Sjećanje na Kordun

3

4

Sjećanje na Kordun

Uvod :
Nekoliko godina družeći se na stranicama sajta Kordun cafea nismo ni slutili da bi se jednog dana našao netko da to sve skupi i objavi knjigu “Sjećanje na KORDUN”. Bilo je to nezaboravno druženje starih i novih, poznatih i nepoznatih prijatelja, kojima je svima u duši bio Naš nezaboravni KORDUN, iz koga smo ne našom voljom otišli i bili razbacani po cijelom svijetu.

Sjećanje na Kordun

5

Sjećanje na sve ljepote Korduna, na našu provedenu mladost, na naš divan, ljude i običaje, toliko nas je zbližilo davajući volju i elan za ovaj težak ‘pečalbarski’ život. Ali, nekome je to zasmetalo, ubacio je kost u pravo vreme, naša druženja su prekinuta, poslije je došlo još i gore, pobrisane su i sve Diskusije Korduncafea…… ipak ono najglavnije je sačuvano, što i kako, vidjećete i sami. Autor ove knjige su K o r d u n a š i, koji? Pomenuti ću imena po sjećanju, neka ću sigurno zaboraviti, znajte,nije bilo namjerno; ( CORDON, ZuteDunje, CaDo, Vujac, snpress, Beka, BlaPeJaKa, mima, KapetanSvrdlo, Daka, aca, dragana, Kordun, delPero, crystal, Mirjanamiroslav, rezervni, Djoks, Six, micav, kordunaska gusjenica, starackak, Stari Kordunas, tamo daleko, pokojni njamnja, rucko, ziri i strogi ziri, Zavicaj, Kajfa,Serbian Eagle, djzombi, mrVERB, pony, kibicer, GaraviSokak, PaulinaX, Natasa, bogdanovic, FilipIstok, Slobodan, MicaCobanica, Svitla, MilicaM, Mojkordun, jm….i mnogi,mnogi drugi). Mi smo se družili, možda jednog dana i nastavimo sa druženjem,ovo što će biti objavljeno u knjizi “Sjećanje na KORDUN”, većina nas je doživila uživo i od srca ispričala, ovim mlađim možda neće biti interesantno, jer nisu to proživili i mnogo toga se ne sjećaju, ali bilo bi dobro da se pročita i štogod zapamti, prenesu svojoj djeci da se nezaboravi Naš KORDUN, njegove ljepote, prošlost, ljudi i običaji. Sastavio: CaDo Dana,4.jula, 2005.

Korduna si pricaju

Sadržaj:
Uvod I. ♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥Kordunaški divan............13 II. Kordunaški običaji...........................................................................................................116 III. Kordunaški ‘biseri’...........................................................................................................157 IV. Kordunaške šaljivdžije...................................................................................................176 V. Zavičajne pjesme............................................................................................................183 VI. Kordunaška žena.............................................................................................................226 VII. Ljudi Korduna > Dusan Bastaja <............................................................................................................236 VIII. Kordunaški specijaliteti................................................................................................240 IX. Najbolje Kordunaške Rakije..............................................................................................................................253 X. Zadružne i mljekarske Pričice............................................................................................................................260 XI. Legenda o Vidovom vrelu...............................................................................................................266 XII. Kordunaška prela i smješne pjesme..............................................................................................................274 XIII. Oće li što zaskičati ?..................................................................................................286 XIV. A’oj moje šume i livade..............................................................................................289

12 XV. Naš čovjek u tuđem

Sjećanje na Kordun

svijetu............................................................................................................................294 XVI. Na Kordunu ++ grob do groba ++.........................................................................................................326 XVII. Slike sa Korduna............................................................................................................356

Sjećanje na Kordun

13

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Kordunaški divan

Autor topica: m i c a v
KORDUNASKI divan-rijecnik (n o v a i g r a)!!! Dosta smo se igrali stare igre i jopet su nam je z a k l j u c a l i ?....nesto sam razmisljao da pokusamo sa novom igrom koju cu nazvati> DUSEVNA HRANA za nas rajske tice IZBJEGLICE< Citajuci ovaj 'super' KORDUNASKI RIJECNIK, uocio sam da se moze dodati jos mnogo nasih starih zaboravljenih rijeci i da na kraju igre ugradimo u taj rijecnik sve te nase rijeci...vidjecete ima ih mnogo. Ziri i Strogi ziri obnoviti ce ponovo radni odnos, mislim da im nece biti tesko, narocito poslije ove pauze i uspjesno zavrsenog kursa. NOVA IGRA imala bi slijedeca pravila: javlja se igrac, odgovara na prethodno zadatu rijec igraca i postavlja novu rijec za slijedeceg igraca... npr: KEZMICA=? novi igrac: KEZMICA-zenska svinja stara jednu godinu, a sta znaci ova rijec:NACVE=?....i td Bilo bi pozeljno da se NEkoriste rijeci iz ovog KORDUNASKOG RIJECNIKA, vjerujem da ce tada ZIRI reagirati, takodjer mislim da ce se desiti da netko ne odgovori tacno, moze ga drugi igrac nadopuniti....bitno je da se igramo i sjetimo NASIH zaboravljenih i u danasnje vrijeme neupotrebljavanih KORDUNASKO-SEOSKIH RIJECI...

micav:

14

Sjećanje na Kordun

micav:

Re:DUSEVNA HRANA za nas.....tice IZBJEGLICE!

NACVE-drvena duguljasta posuda gdje su nasi stari kuvali kru.... ......a sta znaci RACLIN=???

ziri:

bez kritike... samo malo da ispravim: kru se ne kuva,vec pece ,a u NACVAMA SE MJESI Sad odo da ucim ovaj nas Kordunaski rijecnik, da bi moga ponovo da delam u ovoj igri.

crystal:

kako gdje............ Sjecam se da je moja pokojna baka znala govoriti ( divaniti ) idem ukuvati kru za sutra. SUTRA - - SLOVO - S - JE ZVUCALO MALO DRUGACIJE, NIJE GA BILO U ABECEDI TAKO DA GA NE MOGU I NAPISATI, ALI ZNAM DA BI TO ZVUCALO KAO NEKI SPOJ GLASOVA Š,S,Æ, BOŽE ME POMOZI, NEZNAM KAKO NAPISATI

Beka:

Super igra! RACLIN- je drvo usjeceno u mladju ili ogranak (najcesce grabovo), sa kojim se prepne voz drva da se nebi razlecalo do kuce. A sto su- BISAGE? Re: Super igra! BISAGE ili BISEGE su uradjenje od tkanog domaceg platna. Isto platno se koristilo jos za vrece i plahte. Bile bi uradjene od odprilike 2,5metra duzine platna,a sirine 0,45m. Krajevi bi bili preklopljeni na odprilike 0.60m tako da bi na obadva kraja bile kao torbe,koje su spojene. Nosile bi se preko ramena dok bi se iz njih nasijavalo zito, djetelna, i prihrana…vidi sliku ‘bisage’ A sta je to: BAZLAMACA?

BlaPeJaKA:

SerbianEagle:

znam, znam ? BAZLAMACA- Kolac napravljen od smjese od jaja, skorupa, mleka, ponekad i vrhnje.

Sta je to: Andrljevina?

Sjećanje na Kordun CORDON:

15

Jopet se igramo ..................... ...........Znaci, nova igra je pocela........Dobro je da ovako kroz igru otmemo po koju rijec od zaborava, jer se te rijeci nece vise moci cuti u nasem govoru.....Nekada su tako govorili nase babe i djedovi, a ovo je neka vrsta sjecanja na taj karakteristicni govor naseg kraja ........... Bazlamaca - bi trebala biti neka vrsta kruva ili pogace umjesene od raznih vrtsa zitarica.......ne znam mozda i grijesim......... .....Ja zadavam novu rijec ..........KAMBRA.............. CORDON

Kajfa:

Re: Jopet se igramo ..................... KAMBRA je prostorija koja se uglavnom nalazila na djelu ganjka, a u njoj bi stajala meca(hrana za svinje), shrot, mekinje, a u proljece kad se sunke skinu sa tavana namazu se crljenom paprikom zamotaju u papirnate vrece od brasna i objese u kambru djesu mogle stajati cjelo ljeto, u kambri su jos znale visti razne ujsce, srpovi, kominjacica za kuruze, itd Sto je to CJEDJA? Kajfa

CaDo:

U isto vrijeme... ...postavljena i neodgovorena rijec:ANDRLJEVINA-ja mislim, znaci neki visak odbacenih neupotrebljivih nagomilanih stvari ostavljenih u budjaku…. CJEDJA-tekucina skuvana sa l u g o m iz spareta, sluzila je za pranje vesa (prethodnica FaksuHelizim)... ...a sta su to STUMPE (S kao s.Sljivnjak)???

djzombi: ziri:

Sta je BLAZINA?

za djzombi… nemere to tako moj drugar,daj malo procitaj kako se igra ova igra,i topik ispred tvog upisa, trazi se odgovor sta su STUMPE?

16

Sjećanje na Kordun

kad odgovoris,tek onda mores zapovidjeti novu rijec

Pravila pravila STUMPE su preteske. Nema ih ni u prilozenom rijecniku. Kakva su pravila jer izgleda da to nitko ne zna. Prva dva dana je krenulo super ali stalo je na ovoj rijeci. Da li da onaj koji je zadao rijec odgovori sam pa da zada drugu jer ovako ziri neda napred, a mi ne znamo. Svaka cast za igru. Svidja mi se jako.

jm:

starachak:

Ako me staracki mozak sluzi... ...SHTUMPE su carapice,'nako do gleznja,...a BLAZINA ili BLAZNA je ,recimo dimenzija popluna,a unutra je perje,i na tome se lezi,(nije za pokrivanje) ! ,bar ja tako mislim...

CaDo:

Tesko pitanje??? ...a ja mislio lako, 'starachak',izgleda da si ti davno skidao STUMPE,pa si i zaboravio kako izgledaju, polovicno si odgovorio, STUMPE su srednje debele zenske carape, negdje oko koljena ili malo vise i muskima nije dozvoljen pristup...? Novo lako pitanje:da bi dosao do 'stumpe', imaces posao sa STUMPAJZLINOM (za JM...Banovci kazu 'strumpajzlin') STUMPAJZLIN=??? (S kao s.Sljivovac)

soc:

Ma jok tesko ! Kol'ko sam puta skidao STUMPAJZLIN, koja slast, to je lastika koja drzi te carape. A dali Vi znate sta je GUVNO?

crystal: valjda znam
GUVNO je mjesto na kojem bi se grah vršio i previjao. Obicno se skidao travnati sloj zemlje dako da se zrno nebi sakrilo u travu. Prije se grah tukao ljeskovim štapom koji je bio obicno dužine oko 3 m, a deblji kraj se na dužini oko 1m usukao tako da se moglo pregibati i njime mlatiti po grahu..

Sjećanje na Kordun

17

Kasnije je guvno zamjenjeno betonskom plocom ili asfaltom, a ljeskov štap autom ili traktorom pa se znalo dogoditi da je bilo podosta satrvenog graha, kod mene u primorju još kažu FAŽOL. A znade li tko što je KABLINA ????????

BlaPeJaKA:

Re: valjda znam

KABLINA je posuda u kojoj se drzi meca. U nekim dijelovima Korduna za mecu se jos koristio izraz spirine. A sta je to DUBAK? Mala ispravka u vezi blazine: ona je sluzila uglavnom za pokrivanje,a na strozi se samo spavalo.Kako bi to reka' nas CaDo, stroza je prethodnica jogi-madraca.

CORDON:

Daj vec jednom ...................... ..........uriktaj te datume, da stalno ne kasne. Zadnje javljnje je Cadjino, od 28.09., po >starom< kalendaru, pa kad stisnes >repley< onda se pojave diskusije od 29.09............... ............Ajde da se i ja ukljucim u igru................ DUBAK - bi po mome trebala biti naprva u kojoj se djeca uce hodati, ili kako je modernije zovu >hodaljka<........... ako je dobar moj odgovor ? Zadavam novu rijec .........OTIK................ CORDON ..........i dajte malo laganije, ponestace rijeci..........

Kajfa:

Re: Daj vec jednom ...................... OTIK je alatka za vadjenje repe, korabe, mrkve, persuna i ostalog korjenastog povrca. Sta je to BILJAC? evo i zagonetke na koju je odgovor bio, biljac.

18

Sjećanje na Kordun

Runjavi mate uzja nate.
Kajfa

pony:

pravi odgovor BILJAC je na taru tkani prekrivac ili pokrivac za krevet. OTIK je alatka za kopanje rupa za stozne(bar kod nas). Sta je TESLA?

gradjevinac:

TESLA?????? Dosta tesko pitanje, da mozda pitamo pokojnog Marku Gacesu, najboljeg majstora za drvene kuce, jeli koristo TESLU???? TESLA-ja mislim da je to neki alat sa finu obradu, izdubljivanje u drvetu (korita,nacvi i sl.)…vidi sliku’tesla i bradva’

Siguran sam da je pokojni djed Marke u svom poslu koristio palac za mjerenje i srezivanje sjekova i tu je upotrebljavao CIVIJE. CIVIJA=? (C kao selo Cemernica)

Dzukac: Re:

Civija? Da li su civije oni drveni klinovi sto su se koristili umjesto cavala za spajanje rogova, pantica, greda i ostale krupnije gradje, da bi se ushparalo na cavlima i sherapima i zeljeznim klinovima. Sto je to PRTISKACHA? Dzuka

BlaPeJaka:

mala ispravka i jedna nadopuna ? samo da ispravim CORDONA u odgovoru sta je DUBAK?

Sjećanje na Kordun
U dubak su se stavljala dijeca u starosti od 7 mjeseci,i nijesu mogla u njemu hodati. U hodalicu ili hodaljku bi se poslje stavljali. i ponyjev odgovor za BILJAC: Biljac je karakteristican po tome sto je sa jedne strane bio u vunenom kicu,tj.bio je sa jedne strane cupav. I on bi se poslje tkanja nosio isto u Slunj u Rastoke na vodenicu na valjanje. Necu odgovoriti sta su CIVIJE,zato sto ima medju nama i mladih tisljara,pa neka oni odgovore

19

BlaPeJaKA:

opet u isto vrijeme al zato cu reci da je PRITISKACA isto sto i ZRD /Z kao Zirafa/ dugacko drvo koje je sluzio za vezanje i povezivanje vozova sjena,slame,kuruzovne itd. Prednji dio je uglavnom bio vezan lancem,a na kraju bi se djeca vjesala,dok bi neko od starijih sapo voz. A sta je to SVITAK? /S kao Sova/

kapetanSvrdlo:

….daj polako!!! Lijepo zamisljena igra samo bez nekog kriterija neuspjela. Tesla je jedna specificna alatka za obradu drveta,koja je sluzila iskljucivo za " fine poslove" dubljenje dna kod badnjeva i sudica a po potrebi pravljenje namjestaja u svakom slucaju ´nikako za grube radove (za to je bila bradva). Vracam se na zadatak svitak je ono sto su zene stavljale na glavu ispod ampera vode(ck.14 l ,ove danasnje nemogu ni kapu na glavi nosti) a pravljen je po mogucnosti od platna ,ili motan jednostavno od perusine(kome caca nije bio spomencar). Pitanje sljedece, ali bez muljanja je sta je to RUKATKA!!!

pony:

da to nije.. posuda koja je sluzila umjesto flizindera, kako bi nasi stari zvali frizider, a sluzila je za cuvanje mlijeka, sirovinski sastav glina. sta je to LUDRA i cemu sluzi.

Zoki:

re; Ludra? LUDRA je pribor koji se koristio u krivoribolovu, nisam nikad imao prilike da to radim ali sam imao sanse cuti od ujaka koji je cesto isao na Koranu da ce koristiti ludru, o cemu se tacno radi neznam, mozda ce neko od vas bolje objasniti.

20 Sto je to MOTOVILO? Zoki

Sjećanje na Kordun

djzombi:
Sta je PRAKLJACA

…..a sta je,sta je….

ziri: 'alo djzombi!!!!!!!!
hvala sto vec drugi puta "miniras" ovu nasu lijepu igru, a ti sam zakljuci zasto???? mozda da te je baba ili mati koji put pljasnula prakljacom po gujsci,sad bi sigurno bio bolji, Zadnje pitanje je bilo sto je to MOTOVILO? Perilca i prakljaca! Kao mali zapamtio sam sto je PRAKLJACA,u mome selu na pojilistu za krave bila je perilica i prakljaca, ..i ja hocu da pokazem mojim kako znam roniti, zavucem se ispod perilice,ispred prvih nizih nogu se zapresim i skoro da se udavim,...a baba uzme PRAKLJACU i po guzici,"dacu ti ja ronjenje"! Ja sam je taku zapamtio, a kazu da se sa njom udara i po vesu kad se pere? MOTOVILO-drvena naprava sa koje se mota predivo (moze i detaljnija ispravka)…vidi sliku ‘motovilo’ ..a sta je BRLJA-plavic

maliMico:

dragana:

BRLJA-plavic Ja mislim da je BRLJA-plavic rakija.Ako nije tako ispravite me. a sta je SKOPA(s kao skola)?

Beka:

Skopa... SKOPA- to je stabljika od razi, biljke slicne jecmu samo puno vece...kad sazori raz se izmlati i dobije se SKOPA sa kojom se veze kuruzovina u snopove... Inace da se dopunim na BRLJU ili PLAVIC, u mom se kraju jos zove BASICA( S kao skola ) a neko je zove i PATOKA. To je rakija koja izlazi na kraju kotla, jako slaba i ona se jos obicno prepece.

Sjećanje na Kordun
Sto znaci rijec PETITI (PET'TI)- npr. ( El petis ti... )???????????

21

starachak:

A,janje moje,petim ja, ...petim,i prije rata. sta je bilo..Zar ne, PAMTITI .... ...a sta bi znacilo : SHAJTRUGE...

BlaPeJaKA:

Re: A,janje moje,petim i ja, SAJTRUGE bi bile isto sto i TACKE; a peti li ko sta je to LOPAR?

Kajfa:

Re: A,janje moje,petim i ja, Neznam sta je LOPAR. Naci ce se neko da mi kaze. A mene interesuje da li znate sta je to BRNjCA? Kajfa

tamo daleko:

re:E, janje moje, petim ti ja i... ...sta je LOPAR,to je drvena lopata sa kojom se nekad stavljao kru peci u pekanu... ...BRNJICA,vjerojatno si mislio na zicu koja se uvlaci svinjama u nos da ne riju, a ponekad tko dosta laprnda i dobije po BRNJICI... A sta bi bilo ovo, baba mi je javila da je dobila lijepog, malog,sarenog MOSU ...? MOSAN=? (S se izgovara meko, niti je S (Sjenicak), niti je S (Stakorovica). ‘mosjan’ …vidi sliku

CORDON:

Evo mose...bit ce novaca .............. Evo najprije velik pozdrav svim igracima ove igre........Ovako kroz igru podsjecamo se nekih starih zaboravljenih rijeci koje ce te tesko naci u bilo kom rijecniku i koje se nigdje nisu upotrebljavale nego na nekom uskom podrucju. Navest cu vam jedan dobar primjer. Rijec PRITISKAC, PRITISKACA, PAUZINA,POVOZINA sl. Uobicajen je naziv na ostalim dijelovima Korduna za drvo koje ide >po vozu< i sa kojim se voz ( sijena,

22

Sjećanje na Kordun

šenice ...) >povezuje<. Jedino ce te moci u selima Okic, Brezova glava, Tusilovicu i okolici cuti da se tome kaze ŽRD...................... Kordun, iako prostorno ne velik ima u pojednim podrucjima razne nazive za iste stvari. Npr. rijec RACLIN........U selima u podnozju Petrove gore ( Malicka, Pecka , Perna ......koriste izraz ZATEGA ili ZAPRTA.............i tako ima jos mnogo drugih primjera.......... Ajde da odgovorimo i na zadano pitanje . Rijec.... MOÆO.... trebala bi znaciti muško tele. U ovoj rijeci slovo Æ je tesko definirati. To se moze cuti u mnogo nasih rijeci. To je nešto izmedju Š i Æ, odnosno kad bi se moglo pisati, to bi bilo otprilike Œ, slovo koje ne postoji...............( nemam tasturu sa nasim slovima, pa sam koristio WORD da malo slikovitije sve prikazemo) .......Zadajem novu rijec….. SAMICA...... Da vam malo pomognem radi se o jednom tipicnom instrumentu, postoji jos jedan naziv po kojem je poznatiji u narodu. CORDON

Beka:

Naprava za becare! SAMICA- je tamburica, omiljena medju starim Kordunaskim becarima. Mislim da se zove jos i DANGUBICA i da ima dvije zice. Sta je- VRSLUG ( S-kao skola )??? Pozdrav Kordunasima !

starachak:

Vrshlug je... ..drveno spremiste,obicno za - zito...kod mene se divanilo - vrshlOg ! A kako bi "preveli" recenicu - "DEKNU ME SHERAJZLINOM PO MALJNI" !

mirjanamiroslav:

dali je to ... Udari me zeljezom sa kojim se vatra razgrtala u sporetu po glavi.Hvala Vam za ovu igru vratili ste moja sjecanja u srecna vremena.Sto je to IZUVALJKA mirjanamiroslav

mirjanamiroslav:

Zoki... malo ispravke? Ludra je drvena posuda okrugla slicna lajtu za rakiju samo manja u kojoj su ljudi sa brda povise Korane nosili vodu.Ispricacu vam i jednu pricu o ludrama. Dosla snasa i prvo jutro da se pokaze kako je vredna posalje je svekrva po vodu i kaze svekrva:’ ti nemoj napuniti punu ludru vode, ludra ima 2 dna niko nezna jeli puna ili nije’,snasa naspe pola ludre vode i stavi na glavu voda se uzmuckala i ludra pala sa glave i razbila se, a snasa se osramotila, u stvari zeznula je svekrva.

Sjećanje na Kordun djzombi:
…..a sta je, sta je….? Sta je PODUMJENTA?

23

kapetanSvrdlo:

supljo Divanli su nekad ,gle onoga samo loce a krmaca mu ispod podumjente more ukucu uci. To je znaci ono brvno na drvenoj kuci ,koje izigrava temelj. Sta je to Skaric (kao skola)

ziri:

a da njeste nesto zaborav'li??? odgovorti sto je to IZUVALJKA?????

kapetanSvrdlo:
Skim pricas nepita!

stani!

djzombi:

re:izuvaljka? ziri, mislim da je IZUVALJKA onaj komad dascice zasjecene na vrhu kao slovo "V", koja je sluzila da se u taj "V" uvali peta obuce (vecinom buca ili cizama) a drugom nogom se stane na kraj te daske, pa se tako lakse obuca skine s noge.

kapetanSvrdlo:

Slusaj mudonja Ajd sad ljepo namiru vrati se nazad pa procitaj pravila ove igre sto ih napisa ovaj sto sebe naziva ziri.Ako ti i onda nije jasno probaj nazvati Cordona, on ima strpljenja sa zombijima,pardon sa djzombijima. Ja vako priblesav cu pokusati da ti objasnim da najprije moras odgovoriti na zadanu temu a onda ZADATI NOVU RIJEC DA BI IGRA MOGLA DA SE NASTAVI. E sad ako ti namjerno podjebavas da prostis,neznam sta radi ziri sto te nebrise. JEdno stoji nisam cuo odgovor sta je to SKARIC (S sa kvacicom i c sa mekom kvacicom). Sa postovanjem!!

djzombi:

???? Neznam na kojeg se zadnji komentar odnosi ...... ako sam ja negdje uletio preko reda, izvinjavam se .... ako bilo ko vrati ove stranice unatrag, vidjece veoma lako da je tesko pratiti dali je na nesto odgovoreno i dali je neko nesto novo upitao, zato se moze desiti da se nekom potkrade i nenamjerna greska. Odgovorio sam svojim zadnjim upisom na pitanje nicka "ziri", sta je izuvaljka .....

24 Dakle idemo dalje .....

Sjećanje na Kordun

Ako neko i pogresi to nije razlog da se naziva "mudonjom" ili bilo kakvim slicnim imenima. S druge strane mozda neko nekom smeta ovdje, ako je tako nek se slobodno izjasni, nema potrebe da se ide po topicu i laje jedan za drugim i time unistava ova ljepa igra.

kapetanSvrdlo: Dobro nisi mudonja
Komentar se odnosi natebe, a zasto sad cu ti ja na tanane objasniti. Odkad je pocela igra ti vuces ulijevo mi postavimo Stumpe ti kaj sneba sta je blazina,neko pita sta je motovilo ti kaj sneba sta je prakljaca,pa onda opet sta je podumjenta i jebiga sto najgore ti se ljutis. Ja te pocasti sa ovim mudonja ti se jopet ljutis,pa dobro onda ziv bijo pizdonja!

Kajfa:

Re: Dobro nisi mudonja ???? Neznam sto je SKARIC, nadam se da ce se naci neko ko ce znati. Mene interesuje zna li ko sto je to SENTUSC? (oba S su sa kvacicom i C sa crticom) Kajfa

djzombi:

???? kapetan svrdlo, mozda tebi stranica ne updatuje kako treba, kod mene su svi ti postovi uredno odgovoreni, osim ovog "izuvaca" ...... ali vidim ja s koje ti strane duvas pa u cilju da ne upropastimo igru ja cu se fino povuci pa se ti siri ovdje ..... pozdrav ostalima PS Znas li kako izgleda praseci kurac ..... (neko rece ko svrdlo ....)

micav:

Nije bas lijepo... ...da se 'ugledni' momci tako obracaju jedni drugima, ima tu i zenskog svijeta?....ali sta je tu je...idemo dalje...ima nedostataka u ovoj igri, a to je problem kad netko nezna odgovoriti na postavljeno pitanje , a rado bi se igrao, kako da to rijesimo? Mozda da se priceka jedan dan i kad nema odgovora, da sam igrac koji je postavio pitanje odgovori, ili sta Vi mislite ????

Sjećanje na Kordun

25

Na ove zadnje dvije rijeci trebamo dobiti odgovor, ja neznam odgovoriti,sta je to:SKARIC i SENTUSC ???, tko zna neka odgovori, ako nitko ne odgovori onda ce odgovoriti Kapetan Svrdlo i Kajfa (mozda da ih nagradimo sa jednom zvjezdicm, ziri ce to azurirati )... Zbog toga je doslo do ovog nesporazuma, gledamo kroz prste i IDEMO DALJE...

starachak:
Shentush je ladica...

Koliko ja znam...

kapetanSvrdlo:

Ma ruzno burazeru ruzno Velis ti nije lijepo ma ja ksebi doci nemerem. Sad sto on mene popljuva to i nije nesto, neg brate cinove ej baki sine, bre cinove mi popljuva,znaci usporedio jednog visoko rangiranog oficira sa krmecim polnim organom (muskim),nedopustivo,samo zato sto mu je skrenuta paznja da je prevrno monitor. Jer pazi sad ,kodnjega sve uredu a mi zajebavamo i ja ga jos nazva mudonjom ,e jebiga preko takve uvrede se ne prelazi. Izvini zemljace bog ti dava ja cu otici sutra da okajem grehe u crkvu svetog doroteja, a ti se izvini zenskadiji zato sto si spominja ono krmece. Dobro to smo rjesili, a sad ja da kazem za SKARIC. To je ona kost u kokosjim prsima u obliku slova V sto joj ni jastreb nije mogo nista. Kajfa mi je razdrma ovo zeru mozga sa ovim svojim sentusic i kad on kaze sta je jacu onda reci pa zna sam. Dal je to nesto ko obarak ili obarcic pojma nemam ali znam da sam cuo tu rijec. PS Nije ti ovo lose da malo napravis i natjecateljske atmosfere(znas kad vojno lice cuje za zvezdicu bre) Kad Kajfa objasni ja mu dajem prednost da i postavi sljedecu rijec

CORDON:

Malo sam prikasnio.................. ............Vidim da je Lazo Goluza opet imao posla i da ziri ( ????? ) stalno mora uletati. Pozdravljam sve igrace ove nadasve zanimljive i pokazat ce se na kraju korisne igre.Ukljucim se kad barem znam ili samo mislim da znam znacenje zadane rijeci. Naravno da igra ima nedostataka, ali nista nije savrseno.Dugo sam razmisljao o rijeci SKARIC sto nam je zadao >Kapetan Svrdlo< ( a kasnije obzirom da niko nije znao znacenje i sam objasnio o cemu se radi. Meni je ta rijec negdje odzvanjala u glavi i znam da sam je cuo od moga pokojnoga djeda, ali je znacila kod nas nesto drugo ( mada ima logike jer isto

26

Sjećanje na Kordun

podsjeca na slovo V), a oznacavala je zadnji dio konjskih kola ( onaj dio sto seta po >sjecanici< ili >srcanici<. Jos jednom pozdrav svima CORDON

djekad navratim:

jebiga sad koja je rijec zadanja da bi se dalje igra... sta su NACVE (c sa crticom)

ziri:

samo ti navrati,… a ponekad i procitaj koje su se sve rijeci dosad spominjale,medju njima su bile i nacve nije tesko ni ponov'ti da je to drveno "korto" u kome se vario kru',u nekim krajevima su dijeca u zimi znala nacve ukrasti i u njima se gonti po snjegu. aj sad ljepo djekad navrati i zadaj neku drugu rijec iz naseg ljepog kordunaskog divana, igrajmo se i zabavljajmo ljudi,al bez ruznih rijeci, provokacija i vredjanja,barem u ovoj igri,ako ne zbog niceg drugog,onda barem iz postovanja prema nasim djedovima,babama i nasim roditeljima,jer ove rijeci su dio njih,i dio naseg zivota,ja nezelim da zaboravim taj nas stari divan,zato mi je ovaj topic posebno mio,. izvinte na greskama jer njesam bas vjest sa ovom tehnikom,nadam se da vise necu trebati da se javljam,da ce se nastaviti dalje u redu,disciplini i postovanju jedni drugih,hvala

Kajfa:

Re: samo ti navrati, odgovor na sentusc smo dobili, dakle ladnica,,, e sad idemo dalje sta je to KREDENAC? Kajfa kad smo vec kod pravila igre, ja sam zamisljao malo drugacije, recimo da krenemo abecedom, pa najprije da se ispitujemo sa slovom A, pa B i tako dalje, da bi na kraju stvarno dobili pravi kordunaski rijecnik, ili da zadajemo: zna li ko kordunasku rijec ili izraz koji pocinje sa Ab, pa zatim sa Ac, pa sa Ad i dok nebi izredali citavu abecedu na svakom slovu igra bi mogla trajati, a dobio bi se dokumenat vrijedan paznje. mozda bi bilo dobro da se navede u kojem kraju Korduna se rijec koristila ili jos poblize u kojem selu,

Sjećanje na Kordun

27

jer smo se vec nekoliko puta osvjedocili da je rijec za isti predmet ili pojam bila razlicita od mjesta do mjesta.

CaDo

re:KREDENAC... ...krajem 60-tih i pocetkom 70-tih u modi su bili KREDENCI-drveni dio kuhinjskog namjestaja, korisna stvar. Evo kako je izgledao Kredenac moje pokojne babe. Bio je bijel sa svijetlo zelenim vratima, gornji stakleni dio je imao policu, gore su stajale solje za kavu, dolje dva staklena servisa za rakiju, ispod je imao dvije ili tri ladice?,u jednoj su bile zlice, viljuske i noz, a u drugoj skare,pravoslavni kalendaric, i neka teka iz koje se moglo vidjeti kad ce se Sarova oteliti, jeli krmaca suprasna i koji joj je cajt, ispod je bio ormaric sa dvoja vrata, tu su bili tanjuri i velike i male koze....Sa lijeve strane bio je jedan vertikalni ormaric,po tome se odredjivalo jeli KREDENAC lijevi ili desni, tu je bilo svasta,sudne krpe, cukar, kava divka, cikorija.... A dali vi znate sta je JUPA=?:e

davno bilo:

opa cupa,JUPA,jupa,JUPA?!? Malo teze pitanje,za tu sam rijec cuo kad sam bio stariji momcic, od jedne djjevojke iz Cemernice... Upoznah ja tu djjevojku, poslije nekog vremena malo se 'salili' i u sali ostadose na meni samo potkosulja i gace, kaze ona, skini JUPU, sta je sad to?...dali da je pitam ili ne,necu je pitati...ja skinem gace, super ispalo, pomislih pogodio sam....kroz neko vrijeme pita ona mene, znas li ti sta je JUPA?...znam ,to su gace?...ona se nasmija i kaze mi, blizu si bio: JUPA je debela POTKOSULJA. Eh, te djjevojke...aa,znate li Vi sta je BREKUNDA.... da nije Ona posuda u koje se grozdje skupljalo.Neb se kladio da je tacno al vredi pokusati!!

kapetanSvrdlo:

davno bilo:

Hladno,H l A d N o....... BREKUNDA je naziv za kravlju REPU, a cuo sam za taj naziv prije 30 i kusur godina u selu Miholjsko ( jedan mladozenja bacio repu na mladu, ona pobjegla, i povratna informacija...pogodio je cak i sa BREKUNDOM). Malo laksa rijec, sta je to PERUSKA (S kao Sljivnjak)?

starachak:

Najprije...

28

Sjećanje na Kordun

...hvala nasem genijalcu Chadji,za fenomenalan opis KREDENCA ! Kao da ga vidim... A PERUSKA,e , pa to je dio tijela pernate zivotinje...rekli bi strucnjaci...a u stvari to je GUSKINO KRILO,onako sa perjem,a u davna (bolja) vremena sluzilo je kao kucna metlica za ciscenje "sitne prljavstine" ! Jel tako? Ako jest,e,onda..sta je...PERAJICA !

mesar:

Koljem po kucama sa vlastitim alatom??? Davnih 60-tih kada se zakolje posjek i uhvati krv za krvavice, dok posjek dava posljednje trzaje papkom na scenu stupaju PERAJICARI, skidaju dlaku (PERAJICU) sa posjeka, normalno ne svu, spremaju je, i tako za mjesec dana skupe PERAJICE, koju na kraju prodaju,u to vrijeme za to moglo se kupiti nekoliko kutija cigareta-dobar biznis? PERAJICA,znaci - svinjska dlaka od koje su se pravile k e v e(samo keve, cetkice za zube vjerojatno nisu)? A sta je to PERJANICA=?

kapetanSvrdlo:

perajicar Uuuuu al me ovaj rasturi sa kravljom repom,nek mu budee jebiga perajca je sad dosta lako(zvali su nas peraicari). U neka davna vremena neko gore napomenu sretnija prije klanja tovljenika ili ranjenika cupala se njihova dlaka (peraica)koja se poslije prodavala peraicarima i od toga se pravile kojekakve cetke . Moje pitanje sta je to OICE. Pozdrav svim peraicarima!!!

kapetanSvrdlo:

cini mi se Da je perjanica prekrivac otkan za svecane prilike u raznovrsnim bojama i obrubljen perjem . To su mlade dobivale za miraz i ukrasavale sa tim vozove kad se roba vozila. Ako je tacan odgovor,stoji pitanje staje to OICE!!!

Hm:

Hmmm??? Neznam odgovoriti,tesko pitanje,a rado bi se igrala!

CORDON:

Ko nas u red moze dovesti ?????????............... Pozdrav svim igracima!!!! Ideja koju je iznio Kajfa nije losa, ali poznavajuci nas tesko ju je provesti, a kamoli ovu igru rijeci igrati po abecedi...............

Sjećanje na Kordun

29

Ovaj nas >Kepatan Svrdlo< tare u papar sa ovim svojim rijcima, pa ovu rundu samo gledam. CORDON

Kajfa:

Re: Ko nas u red moze dovesti ?????????............... Da li je OICE kolce od pluga, nekako slicno smo ga zvali, da me ubti ja nemerem sada znati. Kajfa

jm:

OICE - mozda Zoki zna Evo da ja probam. Nemam pojma sto su OICE ali kolega Zoran kaze da je to drvena ruda koja se koristi za vucenje drljaca kod volovske ili konjske zaprege. Mozda i nije bas kod konja ali je dosta siguran za volove. Ako je pametan kao sto izgleda (tj. ako je tocan odgovor) onda neka slijedeca zagonetna rijec bude: LUNJAK Veliki pozdrav svima

kapetanSvrdlo:
Pozdrav!

Bome pogodi

Zahvali Zoranu jer je dao tacan odgovor a ja cu jos da pojasnim. Oice se koristilo samo kod volovske zaprege i to samo kod plugova i drljaca.Naime za razliku od pracjepa koji je sluzio za vucu kola, oice je na kraju imalo oko pola metra lanca koji je za razliku od pracjepa dozvoljavo da se volovi vrate za 180° a da plug ili drljaca fakticki stoje na mjestu. U brate al se zaguzvalo zao mi ove curice sto bi se rado igrala al nezna pa cu ja ako pogodim ovo lunjak postaviti malo laksu rijec. Lunjak bi po mom trebo biti onaj dio Lampe(mislim petrolejke) koji se uvrtao u sredinu a preko njega je dolazio celindar i krozanjega je prolazio stijen(platneni vodic da ga tako nazovem "petrleuna" ). Sa strane je bio neki sarafic("potenciometar")koji je izvlacio stijen i tim pojacavao svjetlost. E sad ako je tacno evo malo lakse pitanje pa cemo opet zakuvati,sta je to POSTEMALJ (kvacica na s)!!!

jm:

Nazalost nije - kaze Zoran, ja nemam nista s tim

30

Sjećanje na Kordun

Kaze da LUNJAK nije ono sto si opisao. Daje ti jos oko sat vremena pa ce mo onda napisati sto je da ne kocimo igru Veliki pozdrav svima

jm:

Bome promasi Kaže Zoki da nije ono što si ti napisao. Dajemo Vam još oko jednog sata pa ce mo napisati tacan opis. Puno pozdrava

KapetanSvrdlo: Promasi, al kako
Vidim sad ija da sam promasio, al me tuga ubi sto neznam kako se zove ono sto sam izobjasnjavo, a ni ovo zadano. Onaj dio sto je pricvscivo tocak na kolima u koji se turala toatna mast mi je jos jedina sansa ako nije nastavite dalje ja se predajem glede lunjka. Pozdrav Nazocnima!! Ako Zoki zna kako se zove onaj dio u lampi sto sam mislio da je lunjak bio bi mu zahvalan.

jm:

Druga sreca U pravu si za poklopac. LUNJAK je poklopac osovine "željeznih" kola. U LUNJAK se stavlja Šmir, tovatna mast a osigurava se s jednom metalnom karikom i pinom na osovini. Zoran ne zna što je taj dio koji si ti opisao na LUÆI. Kaže da je POŠTEMALJ isto što i ŠAL koji se nosi kad je hladno ili za ukras (Rugova i Ciro). Sad vjerujem da je Zoran poprilicno pametan pa zadajemo novu rijec MOŽDANIK (Mozdanik, z sa kvacicom) Sve naj

kapetanSvrdlo: Pogodi ja
Bas mi nesto milo sto sam pogodio jer vas 2, a ja sam. Pitam zenu dal znas ovo ,nemam pojma, dal znas ovo neznam koda na menhetnu rodjena, a ne u onoj vukojebini sto je zovu Bukovca.

Sjećanje na Kordun
E posto ste sal tacno odgovorili sljedece pitanje je MUCNICA(kvacica na prvo c). Pozdrav do sutra!!

31

starachak:

Muchnica... ...bi , po mom skromnom,starackom misljenju,mogla biti ona drvena,pravougaona "kishtra" u koju je u mlinu (vodenici), padalo brashno...Na gornjem rubu imala je zavrnute cavle,za koje se zakaci vreca i onda je lakse trpati brasno...

jm:

Mi odgovorili ŠAL ali što bi sa MOŽDANIK (Mozdanik, z sa kvacicom Sve piše u subjektu. Što se tice dvojice i nije baš tako. Ja samo kucam a Zoran mi je rijecnik. Da li znate što je MOŽDANIK (Mozdanik, z sa kvacicom) Ako ga i preskociteite mi cemo reci što je da ne bremzamo igru '''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''' Njiha dvojica, a ja i Babo sami

CaDo:

Koje je ovo pismo...? Zoki svaka cast na odgovorima, ali ovaj sto ti pomaze u pisanju,ja neznam,... gdje si ga nasao, dali ima cetri razreda osnovne???...cuo sam za JM da je od ovih svih pitanja znao odgovoriti samo na jedno i to veoma tesko-JUPA!?! Kazete MOZDANIK, nisam bas siguran, ali moglo bi biti nesto malo drveno'musko' sto ulazi u 'zensko' ili strucno,mali drveni klincic koji spaja dva brvna???? Zakljucujem da su rijeci dosta teske, mnogi bi se igrali,a neznaju odgovoriti,laksa rijec....BRUCA=? (C kao Ceno)

jm:

Öà ミ î çíà øòî ¼å Ìîæäàíèê (îâä¼å íåìà êâà÷èöà) Åâî ¼à ïîêóøàâàì íàøèì ñëîâèìà. Øòî ñå òè÷å íîâå ðè¼å÷è è íè¼å áàø ëàêà ¼åð íè Çîêè íå çíà. Âåëèêè ïîçäðàâ

32

Sjećanje na Kordun

jm:

Cadjo zna sto je Mozdanik Ja probao cirilicom ali nije proslo. Bruca je brat. To ja mozda pogodim. Evo nove lagane GUŽVA GUZVA (Z sa kvacicom) Puno pozdrava svima

BlaPeJaKA:

da ne zakisne stozna...

GUZVA se delala od skope i stavljala bi se na vr' stozine da nezakisne.Od kvalitete njenog rada i postavljanja kao i od zavrsavanja stozine zavisilo je kako ce sjeno prezimti i dali ce zadrzati svoju kvalitetu. Sta je BRUNDA?

dragana:

BRUNDA JE.... .....ono zeljezo koje ide volu u nos pa se vodi tako na striku. A zna li neko sta je TOBALCA?

Beka:

Nabrusi je... Tobalca je ono dje se drzi brus kad se kosi, a u njoj stoji voda da brus nebude suv. A sto je to- KONJOZAVCA?

tamo daleko:

brus i TOBALCA... ...lakse pitanje, TOBALCA je duguljasta vodonepropusna posuda u kojoj su stajali voda i brus, obicno je bila limena,imala je zakacku i drzala se za pojasom, moj ujak je imao od volovskog svrnutog roga, ...mozda se i danas nalazi negdje za rogom na tavanu??? Moja zena banovka kaze da su oni to zvali Vodijer.? Dodatak za GUZVU, kod nas se guzva pravila i od vrbovih grancica-pruca,i imala je funkciju da poveze lotre i stupce na kolima.? ...a sta je KOTRLJAK (lakse pitanje)?

Sjećanje na Kordun tamo daleko:
Beka, ima prednost... bio je brzi za 3 minute...sta je KUNJOZOVCA ???

33

kibicer: A sto je to...
....KUNJ...?????

CORDON:

E ljudi guzve........... ........kaj petkom UKarlovcu. Taman sam se mislio ukljuciti u igru, reko znam sto zanci tobalica......( navuci joj zicu, sto si vraga pripasao praznu tobalicu...........Odavno se nate spremam al prilike nemam....), kad utrcase dvojica istovremeno.Moracemo uvesti semofore, nema nam druge. Dajte malo laganije, ponestace rijeci.............. Ja opet necu sudjelovati, da vidimo sto ce ziri reci. Pozdrav svim igracima ( i igracicama) CVORDON

kapetanSvrdlo:

U leb ti jebem al se zaostrilo Vidim Cordon ce sacekati pa cu i sam, ,jer odjka bi coek moga popti kocic da sve zvoni. Duzan sam izvinjenje glede mozdanika ja se malo razlaja pa zaboravio. Ti a da Djuku Skaljca zovnemo da ovu guzvu izregulira on je bio najpoznatiji saobracajac u familiji. Pozdrav svima pa se cujemo!!!

ziri:

ajmo redom KONJOZAVCA je ono iz cega konji jedu-zoblju,kad su poodalje od jasala,a sad nemerem se sjet'ti od kakvog su materijala bile udelane,samo petim da je svaki od konja ima svoju. nema guzve to je samo dokaz kolko smo svi zeljni divana, pozdrav pa se cujemo jope aj sad rec'te sta je to KOTRLJAK?

dragana:

KOTRLJAK JE.... .....svinjac napravljen vani za krmke. Sta su CVIKE?

PaulinaX:

CRTALO

34 Cvike su naocale.

Sjećanje na Kordun

ali ono oko guzve, moj djed je pravio guzvu za volove i to od one grube kudjelje sto se nije dala urediti, pa jos nesto upleti unutra, a GUZVA se stavljala na jaram tamo dje se spajao sa rudom, bila je rupa na jarmu i na rudi, pa se to okomota guzvom i procera se kroz te rupe glogov drveni klin da drzi sve to zajedno. sta je to CRTALO? Pozdrav svim Kordunasima, a posebno onima od Slunja do Plitvica. Paulina

CaDo:

Da, i to je GUZVA... ...a ovo su praveCVIKE CRTALO?-ja mislim da je to pljosnato zeljezo na plugu, ispred rala (lemesa), a pozadi kolca koje ocrtava i para po zemlji??? Moje pitanje, da bi sagradili Kordunasku 'bajtaru', koristmo mnoge nazive zivotinja (kao pomocna sredstva ili dio kuce),npr.jarac, macak,magarac, lastavica...a sto je to KONJ-????

slobodan:

Drugi put

Pozdrav svima. I sam bi se ukljucio u ovu zanimljivu igru, jer stvarno se odusevljavam svim ovim nasim izrazima, iako sam neke vec poceo zaboravljati. Stekao sam utisak da se 2/3 vas tamo i licno poznajete!? Posebno pozdravljam Paulinu X posto sam iz njenog kraja (blize Slunju), a takvih vidim ovdje je malo. P.S.Ovo drugi put saljem, valjda cu uspjeti.

dragana:

CVIKE SU.... ......po mom tati lanci koji vuku klade.Ali mogu biti i naocale.Konj ne znam sta je pa prepustam drugima da odgovore. Pzdrav svima!

mrVerb:

Kordunaski GLAGOLI!

Sjećanje na Kordun
KONJ-jeli to masivna greda (25x30cm) kod drvenih kuca sa podrumom koja se proteze DUZ sredine kuce te nosi i ojacava grede nad podrumom. glagol STRKLJATI..........? s-skola

35

Beka:

Ustrccccc !!! STRKLJANJE- to je kad se goveda razigraju i uvate skakati i trcati. Cesto smo znali tudjijem kravama vikati "ustrccc", da se rastrkljaju. Sto je to- OBLIBANK???

kapetanSvrdlo:

Ziri malo prispa Obliblank je jedno drveno stabilno postolje na kome su se rucno obradjivale duge i ostali proizvodi od drveta. U sklopu toga je postojao i drveni skrip sa zeljeznim nazubljenim klinovima koji su stezali komad koji se obradjuje a majstor je sa drvenim oblicom radio svoje. Volio bi da malo svi zajedno damo truda i da ne lupardamo ono po sjecanju nego da jednostavno svaka rijec bude potvrdjena od nas i od zirija . Tako da nemjesamo nacve i snasinu gujscu. Ako je moj obliblank tacan pitao bi sta je to RAJS !! Pozdrav!!!

Korda:

re :rajs? RAJS ili RAJZ lutati, ici okolo onako bez veze, trositi pare uneznan, neka vrsta dekenluka po cjelu noc da niko nezna sto se radi, primjer,,, a al' smo rajsali proslu noc,,, djet je mali komsija,,, otisa je u rajs Govorilo se u sirem podrucju Krnjaka. sta je to MISCAFLIN? (s=skola, c=cao) Korda

strogi ziri:

Igra jako dobro traje,ali... ...ponekad i STROGI ZIRI mora da dejstvuje...U ovom slucaju,dragi Korda,radi se o "meterijalnoj povredi pravila"! Naime,igramo sa KORDUNASKIM rijecima,a MISHAFLIN

36

Sjećanje na Kordun

(inace,znaci - lopatica za smece) i PARTVISH (obicno "idu" zajedno) ipak su rijeci iz neke druge regije,malo podalje od Korduna.. No,ipak,eto, STROGI ZIRI je dao obrazlozenje,sta je MISHCAFIN,pa ako se slazete,da i nastavi igru...recimo...sta je PALISAK...

dragana:
Sto je SJEK?

Re: PALISAK ??? PALISAK je drvena daska na sjeniku. (vidi:sliku ‘palisak’)

CORDON:

Teska pitanja.............. .......E teskih li rijeci u ovoj igri. Mislim da bi Bosko Bucan, koji ima preko 2500 (??????), lokalizama i rijeci koje koriste Kordunasi, imao sto materijala za uzeti odavde..... Dragana nam je zadala rijec SJEK........ .....Mislim da bi to trebao biti onaj dio u coskovima gdje su se spajale drvene kuce ( sjekovi). Postojale su razlicite vrste sjekova: obicni sjek( prosti),lastin rep, mrtvi sjek.Po izradi sjeka poznali su se i majstori....Ako je moj odgovor dobar, zadajem novu rijec............RECELJ pozdrav CORDON

mrVerb:

re:kordunaski glagoli RECELJ-dio na drvenom tocku (drvena kola)????? glagol SALABAZATI...s-skola

kapetanSvrdlo: Ide nabolje
Pozdravljam!! Bas mi je milo da se popravlja(gledaj samo kako Cordon izobjasnjava sjek koda samo drvene kuce montira prije neg je tenk za rogove capjo) Jos milije mi je sto netko ono moje rajs objasni drugacije sto znaci da je to 3. rijec koja ima duplo znacenje(kod nas su rajs zvali ono drvo sto koci zeljezna kola kad se vinta zategne) E sad ovo salabazati i ono sto covjek objasni pod rajs meni je nekako isto jer dal si salabaza ili rajza naisto se svodi dosa kuci bez dinara u djepu umoran kaj ceno i to lovacki. Znaci salabazati nesto modernije bi znacilo gluvariti. BURNJAK je sljedeca rijec pa se cujemo!

Sjećanje na Kordun Beka:
Burnjak BURNJAK- darzdevnjak(knjizevno), neka vrsta gustera crne boje sa zutim pjegama sto izlazi u sumama poslje kise ! Ko ove godine ide u kestene sigurno ce ga vidti. Nova rijec- GMAJNA? Mali osvrt,"kapetane Svrdlo", neka rijec se mozda malo drugacije govori od mjesta do mjesta. Bez ljutnje molim, ovo je samo ljepa igra.

37

svaka cast:

Ja sam odusevljen... ...zasto? Pa,zato,sto je internet "vlasnistvo",ipak,MLADJIH LJUDI,i zato me odusevljava,mene,kao STARACKA,koliko je u sjecanju ostalo NASHIH rijeci...samo naprijed...a GMAJNA...pa,to bi bilo..recimo...NICIJA ZEMLJA....kod mene je to bila zemlja davno "ugasenog" poljoprivrednog dobra,pustara,koju niko nije obradjivao,obicno su na nju svi gonili "blago" na ispashu! (Ovo -BLAGO- namjerno sam stavio pod znakove navoda,jer kod nas na Kordunu za krave se govorilo- BLAGO! ) Sada,u tudjini,KONACNO, (ali KASNO),shvatio sam - ZASHTO !!?!?!?! BOGATI LJUDI SU SE NEKAD GLEDALI PO TOME Koliko ko ima komada BLAGA u stali. Pod blago su uglavnom podrazumjevane krave i ostala krupna stoka:konji,bikovi,volovi A sta je to STEMAJZLIN? /Z sa kvacicom,kaj Zeljko/ Da nadopunim rijec GMAJNA: to je bila napustena zemlja,tj.zemlja koju vlasnik nije obradjivao.Uglavnom su gmajine imale svog vlasnika,a postojale su drzavne ili opcinske gmajne,bar u nasem dijelu Korduna.

ziri:

ziri: za strogi ziri
samo da te podsjetim da su se na Kordunu koristile te rijeci iz "drugih regija" kako ti rece, a dokaz su ti zato mnoga imena nasih njiva koja su zapisana u zemljisnim knjigama i mnogi izrazi koji su koristeni i na Kordunu. To jest u Kordunaskom govoru je koristeno dosta turcizama i germanizama,i to netreba da te smeta,jer i oni su s godinama postali dio naseg divana,kao sto su salter,steker,serafciger itd..

38

Sjećanje na Kordun

Jos jedan dokaz novina u nasem kordunaskom jeziku su ti sva nova licna imena koja imamo mi Kordunasi,a nisu starokordunaska. Zato nemoj da "pizdis" jer ovdje smo svi jednaki KORDUNASI.Malo postovanja nije na odmet.

Slobodan:

Da probamo ….

STEMAJZLIN - to bi trebala biti neka zeljezna poluga, pajser, cuskija ili sl. bar tako ja mislim. Znam da se znalo reci: "derno ga je stemajzlinom". Nova rjec : VORDA Pozdrav svim kordunasima! Opa,zanimljivo... ..dragi ziri,kao prvo,,ja ne PIZDIM! Buduci da na ovom forumu gostuju i predstavnice "ljepseg pola",od ucesnika se ocekuje da budu , bar - kulturni ...Kao drugo,postoji veoma bitna razlika izmedju turcizama i germanizama,sa jedne strane i nekih rijeci,koje nisu nikad USVOJENE na Kordunu!!!! Jedna od tih rijeci je upravo - mishcaflin ! I kao trece,dragi ZIRI,predlazem da ,zbog dosta razloga , budes - SMIJENJEN!! (P.S. Naravno,zezam se,NET je "opshtenarodno dobro",ali,ipak,prije nego se stisne "Add Reply", nije loshe procitati STO i KAKO je napisano....)

strogi ziri:

Beka:

Joj Slobodane ! Pa legendo ti postavi zadatak da ga niko nezna. Nude ti to sam rijesi, pa da ceramo dalje. Obrisase onu nasu polemiku,al sam svedno cuo sto si bio napisa mada nisam vidio. Es vidjo dje se nadjesmo ! Veliki pozdrav legendi Perjasice i ostalih gradova !

CORDON:

Opet teskoce ................. ..........Pozdrav Beki, Slobodanu........Zadao nam ovaj Perjasican neku tesku rijec i vjerovatno ce sam morati to objasniti, jer to ni >strogi ziri< vjerovatno nece znati. Uz to nam je ziri malo i nervozan. Vidim da me usput zajebavate oko onih sjekova na kucama. Sad, o struji i penjalicama ne znam cudo, ali o kucama znam dosta ( imat ce te se uskoro priliku uvjeriti............

Sjećanje na Kordun

39

......Moram jos nadodati jos nesto u vezi sa rijeci....RECELJ.....Ja sam cud da ta rijec znaci doista nesto na tocku od konjskih drvenih kola. Ali moram biti iskren , ja ne znam tocno koji dio. Mozda bi bilo dobro da neko ko vise o tome zna malo to opsirnije objasni. I ovjdje je doslo do dupliranmja znacenja rijeci, sto i nije rijedak slucaj.......Kad sam zadao rijec ...RECELJ....mislio sam na drsku na kosistu ( rukohvat)................. Jos jednom pozdrav svima!!!! CORDON

kapetanSvrdlo:

Ti nepoznas Vurdu

Pozdrav svima!!! Vide ovoga prikrivenog tesara pravi se da vurdu ne, pozna e brate to je vurdapina. Kolko si samo kruskovaca muno kod njega.

Slobodan:

Sta se moze Lijepi moji zemljaci, i ja sam se nagleda Vasih tj. nasih svakojakih rijeci i priznam da za dosta njih nisam cuo, ili se slicno kazu kod mene, a to tek vidim po odgovoru. Kao sto su neki od vas zakljucili na Kordunu se za istu stvar drukcije veli oko Vrginmosta, drukcije oko Vojnica a da nepricamo za Perjasicu. Perjasica mala drzavica. VORDA - drvena dugacka motka sa kojom se mlatijo gra na guvnu. Sto duza to bolja. Evo nova rijec, (ako vec nije bila, oprostice mi ziri). BILJAC

Slobodan:

Ispravka Izvinjavam se jer sam prvo poslao pa onda pogleda Kordunaski rjecnik i vidijo da BILJAC vec ima. Ako uvazavate nova rijec SPRAJC (s-kao skola) A ako ne, opet dobro, pozdravljam Vas sve skupa. Poseban pozdrav za Beku, srpskog junaka Skrada i okolnih mjesta pored Korane.

Kajfa:

Re: Ispravka SPRAJC je podupirac, kad se ploca(deka) dize na kucu, pa kad se cjela povrsina ishaluje, mora se podshprajcati odozdo, najcesce se koristilo grabovo drvo za shprajcove.

40

Sjećanje na Kordun

Sta je to ZDJEKA? Kajfa

CaDo:

Mislis li na... ...kalajisanu ZDJEKU od litre u koju se moze udrobiti kruva, uliti varenike i dobro napucati ili ima neko drugo znacenje...opekli smo se sa CVIKAMA,RAJSOM I RECLINOM koji su imali dupla znacenja....znaci ZDJEKA je manja posuda (potomak od ZDJELE)??? Ako sam pogodio, idemo dalje...sta je to KRABLJACA ? …vidi sliku ‘krabljaca’……

Beka:

Ajmo musti ! Da bi jeo iz zdjeke varenike, prvo moras sa krabljacom u stalu. Krabljaca je isto kalajisana posuda( kanta ) sa produzetkom i rupom za ruku u koju se muze varenika. Sto je to- MANDALO?

mrVerb:

Goropadne DAME!!! Goropadnim kravama koje su se voljale strkljati i odlaziti u kvar stavljalo bi se na nogu MANDALO, vidjasam da neke nose i po dva,zasto? MANDALO, komad drveta, sa ugradjenim kajisom kojim se vezalo kravama za nogu (povrh papaka). glagol SECOVATI...s-skola

Kajfa:

Re: Goropadne DAME!!! ajmo SHECOVATI cure, ipak to ne bi bilo udvaranje, vise bi to bilo ogledanje, procjenjivanje i ocjenjvanje nekoga ili necega. A glagol SECOVATI takodjer ima znacenje u kordunaskom jeziku, sto bi znacilo kad se zabija cava u dasku ili kolac primjerice, pa se sa druge strane secuje sa tezim cekicem ili batom da ti bolje i lakse udje i da manje trese. Sto je to SURUTKA? Kajfa

Sjećanje na Kordun Slobodan:
To je to SURUTKA - vodurina koja ostaje posle sirenja varenike, tj.pravljenja sira. Neki su je odljevali pa sa njom ponovo sirili. Sta je to : ROR

41

micav:

Otpusti RUCNU kocnicu!!! Dobro nam dosao Slobodane, ponovo teska rijec?, ako moze, pomozi nam svojim odgovorom i zadaj novu laksu...bas me interesira sta znaci ROR , ni priblizno neznam???...idemo dalje.

Slobodan:

Rucna otpustena!!! I sam sam se mislijo vec oglasiti posto vidim da se niko nejavlja za odgovor. Malo Vas ima iz mog kraja tako da se i necudim jako sto neznate, mada sam mislijo da nije teska rijec. ROR - cjev za pec na drva, obicno ide jedna ror i dva koljena. Posto se tako zavrsilo evo nove rijeci, koju bi sigurno trebali znati oni koji su bili po polozajima gore na Kordunu. SKILJA ili SKIJA (s-kao skola)

kapetanSvrdlo:
Zivi bili!!

Cistunac

Cijo bi pripitati ovoga sto drzi gumcu u rukama i brise zasto obrisa moj zadnji post. Dal zato sto sam reka da mandalo stoji medju nogama ,normalno da sam mislio kravljim ili zato sto sam postavio pitanje sta je puzdra. Da objasnim samo da se puzdra zvalo ono sto je ostalo Biku ili konju kad im veterinar izvadi ono sto se na kordunaskom zvalo jaja. Tako je bar bilo kod mene i neznam koga bi to vredjalo ili nedaj boze asociralo na vulgarnost. Jako mi je poznato da ovdje ima i zenskog svijeta al i to da ni one na kordunu nisu odrasle slusajuci marseljezu nego jednostavno kao i mi gledajuci realnost oko sebe. Po tome su veterinari sadisti jer na kraju oni su vadli jaja a ne ja. Sad da odgovorim coeku da je skija rucno rezani duvan (domace sorte) tolko mekasak i milostivan da nakon 2 dima mozes komotno popti loncic vode.Pogotovo je ukusan umotan u

42

Sjećanje na Kordun

novine tako da je hasis u usporedbi na tako umotanu cigaru obicni Lord. Pitanje sta su to CAROJICE (na prvo c tvrda kvacica)

Sibin:

re : ……. Slobodane nemoj zajebavati, na cjelom Kordunu se za tu ROR govorilo ROL i vjerujem da svi znaju sto je ROL. CAROJICE, da to nisu oni sto idu uoci djurdjevdana od kuce do kuce i pjevaju saljive pjesme o Sv. Djordju, a za uzvrat se caste rakijom, slaninom, suvim mesom itd. Kod mene su se zvali CAROJCARI (C sa tvrdom kvacicom) Sta je to SUSA? (drugo S sa kvacicom) Sibin

Slobodan:

Replika Stvarno bi bilo mozda cak i dosadno ovako se zezati u ovoj igri da nije pametnjakovica kao sto je ovaj koji se naziva Sibin. E samo da mu repliciram. Druskane moj, mozda se na tvom cjelom Kordunu govorilo ROL, ali kod mene je bilo ROR i tocka. Govorilo se vec dosad da se neke rijeci govore drugcije od mjesta do mjesta tako da je vjerovatno i za ovu tako, ali sta ces kad uvjek ima onih nestrpljivih, da nekazem nerazumnih. Nadam se da se doticni gospodin nece uvrijediti, a ida se uvrijedi sto bi mu ja. Nek mi je ziv i zdrav. Pozdrav svima.

ziri: za Sibina i sve ostale
Kako da Slobodan sad vas uvjeri i ubjedi da se kod njega tako govorilo kad je on cinimi se jedini. O tome da se je na KOrdunu divanilo drukcije za iste stvari je vec bilo divana. Postujmo te nase razlicitosti i nemojmo misliti da ako se u Bukovici govorilo,da se je isto divanilo i u D.Skradu ili Catrnji. Eto nedje se govor'lo,nedje divan'lo,nedje pricalo,a bogami nedje se i pripovjedalo, i sta je tu lose??? Negdje se kru u varenku droblo u KOZU,nedje u ZDJEKU, a nedje u SERPICU, i sve bi to bilo na Kordunu. Nase zdijeke su bile zelene varbe. Tipicno za neke krajeve Korduna da se za plavu boju vikala da je zelena.

Sjećanje na Kordun

43

sibine evo recimo u cijelom se svijetu za period kad nema oborina kaze da je SUSA, samo smo mi na Kordunu SUSOM zvali posebno udradjen objekat,koji je sluzio da se iscjepana drva sloze i suse,tu je obicno bio i panj na kome se cijepaju drva i prave treske za potpalu….vidi sliku’susa’…. Stare suse su bile uglavnom samo pokrivene,sa strane nisu bile obasivane daskama (mislim da netreba ono drvena daska, jer neznam kakovih to dasaka jos ima,jel Dragana?) Savremene suse su vec radjene drukcije,bile su duze i vece, tako da stane i traktor i prikljucci, a mogla se tu i rakija peci,ako bi zatrebalo.Ako postoji jos neko objasnjenje sta je SUSA, nek se napise,u cemu je problem,i nema se tu sta ko ljut'ti a sta je to SNJITA?-S s kvac'com

micav:

Bravo za ZIRI! E ljudi,tko to kaze da bi mjenjao ziri, ZIRI nam je pravi,vidi se da se isplatilo njegovo financiranje i pohadjanje kurseva...jos jednom BRAVO za ziri. E sta je SNJITA, znam i ja odgovoriti, iako je to rijetkost...ja bi rekao da je to odrezan poveci komad kruva, namazan za masti i cukrom ili masti i crvenom paprikom, ja to podrazumjevam kao SNJITA...vjerojatno moze biti kao jos nesto...ISNJITANO meso? ili su to REZNJEVI (oni su vec manji komadi mesa)??? A sta je ovo, vjerojatno se zvalo samo u mome selu i blizoj okolici---MARELA ?

kapetanSvrdlo:
Pozdrav!

Mozda

Pjan kaj Marela ,pojma nemam!

Sibin:

Re: ……… Sibin se nikad ne pali i ne ljuti, ali kako u svemu postoji logika tako i u kordunaskoj lingvistici. Mada neki slucajevi i to pobijaju, upravo iz primjera koji navodi ziri,,,pet puta sam isao u podrum po zeleni lonac dok na posljetku baba nije otisla sama i donjela plavi, jebiga, valjda to ima samo na Kordunu. MARELA je kisobran. Ja bih dodao jos jedno znacenje za SNjITU

44

Sjećanje na Kordun

Kordunasi kad vide nekog sa velikom guzicom imaju obicaj reci: "vide kolke ima snjite" Sta je to STRVOLjAK (S kao skola) Sibin

kapetanSvrdlo:

mOZDA Kliker domace proizvodnje,uvaljan od kruva (strvnog il kuruznog nebitno). GNJIDA sljedeci zadatak!

Beka:

Pozdrav ! Gnjida je jaje od usi( S kao skola ) iz kojega izlazi us. Sto znaci rijec - BANTOVATI ?

CORDON:

Opet je zakuvalo................ ............Malo , malo, pa u ovoj igri starih rijeci zakuva....sjevnu iskre.....Ne vidim nista lose u tome sto se za jednu te istu stvar u raznim djelovima iako ne velikog Korduna, razlicito nazivali.Mislim da smo time samo bogatiji i da mozemo nesto nauciti. Naprimjer za rijec koju je zadao Slobodan .......ROR.....vjerovatno se tako govorilo u Skradu.......Veci dio Korduna govori za tu stvar .........ROL..........dok onaj dio Korduna koji >navlaci < na banijsku stranu .........za to kaze jednostavno..........CIJEV......., dok rijec ROL ima sasvim drugo znacenje i to je naziv za PEKANU. ( Moram biti iskren da mi je bilo malo cudno, kad mi je jedna cura sa te strane rekla.........Ja stavila noge u ROL, pa ih grijem. Reko , kako moze noge staviti u rol ?????).............. ..........Evo da se malo ukljucim u igru i odigram krug..Rijec GNJIDA bi trebala znaciti ona gnjezda u kosama , sto ih stvore USI......Sad da li je odgovor dobar ili nije vrag ce znati. Obzirom da je postavljac sa onog kraja koji >navlaci < na banijsku stranu, nikad nisi siguran. Ako je dobar, zadavam novu rijec. Nije teska......SUKICA....( prvo s ima kvacicu gore, kao susanj, skrinja, sajer, sesir....)......., te ima dva naziva. Ovaj prvi koji sam zadao vazi >preko Biljega<, a ima jos jedan naziv > sa ove strane Biljega<............... Pozdrav CORDON ; Vide ,vide

kapetanSvrdlo:

Kakve taj komade seta kad im noge u rol stanu a gujsca kaj brenda od 100 litara jos samo

Sjećanje na Kordun
fali da je u gornjem djelu imala vime kaj Ceca nacionale pa ti zamisli kakva bi tu kada trebala za kupanje udvoje,masala! Inace sukca,ziherica ili vragovi neg znaju kako se sve nije zvala je meni ostala u jako lijepom sjecanju . Kaj deranu mi puka rajfeslus na lacama, ja to sjamcim sa sukcom pa cu onda probati uspuzati na rust i jebiga nisam uspio. Posto ste zajedno uletili da odgovorim i na ono bantovati, ,ja mislim da je to banciti rajzati ili jednostavno sastavti jedno tri dana sa 2 promila u krvi(prosjek). Ljeljan - je novo pitanje?

45

kapetanSvrdlo:

Nevalja!! Nesto sam razmislja i vidim da sam pogresio sa ovim Bantovati ,mislim da to ima sasvim drugo znacenje(provocirati nedati nekom mira ili tako nesto) u svakom slucaju Beka je na potezu . Pozdrav

Beka:

Dobro Rijec BANTOVATI u vecem dijelu Korduna (kol'ko ja znam), a mozda i sire, znaci zamoliti ili uzeti nekoga za neki posao ili uslugu da pripomogne. Npr: "Necu ja tebe bantovati, morda ti imas druga posla" ... Neznam kako vise to opisati. To je to,a kritike ili mozda naziv za drugo mjesto- dobro dosle, odma se vise zna! Dalje nek ostane LJELJAN ! Pozdrav svima ! da i ja zero dopunim na ovu: kod nas bi se jos reklo i ZAJMITI nekog za pomoc u nekom poslu. Obicno bi to bilo kad se kopaju kuruzi,beru kuruzi, kad se masina senca, zaljeva deka itd. Uglavnom veci poslovi, koji da bi se na vrijeme i brzije zgotov'li zahtjevaju vise rucica. Oni koji su imali vise clanova u kucanstvu morali su manje zajmiti.Normalno kao i svaki zajam i taj se morao vracati,ali brez kamata. Pozdrav narode i vidite da moremo i ljudski da se sporazumijemo,fala Bogu.

ziri:

ziri:

jos zero da nadopunim neko je i sa PINJOM privata krajeve, kad odpane puce ili ode rajfeslus.

46

Sjećanje na Kordun

Zamolio bi ucesnike u nasem Kordunaskom divanu, da kad objasnjavaju neku rijec ili pojam, nekoriste svoju "samouvjerenost kako se bas tako govorili na cijemo Kordunu i sire.Vidis Beka,da se ne bas tako sire i dalje od tvog kraja kaze i drukcije. Zato pisite objasnjenja i tumacite ih onako kako se kod vas divanilo,i ostavite prostora da vas drugi iz ostalih dijelova Korduna nadopune. Nastavljamo dalje u dobrom raspolozenju,pita se sta je to LJELJAN,? ja neznam

AvantX:

Re: jos zero da nadopunim

znate sta! mene je baba toliko naucila tog kordunaskog divana ali sam zaboravio sta je LJELJAN!

kapetanSvrdlo:

Da nebremzam igru! Ljeljan su kodnas zvali onu sumsku bubu da je tako nazovem sto je imala napred kljesta u obliku jelenskih rogova. Mislim da joj je strucni naziv jelenak i izlazila je prednoc, tako oni sto su krave cuvali kraj sume moraju znati kako izgleda. Jedno vreme su ti mali roscici(Kod krupnijih primjeraka cak i 5 cm)bili moderni kao privjesak. BUZORANT sljedeca rijec,mislim da nju znaju svi prisutni: Pozdrav!

ziri:

svaka cast kapetane!!!!! odkud ih samo "vadis",ni ovu neznam sta znaci? jedva cekam da saznam.bice sam ja slabo mlatio po nasem Kordunu,a stas kad me zena nije pustcala daleko od kuce, samo u trgov'nu i cetvrtkom u Krnjak na sajam, ljubomorna kaj ceno,a ja strasljiv pa njesam smio Zamoljava se ZIRI... ..da se ponasa u skladu sa svojom funkcijom! Svi ucesnici igre su ravnopravni,ziriju NIJE dozvoljeno da fali pojedince...U protivno,morace da dejstvuje - STROGI ZIRI...

strogi ziri:

kapetan Svrdlo: Jebiga
Mislio sam da ovo svi znaju,jer mi smo se nekad kad je bog iso po zemlji zajebavali sa ovom rjeci. Homoseksualac ili kratko peder kod starijeg naroda se zvao buzorant. Kad te neko dobro izdavi sa pricom ili inace bude dosadan,onda se govorilo’ e je me izbuzoriro’.

Sjećanje na Kordun
Idemo dalje,BROCAK je sljedeci zadatak! Re: Jebiga eeee, sto mi baba nije sada ziva Bog Da Joj Dusu Pokojnu Prosti... sve bih vas pobedio! brocak, brocak... hmmmmmm

47

AvantX:

mrVerb:

re:kordunaski glagoli BROCAK-ranac,ruksak? glagol PAZDRKNUTI=?

kapetanSvrdlo:

Isto" Pazdrknuti ili mazdrknuti ili na kraju riknuti znacilo bi od prilike isto , umreti. Pandrcati bi bilo sljedece pitanje? Pozdrav!

ziri: ima toga i dan danas
vaje se nadje neko ko voli zeru pandrcati. To bi otprilike bilo: zadirkivati ili provocirati.Najcesce bi se pandrcalo u one koji su prgavi,srditi i neznaju za salu. Ako sam dobro odgovorio,ja bi pita sta znaci: BATRLJATI? Da zero dodam na kapetanovo pisanje: reklo bise jos i PANDRKNUTI ili MANDRKNUTI.

mrVerb:

Dvije lijeve! BATRLJATI..?..zabatrljati je nesklavorno pasti, a batrljati po mome bi bilo:nesrazmjerne ruke,dvije lijeve OX noge koje jedva pletu po crnoj zemlji?..moze dopuna. glagol SCORLATI (s-skola,c-ceno)

kapetanSvrdlo:

Ko na koga scorla!!

48

Sjećanje na Kordun

Napasti ili nasrnuti znacilo bi globalno scorlati. Dali pas na macku ili coek na zenu ili zena na coeka ,ta rijec se mogla upotrebiti uvijek. Npr. Rijec mu reka njesam, a on scorla name. KINKETLJIN za sljedece razmisljanje pa bu mo se culi??

CORDON:

E jebi ga sad................. ........samo gledam..........pozdrav svima................ucimo nekakve strane jezike i njihove rijeci, a ni sami ne znamo koliko ima nasih koje nismo imali prilike ni cuti. Zato ucimo ................ Pozdrav od CORDONA

kapetanSvrdlo:

I ja velim jebiga! Najprije da objasnim da je oglavina onaj dio konjske orme koji je direktno pricvrscen na glavu,konju naravno. E sad u sastavu oglavine nalaze se zvale na koje je pricvrscen kinketljin. Lancic od sitnih karika koji je bio provucen ispod donje vilice. Pri svakom potezanju vojki zvale su pritiskale jezik na donju vilicu iznutra, a taj mali lancic (kinketljin) se usjeco izvana tako da ni konj nije nesto pozeljno za biti. E sad ako je gazda neki normalan taj ostavi lancic(kinketljin ) labavo pa to konj ni ne osjeti ali ako je brale proda krmke u Vrginmostu pa u Abezu(to su neki zvali hotelom)uzo par promila onda je bilo jako tesko biti konj. Dobro zategnut kinketljin pri najmanjem povlacenju vojki mogo je konja natjerati da sjedne od bola.

Da ja dalje nebi "buzoriro" vas sve zajedno evo jedna jako lagana rijec pa cu ja malo kutriti sa strane. SLANCA -sljedeca rijec, ,ja mislim da je nju zapamtio i nas Avant ??

tamo daleko:

Nije lako pitanje! Avant, da cekamo tebe ili da ja pokusam,ali nisam bas siguran...SLANCA, da nije to slanik lijepo napravljen od drveta (kao kutija sa poklopcem) i koji se obicno mogao staviti na zid, imao je rupicu za objesiti na cavao ?????? Malo teze pitanje, sta je to BARBINDA...?

Sjećanje na Kordun mrVerb:

49

brkovi od uva do uva! Na ovo pitanje trebao je odgovoriti "stari becar", vjerujem da znade, tko je imao velike siljaste brkove i volio da mu izgledaju dobro, koristio je BARBINDU, znaci,to je povez za brkove. zenski glagol SLINGATI......(s-skola)

JAT AIRLENER:

sramota nemojte vi cekati avanta, od kako mu je baba umrla taj sve zaboravio kordunaske reci, , al dajte mu nesto lakse malo! da vidimo ko ce shlingati...

cura za udati:

Ja znam najbolje Sliganje je vrsta rucnog rada, gdje se izvezeni djelovi isjecaju, i to na kraju izgleda vrlo ljepo. Znam da je moj odgovor dobar i zdavam novu rijec, a to je svitnjak

ziri: jos ces ti zero pricekati sa udajom
SLINGANJE nema nikakove veze sa vezom to je sasvim druga vrsta rucnog rada,na bijelom platnu i sa svilenim koncem. Zice se izrezuju ili izblace po semi a krajevi se obasivaju sa svilenim bijelim koncem. Slingana posteljina,stoljnjaci ili tabletici su uglavnom bijele boje (platno i konac) Nek se ova nasa udavaca neljuti,ovo je samo mala nadopuna. Svitnjak oli ti uckur je traka koja se uvlacila,a prethodnica je lastike, u donje gace, i vezivala se. ajme veselja kad se gace moraju nabrzinu skinti,u velikoj nuzdi, a cvor na svitnjaku, Aj da vas cujem sto su to ZAGRE? Z sa kvacicu

JAT AIRLENER:
ZAGRE?

O ZIRI AJD ZERU LAGANIJE RIJECI!

50

Sjećanje na Kordun

E jebami caca mater jopet ti ni neb zna kajsti! slicno je ka SKARE kojima bi skara glavu nekima... a ZAGRE da njesu mozda grabulje?

BlaPeJaKA:

Re: O ZIRI AJD ZERU LAGANIJE RIJECI! ZAGRE: lakse bi mi bilo da ih nacrtam,nego da opisem. Moj je djed u Kupljenskoj, u zagrama krivio vile. Predpostavljam da znate sta su vile i kako izgledaju,a u zagrama bi se krivili vrhovi. Sjecam se da smo se jedne zime kad smo bili kod djeda na Sv.Jovana, na njima sankali. Sta je to CUSKIJA? (C kao cuk) Ja neznam sta je.Sjecam se da se znalo reci:"Napio se k'o cuskija!".

kapetanSvrdlo:

Bome neznam nija! Cuskija je po mom (Ziri ce dati zadnju rijec jer bas nisam siguran) zeljezna stanga duzine metar, metar ipo kojom su se klade prevrtale i tovarile na kola. Sa obadva kraja spicasta i teska ko crna zemlja. Ako je kojim slucajem tacan odgovor sljedeca rijec je lagana a pise se ALJCA. PS. Lijep pozdrav Peji i njenom konobaru(ne onom iz Avantove birtije) Pozdrav pa bu mo se culi!

BlaPeJaKA:

ALJICA ili ALJ'CA Je malo duza maja ili vunena vesta na kopcanje. Mogu li da malo nadupunivo ovo sa svitnjakom? Svitnjak i uckur nije isto. Uckur je uvucena traka,koja se vezivala na krajevima i njega je zamjenila poslje lastika,a svitnjak je nasivena traka. Njime su bile vezivane i roklje. Sta je SMIR? Negdje se jos govorilo i SMIJER (S s kvacicom) Ima jos jedan naziv,al tad bi se odma znalo sta je to. Moj konobar i ja uzvracamo pozdrave i javi nam se!

AvantX: SMIR ili SMIJER

Sjećanje na Kordun
jopet bruka, ne znajem al ipak sad ce mene ova Kordunasica ovde nauciti da se sjetim starog divana P.S. a sto se mojije konobara i konobarca tice ko je tebi kriv kapetane sto si gleda u konobarcine grudi a ne u svoj sajtov sade ti je Avant kriv sto te je pokrala za novce! ajd sade ko ce da rece sto je to: SMIR ili SMIJER???

51

aca:

da se ukljucim smir je tovatna mast ...... sa njom su se podmazivala kola nova rijec "zevkati"prvo slovo kod nas kao ime zeljko puno pozdrava svima ma gdje bili.

stari lovac:

"Kad sam bio mladjan lovac ja...." Al sam se nazevka "na stazu" u lovackom drustvu. Zevkanje je oponasanje, al samo u lajanju, pasa u lovu. Stari lovci za taj posao uglavnom uzmu mlade lovcice,one koji jos njesu polozili lovacki ispit. Tovatna mast,smijer,smir jos se kod nas zvala i kolomaz. A sta je to: NADOSTUKATI? S kao sator.

starachak:

Nista nije dugo... ...ako se dovoljno skrati...ali,ajde ga produzi..odnosno NADOSTUKAJ ! A sta bi bio glagol JARNUTI...

adam i evica:

malo TA TRANE! JARNUTI-po nasem,kad te netko iznenadno gurne ili 'dobro bokne pod rebra',kao npr.goropadni ovan, Dikonja ili ....znaci nesto drugo? Dvoje zaljubljenih mladih cuvaju blago, ono 'mirom' pase, a oni se igraju slijedece

52 igre:PILJKANJE,KLICANJE i TITRANJE ! Pitanje, koje su glavne 'rekvizite' koristili za ove igre?????

Sjećanje na Kordun

mrVerb:

RE:Kordunaske IGRE PILJKANJE-igra sa bujadi,TITRANJE-igra sa malim glatkim kamencicima, KLICANJEigra sa drvenom klicom i palicom(slicno amer.bejzbolu)? glagol PIZDRITI-?

ziri: da zero ispravim
PILJKANJE - se igra sa malim glatkim kamencicima ili sa zelenim slljivama,orasima, TITRNJE,sama rijec kaze,titrati ili igrati sa bujadi; Njesam kriv sta dobro pizdrim, i dalje se pita sta znaci glagol PIZDRITI?

CORDON:

Samo nek pizdri................ PIZDRITI ( ima kvacicu na z)..........znaci gledati u nesto, duboko, sa zanimanjem ......Tako, cuvaju ovce dvoje mladjih cobana. Cura vec >nabubrila<, decku >udario sok<, i priupita on cobanicu....Kako su cuvali ovce >ispodkuce< zovne ona svoga cacu : > Ooooooo cccccaaaaacccaaaaaa!!!! On mene trazi!!!!!!!!!<.... .....A tajkan odgovara: > Neeee daj muuuuuuuuu. Neeeek saaaamooooo PPPIIIIZZZZDRRRRIIIIIIIIIIIII!!!!!< Ako je dobro......nova rijec LEGA ( sa kratkim e u izgovoru) Pozdrav CORDON

kordunas:

esi li vec LEGA? LEGA bi po meni moglo biti, leci, ici na spavanje, ili morda lega,kao enoga glega kad nekog ugledas ili vidis,a more biti i trece,moja je baba sa lega,lega sagonla race na spavanje,sad dal je sta od ovog troga tacno,reci ce nam CORDON?

Sjećanje na Kordun
ja bi pita sta je to BUDZAK?

53

CaDo:

...a kao cetvrto.... ...ja bi za LEGU rekao da je to jedna pomocna drvena poluga koja pomaze laksem utovarudizanju-pokretanju tezih stvari...CORDON na tebi je red? BUDZAK...to je jedan zabaceni cosak kuce? u kome se mogu raditi interesantne stvari kao npr stavljeti razno razna andrljevina, dvoje mladih-starih voditi ljubav ili u nekom budzaku 'misevi kolo vode'... A sto je to TARA=?

pony:

to bi trebalo biti.. ..da je TARA starija sestra odnosno prethodnica danasnjih masina za tkanje,na njoj su se tkale SARENICE, a kad smo vec u podrucju tkanja sta bi onda bilo BRDO i cemu ono sluzi.

ziri: zero jos da nadopunim
TARA se jos u nekim dijelovima Korduna zvala i tkalacki stan ili tkalacki razboj. Na tari su tkane jos: suklenke, ponjave,biljci,drma, plate od dvije i od cetri niti, tkanice, zenske pregace,... nije BRDO,vec su BRDA,ako smo vec kod tkanja? sta je i cemu sluze?

CORDON:

Lega............... .........CaDo je dao dobro objasnjenje za LEGU......... .....kad sam sa djedom isao u sumu koristile su se lege za utvar klada. Najprije se polegnu dvije lege izmedju kola ( koja se obicno postave sto je moguce nize, da se lakse tovari i onda se preko lega >nastrljaju< klade, a poslje se legama podizu i premjestaju. tu se lega koristi kao vrsta poluge......... ...Ovaj krug prepustam ostalim igracima....Nastavite dalje.... CORDON

starachak:

E,danas sam imao razlog... ...za LIKAVO...dakle, sto je ...LIKAVO...

54

Sjećanje na Kordun

Kordun:Re:Likavo?
LIKAVO je pice koje bi se popilo uza vi dobre trgovine, obicno bi se pocastili kupac i prodavac, a jos bi se u nagodbi dogovorilo ko ce platiti to pice, uvjek bi se nasao i dobar krug prijatelja koji bi se pridruzili u ispijanju likava, tako da se kupljena odnosno prodana roba dobro zalije za srecu. Sta je to DUPLjER? S postovanjem Kordun

KapetanSvrdlo: Sta radi strogi ziri!!
Ajd sad lijepo svi zajedno i ziri i strogi ziri procitajte zadnjih par postova pa mi objasnite zasto su brda ili brdo neobjasnjeni. Nemoj da se vatamo za prsi jer bi puca moglo biti vise neg je vojnicka jugoplastika godisnje plasirala na trziste. Kad to izrjesavate popcemo jedan dupljer mosta domace petrinjke (Kad popjes dva tri loncica gubce plave ko tinta a u stomaku bleka koda ovi iz Dragaceva imaju zavrsnu probu). Lijep pozdrav pa bu mose culi !

kibicer: DUPLA ZNACENJA!!!
U pravu je Kap.Svrdlic (burminjacic), nije se odgovorilo sta su BRDA, ja neznam ,a rado bi znao...a volio bi da taj isti strucnjak za tkanje odgovori i sta je ovo:NITI gore,NITI dolje, samo ti se kaze, a pogoditi nemozes...sta su NITI, a sta su BRDA??????? Ima i dopuna za neke rijeci koje imaju dupla znacenja, bar se ponekad tako znalo reci u mome kraju.... TARA-ta rijec se upotrebljavala i za brajdu vinove loze, LIKAVO-tvrdje drvo gdje se teze zabijaju cavli, DUPLJER-poveca flasa gdje se tocio most, vino...ali netko kaze i za povecu svijecu da je DUPLJER? BRDA~~~~~~???? NITI~~~~~~~????

ziri: opomena za staracha

Sjećanje na Kordun

55

on je ulet'jo sa pitanjem, a nije odgovorio sta su to BRDA ceka se na dva odgovora.- mole se igraci da nezadavaju dalje rijeci dok se neodgovori na ova dva pitanja,hvala sta su to BRDA? - " - NITI?

Kordun:Re;Brda i Niti ?
BRDA i NITI su djelovi tkalackog stroja (TARE)…vidi sliku ‘tara’… bez kojih bi tkanje bilo nezamislivo. BRDO ili BRDA, mada je logicnije BRDO iz tog razloga sto je bilo samo jedno na tari i stavljalo se u onaj povlakac koji se povlacio prema sebi, a sa BRDOM bi se utka sto bolje nabijala u tkani predmet, malo je tezi opis BRDA, uglavnom su radjena od nekog dobro suvog drveta da se ne baca, ogradasto poslagani tanki prutici dobro upleteni oko okvira, polufleksibilan materijal radi sto kvalitetnijeg nabijanja. NITI su konchaste ograde sa okicama u sredini i stapovima na krajevima, kroz okice se provlacila potka koja je bila namotana na vratilo i NITI su bili povezani sa stupalom ispod tare, uglavnom su se za kvalitetno tkanje koristila 4 nita koji su bili spojeni sa stupalom koje je na sebi imalo cetiri papucice, nogom bi se mjenjao polozaj nita, a samim tim bi se mjenjao i polozaj potke, pa bi onda uzeli chunjak sa namotanom predjom i procerali kroz razmaknutu potku, malo zategli i nabili sa brdom, a onda bi jope promjenli polozaj potke pa bi chunjak ucerali sa druge strane i tako redom. Milim da sam dobro opisao funkciju jednog i drugog, ali sve se bojim da njesam zamjeno imena, ako esam samo im promjenite uloge. Kad smo kod tkanja, recite vi meni sta je to STUPA? S postovanjem Kordun

kapetanSvrdlo:

Strasan stroj! Velis stupa,jebiga ja bi to lakse nacrta neg objasnio, al probacu. Kao prvo sluzila je za pretvaranje konopljine stabljike u vlakna (misli se na domacu konoplju). Izradjena od dve identicne polovine drveta duzno nazubljene i samo u sredini spojene(u minijaturi bi izgledala ko stipaljka) Donji dio je bio statican, a gornji je pokretima nogu mlatijo po donjem, a cjeli proces se zvao nabijanje.

56

Sjećanje na Kordun

Strasno zanimljivo da nije naporno, iako star ko metuzalem jako slabo se sjecam tih desavanja, al sam zapamtio da su to bili malo drukciji momani, a ni becaruse nisu bile nista slabije. fora je bila ko ce duze ostati na stupi(znaci mlatiti nogama dok ti oci nepobjele). Najprije becar pa kad se umori onda becarusa dajuci do znanja da je totalno emancipirana i da je u top formi. Pa veli u ono vreme nije bilo silovanja, kob je silova kad si jedva nakraj izlazjo kad pristane dobre volje. Tolko o nabijanju, a sad pitanje sta je to RESCA !! Pozdrav pa bu mo se culi!

Kordun:Re: Resca?
RESCA, 'el to ono malo mandalo u grlu, kad neko mora povracati na silu, kaze mu se: -gurni prst do same resce i da vidis kako bljujesh. mada, u mom selu su muskoj djeci govorili da imaju RESU i uvjek zapitkivali,,, 'el RESA raste, 'el ti kolka RESA, a kad bi se vidlo da se ne odmece bas bog zna sta u gacama, onda bi se govorilo da je to RESCA. S postovanjem Kordun

kibicer: > SUPER ODGOVORI <
Svaka cast za Korduna i Kapetana S., sad mi je mnogo jasnije oko toga tkanja i naziva...davno je to bilo...vidim da su na sva pitanja dati odgovori,a nije zadata nova rijec...dali moze ova, sta je PRELJA ?

kibicer: Nema odgovora?
Nema odgovora za PRELJU, vidi sliku ‘prelja’… tesko je i meni odgovoriti sa nekoliko rijeci, sto kaze netko, prije bi je nacrtao, cak ispred mene stoji minijaturni drveni suvenir, ali sta je PRELJA, koju funkciju ima u lancu od KONOPLJE do SUKLENKE ili gaca od DRME?????? Nisu mi jasne neke stvari, zapravo sam zaboravio, mozda bi CORDON na Kordunaskoj stranici u rublici Kordunaski obicaji ili Kordunaska zena moga opisati taj proces...? Znam,da se najprije posije KONOPLJA, poslije se zanje i nosi kiseliti (moje selo je nosilo

Sjećanje na Kordun

57

u Sastavke i Muratov bent),zatim na scenu dolazi STUPA i stupanje da ti oci pobijele (opisao kap. Svrdlo), zatim se grebena sa GREBENCOM…, dobija se KUDJELJA...sta dalje???,dali se KUDJELJA prede kao vuna, stavi se na PRESLICU…vidi sliku’preslica’ i onda PREDE na VRETENO ili...to sam zaboravio...kad se koristi i zasto VITAO i VITLIC i MOTOVILO, znam da poslije kad se dobije PREDJA koristi PRELJA, pomocu nje se lijepo namotava PREDIVO na SPULE ili CUNKICE koje se kasnije koristi za TKANJE( taj postupak je opisao Kordun)...??? To bi bio odgovor za PRELJU, ali bi volio da me netko nadopuni...a da igra nebi stajala, nova rijec...sta je KOS'C ili KOSIC ( S kao skola, C kao ceno)...idemo dalje

Garavi Sokak:

Kosic?????? Koliko mene pamcenje sluzi,cini mi se da je kosic od pletenog pruca ispleteno sjedalo ,tj.na gumenjaku(konjskim kolima novijeg izdanja)fino izradena"fotelja"koja se uglavnom koristila kada bi domacin upregao svoje konje i sa njima krenuo put zadruge ili sajma.Kosic je znao da bude gizdavo ovarban tako da se vidi koliko gazda drzi do svoji kola a bogami i cjelokupnog domacinstva.Kosic je posjedovao i poklopac (klupicu na kojoj se sjedilo)u koji se moglo stosta toga staviti ,kao sto su bili :secer,so koji Badelov konjak,"korak Jegera"i friski kru iz zadruge.

ziri: za to dalje ti sluzi prelja ili kolovrat
kibicer,uparavo za to dalje sto si pitao ti sluzi prelja. Kudjelja se ne prede na preslicu,vec se prepreda na prelji,tako ja bar mislim. Moguce nisam u pravu? Neka me strucnjaci od tkanja iskprave,ako gresim. Slab sam iz znanja tehnike tkanja,priznajem. Moli se Garavi Sokak da zada slijedecu rijec? zaboravio je u zaru odgovora sta je to kos'c,dal zbog Badelovog konjaka ili jegera???? Dok se javi Garavi Sokak sa novim zadatkom,evo jedno pitanjce za sviju: Sta je to CESAGIJA i cemu sluzi? - i C i S sa kvacicu

mrVerb:

re:CESAGIJA CESAGIJA-je metalna rucna spravica sa rukohvatom,a sluzi za ciscenje od balege krava i timarenje konja,…vidi sliku ‘cesagija’… a da nebi do toga dolazilo treba se redovno STRAJITI stala? glagol STRAJITI........s kao skola?

PaulinaX:

Re:…strajiti…?

58

Sjećanje na Kordun

Strajiti znaci prostreti slamu pod blago, ali dzaba sve ako se prije toga ne baci sva balega van i koliko toliko sushnu ona mjesta dje je bilo mokro, e tek se onda prostre shtraja... bome sam se nakidala shtale ovo ljeto, ali nije mi teshko kad znam da baka i djed sve teze i teze dospjevaju sve uraditi. Moj djed ima obicaj reci: O baba, ajde ti podaj ceni, a ja cu stavti kobili za noc, pa ce mo nesto prezalogajti i idemo spavati. Sta bi ja nego se smijala na te rijeci, a moj djed onda opet veli meni: O mala chemu se smijesh vrag stobom drenine mlatjo, zatvori kokoshi i prinesi vode u shtalu da se ne mora ujtru ici. Ja kad budi neposlusna, djed samo divani: E, da moj Pero ziv, sad bi on ovo, sad bi on ono. A ovaj sin sto mu je ziv njega ni ne spominje. Zao mi je jako bake, svu je dushu i srce vec isplakala, a jos mi je zalije kad oni ne mogu da shvate mene koliko tek ja zalim za svojim tatom. Evo jedne bakine rijechi koju ona cesto koristi u svom govoru. Sta znahi SHUNDRATI? S s kvacicom Paulina

crystal: Re: šundrati
ŠUNDRATI--- na kordunaški znaci izvršiti suicid, samoubojstvo, ( npr. kad ti tavanska greda pridrži glavu )Kad covjeka duže vrijeme prati nevolja i nepravda,ništa mu ne ide za rukom, pa kaže da ce se šundrati. A što su to ŽMARE?

kapetanSvrdlo:

Zmara ,kruva i dobra kapula! Cvarci ili zmare su ostaci topljene slanine i tu mislim da smo svi jedinstveni. U teska vremena kad su nas jos zajebavali da je burek kordunaska torta zmare su bile poslastica koje sam ja danas zeljan. Ledene zmare kapula i kuruzovnica stvaraju takav okus u ustima koga se ni Karapandja nebi postidio. PATOKA - sljedece pitanje? Pozdrav!!!

PaulinaX:

Re: Zmara ,kruva i dobra kapula!

Sjećanje na Kordun
bice da je rakija ona prva sto procuri. a sta je to VUCJA ili VUCIJA (kvacica na C) Paulina

59

kapetanSvrdlo:

Zao mi je! Odgovor na pitanje sta je to PATOKA nije tacan pa cemo pokusati jos jednom. Pozdrav

radoznali:

Teske rijeci! PATOKA i VUCJE,nikad cuo!

ziri: ajmo redom,polako
neka nam Kapetan i Paulilna odgovore na oove dvije rijeci sto su ih zadali,a tko bude od njih dvoga zadnji neka zada novu rijec. PATOKA I VUCJE neznam ni ja sta je to

kapetanSvrdlo:

Pazi vako! Navescu najprije da nebi doslo do zabune da sve ove rijeci koje ja navodim poticu iz djela Korduna sa kojeg ja dolazim,tako da nije iskljuceno dvojno znacenje sto smo vec imali. Paulina rece da je patoka prva rakija sto procuri ,medjutim patoka je ono zadnje sto iscuri. Znaci ona jalovina sto se jos vata nakon sto je prava rakija vec iscurila. Ono prvo sto procuri kod nas su zvali prvi cvijet i to je gotovo 100% alkohol. Stariji ljudi su govorili kad bi odstranio 2 dcl. prvog cvijeta mogo bi i ono drugo baciti jer nebi imalo nikakvog okusa snage ni mirisa. Patoka se vatala zato da bi pri nastavljanju sljedeceg kotla sa njom razredio smjesu prokuvanih sljiva(u svakom slucaju bolja od vode). Dajem prednost nasoj Paulini a dok se nejavi jedna lagana rijec da ne stentamoGREBENAC Pozdrav bratiji !

mrVerb:

Netko je vec spomenuo? GREBENAC-poslije nabijanja konoplje,uzima se GREBENAC i kudjelja se grebena i izvlaci,i tim grebencom uklanjaju se sve prljavstine-ljuskice od stabljike konoplje (on je inace drven a na kraju ima zubce od tvrde zice ili cavala?)…vidi sliku ‘grebenac’

60

Sjećanje na Kordun
?----glagol ZMARITI (Z kao Zalceva kosa).

Gledaj je kako ZMARI

milojka:

Zabava u TRUPINJAKU!? Nije ni punoljetna, nasminkala se, nafarbala nokte,stavila cigaretu u usta i ZMARI ......da si moja,dala bi ti ja?! sta je CEMER ( C kao caca)

ziri: da se nebi zaboravlo
jos uvijek se uz CEMER pitamo i sta je to: VUCIJA oli ti VUC'JA? na C kvacica,

CaDo:

Da pokusam.... Znateli li onu...pokusao pa se u*rao! VUCJA-da nije Vucija klopka, ili ono gvozdje za hvatanje vukova (gledali smo to davno u filmu Vuk Samotnjak)?? Ako ispadne dobro i ziri prihvati odgovore, slijedeca rijec je STREKA....s kao zaseok Stakori

Kajfa:

Re: Da pokusam.... VUCJA ili VUCIJA je drveni sud za nosenje vode, duguljasto plosnatijeg oblika zatvoren sa obadvije starne sa rupom ili na sredini ili sa strane, pa kad bi se obamota strikom moglo se nositi na ledjima kaj ranac, otprilike zapremina jedne VUCIJE bila je oko 25 litara i u njoj se voda sa vrela donosila iskljucivo za pice. Sto je STREKA, neznam, pa onaj ko odgovori neka zada novu rijec. Kajfa

Highlander: streka
Štreka je pruga,tracnice itd ! Šta je USTAVA ?

Sjećanje na Kordun CORDON:

61

Ustava............ .........Najprije velik pozdrav igracima ove nadasve zanimljive i korisne igre. Nisam par dana bio na kompjuteru. Vidim da se vodila prica u vezi sa tkanjem i cijelim procesom, od sadjenja konoplje, pa do platna. I sam znam ponesto o tome, mada imam dosta >rupa< i nije mi bas sve najjasnije u cijelom postupku. Iako pripadam mozda nekim zadnjim generacijama koje se sjecaju kako se >natapala< konoplja, stupa, preslica i svega ostalog.Cudni su putevi ljudski......Znaci samo jedna generacija ispred nas je to sve znala....... mi nesto kao u sumaglici i iza nas........nista............ ...........Upravo iz tih razloga treba spomenuti ime jedne zene. Zove se MIHAJLOVIC ANKA, kolonizirala je sa Veljuna u onim >vlakovima bez voznog reda<. Zivi u Kljaicevu.Sad ce se mnogi pitati zasto spominjem tu zenu. ONA JE JEDINA KORDUNASICA ( bar koliko ja znam) KOJA SADI KONOPLJU, TKA DOMACE PLATNO, NA TARU KOJU JE PONJELA SA SOBOM SA VELJUNA. ZANIMLJIVO JE JOS I TO STO JE SVOJE UNUKE NAUCILA TOME SVEMU I TAKO BAR NA NEKI NACIN PRODUZILA TU TRADICIJU U FAMILIJI I OTELA NESTO OD ZABORAVA...... ....... ..........Smatram Anku Mihajlovic jednom posebnom zenom i mislim da je zasluzila jedan poseban topic u rubrici >Poznati Kordunasi<. Malo je takvih zena....... ****************************************** .........Sad da se ukljucim u igru. Rijec ....USTAVA........... budi sjecanja..........Mlinovi uvjek magicno privlace djecu. Sto zbog vlastite znatizelje, sto zbog citanja Copicevih i Lovrakovih knjiga............Kao sto je mnogo toga nestalo, tako su nestali i mnogi nasi mlinovi......U sjecanju mi je ostao Blazevica mlin …vidi sliku… ( nalazio se u zavoju prije motela Vojnic), skladnog zdanja...sindrani krov...Nas red za mljevenje ( ili >red< kako se to zove bio je nedjeljom). Djed zaprti vrecu, pa niz Saulske luke..Ja nako maljesan za njim. Uvjek mi je pricinjavalo veselje uz djedovu pomoc >dignuti< ustavu......I onda krece mlin....voda udara u vitlo sa lopaticama.....pokrece se cijela masinerija.Cuje se trvenje kamenja... i onda podmetnes rucicu....i sipi sitno brasno po njoj.......... ...........Sad sam tako nesto u mislima u davnim vremenima. Moji su uvjek imali dobre >kirijaske< konje, pa zadavam temu u vezi sa kolima. ............ Zadana rijec...........SARAGE ili SAROGE ( S ima kvacicu kao sipak,skola,sismis...)

Highlander: sarage
šarage ili šaroge su koliko ja znam zadnji dio na konjskim kolima,tj ono sto ide na lotre od pozadi,obicno bi bile ofarbane u vise boja,isto kao i lotre,

62

Sjećanje na Kordun

Šta je PELJDA?

BlaPeJaKA:

"Zla i peljde" "Divane o njemu svake peljde" u ovom slucaju peljda bi znacila da se divani o nekomu nesto lose, al kad bi se reklo:"Zla i peljde",PELJDA je onda nesto jos gore od zla. Dali je ovo dobro objasnjeje neznam,al tako smo to objasnjavali mi ukuci,kad bi se dovatli naseg starog divana. A sta je to PLAJBAZ ili PLAJBAS?

Highlander: plajbas
PLAJBAZ ili PLAJBAS,mislim da je to ona majstorska olovka,sa kojom majstori biljeze raznu gradju,,, ako je tacno,onda novo pitanje! Šta je to PRLJAK?

BlaPeJaKA:

Re: plajbas Za tu majstorsku,crvenu, plosnu olovku, za koju nepostoji siljilo da je se zasilji,vec se siljila s bradvom, imaju tisljari jedan drugi naziv, cinimi se?? Plajbasom smo mi zvali tintoplavnu olovku. Plajbas je kako ju je nazva CORDON: tintoplajka. To je ona neobicna- obicna olovka,jer pise u dvije boje. Pise kao obicna, po papiru,a kad u nju pljunes,tad ima ljubicasto tamnu boju. Moj stric ju je koristio u mlinu za pisanje po vrecama,carskim i onim bjelim. Kad se u nju pljune i nesto zapise,nije bilo gum'ce koja ce to obrisati. A jednom rijeci i jedna i druga olovka su bile nase pisaljke. Neznam odgovor na postavljeno pitanje, i dalje ostaje sta je to PRLJAK?

kapetanSvrdlo:

Smotan ko gobelja ! Prljak je sastavni dio jednog "kola" od zeljeznih kola ! Kolo kao tocak i kola kao cijela skalamerija,zvali su to zeljezna kola, iako je zeljezo bilo zastupljeno mozda 5%. Od sredine tocka prema vanjskom djelu(gobelja)slagali,su se prljci pravilno rasporedjeni i

Sjećanje na Kordun
sve to skupa opasano sinom. Ma jebiga ko sad ove alu felge ,samo sto mi onda nismo nesto postivali aluminijum. NARATAK je sljedeca rijec. ps. Pejo u frci sam al bum se javil !

63

Djuro Skaljac:

re: naratak ? NARATAK je dio narodne nosnje, cinimi se ono dolje sto se stavi iznad opanaka oko gleznja, fino isharani istkani vuneni predmet. Sta je to POVEZACA (kvacica na C) Julije Cezar

BlaPeJaKA:

"Vidi onu, bac'la je rubac!" To je bila uobicajena uzrecica kad bi se neka nasa zenska udala. Vise nije nosila crveni rubac,vec povezacu. Povezaca je uradjena u trokut od bijelog platna,obrubljena svilenim koncem, a imala je stikane motive.Povezace su se zavezivezale podvratom,nisu se podvezivale kao rupci. Povezaca se nosila do kraja zivota. U novijoj povijesti su povezace zene zamijenile crnim rupcima kad bi ostale udovice. Sta su to OSJEVINE ili OSJEVNE?

Djuro Skaljac:

slusaj 'amo isto sto i MEKINJE, ostatak od mljevenja psenice. Sta je to SALABAJZER? (kvacica na S) Julije Cezar

mrVerb:

Djuro,slusaj'amo..... kapetan Svrdlo je lijepo objasnio glagol SALABAZATI i tu je odgovorio i sta je SALABAJZER (vecinom muska osoba koja je dosla kuci bez dinara u dzepu, umoran ko ceno i to lovacki),...... .....slusaj'dalje......sta znaci glagol DUNJKATI ?

ziri:

e Djuro,Djuro!!! ........Cezare

64

Sjećanje na Kordun

i brasno je ostatak od mljevenja senice, daj taj svoj odgovor o osjevnamaa i mekinjama zero nadopuni,da bi ostali mogli da znaju koji je to "ostatak od mljevenja sence??? Ave Cezare

kapetanSvrdlo:

E sad ga jebi! Tako kako kolega objasni nije mlio ni onaj u Maloj Trepci, ni onaj u Skakavcu. Da najprije pojasnim da je za prosijavanje onoga sto se dobilo od mljevenja psenice postojo SITANAC ili sito,to valjda svi znaju sta je . Onaj ostatak (ovdje mi svabe objasnjavaju najkvalitetniji dio zrna) mi smo zvali osevine ili mekinje i stim smo krmcima zacinjavali masirace ili kravlju repu. Sto se dunjkanja tice(dunjkamo mi jos i danas neko manje neko vise kako mu zena dozvoli) to je kad prasci na prazno sisaju, a krmaca prazna nema kapi varenike. Umjetno odranjeno prase (pitance) u nedostatku "roditeljske ljubavi" je gubicom turalo svuda: stara cizma drvo ,kamen i to se zvalo dunjkanje. Jebiga ja razveza kaj Jeka Mageljna,ajd sad sta je PRCIJA (c sa mekanom kvakom)

Djuro Skaljac:

Re; prcija ? PRCIJA je MIRAZ, kad se cura uda nosi svoju prciju sa sobom. Jos vele kod nas sto si se naprcijo, kaj ovaj ziri sto mene ispravlja. Prcija je kao izraz nastao u kucama zenika, jer ako je cura donosila slab miraz u kucu, to su uglavnom njegovi ukucani zvali prcijom i onako posprdavali se, a kasnije je rijec uzela maha pa se rasprostranila i na dobar miraz, kad bi se snaja zamjerila ukucanima znali su joj prigovoriti za prciju, pa ona naprci nos, a oni vele, koji si se djoks naprcila, ako ti nije na volju uzmi svoju prciju i dimi. A od prcije vec ni traga ni glasa. Glagol GILJTATI. ajde Svrdlo Julije Cezar

kapetanSvrdlo:

Namoj jabat ! Slusaj Djuka, onaj odgovor sto se osjevina tice ti je bio malo ubetan pa se nemoj na ziri ljutiti. Sto se ovoga pitanja tice to ce opet biti predmet rasprave al zato smo tu. Giljtati je kod mene bio poznat izraz ali ne kao glagol il si ti mozda malo nespretno postavio zadatak. Bas mi je giljtalo ili dal ti giljta kodnas se upotrebljavalo ako si sa necim zadovoljan ili ako ti je nesto odgovaralo bila to dobra rakija ,klopa ili na kraju dobra zenska. Na kraju cucemo se pa ako to kod

Sjećanje na Kordun
tebe ima drugo znacenje nece biti nista cudno. Dok se ne usaglasimo jedno lagano pitanje za promatrace RUBENJACA. Pozdrav pa bu mo se culi !!!

65

ziri: jos zero o prciji
Prcija je bio pogrdni naziv za miraz. Sad dali se radilo o tome da od mladozenje familija nije bila zadovoljna sa mirazom ili ako je mlada sa sobom dovela i dijete. To dijete su zvali njenom prcijom. Giljtati bi se moglo jos protumaciti i kao pasati.npr. dal ti giljtaju vrata? sve ono sto bi giljtalo bi znacilo da dobro pase, ili prija kako rece Kapetan. U ovoj igri gospodine Djuro vas se neispravlja vec je igra takova da jedni druge nadopunjujemo i da upoznamo koliko toliko nas stari divan Korduna,da ga nezaboravimo, i da vidimo koliko ustvari o nasem divanu nismo znali. Neke rijeci cujem po prvi put,a isto tako za neke rijeci postoji vise naziva zavisi o kom dijelu Korduna se radi. Meni bas giljta ovaj nas divan, zivli

Djuro Skaljac:

Re ja sam inace slab sa vrstom rijeci, ko ce ga znati el glagol ili imenica, bitno da svima giljta. Rubenjaca, mi smo zvali repu rubenjacu, kad promrzne ili je mraz udari onda porubenjavi, ta rubenjava repa ili rubenjaca koristila se prva tako da je se rjesi, jer moze poslje pokvariti i one zdrave. Derani, nemojte biti taki da vam se nesmije bilo sta reci, da li vi znate da se mi Kordunasi volim maksuz zajebavati, u zajebanciji znamo i djecu delati, mozda smo mi neko djete iz zajebancije, smatrajte nase male prigovore salom, taman posla da bi se ovdje preko ovog sokocala ljutio na nekoga od vas. Recte vi meni sto to RULjACA (C sa kvacicom) Julije Cezar

rucko:

"djeca ovog zadnjeg RATA, nezna im se tko im TATA" Prijatelju Djuro, odakle ih samo vadis,RULJACA-da nije mozda masina za sjecanje kravlje repe i korabe?, ako sam pogodio, sta je to RULINKA?

BlaPeJaKA:

nedje se rule,a nedje kominjaju

66

Sjećanje na Kordun

Kominjacicu za kuruze su u nekim djelovima Korduna zvali jos i rulinka. Ako se ovakav odgovor uvazava ja bi da priupitam sta su to VERIGE?

CORDON:

Verige...............

.....Ako se ne varam VERIGE bi trebale biti ono ( obicno su to bili lanci) za sta se vjesao kotlic ili neka druga posuda u kojoj se kuvalo iznad otvorenih ognjista. Na zalost to se danas nigdje ne moze uzivo vidjeti. U nekim starijim drvenim kucama na Kordunu ) npr. u Suvoj Perni ,izgradjenim krajem predproslog stoljeca vide se mjesta gdje su se prije nalazila ognjista. Na krovu su ostale jos kao >svjedoci< plehnate ukrasene >badze< kroz koje je odlazio dim....... ..........Cini mi se da ova rijec nije prije bila zadavana....... Sto je ........BUKLIJA..........? CORDON

CaDo:

re:BUKLIJA Cini mi se da sam to vidio prije 16-17 godina u Slavskom Polju-Gabrici kad se zenio jedan nas Vojnicarac, tad su pred svatove iznjeli rakiju u BUKLIJI. a dali znate sta su TRALJE?

starachak:

Hm... ...tralje su "rekvizit" od koga smo na betonazi najradije - bjezali...Lakse je i na mjesalici,nego na , recimo,drugi sprat nositi beton...Ne zna se jeli gore prvi,pa vuces kompanjona,ili zadnji,pa ga moras gurati... Kasnije se i to moderizovalo,pa smo kachili zicu za tacke i vukli...Sjecam se druge "deke" kod Petrovica,bilo malo povisoko,ali - ishlo...A i pivce,kao pogonsko gorivo,uvijek godi... A sta znaci IPT !

mrVerb:

...na IPT ga stisnulo...... .....nesto oko srca i mandrkno....ili.....na IPT se podigao i drmno me sakom medju rogove....po mome IPT znaci nesto na brzinu, nenadano???? kordunaski glagol BULATI i imenica BULA ? napomena:ovu rijec koristiti samo medu svojima, a ne ko JA medu njihovim(zaboravio) , skoro me kostalo posla i glave?

Sjećanje na Kordun Kajfa:
Re: ...na IPT ga stisnulo......

67

Op mala ip' sjedi mi u dzip Bulati znaci praviti kokice, pop-corn, a kukuruscici su se zvali bule ili bulce. Na Kordunu je naziv za muslimanke bio bula. sto je to LAMZOV? Kajfa

rucko:

UPOMOC! U koju misju rupu si se skrio Kajfa, pomozi i odgovori sta je LAMZOV,......... i mi bi se igrali.

Kajfa:

Re: UPOMOC! Lamzov je onaj koji brzo ide i to jos onako uneznan, ide a ni sam nezna kuda ide, lamzaci bez veze. Sta je to ZAGLAMAN? Kajfa

rucko:

re:UPOMOC KAJFA,pa bogamu, prijateljski mi odgovori oklen siti i koliko ti je, ja u svojih 20 x 2 i kusur nisam cuo ni ovu rijec, da nema isto znacenje kao i ZAGLAMAZAN,buduci zavrsava rijec sa MAN (tip cojka).

kapetanSvrdlo:

Isti ..... Lamzov ,lamonja zaglaman ,sibonja sve to rucko ucera u dve rijeci "tip coeka" i ja bi se stim slozio. RINC(meka kvacica na c kao ciro)sljedeca rijec.

CORDON:

Rinic......... ........Bi trebao biti vrsta alata ( kljuc) koji se podesava vrstom vinte , prema velicini serafa ( ili vec onog sto treba stegnuti)....Nova rijec MUZAR ( ima kvacicu na z, kao zeljeznica,zaba...) CORDON

68

Sjećanje na Kordun

kapetanSvrdlo:

To ti je u krvi! Muzar je cjevina nadekana sa svim i svacim najprije barutno punjenje, a onda ozgo sve sto se u avliji nadje. Sporo goreca korda kao upaljac, a kad vrakne ima da ti gace spanu ako stojis krajnjega.Sto veci to bolji samo neznam jegem li ga kad se ispaljivo za prvi maj, bozic ili kad je tile rodjen to ce nam objasniti ovaj kuburas sto je postavio pitanje. CIMBULE pa udrite !!

rucko:

UDRI MUJOOOO................ CIMBULE, ja mislim da je to usna 'armonika, a sta je MJESAJICA (S kao sismis), sada joj je vrijeme za koriscenje.

mrVerb:

zMaRe...ZMARE...ZmArE MJESAJICA-duguljasto obradjeno topolovo drvo, kad se topi mast sluzi za mjesanje slanine da ne prigori. glagol SPANDJATI (DJ kao Djoko)

crystal: stara pjesma..........Rokeri s Moravu
Moj se pjeto spandjo sa tvoju kokošku. Izgleda da je medju Rokerima bio i neki Kordunaš ili taj glagol nije sa Korduna?????. Ma nema veze, SPANÐATI bi znacilo isto kao i OFIRATI. Slijedeca rijec - što su to SPLACINE??

CaDo:

re:spandjati-mala dopuna! SPANDJATI-po mome 'udruzivanje istomisljenika',...npr.spandjalo-udruzilo se dvoje mladih i imaju isto misljenje (malo se salkati), ...ili spandjale-udruzile se dvije komsinice i imaju isto misljenje (provocirati trecu komsinicu)...isto tako i Djokini pjetao i koka , oni su se spandjali, a misljenje???....pjetao da cvakne koku, a koka na to pristaje. SPLACINE-nesto ljigavo, vuce na povracanje....ali kod nas na Kordunu,u jednoj starijoj kanti ostavljale su se splacine, ostaci od jela(normalno bez kostiju), poslije se tu malo doda osjevina i napravi meca, bio je to specijalitet za krmke....neko bi dao i ceni (negdje sam procitao da je PAULININA baba davala ceni, a djed sterao kobili)???

Sjećanje na Kordun
ODADNJIC-sta je to???

69

kapetanSvrdlo:

Da nije!! Onaj dio drveta iznad zemlje koji izrasta direktno iz zila, je bio najkvalitetniji i najzilaviji i zvao se odadnjic. Moram reci kodmene jer tamo smo imali rubenjacu coek rece da je to kodnjega koraba ili repa a kodmene su tako zvali oguljeni stap na kome su se rubine(ves )nosile na potok na pranje. Cavlinjak(tvrda kvacica na c)

CORDON:

Samo vas gledam................. ...........pozdrav, ovoga puta ne igram ( jer ne znam sto je taj cavlinjak).........mozda drugom prilikom CORDON

rucko:

I mene su babe zvale....

ODADNJIC, sad znam zasto?,bio sam temeljit, jak, zilavko i rucko. CAVLINJAK je mozda kutija gdje su se drzali razni CAVLI? Svrdlo, ako je tacan odgovor, sta je REBRNJAK?

KapetanSvrdlo: E jebiga nije!
Cavlinjak je svrdlic debljine cavla sa drvenom ruckicom(minijatura onog velikog svrdla)sluzio je izmedju ostalog da se probusi kacica kad je most nasto podmetnes loncic, a poslje zacepis zaostrenom klipom. KALAMJER-pa izvolite!

kibicer: Dupli nazivi!
U mom selu (okolica Vojnica) CAVLINJAK nisu tako zvali, nego su taj mali svrdlic zvali BURMINJAK…vidi sliku ‘burminjacici’

70

Sjećanje na Kordun

REBRNJAK bi bio cavlic duzine 4 cm, a sluzio je najvise za rebranje unutrasnje strane drvenih kuca, ta rebra su drzala malter, nisu bas bili ravni zidovi ko danas, ali je bilo zdravo stanovanje, rebra su radjena od ljeske i pas ljeske koja se polala-rascjepljivala, da li se sjecate? Rijec KALAMJER po mome bi znacila kao " gradjevinska mjera", sjecam se da su znali reci:OKALAMJERIS i radis, ili uzmi mu KALAMJER, mozda gresim? Sta je OPLEN?

kapetanSvrdlo: Trebo bi biti!!
Onaj dio na kolima gdje su ulazili stupci dva identicna jedan napred i jedan otraga na njega su se pricvrscivale lotre ili djubrene daske. KOSJER pa bu mo se culi!

rucko:

Opet ja............. Zadnji put sam promasio, da se mozda sa KOSJEROM ne sjece zbunje i zivica, velik je kao pola kose i ima duzu drsku???????????? Cini mi se da je OPLEN bio samo na prednjoj strani kola, ne i pozadi gumenjaka, bio je ukrasno okovan, ujedno ojacan sa zeljezom,on je bio fiksan, a ono ispod? se pokretalo lijevo-desno i voz se nije mogao prevrnuti??????????? Sta je TRAP-po mome ima dva znacenja?

ziri: jos zero o oplenu...
da to je prednji dio od kola, vezan za prednje tockove, sluzio je da se kola mogu "namjestu" okrenuti i da se moze savriti pod kutem od 90 stupnjeva. Bilo je malo potesko takova kola gon'ti u rikverc,(mi smo imali takova kola predelane rude,pa smo ih kac'li za traktor), oplen nije bio bas od velike sigurnosti da se voz nece prevrnti, moralo se gonti pazljivo,jer ako je neravan teren desavalo se da se prednji dio kola preklopi, a traktorska zadnja guma digne gornji dio oplena i da iz njega izlete svi oni mali kuglageri koji su bili slozeni u veliki obruc koji ustvari i cine oplen.

Sjećanje na Kordun

71

TRAPili smo mi kravlju repu,nedje se i krumpjeri metali u trap. Mi smo to delali ovako: ukopali bi jedno 30-5ocm u zemlju pa bi prostrli slamu,zatim bi u humku slagali repu, i na kraju pokrili sa slamom,zemljom i jos za svaki slucaj da se to nesmrzne okolo obasili sa kuruzovnom. Eto to bi kod nas bio TRAP, a velis ima i jos jedno objasnjenje,e to neznam.. A ja bi priupita sta je to SAVRIJETI ili SAVRITI?

Sabahudin:

~!@#$%^&*()_+

ziri,a znades liti sto je JATISERKAAA Probaj vako..... Sabahudine probaj da rastavis na slogove tu rijec sto si zadao pa ces doci do saznanja znacenja te rijeci ,nisi ti tako glup kako izgledas.

Garavi Sokak:

micav:

za SABAHUDINA! Pa JATISERKA Sabahudine je jedna lijepa sarkasto-perkasta ticica iz porodice MITISERKI i SVITISERKI. SAVRIJETI ili SAVR'TI ?,ja mislim,nesto jako preklopiti (rudu i kola), ili nesto dobro stisnuti,pricepiti (kao dobru zensku, bolje to znadu muski), ili.... TRAP,uz kravlju repu i kumpjer u trap se znalo staviti i onih sitnih jabucica da prezime,...ali TRAP ima i slijedece znacenje:"bojim se da mi nije otisao prednji TRAP auta kad sam imao sudar"...ili...kad se malo popije i pucne kandzijom po konjima, konji ubrzaju i idu TRAP. OSEP (S kao selo Stakorovica)?

ziri: jabuke u trapu..
evo jos jedan razlog zasto su se jabuke stavljale u trap i spremale zajedno sa kumpjerima i repom? Nasi stari nisu bili pismeni, ali su znali nacin kako da pridobiju djecju pomoc u radu.Kako bi kroz igru i zabavu uradili nesto i korisno. U proljece bi im djeca rado pomagala birati kumpjere i vaditi iz trapa upravo zbog tih malih crvenih ili zutih pirgastih jabucica. OSEP, jupi i cocta su najomiljenija pica moje mladosti. Uz to pice vam obavezno treba i zlica

72 aj sad siguran sam da ste vecina vas to pili,pa nastavte.... Sta je OSEP?

Sjećanje na Kordun

CORDON:

Osep...................

...........OSEP bi trebao biti onaj ostatak kad se >izvrcu< kotlovi za pecenje rakije. To se obicno baci prema djubru, dje poslje svrate krmci pa rscu one spice........ .....OSEP se zove jos i ponegdje >kompot< od sljiva....Stavi se nesto sljiva u vodu, poseceri..prokuvaju. Pije se vruc ili leden, vec po volji. Potrebna je i zlica, da bi se >lovili< skuvani komadi sljiva... .....Na Kordunu neki ljudi imaju nadimak ili kako mi kazemo >spicnamet< OSEP .......Ako je ovo gornje dobro, zdavam novu rijec, odnosno rjecicu koja se prije cesto upotrebljavala u govoru ljudi naseg kraja....JERE...... CORDON

starachak:

Je li,CORDON... ...a JERE se ti ne javljas cesce? Dakle ...ZASTO... ... a sta je FAJTINA ?

CaDo: Suza:

re:Dusevna hrana za 'rajske' tice izbjeglice FAJTINA-znaci vlaga?...a sta je KITULJA (prizvuk na prostu rijec, ali nije) Re; kitulja? Kitulja ili kitljica bila je ona loptica od vune na vrhu kape, a kitljice su se mogle pletenjem uraditi i na odjevnim predmetima kao npr, na maji ili na prsluku, a kitljom smo zvali i onaj ostatak svitnjaka sto bi virio iz gaca prevjesen preko lacha. Sta je to ANDRLJEVNA? Suza

micav:

re:za SUZU Rijec ANDRLJEVINA bila je postavljena i odgovorena na prvoj stranici ovog Topica, zadaj novu rijec....a dok se nejavis ja cu zadati rijec: GEGALJKA?

Sjećanje na Kordun crystal: gegaljka...
GEGALJKA BI BILA LJULJACKA ILI NJIHALJKA A što je to CEKETALO

73

mrVerb:

re:gegaljka Procitah u Kordunaskom rijecniku na prvoj stranici ovog topica da je GEGALJKA-ukrasna kapa od slame, mora da je greska ili????? CEKETALO,cuo sam izreku kad se kaze "lupa ko mlinsko ceketalo",znaci,nesto u mlinu sto lupa ali detaljno neznam. glagol SMANDRLJATI ?

kibicer: ...drzi vodu,dok majstori neodu....
SMANDRLJATI ....nesto na brzinu popraviti, ali ne dugog vijeka... PATENT, znademo da je to neki izum, ali u Kordunaskom rijecniku ima drugo znacenje, koje?

ziri: nesto lupa u mlinu,?????
Odgovor da je to nesto sto lupa u mlinu, nije bas neko objasnjenje sta je to CEKRTALO? , i sam bi cio znati sta je to? Patent bi recimo bio isto sto i rajfeslus,al njesam nesto bas siguran???

crystal: GEGALJKA
Glagol GEGATI, ZAGEGAO, i imenica GEGALJKA imaju isti korjen, isto porijeklo. Dosta puta sam cuo kad se neko potuce,pa se pobjednik poslije hvali " Zvekono sam ga šakom medju rogove,a on se zagegao i srušio na zemlju " pa sad dali ZAGEGAO znaci zaljuljao ili možda da mu je ta ukrasna kapa od slame odletjela kad ga ovaj šakom medju rogove pogodi,prosudite sami. CEKETALO - željezna šipka ali samo na kamenom mlinu, koja se rotira i kruži lijevo-desno te tim pokretom ljulja ( GEGA ) malu kutiju koja se nalazi ispod sanduka u koji se naspe žito. Prilikom tog pokreta, ljulja se i ta kutija, pa žito iz sanduka siplje u kameno kolo, malo je teže to opisati nekome tko to nije vidio.

74

Sjećanje na Kordun

A što je to SPUST???

CaDo:

re:SPUST SPUST-da nisu mozda lancici na vrhu konjske rude(duzine 30-40cm i na kraju imaju 'O' toku) kojima se ruda veze za ormu odnosno komot.....??? Za sve Vas, sta je ZIPKA.

Kordun:Re: zipka?
ZIPKA krevetac za tek rodjenog kordunasca, preteca kinderbeta, noge su joj znale biti zavijene tako da bi se sa lakocom lagano njihala ali nije se dala tako lako prevrnuti. Zipke su bile radjene od najobicnijeg drveta, kakvo se imalo, a sjecam se da sam imao prilike vidjeti tesane zipke, cist rucni rad, znale su biti ukrasene urezanim srcima ili izrezbarenim cvjetovima. Bile su niske i visoke zipke, niske zipke obicno su stajale na stolu pored kreveta, bile su nesto manje i lako su se prenosile, dok su visoke zipke bile u visini kreveta sa sirokim fino ukrasenim zastancama, zastance su uglavnom bile zaobljene na dnu da bi se zipka lagano njihala, a novije zipke su bile sa fiksnim zastancama, a njihao bi se samo krevetac sa kordunaskim cedom…vidi sliku ‘zipka’ Sta je to KLADANj? S postovanjem Kordun

Slobodan:

Sta je ovo???? Gdje je vise onaj tzv. Ziri i Strogi ziri. Izgleda da je gosp. Kordun zaspao za tastaturom ili se nesto drugo desava, posto vidim da niko kao i ni on ne odgovara na zadnji topic. Gdje ba zapelo?? Ako se vise necete igrat treba bi se valjda oglasiti pokretac istog ili tzv ziri da rece zavrsnu rijec, ha!?

micav:

IGRAMO SE, kako nebi....! Malo nas je zameo ovaj snjeg u americi, i mene i KORDUNA, 'ziri' je sigurno na Kordunu i isprobava kobasice, vjerojatno je i 'strogi ziri' na Kordunu i Karlovcu i on bi se uskoro trebao javiti....? Ostaje i dalje zadana rijec KLADANJ, ja neznam sta je, dok nam nepomogne KORDUN ili netko drugi ....?

Sjećanje na Kordun CORDON:

75

Kladanj???..... .....Ja cu ovaj put probati odgovoriti na ovo pitanje. Dugo mi se ova rijec motala po glavi. Mislim da se za snpove senice kad se pozanje ( ili zobi, razi), pa se onda slozi u KLADNJEVE. Vise snopova bi se slozilo na rpu( KLADANJ) da ne bi zakisli, a i lakse ih je tovariti sa jednog mjesta.....Velim jos jednom, mozda moj odgovor i nije dobar, ali sam pokusao.... U slucaju da je dobar, zadajem novu rijec. Rijec je austrijskog porijekla, a kod nas se udomacila i ima nekoliko verzija ( nacina izgovora)...... DURCUK CORDON

Kordun:Re: durcuk?
Odgovor na zadanu rijec KLADANJ je tacna, psenica i jecam su se kladnjali pred nevrjeme, tj, snopovi poznjevenog zita bi se stavljali u plastove(kladnjeve). Kladnjalo se na taj nacin da bi se povezani snopovi stavljali unakrst polozeni na zemljlu sa vlatima okrenutim prema unutra, slozilo bi se dvanaest do petnaest snopova i na vrh bi se stavila jos dva unakrsna, tako ako bi bilo kise ili kakvog nevrjemena da vlati sto manje zakisnu. DURCUK ili DURCUG na Kordunu ima obicaj da se kaze za propuh. Jedna pravo izvorna kordunaska rijec trebala bi da ostane u govoru mladjih generacija, nadam se da ovog puta nece biti tako teska. SKICATI (S sa kvacicom) S postovanjem Kordun

mrVerb:

Kordunaski glagoli Glagol SKICATI-pogled ogranicenog vidokruga (skicati ispod oka na neku dobru curu, skicati i prepisivati matematicke zadatke....) glagol MARISATI....?

Kordun:Re:marisati?
Marisati bi znaclo nekome dati batine.

76 A sta je to SUGREP? S postovanjem Kordun

Sjećanje na Kordun

Svitla:

Re: sugrep??? SUGREP je osip po tjelu, najvise se znao pojaviti u predjelu stomaka u obliku crvenila i sitnih pristica. Govorilo se da je najcesci uzrok za dobivanje sugrepa kontakt sa nekom od domacih zivotinja, u najcescim slucajevima pas i machka. Znam jednu praznovjernu prichu po kojoj bi se odstranio sugrep ako bi bio dobiven od psa. Uzelo bi se parche kruva i sa njim natrljalo osuto mjesto na tjelu, zatim bi se taj kru bacio kroz prozor psu da ga pojede, ako ga smaze u slast, kao i obicno, sugrep bi proshao.

Sta je to GODOVINA odnosno GODOVNA? Svitla

BlaPeJaKA:

Pitanje za zirija, strogog zirija i micuv: jel ce tko odgovorti, ja neznam,a zanima me sta je to GODOV'NA ili GODOVINA ? voljela bi da neko prevede i ovu narodnu izreke: "Avanzirao do birtaskog klupodera " , ni nju moram priznati nerazumijem. ili se moze zadati druga rijec?? ili cemo jednostavno i ovaj kao i sve dobre topic-e i teme dosad jednostavno zaboraviti i ici dalje????

ZuteDunje:

Re Mislim da znam sto bi izreka:"Avanzirao do birtaskog klupodera"trebala znaciti.Da taj neko puno vremena provodi u birtiji,tj.dere klupe.A glagol avanzirati bi otprilike trebao znaciti:razvijati se,nalaziti se na tom stadiju razvoja. Ali isto tako moze biti da ovo i nije posve tacno.

Sjećanje na Kordun
Ako netko zna bolje,neka kaze. Imam novu rijec,jedan pridjev-SUSLJIV-oba S sa kvacicom.

77

kukuriku:
uspjesna proba

proba

gusjenica:

Probati ili ne? Edan je proba pa se usra. Nego sto je sa igrom.GODOVNA nije rjesena, SUSLJIV(A) nije rjesen? .........oooooOOOOOO00000000

Stari Kordunas: Dje sade zapelo?
Ocel' ko reci sto je to GODOVN'A i sto znaci pridjev SUSNJIV? Ko sade vinta?.. pitam te ja micov,kao urednika ovog Topica. Ljepo pise na pocetku u pravilima da ako niko neodgovori na zadatu rijec,ondak onaj ko ju je zada napise objasnjenje. Ajmo Svitla i ZUTE DUNJE, na vase se objasnjenje ceka, pa da ceramo dalje sa Starokorudunaskim divanom. Meni se ovaj topic jako dopada pa bi volio da nastavimo dalje ako ikako moremo Pozdrav svima Kordunasma, ma dje god daste!

kapetanSvrdlo:

Pazi vako! Nisam bas sa vremenom nesto, al da ti objasnim Da je po mom godovina(godovi)onaj zdravi dio drveta koji je najkvalitetnij. Znaci kad gledas prerezano deblo vidis one krugove koji se zovu godovi i po kojima se mogla odrediti starost drveta. Vanjski dio je bila jalovina, a onaj kvalitetni su kodmene zvali godovina. Kupijo sam veli 3 kubika rastovne, cista godovna. Susljiv znaci covjek bez nekog stava i malo na svoju ruku po nasem receno opicen. Meni se isto ovaj topik svidjo i bio sam cest gost, al kad sam vidio da neki ne razlikuju

78

Sjećanje na Kordun

gumene cizme od lampasa i onda niko ne reaguje ja sam odusto. E sad ovaj sto gore kaki to nije nista lose kakimo mi svi al neko brise gujscu kuruzovnom neko papjerom ,a on izgleda jos uvjek prstom samo neznam zasto u ovaj zid prst tare!!! Tolko pa bu mo se culi !!

ziri: re:Pazi vako!
Mene nije bilo podosta dugo na ovoj skalameriji, ali vidim da igra nije daleko ni odmakla, cini mi se da ziri nije ni tebao intervenisati. Bilo je malo i "kakanja" sto kaze kap.Svrdlo, ali ima takvih na svim forumima, dobro to i ide kad se zna da ovdje nema "brisanja" i svasta se moze pisati. Vidim da nije zadana nova rijec, kapetane, kapetane?, dok se ti nejavis, sta je JELEK? (dali je to kordunaska rijec?)

BlaPeJaKA:

JELEK ili JELECE po naski je to prsluce. To je gornji dio narodnje nosnje koji se nosi preko kosulje /kosuljca/. Siven od domace tkanine, a u novije doba od atlasa ili coje.Postava bi obicno bila nesto krem sa crnim-karirano ili vec kakvog stofa se imalo ukuci. Uglavnom crne boje,kratak,sa dubokim prorezom na grudima. Na sebi je imao cetiri reda po cetri crna dugmata ili po naski puca, koja su bila uglavnom koscana. /uradjena od kosti/,nikako plasticna ni metalna. Neznam dali je izraz jelek koristen u nekim krajevima kod nas na Kordunu, ali znam da je to izraz karakteristican za Timoski kraj, tj. u Zajecarskom kraju govore za prsluk jelece ili jelek??? A sta je to SUSANJ? - S i S sa kvacicom

Stari Kordunas:

Nekad davno kad sam bio maci...........

vol'o sam tako landrati kroz sumu i grtati susanj nogama. Susanj su kod nas zvali suvo lisce. Ako ova igra ide dalje, pita' bi znade li 'ko sta je to

Sjećanje na Kordun
SUVAKA?? S sa kvacicom.

79

Mislim da je... ...Shuvaka = LIJEVA ruka...ako sam u pravu,sta znaci TEMLJEZGATI ?

hm:

pf:

temljezgati Znacenje za TEMLJEZGATI bi zamene znacilo voditi razgovor bez osnove nepovezan . Sto se tice izreke ZAZMARITI -sa kvacicom na z ima znacenje zacrvenuti se od napornog posla . Pitane: VEZA (z kvacica) .

mima: mima:

Zasto preskacete Rijec GODOVNa = Rodjendan Reply za kapetana svrdla Godovi na drvetu tj,panju ,nemaju veze sa GODOVNOM. Nase bake su imale obicaj da kazu:" Znas li ti da je mojoj Milki preksjutra ( ali ono drugo S) godovna, napunce (napuniti) ako bogda 12 g.

Stari Kordunas: pozdrav nasoj mimi
draga mimo, mozda nisi pratila sve ovo od pocetka, gdje je vec bilo slucajeva da se za jednu rijec ima vise objasnjenja, Vec smo konstatirali da se u pojedinim dijelovima naseg kraja govorilo drugcije, ili drugovacije za istu stvar ili je za pojedine rijeci bilo vise objasnjenja. Tako je i sa rijeci GODOVNA ili GODOVINA, kod Kapetana se divanlo onako, kod tebe se moguce govorlo ovako. A sad nek ziri rece svoje, njegova mora biti zadnja

mima:

More biti Znam ja da je tako da jedna te ista rijec ima vise znacenja , ali ovaj put mislim da sam ja u pravu!Voljela bi cuti sta misli "ziri" Pozdrav svim mojim kordunasima .

strogi ziri:

..Odgovor se uvazava...

80 ..dakle...slijedeca rijec je...VEZA (z sa kvacicom)...

Sjećanje na Kordun

mima:

Odgovor Neznam da li sam u pravu ? Mislim da rijec Veza znaci ostava.Ako sam u pravu slijedeca rijec je...Sta je to BANJAK?

Kroata:

odgovor pa banjak bi moga bit mala kada za kupanje. a znade li ko sto je to: Nadzak (sa kvacicom na z)

nadzakdeda:

Da li? Morda NADZAK znaci nesto naopako-zlocesto? NADZAKbabe su kod nas zvali one zene koje se vole svadjati i one koje su vjecito imale nesto za kasti ali naoopako i koje su bile vjecito "antiprotivne" svima i svemu. Ako je moj odgovor ispravan, morem li pitati, sta je to: SEVARKA? -S sa kvacicom

sa Korduna:

Nadzak Nadzak je kraiska ratna sikera, a kasnije kada nije bilo rata osim onog u glavi je bio stap za hodanje koji je imao glavu u obliku sjekire.

CaDo:

Ceka se na MIMU !

Sjećanje na Kordun
Jos jedan pozdrav za MIMU.

81

MIMO, praksa je ako se nejave ziriji (blazi ili strozi) ili netko drugi neodgovori u roku 12 dana, odgovor daje onaj tko je zadao rijec i ide se dalje sa novom rijeci.

Meni se BANJAK vrti u glavi, ali neide, mozda je neki dio starog zidanog spareta???...ali zato znam sta je SEVARKA, to je veoma prikladna naprava (moze biti i kalajisana), a sluzi za vadjenje dobrih reznjeva iz dubljih posuda...dobar rezanj

BANJAK=?

strogi ziri:

..dakle , ovako.. ..postovani i cijenjeni gospodin Cadjo je ,opet u pravu,BANJAK je dio zidane peci....posto smo sve zadane rijeci uspjesno rijesili...prije EPP=a...strogi ziri zadaje novu rijec ... STROZA...(z sa kvacicom)...

mima:

U pravu si CaDo Upravo to, Banjak je poviseni dio kod nekad zidanih peci u kojem je bila "pekana "za pecenje kruva, banjak je bio vrlo praktican, na njemu su se susile spice od masiraca i mokra obuca zimi, a pored toga spavale macke.Ispod je bila pec sa lozistem i" daskama" na kojima se u isto vrijeme kuvalo krmcima i kuvao rucak- gra i kupus.Pa kad iskipi i jedno i drugo... Odgovor na rijec s t r o z a, da li je to otkano platno za blazinu u koju se stavljala perusina?

82

Sjećanje na Kordun

mima:

Ako sam u pravu sta je to p o v r a z a c? ( z kao zlato) pozdrav sudionicima igre!

tamo daleko:

MIMO upomoc.... POVRAZAC ...davno sam cuo ovu rijec, nisam bas siguran, MIMO trebas me nadopuniti...ja mislim? ...znalo se reci kad ti se zavrne kragna ili kol'jer od kaputa ili ispadne etiketa 'popravi taj povrazac'???....ili...cini mi se kad se otkinu vole ili krava u stali i pocnu se igrati znalo se reci 'skinuo je povrazac sa glave'???....MIMO ispravljaj. Ako je tacno, sta je UZGLAVNICA ?

mima:

Donekle si u pravu Vec smo se slozili da jedna rijec moze imati drugacije znacenje u razlicitim mjestima.Kod mene su govorili na primjer ;"tele skinulo povodac" , sta se povrazca tice on je na kotlu (rucka) znas ono kotao , verige , povrazac po tome su i neki Sveti dani dobili imena ili se dani svete na osnovu toga.(nisam sigurna) Uzglavnica ili uzglavlje je jastuk.Nekad se punio mekom slamom, kasnije perjem. Sta je ganjak?

tamo daleko:

U pravu si MIMO, ali... UZGLAVNICA,jest i to ...ali kod mene je UZGLAVNICA dio njive gdje su se okretali traktori ili konji kad se ore, a poslije se to doorava. GANJAK, cini mi se da je svaka stara drvena kuca imala ganjak, bio je duzine kao i kuca (zapravo to je balkon na tim kucama) i davalo im je car ljepote sa lijepim izrezbarenim ogradama. Sta je BRANJENICA ?

mrVerb:

re:branjenica ? Branjenica je poveca grana zabodena u njivi ili lukama gdje se brani ispasa goveda. glagol TRKLJATI i imenica TRKLJA ???

Stari Kordunas: "Tamo gdje suvi drzi sirovoga....."

Sjećanje na Kordun
TRKLJA: ljeskova ravna grana debljine 2-3 cm i duzine vece od 2 metera,sto veca to je vise mauna. Maune=mahune= buranija

83

TRKLJATI: tkrlju zabosti uz "kucicu" gra koji se kako se kod nas znalo reci penje.Tako bi se gra rastuci mota oko trklje./onaj crni je ima najljepse maune,one dugacke zute/ slijedeca rijec: CUKRICE????

prosli vijek: Kada je davno,davno...
...pokojna baba Miljkosovinka isla iz Vojnica,obavezno je svratila kod nas i rekla meni i "malom" Mili : " Evo , kupla vam baba zeru cukrica!" I dala nam - bombona... Sto je GERDAN!?

CaDo:

re:Sta je GERDAN? Po mome GERDAN bi bila ogrlica, ima ih raznih vrsta, ali cini mi se GERDAN o DUKATA je najbolji? Sta je GRANJER?

chobanov prijatelj: CORDON:

re: GraNJER ?? GRANJER je stikani volan na zenskoj nosnji, a sta je BROTVAN ? Stare kordunaske rijeci ............. Evo da se i ja malo prikljucim........ ....BROTVAN ....bi trebao biti limena ( plehana) posuda u kojoj se pece kru', kumpjeri, pile, krmenadli....... .......ako je moj odgovor dobar, zadavam slijedecu rijec....TRUGA............ Pozdrav CORDON

micav:

re:stare kordunaske rijeci....... Pozdrav za prijatelja CORDONA ,njegovo javljanje i brzi oporavak od 'teske' bolesti...... TRUGA, po mome, drvena, napravljena za kola koja se moze skidati, sastoji se od poda,

84

Sjećanje na Kordun

dvije stranc'e, 2 zatvora, prepeta na sredini i kod stupaca sa prepinjacem,....sluzila je prvenstveno za prevoz pijeska (70-tih za gradnju kuca), prevoz kumpjera , kravlje repe, kuruza (e onda se stran'ce nadostukaju).... Umjece je bilo iskubicirati trugu, npr.da ima jedan kubik?, nasi stari su i to znali, po mome pokojni NIKA GVOZDA imao je najbolju i najvecu(1m3) trugu za pijesak. a sta je, sta je...CVEK ?

CORDON:

Cvecici??? ..........CVEK.........bi trebao biti sitniji manji cavao, ili cava kako bi to skratili Kordunasi. Obicno se upotrebljavao za finije radove....medju ostalima i za krpljenje obuce.............. U sjecanju su mi ostale moje crvene cipelice ( vjerovatno od nekog dobivene). Trebamo za Beograd ici mati i ja, a lijeva mi cipela >provirila<. Jos je veci problem sto je stari Perincic >Suster< bolestan, pa to nema ko popraviti. Nema mati drugog izbora nego neki cekicak u ruke, cvecice, pa udaraj. Dobro je to mati i pokrpila....Kad se prisjetim tih dana, u usima mi jos odzvanjaju zvukovi tih materinih cvecica po beogardskoj kaldrmi.............. Ovaj put zadat cu jednu rijec.........To je obicno prije skoro svako imao uza se..........KUJICA............ Pozdrav CORDON

Uco:

Bas to sam zelio! U ovoj lijepoj ameriki? prizaboravio sam i neke nase rijeci,i ovo je prava prilika da ih se podsjetim. KUJICU jos dan danas nosim sa sobom, da mi bude pri ruci kad otvaram ove njihove palete , ponekad sa njom nacmem ponarandzu, prikladan je taj rasklopljivi nozic, a i draga mi je uspomena iz naseg kraja. Neznam jeli ova rijec upotrebljena, a sad mi je pala naum,KURAJBER ? Pozdrav od Uce.

CORDON:

kura-jber ......KURAJBER.....Svima poznata rijec, a nije laka za definiciju. Znas ono...on ti je neki kurajber..........to bi bio becar, kurvis, spopadalo..... Ako je odgovor donekle dobar, evo rijeci koja se upotrebljavala u proljece i rano ljeto:

Sjećanje na Kordun
..........KUZOV ( ili negdje na Kordunu KUZOL)...... CORDON

85

natasa: evo vako...
...dragi ujace oguli se pasljeska pa se onda preklopi i trn'cima se spoje krajevi. Tako se dobije posudica od prirodnih materijala. Kad beres jagode u sumi da ih imas gde staviti. Tako barem Dulinka kaze, a njoj se mora verovati Puno te pozdravljamo svi! Nova rec...MASCA (s sa kvacicom)

Kordun:Re: evo vako...
el MASCA bila ona mala lopatica sa cim se zna procendrkati zar u peci i snjome uzeti zericu zara i odnjeti pod kota dje se kuvala meca krmcima, da bi se podpalila vatra, zeru zara, komusa, pirnes i eto vatre, a onaj stari lug sav uleti u oci. Masca je uvjek stajala u kistri sa drvma zajedno sa zerajzljinom. sto je to BANTOVATI? S postovanjem Kordun

micav:

re:BANTOVATI Izvini Kordun, rijec BANTOVATI je bila i odgovor je dao Kap.Svrdlo, provjereno. Zadaj novu rijec.

tamo daleko:

Sta ste stali...Kordun i micav? Dok vi cekate, ja cu zadati novu rijec, stvar koju sam danas kupio, ali neznam sa njom rukovati...MUZIKE, dali je ta rijec bila? , vrag ce ga znati?.

Kordun:

Re MUZIKE jel' da je to usna harmonika kao se sluzbeno zvalo. Sta je to KONjOZAVCA?

86

Sjećanje na Kordun

S postovanjem Kordun

ziri:

Re: Kordun,odgovor sta je KONJOZAVICA naci ces na 5toj strani, Nek se zada nova rijec?????????????

Kordun:

Re: cavriti ??? ziri hvala na ispravci Nova rijec: CAVRITI S postovanjem Kordun

CORDON:

Cavriti ?????.......... .....Nisam bas najsigurniji da znam odgovor. Ali me na rjesenje navodi nadimak jednog mog komsije CAVRAN. A on je stalno >cavrio<, znaci galamio krestavim glasom, pa je valjda otud i dobio nadimak. Necu zadavati novu rijec, jer kazem, nisam najsigurniji u znacenje rijeci. Ako je dobra zadat cu drugi put novu rijec. Pozdrav CORDON

Kordun:Re: Cavriti ?????..........
jeste Cordon, tacan ti je odgovor, cavriti znaci galamiti. evo dok se ti pripremis za novu rijec mozda ce neko drugi znati objasniti sljedecu rijec. GREDCA S postovanjem Kordun

pokojni njamnja:

re: Gredca: ??? Mi bi gredcom zvali ono kad bi u proljece istijali bastu, i isparcelisali manje parcele za sadnju povrca i cvijeca. Bile bi tako sve "na spagu" uradene,podjednake velicine.

Sjećanje na Kordun
Ako sam ispravno odgovorio, priupita bi sta znaci rijec: ZVOCATI??

87

mrVerb:

zvoca li,zvoca!!!! oVa mOjA,non-stop,non-stop ZVOCA LI,ZVOCA,kako ovaj,kako onaj...........doslo mi da je preko ruke OSINEM,al' dje odje u stranjskom svijetu, da smo na Kordunu vidla bi ona....................ma nemoojjjjjj, i ti ces mi reciii......... OSINCUJE,pa kud puklo da puklo nova rijec,glagol OSINUTI ??? (S kao sevarka)

pokojni njamnja:

ljepi nas divan

osin'ti, opauciti, klepti, odadrijeti, oserap'ti,zviznuti, zveknuti,odalamti,supti,.. ili udarti.

a sta je SKRILJAK? S - stakor

CaDo:

re:ljepi nas divan Nas Pokojni Njamnja uvijek je nosio lugarski skriljak (sesir) samo sto je mjenjao perje,sad od krestalice, sad od fazana...od koje je ovo tice (crveno pero) Za nase domacice, stvar TRENICA ? ?

delpero:

posto se domacice ne javljaju... ...Cadjo uzmide trencu i naribaj zeru jabuka.Mislim da je konacno rjesenje ribez{z kao zumanjak} ANTRESELJ {S kao strudlin}

pokojni njamnja:
al da pokusam

njesam bas siguran...

ANTRESELJ ili sredina, na tovaru,vozu ili samaru. Sta znaci rijec TRALJATI??

88

Sjećanje na Kordun

ps:CaDo zar nevidis da je to crljeno pero od crvenperke

,

delpero:

njesam bas siguran al reka bih da ti ogovor nije ispravan, a njesam ni siguran el ono neki djed tralja(ide,sheleda) niz cestu(ovo se naravno izgovara zajedno)

ziri: Re: Antreselj ???
delpero ako odgovor za ANTRESELJ nije tocan,onda nam ti objasni sta je to? takva su pravila ove igre. ja njesam u svom kraju cuo tu rijec,i neznam sta znaci.objasni nam i da gonimo dalje

tamo daleko:

ja sam cukno... ...amo daleko od dalmatinaca 'dobices u VANTRESELJ', sto znaci da ti neko prijeti da ce te nabubati po ledjima...delpero, upomoc.

ziri: ja sam zero skicno....
po rijecnicima i nasa' sam samo ova objasnjenja: iz Kninskog rijecnika rijec V-antreselj:- Kad se magare natovari u sredini samara ostane prazan prostor. I tu se sjednu djeca ili prava kucanica nabaca sitni drva za potpalu.....i taj prostor se zove vantreselj. Mada se koristi i kao sinonim...."dobices u vantreselj" znaci da ti neko prijeti da ce te nabubati po ledjima. (tu negdje) dok na Benkovackom sajtu u rijecniku za rijec ANTRESELJ pise kao sto je to pokojni njamnja napisao, da je to: sredina, na tovar, Sad sta je ta rijec znacila kod nas na Kordunu neznam jer mi je skroz nepoznata. Radoznalo iscekujem delperovo objasnjenje???????

delpero:

antreselj tu rijec je kod nas u K.K. cesto koristila Beba Postic kad je trebalo opisati neku prvoklasnu zajebanciju -lumperajku. (E tako je u ponedeljak u Busijama na zboru bio antreselj,ili sto bi rekli u svedskoj "ludilo- shizenje")

Kordun:Re: antreselj

Sjećanje na Kordun
jedna slicna rijec koja bi mozda pojasnila i znacenje rijeci antreselj na Kordunu. Znate li sta je to ANDRMAS(s kvacica) S postovanjem Kordun

89

kibicer: re:ANDRMAS ???????
ANDRMAS, cuo sam tu rijec, ali prevesti, neide? Zato ti nama prijatelju Kordun kazi znacenje te rijeci , pa da picimo dalje.

ziri: javna opomena za gdina Kordun
sa velikim stovanjem dragi gospon Kordun Vas zamoljavamo da nam objasnite rijec ANDRMAS kako bi mogli dalje da nastavimo sa igrom. Ukoliko se u dogledno vrijeme nejavite, nastavljamo igru dalje,preskacuci ovu rijec. S visokim stovanjem, vas ziri

Kordun:Re: popravni
Ziri, prihvatam opomenu, ali da sam neki bome bi ti meni igrao andrmas, salim se. Andrmas je vise bio kao ukor ili opomena, kad bi neko od mladje djece, koja su se jos smjela tuci, dobila pretnju od drugog roditelja, brata, sestre, bake ili djeda:-Bome ces igrati andrmas kad dodjes kuci,,, ili,,, :-ja ti necu nista ali kad caca dodje kuci bome ces igrati andrmas. ,,,a to bi bilo tako da te caca ili mati uvati za ruku, a u drugoj ruci ima motku(prut) ili kais, pa opali po guzici, a ti se vrtis u krug oko njega, a drecis koda neko dere kozu sa tebe,,, eto to je bio andrmas. Mada u novije vrijeme, mladje generacije su zurke i neka spontana kucna veselja i okupljanja nazivali andrmasom, onako nista posebno ali su se dobro proveli. Evo ovaj put laksha rijec. STICAK ili SPRLjAK (S i C sa kvacicom) S postovanjem Kordun

90

Sjećanje na Kordun

djurdjice:

sprljak sprljak-poprecna letvica na "lotrama" A,kada smo vec kod slova "s",da li se netko sijeca sto znaci susljiv(obadva s sa kvacicama).

cimo:
vucija?

vucija

Omer Pasa Latas:

Donesi mi draga vode Vucja, drvena posuda plosnog oblika, okovana, sa rupom na sredini, u kojoj se nosila voda sa vrela, iskljucivo za pice i kuvanje. Sta je to: SIRISTE (drugo S sa kvacicom) Omer

Kordun:re:siriste ?
Siriste - cinimi se da se na Kordunu tako zvao kravlji zeludac, Omere ako sam pogresio molim te ponudi tacan odgovor. Nova rijec: PLANINKA S postovanjem Kordun

Beka:

Pozdrav ! PLANINKA-zena domacica. Prije je to bilo posebno zanimanje, pogotovo dje su bile vel'ke familije. Planinka je kuvala i obavljala sve kucne poslove, a u nekim familijama je bila posebna prostorija dje se pravio sir i dje je samo planinka smjela ulajzti. Nova rijec- POSJEK?

ziri:

ako morem da primjetim.... cimo je samo upao i zadao rijec: vucija, a niste odbgovorili na djurdjicinu zadanu rijec: SUSLJIV? zamolio bi igrace da neignoriraju prethodnog igraca vec da idemo sa igrom po redu. hvala

Sjećanje na Kordun
na razumijevanju, vas ziri

91

Kordun:

Re; Susljiv? susljiv, onaj koji suska, nesto poput susnja, a moze i susljiv kad ima zutcu, odnosno suscu, pa kazu da je susljiv, neznam tacno na sto je mislila "djurdjice", a mozda je i sasvim nesto drugo Beka, 5+ za odgovor Planinka, Posjek je svinja koja se hranila citavu godinu da bi se pocetkom zime zaklala, a meso spremilo za zimnicu, uvjek su se kordunasi voljeli pohvaliti ko je zaklao tezi posjek, a kad bi na badnji dan pekli pecenice, znali su se zezati da je njihova pecenica veca nego neciji posjek. Nova rijec: SKORAC(s sa kvacicom) S postovanjem Kordun

CORDON:

POnavljamo.............. ........Ne znam odgovor na ovu Kordunovu zadanu novu rijec, ali vidim da smo poceli ponavljati rijeci, a i budni ziri je prizaspao. Da li smo potrosili sve rijeci...nismo valjda ? Ponavljale su se rijeci vucija, pa onda susljiv. Rijec susljiv su zadale >Zute dunje< na str.14 29.01, a dosta opsiran odgovor je dao >Kapetan Svrdlo<.Nadam se da ubuduce necemo ponavljati rijeci i da ce mo iscupati iz sjecanja poneku novu, staru zaboravljenu kordunasku rijec............. CORDON

Kordun:Re; Skorac?
Cordon, ako ti neznas, ne znam ko ce znati, pa cu sam objasniti zadatu rijec. SKORAC - prase zaostalo u razvoju. Skoro svaki put kad se krmaca dobro oposteni bude po jedan skorac, il' mu neda na sisu il' se samo nesto upavrzi pa nece da raste. Nova rijec glagol: KRICATI (na C kvacica) S postovanjem Kordun

92

Sjećanje na Kordun

Idemoooo ! KRICATI-opominjati i sjetovati nekoga, npr. "Ja sam njemu prikrica da neide tuda", ... Neznam kako jos to objasniti. Nova rijec- SRCAN'CA? ( prvo "C" sa kvacicom,kao cekic ) Pozdrav svima !

Beka:

Kordun:

Re; Srcanca??? Beka, cestitam, nadam se da ti se ostvarila zelja koju si najvise ocekivo, samo napred, neka ti se takvih zelja jos ostvari. SRCANCA, drvena poluga koja je spajalo prednje i zadnje tockove zapreznih kola. Sta je to OPLEN? S postovanjem Kordun

Euromican02:

Oplen: Bilo bi mi ga lakse nacrtati nego opisati, al ajd da pokusam.Oplen su moji imali na traktorsoj prikolici,a sluzio je da je moremo "na mjestu" okrenuti. Nalazio se iznad prednjih tockova. U obliku velikog prstena,iz dva dijela,a unutra su bile slozene male metalne kugle,koje su bile namazane tovatnom masti. Ako je moj odgovor iole ispravan, pitao bi sta je to RUPCIC? (prvo C-avka,drugo C-emer)

Kordun:Pozdrav Euromicanu
Priznajem ovaj odgovor za oplen, mada sam ocekivao da ce se opisati dio koji se nalazio na zapreznim konjskim ili volovskim kolima, koja je kasnije vukao i traktor, ali dobro nas Euromican je vjerovatno od mladje generacije pa je dobro da je pokusao odgovoriti i na ovaj nacin. RUPCIC ili maramica, parce finog tankog ukrasnog platna, obrubljenog, pa se fino prepegla i slozi u kocku pa sa njim u dzep, sluzio bi uglavnom za brisanje suza, znoja i osmrkivanje, a Kordunasi su ga znali zavezati na svakom cosku pa staviti na glavu poput kapice koja bi malo stitila od sunca preplanulu glavu.

Sjećanje na Kordun
Sto je to KANDzALISTE? (S - s kvacicom) S postovanjem Kordun

93

CORDON:

Rijeci............... KANDZALISTE ili po mom KANDZILISTE ( ili u izgovoru jos krace kandzliste), je donji dio kandzije, odnosno onaj dio koji se drzi u ruci. Moze biti od obicna laganijeg drveta kakve su imali govedari ili vlasnici volova, a konjska kandzija bi bila vezana obicno za kandzliste koje je bilo pleteno. Jedno 20-30 cm je bilo kompaktno drvo, a dalje je bila >pletena< , i suzavala se prema vrhu, na kojem je imala koznu kapu, za koju je bila vezana kandzija. Gizdavija kandzilista bila su rezbarena i ukrasena raznim >kikama<. Kad su konji mirovali kandziliste je bilo zadjeveno u limeni tobolac koji se nalazio sa strane na konjskom komotu............... Ako je odgovor dobar zadajem novu rijec, odnosno pridjev...FLETAN Pozdrav CORDON

starachak:

Hm,lijepa rijec... ...to FLETAN,asocira me na OKOPRCHAN ! A u prevodu znacilo bi - vjest,sposoban,lijepo ga vidjeti TO sto radi... Ako sam pogodio,slijedeca rijec - MRTVOUZCE !

Kordun:Re: Hm,lijepa rijec...
Cordon, svakako da je odgovor tacan i hvala na lijepom opisu kandzilista koje ce se vjerovatno preseliti u istoriju Korduna. Hvala na ispravci, sad sam tek primjetio da sam napravio gramaticku gresku u ispisivanju rijeci kandziliste. Pokusat cu "starackak" da odgovorim na MRTVOUZCE. Kod mene se koristila slicna rijec MRTLEUSNA, a predstavljala bi tromog lijenog covjeka koji se vukao kao magla i bio nezadovoljan sa svim i svacim, a pogotovo sa samim sobom, a ova tvoja rijec me asocira na neki uski prostor kroz koji se jako tesko provuci, malte ne ako pokusas da se provuces preti ti opasnost da se zaglavis i da vise ne mozes ni napred ni nazad.

94 Ako je tacan odgovor evo nove rijeci: PILJAK S postovanjem Kordun

Sjećanje na Kordun

starachak: rucko:

Neka PILJAK saceka... ...jer odgovor na "MRTVOUSCE" - nije TACHAN ! MRTVOUZCE ? Starackak, cini mi se da je bilo tvoje selo, u ono vrijeme prije mnogo godina, naprasinam se rustova, dodjem kuci zedan, popijem loncic kiselog mlijeka, ono me procera,a ja imao dugacke gace koje se svezale MRTVOUZCE, nikako ih odresiti,i sta se onda desilo pogodite i sami Da li je ovo tacno?, ako je, slijedi Kordunova rijec PILJAK

starachak: Beka:

Bravo,Rucko ,bravo... odgovor je tacan...nastavljamo... Da poceramo ! Kol'ko ja petim "PILJAK" bi treba biti tratur ili ljevak. Najvise se upotrebljava kad se ljeva rakija u lajtove i sl. Ako je ovo tacno;nova rijec- ALOGA ?

Kordun:

Re: Da poceramo ! Beka, zao mi je "ALOGA" ce morati da saceka do tacnog odgovora. S postovanjem Kordun

rucko:

da pokusam? cuo sam za tu rijec, ali nisam siguran....mozda, kad njivu preuzme (naraste) neka trava, sve sama ALOGA,kad se pokosi, krave je nece da jedu....... ????????????

Kordun:Re: da pokusam?
Piljak je ostao bez tacnog odgovora, ALOGA nek malo saceka.

Sjećanje na Kordun
S postovanjem Kordun

95

rucko:

opet ja! Kordun nam neda dalje dok ne pogodimo, opravdano. PILJAK-slicno nesto Bekinom obrazlozenju,ljevkasti vrh loncica preko kojeg se izljeva voda ....????? PILJAK-II varijanta, i 100% sam siguran da smo tako zvali razlupani komad crljenog crijepa kojim smo najprije nacrtali skolicu, a zatim bacali preko glave u razrede i nebo... (davno je to bilo na betonu ispred OS Dragojla Jarnjevic u Karlovcu)...?????

Kordun:Re: opet ja!
cinimi se da se ni jedan od vas dvojice nije nikad piljkao. Piljak je jedan od pet kamencica koji bi se odabrali za vrlo interesantnu igru, piljkanje. lijevkast vrh loncica zvao se lijevak, a piljak smo nazivali mali otvor na nekoj posudi kroz koji bi piljila tekucina, polako na jedvite jade. Piljak smo znali zvati i onaj mali sherapic na lajtungu od kocnica na koji bi se izracale kocnice dok nebi strcnulo malo ulja. Piljak je brdo pored Krnjaka, a isto tako i obruseno brdo u Mlakovcu iz kojeg se vadi pijesak, u kojem neke godine Milivoj Mikulic izgubi zivot pod stotinama kubika odronjenog pjeska, nek mu je laka nasa kordunaska zemlja i ako je jadan izdano pod tolikim teretom piljaskog kamena. Mozda ce se naci neko da nam opise igru piljaknje, ako ne, potrudit cu se u iducem javljanju da dam vjeran opis. S postovanjem Kordun

rucko:

Kordun, u pravu si ! PILJAK je kamen, kojih moze biti raznih oblika i sad mi je sinulo u glavu...ono sto sam opisao, djecju igru skole,taj kamen se zvao PILJAK, ja sam nalazio ciglice, neki su imali pljosnati glatki kamen i to je to...PILJAK-kamen!

96

Sjećanje na Kordun

Piljkanje, to sam pokusavao igrati, ali mi nije bas islo, ima 5 kamencica, jedan bacis uzrak, a drugi iz hrpice uzimas i ulovis zajedno sa ovim sto si bacio,ako uspijes, onda ostavljas taj jedan na stranu....ponovo bacas uvis drugi kamencic i uzimas dva iz hrpice i sve zajedno lovis...bome nije lako, ako uspijes ides dalje...tri.. itd... Kordun, opisi ti nama to bolje, ja se toga slabo sjecam, znam da su bile neke igre i sa bujadi-TITRANJE,onda KLICANJE (to je bilo nesto ko ovaj americki bejzbol, sigurno je tu igru donio neki nas stari amerikanac-cukundjed, ili obratno, sa Korduna odnio u Ameriku)

rucko:

Nesto koci ? Beka, dali je odgovor na rijec ALOGA ispravan?, ako jest onda nova rijec (stvar)BABICA=?

Beka:

Poceraj,pozdeni !!! Odgovor je ispravan, ali ja njesam tacno odgovorio na "piljak"! Ako se svi tako slazu, neka bude tako. Znaci nova rijec-"BABICA" ? Pozdrav svim Kordunasima !

CaDo:

BABICA i KLEPAC ? Ako mislimo na istu stvar?, onda smo BABICU zvali ono sto zabijemo u panj ili kladu u dvoristu, na nju stavimo kosu, malo je skvasimo i KLEPCOM potkivamo, ostrimo.?. Ako je ispravno, rijec VEKERICA, da li je to kordunaska rijec? Pozdrav ... zurim na 'Serbofest' u St.Louisu

crystal: Vekerica ????
Mislim da je to naziv za sat, ili džepni sat !¨!! a što je to kaldrma??

CaDo:

re:KALDRMA ? KALDRMA je po mome misljenju kamenit, prasnjav,NEasfaltiran seoski put. a sta je GUDA?

Sjećanje na Kordun mima:

97

evo i mene Neznam da li sam u pravu , mislim da je guda - prase, da su se tim nazivom mamile svinje gudaa , guudaaa , gudiii ..... Pozdrav svima u kafani !

Beka:

Guuudaaa ! Ti se Mimo zabavi zovuci gude, pa zaboravi zadati rijec ! Pozdrav svim Kordunasima !

mima:

Istna , beka Znaci da je odgovor tacan.Ako je tako onda je nova rijec;sta je to suzubice?

starachak:

Hm... ...suzubce ( kod mene je bilo bez "i"!),znacilo je nesto - kontra,suprotno od pravilnog,recimo! Ako sam pogodio, sto je ARAN !

crystal: Re:ARAN
Dieselski motor koji se koristio kao pogon na pilanama ili vršilicama ( drešovima ) za žito. Proizvodila ga je Rijecka tvornica Torpedo. a što je to BOKET ?

Beka:

Boket'c ! Boket se koristio najcesce za nosenje varenike, a neko ga je koristio i za nosenje vode sa vrela. Oni veci su bili aluminijski, a oni manji od 5 l su najcesce bili "kalaisani". Nova rijec: KUZO (Z-bez kvacice)?

kapetanSvrdlo:

bireka

Da je to spica ili zavrsetak konjskog komota na samoj spici su bogatiji (citaj spomencari) imali ukrasnu grudu. Ako je tacan odgovor zadajem novu rijec PUCKALICE!! Pa bu mo se culi!!

A sta je:

Sta je DRES…, a sta je JARAM ?

98 DRES…vidi sliku ‘dres’…..JARAM…vidi sliku ‘jaram’

Sjećanje na Kordun

bogdanovic:

xy Ja mislim kapetane da nisi u pravu,KUZO je neka vrsta tratura ili korpice ispletene od ljeskove kore,a moze biti i od papira! Ako sam u pravu ja bi zadao novu rijec,a to je KOCAK,c kao cekic! Pozdrav !!!!............... .......Evo i mene polagasko, pa samo za sada posmatram vasu igru...Vidim da ima nekih nejasnoca o rijeci KUZO. Mislim da >Kapetan Svrdlo< zna dosta starih rijeci i da tu rijec nije pomjesao sa rijeci KUZOV koja doista oznacuje drvenu posudicu nacinjenu od ljeskove ili josicove ( johine ) kore , a pojacanu ili >prosivenu< u krajevima sa trnovim bodljikama, u koju su se brale jagode.... Sad vidjet ce mo sto ce ziri reci ??? Pozdrav svima CORDON

CORDON:

bogdanovic:

moze biti! Moze biti,CORDON,da nisam bas u pravu,jer kad se kaze KUZOV ono v se pomalo izgubi pa je moguce da sam se precijenio,ali nema veze vazno je da se igra,a posto sam ja novi ovdje uklopicu se s vremenom! Lijep pozdrav svima u kavani ! BOGDANOVIC

Beka:

Kuzov ! Evo sad tek gledam kaku sam zavrzlamu napravjo! Napisa sam ovu rijec vise po izgovoru (bez-V), a i tek sad sam se sjetio ! Zadavajuci ovu rijec mislio sam na sve ovo sto ste naveli, kao i na KUZOV od papira u kom su se cukrice kupovale. Ta rijec kod nas predstavlja "stozasti" oblik i naravno da je tocan Kapetanov odgovor za vrh komota, zato nek dalje ide rijec- "PUCKALICE"? Pozdrav svim KORDUNASIMA kao i mom zetu uz veliko izvinjenje svima !

rucko:

Teska rijec? Kapetane, mislim da je dosta teska rijec PUCKALICE, dali se one izradjuju od zobljike i kudjelje, ako jest onda bi mogao i pogoditi?

kapetanSvrdlo:

mozda kod vas drugacije zovu ali! Svi ste probali divlje jagode, a onu krupniju vrstu izgleda bundeve u minijaturi su kodmene zvali jagode puckalice.

Sjećanje na Kordun
Bile su rijetke i specificnog okusa, a prilikom zvakanja su u ustima "puckale"koda secer zubima drobis. Evo sada laksa rijec koju bi svi morali znati PRCIJA meka kvacica na c. Pa bu mo se culi…

99

bogdanovic:
drugi pokusaj! Evo mene opet da vidim ocu li sad biti pametniji! Kod mene rijec PRCIJA bi obicno znacila kad ljudi u familiji,odnosno svako ima svoje neke novce,odnosno PRCIJU pa sve se skrivaju jedni od drugih sa tim sto imaju,tako je bar bilo kod mene, ali opet kazem mozda i nisam u pravu,ako jesam nek ide ona moja rijec KOCAK(c kao cekic)! Puno lijepih pozdrava svima u kavani ,a posebno Beki,a Kapetanu izvinjenje za prosli put,kao sto se vidi puno je potkovaniji znanjem od mene! BOGDANOVIC

rucko:

re:drugi pokusaj Puckalice sam promasio 1000%, da vidim sad:KOCAK?, ja mislim da je to drveni, niski svinjac. Ako je tacno, sto su to mn.OBOJCI ?

bogdanovic:

OBOJCI SU..... Obojci su,ja mislim,nista drugo nego ulosci u cipelama! Ako sam u pravu pitacu vas dragi moji Kordunasi sto su to KONJUZAVC`E ? re:KONJUZAVC'E Bogdanovicu, ta je rijec bila, pogledaj stranu 5 i odgovor je dao 'ziri'. Cekamo te da zadas novu rijec.

strogi ziri:

bogdanovic:

E da sam vidio prije... ... ne bi do ovog zastoja doslo! E sad sam zagledava,mislim da niko nije zada rijec POZDER ! Pozdrav svima u kavani!!!

kapetanSvrdlo:

Daj da probamo! Da malo podrobnije objasnimo zadanu rijec,naprimjer obojak ili obojci ispadose ulosci u cipeli, jebiga ko kod ortopeda. Neupucen bi tako i razmisljao, al sta je u biti obojak i kako se namotavo i dokle to je vec pricica.Nebi ja pametova jer se i ziri izgleda vratio sa godisnjega, al kad tucemo po slami da bar koje zrno izbijemo.

100

Sjećanje na Kordun

Vracam se na zadanu rijec pozder i gotovo sam siguran da je to jalovina od domace nam konoplje(nije ni ona losa strana).Znaci ubrana konoplja koja je odlezala kiseljenje i poslje prosla fazu nabijanja i zubljenja ostavila je vlakna i pozder kruti dio stabljike,koji se razletio na sve strane prilikom nabijanja. Ako nisam sta zajeba zadacu jednu dosta jebenu rijec UGRK ili UGRCI pa bu mo se culi!

rucko:

...kom obojci,a kom opanci!?! OBOJCI ?, jesu neki ulosci za opanke, ali po mome?...sjecam se nasih starih koji su noge umjesto toplih carapa omotavali sa nekim krpama i obuvali one gumene opanke i gumene buce, dali su to OBOJCI?

UGRG ili UGRCI, neko se gadio na njih, ali ja sam ih volio istiskati, narocito one zrele,crne...kad covjek ili u pubertetu ili pod stare dane dobije ispod ociju, na licu ili negdje na tijelu (ledjima)...pritisnes sa dva palca, a on nako masan iskoci ...a sta su to PRIGLAVCI ?

bogdanovic: rucko:

pa vec dvadeset.... ...dana ne znamo sto su priglavci,ajde RUCKO kazi nam pa da nastavimo!!!!!!! BOGDANOVIC re:OBOJCI i PRIGLAVCI ? OBOJCI su bili prteni, naime i osnova i potka bila je od konoplje ili lana. Zatim su tkani tako da im je osnova od pamuka, a potoka od domaceg prediva konoplje ili lana. Onda su došli obojci od predene vune, koji su topliji i prilagodljiviji uz nogu. Da se obojci nekoliko puta oviju zahvacali su nogu do samoga koljena. Obojci su bili posebno pogodni za opanke oputare, putravke, i opanke kaišare, koji su svojim kaišicima ucvršcivali obojke oko noge... Razne vrste carapa poslije Prvog svjetskog rata potiskuju obojke. I muške i ženske carape najcešce se pletu od vune. PRIGLAVCI su najprostije carape jednostavnijeg pletenja i uglavnom od bijele vune. Oni se prilikom pletenja ili naknadno vezom lijepo ukrasavaju. Navlacili su se na tanje carape ili bosu nogu.Visina priglavaka je uvijek do gleznja.... sta je to ZVRK ?

macesic:

Zvrk !

Sjećanje na Kordun

101

Nisam uopste siguran u ovo sto cu objasniti za "zvrk", ali cu reci da se makar malo razradimo i da ozivi ova kafana ko nekada. Meni je prvo kad idem na internet "Korduncafe", i jako mi je ruzno kad vidim da se niko danima ne javi. ZVRK- to bi trebala biti jedna vrsta stare igracke koja bi se napravila od drveta, slicno vretenu sa obodom pri dnu, tako da kad se zavrti onda se dugo vrti "uskovrt". Isto tako kod nas su tako zvali nekoga ko je bio okretan i zivahnu djecu (vjerojatno asocijacija na "zvrk")! Zvrk je isto i onaj zvrk u kosama !? Eto nadrobi ja svasta, al opet velim nije sigurno! Nova rijec: VAGAN ? Pozdrav svim KORDUNASIMA !

tocak:

VAGAN je mera za zapreminu, 60 litri, koristi se ponajprije za shen'cu i drugu letinu... Ako je odgovor dobar, sta su ROGULJ(I)CE?

bogdanovic:

evo i mene!!! Stari narod bi reka ROGULJCE, a to bi bila viljuska bar u mom kraju! Ako je tocno onda da vas pitam sto je SOCMAJA(s sa kvacicom). BOGDANOVIC

FilipIstok:

Re: evo i mene!!! socmaja, trebalo bi da je potkosulja, tregerica. a sta bi bio glagol UKLASTI Fico

rucko:

Re:evo i mene!!! ...glagol UKLASTI-po mome-"daj ukladi ceni gra u posudu, nije't ga grota drzati na lancu gladnog"...znaci usuti sa sevarkom zupastu hranu u posudu??? ...glagol SORCATI ???

FilipIstok:

Re: sorcati? sorcati, to bi bilo kao prevrnuti ili srusiti nesto neodkuda; ne diraj u to sve ce ti se sorcati, npr; slozena drva kraj sjenika samo sam na Kordunu cuo rijec DzILE, nadam se da kordunasi znaju njeno znacenje.

102

Sjećanje na Kordun

Fico

macesic:

Dzile dalje ! Kod nas se znalo reci:"...ajde dzile tamo...";"...dzile kuci..."! Ako se ne varam to bi trebalo biti: Odmah, pravo(negdje,nesto...)... Ako je tacno nova rijec je: RPTEN'CA ? (C-bez kvacice) Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

FilipIstok:

Re: Dzile dalje ! pa dobro je, dzile, po mom istrazivanju bilo bi skroz(takodjer dosta nepoznata rijec) ili do kraja i tome slicno. Rptenca kordunasi bi rekli kicma, pogotovo ona koja se dade vidjeti ispod koze, ali vise naziv za zivotinjsku kicmu nego kod covjeka "sva mu je rptenca ispala kolko mrsav" najcesci naziv za rptencu bio je kod kokosi ili kod pileta, kad se ispece onda bi skoro uvijek najstariji clan domacinstva rekao; "dajde meni tu rptencu da oglodjem" sta je to SVLACAK (c s kvacicom) Fico

Kordun:

Re zar to nije ona kosuljica sto je zmija skine kad mjenja gornji sloj koze, malo brze se izgovara. ako je tacno idemo dalje, sta je to SKANDAL (s ima kvacicu) S postovanjem Kordun

FilipIstok:

Re: s k a n d a l ??? Kordun, pobogu, skanadal je skandal, neznam kako bi drugacije preveo tu rijec, skandal je steta, nesreca, neki los dogadjaj. Na Kordunu sam cuo jednu vrlo rijetku rijec, mozda je upravo prava kordunaska izvorna SVINGLIN (kvacica na S), evo kordunasi pa do sljedeceg javljanja da ste zivi i zdravi.

Sjećanje na Kordun
Fico

103

micav:

re:SVINGLIN glagol SVINGLATI, tesko je za definirati...mozda nesto 'okrenuti se, poremetiti se' u glavi...npr.'nesto me svinglalo da nisam znao gdje se nalazim'.... ...ako je i tacno, nova rijec KOVRTANJ=? Kovrtanj Bravo MicaV, dobar si, nije te udario svinglin u glavu kazes KOVRTANJ, To je kru koji se pece uoci malog bozica, pa se ujutro sa njim na guvno iznosi slama koja je stajala u kuci, gospodar kuce nosi kovrtanj, a djeca vuku onu slamu pa je prostru po guvnu, oko koca koji je zabit na sredini guvna, kovrtanj ima rupu na sredini, polozi se na vrh tog koca, gospodar i svi ostali ukucani drzali bi se jednom rukom za kovrtanj, isli u krug oko koca i izgovarali molitvu, uglavnom ocenas i jos nesto po gospodarevom izboru. Kad se molitva zavrsi, svi se zaustave, prelome kovrtanj, poljubi svako svoj dio prelomljenog kovrtanja i svi se medjusobno izljube. Gospodar jos jednom blagoslovi godinu da bude rodna i da bude dobro zdravlje u kuci, zatim odlomi parce kovrtanja, stavi ga na vrh koca i izgovori: 'Tici 'rana za godinu dana. Citav obred se vrsi rano prije izlaska sunca, jos dok je mrak napolju. po zavrsetku, odlazi se u kucu, pije se caj(djeca), a domacin i ostali odrasli ukucani kuvanu rakiju, zatim domacica iznese hladetinu koju je spremala dan ranije i svi zajedno doruckuju. Parce kovrtanja stavi se sa sakom soli i povezicom bosiljka u jednu najlon kesicu i ostavi se da stoji u ladnici kuhinjskog stola, ako bi se slucajno tokom ljeta neko od marve nadulo, raskvasio bi se taj komad kovrtanjau u slanoj vodi, zajedno sa bosiokom i dao kravi ili ovci da to popije, odnosno pojede. Vjerovalo se da taj sveti kru pomaze u takvoj nevolji, ili ako bi neko od djece dobilo sugrep, namaze se zarazeno mjesto parcetom ostavljenog kovrtanja i kroz prozor se baci ceni da to pojede, nakon toga sugrep sa djeteta trebao bi da se povuce. Dakle kovrtanj nije samo kruh vec u kordunaskom narodu ima sveti i iscjeljitelsjki znacaj. Neka neko poblize objasni sto je to SUGREP?

FilipIstok:

104

Sjećanje na Kordun

Fico

micav:

re:SUGREP Fico, neznam hocu li strucno objasniti znacenje rijeci SUGREP ili SUGREB...ali koliko pamtim babine rijeci..."mora da je 'mali' stao na pasceci SUGREB"...to je po meni znacilo mjesto gdje se ceno ili macka pop_ske, djeca se igraju i tu slucajno nagaze, a onda dobiju tu bolest??? ...ako je tacno, nova rijec TRNJAR=?

rucko:

????? TRNJAR-glogovi trnici koji u proljece lijepo procvjetaju, ali toliko bodljikavi da je jako tesko bilo doci do svrakina gnjezda i jaja,obicno su bili u obali gdje bi se ponekad znalo bacati i krupno kucno smece (suplji lavori, lime, koze,rakijske vlase koje se nevracaju).?.?. ROZA (malo se rijec istegne i ima kvacicu na Z)?

FilipIstok:

Re: ????? Sjecam se dobro da me ujak uvjek volio zezati kad dodji kod njega na Kordun dok sam bio deckic, da li mi je roza porasla i da li je koja curica vidla moju rozu. samim tim roza je muski spolni organ kod deckica, a mozda ima i neko drugo znacenje. sta je to PINjA? Fico

bogdanovic:

to je .... PINJA bi moj Fico trebala biti ziherica,igla sa sigurnosnim krajem sluzi da se dva kraja sapnu! Ako je dobra definicija sta je to PREMET!!!

macesic:

Premet ? Mozda bi to moglo biti premetanje ili premjestanje stvari po kuci ili stokuda. Nisam ni upola siguran u ovo...vrti mi se jos po glavi da nije nesto oko vrsidbe?! "Perjasica mala drzavica", treba stvarno biti baja pa pogod'ti iz prve kad perjascani zadaju rijec! To je sto je, ako je ovo tocno ja bi pita sto je to: SABORENJE (S-sa kvacicom)

Sjećanje na Kordun
Mali osvrt na "ROZU", ja bi prije reka da je to RUZA ili CVIJET, mali cvijetic bi bio ROZ'CA! Mada je Filipov odgovor zanimljiv! Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

105

bogdanovic:

Re: Premet ? PREMET je moj Bekson,stap koji visi na dvije guzve iznad peci pa prebacis rubine da se suse! Saborenje je saputanje,valjda,mozda sam ja sad promasio!? BOGDANOVIC

FilipIstok:

Re: Premet ? mislim da je bogdanovic bio dobar sa SABORANjEM, za PREMET nisam ni ja znao, hvala vam sto sam naucio nesto novo, mada koliko se sjecam cinimi se da PREMET ima neko znacenje kod tkanja, ostavimo to sada. jedna dobra kordunaska rijec SVORDATI (kvacica na S) Fico

bogdanovic:

Re: Premet ? Fico,stvarno ne znam tvoju rijec,cak mi nista ne pada na pamet,a sto se tice PREMETA u pravu si, postoji jedan termin i u tkanju!

FilipIstok:

Re: Premet ? Bogdanovicu, kordunasi imaju obicaj reci za pisanje(mokrenje) SHVORDANJE, znam da ce neko od ovih starijih potvrditi ovu rijec, pa bi mogli da krenemo sa novom sta je to, sta je to SJERA? Fico

FilipIstok:

Re Vase babe i matere kao da nikad nisu strigle ovce, pa da se ne mozete sjetite sta je to sjera. Sjera je prljavstina u neopranoj vuni, a u nekim krajevima su kompletno neopranu vunu zvali sjerom.

106

Sjećanje na Kordun

Jeste li culi za pricu kad bi se vuna oprala u lokvi da bi sjera prosjekla zemlju i lokva bi presusila. U novije vrijeme od kada su nastale septicke jame, ona voda od pranja vune znala bi se sasuti u septicku jamu da bi se jama sto sporije punila, a znalo se i komsiji naprkositi pogotovo ako su odnosi bili zategnuti pa mu se voda od oprane vune sukne u lokvu i to ponoci kad niko ne vidi, znali su kordunasi biti zajebani, a ima ih i danas. moze malo laksa rijec, glagol STRICI ( c kao cilim) Fico

macesic:

Strizenje STRICI, kol'ko ja znam znaci SISATI. Obicno se upotrebljava za ovce, ali i za svako drugo sisanje. Kol'ko puta me je zna moj stari komsija pitati kad se osisam, "ko te to striga?" Nova rijec- PALUCAK (C-sa kvacicom,kao Cedomir)? Pozdrav svim Kordunasima !!!

micav:

re: PALUCAK ? ...po mome, manja lucica, obicno nepristupacna za kosti sa konjima, pa se kosi rucno...najcesce je presjeca-odvaja od glavne luke potocic...ili neki nepristupacni 'spic' luke?????...ima li ista tacno Beka! Nova rijec...DILJKA ?

FilipIstok:

Dabome Diljka, jel to manja rpa sjena, prilikom susenja sjeno se skupi u diljke pa se nosi vilama ili roguljama na jedno odredjeno mjesto gdje bi se rastreslo onako natanje da bi se bolje sus'lo. Sto je to OPLASNA? Fico

macesic:

Oplasna... OPLASNA je sjeno zgrabljeno na blize, obicno ucetvrt, koje je rastreseno za susenje. Obicno je jedna oplasna i jedan plast, a nekad i vise plastova u slucaju kise. Vjerojatno je rijec "oplasna" i nastala od rijeci "plast", kad se poslije kise "razvali plast" u "oplasnu".

Sjećanje na Kordun
Nova rijec- TUK ? Veliki pozdrav svim KORDUNASIMA !

107

FilipIstok:

Re: T U K ??? Da li je TUK noga njive do potoka koji se nije dao kositi ili obradjivati pa bi u njemu rasle mace,zukva i trska. ako je, sta je to LAJT? Fico

Kordun:Re: L A J T ???
Mislim da je TUK upravo to sto je Filip opisao. Lajt, limena bacva ili bure zapremine 200 litara, a bilo je i manjih koje smo nazivali lajtici. Cak je na Kordunu bio i nadimak "lajtic". Sto je to: Drat S postovanjem Kordun

Choban:

Re: drat? Kordun ejjjjj..., mojtupane mali sta tu pametujes aaaaaaaa........? Drat, mislis na zicu aaaaaaaaa............? S postovanjem Choban

macesic:

povrati se nazad? "Chobane" zemljace povrati se nazad i vidi pravila igre! Odgovoris na zadanu rijec i postavis novu, a svi drugi komentari su suvisni ! Bez ljutnje i vrati se zadati rijec. Pozdrav svim Kordunasima !!!

108

Sjećanje na Kordun

Choban:

Re: povrati se nazad??? Stan bolan nisam u toku i stvarno neznam o cemu se divani. Jel ja pogodi ili sta ja sade znam? Nacve ?

bogdanovic:

VEC BILO... Moj prijatelju,NACVE su vec bile zadate( vidi spisak na strani 14 ),zadaj novu rijec! Odaklen si ti care? Pozdrav svima BOGDANOVIC !!!

Choban:

Re: KORDUNASKI govor-rijecnik (n o v a i g r a)!!!

Ba, oklen sam bolan? Bosna jaro moj.Nemere ja car bolan nego David Srbac. Evo ovako...jel' JOLPAZ ?

Gvozden:
Jazavac pred sudom. Jolpaz...Jazavac kosijer

Re: KORDUNASKI govor-rijecnik (n o v a i g r a)!!!

KORDUN MOJ VOLI TE BRAT TVOJ

MicaCobanica:

Dje si JOLPAZE ! Znaci tu si Chobane, od kad si osta bez posla samo se skitas, kad se vrnes kuci vid'es ti svoga b... JOLPAZ, po mome je SKITNICA,BESPOSLICAR ps.Jazavac pred sudom (Jazbek je jazavac),Gvozdene mozda i gresim ???

Choban:

Re: Dje si JOLPAZE ! Kosjer je drzalo za kosu neko kaze kosiste.

Sjećanje na Kordun
Okresase cevar stari Ne pevaju vise ptice Rasprodase bela stada Nema moje cobanice. Sta je cevar? Curik !!! Rijec KOSIJER je vec bila. Molim vas da prodjete kroz ovu igru iz pocetka da nebi ponavljali iste rijeci. Takodjer KOSIJER nije isto sto i KOSISTE, nego sasvim druga alatka... nalik na produzeni SRP! Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

109

macesic:

rucko:

Re: Curik,curik !!! Bravo Macesicu...dobro si primjetio, rijec 'kosjer'se ponavlja i nije kosiste od kose...ove nove rijeci:Jolpaz,Jazbek,Cevar nikad nisam cuo na Kordunu Prijatelj Choban neka nam kaze sta je Cevar i da picimo dalje sa Kordunaskim divanom.

Gvozden:

Re: Curik,curik !!!

Bravo ! Taj Choban nije Kordunas i nezna kordunaski divan. To sto ti nijesi cuo te rjeci, nije bitno jer nije sa Korduna. CEVAR ti je iz pjesme sto pjeva Slobodan Mulina. On ti je sa Zlatibora. Sta je cevar? Ma, sta te briga nije tvoje. JOLPAZ Jazavac pred sudom opet je ta rjec iz Bosne. Ma,sta te briga nije tvoje. Chobane nepetljaj se tamo dje ti mjesto nije kad neznas Kordunaski divan.Ostavi to ovima sta znaju rjeci . Ukloni se ili cemo te banovati. Nastavite dalje.

110 KORDUN MOJ VOLI TE BRAT TVOJ

Sjećanje na Kordun

Bogdanovic:

Re: Curik,curik !!! Bravo Gvozdene ,ma zato sam ga ja i pito ,oklen je,jer vidim da nije nesto kako treba.Jel Gvozdene jesi li ti ovaj na slici? Pozdrav svima BOGDANOVIC

Gvozden:

Re: Curik,curik !!! Nijesam ja nego moj drug Dejan. On je Vojnicarac iz Kolarica. Dobro je igra nogomet u Vojnicu. On ce meni postaviti sliku ,nekakvu sta ja znam. KORDUN MOJ VOLI TE BRAT TVOJ

macesic:

Ajmo de dalje... Nesto se sve pobrkalo u zadnje vrijeme i nikako da se zada nova rijec. Ako mi dozvoljavate zemljaci moji ja bi ovo zeru pocera ako more i zada novu rijec !? Ako nemate nista protiv ja bi pita sto je to... CETVRTINKA ? ( C-kao Cedomir ) Pozdrav svim KORDUNASIMA !

mima:

cetvrtinka Cetvrtinka je drvena okrugla mjera za gra ili kuruze od 10 litara. Ne znam jesam li u pravu,sta kaze ziri? Pozdrav Mima

rucko:

Re: cetvrtinka Dobro nam se vratila Mimo, lijepo te je opet vidjeti medju nama, istina u manjem i malo izmjenjenom sastavu. Vjerujem da ce opet biti dobrih Kordunaskih specijaliteta iz Mimine kuhinje. Za CETVRTINKU bih samo dodao, iako je Mimin odgovor tacan, sjecam se da su me nasi stari znali kvrcnuti po glavi i reci: 'ovaj mali ima pametnu? cetvrtinku'.

Sjećanje na Kordun

111

Mimo zaboravila si zadati novu rijec, da necekamo ja sam se sjetio jedne babine: "Rucko, uzmi VARICE, pa ce te brzo proci....." VARICA?

mima:

Ruckox-hvala na dobrodoslici Hvala takodjer sto si zadao rijec. Varica je skominjani kuvani kuruzi Sta znaci rijec izdjikljati?

arwena:

Re: izdjikljati?

pozdrav za mimu... izdjikljati znaci izrasti naglo i puno, kaze izdljikljo ko trava u kuruzima, to se obicno veli za ove derane... :-) jel tako? da ste zivi i zdravi...

FilipIstok:

Re: hej arwena …. vidim arwena nema namjeru da zada novu rijec, pa bih to uradio umjesto nje. sta je to DRGOLISTE? (kvacica na S) Fico

Kordun:

Re: Ruckox-hvala na dobrodoslici malo cudna rijec, mada znam da se koristila na Kordunu, mislim da je drgoliste neko mjesto gdje je sve neslozeno, razbacano, isprevrtano, rastureno na sve strane, momacka soba bi ponekad mogla da lici na drgoliste, ili necija garaza, shupa, tavan ili podrum. Neznam da li je odgovor tacan, ako je zadao bi novu rijec: LAPRNDALO S postovanjem Kordun

bogdanovic:

eto i mene.. ..da kazem koju! Ja mislim da je LAPRNDALO,covjek koji prica neke gluposti,utoman,tek toliko da mu usta nisu zatvorena,ono sto se kaze;laprnda bezveze! Ako sam u pravu,ja bi pita sto je CUPAC!(obadva c kao cavao) BOGDANOVIC

112

Sjećanje na Kordun

Kordun:

re: cupac ??? Kopac smo zvali onu alatku sa kojom se istrpavao stalski djubar iz kola na njivi, onako redom praveci djubran'ce. Mozda su ga negdje zvali CUPAC, ili je trazena rijec onaj sjenski kljuc sa kojim se cupalo sijeno ili slama iz stozine, prije je da ce biti to. Ako je tacno, ja bi zadao rijec GREBENAC S postovanjem Kordun

rucko:

re: GREBENAC Za GREBENAC bi ja rekao da je to jedna stara alatka, drvena rucka sa jakim metalnim zubcima, koja je sluzila za gebenanje-ciscenje i izvlacenje konoplje posto se prije toga 'nabije' sa 'stupom'...davno se koristio, ali ga se dobro sjecam. ...a dali tko od Kordunasa zna sta je to POVCA (siguran sam da Mima zna).

macesic:

Znamo, znamo ! Kako nebi znali za POVCU... moj favorit medju "kolacima"! To je jedna vrsta strudlina od sira specifican u odnosu na druge pite i strudline od sira. Njesam kuvar ali mislim da idu i jaja i skorup u povcu. Ako sam u pravu ja bi pita sto je to: GREBA ? Pozdrav svim KORDUNASIMA !!!

bogdanovic:
e... ...kad smo vec u kuhinji,ja bi ulozio kviska i pokusao pogoditi zadanu rijec: GREBA: kumpjeri na masti koji su tokom pecenja ostali na dnu posude u kojoj su se pekli,ne mora biti vezano za kumpjere! U nasem narodu je bila izreka ako bi padala kisa za vrijeme vjencanja onda je mlada voljela jesti grebu! Pozdrav svima u kavani! BOGDANOVIC

Kordun:

k v i s k o? dobro ti ulozi kviska, ali sto ne zadah novu rijec?

Sjećanje na Kordun
S postovanjem Kordun

113

bogdanovic:

Re: k v i s k o? E da vidis,zaboravio: pa kad smo vec u kuhinji nek bude rijec JUNCICI (nema veze sa stokom). BOGDANOVIC

rucko:

re: JUNCICI Volio sam i jos uvjek jedem JUNCICE, kako se samo njih sjeti......kako se prave i izgledaju, to cu malo teze objasniti, trebala bi mi Mimina pomoc......naprave se od jaja, brasna, soli i sa zlicom se stavljaju u zakuvanu supu, paprikas, i ono lijepo ispadaju JUNCICI raznih oblika....pa stvarno, zbog cega dobise to ime, bas interesantno. Sjetio sam se jedne rijeci koju sam cuo davnih godina u nasoj seoskoj skoli >REST<...S kao skola.

macesic:

U rest !!! Nije ga bilo u vrijeme kad sam ja skolu pohadja, bar se nije tako zvalo. To bi bila kazna za "dobre" djake koji njesu pisali zadacu ili su bili malo nemirni, pa bi ostajali poslje nastave da otparaju kaznu ili bi stajali i klecali u cosku. Moja pokojna baba je znala reci da ako ne napisem zadacu da cu ostati u RESTU ! Ako sam u pravu, nova rijec: JAZVA? (Z-kao zaba) Pozdrav svima !

Kordun:

Re mislim da je JAZVA dio potoka koji se odlije od korita pa otezava prelaz preko njive ili prilaz potoku, ili je pregradjeni dio potoka gdje se voda zaustavljala za mlinsko kolo ili nabijanje konoplji ili necemu slicno, nisam ni ja siguran, jer sam iz vodom siromasnog djela Korduna, ali sam siguran da jeste nesto oko vode i potoka. Ako je jedan od odgovora tacan, zadao bi rijec:LAUSTER (s kao skola) S postovanjem Kordun

114

Sjećanje na Kordun

macesic:

To je to ! JAZVA ili JAZ, dio rjecnog korita usmejrenog ka mlinu ili dio potoka i rjecice sto se znao ZAJAZITI da bi se konoplja kiselila... ima onaj stih u pjesmi: "tiho voda jazom struji, vodenicko kolo bruji..."! Znao se napraviti JAZ na potoku i odvesti JAZVOM do mlina, kao sto je bilo na mlinu "Parazajder" Dalje ostaje: LAUSTER ? Pozdrav svim Kordunasima !

crystal:

Lauster ??? Lauster ili SODA Kemijska supstanca ( kiselina ) pomocu koje se pravio domaci sapun nakon mesarenja,svinjokolje. Obicno je to izgledalo kao granule krupnije jod od krupne. Postupak izrade sapuna se ne sjecam,bio sam mali kad je moja baba to delala, ali mislim da se od droba,koze i druge masnoce radio sapun, sve se to kuhalo u istoj posudi i poslije u kocke rezalo. nova rijec! što je to OPORNJAK

micav:

OPORNJAK ? Bas dali cu strucno definisati sta je OPORNJAK, nisam siguran...ali sjecam se mesarije i kada glavni mesar svuce onu mrezicu sa droba zajedno sa lojem i unutra bude bubreg, cini mi se da se to ostavljalo za pravljenje kolaca (salenjaka)...MIMO- domacice, jesam li ista tacno rekao? Ako je tacno, nova rijec PAZDRK ? Kordun

Kordun:

Re: Pazdrk ? Pazdrk - nesto ovjesheno, komad necega sto visi ili odlomljeno parce nekog predmeta. mozda nisam najjasniji u odgovoru, ali neka neko pripomogne, da bi dosli do prave

Sjećanje na Kordun
definicije za PAZDRK. S postovanjem Kordun

115

Kordunaski divan-“Dusevna hrana za nas rajske tice IZBJEGLICE” __________________________________________________________________ Kao autor ovog topica veoma sam zadovoljan sa nasim druzenjem i kordunaskim divanom, mnoge rijeci koje smo ovdje pomenuli mozda? nikad vise necemo imati priliku da cujemo. Siguran sam da bi bilo druzenja jos, da nam netko? nije sve to pobrisao sa Korduncafea, ali i ovo sto je Cadjo uspio na vreme sacuvati dobro ce nam posluziti.I nekad kad nam nebude san dolazio na oci i budete ‘gladni’ neke vec zaboravljene kordunaske rijeci, uzmite ovu knjigu, ona ce Vam biti najbolja DUSEVNA HRANA ZA NAS RAJSKE TICE IZBJEGLICE.!?!>

micav:

116

Sjećanje na Kordun

Kordunaški običaji
Autor topica: CORDON
CORDON:
Obicaji Korduna..…..> BOZICNI OBICAJI <................. .....Nazalost, pripadam nekoj rekao bih po mnogo cemu >preskocenoj< genaraciji Kordunasa, ali ipak zahvaljujuci mom pokojnom djedu i babi ipak sam u sjecanju barem sacuvao kako se nekad na Kordunu slavio Bozic............Ali ovo je prica iz jos starijih vremena........ BOZICNI OBICAJ Vec na Badnji dan se u kuci osjeca blazeno raspolozenje, jer se ocekuje dan radosti i ljubavi kad se svi pri susretu, i druzina u kuci, sva tri dana ljube i pozdravljaju sa >Mir Bozji<, >Hristos se rodi<. I strogi postovi sve do 1941 godine doprinosili su tome raspolozenju. Kod Srba se vrijeme posta nisu se jela ni jaja, ni bijeli mrs, a vec na Badnji dan se peklo prase sto je obecavalo bogatu i veselu gozbu. Bolesnici i bolezljiva djeca nijesu postili. Oko podne se unosi na ognjiste i nasloni na prijeklad podeblji panj ili klada koja ce drzati vatru sva tri dana.Od ovog postupka malo se mjenjalo poslije dvadesetih godina, kada su u kuce unoseni sporeti ( stednjaci) i nestajala ognjista , jer je vecina kuca, koje su imale vajat ili kacaru, za tu priliku tamo namjestala ognjiste. Te zgrade obicno nijesu imale gornjih podova, pa je tu peceno prase, te obavljano sve ono sto se ranije obavljalo kod ognjista u kuci. Do sumraka se namiri stoka i obave se svi kucni poslovi i spremi vecera. Badnjacki obred se obavlja kod ognjista i u glavnoj porodicnoj sobi, gdje je bijelim stolnjakom prekriven sto na koji se stavlja sito u kome su sve vrste zita koje kuca sije i svijecnjak sa vostanicom. Tada se u sobi okupi sva druzina. Domacin pali svijecu i pozdravlja druzinu sa >Mir bozji<, a svi odgovaraju sa >Hristos se rodi<. Tada se svi ljube sa domacinom, a onda medju sobom, svaki sa svakim. Bozicna svijeca gori na stolu do sutradan i na Bozic poslije rucka, gasi se vinom. Zatim svi prilaze ognjistu i domacin posipa zitom i polijeva vinom badnjak uz ponovo mirbozanje, citanje Ocenasa i sazivanje bozijeg blagoslova badnjaku i ognjistu prigodnim rijecima, koje su svagdje drugacije, ali im je snisao uvijek jednak: da

Sjećanje na Kordun

117

se ovo sveto porodicno ognjiste nikad ne ugasi, da ga Bog, kao sad mi zitom, zasipa svakim bericetom, a druzinu zdravljem i slogom itd. Druzina na to odgovara sa >Amin<. Tada se druzina vraca ponovo u sobu i domacin donosi punu sarenicu slame i pozdravlja se sa >Mir bozji<. Djeca pijucuci kao pilici cupaju slamu i razbacuju je po sobi, a ostatak domacin istresa pod sto. Domacica po slami istresa orase i ljesnjake, a djeca se grabe ko ce ih vise pronaci. Tada domacica pod stoljnjak stavlja brus od kose i zamotuljak sa glavicom bijelog luka, strucic bosiljka, grumencic tamjana i smotak tanke vostane svijece ( ovo se zove >bozicna amajlija< i cuva se zajdeno sa tri ljeskove grancice, cijele godine pod gredom – sljemenom. U proljece se stavlja pod sjeme u bisage, Brus se upotrebljava kod raznih upala stoke i celjadi. Brus se umoci u rakiju ili slanu vodu i njime se trlja otok). Za veceru je obavezno supa od pasulja, kuvani bakalar ili druga susena riba, peceni krumpir i kuvani pasulj sa lukom kao salata. Sve je to zacinjeno uljem. Prije vecere odrasli staju oko stola, a djeca oko male sofre na sred sobe. Krste se, Domacin cita Ocenas i Vjeruju, pa se sad sjeda za veceru. Iza vecere se donosi vino i most( slatko vino za zene, koje nijesu pile vino, pa se za njih ostavljalo neprevrelo) i domacin dize zdravicu u cast nadolaska najveselijeg praznika u u godini, ponovo sazivajuci bozji blagoslov na kucu, na sto druzina odgovara sa >Amin<. Kad se ispije vino, izbacuje se iz case poslijednja kap uz rijeci: a Bog da ovoliko trunja u zitu, stete u toru i nesloge u kuci!<. I posto druzina odgovori >Amin<, opet se ljube. Poslije vecere prelazi se na rjesavanje zagonetki koje postavlja ili domacin ili najvjestiji clan druzine i svi se trude da odgonetnu. Ako neko tri puta pravilno odgovori, taj se iskljucuje iz daljnjih odgovora, kako bi se dala mogucnost da pogadjaju i drugi koji manje znaju. To traje do pred ponoc. Kad se priblizi ponoc, djeca se obavezno kupaju u toploj vodi ( negdje i odrasli). Zimi se kupalo u kacici u cosku kuce iz rasirenog pokrivaca. A kad mine ponoc, djeci se daje parce pecenice, otpjeva se Rozdenstvo tvoje i ide se na spavanje. Starija djeca spavaju tu noc na slami pod stolom, sto im cini veliko zadovoljstvo, a vjerovalo se da to valja da bi postala mudrija. Stariji tu noc malo spavaju, jer se jedni spremaju crkvi na jutrenje, a drugi obavljaju poslove koji se pred zoru i u zoru moraju obaviti. Kad orozi najave zoru, jedno od celjadi ide na izvor po vodu sa kojom ce se mjesiti bozicna cesnica i kovrtanj za Mali Bozic. Na izvoru se obicno nadje vise komsijske mladezi i tu se uz mirbozanje izljube. Tu se cesto izmire i oni koji su bili u svadji. U cesnicu i kovrtanj domacica stavlja po srebreni novcic i to tako da se ne vidi iz tijesta. Kad se pojavi zora, domacin izlazi sa puskom na istocni dio kuce i puca preko kuce, kako bi kuca i sve u njoj i oko nje bilo zasticeno od svih nedaca. Kad se domacin i vodonosa vracaju u kucu, pozdravljaju se sa >Mir bozji<, a domaciva ih uz otpozdrav posipa zitom i ljube se. Krupna stoka to jutro mora biti do zore nahranjena i otimarena i rano se goni na pojilo. Domacin i domacica razlome pogacu pa sa upaljenim svijecama staju svako s jedne strane vrata i propustaju marvu na pojilo. To isto cine kad

118

Sjećanje na Kordun

se goveda vracaju sa pojila. Pastir to jutro vuce sa sobom ljeskovu motku i ne smije vikati ni udarati marvu. Kad pastir poveze stoku,domacini spoje pogacu, poljube se sa pastirom i domacin kaze:>Da Bog i Bozic blagoslove sve nas i ovo blago. Bujalo, bliznilo se, kvasilo se kao mlada suma. Kuca nam, stale i obori nabrekli od bericeta. Gladan vuk, lisice i obadi i muve bjezali od nasega kao zec od puske, a druzina nam u ljubavi slozi i zdravlju jos mnoge Bozice cekala, docekala i ispratila!<. Potom ulaze u stalu i svakom marvincetu daju po parce pogace, a ostatak smrve i bace svinjama u korito. Pred dorucak se jedino tih dana pije rakija, jedu orasi i jabuke, i onda sir i mlijeko. Kod dorucka nema ceremonija. Bozic je jedan od cetri praznika u godini kad se masovno islo u crkvu. Pored Bozica, to su Uskrs, Sveti Sava i praznik koji slavi mjesna crkva. Na praznik crkve dolazili su ljudi i iz udaljenijih mjesta na >zbor<, i to su bili skupovi, gdje su zagledani za zenidbu, momci i djevojke za udaju. Djevojke nijesu isle u zbor dok nijesu bile za udaju. Po povratku crkvara je rucak. Sva druzina stane oko stola na kome je cicvara i cesnica. Domacin uzima cesnicu, cita Ocenas i Vjeruju, stavlja rukom znak krsta preko cesnice, zatim je hvataju svi jednom rukom i lome je. Ako je mnogo druzine, lome se dvije cesnice. Odlomljenu parcad svako stavlja preda se. Tada svi uzimaju zlice, zahvate cicvare i drze u ruci. Domacin zatvara oci i pita: >Sto rade tice?< >Cvrkucu, kupe gamad, a zito ne zoblju<.- odgovara domacica. >Sto rade zvijeri?< >Bjeze u sumu<. >Sto rade dusmani?< >Nemocni su, pa od pakosti se grizu<. ( U svakoj kuci pitanja se slobodno formulisu, ali im je smisao isti). Zatim druzina sjeda i najprije se jede cicvara. Natoce se case vina i domacin drzi zdravicu u kojoj pominje koliko je casnih predaka pod ovim sljemenom slavilo Bozic, kakva je korist od sloge i ljubavi u zadruzi, na koga se treba ugledati i kako se ponasati prema komsijama, kumovima i prijateljima, da bi imali ugled i pomoc u svakoj nezgodi. Ovo poslijednje je bilo veoma vazno, jer kucne zadruge nijesu mogle posudjivati novac od banaka i drugih preko mjenica, nego samo od prijatelja. Zdravica se pije do kapi. Rucak se nastavlja kokosijom supom i mesom, pa pecenom tucevinom, i na kraju pecenicom. Kolaci su : povica ( povitica) od sira ili jabuka. Ko je nasao u cesnici novac, taj poslije rucka ide u stalu da cesnicom pricesti muzne krave i teglece konje ili volove koje poljubi u celo. Poslije rucka dolazi u kucu polaznik. Vjeruje se da on donosi srecu. Nekada je to prosjak, ali najcesce naruceni guslar ili neko valjano celjade iz komsiluka i on mora probati od svakog jela po malo i od pica, ako ne moze da ruca.Na odlasku dobiva na dar carape ili kosulju. Njega na odlasku posipaju sa zitom i svi prisutni se sa njime ljube. Tada se gasi bozicna svijeca polijevanjem vinom i pazi se na koju ce stranu dim od svijece krenuti i prema kome. To se razlicito tumaci. Negdje se vjeruje da sa one strane kuda dim ide

Sjećanje na Kordun

119

treba ocekivati nesto veselo, kao svadbu i sl. Sva tri bozicna dana, cak i na snjeznoj vijavici, sva mladez ide poslije rucka na brda >u kolo<.Mjesto za kolo je ko zna kad odabrano brdo koje dominira vecim brojem sela i zaselaka. Nije se nosilo jelo niti su se lozile vatre. Igralo se kolo, pjevane su pjesme i izvodjene razne igre kao rvanje momaka, natezanje klipaka i uzeta i druge, a najvaznije je bilo gadjanje u nisan iz kratkih pusaka ( kubura). Trojica najboljih nisandzija nagradjivani su strukom bosiljka i poljubcem neke djevojke ili mlade snase koje su im kacile dar na rever. U sumrak se kolo zavrsava. Na prvi dan Bozica mora se poceti svaki posao, da bi cijele godine sve islo od ruke. Zenska celjad pocinje predenje, vezivo, tkanje i drugo sto se smatra zenskim radom, a muskarci razne drvodjeljske poslove, opravku obuce, konjske orme, ograda oko kuce, pa i malo kopanja zemlje tako sto bi razgrnuli snijeg. Naravno, sve simbolicno. Stariji, koji su imali konje, a nijesu otisli u kolo, poslije rucka hvataju konje u saonice, okicene sarenicama i kopertama, da se prosankaju uz pjesmu kroz nekoliko sela. Ako prolaze pored neke krcme, krcmar im iznosi vino tzv. Bukliju, kao svatovima i to se ne placa. A tih se dana u krcmu ne svraca osim pijanica. Drugi dan Bozica, osim dolaska u crkvu i u kolo, nema drugih ceremonija. Treci dan se iznosi slama iz kuce. Na Mali Bozic ( pravoslavna Nova godina) u zoru odrasli iz kuce okupljaju se na gumnu i na stozeru lome kovrtanj. Na stozeru ostavljaju parce pogace uz rijeci domacina : >Ovo pticama da nam ciste bube sa voca i ljetine!<. Zatim se cita Ocenas. Po povratku u kucu domacica ih posipa bozicnim zitom, koje se tada sklanja sa stola. Proto Dusan Puskar iz Topuskog pribiljezio je razgovor sa Stevom Miljevicem iz Male Vranovine i naveo niz pojedinosti koje nisam zapamtio. Zato ih navodim kao dopunu mojih sjecanja i zapisa. Biljeske su uradjene 1983 godine, a Stevan Miljevic je imao 83 godine i on se sjeca slijedeceg: Vatra se drzala osam dana u znak punoce za cijelu godinu. Uoci Bozica se spremaju drva da se nebi cjepala blagih dana kad se nista ne radi osim sto se stoka i celjad moraju nahraniti. Na Bozic ujutro posipa se govece zitom i poljubi uz rijeci : >Ljubim tebe, a ti ljkubi druge< da bi goveda bila mirna i da se ne bodu. Svakom govecetu se daje parce bundeve da budu debela kao bundeva. Kada se ruca, daje se i komadic cesnice i koje zrno zita da stoka bude zdrava. Poslije rucka se u kucu uvodio vo kojem su davali vina. Na Bozic ujutro ide se rano po vodu sa tri zapaljene lucke koje su u zadnjem dijelu nerascjepljene, sto simbolizuje troicnost jednog Boga. Tada se donesu tri ljeskove grancice sa resama i voda. Tim grancicama i vodom zamjesi se cesnica, a poslije toga se granicice stavljaju za gredu-dumen. Tada se donese i jedna ljeskova grancica – ljetorast i oko nje domacica omota tri puta tada ispredenu nit predje da bi dobro rodili keten i konoplja.

120

Sjećanje na Kordun

Ujutro se puca preko stale kuburama, da bi bilo sve zdravo ko olovo. Kovrtanj stoji do Maloga Bozica kada se iznosi na Gumno, gdje ga domacin sa celjadi okrece uz molitve koje zna, obicno Ocenas i Bogorodicu. Ko nadje novac u cesnici, smatra se srecnim i taj zapocinje sijati zito. Stolice ( tronosci) u kuci nijesu se smjeli prevrtati sva tri dana Bozica, da se dobro ne bi okrenulo na lose. Na Bozic ujutro jedno od ukucana zavezanih ociju umulja nekakvu krpu u lug (pepeo) na ognjistu i veze je uz plot uz rijeci: >Kao sto ja vidio sada, tako jastreb vidio moje pilice<. Ovaj zapis sastavio sam po licnom pamcenju i iz razgovora sa komsijama i prijateljima: Radom Muskinjom iz Brezove Glave, Markom Licinom iz Tusliovica, Ljubicom vuckovic iz Klokoca, Velimirom Sipicem iz Kuplenskog i drugima. Obavezno zagonetanje na Badnje vece poslije vecere bilo je znacajna skola mudrosti. Bila je razvijena na cijelom Kordunu i posebno interesantno u vrijeme Vojne krajine dok su kucne zadruge brojele od 20 do 80 clanova. Iz knjige >Narodne ojesme ,poslovice i slike iz zivota i obicaja Srba na Kordunu<, autora Stanka Opacica – Canice, >Prosvjeta< Zagreb, 1987 god. CORDON

Kordun:
Badnji dan i Bozic

Hristos se rodi

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici u sredu, 7. januara slave Bozic, dan rodjenja Isusa Hristosa. Od Bozica, dana Hristovog rodjenja, pocinje hriscanska era, i od tog dana hriscanski narodi broje godine. Da bi se hriscani dostojno pripremili za Bozic utvrdjen je post od 27. novembra do procesca na bozicnoj liturgiji. O Bozicu ljudi se pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi". Dan pred Bozic naziva se Badnji dan. Obicaj je da se na taj dan u kucu unosi badnjak. Veruje se da je naziv "Badnji dan" nastao od bozanstva u koje su verovali stari, mnogobozacki Srbi. Taj bog se zvao Badnja, a njegovi kipovi su deljani od drveta. Prema predanju, Srbi su nakon primanja hriscanstva bacili Badnju u vatru, a posto

Sjećanje na Kordun
im je to bozanstvo bilo drago, taj obicaj ponavljaju svake godine. Tako je nastalo lozenje badnjaka, koje se vrsi na Badnje vece. Prema obicaju, badnjak se na jednom kraju namaze medom koji lizu deca, cime se pokazuje da je badnjak drag i sladak. Lozenje badnjaka ima i drugu simboliku - grejanjem oko badnjaka ukucani se zagrevaju ljubavlju, iskrenoscu i slogom, a njegovom svetloscu razgone mrak neznanja i praznoverja, i ozaruju se i obasipaju radoscu i miljem, zdravljem i obiljem. Badnjacka vecera je, po obicaju, mnogovrsna i obilna, ali i strogo posna. Na njoj, pre svega, moraju ucestvovati svi clanovi porodice. Jede se ne sa stola, vec sa poda po kojem je prostrta slama, ili sa vrece u koju je stavljena slama. Uoci Bozica kuca se posipa slamom, cime dom simbolicno postaje vitlejemska pecina u kojoj se rodio Isus Hristos. Za Bozic se mesi i posebna pogaca (cesnica) u koju se stavi zlatni ili srebrni novac kao dar Hristosu. Cesnica se deli na onoliko parcica koliko ima ukucana. Nije obicaj da se na prvi dan Bozica ljudi medjusobno posecuju. Kad na Bozic pada sneg veruje se da ce godina biti rodna. Ne valja ni zbog ljudi, ni zbog stoke, ni zbog letine da na Bozic bude jugovina ili kisa. Dobro je na Bozic, posle rucka, otpoceti neki rad. Veruje se da ce ljudi tada biti vredni i da ce im poslovi ici od ruke. Po starom, Julijanskom kalendaru, ravnaju se Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijarsija, Sveta Gora, starokalendarci u Grckoj i egipatski Kopti. S postovanjem Kordun

121

CORDON:

......Obicaji Korduna ......> SVADBENI OBICAJI <............. ..............Jesen prodje, ja se ne ozeni............ Tek toliko da se podsetimo kako su se nekada na nasem Kordunu zenili nasi stari i kakvi su bili svadbeni obicaji.......... SVADBENI OBICAJI ( prvi dio )

122

Sjećanje na Kordun

.....Svadbeni obicaji su se, kao i sve drugo mjenjali prema prilikama i uslovima zivota. Kod Srba na Kordunu , oni su se izmedju dva rata izmjenili samo utoliko sto se do kraja 19.vijeka svatovi isli po djevojku jasuci na konjima i vodeci sedlenika za mladu, a onda se postepeno prelazilo na prevoz kolima. Najduze se zadrzalo da su jahala dva barjaktara i mustulgdzije , pa je i to nestalo. Svatovi nisu nikada isli pjesice, ni kad je bilo sasvim blizu. A blizu je rijetko bilo, jer kod Srba vazio je prastari obicaj da se momak ne zeni iz blizine. Bolje je da se krv mijesa, govorili su stari seljaci. A bila su za to jos dva razloga. Prvo, nije dobro da djevojcina majka ako je u novoj druzini cerku neko krivo pogledao. Drugo, granicar, vjeciti vojnik, cesto se zagledao u djevojku negdje na granici gdje je bio na sluzbi, a to je najcesce bilo daleko. Na Kordunu je davno iscezao obicaj da roditelji traze momku djevojku i da ga zene po svom nahodjenju. I toga je bilo ali samo kao zanemarljiv izuzetak. Dakle, kad bi momak dao roditeljima na znanje da je begenisao djevojku, da i ona njega voli i pristaje, rodbina je obicno nasla nacina da se raspita o njoj i da je vidi. Raspitivalo se za sve, osim djevojacke ljepote, sto je bilo stvar mladozenjinog ukusa: kakva joj je druzina, majka i tetke, kako su dojile djecu, jesu li umjesne u polju, tkanju i vezenju, jesu li se u kuci radjali bogalji i sl. Miraz se nije pominjao, niti je mnogo znacio, jer je u kucnim zadrugama bilo najvaznije vrjednoca i sloga. Odatle i poslovica >Ne uzmi vraga, radi blaga<. Miraz je zanimao samo trgovce, birtase i bogate samovlasnike. Posto na Krajini sve do 1960 godine nije bilo samovlasnika u selu, za mirazom su trcali samo trgovci. Kudjenje valjane djevojke smatralo se smrtnim grijehom isto kao i kriva prisega kod suda, jer postojao je strah od osvete. Vjerovalo se da ce u kuci da se radjaju bogalji, da marva skapava i sl. Dakle, ako je djevojku pratio dobar glas u selu, momak je dobivao blagoslov roditelja. Ako je rodbina nesto sa cim nije bila zadovoljna rekla, dolazilo je do ozbiljnih razgovora sa momkom. Kaze mu sta se sve culo i nastoje da uticu na njega. Nekad porodica uspije da ga odgovori od takve djevojke, a nekada ne i u takvom slucaju momak sam snosi odgovornost, ali mu ne zabranjuju da se ozeni onom koju je izabrao. Kad se dogodi da se djevojcini roditelji ne slazu, to se rjesava lakse. Ako djevojka voli momka, iskrade se iz kuce i on je dovede bez svadbe koja se kasnije obavi. Za djevojku je to velik rizik, ali nije sramota jer se smatralo grijehom rastavljati milo i drago. To su bila pravila, a sve drugi izuzetci. Prosnja U prosnju ide momak, otac mu ili majka ( ako nema oca) i najvise trojica kumova ili prijatelja. Dolazak prosaca je ugovoren, pa sve ceka spremno. Momak i djevojka izjavljuju pred svima da se vole. Tada se skida ikona krsne slave sa zida i nad njom mladenci dobivaju blagoslov, poljube ikonu i roditelje u ruke i momak djevojci daje jabuku u koju je

Sjećanje na Kordun

123

utisnut dukat. Momkov joj roditelj tad daje odredjenu sumu novca za pripremu darova. Tada se kaze: primila je djevojka jabuku i novce, i prosnja je obavljena. Tada neko od prosaca otvara prozor i ispaljuje pusku. Za selo je to bio znak da je djevojka isprosena. Sofra po obicaju docekuje prosce prekrivena stoljnjakom, ali prazna, i tek kad se obavi prosnja, dolazi na sto kao prvo posluzenje rakija i zdjela jabuka i orasa. Uzgred se ugovara i vrijeme svadbe. Kad se zavrsi dogovor, prosci jos bivaju pocasceni sirom i kajganom i odlaze. Prosnja obicno traje od veceri do pred ponoc i nema nikakvog slavlja. Prestenovanje Poslije obavljene prosnje to se odmah javlja svestenicima cijoj parohiji mladenci pripadaju. Uzastopce tri nedjelje s oltara svestenici najavljuju zenidbu po imenu i prezimenu, trazeci da mu se javi ako postoji kakva zapreka kao sto je srodstvo do petog koljena, kumstvo i sl. Cetvrte nedjelje je prstenovanje , koje se obavlja kod djevojcine crkve. Tada dolaze mladenci, njihovi ocevi, po koji od djevera i kum. Po zavrsetku liturgije kum pruzi svesteniku prstenje i ovaj ih stavlja mladencima na prste, blagoslovi ih i govori im o znacaju bracne veze. Oni mu poljube ruku i time se zavrsava ovaj obred. Mladenci dobijaju zadatak da pred dan vjencanja poste bar srijedu i petak da bi se mogli ispovjediti i pricestiti. Poslje prstenovanja ide se djevojcinoj kuci na rucak, ali nije obavezno, vec ucine kako se dogovore. Dar svesteniku nije obavezan, ali mu se obicno daje. Izmedju prosnje i svadbe momak odlazi djevojci u posjetu uglavnom uvece kad se u njonoj kuci i zene koje spremaju darove, te se do dugo u noc igra, pjeva i radi. Kicenje i otpremanje ruva Dan prije svadbe dolaze djevojcinoj kuci djuvegija, kum, djever i to ujutro, jer se ruvo vozi samo danju. Na kola se najprije natovari skrinja, a kod imucnijih i dvije i ormar, a vec dvadesetih godina ovoga vijeka i sivaca masina. Sve se to okiti tako da se skrinje i ne vide. Najprije se sve pokrije kopertama ( bijelim prekrivacaima za krevet ), preko kojih se stavljaju biljci, cilimi, sarenice, torbe, peskiri, bisage, zenske rucne torbice i muski torbaci, a onda kljecane konjozobice. To se sve dobro poveze uzadima. Konjima se na ormu prikace peskiri, a pratiocima oko vrata. Tada djuvegija obavezno sjeda na vrh toga tovara dok kum ili djever upravljau konjima. Prije polaska kocijas napravi znak krsta kandzilukom, prekrsti se i onda neko izmetne pusku za srecna puta i tada se krece. Prolazak djevojcinog ruva kroz sela pobudjuje veliku paznju, posebno kod zenskog svijeta, i obicno se dugo prica kako je ruvo bilo okiceno. Kad ruvo stize kuci , unosi se u vajat ili sobu za mladence i skrinje se ne otvaraju ( da neko pakostan ne bi nametnuo cini)

124

Sjećanje na Kordun

. Govorilo se da ne valja otvarati skrinje da mlada nebi bila nerotkinja. Skupljanje svatova i odlazak po mladu Poziv u svatove se vrsi jednostavno. U kuci se dogovore ko ce biti pozvan i o tome se javlja po nekom od druzine. Kum sudjeluje u svim dogovorima. Poziva se od osam do sesnaest svatova, sto cine najimucniji. Nezvan niko ne dolazi. Svadba traje dvije noci i jedan dan, jer su to uslovljavale prilike na vejcito ratujucoj Krajini.Taj se obicaj odrzao i do danas, iako se sve drugo izmjenilo. Do ovoga rata bio sam u mnogo svatova i vrsio sve funkcije- od djevera, kuma, pa do starog svata ( jedanput sam bio cak i djuvegija), a ovdje kao primjer uzimam tridesete godine kad se zenio Dusan Simic iz Mlakovca, dje sam bio kum. Bilo je dvanaest svatova ( svatovi su uvijek pozivani na par, da bi sa mladom bio neparan broj). Po mladu idu troja kola , kako bi se ona vozila u srednjim, a dvoja su bila predhodnica i zastitnica, i u ta dvoja kola stavljan je po jedan barjak. Za svadbu se uzimaju najbolji konji iz sela, i svako je bio ponosan, ako na njegove konje padne izbor. U svatove se ne poziva ni najblizi rodjak ako je pijanica i kavgadzija, da bi se ocuvalo dostojanstvo svadbe, jer se u selu rado prica o onome sto se na svadbi dogadjalo. Svatovi se okupe vec u sumrak i veceraju, izaberu starog svata (starostu) , obicno najmudrijeg medju sobom i dobrog poznavaoca obicaja, jer on odredjuje sve postupke, koji se bez pogovora moraju izvrsavati. A njega kod djevojcine kuce ceka isto mudriji covjek koji vrsi duznost domacina i sa kojim ce se moarti nadmudrivati. Pred polazak starosta upucuje: 1. Da se niko ne smije opiti sve do dolaska sa mladom. 2. Da usput ne smiju nikom, a narocito zenama koje najmasovnije prate prolazak svatova, dobacivati ruzne rijeci. 3. Kod djevojcine kuce moraju se ponasati tako da ih svi pozele kao drage goste 4. Da se buklije piju malo da ne bi stekli glas poguzija, jer se buklije ne placaju. 5. Da pucaju iz pusaka samo kad starosta odredi Posto svatovi posjedaju u kola, i kocijasi naprave znak krsta pred konjima, starosta se prekrsti i ocita Ocenas za sretna puta, svatovi isture nekoliko pusaka i krenu. Dolazak svatova djevojcinoj kuci Na domak djevojcine kuce svatovi najavljuju dolazak s nekoliko pucnjeva. Konji usporavaju hod, pa barjaktari iskacu iz kola i kad stignu na ulazna vrata, ukrste barjake i traze mustuluk javljajuci da dolaze dragi gosti, ali ne dobivaju nista. U to stizu svatovi i neko iz kuce pita ko su, otkud su i sa kakvom namjerom uznemiravaju postenu kucu u ovo doba. Govore im da se odmah tornjaju otkuda su dosli, dok su citavi, jer je ova kuca

Sjećanje na Kordun

125

nekad i Turcima odoljevala, a da nebi danas grupi skitnica, itd. Barjaktari odgovaraju da nijesu ni Turci, ni skitnice ni hajduci, nego cestiti namjernici koji zele da se odmore. Tada vratima prilazi stari svat, kome se za cemerom vidi kubura, a sa druge strane prilazi domacin isto tako sa rukom na kuburi za cemerom. Prvi se javlja domacin iz kuce i kaze: >Iako dolazite u nevrijeme kao vukovi, vidim da imate starjesinu, pa jesi li dobronamjeran, ili spreman na kavgu? Kazi mi ko si i otkuda si, nemjernice?< Na to stari svat odgovara: >Nijesam prijatelju, ni Turcin, ni razbojnik, nego pravi Srbin i krsnu slavu Svetog Djurdja slavim i zivim u selu N. Cetri sata hoda odavde. Nevolja me nagna da se u ovo doba pred tvojim pragom pojavim.< >Kazes da si posten Srbin, kao da ja neznam da ima i nepostenih Srba. Jedni se poturcise, drugi poprimise pa zlotvori postase!< >Znam prijatelju, da je tesko biti Srbin pa posten na ovoj prokletoj vjetrometini granicarskoj, dje nas nevolja za nevoljom vija, ali ako dozvolis kazat cu ti sto me ovdje donese.< >Pa da cujem.< >Imamo lijepo stado ovaca i janjaca, pa mi nekidan zalutase na vas atar. Medju njima je bilo jedno najljepse koje su djeca posebno zavoljela i razmazila. Kad pastiri dognase stado kuci, djeca opazise da nema te ovcice, njihove ljubimice. Prijatelju, ako ces mi vjerovati, nastade plac i bugarija, da ne bi vise ni da je polovina stada nestala. Kuci se ne smijem vratiti bez toga janjeta jer ce mi djeca od jada presvisnuti. Propitao sam se i kod cestitih ljudi i doznao da je tamo bilo i tvoje stado, pa najprije da tebi svratim. A kako je tvoje stado na glasu, mozda je nase janje medju njima, a da ti i ne znas. Pa te molim da ga skupa potrazimo.Mozda ce me poznati kad se javim.< >Dobro de, to bi se i moglo vjerovati, ali zasto radi jednog janjeta povede tolike ljude, ko’da na vojsku ides?< >E, pa to su sve moja braca, kumovi i prijatelji, i kad podje ne dadose mi samom, nego podjose samnom da je veselije, a i sam znas da nikada noci nije vjerovati.< >Da , prijatelju, lijepo si smislio tu pricu i daj boze da je istinita. Ne zelim ja tudje prisvajati. Samo dal ti znas onu pricu o dvoje komsija, kad su gra’ nosili sa sajma?< >Ne , nijesam cuo.< >E, onda cuj. Vracali se sa sajma dvojica komsija sa torbama na ledjima. Jednog su zvali Posteni, a drugog Neposteni. Posteni je na sajmu kupio torbu gra’ za sjeme, jer mu se sorta dopala. Kad na putu sjedose da se odmore, Posteni da bi se pohvalio, odrijesi torbu i pokazuje kako je kupio lijep gra’ da zametne sjeme. Kad to vidje Neposteni, izvadi iz dzepa sasvim slicno zrno gra’i rece: >Eto vidis, to je kao moj i dobro radja. Ja tu sortu vec odavno imam i dobro mi radja, a onda baci to zrno Postenome u torbu i krenu dalje. Kad se kanise rastati, najednom neposteni poce jadikovati, kako mu je ono zrno gra’ neki zavjet, sta li, pa to zaboravio, pa zamoli Postenog da mu ga vrati. Ovaj odresi torbu, a

126

Sjećanje na Kordun

Neposteni , trazeci svoje zrno, kuka i prica kako ga on dobro pozna, ali ga odozgo nema jer se sigurno zamjesalo dublje. Posteni vidi sta ovaj oce, pa mu nudi predgrst gra’, ali ovaj prevrce dalje i trazi. Najzad kad Postenom dosadi, rece Nepostenom da odrijesi svoju torbu i Posteni mu sasu po torbe gra’ i rece: >Evo na pa nosi , pa kod kuce trazi svoje zrno, valjda nije saslo na dno torbe. < Kakav je Neposteni, uzeo bi on sve, ali se bojao da Postena dobricina ne izvrne curak pa ne da nista, zaprti torbu i odu svaki na svoju stranu. E sad si cuo kako ce mo mi medju pedeset janjaca poznati tvoje!< >Prijatelju, njesmo dosli da se varamo, ni da otimamo, nego da se u postenju sastanemo i rastanemo< rece starosta. Zajedno cemo pogledati. Ja cu vabiti, pa ako je tu, javit ce se. Ako nije i ne javi se, mi ce mo je potraziti kod drugih komsija.< Tako se jos malo nadmudruju , a onda zene iz kuce stavljaju na svaki barjak po peskir koji barjaktari vezu i odlaze da negdje na vidjen mjesto zadjenu barjake, a svatovi ulaze u kucu. Docekuju ih kruvom i soli. Stolovi su zastrti bijelim stoljnjacima na kojima stoji nekoliko zdjela jabuka i orasa. Svatovi stavljaju na sto svoje ploske i flase sa ostatcima pica, jer tada niko ne pije. Sjedaju oko stola bez reda, a starosta i domacin se sporazumjevaju da ce pastirica, koja najbolje pozna stado, dovoditi janjce i oni neka prepoznaju svoje. Pastirica je obicno okretna 12-godisnja djevojcica koju nauce kako ce postupati. Ona dolazi spolja sa dvojicom muskaraca koji medju sobom vode >djevojku<, redovno mladica preoubucenog u zensku odjecu, ali u kakve prnje da izaziva smijeh. Maskirani izigrava srameznu djevojku, a pratioci kazu: >Evo, dobri ljudi, ovo je janje nesto drukcije, od nasije, pa ce mozda to biti ono sto trazite.< Starosta prilazi malo blize, vabi, ali ovcica cuti, ne odaziva se. Posto nije prava, >djeveri< je vracaju i dovode drugu, jos grdju. Za drugu se u selu obicno nadje kakv dvometras, isto obucen u zensko ruvo, koje mu je obicno i tjesno i kratko. Jos ga i nagarave. To toboznje janje cim se pojavi na vratima, pocne blejati i trcati ravno na starostu da ga poljubi. Iza njih djevojcica vice: >Eto ti to je vase, vidi se da vas pozna.< Starosta se brani i vice da nije, jer je njegovo nesto manje od ovoga i nije ovako garavo , nego je bijelo i graorasto. Sve ovo izaziva dobro raspolozenje i urnebesni smijeh. Treci put pratioci dovode pravu babu, odjevenu u djevojacko ruvo i to isto izaziva smijeh. Baba vec sa vrata siri ruke i ide k starosti da ga poljubi. Usput prica da ga se zazeljela otkad je zalutala u tudje stado, a djevojcica dovikuje glasno: > Eto, valjda smo sad nasli pravo. Vodite ga odmah, jer ne da mira stadu. Previse ste je razmazili...<.Starosta ni na to ne pristaje tvrdeci da je njegovo bilo nesto mladje i pratioci odvode babu, koja se ponekad i nepristojno ponasa. Kad se smijeh stisa, prilazi starosti domacin i ozbiljno mu nudi sve tri ovcice pa neka kod kuce bira koja je prava, kao onaj svije zrno gra’, ali starosta tvrdi da on nije neposten, a ne moze ni da ih strpa u torbu kao onaj gra’. Moli domacina da se odmore i da krenu dalje.

Sjećanje na Kordun

127

A kad domacin dozvoljava, starosta rasporedjuje svatove dje ce ko sjesti. On sjeda za sto ispod ikone krsne slave, a njemu s desna kum i djever, ostavljajuci izmedju sebe prazno mjesto za mladu, a s lijev mu sjedaju djuvegijin otac, stricevi i ostali. U drugom kraju sobe je drugi sto za koji sjedaju domacinovi uzvanici koji se ne mjesaju sa svatovima. Na sto se iznosi pice i case, ali jos niko nista ne uzima. Sada sve postaje ozbiljno. Djevojku dovode dvojica brace ili bratuceda, koga vec ima, i staju na sred sobe, okrenuti licem prema starosti i ona se duboko pokloni i kaze: >Pomozi na Bog!<. Na to svi odgovaraju; >Bog nam pomogao!<. Tada ispred djevojke izlazi pastirica sa kandzijom u ruci. Ona pita, jeli sada dovela pravo janje, a kad starosta potvrdi, ona nastavlja kako se namucila dok je pronasla i prepoznala pa im dovela ono sto traze i nada se da ce joj to platiti. Starosta zahvaljuje, i pruza djevojcici sitnu paru. Ona prima, pogleda novac pa toboz zacudjeno pita: >Pa zar samo toliko . Zar vi tako malo cijenite ovo janje za kojim toliko placete?<. Udari kandzilukom po zemlji i vice: >Ne dam! Ne dam!< Starosta tada pruza nesto kiju paru, ali mala ponovo udara kandzilukom i vice : > Ja sam to janje od jednih vukova odbranila, pa sad nedam drugima!<.Tada joj starosta priznaje trud, zahvaljuje joj se i prica kako su siromasi, da su se mnogo istrosili i moli da ih mnogo ne globi, a onda ustaje , izlazi iza stola, pruza maloj ozbiljan dar i ljubi je u celo. Time uloga ove djevojcice jos nije zavrsena. Starosta se sada ljubi sa pratiocima, a djevojka njega u ruku, i on je vodi za sto i predaje kumu i djeveru, koji je smjestaju izmedju sebe. Tada dolazi ista djevojcica sa nekoliko zena i donose svatovske oznake. To su preklopljene u trokut oko 15 cm dugi parcici srpske trobojke na koji su usiveni strucici bosiljka. Oni to kace svatovima na revere prsluka. Drugi se ne kite.Djuvegija, kum i djever jedini sjede za stolom sa kapama na glavi, na kojima imaju iste oznake kao i na reverima, dok su drugi gologlavi. Tada se prvi put natoce case, svi ustaju, krste se i starosta cita Ocenas, pa ispijaju i sjedaju da se posluze jabukama i orasima. Mladinu casu ispijaju djever ili kum i tako ce u toku cijele svadbe, jer se valja ispiti casa. Kad djevojka sjedne sa svatovima za sto, tada svatovi otvaraju prozore i isturuju puske koje imaju, a kasnije se puca povremeno i pojedinacno. Kod drugih casa ustaje starosta da pozdravi domacina i njegovu druzinu i da se zahvali na doceku i casti. To je svadje ponesto drugcije i vrlo cesto u desetercu i poslovicnom duhu. Ovdje biljezim kako je Djuro Mihajlovic rekao i to samo glavno: >Dragi nasi novi prijatelji! Coek bez druzine i prijatelja isto je sto i okresano drvo. Prijateljstvo je biljka koju su nam stari zasadili, odnjegovali i u amanet nam ostavili da je cuvamo i njegujemo, jer nas je na ovoj Krajini, krvavoj haljini, od propasti sacuvalo. Mi dodjosmo k vama po ovaj lijepi cvijet, da ga u svoj vrt presadimo, da radja i da se mnozi, kako je Bog odredio. Vi ga od srca dadoste, i mi ga od srca primamo. Dao Bog da nas ovaj cvijetak cvrsto povezao, jer ce moga cuvati i braniti od korova, da bi se svi mogli ponositi i jedni drugima u nevolji u pomoc priskociti. Za to:

128

Sjećanje na Kordun

Bog dao, sve nam se sirilo, Visilo, Ponosilo Kao tica visinom, Kao riba dubinom, Kao jelen rogom, Kao junak slobodom. Okna vam se u ambaru zitom presipala, Krave vam se i ovce bliznile, A zene vam djecom kucu punile. Konji vam od pertilosti vristali, A momci vam se u sedlu kao vojvode drzali, Djevojke vam se tkanjem i vezivom ponosile I muske oci zanosile..... Zatim domacin odgovara, na starostinu zdravicu i zahvaljuje na lijepim zeljama. Zdravice se piju naiskap. Za dorucak je uglavnom sir i kajgana. Poslije dorucka svatovi se dizu, sjedaju u kola i polazi se na vjencanje. Mladenci, kum i djever najprije svracaju popu da se upisu i dadu mu dar u novcu. Ovo je stari obicaj koji se kod Srba na Krajini zadrzao jos od vremena kad je pravoslavna crkva bila nepriznata ili precutno trpljena pa je pop za svoje usluge dobijao samo ono sto mu ko dade ili onoliko koliko je sam umio da izmami. Crkva je donosila propise za to, ali nije imala iza sebe vlasti koja je stitila te propise. Sad kada je pop mogao traziti placanje usluga po propisu, rijetko je koji to cinio, jer je to licilo na gramazljivost, pa su ljudi izbjegavali da se vjencaju kod takvoga popa. Isli su u susjednu crkvu i cesto davali vise, nego sto je njihov trazio. Djecu je po naredjenju vlasti, morao krstavati besplatno. U novoj drzavi ( Kraljevini SHS), kad je crkva priznata, gotovo nijedan pop nije htio da se zavadi sa obicajima, pa je davanje ostalo dobrovoljno sve do 1941 godine i dolaska vlasti kada pravoslavni svestenici, ponovo kao u vrijeme Austrije, podjelise sudbinu sa srpskim narodom ( zavrsetak prvog dijela) CORDON

CORDON:

Svatovski obicaji ( drugi dio )

Sjećanje na Kordun
..........Svatovi nam dugo traju, pa moramo nastaviti : ( drugi dio ) Vjencanje

129

Mladenci se najprije ispovjede. Po obicaju kod srpske crkve zajedno jer se grijesi ne ispituju, nego im svestenik kaze: ako ste gresni, gresni ste, jer smo svi mi gresni. Molite se Bogu i posteno zivite, pa ce vam grijesi biti oprosteni.< i to je sve. Nekad neki pop trazi da mladenci ocitaju molitvu, neki ih pricesti i bez molitve. Tada im svestenik izmjenja prstenje. Zatim se mladenci uzmu za ruke preko kojih kum zaveze peskir, a svestenik stavi vijence na glavu. Poslije molitve prodju tri puta oko casne trpeze za svestenikom koji otpjeva odredjenu molitvu. Kum i djever idu za njima sa upaljenim svjecama. Kad je to gotovo i svestenik zavrsi posljednje >Isaije likuj<, skida im vjencice sa glava, drzi govor o znacaju braka, zazeli srecu i skida peskir sa ruku koji ostaje njemu. Tada trazi da se mladenci poljube i vjencanje je gotovo. Svatovi prilaze, cestitaju i ljube se s mladencima i odatle se krece k djevojcinoj kuci na raucak. Za vrijeme vjencanja crkvenjak zagrmi sa dvije ili tri prangije i na polasku ga starosta daruje. Djeca cekaju oko crkve i kad svatovi izlaze iz crkve, tada vicu: >Kume, izgore ti kesa!<. Kum im tada baca sitan novac po travi oko koga se djeca otimaju. Svoj povratak svatovi najavljuju pucanjem iz kubura. Ulaze u kucu i sjedaju za stolove, jer sada nema nikakve ceremonije. Zene odvodu mladu u drugu prostoriju, skidaju joj sa glave rubac i stavljaju na glavu bijelu povezacu, kakvu ce do smrti nositi i ona se vraca medju svatove. Mijenjanje rubca za povezacu najcesce je popraceno placem majke, sestara i drugih. Zene placu i kad mlada odlazi. Ovaj obred popracen je i sa nekoliko carolija. Jos kod polaska od kuce mladenci krisom dobivaju od cini koje bi im neki pakosnik mogao nametnuti sa zeljom da im pokvari polne odnose. To je obicno za devet uzlova zavezana krpica od ketenova platna u kojoj je zrno tamjana, strucic bosiljka i cesanj bijelog luka koji je stajao na Bozic na stolu i zitu ispod bozicne svijece. Prije odlaska na vjencanje zene uce djevojku kako ce dok obilazi casnu trpezu u crkvi, neopazice bar malo pricepiti madozenju, da bi joj bio podlozan. Ako to opazi, carolija gubi moc. Rucak Kad na sto dodje supa, kum uzima tanjur, ide od svata do svata i prima ponesto novaca kao poklon domacici – planinki, pa joj to predaje uz zdravicu. Rucak je obilan, sa kuvanim i pecenim mesom. Svatovi piju vino, ali umjereno. Na kraju rucka pjesmom rozgalicom stari svat pita domacina je li slobodno zapjevati. I to mu isto

130

Sjećanje na Kordun

neko pjesmom odgovara i dozvoljava. Pjesmi se pridruzuju svi i zdravica vise nema. Puske sad cesto praste i taje smijeh i sale sve dok neko od svatova ne uzme gusle i obicno zapjeva pjesmu o zenidbi nekog junaka ( >Zenidbu Dusanovu<, >Zenidbu od Zadra Todora< i sl.) To se obicno slusa u tisini. Kolo se kod djevojcine kuce ne igra. Kad dodje vrijeme za polazak, tada se na sto iznosi cijelo peceno prase ili ovca jalovica, te nekoliko pogaca. To je popudbina , pa starosta oderdjuje hoce li se to sjeci na komade koje ce svatovi staviti u svoje torbake ( bez torbaka muskarci nisu isli na put) ili ce to cijelo staviti u kola, sto je najcesce bivalo. Osim toga, svaki svat dobije napunjenu plosku ili flasu s vinom. Tada porodica i uzvanici daruju maldu, a ona svatovima vjesa peskire oko vrata, ali je svatovi ne daruju. Dok zene jos opremaju mladu za polazak, svatovi i uzvanici pjevaju obaveznu pjesmu o rastanku.Bilo ih je mnogo, a ova je posebno lijepa: Oj, bosiljce, sitno sjeme, Blago onom koj’te bere. I ja bih te rado brala, Evo sada nemam kada. Ja se spremam u tudjinu, Kud me dragi sobom vodi. Sudbina je uvjek takva Kada majka cerku rodi: Drugu majku , majkom zvati, Svoju moram ostavljati. Druga majko dobra budi, Dok ja svoju zaboravim. Drugu seju , sejom zvati, Svoju moram ostavljati. Draga sejo dobra budi, Dok ja svoju zaboravim. Drugog brata moram zvati, Svoga moram ostavljati. Dragi braco, dobar budi, Dok ja svoga zaboravim. Drugog tatu moram zvati, Svoga moram ostavljati. Drugi tata dobar budi Dok ja svoga zaboravim!

Sjećanje na Kordun

131

Na polasku maldine sestre, rodjene i nerodjene, naprosto zatrpavaju djuvegiju sa darovima. To su najcesce kosulje, srmeni naratci, carape, vezene marame i drugo. Povrh svega mladozenji se stavlja oko vrata grotulja ( djerdan)nanizanih jabuka, orasa i ljesnjaka, dvostruka i po dva metra. Tu grotulju i peskir mladozenja mora nositi do kuce, sve ostale darove moze da skine i da stavi u kola, zato sto grotulja ima odredjeno znacenje. Prije polaska svatovi se pocnu muvati oko kuce jer >valja nesto ukrasti< To su obicno sitnice: srp, crtalo ili lemes od pluga, bradvu, masu ili sl. Ukradene stvari niko ne uzima sebi, nego ih predaju kod djeverove kuce pa se kasnije mogu vartiti. Taj obicaj se ni do danas ne napusta. Na polasku mlada sjeda na zadnje sjediste u kolima izmedju kuma i djevera, a mladozenja uz kocijasa u ista kola. Poredak je isti kao i kod dolaska. Barjaci su u prvim i zadnjim kolima, a mladina i djuvegijina kola u sredini. Konjima uvjek upravljaju domacini koji su i svatovi. Oni redovno prije polaska poliju zob vinom, da bi konji bili zivlji. Mladu niko od rodbine ne prati, jer je to – bio kazu – bilo nepovjerenje i uvreda za maldozenjinu kucu. Putovanje Ako se duze putuje, ide se bez zadrzavanja i brze. Uz put kod svake krcme Iznose bukliju ( vino, a nikad rakiju) i obavezno se staje. To je cascenje i ne placa se. Svatove obicno docekuje i ispracaju vece ili manje skupine zena, da vide mladu i one je cesto ispracaju pjesmom kao sto je ova:

Odleti nam jato sokolova I odnese ticu golubicu; Mjesto ludih djevojackih snova Porodice dvanajst sinova... Na domak djuvegijine kuce opet barjaktari iskacu iz kola i ukrstaju barjake preko vrata, samo sad nema nikakvih nadmudrivanja. Kad dobuju perskire za mustuluk, isticu barjake na kuci i njihova se uloga zavrsava. Zene prostiru krpu platana preko praga pa do kola. Prva kola prolaze, a mladina staju pred ulazom. Djuvegija skace iz kola. A svatovi se okupe oko njega, da mu potrgaju grotulju. Svako zeli da uhvati sto vise jabuka i orasa da ponese kuci, jer se to smatra srecom. Koji nista ne uhvati, osjeca se nesretnim. Svekar i svekrva prilaze kolima i svekrva ( maja) pruza snasi u krilo musko djete koje mlada daruje, ljubi i vraca svekrvi. Zatim ustaje sa sjedala , vadi iz njedara jabuku i baca je preko kuce. Ovo bacanje ona je morala vjezbati kod kuce, jer to svi prate. Ako jabuka

132

Sjećanje na Kordun

udari u krov i vrati se, ona je ponovo baca, ali se utisak ne popravlja, jer se vjeruje da ce se mlada vratiti k roditeljima bilo kao bjegunica ili premlada udovica. No rijetko se dogadja da ne prebaci.. Iza kuce gomila djece ceka jabuku, a ko je uhvati smatra se sretnim. Kad jabuka preleti preko kuce, pa jos visoko, nastaje urnebes od veselja, zapraste sve puske i svi djuvegiji cestitaju. Tada djuvegija prilazi kolima i skida mladu s kola, a svekar ( cajo) daje joj kru’i so, zazeli joj dobrodoslicu i on i svekrva ju izljube, a ona njih u ruku ( kod nas nije bio obicaj da djuvegija unosi mladu u kucu). Uzimaju je za ruke i vode do praga, kojemu se ona pokloni i poljubi ga ( naravno , platno na pragu ). Kum i djever idu za njima i preuzimaju je. Ako je u kuci ognjiste, triput je provedu oko njega, i ona mu se triput pokloni. Ako nema ognjista, nego samo sporet, onda je vode oko stola na kome gori svijeca i stoji postavljeno jelo i pice za goste. Zatim se pokloni pred ikonom krsne slave, prekrsti i time je svadbena ceremonija zavrsena. Mladu preuzimaju zene, izljube je i odvode je da se raskomoti i odmori. Od dolaska svatova mladozenjinoj kuci stari svat gubi svaku vlast i ostaje do kraja svadbe obican svat. I djeverova duznost je zavrsena pa im posatje meta sala, cesto neukusnih, ali se ne smije ljutiti. Jedino kum ostaje cuvar kume sve dok mladence ne svedu u vajat. Svatovi sada slobodno piju i vesele se.Posto su rastrgli djuvegijinu grotulju, bacaju se u lov na zivad i janjce oko kuce ( ostalu stoku ne diraju), pa sto uvate , zakolju i daju zenama da spremaju. Zbog toga domacin prije dolaska svatova zivad i janjce spremi u komsiluk, a ostavi samo toliko, koliko se u toku nekoliko dana moze potrositi. No i to se smiri i sjeda se za veceru. Sada mlada sjeda izmedju kuma i djuvegije.Poslije vecere igra se kolo i otimaju se ko ce se do mlade uhvatiti. Opet je tisina samo kad guslar pocne uz gusle pjevati, ali ih on ne zadrzava u drugim pjesmama. U toku veceri izvode se razne sale. Tako neko uzme metlu da pokaze mladi kako se u ovoj kuci cisti pa pocne naopako od vrata ka prozoru i mlati metlom pa po nekog i udari i time izaziva smijeh. Kad zavrsi ciscenje, sakupi smece u lopaticu, otvori prozor i baci napolje i metlu i lopatu. Zatim uci maldu kako se zatvaraju vrata, s naglaskom da treba tako da lupa da se raspadnu, i to narocito kad cajo i maja odu spavati. Narocito se rado izvode sale pomocu kakvog nedotupavog celjadeta, ako ga ima u kuci ili u selu. Cesto su to i vrlo grube sale. Vrlo je stara sala sa kradjom maldinih opanaka.Poneko od svatova nastoji da mladi skine opanak ili cipelu sa nogu i iznosi to na licitaciju. To kum koji je obavezan da cuva kumu, mora otkupiti, ponekad i poskupo. Drugi pokusaj rijetko uspjeva jer kum bolje pazi, pa neko polupanog nosa izidje ispod stola, i ne smije da se ljuti, vec nastoji da se sakrije neuspjeh. Sve to traje do pred ponoc, izuzetno duze , ako je bilo daleko pa su svatovi kasnije stigli. Tada na sto donose peceno prase, janje i kupus ( ljeti slatki kao salatu, a zimi kiseli). To je posljednji obrok. Poslije toga dolazi darivanje i odvodjenje mladenaca u vajat. Nasred kuce stavlja se sofra na koju se donesu darovi. Kum uzima tanjur, ide od svata do svata i

Sjećanje na Kordun

133

prima dar za mladence u novcu. S njim idu mlada i djuvegija,koji se posto ispiju case vina, sa svakim ljube. Kad je to gotovo, mlada prilazi darovima i daje najprije domacim. Maji i caji daje pokrivace za krevet, djeverovima kosulje i carape, zaovama marame, jetrvama i drugim zenama povezace, kumu kosulju i carape, a svatovima po peskir. Poslije toga kum i kuma vode mladence u vajat, i kad se vajat zakljuca, tada svatovi pocinju izvoditi razne vragolije. Oko vrata nastane bugarija kao za pokojnikom, za nevinoscu. Drugi traze neku rupu u zidu, sto se kod brvnare i nadje, pa ubacuju vodu da im pokvasi krevet. Kada se i to smiri, svatovi se pocnu oprastati i odlaziti. Oni kojima se jos pije i pjeva, nastave, ali samo do zore, jer i najpijaniji znaju da tu ne smiju docekati dan. I time se zavrsava svadba. Na Kordunu se nikad ne sakupljaju svatovi i sutradan. Iduce nedjelje dolaze djevojcini roditelji i braca u posjetu, a djuvegijini vracaju posjetu kad se dogovore jer uobicajeni rok ne postoji. Od stranih ni na drugu gozbu ne ide niko osim kuma i kume, a svaka ta gozba je tiha, bez pjesme i zabave i traje samo jedan dan. Koristen materijal iz knjige >NARODNE PJESME, POSLOVICE I SLIKE IZ ZIVOTA I OBICAJA SRBA NA KORDUNU<, autora Stanka Opacica – Canice, izdavac >Prosvjeta< Zagreb, 1987 godine. .........Eto........tako je to nekad bilo............. CORDON

kapetanSvrlo:

Svaka cast majstore!! Svaka cast na trudu lijepo se prisjetiti(bolje reci saznati) te nase stare obicaje. Tako je nekad bilo rece ti nakraju a onda su dosla druga vremena i drugi obicaji. Kako domacinu turti kuruz esploziva u kokosnjak ili omotati oko najbolje vocke pa kad mikne brale da se zna da se kordunas zeni.E sad sto ce jadnika steta iznosti vise neg svadba to je nesto drugo. Sjecam se nikad necu zaboravti kad je Peko iz Utinje zenjo onog svog surlana isam sam promovisa jedan lijep obicaj. Razmisljajuci sa svojom ekipom (sve pametni momci) kakvo sranje da mu spakujemo dodjemo na ideju da mu cenu zajedno sa kucicom dignemo na krov. Bilo je tu ideja da mu zapalimo sjenik miniramo stalu i sta ti ja znam al isli smo na bezbolniju varijantu(iako je Peko cenu volijo vise od Anke). Ja kao nebeski penjac(banderas)i jos par budala pripremimo sve ,produzenu lotru,radna odjela ,flasincug tabletu za uspavljivanje cene itd. Najgore kuca visoka a sve ogradjeno pa smo to izveli u maniru pravih lopova. Ujtru rano sta jutarnji voz na stanci a ceno se jadan probudjo iturijo glavu kroz rupu sto

134

Sjećanje na Kordun

smo mu ostavli kucica zavezana za stender od struje e to je brate trebalo vidti. Par stotina ljudi izaslo van ispod satora i jos oni iz voza ceno cvili koda ga neko dere e jebiga pravi dozivljaj. Poslije nam se Peko mame nauziva da je on cenu platijo 1000 maraka i taj je nemalo po njegovoj prici vepra kapitalca sam dogonijo a tvoje je bilo samo da svinjac otvoris i da je pretrpijo sok i da nece vise da goni itd. Reko jeba ga ti sad je visinski obucen pa ga prebaci u ticare,a on ceonda jopet na mamu i tako smo godnu dana imali temu za zajebanciju. Jebiga malo jebeni obicaji al istiniti !!

tuslovcanka63:
Evo nam i Djurdjevdana!

Obicaji Korduna: ...... > C A R O I C A R I <........

Nekima od vas je to Krsna slava,neko je rodjen toga dana,Ciganim je to veliki nacionalni praznik,a za mene je to lijepo sjecanje na mirne i sretne dane moje mladosti. Zeljela bi sa Vama da podijelim sjecanja i da nadopunim svoje znanje,jer mi se cini da neznam puno toga o nasim obicajima, a zanima me. Sta ste radili dan prije Djurdjevdana? kako ste docekivali Djuru Zelenog i njegove Caroicare? Otkud i zasto bas to ime Caroicari? Sta i koje su vam pjesme pjevali, te kako danas slavite i obiljezavate Djurdjevdan u zemlji u kojoj sad zivite? Da li je mozda to jedan od obicaja koji je karakteristican samo za Nas Kordun? Evo kako se to radilo u mojoj kuci. Koliko se sjecam. 5.5. bi se islo u grm po grane,s kojima bi se kitili prozori,vrata i ulazna kapija. Dali su to bile grabove ili bukove grane ili neke trece,neznam,znam samo da smo to uvijek radili sa istom vrstom grana.Neznam dali je to obicaj ili slucajnost sto su Caroicari dolazili i pjevali u noci,? Koliko se sjecam, bili bi okiceni granama,a samo je jedan bio okicen najvise,to je bio Djuro Zeleni. Njemu su se i pjevale pjesme:"Ide Djuro stranama pokrio se granama,...Djuro,Djuro zeleni"netko od vas sigurno zna cijelu pjesmu. Ja sam doduse bila mala,a i vidjela sam ih i slusala samo tri put,, u svom djetinjstvu. To su bili nasi Caroicari iz Malica i Grijaka: Vlado mali,Dujan,DjuricaPuskar,Mile,Coja,Vlado dugacki/zasto ovog drugog Vladu nisu zvali veliki?isto neznam/ Od mene za pocetak toliko,nadam se da ce te Vi ostali o ovom nasem Obicaju znati sigurno puno Vise i da cete nastaviti dalje. Cestitam Svima Vama koji slavite Djurdjedan, veliki pozdrav svim Kordunasima i Kordunasicama i nezaboravite sutra da okitite Vase prozore,vrata i kapiju,jer Caroicari

Sjećanje na Kordun
neidu gdje nije okiceno? Za njihovu posjetu i pjesmu nagradite ih domacinski,uz pravu domacu,onu najbolju- basica nedolazi u obzir!

135

CORDON:

Evo Djure zelenog, preko brda .............................. Tako su nekad caroicari ( charoichari ) pjevali, noc prije Djurdjevdana, obilazeci >krsnjake<, odnosno one kuce koje su slavile Svetog Djurdja.Razgovarao sam sa dosta ljudi is ostalih djelova Krajine, ali to nije bio obicaj u drugim krajevima i na neki je nacin specificnost Korduna. I sam pamtim te vecernje svirace, malo >podgrijane< rakijom domacina, kako se vuku kroz proljetne veceri, ugodno pjevajuci, praceni tamburama, primom, bugarijama i neizbjeznim velikim basom. U sjecanju su mi ostali najvise Kupljencani, a oni su imali uvjek dobrih sviraca i pjevaca. Zadnji put sam charoichare sreo da li u ratu ili godinu pred rat, vise se ne sjecam. Znam samo da sam zapamtio da je jedan od sviraca bio pokojni Dragan Korac-Papak. U svakom slucaju bili su lijepi obicaji, a ko zna mozda ce se i veceras na nekom pragu kuce koja sutra slavi Svetog Djurdja, cuti pjesma Evo Djure zelenoga, iza brda crvenoga. Dajte Djuri slanine, da ne gazi planine. Evo Djure zelenog, iz brega sarenog......................................... CORDON

CORDON:

Jos nesto o caroicarima .................................... Evo jos jednog doodatka u vezi sa caroicaraima. I Canici Opacicu koji je toliko toga zapisao promakla je ova tema, pa ju je kasnije nadopunio u svojoj spomentoj knjizi u njenom drugom izdanju.................................... ****************************************** ...............Uranak se obavljao samo kod Srba i to u slavu sastanka hajduckih druzina. Amajlija se sastojala od bozicnog zamotuljka u kome se nalazilo malo cesnjaka, bosiljka, tamjana i tri ljeskove grancice sa kojima se mjesala cesnica. Sve do 1941, porodice na Kordunu zivjele su u kucnim zadrugama i domacini su raspolagali novcem. Omladina nije isla u krcme i na zabave i nije se opijala, a pogotovo se nijesu opijale zene. Zadruge su cak smjenjivale domacine, starjesine, ako su se opijali i tako krnjili ugled zadruge. Na djurdjevdan ujutro selom su isli tzv. CAROICARI, mladici koji su isli od kuce do kuce i

136

Sjećanje na Kordun

djelili zelene bukove grancice, pjevajuci djurdjevdanske pjesme kao npr.: .................... Pisan Uskrs prodje, sveti Djuradj dodje, iza luga zelenoga, preko mora crvenoga. Donio nam sveti Djordje, pedalj duge travice, i od lakta mladice, svakojaka cvijeca i zelena lisca, procvjetale mladosti, pune dvoreradosti. Dajte Djuri slanine, da ne gazi planine Dajte Djuri rakije da se junak napije. Dajte Djuri pogace, da mu noge poskoce. Dajte Djuri vinca, da vam rodi senica. Vase sljive rodile, ovce vam se bliznile, cure vam se udale, momci vam se zenili, mnogo djece rodili, srecnu ljubav vodili. Dajte Djuri dara , da vas ne pokara. Dajte, dajte ne stentajte, nije nama lasno stati, pred postenim vasim vrati........................ Od kuca su zato najcecsce dobivali jaja. Pjesma se pjeva pred kucom pod prozorom.Darovane grancice, domacini su stavljali u okvire prozore i vrata, spolja i iznutra i na sve gospodarske zgrade, u zelji da im donese plodnost njivama i vocnjacima. Caroicari su obicno radosno docekivani, ali se ponegdje desavalo da cudljiv domacin nece da otvori prozor i daruje ih ili ih psovkama tjera od kuce. Onda su mu pjevali rugalicu: .......................

Sjećanje na Kordun
Predkucom ti murva, u kuci ti kurva, torovi bez ovna, u loncu ti govna. Orao na kozi, narasli ti rozi. Selo ti se rugalo, laku noc budalo.................

137

Medjutim, caroicari su rijetko dolazili u takvu situaciju, jer su to bili domaci mladici koji su znali kakav je ko u selu, pa su takve obilazili. Njima nije bilo stalo do poklona jer nisu bili prosjaci, pa im je mjesto dara bio dovoljan i ljubazan osmjeh i fala. Poneki su opet namjerno svracali pred kucu kakvog namcora samo zato da ga izazovu i naljute................................ ****************************************** Uoci Djurdjevdana u suncev smiraj domacin obilazi svaku zasijanu njivu, noseci u torbi bozicnu amajliju i kad sastavi krug oko njive, prekrsti se i ocita Ocenas i moli svetoga Djurdja da mu zastiti ljetinu od vjestica, zla vremena i gladnih tica i da unisti svako zlo koje preti ljetini. Istovremeno neko od celjadi ide i najblizi gaj i donosi breme lisnatih ljeskovih , lipovih ili bukovih grancica i njima se u zoru na Djurdjrvdan okite sve zgrade spolja i iznutra. Kicenje vrse djevojke i momci, a stariji samo dje nema mladjih. Kad zavrsi kicenje, prekrste se , jedno ocita Ocenas i onda kaze: Neka sve u nasoj kuci buja, lista, cvjeta i radja kao planina. Neka sve bude neunistivo kao planina. Neka sve u kuci veselo pjeva, kao tice u gori. Neka druzina u zoru bude laka i brza kao sunce u gori. Neka sve ostrim zubima brani steceno kao vuci u gori svoj plijen. U ime oca i sina i svetog duha, Amin. Na DJURDJEVDANSKI URANAK izlazilo se na brdo pod planinom, koje je ko zna kada izabrala grupa sela i zaselaka. Za uranak se mladez danima spremala. Ciscene su i isprobane puske, pripremani konji za trke, dogovaralo se koliko ce iz koje susujedne kuce ici osoba, pa se prema tome i odredjivalo janje koje ce se peci za dorucak. Za tu priliku se nosila svecana odjeca ponosna (ona koja je vise puta nosena i nije vise zboraska). Djeca i starci nisu isli na uranke. Oko ponoci na tome brdu plane mnogo velikih vatri koje momci preskakuju. Takmice se ko ce vecu preskociti i to traje sve dok se ne stvori zar i tad se pristavljaju janjci a pecenje. Zatim se takmice grupe mladica u natezanju konopa i u parovima oko natezanja klipka. Djevojke pjevaju ili igraju kolo-gluvo, uz pjesmu ili gusle.Pred zoru pocinje takmicenje u gadjanju iz pusaka u nisan i to uz svijetlo vatri. To su ocjenjivala po trojica isluzenih vojnika. Djevojke su plele vjence od listovih grancica i stavljale ih oko vrata

138

Sjećanje na Kordun

trojici najboljih nisandzija. U svanuce stizu od kuce konji za trku i dijele se u dvije grupe: konji sa sedlima i konji bez njih.Izabere se toliko sudija koliko se moze pratiti trka od plaska do cilja. Staza je obicno siri sumski put, oko jedan kilometar duzine, a mora imati uzbrdice i nizbrdice.Pobjednici su prva trojica i oni dobivaju vjence. Tada dolaze na red trkaci bez konja i nagrade su iste. Najveselije je kod kicenja pobjednika vjencima, jer su djevojke morale poljubiti pobjednike, a to one najcesce nisu htjele, pa su ih morale zamjeniti mlade udovice ili soldatuse, pa je po nekad bilo i povise poljubaca. Na takve skupove obavezno je dolazio i po koji guslar koji je obicno pjevao hajducke i uskocke pjesme. Uz ovaj obicaj su vezane i mnoge pjesme, ali ih je malo sacuvano do nasih dana. Kad se razdani, budu i janjci peceni, pa se jede i pije. Veselje se nastavlja do polaska kuci, a vodilo se racuna o tome da se moze stici kuci, spremiti se i na vrijeme stici u crkvu. Kod kuca koje nisu slavile svetog Djurdja kao Krsnu slavu nije bilo nikakvih ceremonija, osim obaveznog pecenog janjeta za rucak. Ti su janjci peceni iskljucivo iz obicaja, jer Kordunasi nisu bili odusevljeni janjetinom. Obicno su se pekle ovce jalovice ili mladi ovnovi. Odatle poznata izreka: Sta ce mi balavo janje! Ispeci ovna ako hoces da se najem.< Za vrijeme Austrije te su se proslave cesto zabranjivale, narocito oko granicarskih buna i u vrijeme kad su komandovali u kapetanijama strani oficiri. Kasnije kad su domaci ljudi poceli cesce da komanduju, oni su to rijetko zabranjivali, osim u kriznim situacijama, kao sto je bila aneksijska kriza 1908, i rat od 1914 do 1918 godine. Taj obicaj sasvim nestaje 1941 godine, i vise se nije ponavljao. Stevo Miljevic iz Male Vranovine dopunjava ovaj opis svojim sjecanjem da je: Uoci Djurdjevdana domacin naokrug obilazio zita i na svakom cosku bi prelomio jednu vlat i kazao : Veceras ce doci i zvati u goste, a ti kazi da ne mozes jer si rodna i plodna. Slicno se postupalo i sa kukuruzom kad se barni od tica. Tri puta se oko njive okomota konac na zmireci uz rijeci: Ne vezem te kuruze, vec vezem ticama oci da ne vide mojih kuruza. Eto toliko, sad i o caroicarima sigurno malo vise znate. CORDON

snpress:

Pouzdana informacija.... ...kroz selo Vojisnicu sinoc ,kao u stara dobra vremena,isli caroicari...Opsirniji raport slijedi kada se jedan od ocevidaca javi...

postovaoc DJURE ZELENOG:

nema raja bez rodnoga kraja

Sjećanje na Kordun

139

Istina, pravi pravcati caroicari. Pod dirigentskom palicom Nikice Skrgica u njegovom zelenom vw kombiju u ponedeljak vece kroz Vojisnicu su prodefilisali caroicari. Velja Crnkovic, na tamburici sa 4 zice svirao je dobro poznate krajiske pjesme, a za dobar stimung pobrinuli su se slijedeci becari: Mile Korac, Gojko Sabljic, Nina Barac i Dragan Vukobratovic. Prvo su obisli Vukobratovice u gornjem delu naseg sela, a zatim su u punom gasu, vozio je Dragan, jedini ne pije alkohol( doduse popije neku pivu sa bijeli cepom, navodno ta neme nista u sebi, cemu je i prave), prohujali do cica Mile i tetke Kate. Pjesma je legla i da bi se atmosfera prenijela do sina Pere koji je u Kanadi okrenuli su dobro poznate brojeve 99..., i pozvali ga veselje podijele sa prekookeanskim Novakovicima,ali zbog vremenske razlike i obaveza na poslu( valjda nas Pepa nije bio u caroicarima), tel. sekretarica je na ljubaznom engleskom zamolila Nikicu da otpjevaju Peri DJURU ZELENOGA. GREEN JOE. Nikica je predstavio clanove i pjesma je krenula, tako da je DJURO ZELENI "otisao" i preko bare. Poslije toga nasi junaci su se uputili u centralni dio VOJISNICE. Kod Mice Radovica nisu bili jer su znali da je u Beogradu. Zato se prelazi kod CIME. U Beogradu postoji Cumicevo sokace, a u centralnom dijelu Vojisnice CIMINO SOKACE. Tu ih docekuju uvijek raspolozene MARTA i MIRA, CIMA i MILANKO, a i gosti iz Slovenije SOKA i MILAN. Nakon pola sata pjesme raspolozeno drustvo dolazi pred vrata kuce Milosa i Nade NOVAKOVIC, koji nakon 55 dana od ulaska u kucu, a "dobijenu" nakon 8 dugih i mukotrpnih godina cekanja, raspjevano drustvo docekuju po starim obicajima uz narezane suve kobasice, domacu rakiju( doduse dobijenu od tetke Drage Cvijanovic, jer Milos je samo usao u kucu), i kolace koje je poslala snasa iz Beograda jer snasa iz Kanade nije stigla ispeci ( zbog vremenske razlike). Milos otvara vrata i prima goste u kucu. Ljudi hoce sjesti u kuhinju. Inace za orijentaciju to je do ceste, a gleda prozor prema CIMI, no tad na scenu stupa mladji sin Milosa i Nade, ovaj sto je donio kolace i zajedno sa svojim prijateljem Zeljkom BRDJANINOM( zanimljivo prezime), goste zamoljava da sjednu na terasu porodicne kuce NOVAKOVICA. Stolice se brzo dopunjuju, uz vec postojecu terasnu garnituru bijele boje i kordunaski meni se pojacava sa milostom iz Beograda uz vec spomenute snasine kolace(poznati poslasticari iz Vrginmosta). Uz sve komplimente za kolace nasi junaci su bili vise za rubinov VINJAK i dobru STOMAKLIJU. Pjesma se orila sa terase, a sastav je bio pojacan za CIMU i MILANA HRKALOVICA iz Pirana. Kad je Nikica zapjevao: ... nema brace, rodbine sestara, iz djetinstva najboljih drugara, suza je sama potekla.

BlaPeJaKA:

za srecu nam je potrebno ipak malo vise.....? Uvjek me obraduje svaka lijepa vijest,kao sto je i ova. Ima li sta lijepse nego doci u svoju kucu,proslaviti slavu sa roditeljima,docekati Carojcare,starog prijatelja,pocastiti ih i snjima zapjevati? Ali,a ovo ali? Ovo ali je stvarnost i ono boli i ono nam uradi da suza sama krene. Ovo ali sam dozivjela i dozivljavam svaki put kad odem u zavicaj. Taj moj Tusilovic i ostala nasa meni draga mjesta,samo nocu izgledaju kao da su svi tu i kao da su

140

Sjećanje na Kordun

svi u svojim kucama,/jer svijetli svjetlo ispred i u svakoj kuci/ali kad svane,kad izadjem iz svog dvorista,i kud god da krenem kroz moje selo,sve samo nepoznate face i nepoznati ljudi.Sad je kao malo bolje,vratilo se vise nasih,usli su neki i u svoje kuce,uglavnom stariji ljudi.Ali to jos uvijek nije to,jer za srecu mi je potrebno ipak malo vise: moj brat,moja sestra,moja kuma,moji prijatelji ....... PS: cestitam na ulasku u svoju kucu Mladom Novakovicu, a svima onima koji jos cekaju da udju u svoju kucu zelim da sto prije dobiju kljuceve od svojih kuca i da se psihicki pripreme koliko je to god moguce,jer tek tad ce im biti jako tesko.

CORDON:

Obicaji Korduna .....>ZENIDBA...ZENIDBA...ZENIDBA <.... Odlucio sam da malo razbijemo monotoniju na sajtu sjecanjima na neke obicaje u nasem zavicaju. Ovaj put govoricemo o zenidbi u neka starija vrema na Kordunu.Manje,vise ti su obicaji bili slicni na cijelom podrucju Korduna. Malo ce mo se podsjetiti kako je to nekada bilo, mozda saznati nesto novo, prepricati onima koji dolaze iza nas....................... ..............................ZENIDBA.................................. Sad cu ja kazati kako sam babu Evicu isprosio. Evo je pa nek' rece da lazem. Zet moj dosa odje i kaze ima u Malickoj cura, kaze morda ce dobiti dobrovoljacku zemlju. Njezin je caca kao dobrovoljac dosa iz Amerike u rat 1914 godine, a umro kod Zagreba, u Ljeskovcu. Uvat'lo ga nodje.Izednio i zatrazio vode, aovi dok su donjeli on gotov, izgorio odma'. Bijo debo, znas kako su ranije Amerikanci dolazili debeli kaj uranjeni prasci. E, idem ja sad vidjati tu curu i samnom ide taj zet. I druze moj, dodjemo mi gore, u Malicku. Kad tamo, nji' dva, njezin stric i jos 'edan. Stari pusi lulu i sjedi na krevetu. Ja i moj zet sjedemo na klupu za sto. Sad mi mislimo oni ce pitati zasto smo mi dosli. Kad nji dva pocese o kestenovini, koliko je ko preda kestenovine u Vrginmostu, pa o zagi >'merikanki<, kako idu u kiriju, kako sjeku i sve o tome.Meni to dodijalo. Znas kako je ,meni sve gori ispod gujsce. Ja imam neku motku ljeskovu, pa uskucu, niskucu. Reko ,stari znas li zasto smo mi dosli? Ja njesam dosa' da slusam o vasoj zagi i vasoj kestenovini! Ja sam dosa'da bi se zenio sa vasom curom. A, dreknu on, pa nastavi: Njesi ti dosa da se ozenis, vec si ti dosa da dobijes novaca!A ja njemu mam vako: Slusaj stari, ti svoje novce sakrij i trosi, ja tvojije novaca ne trebam. Ako se meni cura dopane, ja trazim nju. Onda i stari malo omeksa. - Pa eto vidjecemo, veli on. -Kako ce mo vidjeti, odma'cu ja?

Sjećanje na Kordun

141

-Ja cu poruciti, neda se stari. - Ma koji je vuk ijo mesa po poruci?Nije ni jedan. Reci mi tu, odma'. -Nemerem bogami, ali eto, ja cu doci poruciti. -Jebi ga, ja osa , pa cekam. Nije meni toliko do cure, nego da dobijem tu zemlju. Znas kako je, nas petreo brace, a zemlje malo. Sutradan ja oceram goveda do mlina da se napiju i ugodim odma'goveda kuci, a ja sa puskom ugidim karaj Gline tuci race. Spustim se ja u Tuk siroki, pa do Jaze, a onda dolje ispod Mijaka, pa kuci. Vec sam ja na cesti, kad tamo Mile Armak, drzi hogu na kopi kamena i podbocio se. Mi tu zdravo, zdravo, kad ce on meni: Porucio stari da dodjes kad 'oces. Ja sutradan odma'po curu. Kad smo dosli tamo, mi okasnili, jer ja sam ceka Djukana da se spremi i da ide sa nami. Prosli smo mi vec crkvu i gore cemo na neki mostic, kad sretosmo nekog Stanka Ivosevica. On je bio kod nji', pa mislio da necemo doci, pa kreno kuci. -O, vi sad, a oni vec polegali, veli on. -Ma sta mene briga sto polegase, nego se ti vrati i odi sa nama. Vratimo mi njega i dodjemo do curine kuce, a on zove starog da otvori, veli dosli prosci. A stari ce iz kuce: Neka se jave! Ja njesam bio bas pripravio baruta. Nema nego ono u puskama. Njesam isa u Toplice , ni u Kladusu, a kod Mijaka u trgovini nije bilo. Mi za kubure, pa ispucamo koliko nas ima. Stari prebroji, otvori i pozva nas u kucu. Sjeli mi za sto, pa sjedi, pa sjedi, a cura se nikako ne pomilja.Proslo to dosta vremena, kad li evo nje.Ja za novce i jabuku, pa dadem curi.Raspakujem monda torbu, izvadim pogacu I pleca i narezem, pa veceramo.Onda posaljem sina od njezinog strica da mi kupi baruta, édno cetri >kuruza< i pet skatula kapslina, pa sisaj do zore. Ujutro, kad stali krenuti, snjeg zapa do pasa, a dosli po kopnom, tek posarica bila.Prije nego sto smo krenuli, ja nju pozovem i recem joj: Mala, ti ides samnom. Ja imam mater i nju cesto boli glava, valjda su i onda bili ti tlakovi, vrag bi ga zna'.Budes li slusala drugoga osim nje sto ti rece, onda nemoj ni kretati.To ti velim sad jos dok smo tu, jer ti imades cetri strine, imas striceve, brace neznam ni koliko ih ima, a isto tako i cura. Ti budes svacju rijec kupila i slusala, ti nemeres biti samnom, ési li me razum'la? -Esam, veli ona.Dobro. E , sad gazi cjelac. Dje je Malicka, a dje Crni Potok. Kad primakli se mi kuci, mati nju vidila sa prozora, pa kad je ugleda nako maljesku, moja ti mati brze u krevet, pa se pokrije preko glave.Nije joj snasa po volji. Evica prebaci jabuku preko kuce, pa u kucu. Taman mi sjeli da ce mo nesto pojesti, kad li sance pred kucu. Stari natovario robu, i dosa'za nama. Jo, kad su ukucani viknuli, evo robe, a moja mati odma podigla glavu, pa vidila skrinje, e dobra snasa sade.Jer snasa pune skrinje naslagala.

142

Sjećanje na Kordun

-Mama, dje cu ja robu, pita snasa. A jo snaso, imam ja praznu skrinju pa mores u nju. Pa u onu skrinju 45 plata, pa pet salova, pa pod majeku, dvije zlavace, pa sal, pa platu. Sad je majki snasa po volji, sad je dobra. Kasnije proslo podosta vremena, kad sam dobio njen krsni list, odem ja nasem popu, bio je to neki Rus. Dosa je bas na Veliki petak. Tu se poslje rucka sa njim dogovorim u koju nedjelju treba doci na vjencanje. Kad smo posli na vjencanje, povezem ja njemu dva metera drva.Tako se onda placalo.Eto, tako sam ja to obavio............ zapisao: Bucan M. Bosko 15.02.1987, godine u Crnom Potoku kazivao: Vojnovic Mihajlo - Mican Sarac rodjen 1908 godine, iz Crnog Potoka .........ovaj clanak objavljen je u prvom broju >Kordunasa<, kako pise u zaglavlju > novina za Kordunase i prijatelje Korduna<, mart, 1988 godine.Izdavac, zavicajno dustvo >Kordun< , Novi Sad......... Ne znam da li vam se svidjela ova prica. Pozivam sve one koji dolaze na ove stranice, a koji imaju sto reci o obicajima naseg kraja , da mi se pridruze. Pozdrav svim onima cije misli lete na Kordun............... CORDON

crni potok:

Djed Mican Drago mi je bilo ovo procitati , sjetiti se obicaja, sjetiti se neki ljudi koje poznam, il bolje reci koje sam pozna. Taj isti djed Mican nazalost nije medju zivima. Ubijen je od strane ustasa u svom kumpjeristu pocetkom augusta, odma poslje oluje. Pozdrav sa one juzne , suncane strane Petrove gore uz rjeku Glinu!

milicaB:

Obicaji Korduna Opet ja,kordunaska snajka malo da se javnem.Nisam imala vremena da se ranije javim ali za lepu rec nikad nije kasno,pa evo da se zahvalim Cordonu za cestitku za 8 mart.Zaista sam se obradovala. A ova prica o zenidbi je zaista interesantna i nama koji nismo sa Korduna (samo ja sam ipak srecna sto moj Dejan nije dosao ispred kuce da puca a i njegova mama se nije pokrila po glavi kad me je videla hahahaha).Srbijanke ipak nisu zene koje mnogo trpe pogotovo ne cutke.

Sjećanje na Kordun

143

A sad je poruka iskljucivo za Cordona:Naravno da ste pogodili o kom se Dejanu Devicu radi i zaista ste u pravu,super su krajisnici.Ili sam ja imala srece.A sad da Vas pitam sta mi je receno da Vas pitam da li ste vi Zeljko Kresojevic ili poznatiji kao Zeljo Kres?Ako jeste onda VELIKI pozdrav, a ako i niste nema veze opet imate pozdrav. Molim Vas pronadjite jos neku pricu o obicajima vaseg kraja,super su interesantne(mada sam za neke reci morala da trazim prevod posto pojma nemam ni sta je zlavaca, ni majek, ni posalica i tako svaki put naucim nesto novo) Puno pozdrava krajiskom narodu (kordunasima posebno naravno) od Cacanke Milice bravo Bravo kres . Vrlo dobro - sluzis narodu. Svaka cast za ovo. Nadam se da cemo skupiti vise slicnih priloga. daka

Daka:

CORDON:

Obicaji,obicaji, obicaji............................. Vidim da ima nesto reakcija na ovo moje pisanje. Htio sam pokrenuti neke nove stvari ukoliko bude interesa.Ima toga dasta za reci, ali ne da mi se cesto biti prisutan ( dodjem tako, svaku trecu vece otprilike), jer ne valja kad se vrte stalno jedni te isti ljudi.Sad koliko je to sve vrijedno treda, ocjenite vi sami.......................... Evo probat cu nekako pojedinacno odgovoriti diskutantima: ........ za CRNI POTOK .............................. U jednoj zbirci pjesama koju mi je nedavno poslao Bosko Bucan, tvoj crnopotocan, nasao sam i pjesmu koja je posvecena djedu Micanu Vojnovicu - Sarcu, koji je opisao svoju zenidbu koju smo postavili na ove stranice pod temom >Obicaji Korduna<. Stradao je od ustaske ruke nekoliko dana nakon sto je zavrsila >Oluja< u svojoj njivi.Baba Evica i danas zivi u Crnom Potoku.Evo vam pjesme POKOSENI KOSAC koja je stampana u zbirci pjesama >Poharane duse<,autora Boska M> Bucana: POKOSEN KOSAC Jutarnje sunce bisere prosu, U mrkom klepcu damari vriste, To djed Mican otkiva kosu, Spreman da pokosi krompiriste. Pticiji cvrkut prkosi ratu,

144 Vraca u misli sretna vremena; Sa devedeset ljeta o vratu, Koraca starac, a za njim zena. Odnekud ustasa pjani banu, Bahato goni sve ispred sebe; Djed Mican nece sa puta u stranu, Recelj od kose ledja mu grebe... Suludi rafal razbi tisinu, Babine oci odgovor istu... Starac se prvo ka nebu vinu, Pokosen pade po krompiristu.....

Sjećanje na Kordun

Eto tako je svoju zivotnu pricu zavrsio glavni lik nase predhodne price, govoreci o svojoj zenidbi sa babom Evicom.Neka mu je laka kordunaska zemlja .....Slavca mu........... ................. za MILICU B ( KORDUNASKU SNAJKU )....... Snajku moramo posebno pozdraviti. Vidim da je sa paznjom citala sve stare postove, cak je otisla i na drugu stranicu i procitale osmomartovske cestitke u topicu:>Drage dame<.Ti mora da stvarno volis toga naseg Dejana kad te toliko zanima nas kraj.Ako je >povukao < tatinih gena, onda je sigurno ljubimac zena i morat ces imati oci kao >avaks<.Interesantno je to kad neko tekst cita sa toliko paznje, analizira stare rijeci, trazi znacenja. To bi trebalo znaciti da si osoba puna energije, da te zanima dosta stvari i da se dobro nadopunjujes sa Dejanom.Usput mogao bi se i on koji put javiti, a ne samo davati tebi upute i gledati preko tvog ramena.Pregledao sam malo tekst koji sam pisao pa sam utvrdio nekoliko gresaka, a ti si mislila da se radi o nekim starim rijecima ili nekim nasim krajiskim izrazima. Tako si spomenula rijec: -POSALICA - Ja sam napisao ....posarica ( poscharica )....to ti je onako kad snjeg pocne padati, a ne pokrije sve nego onako samo >prosara<...... -MAJEKA- Greska u pisanju, trebalo je stati MAJKU.... -ZLAVACA- Da budem najiskreniji nisam najsigurniji sto znaci ta rijec, ali mislim da Bosko Bucan sigurno zna jer se skoro sprema izdati rijecnik sa preko 2500 starih i zaboravljenih rijeci i lokalizama sa Korduna. Mislim da se ovdje radi o marami koju su nosile udane zene ( da bi se razlikovale od cura) i koja se u nekim nasim djelovima

Sjećanje na Kordun
Korduna zove povezaca.

145

Kazes nam da se Dejanova mama nije pokrila po glavi kad te je vidjela. Znaci da nisi bas neka >maljeska< cura. Na jednoj slici ( koje su nazalost nestale u ratu) ja kao desetgodisnji klinac cucim sa nekim drustvom mog strica na >Muljavi<( to je bilo 1971 godine), a iza mene se vidi nekoliko cura ( Seka Devic, Nena Hajdin , mama Slavica...), u kratkim minicima, i sa zaista lijepim nogama.......Eto toliko o nekim sjecanjima.............. Dodji nam po koji put u goste, bit ce nam drago. Pazi na tog naseg Dejana. Poseban pozdrav za tata Batu i gospodju Slavicu ( mama VI). Hvala na pozdravima CORDON ..............za DAKA 1 i MEMORIJAL ........................ . Ne znam ko je napisao ono sa potpisom >memorijal<, ma ne moras dolaziti svako vece, ali jednom u sedmici valjda mozes. Pozdrav >starom vikingu< Daki ( nemoj mi se samo pretvoriti u Hogara Strasnog) CORDON

CORDON:

Oicaji Korduna .…> PROSNJA...PROSNJA...PROSNJA <...... Opisali smo u proslom prilogu zenidbu, a nismo rekli kako se cura prosi, i kakvi su obicaju u prosnji. ****************************************** ......................PROSNJA......................................... Cura i decko su se obicno upoznavali na zborovima, mada je bilo slucajeva da se decko i cura nisu ni vidjali, a roditelji su celi da se oni uzmu.Ako se decko i cura nisu znali, onda se ide curinoj kuci, da se vidi svidja li se cura decku.Prvo nego li udju u curinu kucu, decko se sa cacom dogovori kako ce mu dati znak ako mu se cura dopane.Kad udju u kucu, pocne prvo prica o svakodnevnim stvarima. Caca ceka da sin gurne ili ocepi nogom ispod stola, vec kako su se ranije dogovorili.Ako nema nikakvog znaka, to znaci da se decku cura nije svikla, pa caca ubrzo zavrsava razgovor i obicno kaze kako su tuda prolazili , pa svratili, malo da pocinu. Ako decko dade caci znak da mu se cura dopada, onda se pocne govoriti zasto su dosli i pocinje razgovor o mirazu. Isti vakav razgovor vodi se i kad su se decko i cura vec ranije upoznali. Na vakve razgovore idu roditelji, ujaci, stricevi ili neko stariji od

146

Sjećanje na Kordun

rodbine i decko tada ne ide. Bilo je slucajeva da se ne dogovore oko miraza, pa od zenidbe nije bilo nista. Cura koja je bila bogatija imala je i vise prosaca, pa se prvo i udala. Ako se uspiju dogovoriti oko miraza, onda se dalje dogovaraju kad ce se curi dati novci i jabuka. Tada dolazi decko jabukovati curu ( daje joj jabuku i novce). To je bila ko vjeridba. Neki nisu celi praviti svatove dok se curina roba ne pripravi, a neki su opet vozili robu odma kad su bili svatovi.Obicno se roba dovozila kasnije, osam ili deset dana, kad se dodje u >povodjaje<.U povodjaj su isli roditelji i curina rodbina, braca i sestre. Kada se obavi jabukovanje onda se roditelji decka i cure dogovore kada ce biti svatovi i deckovi roditelji najave broj svatova sa svoje strane.Svatova nije bilo puno, jer se i skromnije zivjelo, a i sve se to obavljalo u kuci, u kojoj bas i nije bilo puno prostora, a sve to jos obicno u kasnu jesen ili u zimu, pa svatovi nisu mogli biti vani. Ja se ne sjecam da se neko zenio dok su trajali poljoprivredni radovi.Bez obzira koliko bilo svatova sa deckove strane, uvijek ih mora biti neparan broj, jer kad povedu mladu da ih bude napar. Po curu se islo obicno uvece. Kad dodju predmladinu kucu tu ih saceka gospodar kuce i trazi od svatova da se prebroje. Oni ispucaju iz kubura i pusaka, gospodar kuce prebroji, i pusta ih u kucu. Gospodar svatova vodi mladozenjine svatove. Kad ih je gospodar kuce pustio u kucu, oni pocnu pricati kako su oni putnici koji su zalutali pa su culi da u ovoj kuci ima vodic koji bi ih izveo na pravi put. Ovo je obicno prva prica gospodara svatova, koji je morao biti spreman na sve, a narocit dobra pricalica. Poslje toga pocnu izvoditi i nuditi im vodica. To je obicno muskarac preobucen u zensku odjecu ili kakva starija zena.Gospodar svatova govori kao to nije njihov vodic. To traje dok se na vratima ne pojavimlada.Onda gospodar svatova kaze da je to njihov vodici da su oni po tog vodica dosli da ih izvede na put. Cura tada dolazi za sto i sjeda izmedju kuma i djevera ( mladozenjinog brata). Tada svatovi iz torbe vade rakiju, pogacu i plece, da se okrepe posto su dosli izdaleka. Svako od svatova sa curine strane mora da uzme malo hrane i da popije rakije, to je kao prijateljsko. Kad se svi tako obrede, na sto se onda iznosi vecera. Jede se i pije cijelu noc. Zadnje se daje kupus i meso, sto je znak da se treba kretati. Obicno se govorilo: Kupus u ledja, torbu na ledja. Dok su jos svatovi za stolom djever ili stariji svat uzimeju tanjer ikazu: Ovaj je tanjer prodrt, treba da se okrpi. Onda svatovi bacaju novac u tanjer, i to samo mladozenjini.Potlje toga se svi svatovi koji su dosli po nju, mlada kiti ridama. To je obicno pred jutro, pred polazak. Mlada iz kuce krece sama, niko je iz kuce ne prati na putu mo mladozenjine kuce, niti ko ide od njezinih svatova. Tamo nedje do rata, prostiralo se platno od kola do kuce da po tome mlada ide. Kad dodje pred kucu mlada baca preko kuce jabuku. Ako ne uspije prebaciti jabuku, nego se ona vrati, vjerovalo se da mlada nece u toj kuci obastati. Poslje toga poljubi se sa majkom

Sjećanje na Kordun

147

( svekrvom) i ostalom mladozenjinom rodbinom. Mladoj se onda dade kru' u sake da ga unese u kucu. Nekoj mladoj su davali i musko dijete da ga unese u kucu, da bi prve godine rodila sina. Kad udju u kucu, mladoj i mladozenji dadu da nesto pojedu iz nacava, kocku secera ili sta drugo.I to je bilo za srecu. Nakon toga sjedaju svi za sto, koji ih vec ceka postavljen. Za stolom se ostajalo do jutra, uz jelo i pice. Mladenci su mogli ranije otici.Kad mladenci podju na spavanje donese im se jabuka da zajedno pojedu, da bi se buduca djeca umetnula na jedno i drugo. Prije nego mladenci legnu, obicno im se razmontira krevet, tako da se srusi cim legnu, ili im se metne kakvo drvo pod platu ili jastuk da ih zulja. Ujutro mlada ustaje i ide na vrelo po vodu................ Kazivala: Vojnovic Sava iz Bereka opstina Vukovar, rodjena 1926 godine u Crnom Potoku ( u novembru 1997 godine iselila se sa porodicom u Srbiju- selo Slankamen) Zapisao: Bosko M. Bucan 20.08.1987 u Bereku U teksu se javljaju neke nase rijeci i lokalizmi, pa da malo objasnimo: SVIKAVATI - dopasti, svidjati POCINUTI- odmoriti se POVODJAJ- odlazak u goste prvi put poslje svatova JABUKOVANJE- davanje djevojci jabuke, sto je znak da je ' isprosena RIDA- dugacak vezeni peskir OBASTATI- ostati, a u sirem smismu opstati ****************************************** Ovo je malo sjecanje, kao su se udavali i zenili nase babe i djedovi , koji su se smjesili sa onih >povecanih <slika koje su visile nedje iznad kreveta i preko kojih je stajao obavezni vezeni peskir , i kako je to nekad na Kordunu bilo.Barem za sjecanje i pricu................... Toliko za ovaj put. POSTOJACEMO ONOLIKO KOLIKO BUDEMO PAMTILI! Pozdrav CORDON

148

Sjećanje na Kordun
Obicaji Korduna... >IZMIRENJE NA KRSNOJ SLAVI <...

CORDON:

.....Evo prodjose vec neke slave koje se obicno slave na Kordunu, i uskoro ce doci jos neke. Sto je slava nekad znacila za kordunasku familiju, i kako se nekad slavilo nek vam kaze ova prica... IZMIRENJE NA KRSNOJ SLAVI Ja ti bogami ne bi zna reci kako je slava nastala, ali znam od djetinjstava sta je ona za nas bila i zasto su nam je preci cuvali i sacuvali. Po mome ima tu nesto krupnije, od one stare >Ko salvu salvi, tome se i pomaze<. Dana kad kuca slavi, pozove se sve sto je najmilije i srcu najblize: kumove, pobratime, prijatelje, razudane sestre i ceri, zetove, ujake – radi vidjenja, razgovora i dogovora. Nezvan na slavu niko nije dolazio. Bezbeli, jelo se i pilo, a slavska svijeca na stolu i kolac, pa zdravice, uljepsavalo je svecanost toga dana. Tezak je bio zivot na granici, pod tudjom vlasti koja te trpi kad te treba, ali mismo bili ljudi, a ne marva kako je to tudjin zelio. Slava nam je bila dan kada se sa bliznjima dogovaramo o svemu: o zenidbama i udajama, o gradnji stanja, o kupovini i prodaji, ko i koliko moze pomoci da bi se lakse deveralo i opstalo. A razgovaralo se, bezbeli, i o politici, u koju smo, celi ili ne celi, uvuceni, jer odvajkada nijesmo dali da nam iscupaju dusu. O tome ti govori i ona slavska zdravica, koja zaklinje da se cuvamo da nas ne bi porimili, pounijatili, poturcili i pokmetili. Trebalo je sacuvati bar ono slobode, sto je krvlju placeno. Eto, zato slave na Kordunu nijesu raspojasane pijanke i rijetko traju duze od po noci. Nikada se nije niko na slavi posvadjao i potukao, i zato se tudja vlast pribojavala takvog praznovanja vise nego masovnih crkvenih zborova i krcmarskih satri koje moze kontrolisati sa dousnicima i zandarima. Nego ja cu tebi sad ispricati kako je to bilo u nasoj zadruzi i sto je nama slava pomogla. Devedesetih godina nasa je zadruga brojala oko osamdeset dusa i imala oko sto jutara zemlje. Tada su se odjelili tvoj pradjed Janko sa sinom Sovrom i proto Danilo. Poslije se odjeli nas brat Stanko i kapetan Veljko, a ja i Marko ostasmo na starom kucistu. Sve su te djelobe dogovorene bas na slavi. Podjelismo nasu zemlju i podelasmo kuce odjeljenicima i sve brez posredovanja vlasti, a poslije smo se pomagali i lijepo zivjeli, kao i da nismo podijeljeni. A zadruga se jos za moga djeda Jovana stekla ugled na siroko, pa je nas otac Stanko biran za nacelnika vukmanske opcine. Iz nase je kuce bilo popova, oficira, ucitelja, a ranije i ajduka, ali nikada zandara, trgovaca, kradljivaca ni neradnika. Nikada se nije culo da je neki Opacic zenu tukao ili ocerao. Jogunstva je bilo , ali je sve razumno rjesavano. Radilo se , pa se imalo. Djeca su jos od pete godine ucena radu. Cuvali su tuke, kupili gra sa guvna, davili gusjenice u kupusu, okretali gatar kod snivanja predje. Maza nije bilo.

Sjećanje na Kordun

149

Bice to prve godine ovoga vijeka. Ti jos nijesi ni bio rodjen kad prvi put dodje do svadje izmedju nase i Pavlove kuce i to iz inata sa kojima nas Bog obdario, jos valjda kad smo nastali. Nekoliko dana pred Djurdjevdan bilo kisno, pa sjetva kuruza okasnila. Senica izbujala do pod koljeno. Sinovci mi, Pavlovi sinovi, Milos i Dusan, izvoze djubar tu u dolove na kobilama, a za njim trckara dvoje zdrebadi. Zemlja raskvasena, a zdrebad zaglibila kroz nasu senicu tamo pa nazad. Velim momcima da ih zatvore u stalu, jer delaju stetu, a oni nista. Opomenem ih i drugi put i teci put, a oni ni mukajet, samo Dusan promrmlja :>Zdrijebe do godine nema ulara!<. >Znam ja to – velim – ali ima stalu, pa ga zatvori<. Mislim poslusat ce , ali jok. Kad sam vidio da su krenuli, meni prekipi.Zgrabim pusku sa klina. Zene se okupile pa mi ne daju, ali ja se otmem , pa niz dolinu. Nijesam ja mislio nikoga ubiti, nego malo poplasiti da odvrlje zdrebad od senice, ali djavola ces poplasiti, kad se sito i silovno, a nezrelo zainati. Stojim i cekam pored senice, a njih dvojica okrenuli glave od mene i idu uz kola. To me naljuti, pa kad zdrijebe zagazi u senicu, oplaim i zdrijebe pade. Drugo odjuri, a ja cekam da vidim sto ce kad se vrate. Ali, jadna majko, kad se vratise i kobila vidje mrtvo zdrijebe, vrisnu i zarza i pokusa da se okrene njemu. Dusan je udari i ona krenu, ali ne prestaje vristati. Me taj njen vrisak udari u samu dusu, tako da sam se okamenio. Zene dotrcase i bugare kao da je mrtvo celjade. Uzose od mene pusku i ja vise ne znam kako sam kuci dosao. Sad su zatvorili i drugo zdrijebe kad su posli od kuce, ali kobila i dalje vristi.Ja to vise ne mogu podnjeti. Udjem u kucu i bacim se potrbuske u krevet, zabijem glavu u jastuk. Tu se vrisak nije mogao cuti, ali ja sam ga cuo. I mjesec dana poslije toga, ja sam ga cuo i u snu. Tu dejed Jovan zastade. Ionako se to dogodilo prije mnogo godina, on ga nije zaboravio. Suze su mu potekle, on ih obrisa, malo se smiri, pa nastavi: >Da, zene su se bojale veceg zla pa su i u nasoj i Pavlovoj kuci posakrivale oruzje. Pavao taj dan nije bio kod kuce. Nasa i njihova kuca pretvorise se u mucna prebivalista. Svi cute, samo se cuje po koji dubok uzdah. Pavao je dosao kuci pred noc. Otisao je da vidi zdrijebe i vec sutradan je dosla komisija, procijenila stetu, a zdrijebe odvezeno i zakopano. Mene moj Marko i zena nijesu tri dana pustali iz kuce. Kroz prozor sam gledao dje i dalje izvoze djubar, ali zdrijebe zatvaraju. Eh, djavo ih odnio, zasto tako nijesu odmah! Cujem da kobila zarze svaki put kad god prolazi mimo onoga mjesta dje je zdrijebe palo, a mene svaki put nesto stegne u prsima. Bio sam lovac i nijesam bio boleciv kad ubijem zivotinju, ali ovo... Kroz nekoliko dana donese pandur pozivnice za mene i Pavla da sutra dodjemo u Kotar. Vozili smo se svaki na svojim kobilama. Drzali smo rasne kobile od kojih se zdrebad prodavala koliko zacijenis. Samnom je isao brat Marko, a sa Pavlom sin Milos. Izgleda da je njega Pavao njega namjerno poveo, jer je bio razumniji od naburenog Dusana. Posli smo u isto vrijeme i nijesmo pozdravljali. Mi smo isli iza Pavlovih kola. Svuda se culo za nasu svadju, pa su nas ljudi zacudjeno gledali. A kao da se i na kobile prenjelo ono sto se kuvalo u nasim dusama, bjesnile su cijelim putem. Nase su pokusavale da preteknu i prelazile u

150

Sjećanje na Kordun

galop, ali ih je Marko cvrsto drzao, a vidjelo se da ni Milos ne zeli trku. A ja, naravno, kao glavni krivac, razmisljam kako ce izgledati nas razgovor kod predstojnika. I Marko je o tome mislio, jer mi samo rece: >Ja bih na tvom mjestu platio koliko god Pava zatrazi ako se on ne slozi sa procjenom<. Slegao sam samo ramenima i slozio se i to je bio sav nas razgovor do Vojnica. Predstojnik nas je pozvao odmah cim smo stigli, obavio ono oko zapisnika, procitao procjenu. Poznavali smo se sa predstojnikom pa nam nije popovao, nego je samo rekao da svaki od nas kaze svoje. Pavao je kao tuzitelj trebao prvi govoriti, ali je cutao i samo odmahnuo rukom. Kada se predstojnik okrenuo meni, ja sam bez rijeci izvadio kesu iz cemera, i izbrojio na sto koliko je receno. Predstojnik je pruzio Pavlu novac, koji on strpa u cemer, izidje bez rijeci, a ja za njim.Cinovnici su stajali zabezaknuti, jer valjda nijesu navikli da se ovako bez rijeci zavrsi neki spor. Otada Marko i ja nijesmo razgovarali sa Pavlom i njegovim sinovima, zaobilazili smo se da se i ne sretnemo. Ali sve je u nasim kucama odahnulo i zene su se, rekao bih, ljubaznije sretale i razgovarale nego do sada. Tako ce to potrajati do nase slave Svetog Luke. Te su nam godine na slavu stigli svi koji su pozvani, sto se rijetko dogadja.Brat nam kapetan Veljko doveo trojicu svojih drugova oficira, sto ranije nikad nije cinio. Sve je obavljeno po starom obicaju i nasi zajednicki prijatelji i rodbina prelazili iz jedne u drugu kucu da se pozdrave i cestitaju. Pavao i ja smo kao domacini svako u svojoj kuci dvorili goste, jer domacin ne sjeda za sto do ponoci. Vino smo imali iz svojih vinograda. Bilo je i crnog dalmatinskog, gustog, u povezaci da ga nosis. Ali niko ni prinapit a kamoli pjan, a pjesme i veselja kao nikad. Poslije sam saznao da su svi znali sto se sprema, ali su svi zavjerenicki sutali pa valjda jedini Pavao i ja nijesmo nista znali. Cim je prosla ponoc i ja sjeo za sa gostima za sto, dize se sa casom u ruci ucitelj Bajo Novakovic, nazdravi i brez okolisanja rece:’dragi moji prijatelji, zelja je svih nas , vasih iskrenih prijatelja i sve rodbine da se nocas izmirite, da zaboravite uzroke svadje radi dobra vasih kuca i na radost nas sviju koji vam dobro zelimo. Ako se ti Jovane, Marko i Pavao ne bi odazvali nasoj plemenitoj zelji, ne zaboravite da bi mogli izgubiti prijatelje, a dovoljno ste razumni i znate kakv je zivot bez prijatelja. Vas brat Veljko ovoga casa po dogovoru isto ovo obznanio je u Pavlovoj kuci i ja vjerujem da su i tamo rado pristali. I neka je blagoslovena vasa krsna slava koja je odvajkada imala zadatak da otupljuje strasti ljudske i miri zaracene rodjake. Meni je palo u dio da to ovdje kazem i ako pristanete, to ce biti i moj sretan dan . Dakle, ispijmo ovu zdravicu za sretan ishod nase plemenite namjere<. Jos je on nesto govorio, ali sam zaboravio. Svi smo ispili case, a onda se izljubili kao da se odavno nijesmo vidjali. Meni je bilo vrlo milo, ali mi nije bilo lako, jer sam kao krivac morao medju prvima ici k Pavlovima na pomirenje. Ali druge nije bilo. Krenuli smo Marko, sin mi Mile, uco i ja. Na polasku nam pridje moja zena Kata i sva u suzama od radosti pozeli srecu i poljubi nas. Poljubi se i samnom sto svi u kuci popratise smijehom jer se

Sjećanje na Kordun

151

tada cojk i zena nijesu javno ljubili, osim na Bozic, o slavi i jos ponekad. Ispratise nas veselo kao da idemo nekom po mladu. Kod Pavlovih je bilo sve priredjeno po vojnickom redu.Pavao i Veljko nas docekase pred vratima i izljubismo se kao da se nista nije dogodilo medju nami. Kad nas uvedose u kucu, svi su bili na nogama. Prvi nam pridjose bandoglavi Dusan, pa Milos, zamolise da im oprostimo i poljubise nas u ruke, a mi onako radosni oprostili bi dusmanu, a kamoli nebi svojim vragoderima. Tada nam pridje snasa Andjelija, zena Pavlova, ljubi se sa nama zanjemila od srece, a cure joj suze, kaj kisa sa krova.Tesko da je to vece bi ko srecniji od mene i te snase, najrazumnije zene u Opacicima, koju sam volio kaj rodjenu sestru, a isto tako i ona mene. Ona je svojom bistrinom i mudrom rijeci stekla ugled da se ni poslije djelobe nikakva odluka nije ni u nasoj kuci donosila, a da se sa njom ne posavjetujemo, pa cak i za vrijeme ove svadje. Ona je jedina i tvrdoglavog Pavla umjela urazumiti. I ostali prilaze k nama i ljube se, smiju se i pokusavaju sakriti suze. Kad se to smiri i nas cetvorica brace sjedosmo za sto, jedan do drugoga, napunise se case. Tada dize casu Teodor Petrovic, brat snase Andje, i u cast naseg pomirenja rece nekoliko toplih rijeci. Kad mi ispismo vino, napolju zagrmi prangija i zacasak i druga i treca. E brate, tada nastade pjesma i snasa Andjelija povede kolo. Vristi mladez. Svima oci blistaju kao rosa na suncu, kao da su izvojevali veliku pobjedu sa dusmanom. Kolo se zavrsi i ja vidim da nesto po sobi razmjestaju. Neko na sred sobe donese tronozac, a u sobu udje guslar Srdic, cuven po lijepom glasu i poznavanju mnogo pjesama. To je brat Veljko narucio za ovu priliku.Pavao se dize i kroz prozor opali pusku, a guslar zapjeva jednu za drugom pjesme o diobi Jaksica i kako su Jaksici kusali ljube. Volio sam te pjesme, ali, brate, sad su one zvucale drugacije, svecanije, pa kao da ih prvi put slusamo, srca u nama klikte, a sve cuti i slusa kao liturgiju, a medju zenama se cuje i koji jecaj. Posjedismo tu mozda dva sata, pa nas cetvorica i jos desetak gostiju krenusmo u nasu kucu i kad Pavao prekoraci nas prag, opet zagrmjese prangije, opet ljubljenje, pjesme i kolo do pred zoru, kad se i po obicaju i posljednji gosti moraju razici. Nas Veljko koji je bio dusa sve ove parade, sav sija od zadovoljstva sto je sve uspjelo. Poslje nam je kazivao da mu je jedan od njegovih drugova oficira, koji je bio Hrvat, rekao da nikada u zivotu nista lijepse nije dozivio, niti je znao da ovako nesto postoji i moli ga da ga ubuduce povede na slavu dje god on bude pozvan. Sve to veselje prodje, a da niko, osim ono sto rekose uco i Veljko u pocetku, nase svadje i nepomenu i ako se to sve zbog svadje i cinilo. Pa eto, mnogo vode otad Radonjom protece, Pavla nestade, mi ostarismo, a da ozbiljnije svadje medju nama i ne bi. Kad dodji do kakve zadrljivice, kao da nam je svima pred ocima bilo ono nesretno zdrijebe i onaj cin pomirenja kad smo sacuvali obraz i ljudsko dostojanstvo. A kad nas Pavao u pijanstvu ucini ono sto ti je poznato, pa ispred zakona pobjeze u Ameriku i tamo umrije, moja je snasa Andja dvadeset godina bila domacin kuce pored tri ozenjena sina i nikom ne pade na um niti da smijeni do smrti, niti dodje do djelobe. Eto, tako su zene umjele cuvati obraz i

152

Sjećanje na Kordun

ugled kuce. I kada smo vec kod toga, drugi put cu ti pripovjedati kako i zasto dodje do djelobe izmedju mene i Marka i to pod stare dane....... Koristen materijal iz knjige >Narodne pjesme, poslovice i slike iz zivota i obacaja Srba na Kordunu< ( knjiga II), autora Stanka Opacica – Canice, izdavac >Prosvjeta< Zagreb, 1987 Pozdrav CORDON

CORDON:

…Obicaji Korduna……+++ POGREBNI OBICAJI +++….. _________________________________________________________________ Kad bolesnik umre, neko od svojte stavlja mu u desnu ruku upaljenu vostanicu da mu dusi osvijetli put u raj.Zaklapa mu oci. Ako oci ostanu otvorene, smatra se da ce jos neko iz kuce ubrzo umrijeti. Zatim pokojnika okupaju i obuku, a onda mu stave na ocne kapke metalan novac, da se oci ne bi otvorile. Taj se novac daje prvom slijepcu ili prosjaku koji naidje. Kupanje se obavlja zato da se sa pokojnika sapere grijeh. Djeca i djevojke se samo umiju jer su cisti od grijeha. Pokojnik se oblaci u novo crkvarsko odijelo, koje se sa stvarima cuva za smrt. Cesto stariji ljudi zato sami odrede odijelo. Najprostranija soba u kuci okiti se sarenicama, cilimima, kopertama, peskirima i bosiljkom. Na sred sobe napravi se od stolova ili dasaka povisen lezaj, prekrije se kopertama i sarenicama i na to se stavi tijelo pokojnika. Pod glavu mu se stavlja vezen jastuk u kome ne smije biti perja, nego trava ili perusina. Ne stavlja se perje, jer se vjeruje da zli duhovi pozabadaju perje po tijelu pokojnika i povukodlace ga. Nedje se vjeruje da ce zivad pocrkati ako se perje zakopa sa pokojnikom. Zato se ispod tijela pokojnika stavlja strugotina. Zatim se tijelo prekrije pokrovom, i sa svake se strane zapali po jedna svijeca, koje gore sve dok je pokojnik u kuci i nose se sa njim do groba. Na prsi pokojnika stavlja se mali drveni krstic, koji ljube oni koji dolaze da se oproste od pokojnika i isprate ga. Soba se kadi tamjanom, prozori se drze zatvoreni. Pokojnika stalno cuvaju tri do pet osoba, koje posebno paze da u sobu ne udje neko zivince, jer se vjeruje da ce se pokojnik vracati druzini u snu ako ga preskoci neka zivotinja ( macka i sl.) Bugarenje ( naricanje) za pokojnikom pocinje cim on sklopi oci i sa malim prekidima traje sve dok se tijelo ne spusti u grob.Tada prestaje jer kazu da ne valja uznemiravati mir pokojnika. Za njim bugari rodbina i poneka zena iz komsiluka ako je nekog svog skoro sahranila pa mu tako salje poruke po ovome pokojniku. Ni najstariji ne pamte da je ovdje bilo placenih narikaca, niti se na groblje nosilo jelo i pice. Rijeci koje se izgovaraju u bugarnji niko ne uci niti pise. Ova zapjevka dosta lici na guslarsku pjesmu. Rijeci su vrlo cesto misaone i zavise od bistrine narikace. Na Kordunu se sve do 1959. godine zadrzale

Sjećanje na Kordun

153

kucne zadruge, dje nije bilo testamenta, nego se idealni dio pokojnikovog imanja gasi u korist svih zivih u kuci, pa nije moglo biti zamjerke oko naslijedja. Zato je zalost bila iskrena i nije bilo razloga za dvolicnost. U bugarnji se nabrajaju svi razlozi zbog kojih se zali, molba Bogu za rajsko naselje, ali i kleveta onome ako se smatra da je neko kriv za preranu smrt. Tu se ne stedi ni Bog ni car. Boga se naziva krvnikom ako je premlad umro, a cara zlotvorom i dusmanom ako je poginuo granicar na bojnom polju ili od zadobijenih rana ili bolesti.Bugarilo je cesto i vise osoba istovremeno i svako je izgovarao svoje, ne obaziruci se na druge. Tako je ta zapjevka bila slobodna od sablona. Ovdje navodim zapjevku koju mi je kazivala Pavka Muskinja iz Brezove Glave, kako je bugarila njena svekrva za sesnaestgodisnjom cerkom Smiljom kad je umrla od susice: Ajoj, Smiljo, janjesce moje miljeno, Ajoj, cvijete majcin, prerano uveli! Ajoj, probudi se, andjele moj nevini, Pogledaj jos jednom jadnu majku, Pogledaj tuzne drugarice svoje Koje te cvijecem i suzama kite, Ajoj, mjesto vjenca vjencanoga. Ajoj, janje, prate te na put sa koga se niko ne vraca. Ajoj, Smiljo, ovo nije moba zetelacka, Ajoj na kojoj si leptir bila, Ajoj i pjesme zavodila. Ajoj, preranosi srp i preslicu ispustila, Ajoj, prije nego si se svijeta nagledala, Ajoj , Boze, dusmane sto sam ti toliko skrivila Da mi je premladu i zelenu uze ? Ajoj, zasto jadnoj majci srce izvadi I ostavi joj ranu neprebolnu ? Ajoj, da mi je jadnoj da poludim, Da ne znam sto su suze i jadi, Ni crni barjak sto mi Smilju u grob vodi, Da ne vidim, ni ove jauke zvona sa crkve, Ajoj, sto mi dusu neprebolnu kidaju, da ne cujem…. Kad u jednoj kuci lezi pokojnik na odru, niko u selu ne ide u polje na rad dokle se god kuca vidi, nego se nude da pomognu oko sahrane. Organizaciju posla uzima neko od prijatelja ili daljih rodjaka.Najbliza rodbina tada ne radi. Ovaj odredjuje ko ce praviti sanduke i krstove, ko ce kopati raku. Te poslove niko ne odbija i ne naplacuju se. To se smatra obavezom i odbijanje je grijeh. Rok za sahranu je 36 sati, izuzetno duzi kad se ceka neko

154

Sjećanje na Kordun

iz daleka. Rucak se nudi samo druzini i majstorima, a onima koji kopaju raku nosi se hrana na groblje. Za veceru se sprema vise jela.

Svestenik rijetko dolazi da pokojnika pred smrt ispovijeda i pricescuje, ali obavezno dolazi pred sahranu radi opijela u kuci i pratnje do groblja dje pjeva pogrebne pjesme. Kad je sanduk gotov, tijelo se stavlja u njega i sve skupa opet na odar i prekriva se pokrovima, ali se ne zatvara sve do kretanja iz kuce kada se sanduk zakuje i vise se ne otvara ( izuzetno na groblju na zahtijev porodice). Sanduk iz kuce iznose daljnji rodjaci ili najbolji prijatelji i kumovi i kad prelaze kucni prag, tri puta sanduk spuste i podignu kao poslijednji pozdrav kucnom pragu. Prema kazivanju Steve Miljevica iz Male Vranovine u prag se zabijaju tri cavla kad se pokojnik iznese iz kuce. Svijeca koja je gorjela kod pokojnika iznosi se na groblje, a tegla sa zitom u kome je svijeca stajala razbija se o prag, kao simbol sve stete od pokojnika uz rijeci : “Nista sobom ne ponese osim svoje podmotane ruke”. Kad pokojnika dignu sa odra i iznesu, rodbina uzima tri hljeba i sjeda na odar za buduci napredak kuce. Pokojnika su nosila po cetvorica ljudi na nosilima. Ako je groblje daleko, nosaci se smjenjuju. Sve do oslobodjenja pokojnici nisu vozeni iako je u selu bilo dobrih konja i kola. Govorilo se da se ne valja ili da je to poslijednja usluga pokojniku da ga njegovi blizi odnesu na svojim ramenima. Izuzetno se vozi star svestenik i pretezak krst. Poredak pogrebne povorke je ovakav : napred se nosi mali krst na kome je peskir, zatim crna crkvena litija i muskarci idu u dvoredu. Za muskarcima ide svestenik i crkvenjak, za njima sanduk, a za sandukom rodbina oba spola, a za njima zene i djevojke u dvoredima. Vijenaca nije bilo. Rodbina je nosila upaljene svijece, a ostale zene bukete cvijeca, a zimi bukete zimzelena, bosiljka i grancice smreke i omorike. Muskarci su isli gologlavi, a zene u crnini i sa crnim maramama preko povezaca i rubaca. Pred ulazom u groblje izdvajale su se trudne zene i doilje i ostajale bi tu dok se sahrana ne obavi. Kazu da ne bi radjale gluvonjemu djecu ili ostale bez mlijeka. Stevo Miljevic iz Velike Vranovine prica da su trudnice mogle uci u groblje ako oko ruke zavezu crveni koncic ili krpicu, sto ih je branilo od zlih sila i uroka. Pored rake spusta se sanduk i svestenik pjeva opjelo, a zatim govori o pokojnikovom zivotu i vrlinama. I kad svestenik prelije sanduk i otpjeva posljednje Vjecnaja i pamjat, on prvi baca saku zemlje na sanduk, zazeli mu mir dusi i laku zemlju, onda to ucine i drugi. Spustanje sanduka u raku, obicno je popraceno potresnim bugarenjem. U celo se rake usadjuje mali krst, oko 70 cm visok, i na njega se stavljaju svijece. Kad je humka gotova, po njoj se polazu buketi cvijecea. Pored malog krsta ukopava se veliki krst, od 4 do 8 metara visok, izrezbaren. Na vrh ovoga krsta stavlja se peskir koji tu ostaje dok ne istruli. Na zastitnim dascicama velikog krsta posebno su uocljiva tri >prsta<, okrenuta

Sjećanje na Kordun

155

prema zemlji- znak trojice na ruci- a treba da zastite pokojnika, tj. Njegovu dusu od zlih duhova. Na povratku s groblja svi ukopnici peru ruke na prvom potoku, a oni koji dolaze na veceru ponovo ih peru pred kucom. Ruke se ne brisu. Kad se ruke peru kod kuce, negdje je obicaj da se iznese zar koji se tri puta prebaci u rukama, a negdje se ugljenom nagarave ruke. Na veceru dolazi rodbina, majstori i kopaci rake, te pozvani prijatelji i komsije. Kada je vecera skuvana, najprije se u posebne posude, obicno iz kojih je pokojnik jeo, odaspe svega po malo sto ima za veceru i stavlja se za pokojnika nedje u kraju kuce. Za vecerom se pije vino, ali se ne kuca casama, vec se samo podizu uz rijeci: >Za pokoj duse koja se predstavila<.Poslije vecere se jos malo sjedi, a na polasku se obicno kaze: >Da Bog da se drugi put u veselju vidili<. Sutradan se poslije sahrane sve pere i cisti. Odjeca pokojnika se daje prvom prosjaku koji naidje. Posudje iz kog je pokojnik jeo baci se u neku vrzinu. Zvona sa crkve zvone sve vrijeme kretanja sprovoda, a osam dana poslije sahrane zvone svako jutro kratko. Zato se crkvenjaku daje poklon u novcu, pa carape ili kosulja. Cetrdeset dana nakon sahrane, daje se parastos u crkvi i poklanjaju se svijece, ali se grob ne posjecuje do prvih zadusnica, kad se samo upale svijce pored krsta. O zimskim zadusnicama redovno se pale vostanice kod kuce i to toliko komada koliko je pokojnika druzina sjeca. Cita se molitva za pokoj njihovih dusa. Groblja se na Kordunu nijesu uredjivala nego se samo humka odrzavala i krstovi se mjenjali. Stoka nije pustana na pasu u groblje, jer se vjerovalo da je neoprostiv grijeh uznemiravanje pokojnika. Sa groblja se nije nista kralo. (Koristen materijal iz knjige "Narodne pjesme, poslovice i slike iz zivota i obicaja Srba na Kordunu", autora Stanka Opacica-Canice. Knjigu je izdala "Prosvjeta" Zagreb, 1987 godine)

156

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

157

Kordunaški ‘biseri’
Autor topica: CaDo
CaDo:
Kordunaski BISERI !!! U ovim NASIM pomenutim i lijepo opisanim seoskim zadrugama i ljudima koji su dolazili i pricali o svemu i svacemu, sigurno ima i dobrih pricica i BISERA. Uvijek sam to volio slusati, a vjerujem i Vi, mozda je koji BISER ostao u sjecanju...? U ovoj NASOJ kavani, pomenuli smo neke: -pokojni Dmitar Kosic kad je vodio kravu u rikverc od junca, da bi ostala stelna... -prijatelj Cika Cane B. kad je pitao jednu curu za udaju ('mali da li sta j_bes')... -Mico Osep kada je u jednom trosku imao svadbu i sahranu (sve su ovo clanovi LUDOG KILOMETRA Vojisnice) -Mali Mirkic i bucice br.48 ...a Ducini biseri: on je ulovio jastreba na udicu, tri krmenadlina, lava u Cirinom vocaru, izvadio trn Plascanskom medjedu iz noge ...... ...dali ste culi za pokojnog Loskotu Paruna (Cordonov dalji djed),cuo sam za njega, ali neznam ni jednu pricu...vjerujem da ce nam tu CORDON pomoci.... Pa da pocnemo....

delpero:

pa da krenem od svojih da se poslje neko ne uvredi..

158

Sjećanje na Kordun

ko kad su se neki cigani potukli u gostioni SOKO (ja je ne pamtim, ali neki od vas sigurno znaju koja je) a moj djed prisa da smiri situaciju pa kaze "dobro ,polako...ljudi smo njesmo cigani.."

CaDo:

re:ljudi smo,njesmo cigani...SUPER Koliko puta je Cika Pajo izgovorio te rijeci smirivajuci napetu situaciju u SOKOLU ili na nasem Kordunu...to je njegova 'fraza'...dobro, taj put se prevario. Sjetio sam se jos jednog BISERA, tvoga strikana (Pere starijeg)...treci razred osnovne,tema domace zadace "Cega ste sa najvise prestrasili" ....idemo ja i stariji brat iz sela, snjezina zakrkao do koljena, nevidi se prst pred ocima,...kad ugleda ja 'VELIKU ZMIJU NA PRTINI"...rekao sam bratu, bjezmo...i nagarismo niz Postica stranu

rucko:

kazes ZAKRKAO do koljena!!!! Na Kordunu je obicaj da mlada prva ustane i da nalozi vatru,pa tako i ovog puta! Ustala mlada a ono snijeg zameo sve do kucnog praga. Od radosti se ona povrati kod svekrve u sobi i pohvali joj se kako je snijeg zabjelio. Pa rece:"Joj mamo ala je zakrko", a mama ce;"Neka,neka snajka moja, zato smo ga i zenili"! A stocete, zimsko doba nema sto da se radi, nego da se drva cijepaju i rakica trosi, tako uz pjesmu "Sneg pao staze zavejao" ,sve dok drugi nezakrka do koljena.

vujac:

klasicni kordunaski biser - mjera za kobasice Ovo je vec sigurno spominjano nedje na ovome sajtu, ali red je da se spomene i ovdje jer je mjera za kobasice jedan od klasicnih bisera. Puno je naivcina poslano po mjeru za kobasice a i sam sam davno platio tu skolu. U zadnje vrijeme taj stos se uglavnom prodavao gradskoj mladjariji koja bi obicno dosla na selo kad se kolje toboze da pomognu oko klanja ali cini mi se vise da se omaste pa onda i ponesu friskih zmara, kobasica i krmenadla preko slunjskih brda. Zajebancija je pocinjala odma cim bi Dujan prikla krmce. Krmce je zatim trebalo pokriti slamom i zapaliti da dlaka izgori. Prica bi pocinjala sa tim ko ce ici "opalti" krmacu. Nas nadobudni Mico bi se obicno ponudio da bi on isao pomoci "opalti" krmacu. I eto smjeha i zajebancije.

Sjećanje na Kordun

159

Nako toga dosa bi red da neko ide po mjeru za kobasice. Po mjeru se slalo obicno ne bas kod prvog komsije nego malo dalje, pozeljnije je da je komso na brdu ili kakvoj nezgodi. Cim bi nas junak stigao do komsije i priupitao za mjeru, komsija je vec znao sta da radi. Rekao bi "sjedi malo sinko odje u kuci dok ja donesem mjeru iz suse". Komsija bi obicno napunio vrecu sa kamenjam, ciglom ili kakvim starim zeljezom ( sto teze to bolje) pa bi pozvao naseg junaka da izadje iz kuce i ponese mjeru za kobasice. Uz put bi mu pripomeno da mjeru nidje nespusta da se mjera nebi poseremetila jer onda kobasice nece dobre ispasti. Nas bi junak tako doperjao sa potezom vrecom sav u znoju i blatu jer je obicnio bilo ili kise ili susnjezice a kod kuce bi ga docekao smijeh i podrugivanje dok se nazdravljalo ljutom rakijicom i mezila vec ispecena dzigerica.

tamo daleko:

IZLAZNA VRATA !?!??? Istinita pricica,vecini nama dobro poznati Vojo Opacic, trgovac u Petrovoj Gori i nekadasnji golman Buducnosti, na svoj zajebantski nacin nasalio se sa jednim nasim seoskim Cicicom: "Dobar dan decki, da'l imate ULAZNA vrata"...javlja se najmladji trgovac Vojo: "dobar dan Cica, nemamo,! imamo samo IZLAZNA"..."a kad cete dobiti"..."mozda sutra"?.........evo ti Cice sutradan i vice sa vrata:"Ej ti mali, places mi za ono juce...dobro te je Veljko(V.Radovic) iskolovao"

pokojni njamnja:

lokalni biser U Grijakovom selu zivio cojek kome je nadimak bio "Gujscica" bio dobar cojek, malo siri nego vislji, a i sam nadimak to govori. Nije se to njemu smjelo nikako reci, samo su mjestani izmedju sebe tako ga zvali.Bio je poznat po tome sto se kod njega kupovala dobra bravna. Udala se mlada Kupljencanka u Grupaciju i kao i svaka vredna snajka preuzela sve obaveze u kucanstvu. Cula ona za Gujscicu i njegovu bravnu,pa ceti ona pravo njegovoj kuci. "Dobar dan", "dobar dan" rece on, "Cika Gujscica mozete mi reci kad ce kod vas biti bravine za kupti?" a on ce ti nato da je j...Gujscica i onaj ko joj je to reka za njega" i jos joj doda:" i kad je bude za tebe je nece biti!" Ljutito se okrene i ode za svojim poslom. Ona nako zbunjena, ni na kraj pameti nema sta je ustvari rekla dok nije dosla kuci i tako sve redom ispricala. Svi se ukuci pocese smijati,a njen muz najvise, jer on ju je tako i uputio da mu kaze. Ispravili su tu "gresku" poslje nji dva ma muski nacin, kod Nane u gostioni. Mladoj snajki je dugo godina bilo neugodno jer bravna se i dalje jela u njihovoj kuci, i normalno kupovala kod "cika gujscice" .

delpero:

hmm.....

160

Sjećanje na Kordun

Krenuo jedan coek nekud, al ga je prevarlo pa je malo vise popio.Zamislio se on tako i ne gledajuci okolo izadje na cestu............udari ga auto da je odletio nekoliko metara dalje u neki jarak.Covjek zaustavi auto i izadje da vidi sta se desilo,probljedio jadan,misli ubio nekoga.....kad ustaje Milan iz jarka,otresa svoj kaputic i rece:"Hm....dobro si ti i prosao" …i MISKO je clan Ludog kilometra! A zaboravili ste Dragica Knezevica-Gicu iz Vojisnice,opcinskog inspektora,poznatog po uzrecici koju je izgovorio generalu Kresojevicu na terasi starog hotela Vojnic pred dosta prisutnih:"K--ac ti moj Misko znas o vojsci" te pocne mu drazati predavanja........(bilo je to ono vreme, davno prije rata).

vojisnica:

bijoicuo:

...nije nego... ...prica je istinita,jedino se desava u mirnodopsko vrijeme,dok je gen. Kresojevic bio komandant SVIH TENKOVA tadasnje SR Hrvatske....e..njemu je "Gico " rekao,"qurac ti,,Mishko moj znas o tenkovima"... ne znajuci KO je gen.KRES!....{P.S. godine su prolasile,a onda je jedan ISTOG prezimena (KRES.. IC) ljubio cijev tenka...bar je tako prikazano 1995. na famoznom CCN -u!!!! Svaka VAM CAST,KRES..........ci....)!!!

Cijev:

I zbog cijevi . . . I zbog cijevi niti jedan se ne usudi doci na Kordun. Jedan jer im shefovao a drugi jer ju je ljubio ...

BlaPeJaKA:

Baba i djed ! Mjesto i vrijeme dogadjanja: Krnjak, Cetvrtak /sajmeni dan/ preciznije: mostic kojim se ide od Biljanine gostione do delikatese,ambulante i u postu Stoje ti baba i djed i vodi se malo glasniji razgovor. Veli ti djed babi:" Muci Danca!" Baba odgovara:"Mucim!" Djed:"Ma jel tvoja vajek mora biti zadnja?" Baba:"Nemora" slikovitost.... Ide baba preko dvorista i nosi kantu vode.Prolazi komsija cestom i pozdravi babu te upita:"Oooo, Dance sta mi radis?"-"Ma Mico , j.... se s tijem krmcima",odgovori ona. (da se neko ne bi naljutio, imena su izmisljena)

delpero:

Sjećanje na Kordun Omer Pasa Latas:
bilo je i crnih bisera na Kordunu. potrbushina

161

...jedno toplo jesenje predvecerje, a muz i zena pospremaju konak, uz sve pospremanje ide i uobicajeno nezadovoljstvo, mala prepirka i svakako muzeve pretnje: plat' ces ti meni, uvjek nesto izmisljas, je.... te kokosi, podaj ceni, samo canjgas, ako jos jednu pisnes, prebcu te, ma najradjeb te ubjo ili zakla, samo da boga nije... Komsija preko plota posprema svoj konak i ko bajagi nezainteresovano prisluskuje, ali se bome nadoveza na Perin monolog: -Brez zamjerke Pero, ako je budes kla ostavde meni dvjekile potrbushne. Dogadjaj je istinit, ime je ispravno a prezime i lokaciju smo namjerno izostavili. Omer

unuk:

Nekoliko dana poslije OLUJE ! Moja baba, tad 81.godinu, uz sve patnje koje je prozivjela, desilo joj se i ovo: nas covjek koga je toliko puta naranila, zapalio joj je kucu, stalu, poveo jedinu kravu, ona zanjim i u komsijskom vocaru dolazi do fizickog obracuna, on joj prebija ruku, nogu i sva je bila u modricama, lezeci tu ni mrtva ni ziva, drugi dan dolazi hrvatska vojska, njih 5-6.Jedan je upita: ‘Baba tko ti je to uradio’, a ona njima odgovori:"JANJE, MAJKU JEBA SVOJU, GORI JE NEG USTASE.........."

CORDON:

Zeleni cojk ..................... ........Duh narodu ne mozes ubiti. Kordunasi su uvjek imali duha, i smisla za zajebanciju. Dobro je da to bar negdje, pa makar i an ovaj nacin ostane spomenuto i napisano.......... ............Evo price........petak.....sajmeni dan u Karlovcu. Kordunasku zenu mozes lako prepoznati. Suvonjava, obavezno u crnoj ili barem tamnijoj robi, sa rubcom na glavi. Kad god nosi nesto za prodati ( za razliku od >Kranjica< koje su zadnji strucak cvijeca iz baste znale dobro unovciti), uvjek zuri, kao da se srami sto je dosla prodati gra ili kokos.....Tako zure nase dvije zemljakinje. Edna nosi na glavi nekakvu kosaru i ne gleda bas u semafor, i pravo na zebru....I zamalo da je ne zgazi auto da ju ova druga ne povuce.....>Kud ces Miljka u picku matrenu, vidis da se nije upalio onaj zeleni cojk!<............ CORDON

CORDON:

……>Cacan i tintopoljka< …… ..........Zaposlio se nas Cacan u >Autotransportu< ( a dje bi bukovcani drugac?) kao konudkter. Plava kuta, oblesena torba, tintoplajka za uvom ( u ono vrijeme jos nije bilo

162

Sjećanje na Kordun

onih famoznih masinica za karte). Kad za neko vreme, zaredase kontrole ( nikad ne znas kad ce banuti), koje zagorcise zivot nasem Cacanu. Uvatise nekoliko ljudi bez karte, i vele ako te drugi put uvatimo, letis sa posla. Sad ima tu vise razloga zasto ljudi nemaju karti. Jedan od razloga je i losa cesta, pa >posta< ( model otprilike kao onaj kao u filmu >Ko to tamo peva?<, leti cas ljevo cas desno. Cacan na zadnjim stepenicama, bori se sa ravnotezom. Skilja u kartu, slovka slova, pljuje u tintoplajku. Jebi ga ne ide to lako, a ni sa slovima nije bio najjaci. Sad, vozi se tu i te nase sirotinje, pa joj progleda kroz prste, misleci ako ne bude kontrole, da im ucini uslugu. Ali kontrola ne spava..... ........Ide Cacan uzbrdo poslje posla ( dosa je sa >postom< sto ide u pola cetri ), misli: >Ma jebi ti to Cacne. Ocerace ovi mene sa >drzavnog polsa<, ovi se ne zale, pa ajde opet kopaj, ori....aj usumu....Kod kuce ga cega vec spremljen rucak, jer zna zena kad se Cacan vraca.Ali ovoga puta ne sjeda za sto. Baca konduktersku kapu , kaze zeni:>Dovezde one tacke!<. Zena se cudi, ali izvrsava zapovjed svoga cojka. Cacan sjeda u tacke, i komanduje dalje : >Pravac u repu!<. Zena vozi Cacana u tackama na redove repe. On vadi tintoplajku i karte......tacke poskakuju........ljulja se vise neg u >posti<. Zena zbunjena, ali ne smije nistra pitati.... ........I tako je Cacan >vjezba< jos koji put i osta bogami na poslu............... ..........Ovo je bilo sjecanje na jednu od legendi nasega kraja. Ovih dana otisao je Cacan ….na zadnju voznju >postom<…. …………….IMAAAAAAAAAAAAA IZLAAAAAAAAAZZZZZZZZ !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

SEOSKA LOLA:

….. jos jedna kordunaska Ljeto,8.mjesec,zvijezda pripekla,tocno podne.Mati vice iz kuce:`O Mica, ajd`de prevrni onu krmu!`, a on lezi u `ladu i ne `abadira` na njeno `caprenje`, dok nije `dodi jala`. Pa ce Mica njoj:`Da te ne bi ja jeba` na ovoj zegi!!!`

CaDo:

Ludo prezime &orginalna psovka ! Nasi Opacici,Vojinovi caca i mati imali su u rijeci slijedece psovke...'jeba te makarun' i 'jebla te zarka tava'... Jednoga dana vode oni kravu od junca (ne u rikverc), prolaze oni kraj kuce moga ujaka MAKARUNA, sjedimo mi ispod orasa, krava se malo popuntala, nece da ide, a Vojnova mati Desa ce reci"JEBA TE MAKARUN STO NEJDES"...na to ce moja ujna Desa dodati"STA KAZES TI MAKARUN NA OVAJ PREDLOG"...svi smo se rasmijali, a Vojnova mati od srama nije znala sta da radi, kad god je vidjela Ujka stalno se izvinjavala...

Sjećanje na Kordun

163

ps.U pravo vrijeme spojili su se 'ludo prezime i orginalna psovka' a nama je posluzila za SMIJEH i DUGO SJECANJE.

zadacnica:

Pricalo se... ...ne znam jel istina,ali,u jednoj od zadacnica iz "maternjeg" jezika,kazu da je Zarko (iz Opacica),izmedju ostalog, opisujuci "kordunasko jutro",napisao : ...a kokosi se RAKOLE po dvoristu" ! "Drugarica",po zvanju - pismena - nije znala sto znaci glagol "rakoliti",pa su joj djaci - objasnili...

mi djeca:

….i Cika Veljo! Vraca se nagluvi Cika Veljo iz mlina...... -mi djeca:>dobro jutro Cika Veljoo< -Cika Veljo:>MELJU,MELJU< -najveci i najbezobrazniji:>ma dobro jutro, jebo ti ja zenu< -Cika Veljo:>NEMOS OD NAVALE<

CORDON:

Madzini biseri................ .....Ovi >Kordunaski biseri< nebi bili kompletni bez starog Madze, pa da se ne izgubi, kopirao sam je i postavio ovdje..... ........Njemu sigurno treba posvetiti neko slovo.Mnogi mozda i ne znaju za ovog cuvenog starinu iz naseg kraja.Kordunasi i nisu bas nesto dogovjeki, pa kad neko dozivi duboku starost, to je kod nas rijetkost, a stotke osim njega je malo ko pregurao. Za dug zivot nema formule.Pusio je dosta ( pamtim da je bio jedan od onih sto nisu pusili nego >zvakali< duvan) , volio je i popiti ( boze moj...), nikad smrknut, uvjek spreman na salu.......njega nisi nikad mogao iznenaditi. To nije uspjelo ni hrvatskim vojnicima poslije >Oluje<................................................................................. Silazi na glavnu cestu Madzo, onako zguren, natrpalo se tih dosta godina na ledja ( bas da budem iskren sto kaze on ni ja nisam bas najsigurniji koliko godina imam).Pusta je Radonja.I on je posao u zbjeg, ali se na kraju ipak vratio kuci u Radonju.Zaustavlja se vozilo hrvatske vojske, izlaze momci i zapocinju pricu sa Madzom, koji je kao i uvjek u svom elementu i ne da se iznenaditi.................. > Koliko godina imas stari? < Madzo odgovara > Devedeset i sest bi po mome racunu treba imati.< > Odlicno. Znaci za cetri godine ces napuniti punih sto godina i onda ce mo ti upriliciti svecani prijem kod naseg predsjednika Tudjmana!<

164

Sjećanje na Kordun

Madzo nebi bio Madzo, da nije imao spreman odgovor: >.... A OCE LI TUDJMAN TOLKO ZIVSTI ????......< Vojnicima nije na kraju preostalo nista nego da se nasmiju....( I na kraju, umrije Tudjman prije nasega MADZE, koji je zaokruzio stotku i jos dodao jednu godinu. Sad po cijem racunu, nije ni vazno. Godina gore ili dolje.....) Ova mala prica nek posluzi tome da se prisjetimo nekih malih-velikih ljudi, i da o njima pricaju i one generacije koje ih nisu imale prilike upoznati i zivjeti sa njima. CORDON Mica@nka & Mic@n ! mjesto dogadjaja: negdje na Kordunu vrijeme dogadjaja: pred zalazak sunca, prvi sumrak likovi : Mic@n i Mic@nka Mic@n: O Mic@nka 'esi li dala ceni? Mic@nka: Esam, a 'esi li ti da kobili.

lola:

KapetanSvrdlo: Zec a Bozo ?
Pomaze bog!! Da nam ova tema nebi riknula ja cu ispricati samo jedan od bisera ,naravno istinit.Bozu Zeca vi skoro svi znate a i njegove bisere, al zbog ove mladje raje da ispricam samo jedan. Radeci prije rata u elektri Vojnickoj obicaj je bio da se ujutru rano kod Mise Keke najprije ode na pricest pa onda kad je dzigerica dovedena u stanje mirovanja na posa. Naravno to je sve bilo pod izgovorom jutarnja kavica, a uz kavicu se osmrkne pet sest malije konjacica pa si ti brale moj vec oko pola sedam bio svoj na svome. Tu se ujtru skupljala samo elita, mi banderasi, vozac zitoproizvoda, nezaobilazni mljekar i eventualno kakva prenocna budala. Jedno jutro zatvoreno,koda nas je grom pogodio tobos svima kava fali . Sta se ubiti desilo, saznali smo sutradan,Dosa Bozo Zec prije nas, a Keko dovo nekvu ludaru iz bosne pa ce se ujtru pozalti nasem Bozi da je glava rastura, a ovaj dusevan kakvog ga mama rodila, veli, ma znam ja sta je glavobolja, mene to pojede pa sam narucio specijalne tablete iz njemacke. Ode u auto i donese onaj stari osigurac od keramike(stara verzija osiguraca 12-24 V)samo mu onu zicu izvadio.Ona sva sretna popije "tabletu",al ce Bozo da je zaboravio da su to strasno jake tablete da mora najmanje dva sata da prileze jer da postoji mogucnost

Sjećanje na Kordun
da se srusi. Ona jedva docekala, osla leci mi ostali bez jutarnjeg dopinga a ona bez posla.

165

Djoks:

re:zec a bozo ? Kad si ga vec pomeno, daj nam reci kako je bilo kad je naisla kontrola, a nas Bozo utekao i pravi se kao da cuva ovce.

macesic:

Kubure! Njesam moga proci kraj "bisera", a da ne pomenem moje komsije. Dogadjaj se zbio jednog ratnog dana na radnoj akciji.U to vrijeme stariji brat(radi se o dva brata) ostavljao se alkohola i pio samo sok od jabuke.Kad su ozednili posalje stariji mladjega da im napravi po sokic,ali ko po napasti neko pripremio naftu za lampus i on je zamjeni greskom za sok! Napravi on sok i oni ga u dusak sasuse i tek onda primjetise da su popili naftu. Radi se o tome da je mladji dobio sracku,a stariji ne! Pitaju ljudi starijega kako on nije dobio sracku kaj i drugi kad su isto pili?! "Eee ljudi, pa moj braco voli sladje"! Pozdrav svim KORDUNASIMA !

macesic:

Jos 'edan ! Svako ko je navraca "kod Savica" nije moga, a da ne primjeti Matiju koji je tamo peka janjad i prasad... Matija nam je bio svima za razonodu, a njegove provale(nenamjerne) ostale su mi i dan danas u sjecanju. Ovo su dva kratka bisera(slovo "S" se cita bez kvacice)! -Cuva Matija tuke,a mi mu u prolazu nabacismo kako ima dobre tuke,debele! A veli Matija:" Ma jebiga, imal sam ja pet tuka i jednu mi zgazil auto, pa sad imam sest! -Matijin izvjestaj sa ratista:" Sinoc su dva ranjena i jedan lakse poginul"! Pozdrav svim KORDUNASIMA, ako vas jos idje ima!!!

micav:

KOKIRJANSKA pricica! Dosta davno isao Vojisnicanin pjesice pokraj kuce Gojka Sablica-Dzgoje (kuca u Kokirevu,sa desnu stranu ispod Sablica Strane)…i cuje razgovor izmedju njega i matere Dzgojina mati :>”Dje si Dzgoja, otice krava u kupus”<Dzgoja:>”Evo me mati”<,Dzgojina

166

Sjećanje na Kordun

mati:>”Pa dje’siii,ode krava u kupus”<,Dzgoja:>”Odje sam, sta se deres, cut ce neko”<,Dzgojina mati:>”Auu,krava u kupusu, dje siiiDzgojaaa”<….Dzgoja:”>EVO ME U TRNJARU-SEREM”< Taj Vojisnicanin prolazio i dobro sve to zapamtio kao humor, ispricao svima u Jugokeramici gdje je Dzgoja radio, znali su i svi Vojisnicani…ja sam je cuo na malo interesantan nacin…Utakmica u Vojnicu, stalni posjetioci, dolazi cetvorka i iz Kokireva (Stevo, Mira,Miki i Dzgoja)…utakmica se igra,… malo i monotona…kad odjednom sa drugu stranu stadiona zove jedan krupnim glasom “GDJE SI DZGOJA”, niko nista…za nekolko se cuje opet krupni glas “GDJE SI DZGOJAAA”,a sa nasu stranu gdje su tribine neki zajebant se javi “SUTI,EVO ME SEREMMM”…pa ljudi, povaljali smo se od smija.

rucko:

DUSCEVA ZENIDBA ! DUSCEVA ZENIDBA ! Tu pricu sam cuo od drugih, ali mi Dusc nikad nije bas tako ispricao, iako smo znali pricati o ovom sto cu pisati. Nesto poslije rata, perusanje kod babe Lajicinke, baba sama, drvena kucica, malo kuruza, ali zato puno mladih perusaca.Baba ispece kuglov, strudlin, bude mosta i evoti perusaca, narocito cura i momaka...to im je bila sansa da se malo isale, ispjevaju, izdrpaju u mraku, jer znali su da ih baba Lajicinka nece nikom odati. Tu je i nas junak iz price, Dusan, a zvali su ga Dusc, dali zato sto je bio sitniji ili...bio je dobricina, saljivdzija...u to vrijeme kazu, bas i nije izgledao nesto dobro, bio je sam sa materom,mrsav,radio je puno, vozio je rudu sa konjima...sjeo on u jedan cosak i perusa, tu su i cure, momci, ovi snazniji rukaju krtole na tavan, a u polumraku (bile su samo lampe) pipnu i stipnu koju za nogu kad uzimaju napunjene krtole sa kuruzima. Cure vriste, naseg Dusca bas slabo primjecuju...sjeti se Dusc, uzme kuruz i stavi ga sebi u lace (naravno domaci, u to vrijeme nije bilo hibrida), ono se nabucilo,primjetise one, malo se gurkaju i sapucu, tu je i lijepa i bogata Zorka, i ona poce oko njega se muvati, saliti...udri u pricice...Dusic je znao to na najbolji nacin iskoristiti...i da neduljim, zenidba, prva bracna noc, kakva je bila, ko ce ga znati, ali sutradan lijepa Zorka pita Dusica: 'Pa de ti je ono od babe Lajicinke'...'Sto?', pravi se lud Dusc,... 'Ono iz laca, sto se bilo nabucilo' .

Sjećanje na Kordun

167

Isprica joj Dusc, Zorka se samo nasmijala...zivjeli su dobar zivot, bili su vredni i dobri domacini, imali su dvoje djece, Zorka je jos ziva, a saljivdzija Dusc je umro prije nekoliko godina. Zivjo Pepa Tomic !!! Vecina Kordunasa, a pogotovo oni sto su pratili nogomet znaju ko je Pepa Tomic. Legenda Krnjaka i nasega "Korduna"! Ovo je jedan od njegovih bisera sa utakmica. Davnije dana jos kad je Pepa igra za juniore prislo njemu da mora van radi sebe, ali jebiga na po drugog poluvremena... kad je najbolje, a trpti se nemore! Najedanput primjeti Djamba nasega Pepu kako lezi "povrijedjen" duboko u protivnickoj polovini. Dotrci on do njega i pripita ga sto mu je, a veli njemu Pepa; "Bjezi sunce ti j.... pusti me, evo pisam"... Pozdrav svim KORDUNASIMA, a posebno nasem Pepi ako ovo igda procita !

macesic:

KOLEGA 5:

Istinite price(bez pucnjave)! BILOPAPROSLO,da nisi mislio na ovakav tip prica,ova je prica posvecena NASEM prijatelju DUCI Upoznali smo se ne tako davne 1986.godine,sluzbeno, zapisnik,koje je vase prezime...SKORUPAN,kaze on...."dobro,ako si ti Skorupan onda cemo sad skuvati Makarun sa Skorupom" i ispod njegovog napisem prezime Makarun...Izbeci se on i trazi od mene legtimaciju (jedini slucaj u 8.godina inspekcije), pogleda i kaze mi, idemo u Kuruzanu, gdje je sad to?,... pomislim uz supu, jos jedan bespravni objekat?, kad tamo...tu se toci pice,Vojnicarci znadu gdje je to, ostali smo cijeli dan,pocelo se sa sokom, onda piva, pa rakija, pa rakija i piva zajedno… Zao mi ga je, moram se podsjetiti jos nekih njegovih "istinitih prica", svi znamo pricu kada je ulovio Lava u Cirinom vocaru..., Jastreba sa udicom..., izvadio trn Plascanskom medvjedu i za nagradu dobio teglu meda...,kada je sakrio pistolj u lonac kuvane zupe...,njegovom ceni koji je cenjao orase...,sjecamo se i takmicenja njega i Uce i sveg moguceg raspolozivog oruzja (bilo nas je oko 100 prisutnih)..., ali sjecanje me vodi.....bilo je to 1994, sv.Jovo, zaseok Karajlici-3km od Primislja, snjezina oko pola metra, Vojnicarci i Krnjacani(nas oko 30-tak u jednoj zidanoj kuci), svako je nesto donio za hranu (mesa,kolaca)...sta si ti donio Duco?, u povelikom rancu izvadi tri tromblona, sklopivi stap za pecanje, najlona, udica sa musicama, perja u raznim bojama(od hrane nista), pa sta ces sa tijem...ici cu u ribolov...po snijegu?,tko ce ici sa njim?..nitko ....tko bi isao, i po ljeti se tesko dodje do Mreznice,a kamoli po snijegu...netko dobaci iz publike...ti nemas muda ici, ti se bojis....i krene NAS Duco u sred zime,po snijegu, vec predvece u ribolov na pastrmke....gdje je otisao? pitanje?...za

168

Sjećanje na Kordun

sat vremena evoga nazad, ide i prti i jedva vuce ranac, sta si ulovio...da vidimo....kad tamo 3 poveca krmenadlina, otkud ti to, ...slijeze sa remenima i kaze "ulovio, i opet mi necete vjerovati"...kad netko iz publike, dobro nemojte covijeka gnjaviti, vidite da govori "istinu", nego evo masti i posuda i da stavimo peci, ...ispeklo se to i pojelo, kad sutra cujemo....isla dvojica sa traktorom, malo popili i izgubili "kacicu"sa mesom, naisao NAS ribolovac Duco i ulovio 3 krmenadlina(pod srpski)...sta je bilo, bilo je... Dragi druze,neka ti je laka crna zemlja i vjecna slava i hvala ti za "istinite price"....KOLEGA 5.

Mmilic505: Crni BISERI Vojisnice...
Vojisnica je puna "crnih BISERA" pocev od D.Rkmana, Osepa i njegove zenidbe, Dmitra Kosica i njegove krave,Vujica i pokvarenih orasa....ja se sjecam jednog koji me je zacrvenio od srama,a poslije smo se valjali od . Radi se o jednom Vasem gradaninu (sto bi Bastaja rekao),mom velikom prijatelju Cika Cani (Djoke B.caci), koji je bio veliki saljivdzija,te pitao jednu curu za udaju "MALI, J_BES LI STA",izvinite na prostacenju,tako je rekao u orginalu. Desilo se to na tudem terenu,u Kupljenskoj, na Studenovoj pilani, pitao je njegovu kcerku koja je bila za udaju 19-20 godina, istina cura je bila malo muskaraste frizure i pokreta, desilo se i to..... koje li sramote.... Vojisnica ima jos puno crnih BISERA, i pitanje je....gdje se stvarno proteze taj LUDI KILOMETAR ????

Novakovic:

Vojisnicanin LUDI KILOMETAR JE NASTAO U VOJISNICI JOS PRIJE 2 SVJETSKOG RATA I TO JE IZISLO IZ TOGA STO JE NEKI STRIC OD GMITRA KOSICA KOJI JE BIO U AMERICI I DOSAO U POSJETU, TE SE NAPIO U VOJISNICI I KRENUO KUCI UZ VUJICE POTOK I TUKAO PO DRVECU SA FLASOM, ZVAO AMERIKU. TAD JE NASTAO LUDI KILOMETAR OD KLENICA NA ZAVOJU KOD RADE VUJICA DO KOSICA. A PRODUZIO SE DO KRESOJEVICA MOSTA DANA KAD JE MLADI OSEP U JEDNOM DANU SAHRANIO DJEDA PRIJE PODNE A POSLJE PODNE SE OZENIO. 1980 LUDI KILOMETAR JE BIO PRODAN U RADONJU OD POLE DO NIKOLE EREMICA MEDJUTIM VRATIO SE U SVOJE STARO SELO JER JE IMAO VISE RAZLOGA DA BUDE TAMO

kapetan Svrdlo:

Svaka cast majstore!! Svaka cast na trudu lijepo se prisjetiti(bolje reci saznati) te nase stare obicaje. Tako je nekad bilo rece ti nakraju a onda su dosla druga vremena i drugi obicaji.

Sjećanje na Kordun

169

Kako domacinu turti kuruz esploziva u kokosnjak ili omotati oko najbolje vocke pa kad mikne brale da se zna da se kordunas zeni.E sad sto ce jadnika steta iznosti vise neg svadba to je nesto drugo. Sjecam se, nikad necu zaboravti kad je Peko iz Utinje zenjo onog svog surlana I sam sam promovisa jedan lijep obicaj. Razmisljajuci sa svojom ekipom (sve pametni momci) kakvo sranje da mu spakujemo dodjemo na ideju da mu cenu zajedno sa kucicom dignemo na krov. Bilo je tu ideja da mu zapalimo sjenik, miniramo stalu i sta ti ja znam, al isli smo na bezbolniju varijantu(iako je Peko cenu volijo vise od Anke). Ja kao nebeski penjac(banderas)i jos par budala pripremimo sve ,produzenu lotru,radna odjela ,flasincug tabletu za uspavljivanje cene itd. Najgore kuca visoka, a sve ogradjeno pa smo to izveli u maniru pravih lopova. Ujtru rano, sta jutarnji voz na stanci, a ceno se jadan probudjo I turijo glavu kroz rupu sto smo mu ostavli, kucica zavezana za stender od struje, e to je brate trebalo vidti. Par stotina ljudi izaslo van ispod satora i jos oni iz voza,ceno cvili koda ga neko dere, e jebiga pravi dozivljaj. Poslije nam se Peko mame nauziva da je on cenu platijo 1000 maraka i taj je nemalo po njegovoj prici vepra kapitalca sam dogonijo, a tvoje je bilo samo da svinjac otvoris i da je pretrpijo sok i da nece vise da goni itd. Reko jeba ga ti, sad je visinski obucen pa ga prebaci u ticare,a on ce onda jopet na mamu i tako smo godnu dana imali temu za zajebanciju. Jebiga malo jebeni obicaji al istiniti !!

Zavicaj:

…evo malo i mojih…? __________________________________________________________________ EVO JA CU NAPISATI JEDAN KOJI JA ZNAM. U SELU SE DESILA NEKA SVADJA I ZAVRSI NA SUDU,SVAKA STRANA STAVI SVOG SVJEDOKA,KAD JE NA RED DOSAO MILOS DA SVJEDOCI SUDAC MIRIC GA PITA"PA DRUZE MILOSU STA VI ZNATE O TOM SLUCAJU,A ON KAZE NISTA,PA KAKO NISTA KAKO SI ONDA DOSAO OVDJE,A MILOS ODGOVORI,DRUZE SUDIJA ONIM AUTOBUSOM U POLA OSAM.VAN IZLAZI JESI MENE DOSAO ZEZATI VIKAO JE SUDAC. __________________________________________________________________ EVO NESTO O VUJICIMA.NA BOZIC ZA RUCKOM SVI ZA STOLOM SJEDE ,USTANE GAZDA KUCE I PRIJE LOMLJENJA CESNICE UZME ORAS SA STOLA I KAZE DAO BOG DA NAM GODINA BILA RODNA KO OVAJ ORAS I KUCA PUNA KO ORAS,KAD JE OTVORIO ORAS A ON PRAZAN A ON VELI O BOZE POVUCI RIJEC BENASTIH VUJICA. __________________________________________________________________

170

Sjećanje na Kordun

EVO JOS JEDNE PRICE KOJA JE BILA POSLIJE DRUGOG RATA.SJEDIO JE STARI DJURO RELIC U VECE NA GANJKU KUCE I PUSIO LULU,A IZ SELA SU ISLA DVA DECKA I DOGOVORE SE DA CE KRUZITI OKO KUCE I GOVORITI MU DOBRO VECE CICA DURO,I TAKO KRENU U KRUG I UVIJEK POZDRAVLJAJU DOBRO VECE CICA DJURO,A ON OD POZDRAVLJA ,DOK STARI NIJE SKOCIO UZEO SLJAKU I POVIKAO DA IM MAJKU KOLIKO IH IMA. …a onaj o Dmitru Kosicu i kravi? ________________________________________________________________ Ja sam isto cuo tu pricu za Dmitra i kravu ali neznam hocu li sta preskociti.Vodio Dmitar kravu u Vojnic da ju veterinar umjetno osjemeni.Išao je polako pjesice i kad se vracao Nikolaja ga je pitao gdje je bio,Dmitar mu je rekao a Nikolaja mu nato rece:dal' ti znas da je prema tvojoj kuci veliko brdo i ako budes vodio tako kravu izici ce svo sjeme,Moras je voditi unatrag, Ovaj ga poslusa dugo se mucio al je nije uspio odgurati na rikverc.

Zavicaj:

CaDo:

….a i ja sam cuo…? __________________________________________________________________ Znaci ima tu istne...ja sam cuo verziju od zafrkanta Brane Mazalice...nekoliko puta Dmitrova krava nije ostala stelna, ali kad je poslusao Nikolaju i dognao je u rikverc 'uz brdo', Dikulja je ostala stelna i za nekoliko mjeseci otelila je lijepog sarenog MOSANA?!? (ovo S nije ni S ni S sa kvacicom)...pozdrav

Zavicaj:

….frisko…? __________________________________________________________________ EVO NESTO FRISKO OD NASEG DZAJE VECERAS NAM ISPRICAO.USAO JE U GOSTIJONU I HTIO PITATI IMA LI KO JACI U BELI,I ON JE IZGOVORIO IMALI KO JACI I NIJE ZAVRSIO RECENICU DECKO SE USTAO I SPUSTIO GA NA POD.

Goran Tucko:

…evo i ja cu dva ispricati ?!?

__________________________________________________________________ OVAKO JE BILO KAD JE NAS NESO PULJKANOV SLUZIO U TITOVOJ GARDI.JEDNOG JUTRA DOK JE NESO DRZAO STRAZU PRED BELIM DVOROM NA DEDINJU IZISAO DRUG TITO I POSAO U POLJSKI WC,U TOM TRENU UGLEDA NESU NA STRAZI I UPITA GA:"VOJNICE JELI TI ZIMA?"A NESO ODGOVARA:"NIJE DRUZE TITO!"I POZOVE GA DRUG TITO U KUCU DA SE OGRIJE.USLI SU U KUCU ,A KAD DRUGARICA JOVANKA LOZI VATRU.TITO GA UPITA:"VOJNICE JESI LI GLADAN?"-"NISAM DRUZE TITO".-"MA KAKO NISI ,RECI STA CES JESTI!"."DVA JAJA NA OKO"RECE NESO.TITO RECE JOVANKI DA MU ULIJE DVA JAJA I UPITA GA:"A ODAKLE SI TI VOJNICE?"-"OD

Sjećanje na Kordun

171

KARLOVCA"RECE NESO."BAS IZ KARLOVCA?"-"NE VEC OD VOJNICA."DJE OD VOJNICA?"-"IZ VOJISNICE"-"MA VOJNICE DA TI NIJESI PULJKANOV?!"-"JESAM DRUZE TITO!".A TITO SE OKRENU JOVANKI I RECE:"ULIJ DE MU TRI JAJA NA OKO!" __________________________________________________________________ EVO JOS JEDNE PRICE O NESI PULJKANOVOM. U VOJSCI SE NESO SPRIJATELJIO SA JEDNIM CRNOGORCEM I KAD SE CRNOGORAC ZENIO POZOVE NESU DA MU BUDE KUM U SVATOVIMA.NESO SJEDE NA AUTOBUS I ODE NA AERODROM "PLESO" U ZAGREB.ODE NA SALTER I TRAZI KARTU ZA TITOGRAD.DRUGARICA NA SALTERU MU ODGOVARA:"DRUZE AVION JE OTISAO PRIJE DESET MINUTA,SLJEDECI VAM JE TEK SUTRA".I SETA NESO LJUT KROZ HODNIK I NAIDJE NA DIREKTORA AERODROMA.DIREKTOR GA POGLEDA I RECE:"NESO JESILI TI TO?"-KAD NESO POGLEDA A ONO JOS JEDAN DRUG IZ VOJSKE.I NESO MU SAOPSTI SVOJE PROBLEME. "NESO IMAS POSTANSKI AVION KOJI TREBA SVAKI TREN KRENUTI ZA CRNU GORU".-RECE DIREKTOR.NESO IZADJE NA PISTU A AVION SE BAS ZALECE.UKRCA SE U ZADNJI CAS I KRENUSE PREMA CRNOJ GORI.KAD SU BILI NEDJE IZNAD BOSNE OPAZI NESO DA AVION SKRECE SVE VISE DESNO."DJE CES TI DESNO?"UPITA PILOTA."MORAM U SARAJEVO DA NATOCIM GORIVA".-ODGOVORI PILOT. "MA KAKVO CRNO SARAJEVO COVJECE?!JA KASNIM NA SVADBU.LERAJ GA MALO."PILOT GA POSLUSA I KRENU PREMA TITOGRADU.NAKON NEKOG VREMENA AVION POCNE CUKATI I OSTANE BEZ GORIVA.NESO UGLEDA NEKU LIVADU I RECE PILOTU DA SLETI NA NJU.OVAJ GA POSLUSA ,SLETI NA LIVADU I ZABIJE SE U STOZINU.IZLAZE VAN I STRESAJU SIJENO SA SEBE.ODJEDNOM NESO ZACU MUZIKU-KAD ONO SATOR I SVATOVI IZA NJIH. OVE PRICE NISAM IZMISLIO JA NEGO MI IH JE PRICAO NESO.

Zavicaj:

evo jos nekoliko mojih? __________________________________________________________________ U VRELO UTINJI TACNIJE U BUCANIMA ZIVIO COVJEK A NADIMAK MU BIO"ANGIR".JEDNOG DANA U SELO DODJE COVJEK I DOVEDE KOBILU I PITA KOMSIJE GDJE TU IMA ANGIR,ONI GA UPUTE.DOSAO PRED KUCU A VANI SJEDI STARIJI COVJEK (TATA OD ANGIRA).DOBAR DAN,STARI ODGOVORI DOBAR DAN.CICA JEL VI IMATE ANGIRA.IMAM ODGOVORI STARI SAMO NIJE KOD KUCE SVEZI TI KOBILU I SJEDI DOK NEDODJE.I TAKO ONI SJEDILI I PRICALI KAD UZ POLJE STIZE SIN KAPUT NA RAMENU,A STARI MU KAZE AJDE POZURI DOVEO COVJEK KOBILU.COVJEK SAV IZNENADJEN SKOCI ODVEZA KOBILU I ODE PSOVAJUCI STAROG I KOMSIJE. __________________________________________________________________

172

Sjećanje na Kordun

Evo price o Borkanu Vukobratovicu,Isao je s posla pijan,onim autobusom radnickim iz Karlovca mislim da je isao oko deset i petnaest,Pridremao je kad se probudio nezna gdje je zamoli sofera da stane da izadje.Kad je izisao ucini mu se da je Miholjsko(a ono Radovici u Vojisnici),Krene polako, sta ce ide pitati nekog da prenoci i navrati u dvoriste Rade Vujica svog prvog komsije i pocne lupati na vrata.Rade se javi s ganjka pita koje,a Borkan veli, Cica ja sam se provezao bili mogao prespavati negdje kod tebe,Ovaj ga nije odmah prepoznao pa ga pita a otkud si ti.Iz Vojisnice kaze Borko,Stari ga prepozna, “Ma pizda ti materina jesi mene dosao zajebavati, odlazi kuci”.Tek onda Borkan shvati gdje je i polako ode svojoj kuci. __________________________________________________________________ Evo jos jednog dogadjaja koji se zbio u Relicima.Isao Nikola zvani Vavo s posla a u Relicima se rakija pekla i navrate ga da popije rakiju,Popio jednu dize se i ide, Komsija navalio ajde Nikola popi jos jednu,a Nikola veli,”Moram ici, zurim dosao je moje zene coek k meni”.A koji si ti vrag upita ga komsija?Joj ne coek nego brat rece Nikola i ode brzo kuci. __________________________________________________________________ Posto sam radio na zeljeznici evo nekih dogadjaja iz starih dana.Na Vojnic kolodvoru radio Loso zvani kotlic kao prometnik,i kako je u ona vremena glavni prevoz kod nas bio vlak ljudi su isli u Vrginmost s kanistrom po naftu s vlakom.Tako je jedan dan covjek dosao s plasticnim kanistrom na stanicu i dok je kupovao kartu Kotlic mu je izbusio sav kanistar, Jadan covjek dosao na benzinku zuri se jer vlak za nazad ide za pol sata,Kad je majstor na benziskoj poceo tociti a kanistar ko kanta za zalijevanje cvijeca curi na sve strane,Vratio se bez goriva ali ga Kotlic nije docekao na stanici .Ajde vi iz Kokireva napisite kako je ona baka ulazila u autobus kod Mice Radovica. Dr BLAF & Pikova Dama !!! __________________________________________________________________ Da sjetio sam se i Pikove Dame i jedne davne zgode...subota vece,zapravo dosla je i nedelja, lutamo, navraticemo i u Pikovu Damu....ali kljuc je vec u bravi, gazda zatvara, kaze 'decki fajnort'.....na scenu stupa nas prijatelj BLAF (Bovis Knezevic-Boro), bijelo odjelce, ukocio se i muckajuci kaze:'dob'o gospodine, nedaj boze zaboli tebe slijepo c'ijevo i dodjes meni na Svarcu, a ja cu reci,danas vise neprimam pacijente'....gazda kafane Pikova dama (her Micho) malo se brecnu i kaze 'izvini doktore'...i pusti nas unutra i mi popismo pice zahvaljuci nasem 'laznom' dr.BLAFU.

CaDo:

CaDo:

>Mirkic i bucice br.48< __________________________________________________________________ ...jednom nasem izbjeglici u americi koji je pokusao susiti kobasice prije dvije godine dode inspekcija i srusi mu pusnicu-susaru,...pronade me on,kao ja navodno dobar majstor

Sjećanje na Kordun

173

za nacrte za pusnice, napravimo nacrt, jedva prode to po njihovim zakonima, bilo je puno polemike po novinama dali dozvoliti ili ne, Miso dobije dozvolu, on je izgradi, ali je ponova odstupio od nacrta, to znamo samo on i ja, prosirio je za pola metra, jer kod njih su mjere u incima i stopama i to ga je zbunilo (uzeo je malo duze stope, npr.stopa naseg komsije Mirkica....znate li kada je caca Mirkicu kupovao bucice , trgovac pita...koji broj, caca kaze...48...trgovac se izbecio i kaze...nije to Mirkic i bucice,to je Mirkesnica i "bucetine"), i tako u tih pola metra sto se prosirilo, ja vec cetvrtu godinu susim kobasice i meso.... Mickan Mrdjenovic dobiva paket od svoje BOJE !!! __________________________________________________________________ Ovaj o Mickanu i njegovoj Boji, cuo sam od mladog Cupe...dobio Mickan paket od svoje zene iz Njemacke, dosao u postu,ozbiljni Marko Postar mu ga preda, paket je veoma tezak, ali Mickan ima biciklo, stavi ga na biciklo, nemoze ga voziti nego ce ga gurati, zadnja guma legla...sta je to tako tesko njegova Boja njemu poslala?, gura Mickan biciklo i razmislja, gura ga tesko uz Muratov brijeg, uz brdo kraj Mice Stanovcica, kraj Djujina...gdje su tek Mrdjenovici...sine njemu poslije Dujina da vidi sta je to u paketu tako tesko...otvori on njega kad tamo velika 'bukova panjcina'...tko mu je to namjestio...pitanje?, po mome...'tko ce kome, neg svoj svome'...znamo da su u posti radili Marko Postar, Dana Postar'ca, a mozda je 'panj' stigao i iz Njemacke.

CaDo:

CaDo:

Semafor u Glini…? __________________________________________________________________ Bilo je to davnih 80-tih, kada je uzimao kola od svoga Bracana, jurcajuci sa drustvom trazeci ’zute dunje’? po Vrginmostu, Glini, Slavskom Polju, Pogledicu…. Jedne subotnje veceri, odnosno vec nedjelje jutra, zaglavio on sa drustvom na Pogledicu, nako pod drogom vracajuci se kuci zaustavi ga milicija u Glini, kad su na prvi pogled vidjeli u kakvom je stanju (mislim da nije ni puvao u balon?), uzese mu i kola i vozacku dozvolu, dobro im to doslo da se pjesice i malo stopiranjem rastrezne do Vojnica. Kad je dosao kuci, pita ga caca Bracan, sta se desilo, a nas kRES snuzdrio se i lijepo mu pristojno odgovori: “Jebiga caca, u Glini sam na semaforu prosao kroz crveno, zaustavi me milicija i uzese kola i vozacku”….povjerova njemu njegov Bracan, ali kroz dva dana sinu njemu u glavu da u Glini nema nijednog semafora pa ce on priupitati svoga Zelju….”Rece ti meni da prodje kroz crveno…”, sta mu je kRES odgovorio, ja mislim da je ovako poceo recenicu:”Jebiga caca, ……….”

CORDON:

Re: Semafor u Glini….?

174

Sjećanje na Kordun

>>>>>>Sto se tice >semafora u Glini < to je bila verzija za moga cacu, koji je pola godine kasnije ukapirao da u Glini u stvari i nema semafora, a ustavri sam vracajuci se medu posljednjim gostima sa glinskog izletista >Pogledic< dobro podnapit ( u pitanju je bio rum), pristao oko tri izjutra ispred zeljeznicke pruge na kojoj se odvija dosta rijedak saobracaj ( ali nema brklje), pa kleknuvsi na sinje provjeravao da li se cuje vlak. Moje provjeravanje je prekinulo tapsanje po ramenu glinska saobracajna milicija.Ostalo znate i sami <<<<<.........

Sjećanje na Kordun

175

176

Sjećanje na Kordun

Kordunaške šaljivdžije
Autor topica: aca & CORDON
Tukan-Radonja-Muljava Danas sam dobio E-mail od Zelje i jos uvijek sam prisutan na ovim nasim stranicama vise kao citac ali sam odlucio da otvorim novi topic iz postovanja prema mom ucitelju i prijatelju . Sigurno mnogi od nas se sjecaju negovih prica i dogodovstina i njegovog smisla za "biznis" i humor.

aca:

Daka:

ugostitelj Tukan je sigurno jedna od legendi naseg kraja.Mnogo je prica koje opisuju dozivljaje, anegdote i seosku mudrost ovoga"narodnog covjeka" Kao sto vecina od vas zna on je bio oslonac ugostiteljstva u Muljavi…vidi sliku ‘Tukan i muljava’… i Omladinskom domu. Njegova prirodnost, otvorenosti humor su ostali u sjecanju mnogim posjetiocima a i nama "domacima". Niko nije znao svariti vojnicki grah kao nas Tukan. Evo par dozivljaja koji su proizasli iz toga frekventnog druzenja i usluzivanja: Dosli jedna fina dama iz Zagreba i njen muzic u Oml. cent. Tukan ih usluzuje gol do pasa, a pocrnio ko crni cigan (kosio cijelo ljeto sa svojom malom samohodnom kosilicom za nadnicu). Gospodja se odusevila kad ga vidjela tako pocrnjelog i pita : Koliko ste vi gospodine bili na moru. Tukan ni pet ni sest odgovara – mjesec dana. Na to ce gospodja svom muzu’jesam ti rekla da nije dosta biti na moru samo dva tjedna.’ Tukan ide sa pecenim janjcem preko ramena. Mi ogladnili sjedimo u ladovini i pitamo ga dali je svjeze. Tukan odgovara- ‘kako da ne ja sam mu jutros krv pustio’i istovremeno mlati prstom da samo mi vidimo - sto znaci da je bilo zamrznuto. Tukan je bio poznat i po svojoj grlatosti. Sto se njega tice mikrofone i zvucnike nisu trebali izmisljati. Ima jedna pricica za koju nisam sto posto siguran da je Tukan bio umijesan ali se radi o tri momcine njegova kalibra.

Sjećanje na Kordun

177

Sastali se oni jedno zimsko vece i pocelo se tu piti i jesti. Nakon nekog vremena, kada je sljiva zagrijala dusu, odlucise momcine da zapjevaju. Kad su huknuli istovremeno lampus se utrne, a macak koji je dremao pored vatre izleti mjaucuci u snjeg kroz zatvoreni prozor. To je bio moj prilog o naseme Tukanu. Nadam se da vas ima jos koji mogu pridonjeti ovoj temi. Daka

CORDON:

>Tukanova< kordunaska skola ugostiteljstva............

........Dosle nasem Jasku slicice sa Petrove gore. Sve u zelenilu. Vidi se Zuti put, Djurica mlin ( jos poneki koji dolaze na ove stranice dobili su e-mailom iste slike, a ostali ce ih imati u skorije vrijeme vidjeti na >kordunaskom albumu< koji je u fazi izrade i polako se popunjava).....Slike bude sjecanja, pa je spomenuti odlucio otvoriti topic o svom cuvenom >ucitelju<.Danas su njegovi ucenici rasuti ko rakova djeca. Uglavnom su svi oko sanka ( sad da li sa ove ili one strane?), neki drze svoje lokale ( tih je najmanje), rade kod drugih gazda, u sumnjivim kolodvorskim birtijama......neki u elitnim hotelima, brodovima koji krstare, golf klubovima sa odabranom klijantelom.......Ali ako uz ugostiteljsku diplome nemate i >Tukanovu< diplomu, onda se u toj bransi tesko snaci............................................. Tesko je definirati tu vrstu skole. Zna se da konobari uvjek vole malo >hapnuti<.Ali kad to naprave kulturno i sa nekom dozom sarma, nikad se neces buniti, a doci ces u situaciju da im povrh svega das jos baksis. Dobar konobar uvjek prepozna od koga >moze uzeti<......... >Tukan< iako sluzbeno bez ugostiteljskih skola bio je >alfa i omega<.Malo kome uspije prodati janje sa zeljeznim raznjem ( razanj nije bas lagan). Onu razliku dobiti koju ostvari prodajom raznja cesto smo znali i mi sami biti pocacseni.Ostavit cemo nesto i za kasnije i drugima da kazu, a ja cu za kraj ispricati dvije male price: prica prva: ......Proljece je na Petrovcu. Ocekuju se gosti......Omladinski dom ( prihvatni centar) , zaista jedno lijepo zdanje,…vidi sliku ‘Tukan i omladinski dom’ uklopljeno u sumu, izgradjeno od drveta, jednostavnog, ali ukusnog interijera...........Ukljucena je novi aparat za espresso kavu >Gaggia<.Puh ( simpaticna sumska zivotinjica sa krupnim ocima i dugim repom) smjestila se izmedju salica kave, jer joj godi toplina aparata....Ulazi mladji par. >Tukan< pita sto zele?Mladic zeli stok, a djevojka bi capucino. Vraca se >Tukan< sa stokom i kaze : >Imamo samo 57 iDrinu<!?!?.....................

prica druga:

178

Sjećanje na Kordun

.......Guzva je oko Omladinskog doma, puno je djece, treba to sve posluziti. >Tukan< je kao ispomoc iskusnim konobarima u jednom trenu ostao sam. Neko pita sta imate od sokova. >Tukan< se znoji, ne razumije se bas puno u asortiman, ali za >Coca colu< sigurno zna........ Ovaj.....ovaj....imamo, imamo .....>Coca colu<, ovaj >Coca colu<...da, >Coca colu<................. >Ma uzmite >Coca colu< .....ona vam je stvarno najbolja!?!?

Pozdrav svim mojim Micanima rasutim po kugli zemaljskoj, koji se ponekad sjete nekih malih ljudi koji su mnogima nama ipak nesto predstavljali i jos uvjek puno znace. CORDON

aca:

Tukan U pravu si Zeljo, dosle slicice i probudile sjecanja . Da i ja nesto kazem o mom ucitelju koga se uvijek sjetim i na koga sam vrlo ponosan. Prosli oktobar bio sam u Las Vegasu na polaganju nekih ispita za licencu za ovaj posao sta trenutno radim .Ljudi su uzimanje para doveli do savrsenstva ,izmedju ostalog u jednom hotelu imas licnu poslugu osobu koja te posluzuje pjeva ti pojedine melodije iz poznatih opera ili fimova.ja sam se razvalio od smeha i sjetio se svog prvog radnog dana u Omladinskom domu.Tukan i pok.Misa Eremic su sjedili za sankom na drugoj strani su za stolom bili Ciro, pok.Bakse Nenad Eremic i Milan Bunjac spremni za belu da se vidi ko ce platiti rucak za taj dan,i moje pitanje je bilo sta ja trebam da radim :sjedi tu slusaj kako mi pjevamo pa da znas kako treba ako treba s ljudima zapjevati digli su onu "mala moja micane uz kuruze diko".Polozio sam pjevanje nakon toga i skupljanje gljiva, u beli sam bio dobar i on rece znas od tebe ce jednog dana biti nesto. Bio je suncan dan, nakraju maja vreme ekskurzija, djece puna suma. Tukan kuva grah u isto vreme ima njegov omiljeni stand sa koka kolom i jedan se covjek namjerio na njega sa pitanjima kako je to bilo, kada, zasto i Tuce to sve ljepo objasnjava i ovaj svako malo pa opet ista pitanja i Tukan na kraju ga uputi:znate sta gospodine pitajte ziva svjedoka pokojnog Joju on sigurno zna puno vise od mene, on je bio ucesnik tih dogadjaja.

a ono:

...kad je... ...Jakov Blazevic bio u lovu na Petrovoj gori,pa ga Tukan nesto priupitao......Cordon,ispricaj nam to...

CORDON:

Tukanove ribarske price ................................ Nastavljamo pricu o Tukanu.Ovaj put su na redu >ribarske price<.Nije on neki ribolovac , ali o ribama se radi:

Sjećanje na Kordun

179

........Cesto su gosti >Omladinskog centra< znali biti lokalni politicari, ili oni barem republickog kalibra.Ljudi iz ugostiteljske branse bas i ne vole jako tu vrstu gostiju iz razloga sto nikad ne placaju gotovinom, a onda nema ni baksisa, nego onako >.....stavi i to na racun ....<. Tako ih ni Tukan bas nije previse volio, pa je smislio nacin kako ce ih se rjesiti. Ode van i u travi uhvati velikog skakavca i metne ga tek pecenom saranu u usta. Kad je ugledni gost poceo >otvarati< sarana, skakavac mu skoci na kravatu ( obavezno je u to vrijeme bila crvena, sa sirokim cvorom).Trebam li reci da poslje nisu vise dolazili....... .........Kraj je sezone. Gosti se prorjedili. Svode se racuni, vrijeme je inventura. Medju ostalim poslovima treba izvrsiti inventuru ribnjaka i izvrsiti kasnije poravnanje. Dio ribe je zavrsio zasigurno u kuhinji restorana, ali jedan dio ( tesko je definirati kolicinu) otisao je drugim putem ( ...ma mi volimo postiti za veliki petak, ljudi moji, pa onada ima i ti vidri, pa sta ti ja znam ...).Ekipa zaduzena za izlovljavanje vadi ribu sagovima i mrezama, a Tukan je na vagi ( najvaznije mjesto). Riba se uredno vaze i biljezi. Onda Tukan kradom vraca ribe u vodu......I tako dok se zeljena kolicina ne namiri................... ...........Sita >Tukanova druzina< i ribe na broju ............. CORDON

CORDON:

>Tukanove< gljivarske price...................... ...........Kad dodje sezona branja gljiva, malo se porani sa poljoprivrednim radovima i Tukanova familija odlazi kolektivno po vrganje u sumu sa traktorom. Nose sa sobom krtole, jer njima kese nisu od velike koristi. Odlazi se obicno rano izjutra, jos po mraku. Dok se vodio pravi >gljivarski rat< kazu da su jedni drugima preprecivali put ruseci motorkama drvece. >Tucici< znaju obicno mjesta gdje >ima gljive<. Ako je oni ne nadju, necete sigurno ni vi. Ali ako vidite tragove da je tuda prosla >tuciceva< bratija, vratite se odmah, i vjerujete da vam nije preostao ni jedan jedini vrganj............... ...........Poslje branja, se malo odmara uz potoke. Tu se presortiravaju vrganji za otkup i oni veci i nesto losije kvalitet za susenje, koji se nose kuci. Kad se odvoje oni lijepsi , manji, zdravi vrganji ,Tukanovi unuci sjedaju uz potok i plasticnim inekcijama >pune< vrganje vodom, kako bi bili tezi, a time i skuplji na otkupu.Sto ce isti mozda vec sutra poceti truliti u nekoj od mnogobrojnih talijanskih hladnjaca, manje je vazno................. Pozdrav Aci u americi, koji je zapoceo ovu temu o Tukanu,.......... Muljavi......Radonji....., kao i svima onima koji se sjecaju tih vremena.................. CORDON

CORDON:

STARI MADZO...STARI MADZO.....STARI MADZO....

180

Sjećanje na Kordun

........Njemu sigurno treba posvetiti neko slovo.Mnogi mozda i ne znaju za ovog cuvenog starinu iz naseg kraja.Kordunasi i nisu bas nesto dugovjeki, pa kad neko dozivi duboku starost, to je kod nas rijetkost, a stotke osim njega je malo ko pregurao. Za dug zivot nema formule.Pusio je dosta ( pamtim da je bio jedan od onih sto nisu pusili nego >zvakali< duvan) , volio je i popiti ( boze moj...), nikad smrknut, uvjek spreman na salu.......njega nisi nikad mogao iznenaditi. To nije uspjelo ni hrvatskim vojnicima poslije >Oluje<................................................................................. Silazi na glavnu cestu Madzo, onako zguren, natrpalo se tih dosta godina na ledja ( bas da budem iskren sto kaze on ni ja nisam bas najsigurniji koliko godina imam).Pusta je Radonja.I on je posao u zbjeg, ali se na kraju ipak vratio kuci u Radonju.Zaustavlja se vozilo hrvatske vojske, izlaze momci i zapocinju pricu sa Madzom, koji je kao i uvjek u svom elementu i ne da se iznenaditi.................. > Koliko godina imas stari? < Madzo odgovara > Devedeset i sest bi po mome racunu treba imati.< > Odlicno. Znaci za cetri godine ces napuniti punih sto godina i onda ce mo ti upriliciti svecani prijem kod naseg predsjednika Tudjmana!< Madzo nebi bio Madzo, da nije imao spreman odgovor: >.... A OCE LI TUDJMAN TOLKO ZIVSTI ????......< Vojnicima nije na kraju preostalo nista nego da se nasmiju....( I na kraju, umrije Tudjman prije nasega MADZE, koji je zaokruzio stotku i jos dodao jednu godinu. Sad po cijem racunu, nije ni vazno. Godina gore ili dolje.....) Ova mala prica nek posluzi tome da se prisjetimo nekih malih-velikih ljudi, i da o njima pricaju i one generacije koje ih nisu imale prilike upoznati i zivjeti sa njima. CORDON

dragana:

Jos nesto o Madji ! Jedne prilike,bilo je to '99 u zimu, bila sam u Radonji i nisam mogla biti da ne odem do Madje.Sjecam se dobro jedne njegove izreke koju je rekao mojoj mami:''znas snaso nesto sam od jesenas poceo zaboravljati''.Ili jos jedna kad je umro moj djed koji je isto umro u dubokoj starosti(90 god.).Kaze ti moj tata Madji:''cica,sad si ti na redu''.A moj ce ti Madjo na to:''e,Mico moj,ima tamo i mladih kozica''.I bio je u pravu,dozivio je 101 godinu.

dragana:

unuk gubi djeda !

Evo jos jedne smjesne zgodice sa starim Madzom.Vozio unuk djeda iz gmajne sa rusom.Djed je sjedio iza na dasci.Kad je unuk dosao kuci rekao je:''djede slazi,stigli smo kuci'',a djeda nidje.Kad ti ga moj unuk izgubio na pola puta.Djed pao sa daske i dosa pjeske kuci. Evo jos jedne.Bilo je to u mladim danima naseg Madze kad je zidao Dragesi Pajic pec na

Sjećanje na Kordun

181

brdu Pajca:Ozidao ti moj Madzo pec,najeo se,napio i krenuo kuci.Dragesa htjela odmah isprobati i nalozila vatru kad se pec srusi.''Ó Marko,o Marko, evo se pec srusila'',a Madzo odgovara iz doline''jeb je Dragca,sad je zidji sama'' i produzi kuci. Stari Madzo je izgubio svoju prvu zenu u drugom svjetskom ratu.Poslje rata odlucio on da se ponovo ozeni.Znao ti on jednu zenu koja je izgubila muza u ratu pa odlucio da je zaprosi.Kad ti on otisao tamo umjesto da zaprosi staru on zaprosi njenu kcer.I tako ti se Madzo ozeni sa njenom kceri.Sve ti se moj Madzo pribojavao da ona nece otici''stariji sam ja od nje 23 godine,al kad sam vidio da njoj raste stomak pomisli ja , nece ona vise nidje.'' Dobise oni poslje toga jos troje djece.Marta umrije pcetkom rata,a Madzo je nadzivi jos deset godina.

SIX:

Znam i ja Madzu....... Doduse moram se malo udaljiti od teme ,nije da znam Madzu koga vi pominjete ali ja sam u skolu isao sa mladim Madzom tj. sa Daliborom ili ti unukom od Madze kojeg vi pominjete,znam samo iz price koji su mladi prenosili da je stari Madzo zbilja bio jedan od "faca" u vreme koje je objelezilo njegovu epohu, a i mi mladi smo svakako voljeli cuti kad bi neko od starijih u nekom pozitivnom kontekstu pomenuo ime Madze ili bilo koga drugog Kordunasa, stari Madzo nije vise medu nama ,ali krv i ponos sinova i unuka Madze neka i dalje tece venama koje je Madzo obiljezio.

182

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

183

Zavičajne pjesme
Autor topica: r u c k o ♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
ZAVICAJNA Dok o zavicaju price kruze tako bih volio da su malo duze u grudima stiska me jad a tako zelim da sam tamo sad svaka rec me pogadja duboko kuco-zemljo zeljno vas je oko . Dok pišem reči ove suza, suzu stiže tako bi voleo dome da sam tebi bliže da te uzmem zemljina grudo srce bi mi zaigralo ludo da poljubim prag kuće svoje sve što nekad beše moje da pogledam ko u mojoj živi znam-jedan drugom nismo krivi život teče kao mutna reka ko zna što me sutra čeka slika kuće mi uspomena meni brate života nema sad se borim sam sa sobom kućo-zemljo gde sam rođen zauvjek-zauvjek zbogom.

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

184 ZAVICAJU Evo deseta godina vec prodje na svoj Kordun kako ja ne dodje, moje njive niko sad ne ore ko izbjeglici meni je sve gore. Moje njive pitome su bile sve livade meni uvijek mile, sada korov svakog dana veci nema nikog ko ce korov sjeci. Sad psenicu niko i ne sije nema vise sto je bilo prije, kukuruzi ne sapucu u travi nema nikog s' Korduna da se javi. Zbog Korduna nerviram se cesto u tudjini meni nije mjesto, srce boli u grudima me steze svakog dana meni je sve teze. Moj ce narod kuci da se vrati nece vise u Srbiji da pati, nece njega izbjeglicom zvati nece gledat' ko ce mu sta dati. Nece molit' milostinju i hleba pa da kazu "tako ti i treba", mi smo jadni moj narode mili na Kordunu mi smo sretni bili. Sad drzave mi nemamo svoje zato srce oboljelo je moje, nema zraka da mi pluca disu nit rodjaka da s' Korduna pisu. Ko je ost'o okrenuo je glavu

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun
mili boze dali je u pravu, kada nece s' Korduna da se javi ja se pitam sta mu je u glavi. Dal' nas mrzi ili nas se stidi kada nece ni rodbinu da vidi, dali moze i on sretan biti il bi treb'o gorke suze liti. Vratice se narod, nece staro biti na Kordunu svoje gnjezdo sviti, i psenicu sijati po luci kraj ce doci i njegovoj muci. Autor:Stevo Vorkapic-Katinovac

185

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
TAMO Tamo gdje su livade i gore Tamo svicu najsvijetlije zore Tamo gdje su polja, brda, staze Neke tudje noge sada gaze A on stoji i prkosi svima Jos mu kuca srce koje ima Ne mogu mu promejniti ime Historija duza je od zime Sve dok tamo stoji Kordun nas Mi za dusu imademo spas. Historija Korduna je znana Svaka brazda krvlju ispisana Na muljavi u Petrovoj Gori Tuzan svjedok i sad tamo stoji I danas nam Muljava zubori Nasu himnu ona ujvek zbori "Na Kordunu grob do groba..." Tudjin tamo nece naci spasa Jer ono je zemlja Kordunasa Autor: Marko Roknic

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

186 KO SE SETA PO KORDUNU Oj, Topusko mjesto moje varosice kleta. Koli mi se, koli mi se; po Kordunu seta. Ko se seta po Kordunu, Vojnicu i Skradu. Ko se seta po Veljunu i Karlovcu gradu. Otiso sam sa Korduna, kad sam mladjan bio. Al'moj Kordun nikad nisam ja zaboravio. Ko se seta po Kordunu, Vojnicu i Skradu. Ko se seta po Veljunu i Karlovcu gradu. Ako bogda vratit cu se, jedne rujne zore. Dusa moja ostala je, kod Petrove Gore. Setat cu se po Kordunu, Vojnicu i Skradu. Setat cu se po Veljunu i Karlovcu. Pjeva: Rade Vuletic

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Sjećanje na Kordun
TECI, TECI KORANICE Kroz livade i pasnjake, tu Korana tece, najljepse je to slusati, kad se spusti vecer. Teci, teci Koranice, pored nase Perjasice, da mi drugi dragu mazi, ti Korano pazi. Od Veljuna sve do Skrada, Korana talasa, tu su cure ko jabuke, sve su vitkog stasa. Teci, teci Koranice, pored nase Perjasice, da mi drugi dragu mazi, ti Korano pazi. Kraj Korane po lukama tu smo sretni bili, provodili mlade dane, tu smo se ljubili. Teci, teci Koranice, pored nase Perjasice, da mi drugi dragu mazi, ti Korano pazi. Oj Korano, cuvaj tajne moje cure Nade, kad je meni dolazila, od majke se krade. Pjeva: Rade Vuletic (vidi sliku ‘teci,teci Koranice’)

187

188

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
RODNI KORDUN Svakog dana meni je na umu da se vratim svom rodnom Kordunu, mom Kordunu, mome rodnom kraju, mome kraju, rodnom zavicaju. Oj Korano na Kordunu, sretoh malu na Veljunu na Veljunu, to bjese, gdje se dvoje zavoljese. Kao mali ,otiso samo davno, tudjina me odvojila rano, otiso sam u pustu tudjinu, pa mi misli o zavicaju brinu.

Oj Korano na Kordunu, sretoh malu na Veljunu na Veljunu, to bjese, gdje se dvoje zavoljese. Doce vrijeme ,vraticu se tebi, da mi srce zaplakalo nebi, kraj Korane, ja cu sretan biti, i ponovo curice ljubiti.

Pjeva: Rade Vuletic

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Sjećanje na Kordun

189

MOM KORDUNU I BANIJI

Sve od Gline, Bovica do mojega Vojnica od Topuskog, Vrgin Mosta tu mi moja mladost osta Mom Kordunu, Baniji, a i rodnoj Krstinji zavicajno srce vuce da ide kod rodne kuce Od Korane, Mreznice do moje Perjasice od Primislja sve do Like nema brate ljepse slike Vraticu se jednog dana nece biti vise rana to sam brate naumio moj Kordune sve sam snio. Pjevaju: grupa’Kordunasi’

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

KORDUNASKI BECARAC

Zapjevamo s Korduna becarac nek ori Ravetinjski klanac Od Veljuna, pa do Perjasice ljubio sam snase i curice Od Primislja, do gornjega Skrada

190 voljela me jedna cura mlada Od Dunjaka, pa sve do Krnjaka bilo brale dobrih djevojaka Isao sam ja cesto na prelo u Visocku i Koransko selo Nema prela dje me nije bilo a curice sjedale u krilo Od Gospica do ravnog Krnjaka pjeva pjesma Slavka Sigurnjaka Od Trzica tamo do Vojnica ori pjesma Rade Vuletica Pjevaju: grupa ‘Kordunasi’

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥ KORDUNASKI DRMES Zaigrajmo drmes sa Korduna curicama tamo od Veljuna zaigrajmo nek' se zemlja trese nek se svaka curica zanese Oj Drmesu kolo najmilije nema cure da se ne savije Joj mala moja, ti na sebe pazi da te moja noga ne pogazi (Oj micane, micane sve dok zora ne svane) Ja sam svoju curu otudjao i na kraju sa njom ja sam spao drmes kolo tebe voli svako kad se igra i treska polako (razvuci je, okreni da se malo zarumeni) Nemoj mala misliti u sebi da te becar okrenuo ne bi u drmesu treba mudar biti i na svaku hrabro namigniti

Sjećanje na Kordun
Pjevaju: grupa ‘Kordunasi’ ZBOGOM

191

Zbogom ostaj, rodna grudo, mila Zbogom ostaj, moj Kordune slavni. U ranjenog srca nezarasla rana, U uplakanih ociju neisplakana suza, Mili kraju, rodni zavicaju Ne budi me na javi Sanjam tvoje brezuljke i njive, Sanjam krajisnike i vjekovne borbe sjaj, Petrovac tu krunu slavnu, Nasih pradjedova koljevku i vjecni pocinak. Ne budi me na javi Pacenicki narod tvoj, Ratova je vjecna zrtva Ostavih te mili kraju Seoba je moja sudba. Zbogom ostaj zavicaju Ne budi me na javi Posljednja je moja molitva Da jos jednom gresna dusa moja Sa Petrovca krune tvoje Zadnji zracak oka svoga, Baci na livade tvoje. Probudi me na javi

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
SJECANJE NA RODNO SELO Na spaljeno rodno selo i ocinski topli dom ostalo je neuvelo sjecanje u srcu mom.

192 Jos se i sad sjecam strana i pastirskih dragih dana iz detinjstva srecnog svoga, ali neprovedenoga. Nema kruske karamanke, ni sestara Drage,Ranke...... I braca su zivot mladi ostavili u brigadi. U Bozinim dolinama mnogi moji dragi leze, na mom srcu lezi rana sto me za njih mrtve veze. Djevojaka i momaka pjesme jos nedopjevane sudbonosnih onih dana ostale su u mom selu zaprtane u pepelu. Sve unisti strasni rat, odnese u nepovrat. Po njivama moga sela sada raste bor i jela. Moga sela vise nema, sa njim nesta moja sreca, osta crna uspomena na rodni kraj da me sjeca.

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
ZBOGOM MILI ZAVICAJU Moram,evo,kuco draga Ispred noza preko praga Draga jesi,al se mora U nedrago preko gora Dosli silni ljudi strani Nema nikog da nas brani I komsije s njima nase Nozevima djecu plase

Sjećanje na Kordun
Pretres,pljacka,razbijanje Psovke,kundak,prebijanje Nesto gori,neko kuka Mitraljeza strasna huka Zale djeca,starci,zene I oceve u zatvoru I sinove odvedene Ili glava,noz il' rob Ili u svijet il' u grob Pocuj,Boze,naseg glasa Izbavi nas od uzasa II Sve nejako kofer nosi Neki placu,neki bosi Djed upita ispod ranca Je li pusten Zuco s lanca Preko njiva,preko trave Pratile nas rikom krave Komsinicu pita kona Pomuze li kravu,bona Ja ne stigoh,dusman vice Cujes li je,jadna rice, Neko marska starog Zucu Nazad,Zuco,cuvaj kucu III Njisti konjic preko razi Bas kao da nekog trazi

193

194 Do kolone konj dokasa Djed zaplaka iz sveg glasa Dobri Dorat tuzno gleda Oprasta se sa njim djeda Zbogom,Doro,mili zbogom Moram na put slabom nogom Moram, evo, putem znanim U neznano da se stanim U tudjoj zemlji uzec' ce mi svijecu Svoju kucu vise vidjet necu Od sveg dobra pod sljemenom U svijet moram sa bremenom Nikad vise,dobro nase Nece djeda da te jase Ti se,Doro,sumi vrati Djeda u svijet da se pati I nikom se,Doro,ne daj Meni sudjen ovaj belaj Takvo vrijeme,takvi ljudi Mjesto Boga,Djavo sudi IV A slobodu ko nam veza I okove oko vrata Ne vidio bijela dana Od Boga mu bila plata Ne vidio nikog svoga Nit mu mogo cuti glasa

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun
Hranila ga tudja ruka Ne bilo mu nigdje spasa Spopala ga ziva rana Da ga crvi jedu ziva Sta je njemu ova nejac Sta su njemu djeca kriva Rodnog mjesta ako ima Gdje mu prva suza pala Sustigla ga muka nasa Sve mu zemlja progutala I sav porod ako ima Sto nas mukom napatio I rodbinu svoju blizu Sve na groblje ispratio V Evo njiva,potok,dolce Tu do juce cuvah ovce Svome ocu znojna cela Nosih vodu s ovih vrela Godinama joste rosom Stizao sam ovdje s kosom I jos svoga vidim djeda Bijelo stado kad nadgleda Jos dolinom jeci zvonce Zbogom trave,zbogom ovce Nekad radost,sada tuga Evo cesta,evo pruga Zbogom selo,meni prosti

195

196 Tudjoj zemlji nosim kosti Zbogom kuco,zbogom njivo Zbogom krusko,tresnjo,sljivo Zbogom gumno,zitni rode Zbogom pjesmo,zbogom zore Zbogom slave,teferici Zbogom sreco,moram ici Zbogom crkvo,kuco bijela Neces dugo ostat cijela Zbogom groblje i kapelo Cuvajte nam,mrtvi,selo Prostite nam,dodje doba Nema ko vam kadit' groba Zbogom oce,zbogom majko Zbogom sine,kceri, snajko Zbogom brate,kume mili Sreca bila i mi bili Stegni srce u ocaju Zbogom mili zavicaju Ne znam sta cu Ne znam kud cu Zbogom Zuco Cuvaj kucu Kolona se cutke klati Osta Zuco u paprati...

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Sjećanje na Kordun
USPOMENE U albumu uspomena mnoge slike stoje secaju me na sve ono sto je nekad bilo moje gledam sliku i avliju i porodicu najmiliju gledam selo i komsije razidjosmo se davno prije gledam kolevku, a u njoj djete boze al godine brzo lete gledam djecu kako se raduju a danas evo za kucom tuguju gledam polja i ravnice gledam groblja i grobnice gledam grobove svojih drugara sta docekah majko moja stara da godinama molim boga da dodjem do imanja svoga da poljubim kucni prag pa neka onda umrem mlad.

197

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
MOJE RODNO MJESTO Moje rodno mjesto ispod brda lezi, niko nikud nije mislio da bjezi. Ali, crni naidjose dani nije smjelo selo da se brani. To se desi jedne ljetne noci kad je narod nekud mora` poci. Krenu narod s ognjista svoga, vjerujte mi, za nas nema Boga.

198

Sjećanje na Kordun
Moje srce sad za rodnim krajem pati, ono hoce tamo da se vrati. Imam zelju da se vratim brdu, moje srce voli onu zemlju tvrdu. Ja ravnice ove pomalo se plasim, kad se sjetim srece u sumama nasim. Kad se sjetim hrasta, bukvica i bora ko bi rek`o da sam kucu napustiti mora`. Kad se sjetim graba, a i vite jele, zasto ode, moja mila sele. Sad mi srce samo pjesme pise: "Da li cemo se kuci vratiti ikad vise?"

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
OJ KRAJINO, MAJKO U ocima mojim presahle su suze Za djetinjstvom sto ga sudba uze Kao vihor prohujase ta vremena luda A Krajinom mojom zgarista su svuda Do kraja zivota bicemo na muci Jer zgarista nasa obilaze vuci U krajini mojoj nema vise ljudi Djece,ptica,pa ni mrava Kao da je zemlja zaborava? Kad se sjetim krajiskih suma,rijeka i jezera Dosao bih kuci s dalekog Sjevera Da udahnem miris raznog divljog bilja Daleko sam ti majko tri hiljade milja
.

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
OPROSTI

Sjećanje na Kordun
Ptico selico sleti na umorni moj dlan savij ta krila umorna i odmori bar jedan dan Poslusaj ove tuzne duse vapaj i letu tvom dugom kad dodje kraj poruku od mene ponesi za nas zavicaj: "Oprosti sto vjetrovi tvoji niz planinske staze jos uvjek uzaludno kovrdzavu kosu moju traze Oprosti sto niko ne ore plodne njive i u vocnjaku ne kupi prezrele sljive Oprosti, kraj potoka bistrih vise ne pjevam sad sve cesce umjesto pjesme glasno zajecam Oprosti sto osta mi oras i grobovi djedova sljivika i rodnih vinograda dosta redova a nikog da ih brani od ostrih mrazova Oprosti sto ne upoznah te sa nevjestom i ne povedoh je tebi u zagrljaj livadom rosnom Oprosti prevarih te, drzavi tudjoj sad zakleh se al nije od srca i znaj samo tebe cuvam za se Oprosti, oprosti Krajino ......."

199

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
OJ KRAJINO Oj,Krajino, moja hladna vodo, gdje odrasto', pa iz tebe odo'! Oj, Krajino, od zlata kutijo, u tebi se baraba rodio. Oj, Krajino i sumo borova, prodade te nekol'ko lopova. Oj, Krajino, zemljo moga oca,

200 lutam sv'jetom k'o bez runa ovca. Oj, Krajino, zemljo mog pradjede, Pravoslavlje iz tebe nestade. Oj, Krajino i sadasnje vlasti, vase vlasti vode vas propasti. Krajisnice, zar ne vidis sada, da otrovi stizu sa Zapada. Oj, Krajino, teskih zatrovanja, Zapad gusi - nema milovanja. Oj, Krajino, Zapad te ne voli, samo glume - nan'jece ti boli. Oj, Krajino, sestro a i mati, Sad bez tebe Krajisnik se pati! Oj, Krajino, vjekovima nasa, Sad u tebi uziva ustasa. Oj, Krajino, moja ruko desna, Cuje li se sad u tebi pjesma? Oj, Krajino, od zlata kutijo, U tebi se Krajisnik rodio. Oj, Krajino, ostado' bez tebe, Sve do smrti, srce ce da zebe! Oj, Krajino, ko li te izdade. Kako moje Pravoslavlje pade? Oj, Krajino, koliko si puta, Zaplakala zbog svojih regruta! Oj, Krajino, nasa mila mati,

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun
Da smo znali, s tobom bi ostali! Oj, Krajino, braca te dadose, Krajisnici, sv'jetom nestadose!

201

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
SESTRO MOJA Dani idu, vrijeme brzo leti Sestro moja da mi te vidjeti Kamen tuge sa srca bi pao Ja bi sejo sit se isplakao Mili brate oba oka moja Stalno misli na te sestra tvoja Ja ovako vise necu moci Ili dodji, il cu tebi poci Kad zacujem korake niz cestu Sve se nadam ugledacu sestru Zarko bi me sunce ogrijalo Kad bi svoju seju ugladao Nema dana moj rodjeni brate Sestra tvoja da nemisli nate Kad zaskripe stara kucna vrata Ja pomislim evo moga brata Sestro moja nece dugo proci Ponovo cu zavicaju doci Svakog dana da me zelja mine Rodne kuce i sestre jedine Sto ne dodjes moj rodjeni brate Da pred kucom docekas mi svate Moje oko plakati ne presta Najvise te voli tvoja sestra.

202

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
PAMTIM Pamtim staru kucu i djetinjstvo moje pamtim oci majko nasmijane tvoje pamtim kad si prala na bunaru platno milovala kao da je zlatno. Daj mi Boze samo jedan dan u mladost me vrati,ostvari mi san daj da vidim djeda kako drema i Krajinu moju kakve vise nema. Pamtim svaku stazu i drugare svoje pamtim prvu ljubav,uspomene moje Pamtim licka prela,pjesme sa Korduna u srcu mi Banija i Una. Daj mi Boze samo jedan dan u mladost me vrati,ostvari mi san daj da vidim plitvicke slapove i Krajinu moju sto me u snu zove. Nista nece moci ljubav da mi srusi Oj Krajino moja nosim te u dusi rodna grudo moja recicu ti samo jednog dana vraticu se tamo! Daj mi Boze samo jedan dan u mladost me vrati,ostvari mi san daj da vidim djeda kako drema i Krajinu moju kakve vise nema.

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
MAJCINO PISMO

Sjećanje na Kordun
Odjednom mi srce snažnije zakuca (Davno već davno videli se nismo), U rukama držim izgužvan koverat I u njemu stare majke pismo. Pisanje njeno nezgrapno, al čitko, Čas suzno a čas oštro kao britva, Kao da je na hartiju sišlo Iz zakonika starih i molitva. Ona mi piše: Dragi moj sine, Retko nam od tebe stiže vesnik - pismo. Zar ne znaš kakvu majka brigu brine, U tvojoj želji mi i ostarismo. Na plećima našim leglo teško breme Novoga doba i prastarih briga, Mnogo nas rani ovo smutno vreme, Ko nenadna munja sa Časnih Veriga. Uzeše nam zemlju, konje, sve imanje Što smo teškim trudom za života stekli; Žetvu sada našu neko drugi žanje, Potoci znoja uzalud su tekli. Otac te još moli: Nađi sebi para, Devojče jedno pametno i milo, Da imaš svoga anđela čuvara, Tada bi i nama mnogo lakše bilo. A sada oprosti za moj ukor mali, Znaj da sam ga pisala plačući, Pa ako ti budu slobodno dali, Tamo za Božić dođi nam kući... Odjednom mi srce svom snagom zakuca (Davno već davno videli se nismo),

203

204 U rukama držim izgužvan koverat I u njemu stare majke pismo. TEBI, VOLJENA ZEMLJO Tebi,sto te u srcu cuvam Tebi,o kojoj sanjam tebi,za kojom ceznem sad Tebi,u kojoj sam bio mlad.. Tebi,Krajino,grudo mila tebi,koja si me odgojila Pisem ovih nekoliko rijeci Sjecanje na te bolne rane lijeci Zemljo moja,ponosna i mila U srcu si mome uvijek bila U mom srcu uvijek ces i biti nikad ja te necu prezaliti Proklet bio ko je ucinio Od Krajine mene odvojio Sada lutam po pustoj tudjini Stalno mislim o mojoj Krajini Sve dok zivim Krajisnik cu biti tebe nikad necu prezaliti tesko mi je,uspomene peku dok mi suze niz obraze teku ubija me prokleta daljina daleko je sad moja Krajina

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

MILICE KCERI Milice kceri, tatino blago biće mi drago, biće mi drago da odes sa mnom na jedna vrata da vidis gdje se rodio tata

Sjećanje na Kordun
Milice moja, srce iz grudi vidjeces zoru s Dinare rudi napij se vode sa hladnog vrela igraj se nasred tatinog sela napij se vode sa hladnog vrela igraj se nasred tatinog sela Milice kceri, tatina nado s tobom će tata otici rado vidis li kceri ti suze ove svaka se od njih Krajina zove Milice kceri, tatino cedo vidjeces gdje se rodio djedo upamti kceri gdje su ti preci pa sutra pricaj ti svojoj djeci Pjevaju: grupa ‘Jandrino jato’

205

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
CETVRTOGA AUGUSTA BILO Cetvrtoga augusta bilo U Krajini zlo se dogodilo Tad ustase na nas napadose Nasa braca tad nas izdadose Krenula je kolona velika U koloni mnogo mucenika Krajisnici,to su mucenici Ostadose bez svojih domova Bez domova,polja i grobova Kuco moja,kuco u Krajini Mili dome nikad prezaljeni Polje moje ko te sada radi Dje su sada moji vinogradi Dje je groblje, dje su mrtve glave Sto su zivot za Krajinu dale Place srce suze teku same Kad se sjetim na minule dane

206 Kad se sjetim Benkovca i sela i najljepsi benkovacki prela Kad se sjetim moga zavicaja Nema raja bez rodnoga kraja Place Lika,Kordun i Banija Place moja krsna Dalmacija Oj,Krajino,mila zemljo moja Na te misle uvijek djeca tvoja Oj,Krajino u srcu te nosim Krajisnik sam i s tim se ponosim...

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
SAN O KRAJINI Mjesec dana sad ce u nedjelju Otkad zborih s' tobom, prijatelju, Otkad zbori' i od tebe sazna Da odlazis kuci sto je prazna Sto je prazna bez svojih sinova, Mnoge kuce bez svojih krovova. Rece da ces na Baniji biti, Sa izvora vode se napiti! Daj mi reci, gospoda ti Boga, Da li vidje ti ikoga moga? Da li vidje sume visoke, Da li prodje doline duboke? Da li prodje ti kroz nasu "luku" Daj mi reci, rasceraj mi muku, Rasceraj mi muku u grudima Je si l' pric'o sa dobrim ljudima? Ko zna kad sam otisao prije Daj mi reci - je l' se iko smije? Da l' se smije, da li zapjevaju, Da li nasa brda odjekuju?

Sjećanje na Kordun
Da li prodje poljem zaraslijem Onim lijepim putem sirokijem. Da li, pobro, ima ik'vo prelo? Daj mi reci, da te Bog sacuva Da li ima u Krajini kruva? Kako nasi Krajisnici zive, Ima l' igdje rakije i pive? Reci - pa da muku skinem s' pluca Da l' naidje na pecenja vruca? Ima l' sljiive i da li se pece Mjesec dana skoro svako vece? Da li ima cura i momaka, Cuje li se pjesma sa cardaka? Suse li se sljive i jabuke, Jesu l', pobro, preboljeli muke? Jos mi reci - zapjeva li koju, Pozdravi li ti Krajinu moju? Zapjeva li i sta li se radi Ja je uv'jek sanjam u Kanadi! U Kanadi zemlji prokletinje Nista, ljudi, bez nase Krajine, Bez Krajine, nasi' obicaja Nigdje nema zivota ni raja!

207

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
VJERUJEM Na san se sprema srpsko celjade, mlad srpski vojnik, jos gole brade, to djete ljubavi, vjere i nade unuk je nekog Milosa,Veljka, Rade.

208

Sjećanje na Kordun
Snovi mu lijepi, mladalacko lice, dolinom krasnom livada nice, rajski motivi, biblijske price u Krajini priroda iz nicega nice. Al’ pejzaze Krajine tad mjenja slika, kosmar, sto mori mladoga vojnika dusmanska sila tu pravi lom rusi, da unisti krajiski dom. Na krajiskom nebu duginih boja, dusmanski zmajevi nizu se bez broja zare i pale nebo, zemlju, vodu, nasoj Krajini kradu slobodu. U snu se buni mlado celjade, sve bunca: Boze tu nema pravde zar silniku takvu snagu dade da unisti narod slobode i pravde. Al’ eto u snu pastelne boje slike buducnosti otadzbine moje izraz bozje dobrote i volje da narod srpski zivi van zemlje svoje. Sretnoga lica vojnik se budi, u snu je pobjedjen dusmanin ludi pluca mu siri miris Srbije dok radosno srce zustro mu bije. Tudjinsku zemlje busen ljubi, vaistinski zavjet dusmana ubi: Da Krajine mora biti i bice dok na istoku jutro Suncem svice. Ne boji se Krajisnik dusmana svoga nose ga ponos i vjera u Boga

Sjećanje na Kordun
voli Krajinu, nasljede djedova i cita Lazarev zavjet sa Kosova.

209

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
DJETINJSTVO Ako vas put nanese tamo, gdje divlja kruska visoko iznad lese, naokolo koliko puska ubojiti domet ima, vidik se prostire tamo i kada je ljeto il' zima, a ja, kao deran, samo na krusku sam se penjao, na najvise grane njene, djecje snove sanjao, sto ce biti od mene u sebi sam se pitao, kada jednom, ako postanem veliki tako, da s pravom puskom u stroju kao vojnik padnem u boju. Vojske sam cesto vidjao, s vrha kruske, gdje prolaze, nista o njima nisam znao, niti odakle dolaze, niti kuda odlaze. Stupali su cvrsto muski, divio sam se njihovoj puski, svi su za mene bili heroji i svi su bili moji. Gledao sam ih kako skakucu, od jednog grma do drugog, kao da nesto sapucu, rijeci ne cuh, zbog daljine od kruske i njihove igre muske.

210

Sjećanje na Kordun
Vidjeh susjedu Nenu, tridesetgodinju zenu, sest mjeseci bila je trudna, kao nesto plijevi, u ta vremena cudna, nedaleko od vojnickih cijevi. Obucena u crno, jer vojnicko zrno, ubi joj muza Iliju, bas kad stize na kapiju, vracao se kasno iz polja, valjda je i to Bozja volja. Prodjose mjeseci. Uskoro tri. A onda glasni odjeci, vojnika u crnini i vrisak Nene razlijeze se po dolini. Culi su se vojnici sada, vidjeh Nenu kako pada, ponovni vrisak Nene bez odjece, o Boze koje nesrece. Na zemlji Nena bez pomaka, izgledalo je kako je vojnik u crnom, kada na nju legne preko stomaka, zbog necega je drma, a onda odlazi mokriti iza grma. Ugledah sledjen bolovima, pokret kame ka trbuhu Nene, zgrceno dijete, pokret udovima, udar glave o glavu zene

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Sjećanje na Kordun

211

TUGA ZA KRAJINOM Pred ocima stalno stoji slika od mojih hrabrih Krajisnika, Krajisnici valjda i mi znamo da Krajinu nasu opjevamo, Mi citasmo o Lazaru i Vuku nasu niko ne spominje muku, Krajisniku korjen presekose Brankovici sto ih izdadose, Za Brakovice znaju srpski borci to su bili oni ‘ugovorci’, Sjedim tuzan premotavam traku i proklinjem ja sudbinu taku, Odvoji se ja od moga sela kao dusa od mrtvoga tela, Već je prošlo ravno 10 leta kako živim negde na kraj sveta, U tudjini, tudjem zavicaju stalno sanjam o svom rodnom kraju, Misli su mi tamo s one strane gdje sam mlade proziveo dane, Sanjam kucu, sanjam i imanje zdravstveno mi se pogorsava stanje, Pa razmišljam Boze mi oprosti gde ću svoje ostaviti kosti, Uskoro se i ja u grobak spremam u toj zemlji nikog svoga nemam, Ovdje moji predci nisu bili niti su ih ovde sahranili, Pa te zalim oj Krajino mila tvoja zemlja laksa bi mi bila, Tudja zemlja, a ledena raka tudja zemlja nikom nije laka, Na mom grobu neće biti cveta tudja noga po njem će da seta.

212 Autor:Dukic N.-V.Gradusa

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
STARAC U IZBJEGLISTVU Sjedi starac na klupi i misli, starost dodje pa ga jadi stisli. Devedeset sada njemu ima, a mjesece broji u satima. Nema vise moga malog sela, niti prela, a niti posjela. Nema vise pjesme iz Krajine, Boze dragi bolje da me nije. Nema vise mojije ovaca, nema vise onije staraca, nema vise kuca ni kucista, od zivota ostalo je nista. Nema sunca zorom da zarudi, niti ptice da me zorom budi. Nema vise moje babe Stane, boze mili samo brojim dane. Nema vise moga rodnog kraja. Nema vise proljeca ni maja, niti vise sto je nekad bilo, Boze sveti sto se ovo zbilo? Nema onog koga tuga nece, nema meni od povratka srece. Nema nista meni da se vrati, dal'su za to krivi svi Hrvati?

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
MOJ DEDA IZ KOLONE Ja se sjecam onih teskih dana teskih dana mucenicki rana, ponesose samo bol i tugu, napravise tu kolonu dugu.

Sjećanje na Kordun
Pa pomislim gdje si mili Boze, dal' "sotona" ovo radit moze. U koloni bolni deda lezi, pa se pita...od koga se bezi? Na momenat svog se kraja seti, dali ovde ja moram umreti? Pita deda najmilije svoje, koji tude pored njega stoje, i podize svoju desnu ruku, pa upita za svoju unuku. Pozdravite moje janje milo, u zivotu svud joj sretno bilo. Zove sina da mu dodje blize, zemlja mu se prema nebu dize. Dodji sine tu je tvoja majka, dodji blize moja mila snajka, deda zbori,kao iza sanka... Dodje vreme nasega rastanka. Ja odlazim na pocinak vecni, zeleo bih da budete srecni, stara moja siguran sam za te, svi ce tvoji dobro pazit nate. Da te pitam ti moja starice... kolko ima do srpske granice? Taman baka poce da mu zbori, ali deda, vise ne govori. Ne podize vise desnu ruku, i ostavi u tuzi unuku.

213

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
RIJEKU JE NASU TREBALO PONJETI U koloni prognanih gorstaka, koloni traktora, cokula, nepotkovanih kopita, krvavih papaka,

214 staka, raka, koloni muka, bez ijednog jauka, u koloni namrstenih lica ko oblaka, oka kao mrak, koloni i unuka i baka, i oca i sina, prignjecenog duha dedova, laznih snova, bez ruha, bez kruha, bez skriljaka, stopama teskih koraka, odvaja se od rodne grude, mucno, kao oko majke sa sinova groba. Avlija pusta, nazatvorenih vratnica, zjapi kao nesahranjenog borca mrtva, otvorena usta. Krave kao razvezane lade lagano se krecu po sljivarima, zito prosuto pred ambarima ( da zivad bar ne gladuje) kao kad se ide daleko, pa da ne pocrka bar ona dok ne naidje neko. Po licu pokocenih vilica moze da se dokuci, da na svakom srcu njima kljecan ili ridovka cuci, pa otrov u zile im luci... A svoje misli cvrsto stisli u bore iznad nosa, na celu; Misle li to oni o svome selu...o prelu... O delu, o njivama, nedokupljenim sljivama, kumpjeru neizvadenom,

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun
o caci izradenom, sto nije cio ognjista svoga laditi (Boze moj, sta li ce od njega sve raditi). Utonuli svi u crne misli, sake grcevito stisli, nokte u meso utisli. Uh, jebem te drzavo, tebi sam se odazivo, tebe sam prizivo, al da sm znao da ce do ovoga doci jabi, ja bi.... ma sta bi? Sta se tu more? Ima i gore! Onaj ostavio mrtvu mater u jarku, drugi opet nesaranjena sina, treci jos ne zna dje mu je ko, rat je. Rat je ..veliko zlo. Kolona jedva da mili, kao voda iz napukla vrca, starica neka na rpi stvari prokisle dronjke pod pazuvom zgrca. Za prikolicom, prikolica; na jednoj umorna curica veliku lutku zagrlila, na lutki joj glava kadikad klanja, ( dragi moj Boze, dal nesto sanja?) a djecak jedan u nesto zagledan, sa lickom kapom na glavi, ( vidi se da ce biti ljudina pravi) plav sjedi usprav, jedar i zdrav, smiren i cutljiv kao odrasli lav; duboko nesto u sebi nosi, ma caca ga njegov

215

216 nako malen, zna da trpi i prkosi. Uz put grupica zena nude>leb i mleko<, kolona promice, uzima poneko.... Ljudi uz njih rezu slaninu, paradajz, nude vijence luka Eh , sto mu muka, a sto ja ostavi.... Nasto spadosmo, Kome li onako dobro dadosmo! De u sad moje kobasice? A ko moju sunku nacinje i ije! Ko li moju rakiju sada pije... Da li mi voda odnese sijeno, da li ce ziv ostati bar stari ceno, ko li se mojoj muci sad smije, i , cije je ovo maslo? Dje su sad politicari i generali? Ma da bi zna.. ja bi mu, ja.... A sta? Ko, zapravo, istinu pravu zna? Jaukati ne vrijedi, i mora ce sve to da se sredi? Ma da mi je znati da li ce iko tamo da se vrati, al , jopet, kad bolje pogledas, bome... Kuda? I ... kome? Kucu zapalilo, torove razvalilo, stoku pokralo, zivad poklalo, sve nam je propalo! Kolona jedva da mice, zastaje, kao nasukana stabla, kao prodrta lada. Cujem, dolje nize, neka zena se poradja, neko se i posvada (Boze oslobodi, cemu to sve vodi/)

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun
A ja to sve gledam, i nedam bolu da zakotrlja suze! A vrijeme, ako nesto uze, ostace bar uspomene, na nase sumarke, na izvore i vrelca, po brdima rastrkane zaseoke i selca, cobanska ognjista i ugake; NA MOJU RIJEKU BRUCINU U KOJOJ SAM PROPLIVAO, u kojoj sam krtolom zna pod okapinom navatati riba, na gegaljke od grana savijenih vrba i roga svrnuta od njene kore, i skripu ornica pluznih, kad se ore, udarce prakljace kad mati rubine pere, i mirisa opranih kosulja koje po zivici stere.... A te nase rijeke, u stvari, i nisu bas neke: ljeti , za vece suse, gotovo da presuse; Ostanu mutni virovi u kojima se keten namakao, u kojima smo pojili krave, u kojima smo zabreknjivali kace, a djeca rasjeravala race... Al ta moja rijeka Brucina, kad prode ljetna vrucina pa udare vece kise, sve zivo pred sobom brise; i brane, platice, drvece, mijenja tok i cud, prodire svud! Odnese nakad citave kokosinjce, svinjce, uklatarena drva porazbaca, opasno se priblizi do same kapije, pa, kao kad se neko napije, prijeti. (Boze sveti, kako se nisam sjetio...) RIJEKU SMO NASU TREBALI PONIJETI

217

218 SA SOBOM DA JE SLUSAMO I NAD OTVORENIM GROBOM KAO PJESMU !

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
OSTAJTE TAMO Ostajte tamo, sunce ovog neba Nece vas grijat ko sto tudje grije Grki su ovdje zalogaji hljeba Gdje stana nema i gdje posla nije Od svoje majke ko ce naci bolju? A majka vasa zemlja vam je nova. Bacite pogled po minskome polju Svuda su kuce, bez vrata i krova. Za zemlju ovu vi ste bili krivi Uzori svijetli sto uteci znase. U novoj zemlji ostanite i vi Ne dajte da vas povratkom plase. Ko cvjetnu granu kad proljetna krila Okite tamo u narucju svijeta. Zivite zato da mozete slati Rodbini vasoj para i paketa. Ovdje bi svako da vam pamet soli, a tamo niko ruziti vas nece. Bolji su tudji i zidovi goli Nego rodne kuce kud se tudjin sece. Tamo vam svatko bratski ruku steze. U vasem kraju za vas pelin cvijeta. Za tudju zemlju sve veze Povratnik svaki ovdje samo smeta.

Sjećanje na Kordun
Ostajte tamo, sunce ovog neba Nece vas grijat ko sto tudje grije. Grki su ovdje zalogaji hljeba Gdje stana nema i gdje posla nije.

219

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
VRATI SE RODE Dodjite kuci, ma kakva vec da je, srusena, stara, il'temelji samo; Tamo gdje ste sad, bol jedino traje. Dali ce mo sve snovima da damo? Snovi su vasi ko trenuci pjani, muce vas kuce i zidovi goli; Vec dugo traju nekrsteni dani, ranjeno srce u mraku se moli. Krajina spava, kestenjari cute, zreli vrganji u bujad se spleli; na starom stablu venu dunje zute, ovdje se vise niko ne veseli! Vratite radost Kordunu, Baniji, vratoite pjesmu kamenitoj Lici; nek dani budu ko oni raniji, vratite gnjezdo svojoj lastavici. Dignite pale krstove na grobu neka se znade gdje vam pradjed spava; podignite sebi bar jednu sobu, ne dajte da staze sakrije trava. Ocisti svoje zapusteno vrelo, jer takve vode u tudjini nema! Vrati se odmah u rodjeno selo, ono te ceka i docek ti sprema.

220

Sjećanje na Kordun
Vrati se rode, neces se kajati, znam te u dusu, sve tvoje vrline; Kad se vratis prestaces sanjati o toplom krilu zaspale Krajine. Autor: Bosko Bucan

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
TAMO I OVAMO Zbog onoga tamo dosli smo ovamo. oni sto su tamo isto bi ovamo. Znaju oni tamo, bolje je ovamo. Jeste lepo tamo lepse no ovamo, ali nema tamo sta ima ovamo. Ne moze se tamo isto sto i `vamo. Mi bi radje tamo no da smo ovamo, jer nase je tamo a tudje ovamo. Ovi bi ovamo hteli da smo tamo. briga njih ovamo kako nam je tamo. Trpimo ovamo, sto ne bismo tamo. Tako je ovamo. Oni misle tamo, blago nama `vamo, kada nismo tamo.

Sjećanje na Kordun
Svi hoce ovamo. Niko ne bi tamo. Kada bi svi vamo, ko bi onda tamo? Ko nas posla `vamo, ostao bi tamo jer ne smije vamo. A njemu je tamo bolje no ovamo, pa onima tamo neda vise `vamo. Trebaju mu tamo. Sta ce svi ovamo? Neko mora tamo. Dosta nas je `vamo. Tako ti je tamo. Placemo ovamo za onima tamo. Al `suze su `vamo krupnije no tamo. Svako ko je `vamo ima nekog tamo, pa cas je ovamo, cas odlazi tamo, muci se ovamo da pomogne tamo. Glavom je ovamo a srcem je tamo. Sve bi dao `vamo da je bolje tamo i ceka ovamo kad ce bolje tamo, da napusti `vamo da se skrasi tamo. Hladno je ovamo. Nije kao tamo, jer sunce ovamo ne grije ko tamo izbledis ovamo.

221

222 Stran im dodjes tamo, Ko sto si i `vamo. Blago onim `tamo sto nisu ovamo, no su samo tamo jer mi smo ovamo ni `vamo ni tamo....

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
POLETI PTICO Otisao sam iz Krajine, davno bijase to, srce moje za njom pati, ono zeli tamo da se vrati. Za rodnim krajem zelja mene vuce, moje misli za Krajinom stalno mene muce. Poleti ptico mala,poleti snagom svom, kada dodes do mog kraja vidjet ces porusen dom moj. Vidjet ces selo moje malo, pusto i samo, jedina zelja je moja da vratim se tamo. Poleti ptico bijela poleti tako ti svega, poleti do mog kraja poleti do mog sela. Poleti i kazi svima, da jos Srba u Krajini ima. Pozdravi selo moje,pozdravi rodni kraj, vratit cu se jednog dana, vratit cu se znaj !

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥
KRSNA SLAVA Danas mi je krsna slava, A na dusi cemer spava; nema kuma, nema brata, ne otvara niko vrata.

Sjećanje na Kordun
Dal ce iko da navrati, da mi zeru muke skrati? Samom mi se i ne pije, nikad teze bilo nije! Titra plamen slavske svijece, prvi snijezak vec prolijece, pada suton, vec se mraci, pomozite sveti Vraci! Autor: Bosko Bucan

223

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Pet godina vec je proslo….. PET GODINA VEC JE PROSLO OD KAD ZIVIM U TUDJINI PET GODINA , KRAJU MILI ZELJNI SMO TE, STO BI KRILI. EVO BOZIC SAD SLAVIMO, PA SE SVOJI OKUPISMO AL TO NIJE BOZIC PRAVI, TUDJI VAZDUH DUSU DAVI. NA STOLU SE SVE PRELJEVA DOSTA MESA, DOSTA PIVA. AL UZALUD PUNE GUSE KAD SU NAMA PRAZNE DUSE. NA STOLU NAM GORI SVIJECA KRAJ NJE ZITO I CESNICA, PA I NASA TROBOJNICA, NA RODNU NAS KUCU SJECA. ZAPJEVASMO PJESMU NASU, DRAGU PJESMU IZ PLANINA,

224 ALI SVE JE BEZ MILINA. TUDJA ZEMLJA I TUDJINCI, GDJE NICIJU NE ZNAS CUD. NIKO OVDJE RODA NEMA, SVAKO TI SE CINI LUD. TAD UZIMAM GUSLE STARE IZ GUDALA ZICA JEKNU, IZ NJIH KORDUN PROGOVORI, GRANICARSKA SABLJA ZVEKNU. SINU SVJETLOM SVA BARAKA, IZ NJE NESTA AMERIKA. MILI RODNI KRAJ SE JAVI, HRLI PROSLOST KAO MRAVI, I PRED NAMA NIZE SLIKE: PLUG I PUSKA, KONJIC VRANI, OVCE, SLJEME I KOLJEVKA. IGRA KOLO NA POLJANI, DUSA OVE SLIKE LOVI, ZABORAVI NA TUDJINU. LEPRSAJU GOLUBOVI, I SA NJIMA DUSA PLOVI ............................

Sjećanje na Kordun

♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥♥

Sjećanje na Kordun

225

226

Sjećanje na Kordun

Kordunaška žena
Autor topica: ZuteDunje
ZuteDunje:
Kordunaska zena Procitala sam dosta knjiga, clanaka,tekstova u kojima se spominju razni veliki ljudi Korduna (narodni heroji,komesari,komandanti,generali...),ali se nigdje ne spominju zene.Kao:ta i ta zena,zasluzna za to i to...... Nema toga ,kod nas se zene tiho radaju(svi zele sina),tiho zive,uvijek u sjenci oca, brata ili muza,i isto tako tiho umiru.Odgajana od malena da su svi drugi vazniji od nje i da nije rodena da uziva, nego da se pati.Dok muskarci obavljaju svoje "vazne muske " poslove u ratovima i periodima mira izmedu njih zene su nosile svoj dio tereta. Radale su i pokapale,sadile i zele,ispracale i docekivale,tjesile i bodrile,provodile noci osluskujuci i strepeci,odgajale djecu,trpjele nepravdu i nevjeru,iz nicega stvarale puno............i tako iz godine u godinu. I nikada nisu trazile zahvalnost i uvazavanje za to,a moramo priznati da su ih rijetko i dobivale. Kada ljudi idu sa sahrane neke nase zene,obicno bauljajuci nizbrdo i izbjegavajuci sve one kupine i boravice koje rastu uz put,onako vise za sebe mrmljaju: -Eto, spasi se sirotnja,prava to zena bila....bome se napatla u zivotu. Kad sam bila mala nikad mi nije bilo jasno zasto moja mama od sveg mesa kad se kokos kuva ili pece pojede(bolje reci oglodje) samo noge,glavu i vrat. Trebalo je da i sama steknem svoju porodicu pa da shvatim zasto. Pojela bi ona i batak i krilo,ali........ Sigurna sam da skoro svatko od vas prepoznaje u tome svoju mamu,baku,strinu.............. Sve te nase male,velike zene. Danas, kad smo svi rasijani po cijelom svijetu i kad moramo opet sve pocinjati iz pocetka je uloga nas zena jos vaznija.Treba se boriti za opstanak,drzati porodicu na okupu,uciti te njihove sugave jezike i probati opet postati netko.I najvaznije od svega odgajati u ovakvim okolnostima nasu djecu. A ima i takvih dana pa se sjetis:

Sjećanje na Kordun

227

....one tople ljetne veceri i tvog prvog poljupca,rostilja i kupanja na rijeci(svatko ima neko svoje ime),svadbe,radanja,babine,rodendana,kuce pune dragih lica rodbine,komsija,prijatelja..................................... Sve ono sto ce nasa djeca znati samo iz prica. Pogledas se u ogledalo i vidis lice na kom je zivot ostavio svoje tragove i kao da nista nije ostalo od one jedre cure za kojom su se okretali decki na zabavama. I bude tesko,jako,jako tesko...i suza krene,jedna,druga...bez broja..................... I otplaces tako, tiho da te nitko ne vidi i ne cuje,jer boze moj, TI moras biti jaka za sve njih. I krenes dalje. Jer TI vodis svakog dana svoj mali rat ,rat protiv zaborava. Da tvoje dijete zna ime djeda i pradjeda,ime onog grma u kome svake godine kraj istog panja mozes naci vrganja,onog vrela sa kog je baba nosila vodu dok jos nije bilo vodovoda................................................... .......pa cak i jedna naucena izvorna Kordunaska psovka je jedna mala pobjeda u tom ratu................................ .........da nam djeca ne zaborave,da prenesu svojoj djeci i unucima ,da se ponose svojim porijeklom..................... I neka oni samo pisu knjige,spominju heroje i ljude koji su zaduzili Kordun,neka im bude. Mi zene Korduna znamo tko iza njih stoji. Sa ponosom i postovanjem JEDNA KORDUNASKA ZENA

tamo daleko:

O Sovja,bog te j_ba,gledajdere sarevine..... Procitao sam ovaj clanak nekoliko puta, toliko je istinit i tuzan, da me odmah posjetio na moju pokojnu mamu, a mislim da i vi vidite nekog svoga najblizega u njemu.... Koliko se sama mucila dok me je iskolovala (otac poginuo), kroz sve muke koje je prolazila,kad je prvu penziju trebala dobiti zavrsila je na Crkvistu u 56 godini, istina, bilo je zena koje su rekle dobronamjerno,jadnica spasila se (istina od raka).... Ali sjecam se i njene muke kada je prije blize cetrdeset godina isla prvi put u Karlovac, vozila se sa nekim iz sela u konjskim kolima i nekoliko njih zena u drvenim gajbama nosile kokosi na prodaju. Bio je to sajmeni dan petkom, moja mama od tih novaca kupila je meni platno da bi sasila hlacice i dvije kosulje da mogu poci u prvi razred ( i dan danas se sjecanm tih kosuljica, a sjecam se i dva 'rupcica' koji su sasiveni od preostalog platna). Kada su prodale kokosi, trebale su kupiti platno, ali buduci su prvi put bile u Karlovcu nisu znale gdje se nalaze trgovine. Krenule su Radicevom, izbasale su na Korzo i tamu ugledale

228

Sjećanje na Kordun

trgovinu sa platnom, jedna od njih kad je ugledala mnostvo platna uzviknula je : "O Sovja, bog te j_ba, gledajdere sarevine". Pozadi njih isao je i jedan nas covjek koji je sve to snimio, a poslije se na tu temu sa njima dugo, dugo salio.... p.s. OPROSTITE na nasoj prostoj Kordunaskoj izvornoj psovci.....

BlaPeJaKA:

Re: Kordunaska zena,juce,danas,sutra Vecina od Vas ce u prici od ZUTE DUNJE najprije prepoznati svoju baku,mamu strinu,al dali ce netko od vas prepoznati svog bracnog druga,ili cerku??? Prepoznati njenu tezinu danasnjeg zivota.Na koji nacin pokazujete svoje razumijevanje i dali pomazete svom zenskom dijelu obitelji? Koliko onako umorni kad dodjete s posle uopce primjetite umor vase zene? Koja je isto provela dan na poslu,a dosla je kuci umorna i nervozna? Jel sjedate za kompjuter da se odmorite,citate novine i cekate da vam se postavi da jedete?? I govorite da je to zenski posao?Eto sad ste u stranjskom svijetu,a u vecini vasih sadasnjih zemalja u kojima zivite je sasvim normalno da muskarac podijeli kucne poslove sa zenom,pa se poslje odmaraju zajedno, ili vi jos uvijek "ubijate" svoje zene tradicijom,jer to nije radio vas otac pa necete ni vi. Koliko pomazete svojim zenama i dali dijelite neke kucne poslove zajedno?Koliko ste pomogli vasim zenama da nauce kako se ovo pise i kako bi i one mogle malo da se jave? Bice nemate vremena ni strpljenja,jer dje da to jos zena zna,kad je za nju sporet, i kuca i djeca i sve ostalo sto treba da uradi, da nebi nikom nista falilo ukuci dok je ona na poslu. Ili kad ste zadnji puta izveli zenu u kino,ili na neku predstavu, izasli u setnju,koliko uopce vremena paznje i ljubavi posvecujete svojoj zeni /i svojoj djeci/? Kad bi vecina od vas iskreno odgovorila na ova pitanja vidjelo bi se da je Kordunaskoj zeni isto kao i njenoj mami i kao njenoj baki,i moguce nazalost jos i teze. Sad je vecina vasih zena u tudjini "sama",bez roditelja,rodbine,prijatelja, i nemaju sa kim da podjele cak ni dio svog sjecanja na svoju mladost i svoj zivot.Mozda nisu nasle ni nove prijateljice.Koliko god da je vama muskima tesko i koliko god da ste umorni,znajte da je vasoj zeni jos teze i da je sigurno puno puta umornija od vas. Ako neznate kako da pomognete svojoj bracnoj drugarici,podarite joj makar mali osmjeh,lijepu rijec i vec ste joj puno pomogli.Sjetite se samo koliko i cega se svega odrekla i sta je sve naucila da radi kako bi zivot u dvoje bolje funkcionirao. I kako bi obitelj bila na okupu i djeca sretna,vesela i dobro odgojena. Sjednite zajedno pokraj kompjutera i napisite nesto skupa, i to bi mozda obradovalo uprvo vasu zenu. U svakom slucaju pokusajte da u danu primjetite i da joj pokazete to da ste primjetili da je i ona umorna, i upitajte je sta bi ona htjela,pa se potrudite da joj udovoljite.Uzratice vam to sigurno na najljepsi moguci nacin.

CORDON:

Zenama Korduna ...................................

Sjećanje na Kordun

229

Neobicno mi je drago sto je neko ipak pokrenuo ovu temu.Mozda je razlog tome sto polako ojacava i >zenski korpus< koji dolazi bar ponekad na ove stranice.Mislim da je sve, odnosno puno toga receno na jedan lijep nacin kroz sve priloge.Prepoznajemo mi tu sve generacije. Od nasih baba, posebnih po svemu. Njihovih zivota, sudbina, prica......Kome nisu ostala u sjecanju drage osobe koje su te podizale. Poljubci u usta ( poslje kojih se moras dugo trti, ali ipak dragi), pile kad dodjes prvi put u goste , pa ti ga dadu za ponjeti kad se vracas......Likovi nasih briznih majki, naoko obicnih, ali ustavri zena posebna kova.....................pa do danasnjih generacija zena poteklih sa naseg Korduna. Nadam se da ce na ovu temu jos govoriti. Pozdrav svim generacijama kordunaskih zena ! CORDON

aca:

Zenama Korduna Puno toga se reklo o nasim babama ,majkama.sestrama ali sve to nije dovoljno da se izrazi postovanje prema svim tim divnim zenama. Necu se puno osvrtati u proslost ali pogledamo vreme onog nesratnog rata kada su ljudi manje vise bili odsutni koje drzao sva cetri kuta u kuci i u drustvu uz sve nedace koje su bile vezane uz to.Vreme izbjeglistva, kad je opet ta ista stamena zena ponijela najvecu odgovornost na sebi da zapocne novi zivot . Kad je doslo vreme polaganog vracanja na stara ognjista na Kordun opet je ta ista kordunaska zena bila prva koja se vratila i pretrpjela sva ona ponizenja i nevolje dok mi muskarci ili nismo smjeli ili nismo mogli da zapocnemo vracanje onoga sto je oduvijek bilo nase. Mnogi od nas su sada rasuti po cijelom svijetu i opet je na nasim kordunaskim zenama koje cuvaju nas jezik nase obicaje.. Likovi nasih majki i baki kojih nema i na ciji grob ne mozemo ici stalno su sa nama. ali njihovi zivoti,njihova sudbina i njihova briznost prenose se na mladje generacije nasih zena majki i sestara.

davno bilo:

KRUZNA KUCA Mi muskarci-kordunasi smo malo zeznuti, necemo da priznamo neke stvari?, cast izuzetcima.... Ovaj Acin clanak i cetri coska kuce su me podsjetili na jedanu zgodu...94-ta, kratko sluzbovanje u KNN-u,upoznajemo Simu Dubajica,cicu sa dugim zasiljenim brkovima (mozda ga se i vi sjecate sa naseg TV-a), poziva nas na vino i prsutu i da vidimo njegovu kucu, mi gradjevinarci:Mile Matijevic, pom.ministra za gradj.,Dmitar Leko,glavni gradj.inspektor(bivsi direktor Jugokeramike) -Cordon ih sve pozna, i ja odlazimo kod Sime, kad tamo, ima stvarno neobicnu kucu KRUZNOG OBLIKA, ...kao svidja nam se,da i

230

Sjećanje na Kordun

ne?ali sto ga je inspiriralo da takvu izgradi.Odgovor je mudar bio,ali vjerujem i istinit:'DA MI NITKO NEMOZE PRIGOVORITI DA MI ZENA DRZI TRI COSKA KUCE' E takvi smo i MI Kordunasi,priznajemo za jedan?, a dva,tri ili cetri coska,nedolazi u obzir...kazem cast izuzetcima,zato Kordunaske zene ovo je Vas Topic i RIBAJTE nas do mile volje, nitko vam nesmije nista prigovoriti....malo sale,ali i istine.

ZuteDunje:

....I Bog stvori zenu.... .....i dade joj mudrost. Smatram da je Bog nama zenama dao najljepse osobine.Dade nam da stvaramo i obnavljamo zivot i da mrzimo oruzje i rat.Da budemo njezne,osjecajne i tople,a u isto vrijeme cvrste,odlucne i borbene. A najvaznije sto mi zene imamo je istrajnost i mudrost(osim nekih izuzetaka ,kao sto i na ovoj stranici mozete primjetiti,ali kazu da izuzeci samo potvrduju pravila). Dajemo njemu utisak da je ON taj koji drzi sve konce u svojim rukama.Istovremeno povlacimo svoje sitne koncice koji NJEGA usmjeravaju ka zeljenom cilju.I svi su zadovoljni.Jer,on se onda osjeca kao pravi muskarac,a mi smo eto,samo zene. U isto vrijeme mi pletemo svoju njeznu paucinu ljubavi u kojoj je ON jedna od najvaznijih niti. I za svakog od nasih najmilijih je jedna nit. Nisam ja ovo sve izmislila,ovo je stari nauk. Nauk nasih majki,baba i prababa. Nauk vjekovima u praksi oproban i dokazan. Kao da sad gledam mog tatu.Ljut je zbog necega,psuje i praska,dere se da ga svi mozemo dobro cuti.A moja mama ni rjeci da kaze.Mrtva-hladna muva se po kuci i obavlja svoje svakodnevne poslove.Dernja se tata tako neko vrijeme,i dosadi mu.Jer kome je to intersantno sam se sa sobom svadati.Kad on konacno usuti i mama vidi da se skroz ohladio,pocne ona pricati. Iznese mu smireno sve cinjenice,zbog cega je to tako kako jest i sta bi trebalo uraditi da se to ispravi. I tako uvijek zajedno dodu do nekog resenja. Eto,to ja zovem mudroscu. To se ne uci u skoli, sa tim se radas. To IMAS ili NEMAS.

Sjećanje na Kordun tamo daleko:

231

I zene su ljudi..... Vatreni sam borac protiv muškog šovinizma. Zastupnik sam ženskih interesa i pristalica ravnopravnosti polova. Odnos prema ženama pokazujem pre svega u svojoj kuci i prema svojoj ženi. Ne bih želeo da pomislite kako se hvališem, pa cu navesti nekoliko primera iz mog braka. Naravno, ni kod mene nije sve idealno. Kao i u svakom braku izmedu mene i moje žene ima sitnih nesuglasica. Ipak, uspevamo da sve regulišemo sporazumno: - Ako je bolesna, mogu da se okupam i sam - Ako završi sve poslove, može da štrika do mile volje - Ako sam novine procitao, odmah sutradan može da ih cita i ona, pod uslovom da ne komentariše to što procita - Ako nisam kod kuce može da ukljuci radio ili TV cim pocne jeftina struja - Ako nocu primetim da sam otkriven, pokrijem se sam, a sa njom o tom propustu razgovaram u pogodno vreme - Ako na pantalonama naidem na dupli šav, ne prelazim odmah na fizicki obracun vec mirno pokušavam da utvrdim šta je tome razlog. Da li je to znak da nije normalna, a u obzir dolaze i druge olakšavajuce okolnosti. Silu primenjujem samo ako se iznerviram ili se uverim da to radi namerno. - Ako se dete prehladi, sama bira koga da bijem - nju ili njega Ako se k'o ljudi dogovorimo, kod mene sve može: - Može da kupi sve što ja odlucim - Može da joj slucajno pregori sijalica - Može da pali ringlu cak i kad kuva kafu - Može da se kupa i kad sam ja loše raspoložen - Može da se javlja na telefon ako ja nisam kod kuce

232 - Može da se šminka, pod uslovom da šminku ne kupuje

Sjećanje na Kordun

- Može da pozove u goste svoje rodjake, ali da pricaju tiho i da postoje ozbiljni razlozi za njihov dolazak - Može da pegla i pere prozore kad ona hoce, pod uslovom da uvek sve bude cisto i ispeglano Trudim se da na pažnju uzvratim pažnjom. Da je kad zasluži nagradim i istaknem ono što je za isticanje. Nikad ne zaboravljam da je to moja žena i da smo u svemu ravnopravni. - Našem petom detetu i ona je smela da predloži ime, koje zamalo nije usvojeno - Za praznik uvek sedi sa nama za stolom - Svaka tri meseca može da kupi novu metlu - Ukoliko se pronade usisivac sa prigušivacem, i to cu joj nabaviti. Ovako smo mirniji ako prašinu skuplja rukama. - Jednom je rekla nešto što mi nije bilo sasvim glupo, što mi se skoro dopalo, cak mi je bilo i simpaticno, što sam joj kasnije na odredeni nacin stavio do znanja - Da bi imala socijalno, prijavio sam je kao kucnu pomocnicu - Sredio sam joj da popodne može cuvati i tudu decu - Cesto se dogada da potegnem do kuhinje samo zato da bih rucao; ne insistiram da mi se rucak uvek servira u postelji - Dva puta sam joj galantno ustupio okrajak - Od Nove godine oslobodio sam je obaveze da mi vraca žute metalne pare - Mnoge obaveze sam preuzeo na svoja pleca: putovanja u inostranstvo, odlazak na godišnji odmor, izlaske u kafane, bioskope i pozorišta... Brinem o njenom dostojanstvu. Trudim se da nikad ne povredim njenu licnost.

Sjećanje na Kordun
- Samo kad sedim ona stoji; cim legnem, ona može sesti i nastaviti sa radom - Nikad je ne isterujem na ulicu. Samo na terasu - Kad je gadam tanjurom i u najvecem besu, vodim racuna da ne okrnjim nov servis; za njeno dobro uveo sam plehane tanjure. - Da bih sacuvao njen ugled, nikad je ne bijem pred decom i gostima

233

- Pošto zbilja nema potrebe da noge perem svaki dan, i njene obaveze su smanjene na dva puta nedeljno Naravno, ovo nije sve. Nikada nisam zadovoljan postignutim. Nikada nece biti dovoljno ravnopravnosti! IZVINITE, mnogi koji me poznaju reci ce, rekao je istinu...............????????

jos jedan:

vatreni borac protiv muskog sovinizma NETRAZIM MNOGO OD ZENE samo treba da bude: vitka lijepa seksi dobra njezna pametna duhovita ljubazna poslusna pokorna bogata spretna postena usluzna vredna zanimljiva simpaticna plemenita

234 obrazovana zavodljiva i naravno, sposobna da me hrani cipsom i pivom dok ja lezim i gledam TV

Sjećanje na Kordun

CORDON:

>Zenska suza<.................... .......Prije nekog vremena stigao mi je od JM ( pojavi se na ovim nasim kordunaskim stranicama) jedan dobar tekst, koji se odnosi na sve zene, odnosno majke.......tako i na nase zene.....majke........ ****************************************** ....Jedan je djecacic upitao svoju majku: >Zasto places?< >Zato sto sam zena<- odgovorila mu je. >Ne razumijem< rekao je djecak. Mama ga je zagrlila i rekla: >Nikada i neces.< Kasnije je upitao oca : >Zasto mi se cini da mama place bez ikakvog razloga?< >Sve zene placu bez ikakvog razloga.< - bilo je jedino sto je tata znao reci. Djecacic je odrastao i postao muskarac, i jos uvjek je pitao zasto zene placu. Na poslijetku je nazvao Boga. Kad ga je dobio, upitao ga je:>Boze, zasto se zene tako lako rasplacu?< Bog odgovori: > Kad sam stvarao zenu, morala je biti posebna..... Dao sam joj ramena dovoljno jaka da nose svu tezinu ovoga svijeta, a ......opet dovoljno njezna da mogu pruziti utjehu...... Dao sam joj unutrasnju snagu da podnese porod i odbijanje koje joj toliko puta stize od djece... Dao sam joj cvrstinu koja joj omogucuje da ide dalje, kad svi drugi odustanu, i da se brine za svoju porodicu u doba bolesti i nevolja, bez prigovora...... Dao sam joj osjecajnost da voli svoju djecu, bez obzira na sve, cak iako ju je njeno dijete veoma povrijedilo.... Dao sam joj snagu da nosi svoga muza kroz njegove pogreske i nacinio je od njegovog rebra, da bi stitila njegovo srce..... Dao sam joj mudrosti da zna da je dobar muz, nikada nebi povredio svoju zenu, ali povremeno testira njenu snagu i odlucnost da postojano bude uz njega.

Sjećanje na Kordun
...I napokon dao joj je suzu da se isplace. To je samo njeno na koriscenje, kad god joj zatreba....

235

...Vidis sine moj, lijepota zene nije u njenoj odjeci, u njenoj figuri, ili nacinu na koji se ceslja. Lijepota zene mora se vidjeti u njenim ocima, jer to je ulaz u njeno srce- mjesto gdje stanuje ljubav.................. CORDON .........i onda.........sto se vidi u vasim ocima ............

236

Sjećanje na Kordun

Ljudi Korduna > Dusan Bastaja <
Autor topica: CORDON
CORDON:
NECE SE VISE CUTI GLAS DUSANA BASTAJE ............... ....Nekako mi je tesko danas. Nikica nas je zvao i rece da je umro Dusan......Otisla je jedna >legenda<, ali u onom pravom i potpunom smislu......Potajno sam se nadao da cu barem jos jednom sresti Bastaju, ali ta mi se zelja nece ispuniti...........te cu njega nazalost , kao i dosta meni na neki svoj nacin dragih ljudi naci na Crkvistu i ostalim grobljima......... Mirno pocivaj Dusane........... CORDON "DUSANOVA DUSA" ...+++ SLAVA DUSANU BASTAJI +++… >>>>>>>Svi smo mi poznavali Dusana Bastaju,ali da li ste ovo znali?...ovo je prepisano iz nove knjige autora MILE DAKICA o KORDUNU i KORDUNASIMA....>>>Moja nesreca je pocela u Begovom Brdu,tamo gdje sam,kako mi je moja pokojna Bosiljka govorila, tresnuo glavom u zemlju.Zakoracio sam u sedamnaestu.Govorili su,da su mi noge i ruke nesrazmjerne tijelu.Nisam dalje rastao zbog nevolja. Sjedili smo u svojoj drvenjari.Sjecam se,mama je

CaDo:

Sjećanje na Kordun

237

rekla:"Djeco,danas je Veliki petak.Idem zamjesiti pogacu i ustipke!".Mi odrasliji smo napravili kozaljke.Igramo se.Caca je neprekidno tvorizao i lupao vratima.Timario je krave.Odjednom britka pucnjava.Ustase u selu.Nesto mi,u meni rece:"Sakrij se Dusane!"Bacam se u zivicu i gledam sta ce biti.Moji su ostali u kuci.Mama je okupila oko sebe cetvero djece:Nikolu od 14,Ljubicu od12,Dragana od 6 i moju ljubimicu Stanku od dvije godine.Boze, lijepog i pametnog djeteta...Caca Rade je iznenaden.Bio je van sebe i odlucio da dijeli sudbinu porodice i sela.Medu hrvatskim ustasama komsija Lacan.Vidim,zakrvario ocima.Mislim,pa mozda nece biti zla.Dobro ga znamo, a on komanduje mojima da se ukljuce u kolonu.Sve su to nasi iz Begova Brda...Brojim...Dobro se sjecam,bilo ih je,sto muskaraca,zena i djece 130 dusa.Jadna djecica,majko moja.Sve onako uz matere.Moja Bosiljka naprtila Stanku,a Ljuba i Dragan se drze mami za roklje,s lijeve i desne strane.Braco Dragan se zalijece da i njega mama ponese.Nikola je drzao tatu za ruku.Svratise ih pod neku stijenu i tu pobise.Pucali su iz pusaka i mitraljeza, a moja nada,krvavi Lacan iz pistolja. Bacili su i bombe na hrpu mrtvih i ranjenih.Spetili su se odnekud partizani i pripucali.Banda sepovukla u Cetingrad.Sutradan smo nase mrtve prebirali, prepoznavali i zakopavali.Svoje sam pokupio u plate i onako,bez sanduka u raku. Nastojao sam sve zaboraviti,ali ne ide.Zlo je u meni.Kad me obuzmu slike i misli, sama ruka prema casi juri. Ne znaju ovi, oko mene zasto Bastaja pije. ............................. Ali da znate!Nisam sve ispricao.Da kazem i ono,sto me jos drzi u zivotu.Bio sam mlad, silovan,s nagonom osvete.Primili su me za borca 8.kordunaske partizanske divizije. Osvetu sam izbrisao, jer su me komesari ubijedili, da su samo direktni ubice krivi, a ne hrvatski narod, da je odgovornost pojedinacna i da nas jedino bratstvo-jedinstvo mogu spasiti. Mi Srbi smo prihvatili tu pricu, ali nesto me iz podsvijesti neprekidno pitalo:Zasto su ubili moje? Prelazili smo Kupu, ulazili u hrvatska sela, ali Boze sacuvaj, da i pomislim... Od seoskog derana ,postao sam neko i nesto. Napredovao sam.Pri zavrsetku rata sam kapetan, a vec 1947.major.Na moju nesrecu, a mozda i srecu, ko ce znati, sluzbovao sam kod Novog Sada.Jednog dana zaputim se u Irig. U dvoristu nekog kucerka, mislim da je to u ulici Grcka Mala, prepoznam ubicu Lacana. Majku mu lopovsku, pa to je on!Kao da su mi tri Sunca sinula.Nisam se javio, nego pravo u miliciju. Uhapsili su ga istog dana.Zakazano je sudjenje, u kojem sam glavni svjedok.Pozvali su me.Ja se dotjerao i nakindurio.Tu su suci,milicija i zapisnicar.Lacan je priznao ,da zivi u Irigu pod laznim imenom, da je bio ustasa, ali da nije ubijao Srbe. Dosao je i na mene red.Ustanem i kazem ...Druze sudija, evo ovako je uzeo pistolj i pucao u moje:Izvadio sam iz futrole svoga garova i sasuo u Lacana svih osam metaka.Strovalila se mrcina svom snagom na parket.Zaplakao sam od srece.Predamnom su bili svi moji.Vidio sam ih.Vjerujte,ljudi vidio sam ih zive i zdrave! Pribrao sam se,bacio pistolj i rekao:Sada sudite meni!Nisam znao da ubistvo moze biti toliko uzviseno.Ono me rasteretilo.U snu mi je dolazila sestrica Stanka, ljubila i saputala da me voli.To ranije nije cinila. Boze ima li vece nesrece, nego izgubiti svoje, gledati kako nestaju?Samo da znate,kakva

238

Sjećanje na Kordun

su to djeca bila?Kako su mogli?Mnoge zivotinje ne tamane svoju vrstu.Cija je zaostavstina u genima hrvatskih ustasa? S njima sam u zatvoru.Sve su to krvoloci.Bilo je i onih koji su pohvatani iste godine.Dosli su s Kavranom i Ljubom Milosom,da dignu ustanak.Bar da ih sada, u ovoj prdekani, ne gledam i ne slusam. Osudi me Vojni sud na 6 godina robije i gubitak cina. ................U ratu sam tri puta ranjen, prvi put na Celopeku,kod Lickog Petrovog Sela, drugi put na Drenovaci i treci put kod Ilirske Bistrice, u oslobadjanju ili osvajanju Istre......<<<<<<<<< Nema vise DUSANOVE DUSE,ali njegov poznati glas "ZIVIO RANKOV...." u orginalu imitira NAS prijatelj Kres, vjerujem da ima i njegovu sliku, pa mozda? jednog dana priredi nam i to zadovoljstvo............

CORDON:

Plovi Dusanova dusa.................. .........I tako se zavrsio zivot Dusanov, ponekad cudan, nepredvidiv, mucenicki....Mozda je trebao skoncati jos u Begovom Brdu kad mu je bilo sudjeno, zajedno sa njegovom familijom, sa setrom ljubimicom i bliznjima.........ali...ostao je sam kao kaznjenik, sa slikom porodicne tragedije pred ocima koja ga je proganjala citavg njegovog mucenickog zivota, te ga na neki nacin i odredila.....Nazalost Dusanova sudbina nazalost nije usamljena na Kordunu i ima na desetine slicnih prica i sudbina....Nasla je njegova dusa konacno smirenje........... ......Zavrsio je onako kako je morao zavrsiti.Sam kao vuk samotnjak, na samo njenu znanim putevima u hladnoj januarskoj noci...Ostala je njegova kozna torba sa bijelom ruckom...poluprazna...sa njegovim >rekvizitima<....: Naocale, baterija, nekoliko sudskih rjesenja....>Dusan Bastaja.....kriv je.....<, povecalo ???, nozic........ .......Ali ostale su i price o njemu. Ima ih dosta ......Puno dozivljaja, sjecanja na Dusana, na njegove dosjetke, >provale<, ......uvjek britke, ali na mjestu.........Mozda se nekom drugom prilikom podsjetimo toga svega. Uglavnom ne treba to zaboraviti........... ......Bozicno jutro ove godine na Kolaricu...Dogorjeva badnjak, cuje se lagana pjesma omanjeg drustva uz pratnju harmonike... Kao i uvjek Dusan se odnekud pojavljuje kroz jutarnju maglu.... ne moze to proci bez njega.... ....Sa Dusanom je uvjek veselije u drustvu. Redaju se price. Red novih, pa red starih. A starih Dusanu ne fali. Ima Dule uvjek materijala. Rankovic, vojnicka milicija....politicari ( svih vrsta i vremena)....Pa onda opet ide pjesma..... Dusan narucuje neku staru borbenu pjesmu... samo za njega...Po obicaju zazima stav >mirno<, uz stisnutu pesnicu i pozdrav >smrt fasizmu, sloboda narodu<. Stoji tako nekoliko trenutaka... i zatim niz njegovo lice pocinju teci teske suze, jedna za drugom........ .....Muzika je stala....ne cuje se vise harmonika.........I svi su redom poceli plakati zajedno s njim....

Sjećanje na Kordun

239

.......Ovo su bila neka zadnja sjecanja na njega..... Zakopan je prosle subote na vojnicom groblju Crkviste, na hladnom januraskom danu ( kazu da je bilo -17 C), uz prisusutvo petnaestak ljudi..... Obzirom da imam poneku Dusanovu sliku rado cu je poslati Cadji nek je on postavi i nek ostane sjecanje na njega, kao i jedan papiric koji sam slucajno pronasao prevrcuci dzepove neke stare robe......vidi sliku ‘Bastaja’

Pozdrav svim Micanima, a poseban onima koji su Dusana poznavali! CORDON

240

Sjećanje na Kordun

Kordunaški specijaliteti
Autor topica: MIMA
mima:
Kordunaski specijaliteti Sta smo voljeli jesti? Mislim da nebi bilo lose da se podsjetimo sta se nekad jelo na Kordunu, a sta nam sad najvise nedostaje? Otvaram diskusiju - izvolite Pozdrav Kordunasima

makarun:

re:kordunaski specijaliteti ....ahhh, sta sam volio jesti 'makarun sa skorupom' i mladi luk , ali kad sam se ozenio,dobio sam zabranu...zena kaze, "moze, ali bez luka"....danas je drugacija situacija…ali kako doci do pravog 'skorupa'...

mima:

Rastu mi zazubice Joj kad spomenu makarun , koja je to hrana bila, al’sto ti rece gdje naci skorupa? Ja sam voljela jesti PREZGANU ZUPU pa kad se to pravi zamirise cijela kuca, a onda u zupu udrobis sencina kruva i najedes se da ti sve puca iza usiju.U nekim nasim selima se to jos zvala ampren juva.

rezervni:

kordunaski puding A bi li vi mozda CICVARE. Znate sta je to?

Skorup: Skorup i macak!
Kazes rado sjecamo? Valjda rado jedemo!! Moja baba i danas skuplja skorup i to skorup da macak predje preko njega a da ne upane u varenku. Prezgana zupa svaki treci dan a neklada i cesce kada se potrevi trckalica. Ajd prijatno!

Sjećanje na Kordun Stari Kordunas:…a ne da znamo, i da se sjecamo, nego i dan danas jedemo:

241

i cicvaru..., i poparu.... i bazlamacu..., a bogami i makaruna sa zacinom, tako smo mi u kuci zvali taj cuveni preljev od skorupa,ako neznate kako se to dela morem vam sapnuti, cudno da je problem doci do skorupa, more vam ga zamjenti i kajmak, kolko znam Zlatiborski ili Uzicki kajmak more se i u Torontu kupti. …a kupusa kiselog i suvog droba,...ladet'ne..., proje ili smjesovnice, a kumpjeri na police,onako vruci kad se jedu sa slaninom i sirom, uz toplu pogacu, a jel vam rastu zazubice, a da nezaboravim imamo i dobre poslastice: orehnjaca, strudla od sira ili jabuka, guzvara, a tek snenokle, aj uzdravlje evo pogaca vec mirise iz kuhinje,

rucko:

PoDeRaNe GaCe? Poslije slanjih jela dobro se malo i zasladiti. Moji omiljeni kolaci su normalno 'babini zlicnjaci' i zenin specijalitet 'poderane gace'. ?. Evo ugrubo i recepta za poderane gace:uz brasno, vodu, malo jaja, secera, stavi se i sira, sve se to uzmjesa,dobije se tijesto kao za 'ustipke', onda se to razvuce po stolu sa valjkom-oklagijom?, sjece se u trokutice, oblik gaca (br.1-10), kako tko voli?, zatim se nozem, prstom ili nekim drugim prirucnim sredstvom?napravi rupa u tim gacama, stavi se u vrelo ulje, ono cvrkne, porumeni i odadri , da puknes.?>! ps.za detalje priupitajte moju zenu.

vecerko:

ja bi ijo!~

mmmmmmmm njam njam, sta to ovde lepo mirise??

crystal: evo još necega
Moj pokojni djed Mica bio terenski miner, pricao mi da je znao nekad sa sobom ponjeti KRUSOLUK :-)))) Kasnije,kad se malo bolje živlo, taj gablec je znao pojacati i domacom slaninom, onako cadjavom!

242

Sjećanje na Kordun

Dosta puta sam jeo kumpjer, opran, pa narezan na šnjite, pa ga stavi na vrucu plocu od peci na drva, jedan put ga okreneš i eto ti specijaliteta, vruca pogaca,kapula i domaca slanina............

Avant:
od vas?

evo još necega A moja baba u Sjenicaku sto je znala napraviti dobre zganjce, gra i kupus, jel jeo to neko

mima:

E moj stari Kordunas Ja pokrenu ovaj topic .a ti mi ga pokvari , jer se cudis da nemozemo naci skorupa, ti mora da zivis u Srbiji ili na Kordunu , kakav uzicki kajmak, gdje sam ja sada, nemozes kupiti ni gra, a kamoli sakupiti skorupa da bi napravio masnicu a o"zacini" za makarun da i ne pomisljam.To najbolje znaju oni koji su negdje daleko kako bole sjecanja.Pozdrav tebi i ostalim kordunasima

VM:

Domaca hrana Evo jos jednog domaceg jela, mlijeko prokuvano sa kuruzovnicom......

Sabahudin:

Vi stariji! Koliko sam ovaca prodao VASIMA,za varivo "kuvani kupus sa brav'nom", znam, mladjima se nije dopadalo , mozda zbog mirisa?

makarun:

za AVANTA? ...e, moja baba je znala skuvati makarun i preliti sa gravom i kupusom, jesi li to kad ijo?

nostalgicarka: Stari Lonac:

Sve specijaliteti A tek cucurma ! (c-kao cemer, cutati) > Sve specijaliteti ma ne znate vi jos, bude popodne, vrucina, sednem napolju ispred kuce bude sto, pa kada moja baba napravi gra i kumpjera, pa ulije u tanjur,po donese jos krastavaca i paradjza, pa nakraju nareze kriske kruva onako, a bude ljeto pa lete sve onako muve oko stola, a ja gllllaaaaaaaaadaaaaaaaaaan

Sjećanje na Kordun
jos kada prodje neka zgodna Kordunasica, njesam vise ni gladan-eto ti baba specijaliet sade, moram trcati za curama

243

Stari Kordunas: moje izvinjenje za mimu
Draga gospodjo ili gospodicna nije mi ni na kraj pameti bilo da pokvarim ovaj vas prekrasan topik i ovu jako lijepu temu. Nezivim ni na Kordunu niti u Srbiji, cak ne ni na Evropskom kontinentu. Mozda sam od Korduna dalje i duze godina /44 godine nezivim na Kordunu/ od Vas vecine koji ovdje navracate. O kajmaku sam napisao da moze da se kupi i u Torontu, zato sto to znam iz provjerenih informacija, a sto se tice graha i onaj Brazilski ili Cileanski ima jako puno slicnosti sa nasim graom. Imaju onaj krupni bijeliplosni gra gotovo isti kako i nas, i imaju i sareni i samo je stvar dali ga se zna nacinti onako kako su to radile nase bake ili mame. Nema zemlje gdje nemerete ni gra kupiti, to tvrdim i u to sam siguran. Mozda vam mogu pomoci ili dati informaciju gdje ga mozete kupiti, ali bi morao znati gdje vi to sad draga gospodjo ili gospodjice zivite?? Lijep pozdrav svima i zivi bili! PS: a tek prenocni gra sa kupusom, pa kad se jede sa makarunom ili zganjcima ili palentom, kako ko vise voli,

rucko:

re:PoDeRaNe GaCe?

Dali je tko isprobao ovaj recept, probajte,super su,ja vam preporucujem br.3. Za MIMU,vidim da voli Klokoc, puno sam pojeo kolaca u Klokocu, mozda sam i tvoje probao???

mima:

Za starog Kordunasa -izvinjenje se prihvaca Nisam se naljutila, ali u zemlji u kojoj sam ja stvarno nema graha da ne povjerujes a u Evropi je.Pozdrav Vama gospodine od Mime. Pozdravljam i sve ostale koji su podrzali ovu temu.

mima:

Za rucka koji voli" poderane gace" Recept ti je divan , moram ga prevesti i na jezik zemlje u kojoj sad zivim. Sto se tice interesa , imam ja siroke interese sto se istorije Korduna tice, ali izgorale mi knjige moja dusevna hrana. Stvarno neznam da li si probao moje kolace, nisam ja bas neka domacica, a pogotovu ne u

244 Klokocu ha- ha ha Srdacno te pozdravljam mima

Sjećanje na Kordun

CaDo:

re:KORDUNASKI SPECIJALITETI Pozdrav za novog clana(cu) ovog foruma,MIMU i njen topic"kordunaski specijaliteti". Moj glas bio bi za vec zaboravljenu "vrucu janjetinu i mladi luk", a poslije i jedna 'cijela' Karlovacka piva, gdje?...naravno KOD DULE u Okicu...

pjena89: mima:

a posle pojesti valja sta i pop`ti a meni je bolja i hladnija karlovacka piva kod Boze u Cetvorki u Tusilovcu! Kordunaski specijaliteti Pozdrav za CaDo(a)!Jooj janjetine i mladog luka u proljece!!!Boli me "dusa"! No, kad spomenu "kod Dule" sjecam se ja, imali su oni grah sa kobasicom, a narod koji se vracao iz Karlovca onako umoran i gladan, al' je "perjao" po tom specijalitetu ,primjerenom za svaciji dzep.

ZuteDunje:

...al se nekad dobro jelo bas................. Nakon sto procitas sve ove vase recepte i sjecanja,prvo ti krene voda na usta,a drugo;i sam se sjetis nekog svog omiljenog jela. Ovo jelo je vezano za prve ljetne vrucine,miris svjeze pokosenog sjena,a baste pune mladog luka i kumpjera. Evo ovako:Vratis se iz sijena,prasnjav,zedan i gladan i mislis sto sad na brzinu napraviti za jelo.Pa onda odes u bastu i nakopas mladih kumpjera,glavicu kapule i naberes salate(onako mlade).Ali ako mene pitas,bolje ti je to sve uraditi ujutro rano,ili prethodno vece.Kumpjere sad malo ostruzes,da im onu mladu kozicu skines,i stavis ih kuvati.Kad su kumpjeri skoro kuvani,stavis u tavu pocitavo masti da se dobro zagrije,malo onu kapulu rastavis na slojeve i bacis na onu mast,a ona ljepo pozuti i mirisiiiiiiiiiiiiiiiiiiii........ Sad kumpjere ocjedis i prelijes sa onom vrucom masti.Naravno ,salata je takoder vec propremljena,a ona perca mekana,mlada,natopljena uljem........... Pospes jos kumpjere isjeckanim persunom........ Pa jos domaceg kruva i jedna ladna piva iz podruma........ Lako onda opet ides u sjeno.

mima:

Bas tako Ako slucajno nema pive, a vrucina moglo se popiti i dobrog kiselog mljeka sa podmetom ,koje se drzalo u "zemljanoj" rukatki kupljenoj od loncara , kako su kod nas zvali one koji

Sjećanje na Kordun

245

su kroz selo prodavali granicarske proizvode;cupove , rukatke, krugle, zdjeke.... Podmeta se pravila od kuruznog brasna i sastavljala sa mlakom varenikom, pa kad se to ohladi prekonoci u hladnom podrumu ....., dodjes vruc, zagrijan i popijes kiselog mlijeka da te malo razgali.

CaDo:

STA JE OVO ??? ....nigdje nikoga...obadvije KORDUNASKE KAFANE otvorene, ali prazne nigdje nikoga, cak ni konobarica nema....a mislio sam nesto prezalogajiti i probati ruckov specijalitet 'poderane gace'...mozda nekom drugom zgodom....zurim, moram da zavrsim jos jedan nacrt, cao!

Kajfa:

Stojini kumpjeri vrlo prost i jednostavan recept, nase babe Stoje koje vec odavno nema medju zivima. Baba Stoja je voljela uvjek pocastiti u svojoj kuci, makar to bila i neka najmanja mizerija od hrane ili pica, ali to je bila Stojina cast i zbog toga su je svi voljeli i rado navracali kod nje. Zene su imale obicaj da odu kod babe Stoje i pitaju je za neke recepte jer djeca kad dodji od babe Stoje nisu se mogla prehvaliti ukusom nekih od specijaliteta sa kojim ih je ona pocastila, kod babe Stoje jer se jagmilo ko ce ici kopati, zeti shencu ili raditi bilo koji drugi posao, jer se znalo da ce biti dobrog i ukusnog jela. Evo recepta za Stojine kumpjere. (Primjer za 4 osobe) Uzmes cetri oveca kumpjera, a ako su sitniji onda osam, ogulis, operes i isjeces na kriskice, posolis i protreses malo u posudi da bi se kobajagi svi osolili, iskrenes u deblju sherpu, prodrmas da se uregulaju, stavis dobru zlicu masti i prelijesh sa shevarkom vode, gurnes u zagrijanu pekanu i nediras 45 min. Izvadis i to ti je to, prijatno. Greba, oni sto prigore za dno bili su najsladji. Kajfa

tamo daleko:

Kompot od ZUTIH DUNJA ! Dali ste ikad jeli , probali ili smo zaboravili 'kompot od ZUTIH DUNJA'...cini mi se da ga sad probam odmah bi ozdravio od sinusa, grla, srce bi mi bolje radilo...a tek onaj miris Sjecam se davnih dana kada smo prijatelj Cordon i ja sluzbeno terenisali po Kordunu, kakav je on imao njuh-nos za 'dunje'.Gdje god bi stali znao je dali covjek ima dunjicu pozadi kuce, bila ona zrela, zelena ili u cvatu...ljudi su bili darezljivi, kazali bi, uzmite

246

Sjećanje na Kordun

sve...ali iz pristojnosti uzimali bi jednu ili dvije. Cordonova kuca, nasa kancelarija br.25, kola....sve je mirisalo na dunje, lijepih li vremena. Ali sjecam se da je znao reci da najbolje ZUTE DUNJE uspjevaju u Slavskom polju, zbog cega ni dan danas neznam?...mozda zbog suncanog podneblja ispod Petrove Gore i kvalitetne zemlje ??… Vjerujem da i dan danas u svojoj kuci ili stanu MOJ i VAS prijatelj ima pokoju dunje, nebi cudilo i da je ona nabolja ZUTA iz Slavskog Polja. ps.ako neko,nekom prilikom i nabavi dunju, pripazite!...mogu biti i opasne,malo teze silaze niz grlo ...jeba ga ja i c---

amo blizu:

Vidi vraga... ...a , bio sam siguran da bash dobro poznajem Mr.Cordona!? Ovo sa dunjama,bash me iznenadilo...no sjecam se i nekih boljih vremena , dok je ON "bio" na RUMU (!?) , ej,u "ono" vrijeme stocka ,vechie i ostalih "blagodati",on "kreshe" rum! I to - kako...imali smo "losh' obicaj,ako nas je pet za stolom,u 8 (osam) minuta na stolu je i pet "rundi...I,sta se deshava : mi svi polako pijuckamo,a ON ushao u "prichu"! Pred "razlaz - "dekne" onih pet komada na EX i - ajd zdravo...Ma, neponovljiv je taj nash CORDON....

natasa:

dule pozdrav svima, a narocito onima koji se secaju Dule, mog dede, a kasnije mog tate. Dule mladji se vratio na Kordun, ali gostiona ne radi, barem za sada Pitanje za Kajfu, da li je baba Stoja o kojoj prica Dulina zena Stoja, tj. moja baba? Moram priznati da ja nisam jela one kumpjere ciji recept si napisao. Kad smo vec kod hrane, jutros sam jela cicvaru. Secate se kisele repe? Sto se slatkog tice tu je guzvara, povica (koja ide i u slanoj varijanti), ustipci... Evo recept za cicvaru, ako ima neko ko ne zna Znaci...0,5 litre vrhnje (ako nema domace, onda ona kupovna sa najvecim postotkom masnoce), 2 jaja, 2 zlice brasna, soli po zelji i ukusu. Stavi na vatru i mjesaj dok ne pocne kuvati. Poklopi i ostavi par minuta na laganoj vatri da pusti masnocu. Prijatno! Vidimo se na ljeto, mozda se zavrti i neko janje kod Dule

mima:

Pozdrav za Natasu Kao i mnogi drugi, vjerujem ...,ja sam se sjetila gostione "kod Dule" i onog graha sa "kranjskim" kobasicama koji mi je ostao u sjecanju iz djetinjstva.Pokrenula sam ovaj topic da se prisjetimo nasih jela.Hvala svima koji su ga podrzali!!! Pozdrav Natasi ,njenim roditeljima i sestri od Mime

Sjećanje na Kordun
Sta smo voljeli jesti? Zeljela bih da se i drugi ukljuce i da iz sjecanja "izvuku" svoje "recepte"!

247

natasa:

pozdrav za Mimu Evo bas ja i moji roditelji, posto sam trenutno na Kordunu pokusavamo da se setimo ko bi ti mogla da budes, ali nam nesto ne ide. Mama ima neku ideju, ali da sad ne pisem o tome, ako si raspolozena mozes da mi se javis na madercic@eunet.yu. Uvek mi je drago kad stupim u kontakt sa nekim od zemljaka.

rucko:

njam, njam____njam, njam Pa MIMO djesi ti toliko dugo, nidje te nema. Sto sam se napucao poderanih gaca,moram prepeti kajis, puknucu ko pracka,....a Vi necete ni da probate.?. A zaboravili ste pokojnog Svetu Generalovica i njegova variva (kuvani kupus sa bravnom), uvijek smo svracali petkom iduci sa Turanjskog sajma. Vi mladi i neznate gdje se to nalazi, aaah puknucu.

CORDON:

Narodna gostiona >Kod Dule<.........>Kod Generalovica< .......Pozdrav svima. Poseban pozdrav mojim necakinjama Natasi i Duski, unukama starog cuvenog Dule. Napisao sam gore u naslovu Narodna gostiona >Kod Dule<, jer je bas takav naslov debelim kitnjastim slovima ispisan na zuto ofarbanoj drvenoj podlozi.Uz ime vlasnika cuvene gostione bio je nacrtan dupljak crvenog vina i ostale ugostiteljske djakonije.I dan danas iako je proslo dugo vremena ostao je u nosu miris onih zemicaka i kuvanih kobasica koje su se svjeze pusile na sirokom sanku..... .....Svako onaj ko djetinjstvo nije bar djelomicno proveo na selu , taj ima za cim zaliti. Imao sam srece da sam rastao u seoskoj porodici. Djetinjstvo koje je imalo nekih copicevskih detalja.....U familiji je uvjek bilo dobrih konja, jer su moji stari kirijali. U jesen se tovare siroki vozovi sijena za prodaju u donje krajeve ( Jasku, Draganic...). Djed iskopa rupu u sjenu kraj pritiskaca, pokriojeme me onom konjusarskom dekom i na glavu njegovu cubaru, jer su noci vec bile hladnije. I putujemo tako.....Na vozu svijtle veliki lampusi. U zivotu nikad nisam uspio nabasati na takav model. To su bili oni najveci tzv >sismisi<. To mozes vidjeti od moje kuce kako svjetle na Muratovom bregu ( znam da ce te reci da pretjerujem i da li mi je u rodu sto Loso Parun, kome usput receno treba posvetiti poseban topic). Sad ce te reci kakve veze imamju konji i sjeno sa jelom. Ma

248

Sjećanje na Kordun

imaju brate........ .......I onda kad se proda sjeno, dobije se koji dinar i to djed smota u cemer, a dobiju i nesto vina. nasi se obicno i ne razumiju u vino, pa vole slatko vino, a to je u pravilu uvijek >delavac<. Lajtice natovare na kola i pravac Kordun. negdje poslje Karlovca svi sjednu u jedna kola. I udri, ori se pjesma. Ja drzim uzde u prvim kolima. Ma ti su ti konji pametniji od nas sviju i znaju gdje treba stati i gdje se u Tusilovicu odvojiti sa plitvicke ceste. Naravno da nijednu gostionu ne preskacu,tako ni Dulinu. O boze moj kako sam se veselio kad cu se konacno docepati zemicaka i kobasice. Djed jos plati >orandzadu< od koje ostaju ofarbani brkvi....Ma ko sretniji od mene........... >Kod Generalovica< je bila dobra bravina, u onim aluminiskim sirokijem tanjurima. Plivaju komadi masne bravine , a ako te gazda postuje onda i njegovi palci plivaju u uvrsenom tanjuru. Kad idemo na sajam u Karlovac djed nema novaca, pa Generalovic veli > Neka, neka, nema veze , platices kad se bude vraca!<. Jebi ga , onda se moramo svratiti i kad idemo kuci............ Eto , tako to nekad bi ................ Pozdrav CORDON

mima:

Evo me rucko! Isprobavala sam tvoj recept "poderane gace", morala sam da uradim i prevod kako sam obecala ha aa... Tu sam ja ali su drugi slabo aktivni, vjerojatno se zadovoljavaju stranim "specijalitetima" , a zaboravili na nase. Srdacno te pozdravlja Mima! Mimoooo, gladan sam! Mimo, pa de si jopet, dali je moguce da nemas ni kruva u kavani, ako imas odrezi mi jednu snjitu i namazi sa masti i cukrom ili crvenom paprikom, izgladnio sam ko vuk , ko boga te molim.

rucko:

mima:

reply za Rucka Dugo me nije bilo `ocka doduse, a vidim da i specijaliteti slabo izlaze na vidjalo, moj rucko , ispade da je nasa kordunaska kuhinja bila jako "siromasna", ili su nasi ljudi razbacani svuda po svijetu prilagodili novim specijalitetima, te zaboravili na svoje koji su ih odranili. Pozdrav RUCKU i drustvu sa kafea!

Sjećanje na Kordun
DOBRODOSLA ! Tamo dje sam rodjen jelo se i pilo oj kordunaska majko,ljepo nam je bilo! Dodji MIMO dodji,dodji pa nam skuvaj kiseli kupus,cicvaru,obicaj nam cuvaj! Kuvan kupus, krumpjer, palenta i gra to je kordunaska hrana koju volim ja! Dodji MIMO ,dodji, dodji pa nam skuvaj kiseli kupus ,cicvaru,obicaj nam cuvaj ! Zaboravit nikad necu palentu i mljeko kiseli kupus ,cicvaru, tvoj poljubac seko? Dodji MIMO dodji, dodji pa nam skuvaj kiseli kupus, cicvaru, obicaj nam cuvaj!

249

rucko:

mima:

Hvala za pjesmu -rucko Ti si pravo osvjezenje u ovoj kafani! A joj sto bi ja sad jela mladije skuvanje kumpjera zaprzenih sa masti u kojoj ima malo crljene paprike sa salatom od krastavaca. Pozdrav Tebi i drustvu u kafani! S postovanjem Mima

lopov:

ma makarun je zakon NAJBOLJE JELO JE MAKARUN SA PRZENIM KUPUSOM Pozdrav za sve kordunaske cice a posebno za natasu

rucko:

Al' se nekad dobro jelo ! Ova pjesmica od Djoke Balasevica posvecena je nasoj MIMI: Nema vise, dobri svete, one lepe sezdeset pete kad smo bili na vecari kod kumova nasih starih. Klizio je voz k'o sanke, al' smo stigli do Palanke. Severac je duv'o 'ladan, pa ko ne bi bio gladan?

250 I cim smo stigli viknu kum na svoju zenu: 'MIMO! Postavljaj, bog te vid'o!' Spremila nam kuma nasa za uzinu paprikasa, pa kolace, krmenadle i par sarmi svakom. Mesto leba mesa bela, princes krofne - vangla cela, suvih sljiva i koljiva i rezance s makom. E, kad se samo setim, al' se nekad dobro jelo, bas. Do vecere vreme kratko za kitnikes i za slatko. Da odbijes, to ne vredi, da se kuma ne uvredi. Nas kum Pera, dipl. agronom, rec o ovom, rec o onom, sve uz vino, porto-gizer, 'di gutljaji sami klize. Taman smo bili gladni kada se zacu: 'MIMO! Veceru, bog te vid'o!' Odjedared - astal saren, sos paradajz, krompir baren, suve snicle, ko promincle, kara-batak svakom. Na podvarku curka, zna se. Gdi je curka, tu je prase. Onda torte, razne sorte i rezanci s makom. Ej, kad se samo setim, al' se nekad dobro jelo, bas! Vejao je sneg po soru, sedeli smo do pred zoru. Baba rece: 'Deder kaput! Radni dan je, 'ajmo na put!' Al' kum Pera odma' skoci: 'Sta to vide moje oci? MIMO, ne daj nikom kaput! Prvo frustuk, e, ondak na put!' Ne drema vredna kuma, ne slusa prve petle, brza je od raketle. Nosi vruce 'leba kriske, fafarone, cvarke friske, zacas sprema sunke, rena, i pihtije svakom. Pitamo ih: 'Ljudi, dokle?!' 'Cekaj', kazu, 'jos snenokle, i sufnudle i griz-strudle i rezance s makom!' Hej, kad se samo setim, al' se nekad dobro jelo, bas! I ondak, sat i frtalj, kol'ko je is'o sinobus, nismo nista jeli, i kad smo stigli na stanicu odma' kupimo burek, lep, frisak, mastan, sve nam, onako, mast curila niz bradu.

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun
Pa ondak opalimo preko toga jednu tepsiju sampita i gajbu piva. Mlakog-Karlovackog….

251

micav:

ZMARENJACI i SALENJACI ! Dali se sjecate pravih domacih kolaca, od mljevenih zmara-ZMARENJACI (tako sam ih ja zvao) i od sala (SALENJACI)...

bogdanovic:

Re: ZMARENJACI i SALENJACI ! Zmarenjake ne znam,nisam probao,ali zato salenjaci,najbolji kolaci svih vremena,po mom izboru!(ko me zna,vidi se i po meni). BOGDANOVIC

252

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

253

Najbolje Kordunaške Rakije
Autor topica: CORDON
CORDON:
NAJBOLJE KORDUNASKE RAKIJE........... ..........Jesen je .........i vrijeme je kad se rakije peku.... Sljive vec >vriju< ispod busa u kacama.....Nije ih bilo bas na Kordunu kao nekih godina, ali uvjek rode toliko da se bar ima nesto ispeci.......I evo potekla je >basica<........ .............Da cujemo, samo bez puno fale, gdje su se na Kordunu pile dobre rakije ........i jos uvijek piju........vidi sliku’rakijski kotao’ CORDON

aca:

rakija 4x4x4 jedna od najubitacnijih. Bez puno fale... Bez puno fale, ja mogu reci samo da je moj pokojni djed Jane peka najbolju rakiju oko Krnjaka i G.Skrada, a mozda i sire. Tako su barem ljudi divanli. A sto je najveca zanimljivost, cojek nikad nije proba rakije niti je koristio gradir... peklo se dok "gori" i onda se istavljalo. Bas mi neki dan pade naum pecenje rakije, divani uz kota dugo u noc i peceni kumpjeri ispod kotla. Cordon stvarno si legenda, uvijek pogodis pravu temu. Pozdrav svima !

Beka:

Kordun:Neka, Bogu fala
Beka, bilo bi bolje da si rekao Bobo, puno bolja asocijacija na tvog pokojnog djeda, bog mu dushu blagoslovijo, ali i Djusin je pravio remek djelo od rakije, neznam da li ovi mladji mogu tako ugoditi na isti nacin.

254

Sjećanje na Kordun

Najbolju rakiju na Kordunu ja sam imao priliku piti, popiti i nabaviti kod Milorada Gabrica - postara u Slavskom polju. Mislim da se toj rakiji nemoze nista ni dodati ni oduzeti, ako je neko ikada probao Miloradovu rakiju siguran sam da ce potvrditi moje rijeci. Evo daleko od rodnog kraja u Americi nedam da mi se prekine zavicajna tradicija, nemam sljiva ali kruska komsijska je dobro podnjela, zao mi da ih bacaju i gaze, pa sam odlucio da sve skupim i zdrozdim u jednu kacu, pola kaca vec vri, oko "tenks givinga" procurit ce i moja viljamovka. Svake godine mjenjam repertoar, jedne godine loza, pa jabukovaca, sad kruska, nadam se da ce i sljive doci na red. S postovanjem Kordun

kapetanSvrdlo:
Pozdrav!

Njesi daleko

Zeljo ucera temu koda mene pita, al ga jebi ja pomislio da sam na svom terenu pa se zajeba. Mozgam sad sa ovo zeru celija sto alkohol nije ubio pa ispade da ja ni priblizno pojma nemam gdje bi to moglo biti, mozda zato sto za dobru krmacu nema loseg napoja. Veli Kordun kod postara(neznam dal je to Draganov caca al predpostavljam) i mogu reci da je coek jako blizo. Nema kuce u Slavskom polju gdje nisam bar casicu kusa(tek tolko da paru zamirisim) i svuda ko melem. Kod Hice trgovca nam je bila baza pa tako i onaj dio Utinje i sve gore do Skakavca dobro poznam a za 3 godine u vojnickoj elektri sam izdegustira onaj dio do turaka. Ovaj moj region sa one strane Abeza je iso vise na kvantitet ,tako da bi se skoro slozio sa Kordunom. Meni juce donese coek duplonku nove(prolazi za holandiju)est da su srbijanske sljive, al je kota nas i odma se pozna. Pozdrav i ocu profesionalan osvrt jer je ovo ozbiljna tema!

Kordun

Re:Njesi daleko Svrdlo, u pravu si, pricao sam o Draganovom caci.

Sjećanje na Kordun
S postovanjem Kordun

255

Avant:

Re: Njesi daleko ajd sada pricajte, pa se kroz tri cetiri posta dovatite za gusu kao sto imate obicaj i ovde ponekad, jebem vas lude ! Nema sta! urodjena nam je zadrtost.... al sad ce to rakija malo da opusti....

gusjenica:

Krstinjska kuruzovaca Dobro je napisa onaj ACA, najbolja je kuruzovaca 4x4x4 a more i onije manjije kuruza.Ednom smo bili na svadbi, zenjo se edan nas decko. Cura je bila od Krstinje, iz Prisjeke.Caca joj nije valjda racuna na taku ekipu, pa je ponestalo sljivovce, e onda smo se presaltali na kuruzovacu.Jebitega,ujutro sljepilo.Svi se igramo corave babe. mala, mala pjana kordunaska gusjenica .........oooooo00000000OOOOOOOOOOOOoo

pijanacsambijo: re:Najbolje kordunaske rakije?
Moj glas je za DUNJAK, kruskova rakija od cace Jove Novkovica-konobara (rakija za specijalne goste?)

drustvo u separeu:

pet piva za sefa pilane Pozdravljam ucesnike debate. Na KORDUNU je bilo raznih napitaka. Za vreme rata u konvoju humanitarne pomoci, osim brasna, secera i cigareta stigle su i narandze. Bile su vec pri "izdisaju" i od njih se pravila lijepa, pitka rakija. Mozete zamisliti te miline. Inace svoj glas bi dao rakiji pokojnog cika Sime Gvozdenovica sa Kljucara. A poznat kraj je bio i Sjenicak. One banske su bile mekse. Ajd' uzdravlje. A ,ona lijepa... ...rakijica,sto smo na na "proputovanju" iz Slunja,popili kod popa Nedje u Budackom...E,bash je bila dobra... re:HM

separe za drustvo:

komsinica:

256 ko ono bijo stevo, neka zenskinja i jos jedan

Sjećanje na Kordun

Bilo kod popa Nedje uvjek i spremne pecenice tako da se dobro i mezilo uz rakiju, a luk mu je bio krupan kaj cetvrtinka, bog zna da li se sad mrsi kako se mrsjo.

komsinica ZAGA: CORDON:

E,Zago,Zago ..davno bilo,pa se prizaboravilo...ostalo sjecanje samo na ...finu rakijicu,kod popa Nedje... Kroz vodu ide , a vodu ne dotice........... .....Tako je nekako izgledala zagonetka koju su posatavljali nasi stari, a odnosila se na rakiju. Tako nekako i ispadne, ide rakija kroz ona creva u buretu sa vodom, a ne dotice ju..... ....Vidim razvezala vam rakija malo jezik, volite pricati o rakiji,a ? Imao je nas kraj dobrih rakija. Nisu ne neke rakije koje lice na zestoke srbijanske prepeke, ali ni meke ( >mehke<) bosanske brlje. Nasa rakija je pitka rakija, gornje srednje jacine.....pali malo kasnije kad se popije....' ......Ne sumnjam u strucnost analize >Kapetana Svrdla, ( jer terenci znaju najbolje sto je dobra rakija, kao u sve ono sto navodi >Pjesnik< i ostali diskutanti....O ukusima se ne raspravlja, tako kazu i svako ima neka svoja mjerila.Po mome, dobru rakiju uvjek prepoznam po mirisu, i kad je popijes ne smije te >parati po grlu<, nego mora otklizati >dolje<. Sad tu ima dosta uloge vrsta sljiva od koje se pece. Koliko ja zanam one krupne sljive sto ih zovu >pucaljke< ili sljive >kupovnih< kalemova nisu najbolje sljive za rakiju. Za rakiju je najbolja sljiva domacih autohtonih starih sorti, srednje velicine. Neki peku sa spicama, neki opet bez spica. Cesto se rakiji na izlazu iz kotla postavi list da se preko njega preljeva ( >kao za boju<, pa onda ima preljevnica za kraju od dvije posude koja razdvaja >stetne alkohle< i razne druge >coprije<. Recepte svako ljubomorno cuva.....Onda je veoma vazna vatra na kojoj se pece. Vrsta drva... ....U novije vrijeme su bili nabavljeni kvalitetniji kotlovi, tako da je destilacija bila potpunija i nije alkohol >isparavao< kao kod starih kotlova , kod kojih su se spojevi ljepili sa tjestom....Kad se rakije ispeku vazno je gdje ce se i kako drzati. Od vrste drveta buradi zavisila je i boja rakije....I tako ima toga dosta......Ajde zivjeli vi meni. Evo guckam bas sad dok ovo pisem nasu rakiju. Moram vam reci da sam malo utanjio sa rezervama , pa je dugo drzim u ustima i ne otiskujem je lako >nizbrdo<, nego onako gustiram.....Najmrza mi je stvar bila kad dodjem kod nekoga pa veli… ‘ajde zeno >onu rakiju<, pomjesaju se flase sa rakijom. Pa se ne zna je li ta flasa >ona prava rakija< ili >ona druga, znas<. Kad ti natoce iz >one druge , znas< ( to ti je rakija za one koji zabasaju, postare, slugane, one sto drva rezu...) onda ce te sigurno zaparati po grlu i samo ces je iz uctivosti progutati....Zato su bile najbolje kuce koje su imele jednu rakiji za sve, i to onu pravu. I za popa i doktora i za sirotinju i namjernike.....Na cijelom Kordunu se uvjek, a i dan danas

Sjećanje na Kordun

257

moglo popiti dobre rakije i u Sjenicaku i njegovoj okolini, kao i u Krnjackim krajevima i onima prema Korani. Posebno dobre rakije su bile u podnozju Petrove gore i to u selima Pecka, Perna, Crni Potok , Malicka ( kod Djure Sapica)..... Ta sela leze na nadmorskoj visini oko 400 m i imaju uvjek kvalitetnog voca, a u Malickoj i vinograda ????? (ako se ne varam jedni od rjetkih ocuvanih vinograda na Kordunu). Selakova poljana i cijelo Krstinjsko podrucje ( Prisjeka, Klupica ,Mracaj ) , pekli su dobru kruskovu rakiju. Cinjenica je da se jedna od sigurno najboljih sljivovica pekla u Slavskom polju i njegovoj okolici, i ono sto >pjesnik< tvrdi stoji sigurno na mjestu……….. Ajde zdravi vi meni i veseli bili!!!!!!!!!!! CORDON

replika: Sade sam malko i ljut...
...pa,ispada da je svagdje bilo DOBRE rakije,osim u - VOJNICU...NO,bez obzira na loshu nadmorsku i podmorsku visinu,imali smo ,kad smo htjeli,jako dobru rakiju...jer te "nashe" sljive bile su SUPER..mislim te sljive iz "muzza"...(ovo "zz" je ,ono "z" ,kao zaba"...) !? Pa kad Mile Kljuko doveze 300-tinjak vreca,pa kad pocne "drozdiljca" da radi...i na kraju "rakijske balade",obavezno i 10-tak kila secera,pa "rakana" bude...do iducih sljiva iz "muzza"...Ajd',zzivli...

CORDON:

Drenovaca................................... ........Pozdrav rakijasima........ Nesto nas ova rakija slabo drzi, izgleda da je slabaska. .......Kad smo spominjali rakije, zaboravio sam spomenuti jednu vrstu kordunaske rakije koja mi se veoma svikla. Radi se o rakiji od drenina ( ili drenjina) tzv. DRENOVACI. Tu rakiju sam imao prilike piti kod djeda Djoke Rkmana. Ne znam tacan naziv sela, ali mogao bi biti Srpski Blagaj. Mozda bi nam o toj rakiji znali reci >MirjanaMiroslav<, jer oni su sa tog podrucja............ CORDON

re:NAJBOLJE KORDUNASKE RAKIJE Pa gdje nam se izgubi NAS prijatelj CORDON, autor ovog Topica...da nije zalutao u ovo drustvo

CaDo:

258

Sjećanje na Kordun

CORDON:

Ej......evo me............................. Javljam vam se doduse sa tudjeg kompjutera, jer je moj u tezem kvaru, a mozda vec sutra i proradi. Nisam se nigdje izgubio, tu sam ja....... Pijauckam >medovacu< ( to ti je sljivovica u koju se stavi zlica meda da joj ublazi zestinu ), i pregledavam sto ste pisali u zadnje vrijeme, dok mene nije bilo . Pozdrav svima CORDON

Sjećanje na Kordun

259

260

Sjećanje na Kordun

Zadružne i mljekarske Pričice
Autor topica: Vujac
vujac:
a o zadrugama nista.... Osim nadaleko poznatih birtija Korduna i okolice treba se podsjetiti i na nase zadruzne trgovine ili kako smo mi to zvali zadruge, Islo se u zadrugu a ne u ducan ili trgovinu. Zadruznih trgovina je bilo posvuda od Cerovca, Tusilovica , Krnjaka, Budecke Rijeke pa tako redom na sve strane. Razlog za spominjanje nasih zadruga je sto se pored birtija, potrosnja pive, konjaka, pelinkovca i ostalih alkoholnih proizvoda povecavala i u zadrugama. I u njima se tocilo ali po zadruznim cijenama (doduse u zadnje vrijeme si mora pice iznjeti van iz zadruge). Obicno bi pred zadrugom bila “dezurna ekipa” koja je rjesavala tekuce probleme i namisljala kojekakve zajebancije. Sjedilo se uglavnom na prevrnutim pivskim gajbama. Za one mladje koji to nisu iskusili samo da znaju da nema sladjeg pivkana od politer popijene u ladovini pred zadrugom dok sjedis na gajbi, pljuckas u prasinu i odpuvujes dimove niske Drine, a uz to slusas koju “pametnu” od zadruzne klijantele tipa Njamnje, pokojnog Telebana, Djeme Petrovica, Flaske, i kasnije generacije Velje Mikicinog, Rape (Telebanovog sina), Pujdica, neka me dopuni ko zna dalje. Meni je najdraza bila zadruga u G. Skradu u Catrnji pored igralista dje smo dolazili na turnire, a i na zabave obicno vezane uz zbor. Navracao sam tu cesto na putu za Ponorac da kupim kave, cukra u kockama, cigareta i kruskovac (za moju strinu). Opskrbijo bi se tu i petreuljom za lampuse jer smo obicno po noci islu u Koranu tuci ribe (ne pitaj kako, svakako samo ne legalno). Obicno bi tu vec zatekao mog burazera Svetu (znao bi da je u zadruzi jer bi mu prepoznao magare vezano za oras uz sternju). Za dobrije dana znali bi tako nas dvojica ( uz malu pomoc lokalnih kronicara) stuci gajbu karlovackog. Zadrugu bi zatvorili, a mi bi jos dovrsavali posao ispred zadruge dok je magare gladno rikalo vezano

Sjećanje na Kordun

261

cijelo popodne. Srecom gladno magare je znalo po noci put do kuce ( trebalo je 5 km onako pjanog serledanja) magare prednama a mi za njim. Strina bi psovala (obicno bi do kuce platio onaj njen kruskovac) i vikala da je magare pametnije od nas.

jad: nasa tuslovacka zadruga....
ko moze to da zaboravi. Ispred trgovine je stajala stara posta, (bila je tu prva autobuska stanica,a poslje kod Boze) a i posta je tu bila, radila postarica Zora, iznad trgovine bile dvije skolske ucionice, tako da je tu uvijek bilo dosta i starih i mladih. Uvijek je neko bio dezuran na stepenicama ispred zadruge.Stari trgovci Vojn, poslje Padela,samo toce ispod puljta, a tu je i knjiga veresije. Naravno bilo je tu i prevrnutije pivskih gajbi.Djurkanovi konji pusteni i jedu iz kola,a on i Mara -njegova zena, sjede na stepencama u drustvu Jovice, Glise Dabca,Djeme i njegove Boje, Telebana, Gage,Buruma i Skatulce, a i tu je jos i Lisan i Vojn Komadna. Znali su se ponekad ispred zadruge sjesti i GnjacoB. i Ljoboda kad se vracaju iz sajma. Kako su godine prolazile ekipu su nadopunili Rapo,Veljo,Mica zuti, Malecki, Zicar, Cesarac M. Goca, Borica i Micko Cvijetin. Glisin biciklo je isto tu naslonjen na drvo,s kojim se on ujutro doveze u trgovinu, a navece se gurajuci i naslonjajuci se nanjega vraca kuci.Sjecam se Djurkan i Mara pjevajuci kuci,a konji sami znaju put do kuce u Grijake,kao i Telebanovi uz Rapce brdo. Boze zivi su samo Veljo,Micko,Borica i Goca,svi su ostali pokojni. Bilo je uvijek veselo i kod Marka M. kovaca u njegovoj vocari,koja je bila u susjednoj Veljinoj njivi,odma preko puta uz trgovinu. A jel netko od vas nosio suve spice od masiraca i jaja u trgovinu.?? znalo se nekad i ukrasti neko jaje i trk u zadrugu po sladoled. Mogu li to nasi mladi danas da zamisle, da ides u trgovinu bez novcanika, sa par jaja,da bi si kupio sladoled i zvake???? Ajme koja tuga i pustos ispred zadruge kad bi bila inventura. Danas ima trgovina u Tusilovicu "Kod Mise" u kuci Voje mehanicara, i tradicija se nastavlja, samo malo u modernijoj verziji. Tu je klupa, otvarac za pivu visi na spagi,okacenoj na cavlu na boru. Kad god sam dolje i idem u trgovinu platim pivu Pujdicu,Nini T. i Borici,zasluzili su jer oni su tu drze klupu i cuvaju tradiciju na lijepie uspome na nase stare zadruge. Vujac,zovem na pivu kod Mise, ja cu povesti jos Duliju,Pincu,Capu,i kuma Vesu(on pije bezalkoholno)da prevrnemo gajbe, "svezemo konje" i popijemo pivu,jel vazi?

262

Sjećanje na Kordun

Djoks:

cakalce Zaboraviste Branu Mudrova i trgovinu Petrova Gora. -A kako su usluzivali: -"tu ti je dolje cakalce (casa),pa nam natoci po jedan dok ja usluzim musteriju" - Dusan trgovac u zadruzi -"os jos kumcu"? -Sveto G. nudi gosta sa bravnom i kupusom ,sve za iste pare - Potpis :app -Malecki (Jad ispravi me ako gresim) -Jednom prilikom napije se Draja kod kum Svete i zaspe na putu pred kucom sto je u ono vrijeme bilo normalno vise nego doci kuci.Kako zaspa tako se i ispovraca.Doslo neko pasce pa pocelo da ga lize, a on ce na to" sapunaj ti brico sapunaj, poslje cemo kod kum Svete na gemist." Vi nesto poceste nabrajati musterije koje su sjedile na klupama u Tusilovicu.Lakse je nabrojiti ko nije.Zaboraviste D.Tusilovic,Malicane,nisu bas puno zaostajali ,da ne nabrajam poimence dugo bi bilo.

Kordun:Re: cakalce
nesmijemo zaboraviti da je bisera bilo i pred kordunaskim mljkarama, tu se dalo zezati i onoga ko nije bas bijo za salu. Sjecam se nekog cika Mane sa bjelim ficom koji je obilazio mljkare i uzimao "uzorke", da bi se analizom mlijeka dokazalo cije ima najveci procenat masnoce pa bi bilo i bolje placeno. Mane vec pristigao sa ficom a seljani polako pristizu, moj caca se preko strane priblizavao mljekari, pazeci da se ne poklizne jer je bilo mokro jutro, ali bome kad se primaka mljekari i vidio da Mane uzima uzorke, odese noge same u zrak, boket frknu u zrak pa pravo u zivcu, sve se prosu nije se moglo uzeti ni za uzorak. Nadje se tu seoski mudrac Bozo Velemirovic pa ce na to:-Nije Mico pao slucajno, vec ga voda pokliznula. A ovaj moj cim je cuo rijec voda, planu, jer ga Bozo taka dje je bio "najtanji" to jutro. Bilo je popularno sipati vodu u mlijeko, ustedi se, ostane malo vise kod kuce, ali na mljekari ako bi se nekome reklo da sipa vodu, nije bilo vece uvrede. Posvadjase se njih dvojica to jutro kao niko do sada. Caca se vratio kuci mokre i zamazane guzice, ljut kaj ceno, zao mu varenike, a opet mu milo sto nije uzet uzorak, kud bi od sramote, ali Bozu tog dana nije mu smijo niko ni pomenuti. Kad nedje popodne oko 5 sati cuje se neko da ide uz put pravo nasoj kuci, bog da te sacuva, Bozo i njegova zena gone krmacu pod prasca, caca kad je vidjo pobjesnio, neda nikako da Bozo sa krmacom kroci u dvoriste. -Bozo, molim te ko boga, odmakni se od moje kuce i moga dvorista,,,sad cu cenu pustiti,,,

Sjećanje na Kordun

263

strgat ce te. Bozo ce na to. -Pusti ti prasca, mani se cene. -Moj prasac tebi prasce nece praviti! -Nece meni nego krmaci, bog s tobom Mico. -Bozo, rekasam ti lijepo i molim te odmaknise, ajde odkud si i dosao. -Mico, razumi jednu stvar, nas dvojica smo se jutros svadili oko varenike i oko toga necemo ni jednu rijec vise, sad je u pitanju krmaca i prasac, pusti njima na volju a ti ajde dosnesi po rakiju da to lijepo zalijemo i sve u redu. Caca kao caca popustljiv na djelu a jak na jeziku, izgrdi ga kao crnog djavola, donese mu rakiju, popise, ali se nikad ne izmirise kad je varenika bila u pitanju. S postovanjem Kordun

jad: Dujo trgovac i njegovi "cvecici"
Pokojni Dujo trgovac u nasoj zeljeznariji imao prijateljicu Soku. Nije tada bilo mobitela ni telefona ko danas,tako da se nije nikad znalo kad ce ona moci doci kod njega.Al kad ona dodje on zatvori,jer to nikada nije bio problem da se uradi i okaci na vrata na skaniclu napisano: Dolazim odma" . A kako ispred nase zadruge nikad nije bilo pusto, skuzili to oni stalni lokalni boemi i cim su vidjeli da Soka sepka nis cestu i ide prema zeljezari njih par udje kod Duje i zasjednu kod njega, sve nesto ispitujuci i zagovaraju ga raznim pricama. Usla Soka, vidi ima ljudi, sta ce jadna ona zagledaj po onim vrecama sa cavlima i tako nada se razice se oni, al oni zasjeli bas ljudski. Kad Dujo ce za neko vrijeme njoj:"Eli posto s'ti dosla? El po cvecica? (tako su se zvali oni sitni cavlici ili rajsnedle) E nema ih danas,vec ti lagano svojoj kuci, i pozuri da ti se vatra nebi ugasla". Drugi dan je to vec postala zafrkancija i ostala je do danas,od Dujinog pitanja i odgovora, pa kad bi neka starija teta isla u trgovinu oni bi odma u glas, Eli posto sti dosla, el po cvecica?

Djoks ti si sa one strane Radonje za sad jedini i dodaj jos neku pricu iz Grijaka,Malica. Sjecas se Sabana i njegove lokve ispred kuce kad ju je prokopa do pola puta????....., Coja, Draja,Biskani, Doktor itd....samo ih ti nabrajaj i spomeni. Lijepo je da ih se sviju jos uvijek sjecamo i da ih nismo zaboravili. Sto se tice provala i bisera od mog tate, ima ih za knjigu napisati,(to i namjeravam)do

264

Sjećanje na Kordun

zadnjeg dana je bio takav. Zadnji dan svog zivota pitao je doktore na viziti:"jel, gospon doktor, jel bi ja moga ovom mom raku bacti koji komad mesa, da mene zero ostavi na miru?"i nasmijao se onim svojim posebnim,i samo zanjega karakteristicnim glasnim osmjehom.Doktori su rekli da tako bolesnog i tako raspolozenog pacijenta nisu imali. Bio je poseban, umirao je i imao je do zadnjeg smisla za salu.U zelji da prikupim sto vise njegovih izreka i sala molila bi tebe,Korduna i vujca da napisete ovdje ili da mi posaljete na moju e-mail adresu jad@ludilo.de svaku pricu,ako se sjecate, a da je imala veze sa Maleckim.Bila bi vam jako zahvalna. Kordun pozdrav od generacije, pismo stize. O nasoj mljekari,masnim jedinicama,kalaisanim boketima,mljekadzijama Komadina,Grijaka,Malica i Tusilovica, dolasku laktofriza i nasoj teta Ljubi, neki drugi put.

Djoks:

odakle da pocnem Toliko ima dogadjaja, ali mi je mozak zablokirao. Prvi mi je pao Slavkic kad je zavrsavao sa svojim skolovanjem. Vracajuci se iz skole preko prelaza(greda preko Radonje) bacio je torbu sa knjigama u vodu.Kad je dosao kuci rece starom Sabanu" Caaaca aaajde vaataj vvolove da iizvuces koceve (jedinice)iz Rrraadonje." Zlatna vremena ,koceve nose neka druga djeca, a i volovi nisu sto su bili nekad.Jedino se voda prelama preko onog istog slapa sa kog je snagu skupljao jedan mlin zidan kamenom od kog su ostale samo zidine.... Nego, neka mi neko objasni kako da prikacim neke fotografije.

CORDON:

Cukrice iz >Granapa<.....................

...............Dobro je citati ove vase opise zadruznih trgovina, seoskih birtija.........stalne klijantele, trgovaca.......atmosfere u njima i oko njih............. ........Sve te moderne trgovine, krcate robama raznih sorti, bljestave, sa pokretnim stepenicama, kasama sto piste, bljestavim izlozima, biranom robom, ne mogu potisnuti one osjecaje duboko urezane, dje su pomjesani mirisi medenjaka, napolitanki, crne salame, cukrica, lizaljki , kozi za sternju, cavala rebrenjaka, rogulja, petroleoma ( ili vidika), cesagija, divke, cikorije, germe, plebe, radiona, rum plocica.......i obaveznog >Badelovog<

Sjećanje na Kordun
konjaka..........na casice.......ispod puljta.........

265

..........Probao sam i sam povratiti dio te atmosfere, kad sam krenuo sa vlastitom trgovinicom. Dugo sam na tavanima seoskih trgovina po Krstinji , Johovu, Klokocu , trazio drveni stalak i teglice u kojima su stajali bomboni, sitniji slatkisi, cokoladice i na kraju ipak uspio sve to kompletirati, veseleci se tome bas kao onda kad asam bio dijete.............. Pozdrav CORDON

266

Sjećanje na Kordun

Legenda o Vidovom vrelu
Autor topica: CORDON
CORDON:
VIDOVO VRELO...... OBICAJ, LEGENDA, ILI....... Kao i do sada obicaj da se uoci Vidovdana nasi okupe oko Vidovog vrela u Kuplenskom nastavljen je i ove godine. Nesto naseg svijeta, pojacano mladim snagama koje su dosle preko ljeta na Kordun, nastavilio je obicaj za koji se ne zna ubiti kada je zapoceo,ali se svake godine tradicionalno odrzavao. Malo ljudi koji dolaze na ove stranice zna nesto vise o tome, pa da kazem koju. U selu Kuplenskom, u jednom lijepom jarku ispod zaseoka Vile nalazi se to Vidovo vrelo. Preko godine to vrelo nije narocito izdasno vodom, ali uoci Vidovdana to vrelo naprosto >proradi<.Iz djetinjastva su mi ostale slike ljudi koji su dolazili iz Like, Banije, Bosne..., cjela hodocasca. Ljudi su uzimali tu vodu vjerujuci da pomaze onima koji imaju problema sa vidom. Uz sve to uvjek je bilo tradicionalno veselo, uz priguseni zvuk tamburica, u cemu su prednjacili Kupljencani, predvodeni izuzetnim primasem pokojnim Salom Elektricarem.Izmedu plastova pokosenog sjena gorjele su vatre, mladi su se muvali izmedu njih..... Neobicno mi je draogo da se jedan obicaj kojem nije pridavano dovoljno paznje odrzao i ove godine i da je tradicija nastavljena..... i neka se ne ugasi….vidi sliku ‘vrelo’ Pozdrav svim mojim >Micanima< ma gdje oni bili. CORDON Cordon,sada si me... ...podsjetio,jedne davne godine bio sam (i) na tom vrelu.Neces vjerovati,sjecam se i tamburice...

hvala ti:

CORDON:

Opet su sinoc cule tambure .............................. Danas Vidovdan, ili kako se znalo reci kod nas na Kordunu >Vidovo<.Kisica koja je sinoc padala, nije sprijecila vise od dvije stotine posjetilaca da prekinu jednu dugu tradiciju......>Potekla< je voda iz Vidovog vrela ( Kad se u Medjugorju moze u onom kamenjaru ukazati Gospa, moze valjda i voda >poteci< iz naseg Vidovog vrela. Samo gdje smo mi do Hercegovaca, koji su od toga napravili biznis, prodavajuci cak i

Sjećanje na Kordun

267

kamenje ).........Bilo je veselja, pjesme, neizbjezne Nikicine kotlovine.......... Zaplesalo se >Kukunjesce<.........ponovo se u jarku kod Vidovog vrela cuo tambura glas .................................................................................................................glas zivota . .. ... .... .....

Kordun:Re: Opet su sinoc cule tambure .............................
Pricalo se da su se sljepi dovodili na Vidovo vrelo, noc uoci Vidova, i kada bi se umili tom vodom da su progledavali, volio sam slusati price o dogadjanjima sa Vidova vrela, zao mi je sto nikada nisam otisao da se i sam uvjerim u moc prirode koju je prikrivao nas Kordun. Jos jedan obicaj sa Korduna vezan za Vidovdan je i branje cvjeca koje se zove "vidic". U rano predvecerje znalo se izaci na tratinu i potraziti cvjetke vidica koji bi se prikrivali u travi i bilo ih je dosta tesko pronaci, stavili bi se u cistu maramicu a zatim pod jastuk momka ili djevojke, djevojke su jos uz vidic stavljale, ogledalce, cesalj, muske carape ili jos nesto od muske toalete, momci su stavljali stvarcice od zenske toalete, tu noc ako bi se usnuo lik neke osobe bio bi to sudjenik ili sudjenica za koga ces se udati odnosno ozeniti. Sva moc predvidjanja dolazila je navodno od tog malog cvjetka "vidica" Sretan i blagoslovljen neka vam je Vidovdan. S postovanjem Kordun

Cvjetak zanovjetak:

Jos jedan obicaj uoci Vidovdana! Drago mi je ovo procitati. Cuti da se i ove godine nas narod, kao nekad, opet okupio zasvirao i zapjevao uoci Vidovdana na Vidovu vrelu. Dopunio bi ovu pricu o obicajima za Vidovdan sa jos jednim detaljem. Dan prije Vidovdana nase bi cure-udavace brale cvijet koji se zove vidic. Stavljale bi taj cvijet pod jastuk,u nadi da ce bas tu noc uoci Vidovdana u svojim snovima vidjeti osobu za koju ce se udati. Dali je i ovo prica,legenda ili istina mogu nam o tome nesto vise reci nase cure, one koje su to radile?

dragana:

vidic

268

Sjećanje na Kordun

Ja nisam nikad stavljala vidic pod jastuk,ali znam jednu stariju zenu koja je to uradila.Kaze da je sanjala malog zdepastog muskarca i za takvog se kasnije udala.Koliko je to istina neznam,ali sigurno da nesto ima.

CORDON:

....LEGENDA O VIDOVOM VRELU........ ..........Evo danas je Vidovdan.......sinoc se narod po tardiciji koja unatoc brojnih neprilika nikada nije prekinuta, opet okupio u izmedju dvije kose oko Vidovog vrela. Ovaj put ce mo govoriti o legendi koja je stalno kruzila i dan danas kruzi oko toga neobicnog vrela u selu Kupljenska.Nesto o tome nasli smo u knjizi Vukosave Opacic - Lekic, koja je priredila knjigu Kordunaskih narodnih pripovjetki pod naslovom >Sanjao sam da me mjesec umiva...< VIDOVO VRELO Vise Vojnica kako se ide u Maljevac u selu Kupljenska imade jedna luka pod nekakvijem grmom i u toj luci vrelo, koje nikad u sebi nema kapi vode preko cijele godine, a kad dodje Vidovdan, onda uvece uoci Vidovdana dodju ljudi pa lijepo isnaze, a cim sunce pocine, voda odmah pocne izvirati i to bijela kao varenika. Cim pase podne uoci Vidovdana, odmah se stane svijet sa sviju krajeva prikupljati, pa kad voda pocne izvirati, onda se umivaju i tako cijelu noc.Kad ujutru svane i sunce se stane radjati, voda prestane izvirati, a kad bi je ko nalio u kakvu posudu, flasu ili u sta drugo, nikako je ne more do kuce donjeti – nekud je nestane, pa da je ne znam kako zacepljena. A da koga najvecma oci bole, kako se ondje umije, odmah je zdrav. ( Iz knjige koju je priredila Vukosav Opacic – Lekic “Sanjao sam da me mjesec umiva”Narodne pripovijetke Korduna, od sakupljaca Simeona Djurica, seljaka iz D.Budackog, izdavac SKD “Priosvjeta”Zagreb, 2002 LEGENDA O VIDOVOM VRELU Negdje pod Petrovom gorom na Kordunu, zivjela je davno pred stotinu i vise godina, velika zadruga od 70 clanova druzine u kojoj je domacin bila baba Stojka. Imala je jedanaest sinova i tri kceri, dva djevera sa zenama I djecom, sedam snaha i dvije jetrve. Zadruga je kao granicarsko leno davala caru 7 stalnih vojnika. Baba Stojki coek pogibe poodavno na granici. Kasnije pogibose i dva sina. Neki su bili u vojsci. Nije Baba Stojki kao domacinu bilo lako izaci na kraj sa tolikom druzinom, a posebno sa jedanaest zena od kojh su cetri bile udovice.Ali Stojka je bila razumna i uz pomoc djevera Ilije, koji je u svemu bio savjetnik i desna ruka, vodila je ona kucne poslove tako da su joj mnoge komsijske kuce zavidjele. Nikad se iz njene kuce nijesu culi ruzni glasovi jer je ona sve unutrasnje razmirice mudro rjesavala i svi su je postovali i slusali. Ali dodje do nevolje koja baci cijelu kucu u brigu, a posebno babu Stojku. . Sin joj Srdjan dodje sa granice, i kaza nekoj od snaha da je negdje oko Kordunskog Ljeskovca, gdje je sluzio, zagledao djevojku, i ako majka dozvoli, htio bi je uzeti. Snasa to kaza babi Stojki,

Sjećanje na Kordun

269

i kako je sinu bilo 26 godina, ona odobri. Po tadanjem obicaju ode djever i jedan od sinova djevojcinoj kuci da vide djevojku i njene, pripitaju sto treba, pa kad se i djevojcini slozise i dodjose da vide mladozenjine, dogovorise svadbu i dovedose je. Mladi je bilo ime Jelisavka. Bila je stasita, crnokosa i crnooka ljepotica i od mnogo zena u kuci i selu , ljepotom i ponasanjem odskoci. U kuci postase ponosni na nju i od milja je prozvase Jelkom. No pozavidjese joj njene jetrve, a kod jetrove Joke, zene starijeg brata Maksima, zavist predje u mrznju. Joka je bila sitna, pirgava i bolezljiva. S njenim poganim jezikom kuca je cesto imala neprilika. Njen coek Maksim bio je susta dobricina i brata Srdjana je iznad svega volio, pa je i to jos Joku drazilo. Svojim otrovnim jezikom pokusa kod Maksima opadjati djevera i jetrovu. Maksim je znao njenu narav i branio se od njenih prica kao od dosadne muve, a i drugi su to znali pa se na njene price niko nije ni obazirao. No jedanput dodje Maksim sa straze na granici, okupa se i preobuce pa podje da se izljubi sa druzinom. Zena mu Joka bila pred porodjajem, a njene zle oco vidjese sto druge nicije ne mogu. Ucini joj se da se njen Maksim nekako sladje poljubio sa snahom Jelkom nego sa drugima, i poslije nije mirovala, nego je kod jedne po jedne jetrove o tom zuckala kako se Maksim, otkako je zanjela i obruznjala, ohladio prema njoj. Pa ode jos i dalje i pocne natucati kako sumnja da njen Maksim previse pazi snaju Jelku, daje joj ljepse poklone nego njoj, pa ko zna sto njih dvoje imaju medju sobom. Zene su se zgranjavale na ove sumnje i tako to dodje do usiju babi Stojki. Kako je to tada bio obicaj u kuci, Stojka sazva na okup sve odrasle, iznese im, pored ostalih poslova, i tu ruznu pricu, iskara one sto kucu sramote poganim jezikom i neopravdanim sumnjama i sve se kao i obicno smiri. Znala je domacica odakle duva vjetar. Znala je svaki korak svoje druzine, kao i to da za veci grijeh nepostoji u kuci ni mogucnost, pa niko nista ne vidje osim pakosne Joke. Ali Joka otrovna zaviscu i mrznjom ne miruje. Godine prolaze i sa bojista stize vijest da je Stojkin i treci sin poginuo. U kuci zalost, ona redovna, jer je smrt na granici sudbina Vojne krajine. Tugu ublazava radost koju donosi radjanje djece. Radjanje i pogibje bili su sastavni dijelovi krajiske svajkodnevnice. Jelka nosi drugo djete i Srdjan je u dvetom nebu od radosti. Dodje i Maksim na urlaub pred samu krsnu slavu, najveci kucni praznik, kada se okupi sve svoje najdraze, da se ozale pokojni i obraduje vidjenje rasute rodbine, kumova i prijatelja, da se dogovori o udajama i zenidbama i svim vaznim poslovima. Ali bistro oko baba Stojke opazi da se braca, Maksim i Srdjan nekako hladno odnose jedan prema drugom . To je zabolje. Pozva ih nasamo da sa njima porazgovori. Oni joj se ispovjedise iskreno i ponvo se otkri zmijski jezik pakosne snase Joke, koja se pobrinula da obojici brace dopre do usiju, kako dijete koje nosi Srdjanova zena nije njegovo, nego mu brata Maksima. Tesko to zabolje i baba Stojku, ali ona nije bila, zena koja pada od svakog udarca. Steze srce i zadrza suze. Znala je ona u kuci kad god je koja od zena zanijela ili kad se ocekuje porodjaj, pa joj i to pomoze da sinove smiri i kaze im; “Djeco, svako celjade u sebi nosi

270

Sjećanje na Kordun

andjela, koji se vjecno medju sebe bore i ko nadjaca, takvi smo pred Bogom i ljudima. Kod Joke je jaci djavo koji joj jede dusu. Jelka ce roditi o Djurdjevu, a sad je sveti Jovan, nasa slava, neka nam je na pomoci. Dakle , kad je Jelka zanijela ti si bio daleko od kuce, samo tvojoj Joki neda djavo da razumom racuna. Pomrsio joj pamet.”. Ubit cu je”rece Maksim. “Ne sine , imas sa njom sedmero djece. Ne bi ubio nju, nego djecu, sebe i ugled kuce o kojoj se nikad nista nije ruzno culo. Sudbina ti je takvu dodjelila i pretrpi. I teze se pretrpi. To bi ucinila i kukavica, a ti si junak kojem ne dolikuje da ubije zenu i majku. Sve bi palo na tvoj obraz, a obraz cuvaj bolje nego svoj zivot. Joka je marljiva, samo pogana jezika, i za kucu je to zlo. Savjetovala bih ti nesto sto ti je najteze, ali mislim najrazumnije. Odjeli se iz zadruge. Dat cemo ti zemlju koja pripada i kucu napraviti. Imas i odrasle djece koja su vicna poslu i mogu te zamjenitio dok si u vojsci. Zivjecete. Dobit ce te snaju i unucad, a ona kao domacica nece imati potrebe za smutnje. Promisli o tome, pa ce mo i sa stricevima porazgovarati”. “Kada ti, mama mislis da je to najbolje, ucinit cu tako”. Kaze Maksim. A ti sine Srdjane, cuo si i sve zaboravi potvore.Maksim te voli kao i ja, zena ti je cista kao suza”.”Hvala ti mama” kaze Srdjan, poljubi se sa bratom i obojica poljubise materinu ruku. Na krsnu slavu dodje mnogobrojna rodbina, i sve je teklo po starom obicaju do pred ponoc kad veselje zavrsava i pocinju ozbiljni razgovori o poslovima. Dodje na red i dioba Maksimove porodice od zadruge za koju su vec izvrsene pripreme i dogovori. Obicaj je bio da se sve pokretno i nepokretno djeli na clanove zadruge i po nepisanom je zakonu priznavao i dio nerodjenom djetetu, ako se za njega znalo. Nesretna Joka ne otrpi da jos jednom ne ujede Jelku i rece da ona nece priznati dio njenom djetetu kod diobe. Svi se nato zgranuse, ali baba Stojki prekipe. Bila je umorna jer je cijeli dan dvorila goste stojeci, a sad joj se noge presjekose i ona sjede. Prevuce keceljom preko ociju iz kojih pocese navirati suze. Staro izborano lice joj pozelenje. Sve se oci uprijese u nju da cuju njenu rijec osim sina Maksima, koji je sav crven od srama, gledao predase i stezao drzak od kubure sa cemerom, ne znajuci ni sam zasto. Baba Stojka se pribra i poce tiho, ali je postepeno padala vatru i podizala glas: “Joko, snaso, zar ti nije dosta sto ti prva i jedina raskopavas ovo gnijezdo kome je sva okolina zavidjela na slozi i snazi? Zar ti nije dosta sto smo svi radi svoje piladi i tvoga i Maksimovog obraza krili tvoju zlu dusu da ne pada bruka na ovo sjeme i sliku svetog Jovana, nase krsne slave, pred kojom su palili kandilo i pradjedovi tvoje djece. Zar ne znas i ne vidis , oci ti iskopale, da si svojim poganim jezikom sramotila ovu kucu pakosnim lazima i turala noz medju bracu, i da nijesu razumni, davno bi medju njima pala krv? Zar ce mo mi biti prvi u ovom kraju u koje ce gori od nas upirati prstom jer nijesmo priznali ono djete koje se vec koprca u majcinoj utrobi?Zar da uradimo ono sto niko prvi nije uradio, sto svako zna i vidi, samo je tebi na oci pao mrak? Dabogda ti nikada ne sisao s njih i da Bog da ti iskopale, pa da te djeca sljepu vodila!” Nakon te kletve baba Stojka klonu na sto i zanjemi. Maksim trze kuburu i poletje k zeni,

Sjećanje na Kordun

271

ali ga sretose. Joka pobjeze na vrata u mrak, a babu Stojku odnesose na krevet, zalise vodom i dovedose k svijesti. Sinovi, snaje i rodbina sletise se da smire i dioba bi odgodjena. Joka se je i ranije osjecala da joj vid slabi, ali kroz nekoliko dana osjeti u ocima bol i poce se zaliti da jos slabije vidi. Svi, pa i ona sama poce vjerovati da ju je stigla kletva babe Stojke i da ce sasvim oslijepiti. Pocese je muciti strasni snovi. Njezin Maksim poljubi majci ruku prije odlaska na duznost i ode bez rijeci. Srdjan ga isprati na rastanku se izljubise, kao da su slutili da im je to posljednje vidjenje. Nikad se nije saznalo kako se on prije odlaska obracunavao sa zenom u vajatu. Odlazio je na rad u polje i stalu. Culi su ga da razgovara sa svojim konjem, ali ni sa kim vise, osim po koju rijec sa majkom. Majka kao da se i sam pokajala zbog one teske kletve, ali dostojanstvo joj nije dozvoljavalo da se to vidi.Kao da je pocela sazeljavati svoju snaju Joku, jer je pocela prizivati i ponesto joj zapovjedati kad je bila reusa. Ali i Joka se pocela jako mjenjati. Pored bola u ocima, ona je osjetila da je mnogi u kuci izbjegavaju, i sad joj najblize postase svekrva i jetrova Jelka. Cak joj se ucini da je i njena starija djeca ne gledaju kao ranije pa se sve cesce poce zaliti i zaplakivati. Ali, kako narod kaze, nesreca kad krene ne staje. Obolje joj i umrije jedno dijete i naskoro drugo. Uskoro stize glas sa granice da je i Maksim poginuo u borbi sa Turcima, a Joka od neprekidnog placa gotovo sasvim oslijepi. Tada je sva druzina poce sazaljevati, a najbliza joj postade Jelka koja joj poce prati i krpiti djecu, cistiti vajat i tjesiti je tako toplim rijecima kao da joj ona nikada nista nije nazao ucinila. Ona je najprije odvede svesteniku koji joj ocita molitvu radi ociju. Kad to ne pomoze, odvede je i kod vracare. Najzad je stric Ilija odvede ljekaru koji joj dade nekakvu mast. Jelka joj je mazala ocne kapke i zajdno sa njom plakala, jer sve nije pomoglo. Jedno jutro kad joj je Jelka prala i mazala oci, Joka zajeca, zagrli Jelku i poce je zalijevati suzama. Baba Stojka u to, pridje vratima i vidje ono cemu se malo nadala. Joka place, ljubi Jleku i prica: “Sestro, dzabe se mucis oko mene. Ne koriste meni ni popove molitve, ni doktorova mast. Tezak i pretezak je moj grijeh prema tebi, bogu, Maksimu i druzini. Mene je stigla kletva pa mi samo bog i vi mozete pomoci. Ako mi mozete oprostiti, oprostite mi,Bog me je dovoljno kaznio. Izgubi coeka, izgubi dvoje djece, izgubi ocni vid. Bojim se da cu izgubiti i ovu djecu sto mi je ostalo.Svi ce zbog mene proklete pomrijeti”. Baba Stojka slusa, i sama satrvena bolom za sinom i unucadi, pridje i zagrli nesretnicu i rece: “Davno sam ti ceri oprostila, ali samo nek ti i bog oprosti i ova Jelka prema kojoj si najvise grijesila”. Jelka je ljubi i tjesi, i po nekoliko puta ponavlja rijeci prastanja. Joka se malo smiri i tu noc je slatko spavala. Ujutro se zaleti Jelki i isprica joj da joj je nesto u snu reklo da ce progledati ako se na svetog Vida ujutro prije sunca umije vodom sa Vidovog vrela. Ali niko u kuci nije znao za Vidovo vrelo.Propitivali su komsije, ali ni oni njesu znali.Tada stariji djever babe Stojke, Marko, uprti torbu kruva, luka, slanine i sira,

272

Sjećanje na Kordun

uze sljaku i krenu da propita ljude znaju li za Vidovo vrelo. Prosao je mnoga sela, pitao mnogo ljudi, ali za Vidovo vrelo niko nije znao. Star i iznemogao jeo je poslijednje ostatke otvrdnjele proje i razmisljao da se vrati kad mu nazva boga isto tako prestario prosjak i zamoli ga da da malo da jede, jer, kaze vec dva dana nije nista stavio u usta. Srtari Marko se zacudi. Znao je on te krajeve i ljude kao gostoprimljive, ali ga opmenu nevolja koja je i njega nagnala na ovaj put, pa se sjeti da nevaljala svijeta ima svagdje, izvrnu torbu i iz nje na neku krpu istrese sve sto mu je ostalo i ponudi prosjaka da uzme sto ima. I dok je prosjak rskao korice, kupio mrve i ostatke sira i slanine, Marko mu isprica kakva je nevolja i njega odvela na ovaj put. Tada mu prosjak odgovori da se cudi kako on ne zna za Vidovo vrelo, kad mu je ono skoro pred kucom. Marko se tome obradova i zamoli ga da mu kaze gdje je, ali prosjak rece da mu odavde ne moze kazati jer je davno ovuda prosao, nego ga povede kuci, pa ce otuda pronaci i pokazati mu. , Krenuli su i, kako je do kuce bio dan hoda, imali su vremena jedan drugom ispricati sve sto su znali. Prosjak je bio vrlo skrt na rijecima, pa je Marko morao u sitnice da isprica sve sto je snaslo njegovu kucu. Usput su zanocili kod nekog Markovog kuma, koji ih je lijepo primio i pozvao u kucu, ali prosjak nikako nije htio uci, nego je molio da ga odvedu u pojatu, izgovarajuci se da je pun usiju i da ne zeli da im zagadi kucu. Donjeli su mu prostirke i jelo, pa je jeo u mraku, ali spavao je u slami daleko od prostirke. U zoru su krenuli. Kad su stigli blizu Markove kuce, prosjak nije htio dalje, nego je sjeo i dugo sutio. Stari Marko je bio umoran i sjedio je kraj njega i strpljivo cekao da vidi sto ce prosjak dalje ciniti i hoce li mu pokazati Vidovo vrelo. Tako su sjedili satima , dok obojica ne zadrijemase i ne zaspase.Tada Marko cu u snu, kao na javi, da mu prosjak prica : « Zans li gdje je izvor koji zovete Vilin tocak ? Malo nize prema sjeveru nalazi se slicna udoljica izmedju dvije kose. Tu se izvor ne vidi, ali postoji. Podalje od druma gdje se kose spajaju naci ces gdje unakrst raste zukva i cini krst. Eto tu kad sunce zadje uoci svetog Vida, iskopaj jamu a onda se okreni ka istoku i triput se prekrsti i pomoli bogu pa, kad dovrsis molitvu, okreni se i vidjet ces vodu. Poslije ponoci na svetoga Vida dovedi snasu neka se umije tom vodom, samo pazi da ne zakasni, jer kad se sunce pojavi sa istoka, vode ce nestati i nece se pojaviti do slijedece godine u isto vrijeme. Ako se ona dotle ponovo ne ogrijesi, moze opet doci i ona i drugi koji boluju od iste bolesti. Iskusio sam te, sutio si i bio strpljiv, a samo strpljivi uspjevaju. Zato sam ti otkrio tajnu. Kad se Marko probudio, prosjaku nije bilo ni traga. Kad se vratio kuci, ranije nista, osim da treba cekati Vidovdan i cekali su strpljivo.U odredjeno vrijeme postupio je onako kako je cuo od prosjaka. Nasao je krst od zukve, doveo Joku da se umije i vid joj je povartio, a u kucu se povratio mir. I glas o cudotvornom Vidovom vrelu procu se daleko. Kazivala Marta Todoric 1976 godine, a zapisao Stanko Opacic – Canica, otac prof. Vukosave Opacic- Lekic, koja je priredila knjigu « Sanjao sam da me mjesec umiva »Narodne pripovjetke Korduna, izdavac SKD >Prosvjeta< Zagreb, 2002 godine. P.S.

Sjećanje na Kordun

273

.........Pa kad se u Medjugorju moze u kamenjaru pojaviti Gospa..........sto i mi nebi vjerovali u ovo cudotvorno vrelo.............. Pozdrav CORDON

274

Sjećanje na Kordun

Kordunaška prela i smješne pjesme
Autor topica: K o r d u n a s
kordunas:
Kordunaska PRELA,CIJANJA,PERUSANJA...... Mi mladji, voljali bi znati kako su nasi djedovi i babe provodili mladje dane, upoznavali se, zaljubljivali, zenili.....znam da tad nije bilo kafica, diskoteka....cuo sam da su bila Kordunaska prela, da je tamburica sa tri?? zice bila glavni instrument.....gdje se to odrzavalo, koje su pjesme pjevali, dali se itko sjeca? Vidim da ima ovdje >staraca< mozda nam oni mogu pomoci (Starackak ,Stari Kordunas a narocito Stari Becar ), tu je i nasa prijateljica Mima koja ce povesti pjesmu:>"SVI DOLAZE SAMO MOGA NEMA, SVE DVA I DVA,MOGA NEMA NIGDA...."< o z e z i i i.... ,

baba ZORKA:

Sto je to bilo dobrooo..... Sad ce vam baba Zorka reci brate:Na Prela ti se islo uvece....joj,sto je to bilo dobrooo....znas,ono neg se prije podje, namazes se slaninom oko usta, pa kad dodjes, a momak te gleda i kaze...Ajoooj, ova dobraaa, ta vidi sta se naprdila kupusa i mesa, caca joj sigurno ima dosta prasica....a pjesma pocne oko 10sati navece,cure pjevaju:"DODJI DRAGI PA MI GA ZAPRDI"...a momci grokte:"OJ OJ OJ JOOOOOOJ"

crystal: Tamburica sa tri zice???
kad na tamburici DANGUBICI koja ima 4 žice, pukne jedna žica, ostanu joj 3 žice

baba ZORKA:

re:tamburica sa tri zice..... Kada meni dragi zatambura, moje srce nemoze da dura!

Sjećanje na Kordun
Dodji dragi dovece na prelo, ne dolazi kad obidjes selo! Cuvam ovce, mrci mi se Gara, mili boze kome bi je dala! Dodji dragi,dodji,bice ti je, jos ni muva na nju pala nije! Dodji dragi,nemoj bez alata, nova cemo probijati vrata! Moj dragane,bilo da si koji moja te se Brkulja ne boji..... re:tamburice sa tri zice..... JOJ DJEVOJKE,SIKERU VAM VASU, NE PRKOSITE MENI TAMBURASU, OVA MOJA TAMBURICA ZNADE, DJE GOD KOJA CURICA IMADE... O,MOJ CACA,ZENI ME, I DOVEDI DVIJE , JER ZA VAKVOG MOMCINU, JEDNA DOSTA NIJE... ZENI ME CACA,ILI ME UTUCI, NE MOGU GA VAVJEK DRZATI U RUCI... MENE CACA SIKIRICOM GURA, AJDE SINE,AJDE TRAZI CURA... JA NA PRELO,CACA PITA DJE CES, JA MU VELIM,STA TE BRIGA, SAMNOM ICI NECES... Bako ZORKA, daj pripazi nase, Jer Kordunas sve trpa podase,

275

momcina:

276 Mlade cure, pa i stare bake, Od umora prilegne kraj svake...

Sjećanje na Kordun

Micanka:

Re:tamburice sa tri zice..... Oj preslice davno ostavljena na tebi sam prela od malena prela vunu na vreteno tanko tako malu volio me svako Selo moje gdje me rodi majka porasla sam iz kordunaskog opanka volila sam igranke i prela obicaje stare i posijela Oj preslice ja bi opet prela al’ sam davno otisla iz sela ovdje nema pjesme sa uranka sto pjevasmo ja i moja majka Selo moje gdje me rodi majka porasla sam iz kordunaskog opanka volila sam igranke i prela obicaje stare i posijela Oj preslice cuvacu te dugo ostalo mi nije nista drugo sad se sjecam pjesme sa nasih prela obicaja starih kojih vise nema. Selo moje gdje me rodi majka porasla sam iz kordunaskog opanka volila sam igranke i prela obicaje stare i posijela. re:tamburica sa tri zice..... Moj Momcinooo,ubio te bogo, ja ti dala,a ti njesi mogo.

baba ZORKA:

Sjećanje na Kordun lola:
re:tamburice sa tri zice ..... Oj Mic@nko garavuso moja, Zapela mi za oko ta carapa tvoja, I te stikle nisu nove lose, Dal'ti majka ostavila grose??? Jesil'cula ti cvijete maleni? Ti daleko, a meni se zeni, Volim pjesmu, a i lijepe zene, Hajde dodi i sjedni kraj mene!!! Sjecas li se Malica i Korane, Kakva je sada tamo atmosvera? Da li voda jos smjelo zubori, Cujes li me sreco moja,ajde odgovori??? Pregaca ti sva sarena, a ti mnogo lijepa, Zasto nema tamo vise na kucama crijepa? Nikog nema,ptica nema, a i polje prazno, Oj zivote cudan li si ti djavolska kazno!!! Nije lose kad se druze nasa srca mlada, Ja bi tebe poljubijo, ali neznam kada, Da nam nije sreco moja ovog cudnog neta, Kako bi te upoznao ja na kraju svijeta???

277

momcina:

Puce jos jedna zica! Baba ZORKA,nemoj vise vuci me za zicu, izvadit cu frulu i tamburicu... *DAJ MI MALA, A STA CE JOJ BITI, NECES U NJOJ KUPUS KISELITI... *MALA MOJA,ZASTO LI JE STEDIS, JA JE ZELJAN,A TI NA NJOJ SJEDIS... *MALA MI SE MILIM BOGOM KLELA,

278 DALA BI TI DA SAM JE NACELA... *VOLIM VOLA KOJI DOBRO VUCE, I CURICU KAD SE GOLA SVUCE... *MALA MOJA,I TVOJA JE PUKLA, CJEPANICA S KOJOM SI ME TUKLA... *MALA MOJA,VISOKI JABLANE, JEL'TI MJESEC VIDIO TABANE... *MALA MOJA,DE SI ME DOVELA, MEDJU JELE I NOGE DEBELE... *PODERO SAM OPANAK NA PETI, PA MI STALNO RUPA NA PAMETI... *VIDI TI SE PO OCIMA MALA, DA SE NEBI PUNO OTIMALA... *STA SI MALA TAKO RANO LEGLA, DO ZORE BI PILICE IZLEGLA... Djeste ste vi Kordunasi stari, ovdje za nas bas niko nemari !

Sjećanje na Kordun

rucko:

da i ja svoga zeru stavim (oIo)! >mala moja krive noge ima, voz bi drva zarajcao s njima< >volim mala tvoje noge krive, nego gajbu karlovacke pive< Slabo se sjecam tih Kordunaskih prela i pjesama, ali se sjecam perusanja i jedne istinite zgode. DUSCEVA ZENIDBA ! Tu pricu sam cuo od drugih, ali mi Dusc nikad nije bas tako ispricao, iako smo znali pricati

Sjećanje na Kordun
o ovom sto cu pisati.

279

Nesto poslije rata, perusanje kod babe Lajicinke, baba sama, drvena kucica, malo kuruza, ali zato puno mladih perusaca.Baba ispece kuglov, strudlin, bude mosta i evoti perusaca, narocito cura i momaka...to im je bila sansa da se malo isale, ispjevaju, izdrpaju u mraku, jer znali su da ih baba Lajicinka nece nikom odati. Tu je i nas junak iz price, Dusan, a zvali su ga Dusc, dali zato sto je bio sitniji ili...bio je dobricina, saljivdzija...u to vrijeme kazu, bas i nije izgledao nesto dobro, bio je sam sa materom,mrsav,radio je puno, vozio je rudu sa konjima...sjeo on u jedan cosak i perusa, tu su i cure, momci, ovi snazniji rukaju krtole na tavan, a u polumraku (bile su samo lampe) pipnu i stipnu koju za nogu kad uzimaju napunjene krtole sa kuruzima. Cure vriste, naseg Dusca bas slabo primjecuju...sjeti se Dusc, uzme kuruz i stavi ga sebi u lace (naravno domaci, u to vrijeme nije bilo hibrida), ono se nabucilo,primjetise one, malo se gurkaju i sapucu, tu je i lijepa i bogata Zorka, i ona poce oko njega se muvati, saliti...udri u pricice...Dusic je znao to na najbolji nacin iskoristiti...i da neduljim, zenidba, prva bracna noc, kakva je bila, ko ce ga znati, ali sutradan lijepa Zorka pita Dusica: 'Pa de ti je ono od babe Lajicinke'...'Sto?', pravi se lud Dusc,... 'Ono iz laca, sto se bilo nabucilo'

Isprica joj Dusc, Zorka se samo nasmijala...zivjeli su dobar zivot, bili su vredni i dobri domacini, imali su dvoje djece, Zorka je jos ziva, a saljivdzija Dusc je umro prije nekoliko godina.

Micanka:

Ej, lolo,lolo...... Moj Lolo u dalekom svijetu, ja ti venem u najljepsem cvijetu. Dodji Lolo u subotu vece, bicu tvoja ako mama rece. Dodji Lolo kod mojih ovaca, obeco si, bice poljubaca. Lolo moja, sija mjesec zuti, dodji meni, nek se nana ljuti.

280 Cijam perje,zelja mi se budi, srce lupa, nabujale grudi. Znas li Lolo da je ljubav slatka, a na meni haljinica tanka. Ajd' sta cekas, trni vec tu svijecu, ja te Lolo dugo cekat necu. Bolesna sam i nema mi lijeka, ajde Lolo bud'mi apoteka. Vodi mene Lolo kuci svojoj, pa me grij u postelji tvojoj. U mog Lole,drombuljasta usta, kad poljubi komsije probudi.

Sjećanje na Kordun

lola:

Oj,Micanko,garavuso moja ! Oces mala biti moja, zivjeces mi ko gospoja! Neces meni nosti drva, drva ce ti doci sama, preko ledja svakog dana! Neces meni nosti vode, voda ce ti teci sama, iz ociju svakog dana! Sarulju ces kravu musti, tu priliku ne propusti! Neces meni mjesti ljeba, neces imat ni od cega, jesces sira i varenike, bices moja za sve vijeke?

Soka:

Aj kolo igram...

Sjećanje na Kordun
Aj kolo igram, kolo se talasa a do mene jedan dobar dasa, Aj kolo igram, i kolo povedem nema momka koga ne zavedem... Aj kolo igram, i zapjevam jako nemozes me ti prepoznat majko, Aj kolo igram,i do mene dika to je majko ljubav prevelika... Aj kolo igram, i igracu mome diki srce dacu, Aj kolo igram, dika je do mene voli cure al voli i zene... Opaaa...

281

lola:

Otkud ti... ...SOKO,milo moje oko! Ajd kazi,mozda nije lose, Nikog nema,bas svi sad odose, Volis mene il kolegu moga? Daj razmisli,poljubi jednoga! Domacine,daj natoci jednu, Da pokvasim ovu dusu zednu, I da grokcem sve do zore rane, SOKO,volis li me,milo moje janje!

Soka:

Volim,volim....?!? Necu kriti,necu kriti, ni od cace, ni od nane, uz tebe cu, uz tebe cu, provoditi i noci i dane... ?!? Nasa ljubav,nasa ljubav, i ostra i mila,

282 nigdje necu, nigdje necu, ja iz tvoga krila...?!?

Sjećanje na Kordun

baba ZORKA:

Vide ti naseg Lole......... ! Aj'sta ces Lolo sa kordunasice dvije, zar ti ranko edna dosta nije?

lola:

Ocu da se zenim !!! O moj caca,zeni me, I dovedi dvije, Jer za vakog lolu, jedna dosta nije !?! I Kordunasice dvije, Ljubiti se smije, I po danu i po noci, Sve cu to izmoci !?! Da smo srecni i zdravi mi, Bit ce posla za obatri, Samo strogo molim desno, Kad se radi nek je svjesno !?!

Micanka: Znaci tako ????????
Jope' te je spopala Soka, jope' se sjecas njenog oka. Man se njene noge rasne, i kose duge,crne krasne ????????? Places'mi svoga bogu....

lola:

Nediraj ti moju SOKU ! Idem putem i Mic@nku spazi Kako ona senicu mi gazi, Nemoj seko, nemoj to da cinis, Bolje ti je da mi se izvinis! Skraticu ti te tvoje prkose,

Sjećanje na Kordun
Ljubec tvoje te noge bose! Sad se pravis da si dama, Gledas sa visine, Konda nikad njesi jela kruva i slanine. Dok te moja ruka milovala, Sva na bijeli luk si mirisala!

283

Soka:

Lola voli samo mene! Jao Lolo moje oko, samo kopaj al' duboko ! Ako nemos do dna stici, na popravni ti ces ici ! Jao Lolo moje lane, u ljubavi volim dane ! Samo Lolo nemoj stati, i sutra cu tebi dati !

baba ZORKA:

Na brk ti se serem............ E moj Lolo,rekla sam ja tebi, sta ces TI sa Kordunasice dvije, da'l ti jedna dosta nije??????????

lola:

NECU DA SE ZENIM i kvit !!! __________________________________________________________________ Lako vama,tesko meni, ko ce mene da ozeni? I stara baba Zorka noge pere? Na brk mi se kaze sere! >NECU DA SE ZENIM<...i kvit..., ali sine, ako neces nase, zenit'cute iz Bijaca, sa onom malom sarenije gaca! >NECU I NECU< >DE SU MOJE TAMBURICE sa tri zice?<

284

Sjećanje na Kordun

Zadje sunce za brda daleka, ja na prelo, tamo draga ceka, sto je ljepse od Kordunaskog prela, i osmjeha djevojke sa sela. Ja sa prela,kuja laje name, mars de kujo,sta te briga zame!

lola:
>SOKA<

Osta ja neozenjen...gdje su mi sad SOKA i Mic@nka???

Proslo vrijeme cujem,SOKA tamo u Kanadi, Ko zna kako mi je i tamo sta radi, Dal'joj stikle uvjek lijepo kao nekad stoje, Imal'stogod da potrosi i jedel'zute proje? Cujem,uhvatio jedan Soku dolje, Za zivotom nemam vise volje, Pise svasta i druzi se netom, Dok ja lutam ovim tudjim svijetom! Nemoj Soko,molijo je ko Boga, Ne ostavljaj mi ti imanja moga, Ali ona nece ni da cuje, Tipka,pipka i drugim asikuje! >MICANKA< Mic@nko,lane moje, slatka oskoruso, Al'godine cine prava cuda, Tvoju sliku nosit'cu ja svuda! Uvijek volim ja pjesmu i salu, I Kordunasicu veliku i malu, Zato pravim ovde razna cuda, Da mi dodjes ti luce otuda!

Sjećanje na Kordun
Ako neces pisi mi potanko, Moje srce ovde pati jako, Cekat'cu te kraj izvora ladna, Bas je cudno vremena su gadna! Kroz sumarke utabane krisom, Dodji srce ti sa prvom kisom, Daj pozuri nemoj da se stidis, I da Lolu rodjenoga vidis! Tu preslicu i vreteno tanko, Nedaj sreco da ih dira svako, Jer kako ces kada dodje zima, Tamo neznam, ovde losa klima! Carape su neizbjezne duge, Da sakriju sve rane od tuge, Ispod gunja dzemper sve do vrata, Pozdravlja te tvoj Kordunas bata! TAKO VAM JE KAD SE NEMA SRECE, CIJELI ZIVOT STRMOGLAVO SE KRECE!

285

286

Sjećanje na Kordun

Oće li što zaskičati ?
Autor topica: CORDON
CORDON:
OCE LI STO OVE GODINE ZASKICATI ?????....................... ...........Ako ste sta >uranili<, ili ako ste imali koji dinarak pa sto prikupili ( ima i ona varijanta , ako imate >djeda< na selu..), mozda ce nesto zaskicati i u vasem dvoristu....Spominjali smo bas sad nesto 29.11, koji mnoge nas sjeca na dane kada pocinje sezona klanja........ ....Vani zima...., al ona prava, sve se bjeli.... Krv je >uvacena< za krvavice....Par crvenih fleka po snjegu..Lezi krmaca prekrivena slamom, ceka na >paljenje<. E onda je dizu na >remu< i pocinju rasjecati.... Zebu mi noge u bucicama...premjestam se sa noge na nogu...Trljam rucice....navlacim kapu ( sa kikom)...rukavom brisem balu, ali uporno cekam ..........MJEHUUUUUUUUURRRRRRRRRRRRRR........Ma jebes sve drugo, nije vazno meso......onda uvlacimo slamku pa piri, piri......podvezemo ga kakvim koncicem, pa udri...............Ima li sto sladje???............ ...Ko nije nista priklao poklanjamo mu ovu polovicu. Nije prevelika, onako prosarana, ...zdravo 'ranjena.... ......Bit ce svega: krvavica.. mesnih kobasica..., zmara... plecki ,sunki ( e ednu moramo ostaviti za doktora ), bezbusta, suvi rebara, suvog droba..........slanine ( nako prosarane...nogica i usju , repova za ladetinu, krmenadli, dzigerica ............ .......e......jos da nekog posaljemo veceras po >mjeru za kobasice<... CORDON

mirjanamiroslav:

…… zaskicalo je …… E dragi moj zemljace zaskicalo je ali nismo culi,mi smo to obavili kako smo mogli,kupis svinju na farmi ,farmer otjera svinju u klaonicu i mi samo uzmemo ciste polovice.Nema krvi za krvavice nema ni sala za salenjake ali ima mesa ima ladetine i kobasica.27

Sjećanje na Kordun

287

novembra Amerikancima je praznik Tenksgiving oni peku curke-tuke ,a mi KORDUNASI,koljemo svinje da ne zaboravimo i mi nase obicaje.HVALA DRAGOM BOGU DA SMO DOSLI U MJESTO GDJE JE KLIMA KAO NASA NA KORDUNU PA MOZEMO DONEKLE DA SACUVAMO ONO STO NAM JE SVETO. VELIKI POZDRAV SVIM MOJIM KORDUNASIMA SIROM SVJETA. Rano ljuta... ...ove godine nema skicanja, ostao sam svorc, lutrija nam odnjela sve, ostale mi samo moje dvije babe i ovaj stari traktor...komsije se sale, kazu, prodaj babe...rano ljuta, nema meni zivota bez mojih baba...SaMo Se DoBrO dRzTe

misakM:

tamo daleko:

….. nije to TO !!! Pozdrav za americke komsije mirjanuimiroslava, i ja sam napravio 'dobar kilometar kobasica' sto bi rekao pokojni Loskota P., ali NIJE TO TO??? Dok ti necujes da zaskici, onaj miris paljevine, hvatanje krvi, muvanje macaka i pasa po djubru oko bacenog droba, pirenje mjevura, mjere za kobasice,kuvane rakije i crnog vina, nasih seoskih mesara i njihovih prica...e to su bila vremena. Mirjanaimiroslav, gdje cete susiti meso?, ja i moj prijatelj Miso vec trecu godinu godinu susimo na njegovom gruntu, u pusnici koju je on napravio, a ja nacrtao, ali je jednu morao srusiti zbog stroge inspekcije, zato u pravljenju ove druge smo zeznuli inspektora, koga sisa, prosirili smo je ravno za pola metra i u tom prostoru ja susim meso i kobasice. Prijatelj Miso, seoski majstor, slabo se razumije u ove njihove 'busisticke'stope i uzeo je

288

Sjećanje na Kordun

za mjeru malo vece stope (kao stopa naseg komsije malog Mirkica, br.52). Pozdrav za sve KORDUNASE sirom svijeta i javite jeste li culi da li gdje skici.

sa Korduna:

ZASKICALO, NEGO STA JE!!! I skicanje u dvoristu i miris paljevine i vrela voda i hvatanje krvi i muvanje pasa i macaka po drobu i rakija i kobasice i sveze ispecena dzigerica i svjeza pogaca i domaca rakija i tone bijelog luka i krupne soli za pravi pac i domace pusnice i seoski mesari i njihove price i... POZDRAV SA KORDUNA, zurim jer voda za trece vec vri.... P.S. A tek vrucie, svjeze iscjedjene zmare i luk iz zmara.... aaajoooooojjjjjj... Ameriko, jebo te Kolumbo.....

nostalgija:

Kako kome- nekom hoce, nekom nece vise nikada, nikadaaa Sjetih se upravo jedne kordunaske dogodovstine u vrijeme klanja svinja kojoj sam se nekad od srca smijala. Dolazi covjek iz jednog sela kod drugog covjeka i kaze:"Evo ja dosa dzile k’tebi." Pa kojim dobrom ? "Znas sta je na stvari ja bi sutra kla ." Pa kolji kaze ovaj . "E ja necu nego tebe. Necu nikog drugog “. Kolji ti koga oces, neces mene, jeba te ko te napravjo. (Radilo se o tome da ga je dosao zvati da mu dodje pomoci klati svinju)…vidi sliku…’tko ce da vata krv’….

Sjećanje na Kordun

289

A’oj moje šume i livade
Autor topica: CORDON
CORDON:
AOJ, MOJE SUME I LIVADE .............( B.Rkman)............. Volim procitati sve sto nasi Kordunasi pisu. Pronasao sam jedan zanimljiv tekst u >Novostima< ( samostalne srpske novine koje izlaze u Hrvatskoj) , pod naslovom > A’oj, moje sume i livade<, autora Bore Rkmana.Meni se tekst svidio, mozda ce i vama: ****************************************** Ne odricimo se lako nasih suma i livada. To u najmanju ruku dugujemo nasim precima. Isto tako kad najavljeno sredjivanje zemljisnih knjiga - zadnje radjeno za vrijeme Marije Terzije - krene, odazovimo se i borimo za svoje. To u najmanju ruku dugujemo nasim potomcima.Prodajom kuca APN-u, zemlju ostavljamo po strani,a kad reforma krene, drzava ce uputiti poziv nasljednicima i vlasnicima. I ako se ne odazovu, vjerovatno ce nakon nekog vremena, zemlju prevesti u svoje vlasnistvo- zemljisnu zajednicu, kako se to govorilo u socijalizmu. Konacno ce i Marija terzija odskora moci neometano lezati na beckom groblju. Nece joj se vise kosti okretati pri svakoj prodaji krajiske kuce ili pri svakoj ostavinskoj raspravi.Naime , ministrica Ingrid Anticevic- Marinovic uz kredit svjetske banke od pet miliona dolara najavila je uskoro pocetak sredjivanja zemljisnih knjiga. Tako ce nakon i napokon na podrucju bivse Vojne Krajine poslije 150 godina katastar dobiti savremeni oblik. Sa sredjivanjem knjiga, zadnje je radjeno 1858, u formalnom smislu nestat ce i kucne zadruge kao oblik vlasnistva, a livade, njive i pasnjaci, vinogradi i kucni numerio, dobice i novce vlasnike. Ustvari oni su stalno imali vlasnike, ali sto su se vodili na pokojnu cukunbabu Indjiju ili Stevaniju, pa ajd kada trebas prodati komad zemlje i kucu prodaj je bez da cukunbabu proglasis uz dva svjedoka mrtvom.Bez obzira sto je ona, Bog da joj dusu prosti, mrtva vec dva vijeka i bez obzira, sto vas svijedok nikad nije ni cuo za nju, jer je ona bila vrsnjakinja njegove cukunbabe Andjelije i cuvala krave s njegovim cukundjedom Gnjatijom. Elem, niti su knjige bile sredjene, niti je u genetskom kodu naseg j-krajisnika bilo da ih,

290

Sjećanje na Kordun

koliko se moze azurira. Tako brat koji ostaje u posijedu, u pravilu najmladji, iz vlasnistva nije htio razvlastiti bracu i sestre koji su se rasuli po cijelom svijetu. I sve to sljaka desetinama godina, dok se bratov ili sestrin sin, koji je ocev zavicaj posjetio jednom ili dvaput u zivotu i to kad se vracao sa mora, ne sjeti negdje s beogradskog asfalta ili kalifornijskih plaza da tamo nedje dje mu se caca rodio, pri cemu cesto brka Kordun s Likom i Baniju sa Dalmacijom, i on kao ocev nasljednik ima pravo na komad zemlje. I to u pravilu taki pikiraju na najbolje komade. Kao informatori obicno im sluze komsije, s kojima ko zna kako stupe u kontakt. Komsije, da bi naudile svojim komsijama, a pomogle nekome za koga jedva znaju da postoji, napute ge da ne trazi >malu baru<, jer tu nema osima sevara-sasa nema nista, vec da uzmu >onaj komad do Petra<. Tu i informatori imaju svoj interes- znaju da onaj sa beogradskog asfalta ili kalifornijske plaze nece kupiti volove ili u novije vrijeme traktor i orati zemlju, vec ce je prodati, a ko ima prtavo prece kupnje, nego onaj ko je informaciju i dao. Zatim slijedi tuzba za svoj komad zemlje, jer >dosta je cica Stevo uzivao komad zemlje njegovoga cace, vrijeme je da i on preuzme cacino nasljedstvo,. Zatim ide tuzba, jer dogovora tesko bude, izlazi sud i >mjercin<, i taman kad sve bude gotovo, pri cemu se ponekad u arbitrazi znalo koristiti i kolje iz obliznjeg plota, ispostavi da je stvarni vlasnik zemlje pradjed Jolenda, koji je poginuo na Galiciji 1914 godine. E jebi ga sad.Onom sa beogradskog asfalta se ne isplati potvrdjivati da je Jolenda davno umro, jer sve to kosta, i u pravilu odustaje od preuzimanja ocevog nasljedja, a komsija informator i komsija na ciju zemlju je >pikirao<, ostaju dovijeka u svadji zbog medja i zemlje. Reforma krije zamke Ovakvi nesredjeni imovinski odnosi probleme su zadavali uglavnom prije rata u opisanim slucajevima, ali su kulminirali poslijednjih godina. Netko od nasih sunarodnjaka taman kad je sa drzavnom agencijom za otkup srpskih kuca postigao cijenu i kad s dvadesetak hiljada maraka > u dzepu< vec vidi nedje u Srbiji, ispostavi se da on i nije vlasnik, jer nema vlasnicki list. I onda drzava, o dobre li carevine, sto rece David Strbac u >Jazavcu pred sudom<, da bi izisla u susret, jer ipak je cilj da Srbin trajno ode iz Hrvatske, prihvata prodaju kuce samo uz dokaz vlasnistva. Medjutim nasi ljudi malo vode racuna da se ovakvim nacinom prodaje dugorocno odricu i zemlje i sume, koja za sada ostaje u spornom statusu, au konacnici ce propisati ovoj ili nekoj drugoj drzavi. To sto su za tu zemlju padale glave i sto su za sume dizani ustanci, cak i u socijalizmu, mnogi zaboravljamo. Jer bitno je dici i tih tricavih 20 hiljada maraka, iako kuca i bez posijeda vrijedi pet puta toliko, a zemlja koja ionako sada nista ne vrijedi, rjesavat ce se poslije. Zato i dugo ocekivana reforma zemljisnih knjiga u sebi krije zamke. Drzavna administracija ce vjerovatno pozivati nasljednike nasljednika nad parcelama koji se vode na cukunbabu Stevaniju i kucnu zadrugu Petrovic. Kad se ti nasljednici ne pojave

Sjećanje na Kordun

291

u nekom datom vremenu, jer nemaju hrvatske dokumente ili nemaju novaca za put iz Svilajnca do Blatuse, ili jednostavno u bijedi izbjeglickog logora u Deliblatu ni ne cuju za najavljenu reformu, administracija ce parcele staviti > ad acta,. I vjerovatno nakon zakonskog vremena prevesti u drzavno valsnistvo, odnosno vremensku zajednicu, kako se govorilo u proslom politickom sistemu. Sprejem i sikerom protiv mogucih zloupotreba Kako bi na licnom primjeru prteduhitrio takve namjere, jer zemlja i suma ionako danas malo vrijede, bas zbog postovanja prema precima koji su krvavo sticali , treba cuvati prije nekih mjesec dana krenuo sam u obilazak sumskih i zemljisnih cestica koje se vode na >sefu< kucne zadruge Rkman - mojoj pokojnij prababi Pavi, upokojenoj, lak joj crna zemlja, u tifusu 1943. Ustvari, u svojih tridesetak godina to mi je treci obilazak. Dakle na prva dva sam pao, jer medje nisam zapamtio. Prvi put nedje prije dvadeset godina, oca koji me vodio i nisam narocito slusao, jer sam zurio na utakmicu >Vardar>->Celik<, a drugi put sam ga jos manje slusao, jer sam negdje u studentskim danima pred rat, vise od medja brinuo da li ce na seosku zabavu to vece doci Branka, Snjezana ili Jelena. Neg'mi Bog oprosti, nije me zanimalo kako je pokojna prababa Pava, dok je pradjed Toso, coek joj, ratovao na Galiciji, dje je i izginuo, prodala dvije krave ( a imala je dvije) i vola da bi se isplatila za njivu zvanu Ribnjak, djevera Simu, koji se odselio u Slavoniju, u Sodolovce.Tada i za taj Ribnjak i za Luku i za Cukur i za Trgovcevu baru sam mislio da su >bogomdane<, a ne krvavo stecene, i da ce dovijeka biti moje, pa mojeg sina, pa mojega sina sina i tako dalje.Medjutim kad cojek udje u godine, malo mu se taj segment razbistri. Emem, naoruzan sikerom i crvenim sprejem ( nije zbog SDP-a crvena boja, kunem se, vec zbog toga sto se na kori kestena i bukve bolje vidi od plave ili zelene), krenuo sam u trece osvajanje >katastarskih< znanja. Iako su me brda i jarci pomalo fizicki mucili, a iz postovanja prema svojem 73-godisnjem ocu koji je uspone i >cuke< s lakocom savladavao- nisam nista govorio- moram priznati da se posao vrlo brzo pretvori u zadovoljstvo. Jer priznali ili ne, lijepo zvuci saznanje da cu jednog dana , osim >golfa< od 20 godina kojeg danas vise guram nego vozim, biti vlasnik 11 rali kvalitetne sume i 15 rali kvalitetne zemlje. Valjda cu s bracom od strica Duskom iz Smederva i Milanom iz Cikaga, te sestrom stricevkom Dudom iz Willov Springsa, te rodjenim sestrama Anom iz Kolara kod Smedereva, Nenom iz Vukovara i Dragom iz Zagreba, njihovom dijecom, nekim daljnjim rodjacima- o koliko ih ima- ode vlasnistvo i lijep osjecaj imanja- uspijeti razrijesiti imovinske sporove bez kolja, suda i >mjercina<. Za te iste sume i >grmove<, kako ih u lokalnom zargonu zovemo, borilo se i ne tako davno.Otac mi tokom >omedjivanja terena< isprica pricu o oruzanom narodnom ustanku u jeku socijalizma 1956 godine. Tada su moje komsije sprijecile namjeru SFRJ da im oduzme svu sumu i uknjizi je kao drzavno valsnistvo, pa da im onda dijeli komad po komad.

292

Sjećanje na Kordun

Ne znam na osnovu kojeg i kavog zakona, jer je obracun sa kulacima vec bio zavrsen, ali namjera je bila ta takva, razvlastiti seljaka vlasnistva nad sumom. Medjutim, spontanim okupljanjem uz uoptrebu rogulja, motika i ostalog raspolozivog poljoprivrednog >alata<, seljani su ne samo iz sume, vec i iz sela pocerali >lugare<, koji su dosli biljeziti novo drzavno valsnistvo. Citav dogadjaj iz 1956 opisan je u tadasnjem VUS-u ( prilog danasnjeg Vijesnika), a dobio je epilog i na sudu. Mozda se drzava uplasila da se seljaci ne inficiraju revolucijom iz Madjarske, jer je nekako bas tih mjeseci Imre Nagy ustao u borbu protiv komunista, iako seljaci o Janosu Kadru i Imri Nagyu nisu imali blage veze, ostavila im je sume u vlasnistvu.Ponukan ovom pricom, ustajem i obilazim prema mjestu gdje je nase privatno vlasnistvo granicilo sa drzavnim srezom, s namjerom da na kestenu, na medji povucem dvije crte sprejem ( prema ostalim komsijama povlacim jednu). Ali gle iznenadjenja i cuda, prije mene je to, ko zna kada ucinila drzava, dvije crte, samo sa crnim sprejem, oznacavale su prestanak drzavnog i pocetak privatnog vlasnistva. Ja povukoh tri, pa kad misnistricini mjercini izidju na teren, nek pomisle kako imaju posla s nekim tko apsolutno vlada katastarskom materijom. Prirodu ne mozes pobijediti U sredjivanju knjiga veliki problem ce biti s prenamjenom zemljista . U velikom broju slucajeva nesto sto je za Marije Trezije vodilo kao pasnjak ili oranica, sada je gusta suma. A cak i u nase vrijeme nesto sto je do Oluje bilo pasnjak, sada je opet suma, jer je i tako bilo prije dok nasi pradjedovi od suma nisu stvorili pasnjake i oranice. prirodu ne mozes pobijediti. Lutajuci sumom koja nije ni Amazonija, ali nije ni golet i krs, naviru uspomene i emocije. Cestica zvcana Gradina , po staroj utvrdi protiv Turaka i starom gradu Perniku, koji je imao status slobodnog kraljevskog grada u vrijeme dok danasnji Zagreb nije ni postojao i koji je imao citav niz podzemnih komunikacija, danas je gotovo neprohodna suma. A samo dvadesetak godina na istom mjestu cuvah goveda. Zajedno sa Miodragom, Dudom,Jovanom, Pekajom...skacuci po ostatcima starog zamka, ratovah protiv Turaka, i pruzasmo pomoc Ugarskom kralju Beli, nazvanom >Bela sljivar<, koji se krio u ovim krajevima, a narod ga hranio sljivama.U mislima i fizicki sam trazio malo vrelo na kojem smo mi tadasnja djecurlija pili vodu poslije ganjana lopte, a vjerovatno je na istom izvoru pio i kralj Bela. nemalo sam se iznenadio kad sam primjetio da sjedim tik uz vrelo od kojeg je danas ostala samo mala vlazna zamuljena barica. Bilo hiljadu godina i presusilo. Na istom je mjestu prije pedeset godina komsija Mican, danas pokojni, kopajuci kamen sa stijena ispod zamka, iskpao troja kola starorimskih keramickih posuda. U sveopcem neznanju je keramiku razbio i pobacao, a kamen odvezao i prodao. Na un istavanje kulturnih vrijednosti, jer su nedaleko od tog kompleksa posijed imali i cuveni Zrinjski, svojevremeno je arhive i muzeje po Zagrebu obavjestavao i moj otac. Nazalost na

Sjećanje na Kordun

293

trazenje tadasnje direktorice zagrebackog muzeja Odele Gite, tadasnji komunisticki mocnici su odgovorili:> mi stari znamo kako je Pernik izgledao, a mladjima nece ni trebati takvo zdanje...< Bilo kako bilo, suma i priroda je opet pobjedila, a koliko su se samo moji preci mucili da najprije iskrce, a onda da volovima , a kasnije i konjima oru Gradinu i odrzavaju je. Mislimo i na potomke I dok sam od prije mjesec dana sa sumskim medjama na cisto i vise me nikakva reforma ne moze zateci nespremna, a sto cu, kad bude vrijeme, prenjeti i na svoga sina, jer se suma u nasoj familiji oduvjek cuva za mladje i nije se koristila za ogrijev niti za prodaju, bila je nekakv porodicni totem, dotle sam pao na njivama. Oruci njivu, za ciju sam medju znao i >usred noci<, preorao sam komsijsku zemlju za cijelih dvadesetak metara.Nisam znao da su moji roditelji , cisteci nasu, ocistili i dio komsijskog posjeda. A ja orao dokle je cisto> A joj meni, da se to desilo prije tridesetak godina, kad su i za makar preoranu i volovsku brazdu, vrcale sikere i rogulje, i letjele glave. Ovako srecom komsija Mirko ne dolazi cesto iz Srbije, a i dok dodje onih preoranih dvadesetak metara opet ce postati siprazje i prirodno staniste divljim svinjama, preteca buduce sume.Elem, citav tekst ima za poruku da se olako prodajom kuca APN-u, bez obzira koliko nam taj novac rjesavao egistencijalna pitanja, OLAKO NE ODRICEMO NASIH SUMA I LIVADA. To u najmanju ruku dugujemo nasim precima. Isto tako, kad sredjivanje knjiga krene, odazovimo se i borimo za svoje. To u najmanju ruku dugujemo potomcima. Jer mozda ih danas i ne zanima. ali mozda dodje vrijeme, kad nas vise ne bude, da bas oni zele potegnuti iz Beograda., Osla, Frankfurta, Micigena ....put Korduna, Banije , Like i da...... MAKAR RAZGRTALI SUMU NA NEKADASNJEM KUCNOM OGNJISTU, POZELE PRONACI IZVOR SVOJIH KORIJENA, JER BEZ IZVORA NI ZIVOTNA NIT NIJE POTOPUNA, A COVIJEK BEZ KORIJENA I SVOJE PORODICNE POVIJESTI I NIJE PRODUHOVLJEN COVJEK, VEC SAMO BICE KOJE VEGETIRA, DOK NE UVENE......... ****************************************** Hvala svima onima koji su imali strpljenja procitati ovaj dug tekst...... Pozdrav svim nasim Micanima, koji nisu zaboravili svoje sume i livade, i kojima je KORDUN ( pise se uvijek velikim slovom) na srcu…..vidi sliku ‘A’oj moje sume i livade’…. CORDON

294

Sjećanje na Kordun

Naš čovjek u tuđem svijetu
Autor topica: t a m o d a l e k o

tamo daleko:

Nas covijek u tudjem svijetu! Otvorio bi ovu temu u nadi da cete se mnogi javiti i ispricati (ne samo citati) svoje dogodovstine i tesko snalazenje u tudjem svijetu,sigurno ih ima...ja sam pronasao jedan lijepi clanak od naseg prijatelja koji se rijetko javlja, u kojem je opisao NASEG COVIJEKA Velju u TUDJEM SVIJETU...... VELJKO I ELEKTRONIKA (napisao:snpress) Veljko je pripadao onoj vrsti dobricina, kakvih je bilo po nekoliko u svakom našem selu. Slabo obrazovan, (ma šta slabo - nikako), ali bezgranicno vrijedan i pošten. Kad je trebalo nešto pomoci, na Veljka se uvijek moglo racunati. A njegova porodica je živjela skromno. Nije da se imalo, ali nije se baš ni oskudijevalo. I otac mu bio vrijedan, ali mnogo "kocoperniji" od Veljka, znao je i u kafani "zaglaviti" po tri dana. Veljko - jok! A i kako bi kad su "uzde" bile u cace. Nije se Veljko micao od kuce, najviše dva-tri puta godišnje "spustio" bi se (sa cacom, naravno) srijedom do Gline, i to samo onda kada telci i prasci "stasaju" za prodaju. Ali, ne da bi se "pogadjao", nego da bi na vagi držao tele za rep. Kad je došlo vrijeme, caca ga i oženio. Rosa, iz treceg sela, dobra, iz poštene porodice. Brzo se uklopila u novu familiju. Istina, smetalo je nju što njen "dilber" nema "pravo glasa" u kuci, ali "durala" je. Po onom prirodnom zakonu - ne može niko "dovjeka", pa makar bio i Veljkov caca! Tako i

Sjećanje na Kordun

295

bilo! U ratu, "stari" odjednom "ode", doktori konstatovali - srce. I postade Veljko - gazda. Ali, za kratko! Dodje "Oluja" i Veljkove, iz jedne vukojebine "odagna" u drugu, još goru - na Kosovo! Rosa se, iduci po humanitarnu pomoæ, "skompala" sa nekim sapatnicama koje su "kopale" da odu van. Veljko nije ni znao što mu "ljuba" sprema. Kad je shvatio - bio je u Kanadi! Nije se ni bunio. Za pocetak - dobro. Država im dala stan, namještaj i nešto para,dok se ne snadju. Ubrzo poceše i raditi. Teške poslove, naravno ! Ali, Veljku to bila šala! On cijeli život nije ništa lagano ni "delao". Djeca se brzo uklopila, pa pocela i - zahtijevati! Kupi tajo ovo, kupi ono... Rosa je (i) u tome vodila glavnu rijec, bila je nešto kao UNPROFOR. Ponekad nije bilo lako pomiriti "zaracene" strane, najcešce oko dileme - da li nešto treba kupiti ili ne... Tako bilo i oko kupovine "malog televizora". Jedan, onaj "veliki" vec imaju, pa po Veljkovom mišljenju, to je sasvim dovoljno. Ali,"klinci" hoce "mali", u svojoj sobi. I, naravno, "smota" Rosa Veljka, odoše u Robnu kucu. Traze, ali nekako sve poskupo. Ne da Veljko pare. Jer, on zaplanirao oko sto dolara, a ovo što Rosa zagleda "vuce" na "dvista". E, ne more... Vidi Rosa da od kupovine nema ništa, pa krenuše prema izlazu. (Naravno, Veljko je opet krenuo "kontra", nikako da zapamti da se izlazi tamo gdje piše "exit".) I, vec skoro na samim vratima Veljko skoci "ko oparen"! "Vide ga, Roso, sunac ti žareni, 75 dolara, a još i bijel, baš ko naša vitrina! "Ajmo, Veljo, ajmo van" - onako "diskretno" pokušava ga Rosa "izvuci iz situacije". Ali, Veljko se ne da. Pa, nije mu ona caca, da mora slušati. "Ma, kuda da idem, gle ga, nije skup, a bijel, kupuj taj televizor, pa onda idemo kuci." "Ajmo, Veljko, ajmo" - vuce ga Rosa, sada vec malo jace, tako da ih i "okruženje" promatra. Nadjoše se vani, a Veljko i dalje uporan. "Pa, dobro, zašto ga ne kupi"? "Veljko, jadni moj Veljko, nije ono televizor". "Nego..." "MIKROTALASNA, Veljo..." Prijatelju, kad neces TI,onda cemo MI, dali se ljutis...

snpress:

Naravno,da se neljutim...

296

Sjećanje na Kordun

...bila je to jedna mini-serija "SHARE sa NIAGARE" u "Pravom odgovoru"...imam u glavi jos mnogo toga,ali,jednostavno - neda mi se pisati...Valjda se pero "istrosilo" ... ili "vataju" godine...

CORDON:

Ne trosi se pero tako lako.................................. Javio nam se Stevan nakon dugo vremena. Znaci ziv je. Vidim da mu se neda nesto pisati. To valjda naidje tako. A kad mu se da pisati , ima se tu sta i procitati. Ma ne trosi se pero tako lako, samo je stvar u tome da se treba redovno umakati................................... Kad mu dodje trenutak inspiracije bit ce opet dobrih prica. Pozdrav svim Micanima, i nek vam ne bude tako jako tesko da po koji put stogod napiste ( jer smo vecinom svi >nasi ljudi u tudjem svijetu<). Umocite i vi koji put.......... CORDON Nasa "Miljka" u stranjskom svijetu Nasa "Miljka" nije bila ni nepismena ni neobrazovana.Znala je cak i jedan stranjski jezik,/engleski/,tehnika joj isto nije bila nepoznata,al ipak ju je nesto u ovom zapadu iznenadilo,zbunilo i jos i danas nezna na koji je nacin rijesila problem sa kojim se susrela radeci po ovom evropskom "divljemzapadu" svakojake i raznovrsne poslove. Radeci tako u jednom od elitnijih restorana u dojclandu,kao cistacica, ima ona dosta toga za ispricati,al jedan je dozivljaj po mnogo cemu interesantan bar meni. Dali cu ga ja uspjeti bas tako vjerodostojno prepricati,necete zamjeriti,al s obzirom na vecu musku publiku shvaticete o cem se radi.Ponekad ni skola ni pamet neznace puno,ako si zensko i nadjes se pokraj pet pisoara,gdje za dva znas i uspijes otkriti tajnu kako se voda na senzore pali pa da ih uspijes oprati do kraja,al snaslo je nasu Miljku jos tri komada,na kojima se tako voda nepalli. Plesi vamo,plesi tamo,masi rucicam ispred sijalica kao ono svjetlo sjena,pa ce sad voda,al ono nista. Ma nema nigdje nista ni da se pritisne za pustiti vodu,a joj koja blamaza,pa nemore to tako sad ostati neoprano,a prvi joj je radni dan tu,mora ostaviti sto bolji utisak,pa mozda ostane raditi i za stalno,joj nasla se na sto cuda,i od jednom joj sine i upali se lampica,..zauzme "muski" stav ispred pisoara,a boze,mozda je skrivena kamera? /to je za njemce sasvim normalno da skriveci snimaju svakuda/ Ma neka je i skrivena kamera,nema srama,ovdje je i onako nitko ne pozna,mora ona to oprati,stoji jadna tako kao minut,dva,pa se makne i opet nista. a zna da ima vode i da su sipravni,pa to su najnoviji,montirani pre mjesec dana,a kako se tu pusta voda????Prolazi joj vrijeme,ima ona jos toga da zavrsi,al nemoze dalje dok ne zavrsi muski WC. Ma dosta joj je svega,sjeti se ona i starih cucavaca,ma kome su trebali ovi novi moderni WeCei,kvragu i elita, i bogati ljudi,sve joj se skrkalo u glavu,i onako zenski "popizdi" uze kantu,napuni vodom, i polije rucno,po prvom,al polako da nepoprska okolo i taman podje tako da uradi i drugom,kad ono potece voda i ona otkrije tajnu. Kad je vec stala "muski" jos joj je falilo

lutalica:

Sjećanje na Kordun

297

samo malo da uspije, al mora se priznati to bi bilo malo previse komplikovano i nezgodno za zenu.

ZuteDunje:

Fala, ja sam dobro.A kako ste vi?

Evo jos jedne nase price.Sigurna sam da svatko od vas zna takvu jednu.Istovremeno i smjesnu i zalosnu. Pisana je namjerno onako kako mi na Kordunu pricamo. Dvije godine je Mile sa svojom Katom i dvoje djece proveo u izbjeglistvu.A onda Kata odjednom zape da idu van.Za par mjeseci iscera ona sve one razne papire,potvrde,formulare,i dok se Mile snasa vec je sjedio u avionu na putu za svoju novu”domovinu”. Ma nisu ni desetak dana tamo proveli,kad im rekose da moraju u skolu,uciti jezik.Nebi bome Mili pravo. Ta on je jedva ono zeru osnovne skole zavrsjo.I to da nije bilo matere i njeznije jaja ,kokosju i eklanije stoljnjaka,nebi od toga nista bilo.Kolko se i sam jagoda i kupina nabra za drugarce.Ta dod kuci sav isparan od kupina. Sve bi to bilo dzabe da ga caca nije redovito kaisem uvjerava da osmoljetku mora zavrsti,bome su dobre masnice svaki put ostajale. Al sto ces, sto se mora ,mora se. I tako se on opet sa svojom Katom nade u skolskoj klupi. E ljudi, nakaradna govora. Te jezikom ovako,te ga zabaci,te ga napred izbaci,te onako malko ko kroz nos pricaj............ma jeba ti to.A tek pisanje.Ona uciteljca kaze nesto ,a ti trazis de to pise…..ma nemos naci nikako.Skroz drugo pise.Nije to kaj kodnas,pises kako govoris. Sve to ipak nekako islo,kad ga sto pitaju, Kata mu sapne odgovor,a zadace je,zna se, ona isto pisala. Jedan dan ih dovedose u nekvu sobetnu puuunuuu kompjutora.Mile se cisto prepade kad im rekose da ce oni od sada dalje i pomocu kompjutora uciti. Ajme,ta on je dosad samo cuo za tu spravu(kad ono vele:A ne smije se on vratti ,on stoji bome u kompjutoru). Nabise mu nekve slusalce na usi,objasnise mu kako se ukljucuje,de mora stiskati.....ma sve i svasta. Slabo to Mili ide u glavu,a one mu se uciteljce samo krevelje. A ona njegova Kata,vrag je odnijo,sve od prve razumje.Da nije amo dosa neb ni zna kolko mu je zena pametna.Nije to tako ni lose ,kad mu de zaskripi on odma nju zovne.

298

Sjećanje na Kordun

Ali, dosjetle se uciteljce u cem je stvar,pa ih razmjeste.Katu prebace u napredniju grupu,a Mile osta sa jos par njih isto tako tvrde glave za jezike. Ide Mile tako jedan dan iz skole i konta nesto u sebi.A glava mu puca.Cjeli su dan u skoli tupli jedno te isto: Dobar dan.Kako ste? Hvala, ja sam dobro.A kako ste vi?Ma vec sve kaj papiga zna napamet.Pa onda vele:ne zna Mile.I djeca se vec kod kuce pocela s njim sprdati kako caca ne zna pricati. Jo,al bi im on da rado koju iza uva ,al ne smijes.Samo ruku nanji digni i evo ti policje zavrat,nekakvog drustva za zastitu,ma oni ovde imaju ta drustva za zastitu ptica ,pasa, macaka,drveca, mededa...........ma za sve, samo nemaju za ljude. Pozna on jednog naseg ,sto je opalijo samar ceri,eno ga ,odguli po godne u zatvoru. Mala ima sesnajst godina, a ostala trudna sa nekvijem crnim.Paj onda ne smijes udarti? E ljudi, zemlje............................................ Razmislja on tako,negleda ni ljevo ni desno;kad najednom:tres,udari ga auto. Lezi nas jadni Mile tako na sred ceste krvav i polomljen,a boli brate mili,ne da se izdurati. Onaj vozac istrca iz auta,preplasjo se i on.Ej,nije to sala,zgazti cojka. Nagne se on nad Milu i upita ga: -Kako ste?A Mile kodaj samo to ceka,pristojno se nasmjesi kao sto su ga u skoli ucili i ko iz topa ispali: -Hvala,ja sam dobro.A kako ste vi?-

Mile ‘s kombajn:

Evo i nekoliko mojih bisera iz Norveske…. __________________________________________________________________ Posle punih 14 meseci provedenih po kampovima u Norveskoj dobili ja i moja Sapatnica radne dozvole i krenuli da trazimo posao. Dok smo cekali papire isli smo u skolu, ucili jezik... ja čak i polozio test... svi norvezani me hvale kako dobro pricam za tako kratko vreme provedeno u Norveskoj(...majku im ljubaznu Norvesku ) Šta da vam kažem samopouzdanje se vinulo do nebesa. Tražim ja posao konobara posto sam imao diplomu ( imao sam ih nekoliko da se nadju za ne daj Boze..) Rekoh to sam malo radio po austriji i u srbiji kao izbjeglica, tu ću se najlakse sanaci. Za divno cudo pozvase nas iz nekog planinskog hotela da dodjemo da radimo . Plata za naše tadasnje uslovo odlicna. Ja konobar, žena sobarica i pomoćnik u kuhinji. Nije moglo bolje da prođe. Još hotel na planini,i kontam ja ma neka zabit garant niko neće da radi tamo pa primili nas. heheheh

Sjećanje na Kordun

299

Stigli mi u hotel nekoliko dana ranije čisto da se upoznamo sa poslom ( naravno neplaceno...) kad smo usli na recepciju skontam ja ovde će da bude gusto. Hotel sa pet zvezdica, Danska kraljica kada dolazi na ferije u Norvesku odseda u jednom od apartmana koji se inače ne izdaje. Vidim ja da su moje kvalifikacije uprkos diplomi jako skromne za ovakvo mesto. No ne lezi vraze, kontam ja kao ma samo da ja vidim nekoliko dana kako oni rade naucicu ja to. Javimo se mi gospodji na recepciji kažemo joj ko smo, šta smo sve lepo knjizevni, ona skonta nešto nam odgovori, a ja i moja sapatnica blenuli u nju kao telad. Uh rekoh, majku mu ova prica neki dijalekt. Pozove ona drugu, ona lepo prica knjizevni, ( ma šta knjizevni kad je progovorila kao da je srpski propricala) Nama laknulo uh rekoh dobro je, razumijemo se makar. Poceo ja da radim, gostiju malo tu i tamo po neki navrati( sezona još nije pocela), ja polako ulazim u stos, ali i dalje ne razumem gotovo 90 % radnika, kao da kineski pricaju. Pocinju polako da pristizu gosti, neke razumem, neke ne razumem, ali sam naucio da se kezim i da važno klimam glavom i da pratim grimase, i da im važno kažem JA JA ili Nei Nei sve po potrebi. Radim jednom rucak i jedna starija gospodja malo zakasnila sa ruckom , ja i ona skoro sami u sali . i Ona bas mene nešto nadje da pita. Melje li ga žena melje, ja samo klimam glavom, nakezim se po koji put i od čitave price razumem jedino da hoće ...på tur...( na izlet, setnju...) Ja joj sav bitan kažem „ Gospodjo izadjete na recepciju i skrenete levo i samo pravo ne mozete da promasite. Ona sva razdragana. Pokupi svoj rusak i ode. Nakon nekih sat moda i sat i pol čujem ja neku galamu na recepciji, provirim i vidim doticnu gospodju iz restorana svu zadihanu, crvenu u licu kako mlatara rukama i nešto objašnjava recepcionarki. Rekoh, kuku majko šta sam sad napravio. brze bolje zdimim ja u kuhinju, rekoh tamo me neće traziti . Ali nadjose me njuskala norveska. I tu pocinje prica. Mene je u stvari Gospodja pitala odakle polazi autobus za grad posto bi volela da se proseta ( på tur) i da malo razgleda okolinu. A ja ludak poslao je u sumu da seta i da razgleda okolinu. I hodala ona i hodala i nikako da naleti na taj bus jadna žena, i na kraju se vratila nazad do hotela da bi ustanovila da je bus odavno otisao i da kreće ispred recepcije. Prošlo neko vreme, ja već pomalo i zaboravio za gore navedenu blamazu, poceli da stizu turisti iz Nemacke, kad sam ih video mene kao da je sunce ogrejalao, bio sam jedini konobar u hotelu koji prica nemacki i naravno mene bacise da radim sa njima. Svi ostali konobari izbegavaju da rade sa svabama, a meni drago, pricam ja taj njemacki kao maternji(heheheh) No zakratko odose nemci, nakon 10 dana i ponovo navalili norveski penzosi iz svih krajeva norveske. Joj kuku, a dijalekti, ma kao da su mi dosli kinezi, koreanci i izraelci ništa ja njih ne razumem, ali šta ću raditi se mora. Sedi 8 penzosa za stolim i ja služim, kako

300

Sjećanje na Kordun

kojeg pitam šta će da pije on mi kaže ” Vatten„ 8 puta Vatten, pišem ja sav bitan u moj blocic. znam nemam to u frizideru, mora da je neki jebeni koktel odem ja do barmena sav bitan nabijem blocic na ekser i kažem ” Ulaaaaaaa, 8 puta Vatten„ On se okrene pogleda me cudno, ali ništa ne govori, ode za sank. Uzme bokal za vodu natrpa leda odvrne pipu i natoci ladnu cesmulju u bokal i kaže izvoli osam puta Vatten. Jebiga ja naucio da se voda kaže ” VANN„ Ima toga još gomila ali poslacu kasnije…….

tamo daleko:

PISMO u domovinu!!!! NAS Mile i njegova Kata sada su vec dosta savladali engleski i pisu pismo svojima u Yugu....Dragi nasi, Ne mozemo jos da konfrmamo nas dolazak ovog leta, ali, kako sada stvari stoje, izgleda da cemo morati da kancelujemo tikete koje smo bukirali, jer nas ubi morgidz za taun haus sto smo skoro kupili. Doduse, za tikete imamo, ali ne mozemo da skupimo za prezente svima vama i ostaloj familiji, a bez toga ne ide da dolazimo jer necemo da nas smatraju za neke bamove, kao sto su pricali za Djoleta i njegove kad su svojima doneli po 100 maraka, kako su cip i kako nista nisu uradili u Kanadi. Mi tako necemo. Ili dolazimo kao gospoda, ili nikako. Zato smo se i dogovorili da sejvujemo sto mozemo vise i da sve odlozimo za sledeci vekejsn. Inace, mi zivimo dosta dobro. Ja radim ful tajm i jos dva par tajma, a Kata je nasla i treci par tajm (preko vikenda), ali smo dobro uskladili sihte pa mozemo da se vidjamo svakog drugog vika. Mozda je to malo nezgodno za Rebeku, ali njoj placamo dej ker posle skole, a odatle je uzima bejbi siterka i dovodi kuci na spavanje. Ona, iako je mala, razume da mi ovoliko radimo za njeno dobro i da je ovako mora da bude sve dok ne otplatimo morgidz. Svaki fri tajm koristimo da budemo sa njom, pa smo tako last samer (ili to bese pretproslog) vodili ceo dan na lejk. Kupili smo joj i hot dog i ajs krim i od tada stalno svima prica kako joj je bilo bjutiful. Ja imam dosta posla oko taun hausa, (katujem travu, cistim atik) i nekako ugrabim par sati dnevno da sredjujem bejsment jer hocemo da ga rentamo i tako povecamo inkam. Kao sto vidite, da je lako – nije, ali kad je covek hard vorker i ako dobro isplanira skedzual moze sve da uradi. Ja sam lepo doterao liniju na 130 paunda, pa mi se neki nasi dusmani odavde podsmevaju da sam se osusio zato sto mnogo radim i spavam samo cetri sata, ali to je samo zato sto oni mnogo dzelos na mene, a i ne znaju da ja uvek ugrabim bar 45 minuta da dremnem u sabveju. Coveku vise i ne treba, a i to je samo privremeno (25-30 godina, dok ne otplatimo morgidz) a posle cemo da uzivamo. Sve je lako kad imas svoj target.

Sjećanje na Kordun

301

Cuo sam da Djole i ove godine ide za stari kraj. Moze se njemu kad vec dest godina cuci na velferu i jos vozi picu za kes, a zena mu otvorila bjuti salon u stanu pa ove nase guske navalile ko nezdrave da rade her kat. Ali, sta im vredi kad ne znaju da invest nego sve spiskaju na putovanja i neke druge stjupid stvari. Zato ce ceo zivot da budu golje i rentaju apartman, a mi imamo properti i sejving akaunt u banki. On stalno mejk fan od mene i prica okolo kako sam ful i ne znam da zivim, ali polako, zaigrace mecka i pred njegovom kucom. Ja sam vec obavestio revenju Kanada o njegovim biznisima, pa cu da ga pitam kako se zivi kad bude poceo da placa taksu za sve ove godine. A to sto on misli kako mi ne znamo da zivimo, malo se prevario. Skoro svaki satrdej uvece ja i Kata popijemo kejs piva (onaj mali od siks). Doduse, ona popije samo jedno zato sto mora na posao od devet, ali se zato ja rileks i smazem sve ostalo jer u sandej radim tek od osam. Zato, kad ga vidite nemojte nista da mu verujete sta prica jer on nije covek za rispekt. To je rizon sto vam nisam poslao pare po njemu, jer znam kako ce da kaze da sam cip i da grabim samo za sebe. Vi znate da to nije zbog toga, nego zato sto sam temporari sort, ali i to je samo dok ne otplatimo morgidz. Posle cemo svi da uzivamo. Sa nasim ljudima se ne druzimo puno jer oni uglavnom vole da juzaju one koji su nesto uradili u zivotu, a nece da rade i ostvare svoj sukces kad im ova zemlja vec daje cens. Dobar sam samo sa jednim kolegom koji radi sa mnom u fabrici i vrlo je polajt jer mi uvek donosi novine od juce (srpske na cirilici) pa mogu da se upoznam sa svakim iventom. Ja sam se nudio da mu dam kvoder, ali on nece ni da cuje. Mnogo fini dzentlmen. Iz tih novina i vidim kako se zivi kod vas, pa sam konkluzn da i nemate bas mnogo cime da se praud. Pritisla nemastina i svi kukaju da im stigne help od nas koji krvavo pravimo svaki cent. Zato sam i mislio da vam sadzest da prodate to tamo sto imate i dodjete ovde, jer bi svima bilo bolje. Pare bismo ulozili u morgidz, a dosta bismo sejvovali i na dej keru i bejbi siterki jer biste onda vi ker o Rebeki. Vama bi ovde bilo mnogo najs jer je u nasem nejberhudu jedan veliki i lep park gde mozete da sedite po ceo dan, a kad je vinter mi obavezno zagrejemo living rum na 18 stepena i milina jedna. Bedrums ne grejemo jer je to cist vejsting, a i zdravije je ovako. Sto se zdravlja tice, mi smo dosta dobro. Kata se malo zali na kicmu jer je na jednom dzobu u verhausu vuce pakete od 90 paunda, a posle kad ode na drugi u mit plent ubije je ladnoca iz frizera, pa kaze da ujutru ne moze da se ispravi. Ali to je samo temporari – do podne, posle toga ide ko nova. Ja se pomalo brinem i rekao sam joj prosle godine da ide kod doktora, ali ona nikako da nadje tajm. Kaze, treba mnogo da se ceka u vejting rum, pa kad to pomnozis sa njenom satnicom od sedam dolara ispadne stvarno mnogo, a mi nemamo mani za bacanje. Ja se ponekad osecam dizi, narocito kad zavrsim onu sihtu od midnajt, ali to nije nista sirijus. Svako jutro uzmem jedan mafin za brekfest i posle mogu da radim jos toliko. Najbolja stvar koju sam uradio je sto sam bacio cigaretes jer su na televizn rekli da su mnogo bed za zdravlje, a i dosta nam je islo iz kucnog badzeta. Jedino, jos pomalo suspekt u Katu jer sam fju tajms osetio smok u batrum pa mislim da

302

Sjećanje na Kordun

jos uvek sikretli pusi. Ali, neka je dok je ne uhvatim na delu, a onda ce da joj zvone usi tri dana. Razmisljamo i da uzmemo novi kar, ali kad smo videli cene ostavili smo to za fjucur, jer je toliko ekspenziv da je to strasno. Jos mozemo da juzamo ovaj nas stari, samo moram malo da zagitujem ruf jer se Kata stalno zali kako joj curi voda za vrat kad je rejn. I Rebeka kuka da uzmemo nesto novo na liz jer je sejm od drugarica kada je vide u cemu se vozi, ali ne zna dete koliko treba da se sejv za ne daj Boze i da mora da se pazi na svaki cent. Normalno, onaj Djole kupio novu Tojotu i pre neki dan se dere ko seljak da ga svi cuju: “Zemljace, dodji da te malo provozam da vidis sta je masina”. Vozaj se ti, vozaj, mislim se ja, a kad ti dodje mantli fi i insurens nemoj da dolazis kod mene da ti borov pare. Uopste ne razumem te ljude sto ne znaju nista da sejvuju i koji ne znaju da ovde vredis onoliko koliko imas na akauntu. Samo se plasim da ce da im bude tu lejt kad saznaju. Mada, da budem onest, nekad mi padne na pamet pa se zapitam ko je rajt – ja ili Djole? Kad ga vidim kako je smajli svaki dan iako nema nista, zapitam se da li vredi sto mi toliko vorking hard i sta ce da bude za koju godinu. Ali onda se setim koliki mi je morgidz i da nema rest dok se on ne isplati pa vise o tome i ne mislim. A posle, kad to finis, onda cemo svi da uzivamo. Rebeka je veri gud i smart kid, samo ponekad ne mozes da joj objasnis kakav je ovde zivot i koliko covek mora da bude kerful, jer za cas moze da ode u bankropt, a onda ode i taun haus i sve sto si steko. Trazi recimo, ponekad picu za lanc ili mek donalds, videla od druge dece, i place sto joj Kata svaki dan salje u skolu hleb i dzem. A dzem bas onaj lep, hom mejd, sami smo ga pravili od bresaka sto smo last samer nabrali na jednoj farmi. Ali ne vredi. Ne mozes to da eksplejn detetu, pa to ti je. Kata se ponekad sazali pa joj kazem da ce tako samo da je pokvari pa cemo muku da imamo kad bude grou ap. Sta ce posle da trazi? Biciklu!!?? Sad je uhvatile neke musice pa kaze kako sve njene drugarice idu na pijano, pa hoce i ona. Idi bre dete, mislim se, samo mi jos pijano treba. To je ovde ekspensiv da se smrznes. Pa gde su pare za ticera, za gas, za notne buks… Kostalo bi me tu mac. A opet, ne mozes bas detetu nista da ne pruzis. Ne moze ni ono mimo sveta. Zato smo stavili na kalkulator i odlucili da je damo u srpsku skolu. To je mnogo jusful, jer ona ne prica naski i to je za nas mnogo pejnful. Jer sta je covek bez svog lengvidza? Zero! Srpski mora da se cuva jer smo bez njega komplitli lost. Zato ce Rebeka od jeseni u srpsku skolu, a ja sam se vec dogovorio sa ticerom da mu opentam bejsment, tako da cemo da platimo samo manji part. Mada mi ne bi bilo zao ni da platim sve kad je to u pitanju. Srpski je za mene svetinja! Na kraju, sa old best, pozdravljaju vas vasi iz Toronta.

CaDo:

NE PITAJ ME PRIJATELJU !?! _________________________________________________________________ Ne pitaj me prijatelju

Sjećanje na Kordun
Kako mi je u Kanadi Izbora mi nije bilo A šta drugo da se radi Djeca žena zasticeni Svakog dana zivci tanji Nesmijem tona povisiti Od makova zrna manji Stalno radim u smjenama Iz odjela u pidzamu Kada neki savjet dajem Koda mlatim praznu slamu Nisma mogo zamisliti Dacu biti tako bjedan Vrlo često spominju mi Taj broj devet, jedan, jedan Kuci odam na prstima I prikrivam svoju muku Bolje mi je pretrpiti Neg se naći u bajbuku Velike mi obaveze Ja nikakva nemam prava Na ulici strogo pazim Da nezgazim nekog mrava Sve je ovde zasticeno Mnogi od nas nisu znali Samo da je glava kuce Zadnja rupa na svirali Mene samo jedno tjesi Neće ovo biti vazda Kad se vratim starom kraju Pamtice se ko je gazda

303

304 Neidraj mi uspomene Dal popijem koju vrucu Kako nekom da nazdravim Kada nemam svoju kucu Kad se ovdje kuce grade Svu je skrpe od dasaka Ja se pitam šta je ovo Dal je kuca il baraka Zaradu mi nespominji Nikad nije plata cjela Rane takse i storovi Podjele je u dva djela Svakog dana nešto placam Insurense il morgice Stan, telefon, voda, struja Neostade ni za pice Napisao:D.Vucenic

Sjećanje na Kordun

Mile ‘s kombajn:

Evo mene ljudi opet. Ma ja sam vam biser nad biserima…. __________________________________________________________________ Rekoh vam ranije da smo stigli ranije u hotel da se malo uvezbamo poslu i tako radili po nekoliko sati dnevno, a ostalo vreme zujali okolo, naokolo. Gledali sa ceznjom u ocicma hotelski bazen, saunu,teretanu,golf terene, a nismo smeli ni da provirimo tamo, a da pitam nekoga ma sacuvaj boze, bezali smo do ostalih kao od kuge samo nešto da me ne pitaju, posto ih stvarno ništa nismo razumevali, kao da smo propali u crnu rupu pa sletili negde u Mongoliju. Norvezani imaju problema da se razumeju međusobno ako ne pricaju isti dijalekt, a kamoli mi koji smo ucili samo knjizevni jezik u skoli. Jedan dan naleti na nas direktor hotela gleda nas onako jadne i same i kaže nam kad nemate posla slobodno mozete da koristite sve sto želite u hotelu. Joj mi se preporodismo, brzo otrcasmo u sobe, presvukli se i odmah na bazen, pa u saunu, pa opet u bazen, pa u teretanu, pa u bazen, ma niko sretniji od nas. U početku smo isli svako u svoju saunu, a moja po prirodi veoma dosetljiva žena predlozi posto niko nije koristio bazene i saunu da idemo zajedno u zensku garderobu i u saunu da

Sjećanje na Kordun

305

se ne dosadjujemo svako u svojoj . Mene teško nagovoriti, receno učinjeno. Skinuli se mi, istusirali zavalili se u sanu i parimo li se parimo, Već se mi dobrano preznojili, vreme je i da se izadje iz saune kad odjednom čujem ja vrata od garderobe... U jeboto, pomislim neko ide. provirim kroz ono malo prozorce na vratim od saune, a postarija gospodja ulazi u garderobu ... Kuku mene šta ću sad da izadjem van ona već pocela da se skida, kako ću od sramote, da ostanem unutra već sam se pario nekih 20 minuta mozak mi već prokljucao. Odlucim ja da ostanem još malo možda će gospodja da ode... A ona pravo pod tus pa se kupa, pa se trlja, pa se samponira, podapire pa sve ispočetka, ja se znojim, crvenim već pocele crvene fleke da mi izbijaju po kozi, od vrucine. Moja supruga u smehu odavno napustila saunu i hladi se pod tusom a meni mozak već prokuvao. ( 95 stepeni u sauni) Ja već 40 minuta unutra. Žena u mene ulazi i izlazi iz saune, a baba se još tusira, majku joj smrdljivu i prljavu ko da se nije tusirala deset godina. Kažem ženi da natoci vode u neki bokalcic i da mi donese da se malo rashladim, ona donese ja se polijem sa onom vodom... lepo mi,godi mi hladna voda prvih par sekundi a posle još gore... Pokusam neprimetno da otvorim vrata malo svezeg vazduha da uhvatim, ali čini mi se da ću se ugusiti od vrucine, srce lupa kao ludo... Razmišljam šta da radim dali da izadjem van pa kud puklo da puklo, a opet pomislim, joj šta ako se babac pozali na recepciji, a oni znaju da ja i žena redovno koristimo saunu i bazen, tek poceo da radim ima da me oteraju kao zadnju bitangu, a još ni put nisam isplatio, a kamoli nešto drugo. Svasta mi prolazi kroz glavu sve cesce i cesce guram vrata da se otvore, a ne kontam da baba može da vidi ovu moju cupavu ruku. I napokon nakon nekih pedeset minuta odlazi baba iz garderobe zaputila se prema bazenu, ja brzo napolje iz saune cekam još sekund da baba zamakne za cosak pa se stustim u bazen onako vruc i pregrijan. Koliko sam bio vruc čini mi se da je voda u bazenu pocela da se pusi kada sam uskocio. Eh da sam imao domaćih rezanaca kolika bi to porcija supe bila…...

tamo daleko:

Dnevnik naseg kordunasa u Canadi

12. avgust Uselili smo se u nasu novu kucu u Kanadi. Tako sam uzbudjen. Ovdje je tako lijepo. Planine su prekrasne. Jedva cekam da ih vidim prekrivene snijegom. 14. oktobar Kanada. To je najljepsa zemlja na svijetu. Lisce joj je poprimilo sve one divne nijanse zute i narandzaste boje. Vozio sam kroz prirodu i vidio par jelena. Tako su graciozni. To su najljepse zivotinje na svijetu. Ovo mora da je raj. Volim Kanadu.

306

Sjećanje na Kordun

11. novembar Dan Sjecanja (Kanadski drzavni praznik). Lov na jelene ce poceti uskoro.Ne mogu da zamislim kako neko moze ubiti tako divnu zivotinju. Nadam se da ce uskoro snijeg. Tako je divno. 2. decembar Nocas je pao prvi snijeg. Ustao sam i vidio sve pokriveno bijelim pokrivacem. Izgleda kao najljepsa razglednica. Izasli smo napolje, pocistili stepenice i prilazni put a onda se grudvali (ja pobjedio). Kad je prosla grtalica (masina za ciscenje snijega s ulica koja snijeg sklanja sa strane -prim.prev.) morali smo ponovo da ocistimo kapiju. Koja divna zemlja. Volim Kanadu. 12. decembar Nocas opet snijeg. Opet prosla grtalica i zatrpala kapiju. Ovdje je prekrasno. 19. decembar Nocas opet snijeg. Nisam mogao izvesti auto da idem na posao. Ovdje je zaista divno samo sam malo umoran od lopatanja. Opet jebena grtalica. 22. decembar Ovo bijelo govno opet padalo cijelu noc. Dobio zuljeve od lopatanja i leda me bole. Ovaj majmun sa grtalicom kao da se krije iza coska i samo ceka da ja ocistim ispred kapije. Supak. 25. decembar Sretan jebeni i usrani Bozic. Jos malo usranog snijega. Ako mi ikad padne saka ovaj peder sto vozi grtalicu, ubicu ga. Mater im jebem sto ne posipaju vise soli po cesti pa da se prije otopi. 27. decembar Nocas opet snijeg. Ne izlazim vec tri dana sem sto cistim snijeg kad god prode grtalica. Ne mogu nigdje ici, auto se zaglavio u brdu, snijega ispred kapije a i hladno je. Kazu da ce nocas pasti novih 30 cm tih govana. 28. decembar Prognoza je bila losa. Palo je pola metra. Ako ovako nastavi nece se otopiti do ljeta. Grtalica se zaglavila i taj supak dosao kod mene da trazi lopatu. Rekao sam mu da sam vec slomio sest lopata cisteci ta govna sa vrata sto ih je on nabacao i zamalo da sam mu je

Sjećanje na Kordun
slomio o glavu. 4. januar Najzad izasao iz kuce. Otisao do prodavnice da kupim nesto hrane i kad sam se vracao udario kolima u jelena. 3000$ stete na kolima. Te jebene nemani trebaju biti ubijene. Svugdje ih ima. Sto ih lovci ne pobise jesenas... 3. maj Odvezao kola kod mehanicara. Nevjerovatno koliko su zardala od jebene soli sto je posipaju svuda.

307

10. maj Selim se na Floridu. Ne mogu ni zamisliti kako neko normalan moze zivjeti u toj jebenoj Kanadi. NASTAVICE SE.....

Avant:

TAMO DALEKO SVAKA CAST SVAKA CAST ZA DNEVNIK IDEM DA GA PROCITAM JOS JEDNOM.VRLO INTELIGENTNO.

jasmin:

snijeg Necu pisati dnevnik ali ne dolazi ovamo ja sam malo sjevernije ali svejedno je pakleno vruce cijele godine da nenkad pozelim bar malo te klime. Naraucenije........ nema raja bez rodnog kraja. Zelim da svako nadje svoju srecu ma gdje sad bio.

tamo daleko:

NASTAVAK dnevnika.....

12. maj Stigli smo na Floridu. Uselili smo se u novu kucu. Tako je velika, ima sav komfor, naravno i pool. Kako je ovdje samo toplo i prijatno. Vec sam zaboravio Kanadu. Volim Floridu. 20. maj Ovdje su ljudi neverovatno dobri i uvijek se samo smiju. Stvarno je Florida interesantna a ima puno interesantnih zivotinja. Bas je fino toplo i ovaj tjedan sam se pregrijao od one hladne Kanade. Puno volim Floridu. 12. jun

308

Sjećanje na Kordun

Vec smo mesec dana tu, vrijeme je jos uvijek toplo i jako vlazno. Dobro da u kuci imamo klimu. Susjed mi je pricao kako u jednom restoranu u blizini sluze dobrog aligatora. Kako mogu ljudi da jedu te zivotinje, koje izviru iz doba dinozaura. To ne mogu nikako razumijeti. Vidjeli smo puno toga na Floridi, neverovatno je interesantna. Najvise te volim, Florida. 30. jun Odkad smo dosli vrijeme se skoro nije menjalo. Uvjek toplo a sad i pomalo suvise vlazno. Ali klima uredaj u kuci i u kolima radi odlicno. Nocu nam jedino smetaju komarci, kojih ima u ovo doba puno. Upoznao sam jos neke susjede. Stvarno su ljudi na Floridi dobri. 18. jul Neverovatna vrucina i skoro 100% vlaga, za vikend idemo na obalu. Nadam se na lep provod... 20. jul Kakva noc. Kata je u hotelu slucajno ostavila otvoren prozor. Zamalo da me zivog pojedu ti komarci. Kad se zelimo vratiti kuci, neko nam je ukrao kola! I tako ima da se vozim 100 milja taksijem. Crnac taksista uvjek se samo smjeska, imam utisak da je on ukrao kola. Stvarno ima kriminala na Floridi! 21. jul Posle vracanja kuci, opet taksi i na posao, pa ja kao da radim samo za ove taksiste. U firmi sef mi je rekao, da se ne smijem dovoljno, ali kako da glupanu objasnim da nisam sklopio oka od onih komaraca a kamoli da spominjem ukradena kola. Neverovatna vrucina! 30. jul Vrucinski val je na maksimumu, a nama je u kuci crkla klima. I jos ovi komarci, jedino ce da me spasi ujutro jedno kupanje da prozivim. Vec kad sam htio da se bacim u pool vidio sam u njemu aligatora od 3 metra!! Jos mi je samo ta pickarija trebala, brzo zovem policiju da upitam sta treba da radim. Oni kazu da ga pustim na miru da ce sam otici odakle je dosao. Poludecu! 31. jul Vec od rana jutra neverovatna vrucina. Na poslu sam opet kao prebijen. Sef, onaj kurac, kaze da se uopste ne smijem i da to nije dobro za konzumente. Jebo njega i konzumente! 1. avgust Kakva vrucina. Vec drugi dan bez klime sto znaci i bez spavanja. Sve ce da izgori samo komaraca ima, sve crno i sve vise. Onaj mrgan od 3 metra kao da je u mom poolu

Sjećanje na Kordun

309

kampirao. Kazem cjelu pricu susjedu, on se samo smije, kao i uvjek, picka li mu lepa mila materina! 2. avgust Jedva docekam, da mi dodju popraviti tu kurcevu klimu. A onaj niger umesto klime sredi mi cerku. Policija kaze samo da treba biti pazljiv a da crnca verovatno nece moci izslediti jer su i onako svi isti. Vrucina kao da smo u paklu - jebem ti Floridu! 12. avgust Ne mogu da podnesem tu vrucinu. Tu smo jos uvjek kao u paklu a odkad smo dosli vrjeme je isto. Sef me izbacio iz firme sa osmijehom na licu i rekao da su se konzumenti pobunili jer se nisam dovoljno smijao. E tako sam ostao bez posla i idem u kafanu da se propijem. Svi se meni i mojoj prici samo smiju, a osobito onaj policajac koji me uhiti pijanog i trazi da mu platim 3000 USD. Majku im jebem, mrzim Floridu, prokleta bila! 13. avgust Petak, 13. Boze kakva vrucina. Vracam se kuci iz cuze bez kola, posla i bez para. Mrzim taksiste. Svi beze sa osmijehom na licu, a usput mi kazu da dolazi Mitch. Legnem u kucu, u kojoj jos uvijek ne radi klima da malo razmislim o svemu. Odjednom neverovatan vjetar zapara zrak i kuca nema vise krova, jos minut dva i nema vise kuce. Vjetar sve poleze. Nemam vise nista, samo je onaj aligator ostao u poolu. Sto ga nisu poklopali u onom restoranu.... Susjedi se vracaju i sa osmjehom na licu kazu da imam srecu da sam prezivio hurikan Mitcha. Opet je vrucina ko prije, a ja bez svega mrzim Floridu i selim se odavde. Gde,ovaj put necu da vam kazem... NASTAVAK SLIJEDI...kud sad???

CORDON:

.......OSTAJTE TAMO.......VRATI SE RODE !................. .......Prije jedno dva mjeseca cini mi se od strane >Kajfe<, postavljena na ovim diskusijama pjesma >Ostajte tamo<, nepoznatog autora , kao kontra tema onoj cuvenoj pjesmi Alekse Santica >Ostajte ovdje<...

OSTAJTE TAMO Ostajte tamo, sunce ovog neba Nece vas grijat ko sto tudje grije

310 Grki su ovdje zalogaji hljeba Gdje stana nema i gdje posla nije Od svoje majke ko ce naci bolju? A majka vasa zemlja vam je nova. Bacite pogled po minskome polju Svuda su kuce, bez vrata i krova. Za zemlju ovu vi ste bili krivi Uzori svijetli sto uteci znase. U novoj zemlji ostanite i vi Ne dajte da vas povratkom plase. Ko cvjetnu granu kad proljetna krila Okite tamo u narucju svijeta. Zivite zato da mozete slati Rodbini vasoj para i paketa. Ovdje bi svako da vam pamet soli, a tamo niko ruziti vas nece. Bolji su tudji i zidovi goli Nego rodne kuce kud se tudjin sece. Tamo vam svatko bratski ruku steze. U vasem kraju za vas pelin cvijeta. Za tudju zemlju sve veze Povratnik svaki ovdje samo smeta. Ostajte tamo, sunce ovog neba Nece vas grijat ko sto tudje grije. Grki su ovdje zalogaji hljeba Gdje stana nema i gdje posla nije.

Sjećanje na Kordun

..........Pjesma je poslana Bosku Bucanu u Novi Sad , ali je brzo u pismu stigao odgovor u obliku pjesme koja malo drugacije govori..............

VRATI SE RODE

Sjećanje na Kordun
Dodjite kuci, ma kakva vec da je, srusena, stara, il'temeli samo; Tamo gdje ste sad, bol jedino traje. Dali ce mo sve snovima da damo? Snovi su vasi ko trenuci pjani, muce vas kuce i zidovi goli; Vec dugo traju nekrsteni dani, ranjeno srce u mraku se moli. Krajina spava, kestenjari cute, zreli vrganji u bujad se spleli; na starom stablu venu dunje zute, ovdje se vise niko ne veseli! Vratite radost Kordunu, Baniji, vratoite pjesmu kamenitoj Lici; nek dani budu ko oni ranioji, vratite gnjezdo svojoj lastavici. Dignite pale krstove na grobu neka se znade gdje vam pradjed spava; podignite sebi bar jednu sobu, nedajte da staze sakrije trava. Ocisti svoje zapusteno vrelo, jer takve vode u tudjini nema! Vrati se odmah u rodjeno selo, ono te ceka i docek ti sprema. Vrati se rode, neces se kajati, znam te u dusu, sve tvoje vrline; Kad se vratis prestaces sanjati o toplom krilu zaspale Krajine. Novi Sad 18.11.2003, autor Bosko M. Bucan ..........SAD VI SAMI ODABERITE.................

311

312 pozdrav svim nasim >Micanima< CORDON

Sjećanje na Kordun

tamo daleko:

Kud sad...???

1. septembar Naplatio pare od osiguranja. Zgadila mi se ova Amerika. Kao i Kanada, uostalom. Ubjedujem familiju da odemo u Disneyland. Poslije cemo smisliti gdje cemo i kako cemo...cak smo mislili da navratimo do Jase u Atlantu, ali i on kaze da je tamo vruce i da za tako nesto negubimo vrijeme, poslusati cu ga... 8. septembar Potrosio pare od osiguranja. Ne znam gdje cemo, djeca bi vec trebala u skolu. Sinula mi je napokon pametna ideja. Zovem prijatelje da me upute kako da kupim stan u Karlovcu. Ucimo ubrzano gramatiku, ja vec uspjesno razlikujem ekavicu i ijekavicu. Djeca brkaju meko, mehko i tvrdo c, zaboravljaju umetnuti h gdje treba, palatalizacija im nijedna ne ide od ruke. Sta li ce s nas biti. 24. oktobar Rodbina mi hitno odgovara da ima jedan sto bi prodao stan, ali su malo papiri nesigurni (stan od naseg bivseg izbjeglice-sada je u Srbiji) i da ima ope' jedan u opstini koji bi pogurao za stan, ukoliko... Prodali auto i kompjuter. Poslali pare za stan. 25. novembar Papiri za stan u Karlovcu sredeni, sreci nema kraja. Mi smo bez para. Djeca ne idu u skolu. Svi pomazemo u obliznjoj samoposluzi, imamo dovoljno za motel i kartu. Pripreme za povratak u toku: gledamo u sobi CNN i pokusavama da shvatimo trenutnu politicku situaciju, tko je na vlasti, tko je bolji Mesic ili Racan. Kazu mi da malo puno naginjem na unitaristicku politiku, a da opet nisam dovoljno ekstreman da mogu prezivjeti lako politicku realnost. Kazu mi isto tako da ne serem. 24. decembar Posljednje pripreme za put. Uzeli najjeftinije karte, na prvi dan Bozica, bice prazan avion. Tjeraju me da kupim Leviske, ne mogu me vise gledati u dronjcima. Fino smo se svi obukli, ponijeli smo nesto baterija, svijeca, mlijeka u prahu, kafe i dvije-tri cokolade, da obradujemo nase. Posljednja noc na jebenom sjevernoamerickom kontinentu. Nalet ga bilo, i onog ko ga otkri, o ove sto na njemu zive.

Sjećanje na Kordun

313

25. decembar Prvi dan Bozica. Na putu do aerodroma blistaju ukrasi na palmama. Samo da mi je docepati se aviona. Nalecem na Deda Mraza u bermudama, saljem ga u neku stvar. Predajemo stvari, oduzimaju nam vrecu sa rizom i otpakovane vrece mlijeka u prahu ... kazu supci, zabranjeno po nekom njihovom zakonu. Ovo je vec prevrsilo mjeru. Psujem tecno. Oni se smiju. Budale. Stjuardesa me upozorava da pazim kako se ponasam nakon sto sam ljubazno stisnuo pilota i vikn'o mu na uho: "Vozi Misko!". NASTAVICE SE....

Avant:

Re: Nas covijek u tudjem svijetu! JEL MOZE OVO DO KRAJA DA SE PROCITA?

TIN CHI: lutalica:

Nas covijek u tudjem svijetu Hajde pozuri sa nastavkom, ovo je stvarno zanimljivo... "Vozi Misko!" a dje su nam nestali junaci iz ove price??? da im se nije nadaj boze sta desilo??????????????

kordunasica:
Evo nekoliko i mojih pricica ! __________________________________________________________________ Imam ja jednog prijatelja ovde u UK koji kada se ozenio (engleskinjom) doveo mamu u goste. Mama, naravno, ni da zucne engleski. No, naravno, red je popricati, te snaja njoj lepo na engleskom - cak i kada su bile same. Jednom tako ova stara prsne u smeh i sve se dva tri dana smeska na snajin komentar. Sin, je naravno, morao da je pita sta je po sredi. Ispostavi se da je snaja rekla za njega da je ‘in very good mood ‘(dobrom raspolozenju) no mama razumela ono „gud muda” malo drugacije… ... __________________________________________________________________ Kada je moj suprug doso u Svedskoj i poceo da radi i sada mu trebao slobodan dan za selidbu.Svedski je nešto sasvim malo pricao.I otiso on kod njegove sefice koja ima najmanje 200kg i tražio joj slobdan dan za selidbu,a selidba se kaže ‘flita’,a ona zenska stvar ‘fita’.Žena mu sve vreme pricala da je slobodna sledeće nedelje,al ovaj moj ne popusta nego oce ‘fitu’ sutra.I dan danas ga u firmi zezaju za to,kasnije ga zezala i ta sefica.

314

Sjećanje na Kordun

Prica mi jedan prijatelj iz Chikaga nedavno da je bio u nekoj prodavnici i tako naleti na neki nas bracni par koji je navodno tražio da kupi cjediljku. I sad naravno kako ni jedno ni drugo ne govore engleski, natezu se oni 2 sata ko će pitati prodavca za cjediljku. Vice ona njemu „ ma pitaj ti” Govori on njoj „ ma daj pitaj ti, ti ipak nešto i razumijes” U po frke nailazi prodavac i ovaj nas kordunas ga zaustavi i pokusava da mu objasni šta to njemu treba i sve vice „ ma zeno kako ću ja ovo njemu objasniti. I na kraju rece ” Excuse me, excuse me, we need WATER GO, MAKARONI STOP Ja kad sam čula ovo, od smijeha sam pukla…..

tamo daleko:

re:...OSTAJTE TAMO....VRATI SE RODE? NASTAVAK DNEVNIKA Kordunaskog izbjeglice: 27.decembar Amsterdam. Mmmm, osjecam miris Evrope. Zadrzavaju nas u policiji, kazu istekla nam oba pasosa, i crveni, i plavi. "Ma, koji ste mi vi ..." mislim se, ja - tamo se ja vise ne vracam. Fino mu kazem: "No Amerika, no, niks, kaput, finito..." Prenocili na policiji. Uzelo nam tariguz i svijece, kaze treba da prode neko ispitivanje. Bas smo se sjebali. U policiji upoznajemo puno naseg svijeta, svi idu na drugu stranu. Svijece mogu s nama, tariguz ostaje, zapaljiva materija. Otkidam malo papira sa jedne rolne, zlu ne trebalo. Niko ne primjecuje. 31. decembar Nakon dvije noci prespavane na amsterdamskom aerodromu, evo nas na putu za Bec. Svi smo se vec medusobno posvadali. Optuzuju me da sam ih sve uvalio u govna, bez njihove volje. Ubjedujem ih da ne seru i da ponavljaju gradivo, vec smo skoro kuci. Slecemo u Bec. Ah, Wienna, Shtrauss, Waltzer, Dunav, jes' klinac. Policija nas odvaja na poseban izlaz. 1. januar Novu godinu docekao u krugu familije, u posebno ukrasenoj celiji. Gledam novogodisnji koncert kroz resetke. Djeci poklanjam cokolade,Kati sam uspio maznuti jedan parfem na Free Shopu u Amsterdamu - Gyvency for men. Svida joj se. Mirise. Izgleda da ce nas pustiti vec za dva dana. Hrana puno bolja od one u Amsterdamu. Vec sam skoro zaboravio ona sranja sto smo jeli u onoj poganoj Floridi. Mekdonald, Meklaud, Mekintos, Meksiko, to su samo neke od zabranjenih rijeci nakon naseg groznog McDonald'skog iskustva. 6. januar

Sjećanje na Kordun

315

Zagreb. Servus lepi Zabreg moj, kaj se krije v mali toj. Opet bajbok. Uvozenje opasnih materija, oduzimaju nam baterije. Brzo nas oslobadaju iz policije, izvinjavaju se. Da ne bi placali carinu, ostavljam lazni Rolex u policiji i otkidam dugmad sa Katine jakne da pokazem da je koristena. Niko iz familije ne prica sa mnom. Tvrde da je moja glupa ideja o povratku. Carinik se smjeska, policajci se smjeskaju, taksista se smije, ja mislim da nesto debelo nije u redu. Nisu me cak pitali ni za putovnicu, domovnicu, sahovnicu... Kazu, kak' ste vi Kordunasi bedasti. 7. januar Nas BOZIC, iz carapa vadim zadnje dolarske rezerve. Odlucujem se na put autobusom,idemo do rodne Brusovace, nemozemo jos u stan u Karlovcu. Taksista prima dolare. Sreca. Bas bih se obruk'o. Stizemo u zadnji cas na Kolodvor, banka jos radi. Mijenjam dolare u kune za kartu i KM (valjda kilometre) za prtljag. U cekaonici svi puse, postaje neizdrzivo. Idem do klozeta da dodem sebi. Smrdi toliko da jedva stojim na nogama, nekako se dokopam izlaza. Guramo se na ulazu u autobus,puno muslimana, kuda idu?, vjerojatno u Kladusu i Bihac, neko je prodao visak karata, bice gusto. Ja pristajem na tri sjedista za cetiri karte, pod uslovom da prtljag drzimo u krilu. Bolje ista nego nista. Hajd', mislim se, nek' je ziva glava. 8. januar Ovo pisem poslije. Hladno je bilo da bi pingvini u nesvjest pali. Al', opet, mislim se, kako je u Kanadi. Pokusavam zaspati, ne mogu, muzicki ukus sofera je gori od onog vec loseg predratnog. Neko povraca pozada. Neko otvorio Argetu i otpakov'o kuhana jaja. Povraca mi se, da hoce zaustaviti autobus. Autobus se zaustavlja na Karlovackoj rampi, dolazim do malo zraka,nastavljamo put, ali snjeg je sve veci i veci, jedva prelazimo preko Slunjskih brda, nitko ne izlazi iz autobusa, nesto malo ‘rvata u Vojnicu,na Prisjeci smo bili zaglavljeni tri sata…..i konacno stizemo u rodno selo kod rodbine. 9.januar Lijepo su nas docekali nasi, ujak i ujna, stariji ljudi, skupilo se i ostalih iz sela, neke nismo vidjeli jos od ’95, darovi su siromasni, ali neznaju oni koja smo mi govna prosli, samo jednoj djevojcici dali smo cokoladu i Nintendo, nema vise djece, komsijama podjelili nesto svijeca, jer cesto nema struje, ali svi su zadovoljni, smiju se,svi su se promjenili, ostarili, krtnjaci se vide,a lazemo jedni drugima da dobro izgledamo i da se nismo promjenili. 12.januar

316

Sjećanje na Kordun

Idemo prvi put u Karlovac i da vidimo dali mozemo uci u taj stan koji smo kupili, idemo Autotransportovim autobusom, sofer nepoznat, neki brkajlija, sve sam ocekivao dali ce biti neki poznati sofer, Cackan, Rule ili Pjevac, iako znam?,prolazimo kroz Vojnic, tuga me uhvatila, niko se nevidi poznat, a sjetio sam se i da je 12 januar nekad bio Dan oslobodjenja Vojnica, a danas … stizemo u Karlovac, opet tuga , neka neizvjesnost, nesto me u stomaku zavintalo, negovorim svojima nista, oni su veseli. Pokusavam prvi put sa rodjakom da udjem u svoj kupljeni stan.Stan se nalazi na Gazi, ali za cudo u istoj zgradi gdje samo i prije zivjeli, samo teci ulaz i zadnji cetvrti sprat, ulica se vise nezove Milasinciceva, nego nekako drugacije, cudnovato, jos nisam zapamtio naziv. 13. januar Vec nekoliko puta pokusavam da udemo u stan. Provodimo citav dan u raznim opstinskim kancelarijama, vadimo potvrde, pokusavamo da iznudimo nalog za iseljenje "stanara". 14. februar Sudskom odlukom donosi se nalog o iseljenju tih nekakvih uljeza u "nasem" stanu, tako ja kazem,ali to su njihovi branioci , navodno iz Kamenskog, ali njihova je kuca tamo obnovljena,i imaju reseno stambeno pitanje. Vise smo dojadili rodbini,ipak je to dalja rodbina, ali imaju razumjevanja, svaka im cast…. ne zna nam se ni za dan ni za noc. 20. februar Sveti Jovan, moja krsna slava.Donosim odluku. Idem u policijsku postaju. Zamolim ih da mi pomognu, da imam rjesenje za stan, i nalog, i da nemam gdje spavati.Na moje iznenadjenje, hoce mi pomoci, pitaju me oklen sam i gdje sam bio u inozenstvu, nepitaju me nista za ratne godine,idemo zajedno do stana, ulazimo u stan. Stan prazan. Nigdje nista. Ni parketa, ni lustera, ni bojlera, nista. Al' jebi ga, svoje je svoje, ljubim stokove tako strasno da mi se usne lijepe za hladan metal. 28. februar Bas su dobri ovi hrvati. Sa prvog sprata i prvog ulaza donose nase cilime sto su susedi cuvali navodno deset godina. Dolazi i bivsi sused kad je cuo da smo stigli i donosi nam nas stari televizor,koji je navodno kupio od nekog svercera na ‘kramama’,donosi nam dosta i nasih slika, predratnih, cak i moja diploma. Na smecu smo nasli stari bojler ali ispravan, malo steka kod palenja i gasenja, ali dobar je… Sve polako dolazi na svoje mjesto. Vec pomalo i djeca razgovaraju sa mnom. Kata je rekla da ce mi dati cim ponovo nabavimo krevet. 1. mart Danas sam vec poceo da radim kod jednog privatnika. Ruke me bole jos od onog autobusa,

Sjećanje na Kordun

317

imam puno unosenja, radim s robom. Kata je pocela da sije kod jedne fine zene hrvatice. I ona je, kaze, bila izbjeglica, ali odakle i gdje nije je pitala, malo cudnovato?, trebalo joj je dosta da dode na svoje, ali, kaze, ako radimo vrijedno i imacemo. Imamo dovoljno para da platimo dodatne casove djeci. Oni nisu jos u skoli, do septembra. Sada su nam dali dobru sansu da polazu ove razrede sto su zavrsili u Kanadi i Americi, jer se to ovdje nista ne priznaje. Imaju problema sa gramatikom. Ja jos imam problema sa politikom, na vlasti je HDZ , on je bio i kad smo odlazili, ali za ovaj kazu da je puno bolji, pozvali su navodno i sve Srbe da se vrate na svoja ognjista, tko ce im vjerovati, ja prvi necu, ali sam se ipak vratio. Sreca, televizor nam se cesto kvari pa ni ne pratimo vijesti. Ja ocekujem da sa dobrim znanjem jezika i sa vozackom dozvolom mogu dobit' fini posao za neku medunarodnu organizaciju. Sve je super. Malo se nerviram, gdje god dodem, svi puse. Puse pravo. Na to se nikako ne mogu navici, k'o da nisam citav zivot zivio ovdje. 2. mart Pitate se, gdje cemo sad. Necemo nigdje. Ovdje nam je dobro, tako nam i treba. Dobro se dobrim vraca. Super je nama ovdje. Ne mogu nas odavde vise ni puskom otjerati. Dobro nam je - u picku materinu. KRAJ

CaDo:

MNOGE NOCI U SAMOCI ! _________________________________________________________________ OTISO SAM PREKO BARE DA ZARADIM DOBRE PARE POMALO SE SNOVI RUSE U KREDITU SVE DO GUSE SVAKOG DANA POSTA STIZE RACUNI SA SVI STRANA SVAKOG DANA SVE JE SKUPLJE PLATA SVAKI PETNAJST DANA VOCE MI JE BEZ OKUSA CVIJECE MI JE BEZ MIRISA ZENA RADI U SMJENAMA SEST SAM NOCI U SAMOCI SA STRANE NAS MNOGI VIDE FAMILIJA VEC BOGATA

318 DVIJE BJESNE LIMUZINE PARKIRANE ISPRED VRATA VELIKO MI TO BOGATSTVO PRED STANOM SU DVE MASINE VOZENE U PROSLOM VJEKU PREFARBANE OLUPINE O KUCI NE RAZMISLJAMO FABRIKE SE ZATVARAJU DVIJE RATE NE OTPLATIS ODE KUCA NA PRODAJU ZA STARIJE MNOGO TESKO MORAS ENGLES DA SE PRAVIS DANAS UCIS PET SEST RIJECI SUTRA POLA ZABORAVIS CETRI LJETA PROHUJASE POSTALI SMO DRZAVLJANI DVE TRI RIJECI ZNAMO VISE NEGO STO SMO ZNALI LANI VOCE MI JE BEZ OKUSA CVIJECE MI JE BEZ MIRISA ZENA RADI U SMJENAMA SEST SAM NOCI U SAMOCI Autor:Dusan Vucenic

Sjećanje na Kordun

tamo daleko:
NAS JEZIK NASUSNI....

Nas jezik nasusni....

Zabilježio: Svetozar Dancuo Vec u prvom kontaktu sa Kanadom, na aerodromu u Torontu, kada vam kanadski imigracioni službenik na pasoškoj kontroli zaželi dobrodošlicu na tecnom srpskom, osjecate se kao da ste došli „kod svojih". A „naših" je tamo, barem kako tvrde kanadski

Sjećanje na Kordun

319

demografi, više od 300 hiljada. Kada je prvi Srbin stupio na kanadsko tlo sredinom 19. veka vjerojatno nije ni slutio da je pokrenuo talas koji traje i danas. Srpska zajednica u ovoj, drugoj po površini zemlji u svijetu, uvijek „gladnoj" useljenika, višestruko se umnožila u zadnjoj deceniji prošlog stoljeca. Novi useljenici najradje se nastanjuju u provinciji Ontario, glavnom gradu Torontu i mjestima oko njega: Hamiltonu, Kiceneru, Vindzoru i Nijagari. Jezik, Engleski, preprecio se na putu integracije. Jedino gdje se znanje jezika može zanemariti je u marketima, tamo je dovoljno provuci karticu ili pružiti novac. Svagdje drugdje - od fabrike, banke i komšije Engleza, jezik je nezamjenjiv. Ponekad „upali" sporazumijevanje na prste, o tome cete cuti i bezbroj anegdota od novopecenih Kanadjana. Milka Manojlovic, koja je u Hamilton sa Korduna došla poslije dvogodišnjeg izbjeglišta u Srbiji, prica svoju zgodu iz banke. Na listicu su joj napisali šta treba reci. Na putu do banke ponavljala je tekst. Izbiflala je sebi nerazumljive rijeci a službenik je i dalje odsutno gledao. Poluglasno se zapitala u cemu je pogrešila a službenik je na tecnom srpskom odgovorio: „Niste vi ništa pogriješili, ja sam se zamislio, šta trebate?". Milka je našla „vezu" u banci i riješila se velikog problema. Miloš Roknic u Nijagari, u banku je poveo cerku za prevodioca. Cerka je završila svoj dio „posla" a službenica je na srpskom upitala „reci cica šta ti treba?". U opštinu u Nijagari nekim poslom navratili su Katici, otac i sin, Nikola i Miroslav. I pored protivljenja mladjeg Katiæa „necemo valjda kod te babe" Katici su prišli kod srednjovjecne žene. Kada ih je na srpskom upitala „zašto vam se ja ne svidjam?", htjeli su da „propadnu u zemlju od srama". Da uvijek trebaš biti oprezan jer „ne znaš ko te sluša" uvjerila se jedna naša žena u liftu zgrade u Hamiltonu gdje stanuju uglavnom „naši". Nije se mogla uzdržati da suprugu glasno ne dobaci: „kako je ovaj covjek ružan" misleci na crnca koji je sa njima „putovao". Penjanje lifta od nekoliko sekundi joj se odužilo ko godina kad je saputnik na srpskom upitao: „Gospodjo, kad ste se vi zadnji put pogledali u ogledalo?". A covjek crne puti je rodjeni Vukovarac, od oca Afrikanca koji je poslije studiranja u Zagrebu odlucio da se kod nas oženi i trajno ostane. Dijelio je sudbinu srpskog naroda iz Slavonije i tako došao do Kanade. Još u vecem cudu bili su domaci Kanadjani kojima nikako nije bilo jasno kako crnac ne zna ni jednu englesku rijec. Od Srba se to moglo i ocekivati, ali od njega baš i ne.

oroz:

I moj jedan?

__________________________________________________________________ Dosao ja u Kanadu- Hamilton . Ja i moja žena idemo autobusom i stojimo iza sofera .U jednom trenutku sofer kaže mojoj ženi na engleskom, da se skloni posto nevidi od nje u

320

Sjećanje na Kordun

ogledalo nazad . Pošto nerazumije jezik, ona me pita šta kaže,ja joj prevedem a ona kaže ' Koga jebe’. A on će na to na srpskom 'Izvinite gospodo ali ja stvarno ne vidim’

Mile ‘s kombajn:

…kozna jakna ?

__________________________________________________________________ Neko spomenu kozne jakne, a zna se Srbi ludi za kozom gde god dodju koznjak mora da se kupi, to nam dodje kao neki statusni simbol. I moj drug krenuo u trgovinu da kupi zimsku jaknu, bilo neko snizenje 50%. Razgleda on jakne i odjednom naleti na neku koznu jaknu, dobra, debela koza, Bokserica kao salivena za njega, Skinuo je on razgleda, ali nema cene na njoj, pogleda tamo gde je visila piše na vesalici 500 kruna. Proba jaknu, ma odlicna za te pare, zavuce ruke u dzepove i iznenadi se vidi i kozne rukavice idu uz nju sve za 500 kruna, pocne on da zavlaci ruke po dzepovima i iz unutarnjeg dzepa izvuce novcanik i onako zbunjen kaže ženi ma nije moguće da dobijes i kozni novcanik uz nju, a tako jeftina.? Kad u tom trenutku prilazi im norvezanin i sav usplahiren pokazuje na jaknu objašnjavajuci im i rukama i nogama da je to u stvari njegova jakna, a da je on otisao do ogledala da vidi kako mu stoji jedna od jakni sa vesalice. Heheheh Isti dan sretnemo mi tog istog ‘krajisnika’ na autobusnoj stanici i kaže nam on sav bitan . Pozurite ljudi, u gradu snizenje, sve 100% snizeno, mi prsli u smeh, a njemu nije jasno što se smijemo, pa još doda, ma ljudi sve 100%, majke mi, sve u pola cene. Hahaha

tamo daleko:
Zbog onoga tamo dosli smo ovamo. oni sto su tamo isto bi ovamo. Znaju oni tamo, bolje je ovamo. Jeste lepo tamo lepse no ovamo, ali nema tamo sta ima ovamo. Ne moze se tamo

Tamo i ovamo?

Sjećanje na Kordun
isto sto i `vamo. Mi bi radje tamo no da smo ovamo, jer nase je tamo a tudje ovamo. Ovi bi ovamo hteli da smo tamo. briga njih ovamo kako nam je tamo. Trpimo ovamo, sto ne bismo tamo. Tako je ovamo. Oni misle tamo, blago nama `vamo, kada nismo tamo. Svi hoce ovamo. Niko ne bi tamo. Kada bi svi vamo, ko bi onda tamo? Ko nas posla `vamo, ostao bi tamo jer ne smije vamo. A njemu je tamo bolje no ovamo, pa onima tamo neda vise `vamo. Trebaju mu tamo. Sta ce svi ovamo? Neko mora tamo. Dosta nas je `vamo. Tako ti je tamo. Placemo ovamo za onima tamo. Al `suze su `vamo krupnije no tamo. Svako ko je `vamo ima nekog tamo, pa cas je ovamo, cas odlazi tamo,

321

322 muci se ovamo da pomogne tamo. Glavom je ovamo a srcem je tamo. Sve bi dao `vamo da je bolje tamo i ceka ovamo kad ce bolje tamo, da napusti `vamo da se skrasi tamo. Hladno je ovamo. Nije kao tamo, jer sunce ovamo ne grije ko tamo izbledis ovamo. Stran im dodjes tamo, Ko sto si i `vamo. Blago onim `tamo sto nisu ovamo, no su samo tamo jer mi smo ovamo ni `vamo ni tamo.... pozdrav za SVE NASE koji se nalaze i tamo i 'vamo

Sjećanje na Kordun

ZuteDunje:
Kordun sanja

Kordun sanja

Ljetna noc na Kordunu. Zvjezdano nebo,pjesma cvrcaka i sjecanja. Sve je vec u tami,jer Kordun je umoran i rano na pocinak odlazi. Jer star je Kordun , a ljetni dani dugi. Posla sve vise , snaga polako ponestaje, a izmjene nema. I nada se polako gasi. Otisla mladost Korduna, otisla i gleda nocas neke druge zvijezde. Spava Kordun i sanja. Sanja svadbe i svatove nakicene peskirima.

Sjećanje na Kordun
Sanja ciku djece i miris kosice tek rodenih beba. Sanja perusanja ,cijanja ,komsijske svade ,mlade snase i potajne poglede. Zarasli puteljci sanjaju bat djecjih koraka. Svi sanjaju i cekaju.......................... Cekaju grobovi zarasli u kupine i bujad necije ruke da ih pokose. I svijecu da zapale. Spava Kordun i sanja. I grle u snu umorne staracke ruke svoju djecu. Jer u snu se sve moze. A sutra....pobjegne pogled dolje niz prasnjav put...i ucini se........ Odlomci razgovora: ....ma oni moji rekli doci sljedece godine..... ...djece sam se najvise uzeljela....vele da je onaj stariji veci od cace….udala se mala za nekog Njemca, ima curicu od dvije godine....kupili kucu....ma kakvi ,ne misle se vracati....a sto ces, valjda tako mora biti....ja i stari dokle budemo mogli....e Tudmane sta nam napravi.............. Spava Kordun i sanja. A vi tamo “pod tudim zvijezdama”, sanjate li jos stari kraj? Da li vas tamo neko zeli i ceka? Ili su u vasim snovima neki novi ljudi i krajevi?

323

CORDON:

Samo ce snovi onih koji odu ostati.......................... Mozda i nije dobro bez snova. Treba ipak sanjati. Snovi su jedino ponekad teski, ali ako su jedino sto je preostalo i nisu. Tu neki dan sam citao neku knjizicu za siru citalacku publiku gotovo nepoznatog Miroljuba Sekulica >Knjiga snova<( ima stil pisanja slican Miloradu Pavicu) , pa sam naisao na nekoliko recenica, koje vaze za sve nase prostore, a narocito za nas KORDUN................ .......NIKAD SE OVDJE KUCA NE PRAVI ZA UNUKA, NITI SE UNUK SAHRANJUJE NA DJEDOVOM GROBLJU. MNOGI OD VAS CE JEDNOGA DANA OTICI, SAMO CE SNOVI ONIH KOJI ODU OSTATI. ONI SU OVDJE U OVIM PREDJELIMA I NIKO IH ODAVDE NE MOZE ODNJETI. I ZATO SE OVDJE PISE SAMO HISTORiJA SNOVA. I KAD UMREMO, SNOVI CE O NAMA GOVORITI, JER NEMA NARODA U SVIJETU CIJI SU SNOVI TAKO SUDBINSKI KAO NASI, CIJA JE BUDUCNOST TAKO NEIZVJESNA KAO NASA .................

324 Zato ...........sanjajte...barem! CORDON

Sjećanje na Kordun

CaDo:

10 godina u tudjini ….

__________________________________________________________________ DESET GODINA VEC JE PROSLO OD KAD ZIVIM U TUDJINI DESET GODINA , KRAJU MILI ZELJNI SMO TE, STO BI KRILI. EVO BOZIC SAD SLAVIMO, PA SE SVOJI OKUPISMO AL TO NIJE BOZIC PRAVI, TUDJI VAZDUH DUSU DAVI. NA STOLU SE SVE PRELJEVA DOSTA MESA, DOSTA PIVA. AL UZALUD PUNE GUSE KAD SU NAMA PRAZNE DUSE. NA STOLU NAM GORI SVIJECA KRAJ NJE ZITO I CESNICA, PA I NASA TROBOJNICA, NA RODNU NAS KUCU SJECA. ZAPJEVASMO PJESMU NASU, DRAGU PJESMU IZ PLANINA, ALI SVE JE BEZ MILINA. TUDJA ZEMLJA I TUDJINCI, GDJE NICIJU NE ZNAS CUD. NIKO OVDJE RODA NEMA, SVAKO TI SE CINI LUD. TAD UZIMAM GUSLE STARE IZ GUDALA ZICA JEKNU, IZ NJIH KORDUN PROGOVORI, GRANICARSKA SABLJA ZVEKNU.

Sjećanje na Kordun
SINU SVJETLOM SVA BARAKA, IZ NJE NESTA AMERIKA. MILI RODNI KRAJ SE JAVI, HRLI PROSLOST KAO MRAVI, I PRED NAMA NIZE SLIKE: PLUG I PUSKA, KONJIC VRANI, OVCE, SLJEME I KOLJEVKA. IGRA KOLO NA POLJANI, DUSA OVE SLIKE LOVI, ZABORAVI NA TUDJINU. LEPRSAJU GOLUBOVI, I SA NJIMA DUSA PLOVI .........................................

325

326

Sjećanje na Kordun

Na Kordunu ++ grob do groba ++
Autor topica: CORDON

Na Kordunu grob do groba trazi majka sina svoga. Nasla ga je, na grob klekla, i ovako sinu rekla: O, moj sine, radost moja, dje pociva mladost tvoja! Otac place, majka cvili, otvori se grobe mili. Grobak se je otvorio, sin je majci govorio: Ne plac mila majko moja, teska mi je suza tvoja. Teza mi je suza tvoja nego crna zemlja moja. Ajde, majko, kazi rodu,

Sjećanje na Kordun

327

da se bori za slobodu.

328

Sjećanje na Kordun

CORDON:

KRVAVO PRLJECE NA KORDUNU

Sjećanje na Kordun

329

Vjerovatno nikad tezeg niti krvavijeg proljeca na nasem Kordunu, od onoga 1942 godine ( ravno prije sezdeset godina), pa je red da se sjetimo onih koji su ostavili svoje kosti po bespucima Petrove gore... Suma pitoma i divlja u isto vrijeme... i samo od smrti skriva i samo u smrt salje... te onih koji su sve to izdrzali.U svemu ovom namecu se pitanja tko je to mogao izdrzati? TKO JE TO MOGAO CINITI?????Ovaj topic posvecujem clanovima moje familije( po ocevoj strani) koji su nestali toga proljeca ili transportima smrti odvezeni sa Vojnic kolodvora u Staru Gradisku i Jastrebarsko (djeciji logor) od kud se nisu nikada vratili........... Samo za podsjecanje na to krvavo i tesko proljece evo svjedocnja meni u sjecanju drage starice Milke Dzodan iz sela Radmanovac (opcina Vojnic): Mismo pobjegli u Petrovu goru. Bili smo tako u obrucu. Samo je lisce gorilo. To je samo varilo. Mjesto gdje smo se krili zove se Bjeljevine. Bilo je puno naroda iz: Maljevca, Gejkovca i Svinice. Rulja naroda. Puno je naroda poklano. Dok smo se skrivali u siblju naisle su ustase. Jedan je komandovao: Oreskovic zalomi lijevo krilo! Poceli su pucati i vikati da se dizemo. Kazu: Evo partizana. Mi ih pocnemo moliti: Gospodo, gospod vam bog dao , mi smo djeca i zene, mi vam nista nismo krivi. Kazu nam: Dizite se! Sagnali su nas u Kalove. Tu su nas pregledali ko sto ima. Sta je za njih bilo uzeli su, sto nije pobacali su. Onda su nas povezali zicom za ruke i odveli u Metaljku na klanje> To je bilo u ravnici. Mi im se ponovo molimo, a oni nam kazu da ponovo kleknemo u mokru baru. Mi ih opet molimo, a oni komanduju da kleknemo i kazu da ce mo se brzo osusiti. Onda smo znali sto ce biti. Poklekli smo i ruke sklopili. Opet smo molili : Gospodo, gospod vam bog dava.Mi smo zene i djeca, nismo nista krivi. Jedan od njih kaze da nam gradi srpsku mater, da Srbinu od kile porasta nema. Pitali su nas : Gdje su vam partizani, dodajuci da nas gradili oni. Ima njih jedno petnaest koljaca. Jedan je tada rekao: Obajdin ajdemo! Taj Obajdin je imao nozic zataknut za kais na prsima.To je nozic drvenije korica. Toga se sjecam, dobro sam upamtila. Nije to sirok nozic i ovako stoji na prsima zataknut za kais. Obajdin je tada odgovorio: > Ne, ja sam...< Ustasa koji ga je zvao rece: > A ti si taj<. i smo odmah znali da je Obajdin htio reci da je koljac. Koljaci su ostali sa nama, ostali su produzili. Najprije su poceli klati cure. Kazu> Ove partizanke, majku im partizansku! <.Zaklali su cetiri cure. Onda su poceli klati nas , zene i djecu. Ja sam rekla mojoj jedanaestogodisnjoj cerkici da se sakrije pod neku zenu. I zavukla se ona sirota. Mene su

330

Sjećanje na Kordun

udarili nozem ipod oka. Onda me je jako krv oblila. Uzeo me za kosu i poceo klati. Kad je vidjela moja je kcerkica za mnom zajaukala; > Joj majcice moja<, potrcala je k meni stisnutim rucicama. Uhvatili su nju i prognali joj noz kroz vrat. Pucale su joj vratne zilice kao snop konopalja kad se stisne. Odmah je ostala mrtva. Ja sam pala, a ustasa mi je nju metnuo preko usta. Tako sam ostala pod njom. Onda tako....Jadna djecica, majko moja. Kao pilici kad im glavu odsjeces, pa onda odskacu niz putic se strljkaju. Gledas onu zalost kako se ne moze umrijeti ni zivjeti............... Jos jednom, ne zaboravimo ih! CORDON

CORDON:

IVANOVIC-JARAK.....Da se ne zaboravi....IVANOVIC-JARAK.... .........Na danasnji dan 29.jula 1941 ,u Ivanovic-Jarku (kod Donjeg Budackog), dogodio se jedan od pet najstravicnijih pokolja na nasem podrucju, kada je 350 stanovnika Korduna ( vecim dijelom okolica Krnjaka) izgubilo zivot od ustaskih nozeva.Njima posvecujemo ovo sjecanje...............uz svjedocenje jedinog prezivjelog kovaca Nikole Bozica ( umro je kasnije, 1943 od posljedica tifusa).................................................... ........Nekoliko puta su ulazili po dvojica ustasa, nesto bi opsovali, ali nas vise nijesu tukli.Sve nas je to jos vise uvjeravalo da je Mujic govorio istinu. Odlazak u Njemacku ipak nije bio ono najgore. Osim toga svi smo poceli vjerovati da su nas zaista upropastili oni sto su potrgali zice.U muci cojk tesko razumno sudi. Najednom su pred zgradu stigli kamioni, uzeli su nas deset ili dvanajst, i preveli u drugu sobu, gdje su nas vezali dva po dva, a zatim na vezove na rukama provukli zicu i spojili nas u grotulju ( niz), a onda izveli van i ugurali u kamion, gdje je vec bilo ljudi. Prolazili smo do kamiona kroz gust spalir ustasa, koji su psovali, ali ni sad nas nijesu tukli. Krenuli smo u noc i opazili da idemo cestom prema Kralovcu, ali nijesmo se dugo vozili i kamion je stao. Isturali su nas napolje, opet medju spalir ustasa. Obje grotulje povezanih, potjerali su prema rijecici u pravcu Loskunje.Dobro nam je poznat ovaj kraj, pa smo osjetili da se nalazimo kod Ivanovica i Bozica. Jos od kamiona, od ceste, poceli su nas tuci kundacima, ali su cutali. U blizini su bile cetiri kuce i nigdje se nije vidilo svjetlo. No kad smo prisli blize potoku, culi smo jauke, viku i psovke u jarku iznad same rijeke.Tek tada smo bili nacisto kuda idemo, i tek sada su nas ustase poceli tako krvnicki tuci kundacima, koljem i cjevima od pusaka, uz viku i psovke, da vise nismo ni culi jauke kod jama, niti sto drugo. Tako su nas gurali naprijed preko vode i, kad bi ponekad osvjetlili baterijom, vidio sam da niko nema vise kape na glavi i da su mnogima glave u krvi. Znao sam da su na celu ove grupe vezani Pero Kresojevic i njegov sin. Predamnom je bio Mihajlo Simic, a ja sam sa jos jednim bio nekako u sredini. Na rijeci je bio drveni prelaz,

Sjećanje na Kordun

331

a voda nije bila duboka. Ustase su isle preko prelaze i jedan je drzao uze, svezano za one prednje i mi smo gazili preko vode.Ta voda me osvjezi i dovede k svijesti i ponovo osjetih zelju da bjezim.Pokuso sam osloboditi ruku, ali nije lako islo. Da sam mogao brzo osloboditi ruku, sada bi u mraku zaronio i pustio se niz vodu i mozda pobjegao, a mozda i ne bi, ko zna.Ovako, prije nego sto sam oslobodio ruku, vec smo bili na obali.Tu je ravna livada prije ulaska u jarak, pade i naredjenje:>Lezi potrbuske i nos u zemlju!<. Nekako dosapnem drugu sa kojim sam bio svezan da pomogne da se oslobodimo zice. I on je izgleda mislio isto. Brzo pocnemo raditi sa dvije slobodne ruke i udesimo tako da su ruke jos vezane, ali ih mozemo izvuci kad ocemo. Sad smo blize jami i usprkos dernjave i tuce, dobro smo culi jauke, vrisku i psovke, kao i tupe udarce maljeva i cekica po glavama ljudi. Pucanje iz pusaka se tada nije culo.Dotucali su pred jamom grupu ljudi koja je isla pred nama.Mi cekamo i lezimo da dovrse.Pamet mi je sad prilicno radila, a drug koji je samnom vezan, gurka me po ruci, pa vjerujem da me pita je li vrijeme.Ali cim pokusamo dici glavu, kao da samo na nas paze, udare kundacima po nama i ustase dreknu: >Ne micite se, majku vam srpsku jebemo............, jeba vas kralj Petar....<......i slicno, i ja ponovo zabodem nos u ledinu.Najednom desetak glasova prodera se oko nas:>dizi se i naprijed< Digosmo se i krenusmo kroz tucu i tada cujem gdje ispred mene Mihajlo Simic kaze:>Gospodine, nemojte nas tuci, necemo biti sposobni za rad.<. U taj tren ga jedan osvjetli baterijom, a drugi iz sve snage udari trnokopom i odnese mu cijelu donju vilicu. On jeknu, srusi se i zicu povuce zemlji, a nama dvojici skliznu zica sa ruku i ruke ostase slobodne, te mi kao u bunilu suknusmo u mrak. Nista ja vise ne znam; niti znam kuda sam bjezao, niti kako je onaj drugi prosao, samo sam cuo da je nastala paklena vika i pucnjava iz pusaka. Najednom me izda snaga i pao sam.Koliko sam i gdje lezao bez svjesti, ne znam, ali kad sam dosao k sebi, puske se vise nijesu culi, samo sam negdje cuo da brunda kamion.Onako sjedeci pomislim da li sanjam.Ustinem se za bedru i osjetim da boli, pa sam shvatio da sam ziv. Ne , drugovi, ja to stanje ne mogu ispricati onako kako je to bilo, sve je to u magli.Tek poslje sam cuo da je nekoliko ljudi pokusalo bjezati tada, ali su ih u bijegu stigli kursumi, pa su ih ljudi poslje nasli mrtve u sipragu.Majvise mi je zao sto sam na zalost jedini zivi svijedok, izisao iz toga pakla. I evo kako i znate, proslo je od tada sedam mjeseci, a ja jos nisam dosao k sebi i ne znam kad cu.Spavati ne mogu i cesto sam osjecao da cu senuti sa pameti..................................... **************************************** .......Eto, to je jedan dio price kovaca Nikole Bozica, a ostalo i sami znamo. On je 1943 godine umro od tifusa i da tada ne cusmo njegov dozivljaj, ostale bi nam u sjecanju samo strasne posljedice, a narocito ono sto su vidjeli oni koji su poslije tragedije posjetili grobnicu u Ivanovic jarku, gledajuci prizor koji se nikada ne moze zaboraviti. Naime na mjestu, gdje je kopana jama, stvorio se neki izvor i kad su se lesevi poceli raspadati,

332

Sjećanje na Kordun

nekoliko mjeseci poslije kljucala je iz grobnice krvava voda i stvarala citave klobuke krvave pjene.Ljude je od toga prizora hvatala jeza....................................... ****************************************** Ne zaboravimo............................................. CORDON

CORDON:

SVIJECE NA KOLARICU......................................... Sigurno ce danas neko uz rusevine >stare< crkve na Kolaricu danas zapaliti svijece sjetiti se onih koji su tu prije 61 godinu izgubili neduzni zivote.Mi ostali bar ce mo ih se sjetiti pricom M.Dakica, koja je napisana djelomicno svjedocenjem jedinog prezivjelog svjedoka ovog stravicnog pokolja,moje babe MILENE ( umrla u proljece 1984). Pokolj na Kolaricu je uz nju je prezivjela tada maleska cerkica DRAGICA).Njima dvema posvecujem ovoj topic. **************************************** .........Nedjelja i jutro 26.aprila 1942 godine. U Vojnicu vatre,kod njih ustase, domobrani, talijani. Pred crkvom na raznju okrecu tele.Cerekaju se. Cekaju gozbu. Za narod Vojnickog kraja tuzan je bio jucerasnji dan. Sramota i sumorna subota. Pavelicevci su hapsili ljude po Radmanovcu, Kuplenskom , Ledeniku. Crkve su u zatvore pretvorili. Jutros su zene podranile. Oko Svete Petke na Kolaricu cekaju sa hranom i kosarama. Bijele se roklje i povezace. Tu je poneka djevojcica sa zutim rubcem podbradjena. Rekose im da ce natporucnik o svemu odluciti. Rominja proljetna kisica.Niski sivi oblaci zure prema Petrovoj gori. Iz Vrginmosta u Vojnic dolazie talijanski tenkovi i kamioni. U njima ustase. Izbacise dvadesetak svezanih muskaraca i pritvorise u pravoslavnu crkvu Mlada Nedjelja. U crkvi kundacenje i jauci. Oko 250 muskaraca pod pratnjom ustasa pjesaci kroz Vojisnicu za Vojnic kolodvor na daleki put u njemacke logore, u Norvesku...Na Biljegu pucnjava. To Mile Bagojevic i Jandre Peric bjeze i padaju pogodjeni. Cestom iz Kuplenskog tapkaju cetri ljudske spodobe.To Anka Mandic s djecom brace Milica zuri u Vojnic.>Ajmo pilici moji. Mozda se tudji ljudi sazale kad vide tri sirotice. Ako bog da vratice mo se sa bracom, vasim tajkanom. Recemo istinu, da ste sirotice, bez mame . Imaju i oni valjda srca,<. >Strincice moja, Nine i Brane, nose taj rucak, a ja?< >E ti ces Dragice nositi zlicu. Jer bez zlice ne bi bilo rucka....Da vas moze vidjeti vasa

Sjećanje na Kordun

333

pokojna mama Ljuba. Da vidi kako vi spasavate svoga cacu....Dok zivite morate znati da je pokojna Ljuba, laka joj crna zemlja, puno volila vaseg tatu Milica. Uvjek je nesto oko njega tetosila, prala mu noge, cesljala ga i nokte mu podrezivala. >Strincice moja, zasto su tudji ljudi odveli moga taju?< >Rano moja, to neka sam djavo zna.Kazu da je to samo zato sto strani ljudi ne priznaju nase crkve i nasega boga. To ces ti bolje znati kad budes velika, kad naucis citati knjige.< U Vojnic su ulazili bez rijeci.Pred crkvom ustase i domobrani.Goste se.Djeca su potrcala prema vratima crkve. Niski krtezubi strazar puneci pusku povika; >Kamo??Stoko svrabljiva!Natrag ili ste gotovi!< Strazar se iskesio i zlosutno otvorio skrbotine. Djeca su zastala. Gledaju u strahu i uzmicu od naoruzanog covjeculjka strasnog izgleda.Na naherenoj kapi svjetlucalo se veliko slovo U.Podsjecalo je na aveti iz prica djeda Nikole Blagojevica. U pratnji dvojice ustasa u crkvu ulazi dopukovnik Ante Moskov i ustaski logornik Mijo Zunac.Pratioci su otvorili vrata. Moskov je glasno naredio:>Napolje<. Ljudi su u koloni izlazili.Peti po redu je bio Milic. Na licu rane i ogrebotine,donja mu je usna izgrebena i natecena. Dragica je zaplakala>Dodji tajko, kuca je sama< . Anka je klececi pred Zuncem trazila milost, spominjuci sirotu djecu. Prisao je dopukovnik. Ponesen snagom svoje uloge odgurne Anku u stranu i dreknu: >Vodi tu gamad odavde!<. Kolona je krenula prema Kolaricu.Za njom je posla Anka noseci u narucju Dragicu koja je dozivala tatu Milica. Razjarena rulja sa puskama u ruci trci iz Vojnica prema Kolaricu. Usput hapse civile.Dozivaju >Hajde narode na pokrst!<. Na cestu je istrcao ustaski oficir i naredio: >Moja satnija natrag!<.Neki se vratise, a drugi nastavise put. Pored ceste je mala zidana kucica, a pred njom pobijena porodica.Osmogodisnji djecak lezi. Na zidu krvavi tragovi njegovih prstiju.U kucu pored ceste upada ustasa Paripovic> Izvodi petnaestogodisnjeg djecaka i uvrstava ga u kolonu. Ukucani zaplakase. Ustasa svom snagom ponovo otvori vrata i naredi: >Ova vrata da vise niko ne zatvori!Kazite da ih je zauvijek otvorio ustasa Paripovic. Krvnicki gledajuci udari vratima koja su lupetala u ritmu njegovih odlazecih koraka. Svijet je dovodjen sa svih strana. U polju su ostajali konji i alatke.U dvoriste Djure Kosijera trkom ulazi Paripovic. Uzima lopatu. Ostricu naslanja na zemlju. Dlanom pritiskuje vrh drzalice i okrece>Trbat ce nam ova alatka. A mozda i nece!<. Baca lopatu na kroviste stale i upada u kucu vicuci:>Da li znate da sam ja zakleti ustasa od 1932 godine? Brze strozake na serd kuce. Paliti, sve paliti!<. S ceste rojnik poziva Paripovica koji trkom produzi prema crkvi. >Bjeze, bjeze!Udri po neslanom Jovanu!< izderao se Pipan Devcic. Prvi je ispod ceste ubijen u bijegu lugar Nikola Blagojevic, pa Dragan Macesic. Nikolu Padezanina je presjekao mitraljeski rafal. Crijeva i pluca rasuse se po zivici. U crkvi narod izmucen, pretucen. Scucurili se ljudi. Cekaju glavnog....Kad su strazari udaljili od ulaznih vrata i pretrazivali dzepove lugara Nikole Blagojevica, u crkvi se

334

Sjećanje na Kordun

osjetio zivot. Redaju se pitanja: >Sta ovo znaci?Kakva je ovo drzava?Pa sta zapravo ce od nas. Mi smo ovdje rodjeni. Ovo je nasa zemlja, nasih oceva, djedova , pradjedova.< >Trebalo je bjezati. Pobice nas kao onih dvadestosam u, prosle godine u Saulskim lukama<. >Ma ljudi!Nece nas ubiti. Jos Ivanovic jarak, Saulske luke i Kapenjak nisu oplakani< >A, Juca je ljudina. Pobjegao je iz Vojnica, a da nije bio bi sada u Saulski lukama.Varali su ostale jadnike, kako su ga ubili i kako ga psi lizu. Za njim je , prica se pucalo preko stotinu ustasa i domobrana. Ne pogadja svaka!Juca je junak, a mi smo babtetine!Jadna nas majka rodila.< >Nemojte ljudi tako!I prosle godine u augustu zatvorili su sezdeset ljudi u crkvi Mlade Nedjelje.Tukli su i ubili nekoliko, ali njesu sve pobili. Bilo je tu mnogo ponizenja, a posebno kada su uveli onog trinaestgodisnjeg ustasu, da nasim judima , gorostasima i starcima razbija noseve dok krv ne procuri. Takav je valjda rat. A tu je i gospodin Zunac. Ne bi smio zaboraviti kad smo ga nosili na ramenima protiv volje stare vlasti i prisili vlast da on bude nas veterinar u Vojnicu. >To nam je, sto nam je. Bjezati se ne moze. Pogledajte kroz prozor. Oko crkve su ustase, po brdima domobrani.< >Ja znam samo to, da ustasama ne treba vjerovati. Juce sam se u to do kraja uvjerio. U kucu Boze Vucetica usao je ustasa, njegov poznanik iz Cetingrda. Bili su zajedno u vojsci.Bozo mu je priredio gozbu i dao oveci smotak kuna. Kad su pristigli ostali, ustasa je prisao oficiru, sapnuo nesto. Bozo je odveden do grmecka i ubijen. Sve je to jasno, ljudi!Nas vise nema.Vi mozda i ne znate kako su u Stakorovici, iz Krstinje , slavili 10. april, prvu godisnjicu svoje drzave. U sjeniku su zapalili dvadeset i dvije zene, djecu i nekoliko staraca. Oko vatre su plesali i pijancevali. Strah je u svima. Bijele maje su krvi poprskane.Modrice na obrazima,, ruke izlomljne. Lica vostana, pogledi ukoceni, kao i oni na zidu, svetacki.Porodice se drze za ruke.Samo zene i djeca jecaju. Ulazi natporucnik, namrgodjen i bijesan.Staje ispred ubogog naroda i naredi: >I ostale zene uvedite<> dok su one potiho ulazile, natporucnik je setao cupkajuci cizmama po crkvenim plocicama. Naglo se zaustavlja, fiksira uplazeni narod, pa upita >Tko je od vas najstariji? Neka izidje!<Ljudi se komesaju. Traze ko bi to mogao biti. >Njstariji sam ja, jer ste lugara Nikolu ubili< javi se Stevan Napijalo. >Koliko ti je godina starkeljo?< >Pa eto zakoracio sam u sedamdesetu< >Kako se zove ova crkva?< >Pa, to je nasa Sveta Petka, gospodine< >Nisam te pitao cija je, nego kako se zove!< Priskoci starcu i odvali mu tri samara. Starac zatetura, ali se odrza na nogama. >Pitao sam te starkeljo samo za ime, a kad vec tako dobro znas, reci mi kako se zove ona u Vojnicu?< >Ako mene pitate gospodine, ono je Mlada Nedjelja<

Sjećanje na Kordun

335

>Danas je ta vasa mlada nedjelja. Tamo smo u Vojnicu trebali pripremiti ovu misu. Da li je tako starkeljo?< > Mora biti tako kakovi kazete< tiho izusti Stevan. >Nekuturan si stari. Toliko pricas sa mnom, a jos se nisi predstavio. Kako se zoves?< >Pa ja sam Stevan Napijalo, pokojnog Pavla< >Pravo srpsko ime imas, Stevane. Ovdje si krsten?< >Esam, gospodine< >Da li si se ovdje vjencao?< >Esam, jos 1892 godine< >Da, da ...Ti si za mene pravo otkrice. Zoves se Stevan, ovdje si krsten i vjencan.< >Da, gospodine.< >A da ti nisi u rod sa Stevanom Prvovjencanim? Cutis Stevane....Ako prvim vjencanjem nisi uspio postati Prvovjencani, postat ces sa drugim, danas ovdje!Divno, divno.Sutra saljem izvjesce nasem dicnom Poglavniku i Ravnateljstvu za javni red i sigurnost...Dugo smo vas nosili za vratom, Stevane. Jucer su vasi na Biljegu ubili 10 ustasa. Sunce vam vase krvavo i nedjelju danasnju.Ubili su i mog drugara, doktora Vladimira Canica. Svi danas zato, i ne samo zato, umirete ovdje. Gdje su vam sada ti vasi partizani. Mi smo drzava i nama se polazu racuni. Umjesto da molite za milost, vi se bunite.A morali bi ste znati svoj polazaj i sto znaci izreka naseg Poglavnika, da Srbe u Hrvatskoj treba svesti na nista. Na nista!A ljudi su nista samo pod zemljom.Mi to vise i ne tajimo. To je politika ove zemlje. Prosle nedjelje u Gejkovcu odmetnici ubise 15 najboljih ustasa Paveliceve tjelesne bojne. Njima cemo se danas moliti na nas ustaski nacin. O ranjenim necu govoriti. I njih je toliko bilo. A znate li vi ko su pripadnici Paveliceve tjelesne bojne?U Italiji su deset godina kovali svoju ustasku dusu, da bi zajedno sa nasim mocnim saveznicima stvorili Nezavisnu drzavu.< >Ali, gospodine,vi znate da mi njesmo nista krivi. Mi mo obicni siromasni seljacki narod< javi se Teodor Gusic. Poznam vaseg oca. Trgovali smo na karlovackom placu. On bi nam bio svjedok u nevolji....radite vi od nas starijih sto ocete i sto vas je volja. Pustite ovu djecu, ovu nejac i zene. Imajte srce! Ne cinite zlo njima pred ovim oltarom, pred ocima svetaca nasih.Ako treba umrijeti, neka umru ljudi. Tako je ovdje vajkada bilo. Muska je celjad u ratu umirala.Krajina je ovo gospodine.... Natporucnik se podize na prste. Izvadi pistolj i ciknu : >Kakva Krajina!Nema je vec sezdeset godina!Nejac!Kakva nejac!Svi bi ste vi sutra pucali. Digli ste se na drzavu. Zgolje!Mi imamo tenkove, topove, zrakoplove, imamo moc. A vi?Svi ce te umrijeti, bas ovdje!< Glas mu je odjekivao odbijajuci se od zvonika. Zveckali su svjecnjaci i kandila. Mekim korakom natporucniku proilazi ustasa i zamoli: >Nemoj tako, kloegijalno te molim. Obojica smo skolovani. Znamo i prastati. Sta radis od ovih ljudi?<. Natporucnik se okrenu i povika:>I ti . Sentimentalna mrcino!Ako ne mozes gledati, napolje!Evo od svih vasih jedino

336

Sjećanje na Kordun

ce ova crnka zivjeti. Ha, ha cudna zena, donjela jelo muzu.Sta jeo, jeo, nikada vise!<. Milena moli:>Gospodine, pustite mi muza, imam zlata kod kuce<.Natporucnik ironicno:>I tvoja glava zlata vrijedi , ljepotice!Ustase. Radite svoj posao!Za sve su odgovorni Paripovic i Pipan Devcic. Crnka, vodi me u svoj zlatni rudnik!< Sijevnuse nozevi. Crkva je za tren bila u krvi. Plecati Milic Vucetic skace na Pipana, ali ga ostali usmrtise. Metez!Vapaj djece za roditeljime, za bracom, za sesetarma. Jauci zapomaganje....A, oni, tudji, nikad vidjeni, samo su klali. Krv i hroptanje, tek poneka razgovijetna rijec: >Mama! Tata! Sine!Jedini zbogom!Prokletnici!Sjeme vam se zatrlo!...< Natporucnik sa trojicom ustasa ide za Milenom prema Ledeniku. Draga se u narucju rasplakala. Njen plac je prekrivao krikove uzasa koji su dolazili iz crkve. Tek je navrsila godinu i ovoga trena postaje sirota. Nikada vise nece vidjeti svoga tatu Branka. Jauci i jeka nestaju.Iz crkve se izvijao crni dim.Prekrio je drvenjare Kolarica.Nosen strujom vjetra putuje prema Vojnicu i Petrovoj gori. Milena u kuci iznosi nanizane dukate, svoj miraz i svadbene miloste.>Nisi crnka prevarila! A imas li mlijeka i rakije?<. >Imam, gospodine!<. Iznjela je sir i rakiju i ponudila. Ispricala se natporucniku, da ce mljeko donjeti kad presvuce malu Dragu., sto je ovaj ocito zadovoljan dukatima odobrio. Milena je sa Dragom u narucju, iza stale dohvatila sumarka koji se vezu s Debelom kosom. Trcala je susuteci sumom. Njeni koraci odjekivali su cudnim tonovima. Nikako da utvdi, da li cuje svoje , ili tudje sustanje. Neko je doziva, pa opet ne.Kad stane, misli...stali su i oni. I opet tako, sve do sutona i sela Burica.U gornjrm Budackom opet vatra. Gorijela je drvena crkva. Plamen je lizao nebo, culo se praskanje i dozivanje. Natporucnik u Ledeniku s pratnjom pretrazuje Milenino stanje, obilazi stalu, stozinu, podizu daske na bunjistu, a Milene nema. Iza stale ugleda grm, i shvati da ga je crnka prevarila.Pistoljem je resetao prema proplancima Debele kose. Dim je natkrio vojnicku kotlinu. Krov crkve se rusi.Svjetlucaju varnice, dizu se i gase negdje visoko. Plameni jezici proviruju kroz prozore. Mlado lipovo lisce je spaljeno i usahlo, a crni ogranci sablasno strse u nebo. Kroz prozor kolaricke drvenjare ukocenim pogledom uzas je gledala Kata Vukobratovic. Mijin pratiac je pogleda i podrugljivo upita: >Pece li te bako, Sveta Petka jako?<. Baka je krsteci se, raspletene kose gledala ovaj neocekivani pakao zemaljski. U zao cas su toga nedjeljnog jutra odlucila djeca Milica Mandica da nahrane svoga roditelja. Donjeli su tajkanu zdjelicu sira. Zaklani su pred njegovim ocima. Sada su u vatri i pepelu s njim trinaestgodisnji Nikola, devetgodisnji Branko i sedmogodisnja kcerka Dragica, suza cacina. Na cesti nedaleko crkvenog zgarista natporucnik susrece psa. Mami ga i daje kruh. Iz parohijskog stana iznosi mantiju i nabija psu oko vrata, pa iz sveg glasa :>Hajde kuce! Obidji sela pravoslavna!Ponesi svete vodice!Posveti nekrste i antikriste! O, ho, dobro ti stoji svetacko ruho! Pa ti si vanredan vlaski pop.Jest, da ti nedostaje bradica.

Sjećanje na Kordun

337

Predpostavljam da se i ne osjecas sasvim dobro. Mislim na miris tamjana. Pa ovo ti je znaj lopuzo nedokazana, najveci dim crkvenog kandila u povjesti pravoslavlja...Vidis da duse tvojih vjernika s dimom idu bez povratka, pravo u nebo....i ti si njihov! Suzne su ti oci, bitango srbokomunisticka!<.Pistolj se oglasio pet puta, pas se strovalio u grabu, ispod zivice trzajuci nogama, zamotan u mantiju popa Dusana Malobabica, kojeg su ustase zajedno sa popadijom Milenom i sluskinjom Andjom Kresojevic zaklali na istom mjestu osam mjeseci ranije. Mijo se u drustvu svojih pratilaca spustao kolarickom nizbrdicom, preko mosta, i uputio kroz dimnu zavjesu neobicna mirisa prema Vojnicu. Crkveno zgariste je pucketalo i varnicilo dugo u noc..... ...Nizu se proljeca i godine, a zidine crkve Svete Petke na Kolaricu sute. Gacu jata gavranova. Mjesto krvavo i tuzno druguje s crnim ticama.Osipa se zjapi i proviruje kamenje briznim rukama slagano. Zub vremena ga rastace i drobi. Nekad se ovdje pjevalo, krstilo i vjencavalo. Cula se ojkaca, danguba i cetverozica, igralo se kukunjesce, kruska, Milica i seljancica. Odavde su kubure i muzari i zvona odjeke u sela slali, na praznike podsjecali, mrtve na vjecni pocinak ispracali. Stoje sivo- crvene zidine od kamena i cigle sazdane. Stoje i kriju vapaj, plamen i uzas. Govore izgledom stravicnim i jatima crnih tica, na lipama iz davnine. ...U ognju ove drevne bogomolje , s ikonama i uspmenama, ustase nozem i ognjem usmrtise 26. aprila 1942 godine, 102 stanovnika iz Kolarica, Ledenika, Kuplenskog, Radmanovca, Cvijanovic Brda, Svinjarice, Krnjackog Grabovca, Budacke Rijeke, Vojnicke Poljane, Gornjeg Vojnica, Knezevic Kose, Cremusnice i Kordunskog Ljeskovca. Sablasno zjape zidine okruzene stoljetnim lipama i krestecim kricima zlosjetnih gavranova.

tamo daleko:

Pa ovo je..... ...STRASNO,NEPONOVILO SE,NEZABORAVILO SE..... Nije zgodno podsjecati se, ali da se NEZABORAVI, mnogo je Kordunasa ubijeno na mjestima masovnih ustaskih zlocina: -Hrvatski Blagaj,6.maja1941.-520 Srba -Mehino Stanje,u ljeto 1941.-oko 4200 Srba -Ivanovic Jarak,31.jula 1941.-oko 350 Srba -selo Prkos,21.decembra 1941.-482 Srbina -Rudnike kod Slunja,poc.augusta-oko 800 Srba -pr.crkva Sv.Petka,Kolaric,26.aprila1942.-102 Srbina pr.crkva Sadilovac,31.jula 1942.-463 Srbina (medju kojima i 149 djece do 13 godina zivota) -Dugacka luka,kod Starog Sela,ljeto1941-256 zena, djece i staraca

338 -Skakavac (na pravoslavni Badnjak1942)-340 Srba i Roma -selo Stakorovica,10.aprila 1942.-27 zena i djece zapaljeno u sjeniku -Petrova gora, u toku rata oko 2700 Srba ......duge su liste ubijenih Srba po kordunaskim selima: Cemernica(1031),Trepca (132),Gredjani (111), Katinovac (375),Crni Potok (213), Pecka (289), Perna (501),Malicka (87), Podgorje (130), Vorkapic Selo (157), Perjasica (109), Gornje Taboriste (140baceni u provaliju juna 1941), Tobolic,Mocila (245), Kremen (64), Kordunski Ljeskovac (576), u selima oko Cetingrada (995), Cvijanovic Brdo (314), Krstinja (759), Knezevic Kosa (156).....

Sjećanje na Kordun

CORDON:

Da se ipak ne zaboravi !!!............................. ......Obicno bi na danasnji dan moja pokojna baba ( jedini prezivjeli svjedok pokolja na Kolaricu, uz tada dvogodisnju kcer), odlazila pod rusevine stare Kolaricke crkve i palila svijece.Ako nista drugo, sjetimo se bar imena tih mucenika. U ognju ove drevne bogomolje 26. aprila 1942 godine, sa ikonama i uspomenama su zaklani i izgorjeli: Iz Kolarica: Bozic Milosa Dmitar (1885), Bozic Nikole Milic (1887), Ivosevic Teodora Jovan ( 1902), Kosjer Mihajla Djuro (1895), Kosjer Mihajla Jovan (1905), Kosijer Djure Vladimir (1923), Kresojevic Marka Nikola (1985), Oparnica Milica Milic (1908) , Padezanin Milica Nikola (1870). Iz Ledenika: Martinovic Laze Ana (1893), Martinovic Dmitra Mile (1899) Martinovic Mihajla Milos (1921), Novakovic Save Mile, Novakovic Save Milos, Vezmar Marka Djuro ( 1900), Vukobratovic Jovana Branko ( 1920), Vukobratovic Janka Danica (1900), Vukobratovic Milosa Dusan (1910), Vukobratovic Janka Djuro ( 1896), Vukobratovic Milica Jovan (1883), Vukobratovic Mihajla Ljubica ( 1899), Vukobratovic Teodora Ljuba (1923) , Vukobartovic Teodora Marko, Vukobratovic Djure Mihjalo ( 1914), Vukobratovic Djure Mile ( 1922), Vukobratovic Jovana Milica ( 1918) , Vukobratovic Djure NIkola (1926), Vukobratovic Pavao (1924), Vukobratovic Mihajla Stanko (1911). Iz Kuplenskog: Blagojevic Vase Marko (1909), Blagojevic Milosa Mile (1897), Blagojevic Mile Dmitar

Sjećanje na Kordun

339

(1925), Blagojevic Vase Mile ( 1899), Blagojevic Laze Nikola (1872), Blagojevic Stevana Stanka (1901), Dobrosavljevic Ninka Mihajlo (1887), Dokic Pavla Marko (1906), Dokic Pavla Mile (1898) , Gusic Maksima Teodor (1903), Gusic Petra Andjelija (1885), Hajdin Stevana Marko (1904), Hrstic Nikole Marko (1901), Kresojevic Ignjatije Bozo (1884), Macesic Milosa Dragic (1926), Macesic Petra Dragic (1908) , Macesic Petra Mile (1914), Macesic Mile Petar ( 1888) , Magarac Djure Milic (1918) , Mandic Pavla Anka (1907), Mandic Milica Branko (1933), Manic Milica Nikola (1929), Mandic Milica Dragica (1935), Mandic Pavla Milic (1908) , Mandic Pavla Petar (1922), Mihajlovica Marka Djuro (1900), Mihajlovic Gaje Milka (1903), Napijalo Simeona Cvijan (1875), Napijalo Milosa Dragic (1918) , Napijalo Pavla Dragic (1885), Napijalo Tome Dragic (1885), Napijalo Stevana Drago (1914), Napijalo Janka Julinka (1885), Napijalo Mile Ljubica (1928) , Napijalo Ilije Marko (1896), Napijalo Jovana Marko (1885), Napijalo Boze Milic (1884), Napijalo Dragica Milic (1912), Napijalo Laze Milic ( 1888) , Napijalo Cvijana Milos ( 1905), Napijalo Nilole Ninko ( 1907), Napijalo Cvijana Simo ( 1907), Napijalo Pavla Stevan ( 1873), Sipic Sime Mile ( 1926), Sipic Velimira Milos (1925), Vile Vase Marko (1913), Vucetic Milosa Danica ( 1930), Vucetic Kata (1896), Vucetic Mile Milic ( 1912), Vucetic Teodora Milos (1907). Iz Radmanovca : Dzodan Milosa Vaso (1895), Gusica Janka Stanka (1878) , Novakovic Dragica Sofija (1905), Novakovic Jandre Stanka (1890), Novakovic Stanka (1900). Iz ostalih sela: Djipalo Djure Boja (1918- Cvijanovic Brdo), Juric Janka Marko ( 1925 – Knezevic Kosa), Korac Djure Anka (1902 – Gornji Vojnic ), Kraguljac Jovana Mile (1905 – Cremusnica), Lovric Dragica Rade (1921 – Cvijanovic Brdo), Magarac Djure Milic ( 1920 – Krnjacki Grabovac ), Peric Milica Novak (1895 – Budacka Rijeka ), Petric Mile ( 1895 – Svinjarica ), Petric Vida ( 1900 – Svinjarica ), Radulovic Ilije Mila (1910 – Vojnicka Poljana), Todoric Jovana Milica (1917 – Svinjarica ), Cukar Mico ( Kordunski Ljeskovac ). CORDON

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ PETROVA GORA

340

Sjećanje na Kordun

Proljece u Petrovoj gori i njenoj okolici 1942.godine bijase tesko.Nikada toliko krvi, suza, hajki na ljude. To krvavo ratno proljece oduze na hiljade zivota, a hiljadama ljudi koji ga prezivjese utkalo je u psihu teske uspomene, izoralo dozivotne brazde sjecanja…. Doba dalekog i krvavog ratnog proljeca otkriva gotovo nemoguca ljudska otudjenja, bijeg razuma u davno predjena animalna prostranstva besmisla i podsvjesti. U tom vremenu je ispoljena bijeda moguceg necovjecnog ponasanja zvjeri u ljudskom obliku. O tome svjedoce mnoga stratista po selima i sumama kordunaskim, bezbrojne crne marame, jame i muke nevidjene. Samo za 90 dana tog ratnog proljeca 1942. godine, u selima opcine Vojnic i Vrginmost usmrceno je 3.454 stanovnika. U stihu jedne pjesme za Petrovu goru u tom vremenu kazu: Suma pitoma i divlja u isto vrijeme, I samo od smrti skriva, I samo u smrt salje. Ova ponosna suma je svjedok sto se dogadjalo u Kapenjku, Kalovima, Barin kosi…… Prohladno prvoaprilsko jutro. Zima se duboko zavukla u ratno proljece i ljudske kosti. Ofenziva jos uvjek traje. Narod govori kako je sunce zbog ljudskog zla onemocalo i da vrag trazi svoje. Jadan narod Korduna. Puna ga suma. Umjesto lisca, u ovo doba godine, samo nabrekli pupoljci. Proljece je ipak uspjelo prosarati snijeg na juznim obroncima. Blatnjavi tragovi naroda i stoke na mjestima gdje snijeg nije okopnio. Djeca spavaju u kolibama i zemunicama. Zbijeg u Kupenjku je jos uvijek pod dojmom jucerasnjeg pada kolibe koja je usmrtila kravu. Za djecu Sime i Dragice nesta varenike. Utinjski pop Vladimir Ceranic podigao nogu na rudu kola i cisti cipele. Obuo je kaljace i nastavio cetkakti mantiju. Uranila je i mlada, oniska , ljepuskasta zena Dragica, nabrala konjima resana, nalozila vatru i objesila kotlic s vodom na verige. Voda zakipi, a Dragica zavlaci sake u vrece. Stavlja cetri pregrsti brasna u kotlic. To je ustaljena mjera zganjaca za njenu sestoclanu porodicu. Zganjci krckaju, pa zamirisase upotocenu dolinu. Djeca se bude i trckaraju izmedju koliba u obliznji dester, a zatim stapicima prevrcu lisce vadeci proklijale plodove kestena. Neka cudesna tisina. Nocas se u Petrovoj gori vodila teska borba. Zene razvezale povezace, djevojke rupce, krste se i pricaju da je cijelu noc bulalo i vrelo kao u loncu. Odbornik Gligorije salje svoje derane na drvo da motre ustaske polozaje na Kljucaru. Tisinu usnulog jutra prekinuse topovske salve. Granate su sistale, prelazile Kapenjak i eksplodirale negdje u dubini Petrove gore. S drveta se culo dozivanje:”Narode! Ustase s Kljucara ulaze u sumu!” U dusi naroda nasta mucnina. Nestala je glad i miris zganjaca. I

Sjećanje na Kordun

341

stoka se uznemirila. Bice da sluti nesrecu. Ljudi se pitaju koliko je Kapenjak sigurno mjesto. Pricalo se ranijih dana da u Petrovoj gori ima takvih mjesta gdje jos ljudska noga nije krocila. Neke ;porodice idu dublje u sumu. Milic Krivokuca, sa zenom Milom i sestero djece, naprtio teleci but i zurnim koracima odmice prema Barin kosi. Odbornik Gligorije, ratnik Galicije i Bukovine, okuplja ljude savjetuje da vojska ne silazi u doline i da je ludost traziti skrovitije mjesto. Pop Ceranic potvrdio je njegove savjete i krenuo niz potok. Proklinjao je sudbinu i izgovarao tri slova: JBM. Ljudi su prtumacili da pop psuje boga i majku bozju. Od Kljucara prema Muljavi povija se i talasa streljacki stroj ustaskog porucnika Ivana Bulica. Prelazi sumsku uskotracnu prugu i zastaje na krvavoj prtini, gdje je jutros doslo do nesporazuma izmedju vodova 1. cete 2 .kordunaskog bataljona koji je postavio zasjedu prema selu Kljucar. Misleci da su ustase, puskomitraljezac Misa Bukva je otvorio vatru na partizane 2. voda 1. cete i ranio vodnika voda, skolarca Dragana Pajica. Ranjenik je odveden u partizansku bolnicu Vrletne strane, a bataljon je zbog otkrivanja polozaja povukao u dubinu Petrove gore. Prateci tragove krvi satnija se srucila niz sumske litice u Muljavu gdje je stjeciste sumske pruge i rusevina zgrade Nasickog dionickog drustva. Ustaski streljacki stroj je presao nabujalu Radonju i nastavio pretrazivanje sume prema Barin kosi. Hapsili su zene i djecu , tjerali ispred sebe. Cetvorica celnih ustasa su nosili troroge partizanske kape. Govorili su da su partizani i da partizani nisu dobri ljudi, da ne vode racuna o narodu, dace oni narod odvesti u Krstinju, zatim u Vojnic gdje ce svima podjeliti propusnice i pustiti ih kucama, ali sve pod uslovom da ih partizani ne napadaju . Cesto su pitali:”Ima li partizana?”. Zene su odgovarale da nema, da su u Petrovoj gori, samo jadne zene i djeca. .Narod iz zbjegova se ukljucio u kolonu. Ako bi i neko poceo bjezati zene su dovikivale: “Ne bjezi narode. Ovo su dobri ljudi!” Sezdesetgodisnji Djuro Novakovic iz Vojisnice nosi pune bisage odjece. Doslo mu nesto cudno pa pripitkuje. Kakva je to vojska. Partizani su pripucali, a ustase komandovale: « Lezite !Pobit ce vas vasi ! »Kad se stisalo ustaski porucnik Ivan Bulic se vracao iz prvca gdje se culo puskaranje i rekao : “Jebem vam psenicu bjelicu koju ste sijali, ali je necete zeti i jesti! Kazete da nema partizana, a tko puca na nas?” Prebiru se uspomene, svako cuje svoje srce. Ukocene svijetle oci traze sela i ognjista. Usne drhte, blijedi lice, studen pali zanoktice. Bosonoga djeca jece, privlace se u narucja i traze jace zagrljaje. U koso izbrazdanoj udolji Barin kose, izmedju bukovih , hrastovih i kestenovih stabala stoljecima se osjecala harmonija zivota. Pobjedjivao je onaj tko se brze vine u nebo, do zraka i sunca. Stoji pedeset prezimena ukoceno i njemo. Nadvilo se jedno krvavo ratno proljece nad cetvero Cosica, zenu iz Grujica, devet Ivosevica, jednog Kosica, dvadesetpetreo Simulija, cetrnaestero Tesala, i dvoje Ivanovica, nad dvoje Miljenovica, i djevojcicu Rudan.

342

Sjećanje na Kordun

Cetvero Bjelica i djecarca Kajganica, zenu Lintu i jedanaestgodisnju djevojcicu iz Nikolisa, jos jednog Nikolisa, cetri zene iz Ivankovica i dvije iz Zjaca, sestero Dakica i trinaest Krivokuca, petero Kljaica i dvoje Sokolovica, jednu djevojku i dvije djevojcice iz Sasica, petreo Bucana i dvije djevojcice iz Malesevica, troje iz Ranitovica i osmoro Cvijanovica, dvoje Galogaza, nad zenu Kosutic i djevojcicu Crljenicu iz Banije. Cetri zene i jednu jednogodisnju djevojcicu zi Lukaca, dvoje Malobabica, petreo Mamula, djevojku iz Pajica i dvoje djece iz Relica, djevojku iz Sucevica i troje djece iz Valadzija, dvije zene iz Vucinica, troje maldih iz Vuksica, osmoro Radojcica, petnaestero Mrkobrada, nad djevojku i novorodjence Mihajlovic, dvadeset Novakovica, troje Vujica, petero Vukobtratovica, jednog Radovica i sestero Vukobratovica. Porucnik Bulic je naredio da se narod postroji u trojne redove. Petra Vucinic je nosila u ruci sat “ vekericu”Porucnik se izderao: “U trojne redove, bar vi znate sto je trojica. Krsnu vam slavu vasu.!”Gdje je ona sa satom?”Petra se javila misleci da ce pitati koliko je sati. Oduzeo je sat, nabio na cijev puske i rekao: “A sto cete. Ustasa uhvati Srbina, zakolje ga, sat mu polupa, pa sta!”Ovako bi bilo isto i kralju Petru. Sve vas jebo vas kralj Petar!”Simo Krivokuca se pozalio da ne moze dalje. Prisao je ustasa i nozem mu prerezao grkljan. Isto su napravili i Milicu Krivokuci iz Utinje Vrela i pitali: “Ima li jos neko da ne moze dalje?”Bozo Vujic je prisao bljedunjavom ustasi i zatrazio cigaretu. Ovaj mu daje vise cigareta i tiho rece: “Zasto niste bjezali?Neces ih popusiti!”Lomio je komadice kruha i kradomice davao djeci. Porucnik Bulic naredjuje da izidje iz stroja deset najjacih muskaraca jer u sumi treba nesto gurati. Ljudi su izisli. Odveli su ih u sumu. Cula se pucnjava, vika i jauci. Iz mase naroda se izdvojio Nina Madjercic. Bjezao je i padao i ustajao, i pored zestoke pucnjave Nina je imao srece i uspio pobjeci. S druge strane stroja bjezali su sezdesetgodisnji Mile , zvani Milov Dakic i njegov jedanaest godisnji unuk Vaso. Mile je bio izrazito cvrst i koscat. Snagu i vitalnost stekao je radeci u rudnicima Kanade. Krijuci se vjesto izmedju stabala, bodreci, noseci i vukuci unuka spustio se na izmaku snaga u Kapenjak. Narod se jos vise uplasio i okupljao po selima. Mnosto svijeta iz Brda Sela, Slavskog Polja, Utinje, Utinje Vrela, Podsedla, Udbine Sjenicaka, Gornjeg i Donjeg Sjenicaka, Pjescenice, Sljivovca, Perne, Crnog Potoka, Vojisnice, Bukovice i Mandic Sela.Majke su okupljale sve blize svoju djecu. Sedamnaestgodisnja Kata Relic, je cvrsto zagrlila jedanaestgodisnjeg brata Nikolu i tjesila : “Ne boj se braco, sunce moje rodjeno!”Andjelija Simulija okuplja oko sebe sedmero djece: Mariju, Vida, Mihajla, Nikolu, Milku , Marka i devetogodisnjeg Jovicu. Rodbinski povezane porodice Mamula, Vucinica i Simulija su zajedno. Djurdja Mamula je cvrsto u zagrljaju drzala kcerku Milu, a njena kci Danica brata Milosa. Uz njih se scucurila i sestra Stana. Starica Milica Dakic iz Utinje, zvana Baja, uzela je za ruke snase Mariju i Petru te praunuku Mariju. Milic Mrkobradi i zena Anka privlace svoju nejac: Milosa, Radu, Milicu i Mliku. Cetrdesetgodisnji Matija Radojcic iz Udbine

Sjećanje na Kordun

343

Sjenicaka jedina je odrasla muska glava svojih ukucana. Uz nejga se privilo sedam clanova porodice- kcerka, snahe i unuci. Do njih se skunjezilo troje djece Milosa Valadzije. Najstarija Milka je zakoracila u osmu godinu. Za rucicu drzi i sestogodisnju Katu, u narucju jednogodisnju sestricu Stanku. Djeca jece i cvokocu zubicima. Oko naroda u udolji Barin kose zatvoren je cvrst ustaski obruc. Bilo je ubitacno pogledati crne, smedje i sivomaslinaste uniforme, nozeve na puskama i tri uperena puskomitraljeza. Pipan Devcic i Marko Obajdin pricvrscuju za dlanove specijalne kose nozice. Porucnik Bulic izlazi na cistinu i naredjuje: “Vas dvojica na svoja mjesta!Ovoga puta ce raditi samo puske , strojnice i samokresi!”On se prokaslja, skupi i onako nisko celo iznad kojeg je zalizana crna kosa, ironicno se nasmije pokazujuci izrazito veliki zlatni zub i poluglasno procjedi:”Letke smo bacali iz zrakoplova da napustite te takozvane drugove, da se iz sume vratite u svoje domove, da se pokrstite, da ne prkosite nasoj nezavisnoj drzavi. Vi volite da budete zvijeri, opasne zanas ustaski pokret i poredak. Pa, dobro, zivotinje za opasne za civilizirano drustvo su uvjek van zakona. Na njih je odstrel uvijek slobodan… Uboga sako jada! Svi su vas ostavili, i srpski kralj, i partizani. Gdje su vam sada Canica i Veco? O njima pjesme pjevate…!.Jebem vam psenicu bjelicu. Jutos su vasi partizani i civili s roguljama napravili veliki podvig. Rece mi teklic s Petrovca da su dobro okitili Petrovac. Junaci idu s roguljama na puske i strojnice. To je nasa najeveca dosadasnja lovina na Kordunu. Vasih 211 mrtvih napravise, kako vi kazete grotulju ili gerdan oko Velikog i Malog Petrovca. Stoko srbokomunisticka. Dode i vama sudnji dan..” -Ti! Kako se zoves? -Ja sam Milic Krivokuca, Milorov iz Utinje, a to je moja familija gospodine. -Izlazite. Mora biti vise publike! Milic i zena izvedose svojih sestero djece i stadose iza porucnika , koji se povuce nekoliko koraka i podize desnu ruku. “Porucnice!”javi se golobradi ustasa “Mogu li preuzeti strojnicu. To mi je zelja!” - Da svakako! Zamjeni Sabana. On je vec u godinama. Uci se gadjati buduci strojnicaru. Eto tako, 1931. godine, pljeskali ste svome kralju Aleksandru kad je dolazio u Vojnic. Pratili smo to u dnevnom tisku. Hranite sada srbokomunisticku bandu koja se digla protiv Velikog Rajha i nase Nezavisne Drzave Hrvatske. Sirotinjo i sako jada…..Zasto traziti razloge? Zasto traziti razloge. Ubijamo vas samo zato sto ste Srbi” Komandu “Pali!” stigose mitraljeski rafali. Cuo se poneki jauk i vrisak djeteta. Pomocnici su prinosili nove smrtonosne okvire. U stravicnom paklu na Barin kosi majke su instiktivno padale na svoju djecu. Zapovjednik Bulic je na stoperici cekao ishod pete minute i zatim naredio prekid vatre. -A sada, gospodo, duzan sam pruziti posebno zadovoljstvo Pipanu i Obajdinu.Vodite na klanje ovu Utinjsku pascad. Pipan Devcic i Marko Obajdin skocise na svoje zrtve. Zaklase Milica i zenu Milu, sinove Milosa, Jovana i Cedomira, kcerke Katu i Ljubicu. Obajdin je na hrpi primjetio mrtvu

344

Sjećanje na Kordun

zenu, pritrcao je , rasporio joj utrobu, izvadio zivo djete, bacio ga na gomilu mrtvih, preskocio potococ ljudske krvi i raportirao: -Porucnice, ustasa Obajdin je casno izvrsio svoju duznost!Za poglavnika i dom! -Spremni!-uzvratio je Bulic. Iz hrpe mrtvaca ranjena i krvava ustaje Anka Ivanovic. Desna joj saka razmrskana, krvari. Pomilova tuznim i suznim pogledom svoje tri sirotice:Ljubicu, Ruzicu i Milicu. Krsti se, ostavljajuci na celu i dojkama otiske svijeze krvi.Zazvoni lelek zene i nadvisi smrtni hropac i jauke ranjenih :Joj, prokleti bili…Krvnici,stice vas kazna ili od Boga ili od roda i naroda. Joj, djeco…..Joj tri sirotice majke svoje. Joj kako ce tata preboljeti tri rane, tri mezimice. Ko ce mu u krilo trcati? Joooj……….” Ankin vapaj prigusise eksplozije rucnih bombi. Pada i privlaci u grcu kcerke u posljednji zagrljaj. Snazne detonacije su raznosile djelove ljudskih tijela i odjece. Ustase strojnicari su zadovoljno trljali ruke. Mnogi su pretrazivali dzepove, vadili zlatne zube i rezali prste na kojima bise nasao zlatan ili srebren prsten.Jednooki Mustafa, koji je nekoliko mjeseci ranije ostavio oko na Petrovoj gori, nasladuje svoju ustasku dusu. On za svog poglavnika nozicem vadi djecije oci i slaze ih u vojnicku porciju. Porucnik Bulic je naredio nastavak ciscenja Petrove gore prema Tromedji, Vuckovicima i Krstinji. Ostala gomila mrtivih, ranjenih izmezumljenih, iz kojih se dizala para i zadah krvi. Culo se jecanje i trazenje vode. Djecak raznesena lica stisnuo u sakama raskvasenu zemlju i trazi :”Vode, vode, vode..!! Dvogodisnji Jovica Cvijanovic tabana i pada u mnostvu mrtvih . On bucka bose nozice u potoku tople ljudske krvi. Dosla je svjesti i tesko ranjena Danica Mamula. Povela je od hrpe jos teze ranjenu sestru Stanu, koja umire na njenim rukama. Osamnaestgodisnji Branko Poljak je ustao. Drzi u rukama svoja crijeva. Njegov otac i mati su tesko ranjeni. Hodao je poput sablasti, pao i izdahnuo. Jedanaestgodisnji Nikola Relic je ranjen. Do njega lezi mrtva sestra Kata. Andjelija Simulija je smrtno pogodjena i pala preko devetogodisnjeg sina Jovice. Iz hrpe mrtvih bude se i podizu njena djeca: Marija , Vid, Nikola, Mihajlo, Milka, Marko i Jovica. Starica Baja Dakic oplakuje snasu Petru i Mariju, te unuku Mariju. Sa strane i nesto nize leze zaklane zrtve Pipana Devcica i Marka Obajdina. Dvogodisnja Anka krvavih prstica i obraza povlaci za kosu tatu i mamu, govoreci: “Digi se tata!Digi se mama!Idemo kuci”Prerezanog grkljana lezale su sestre, braca , mama i tata. Barin kosa je primala krv, suze i tjela brojnih zena i djece i starac. Satima se 1.aprila iznad njenih krosanja uzdizala maglicasta zavjesa nastala isparenjem tjela pobijenog naroda. Nikada nije dozivjela takvu golgotu i pakao smrti. Na njoj ce za sva vremena ostati oziljci ustaskog genocida, imena i krstace jednog bezumlja i sramote….

Sjećanje na Kordun

345

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ MEHINO STANJE Mehino stanje je malo mjesto izmedju Velike Kladuse i Cetingrada, tako malo da ga nema na geografskim kartama. Ono je ipak poznato po onome sto se desavalo na njemu i oko njega u toku cetri ratne godine, a posebno 1941. i pocetkom 1942. Uslo je u historiju NOB-a kao jedno od najkrvavijih i jedno od najtuznijih mjesta. Na Mehinom stanju pokopano je preko 6000 srpskih zena, djece, medju kojima ne bas velik broj odraslih muskaraca. Ono je srpsko groblje u koje su ustase dovozile zaklane, ubijane, neduzne Srbe ili su ih na tom mjestu klali, ubijali batovima, sikerama odsjecali glave, tukli lopatama, ubijali prije djete pa tek onda roditelja, natjeravali da roditelji sami ubiju svoju djecu i izivljavali se na razne nacine nad nemocnim narodom, sve zbog toga sto su Srbi. Na Mehinom stanju je izgradjena fortifikacijska odbrana radi otpora, u slucaju napada na Jugoslaviju, koristeci jednim djelom rijeku Glinu kao prirodnu prepreku. U sklopu odbranbene linije izgradjeni su odbranbeni bunkeri, a ispod njih na Mehinom stanju prema Buvaci iskopani su protivtenkovski rovovi, dubine oko 3m, a sirine oko 5m. Ustase su ove rovove iskoristili za kilometarske grobnice. Tri su grobnice duge preko 2 km, u koje su zrtve bacali, a seljaci lako zakopavali. (koristen materijal iz knjige "Kotar Vojnic", Prilozi za izucavanje masovnog ustaskog zlocina na Mehinom stanju, autori mr. Djuro Sremac i Petar Eror) +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ BLAGAJ Pokolj Srba u Blagaju je bio prvi veci masovni zlocin u nasem kraju: Trazeci povod za likvidaciju Srba, ustase su krajem aprila u Karlovcu odrzali sastanak kojem je predsjedavao Zdravko Karlovic. Usvojen je prijedlog Jose Paunovica iz Blagaja, da se ubije porodica mlinara Jose Mravunca, iz Blagaja, a da se krivica za taj zlocin prebaci na Srbe. 05.maja u Blagaju je odrzan pripremni sastanak ustaske organizacije kojim je rukovodio ucitelj Ivan Sajfar. Dogovoren je nacin izvodjenja zlocina nad porodicom Mravunac u Srpskom Blagaju. 05 maja uvecer ubijeni su: Josip Mravunac, njegova zena Marija, sin

346

Sjećanje na Kordun

Nikola star 4 godine, i Josipova majka Ana Mravunac. Dvanaest godisnja Milka Mravunac bacena je ziva u Koranu. Ona je uspjela isplivati. Na mjesto zlocina upucena je komisija za uvidjaj ( sudac Nikola Lasic, lijecnik Nikola Zdunic, pristuv Eduard Lenceric). Lenceric i Lasic su stali na stanoviste da se ne radi o politickom, vec o grabeznom ubistvu. Pocela je odmazda. Pohvatano je oko 800 ljudi. U Cvijanovic brdu, uhapseni su ucitelj Martinovic i pravoslavni svestenik Dimitrie Skorupan. Svesteniku su opljackali meso i natjerali ga da nosi i pjeva crkvene pjesme. Svi pohvatani zatvoreni su u veljunsku zandarmerijsku kasarnu. Nastalo je batinanje. Nacelniku opcine Todoru Dudukovicu zeljeznom polugom izvadjene su oci. Pri mucenju manje je spominjan zlocin nad porodicom Mravunac, a sve cesce se govorilo: "Nosili smo vas za vratom 20 godina." Napunjena je i Blagajska skola. Zaredase jos strasnija mucenja. Cupali su brkove starcima, a kose mladjima. Sedmog maja zatvorenici su postrojeni. Dovedena je Milka Mravunac, da prepozna ubice svojih roditelja. Milka je redom gledala. Ustase su se grozile maloj Milki: "Upri prstom tko je od ovih ljudi ubio tvoga oca!" Milka je razgledala stroj i kazala: "Od ovih ljudi nitko nije ubio moga oca. Oni ljudi su imali drugaciju kragnu na kosuljama." Oko skolske zgrade loze se vatre, na raznju vrte janjci. Vise zena i muskaraca prolaze pored skole noseci lopate i krampove. 08.maja ispred Blagajske skole zasjedao je sud. Ljudi su bili osudjeni na smrt. Presudu je donosio pokretni prijeki sud. Toga dana saslusano je 536 ljudi. Poslije podne 08. maja poceo je svirep obracun, koji je prezivio samo Dusan Niksic. U zlocinu su se posebno istakli: zupnik Blaz Tomljanovic, ucitelj Ivan Sajfar, zupnik Ivan Niksic, ustaski oficir Zdravko Tomljanovic, te ustase Dane Marinac , Vale Paunovic, Milic Paunovic, Mate Grasic, Ivan Saric, Mate Strk, Mate Marinac, Ivica Marinac, Tomo Flanjak, Andrija Smiljanic i Joso Medved. Ubijeno je : iz Brezovca 6, Komesarca 6, Sparenjaka 17, Donjeg polja 8, Kuzme 20, Tocka 22, Stojmerica 12, Srpskog Blagaja 12, Veljuna 134, Lapovca 52, Sljivnjaka 36, Veljunske Gline 18, Zagorja 18, Vodjevic brda 7, Bogovolje 10 i iz drugih sela 140 ljudi. Kosti ovih mucenika kasnije su prenesene iz Blagaja i polozene u spomen kosturnicu na Veljunu. +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Jezivo svjedocanstvo Ljubana Jednaka o Glini Iznosimo ovdje iskaz seljaka Ljubana Jednaka iz Selišta (Banija) Ljuban je jedina preživjela žrtva strašnog pokolja u Glinskoj srpskoj crkvi. Kao što je poznato, pokolj, koji

Sjećanje na Kordun

347

su ustaše izvršili u crkvi u Glini mjeseca augusta god. 1941., bio je jedan od prvih ovakvih pokolja u Hrvatskoj. Iza toga slijedilo je masovno ubijanje Srba u Baniji, Kordunu, Slavoniji, Lici. Evo strašnog svjedocanstva i optužbe Ljubana Jednaka. On je o svojim doživljajima one jezovite noci pricao jednostavnim rijecima, bez uzbudivanja. Njegove jednostavne rijeci bile su prodorne, strašne Govorio je tiho i sabrano, ali njegovi su prsti nervozno lupkali po stolu: - "Evo, kako je to bilo - zapoce Ljuban; - 29. avgusta 1941. sjedio sam kod kuce, u Selištu. Ljudi su u selu i okolici bili zaplašeni, jer su kolali glasovi, da ustaše ubijaju sve Srbe iznad 16 godina. Bili smo svi na oprezu. Svakog su dana dolazile nove vijesti o namjerama ustaša. Govorilo se, da su sad ovdje, sad tamo nekoga ubili. Ali ništa se pouzdano nije znalo, i ljudi nisu vjerovali da su glasine istinite. 29. avgusta nahrupili su iznenada ustaše u selo. Nastala je kuknjava i plac. Iz svih su kuca izvlacili muškarce. Uspio sam se provuci i pobjegao sam u Balinac. Tek što sam se malko smirio u jednoj kuci, kad dode jedna baba: "Bježite, evo ustaša"! Opet sam pobjegao, ovaj put u Gredane. Tamo su mi rekli, da su me ustaše vec tražili. Iz ovog su sela vec bili odvedeni svi muškarci iznad 16 godina. Bilo je medu njima i staraca od 80 godina. Strah i užas zavladao je selom. Niko nije znao, šta ce biti s odvedenima. Majke i žene su naricale i proklinjale. Sakrio sam se bio za neko vrijeme i razmišljao, šta da radim. Odlucih da potražim sigurnije sklonište i izvucem se na cestu. U zao cas! Na križanju naletim na ustašu. On me zgrabi i odvede u kola. Bilo je tu više uhapšenih. Svi su bili zaplašeni i jedan drugog pitali, šta namjeravaju s njima ustaše uciniti. O, kako sam bio lud, što sam se dao od jednog ustaše hapsiti! Trebao sam na nj navaliti i pobjeci, pa bi me možda mimoišle patnje, koje sam doživio. Doveli su nas u Topusko. Putem su nam psovali srpsku majku, rugali nam se i govorili nam, uz namigivanje, da nam spremaju lijepu svecanost. Slutili smo zlo. Pitali su nas, da li hocemo da nas smjeste u crkvu ili u opcinu. Padali su razni odgovori. I mene su pitali. Vidio sam, da je besmisleno birati, pa sam odgovorio, da mi je svejedno. Dali su me u opcinu. Bježati se nije moglo. Bili smo okruženi razbojnicima, koji su bili do zubiju naoružani. Režali su na nas kao bijesni psi. Ljudi su drhturili i znojili se, neki mladi još dijete, plakao je. Gledao sam kroz prozor i promatrao pred kucom kako se ustaše cerekaju. Neke sam od njih poznavao. Bili su tu Franjo Butorac i Stevo Mulac. Nisam vjerovao, da nas ovi ljudi misle ubiti. Ta mi smo se poznavali i nikad se nismo svadali! Dugo smo sjedili u opcini, premještali se s noge na nogu, šaputali i dovijali se, što ce se dogoditi. Osjetio sam glad, ali hrane nije bilo.

348

Sjećanje na Kordun

Oko tri sata po podne zabruji pred opcinom kamion. Provirih kroz prozor: kamion je bio krcat Srbima iz Starog Sela, Katinovca i iz Perne. Poznavao sam mnoge, bilo je medu njima mladica i staraca. Njihove su oci zaplašeno lutale. Kad je kamion stao, izdere se ustaša Tusic, da pregledaju uhapšene, nemaju li oružja. Pocelo je skidanje s kamiona, jednog po jednog. Udarci kundakom padali su po ledima i glavama uhapšenih. Zapomaganje i vika: - Nemojte, braco! Spasite, kumim vas Bogom!... Psovke i udarci. Nahrupiše tada razbojnici i k nama u sobu i redom stadoše Tuci kundacima, nogama, šakama. Po ledima jednoga starca lupao je jedan ustaša kao po panju, odzvanjalo je muklo, i culi su se uzdasi jadnog covjeka. Srušio se, ali se opet pridigao. Ustaša ga tresnuo o vrata i starcu je s cela prokapala krv na njegovi bijelu košulju. Jedan djecarac vrištao je i zazivao majku. Udarci su letjeli sa svih strana. Nastala je gužva, digla se prašina, ljudi su se sklanjali iza stolova i ormara, krv je prskala na pod. Prostacke kletve i zvjerski smijeh ustaša pomješali su se sa vikom i zapomaganjem bespomocnih žrtava. - Majku vam srpsku, pišat cete danas krv - urlali su podivljali ustaše. - Gospodine, pa šta sam vam skrivio… Nemojte, ako Boga znate! Smiluj se!… - zaklinjali su tuceni. Razbojnici su tucenima prevrtali džepove i otimali im novac. Ljudi su sami vadili i davali pare, samo da ih ne tuku. Medu ustašama porodila se svada zbog plijena. Kod pretrage jednog covjeka pronašli su 3000 dinara i poceli se za te pare tuci… Onda su nas izveli pred kucu. Vratio se prazan kamion. Gledao sam naokolo, necu li naci koje poznato lice, koje bi me moglo spasiti. Opazih mog starog znanca Ðuru Vukinovca. Razgovarao je s jednim ustašom. Približih mu se i zamolih ga tihim glasom da se zauzme za mene, da me spasi. Gledao me je u nedoumici, ali odmah strese glavom: - Spasio bih te, Ljubane, kad bih mogao. Ali vidiš i sam, da ne mogu i ne smijem… I okrenu se. Pala je komanda. Oko kamiona ustaše. Tjeraju nas kundacima i cijevima od pušaka u kamion. Nesretnici su se poslušno i bez otimanja penjali. Mnogima je bilo teško, jer su bili isprebijani. Kad je kamion pošao, zaletio se na mene Ðuro, kojega sam malocas molio, da me spase. To me je strašno iznenadilo. Ali prije nego što sam uspio da bilo šta zapitam, tresne me Ðuro pesnicom po glavi. U licu se bio promijenio, oci izbecio kao da se pomahnitao. Mašio se rukom za moj šešir i otme mi ga. To je bilo sve, trebao mu je moj šešir! Zaprepastio sam se kako se covjek u casu prometnuo u zvijer. Nisam to shvacao, bili smo stari i dobri znanci i nikad nismo medusobno imali nikakve prepirke. Odakle najednom ta mržnja? Nisu nas daleko vozili kamionom. Na željeznickoj stanici u Topuskom iskrcali su nas. Tu je vec bilo nešto Srba iz okolnih sela. Gurali su ih u vagone. I nas su tjerali u vec

Sjećanje na Kordun

349

prenatrpane vagone. Našao sam se stisnut u jednom teretnom vagonu medu 150 ljudi. Gazili smo jedan drugome po nogama. Bilo je nesnosno vruce, i jedva smo disali. Što dalje, sve smo teže izdržavali stisku i nestašicu zraka. Širio se strašan smrad. Stariji su ljudi stenjali, neki su pali nakon dva sata u nesvijest, djecaci su zapomagali i plakali. Sve nas je morila strahovita žed. Vagoni su stajali na pruzi i cekali odnekuda lokomotivu. Vrijeme je prolazilo, cinilo mi se, da sve traje vjecnost. Privukao sam se prozorcicu i ugledao pred vagonom Stanka Žužica iz Gredana, koji je držao stražu. Zovnem ga po imenu i zamolim ga, da nam malko otvori vrata, da se ne ugušimo. - Marš, svinjo! - bio je njegov odgovor. - Stanko, ako Boga znaš, vode mi dodaj - molio sam dalje. - Marš! Spuštala se noc. Ljudi nisu više mogli izdržati i poceli su mokriti pod sebe. Zagušljivost je postala još teža. Ljudi su željeli, da vagoni krenu bilo kuda, samo da krenu. Ali lokomotiva nije dolazila. Prošla de citava noc. U zoru su pocele pripreme za odlazak. - Prikopcaj ovaj vagon - culi smo komandu izvana - ovi idu na prisilni rad... Nade su porasle kod svih nas. Na prisilni rad, pa dobro! Vozi, kamo te volja, samo nas ne tuci i ne ubijaj! Svi su živnuli i poceli zaboravljati na svode muke i patnje. Neka bude i prisilni rad, nece ni to trajati vjecno. Naci ce se pravde i za nas u svijetu. U tom raspoloženju dovezao nas vlak do Gline. Vrata se s bukom otvoriše. Svježi je zrak prostrujao u vagon. Po dvojica smo skakali iz vagona i postavljali se u red. Docekao nas je novi red ustaša. Gledali su nas krvavo. Odovedoše nas pred Glinsku crkvu. Tu nas je docekao glinski ustaški koljac Nikica Vidakovic: - Došli ste, majku vam vlašku! De, uvedi ih, da se pomole svom srpskom bogu. Bit ce im za dušu . Trkni po kljuceve, da sve mrcine zatvorimo u crkvu ... Uvedoše nas u crkvu. Bilo nas je oko 160. Zakljucaše crkvu i postaviše stražu. Tu je bilo dosta prostora i moglo se disati. Bili smo sami i tiho smo razgovarali. Neki su od nas vrtjeli glavom i govorili, da ce nas pobiti. Vecina se nadala, da cemo na prisilan rad. Bili smo žedni i gladni. Polijegali smo. Škljocnu brava na vratima. Ulaze neki Paja Kreštalica i Milic: - Diži se! Izvršili su popis svih zatvorenika. Treba, kažu, taj popis, da bi se mogli rasporediti za prisilni rad u Lici. Nade su ponovno rasle. Oko podne dolazi neki ustaški natporucnik i pita nas, ima li koga, tko je prekršten. Javila su se dvojica, i njih je natporucnik poveo sa sobom. - Bice, da ovi ne moraju na prisilni rad - tješili su se neki...

350

Sjećanje na Kordun

Poslije podne opet udoše neki ustaše. - Tko je Pero Miljevic? Pero se javio. - Deder, golube, pridi bliže. Šta ti znaš o cetnicima? Govori sve šta znaš... - Znam, da ima popis cetnika kod bilježnika - govorio je ustrašeni Pero. - A jesi li ti cetnik? - Nisam... - Nisi, boga ti tvoga! Nisi cetnik, je li, kurvo vlaška! A tko je godine 1935. pucao na Malinca, ha? Majku ti tvoju... I zaleti se ustaša na Miljevica. Iz zvonika su donijeli debeli konopac i položili Peru na zemlju. Tukli su ga dugo, dok lije sav pocrnio. Najprije je vikao, kasnije je samo stenjao. I opet odoše. Pred noc su došli neki ustaše: - Tko ima novaca, neka dade, kupit ce im se hrana. Ljudi su davali i skupilo se oko šest hiljada dinara. Svi su bili gladni i jedva su docekali ustašku ponudu. Ali niko se nije vratio sa hranom. U suton stao je pred crkvom kamion. Došao je tiho i, tek kad su se vrata otvorila, zaculo se zujanje motora. Protrnuli smo. Zašto nas u noci hoce odvesti? Ali, prije nego što smo se snašli, nahrupiše ustaše u crkvu. Zveckalo je oružje u polutami, odjekivale su ustaške cokule crkvom. - Palite svijece! Ljudi su užurbano poceli paliti svijece. Oko nekih svijeca dugo su se prestrašeni ljudi bavili. Nisu htjele gorjeti. Nisam praznovjeran, ali sam dobro vidio, da velike svijece nisu htjele da gore. "To je neki znak", šaptali su starci drhtavim usnama. Svjetlo drhtavih svijeca osvijetlilo je crkvu i ljude. Sjene su se kretale po zidovima. Razbojnici su obilazili i krvnicki gledali grupe svojih žrtava. A žrtvama su srca tukla, te se cinilo, da se u tišini mogu nadaleko cuti. - Vjerujete li u našeg poglavnika? - zaurla jedan ustaša. - Vjerujemo - culo se nekoliko glasova. - Vicite: "Živio poglavnik!" Neki su vikali. - Jace, majku vam srpsku! Jace ... Odjednom zapuca karabin preko naših glava. - Lezi - vice jedan krvnik. Složismo se svi, ko jedan, na crkveni pod. - Diži se!... Lezi, diži se... lezi ... Nespretni su se ljudi dizali i opet padali... Tako nekoliko puta, dok nije jedan razbojnik riknuo na ustaše: - Šta se igrate, boga vam vašeg!... Skidaj sa sebe sve - okrenuo se prema nama- odijela, cipele, sve!

Sjećanje na Kordun

351

Užurbano su na crkveni pod padali kaputi, hlace. Ljudi su sjeli i poceli skidati cipele. Niko nije pitao, zašto treba skidati. Svi su radili brzo kao u nekoj groznici, sve u strahu, da ce biti zlo ako ne požure. Culi su se samo uzdisaji i ubrzano disanje. Srce je tuklo užurbano. Dok smo se svlacili, razbojnici su haracili i razbijali po crkvi. Kundacima su lupali po oltaru, ikone su pokidane padale na zemlju. Nekoliko kandila i drugih stvari bacali su banditi na nas pjeneci se od bijesa i psujuci u sav glas. Prisilili su nas da ležimo. Bili smo samo u košulji i gacama. Kao pomamni poceli su po nama gaziti, tuci nas kundacima i pušcanim cijevima, udarati nas cokulama, gdje stigoše. Nastala je zaglušna kuknjava, plac i zapomaganje. - Gdje je Pero Miljevic? - pita neki ustaša. Pero se javlja slabim glasom. Bio je vec teško isprebijan i molio je, da ga ne tuku. Opet su ga ispitivali o cetni cima. U ruci ustaše bljesnuo je nož u osvjetljenju crkvene svijece. Zastao nam je dah. Polako se ustaša primakao Peri i, što bi trenuo, zabio mu nož u vrat. Pero pade bez rijeci. Krv je šiknula, i culo se još samo krkljanje covjeka, koji je umirao. Vidjelo se, da je ustaša vješt svom krvavom zanatu. Pitali su i nas ostale, znamo li šta o cetnicima. Javio se neki Stojan Bajic, da ce nešto reci o cetnicima. Vjerovao je, jadan, da ce spasiti glavu. - Sve kaži, bit ceš pušten kuci - hrabre ga razbojnici. - Sve cu reci, samo me pustite ... Stojan je nešto pricao, ali nije ni dospio svoju pricu dovršiti. Zaklali su i njega. Nastalo je sada sveopšte klanje. "Kolji, kolji...!" vikao je jedan razbojnik... To se ne može opisati - zastao je na cas Ljuban prešavši rukom preko cela. - Kao da sada gledam, kako ljudi klece i zaklinju ustaše, da ih poštede. Ali... jedan duboki udarac nožem u vrat i jedan zakretaj nalijevo... i svršeno. Žrtva se još pokušava pridici, ali udarac kundakom u glavu dovršava krvnicko djelo. Neki se otimaju, dižu ruke na obranu, drugi cekaju na udarac kao ovce. Jednome je udarac nožem, mjesto u vrat, sletio u lice, drugome u ruku, neko je potrcao, a ustaša nagnuo za njim i zahvatio ga nožem pred zidom... Prskao je mozak, krv je klokotala po kamenitom crkvenom podu i polako, u širokom mlazu, tekla prema crkvenim vratima. Iz pocetka zaglušna vika pomalo je jenjavala. Ali ubijanje bespomocnih ljudi trajalo je citavu vjecnost. Culi su se jauci onih, koji su ležali u krvi. Nisu još svi bili mrtvi. Gledao sam prizor šcucuren uza zid. U kutu iza crkvenog ormarica bila je tama. Zavukoh se iza ormarica, cekajuci da ustaše svrše svoj posao. Sve je više tišina ovladavala crkvom. Žrtve su ležale porazbacane po citavoj prostoriji. Poneki je još trzao nogom ili rukom, odnekuda se još culo stenjanje. Ustaše su se odmarali, brisali krvave noževe i kundake. Neki su izašli pred crkvu. Jednog momenta, kad se sve smirilo, i kad su se razbojnici skupili pred vratima, skocih necujno iz svoga skloništa i bacih se medu poklane, u mlaku još tople krvi. Za mnom je

352

Sjećanje na Kordun

skocio još jedan, koji se bio takoder sakrio. Ispružili smo se kao mrtvi medu mrtvima. Ali ovaj drugi, koji je slijedio moj primjer, zlo je svršio: Ušao je ustaša, opazio je da se mice i prišao mu. Gurnuo ga nogom: - Diži se! Covjek se digao. - Deder glavu na stol! Zgrabio ga za kosu i pritisnuo mu glavu na stol. Tada je nožem zarezao u vrat i naredio jadnom covjeku da pjeva. Krv je šiktala iz vrata, a iz grla žrtve culo se krkljanje. Drugi razbojnik zamahne strahovito kundakom: glava je bila razmrskana, a nemocno tijelo klonu. Trojica su se sakrila u oltar. Kasnije su se popeli na zvonik. Poslije sam saznao, da su tamo bili dva dana i dvije noci i da se nikakvim obecanjima nisu dali sklonuti da sidu. Nakon dva dana skinuo ih je hicima iz puške ustaša Stevo Mulac. Ležim ja tako u lokvi krvi medu pobijenim Srbima i cekam daljnju sudbinu. Ustaše razgovaraju o svršenom poslu. Hvale se i cerekaju. Iznenada jedan mladic, koji je kraj mene ležao, diže krvavu glavu i zastenje. - Nije gotovo, majku vam vašu! Uz psovku priskoci mu ustaša i ubije ga. I sada se lupeži dosjetiše, da bi još neko medu nama mogao biti živ, i poceše redom tuci kundacima po žrtvama i zabadati noževe. Dobio sam nekoliko udaraca kundakom, ali se nisam ni pomakao. Jedan od koljaca udarao nožem redom. Približavao se prema meni. Zarinuo je nož u tijelo pokraj mene, a zatim kleknuo meni na leca i udario u tijelo slijedeceg... Mene je preskocio ... Citavo vrijeme nije me napuštalo uvjerenje, da cu biti spašen. Onda su poceli leševe izvlaciti iz crkve i bacati ih na kamion. Dohvatiše i mene. Vukli su me za noge po kamenitom podu. Na stubištu mi je glava udarila o kamen, no i to sam podnosio bez znaka života. Baciše me na kamion, koji je vec bio skoro pun leševa. Ležao sam na ledima. I dalje su ustaše slagali svoje žrtve. Bila je vec kasna noc. Vrebao sam priliku, da se izvucem, ali ona se nije ukazala. Kako sam ležao nauznak, doživio sam tada još strašniju stvar: na mene položiše leš ubijenog covjeka, a prerezani grkljan pokrije mi usta... Ljuban zastade. Pogledao me je i smeteno se nasmiješio: Nisam vjerovao, da covjek može u tako kratkom roku preživjeti takve strahote. No meni se usjekla tada u mozak misao, uvjerenje, da necu poginuti. Možda me je ta sigurnost i spasila... Evo, kako je bilo dalje: Nismo se daleko vozili. Uskoro sam osjetio, da kamion ide po neravnom tlu. Cuo sam komandu: - Vozi bliže jami!

Sjećanje na Kordun

353

Tu su cekali krvnici, koji su i ovdje, nad jamom, obavljali svoj posao. Velika jama bila je vec do polovice puna leševa. Bacali su nas s kamiona u jamu. U samoj jami slagali su ustaše leševe kao cjepanice. Uhvatiše me za ruke i noge i zaljuljavši me nekoliko puta baciše me u jamu. Pao sam na mekano, na leševe. Vukli su me još malo po jami i složili me na odredeno mesto. Imao sam srecu, našao sam se opet pri vrhu. Citavu sam jednu vjecnost tu ležao. I dalje su stizali kamioni, i to sa živim ljudima. Tu, nad jamom, tukli su ih sjekirama i cekicima po glavi i bacali ih u jamu. Nije tu bilo mnogo vike i zapomaganja. U nocnoj tišini culi su se najviše udarci sjekirom, koji prigušeni jauk i - ustaške psovke. Iskrvavljena tijela muklo su padala u jamu. Doveli su jednu mladu ženu. Mislim, da je to bila uciteljica iz Bovica. Nju su tu, kraj jame silovali i zatim je ubili iz karabina ... Kasno u noci bio je krvavi posao završen. Neki su krvnici još skakali u jamu i hodajuci po leševima tražili prstenje i druge vrednije stvari. Jednome je zapela za oko moja ja majica. Poceo me natezati i prevrtati, da mi je skine. Soptao je, mucio se i konacno je skinuo. Nije primijetio, da sam živ. Postalo mi je još hladnije i drhtao sam. Plašio sam se, da ustaše ne zapaze drhtanje. Nad jamom su ustaše gledale svoje žrtve. Neka žrtva još se micala. Zapraštali su karabini i revolveri po jami. Tada sam bio ranjen u nogu... I konacno sve se smirilo. Krvnici su se okupili podaleko od jame oko fenjera razgovarajuci o svojim podvizima. Skoro potpuna tama ovladala je jamom i okolicom. Poceo sam se pripremati na bijeg. Ispitujuci pogledom okolinu i pridigavši se malko, odjednom zapazih da se medu leševima diže jedna prikaza. Dopuzala je do mene. - Jesi li živ? - pitao je šapatom covjek. Šutio sam i nisam ni ovoj preživjeloj žrtvi htio priznati da sam živ. Ali covjek me je gurkao i šaptao mi, da treba bježati. Sporazumjeli smo se i dogovorili. Ustaše su bili zabavljeni svojim pricama i bili su podalje. Okolina jame bila je u tami. Izvukli smo se necujno jedan za drugim prema jednoj živici. Pekla me je rana na nozi, ali mogao sam hodati. Udaljavali smo se sve više od svjetla fenjera. Glasovi koljaca sve su se više gubili u tami... Rastao sam se od mog sapatnika i krenuli smo svaki na svoju stranu. Nisam znao, gdje se nalazim, i lutao sam naokolo nasumice, u želji da što dalje odem od jame. No kako sam se zaprepastio, kad sam se, nakon lutanja od preko jednog sata, opet našao u blizini jame! Kao pomaman okrenuo sam natrag glavom bez obzira. U ušima su mi odzvanjali pijani glasovi ustaških koljaca. Dolutao sam napokon do Majskih Poljana. Sakrio sam se tu kod ujaka Pavla Loncara, gdje sam živio šest mjeseci... Ja sam jedini ostao živ iz one jame. Mog druga, koji se zajedno sa mnom izvukao iz jame, ustaše su vrlo brzo uhvatili i ubili ..."

354

Sjećanje na Kordun

Objavila "PROSVJETA - mjesecnik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta", Zagreb, broj 584-5 +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Zlocin u glinskoj crkvi Drugo svedocanstvo, to jest priznanje, potice od jednog ustaškog ucesnika u klanju u Glinskoj crkvi, Hilmije Berberovica, iz Bosanskog Novog. Posle pokolja u Glini on je došao u Beograd (gde je do rata radio, pa kao poznavalac prilika upucen je bio da tajno ubije nekog nemackog vojnika i time izazove streljanje novih 100 Srba!) U Beogradu je uhapšen i pred policijom je o pokolju u Glinskoj crkvi priznao ovo: "Pocetkom mjeseca juna 1941. dobila je moja satnija nalog da ide u Glinu. Po dolasku u Glinu, prvo smo pretresli grad, pa smo zatim išli po selima. Ovo pretresanje trajalo je oko 15 dana. Kad je pretresanje završeno, došli su ustaše iz Zagreba i Petrinje, pa smo tada dobili nalog da po selima sakupimo sve pravoslavne muškarce od 20 do 45 godina starosti. U prvo vrijeme vršili smo hapšenje muškaraca. Njih smo sakupljali po selima i dovodili ih u Glinu, g?e smo ih stavljali u sudski zatvor. Tu su ostajali u zatvoru po nekoliko dana dok se zatvori ne napune, a tada su ubijani. Ubijanje je vršeno na više nacina. Neke su zatvarali u pravoslavnu crkvu u Glini. U crkvu je moglo stati oko 1.000 ljudi. Tada je komandir satnije odredjivao 15 ljudi koji imaju da vrše klanje. Prije nego što pocnu na ovaj posao, davano im je alkoholno pice, i to nekima rum a nekima rakija, pa kad se napiju, onda su ih sa noževima puštali unutra. Za vrijeme klanja je pred crkvom postavljena straža, a ovo je cinjeno radi toga što su se neki pravoslavci penjali u zvonaru, pa su zatim skakali sa nje. Ja sam bio odredjen da vršim klanje u tri maha. Svakom prilikom su išli i neki oficiri, Dobri? Josip i Mihajlo Cvetkovic, a pored njih je bilo i ustaških oficira. Po ulasku u crkvu, oficiri su stajali kod vrata i posmatrali naš rad, a mi smo vršili klanje. Ubijanje je vršeno na taj nacin što smo neke udarali pravo u srce, neke klali preko vrata, a neke udarali gdje stignemo. Ako neki Srbin ne bi bio od prvog udarca smrtno pogodjen, toga su ustaše priklali nožem. Za vreme klanja nije gorjela svjetlost u crkvi, vec su bili odredjeni specijalni vojnici koji su u rukama držali baterijske elektricne lampe i time nam osvetljavali prostor. U više mahova desilo se da je neki Srbin naletio na nas pesnicom ili pak da je nekoga udario nogom, ali je taj bio odmah iskasapljen. Za vrijeme ovoga klanja bila je u crkvi velika galama. Prisutni Srbi vikali su: "Živio kralj Petar", "Živjela Jugoslavija", "Živjela kraljica Marija", "Živjela Srbija", "Dole ustaše", "Dole Pavelic" itd. Klanje je pocinjalo u 22 sata uvece, a trajalo je do 2 sata (po ponoci).

Sjećanje na Kordun

355

Za sve vrijeme dok je poslednji Srbin bio živ ove su manifestacije trajale. Ovako klanje u crkvi desilo se sedam do osam puta, a ja sam ucestvovao tri puta. Za vrijeme klanja svi smo bili toliko uprljani krvlju, da se uniforma nije mogla ocistiti, vec smo je zamjenjivali u magacinu, a kasnije se prala. Crkva je poslije svakog klanja prana. Kad se klanje završavalo, dolazili su kamioni i nosili leševe. Obicno su ih bacali u rijeku Glinu, a neke i zakopavali. Neke su pravoslavce izvodili na obalu rijeke Gline, gdje su ih strijeljali iz mitraljeza. Ovo strijeljanje vršeno je odjednom na 300 do 400 ljudi. Oni su svi postavljani pored obale u dvije vrste, pa su povezani konopcima jedar za drugoga i tako gadjani iz mitraljeza koji su bili postavljani u neposrednoj blizini. Leševi ovih lica, koja su streljana pored obale, bacane su u rijeku Glinu. Neke grupe Srba izvodjene su iz zatvora i streljane u blizini mjesta Gline pored šume, pa su poslije zakopani na mjestu gde su streljani. Prikupljanje Srba vršeno je na taj nacin što je u odredjeno selo išlo oko 70 ustaša i 30 nas vojnika, a svi smo bili pod komandom ustaških oficira. Selo je uvijek bilo opkoljeno, pa je unutra ulazila odredjena grupa koja sakuplja Srbe. Kad bude cijelo selo sakupljeno, onda smo ih stražarno sprovodili u sudski zatvor. U prvo vrijeme dovodili smo samo muškarce, a docnije i ženska lica od 15 do 50 godina starosti. Prilikom ovog dovodjenja vidio sam da su ustaše, neki moji drugovi i vojnici silovali žene i djevojke, pa su ih zatim odvodili u Glinu. Vidio sam da su neki ustaše kao i vojnici dolazili u logor, odakle su odvodili žene koje su htjeli, pa su nad njima vršili obljubu negdje na periferiji grada, pa su ih ponovo vracali u zatvor. Od strane oficira ovo nije bilo zabranjeno, jer su i sami oficiri ovo cinili".

(Iz arhive Sv. Sinoda, Sin. br. 1060/237/1947, Prilog 1, str. 46-48). +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

356

Sjećanje na Kordun

Slike sa Korduna
Sjecanje na Kordun:
>Nas KORDUN< >Kordunasi pricaju<

Kordunaski divan :

>bisage< >tesla i bradva< >motovilo< >mosjan< >palisaci< >krabljaca< >susa< >tara< >prelja< >preslica< >cesagija< >grebenac< >sevarka< >Blazevica mlin< >burminjacici< >zipka< >dres< >jaram<

Kordunaske saljivdzije:
>Tukan i muljava<

>Tukan i omladinski dom<

Zavicajne pjesme: Ljudi Korduna:

>teci,teci,Koranice<

>Bastaja<

Sjećanje na Kordun

357

Najbolje Kordunaske rakije:
>pecenje rakije<

>rakijski kotao<

Legenda o Vidovom vrelu: Oce li sto zaskicati:

>v r e l o < >samo se dobro drzte<

>tko ce da vata krv<

A’oj moje sume i livade: Na Kordunu grob do groba:

>moje sume i livade< >KREStttOVl<

358

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

359

360

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

361

362

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

363

364

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

365

366

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

367

368

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

369

370

Sjećanje na Kordun

Sjećanje na Kordun

371

372

Sjećanje na Kordun

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful