. Osim što
treba dogovoriti o osnovnim zickim velicinama, to isto treba uciniti za njihove
pripadne mjerne jedinice koje se nazivaju osnovne mjerne jedinice. Osnovne
mjerne jedinice se deniraju nezavisno jedna od druge, dok se izvedene mjerne
jedinice, kojima se mjere izvedene zicke velicine, izvode iz osnovnih pomo´cu di-
menzijskih jednadzbi. Fizicke velicine imaju svoje dimenzije. Pojam dimenzije
je osnovniji od pojma jedinice. Dimenzije osnovnih zikalnih velicina nazivaju
se osnovne dimenzije i preko njih se mogu izraziti dimenzije izvedenih zickih
velicina.
Osnovne i izvedene zicke velicine sa svojim jedinicama cine sustav mjernih
jedinica. Taj sustav je u biti potpuno odre†en izborom osnovnih velicina i deni-
ranjem njihovih jedinica. Raznim takvim odabiranjima dobili bi razlicite sus-
mehanika.indd 351 9.11.2007 10:00:08
344 DODATAK A. O FIZICI I METODAMA FIZIKE
tave, što bi dovelo do velikih problema u znanosti, tehnici, trgovini itd., a i zbog
transformacija iz jednog sustava u drugi. Zbog toga je prakticno da se o tome
nacini me†unarodni dogovor. To je i ucinjeno pa se tako dobio tzv. Me†u-
narodni sustav jedinica ili skra´ceno Sl-jedinice. Taj sustav je u Republici
Hrvatskoj ozakonjen posebnim zakonom (Narodne novine br. 58 od 18. lipnja
1993.) prema kojemu smo duzni pridrzavati se SI jedinica (dozvoljena odstupanja
su tim zakonom tako†er propisana).
Osnovne velicine i mjerne jedinice
Osnovne velicine i mjerne jedinice sa oznakama prema SI su:
Osnovna zikalna velicina Mjerna jedinica Oznaka
duljina metar m
masa kilogram kg
vrijeme sekunda s
jakost elektricne struje amper A
termodinamicka temperatura kelvin K
mnozina tvari sustava mol mol
svjetlosna jakost kandela cd
Prve tri osnovne velicine i jedinice su vezane za mehaniku, zatim po jedna
prema redoslijedu za elektrodinamiku, termodinamiku, atomsku ziku i fotome-
triju. Svaka od navedenih mjernih jedinica je strogo denirana. Navedimo (zbog
lakšeg razumijevanja) te denicije.
1. Metar je osnovna jedinica za duljinu, a bio je deniran pohranjenom meta-
rskom pramjerom. Jednak je duzini od 1650763.73 valnih duljina crvenog,
vidljivog zracenja u vakuumu koje emitira izotop atoma kriptona 86(1r) pri
specicnom prelasku elektrona iz jednog energetskog stanja u drugo. Deni-
cija se dogovorno mijenja tako da bude cim preciznija koliko to omogu´cuju
mjerna dostignu´ca. Metar je duljina puta koju svjetlost prije†e u praznini
(vakuumu) za vrijeme od
1
299792458
:.
2. Kilogram je osnovna jedinica za masu i jednak je masi me†unarodne pra-
mjere kilograma koja je pohranjen u me†unarodnom uredu za utege i mjere
u Sèvresu kraj Pariza.
3. Sekunda je osnovna jedinica za vrijeme i jednaka je vremenu trajanja
9192631770 perioda titranja zracenja koje odgovara specicnom prijelazu
(izme†u dviju hipernih razina osnovnog slanja) atoma cezija 133(C:
133
).
4. Amper je osnovna jedinica za jakost elektricne struje i jednak je struji
koja djeluje na istu takvu struju silom od 2 · 10
37
njutna po metru duljine,
ako pri tome obje struje teku u zrakopraznom prostoru kroz dvije paralelne
mehanika.indd 352 9.11.2007 10:00:09
345
zice zanemarivo malena kruznog presjeka, jako dugacke (beskonacno) koje
su me†usobno udaljene jedan metar. (Ovdje upotrebljena jedinica za silu
newton N koja je izvedena preko metra, kilograma i sekunde).
5. Kelvin je osnovna jedinica termodinamicke temperature denirana kao
273, 16 dio termodinamicke temperature trojne tocke ciste vode. (Trojna
tocka vode znaci tocku u dijagramu promjene agregatnih stanja vode u
kojoj mogu postojati sve tri faze vode tj. cvrsta, teku´ca i plinovita).
6. Mol je osnovna jedinica za mnozinu (kolicinu) sustava i jednaka je broju ele-
mentarnih jedinki sustava (atomi, molekule, ioni, elektroni i druge cestice)
koliko ima atoma u 0, 012 /q ugljika (C
12
).
7. Kandela (candela) je osnovna jedinica za svjetlosnu jakost i bila je deni-
rana tako da je jednaka svjetlosnoj jakosti koju u okomitom pravcu zraci
površina od (600.000)
31
kvadratnog metra crnog tijela na temperaturi skru-
´civanja platine, pod tlakom 101325 1a. Ova denicija je zasnovana na za-
konu zracenja crnog tijela. Kandela je svjetlosna jakost kojom u odre†enom
smjeru svjetli izvor jednobojne svjetlosti frekvencije 540 TH. kada mu
jakost zracenja u tom smjeru iznosi 683 ÷i dio vata po steradijanu.
Izvedene mjerne jedinice se izvode iz osnovnih mjernih jedinica na osnovu
dimenzija i dimenzijskih jednadzbi. Oznacimo osnovne dimenzije za duljinu [1],
za masu ['], za vrijeme [T] te vidimo nekoliko primjera kako se dobiju dimenzije
i jedinice za površinu P i obujam V:
lik ili tijelo kvadrat krug kocka stozac
formule 1 = a
2
1 = r
2
¬ \ = a
3
\ =
v
2
·¬··
3
dimenzije [1] =
£
1
2
¤
[1] =
£
1
2
¤
[\ ] =
£
1
3
¤
[\ ] =
£
1
3
¤
jedinice (1) =
¡
:
2
¢
(1) =
¡
:
2
¢
(\ ) =
¡
:
3
¢
(\ ) =
¡
:
3
¢
Navedene velicine a, r i · imaju dimenzije duljine, dok brojevi naravno nemaju
dimenzija. Vidljivo je da dimenzije ne mogu ovisiti o obliku formule za jednu
te istu velicinu, što se sasvim prirodno odnosi i na mjerne jedinice. Ni jedna
jednadzba koja iskazuje zicku zakonitost nije valjana ako dimenzije na lijevoj
strani nisu jednake dimenzijama na desnoj strani, a to se onda prenosi i na
mjerne jedinice. Napomenimo da se u nekim jednadzbama moze dogoditi da su
dimenzije na lijevoj i desnoj strani jednakosti iste, ali se samo na osnovu toga
ne moze zakljuciti da je dana jednadzba ispravna ”zato budite oprezni’. Ovo
je jako prakticna spoznaja za utvr†ivanje ispravnosti, odnosno neispravnosti,
formula. Opisani postupak se naziva dimenzionalna analiza. Uz neke velicine
nema jedinica, jer su bez dimenzija što znaci da su denirane kao omjer velicina
istih dimenzija pa su se one pokratile. Takav je indeks loma svjetlosti, dielektricna
konstanta i dr.. Kut i ugao (prostorni kut) su bezdimenzione izvedene velicine.
Ovu osobinu mozemo koristiti i kod drugih velicina, tako da velicinu podijelimo
njenom jedinicnom velicinom. Tako pišemo za neku površinu 1 = 5.3 m
2
, ali
mozemo i ovako:
1
n
2
= 5, 3, ako je to iz nekih razloga prakticnije.
mehanika.indd 353 9.11.2007 10:00:09
346 DODATAK A. O FIZICI I METODAMA FIZIKE
Izvedene mjerne jedinice
Izvedene jedinice su op´cenito denirane pomo´cu temeljnih jedinica koje se nalaze
u rezolucijama Op´ce konferencije za mjere i utege. Mozemo ih navesti prema
njihovu nazivu, neke jedinice su dobile naziv po glasovitim znanstvenicima, i
iskazati ih preko temeljnih jedinica. Navodimo dio onih koje se najceš´ce susre´cu:
Velicina Jedinica (opis)
Površina m
2
= m· m - (cetvorni metar)
Volumen m
3
= m· m· m - (kubni metar)
Kut rad =
m
m
- (radijan, radian)
Ugao (prostorni kut) sr =
m
2
m
2
- (steradijan)
Gusto´ca
kg
m
3
=
kg
m
3
Frekvencija Hz =
1
s
= s
31
- (hertz, herc)
Brzina
m
s
= ms
31
Ubrzanje
m
s
2
= ms
32
Kutna brzina
rad
s
= rad · s
31
Kutno ubrzanje
voo
c
2
= rad · :
32
Sila · = /q ·
n
c
2
- (newton, njutn)
Tlak, naprezanje 1a =
.
n
2
= ·:
32
- (pascal, paskal)
Moment sile ·: = · · : - (njutnmetar)
Energija, rad i toplina J = · · : =
Ij·n
2
c
2
- (joule,dzul)
Snaga, energetski tok W =
J
s
=
kg· m
2
s
3
- (watt, vat)
Dinamicka viskoznost Pa · s =
Pa· m
m
s
=
kg
m· s
Elektricni naboj C = A· s - (coulomb, kulon)
El. napon i potenc. V =
W
A
=
kg· m
2
A· s
3
- (volt)
Jakost el. polja
\
n
=
.
C
=
Ij·n
¹·c
3
Elektricni otpor =
\
¹
=
Ij·n
2
¹
2
·c
3
- (ohm, om)
Elektricna vodljivost o =
1
l
=
¹
2
c
3
Ij·n
2
- (siemens, simens)
Elektricni kapacitet 1 =
C
\
=
¹
2
c
4
Ij·n
2
- (farad)
Induktivitet H =
\
/
s
=
Ij·n
2
¹
2
c
2
- (henry, henri)
Magnetna indukcija T =
.
¹·n
=
Ij
¹·c
2
- (tesla)
Magnetni tok \/ = T:
2
=
Ij·n
2
¹·c
2
- (weber, veber)
Osvjetljenje |r =
|n
n
2
=
co·cv
n
2
- (lux, luks)
Svjetlosni tok |: = cd · :r - (lumen)
Aktivnost radioakt. izvora 1¡ =
1
c
- (becquerel, bekerel)
Apsorb. doza ion. zrac. Gj =
J
Ij
=
n
2
c
2
- (gray, grej)
To je jedan veliki dio izvedenih mjernih jedinica SI. Osim navedenih postoje
i druge koje se iskazuju preko osnovnih SI jedinica. Me†utim postoje odre†ene
mehanika.indd 354 9.11.2007 10:00:09
347
jedinice koje su izvan SI, a dozvoljene su za korištenje op´cenito ili u uzim po-
drucjima znanosti ili djelatnosti. Tako je dozvoljeno koristiti:
Velicina Naziv Vrijednost u SI Podrucje
duljina l morska milja 1 852 m navigacija
površina ar 100 m
2
hektar 10 000 m
2
obujam litra dm
3
masa tona 1 000 kg
masa jed. atomske mase n = 1.66 · 10
327
kg zika, kemija
Decimalne jedinice

Cesto se puta gore navedene jedinice u praksi pokazu nespretnima zbog toga što
su premale ili prevelike. Zbog toga su uvedene decimalne jedinice.
Decimalne mjerne jedinice su decimalni dijelovi ili decimalni umnošci mjernih
jedinica nastaju stavljanjem me†unarodno prihva´cenih predmetaka (preksa) is-
pred oznake mjernih jedinica. Svaki predmetak ima svoju brojevnu vrijednost,
koja je nezavisna o mjernoj jedinici, a nalazi se iza njega.
Nazivi predmetaka, njihove oznake i brojcane vrijednosti su:
Preks Oznaka Vrijednost Preks Oznaka Vrijednost
yotta Y 10
24
deci d 10
31
zepta Z 10
21
centi c 10
32
eksa E 10
18
mili m 10
33
peta P 10
15
mikro j 10
36
tera T 10
12
nano n 10
39
giga G 10
9
piko p 10
312
mega M 10
6
femto f 10
315
kilo k 10
3
ato a 10
318
hekto h 10
2
zepto z 10
321
deka da 10 yocto y 10
324
Napomenimo da se prva dva i posljednja dva predmetka, uvedeni kasnije,
rije†e koriste. Kako se grade takve jedince pokazimo na nekoliko primjera:
1. 6.37 kN = 6.37 · 10
3
N = 6.370 N - (citamo kilonjutna)
2. 32.6 MJ = 32.6 · 10
6
J = 32.600.000 J - (citamo megadzula)
3. 1.2 GW = 1.2 · 10
9
W = 1.200.000.000 W - (citamo gigavata)
4. 0.82 ms = 0.82 · 10
33
s = 0.00082 s - (citamo milisekundi)
5. 105jm = 105 · 10
36
m = 0.000105 m - (citamo mikrometara)
mehanika.indd 355 9.11.2007 10:00:09
348 DODATAK A. O FIZICI I METODAMA FIZIKE
Iz ovih nekoliko primjera moze biti jasno kako se koriste me†unarodno prihva-
´ceni preksi uz bilo koju SI-jedinicu. Osim što decimalne mjerne jedinice nastaju
od SI-jedinica, mogu nastati i od slijede´cih dopuštenih jedinica: litra, bar, vat-
sat, elektronvolt, voltamper (prividna snaga elektricne struje), var (jedinica za
jalovu snagu elektricne struje) i teks (jedinica za duljinsku-linijsku masu 1
Ij
n
-
samo za tekstilna vlakna i konce). Decimalne mjerne jedinice za masu dobivaju
se stavljanjem preksa ispred oznake za gram. Pri tvorbi decimalnih mjernih
jedinica dopušteno je upotrijebiti samo jedan predmetak (npr. nije dozvoljeno
kMW, a i nema takve potrebe jer bi navedeno odgovaralo GW). U nekim mjernim
jedinicama pojavljuju se eksponenti kao :
2
, :
32
itd., pri gradnji njihovih jedinica
eksponent se stavlja samo uz oznaku mjerne jedinice, a odnosi se na cijelu dec-
imalnu jedinicu. Tako 1 mm
2
znaci isto kao da pišemo (1 mm)
2
, tj. kvadrat
stranice 1 mm, što iznosi 10
36
m
2
, a ne znaci 1 m
¡
m
2
¢
= 10
33
m
2
što je pogrešan
nacin pisanja.
Primjeri
U slijede´cim Zadacima odredite vrijednost r, tako da koristite potenciju s bazom
10 i da vrijede jednakosti:
1. 0.0185 kW = rW
2. 0.58 W = rkW
3. 385.2 kW = rMW
4. 0.153GN = rMN
5. 1352 MJ = rGJ
6. 139.3/Pa = rMPa
7. 83.6 ms = rs
8. 3.85 · 10
313
MW = rmW
9. 2.83 · 10
35
mm = rnm
10. 5852.5 ns = rjs
11. 0.0891 · 10
38
m = rpm
12. 0.0098 · 10
38
cm = rpm
13. 0.073 mm
2
= rm
2
14. 35.86 cm
3
= rm
3
15. 46.89 mm
3
= rdm
3
mehanika.indd 356 9.11.2007 10:00:10
349
Rezultati
1. r =
0.0185 kW
1 W
= 18. 5
2. r =
0.58 W
1 kW
= 0.000 58 = 5.8 · 10
34
3. r = 385.2 kW = rMW
4. r = 0.153GN = rMN
5. r = 1352 MJ = rGJ
6. r =
139.3IPa
1 MPa
= 1. 393 · 10
32
7. r =
83.6 ms
1 s
= 0.083 6
8. r =
3.85·10
313
MW
1 mW
= 3. 85 · 10
34
9. r =
2.83·10
35
mm
1 nm
= 28. 3
10. r =
5852.5 ns
10
36
s
= 5. 852 5
11. r =
0.0891·10
38
m
1 pm
= 891
12. r =
0.0098·10
38
cm
1 pm
= 0.98
13. r =
0.073 mm
2
1 m
2
= 7. 3 · 10
38
14. r =
35.86 cm
3
1 m
3
= 3. 586 · 10
35
15. r =
46.89 mm
3
1 dm
3
= 4. 689 · 10
35
mehanika.indd 357 9.11.2007 10:00:10
350 DODATAK A. O FIZICI I METODAMA FIZIKE
mehanika.indd 358 9.11.2007 10:00:10
Dodatak B
MATEMATI

CKI DODATAK
B.1 Derivacija funkcija
Da bi došli do pojma derivacije, kao jedne matematicke operacije, najjednosta-
vnije je po´ci od grafa funkcije j = )(r) koji je prikazan na našoj slici. Za bilo
koji r (nezavisna varijabla) funkcija j (zavisna varijabla) poprima svoju odre†enu
vrijednost, koja se dobije uvrštavanjem r u zadanu funkciju ) (r). Pove´camo li
taj odabrani r (a moze biti odabran bilo koji u podrucju denicije) za neku
vrijednost r (koji moze biti i negativan) stigli smo u tocku r +r. Uvrstimo
li novodobivenu vrijednost r + r u zadanu funkciju dobit ´cemo ) (r +r),
što odgovara ordinati funkcije u r + r. Sada se moze vidjeti da se funkcija j
promjenila za j, kada se r promjenio za r. Ocito je iz slike:
j = ) (r +r) ÷) (r) (B.1.1)
Taj j se naziva prirast funkcije, a r prirast argumenta. Srednji prirast
funkcije u intervalu od r do r+r, dobijemo ako prirast funkcije j podijelimo
s prirastom argumenta r.
j
r
=
) (r +r) ÷) (r)
r
(B.1.2)
Geometrijsko znacenje tog srednjeg prirasta je prema slici, koecijent smjera
sekante (sjecnice), tj. / = tanc =
{j
{a
. Zanima nas posebno, srednji prirast
funkcije
{j
{a
kada se r smanjuje tako da postaje sve manji i manji te se priblizava
samoj nuli. Tu proceduru mozemo ovako kratko zapisati:
lim
{a<0
j
r
(citamo: limes ili granicna vrijednost, kada delta iks tezi prema nuli od
{j
{a
).
Limes latinski znaci granica. Takva granicna vrijednost srednjeg prirasla funkcije
predstavlja koecijent smjera tangente (zbog toga što r postaje nula sekanta
351
mehanika.indd 359 9.11.2007 10:00:10
352 DODATAK B. MATEMATI

CKI DODATAK
prelazi u tangentu!) funkcije u odre†enoj tocki r. Taj izraz je nazvan derivacija
funkcije j, koja se oznacava:
dj
dr
= j
0
= lim
{a<0
) (r +r) ÷) (r)
r
(B.1.3)
Derivacija funkcije j
0
= )
0
(r), racuna se po ovom posljednjem izrazu. Uzmimo
na primjer funkciju:
j = 3r
2
+ 3
j
0
= lim
{a<0
h
3 (r +r)
2
+ 3
i
÷
¡
3r
2
+ 3
¢
r
= lim
{a<0
6rr +r
2
r
= lim
{a<0
(6r + 3r)
= 6r + 3 · 0 = 6r
Na ovom primjeru vidi se nacin na koji se do†e, prema deniciji, do derivacije
neke funkcije. Ovakva procedura nije prakticna, pa se to ne izvodi svaki put,
nego se ta procedura izvede op´cenito za svaku vrstu funkcija i na taj se nacin
dobiju pravila za deriviranje. Navedimo neka koja ´ce nam najceš´ce trebati:
Funkcija Izvod funkcije Funkcija Izvod funkcije
j = c j
0
= 0 j = arccos r j
0
= ÷
1
I
13a
2
j = r
a
j
0
= :r
a31
j = arctanr j
0
=
1
1+a
2
j = sinr j
0
= cos r j = arccot r j
0
= ÷
1
1+a
2
j = cos r j
0
= ÷sinr j = arcsec r j
0
=
1
a
I
a
2
31
j = tanr j
0
=
1
cos
2
a
= sec
2
r j = arccsc r j
0
= ÷
1
a
I
a
2
31
j = cot r j
0
= ÷
1
sin
2
a
= ÷csc
2
r j = sinhr j
0
= coshr
j = c
a
j
0
= c
a
j = coshr j
0
= sinhr
j = a
a
j
0
= a
a
lna j = tanhr j
0
=
1
cosh
2
a
j = lnr j
0
=
1
a
j = cothr j
0
= ÷
1
sinh
2
a
j = log
o
r j
0
=
1
alno
j = ¹r sinhr j
0
=
1
I
1+a
2
j = sec r j
0
=
sina
cos
2
a
= tanrsec r j = ¹r coshr j
0
=
1
I
a
2
31
j = csc r j
0
= ÷
cos a
sin
2
a
= ÷cot rcsc r j = ¹r tanhr j
0
=
1
13a
2
j = arcsinr j
0
=
1
I
13a
2
j = ¹r cothr j
0
=
1
a
2
31
Zatim pravila za deriviranje:
zbroja i razlike j (r) = n(r) ±· (r) j
0
(r) = n
0
(r) ±·
0
(r)
produkta j (r) = n(r) · · (r) j
0
(r) = n
0
(r) · (r) +n(r) ·
0
(r)
kvocijenta j (r) =
&(a)
·(a)
j
0
(r) =
&
0
(a)··(a)3&(a)··
0
(a)
&(a)
2
slozene funkcije j (r) = ) [q (r)] j
0
(r) = )
0
[q (r)] · q
0
(r)
mehanika.indd 360 9.11.2007 10:00:10
B.2. INTEGRALNI RA

CUN 353
Da bi se dobro uvjezbala pravila deriviranja bilo bi potrebno uraditi niz pri-
mjera za svako pravilo i kombinacije, ovdje mozemo dati samo nekoliko primjera,
a ostale primjere vjezbajte iz matematicke literature:
1.
¡
5r
4
¢
0
= 5 · 4r
431
= 20r
3
2.
o
oT
³

q
T
j
´
=

I
j
o
oT
_
T =

I
j
o
oT
T
1
2
=

I
j
1
2
T
1
2
31
=
¬
I
jT
3.
o
ot
cos (2t ÷7) =
o
ot
cos (2t ÷7) = [÷sin(2t ÷7)] (2t ÷7)
0
= ÷2 sin(2t ÷7)
4.
o
oa
¡
r
2
lnr
¢
= r + 2rlnr
5.
o
oa
¡
7c
5a
cos 3rsin2r
¢
=
7
2
c
5a
(5 (cos 5r) ÷5 (sinr) ÷(cos r) + 5 (sin5r))
6.
o
oa
³
a
2
+5a+2
a31
´
=
1
a31
(2r + 5) +
1
(a31)
2
¡
÷5r ÷r
2
÷2
¢
B.2 Integralni racun
Integralni racun, kao i derivacije, spada u podrucje innitezimalnog racuna (racun
s beskonacno malim velicinama), koji je prvo bio uveden od Newtona za potrebe
mehanike, da bi Leibnitz dao njegovu strogu matematicku formulaciju i uveo
simboliku kojom se i danas sluzimo. Prije nego se upoznamo s operacijom inte-
gracije, neophodno je poznavanje operacije diferenciranja. Diferencijal zadane
funkcije j = )(r) dobije se deriviranjem te funkcije i mnozenjem s diferencijalom
od argumenta:
dj = )
0
(r) dr (B.2.1)
Diferencijal funkcije dj mozemo zorno shvatili kao promjenu funkcije, kada se
varijabla r promjeni za beskonacno malu vrijednost dr (znaci dj i dr bi odgo-
varali velicinama j i r, uvedenu kod naslova derivacija, kada se r smanjuje
tako da tezi prema nuli). Integral, tj. operacija integracije, je suprotna operacija
od diferenciranja do na aditivnu konstantu. To znaci ako neku funkciju najprije
diferenciramo pa dobiveno integriramo (ili obrnuti slijed operacija) ponovo dobi-
vamo tu istu funkciju (razlicitu do na aditivnu konstantu). Operaciju integracije
pišemo na slijede´ci nacin:
Z
) (r) dr = 1 (r) +/o::t. (B.2.2)
(cit. integral od ef od iks de iks jednako...). Funkcija )(r) je podintegralna
funkcija, dr je diferencijal varijable po kojoj se integrira (ako funkcija pod inte-
gralom ovisi o više parametara onda se po diferencijalu prepoznaje ona po kojoj
se integrira, to mora uvijek pisati, jer izraz pod znakom integrala mora predsta-
vljati diferencijal neke funkcije). Funkcija 1(r) se naziva primitivna funkcija, i
ona je povezana s podintegralnom funkcijom )(r) na slijede´ci nacin:
1
0
(r) = ) (r) (B.2.3)
mehanika.indd 361 9.11.2007 10:00:11
354 DODATAK B. MATEMATI

CKI DODATAK
Znaci ono što se dobije integracijom, kada se derivira mora dati onu funkciju
koja piše pod integralom. S ovim u vezi je i gore napisana konstanta, jer kad se
ona derivira dobije se nula pa je gore navedeni uvjet diferenciranjem zadovoljen,
bez obzira kolika je ta konstanta zbog cega je niti ne mozemo odrediti, tj. ona je
neodre†ena. Zbog toga se u matematici takav integral naziva neodre†eni integral.
U zici se ta neodre†ena konstanta odredi iz tzv. rubnih uvjeta, koji su unaprijed
poznati iz zickog procesa, a to se svodi na to da se u dobiveni rezultat uvrsti
vrijednost argumenta (najceš´ce nula ili beskonacno) za koji znamo rezultat i
iz dobivene jednadzbe odredi se nepoznanta konstanta. Prakticno se integrali
funkcija odre†uju na osnovu pravila za integraciju koja se tabeliraju (vidi npr.
logaritamske tablice posljednja stranica) u tzv. osnovne integrale pa je cijeli
posao u tome da se zeljeni integral svede na neki od osnovnih. Me†utim to nije
uvijek mogu´ce jednostavno ucinili (kao što je to uvijek mogu´ce kod deriviranja),
ali mi se ne´cemo takvim slucajevima baviti.
Navedimo neka od tih pravila:
R
a · ) (r) dr = a ·
R
) (r) dr +c, gdje su a i c konstante,
Integral zbroja ili razlike jednak je zbroju ili razlici integrala
R
[) (r) ±q (r)] dr =
R
) (r) dr ±
R
q (r) dr
Integral potencije, \: 6 = {÷1}
R
r
a
dr =
1
a+1
r
a+1
+c
R
r
31
dr = lnr +c
R
sinrdr = ÷cos r +c
R
cos rdr = sinr +c
R
tanrdr = ÷ln(cos r) +c
R
cot rdr =
1
2
ln(2 ÷2 cos 2r) +c
R
sinhrdr =
1
2
c
3a
¡
c
2a
+ 1
¢
+c
R
cosh rdr =
1
2
c
3a
¡
c
2a
÷1
¢
+c
R
tanhrdr = ln
¡
c
2a
+ 1
¢
÷r +c
R
coth rdr = ln
¡
c
2a
÷1
¢
÷r +c
R
c
a
dr = c
a
+c
R
lnrdr = rlnr ÷r = r(lnr ÷1) +c
R
log
o
rdr =
a
lno
lnr ÷
a
lno
=
a
lno
(lnr ÷1) +c
Tu smo naveli pravila koja su nama neophodna. Sada navedimo nekoliko
primjera:
1.
R
3r
5
dr =
3
5+1
r
5+1
+c =
1
2
r
6
+c
2.
R ¡
7 + 2r ÷4r
2
¢
dr =
R
7dr + 2
R
rdr4
R
r
2
dr = 7r +r
2
÷
4
3
r
3
+c
3.
R
a+5
a31
dr = r + 6 ln(r ÷1)
4.
R
I
a
2
+1
a
dr =
_
r
2
+ 1 ÷arctanh
1
I
a
2
+1
mehanika.indd 362 9.11.2007 10:00:11
B.2. INTEGRALNI RA

CUN 355
5.
R
3 cos (5r) dr = 3
R
cos t ·
1
5
dt =
3
5
R
cos tdt
=
3
5
sint +c =
3
5
sin5r +c
6.
R
2 cos (2r) c
3a+2
dr =
6
13
(cos 2r) c
3a+2
+
4
13
(sin2r) c
3a+2
=
2
13
c
3a+2
(3 cos 2r + 2 sin2r)
7.
R
ln
a31
a+2
dr = rln
a31
a+2
÷2 ln(r + 2) ÷ln(r ÷1)
ovakav integral ne mozemo direktno po pravilu riješiti nego treba uvesti za-
mjenu 5r = t, zatim to diferenciramo
(5r)
0
dr = t
0
dt
5dr = dt
dr =
1
5
dt
sa tim zamjenama se vratimo u zadani integral te u posljednjem koraku se
vratimo na pocetnu varijablu. Ova tri primjera nisu dovoljna za vjezbu, nama
prostor ne dopušta više, a o tome detaljnije pogledajte u matematickoj literaturi,
me†utim s takvim slucajevima ´cemo se najceš´ce susretati, a kada nam bude
trebao neki drugi dati ´cemo ga posebno uz objašnjenje.
Osim neodre†enog integrala postoji i odre†eni integral, koji se denira:
o
Z
b
) (r) dr = 1 (r)
o
|
b
= 1 (a) ÷1 (/) (B.2.4)
Odre†eni integral ima granice. Integracija se provodi kao za neodre†eni inte-
gral i na kraju se uvrste oznacene granice u primitivnu funkciju. Odre†eni integral
predstavlja površinu ispod grafa funkcije, kako je to prikazano na slici:
mehanika.indd 363 9.11.2007 10:00:11
Indeks
akceleracija, 27
amplituda titranja, 310
apsolutno gibanje, 32
Bernoullijeva jednadzba, 290
brzina, 25, 29
centripetalna sila, 75
centripetalno ubrzanje, 37, 75
Coriolisova sila, 182
D’Alambertov princip, 182
dinamicki koecijent viskoznosti, 290
dinamika, 23
elasticna potencijalna energija, 124
elasticni sudar, 125
energija, 123
faktor restitucije, 125
zicko njihalo, 311
uidi, 259
Galilejeve transformacije, 181
gravitacijska potencijalna energija, 123
gravitacijski potencijal, 237
gravitacijsko polje, 235
harmonijski oscilator, 309
hidrostatika, 259
hidrostatski tlak, 261
hitac, 32
Hookeov zakon, 310
horizontalni hitac, 33
I. Newtonov zakon, 71
II. Newtonov zakon, 72
III. Newtonov zakon, 73
impuls sile, 73
inercija tijela, 71
inercijski sustav, 181
izolirani sustav, 124, 203
jakost gravitacijskog polja, 235
jedinicni vektor, 4
jedinicni vektor, 5
jednadzba kontinuiteta, 290
jednadzba putanje, 34
jednakost vektora, 2
jednoliko gibanje, 26
jednoliko kruzno gibanje, 36
jednoliko promjenjivo gibanje, 28
Kartezijev koordinatni sustav, 5
kinematika, 23
kineticka energija, 123
klasicna mehanika, 23
klizni vektor, 2, 163
kolicina gibanja, 72
kolinearni vektori, 3, 26
komponente vektora, 5
komponentna gibanja, 32
konkurentne sile, 163
konzervativno polje, 237
koordinatni prikaz vektora, 5
kosi hitac, 34
krivocrtno gibanje, 24
kruzno gibanje, 24
kutna brzina, 35
kutni pomak, 35
kutno ubrzanje, 36
laminarno strujanje uida, 291
masa, 71, 72
356
mehanika.indd 364 9.11.2007 10:00:12
INDEKS 357
matematicko njihalo, 310
mehanicki izoliran sustav, 74
mehanicki rad, 121
mehanicko gibanje, 23, 25
mješoviti produkt vektora, 6
mnozenje vektora skalarom, 4
moment inercije (tromosti), 202
moment kolicine gibanja, 203
moment sile, 164, 202
napetost površine, 263
neelasticni sudar, 125
neinercijski sustavi, 181
nekolinearni vektori, 3
Newtonov zakon gravitacije, 235
nul vektor, 4
oscilacijsko gibanje, 309
Pascalov zakon, 260
period osciliranja, 309
Poisseuilleov zakon, 291
potencijalna energija, 123
pravocrtno gibanje, 24, 25, 30
prijenosno gibanje, 32
putanja, 24
rad pri rotaciji, 204
radijus vektor polozaja, 5
ravnoteza, 163
razlika vektora, 3
relativno gibanje, 32
rotacijsko gibanje, 24
sila, 72
sila trenja, 75
sila trenja klizanja, 76
sila trenja kotrljanja, 76
sila trenja mirovanja, 75
skalar, 1
skalarna komponenta, 4
skalarna projekcija vektora, 4
skalarne zikalne velicine, 1
skalarni produkt, 4
slobodni vektor, 2
snaga, 122
srednja brzina, 28
stabilna ravnoteza, 309
staticka ravnoteza, 165
staticki tlak, 262
statika, 23, 163
statika uida, 259
Steinerova teorema, 202
Stokesov zakon, 291
sudar (sraz), 124
suprotni vektor, 3
tezina tijela, 74
tlak, 260
torziono njihalo, 311
translacijsko gibanje, 24
trenutna brzina, 28
trenutna kutna brzina, 35
trenutno ubrzanje, 30
turbulentno strujanje uida, 291
ubrzanje, 28, 30
ukupna energija, 124
uzgon, 262
vanjske sile, 163
vektor, 1
vektor polozaja, 23
vektor pomaka, 25
vektorska velicina, 72
vektorske zikalne velicine, 1
vektorski produkt, 6
vezani vektor, 2
viskoznost, 290
zakon odrzanja energije, 124
zakon odrzanja kolicine gibanja, 74, 203
zbrajanje vektora, 3
mehanika.indd 365 9.11.2007 10:00:12
358 INDEKS
mehanika.indd 366 9.11.2007 10:00:12
Dodatak C
TABLICE
Tablice konstanti
Konstanta Oznaka i vrijednost
brzina svjetlosti u vakuumu c = 2.99792458 · 10
8
ms
31
elementarni elektricni naboj c = 1.60217733 · 10
319
C
permitivnost vakuuma -
0
= 8.854187817 · 10
312
Fm
31
permeabilnost vakuuma j
0
= 1.2566370614 · 10
36
NA
32
gravitacijska konstanta G (¸) = 6.67259 · 10
311
m
3
kg
31
s
32
Planckova konstanta / = 6.6260755 · 10
334
J s
Boltzmannova konstanta / = 1.3806568 · 10
323
J K
31
plinska konstanta 1 = 8.314510 J mol
31
K
31
Avogadrova konstanta ·
¹
= 6.0221367 ×10
23
mol
31
normirani mol. volumen plina \
nc|
= 22.41410 · 10
33
m
3
mol
31
Stefan-Boltzmannova konstanta o = 5.67051 · 10
38
Wm
32
K
34
Rydbergova konstanta 1
"
= 1.0973731534 · 10
7
m
31
masa mirovanja elektrona :
c
= 9.1093897 · 10
331
kg = 5. 485 8 · 10
34
u
masa mirovanja protona :
j
= 1.6726231 · 10
327
kg = 1.007276 u
masa mirovanja neutrona :
a
= 1.6749286 · 10
327
kg = 1.008665 u
Faradayeva konstanta 1 = 96 485.309 Cmol
31
atomska masena konstanta u = 1.6605402 · 10
327
kg = 931.49432 MeV
masa Sunca 1.99 · 10
30
kg
masa Zemlje 5.9742 · 10
24
kg
masa Mjeseca 7.35 · 10
22
kg
srednji polumjer Sunca 6.96 · 10
8
m
srednji polumjer Zemlje 6.37 · 10
6
m
srednji polumjer Mjeseca 1.74 · 10
6
m
udaljenost Zemlje i Sunca* 1.49 · 10
11
m
udaljenost Zemlje i Mjeseca* 3.84 · 10
8
m
period Mjeseca oko Zemlje 27.32 d = 2.36 · 10
6
s
period Zemlje oko Sunca 365.25 d
kutna brzina rotacije Zemlje 7.272 · 10
35
rads
31
359
mehanika.indd 367 9.11.2007 10:00:12
360 DODATAK C. TABLICE
Osobine nekih cvrstih tvari
Youngov Specicni Koecijent
Tvar Gusto´ca modul toplinski kapacitet linearnog širenja
³
kg
m
3
´
¡
GN
m
2
¢
³
J
kg K
´
¡
10
36
K
31
¢
aluminij 2 698 70 900 24
bakar 8 960 110 390 17
celik 7 700 200 460 12
led 900 ÷ 2 100 ÷
nikal 8 900 210 520 18
olovo 11 350 16 130 29
platina 21 500 170 130 9
pluto 250 ÷ 2 050 ÷
srebro 10 500 85 230 19
staklo 2 500 50 800 9
volfram 19 200 360 150 4.5
zlato 19 300 78 130 15
zeljezo 7 900 180 460 12
Osobine nekih teku´cina
Specicni Koecijent
Tvar Gusto´ca toplinski kapacitet volumnog širenja
³
kg
m
3
´ ³
J
kg K
´
¡
10
33
K
31
¢
alkohol (etanol) 790 2 500 1.1
benzin 700 2 100 0.95
morska voda 1 030 3 930 0.24
voda 1 000 4 190 0.20
ziva 13 600 140 0.18
Osobine nekih plinova
Specicni toplinski
Tvar Gusto´ca (0

C i 1.01 bar) kapacitet c
·
³
kg
m
3
´ ³
J
kg K
´
dušik - ·
2
1.250 740
helij - Hc 0.179 3 150
kisik - O
2
1.430 650
ugljik-dioksid - CO
2
1.980 650
vodik - H
2
0.090 10 000
zrak 1.293 720
mehanika.indd 368 9.11.2007 10:00:12
361
Koecijent viskoznosti
Fluid j ( Pa s) Fluid j ( Pa s)
voda (20

C) 1 · 10
33
maslinovo ulje (20

C) 8.4 · 10
32
voda (70

C) 4 · 10
33
maslinovo ulje (70

C) 6 · 10
33
voda (100

C) 2.8 · 10
34
glicerin (20

C) 0.86
etanol (20

C) 1.1 · 10
34
zrak (20

C) 1.8 · 10
35
etanol (70

C) 5.3 · 10
34
zrak (70

C) 1.95 · 10
35
ziva (20

C) 1.55 · 10
33
vodik (20

C) 0.9 · 10
35
ziva (70

C) 1.4 · 10
33
motorno ulje (100

C) 9 · 10
33
mehanika.indd 369 9.11.2007 10:00:12
362 DODATAK C. TABLICE
mehanika.indd 370 9.11.2007 10:00:13
Bibliograja
[1] F. Ayres, Jr.; 1972., Dierential equations, McGraw-Hill International Book
Company, New York.
[2] M. Alonso; E. J. Finn, 1969., Fundamental University Physics, Addison-
Wesley Publ. Co., Reading, Mass.
[3] C. Kittel; W. D. Knight; M. A. Ruderman; 2003., Mehanika, Golden Mar-
keting, Tehnicka knjiga, Zagreb.
[4] R. Wolfson; J. M. Pasacho; 1990., Physics: extended with modern physics,
HarperCollinsPublishers, USA.
[5] R. E. Eisberg; L. S. Lermer; 1982., Physics: foundations and applications,
McGraw-Hill, Tokyo.
[6] B. V. Pavlovi´c; T. A. Mihajlidi; 1986., Praktikum racunskih zadataka iz
zike, Naucna knjiga, Beograd.
[7] A. A. Pinsky; 1980., Problems in Physics, Mir Publishers, Moskva.
[8] P. Kuliši´c; 1996., Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Za-
greb.
[9] V. Henc-Bartoli´c; i dr.; 1992., Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska
knjiga, Zagreb.
[10] M. R. Spiegel; 1974. Vector analysis, McGraw-Hill International Book Com-
pany, New York.
[11] E. Babi´c; R. Krsnik; M. Ocko; 1978., Zbirka riješenih zadataka iz zike,
Školska knjiga, Zagreb.
[12] Z. Primorac; 1990., Zbirka riješenih zadataka iz mehanike, Vazduhoplova
vojna gimnazija ”Maršal Tito”, Mostar.
363
mehanika.indd 371 9.11.2007 10:00:13

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful