Dr.sc.

Izudin KEŠETOVIĆ

MONETARNE FINANSIJE

2007.

...Supruzi Sabini i kćerkama Azri i Selmi...

2

SADRŽAJ
Predgovor................................................................................................ 7 Uvod...................................................................................................... 10 Ukratko o Miltonu Friedmanu ............................................................. 19

PRVI DIO: NOVČANI SISTEM

PRVA GLAVA:

NOVAC I NOVČANI SISTEM
1. RAZVOJ NOVČANOG SISTEMA ............................................. 25 1.1. Istorijski put razvoja novca .................................................. 27 1.2. Novac kao produkt robne proizvodnje i prometa ................ 30 1.3. Funkcije novca...................................................................... 33 1.4. Papirni novac i sistem slobodnog važenja............................ 34 1.5. Moneta, novčanica ili bankota.............................................. 36 1.6. Kreditni novac ...................................................................... 37 1.7. Papirni novac ........................................................................ 38 1.8. Kredit i njegovo ekonomsko – monetarno značenje ............ 39 1.9. Multiplikacija depozita......................................................... 43 2. NOVČANI OPTICAJ I NOVČANA MASA................................ 52 2.1. Novčana masa u užem i đirem smislu .................................. 54 2.2. Promjene novčane mase ....................................................... 57 3. LIKVIDNOST ................................................................................ 61 3.1. Pokazatelji likvidnosti .......................................................... 63 3.2. Brzina opticaja novca ........................................................... 65 3.3. Siva emisija novca................................................................ 66 3.4. Pranje novca ......................................................................... 68

3

DRUGA GLAVA:

TEORIJE INFLACIJE
1. POJAM INFLACIJE...................................................................... 80 2. MODELI INFLACIJE ................................................................... 96 2.1. Inflacija troškova ................................................................. 97 2.2. Psihološko objašnjenje inflacije .......................................... 98 2.3. Model racionalnog očekivanja ............................................ 99 2.3.1. Phillipsova kriva u monetarizmu ............................ 102 2.3.2. Monetaristički model privrede ................................ 108 3. MAKROEKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA .......... 111 4. POLITKA DEVIZNOG TEČAJA .............................................. 115 TREĆA GLAVA:

INSTITUCIJE MONETARNOG SISTEM I INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE
1. INSTITUCIJE MONETARNOG SISTEMA .............................. 122 1.1. Centralna banka – emisiona banka .......................................... 123 1.2. Poslovne banke........................................................................ 127 1.3. Savremeni trendovi u bankarstvu ............................................ 136 1.4. Finansijsko tržište ................................................................... 139 1.5. Bankarski poslovi i izvještaji................................................... 142 2. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE ............................. 156 2.1. Obavezna rezerva kao instrument monetarne politike ............ 157 2.2. Eskontna stopa kao instrument monetarne politike................. 160 2.3. Politika otvorenog tržišta kao instrument monetarne politike ................................................................... 162 2.4. Selektivna kreditna politika, regulacija kredita centralne banke poslovnim bankama, politika minimalne stope likvidnosti poslovnih banaka .......... 163

4

DRUGI DIO: BANKARSKI SISTEM
PRVA GLAVA:

MONETARNI ODBOR I SUPERVIZIJA
1. MONETARNI ODBOR (CURRENCY BOARD)...................... 168 2. SUPERVIZIJA BANAKA............................................................ 173 DRUGA GLAVA:

MONETARNI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE
1. MONETARNI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE ............... 215 1.1. Monetarni sistem u uslovima rata ............................................ 219 1.2. Izgradnja novčanog, bankarskog i platnog sistema Bosne i Hercegovine do donošenja Ustava BiH ..................... 221 1.3.Ustavna rješenja iz Mirovnog sporazuma potpisanog u Daytonu 1995. godine i uspostavljanje institucija monetarne vlasti Bosne i Hercegovine ..................................... 222 2.VALUTNI ODBOR U BOSNI I HERCEGOVINI ....................... 242 3. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE U BOSNI I HERCEGOVINI ............................................................. 246 4. SUPERVIZIJA BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI ........... 256 4.1. Izdavanje dozvola ili licenciranje banke.................................. 256 4.2. Oprezosni principi i zahtjevi u bankarstvu .............................. 260 4.3. Metode stalne supervizije......................................................... 267 4.4. Ovlaštenje supervizora............................................................. 278 4.5. Međudržavno bankarstvo......................................................... 279 4.6. Zahtjevi za informisanjem ....................................................... 280

5

TREĆA GLAVA:

PLATNI PROMET
1. UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET ............................................ 288 1.1.Preduslovi za transformaciju platnog prometa.......................... 289 1.2. Zakonska regulativa i propisi za uvođenje platnog sistema .... 292 1.3. RTGS Bosne i Hercegovine..................................................... 295 1.4. Žiro – kliring Bosne i Hercegovine.......................................... 303 2. MEĐUNARODNI PLATNI PROMET....................................... 310 2.1. Učesnici u međunarodnom platnom prometu .......................... 312 2.2. Vrsta računa i način plaćanja ................................................... 313 LITERATURA .............................................................................. 321

6

je važna faza u izgradnji institucija monetarne vlasti i države Bosne i Hercegovine. okrug Tuzla. Kako sam doktorsku disertaciju odbranio 1989. godine. novac i institucije bankarskog sistema značile su potvrda njene suverenosti i kontinuiteta države. bankarskog i monetarnog sistema. 2007. Publikaciju sam naslovio „Monetarne finansije“ sa osnovnom namjerom da u okviru nastavne discipline Finansije prezentiram osnovna teoretska i praktična rješenja koja se odnose na funkcionisanje monetarnog sistema. godine do danas. učine život lakšim i boljim. Istovremeno sam želio da približim teoretska i praktična znanja svima onim koji žele znati više o novcu i institucijama novčanog. u struktarama zakonodavne i izvršne vlasti: općina Srebrenik i Tuzla.Predgovor Kako već dvije decenije izvodim nastavu na nastavnoj disciplini Finansije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli opredijelio sam se da studentima i široj čitalačkoj publici pripremim ovu publikaciju. Period od 1992. godine iz područja finansija i kako sam od 1990. Naime. Bosna i Hercegovina želio sam kontinitet bavljenja monetarnom i fiskalnom politikom dopuniti i novac. Federacija Bosna i Hercegovina i Republika publikacijama iz ove oblasti. Bosni i Hercegovini kao suverenoj državi. vatra i kotač su osnovna civilizacijska saznanja koja su pomogle čovjeku da stručnu 7 . Tuzlanski kanton.

kriminalistike. Kako je ova publikacija obrađuje veoma složenu materiju poželjne su dobronamjerne primjedbe na rukopis kako bi došlo do daljeg oblikovanja istog. Posebnu zahvalnost dugujem kolegi Alenu Džafiću. Poznavanje novčanog i bankarskog sistema kao segmenta monetarne politike daje mogućnosti daljih produbljivanja znanja iz oblasti finansija: javnih i monetarnih. i drugih visokoškolskih institucija). te postizanje kvaliteta sadržaja koji će biti prihvatljiv širokoj čitalačkoj publici.Nadam se da će ovo „štivo“ biti potrebno i nosiocima ekonomske politike na svim razinama vlasti. Upravo zato važno da se ova materija nađe u sklopu nastavnih programa (studija ekonomije. diplomiranom ekonomisti.Tranzicija privrednog sistema u Bosni i Hercegovini dovešće do novog pristupa u poslovanju u kome će finansijske institucije biti glavne institucije preko kojih će se odvijati poslovne transakcije prema novim pravilima i širokim mogućnostima. prava. a posebno stručnjacima koji se susreću u svakodnevnoj praksi sa novcem i institucijama bankarskog sistema. kao i velikom pregaocu i privredniku Džafić Nazifu. kako bi studenti ovladali ovom složenom materijom. mom prijatelju. koji mi je stalno bio „ pri ruci“ u toku pisanja teksta i pomagao u tehničkoj pripremi publikacije. koji me stalno 8 . S toga se nadam da će ova publikacija poslužiti širem krugu čitalaca. Upravo poznavanje snage novca i finansijskog tržišta pruža mogućnosti izbora instrumenata ekonomske politike.

kolegama i svim prijateljima. Neka to bude i poruka mojim studentima. kao asistent pripravnik. Na kraju. davne 1979. zahvaljujem dragom Bogu što mi je dao snagu i um da realizujem njegovu prvu poruku: Uči – Spoznaj. Veliku zahvalnost dugujem kolegi profesoru dr Vidaković Slobodanu sa kojim sam počeo saradnju na Ekonomskom fakultetu u Brčkom. računovodstva i revizije kao i prijateljski odnosi koje u svakom vremenu njegujemo i razvijamo. avgust 2007. višim asistentimasa Ekonomskog fakulteta u Tuzli. docent .ohrabruje i postiče na rad. godine 9 . godine i sa kojeg me veže profesionalna saradnja iz oblasti finansija. Snaga je u dobroj namjeri i moralu. mr Seniji Nuhanović i mr Emiri Kozarević sa kojima uspješno sarađujem u izvođenju nastave i čiji rad pratim i pomažem kako bi one nastavile ovaj započeti posao. Nadam se da sam i ja na pravom putu na kojem se svaki čovjek nalazi nastojeću u životu činiti dobra djela i da sam dijelom ispunio potrebu i obavezu da drugog podučim i da ga uputim u dobar i koristan posao. kao i mr Adnanom Efendićem. koji je ujedno i recezent ove knjige. višim asistentom. To je prije svega saradnja sa dr Đonlagić Dženanom. Tuzla.Svakako trebam spomenuti iskustvo koje sam stekao izvođenjem nastave na Ekonomskom fakulteu u Sarajevu i saradnju sa kolegama sa kojim sam realizirao nastavu iz predmeta Finansija. Isto tako želim zahvaliti svojim saradnicama i koleginicama.

strijele. Nastanak novca kao sveopšte mjere vrijednosti roba vezan je za potrebe razmjene proizvoda. odnosno njeni pojedini elementi pojavili su se vrlo rano. suha riba. Finansije. kredita i bankarstva. u istorijskoj prizmi. Novac se definiše kao specifična roba. krzno. Ipak. pirinač. šire značenje običnu se nazivaju monetarno-kreditnim finansijama. Novac se javlja već sa prvim začecima robovlasništva 610.Autor UVOD Zavisno od istorijskog trenutka i prostora u kome je funkcionisao pojam finansije primao je različite sadržaje. žito. U okviru nastavnih disciplina studija ekonomije finansije često se objedinjuju javne i monetamo-kreditne finansije i izučavanju u sklopu nastavne discipline Finansije. čaj. finansije obuhvataju državne. U užem značenju. ali njihova suština i definisanost bila je u direktnoj vezi sa nivoom društveno-ekonomske razvijenosti. Finansije koje imaju za predmet ovo drugo. Kao opšti ekvivalent se u početku javljaju: školjke. Potrebu za novcem su izazvale pojave privatnog vlasništva i društvena podjela rada. Ipak.000 godina prije naše ere. budžet i javne krcdite. 10 . platno. odlučujući značaj imao je nastanak države. koja se u razvoju robne proizvodnje izdvojila i trajno vrši ulogu opšteg ekvivalenta. stoka. U širem značenju. pojam finansije obuhvata izučavanje novca. ali ih ubrzo potiskuju metali. može se zaključiti da se pojam finansije upotrebljava u užem i širem značenju. odnosno javne prihode i rashode.

zlato je moglo postati novac samo zato što je i ono roba. tj. Iz činjenice da u prometu mogu cirkulirati i sredstva plaćanja čija stvarna vrijednost nije jednaka nominalnoj razvile su se prvo banknote ili novčanice. 30 %. bakar. certifikate koje su na početku glasile na ime. posebno zlata (djeljivost trajnost. nikl.proizvod ljudskog rada i predstavlja odredjenu količinu ljudskog rada. One su se mogle u svakom momentu zamijeniti u zlatni novac odgovarajuće vrijednosti. 11 . Ovaj sistem (zlatno važenje) je funkcionisao do prvog svjetskog rata. U početku je od banke traženo 100 % pokriće. Ipak. papimi novac kao zakonito i definitivno sredstvo plaćnja. Novčanice su se pojavile iz potrebe prometa. a zatim i papirni novac. Država je odredjivala emisionoj banci odnos zlata koji služi kao pokriće i količine papirnog novca koje stavlja u opticaj. Onog momenta kada je princip zamjenljivosti novčanica za z1ato ukinut (sistem pokrića).pojam talizam). tj. lako prenošenje. srebro i zlato (zlatni kovani novac . a nalazila se u trezorima emisionih banaka. Osobine plemenitih metala.ali je ubrzo napušten takav zahtjev pa je tražen manji procenat. Ovo svojstvo zamjenljivosti naziva se konvertibilitet. 40 %. Pojam bimetalizam vezan je za period kada su kao sredstvo razmjene služili metali: gvožđe. čuvanje) izdvojili su zlato kao najpraktičniju novčanu robu. kada je njen imalac izgubio pravo da za njih dobije metalni novac one gube dotadašnji karakter surogata novca i postaju novac. kovanje.naročito plemeniti. Zlatno pokriće je bila ođredena količina zlata koja je služila kao osnova za izdavanje papirnog novca. pa i manje. tj. naime trgovci su svoj metalni novac povjeravali bankama a ove su im izdavale potvrde.

knjižni ili skripturalni novac koji predstavlja sva novčana potraživanja kod banaka. u gradovima sjeverne Italije pojavljuju se bankari. Glavni zadatak banke je da slobodni kapital i novčana sredstva prikupi i da prikupljena sredstva pozajmljuje drugima. Rađaju se: Amsterdamska banka (XVII vijek) koja se bavila depozitnim poslovima i trgovinom plemenitim metalima. Danas najstarija banka je Bank of England. a u Rimu su se zvali argentali. Žiralnim novcem se u svijetu vrši i preko 90 % svih plaćanja. U srednjem vijeku. Banke su institucije koje se profesionalno bave uzimanjem i davanjem kredita.godine (Casa di san Giorgio).godine prije naše ere. 12 .Na temelju papirnih novčanica razvio se žiralni. U savremenom svijetu žiralni novac ima vrlo značajnu ulogu i u strukturi novčane mase zauzima dominantnu poziciju. Time je izvršio plaćanje. Žiralni novac nastaje polaganjem gotovog novca banci ili odobravanjem kredita. godine. (naziv banko -klupa za kojom se obavljaju ti poslovi) koji mijenjaju novac i primaju ga na čuvanje. Prve banke su nastale još u Babilonu oko 3000. zatim Hamburška 1619. kasnije počinju davati i kredite. godine. i Štokholmska banka 1650. Prva banka osnovana je u Đenovi 1407. koji su i pozajmljivali novac. U Grčkoj je bio razvijen mjenjački posao koji su obavljali trapezari. Razvoj bankarstva doživljava procvat u velikim gradovima. osnovana 1694. Razvoj bankarstva povezan je sa nastankom i razvojem novca. Vlasnik žiro-računa daje banci nalog za prenos (ili ček) i banka na osnovu toga naloga preknjižava naloženu sumu i prenosi je na drugi račun.

godine. Ksenofana i Aristotela koji su se bavili problematikom državnih prihoda i njihove upotrebe. datira s početka XIX vijeka. godinc. Prve ozbiljne studije o finansijskim pojavama nailazimo kod antičkih mislilaca. Toma Akvinski (1225-1274. primanjem depozita kao i davanjem zajmova na bazi eskontovanih mjenica. i tek 1816.godine osnovana Ruska državna banka. arapski filozof. Nauka o finansijama kao samostalna nauka novijeg je datuma.) pisao je o opravdanosti poreza. 1820. godine osnovana je Narodna banka SAD kao emisiona ustanova. a u Bosni i Herccgovini prva banka je osnovana 1883. pravednosti prilikom oporezivanja. Po njegovom tumačenju zlato i srebro su predstavljali mjeru bogatstva.) izučavao je finansijske pojave kao posebnu naučnu disdplinu. godine u Sarajevu. kamatama i zelenaštvu.). U Rusiji je 1860.Prva emisiona banka je Engleska banka. 13 .godine u Ljubljani. U našim krajevima osnovana je prva banka pod nazivom Kranjska štedionica. bio je zagovornik trgovine i gradskih zanimanja.g. Njemački ekonomista Lorenc fon Štajn (1815 -1890.g. o zajmovima. Naučna misao o finansijskim pojavama javlja se ubrzo nakon pojave privatnog vlasništva. a protiv oporezivanja. U SAD razvoj bankarstva je bio pod uticajem evropskih zemalja. Prva francuska emisiona banka osnovana je 1800. Ibn Haldun (1332-1406.g. formirana je 1694. Bavila se emitovanjem obveznica. U Francuskoj. prvu banku je osnovao Džon Lo 1716. godine ali je ona ubrzo bankrotirala.

iz Francuske. te da država treba da usmjeri ekonomsku politiku u cilju prikupljanja što većih količina dragocijenih metala. Smit je tvorac poreskih načela i protivnik javnih kredita. imao je veliki uticaj na razvoj finansijske misli. kao reakcija na merkantilizam. koga treba da plaćaju vlasnici zemljišta u visini jedne trećine od prinosa.g). Smit. Najznačajniji predstavnik ove škole je Džems Stjuart (17l21780. Fiziokratska škola javlja se u Francuskoj. Rikardo (1772-1823. kamati. Slijedeći bitan korak je vezan za pojavu merkantilista.-1596. Zastupaju stanovište o jedninstvenom porezu. glavni oblik društvenog bogatstva. koja se razvila u Njemačkoj. porez na zamljište. Bio je pristalica opšte poreske obaveze i zalagao se za proporcijalno oporezivanje. smatrao je da postoji samo jedan porez.g) u djelu „Rasprava o porezima i kontribucijama“ pisao je o državnim prihodima i najboljem načinu njihove upotrebe. Kameralne nauke su finansijsku disciplinu tretirale u sklopu političke ekonomije. jer jedino ona daje čisti prinos.) je pored poreza obradjivao i 14 . bankama. a posebno porezima.). novcu i bankama. Rikardo i Mil o djelima o političkoj ekonomiji posvećuju veću pažnju finansijama. (ekonomski pravac . Bio je veliki protivnik državnih dugova. Kada se govori o osnovama finansijske nauke neophodno je pomenuti kameraliste. Oni razvijaju tezu da su zlato i srcbro. kreditu i porezima.Žan Boden (1530. u drugoj polovici XVIII vijeka.g.g.školu). Smatrali su da se produkt (proizvod) stvara samo u poljoprivredi. U svom djelu „Istraživanja o načelima političke ekonomije“ raspravlja o novcu. Pretstavnik klasične škole Peti (1623-1687. od kojih se pravi novac. Predstavnik ove škole Kene (1694-l774).

o II etapa je karakteristična po radovima koji su isticali značaj monetarne politike (tokom 60-ih god).). Monetarizam.teoriju novca.g. Sociološka škola finansijsku nauku posmatra dijelom sociologije i napominje nužnost njenog povezivanja sa svim drugim društvenim naukama. Psihološka i druge subjektivističke škole (Gracijani. kao škola makroekonomske misli. javlja se krajem 40-ih i polovinom 50-ih godina zahvaljujući radovima Miltona Friedmana koji je njen najznačajniji predstavnik.) je razmatrao ulogu motiva i socijalnih obzira. Razlikujemo 5 etapa u njegovom razvoju: o I etapa koja se vezuje za 50 – te godine i koju karakteriše nastanak teorije permanentnog dohotka i tražnje za novcem.g. Saks i drugi) insistiraju na progresivnom oporezivanju s obzirom na teoriju granične korisnosti. Djelom „Opšta teorija zaposlenosti. Njemačka istorijska škola sa predstavnicima Štajn. Savremeni razvoj finansija počinje sa Kejnzom (1883-1956. Patikina. Mil (1806-1883. Maršal. Fridmana. kamata i novca“ obuhvatio je osnove naukc o finansijama i to finansijsku politiku. 15 . odnosno fiskalnu i monetarnu politiku. Monetarni problemi posebno su tretirani u radovima teoretičara Fišera. Šefle i Vagner (druga polovina devetnaestog vijeka) je takodje dala doprinos razvoju finansijske naučne misli.

Stigler. nove klasične makroekonomije (tokom 70 –ih).. Meltzer. Kako je veliki broj ekonomista na sebi svojstven način doprinijeo razvoju ove škole. o predstavnici modernog monetarizma na čelu sa Fridmanom i njegovi sljedbenici Johnson. o Predstavnici atomske škole. Mundeli. Pigov. godine. o V etapa koju prati novog monetarizma tj. bez troškova koji će taj process pratiti.). Na osnovu inflatornih očekivanja monetarizam možemo podijeliti na: o Monetarizam prve vrste i o Monetarizam druge vrste. sve ih možemo svrstati u različite grupe te tako dobijamo sličnu hronološku podjelu monetarizma: o prethodnici monetarizma – tvorci kvantitativne teorije novca (Mercado.o III etapa nastaje sa uvodjenjem adaptivnih inflatornih očekivanja i prirodne stope nezaposlenosti (od 1967). o predstavnici Čikaške škole (Simons. o predstavnici nove Čikaške škole (Lucas. Hume. Knight i dr. i dr. kada monetarizam postaje dominantna ekonomska teorija. o IV etapa posle 1973. koji smatraju da inflaciju treba odmah otkloniti. Viner.). 16 . Fisher). Bruner i dr. Zatim sa stanovištva stabilizacione politike postoji sljedeća klasifikacija monetarističke škole: o Gradualisti koji se zalažu za postepeno otklanjanje inflacije.

Kada se mislilo da će kejnzijanizam uzeti primat i da će postati makroekonomska škola. dok drugi. Pokazuje se da se potrošnja ne kreće u zavisnosti od visine tekućeg dohodka. Ističu da na tražnju za novcem mogu uticati brojni faktori. uvode koncept permanentnog dohodka.Tražnja za novcem je uvijek stabilna. osporili sve stavove kejnzijanaca. Oni razlikuju kratki i dugi rok kao vremenske periode u kojem su u prvom neki inputi fiksni a u drugom se inputi mogu mijenjati odnosno varijabilni su. pojavili su se m o n e t a r i s t i.Prvi prave razliku izmedju kratkog i dugog roka i zastupaju adaptivna očekivanja. već zavisi od predviđanja o budućem dohodak. Po njima inflacija koja nastaje kao rezultat pretjerane emisije novca. mogućila je monetaristima da tvrde da je privreda stalno u ravnoteži i da se ta ravnoteža obezbjeđuje automatski preko fleksibilnih cijena i slobodnog tržišta. Teorijski postulati i ideje monetarizma se mogu definisati na sledeći način: Prvo. Drugo. polazi se od kvantitativne teorije novca kao stabilne agregatne funkcije tražnje za novcem. a najznačajniji su inflacija i permanentni dohodak. dohodci koji se očekuju. Tako novac. Ideja o permanentnom dohotku. održiva je čak i uslovima visoke inflacije i hiperinflacije. uvijek je novčani (monetarni) fenomen. umjesto koncepta apsolutnog dohodka koji je bio zastupljen kod kejnzijanaca. stabilna tražnja za novcem. ne uočavaju razliku izmđu|u dugog i kratkog roka i predstavljaju školu racionalnog očekivanja. na kratak rok djeluje na društveni prihod a dugoročno djeluje na 17 .

Takodje monetaristi uvode u teoriju pojam prirodne stope nezaposlenosti kao nivo odnosno stopu nezaposlenosti kojoj odgovara konstantna stopa inflacije. Adaptivna očekivanja ugrađuju u funkciju tražnje za novcem.Monetaristi se zalažu za aktivnu ulogu monetarne politike. Država je ta koja po reguliše i određuje pravila igre. slobodnoj tržišnoj igri i liberalističkoj politici. Slobodna ekonomska politika po njima podrazumeva jednu drugačiju ulogu države. Monetaristi jedino vjeruju u monetarnu politiku. U ekonomskoj politici monetaristi polaze od ideje da je privreda uvijek u ravnoteži tj. po monetaristima. Monetarna politika postaje prioritetnija u odnosu na fiskalnu. fleksibilni devizni kurs. Otklanjanjem budžetskog deficita ili smanjenjem ponude novca utiče se na stabilizacionu politiku. pojave koje se posmatraju u predhodnim periodima. Ideja monetarista je da državnu intervenciju treba ograničiti jer ako je ona prevelika može postati uzrok inflacije i može istisnuti privatni sektor sa tržišta. Cilj monetarista nije smanjenje socijalnih izdataka već i smanjenje troškova radne snage. da postoji stabilnost privrede zahvaljujući flksibilnim cijenama. U slučaju privrede u depresiji. Takva očekivanja se formiraju na osnovu prosječnih vrijednosti. a njen glavni instrument postaje upravljanje ponudom novca a ne kamatnom stopom. Fiskalna politika. je neefikasna jer omogućava rast inflacije i budžetskog deficita. rasta društvenog bogatstva i rasta agregatne tražnje i povećanja 18 . za slobodnu tržišnu igru i slobodno formiranje cijena.nivo cijena. u kojoj dolazi do pada cijena roba.

One se obično odnose na tražnju za novcem. ekonomsku politiku i slično. Najveće neodobravanje monetarističkih ideja i osnovnih načela dolazi od strane kejnzijanaca. vijeka. Profesor ekonomije postao je 1948. Tvrdi se da adaptivna očekivanja treba zamijeniti racionalnim. Na Univerzitet u Chicagu se vratio 1946. adaptivna očekivanja. sa 36 godina i te godine objavio rad A Monetarv and Fiscal Framework for 19 . Ističe se da permanentni dohodak nije adekvatno definisan i da ga je teško empirijski utvrditi da on nema toliki značaj na tražnju za novcem kao što to tvrde monetaristi. da je aktivna politika moguća i u dugom roku. teoriju inflacije. i doktorirao sa radom Revenue from Professional Practising. Ukratko o Miltonu Friedmanu Milton Friedman je najznačajniji makroekonomista 20. Bio je profesor Univerziteta u Čikagu i osoba koja je svojim mnogobrojnim radovima omogućila nastanak nove škole i jačanje njene pozicije. Friedman je nesumnjivo najznačajniji i najuticajniji makroekonomista 20. Tokom 30-ih godina Friedman je magistrirao u Chicagu i bavio se empirijskim istraživanjima u Nacionalnom birou za ekonomska istraživanja (NBER).Brojne kritike su upućene na koceptu prirodne stope nezaposlenosti. Prema tome.društvenog proizvoda. Rodjen je 1912 godine.vijeka i utemeljivač monetarizma. Uz Johna Mavnarda Kejnsa. monetaristi su dokazali da slobodno tržište automatski obezbedjuje prevazilaženje krize. koncept permanentnog dohodka.

U daljim radovima donosi zaključke koji su potpuno suprotni kejnzijanskim stavovima. empirijski i statistički potkrijepljen odgovor. U ovom članku osporava se Kejnsov koncept preferencije likvidnosti i uvodi stabilna funkcija tražnje za novcem. Zalagao se da moć vlade bude ograničena. isticao da prevelika državna intervencija svakako nije produktivna.Economic Stabilitv koji predstavlja prvi značajan otklon u odnosu na kejnzijansku ekonomiju. Knjiga je predstavljala ubjedljiv. a velika depresija iz 1929-1933. da je slobodna tržišna konkurencija djelotvornija od državne intervencije. u saradnji sa Annom Schwartz: A Monetary Historv of the United States. Autori su istakli da: odnos između monetarnih i ekonomskih promena je stabilan. promjene u ponudi novca prethode promjenama u stopi inflacije i društvenom proizvodu. 1867-1960. Restatement. Uvodi koncept permanentnog dohodka. isticao prednosti privatne svojine. Godine 1957. ponuda novca ima egzogeni karakter. Najznačajnije Friedmanovo djelo pojavilo se 1963. uslediće rad A Theory of the Consumption Function u kome se uvodi koncept permanentnog dohotka i napušta kejnzijanska funkcija potrošnje. na zaključke Radcliff-ovog komiteta iz 20 . U članaku “THE QUANTITU THEORY OF MONEY “ gdje se suprostavlja Kejnsovom konceptu preferencije likvidnosti i sa kojom je svakako usavršio kvantitativnu teoriju novca. te ističe da je velika kriza iz 1929 – 1933 nastupila kao posljedica vodjenja pogrešne monetarne politike Najznačajniji teorijski napad na Kejnzijanizam i postavljanje teorijskih osnova nove škole uslijedilo je sa člankom The Quantitu Theorv of Money: A. je posljedica pogrešne monetarne politike..

U svom predavanju 1970. efikasnosti ekonomske politike u dugom roku. Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je 1976. Friedmanov rad dolazi od adaptivnih inflacionih očekivanja.1959. na Londonskom univerzitetu The Counter-Revolution in Monetary Theory i formalno ističe poziciju Monetarizma u odnosu na Kejnzijanizam. formiranog u Velikoj Britaniji koji je zaključio u duhu Kejnzijanizma da novac nema značajnu ulogu za ekonomsku politiku i da je brzina opticaja novca nestabilna tokom vremena. što omogućava distinkciju dugog i kratkog roka i dokazuje neefikasnost aktivističke ekonomske politike u dugom roku. od kejnzijanskog modela. izrazio je Osnovna načela za koja se zalagao tokom čitavog svog intelektualnog i praktičnog rada: 1 NRU znači Natural rate of unemplovment (prirodna stopa nezaposlenosti). godine. U obrazloženju Nobelovog komiteta stoji: nagrada se dodjeljuje za doprinos monetarističkoj teoriji i stabilizacionoj ekonomskoj politici. U knjizi Capitalism and Freedom iz 1962. Taj rad uveo je koncept prirodne stope nezaposlenosti (NRU)1. 21 . Tom prilikom obznanio je čuveni rad The Role of Monetary Policv u kome je osporio kejnzijanski koncept dugoročne Philipsove krive tj. Friedman je 1967. Tokom 60-ih godina Friedman je sa svojim saradnikom Mieselmanom dokazao da je monetaristički model privrede bio bolji u predviđanju privrednih kretanja u SAD za 1961. je postao predsednik Američke ekonomske asocijacije. čime počinje period intelektualne dominacije Monetarizma.

uporno napadajući Federalne rezerve SAD i njihovu politiku čestih fluktuacija novčane mase. a vlada treba da kontroliše ponudu novca opredijeli za čvrsta pravila. o Smithova "nevidljiva ruka" efikasnija je od državne intervencije. bio je sajvetnik nekih vlada u vezi sa transformacijom centralno planskih privreda u tržišne privrede. i značajna socijalna pomoć siromašnima. ugovora privatne svojine i konkurentskog tržišta. o Ekonomske slobode. početkom 90-ih godina. i da se u ekonomskoj politici 22 . konkurentsko tržište i privatna svojina su preduslovi političke slobode.o Vlada treba da bude ograničena. a ne samo dobra. jer iskustvo pokazuje da vlada koja ima preveliku moć može da čini i loša. o Moć vlade treba da bude disperzovana i decentralizovana. o Privatni sektor je po prirodi stabilan. jer slabe privatnu inicijativu i dovode do neoptimalne alokacije ograničenih resursa. o Prekomjerna državna intervencija. država treba da promoviše privatni interes i individualne vrijednosti i preferencije. Friedman je napisao seriju radova o borbi protiv inflacije i ulozi stabilizujuće monetarne politike. prenaglašena fiskalna politika. U periodu tranzicije . na zaštitu unutrašnje i spoljne bezbijednosti. djela. kontraproduktivni su. zaštitu zakona.

PRVI DIO N OVČ AN I SISTEM 23 .

Promjene novčane mase 3. Pokazatelji likvidnosti Brzina opticaja novca Siva emisija novca Pranje novca 24 .2.8.1.3. Kredit i njegovo ekonomsko – monetarno značenje 1.1. Novčana masa u užem i đirem smislu 2. Multiplikacija depozita 2.PRVA GLAVA NOVAC I NOVČANI SISTEM 1.2. Razvoj novčanog sistema 1. 3. Papirni novac i sistem slobodnog važenja 1. novčanica ili bankota 1.2. Likvidnost 3. Kreditni novac 1. 3.9. Moneta. Papirni novac 1.3. 3.4.4.6.1.7. Funkcije novca 1. Novac kao produkt robne proizvodnje i prometa 1.5. Istorijski put razvoja novca¸ 1. Novčani opticaj i novčana masa 2.

pojavnih oblika novca. Pitanjima količine novca i novčanog sistema je vezano za zakonitosti koje se odnose na uticaj novčane mase na stabilnost ekonomskih tokova. ko sa njim raspolaže i kako djeluje na ekonomsku aktivnost. i to: sistem važenja (valuta). U monetarnoj teoriji se postavlja suštinsko pitanje kako se stvara novac. S toga se predmet najšire rasprave svodi na novac. sistem i instrumenti plaćanja. koristi zakonitosti ekonomskih tokova koji su sadržani u ekonomskoj teoriji. novčanog sistema. novčane institucije. Monetarno – ekonomska politika. Pristup izučavanja monetarno kreditne politike zasniva se izučavanju novčane cirkulacije. gdje se u središte stavlja novac kao cirkulirajuća kupovna moć. S toga se monetarna teorija tretira kao teorija o uticaju novca na ekonomske aktivnosti. kredit i kreditnu-monetarnu politiku kao instrument za razrješavanje privrednih problema. S toga je važno poznavanje predmeta izučavanja monetarne teorije. 25 . RAZVOJ NOVČANOG SISTEMA Monetarni sistem predstavlja podsistem privrednog sistema u okviru kojeg se reguliraju pravila ponašanja. platnog sistema i opštih pitanja koja su vezana za stabilnosti novca i funkcije bankarskog sistema i instrumente monetarno-kreditne politike. kao dio ekonomske politike.1.

1.kreditna politika. o povezanost novca sa finansiranjem javnog sektora.1992. o povezanost tražnje i obima proizvodnje. o povezanost novca. sistema i politike koji predstavljaju osnovne indikatore u realnom sektoru ekonomije.Zagreb. raspodjeli dohotka i bogatstva posmatramo kao pojavne oblike ekonomske strukture. Informator. Predmet istraživanja monetarne teorije2 polazi od izučavanja novčanog opticaja i uticaja na probleme štednje i investicija.kreditne politike i promjene novčane mase. Povezanost teorije novca sa makroekonomskom teorijom dovodi do pretvaranja novca u vrlo snažan instrument državnog intervencionizma i integracijom problema novca u probleme makroekonomije.Monetarna teorija istražuje: o povezanost monetarno. stabilnost dohotka i zaposlenost. deveto izdanje.bankarskog sistema se dovodi u vezu sa monetarnom teorijom preko veza unutrašnjeg novčanog opticaja i međunarodnih monetarnih odnosa.. cijena. o povezanost novčane mase i efektivne tražnje roba i usluga. Realni sektor ekonomije posmatramo kroz strukturu: privrede. Promjene u nacionalnom dohotku. kamata i investicija. dohotka i kamatnih stopa. stanovništva i javne potrošnje. Bankarski sistem kao podsistem monetarno. 26 . Antun Šokman: Monetarno.zaposlenosti i dohotka. zaposlenosti proizvodnih faktora. S toga se 2 Ivo Perišin. str.

Istorijski put razvoja novca Kako je savremeni novac je složena ekonomska kategorija koji obuhvata sve novčane oblike u njihovoj dinamici i njihovom uticaju na privredna kretanja. o kikiriki – Nigar. 27 .1. poslovne banke.3 Različiti pojavni oblici novca bili su obilježje perioda i regiona.godine. Monetarno. posebno u platnim i finansijskim transakcijama. o urme . Izlaganja o novcu polaze od njegovog istorijskog puta kroz koji je on prošao da bi se mogla shvatiti njegova uloga u savremenoj privredi.kreditna politika je snažno povezana sa svjetskim ekonomskim odnosima.prilikom izučavanja monetarno-kreditne politike mora obratiti posebna pažnja na položaj institucija bankarskog sistema i to: Centralna banka. o jelenska koža .Kina.Oaza Siwa. 1. o zrno bibera . Beograd. Svjetska banka i ostale međunarodne finansijske institucije. Novac je stariji od onog što danas nazivamo državom.Peru. Tako naprimjer pojavni oblici robnog novca bili su: o žitarice – Egipat. 2000. To ukazuje na povezanost između monetarnog sistema i politike zemlje sa Evropskim monetarnim sistemom i Međunarodnim monetarnim sistemom. str. Sadržaja izučavanja monetarne teorije vezana za novac.107. 3 Volfram Engels: Kapitalizam i njegova kriza-O zlouptrbi novca i bedi finansijskih tržišta. Međunarodni monetarni fond.

o so . Naročito aktivna uloga je bila države. «podrezivane».Koreja.o svila . Kovanice su bile napredak.Kina. tako da su kovanice «kvarene» tj. Na ovaj način i trgovina je bila jednostavnija. kao što su zlato i srebro. Napredak je uslijedio u oblasti kovanog novca kada se isti mogao kovati prema preciznoj težini i zaštiti u obliku vijenca na ivici novca. Zlato i srebro se lakše prenosilo. Novčanica je nastala kao depozitni certifikat. Novčanica predstavlja svaki oblik novca koji se pojavljuje u 28 . Prvi novčani oblici u srebru pojavili su se u Kini.školjke. krzno životinja. kao neki oblik potvrde. o i mnoge druge robe kao što su npr. o čaj . o pirinač . uvidjele su da kovine posjeduju zadovoljavajuće osobine robnog novca. o orah – Tibet. Praksa kvarenja kovanog novca se nastojala spriječiti.Mongolija. Naprednija društva koja su mogla proizvesti i preraditi rijetke metale. Prve kovanice su imale nedostatak jer su se njihove ivice mogle lahko strugati. međutim sa razvojem novčanog sistema ona je dobijala nove oblike.Kina. o svila .Etiopija. stoka i slično. bili su trajniji i prepoznatljiviji i bilo je moguće mjeriti njihovu čistoću kao kovine tako da su se mogli standardizovati i po težini i čistoći. jer su predstavljale premjereno parče metala na koji je bio utisnut žig.

Izdavanje novčanica za banke postaje unosan posao. Jedino teorijsko ograničenje moglo je biti da se bankama ograniči kontigent novca. Uvijek je postojalo ograničenje kada je se vršilo kontigentiranje bilo u zahtjevima privrede koja se stalno žalila da je snadbjevanje novca kruto i da emitent neudovoljava potrebama za novcem. jer je količina novca bila ograničena količinom zlata. Veća fleksibilnost u emisiji novca očekivala se od centralne emisione banke. Novčanica je nastala kao posljedica saznanja da nominalna vrijednost novca u prometu može odstupati (više ili manje). Emisiona politika koja je vođena od pojedinih država često je dovodila do propadanja monetarnog sistema. bez obzira na postanak. Na ovaj način banke su proširile kreditni potencijal jer su višak novčanica u odnosu na količinu raspoloživog plemenitog metala mogle da plasiraju uz kamatu. Sve do prvog svjetskog rata novac je u suštini bio u obliku plemenitog metala. značenje i pravnu normu. jer su izdate novčanice bile obezvrijeđene i gubile su obilježja sredstva plaćanja. Ovo otkriće banaka sa novčanicama posebno je nastojala iskoristiti država. Problem sa papirnim novcem je u tome što se mora strogo kontrolisati količina novca koja je u opticaju. Novčanice su bile dokumenat koji su ručno ispisani na predhodno oštampanim formularima. Banke su mogle da puste u promet više novčanica nego što su imale plemenitog metala. 29 .obliku papirne ceduljice. tako da su ih koristili samo bogati ljudi. Taj zahtjev kod metalnog novca nije postojao. i u prvo vrijeme su glasile na srazmjerno velike sume. zato što banke nisu mogle da računaju da će vlasnici novčanica iste zamijeniti za plemeniti metal. kojoj uvijek nedostaje novca.

treće izdanje. 1. David D. Pad kupovne moći novca uslijed promjena cijena ne znači da se isti ne prihvata u 4 Roger LeRoy Miller.o. papirnih novčanica. Novac kao produkt robne proizvodnje i prometa Uslov postojanja papirnog novca je prihvatljivost pri razmjeni roba i usluga. Samo korištenje reprezentativnog novca bilo je korisnije. U procesu razmjene vrijednost novca je kao ekonomska vrijednost svake druge robe ili usluge. Mate d. Pojava i razvoj papirnog novca ne znači da centralne banke više nemaju zlata.13. mogućnosti da se kupi određena količina robe. 30 . tj.o. Kupovna moć novca se određuje u procesu razmjene.4 To praktično znači da je usvojen robni standard.Korištenje kovanica..2. bankota i li drugih oblika novčanih znakova predstavlja evoluciju jedne ekonomije. odnosno funkcionalnije. Osnova takvom povjerenju je u ranijim transakcijama koje su se odvijale bez problema. Korištenje papirnog novca je mnogo jeftinije i lakše. Zagreb. punovrijednom monetarnom sistemu jednak Papirni novac u je punovrijednim kovanicama. već jednostavno što vlasnici papirnih novčanica iste ne mogu da zamijene u zlato. str. prevod. jer je smanjivalo transakcione troškove transfera velikih suma novca u zlatu i srebru. 1997. Papir je novčani znak koji sam po sebi nema vrijednost kao roba. Prihvaćajući valute i čekove pojedinac vjeruje da će biti u mogućnosti razmijeniti iste za drugu robu i usluge. ali ipak predstavlja ukupnu količinu punovrijednog novca koji postoji. VanHoose: Moderni novac i bankarstvo.

31 . Postoje dvije vrste novca: o robni i o fiducijarni novac. u promet se stavlja ona koja mijenja kupovnu snagu naniže. odnosno važećeg novca. očuvanja vrijednosti. a zadržava ona koja ima stabilnu kupovnu snagu. Novac je ono što je prihvaćeno i koristi se u procesu razmjene. To praktično znači da se jedan dio aktive drži u robama. uključujući i količinu novca. U slučajevima kada se javljaju dvije valute.a jedan dio u novcu. obračunska jedinica i zaštita za odgođeno plaćanje. U sistemu papirnog važenja centralna banka izdaje fiducijarni novac. uz nastojanje da se sačuva realna kupovna moć pojedinca.procesu razmjene. Novac predstavlja najlikvidniji dio imovine. U osnovi fiducijarnog novca je vjerovanje u prihvatljivost novca. da će biti prihvaćen u plaćanju roba i usluga. Povjerenje u važeći monetarni sistem je istovremeno povjerenje u postojeći sistem proizvodnje i razmjene i povjerenje u monetarnu vlast da nastoji očuvati kupovnu moć valute. Očekivani pad vrijednosti novca može uticati na vrstu aktive koju će pojedinac držati. Fiducijarni novac je monetarni standard prema kojem neka valuta nema podlogu ni u čemu osim u javnom povjerenju. odnosno u vjeri da se može zamijeniti u dobra i usluge.

Nedostaci ekonomije koja koristi barter: o očuvanje opće kupovne moći.Poželjne osobine novca su: o prenosivost. Direktna razmjena neke robe i usluge za drugu robu i uslugu naziva se barter. Kako tržišnu privredu karakteriše proces razmjene koji se obavlja pomoću novca (opšti ekvalent vrijednost) nužno je istaći da iako novac 32 . Barter je razmjena bez upotrebe novca. o nepostojanje zajedničke mjere i vrijednosti. o standardizovanost. mogućnosti da se plati novcem kao najlikvidnijim oblikom robe. U sistemu savremene proizvodnje i prometa sačuvali su se određeni oblici bartera kao oblika razmjene radi prevazilaženja problema likvidnost. sve vrste novca imaju navedene poželjne karakteristike. U sistemu papirnog novca. o nepostojanje obračunske jedinice. tj. o trajnost. o prepoznatljivost. Povijest je dokazala da promet postoji i bez novca. takozvana nemonetarna ekonomija. o djeljivost.

Proces razmjene se može predstaviti kroz odnos N.R-N. 1. koji postaje sredstvo razmjene u modernoj privredi. o obračunska jedinica –mjera vrijednosti.predstavlja simbol on utiče na tokove reprodukcije i putem njega se stvaraju realne vrijednosti. Stabilnost novca iskazanu kroz njegovu kupovnu snagu i znak povjerenja u sistem važenja je preduslov funkcije novca kao sredstva za očuvanje vrijednosti. Problem se javlja kako proces društvene reprodukcije snadbjeti dovoljnom količinom novca. Novac kao sredstvo razmjene znači da će sudionici u platnom prometu prihvatiti kao sredstvo plaćanja. se javlja u njegovom značenju novca kao sredstva za zgrtanje blaga i svjetskog novca. a da isti ne izazove procese opadajuće kupovne moći novca. o sredstvo očuvanja vrijednosti.3. o sredstvo odgođenog plaćanja. Novac kao sredstvo očuvanja vrijednosti. a R za robu. Funkcije novca Novac ima četiri osnovne funkcije: o sredstvo razmjene. Pojedinac može prodati proizvedenu robu za novac i kupiti novu robu. Porastom obima proizvodnje i prometa raste i značaj novca. 33 . gdje je N oznaka za novac.

Količina novca je određena prema potrebama privrede. Ukoliko postoji uravnoteženi odnos između količine novca u opticaju i obima proizvodnje i prometa. a ne u vlastitim monetarnim jedinicama. pošto ga je država proglasila definitivnim sredstvom prometa i plaćanja.4.Novac kao mjera vrijednosti ima sadržaj kao i svaka druga roba. DM ili EURO. Vrijednost papirnom novcu je određena robama i masom roba koje mu stoje nasuprot. Kako nema svoju unutrašnju vrijednost. USA dolar. Kada dospije dug isti se iskazuje u dolarima. Postoji mišljenje da se u ugovoru može predvidjeti vraćanje duga u zlatu prije nego u nacionalnoj valuti. npr. njegova vrijednost je određena prometnom funkcijom. Novac kao obračunska jedinica. kao i efikasno monetarno 34 . Najčešća se vrijednost nominalnog duga izražava u sredstvu plaćanja koje nije nacionalna valuta nego može biti izraženo u stranom sredstvu plaćanja koje predstavlja stabilan novac. 1. Papirni novac i sistem slobodnog važenja Moderni novčani sistem papirnog novca shvatamo kao novac bez svoje unutrašnje vrijednosti i bez metalnog pokrića i bilo kake veze sa zlatom. Novac kao sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja je u funkciji razmjene i računovodstvene jedinice. Preko obračunske jedinice kao mjere vrijednosti omogućuje se sudionicima u ekonomskim transakcijama da uporede relativne vrijednosti različitih roba i usluga. markama ili eurima. je u funkciji iskazivanja vrijednosti obima privredne aktivnosti i stečenih materijalnih dobara.

Iako postoje različiti načini na koji se može ostvariti monetarna i cjenovna stabilnost neosporno je da je ista izvor ekonomskog prosperiteta. Guortni. Za utvrđivanje stabilnog monetarnog sistema potrebno je utvrditi određene principe: o Prvo. Ričard L. o Drugo. centralna banka mora biti odgovorna za održavanje stabilnosti cijena. str. 5 35 . Strup: Ekonomija i prosperitet. 51. u uslovima ukinute konvertibilnosti za zlato.5 Džejms D. 1996. prevod – Institut ekonomskih nauka Beograd.upravljanje. Papirni novac je nastao radi potrebe olakšavanja prometa.Monetarna stabilnost: Inflatorna monetarna politika daje pogrešne cjenovne signale i podriva tržišnu privredu. odrazi na stabilnost cijena. centralna banka mora biti odvojena od političkog autoriteta. ne postoji opasnost da se postojanje papirnog novca. Da bi se spriječile zlouptrebe sa novcem ulogu regulacije preuzimaju centralne banke pod kontrolom države. Kako u sistemu slobodnog važenja ne postoji obaveza konverzije novčanica u zlato dolazi do izražaja banaka koje imaju mogućnost širenja ili stezanja novčanog opticaja prema potrebama proizvodnje i prometa.

Materijalni predstavnik novca se mogao lahko pretvoriti u određenu količinu zlata ili srebra ili drugog metala koji je koristio kao novčana roba. Novčanica postaje surogat pravog novca nastao zbog potrebe prometa. Moneta. Papirni novac je bio u obliku potvrde da će biti isplaćen naznačen iznos. Surogati novca su zamjena za novac. novac postaje snažno sredstvo ekonomske politike.1. Izdavanje banknota i njihovo postepeno odvajanje od zlata omogućilo je bolje snadbjevanje prometa novčanim sredstvima. na bazi deponovanog zlata bankari su izdavali pismene cjeduljice koje su glasile na određenog bankara u nekom udaljenom mjestu. Ovim. Banknota se pušta u promet u visini deponovanog zlata kod banke i neograničeno je konvertibilna u zlato. Kada država zakonski ukida konvertibilnost banknota u zlato ista se pretvara u papirni novac sa tečajem i postaje zakonski definitivno sredstvo plaćanja. Iz ove papirne ceduljice razvila se banknota. ali i stalni faktor opasnosti za pojavu inflatornih kretanja. 36 . novčanica ili banknota Novčanica predstavlja surogat novca koja se pojavljuje u obliku papirne ceduljice.5.

Korištenje mogućnosti odgođenog plaćanja može biti autonomno u slučaju nabavke robe sa utvrđenim rokom plaćanja bez kamate ili pak plaćanja sa rokom uz kreditni odnos. Praksa razvoja privrede je stvorila bankarski novac kao što je stvorila novčanicu i mjenicu.Kreditni odnos između dužnika i povjerioca se zasniva na povjerenju gdje se pojavljuju kreditni instrumenti u obliku mjenice ili obveznice. U postupku razmjene robe novac može biti zamjenjen mjenicom. kao oblika kreditnog novca. 37 . Kredit predstavlja kupovnu moć koja se posuđuje. Sistem bankarskog novca poznat je pod nazivom žiralnog ili depozitnog novca. Kreditni novac Novac predstavlja najlikvidniji oblik imovine. Potpuno razumijevanje kredita uključuje i pitanje kamate koja predstavlja cijenu korištenja novčanih sredstava.6. odnosno cijenu neplaćanja najlikvidnijim oblikom odmah i plaćanja u produženom obliku. znači njeno pretvaranje u drugi oblik kreditnog novca. Kredit nadomještava nepostojanje novca i omogućuje da se promet i dalje odvija. a prilikom eskontovanja mjenice dolazi do pretvaranja kreditnog novca u papirni novacnovčanicu. Sa monetarnog gledišta mjenica znači pretvaranje robe u oblik kreditnog novca. a to je bankarski kredit.1. Eskontovanje mjenice. Mjenica je instrument kredita koja služi za obezbjeđenje plaćanja u novcu i za razliku od novčanice ne postoji obaveza primanja za izmirenje obaveze. Razvojem mjenice stvara se novo prometno sredstvo koje je nastalo kreditom.

Na ovaj način se vrši plaćanje sa računa trasanta na račun remitenta. Novčanica kada postane zakonski i definitivno sredstvo plaćanja sve više biva potiskivana depozitnim novcem koji se iz novčanog surogata pretvara u novac sa svim karakteristikama savremenog novca. pri čemu ne dolazi do isplate u gotovu nego do upisa u knjigama na jednoj strani . Vlasnik depozita isplate vrši izdavanjem naloga za prenos. Depozitni novac je savremeni oblik novčanog surogata. Najveći obim prometa danas se obavlja pomoću depozitnog novca. Znači depozitni novac predstavlja najsavremeniji oblik kreditnog novca. Savremeni kreditni novac u obliku depozitnog novca obavlja pojedine novčane funkcije isto kao i papirni novac: o obavlja funkciju prometnog o platežnog sredstva o funkciju štednje novca. dok žiralni novac ima polazište u njegovom kruženju sa računa na račun. koji je potisnio sve ostale oblike novca i postao najznačajniji. U analizi savremenih novčanih sistema udio gotovog novca u 38 .koja ima odliv novčanih sredstava i drugoj . Depozitni novac Naziv depozitni novac dolazi od toga da sredstva figuriraju kao depozi. Depozitni novac predstavlja slobodno raspoloživa sredstva na računima banaka koja su odmah plativa – po viđenju ili na poziv.1.koja ima priliv novčanih sredstava.7.

mjenice i bankarskog kredita. tj. depozitni novac ne može biti bez bezgotovinskog platnog prometa. da ukoliko dužnik ne bude imao sredstava da će banka izvršiti definitivno plaćanje. Postupak eskontiranja je pretvaranje robnih kredita u definitivni novac. Bezgotovinski platni promet je uslov za postojanje depozitnog novca. Obrnuta situacija nije moguća. Zagreb. Kredit značenje i njegovo ekonomsko .godine. Ovim činom bančina obaveza plaćanja počinje da cirkulira kao novac. Anton Šokman: Monetarno-kreditna politika. o da istovremeno dolazi do kreiranja novca u obliku surogata novca. 1992. dok se glavna masa novca nalazi u obliku depozitnog novca.8. strana 55.monetarno Kreditni novac izrasta neposredno iz robnog prometa i tek naknadno biva regulisan od strane države. Informator.novčanom opticaju se smanjuje.6 1. Ovdje se javljaju dva istovremena procesa sadržana u funkciji kredita: o da podrži obavljeni promet. ali se može dogoditi da bezgotovinski platni promet postoji a da nema depozitnog novca. Proces se odvija između dužnika i povjerioca gdje se mjenica javlja kao instrument obezbjeđenja za obećana plaćanja. tj. 6 39 . Ivo Perišin. odnosno garant. Banka se javlja kao akcept.

Promjena se dešava u slijedećem obliku:7 A Zajmotražilac X (1) kredit kod banke 100 P A Banka. to stanje je iskazano u knjigama zajmotražioca na slijedeći način: A Zajmotražilac X P A Banka odjel kredita P Dug prema banci 100 Kredit kod banke 100 7 Isto. Zajmotražilac «x» kojem je odobren kredit je dužnik prema banci. str. 40 . str. a banka obavezu.odjel kredita P «depozit» X-a 100 Zajmotražilac ima potraživanje.32.

1 Monetarna funkcija banke Grafik br.2 Stvaranje kreditnog novca 41 .Grafik br.

. od kojih je jedna kreditna kartica.. Sistem plaćanja će preći na plastične kartice................ Pitanje stvaranje kredita postaje centralno pitanje monetarne politike......... P i Odobravanjem kredita stvara se novac.. Uloga kredita je vezana sa razvojem robne proizvodnje i rezvojem modernog bankarstva................ Sadržaj mjenice je: MJENICA X /transant/ Platite na dan.. Y /remitent-u/ ili po njegovu naređenju sumu.... 42 ...... Dakle kredit ima sve veće ekonomsko i posebno monetarno značenje...... iste potpuno će biti zamijenjene sa čekovima ili doznakama. a kredit odobravaju banke. Plaćanje se vrši prenosom sredstava sa računa na račun... Kao što u razvoju novčanog sistema predstavlja napredak uvođenje novčanica u platni promet....Grafički prikazi ukazuju na mehanizam stvaranja kreditnog novca i monetarnu funkciju banke u kreiranju novca..... druga « POS « kartica sa memorisanim kodom ili lozinkom. Tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućuje bankama da stvore kredit. Odobravanjem kredita banka vrši upisivanjem u knjige a ne isplatom gotovog novca...

Multiplikacija depozita se temelji na početnom depozitu Do i obavezne rezerve OR i rezervne likvidnosti RL.9. Multiplikacija depozita na nivou ukupnog bankarskog sistema se može iskazati na slijedeći način: o Do = 1000 KM o R = 20% Multiplikacija i ekspanzija kredita nakon izvršenih transakcija na računima banaka: o D = maksimalni iznos kredita 43 . Isto tako od povećanja depozita preko polaganja na račun transakcionih i štednih depozita doći do povećanja kreditnog potencijala. Multiplikacija depozita Multiplikacija depozita čija je druga strana kreditna ekspanzija zasniva se na aktivnosti banke koja prima fiducijarni depozit i zadržava dio kao rezervnu likvidnost koja je obično utvrđena od strane centralne banke. Ako se snizi stopa obavezne rezerve kreditni potencijal će se povećati i obrnuto. maksimalni iznos kredita koji banka može odobriti a da ostane likvidna.1. Višak sredstava iznad rezervne likvidnosti predstavlja kreditni potencijal.

2 D = 5. R= 0. Na bazi izračunate kreditne multiplikacije i ekspanzije moguće su slijedeće varijacije: o sa pretpostavkom kada je rezerva likvidnost maksimalna i kada je R = 1. depozitna multiplikacija bi iznosila maksimalno.000 KM.000 KM dobija se maksimalni iznos kredita. U odnosu na incijalni depozit od 1000 KM maksimalni iznos ekspanzije kredita je 4. o sa pretpostavkom kada nema rezerve likvidnosti.Unošenjem ovih veličina u formulu: D = Do 1 R D = 1000 ∗ 1 0 . 44 . tada ne bi bilo multiplikacije.

što znači da nema zadržanog gotovog novca. Sead Kreso: Finansije-pregled predavanja. T = (1/r) (B).1.8 Na istom primjeru gdje smo izračunali kreditnu ekspanziju uvrstićemo i korekciju: o s = 0. o ako u odnose unesemo izraze B . 25. o omjer C: T= s = 1:10. 8 45 . tada je.monetarna baza.. 2001. Monetarno-kreditna politika. Ekonomski fakultet Sarajevo. Tvremenski depozit. koji upućuje na zaključak da će se svaki vremenski depozit nastao u procesu kreditne multiplikacije biti umanjen za iznos zadržanog gotovinskog novca. T=(1/r) (B-C) B = rT+C A) i T = (1/r) (B – C) U slučaju kada je C= 0. i Tn koji označava vremenski depozit. B= rT+C . dobija se na bazi odnosa C koji označava iznos zadržanog novca. što nas vraća na raniji odnos koji smo dobili preko izraza: D = (1/r) Do. str.Dalja razrada modela polazi od analize slučajeva kada se odobreni bankarski krediti zadržavaju u novčanom obliku od strane stanovništva.

Rezultat je sasvim logičan i mogao bi se dovesti u vezu sa dodatnom likvidnošću koja se zadržava mimo propisa centralne monetarne vlasti.B) U slučaju kada je C naspram vremenskom depozitu 1:10 ili 10%.000 KM.33 KM.2+0. Ta granica koja je određena sa principom likvidnosti naziva se formalnom granicom kreditne ekspanzije. Ekspanzija bankarskog kredita pored ekonomske ima i formalnu granicu. što znači da na svakih 100 KM depozita stanovništvo drži 10 KM u gotovom novcu. dobili bi vrijednost za T u novom odnosu: T= 1 (0. 46 . U svakom slučaju se smanjuje monetarna baza i postavlja teoresko i praktično pitanje granica ekspanzije. te da je r = 0. Bankarski sektor po prirodi djelatnosti nastoji obezbijediti što veću kreditnu ekspanziju.333. Svaka banka zadržava jedan dio stvorenih depozita u gotovini da bi sačuvala ili obezbijedila likvidnost.2 i da je s= 0. Formalna granica je određena stopom zakonske ili empirijski utvrđene rezerve likvidnosti u gotovini. Logično radi se o principu rentabilnosti koji je u korelaciji sa principima likvidnosti i sigurnosti. Na osnovu ranijeg primjera i veličina da je D= 1.1.1) (1000) = 3.

. .......………......30 rezerva likvidnosti………………………… ………… ...13 Do…………………….20 Dv…………………………………….. do kakve bi promjene mogućeg iznosa kredita u tom slučaju došlo? Rješenje 1.. 3 (0..30% fondovi banke………………………………....13 Do……………………………………………………. pošto bi u hipotetičkom slučaju došlo do smanjenja obavezne rezerve sa 15 na 12.…………………. a) Koliki je mogući iznos kredita ako imamo sljedeće podatke: Primljeni oročeni depoziti……………………………… ....10% obavezna rezerva……………………………............30 RL………………………………... 47 ...... 3 OR……………………………….. a u apsolutnom...………………………………..............30 RL………………………...……….........……………………………....…….. Obavezna rezerva u relativnom izrazu iznosi 30% odnosno 0..... a) Rezerva likvidnosti u relativnom izrazu iznosi 10% odnosno 0. kreditni potencijal kao mogući iznos kredita bi se povećao sa 45 na 48.……………………………… .. . .1..... a u apsolutnom.3 OR……………………………………....3...... Mogući iznos kredita.. nakon što se primijeni na depozite po viđenju.48 Prema tome.....3×50)........ tj...15 KP (13+50-18)………………………………….........Primjer 1....…...…………………......20 Dv………………………….......12 KP (13+50-15)……………………..........45..........……………………………………. b) F………………………….20 primljeni depoziti a vista………………………….. ........... nakon što se primijeni na ukupne depozite (sumu depozita po viđenju i oročenih) 15 (0.………………………...1×30)...………………………… ...... KP će se dobiti na sljedeći način: F………………………………………………… ...13? b) Ukoliko bi se obavezna rezerva u prethodnom slučaju primjenjivala jedino na oročene depozite i to u dvostruko većem iznosu.............…………………............

000 38. Rješenje 2.000 240. kreirati shemu procesa multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije u bankarskom sistemu u pet iteracija.400 Rezerva (R=20%) 75.000 240.000 48. Banka I II III IV V Ukupno Depozit (D0) 375.260.000 153.000 153.600 Kredit (K) 300.600 1.000 300.000 192.600 122.800 1. Polazeći od pretpostavke lančanog transfera sredstava iz banke u banku putem odobravanja kredita.008.000 192. Neka inicijalni depozit iznosi 375.2120 48 .Primjer 2.000 60.720 25.000 KM. a potrebna rezerva 20%.400 30.

700 KM. odnosno primarnog novca. 49 .700 KM. Stoga sada maksimalan iznos kredita koji ova banka može odobriti a da pri datim uslovima ostane likvidna iznosi 7. Drugim riječima.r1) × h KP = S 1 − h( 1 − ro − r1 ) 2700 = 7013 1 − 0 .r0 . Podaci: h = 75% = 0.13 RL = 5% → r1 = 0. a rezerva likvidnosti i obavezna rezerva 5% i 13%.6 puta više.13 − 0 .75( 1 − 0 . na osnovu inicijalnog priliva sredstava odnosno primarnog novca u iznosu od 2. Ako stopa zadržavanja sredstava u jednoj poslovnoj banci iznosi 75%.75 OR = 13% → r0 = 0. uz navedene pretpostavke. odnosna banka će ukupno povećati svoje kredite za 7.700 KP = ? KP = S × k k= 1 1− z z = ( 1 .05 ) KP = gdje je k = 2. respektivno. maksimalno multiplicirati 2.60.013 KM ili za 2. Inicijalni priliv sredstava.Primjer 3.013 KM. Rješenje 3. odrediti maksimalnu multiplikaciju depozita na nivou te banke i prokomentarisati rješenje. što znači da će se inicijalna jedinica priliva primarnog novca.05 S = 2. je 2.6 puta.

.500 + 5.500 + 5.. a) KP = F + MK + D(1-OR) .....12 KP = 13.........32 D = 3.....480 b) KP = 4.20% fondovi…………………………………………....3..000 rezerve likvidnosti………………………………....500×0.906 KM. ...4... c) D = 1 R 1 D= 0 .. Maksimalni iznos ekspanzije kredita je 2.. 50 .000 + 5...500(1-0.500 a) Odrediti višak likvidnih sredstava hipotetičke banke..000 + 5.....125 × 3.5.12% obavezna rezerva………………………………….500 primljeni oročeni depoziti………………………..250 = 6..2.000 međubankarski krediti………………………… .....125 Prema tome... zbog konačne sume rezerve...12 KP = 13.. multiplikator depozita iznosi približno 3.. c) Izračunati depozitni multiplikator.. višak likvidnih sredstava odnosno kreditni potencijal bi bio manji za 240 i iznosio bi 13....240 Dakle.. Zašto? Zbog toga što bi rezerva likvidnosti bila 660.. što znači da se inicijalni depozit može teoretski maksimalno utrostručiti....250 KM... b) Ako bi se data rezerva likvidnosti primijenila na sve vrste depozita.240. d) Kreditni multiplikator je. što znači da u primjeru iznosi 2... za 1 manji od depozitnog multiplikatora...... Kakvo je njegovo tumačenje u konkretnom primjeru? d) Proanalizirajte i kreditni multiplikator u datom slučaju! Uzeti da je inicijalni depozit 3..2) – 5.. a maksimalan iznos depozita koji se može stvoriti 10..156 KM..500×0. .. Rješenje 4... detaljno obrazložiti šta bi se dogodilo sa viškom likvidnih sredstava banke....DvRL KP = 4.. Neka su dati sljedeći podaci: primljeni depoziti po viđenju…………………….. veća za 240.125. ...2) – 3.... tj.......Primjer 4.....500(1-0... ...

000 . Fondovi dotične banke iznose 30. a r0=0. Maksimalni mogući iznos kredita neke poslovne banke u sistemu iznosi 80. Rješenje 5. a) KP = F + MK + D(1-OR) .000 KM.Primjer 5. a krediti odobreni od strane drugih finansijskih organizacija su za četvrtinu viška likvidnih sredstava manji od fondova.1/4 × 80.25. Neka je R=40%.Dv×0. a) Koliki su depoziti a vista.5 KM b) 51 .047.000 Dv = 19. ako su oročeni dva puta veći od njih? b) Koliki je maksimalni iznos multiplikacije depozita? Pretpostaviti da je σ1=oročeni depoziti/5.Dv×RL 30.15 = 80.048 KM Do = 38.000) + 3Dv(1-0.095 KM D = D0 × 1/R D = 19.000 KM.000 + (30.25) .

sva ona sredstva koja imaju sposobnost plaćanja i koja svako prima u regulisanju obaveza. kao npr. depozitnim (žiralnim) novcem. U oba slučaja radi se o novcu koji ima sposobnost plaćanja. dok se učešće depozitnog novca. NOVČANI OPTICAJ I NOVČANA MASA Novčani opticaj predstavlja cjelokupnu masu različitih po formi prometnih i platežnih sredstava t. koji se nalazi na računima banaka. Depozitnim novcem se smatraju slobodna i raspoloživa sredstva na računima kod banaka. Struktura novčanog opticaja je određena gotovinskim (efektivnim).2. kao i različitim surogatima. sve više povećava. mjenica. pri čemu učešće gotovinskog (efektivnog) novca postaje sve manje. 52 . dok najveći dio novčanog opticaja predstavlja depozitni novac. Depozitni novac nastaje polaganjem gotovinskog novca na račune ili pak odobravanjem kredita od strane banaka (kreditni novac). U savremenim valutnim sistemima gotovinski opticaj je sveden na manju mjeru.

8 3264.2 5300.4 10376.8 3115.6 3113. 2007.8 1816.4 2599.4 1155. agragati.8 9773.5 2.3 4472.4 1978.8 4764.4 2096. Monetarni agragati.4 5439.0 1377.1 1154. 2006. 03.7 2827.4 2161. 07.5 2021.8 2045.3 4204. 2003.8 854.2 2060.8 1347.3 9520.9 4908. 04.3 2245.0 2793.4 818. 2 3 1868. 2006.7 3296.2 4390.7 8310.2 4332.4 5162.4 3535.4 910. 2006.8 1951.4 2352.3 1512.5 1746.6 2681.9 Monetarni agragati.1 2891. 2007.7 3601.6 5287.6 4.8 2204.2 1238.7 10153.1 1864.1 2.3 1288.1 2186.3 1861.2 2077.5 1604.1 3240. 05.4 2544.6 4576.3 1670.4 2054.3 8490. 2006.0 4219.5 4666.1 1978.7 1835.5 912. 2005.3 987.6 1864.4 1025.5 1402. 2007.3 2207.0 4806.4 1601.4 1322. 04.9 2508.4 979.4 3.8 2544.0 1173. 2006.Tabela broj.5 2.3 988.8 1146.5 1928.1 10072.0 3.8 10072.8 3174.3 1321.3 4620.5 8799.1 5213.8 2154. agragati. agragati.8 2.2 5300.3 1700.3 2157.1 U milionima KM Na kraju perioda Monetarni agregati.9 1358.4 1738.7 2198. 2006.6 4113. 2006.7 1810.0 4532. Monetarni Monetarni Monetarni Oročeni i Oročeni i Depoziti po Depoziti po agragati.6 5143.8 2.4 2704. agragati. 2007.6 4995.9 4772.3 1656.6 1897.5 979.7 5060.3 4895.9 887. 01.9 10 974.3 2. Ostali dep.6 9662.1 6831.1 3048.6 8075.2 2154.6 1999.8 12=6+7 3007.4 3389.1 1098.3 3198.5 2107.7 1235.2 461. Gotovina štedni štedni viđenju u viđenju u Rezervni izvan depoziti u depoziti u M1 QM M2 domaćoj stranoj novac banaka domaćoj stranoj valuti valuti valuti valuti 6 1734.6 2021.8 4064.1 4292.8 Izvor podataka: Centralna banka Bosne i Hercegovine 53 .3 2434.8 1098.9 2661. 2004.7 4906.7 9 817.7 1906.0 2.7 1260. 11.4 13=8+9+10 14=12+13 2063.7 2425.4 1907.7 2891.0 4286. Gotovina Godina Mjesec izvan monetarnih vlasti 1 2002.5 2943.5 8 272.0 5093.8 5200. 2006.8 3. Depoziti banaka kod monetarnih vlasti 4 446.8 3.6 4189.9 2.2 1332.6 5052.7 1721. 2006.6 3487. po viđenju kod monetarnih vlasti 5 2.6 10739. 2006.9 2446.9 1817.5 5457. 2006.7 2839.9 3092.4 4102.1 818.9 11=3+4+5 2318.4 5056.2 2. 02.4 4408.8 5056.7 4091.2 2907.8 4597.2 Monetarni agregati.3 5070.1 5530.8 1358.6 3092.9 1066.8 3021.3 5496.8 5070.7 3.6 1938. 08.6 4855.7 7 1273.3 1270.6 2161.9 3020. 05.8 1202. 10.4 1421.8 9287.8 1338.9 1827. agragati.7 1910.1 2479.4 2062.9 1.6 1729. 09.3 5002.8 3972.4 1335.3 2157.6 Monetarni agregati Monetarni Monetarni Monetarni Monetarni Monetarni agragati.7 2382. 2007.2 1837.4 4748. 06.9 2765.8 2465.8 2. agragati.1 5071.4 2274.9 1.9 5339. 03.0 10500.9 2223.3 1200.9 2909.3 8624.8 4865.9 1901.5 5002.6 10987.3 9173.1 2878. 12.9 703.1 3972.2 2459.8 2591.6 4063.9 2.9 2373.9 2701.9 1343.2 2723.9 885.4 1102.5 2609.

Kvazi novac je monetarni termin koji označava novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva. Novčana masa u užem i širem značenju Novčana masa se javlja kao osnovni monetarni agregat preko kojeg se iskazuje ukupan zbir platežnih i prometnih sredstava.) 54 . Novčana masa obuhvata: o gotov novac (novčanice i kovani novac) u opticaju izvan banaka i pošta i o depozitni novac u koji ulaze novčana sredstva nebankarskog sektora na žiro o računima i sličnim računima koja služe za plaćanje. Pored štednih depozita postoje i: o oročeni depoziti do jedne godine i o ograničeni depoziti (garantni polozi. sredstva na zbirnim računima budžeta i fondova. novca. Sa analitičkog stanovišta pod novčanom masom se podrazumijeva određena količina novca koji u određenom trenutku postoji. tj. bankarski čekovi i slični instrumenti plaćanja. ali veoma brzo mogu biti pretv'orena u prometno sredstvo. a to su: o štedni depoziti. rezervni tondovi i sl.2.1.

i oročeni štedni depoziti u domaćoj valuti. kao sredstvima koja se mogu veoma brzo pojaviti u platnom prometu kao sredstva plaćanja. o M3. sa stanovišta homogenosti gdje novčana masa obuhvata samo ona likvidna sredstva koja služe kao sredstva prometa i plaćanja. kao najčišći oblik koji agregira sredstva kupovne snage i stanja likvidnih oblika tj. Međutim. obuhvaća M2 uvećana za tzv. kategorija M2 u potpunosti ispunjava uslove definicije novčane mase. manji dio. pojmovno su sadržani svi oblici u njihovom izvornom značenju. 55 . veći dio. o M2. obuhvaća M1 sa kvazi novcem. predstavljaju sredstva plaćanja. Međutim. i to su: o M1.Na osnovu navedenih obilježja novca mogu se agregirati tri monetarna pojma. Novčana masa M2 iz pregleda Centralne banke sadrži i strana sredstva plaćanja u formi kvazi novca koji obuhvaćaju strana sredstva plaćanja u stranoj valuti. ostalim likvidnjm sredstvima. novčana masa sa gotovinskim (efektivnim) novcem i žiralnim (depozitnim) novcem. Način vođenja monetamih agregata je specifičan u sistemu funkcionisanja valutnog odbora i funkcije koju ima Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Ekonomska politika koja regulira privredne tokove utiče na monetarne vlasti koje uvažavaju ekonomske zakonitosti koji uslovljavaju proces stvaranja. Novčanu masu kao homogenu kategoriju potrebno je promatrati sa stanovišta promjena čiji su uzroci u robnom prometu i robnoj proizvodnji. 56 .3 Struktura monetarnih agregata Izvor: Centralna banka BiH Osim navedenih monetarnih agregata koriste se kategorije: monetarni volumen i monetarni potencijal. dok u kategoriju monetamog volumena uključena su ograničena Iikvidna sredstva sa stepenom oročavanja do jedne godine.Grafik br. cirkulacije i poništavanja novca. U kategoriju monetarnog potencijala uključeni su nelikvidni oblici kao što su: oročeni depoziti preko jedne godine i blokirani depoziti.

o izdvajanjem sredstava na posebne račune i ograničene depozite. koji nisu novac. Daljnja njegova karakteristika je prevladavajuća uloga depozitnog novca kao najsavremenijeg oblika kreditnog novca.2. te je razvijen robni promet 57 . Kruto vezivanje emisije novca za zlatne rezerve dovodilo je do usporavanja privrednog rasta. o kupovina ili prodaja zlata i drugih plemenitih metala. Postojanje papirnog novca samo je jedna karakteristika savremenog novčanog sistema. i obrnuto.2. o djelomično blokiranje sredstava do kraja godine. o promjena salda potraživanja ili dugovanja u odnosima sa inostranstvom i transakcije banaka u stranoj valuti domaćim komitentima. o prelijevanje novca u depozite. o jače ili slabije kreditne aktivnosti banaka. Promjene novčane mase U savremenim novčanim sistemima novčana masa se mijenja uslijed. o potpuno blokiranjem sredstava do kraja godine. Ograničenje novčanih sredstava sprovodi se: o blokiranjem sredstava na neodređeno vrijeme.

dok depozitni novac dolazi od toga što sredstva figuriraju kao depozit. Naime. tj. nego se njegovo stanje upisuje u knjigama (knjiški novac). vlasnik pologa u bankama ne traži isplatll u gotovu. Znači dolazi do cirkulacije novca. Sistem kreditnog odnosno bankarskog novca poznat je pod nazivom žiralni ili depozitni novac. Savremeni kreditni novac obavIja pojedine novčane funkcije isto kao i papirni novac (prometno i platežno sredstvo i štednja odnosno akumulacija).kreirao dopunsko sredstvo prometa u formi kreditnog novca. Plaćanje se vrši putem pisanja i prenosa s računa trasanta na račun remitenta. Naziv žiralni novac potiče od osnovne karakteristike da kruži s računa na račun. novčane mase. Grafik br. 4 Struktura monetarnih agregata i stopa rasta Izvor: Centralna banka BiH S toga je suvremeni novčani sistem zasnovan na depozitnom novcu kao najsavremenijem obliku kreditnog novca. Ujedno da se kreditom smatraju sredstva prometa i plaćanja. pitanja 58 .

a plaćanje se vrši prenosom sa računa na račun. Banka može dobiti kredit od Centralne banke pri čemu povećava iznos likvidnih sredstava. dok se višak likvidnih sredstava pretvara u bankarski kreditni potencijal. a ne isplatom gotovine. Znači. Proces multiplikacije depozita čija je druga strana kreditna ekspanzija objašnjava se postojanjem fiducijarnog depozita čiji se dio zadržava kao rezerva Iikvidnosti (obavezna rezerva koju propisuje Centralna banka). Efektiva (gotovine) ostaje u banci. Tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućuje bankama da stvore kredit u znatno većem obimu nego što raspolažu sredstvima. Zbog toga se i regulacija kreditne aktivnosti i kreditne ekspanzije javlja kao složen monetarni problem savremene monetarne politike. i obrnuto. Na ovaj način dolazi do multiplikacije depozita i ekspanzije kredita. tzv. kada banka proda dio svog portfelja 59 . Odobravanje kredita se vrši upisivanjem u knjige.regulacije (stvaranja. Na ovaj način monetarni sistem preko bankarskog sistema kreira nova sredstva plaćanja u obliku odobravanja kredita koji se javlja u knjigama kao depozit. cirkulacije i poništavanja) predstavljaju najvažnija pitanja sa stanovišta teorije i prakse. banka u uslovima bezgotovinskog platnog prometa kreditira privredu sa znatno većim iznosom nego što je primila u obliku depozita. sisteme papirne valute. Razvitak kreditnog novca u obliku depozitnog novca sa razvijenim bezgotovinskim platnim prometom predstavlja uzrokom sloma zlatnog standarda te pojavu savremenog novčanog sistema. Odnos Centralne banke j poslovnih banaka se reguliše u odobravanju ili smanjenju kreditnog novca i to putem monetarne multiplikacjje i količine primarnog novca ili povećanjem obavezne rezerve.

Ekspanzija bankarskog kredita ima svoju formalnu i stvarnu granicu. Širenje prostora za kreditnu aktivnost banaka moguće je kroz uključivanje štednje nebankarskog sektora kao i kreiranje surogata novca u formi mjenice. Formalna granica ekspanzije je određena stopom obavezne rezerve. o veći obim kreditne aktivnosti nebankarskog sektora. Restriktivna monetamo-kreditna politika sputava širenje novčane mase.Centralnoj banci. Bankarski mehanizam po svojoj prirodi nastoji pomjeriti granicu ekspanzije i proširiti kreditnu ekspanziju. dok je stvarna određena stanjem likvidnosti u nebankarskom sektoru. To znači mogućnost korištenja reeskonta i relombarda od strane Centralne banke. te je neophodna stalna briga o stanju u bankarskom sistemu. o prodaji i kupovina hartija od vrijednosti. dok se aktivnost poslovnih banaka regulira propisima u smislu ograničenja kreditne ekspanzije. Proces kreditne aktivnosti banke se odražava na cjelokupan bankarski sistem. Pored instrumenata obavezne rezerve Centralna banka ima i druge instrumente. i to: o povećanje. odnosno smanjenje reeskontnog i relombardnog kontingenta. Proces multiplikacije kojim se utvrđuje kreditni potencijal svih banaka (makromultiplikacija) i na nivou jedne banke (mikromultiplikacija) je bitan ali u praksi teško predvidljiv zbog odstupanja i utjecaja mnoštva faktora. Primjena ovih instrumenata omogućila bi fleksibilniju monetarno-kreditnu politiku u rasponu povećanja i 60 . odnosno smanjenje eskontne stope. o povećanje.

Uvođenje instrumenata tržišta novca kao što su: državne obveznice. Novac je nalikvidniji od svih sredstava i pojedinac ne treba pretvoriti novac u nešto drugo prije kupovine. kuća ili zaliha repromaterijala ili sirovine nije 61 . Pristup likvidnosti kod novca ima polazište da se radi o najlikvidnijem dijelu imovine. o stabilnost cijena. Suprotno neka imovina kao što je auto. Optimalne su količine i optimalni rast novca je onaj koji doprinose razvoju privrede. Likvidnost imovine se odnosi na lahkoću prodaje te imovine uz minimalne troškove. blagajnički zapisi i bankarski akcepti. LIKVIDNOST Promjene u ukupnoj količini novca i stopa rasta količine novca utiču na važne ekonomske pokazatelje kao što su: o zaposlenost. 3. o stopa rasta društvenog proizvoda. Ovakav pristup značio bi odstupanje od restriktivne monetarne politike i uvođenje deficitarnog finansiranja u segment javne potrošnje.smanjenja ponude novca. Naprimjer nominalna vrijednost 1 EURA ili US dolara je uvijek ista i iznosi 1 EUR ili 1 US dolar. o obim spoljnotrgovinske razmjene i o plaćanja sa inostranstvom.

jer su statička veličina. Monetarni agregati moraju dati odgovor na stanje u realnom sektoru ekonomije i dobijanje slike realnog stanja sa stanovišta globalne i sektorske likvidnosti. prevod. str. « Mate» Zagreb. tehnika plaćanja.571. Svaku od pojedinačnih obilježja je nužno analizirati kako bi dobili ocjenu stanja u privredi sa stanovišta napajanja novca i usklađenosti robnih i novčanih tokova. Naprotiv za prodaju nabrojane imovine je potreban duži period. 9 62 . Monetarni agregati kod problematike likvidnosti imaju relativno značenje. William Nordhaus: Ekonomija –četrnaesto izdanje. 1992.likvidna imovina. Spektrum imovine od novca do kapitalala izgleda9: novac • gotovina • depozit na tekućim računima • depozit na štednim računima • tromjesečni računi državnog proračuna • dvadesetogodišnja državnog proračuna • javne dionice • «neslužbene» obveznice • boing 747 • obiteljska kuća • korodirana čeličana kapital Likvidnost po definiciji predstavlja sposobnost različitih subjekata da u roku udovolje svojim obavezama. Samuelson . brzine opticaja novca.regularnost novčanih tokova ili takozvana siva ekonomija. Paul A.

1.3. (1) (2) NM DBP NM DP U (1) načinu iskazivanja globalne likvidnosti utvrđujemo snadbjevenost novcem na 100 KM društvenog bruto proizvoda – DBP. te sa sumom robnih cijena u imeniku određuju sumu robnih cijena kao prometnih sredstava. Kvantitativno taj odnos može biti naprimjer 15-20%. Pod sumom robnih cijena podrazumjevamo sumu robnonovčanih R-N. Pokazatelji likvidnosti Rasprava o potrebnoj količini novca se može usmjeriti na odnos sume robnih cijena ili brzine opticaja. % iznos novčane mase. od toga i zavisi koliko će se dio sume cijena moći ostvariti istim komadima novca. 63 . i to u odnosu Brzina opticaja « istoimenih komada novca » je u količniku. transakcija realizovanih proizvoda i usluga. odnosno (2) društvenog proizvoda –DP. Kako ukupna količina novca koja funkcionira kao prometno sredstvo i zbroj cijena prometnih roba sa druge strane sporije ili brže cirkuliraju.

Sektori se mogu formirati po funkcionalnom i institucionalnom načelu. poljoprivreda. Sektor definišemo kao skup relativno homogenih subjekata sa sličnim motivima ponašanja. trgovina i sl. naprimjer: stanovništvo. Ovisno od mnogih faktora može doći do asimetričnih kretanja novca u kojima može doći do manjka novca u pojedinim sektorima i stanje obilja novca. Pokazatelji opšte ili globalne likvidnosti ne odražava stanje u pojedinim sektorima.V – podložna promjenama.5 Novčana masa v DBP NM Iz grafičkog prikaza može se zaključiti da je novčana masa – NMrelativno određena veličina. Ponašanje privrednih društava./. i stanovnišva. fondova.Ilustrativno taj odnos se može pokazati na slijedeći način: Grafik br. a da je brzina opticaja . utiču na likvidnost. budžeta. Upravo analiza likvidnosti po sektorima može pružiti bolju osnovu za ocjenu likvidnosti. privreda / industrija. 64 .

Međutim. zbog uticaja korištenja kredita i supstituta novca moguće je obaviti povećani obim prometa istom količinom novca.3.2. Brzina opticaja novca Brzina opticaja novca je važan faktor koji se mora uzeti u postupku analize likvidnosti jer on koriguje odnose između društvenog proizvoda i novčane mase. Naime. U savremenoj monetarnoj teoriji brzina opticaja novca je recipročna potražnji novca. Računski brzina novca se može iskazati kroz slijedeći odnos: a) kod bezgotovinskog platnog prometa ZBIR OPERACIJA U DEPOZITNOM NOVCU IZNOS DEPOZITNOG NOVCA NA KRAJU MJESECA b) kod gotovinskog plaćanja OBIM PROMETA KOJI SE VRŠI SA GOTOVIM NOVCEM STANJE GOTOVOG NOVCA 65 . brže oslobađanje novca poboljšano njihovom cirkulacijom u kanalima platnog prometa dovodi do toga da se istim ili manjim obimom novčane mase mogu zadovoljiti potrebe globalne i sektorske likvidnosti.

o špekulativno zadržavanje gotovog novca i nepolaganje istog na račun. Pored službene analize likvidnosti važno je sagledati i procese koji se dešavaju u tzv neslužbenoj ekonomiji ili tzv.Za analizu likvidnisti važno je da li se ona sprovodi ex post ili ex ante. druga se odnosi na budućnost. Najčešći pojavni oblici sive emisije: o nevraćanje ili neuredno vraćanje dospjelih kredita u bankarski sistem i neovlašteno korištenje kredita od strane komitenata. Ovo je posebno važno ako je struktura novca tako postavljena da gotovina i surogati novca u stranom gotovom novcu imaju značajno relativno učešće. S toga se monetarna analiza mora oslanjati na prošlost kako bi se mogli predviđati događaji u budućnosti. To posebno ima indirektan značaj na ostvarivanje ciljeva fiskalne politike jer postoji mogućnost da se znatne količine gotovinskog novca nađu u kanalima nelegalnog prometa. o nenamjensko trošenje bankarskih kredita. 66 .3. sivoj ekonomiji. Siva emisija novca Siva emisija novca van legalnih tokova predstavlja deformaciju monetarnih tokova. 3. Dok se prva odnosi na prošlost. o finansijska nedisciplina.

"prljavog" novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim protuzakonitim radnjama u "čist" novac. svaki profit ili sredstva (novac i imovina) koja proizlaze iz nezakonitih aktivnosti. Perači novca 67 . money laundering. Pranje novca Pranje novca (engl. To znači da pranje novca bez prethodne kriminalne aktivnosti ne postoji. njem. 3. o prevelika količina gotovog novca u opticaju u strukturi novčane mase.4. trgovačkim. o deformacije u strukturi novčanih sredstava izazvanih prelijevanje likvidnih u nelikvidne oblike uslijed promjene namjene korištenja sredstava. kupoprodajnim. Sistem supervizije i kontrole bankarskog poslovanja nalaže sve oblike kontrole. koji se može upotrijebiti i koristiti kao legalni prihod u bankovnim. "Prljavi" novac je dakle.mogu ugroziti sistemsku sigurnost koja se ispoljava kroz rizike sigurnosti i lividnosti. Najveći problem sive emisije je osjećaj nesigurnosti i stvaranja ekonomije bez povjerenja i poslovnog morala. Geldwäsche) je pretvaranje tzv. investicijskim. o izražena nelikvidnost privrede i zavisnost privrede od kredita. poduzetničkim i drugim poslovima ili ulaganja. Neželjeni efekti sive ekonomije se ogledaju u: o prekid funkcije depoziti-krediti i usporavanje procesa kreditne multiplikacije.

Pranje novca utiče na smanjenje transparentnosti i narušavanje zdravlja financijskog tržišta. Pranje novca osim što uvelike podriva slobodno tržišno privređivanje. narušava i demokratsku političku strukturu i političku stabilnost zemlje. što sve potiče špekulacije i inflaciju. narušavaju demokratske vrijednosti i javne ustanove. i preobražava se postojeća socijalna struktura. što uveliko može narušiti postojeće ekonomske tokove. nastajanjem društvenih grupa novih bogataša. kao i ostale nezakonite aktivnosti. Velika sredstva koja se zarađuju pranjem novca utiču na porast potražnje za luksuznim proizvodima. autoritetu državne vlasti. čime se iskrivljuje struktura potrošnje. Promjena u potražnji novca. uslovljavaju regresivnu distribuciju dohotka i stvaranje velike potrošačke moći pojedinaca u uslovima opće recesije. te uvelike šteti nacionalnoj privredi. pogotovo među bogatima. 68 .. Pranje novca. kao rezultat pranja novca što se ne odražava u službenim pokazateljima. izbjegavanja zakona. Pranjem novca i korupcijom koja je njegova česta popratna pojava stvara se opasna prijetnja državnoj suverenosti. povećanje cijena nekretnina i nekih potrošnih dobara. može na nacionalnoj razini izazvati nestabilnost kamata i tečaja. već im je važnije mjesto ili investicija koje će im omogućiti najlakše i najbrže recikliranje novca. Tim se poslovima ohrabruju tradicionalni obrasci porezne evazije. Zbog pranja novca može se dogoditi da se slobodni kapital ulaže manje racionalno.općenito ne nastoje ostvariti najvišu stopu dobiti na novac koji operu.

lica s gotovinom dolazi u kockarnicu. a "front kompanije" obavljaju legalne poslovne aktivnosti radi prikrivanja pranja novca.krijumčarenje i bijeg financijskih sredstava. shell: ljuska) prikrivaju sredstva pranja novca. fizički transport gotovine u stranu državu gdje se novac polaže u banku i uskoro postaje neprepoznatljiv.10 Neke od metoda pranja novca su: o Krijumčarenje gotovine. procjenjuje se da je neto financijska dobit onih koji se time bave dva do pet posto BDP-a. što sve zajedno povećava porezno opterećenje. "shell kompanije" (engl. ove kompanije ne posluju. 10 69 . prepoznaju potkupljive službenike. o Lažne kompanije – tzv. u svijetu godišnje se opere između 300 i 500 milijardi US$ . i Na bazi procjena. odigra nekoliko serija i za većinu preostalih žetona traži isplatu koju potom deponira na račun trećih osoba. o Kockarnice. structuring) – velika financijska transakcija pretvara se u niz malih s malim iznosima novca. o Lica uključena u pranje novca stupaju u kontakt sa bankama. bilo da se radi o šalterskim radnicima ili nekim od rukovodilaca date banke. o Konstrukcija (engl. dobiva žetone. već postoje samo kao sredstvo za uplatu gotovog novca na račune u bankama koja su osnovana putem prevare sa ličnim dokumentima i korupcije.

gdje su propisi slabiji od prve skupine. tzv. Švicarska. ili „off-shore" državama. zvane „porezni raj” ne traže od „prljavih ulagača” nikakvih dokaza o tome čime se bave. Bermude. o Špekulativni poslovi na finansijskom tržištu. mora se poslovati po zakonu. „Pranje” novca. Zemlje. Bahrein. a ipak su tzv. Luksemburg. koje imaju najslabije propise i financijski nadzor su Costa Rica. a kriminalnim se označavaju samo one kriminalne radnje koje se obave na njihovoj teritoriji . “ poreski raj”. 11 70 . Njihove banke jamče punu tajnost podataka o identitetu „štediša” i porijeklu novca. a s druge ne sarađuju s drugim državama u progonu „prljavog novca”. 11 Na Sejšelima se uz ulog od milion dolara u osnivanje firme može dobiti i državljanstvo. zemalja zapadne Europe. Singapur. Najočitiji primjeri jesu Liechtenstein i Monaco.da se povežu sa potkupljivim službenicima iz ostalih institucija poput policije. ali nije bitno odakle novac dolazi. Države. Guernsey i Man.dakle. niti im pružaju informacije o sumnjivim vlasnicima bankovnih računa. Države. Države. Liechtenstein. su Hong-Kong. „porezni rajevi”. Andora. da bi izbjegli oporezivanje u državama gdje borave. Irska (glavni grad Dublin) te anglo-normanski otoci Jersey. Liban. To su države koje ne oporezuju. Gibraltar. državnih organa. Malta i Monaco. koje su raspolagale kvalitetnim propisima nadzora i zaštite. se najčešće obavlja u zemljama zvanima „porezni raj”. U takve države polažu novce stranci. na koje članice Europske unije vrše stalan pritisak da izmijene propise i praksu. Cipar. Tamo se ne ispituje porijeklo novca.

jer su u njima najčešće aktivnosti pranja novca i postoji opasnost njegovog širenja na ostale zemlje.Međunarodne inicijative za sprečavanje pranja novca su: o FATF. o proširenje mnogih propisa u vezi pranja novca da bi se prikrilo finansiranje terorizma. uključujući korespodentsko bankarstvo. prodavce plemenitih metala. o Bazelski komitet za kontrolu banaka. o uključivanje bitnih institucionalnih mjera u vezi međunarodne saradnje. agente nekretnina.Financial Action Task Force on Money Laundering. Većina zemalja članica FATF-a već primenjuje ove standarde protiv pranja novca.Radna grupa za djelovanje u oblasti finansija. FATF posebno prati zemlje koje ne prihvataju saradnju. Prljavo porijeklo novca nije lahko dokazati. FATF sarađuje sa UN. Svjetskom bankom i drugim međunarodnim organizacijama da bi podstakao sve zemlje da 71 . Financial Action Task Force . advokate). računovođe. FATF-ovi standardi protiv pranja novca obuhvataju: o preciznije određivanje mjera za klijente i transakcije visokog rizika. o proširenje mjera za nefinansijske aktivnosti i profesije (kazina. MMF-om. o unapređenje zahtjeva kod transparentnosti putem adekvatnih i pravovremenih informacija u vezi vlasništva pojedinaca i kompanija.

Slovačka. Posebno se posvećuje pažnja osposobljavanju i informiranju zaposlenih: svi zaposleni u banci trebaju biti dobro obaviješteni o prihvaćenoj politici banke. Iako je pranje novca svjetski problem. Ukrajina. Azerbajdžan. Rumunjska i Bugarska. Bjelorusija. Armenija. Kirgistan i Kazahstan. Češka. U Aziji tranzicijske zemlje su:Gruzija. finansijski sistem i sistem kriminalističkog pravosuđa.primjenjuju ove standarde. Turkmenistan. dosljedno provoditi odluke o obaveznom utvrđivanju pravog identiteta stranke i vođenju odgovarajuće dokumentacije o računima. Ove mjere predstavljaju međunarodne standarde protiv pranja novca. Pranje novca je posljedica neefikasnog Rusija. Mađarska. Moldavija. Tadžikistan. BiH. Slovenija. Hrvatska. Srbija i Crna Gora. FATF je utvrdio veliki broj (40) osnovnih mjera za borbu protiv pranja novca. funkcionisanja institucija sistema. Letonija. To se posebno odnosi na “zemlje u tranziciji”. U Evropi zemlje u tranziciji su: Estonija. postoje značajne razlike između pojedinih zemalja. Poljska. 72 . Albanija. Makedonija. i međunarodnu saradnju. Uzbekistan. Litva. koju treba čuvati kako bi se po potrebi mogao uspješno utvrditi slijed pojedinačnih transakcija. koje su namjenjene za univerzalnu primjenu i uključuju zakonsku regulativu i kontrolu.

Makedonija. Armenija. One zemlje koje su više uključene u svjetske privredne tokove i koje su dobro odmakle u procesu tranzicije (Mađarska. Slovenija) imaju manjih problema u prilagođavanju svog novčanog tržišta i bankarskih institucija. Češka. Bjelorusija. Kuriri su organizirano putovali avionima i nosili ga u London. U istrazi je ustanovljeno da su iz Velike Britanije obavljene uplate na 14 računa u Jerseyu. Ukrajina. BiH. Srbija i Crna Gora. Mađarska. Nakon toga sredstva su s prikrivenim podrijetlom vraćana u SAD ili putem kredita koji su davani kompanijama koje su bile u vlasništvu naručitelja cijele akcije ili se pak koristilo financijsku ustanovu u Jerseyu za depozit i kasnije obavilo neposredni transfer u SAD. Slovačka. Letonija. Rumunjska i Bugarska. Uzbekistan. Najuspješnije zemlje u tranziciji su: Slovenija. Kirgistan i Kazahstan. Litva. te koje prolaze kroz velike gospodarske i društvene promjene. Letonija. 12 73 . Slovačka.To se pogotovo jasno vidi kod zemalja u tranziciji. Azerbajdžan. Estonija. gdje su obavljana plaćanja za financijsku ustanovu u Jerseyu. Turkmenistan. U Evropi zemlje u tranziciji su: Rusija. Albanija. Pod pojmom “zemlje u tranziciji” podrazumijevamo zemlje koje su krajem 80-ih i početkom 90-ih prešle iz komunističkog u višestranački sistem. Mađarska. Tadžikistan. Moldavija.. koji su glasili na imena lokalnih direktora. Poljska. Malta Rumunija i Bugarska. Hrvatska. Poljska. Slovenija. 12 Primjeri pranja novca: Primjer 1. Cipar.Droga Novac prikupljen od prodaje droge na američkim ulicama prošvercan je preko granice u Kanadu gdje je u mnogobrojnim mjenjačnicama zamijenjen za veće novčanice kako bi mu se smanjila težina i obujam. U Aziji tranzicijske zemlje su: Gruzija. Estonija. Češka. Litva. Poljska.

među kojima i devetorica direktora banke. 74 .fantoma”. koja je djelovala u Velikoj Britaniji i SAD-u i za koju su američke vlasti ustanovile da je oprala oko 32 milijuna dolara. Uhapšen je znatan broj službenika. a zatim blanko potpisanu dokumentaciju i pečat preduzeća predavali članovima kriminalne grupe. tako da se uskoro očekuje pokretanje postupka za zloupotrebe u privredi i mahinacije. Banka je zbog protuzakonitog djelovanja osuđena da plati kaznu od 15.. .Bank of Credit and Commerce International (BCCI) Jedan od najpoznatijih uspješnih slučajeva sprečavanja pranja novca jest akcija pokrenuta protiv Bank of Credit and Commerce International (BCCI). u kojima su lažno prikazivali da je između preduzeća kojima je upravljala ta grupa i drugih preduzeća vršen promet roba i usluga.3 milijuna dolara. Članovi kriminalne grupe su zatim izdavali fiktivnu dokumentaciju preduzećima i sačinjavali neistinite isprave. koji su poslovali sa 750 preduzeća i privrednih subjekata i poslovanje preduzeća je trenutno pred istragom. odnosno “fantomi” su firme koje su služile za pranje novca. iako toga nije bilo. Optužena kriminalna grupa je osnovala četiri “perača .4 milijarde dolara.Fantomske firme Optuženi su nalazili ljude koji su na svoje ime osnivali i registrovali preduzeće.Primjer 2. odnosno za legalizaciju nezakonitog poslovanja preduzeća i pravdanje ulaza i izlaza robe. “Perači”. te je uskoro potpuno prestala poslovati ostavivši 530 hiljada štediša širom svijeta bez njihovih 12. Primjer 3 .

. Sve informacije od velikog su važnosti na polju efikasnog sprovođenja procedura u cilju sprečavanja pranja novca.85 USD). Pranje novca poprima globalne razmjere bez obzira na veliki stepen saradnje među državama. Brojnost prevara u sistemu međudržavne trgovine prevazilazi objektivne mogućnosti države da se suprostavi ovom obliku pranja novca koji dolazi kako iz javnog tako i privatnog sektora.81 USD. Nova informaciona tehnologija olakšava pranje novca tako da finanansijske institucije moraju razviti programe za zaštitu i visok nivo saradnje sa nadležnim organima.a Venecuela izvezla u SAD sudopere od po 8.911. carinske prevare sa niskom osnovicama. U Bosni i Hercegovini poznate su tzv.Primjer 4. 75 .Međudržavna trgovina i prihvatljivost klijenta od strane banke Brojni su primjeri pranja novca u međudržavnoj trgovini (Kolumbija izvezla britvice po cijeni 34.

Pravila koja je uspostavio Benjamin Graham. te ista iznio u knjizi »Inteligentni investitor«. Špekulacije na finansijskom tržištu su iste kao kockanje u kasinu i mogu biti uzbudljive i nagrađene. Špekulant kocka. Sa špekulacijom se dobija ali na kraju i gubi. Takav građanin je istovremeno i špekulant. dobiva pravo i mogućnost sudjelovanja u uspjehu ili neuspjehu preduzeća.U ovakvom pristupu svaki građanin koji trguje a da ne zna šta radi može se smatrati da je nepromišljeni investitor. Pravilo je da se ne smiju miješati investicijske i špekulativne operacije. Kupovinom vrijednosnih papira investitor. lahkoća i brzina transformacije finansijske imovine. Međutim. vlasnik kapitala. – Berza Investitor je onaj kome je stavljena u funkciju berza. Kocka i špekulacija je očaravajuća i zabavna. dionica na berzama. slično kao rasipnik koji rasipa štednju. pretvara svoje potraživanje u novac. ali ne možete izgubiti na duži rok ako igrate po pravilima.Primjer 5. Razlika između investitora i špekulanta je suštinska. Investitor izračunava vrijednost dionica na temelju vrijednosti posla kojem se preduzeće bavi. te ista treba da obezbijedi sudjelovanje u uspjehu ili propasti. Pravilo je da i prilikom investiranja možete izgubiti. preuzimanju rizika i zamjenu rizika za višu stopu povrata. 76 . Radi se o osjećaju da se može ponovo kupiti po nižoj cijeni. on se kladi da će dionice porasti samo zato što će neko drugi biti spreman platiti još više. se upravo odnose na upozorenja da špekulaciju morate tretirati kako okorjeli kockari tretiraju svoj odlasak u kasino. On je i istovremeno i kockar. Investitor usmjerava svoja sredstva na berzama izražavajući svoja očekivanja u vezi sa prinosom. Prodajom vrijednosnih papira na berzi investitor. to je najgori način na koji možete zaraditi. Investiranje naspram špekulacije se javlja u konfuznom i nedefinisanom stanju u kome se pojavljuje građanin koji često prodaje ili kupuje dionice a da pritom ne zna šta kupuje a šta prodaje.

o visina depozita. o urednost i ažurnost u poslovanju sa bankom. o pravni oblik.000 KM po Zakonu o sprečavanju pranja novca moraju se prijaviti finansijskoj policiji i drugim nadležnim organima. o oblik poslovnog aranžmana sa bankom (broj transakcijskog računa i ostalih računa.Unutar registra profila klijenata banke postoji niz klasifikacija klijenata: o nivo rizika koji klijent nosi za banku. kod banke. o učestalost i obim prometa po računima. o vlasnička struktura klijenta(nosioci večinskog paketa dionica). podaci o blokadi isl. o učestalost poslovanja sa bankom. Profil klijenata čine sljedeći elementi: o naziv klijenta (podaci o registarciji broj i datum). 77 . o urednost i ažurnost poslovanja sa bankom. o identifikacioni broj / PDV broj. o vrsta djelatnosti. o finansijska snaga klijenta. Sve transakcije u gotovini od 30.) o povezanost sa drugim klijentima banke.

U skladu sa Zakonom o bankama.Ponekad je jako teško razlučiti sumnjivu transakciju od one koja to nije tako da postoji pregled neobičnih ponašanja klijenata koje bi svaki uposlenik u banci trebao znati prepoznati i na vrijeme reagovati. banke su dužne svakodnevno pratiti aktivnosti koje se obavljaju na računima njenih klijenta. rizik poslovanja. 78 .Posebna pažnja se vodi o zemlji porijekla klijenta. o transparentnost. o ekonomski status klijenta i o iskustvo u ranijem poslovanju sa klijentom. pravni rizik te koncentracija rizika. Svi organizacioni djelovi banke su dužni pratiti brojne aktivnosti koje se obavljaju u svakodnevnom poslovanju banke. Uslovi za utvrđivanje prihvatljivosti klijenta: o zakonitost. Za uspješno provođenje procedura monitoringa banka mora uspostaviti sistem koji će blagovremeno otkrili sumnjive transakcije. Uspostavljanjem ovih procedura izbjegavaju se sljedeći rizici: rizik reputacije.vrsti i prirodi poslovnih aktivnosti i sl.reputaciji klijenta. Svaka banka je dužna usvojiti politiku o tome ko su klijenti koje ona smatra prihvatljivim u poslovanju.

79 . Kao primjer navešćemo finansijske prevare u najcjenjenijim korporacijama u SAD-e: Enron. Najnovija događanja u Hrvatskoj u vezi Privatizacijskog fonda kao i stanje u oblasti privatizacije u BiH pokazali su i pokazaće organizovani sistem špekulacija. . Optužbe da menadžment preusmjerava milione maraka u svoje džepove. Nelikvidnost je opća pojava tako da država ne potražuje novac i istovremeno poklanja svoju imovinu koja se kupje za njen njen. Praksa da su revizorske tvrtke prezentirale dokaze da bi dovele u zabludu investicijsku javnost. kriminala koja u osnovi ima „ pranje novca”. Mnogi primjeri ovakvog oblika pranja novca moguće je naći u postupcima privatizacije.Primjer 6. Sve ove pojave su prisutne i u BiH u najdrastičnijoj formi tako je sasvim normalno da menadžer u dioničarskoj firmi pljačka svoje dioničare i postaje većinski vlasnik. Revizorski izvještaji su samo forma koja ništa ne znači.Revizorski izvještaji i privatizacija Fer finansijski izvještaj i poštivanje finansijske struke je osnov poslovanja. Tyco i Xerox.

2.1.3. Politka deviznog tečaja 80 .DRUGA GLAVA TEORIJE INFLACIJE 1.3. Model racionalnog očekivanja 2. Monetaristički model privrede 3.1. Phillipsova kriva u monetarizmu 2.2. Pojam inflacije 2. Psihološko objašnjenje inflacije 2.3. Inflacija troškova 2. Makroekonomska i monetarna politika 4. Modeli inflacije 2.

zemljotresi i sl. pogoršanja devizne bilanse i kursa domaće valute. Uzroci pojave inflacije su. U novije vrijeme se ispoljava kao: o pojava sa pratećom nestabilnosti privrede.suše. i o otežava kontinuelno funkcioniranje privrede. u najvećem broju slučajeva bili izazvani: o ratnim poremećajima.1. o monetarnim poremećajima. i o prirodne nedaće: poplave. Inflacija je heterogena i kompleksna pojava koja izaziva: o poremećaje na tržištu. Kvantitativna teorija inflacije polazi od tumačenja «da mnogo novca ide u lov na malu količinu robe». istorijski posmatrani. 81 . POJAM INFLACIJE Inflacija je pojava koja se manifestuje u rastu cijena što dovodi do opadanja životnog standarda stanovništva.

Pigou u formi tzv. Waltersa i K. Meltzer. A. godine i to je i do danas jedna od najčešće navođenih formula u ekonomskim radovima. Smithov savremenik u drugoj polovini 18. Friedman je oko sebe na Čikaškom univerzitetu i u Nacionalnom birou za ekonomska istraživanja okupio plejadu mladih i ambicioznih ekonomista koji su prihvatili i dosledno zastupali monetarističku školu. Stein. Viner. D. Vanderkamp. Perkin. H. L. Prvu matematički izraženu verziju dao je američki ekonomista I. Simons. Hume. s Carnegie-Mellon Universitv i K. Postoji duga lista prethodnika monetarizma koji su formulisali manje sofisticirane verzije kvantitativne teorije novca. Kvantitativne teorije na Univerzitetu u Čikagu održavali su H. London School of Economics: A. Laidler i M.vijeka. Fisher.To dovodi do zaključka da se inflacija može savladati smanjenjem novca u opticaju. Brunner sa Ohio State Universitv. Među njima najznačajnij su: P. A. Schwartz (koautor „Monetarne istorije SAD"). Night je značajan po radovima u oblasti teorije i metodologije. a Simons po radovima u domenu ekonomske politike. Razvoj ove teorije možemo posmatrati u fazama i vezati za pojedine teoretičare. A. 1911. F. A. Neoklasičnu varijantu kvantitativne teorije dao je 1917. J. Klasičnu definiciju ove teorije postavio je D. Monetarističko uporište u Velikoj Britaniji tokom 60-ih godina postao je Univerzitet u Manchesteru gdje su radili D. Johnsona. Mints. Night i J. Cagan. U novije vrijeme nastavljači monetanstičke tradicije takođe na 82 . Mieselman. Kembridžke jednačine. Svi ovi autori mogu se smatrati prethodnicima monetanstičke škole. Burns.

Univezitetu u Chicagu su G. Becker, G. Stigler, J. Buchenan, od kojih su neki i dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju tokom 90-ih godina. Nova klasična makroekonomija čiji su najznačajniji predstavnici R. Lucas i T. Sargent, Univerzitet u Chicagu. Hjum-Rikardova formulacija, koji objašnjava da cijena robe

zavisi od mase novca u opticaju, odnosno da su cijene određene količinom novca u zemlji.
Ta tendencija se može ilustrovati:

Q – količina robe raste P-cijene padaju V- vrijednost novca opada

Fisherova jednačina koja polazi od: o cijene su funkcija novca u opticaju; o cijene su zavisne od obima robnog prometa.

83

Poznata Fisherova formula, koja najbolje objašnjava teoriju novca, zasniva se na:

MG (V) +M'D(V') P= Q
M= količina gotovog novca G(V)= brzina opticaja gotovog novca

M'= količina depozitnog novca D(V)= brzina opticaja depozitnog novca

P- predstavlja opšti nivo cijena koji je u korelaciji količine gotovinskog i depozitnog novca ponderisanih sa brzinom opticaja, s jedne strane, i recipročne vrijednosti obima roba. Na bazi ovih postavki proizilazi da se sudaraju dvije mase, i to novca i roba, te da se iz tog odnosa dobivaju cijene. Iz takvog odnosa se po kvantitativnoj teoriji dolazi do vrijednosti novca. Znači više novca uzrokuje rast cijena i obrnuto (ako pretpostavimo da je koeficienat obrta konstantan). Kembridžska formulacija novca je reformosana kvantitativna

teorija. Predstavnici ove teorije su Marshall, Pigou, Kexnes, Roberston.
Najznačajniji predstavnik ove teorije je Marshall koji daje naglasak na kamatnu stopu i marginalnu produktivnost kapitala. Polazište ove teorije je na ranije uspostavljenom odnosu, a to je: MV = PQ ako se uvede izraz: V=1/k

84

kako je: Q = R = Y dohodak MV P= R

M=k P Y
Na ovaj način je uspostavljena veza između M- količine novca sa P – opšteg nivoa cijena, kamatnom stopom- k i dohotkom-Y.

Kembridžka verzija poslužila je kao osnova za tumačenje inflacije
koju su kasnije preuzeli i monetaristi. Suština je da se rastom ponude novca povećava nivo cijena. trošak držanja novca. Tražnja za novcem u ovom slučaju raste sa rastom realnog dohotka, a opada sa rastom stope inflacije, jer inflacija smanjuje prinos na novac tj. predstavlja oportunitetni trošak držanja novca. Prema tome, tokom rasta inflacije smanjuje se k, a povećava V, a ponuda i tražnja za novcem izjednačavaju se na sve višem nivou cijena. Rast nivoa cijena smanjuje realnu količinu novca koju pojedinci žele da drže jer cijene predstavljaju

85

Grafički ovo se može prikazati na sledeći način:

Grafik br.6

Grafičko tumačenje inflacije

Na x-osi je količina novca, a na y osi je vrijednost novca kao recipročna vrijednost apsolutnog nivoa cijena (1/P). U tački A je ravnoteža ponude i tražnje novca pri nižem nivou cijena. Rast ponude novca na nivo M2 dovodi do uspostavljanja nove ravnoteže u tački B u kojoj je viši nivo cijena (I/P2) i niži novo realne količine novca. Na taj način rast ponude novca ima za posljedicu rast cijena, smanjenje realne količine novca i izjednačavanje ponude i tražnje za novcem pri višem nominalnom nivou cijena.

86

Keynes J. M - «Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca» Faza u razvoju kvantitativne teorije novca vezana je za Keynes J.M. i period nastanka njegov djela « Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca» i velike ekonomske krize 30-tih godina 20-og vijeka. Keynes je pristalica kvantitativne teorije novca sa psihološkim i dohodovnim pristupom. Model se reprodukcije. zasniva na integralnom posmatranju procesa Dohodak-Y razdvaja na potrošnju i štednju. Osnovni

problem je u odnosu prema štednji -Š i investicijama–I. Kamatna stopa je određena na osnovu uravnotežavanja između potražnje i ponude novca. Potražnja za novcem zavisi od kamatnih stopa, pri čemu je pravilo da pri većim kamatnim stopama imamo veći obim kamatosnih aktiva u vrijednosnim papirima. Rezultat je da dolazi do porasta cijene vrijednosnih papira i pada kamatnih stopa.
Grafik br.7

Odnos kamatne stope i količine novca u opticaju kamatna stopa

količina novca 87

Ravnoteža po Keynesu je kada su faktori proizvodnje potpuno zaposleni, te kada se štedni ulozi ne zadržavaju više od normalnih odnosa i kada je veličina štednje jednaka potrošnji. Nacionalni dohodak je rezultat ukupne društvene potrošnje i on je veći što su veći zahtjevi za potrošnju i rashodi za investicije. Keynes iznosi mišljenje da potrošnja i investicije određuju stepen zaposlenosti. Keynes smatra da je potrebna aktivna ekonomska politika koja bi jačala efektivnu potražnju. Tu ulogu bi trebala da preuzme monetarna politika. U uslovima kada je sklonost potrošnji nedovoljna tada je kamatna stopa visoka, monetarnom politikom treba posticati potrošnju i obarati kamatnu stopu. Porast količine novca je poželjan kod vođenja politike podsticanja potrošnje i obaranja kamatnih stopa. Količina novca po Keynesu nema prvorazredni značaj, pri čemu on pridaje veći značaj: o psihološki stav prema potrošnji, likvidnosti i prinosima kapitala; o visine najamnina; o količine novca koju definiše centralna banka.

Teoretska razmatranja, koje je iznio ovaj naučnik, omogućila su rješavanje niza praktičnih problema, a najvećim dijelom vezana za pitanje inflatornog jaza izazvanog povećanom potrošnjom, te je pridonio razradi intervencionističke ekonomske politike i doktrine.U periodu 1929-1933. kapitalizam je pogodila Velika depresija. Depresiju je pratio 88

politici. Revolucionarnost kejnzijanske teorije u odnosu na neoklasiku proističe iz sledećih postavki: o Odbacivanje Sayovog zakona tržišta i pretpostavke o punoj zaposlenosti svih faktora proizvodnje. o Velika depresija posljedica je pada agregatne tražnje. godine pojavila se Kejnzova knjiga The General Theory Emplovment. stoga je kvantitativna teorija novca zamenjena konceptom preferencije likvidnosti. deflacija. o Odlučujući uticaj ima aktivna makroekonomska politika i prije svega fiskalna politika. kamata i novca». dok je oporavak bio spor i dugotrajan. o Na tržištu rada postoji nedobrovoljna nezaposlenost kao posljedica rigidnih nadnica i nedovoljne agregatne tražnje. ekonomska nauka prema neoklasičnoj teoriji bila je poljuljana. U domenu teorije i ekonomske politike. Interest and Money .«Opšta teorija zaposlenosti. o Nema automatskog uravnoteženja tržišta. a posebno najrazvijenije zemlje. Kriza je zahvatila čitav svijet. visokih kamatnih stopa i neefikasnog djelovanja monetarne politike. o Ne postoji automatska tržišna ravnoteža i moguće je ciklično kretanje tržišne privrede. masovna nezaposlenost i serija bankrotstva banaka i preduzeća. U tim okolnostima. Narednih desetak godina kejnzijanizam postaje vladajuća ekonomska doktrina u teoriji i 89 . 1936.pad proizvodnje. o Brzina opticaja novca je nestabilna.

pri čemu važnu ulogu igraju sledeći instrumenti: niska kamatna stopa (politika "jeftinog novca"). Prema ovom zakonu vlada treba da nastavi da dostigne nivo pune zaposlenosti i maksimalne proizvodnje. kao funkcija apsolutnog dohotaka u čijoj osnovi je granična sklonost potrošnji. rast budžetskih rashoda. čini predsednika i vladu odgovornim za aktivnu ekonomsku politiku i nisku stopu nezaposlenost. Da bi se održavao visok nivo zaposlenosti podstiče se agregatna tražnja putem mjera fiskalne i monetarne politike. zasnovana na preferenciji likvidnosti. Funkcija likvidnosti koja opisuje ponašanje novca. Osnovni makroekonomski 13 problem Kejnesovog vremena je borba protiv nezaposlenosti. . 13 90 .] na osnovu Kejnesove knjige konstruisao poznati IS-LM model. do pojave visoke inflacije. Funkcija investicija kao funkcija dohotka i kamate u čijoj osnovi je granična produktivnost kapitala. Ovakve preporuke teorije i ekonomske politike bile su prisutne kod najrazvijenijih tržišnih privreda sve do početka 70-ih godina tj. Model je bio Zakon koji je Američki kongres doneo 1946. U teorijskom smislu za razvoj kejnzijanizma značajne su još dve etape.U kejnzijanskim modelima bitnu ulogu imaju tri funkcije definisane na bazi psiholoških fenomena: Funkcija potrošnje. Rast agregatne tražnje podstaknut mjerama monetarne i fiskalne politike uticaće na rast zaposlenosti i proizvodnje i na taj način stabilizovati privredu. Prva etapa nastupa od 1937. godine ugrađujući kejnzijanske stavove posle Velike depresije. ugrađeni stabilizatori. Riječ je o Zakonu o zaposlenosti (The Emplyment Act) koji je američki Kongres doneo 1946. kada je Hicks [1937. stagflacije i kolapsa Bretonvudskog sistema.

LM krive formira se opšta privredna ravnoteža i simultano određuje ravnotežni nivo kamate i društvenog proizvoda. . Predvodnik ove struje kao moderne verzije neoklasične škole. Istovremenim presekom IS. 91 . a na tržištu novca jednakost ponude i tražnje za novcem. a za preduzeće to je kapitalno dobro. Osnovna poruka Philipsove krive je mogućnost izbora između različitih nivoa nezaposlenosti i inflacije. Friedmanova verzija tražnje za novcem Pretpostavke Friedmanove funkcije tražnje za novcem su: o Kvantitativna teorija novca je stabilna funkcija tražnje za novcem sa realnim veličinama tj. o Novac je za pojedinca oblik držanja imovine: aktive. Neoklasične sinteze. zavisno od preferencija vlade. realnom količinom novca. Kejnzijanci su smatrali da se putem Philipsove krive može voditi aktivna ekonomska politika kako u kratkom kao i u dugom roku. bio je Milton Friedman.zamišljen kao pokušaj sinteze kenzijanskih i neoklasičnih postavki i predstavljao je primer tzv. pa se analiza integriše u teoriju kapitala i portfolio pristup. te se na taj način tražnja za novcem zavisi od prinosa i troškova novca kao oblika aktive. Kada se činilo da je kejnzijanizam potpuno prevladao. pojavili su se monetaristi oživljavajući neoklasičnu teoriju suprostavljajući je protiv osnovnih postavki kejnzijanizma. Osnovna ideja modela je da se na tržištu dobara uspostavlja jednakost štednje i investicije. Druga značajna faza u razvoju Kejnzijanizma bila je uvođenje Philipsove krive poznatim člankom autora po kome je i dobila ime.

o Nominalna količina novca utiče na nominalni dohodak sa vremenskim pomakom. Kamatna stopa ima manji uticaj na tražnju za novcem čime je Friedman odbacio Keynesov koncept preferencije likvidnosti. o Najvažniji činioci u tražnji za novcem su permanentni dohodak shvaćen kao neka vrsta supstituta za ukupno bogatstvo pojedinca i stopa inflacije kao trošak držanja novca. Tražnja za novcem po Keynesu zavisi direktno od dohotka i obrnuto proporcionalno od kamatne stope.re -rm.rb -rm. da se vlasnik novca odrekne likvidnosti i uloži novac. kao i od ukusa i preferencija pojedinaca. motivaciju. te nije konstantna veličina. o Tražnja za novcem i brzina opticaja novca suštinski su stabilni čak i tokom hiperinflacija.h.o Tražnja za novcem zavisi od imovine. Kamata predstavlja cijenu. Brzina opticaja novca takođe zavisi od nominalnog dohotka i nivoa kamatne stope. a realna količina novca samo se prilagođava prema principu optimizacije korisnosti.u) 92 . Pojedinac više želi da drži novac u likvidnom obliku. vlasnik novca kao imovine raspodjeljuje ga tako da za sebe ostvari maksimum korisnosti. Friedmanova funkcija tražnje za novcem ima sledeći oblik: Md/P =f(Yp.Te -rm. nivoa cijena i prinosa alternativnih oblika imovine. dovodeći do rasta dohotka u kratkom roku i do rasta nivoa cijena u dugom roku.

Rast stope inflacije ne narušava princip stabilnosti. Na ovaj način Friedman je ponovo reafirmisao kvantitativnu teoriju novca u modernoj verziji sa uključivanjem permanentnog dohotka i stope inflacije. Empirijska je činjenica. Ovakav model imao je sljedeće implikacije: o osporena je Keynesova preferencija likvidnosti. o rm kamatna stopa na uloženi novac. Centralna Friedmanova teza je da najveći uticaj na tražnju za novcem ima Yp. Friedman izvlači zaključak da je i tražnja za novcem stabilna veličina u odnosu na permanentni dohodak. o rb kamatna stopa na obveznice o re kamatna stopa na akcije. Budući da je permanentni dohodak stabilan tokom vremena. o dokazano je da je novac važan i da monetarna politika ponovo dobija na značaju. Jednačina pokazuje da realna tražnja za novcem raste sa rastom permanentnog dohotka i komponente h. dok opada sa rastom stope inflacije i rastom prinosa na obveznice i akcije budući da su to troškovi držanja novca. ako je tražnja za novcem stabilna veličina 93 . jer se inflacija javlja kao očekivani trošak u tražnji za novcem.o Yp je permanentni dohodak kao ponderisani prosjek ranijih dohodaka o h je odnos kapitala uloženog u ljudske resurse prema kapitalu uloženom u ostale resurse. ističe Friedman. da kamatna stopa ima znatno manji uticaj na tražnju za novcem. odnosno alternativni oblici ulaganja novca. o u je simbol koji označava sve druge varijable u modelu.

o da je ponuda novca egzogena i zavisi od odluka centralne banke. o da je uticaj kamatne stope kao rezidualnog elementa na tražnju za novcem slab. osetljiva na da kratkoročni multiplikator investicija 94 funkcija iz kojih se izvode . o da je u tražnji za novcem najslabiji transakcioni motiv. o da tražnja za novcem više zavisi od dugoročnog nego od tekućeg nivoa cijena. preduzeo niz empirijskih istraživanja u vezi tražnje za novcem u kojima je pokazao: o da su tražnja za novcem i brzina opticaja novca stabilne veličine. a najjači motiv držanja novca kao oblika aktive. onda je moguće da putem upravljanja ponudom novca utičemo na nivo privredne aktivnosti u kratkom roku i na nivo inflacije u dugom roku. o da količina novca raste brže od nominalnog dohotka. o da je privreda u kratkom roku manje investicije tj. o da permanentni dohodak ima najjači objašnjavajući uticaj na tražnju za novcem i da je bolje objašnjenje od tekućeg dohotka.tokom vremena. u prvom redu neokejnzijanska potrošnje i agregatne tražnje. Friedman je. o tražnja za novcem stabilnija je nego mnoge druge funkcije. koncept investicionog multiplikatora i akceleratora.

dok stabilni rast ponude novca pogoduje privrednoj stabilnosti. o da česte promjene u količini novca povećavaju nestabilnost privrede. a ne indirektno preko kamatne stope. što je suprotno kenzijancima. 95 .ima manju vrijednost od dugoročnog multiplikatora. mada sa određenim pomakom. o da je transmisioni mehanizam ponude novca takav da direktno djeluje na rashode.

o Model racionalnih očekivanja.2. o Psihološko objašnjenje inflacije. Grafik br. MODELI INFLACIJE Od poznatih modela inflacije izdvojiti će mo: o Inflacija troškova Latinskoamerički model. 8 MODELI INFLACIJE INFLACIJA TROŠKOVA PSIHOLOŠKO OBJAŠNJENJE INFLACIJE MODEL RACIONALNIH OČEKIVANJA LATINSKOAMERIČKI MODEL SKANDINAVSKI MODEL 96 . Skandinavski model.

Osnova formiranja cijena je fiksna marža profita koja reprodukuje mehanizam inflacije troškova « cost-push inflacion».ND. su glavni mehanizmi pokretanja inflacije.1. U ovom teoreskom pristupu prisutna su dva modela: latinskoamerički i skandinavski. 97 . Skandinavski model objašnjava inflaciju razlikama rasta produktivnosti u sektorima industrije i usluga.2. Inflacija troškova Inflacija troškova je zastupljena kod brojnih teoretičara. Uzroci inflaciji leže u sukobu javnog i privatnog sektora uslijed čega se javljaju cjenovni poremećaji uslovljeni pogrešnom alokacijom investicija i politika kontrole. Stanje nestabilnosti izvoza i prihoda u platnoj bilansi. od kojih je posebno prisutna teorija nadnica – odnosno inflatorna spirala nadnica (Albert Hahn). Osnovni uzroci inflacije u ovom modelu su strukturalne i političke naravi i proizilaze iz neuređenog stanja. Latinskoamerički model je posljedica pritiska ekonomskog rasta u uslovima nerazvijene društvene i privredne strukture. gdje određene društvene grupe žele da poboljšaju svoje stanje u raspodjeli nacionalnog dohotka . neadekvatna struktura poreskog sistema sa neadekvatnim troškovima kapitala i efekata po osnovu ulaganja.

stanjem u okruženju i većom produktivnosti izvozno-uvoznog sektora (price takers). 2. Među teoretičarima psihološkog smjera najistaknutije mjesto.2. Izvozno-uvozni sektor prihvata cijene iz okruženja. To znači da cijene nisu ovisne samo od 98 Aftalion zauzima . Inflacija je određena egzogenim faktorima. Posebni transmisioni mehanizmi preko kojih se pojašnjava inflacija u privredi su: o sektor proizvodnje uvozno – izvoznih roba / tradable goods/ i o sektor proizvodnje za domaće tržište – non tradable goods. Aftalion polazi od dohodne teorije koja kod njega poprima karakter dohodno-psihološke teorije.dok sektor zaštićene proizvodnje formira cijene van konkurencije na principu troškova prizvodnje plus profit / mark-up/. o predviđanje.Sporiji rast produktivnosti u sektoru usluga uz jednak rast nominalnih nadnica prouzrokuje cjenovne poremećaje. Psihološko objašnjenje inflacije Psihološko objašnjenje inflacije u prvi plan ističe: o očekivanje. Po Afteleonu nivo cijena je funkcija varijacije dohotka i predviđanja. o ponašanje.

(papirnog i depozitnog) posljedica porasta cijena. uslijed promjene dohotka i sklonosti potrošnji. Ovim pristupok Afteleon pobija kvantitativnu teoriju ističući da je porast količine novca dohotka. Teorija racionalnih očekivanja odbacuje ulogu države i njenu neefikasnu ekonomsku politiku vraća na pojedinca i njegova racionalna očekivanja.Model racionalnih očekivanja Model racionalnih očekivanja polazi od statičkog. Ovakvim pristupom uvođenjem u teoriju vrijednosti očekivanja ista postaje psihološka jer je očekivanje faktor psihologije. Racionalno očekivanje se zasniva na očekivanjima zasnovanim na raspoloživim informacijama iz predhodnog perioda. i to: 99 . Buduća očekivanja vrijednosti novca utiču na sadašnju njegovu vrijednosti. Dakle. Statička očekivanja preslikavaju sadašnje stanje u budućnost.3.količine novca. Adaptivno očekivanje zasnovano je na prošlim zapažanjima i stopi inflacije i postepenim ispravljanju grešaka. Monetarna ekonomija i monetarna teorija zasniva svoj razvoj na ekonomskoj misli koja polazi se od periodizacije. pa će iste rasti i kada količina novca ne raste. a da porast količine novca izaziva porast cijena tada kada ga prati porast 2. adaptivnog i racionalnog očekivanja. promjena vrijednosti novca zavisi od očekivanja njegove vrijednosti u budućnosti. Na bazi toga se zasnivaju očekivanja inflacije zasnovanog na nivou sadašnje inflacije i procjena ekonomskih procesa koji se predviđaju u budućnosti.

o Period klasične i neoklasične kvantitativne teorije novca sve do 30-tih godina 20-tog vijeka; o Period kejnzijanske revolucije u formi dohodovne monetarne teorije, počev od 30-tih do 50-tih godina 20-tog vijeka; o Period polarizacije monetarista i nemonetarista, kada konačno dolazi do sinteze monetarne i fiskalne politike. Istorijski okvir Friedmanove monetarističke koncepcije je u imovinskom pristupu monetarnoj teoriji u kome je obim i struktura imovine u funkciji tražnje novca,. Modifikovana monetaristička teorija novca koju zastupa Fridman, daje pečat savremenim tokovima razvoja monetarne misli koja je rasponu kejnzijanizma i monetarizma. Monetaristička teorija počiva na reformisanoj kvantitativnoj teoriji novca, tzv. Čikaškoj školi M.Friedmana, koja inkorporira: o tražnju novca; o koncepciju količine novca; o uravnoteženje proizvodnje, dohotka i cijena. Friedman razlikuje tražnju novca preduzeća i tražnju novca ostalih subjekata. Preduzeća drže novac kao kapital, dok subjekti kao imovinu. Držanje novca kao imovine ima polazište u mogućim oblicima imovine, i to: o novca; o obveznice: o akcije: 100

o fizička dobra; o radnih kapaciteta pojedinaca. Tražnja novca je objašnjena razdvajanjem realne i nominalne količine novca. Nominalna količina novca je izražava količinu bilo koje novčane jedinice, dok realna vrijednost se izražava obimom dobra koji se može kupiti određenom količinom novca. Fridmanova definicija količine novca šira je od definicije klasične kvantitativne teorije jer obuhvata pored novca za transakcione svrhe i novac koji se drži u imovini. To znači da definiše novac (M) u širem konceptu jer uključuje i oročene depozite. To je doprinijelo da Fridman dolazi do visokog koeficijenta elastičnosti tražnje novca. Monetarna teorija polazi od: o potpune ravnoteže privrede sa stabilnim cijenama; o pune zaposlenosti rada i kapitala; o stabilne stope rasta proizvodnje, 3-5%; o potpune elastičnosti tražnje novca u odnosu na dohodak; o stabilne dugoročne promjene količine novca, do 5%. Monetarizam kao koncepcija liberalnog kapitalizma postala je dominantna makroekonomska politika razvijenih privreda. Međunarodni monetarni fond i nosioci ponude svjetskog novca zastupaju stanovište stabilizacionu politiku deflatornog karaktera, politiku: o ograničavanja potrošnje, o kontrolu novčane mase. 101

Makroekonomska politika razvijenih zemalja se sprovodi u uslovima: o otvorenog tržišta, o osjetljivosti kapitala na promjene kamatnih stopa, o otvorene privrede, o finansijske discipline, o razvijenog bankarskog i monetarnog sistema, o visokih dohodaka i štednje, o elastičnosti potrošnje i o razvijenim oblicima imovine stanovništva, privrede i države.

2.3.1. Phillipsova kriva u monetarizmu
Do pojave Friedman-Phellpsove hipoteze Phillipsova kriva je bila standardni analitički instrument ekonomske politike. Phillipsova kriva je predstavljala jednu vrstu poželjne krive indiferencije u teoriji ekonomije blagostanja, Welfare economics.14 Friedman i Phelps su 1967. nezavisno jedan od drugog modifikovali dotad standardnu Philipsovu krivu [Phelps, 1967, Friedman, 1968.]. Modifikovana Phillipsova kriva ima tri nova svojstva: o uvedena su inflaciona očekivanja po adaptivnoj šemi, o uveden je koncept prirodne stope nezaposlenosti (NRU),

Welfare economics - ekonomija blagostanja nastala je posle marginalističke revolucije razvijajući Walrasov koncept opšte ravnoteže i Marshallov koncept parcijalne ravnoteže uz primenu mapa indiference. Osnivač i najznačajniji teoretičar bio je Pigou koji se zalagao za intervenciju države u vezi sa društvenim troškovima.

14

102

o pošlo se od realnih, a ne od nominalnih nadnica. U ovom modelu očekivana inflacija formira se na isti način kao i permanentni dohodak i predstavlja ponderisani trošak stopa inflacije iz prošlosti. Adaptivna stopa inflacije dobija se na taj način što se putem učenja na greškama privrednih subjekata, stalno koriguje prognozirana u odnosu na stvarnu inflaciju u prethodnom periodu. Koeficijent adaptacije kreće se između 0 i 1, i izražava stepen učenja na greškama. Kod adaptivnih očekivanja privredni subjekti prave sistematsku grešku u prognozi, jer očekivana inflacija je linearna kombinacija svih ranijih nivoa cijena i ne može biti veća od najveće prošle inflacije. Prema tome, kada je stopa inflacije stalno rastuća tada očekivana stopa inflacije potcjenjuje njen nivo, a kada je stalno padajuća precjenjuje njen tekući nivo.Ovako definisana inflaciona očekivanja imaju ključni značaj za razumijevanje Friedmanovog koncepta Philipsove krive. Ona omogućavaju razlikovanje kratkog i dugog roka. Ovaj koncept prilagođavanja može se grafički prikazati:
Grafik br.9

Friedman-Phelps koncept F-krive i adaptivna očekivanja A \ \ Uj B -----F2 DFK (NRU) D ------ F3 "u

n2

103

Na x-osi je stopa nezaposlenosti, a na y-osi stopa inflacije. Privredni subjekti se ravnaju prema realnim nadnicama, ali postoji problem pogrešne percepcije -radnika u kratkom roku zbog adaptivnih inflacionih očekivanja. Pokušaj monetarne politike da snizi nezaposlenost ispod NRU, uzrokuje rast inflacije U tački A je prva privremena ravnoteža kada radnici uočavaju da su prevareni, adaptivna očekivanja, vrše reviziju realnih nadnica, uzrokuju pad tražnje za radnom snagom i vraćanje u tačku stabilne ravnoteže B (na nivo NRU). Tada su aktivira inflaciona očekivanja i startuje se sa višeg nivoa inflacije. U novim iteracijama prelazili bismo na tačke C i D, i na Philipsove krive F2 i F3 sa sve višim i višim nivoima inflacije. Na osnovu ovoga može se prikazati grafik koji daje kratkoročnu i dugoročnu Philipsovu krivu kao rezultat prilagođavanja.

104

Grafik br. 10

Phillipsova kriva

(NRU)\

Iz

ovog

koncepta

proističu

slijedeće

konsekvence

za

makroekonomsku politiku i teoriju: Kada je 0=1 Phillipsova kriva je vertikalna i iščezava trade-off. To se kod nove klasične makroekonomije dešava pri racionalnim očekivanjima, a kod monetarista u dugom roku. U kratkom roku je O<0<1 i tada zbog negativnog nagiba postoji mogućnost trgovine između inflacije i nezaposlenosti. Zbog sistematske greške u prognozi postoji dejstvo novčane iluzije i novac je neneutralan u kratkom roku. U dugom roku privredni subjekti uče na greškama, koriguju svoju prognozu, trade-off iščezava, a nezaposlenost se vraća na nivo NRU. Monetarna politika s toga je u dugom roku neutralna, ali izaziva rast nivoa cijena. Sistematski pokušaji 105

a naročito: o teorema o akceleraciji inflacije usljed bezuspješnih pokušaja neefikasne ekonomske politike da snizi stopu nezaposlenosti. a faktori na strani ponude (NRU. o teorema o privremenosti monetarnih impulsa koja izražava kratkoročni uticaj novca na realne agragate i dugoročnu neutralnost. adaptivna očekivanja) igraju značajniju ulogu u kratkom roku. Monetarna politika treba da se drži Friedmanovog pravila kao u izrazu i da bude vezana za dugoročni rast 106 . realna nadnica. U dugom roku aktiviraju se inflaciona očekivanja. jer dugoročno izaziva istovremeni rast inflacije i nezaposlenosti. Na primjeru Philipsove krive upotpunjene očekivanjima dolaze do izražaja svi bitni elementi monetarističke teorije i politike. Rast novčane mase uzrokuje privremeni rast društvenog proizvoda i smanjivanje stope nezaposlenosti. permanentni dohodak) igraju značajniju ulogu u dugom roku. Prioritet ekonomske politike ne može biti niska nezaposlenost već što niža stopa inflacije. a nezaposlenost i društveni proizvod vraćaju na svoje ravnotežne nivoe. o maršalijanski metod Friedmanove analize kao razlika kratkog i dugog roka gde faktori na strani tražnje (ekonomska politika. ali ubrzavaju inflaciona očekivanja i rast inflacije.snižavanja nezaposlenosti čine intervencionističku ekonomsku politiku neefikasnom.Stagflacija nastaje kao posljedica neefikasne ekonomske politike. Realni učinak monetarne politike je privremen. a inflatorni učinak trajan.

o oporezivanje radnika. Ovo je bilo upravo tipično za monetarističku politiku M. godine u Velikoj Britaniji. Izraženo je zalaganje za povećanje mobilnosti radne snage. o minimalne i rezervne nadnice. jer samo tada neće imati za posledicu rast inflacije. Monetaristi sistematski nastoje da povećaju konkurentnost na tržištu radne snage. Monetaristi su svjesni da koncept NRU ne odražava savršenu ravnotežu na tržištu radne snage. Phillipsova kriva kao teorijski i empirijski koncept bila je podvrgnuta najbrojnijim empirijskim istraživanjima od strane predstavnika monetarizma. o različit tempo privrednog rasta po sektorima o snaga sindikata. Naročit napad izvršen je na instituciju osiguranja od nezaposlenosti u cilju smanjivanja nivoa i dužine trajanja ove vrste socijalne pomoći Ovim se dokazuje da rast 107 . nove mikroekonomije i nove klasične makroekonomije. kao i da snažna uloga sindikata narušava uslove potpune konkurencije. za zakonsko smanjenje monopolske pozicije sindikata i niže poreske stope kod oporezivanja radnika.realnog društvenog proizvoda. Thatcher posle 1979. da snize troškove radne snage i da smanje moć sindikata. o osiguranje od nezaposlenosti. Faktori od kojih zavisi nivo prirodne stope nezaposlenosti su sledeći: o migraciona i demografska kretanja. kejnzijanizma. za smanjivanje nivoa efikasnih i rezervnih nadnica.

i) I=g(i) Y=I+C ------------------Md=Pf(Y/P. mada su na osnovu njegovih radova modifikovani makro modeli sa uključivanjem funkcije tražnje za novcem Friedmanovog tipa. Model se može predstaviti sistemom od sledećih šest jednačina. 2. Druge tri jednačine izjednačavaju ponudu i tražnju za novcem na tržištu novca.2. permanentnim dohotkom i Philipsovom krivom upotpunjenom adaptivnim inflacionim očekivanjem. Prve tri jednačine usklađuju štednju i investicije i predstavljaju ravnotežu na tržištu dobara.3. smanjuje motivaciju za radom i dovodi do neefikasne alokacije resursa. C=f(Y. Monetaristički model privrede Friedman nije dao eksplicitan makroekonomski model privrede.i) Ms=f(i) Md=Ms . smanjuje zaposlenost.nivoa socijalne pomoći povećava troškove radne snage. 108 .

Istovremeno. 1994. Drugi zaključak je onaj koji potvrđuje prociklično kretanje brzine opticaja novca. 1971. empirijski testirao i potvrdio pokazujući da je odnos između nominalne količine novca i nominalnog dohotka jači nego odnos između realne količine novca i realnog dohotka. Samuelson. P. jer uključuje proces dinamičkog usklađivanja uvođenjem očekivanja kao osnovnog pokretača kratkoročnih fluktuacija u privredi. I. Y. i. dosledno je primenjen Marshallov metod u kome se uticaj novca u kratkom roku manifestuje na realne veličine. Mishkin. Md. Brunner-Meltzer. On je zapravo odabrao treći put. a u kejnzijanskoj varijanti putem promjene količina. Ms. a u dugom roku na nominalne veličine. Rešenje sistema u kome je Friedman kombinovao kejnzijanski i Fisherov pristup on je smatrao superiornim. Friedman je ovaj model.Friedman je pokušao da napravi neku vrstu kompromisa između kejnzijanaca i neoklasike i pretpostavio da se rast nominalnog dohotka (Y=Py) dekomponuje na cjenovnu i količinsku komponentu. Mankiw. koji je nazvao teorijom nominalnog dohotka. 109 .Model ima šest jednačina i sedam nepoznatih: C. Tokom 60-ih godina bilo je više empirijskih istraživanja u kojima su upoređivani kejnzijanski i monetaristički modeli privrede 15 15 . 1995. 1986. Da bi sistem bio rješiv nedostaje sedma jednačina i ta sedma jednačina ima dvije verzije: egzogeno datom dohotku na nivou pune zaposlenosti Stoga se prilagođavanja u neoklasičnoj varijanti odvijaju putem promjene cijena. Miller-Pulsinelli. 1975.

o Stagflacija upravo nastaje kada pri visokoj nezaposlenosti i kada pri visokoj stopi inflacije naglo opada ponuda novca.17 Autor je došao do sledećih zaključaka: o Monetaristički model bolje objašnjava inflaciju.] i Brunner-Meltzer [1971. ukoliko je ta politika anticipirana. o Varijacije u društvenom proizvodu i stopi ezaposlenosti bolje su objašnjene monetarističkim modelom nego modelom nove klasične makroekonomije. Autor je napravio opšti model privrede u kome su modeli Kejnzijanaca.16 Steinovo istraživanje [Stein. 17 16 110 . u privredi SAD. kritikovali su Friedman i Schwartz [1963. pad inflacije praćen je značajnim socijalnim troškovima. nego druge dvije verzije. empirijski pokazao bolja prognostička svojstva monetarističkog modela. o Dugoročni uticaj fiskalne politike na realne veličine slabi. Klein. a jača uticaj na inflatorni prihod i stopu inflacije. ili ostaju na visokim nivoima. Modigliani. Monetarista i Nove klasične makroekonomije samo specijalni slučajevi opšteg modela koristeći podatke za privredu SAD 18 Teoremu nove klasične makroekonomije o neutralnosti politike i minimalnim stabilizacionim troškovima. 1982. o Suprotno tvrdnjama nove klasične makroekonomije. Kejnzijanci su preduzimali i sopstvena istraživanja dokazujući suprotno.] analizirajući Veliku depresiju.Friedman je sa Mieselmanom za 1961. pri čemu inflacija i nezaposlenost rastu istovremeno. 18 Tobin.]. o Stagflacija se može objasniti jedino u okviru monetarističkog modela i to politikom upravljanja agregatnom tražnjom.

o stabilnost cijena. o efikasnost privređivanja. Privredni rast se posmatra u porastu proizvodnih kapaciteta što rezultira povećanju proizvodnih mogućnosti. Stabilnost cijena predstavlja opšti nivo cijena na niskoj razini i stabilnoj inflaciji. o privredne slobode i pravičnost. investicijama. o ekološki standardi. o puna zaposlenost. 111 . Bilans plaćanja podrazumjeva razmatranje uticaj monetarnih kretanja na platne bilanse. Puna zaposlenost znači da postoje poslovi za svaku osobu koja želi raditi. Uslov privrednog rasta je u novim tehnologijama. razvoju obrazovnog sistema. MAKROEKONOMSKA POLITIKA I MONETARNA Osnovni makroekonomski ciljevi koji se postavljaju pred ekonomsku politiku sadržani su: o privredni rast. o bilansna plaćanja.3.

12 Platni bilans finansijski račun u milionima KM Izvor podataka: Centralna banka BiH 112 .11 Platni bilans (tekući račun) u milionima KM Izvor podataka: Centralna banka BiH Grafik br.Grafik br.

Otuda i razmišljanja da bi '' hrabrija '' ekonomija ušla u '' razdrmavanje '' ukidanjem valutnog odbora. Primjećujemo izraženu stopu nezaposlenosti u odnosu na ostale tri zemlje. Jak tečaj pogoduje uvoznicima. Uočavamo da Litvanija ima za gotovo tri puta veći GDP. valutni odbor koji je trebao biti garant privlačenja FDI ipak nije mogao apsorbovati i druge rizike koji se vežu za Bosni i Hercegovinu. izuzetno nizak GDP per capita i u apsolutnom iznosu.Efikasnost privređivanja podrazumjeva maksimiranje proizvodnje svakog resursa kada se svaki resurs koristi na najproduktivniji način u proizvodnji roba i usluga. te se minoran GDP Bosne i Hercegovine bez obzira na stalan rast ne može činiti zadovoljavajućim. Privredne slobode i pravednost podrazumjeva slobodu poslovne incijative i legitimnost raspodjele bogatstva. te su u posljednje vrijeme jaki pritisci na devalvaciju KM-a. blagom 113 . Postavlja se i pitanje realnosti tečaja. odnosno. Estonija. Dakle. U tabeli dajemo uporedan pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja zemalja u tranziciji: Bosna i Hercegovina.i Bugarske. Strategija realne monetarno kreditne politike se zasniva na stabilnosti cijena i njene usklađenosti sa potencijalnim rastom ekonomije. a koje imaju aranžman valutnog odbora. održivosti valutnog odbora uslijed niske kapitalne akumulacije i niskog izvoza. Litvanija. izuzetno slab priliv FDI. najmanju pokrivenost uvoza izvozom. Ekološki standardi su u korelaciji sa zaštitom resursa i njihove korisnosti za buduće generacije.

1 3.603 2.1 7.250 0. (milijarde $) FDI (milioni US $) devizne rezerve/uvoz izvoz / devizne rezerve izvoz/uvoz (%) BiH 3. godinu R.40 2.5 0.39 7.7 5.7 1. Tabela br.49 0.0 17.23 81 40 69 Izvor podataka: EBRD 114 .1 112 9.298 0. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Pokazatelj populacija (mil.82 Bugarska 7.27 Litvanija 3.68 3.00 81 Estonija 1.6 96 2.5 25. i sa svim raspoloživim instrumentima monetarne politike.devalvacijom tečaja.2 Osnovni makroekonomski indikatori za 2005.21 2.6 44.5 24.4 111 2.19 2.8 5.425 2.3 2.8 83 3.6 1.1 12.br.386 4.7 12.9 10.8 9.53 300 0.5 13.4 7.3 -0.3 10.26 3.9 1.453 5.25 3.4 8.82 680 0.84 10.1 3.54 1.) GDP rast u % GDP (milijardi $) GDP per capita (US $) CPI (%) vanjski dug (milijarde $) nezaposlenost (%) fiskalna ravnoteža (% GDP) tekući deficit (milijarde $) vanjski dug / izvoz devizne rez.5 1.

POLITIKA DEVIZNOG TEČAJA Sa procesima globalizacije i liberalizacije tokova kapitala ponovo je postalo aktuelno pitanje izbora politike deviznog režima.4. sugeriše se fiksni tečaj. o Otvorenim ekonomijama. o Veći stepen liberalizacije kapitalnih tokova zahtjeva fleksibilniji režim. Istorijski. a praksa fluktuirajućih tečajeva službeno se uvodi 1976 godine. Određeni parametri sugerišu i adekvatan izbor deviznog režima: o Većim i razvijenim ekonomijama se sugeriše korištenje fleksibilnog tečaja. te se njime manipulira kako bi se ostvarili ciljevi nacionalnih ekonomija. o Preporučuje se vezivanje za valutu značajnog vanjskotrgovačkog partnera. Devizni tečaj postaje sredstvo ekonomske politike. Jugoistočna Azija 1998. Argentina 2001) dodatno su dale impuls preispitivanju ekonomskih interakcija i deviznih odnosa među njima. 115 . o Za stabilizacijske politike i povratak kredibiliteta monetarne politike značajna je primjena fiksnog deviznog odnosa. zbog smanjenja rizika. Rusija 1998. o Izloženost vanjskim šokovima zahtijeva fleksibilniji devizni režim. u periodu zlatnog standarda i njegovih modaliteta pa sve do sloma Breton Woodsa 1973 godine prisutni su fiksni devizni režimi. Finansijske krize zemalja u razvoju (Meksiko 1994.

baza za poslovne kalkulacije. o Povećana mogućnost špekulantskih poslova. Prednosti fiksnog tečaja su: o Pouzdana troškovi. o Suženje prostora za špekulativne poslove.). podsticanje dugoročnih poslovnih aranžmana i smanjeni transakcioni 116 . o Smanjena potreba držanja rezervi. o Usklađivanje sa realnim tečajem. Negativnosti fleksibilnog deviznog režima ogledaju se u: o Nema čvrste baze za kalkulaciju uvozno/ izvoznih poslova i investicionih aktivnosti. o Otežano zaključivanje dugoročnih ugovora sa stranim partnerima.Prednosti fleksibilnog deviznog režima mogu se sažeti u sljedećem: o Monetarna neovisnost. o Širi raspon mjera monetarne politike (uticaj na privredne cikluse i dr. o Zaštita nacionalne ekonomije od poremećaja.

gdje je valuta vezana za valutu druge zemlje uz moguća određena odstupanja od +. c) Valutni odbor (currency board). 117 .1 %. podrazumjeva raspon plivanja tečaja unutar određenih granica. te između njih nalazi se niz deviznih režima prisutnih u praksi: a) Dolarizacija (eurizacija) podrazumjeva korišćenje strane valute kao zakonskog sredstva plaćanja.Nedostaci fiksno utvrđenog deviznog tečaja su: o Podređivanje ekonomske politike održavanju tečaja. korišten od strane sadašnjih država euro zone.. o Usklađivanje inflacije sa inostranstvom. e) Horizontalni prsten.). d) Fiksni peg tečaj. Centralna banka direktno na deviznom tržištu ili indirektno kroz kamatne stope i deviznom kontrolom utiče na tečaj. Podjela na fiksni i fluktuirajući devizni tečaj samo je uslovna. kod koga se fiksan tečaj održava u odnosu na određene kvantitativne targete (stopa inflacije kod trgovačkih partnera i dr. b) Valutna unija (npr. o Neuravnoteženost platnog bilansa. o Potreba držanja većih deviznih rezervi. o Krupni poremećaji poslije prilagođavanja tečaja novonastalim okolnostima. g) Devizni tečaj unutar promjenljivih granica plivanja. f) Puzeći peg. euro zona).

otvorenost ekonomije. i) Slobodno plivajući tečaj. stabilnost tečaja. ili slobodno plivajućeg tečaja. ili putem valutnog odbora. sličnu makroekonomsku politiku i inflacijsku razinu. političke situacije i dr. izaberemo li monetarnu neovisnost (fleksibilan tečaj) gubimo stabilnost tečaja i obratno. 118 . rigidnosti cijena i zarada na silazno kretanje. te se stoga pravi izbor u: mobilnost kapitala. Sve više dolazi do kristalizacije valutnih odnosa te se pribjegava valutnoj uniji ili dolarizaciji.h) Upravljani plivajući tečaj bez unaprijed određenih smjernica. monetarna neovisnost. ali u svakom slučaju rješenje treba pažljivo odabrati u ovisnosti od strukture privrede. Smatra se da kontrola kretanja kapitala u procesima globalizacije nije '' mudra odluka'' ili '' neko od dopustivih rješenja''. Od svih navedenih modaliteta. a poslije finansijskih kriza zemalja u razvoju. stepena dolarizacije. finansijsku integrisanost. ponašanja inflacije. Teorija optimalnog valutnog područja podrazumjeva primjenu fiksnog deviznog režima ukoliko su ispunjeni uslovi mobilnosti proizvodnih inputa (a naročito radne snage). fleksibilnosti radne snage. Snažnom preispitivanju valutnog rizika pribjegavaju i razvijene zemlje te se razmišlja i o valuti koja će sažeti zone dolar-jen-euro u jednu valutnu uniju. Naime. izdiferenciralo se mišljenje da zemlje u razvoju moraju uspostaviti određenu automatsku vezu sa tokovima kapitala putem. Jasno je da ne postoji devizni režim koji bi bio dobar za sve zemlje i u svakom vremenu. gdje je tečaj određen snagama ponude i potražnje.

13 Devizne rezerve centralne banke u milionima KM Izvor: Centralna banka BiH Smjernice za utvrđivanje kategorije režima deviznog kursa: o Monetarna vlast formalno ili neformalno čuva stabilan devizni kurs prema datoj valuti ili valutnoj korpi i devizni kurs najmanje četiri mjeseca ostaje u okviru oscilacija manje od 2% prema datoj valuti .rukovođeno fluktuirajući režim.režim je klasifikovan de facto kao konvencionalni fiksni režim. o Formalna objava ili neformalno sprovođenje politike postepenih depresijacija valute . o Kretanja deviznog kursa putem intervencija u okviru uskog intervala . o Kurs često devalvira u okviru kratkog vremenskog perioda ili postoje višestruki devizni kursevi. 119 .Grafik br.(fiksirani ili puzajući) režim kontrole. a većina transakcija se realizuje po tržišnom kursu .režim pokretnih intervala.

o Rukovođeno fluktuirajući ili nezavisno fluktuirajući režim odlučujući faktor je prisustvo određenih dokaza da je direktna ili indirektna intervencija imala za cilj očuvanje dugoročnog trenda deviznog kursa. 120 .

1.4. Instrumenti monetarne politike 2.1.TREĆA GLAVA INSTITUCIJE MONETARNOG SISTEMA I INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE 1. Institucije monetarnog sistema 1. Centralna banka – emisiona banka 1.2. Selektivna kreditna politika. Eskontna stopa kao instrument monetarne politike 2. Poslovne banke 1.5. politika minimalne stope likvidnosti poslovnih banaka 121 . Finansijsko tržište 1. Obavezna rezerva kao instrument monetarne politike 2. Bankarski poslovi i izvještaji 2.2. regulacija kredita centralne banke poslovnim bankama. Politika otvorenog tržišta kao instrument monetarne politike 2.3.4. Savremeni trendovi u bankarstvu 1.3.

INSTITUCIJE MONETARNOG SISTEMA Bankarski sistem predstavlja podsistem finansijskog sistema u kome posebno treba naglasiti dvostepeni sistem organizacije. o strukture finansijskih institucija. o regulacije i revizije bankarskog poslovanja. o regulacije i supervizije banaka. o bankarskih poslova i Izvještaja. o platnog prometa. U okviru ove cjeline biće tretirana pitanja: o funkcionisanja i organizacije centralne banke. i to: o sistem centralne banke i o sistem poslovnih banaka. o funkcionisanje i organizacije poslovnih banaka. o savremenih trendova u bankarstvu. 122 .1. o currency board / valutni odbor/. Ova podjela je nastala kao rezultat razvoja novčanog sistema i potrebe regulacije bankarskog sistema.

o rukovanje deviznim rezervama.štampa novac kao zakonsko sredstvo plaćanja. o regulisanje likvidnosti bankarskog sistema i likvidnosti privrede. o likvidnost plaćanja sa inostranstvom. Najčešće se zbog svojih funkcija i položaja u bankarskom sistemu naziva i “banka – banaka”. Centralna banka – emisiona banka Centralna banka je po svom položaju u bankarskom sistemu monetarna institucija Funkcije ove banke su: o održavanje stabilnosti novca. o funkcionisanje finansijskog tržišta. o regulisanje količine novca. o upravljanje državnim dugom i deviznim rezervama. Centralna banka kao emisiona banka je jedina instutucija koja je ovlaštena od države da izdaje . o supervizija i nadzor nad bankarskim poslovanjem. o organizacija unutrašnjeg platnog prometa i plaćanja sa inostranstvom.1. U savremenim privrednim sistemima poslovi centralne banke su: o emisija novčanica i kovanica. 123 . o kontrola i regulisanje mase novca u opticaju. o unutrašnja likvidnist u realnom sektoru ekonomije. o poslovi za račun države.1.

U razvijenim ekonomijama opseg operacija na finansijskom tržištu doseže i do 40. odnosno zlatnu tačku. Na ovaj način se regulira ponuda i tražnja novca i ista drži u ravnoteži preko eskontne stope centralne banke.50% društvenog proizvoda. Diskontna stopa je instrument ili automatski standard vezan za fiksni tečaj. Politika eskontne stope predstavlja kvalitetnu dimenziju monetarne politike koja se vezuje za kamatnu stopu. npr.60%. 124 . Najveći obim transakcija na otvorenom tržištu vezan je za državne vrijednosne papire i emisiju javnog duga. o politika eskontne stope. i obrnuto. SAD . dok u najrazvijenim državama prelazi i preko 50%. tada centralna banka povlači novac po određenoj eskontnoj stopi emitujući vrijednosne papire po većoj kamatnoj stopi. kada tražnja raste. o selektivna kreditna politika. Japan – 70%. Kada je ponuda novca veća i kada kamatna stopa pada. a ponuda opada i kada kamatna stopa pada tada centralna banka kupuje vrijednosne papire po višim kamatnim stopama nego što su na tržištu. o politika obavezne rezerve. Politika operacija na otvorenom tržištu je vezana za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira u cilju regulisanja količine novca i kreditne ekspanzije.Mehanizmi monetarnog regulisanja centralne banke su: o politika operacija na otvorenom tržištu.

Nije prihvatljiva sa stanovišta zahtjeva MMF (Međunarodnog monetarnog fonda) jer proizvodi distorziju u homogenoj vrijednosti novca. Prednosti integracije će se ogledati u vođenju jedinstvene monetarne politike. Sekundarne rezerve se drže u najlikvidnijoj aktivi: mjenice i drugi vrijednosni papiri sa rokom dospjeća do jedne godine. koje imaju tržišne kvalitete jer se brzo mogu pretvoriti u novac. Jedinstven novac će omogućiti svim učesnicima povezivanje jedinstvenog sistema platnog prometa. kao novčana sredstva kod centralne banke i potraživanja kod ostalih banaka. u trezoru banke. Selektivna kreditna politika je kvalitetna. po karakteru.Politika rezervi likvidnosti (obavezna rezerva) je vezana za regulaciju kreditne aktivnosti banke i obezbjeđenja likvidnosti. Monetarna integracija predstavlja uniformiranost u smislu funkcionisanja zajedničkog finansijskog tržišta i kamatnih stopa. jačanju procesa finansijske integracije sa institucionalnim investitorima (naročito sa osiguravajućim društvima). Primarne rezerve se drže u gotovini. dok bi se pristupom euro tržištima stepen likvidnosti povećao. za razliku od predhodnih koje su kvantitativne. 125 . jer preferira tokove novca u određene privredne grane i djelatnosti. pri čemu se odstranjuju sve barijere kretanja kapitala i operacije na finansijskom tržištu.

o upredivost cijena. Italija. Njemačka. počev od 1. godine Evropska Centralna banka će emitovati primarnu emisiju euro novčanica i kovanica. u sastavu: Belgija. o jačanje investicione aktivnosti. Irska.Luksemgurg.januara 2002. Španija. godine. Austrija. a i zajednički novac zemlje članica Evropske unije. januara 1999. Koristi od uvođenja EURA su: o eliminacija deviznih rizika. Francuska.7. o lakše i jeftinije obavljanje platnog prometa i finansijskih transakcija. Portugal i Finska.godine u prometu ostati EURO kao cirkulirajuća kupovna moć 126 . godine koriste euro u bezgotovinskom platnom prometu i sprovode jedinstvenu monetarnu politiku pod nadzorom Evropske Centralne banke (ECB). Nizozemska. koje počev od 1.2002. Ove zemlje učestvuju u trećoj fazi formiranja Evropske monetarne unije. o jačanje jedinstvenog tržišta.Već od 1.EURO je evropska valutna jedinica koja je nastala kao rezultat dogovora Vijeća Evropske Unije iz 1998.

Osnovna funkcija poslovnih banaka je u mobilizaciji i koncentraciji novčanih sredstava. o Razvojne banke. Depozitne ili komercijalne banke se bave poslovima primanja depozita (stanovništva i privrede).2. o Specijalizovane banke.1. o Investicione banke. Navedena klasifikacija banaka se mijenja uslijed pojave univerzalnih banaka koje obavljaju i depozitne poslove. 127 . o Univerzalne banke. ali i kratkoročno i dugoročno kreditiranje. Banke posluju na tržišnom principu. obavljaju funkciju platnog prometa i vrše druge poslove za svoje komitente. Investicione ili razvojne banke formiraju svoj investicioni potencijal emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti. Vrste banaka su: o Komercijalne banke / depozitno-kreditne /. uzimaju i daju kredite. Poslovne banke Poslovne banke su specifične institucije koje prikupljaju slobodna novčana sredstva. da bi moderan proces deregulacije i sekuritzacije doveo do stapanja bankarskih operacija koje imaju depozitni i investicioni karakter. a prikupljena sredstva plasiraju putem dugoročnih kredita privredi i stanovništvu. te odobravanjem kredita u cilju finansiranja njihovih potreba reprodukcije ili potrošnje.

Male banke vrše diverzifikaciju plasmana. kroz povoljne pozajmice na nedepozitnom tržištu likvidnih sredstava. tako da se taj proces odvija na internacionalnoj ravni. Tako. Bankarski poslovi su: 128 transakcija. Banke malih i velikih transakcija. Jedan broj srednjih i velikih banaka su bonitetne banke i usmjerene su prema pasivi. dok velike banke taj problem rješavaju kolektivno. Kod malih i srednjih banaka dominantan je princip upravljanja aktivom pri čemu se vodi računa da se ne ugrozi likvidnost i rentabilnost. sa karakterom multinacionalnih banaka koje prelaze granice država. dok velike banke stvaraju formalni ili neformalni pul. pri čemu sve više jača multinacionalno bankarstvo. dok je u pasivi dominantan depozitnih izvor. imaju različite pristupe rješavanja rizika likvidnosti i kreditnih rizika. male banke taj problem rješavaju individualno. prisustvo savremene internacionalizacije .Moderna tiplogija banaka vrši njihovu klasifikaciju na: veličina banke prema finansijskom potencijalu. Razvoj banaka je se odvijao od mjenjačkih i depozitnih poslova do specijalizovanih. Internacionalizacija u oblasti bankarstva povezana je sa procesom globalizacije. Najveće banke preuzimju manje banke. bilo depozitnih ili kreditnih operacija. veličina banke prema vrijednosti bankarskih bankarstva Ovakva tipologija banaka postaje sve više prihvatljiva u svakodnevnoj praksi bilo da se radi o organizacionom aspektu banke ili pak nadzoru i licenciranju platnobilansnih transakcija (domaćih i međunarodnih). a time i rizika.

NEUTRALNI o platni promet. o izvršenje državnog budžeta. o rambursni kredit / dokumentarni kredit/. AKTIVNI o kontokorentni kredit. o trezorski poslovi.PASIVNI o ulozi na štednju. o novčani polozi. 129 . o komisioni poslovi. o mjenjački poslovi. o statistika. o emisija blagajničkih zapisa i depzitnih certifikata. o reeskont i relombard. o eskontni i relombardni kredit. o akceptni kredit / akcept mjenice/. o žiro depoziti. o potrošački kredit / robni – novčani – mješoviti /.

posebno na tržištima gdje banke nemaju interes. S toga se banke mogu definisati kao institucije koje primaju depozite i odobravaju kredite. kao i da je ta depozitna struktura atomizirana. o finansijski konsalting i inženjering. te se nazivaju depozitno-kreditnim institucijama. 130 . Sa monetarnog stanovišta radi se o institucijama preko kojih se vrši kreiranje novca kroz sistem monetarne i kreditne multiplikacije.VLASTITI o razne transakcije za vlastite račune. o Investicioni fondovi. Štedionice popunjavaju finansijsku strukturu. a da je aktiva (zajmovi) visoko disperzirana. Klasični oblici nebankarskih institucija su: o Štedionice. sa visokim učešćem likvidne aktive. Ono što ih čini osobitim u odnosu na ostale finansijske institucije je da u pasivi (izvori sredstava) imaju dominantan udio štednih i oročenih depozita. o Ustanove ugovorene štednje. Nebankarske finansijske institucije Nebankarske finansijske institucije sa stanovišta monetarne moći nisu u mogućnosti kreiranja novca već su u funkciji prenosa novčane akumulacije. Bankarske institucije imaju depozitnu i kreditnu funkciju.

Finansijski teoretičari nisu saglasni kako pozicionirati pojedine međuoblike nebankarskih institucija kao što su hipotekarne banke i finansijske kompanije. Zajedničko i kod hipotekarnih banaka i finasijskih kompanija je da imaju obilježja i banaka kao i investicionih fondova. dok u pasivi imaju dugoročne hartije od vrijednosti. štedionice su najbliže bankama jer zbog karaktera problema likvidnosti moraju znatni dio aktive držati u obliku likvidnosnih rezervi. dok u izvorima imaju kratkoročne i dugoročne hartije od vrijednosti. kreditne unije) imaju zajedničku karakteristiku da popunjavaju heterogenu finansijsku strukturu. Slično je sa finansijskim kompanijama koje imaju diverzificiranu strukturu potrošačkih kredita. Na taj način je veoma teško povući čvrstu liniju razdvajanja izmedu banakarskih i nebankarskih institucija. o Osiguravajući fondovi. Tako hipotekarne banke u aktivi imaju atomiziranu strukturu stambenih kredita. ali da se po karakteru svog poslovanja približavaju bankama i investicionim fondovima. 131 . Različiti modaliteti štedionica (mješovite štedne banke. ali i specifičnosti koje ih približavaju štedionicama Ustanove ugovorene štednje su: o Penzioni fondovi. štedno-kreditna udruženja.Uz sve specifičnosti.

Tako u Velikoj Britaniji: “Do 1989. o Investicioni fondovi u formi nekretnina. U USA slika institucionalne dominacije vlasništva nad trajnim kapitalom nije tako izražena kao u Velikoj Britaniji. U razvijenim ekonomijama tržišnog tipa dolazi do promjena u vlasničkoj strukturi. Udio koji su imala industrijska i komercijalna preduzeća bio je uglavnom statičan. Razlikuju se od depozitnih institucija jer ne nude bezuvjetno neku posebnu kamatu i ne jamče za vrijednost investicije. a vlasnici iz inozemstva ponovo su nastojali ostvariti onaj udio koji su imali i dvadeset i pet godina ranije. Tendencije u razvoju finasijskih institucija pokazuju da one ekonomije koje imaju razvijeno tržište vrijednosnih papira bilježe rast institucionalnih investitora. o Mješoviti fondovi novčanog tržišta. Poslovanje je orijentisano na duži rok. Povrat sredstava ovisi od toga kako se investicija ponaša. To djelomično odražava dugoročne stavove tamošnje kulture prema osobnom vlasništvu dionica.Investicioni fondovi obuhvataju: o Investicione kompanije (zatvorene i otvorene).godine institucije su predstavljale gotovo dvije trećine ukupnog vlasništva. o Bankarski starategijski fondovi. 132 . čak kod ustanova ugovorene štednje prikupljanje sredstava je vezano za ugovorene obaveze. Institucionalni investitori Procesom deregulacije i liberalizacije dolazi do razvoja institucija koje imaju duži vremenski okvir za obavljanje aktivnosti na tržištu kapitala.

Pa ipak.400 milijardi DM. Zagreb. 9. «Mate». u istom periodu bilježe investiciona društva. industrijska i komercijalna preduzeća sa 4%. osiguravajućih kompanija. Podaci koji su prezentirani za strukturu vlasništva nad trajnim kapitalom prema vrijednosti u Velikoj Britaniji pokazuju da je u učešće penzionih fondova u strukturi poraslo sa 7% iz 1963.20 Struktura aktive finansijskih institucija u USA pokazuje da je došlo do opadanja učešća komercijalnih banaka.4%.21 Osiguravajuća preduzeća 19 20 Bernard J. 1998. 14. str. prevod.”19. Ova struktura je data za 1989. na 29% u 1989.9%. Ekonomski institut Beograd. na 25% u 1993. str.0%. 17.2% na 7. godine na vrijednost trajnog kapitala od 460 milijardi funti ili približno 1.. Zagreb. investicionih kompanija.godine. kod osiguravajućih preduzeća taj trend ima pomak sa 10. 1998. pri čemu je došlo do rasta učešća penzionih fondova.No isto tako odražava uticaj zakonskih odredbi koje su težile ograničavanju investicijske politike institucija kao što su mirovinski fondovi i osiguravajuća preduzeća koja se bave životnim osiguranjem koje su ograničavale njihove investicije u trajni kapital i naglašavale visoku kvalitetu investicijske ocjene obveznica. Stagnaciju. i to sa 10. 1995.6% na 25.. i da je učešce svedeno sa dominantnih 71% iz 1960. 179. 21 Dr Ćirović Milutin: Bankarski menadžment. Bernard J. prevod. Foley: Tržište kapitala. godini. str. «Mate». 133 . strani vlasnici 8% i ostali sa 7%. dok su pojedinci zadržali nivo vlasnistva od 18%.0%. Foley: Tržište kapitala. l78.4%. 24. Ukupno institucionalno vlasništvo je imalo udio od 63%. takva je rastuća uloga institucija u USA isto bila predmetom mnogih rasprava ranijih sedamdesetih godina.

47 milijardi eura. pravo slobodnog kretanja kapitala. u koje je uključeno osiguranje nezgode i zdravstveno osiguranje. itd. i 6. koji obuhvata: pravo osnivanja preduzeća. automobilske nesreće.22 Proces globalizacije i internacionalizacije prati i osiguranje. 10/ Drago Klobucar: 0?nove reosiguranja. Obim osiguranja u 1998. krediti i novac imaju važnu ulogu.4% u 1998. rizika smrti.i stagnacije neživotnog osiguranja.50.godini dostize 604. časopis “Osiguranje” 9/2000.6% u 1997. Reosiguranje je sredstvo pomoću kojeg osiguravajuća kompanija zadržava 22 potrebnu zaštitu. Na tržištu reosiguranja je prisutna Francis Loheac: Evropsko osiguranje i brojevi. Deregulacija u oblasti osiguranja zahtjeva zaštitu osiguranika. Zaključak je da dolazi do rasta životnog osiguranja. onesposobljenja.godine. Rast osiguranja u Evropi po stopi od 4. 134 . obične dionice. Osim osiguravajućih kompanija funkcioniše i sistem reosiguranja..Zagreb. godini je pokazatelj koji ukazuje daje isti znatno iznad stopa rasta nacionaing dohotka. Zagreb.krađe. ozlijede. str. Zajedničke osnove za uspostavljanja tržišta osiguranja unutar Evropske zajednice dat je ugovorom potpisanim u Rimu 1957. Prikupljanje štednje pojedinca i transformacije iste u sektor sa deficitom osiguravajuća drustva postaju značajan opskrbljivač kapitala za brojna tržišta. Neživotno osiguranje ima sporije stope rasta. u kome životno osiguranje učestvuje sa 58% je osnovni pokazatelj stanja u osiguranju. casopis “Osiguranje” broj 2-3.Osiguranje se javlja na osnovu ostvarivanja nekog uslovnog događaja poput: požara.4% u 1996. pravo slobodnog pružanja usluga. str. Portfolijo osiguravajućih društava se pojavljuje u različitim vrstama imovine u kojima hipoteke.godini i 5.25.

135 . Bosna i Hercegovina. Zahtjevi za sigurnošću su izraženiji kod penzionih fondova jer se tom imovinom jamči socijalna sigurnost članova i članova njihovih poredica. Penzioni fondovi Penzioni fondovi su snažne finansijske institucije koje u osnovi predstavljaju oblik štednje za starost. Tendencija je smanjenja broja osiguravajućih društava i internacionalizacije osiguranja. Dinamika izgradnje sistema mirovinskog osiguranja u BiH ovisi od dinamike izgradnje državne strukture. Kolika će biti penzija današnjih zaposlenih. su u procesu reforme penzionog osiguranja. kao i sve tranzicjske zemlje. sve više zavisi od uplate u fond i načinu upravljanja fondom. U strukuri imovine fonda su vrijednosni papiri koje kotiraju na berzi što osigurava realno (tržišno) vrednovanje fonda. Po tome se penzioni fondovi razlikuju od investicionih fondova koji se sastoje pretežno od dionica koje koje nisu kotirale na berzi. institucija tržišta kapitala i uređenja sektora javne potrošnje.konkurencija. Vrijednost penzionog fonda ovisi od vrijednosti njegove imovine na dan vrednovanja. Izračunavanje budućih penzija je nemoguće predvidjeti bez predviđanja privrednih kretanja. Globalizacija ekonomije zahvata i poslove osiguranja i reosiguranja. institucija monetarno-kreditnog sistema. a budućih penzionera. Zbog toga su i propisi o ulaganjima penzionih fondova restriktivniji i konzervativniji radi izbjegavanja rizika kojima bi se mogao izložiti menadžment.

o Sekuritizacija. o Globalizacija. Savremeni trendovi u bankarstvu Promjene u bankarstvu su dio ukupnih ekonomskih transformacija koje se temelje na tehnološkom napretku.3. Dinamika promjena u sektoru «bankarske industrije» jednake su promjenama u najdinamičnijim sektorima. Tehnologije Tehnološki napredak u sektorima informatike. informatika i mikrobiologija. o Deregulacija. Ako bi definirali osnovne nosioce transformacija bankarstva. mogli bi istaknuti slijedeće: o Tehnologije. omogućio je razvitak fmansijskog sektora. informatičkih sistema. metodu upravljanja i organizacije. Korištenjem tehnoloških napredaka sva svjetska finansijska tržišta su povezana u jedan sistem koji neprekidno funkcioniše. dinamičnom razvoju informatičkih tehnologija. kao i svih onih promjena koje nazivamo procesom globalizacije. promjene u organizaciji banaka i bankarskog poslovanja. Za 136 . interneta. integraciju svjetskih finansijskih tržišta. telekomunikacija. kao što su telekomunikacije. elektronskih transfera. Ovo je uslovno grupisanje nosioca promjena koja je osnova za detaljnu analizu. o Demografija.1.

do 1997. sa tendencijom da se približava iznosima od 1.040. Naprimjer. kako bi mogle odgovoriti povećanom tržišnom riziku.obavljanje bankaskih poslova nisu neophodne zgrade i papir. Istovremeno ubrzava se nestajanje malih banaka. od 5. tržišnim udjelom. spajanjem Deutsche bank i Dresdner banke. Korištenjem mobilne telefonije u Internetu dobija se “bank in your pocket”. aviona. pri čemu se stvaraju velike banke sa velikom kapitalnom snagom. Posebno revolucioniranje u oblasti bankarstva donosi Internet koji pojeftinjuje finansijske operacije i omogućuje nivo nove konkurencije. broj banaka je smanjen sa 9.000 milijardi dolara. Ista tendencija smanjenja je u Njemackoj. U zemljama Evropske Unije. jer savremeno bankarstvo funkcioniše koristeći elektronske mreže. konkurenciji. Proces globalizacije dovodi do stvaranja mega-banaka čija je imovina preko 500 milijardi dolara.445 na 7. swap. kako u bankarskom tako i u nebankarskom sektoru. ukupna imovina bi iznosila 1.300 milijardi dolara. Sve više se prihvataju finansijke inovacije tipa: opcije.140 (od 1988. godine).103 na 23. Poslovi se obavljaju sa svakog mjesta (iz automobila. Putem upotrebe inovacija banke poprimaju druge karakteristike i dimenzije. u istom razdoblju. 23 Broj banaka u SAD se smanjio od 36.23 Globalizacija Globalizacija se u bankarstvu temelji na dinamičnom tehnološkom razvoju. lizing i mnoštvo novih finansijskih proizvoda.557.335 na 3. Nove tehnologije su uslovile opadanje udjela komercijalnih banaka u finansijskoj strukturi i smanjenje broja banaka. 137 . broda) i tokom cijelog dana. derivati.

pri čemu se sve više usavršavaju i postaju kompleksniji. Na pasivnoj strani bilance komercijalnih banaka jaka je konkurencija od strane fondova (penzioni.Deregulacija Deregulacija je proces koji znači da na finansijskom tržištu učestvuju nebankarske institucije. Na aktivnoj strani bilansa konkurencija se javlja preko različitih oblika komercijalnih papira. pri čemu su tendencije širenja i razvoja nesagledive. investicioni fondovi. Znači. Potpuna informisanost i zaštita od rizika pruža široku mogućnost primjene i porasta specifičnih finansijskih operacija. prije svega. turistička društva i drugi. građevinske kompanije. osiguravajuci i investicioni). osiguravajuća društva. pri čemu dolazi do izražaja značaj bankarskih rejtinga. 138 . savremena komercijalna banka je izložena konkurenciji kako na aktivnoj tako i na pasivnoj strani bilansa. nove tehnike kreditiranja prodaje automobila ili opreme. penzioni fondovi. kao što su: proizvođači automobila. opreme. Pojava niza novih finansijskih proizvoda koji postaju predmet bankarskih operacija. kreditnih kartica. Njihova složenost uvećava značaj elektronskog bankarstva. Sekurutizacija je uzrok i posljedica transformacije bankarskog sektora. Sekuritizacija Sekuritizacija je u funkciji jačanja investicijskog bankarstva. kao i niz netipičnih učesnika. kao i drugih učesnika koji omogućavaju štediši da investira umjesto da drži depozite u banci.

1. devizno tržište i tržište kapitala. 139 . umjesto klasične štednje u formi bankarskog depozita. Finansijsko tržište Finansijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže tj. a time i bankarskog posredovanja. Finansijska tržišta prema predmetu poslovanja su: novčano tržište. nude novčana sredstva i na kome se zavisno od ponude i tražnje formira cijena. Novčano tržište je najširi dio finansijskog tržišta na kome se obezbjeđuje: žiralni novac i kratkoročne hartije od vrijednosti. Posljedice takvog razvitka je da opada udio bankarskih depozita u strukturi štednje domaćinstva. Savremeni štediša ima širinu izbora finansijskih proizvoda kao i visok stupanj zaštite od rizika. Na taj način finansijsko tržište omogućuje ostvarivanje optimalnosti u korištenju raspoloživih resursa što je u funkciji skladnog privrednog razvoja. odnosno kurs predstavlja cijenu novčanih sredstava na finansijskom tržištu. Funkcija finansijskog tržišta je u alokaciji novčanih sredstava. Savremeni štediša. želi investirati. kratkoročna kreditna sredstva. primarno i sekundarno tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti. To mu je omogućeno postojanjem velikog broja finansijskih proizvoda.4. Kamatna stopa.Demografija Demografija kao obilježje javlja se u poziciji sektora stanovništva u novim tendencijama razvoja bankarstva. eskontno i lombardno tržište. sa onih fizičkih i pravnih lica koja raspolažu većim slobodnim iznosima od onih čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i programa koji su društveno i ekonomski opravdani.

Depozitni certifikati.Slika br.CD koji ima slijedeće karakteristike: 140 . 2 Depozitni certifikat Slika pokazuje vrijednosni papir .

Devizni kurs predstavlja cijenu deviza pri čemu intervenciona tačka predstavlja obavezu institucije monetarne vlasti (Centralna banka) da otkupi neograničene količine deviza ako se nude po donjem intervencionom kursu. novčanog tržišta. 141 . Sekundarno tržište predstavlja dalju kupovinu i prodaju već emitovanih hartija od vrijednosti. Tržište kapitala predstavlja specijalizovano tržište na kome se trguje dugoročnim hartijama od vrijednosti. o Uglavnom su denominirani na velike iznose (SAD na 100. u širem smislu. Tržište kapitala u sebi objedinjava: kreditno-investiciono tržište u formi dugoročnih investicionih kredita. odnosno hartijama od vrijednosti dugoročnog karaktera. Primarno tržište je vezano za emisiju hartija od vrijednosti i njihov prvi otkup od strane kupca. tzv. tržište efekata. odnosno vrijednosnim papirima. Devizno tržište je sastavni dio. predstavlja specifični oblik tržišta koje se sastoji od: primarnog ili emisionog tržišta i sekundarnog tržišta.o Prenosiva potvrda o deponovanim sredstvima kod banke za određeni period i po utvrđenoj kamatnoj stopi. a nose mali rizik. o Rok dospijeća 30-360 dana.000 USD). o Oblik oročenog depozita: veće prinose. hipotekarno tržište na kome se koristi kapital u formi hipotekarnih kredita i tržište hartija od vrijednosti dugoročnog karaktera. Tržište efekata.

1.Sa aspekta mjesta na kome se obavljaju operacije sa hartijama od vrijednosti tržište kapitala predstavlja dio: berzanskog i vanberzanskog prometa. otvara akreditiv sa odgođenim plaćanjem. sa nizom finansijskih instrumenata. Supervizor (Agencija za bankarstvo ili Centralna banka) propisuje uslove i kriterije poslovanja banke: 142 . Finansijska ekonomija je karakteristična sa mnogobrojnim spletom odnosa indirektnog i indirektnog finansiranja. Vanberzanski promet se ostvaruje van službenog dijela efekata. pozajmljuje raznim subjektima radi finansiranja privredne aktivnosti pod određenim uslovima.5. Pored bankarskih kredita banka izdaje garancije. Berzanski promet se ostvaruje na službenom dijelu berze efekata. osigurava poslovanje. Bankarski poslovi i izvještaji Bankarski kredit predstavlja glavnu grupu aktivnih bankarskih poslova putem kojih banka mobilizira i akumulira finansijska sredstva. sa velikim brojem učesnika. finansijskih institucija i posrednika.

o fizičkim licima koji su povezani sa bankom (pojedinačno. o iznos izdate garancije. o platni promet. 143 . Banci se propisuje da je obavezna redovno vršiti rezervisanja na teret prihoda za utvrđene iznose rizičnosti plasmana. osim garancije za dobro izvršeni posao u odnosu na osnovni kapital. i svim – zbirno) ograničava se odobravanje kredita u srazmjeri sa osnovnim kaoitalom. osim garancija za dobro izvršen posao. o zbir svih velikih izlaganja kreditnom riziku u odnosu na osnovni kapital banke. o mjenjački poslovi i drugi poslovi. o ograničenja investiranja u stalna sredstva srazmjerno osnovnom kapitalu. o zbir svih izdatih garancija. u odnosu na osnovni kapital. o izdavnje garancija i akreditiva. banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica u odnosu na osnovni kapital Aktivnosti banke: o kreditiranje.o najniži iznos neto kapitala u apsolutnom i relativnom odnosu (koeficienat adekvatnosti kapitala) o izlaganje banke.

Poslovne promjene evidentiraju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Poslovna aktivnost i rezultat poslovanja se evidentira u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha. o materijalni i drugi administrativni troškovi. Bilans stanja sadrži: AKTIVU OBAVEZE KAPITAL. AKTIVA (IMOVINA) = OBAVEZE + KAPITAL 144 .rezultiraju ostvarivanjem prihoda koji su u odnosu na rashode: o kamate na depozite. u funkciji dobiti što je i osnovni cilj osnivanja i rada banke. Kontnom planu za banke i računovodstvenim kodeksima i standardima koji su u skladu sa međunarodnim standardima poslovanja. Bilans stanja banke Bilans stanja banke predstavlja sistematizovani pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan. Supervizor propisuje način izrade obrazaca Bilansa stanja banke i Bilansa uspjeha banke. o manipulativni troškovi.

o Plasmani drugim bankama. o Poslovni prostor i druga poslovna aktiva. o Ostala aktiva.Aktivu sačinjavaju pozicije: o Novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija. o Ostale nekretnine. o Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama. o Ostale obaveze. o Obaveze prema vladi. Pasivu sačinjavaju pozicije: o Depoziti. o Krediti. o Uzete pozajmice od drugih banaka. o Rezerve za potencijalne gubitke. 145 . o Investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća. o Subordinisani dugovi i subordinisane obveznice. o Vrijednosni papiri za trgovanje. o Vrijednosni papiri. o Uzete pozajmice – dospjele obaveze.

kao i stanje svih depozitnih računa kako kod centralne banke tako i kod domaćih i inostranih banaka. Novčana sredstva i računi depozita su dati sa pozicijama: o gotov novac i nekamatosni računi depozita. o Obične dionice. o Kursne razlike. o kamatosni računi depozita. o Neraspoređena dobit i rezerve kapitala. o Ostali kapital. Detaljan pregled ovih pozicija dat je u slijedećem obrascu pri čemu su uključene i pozicije nekamatosnih i kamatosnih računa depozita: 146 . Kamatosni računi depozita obuhvataju sve kamatosne račune depozita kod drugih depozitnih institucija bez obzira da li su u obliku štednih ili oročonih depozita. Gotov novac i nekamatosni računi depozita obuhvata ukupno stanje gotovog novca. uključujući i certifikate o depozitima koji nisu predmet trgovine. o Emisiona ažia. novčanih sredstava u procesu naplate i novčana sredstva u procesu isplate.Kapital ima strukturu pozicija: o Trajne prioritetne dionice. AKTIVA Pozicije aktive su date po principu opadajuće likvidnosti.

mjenice i drugih oblika dokumentarnih potraživanja. obuhvataju međubankarske transakcije u obliku kratkoročnih plasmana sa žiro-računa izvještajne banke –rezervnog računa kod Centralne banke.Vrijednosni papiri za trgovanje. Krediti mogu biti i u obliku dokumentarnog kredita. Vrijednost vrijednosnih papira za trgovanje mora biti fer procijenjena radi realnog bilansnog iskaza ove pozicije. u bliskoj budućnosti. o 4c/ Dospjela potraživanja po kreditima i poslovima lizinga. U zbir ove pozicije nisu uključeni vrijednosni papiri koji se drže do dana njihovog dospjeća. potraživanja po poslovima lizinga i dospjela potraživanja imaju strukturu koja je posebno iskazana u bilansu stanja: o 4a / Krediti. Potraživanja po poslovima lizinga obuhvataju potraživanja banke nastala kao rezultat direktnog ili indirektnog ugovora između davaoca i tražioca. Krediti. obuhvataju stavke koje je banka kupila radi ponovne prodaje. o 4b / Potraživanja po poslovima lizinga. 147 . u cilju zarade. Krediti predstavljaju rezultat direktnog ugovaranja i kupljeni krediti. dokument o avansu. dokument o odobrenom prekoračenju računa. odnosno korisnika prava za korištenje imovine davaoca ili kupljenih potraživanja koja su sa tražiocem odnosno korisnicima ugovorili neki drugi davaoci. Plasmani drugim bankama.

uvećanih za dividendu.Dospjela potraživanja po kreditima i poslovima lizinga kao rezultat kreditnog rizika bilansnih i vanbilansnih pozicija banke. Rezerve za potencijalne gubitke date su u dvije pozicije: o za potencijalne gubitke u skladu sa propisima supervizora vezane za kredite i potraživanja po poslovima lizinga. Vrijednosni papiri koji se drže do dospjeća. Knjigovodstveno se ne usklađuju sa cijenom na tržištu. o za potencijalne gubitke vezanim za ostale pozicije. opreme. Naplaćuju se dinamikom i rokovima dospjeća. obuhvaća stanje svih stavki koje sadržane u predhodnim pozicijama. namještaja i inventara koji služi poslovnoj funkciji banke. Ukupna aktiva predstavlja ponderisanu vrijednost zbira svih pozicija umanjenih za rezerve za potencijalne gubitke. koje nisu u direktnoj namjeni za osnovne poslovne funkcije. 148 . Ostala aktiva. Ostale nekretnine. Knjigovodstveno se ova pozicija u visini ulaganja korigovanog sa visinom prihoda koje banka ostvari udjelom u dobiti ili gubicima. u vlasništvu banke. predstavlja vrijednost svih poslovnih prostora. Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva. se drže odvojeno od aktive za trgovanje i imaju poseban tretman. Investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća u kojima banka ima poslovni uticaj.

o dospjele a neizmirene vanbilansne pozicije. Posebni depoziti čine depoziti koji prate drugu poslovnu transakciju i obično služe za pokriće rizika po datim kreditima. i to: po viđenju. oročenih. štednih.PASIVA Struktura pasive data je na pozicijama obaveza i kapitala. Oročeni depoziti čine depoziti koji se ne mogu povlačiti prije ugovorenog roka bez kaznene naknade. nego su raspoloživi za povlačenje po zahtjevu deponenta – štediše. OBAVEZE sačinjavaju pozicije: Depoziti. Pozajmice od drugih banaka sadrže međubankarske transakcije u obliku kratkoročnih pozajmica sa žiro-računa drugih banaka – rezervni računi kod centralne banke. 149 . date garancije i slično. otvoreni akreditivi. Pozajnice – dospjele obaveze su: o dospjele a nevraćene. Računi štednje po viđenju predstavljaju štedne depozite za koje nije ugovoren rok dospjeća. Depoziti po viđenju obuhvataju depozite koji se isplaćuju po zahtjevu i dospjele oročene depozite za koje nije ugovorena mogućnost automatskog obnavljanja.

o Obične dionice. i 150 . Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama. UKUPNE OBAVEZE. čine zbir svih predhodnih pozicija.Obaveze prema vladi sadrže mjenice i druge instrumente plaćanja plative na zahtjev. o zaduživanjem po osnovu kupljenog prostora i druge fiksne aktive. a odnose se na: o izdate: mjenice. sadrži iznos izvršenih uplata za izdate dionice iznad njihove nominalne vrijednosti. o poslove lizinga i ostalo. Subordinisani dugovi i subordisane obveznice koje ispunjavaju uslove Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banke. izdate u svrhu plaćanja dažbina. sve ostale obaveze koji nisu obuhvaćene u predhodnim pozicijama. oveznice i uplata drugih depozitnih institucija po različitom osnovu. razdvojenih na: o ažia ostvarenih emisijom trajnih prioritetnih dionica. Ostale obaveze. Emisiona ažia. KAPITAL sačinjavaju pozicije: o Trajne prioritetne dionice (trajne kumulativne i trajne nekumulativne dionice).

čine potražni saldo kao pozitivan efekat kursnih razlika ili kao negativni efekat kursnih razlika. o rezerve propisane zakonom. i o ostalo. o revalorizacione rezerve. VANBILANSNA EVIDENCIJA 151 . Kursne razlike.o ažia ostvarena emisijom običnih dionica. UKUPNE OBAVEZE I KAPITAL. o rezerve koje se odnose na procjenu kvaliteta aktive. Neraspoređena dobit i rezerva kapitala: o nepokriveni gubitak iz ranijih godina. kao zbir pozicija KAPITALA I OBAVEZA. kao zbir svih predhodnih pozicija kapitala. Ukupan kapital. iskazan po računovodstvenim standardima. kao što je: o obračunata dobit(gubitak) u tekućoj godini za koji je izdata privremena obustava raspodjele. Ostali kapital.

predstavljaju preuzete obaveze banke da će dati kredit.kolateral. o krediti osigurani posebnim depozitima.U vanbilansnoj evidenciji se vode pozicije koje u sebi sadrže mogućnost. opozivi akreditivi. Ostali akreditivi izdati za plaćanje u inostranstvu. da će određene obaveze biti uknjižene u bilans stanja. osigurani instrumentom za obezbjeđenje naplate Vrijednosni papiri u trezoru na računima banke i drugih lica. Kupljena potraživanja po datim kreditima od drugih banaka. Izdate garancije. Najčešće stavke vanbilansnih evidencija su garancije i akreditivi. Krediti (kolateral). Neopozive obaveze za davanje kredita. Vrijednosti u trezoru kao kolateral ili ne. Strani čekovi poslani na naplatu korespondentnim bankama u inostranstvo Neopozivi inostranstvu. kupiti potraživanje ili izvršiti transakcije koje su ranije odobrene. o krediti osigurani nekretninama. nižeg ili višeg stepena. sa strukturom: 152 dokumentarni akreditivi izdati za plaćanje u . Struktura stavki vanbilansne evidencije je data u slijedećem obrascu: BS-VB. o krediti osigurani drugim kolateralom.

Tekući ugovori za transakcije sa devizama.o izdate plative garancije. za koje banka preuzima obavezu ako klijent banke za koga je izdata garancija ne izvrši određenu ne finansijsku radnju odnosno obavezu. 153 . kao neopozive obaveze na određeni budući dan nakon izvještajnog dana (spot. Ostale stavke vanbilansa banke. BILANS USPJEHA U Bilansu uspjeha banka prikazuje prihode i rashode i ostvarene dobiti.dva dana. koje je banka poslala na naplatu i za koje se uplata očekuje na račun banke. za koje banka preuzima obavezu u slučaju kada klijent za koga je garancija izdata ne izvrši plaćanje po određenoj obavezi. o izdate činidbene garancije. čija je isplata pod određenim uslovima neopoziva. o ostale vrste garancija.duže od dva dana). Nostro finansijske aktive vezane za proces naplate. Izdate mjenice i dati avali. forward.

naknada i efekti revalorizacije iz poslovanja sa devizama). o Potraživanja po plaćenim vanbilansnim pozicijama.PRIHODI Prihodi od kamata su: o Kamatosni računi depozita kod depozitnih institucija. o Vlasnički vrijednosni papiri. o Prihodi po osnovu poslova trgovine ostvarenih na stavkama aktive o (vrijednosni papiri). o Naknade po vanbilansnim poslovima. o Krediti i poslovi lizinga – nedospjeli i dospjeli. o Naknade po krerditima. o Naknade po izvršenim uslugama (naplate naloga. o Vrijednosni papiri koji se drže do dospjeća. 154 . o Ostali prihodi od kamata: Operativni prihodi su: o Prihodi po osnovu poslovanja sa devizama (provizija. o Ostali operativni prihodi. o Plasmani drugim bankama sa rezervnog računa kod Centralne banke. čekova i ostalih instrumenata plaćanja).

o Varijabilni. o Ostali rashodi po kamatama i slični rashodi: Nekamatni rashodi su: o Troškovi rezervi po osnovu kreditnog rizika i potencijalne kreditne i druge gubitke. o Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama. o Uzete pozajmice od drugih banaka. o Troškovi plata i doprinosa. o Uzete pozajmice. fiksni i režijski troškovi poslovanja banke. o Ostali operativni i direktni troškovi. o Subordisani dugovi i subordisane obveznice.dospjele obaveze.RASHODI Rashodi od kamata su: o Depoziti. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA GUBITAK POREZI NA DOBIT NETO DOBIT 155 .

strukturi novca i kredita u optimalnoj veličini.2. 156 . o kvalitativne. Instrumenti monetarno-kreditne politike mogu se podijeliti na: o kvantitativne. Raspolagajem intrumentariem pretpostavlja postojanje ciljeva koji su sadržani u masi.Sposobnost monetarne vlasti. rokova i kamata. Osnovni oblici kvantitativnih instrumenata u monetarnoj teoriji i politici su: o politika obavezne rezerve. Kvantitativni instrumenti treba da djeluju globalno na privredu. dok selektivni treba da djeluju selektivno sa stanovišta korištenja. namjene. o Politika otvorenog tržišta. sadržane u centralnoj banci. da sprovede adekvatni instrumentarij monetarnokreditne politike. o diskontna politika. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Efikasna monetarna politika zahtjeva intezivan privredni rast i izvozno orjentisanu privredu.

o kreditni potencijal banke. o regulacije uslova kredita. Obavezna rezerva banake kao instrument monetarne politike Suština ovog instrumenta sastoji se u tome da svaka poslovna banka mora držati određeni dio depozita po viđenju na posebnim računima kod centralne banke.1. o kontrolirala likvidnost. i o istrument održavanja likvidnosti.Osnovni oblici kvalitativne ili selektivne politike sadržani su: o regulacije kredita centralne banke poslovnim bankama. Znači. Obavezna rezerva se može istovremeno javljati kao: o instrument regulacije kreditnog potencijala banke. da se dio depozita po viđenju stavlja van kreditnog potencijala i ne mogu se koristiti za kredite. 157 . o selektivna kreditna politike 2. Izdvajanje se vrši u određenom procentu u odnosu prema depozitima po viđenju. Centralna banka koristi ovaj instrument da bi regulisala: o količinu novca u opticaju.

Preko ovih instrumenata može se voditi: o EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA. o oročeni i štedni depoziti rezidenata. Depozitnu bazu obaveznih rezervi čini: o obaveza prema rezidentima. o RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA. Obavezna rezerva Centralne banke Bosne i Hercegovine obračunavaju se kao prosječne dnevne rezerve u desetodnevnom periodu. Minimalna obavezna rezerva na računima kod Centralne banke BiH predstavlja razliku između prosječnih obaveznih rezervi i prosjeka gotovine u trezoru. Povećanjem i smanjenjem obavezne rezerve reguliše se kreditna multiplikacija. o depoziti rezidenata po viđenju. Kod određivanja osnovice za obračun obavezne rezerve moguća su dva koncepta: o da se u osnovicu uzimaju samo transakcioni depoziti. Banke drže depozite u KM kod Centralne banke u minimalno propisanim nivoima. 158 .

dolazi do smanjenja 159 .o da se u osnovicu uzimaju i transakcioni i oročeni i štedni depoziti. Dva različita pristupa izboru osnovice proizilaze iz koncepata da li centralna banka treba da reguliše samo kratkoročni kreditni potencijal banke ili da monetarna politika treba da reguliše investicioni potencijal banke. Ako centralna banka povećava stope obavezne rezerve na kratkoročna sredstva tada pokušava ograničiti likvidni potencijal banke. Struktura stopa obavezne rezerve može biti različita: o viša stopa na transakcioni nego na dohodovni novac. odnosno ako ograničava prelijevanje dohodovnog u transakcioni novac tada ograničava investicje. o viša stopa na dohodovni nego na transakcioni novac. Uvođenjem obavezne rezerve na sve depozite monetarne multiplikacije. Viša stopa obavezne rezerve na transakcione depozite objašnjava se djelovanjem monetarnog multiplikatora na investicione kredite. i o jedinstvena stopa. Politika obaveznih rezervi je efikasnija ako je obuhvat kreditnog potencijala veći.

2.2.

Eskontna stopa kao instrumenat monetarne politike

Eskontna stopa je jedan od najznačajnijih instrumenat monetarnokreditne politike koja se sastoji u podizanju i spuštanju kamate stope po kojoj banka daje kredite. Eskontnom politikom centralna banka određuje cijenu kredita koju odobrava poslovnim bankama. Promjenom u visini eskontne stope centralna banka nastoji djelovati na ponudu i tražnju novca na tržištu novca. Povećanje eskontne stope trebalo bi da smanji tražnju za kreditima i primjenjuje se na tržištu gdje je veća ponuda novca. Suprotno ovome smanjenje kamatne stope dovodi do povećanja tražnje za novcem i podizanje nivoa privredne aktivnosti. Efikasnost politike eskontnih stopa je veća u razvijenim finansijskim tržištima gdje su promjene stopa češće.

Tabela br. 3

Diskontne stope kod pojedinih zemalja Zeml ja stopa % SA D 3,5 Japa Njemač n ka 5,0 8,0 Kana da 8,84 Francus ka 9,6 V. Britani ja 10,5 Italij a 12,0

Izvor: I. Perišin, A. Šokman: Monetarno-kreditna politika, Informator, Zagreb,1992. str.182.

160

Diskontna stopa je važna za određivanje uslova za reeskont u pogledu uslova: o rokova, o kvaliteta, o visine, o vrste kredita, koje centralna banka određuje i koje banke moraju ispuniti da bi se mogle koristiti reeskontom. Sa razvojem finansijskog tržišta, i povećanom ulogom ostalih učesnika, dolazi do slabljenja pozicije banaka a samim time i značaja diskonta kao instrumenta monetarno-kreditne politike. Centralna banka razvijenih privreda ima relativnu stabilnu eskontnu stopu jer monetarnu bazu posmatra u odnosu na kretanja u privredi, i to: o kretanje cijena; o stabilnost novca; o rast društvenog proizvoda, investicija, javne potrošnje. Eskontna stopa je dio makroekonomske politike, ali je najuže vezana za privredna kretanja. Naime, niska eskontna stopa pokreće proces oživljavanja privrede i pokreće proces trošenja i investiranja. Potpuno je suprotno kada se radi o povećanju eskontne stope, radi se o obuzdavanju pretjerane konjukture i inflatornih poremećaja.

161

2.3. Politika

otvorenog

tržišta

kao

instrument

monetarne politike
Politika otvorenog tržišta «open market policy» predstavlja

složeniji i efikasniji mehanizam u savremenim tržišnim privreda gdje uloga finansijskog tržišta je dominantna. Prvo, pretpostavka za funkcionisanje politike otvorenog tržišta je u razvijenom tržištu vrijednosnih papira na kojem centralna banka može uspješno sprovoditi kupovinu i prodaju obveznica. Drugo, veoma važno, je postojanje mogućnosti aktivne uloge države da utiče na kreiranje novcsa putem emisije obveznica i stvaranjem javnog duga. Time država plasmanom i kupovinom obveznica vlasnicima kapitala kreira tražnju i ponudu novca mimo institucije centralne banke. Centralna banka je učesnik na finansijskom tržištu jer kupuje ili prodaje obveznice čime operira monetarnom masom i kupovnom snagom u privredi. Istovremeno centralna banka preko regulacije novčane mase nastoji djelovati na ponašanje investicija, lične potrošnje,cijena i platnog bilansa. Centralna banka operacijama na otvorenom tržištu nije u direktnom odnosu u pokriću njenog budžetskog deficita jer se odnosi na indirektno pokriće preko kupovine ili prodaje obveznica. Da bi država pristupila kupovini ili prodaji obveznica na otvorenom tržištu mora ocijeniti privrednu i finansijsku situaciju. Treće, ponuda i tražnja novca i njihovo pretvaranje u kamatosne oblike je važan regulator finansijskog tržišta. Upravo će zbog toga stanovništvo i privreda sav višak novca pretvoriti u obveznice koje izdaje 162

država i koje se veoma lahko mogu pretvoriti u likvidosne oblike. U zemljama koje nemaju razvijeno finansijsko tržište operacije otvorenog tržišta je potpuno nerazvijeno. Ako se tome doda i ne postojanje instrumenata monetarne politike u regulisanju novčane mase preko diskontnih stopa i primjene reeskonta, tada se može ocijeniti mogući potencijal centralne banke koja radi na principu valutnog odbora.

2.4. Selektivna kreditna politika, regulacija kredita centralne banke poslovnim bankama, politika minimalne stope likvidnosti poslovnih banaka
Selektivna kreditna politika djeluje na promjene novca samo u određenim sektorima privrede, a u suštini svodi se na indirektno regulisanje kreditnog potencijala banaka. Centralna banka sprovodi na slijedeći način selektivnu politiku: Prvi, pravom na reeskont ako svoja sredstva plasiraju u određene namjene koje preferira monetarno-kreditna politika i centralna banka. Drugi, davanjem podrške centralne banke kroz odobravanje povoljnih kamata na reeskontna sredstva što obara kamatu kod krajnjeg korisnika koji je selektivno podržan: npr. izvoz, proizvodnja hrane ili prodaja domaće opreme. Treći, stimulativni uslovi u davanju i odobravanju sredstava od centralne banke, ovisno kakvi se monetarni efekti žele postići u pogledu angažovanja primarne emisije u selektivne namjene. Sprovodeći selektivnu politiku centralna banka je povezana sa ekonomskom politikom zemlje. Isto tako sprovodi se kvalitetna i 163

kvantitativna kontrola novca i kredita koja je određena namjenom i količinom odobrenih sredstava. S toga istovremeno sa monetizacijom podržava se strukturalni razvoj privrede i utiče se na konjukturu. Regulisanje kredita centralne banke poslovnim bankama pokazao se veoma značajan sa stanovišta monetarno-kreditne politike. Krediti centralne banke dati poslovnim bankama stvaraju multiplikaciju efekata čime se stvara učinak kreditne politike. Efekat multiplikacije je veći kada se kreditiraju banke umjesto direktno realni sektor ekonomije: stanovništvo, privreda i država. Kontrola se sprovodi: o da li je reeskontni kredit dat za određene namjene, odnosno robno-novčane transakcije; o da li su ispoštovani uslovi sa stanovišta kamatne stope i rokova.

Kontrola centralne banke nad likvidnošću poslovnih banaka sprovodi se: o propisivanjem banaka; o određivanjem ročne strukture kredita banaka; o određivanjem načina korištenja obavezne rezerve; o određivanjem opštih uslova kreditne sposobnosti banaka; oblika minimalne likvidnosti poslovnih

164

o odobravanjem ili neodobravanjem kredita za likvidnost banaka. Stopa likvidnosti izražava se kao odnos sredstava na žiro računima banaka i gotovine prema kratkoročnim izvorima banke: depozitni novac,ograničena sredstva po viđenju, kratkoročne hartije od vrijednosti i ostale dospjele kratkoročne obaveze. Svaka poslovna banka mora voditi računa o svojoj likvidnosti i pridržavati se načela likvidnosti. Posebno se ovo odnosi na banke koje su izloženene očekivanim udarima od kojih neki ne moraju biti ekonomske prirode, čak su psihološke naravi, koji se manifestuju «udarom na izvore banke». U ovakvim slučajevima banka se mora osigurati: o povećanom likvdnošću; o međubankarskim sporazumom; o podrškom centralne banke preko kredita za likvidnost ili korištenjem sredstava obavezne

165

DRUGI DIO BANKARSKI SISTEM 166 .

Supervizija banaka 167 . Monetarni odbor (currency board) 2.PRVA GLAVA MONETARNI ODBOR I SUPERVIZIJA 1.

Nova rezerva se pribavlja iz zemlje rezervne valute. Ekonomski institut Beograd. 1991.”24 Monetarni odbor funkcioniše na principu: o depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje monetarnog odbora po fiksnom kursu. MONETARNI ODBOR (CURRENCY BOARD) “Monetarni odbor vrši emisiju novčanica i kovanog novca koji se može konvertovati u” rezervnu “valutu po fiksnom kursu i po viđenju. Monetarni odbor funkcioniše na principu novčanog sistema zlatne poluge ili zlatne devize. Hanke i Kurt Scchurel: “Monetarna reforma i razvoj jugoslavenske privrede”. o odnos između novca u opticaju i novčane mase je stalan. Kada nastane suficit platne bilanse ukupna novčana masa se povećava. o monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute u fiksnu valutu. Poslovne banke su posrednici između deponenata i korisnika kredita. pri čemu je količina kapitala koje banke mogu da kreiraju ograničena sa sposobnošću da se pribave i drže dovoljne rezerve kao podloga za kredit. o sve platne .1. 24 Steve H. Konačne rezerve monetarnog odbora se drže u stranoj rezervnoj valuti.bilansne transakcije su rezultat tekućih transakcija. Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane mase. 168 . godine. dok kod deficita se smanjuje.

direktnih stranih investicija. iskustva Hong Konga povodom finansijske krize 1997. nominalnu kamatnu stopu i niže administrativne troškove. Centralna banka u sistemu monetarnog odbora ima mogućnost da održi fiksni devizni kurs. vraćanju kredibiliteta domaćoj valuti. godine govori u prilog tezi da se ni vanredno dobri valutni odbori ne 169 stimulisanju spoljnotrgovinske saradnje sa konvertibilnim deviznim područjima. kao i na funkcionisanje bankarskog sektora. kao i privlačenju .Trgovina između zemalja monetarnog odbora i zemlje monetarne valute je stabilna jer je eliminisan devizni rizik. Međutim. Ključni kvalitet ovog aranžmana ogleda se u stabilizaciji cijena. U odnosu na puko fiksno vezivanje tečaja pokazuje jaču valutnu stabilnost. Slično sistemu zlatnog standarda valutni odbor emituje ili povlači valutu u skladu sa prilivom ili odlivom deviznih rezervi. manju inflaciju. Potencijalni investitori znaju koji je devizni kurs i kako će biti obračunat profit. što je jedan od preduslova za strana investiranja. već mu se dodaju još neke funkcije. Pokriće je u ortodoksnim valutnim odborima najmanje 100 %. i gdje postoji pokriće u stranoj valuti kako bi se u svakom trenutku obezbjedila konvertibilnost (zamjena) domaće valute za stranu valutu. a u blažim varijantama valutnog odbora ne samo da nema pokrića u visini od 100 % rezervne valute. Kao takav povlači za sobom značajne reperkusije na monetarnu i fiskalnu politiku zemlje. Valutni odbor (currency board) predstavlja devizni režim koji pretpostavlja strogo utvrđeni zakonski tečaj gdje se emisija domaće valute može vršiti samo uz adekvatan priliv rezervne valute.

mogu odbraniti bez plaćanja određene cijene. Izuzetnu prednost currency board posjeduje u malim i otvorenim zemljama sa visokom inflacijom. U svakom slučaju valutni odbori su pružili značajnu stabilnost određenim zemljama u tranziciji. spojiti ili prodati jačim bankama. Eliminacijom deviznog rizika. tamo gdje se monetizuju fiskalni deficiti uslijed izražene ovisnosti centralne banke od političkih odluka. nego u zemljama sa drugim aranžmanima. onemogućavanjem posljednjeg utočišta bankama i omogućavajući konvertibilnost domaće valute dolazi do restrukturiranja bankarskog sektora u smislu da banke sa područja rezervne valute zauzimaju pozicije na tržištu. te se uspostavlja fiskalna disciplina i otklanja mogućnost kreditiranja državnog aparata. Uz podršku kineske vlade i golemu količinu deviznih rezervi odbor je izdržao kolebanja u regiji. U sistemu valutnog odbora ne postoji mogućnost vođenja mekih budžetskih ograničenja. Poseban slučaj predstavlja valutni odbor u Argentini. dok se slabije banke moraju likvidirati. te uspostavili makroekonomski ambijent za održivi rast bez inflacije. te pružili vlastima dotičnih zemalja određeno vrijeme za strukturne. institucionalne i zakonske reforme. odnosno. Valutni odbor ima izražene nedostatke u smislu nemogućnosti fleksibilnije monetarne politike (de facto je nema) kako bi se uticalo na određene pozitivne pomake. zatim pokazuje izraženu ovisnost od monetarne politike Centralne banke za čiju valutu je vezan (odnosno. vratili zemljama kredibilnost. Analize su pokazale da stabilizacija u privredi putem valutnog odbora u srednjem roku može dovesti do većeg rasta GDP-a . 170 .

pokazuje sve nedostatke fiksnog deviznog tečaja). o Uslijed konvertibilnosti valute i stabilnog tečaja obezbjeđuje direktne i portfolio investicije. o Zarađuje profit samo od kamata. te se i smatra prijelaznim rješenjem do potpune dolarizacije (eurizacije). o Obezbjeđuje devizne rezerve na nivou od minimalno 100 %. te je posebno izražen problem realnosti tečaja te je teško upravljati asimetričnom makroekonomijom. štampanja novca za budžetski deficit. obezbjeđuje kredibilitet i stabilnost cijena i valute. nije posljednje utočište. Estonija 1993. nema emisione dobiti (segniorage). Bosna i Hercegovina 1997. o Valutni odbor je transparentan i razumljiv svakome. Litvanija 1994. 171 . subjektivnog ljudskog faktora. devalvaciju valute. U prošlosti je prisutan kod kolonijaliziranih zemalja. o Ne regulira komercijalne banke. Bitne razlike valutnog odbora i centralne banke ogledaju se u sljedećem: o U valutnom odboru nema prostora za političke pritiske. Valutnim odborom se uvozi monetarna politika rezervne valute. Od zemalja u tranziciji valutni odbor uvode Bugarska 1997. godine te Argentina u periodu od 1991 do 2002. dok u modernom dobu valutni odbor uvodi Hong Kong 1983.

5 % u odnosu na tri zemlje EU sa najnižom inflacijom. Sve zemlje (sa izuzetkom Litvanije. Za zemlje u tranziciji valutni odbor predstavlja prelazno rješenje do ulaska u valutnu uniju.Zemlje u tranziciji koje su prihvatile valutni odbor su: Bosna i Hercegovina.euro zonu.dolar) su vezale svoju valutu prvo za DM. zakonodavstvo uključujući usklađivanje sa Sporazumom i Statutom Evropskog sistema centralnih 172 . Bugarska (ušla u EU) i Litvanija. Estonija. o Stabilna domaća valuta u periodu dvije godine prije ulaska u Uniju. o Stope petogodišnjih obveznica ne smiju biti veće od 2 % u odnosu na tri zemlje sa najnižom inflacijom. Valutni odbor je uveo Bugarsku u Evropsku uniju i time potvrdio da se sa ovim instrumentom mogu ispuniti sljedeći kriteriji konvergencije: o Inflacije ne veća od 1. a kasnije za euro. o Usklađeno banaka. o Javni dug ne veći od 60 % GDP-a i fiskalni deficit ne veći od 3 % GDP-a.

Objektivno se javljaju veći rizici. Pod finansijama. Navedene promjene u bankarskom i finansijskom poslovanju nameću i dodatne zahtjeve za reviziju u novim uslovima i pravilima. o zaštititi deponente i kreditore banke i o očuvati sistemsku stabilnost. ukidanje ograničenja na međunarodnom planu. SUPERVIZIJA BANAKA Novi (savremeni) trend supervizije i regulacije naglašava: o PROCES DEREGULACIJE.2. koja su postojala u bankarstvu i Sekjuritizacija označava povezivanje banaka sa finansijskim tržištem. S toga je potrebno: o podsticati konkurenciju. o PROCES SEKJURITlZACIJE. 173 . što bi bez supervizije banaka i drugih finansijskih institucija u uslovima deregulacije i tržišnog poslovanja dovelo do haotičnog kretanja. Intemacionalizacija. deregulacijom se podrazumijeva potpuna redukcija administrativnih ograničenja. o PROCES INTERNAClONALlZACIJE.

a ona se odnose na: uslove za formiranje banka. Sprovođenje ovih pravila obezbjeđuje se operacionalizacijom od strane nadležnih državnih institucija. o Smanjenje sistemskog rizika. 174 . o pravila za minimiziranje bankarskog rizika. tj. o Supervizija od strane supervizorskih institucija. dovođenje do lančanog potresa.Novi koncept supervizije i regulacije banaka obuhvata trojnost kontrole i to: o Bankarski menadžment sa menadžerskim timom. Regulacija postoji radi: o Zaštita deponenata i kreditora banke uslijed njihove nedovoljne stručnosti i eventualnih zloupotreba u poslovanju banke. Regulacija banaka sastoji se od uspostavljanja određenih pravila. o pravila za regulisanje solventnosti i likvidnosti. koji može uzdrmati bankarski i finansijski sistem. pa čak i cijeli sektor realne ekonomije. o Tržište kapitala sa tržišnim mehanizmima.

o sprovodenje monetame politike (kreiranje novčane mase). svjesna da će je spasiti država "suviše velik da bi propao". o ograničavanje okvira poslovanja finansijskih institucija (osiguranje depozita i davanje kredita za likvidnost od strane Centralne banke). Opasnost da slabosti u bankarskom sistemu mogu ugroziti stabilnost u zemlji i na međunarodnom planu nametnuli su uvođenje 175 .Postoji: Tradicionalni sistem zaštite se temelji na funkcijama banaka: o platni promet. o štednja. o kontrola kretanja kapitala. Kritika intervencionističkog koncepta počiva: o pretjerana zaštita banke što dovodi do nedovoljne eftkasnosti bankarsva. o ulazak banaka u područje moralnog rizika. Intervencionistička politika: o kontrola kamatne stope.

Ipak u suštini sva potraživanja od nebankarskog privatnog sektora nose standardnih 8% izdvajanja iz kapitala.standarda. Bazelski komitet sastavljen od zemalja grupe G-7 i G-10 nametnuli su dvadeset pet principa kojim se uspostavlja efikasan supervizorski sistem. Takođe postoji i skala izdvajanja u odnosu na izloženost rizika vanbilansnih sredstava kao što su garancije.6% od vrijednosti potraživanja. obaveze. potrazivanja po forward-ima itd. a onda ih procjenjuju u odnosu na rizik koji se vezuje uz klijenta/saradnika. 176 . Dogovor iz 1988. dok potraživanja od banaka ima stopu 20%. godine bila je briga guvernera centralnih banaka zemalja G10 da je kapital u vodećim svjetskim bankama jako umanjen nakon trajne erozije izazvane konkurencijom. Kapital je neophodan u bankama kao zaštita od gubitaka i pruža osnovu vlasnicima da upravljaju poslovima na siguran način. Da bi se izmjerio rizik. godine propisivao je da banke koje posluju na međunarodnom nivou u zemljama G10 moraju imati kapital čija je minimalna stopa 8% u odnosu na grupu aktive mjerenu u skladu sa njenom rizičnočću. godine i zahtjeva pristup u dvije faze gdje banke pretvaraju svoje vanbilansne pozicije u kreditne vrijednosti putem skale za koverziju. Ovo je jedini kompleksni dio Sporazuma iz 1988. Ovo znači da neka aktiva (uglavnom državna sredstva u banci kao što su trezorske mjenice i obveznice) nije obuhvaćena obavezama u kapitalu. 20%. Glavni pokretač bazelskog Sporazuma o kapitalu iz 1988. vrši se pregled portfolija i aktiva se klasificira u četiri grupe (0%. što za kapital znači da je to 1. 50% i 100%) u odnosu na kategoriju dužnika.

177 . Ovi aranžmani uključuju: 1. Efikasnu tržišnu disciplinu 4. 2. Mehanizmi za obezbjeđivanje odgovarajućeg nivoa sistemske zaštite (ili mreže javne sigurnosti).OSNOVNI PRINCIPI ZA EFIKASNU SUPERVIZIJU BANAKA (BAZELSKI STANDARDI) Preduslovi za efikasnu superviziju banaka Supervizija bankarstva je samo dio šireg aranžmana neophodnog da bi se promovisala stabilnost na finansijskom tržištu. Dobro razvijenu javnu infrastrukturu 3. Procedure za efikasno rješavanje problema u bankama 5. Zdravu i održivu makroekonomsku politiku.

Adekvatnost kapitala. Procjena kvaliteta aktive i adekvatnost ispravki za kreditne gubitke i rezervisanja Koncentracija rizika i velika izlaganja povezano kreditiranje Rizik zemlje i rizik transfera Upravljanje tržišnim rizikom Upravljanje drugim rizikom (rizik kamatne stope.OSNOVNI PRINCIPI ZA EFIKASNU SUPERVIZIJU BANAKA Bazelski standardi Bazel I Standard 1 Standard 2 Standard 3 Standard 4 Standard 5 Standard 6 Efikasan sistem supervizije banaka Procedura izdavanja dozvola i odobrenja za promjene u strukturi Kriteriji za osnivanje banke Transfer dionica banke Velika sticanja ili investicije od strane banke. upravljanje likvidnosšću. Upravljanje kreditnim rizikom Standard 7 Standard 8 Standard 9 Standard 10 Standard 11 Standard 12 Standard 13 Standardi odobravanja kredita i proces praćenja kredita. operativni rizik) 178 .

Instrumente za prikupljanje. Obaveze supervizora zemlje domaćina BAZEL II 179 . pregledanje i analiziranje izvještaja Nezavisno utvrđivanje valjanosti supervizorskih informacija Nadzor bankarske grupacije na konsolidovanim osnovama Zahtjevi za informisanje o bankarskim organizacijama Propisana ovlaštenja supervizora Međunarodno bankarstvo Standard 23 Standard 24 Standard 25 Obaveze supervizora zemlje porijekla Kontakt sa supervizijskim organima zemlje domaćina.Standard 14 Standard 15 Interne kontrole “Poznavanja komitenta” Metode stalne supervizije banaka Standard 16 Standard 17 Standard 18 Standard 19 Standard 20 Standard 21 Standard 22 "On site" i "Off site" kontrola Stalni kontakt.

Početni konslutativni prijedlog je imao dobar koncept. svaka od njih je bila osmišljena da se uvede poboljšanje procjene rizika u Sporazum. kao što su kolaterali i garancije Ova dva osnovna cilja su ostvarena. Značajni dodaci su ozvaničeni 1996. godine kada je Odbor uveo mjere kojima su se pozicije za trgovanje obveznicama.25 Jedan je bio dodat tekućim kvantitativnim standardima dva dodatna “pillar-a” koji se bave supervizijskim pregledom i tržišnom disciplinom. je dopunjavan više puta i promjene su se uglavnom odnosile na rad sa vanbilansnim sredstvima. Dva su osnovna cilja Sporazuma: da obezbijedi adekvatnu stopu kapitala u međunarodnom bankarskom sistemu. Pristup ukupne ocjene sa jedinom stopom od 8% izdvajanja u odnosu na potraživanja u privatnom sektoru dao je bankama osnov da premješataju visokokvalitetna sredstva iz bilansa stanja. 25 180 .Sporazum iz 1988.. i time smanjuju prosječnu kvalitetu kreditnih portfolija banke. dionicama. junu 1999. januar 2001. Novi bazelski standard kapitala. godine. inostranim valutama i robama izuzele iz sistema procjene kreditnog rizika i uspostavljeni odnosi ovih instrumenata sa kapitalom vezano za otvorene pozicije banke za svaki instrument pojedinačno. Sadržavao je tri suštinske novine. Tokom 1990-tih Sporazum je postao međunarodno prihvaćen standard. nije sadržavao dovoljne tehnike za ublazavanje kreditnog rizika.Ovo su glavni razlozi zbog čega je Bazelski komitet odlučio da predloži novi sistem koji će biti bolji u procjeni rizika. više od 100 zemalja je primjenjivalo Bazelski okvir u svojim bankarskim sistemima. Sporazum iz 1988. Sekreterijat Bazelskog odbora za bankarsku superviziju.

181 . Druga novina bila je ta da banke koje imaju razvijene sposobnosti upravljanja rizikom dobiju dozvolu da koriste svoje interne sisteme za procjenu kreditnog rizika. poznate kao “interne ocjene”. Treća suštinska izmjena bi bila dozvola bankama da koriste ocjene koje bi radile eksterne institucije za procjenu kredita (u većini sluačjeva privatne agencije za ocjenjivanje stanja) koje bi izvršile klasifikaciju pojedinačnih potraživanja u bankama u pet grupa po rizičnosti i svrstali potraživanja od banaka i korporacija u tri rizične grupe. da bi obezbijedio balansiraniji pristup u procjeni kapitala. Prva novina. Osnovna definicija kapitala je ostala ista. bilo je i niz drugih prijedloga za preciziranje procjene rizika i uvođenje izdvajanja iz kapitala na ime drugih rizika. umjesto standardiziranih procjena rizika za svaku grupu aktive. Pored toga.Namjera im je bila smanjenje opterećenja na kvantitativnom procesu procjene kapitala. je.

6% (odnosno jedna petina od 8%). računanje denominatora stope kapitala. Postoje dvije varijante IRB pristupa. novi sistem predlaže mjerenje operativnog rizika. stopa rizika od 20% rezultira promjenom u kapitalu od 1. osnovni i razrađeni. godine 26 182 . Metode mjerenja kreditnog rizika su razrađenije nego one u starom Sporazumu. banaka. Objavljen za komentare do 31. Bazelski komitet za bankarsku superviziju.Stub 1: Minimum zahtjevnog kapitala se određuje minimalni propisani kapital Novi sistem sadržava i postojeću definiciju kapitala i minimum od 8% kapitala u odnosu na ponderisanu aktivu. što se prevodi u odnose prema kapitalu od 8% te vrijednosti. Prva je standardni pristup i drugi pristup interne procjene (IRB). dok mjerenje tržišnog rizika ostaje nepromijenjeno.april 2003. Banka rasporeduje ponder na svaku stavku aktive i pozicije vanbilansa i na taj nacin stvara sumu vrijednosti ponderisane aktive. Predložene su dvije osnovne opcije za mjerenje kreditnog rizika. godine. Novi Bazelski standard kapitala. Slično tome. na osnovu standarda koje ustanovi Odbor. Standardizirani pristup je u suštini isti kao i u postojećem Sporazumu. ali podrazumjeva osjetljiviju procjenu rizika. Po prvi put. Primjenu IRB pristupa ce odobravati supervizor. na primjer. jula 2003. Stopa rizika od 100% znači da je u izloženost uračunata ponderisana aktiva u svojoj punoj vrijednosti.26 Sporazum će biti proširen na konsolidiranim osnovama za holding preduzeća grupa Revizija se fokusira na unaprijeđenje mjerenja rizika.

183 . ali novi Sporazum nudi četiri kategorije (20%. a rezultat će biti bolja osjetljivost na rizik. to čini osnovu za izračunavanje minimalnog obaveznog kapitala.Individualne stope rizika trenutno ovise o široj kategoriji zajmoprimaca (agencija. Ovaj sistem omogućava da i osnovne i razrađenije metode za procjenu rizika koriste korporacije. Prema IRB pristupu. U osnovnoj metodologiji. Prema IRB pristupu. bankama sa dovoljno razrađenim internim procesom raspodjele kapitala dozvoljeno je da same priključuju i ostale elemente. osnovnom i razrađenom. Kod oba pristupa. 100% i 150%). postojeći Sporazum predviđa samo jednu kategoriju stope rizika od 100%. a rezultati te procjene se prevode u procjenu iznosa potencijalnog buduceg gubitka. procjena stope rizika će biti mnogo različitija nego kod standardiziranog pristupa. U razrađenom pristupu. Treba obezbijediti precizne analitičke sisteme za različite vrste kreditne izloženosti: korporativno i kreditiranje pojedinaca. bankama je omogućeno da koriste interne procjene kreditne sposobnosti zajmomprimca kako bi izvršile procjenu kreditnog rizika u njihovom portfoliju. Na primjer. u skladu sa strogim metodološkim standardima i standardima za dostavljanje podataka. za korporativno kreditiranje. banaka ili korporacija) Prema novom Sporazumu. banka vrši procjenu kreditne sposbnosti zajmoprimca. agencije i banke. banke procjenjuju vjerovatnost kasnjenja u otplati za svakog zajmoprimca. stopa rizika se određuje u odnosu na ocjenu koju daje eksterna institucija za procjenu kredita (na primjer agencija za ocjenu) koja primjenjuje stroge standarde. a supervizori priključuju ostale elemente. 50%. Karakteristike gubitaka kod ovih kredita su različite.

Odbor očekuje da će u prosjeku operativni rizik biti oko 20% od ukupnog kapitala prema ovom novom sistemu. kreditnim derivativima. nedostajuce dokumentacije ili pronevjere). Pristup internog mjerenja zahtjeva od banaka da koriste interne podatke vezane za gubitke pri procjeni propisanog kapitala. Za operativni rizik (ne primjer. Standardizirani pristup uvažava različite indikatora za različite poslovne linije. 184 . godine.Novi sistem uvodi pristupe za bolju procjenu rizika kada je u pitanju odnos prema kolateralu. Rad na operativnom riziku je u razvojnoj fazi. uključujući i operativni rizik za banke koje posluju na međunarodnom nivou. primjenjuju standardizirani pristupi. Sporazumom iz 1988 propisani kapital se odnosio na kreditni rizik (glavni rizik u bankama). garancijama. ali radi se na tri različita pristupa razvoja sofisticiranosti (osnovni indikatori. Nakon. Pristup osnovnih indikatora koristi jedan indikator operativnog rizika za ukupno poslovanje banke. i kod standardiziranog i IRB pristupa. Biće važno da se prikupi dovoljno podataka o gubicima u narednim mjesecima kako bi se ustanovila tačna procjena za izdvajanja za operativni rizik kao osnova za naprednije pristupe. 1996. umrežavanju i sekuratizaciji. standardizirana i interna mjerenja). banke s izdvajaju 20% ili više u okviru svog internog kapitala za operativni rizik. Novi bazelski standard kapitala ostaje na postavkama da se na ukupni propisani kapital. izdvojen je tržišni rizik i odvojeno se procjenjuje u odnosu na kapital sa namjerom da obezbijedi bolju procjenu kreditnog rizika. iako su propisi vezani za ukupni kapital (minimalno 8%) podrazumjevali i pokrivanje ostalih rizika. Na osnovu dosadašnjih rezultata. rizik gubitka od pada kompjutera.mnoge velike.

konačni cilj Odbora je osigurati da propisani kapital bude dovoljan za pokriće postojećih rizika i ohrabriti banke da promjene standardizirani pristup i uvedu IRB. Novi sistem naglašava važnost rukovodstva banke u razvoju procesa interne procjene kapitala i uspostavljanju ciljeva za kapital koji će biti u skladu sa karakterističnim profilom rizika i uslova kontrole u toj banci. Primjena ovih prijedloga će u mnogo slučajeva zahtjevati mnogo detaljniji dijalog između supervizora i banaka.Kapital > = 8% Suma rizično ponderisanih sredstava + (terećenje kapitala za tržišni rizik + operativni rizik) x 12.5 U odnosu na IRB pristup. Interni proces bi trebao biti predmet supervizijskog pregleda i internvencije. Banke se ohrabruju da kontinuirano unapređuju njihove interne procedure za (pr)ocjenu njihovih rizičnih situacija i adekvatnosti kapitala 185 . Ali u isto vrijeme to znači dodatnu obuku i osposobljavanje supervizora banaka. Stub 2: Proces supervizijskog nadzora Proces supervizijskog pregleda zahtjeva od supervizora da obezbjede ispravne interne procese u svakoj banci kako bi se mogla procijeniti adekvatnost kapitala na osnovu procjena svih rizika. Supervizori bi trebali biti odgovorni za procjenu kvalitete interne procjene adekvatnosti kapitala u bankama u odnosu na rizike koje imaju.

Fleksibilan koncept radi obezbjeđenja takve tržišne discipline i konkurentnosti koja će zadovoljiti i interese kreditne institucije i učesnika na tržištu Zahtjevi transparentnosti se odnose na slijedeća područja: o primjena pravila kapitala.grupa za transparetnost. Bazelski odbor za bankarsku superviziju. je manje strog u pravilima u odnosu na Bazel I. o kapital (iznos i struktura) o kvantitativni i kvalitativno preuzimanje rizika. decembar 2002. ovaj sistem je na neki način kompleksniji. Novi sistem. Ovo neizostavno obavezuje na 27 Pillar 3 – Tržišna disciplina. Efikasno podnosenje informacija je od ključne važnosti kako bi učesnici na tržištu mogli bolje razumjeti profile rizika u bankama. uz obavezu supervizorima da se detaljnije bave internim metodologijama procjene kreditnog rizika. Ključni set preporuka za izvještavanje se odnosi na sve banke. Najjednostavnije rečeno. Bazel II. ali nudi niz pristupa kako bi banke mogle koristiti više analitičkih metoda za procjenu rizika. godine.Stub 3: Pojačano objavljivanje (transparentnost) Treći pillar27 novog sistema ima za cilj podršku tržišne discipline putem poboljšanja izvještavanja banaka. tehnikama ublazavanja kreditnog rizika i sekjuritizacijom aktive. 186 . Novi sistem ustanovio je propise o izvještavanju i preporuke za nakoliko područja. te adekvatnost njihovog kapitala. uključujući način na koji banka izračunava adekvatnost kapitala i metode za procjenu rizika.

detaljniju primjenu i shodno tome i obimniji pravilnik. Kapital će biti uže povezan za rizicima. zdraviji i efikasniji. što značajno prevazilazi troškove. jer će bankarski sistem biti sigurniji. 187 .

kako za superizore tako i za banke. bolje poznat kao Bazel II. Novi sporazum. neki od naprednih pristupa koje Bazel II nudi su namijenjeni velikim i/ili sofisticiranim bankarskim organizacijama. INSTITUT ZA FINANSIJSKU STABILNOST 13. nego i mnogi drugi poslovi i klijenti. Ovo je bila kulminacija izazovnog rada od skoro šest godina. Naravno.Prilog 1. Komitet je siguran da poboljšanje upravljanja rizikom doprinosi jačanju stabilnosti globalnog finansijskog sistema – cilj od kojeg neće samo banke imati koristi. U junu ove godine Bazelski komitet za bankarsku superviziju je objavio tekst novog okvira kapitala. 188 . ovo je ponekad navodilo bankare i supervizore nekih posebnih regiona svijeta da se zapitaju da li je Bazel II uopšte relevantan i u njihovim situacijama. decembar 2004. Guverner Banke Španije i Predsjedavajući Bazelskog komiteta za bankarsku superviziju. daje nove podsticaje bankarskoj industriji za jačanje sjaja umjetnosti koja se zove upravljanje rizikom. BANKA ZA MEDJUNARODNA PORAVNANJA F S I Svijet Usvajanje Bazela II od strane zemalja u tranziciji Gosp. Jaime Caruana.

Iz tog razloga smo usvojili polu-pristup Bazelu II i tako dali mogućnosti izbora okvira koji su lako prihvatljivi za brojne vrste organizacija i ekonomskih okolnosti. Komitet je imao na umu 189 . Na nekim tržištima moglo bi biti malo. Moram da napomenem da su supervizori i bankari iz tranzicijskih zemalja bili izuzetno aktivni u razmjeni njihovih pogleda i sugestija sa Komitetom. o njegovoj ravnoteži izmedju složenosti i osjetljivosti na rizik. Da li je je Bazel II generalno prihvatljiv za zemlje u tranziciji ? Po mom mišljenju. Pored toga. pristup sa tri elementa Bazela II. i o njegovom potencijalnom uticaju na tržišnu utakmicu. Ovi principi su fundamentalni u novom pristupu Bazela II prema kapitalu i izuzetno su vrijedni za supervizore i banke na svim tržištima. visok stepen razlika u tržištima i finansijskim sistemima širom svijeta čini teškim – i možda čak kontraproduktivnim – pokušaj da se stvori jedinstveno pravilo koje bi bilo primjenljivo na sve banke u svim zemljama. kompanija koje će biti rangirane. je ta da će se banke sa više pojednostavljenim sistemima za upravljanje rizikom oslanjati na eksterno kreditno rangiranje koje će vršiti agenije za rangiranje po standardnom pristupu za kreditni rizik. Njihov doprinos je pomogao da okvir Bazela II bude važan za banke na brojnim i različitim tržištima. naglašava ključne principe kao što su potreba banaka da vrše procjenu svojih rizika. Posebna zabrinutost o primjenljivosti Bazela II u zemljama u tranziciji.Zbog toga bih volio da razmijenim neka razmišljanja o značaju Bazela II za bankarske sisteme zemalja koje su u tranziciji. ako ih uopšte i bude. i potreba za transparentnošću radi jačanja tržišne discipline. potreba supervizora da vrše ocjenu tih procjena. koju je neko iskazao.

a Bazel II je kreiran da pruži poticaje za takva poboljšanja. Ovim bi se eliminisala zavisnost od rangiranja od strane eksternih kreditnih agencija. mnogo od njegove kompleksnosti potiče iz različitosti koje postoje u svijetu. Zbog toga Komitet ne očekuje da će se. ja sam uvjeren da svi supervizori priznaju da banke moraju neprekidno poboljšavati svoje razumijevanje svih rizika i poboljšavati svoje načine za mjerenje potencijalnih izlaganja gubicima. Medjutim. a za centralne vlade i njene institucije i banke da izaberu ponder rizika u skladu sa koeficientima rizika kreditnih agencija za izvoz. Članovi Bazelskog komiteta vjeruju da je veoma korisno za sve zemlje da se usmjere prema Bazelu II. mi i očekujemo i nadamo se da će se odredjeni broj zemalja koje usvoje nove okvire vremenom razviti. mogu da za sva potraživanja prema klijentima koji su pravna lica izaberu ponder rizika od 100%.ovakve zabrinutosti. mora se prznati da je Bazel II složeniji i zahtijeva mnogo više i od banaka i od supervizora. Ipak. barem na početku. U poredjenju sa Sporazumom 1988. Ako za supervizore ne bude prihvatljivo da se u njihovim zemljama koristi eksterno rangiranje. Samo nacionalne nadležne institucije mogu da odluče kada da usvoje Bazel II. Pružajući lepezu mogućnosti. Bazel II prihvatiti i toliko rasprostranjeno i toliko brzo kao Sporazum 1988. koji je bio relativno jednostavan za usvajanje. ali da trenutak za njegovo usvajanje treba da bude odabran zavisno od vlastitih uslova u svakoj zemlji. U toku kreiranja 190 . iako je Bazel II kompleksniji dokument od Sporazuma 1988. Kompleksnost Ipak. sposobniji smo da se prilagodimo regulatornim okvirima profila rizika svake banke.

Bazela II Komitet je želio da napravi ravnotežu izmedju jednostavnosti i osjetljivosti na rizik. neko je postavio pitanje da li će banke koje izaberu napredne pristupe Bazela II imate neke koristi koje banke koje izaberu jednostavnije pristupe neće imati. pa posljedično i potencijalno veći troškovi kapitala. Ova ravnoteža je posebno teško dostižna u industriji kao što je bankarstvo. Medjutim. «Pojednostavljeni standardni pristup» koji je Komitet objavio kao dio sistema Bazela II trebao bi biti koristan onim zemljama koje ne žele da usvoje sve opcije koje su po novom okviru na raspolaganju. ali ni po koju cijenu jednostavniji od toga. Da bismo odgovorili na ovakva razmišljanja moramo razumjeti da usvajanje nekog naprednog pristupa automatski ne umanjuje potrebu 191 . Recimo. nešto od kompleksnosti Bazela II potiče iz detalja koje smo dali radi promocije višeg nivoa terena na kojem se odvija igra. ako neko izabere jednostavnija pravila. cijena toga je da je osjetljivost na rizik manja. Da parafraziramo Einstein-a. u kojoj kultura stalnog inoviranja postavlja visoke zahtjeve pred regulatore da razvijaju jednostavna pravila koja će odgovarati svim bankarskim proizvodima i uslugama. Konkurencija i konzistentnost u primjeni Još jedna zabrinutost koju je Komitet uzeo u razmatranje je uticaj Bazela II na globalnu konkurenciju. ustupak za ustupak odražava činjenicu da je ravnoteža politika na granici izmedju jednostavnosti i osjetljivosti na rizik. Mnogi bankari i supervizori su od Komiteta tražili da osigura mnogo više detalja za oblasti za koje cijene da postoji opasnost za različito tumačenje u različitim zemljama. Slično. mi bismo mogli reći da dobar sistem o kapitalu treba da bude maksimalno jednostavan.

a ne putem razlika u pravilima svake zemlje. Popularišući razmjenu informacija o praktičnim pitanjima.banke za kapitalom. 192 . Komitet je formirao radnu grupu supervizora. kao odgovor na rizičnost okruženja. Pitanje konkurencije izmedju banaka pojavilo se i u kontekstu konkurencije izmedju zemalja. Trebali bi da se sjetimo da je cilj Bazela II da pomogne da se osigura da se medjunarodna konkurencija na bankarskim tržištima vodi snagom svake banke. uključujući i putem Grupe za saradnju na osnovnim principima. saradnja izmedju supervizora će biti odlučujuća za dostizanje jednog odgovarajućeg nivoa konzistentnosti u primjeni. Ako razgovaramo o potrebi da se imaju okviri koji se mogu prilagoditi brojnim različitim okolnostima. diskusije AIG-a (Grupa za imeplementaciju Sporazuma – the Accord Implementation Group: primjedba MB) će pomoći da se da podsticaj većoj konzistentnosti u implementaciji i primjeni novog okvira u brojnim zemljama. koja razmjenjuje informacije o implementaciji izmedju zemalja koje su članice Bazelskog komiteta i sa drugim supervizorima. ali to je mala cijena koja se mora platiti za veću konzistentnost u primjeni. supervizori neke zemlje mogu da postave viši zahtjev za kapitalom od onog koji je bio predložen Bazelom I. a možda čak viši i od onog koji se traži Bazelom II. obezbijedio sa detaljno razradjenim zahtjevima. Jedan način kojim je Komitet htio da promoviše konzistentnu primjenu novog okvira je da je banke i supervizore. gdje je to neophodno. Osim toga. koja je nazvana Grupa za implementaciju Sporazuma. Kako sam već rekao. ovi detalji mogu pojačati utisak da je Bazel II duži i kompleksniji.

Prevod: Mustafa Brkić 193 . Oba rezultata će pomoći da banke budu prilagodljivije. novi okvir kapitala će pomoći da se osigura da supervizija kapitala i dalje bude kamen temeljac sigurnosti i zdravlja bankarskog sistema. Onda bi se u nekom smislu Bazel II mogao smatrati naporom za ponovno osvježenje kulture za upravljanje rizikom u bankarskom sektoru. cilj Bazela II je da se ponovo ojača naša pažnja ka rizicima i da se svi mi ohrabrimo da poboljšamo naše sposobnosti za procjenjivanje i upravljanje tim rizicima. manje osjetljive na uspone i padove u poslovnim ciklusima. Ove koristi su dostojne našeg daljnjeg neprekidnog teškog rada. i sposobnije da služe kao izvor kredita i rasta poslovnih aktivnosti i klijenata.Zaključak Kako sam naglasio. Uvjeren sam da Bazel II daje bankama nužni poticaj za hrabrost da poboljšaju svoje sisteme i procedure za upravljanje rizikom. U isto vrijeme.

kontrola deviznog poslovanja i specijalni programi kreditiranja. 194 . Vincent P. kao i nedostatak jasnog razumijevanja uloge supervizije. miješanju politike. nedostatku političke volje za rješavanje problema. neadekvatne plate. (Vittas.) Neefikasan zakonski okvir može uzrokovati poremećaje u bankarskom sistemu. Korijen supervizorskih problema leži u konfliktnim ciljevima javne politike prema superviziji. Dimitri. supervizorski problemi su najčešće rezultat kombinacije ovih faktora. slabo upravljanje i podijeljene odgovornosti za superviziju. problemi mogu biti rezultat metodologija kontrole koje se fokusiraju na tehničku uskladjenost sa zakonima i propisima ili koje su oslabljene odgovornostima za ne-opreznosne probleme kao što su kontrola poreza. OPREZNOSNI (PRUDENCIONI) PROPISI I BANKARSKA SUPERVIZIJA Polizatto. ed. organizacijskim slabostima kao što je nedostatak osoblja. U nekim slučajevima. ali je češći slučaj da su nedostatak korektivnih mjera i supervizije jednake slabosti. problemi se javljaju i zbog nedostatka sistema ranog upozorenja i nedovoljnih mogućnosti za nadzor putem izvještaja. Medjutim. Isto tako.Prilog 2.

Ove razlike su obilježavale dva osnovna modela bankarske regulative i supervizije: neformalni pristup koji se oslanjao na konsultacije i moralno ubjedjivanje. Svaka je banka individualno imala odnos sa Bankom Engleske. ali za razliku od drugih sistema supervizije gdje kontrolori radi provjere i pribavljanja informacija obavljaju kontrole na licu mjesta. kreiran je birokratski pristup koji je bio manje “potvrdjivački” nego u Sjedinjenim Državama i koji je prenio mnoge provjere i kontrole bankarskih knjiga na eksterne revizore. Supervizija banaka u Velikoj Britaniji Najslikoviti primjer neformalnog pristupa supervizije banaka predstavljao je pristup Banke Engleske. diskrecija i lični kontakti su bili glavni instrumenti bankarskih supervizora. U kontinentalnoj Evropi. stoljeća u Velikoj Britaniji. “klubski” pristup iz 19. ekonomske dogadjaje i političke fenomene. U Velikoj Britaniji je Banka Engleske superviziju tradicionalno obavljala putem konsultacija sa bankama. koja se zasnivala na manje više detaljnim “pravilima igre” i zahtijevala razradjeniji mehanizam za osiguranje poštovanja ovih pravila.Modeli supervizije banaka u industrijaliziranim zemljama Supervizija banaka u industrijaliziranim zemljama razvila se kao odgovor na finansijske krize. kada je Banka Engleske primjenjivala svoj moralni autoritet i vodjstvo putem “kimanja glavom i davanjem miga” nasuprot snažnoj populističkoj tradiciji i tradiciji suočavanja Sjedinjenih Država. i formalni pristup koji je zahtijevao aktivnu “potvrdjivačku” provjeru putem kontrola na licu mjesta. Oblik supervizije banaka je veoma često odražavao filozofske i društvene razlike o ulozi vlade i organizovanju društva. Banke su pravile opreznosne izvještaje. ovdje je 195 . na primjer. Moralno ubjedjivanje.

Vlasti u Velikoj Britaniji su postepeno prihvatile pristup koji se više zasnivao na propisivanju bankarske regulative i supervizije. visoko kvalifikovana radna snaga. postojanje tradicije bliske saradnje izmedju vlade i bankarske industrije. jaka centralna vlast. Mane neformalnog sistema koji se oslanjao na informacije koje su davala rukovodstva. efikasni sistemi upravljanja u samim bankama. jake revizorske i računovodstvene prakse i potpuno javno objavljivanje informacija za osiguranje tržišne discipline. sistem je zapao u krizu. vlasti u Velikoj Britaniji su uspješno delegirale kontrolu na licu mjesta na eksterne revizore i to tako što su pojačale izvještajne zahtjeve revizorima banaka prema Banci Engleske. Medjutim. Mnogo godina je ovaj sistem funkcionisao relativno dobro u visoko koncentrisanom bankarskom sistemu. iskustvo Velike Britanije pokazuje da mora biti zadovoljeno nekoliko ključnih uslova: mali broj banaka. Pa čak i tada. Ovakav sistem neformalne . nepošteno ili prevarantsko rukovodstvo može navesti bankarske supervizore na pogrešan trag i uzrokovati 196 nepopravljivu štetu jednoj instituciji. Nakon afere sa Johnson Matthey-om. kao i jakih ličnih odnosa izmedju bankara i supervizora. koja je samo ubrzala preispitivanje supervizorskog pristupa Banke Engleske. što je britansku praksu približilo praksi kontinentalne Evrope. ali bez nezavisne procjene kvaliteta portfolia banaka i adekvatnosti rezervi za potencijalne kreditne gubitke. kada je porastao broj banaka kao rezultat nastanka takozvanih sekundarnih banaka i dolaska stranih banaka kasnih 1960-tih i ranih 1970-tih. Da bi neformalni pristup bio uspješan. su postale očigledne.obaveza za davanje informacija Banci Engleske bila jedino na bankama. Takodjer su preduzeti koraci za poboljšanje sposobnosti Banke Engleske za nadzor putem izvještaja.

Supervizija banaka u kontinentalnoj Evropi Model supervizije banaka koji postoji u zemljama kontinentalne Evrope zasniva se na pristupu zakonske regulative koji propisuje brojne pokazatelje koje banke moraju zadovoljavati. gdje su se osnovale domaće banke kao konkurencija do tada dominantnoj ulozi stranih banaka. revizori 197 . U Njemačkoj glavni revizori obavljaju kontrole banaka i dužni su da izvijeste vlasti kada otkriju činjenice koje potvrdjuju uslovljeno mišljenje revizije. ali kontrolu banaka na licu mjesta i provjeru njihovih poslovnih knjiga delegira na eksterne revizore.supervizije ostavio je u naslijedje “ne-provjeravačku” bankarsku superviziju u mnogim bivšim britanskim kolonijama. iako po strogim pravilima i uputstvima vlade. koja često sprječavaju supervizorske institucije i vlade uopšte da zapošljavaju i zadržavaju visoko kvalifikovan kadar. delegiranje kontrole banaka na licu mjesta na eksterne revizore predstavlja privatizaciju procesa kontrole. supervizori su propisali detaljna pravila za formu i sadržaj revizorskih izvještaja. u Africi i Aziji. U svakoj od ovih zemalja. U Belgiji se imenuju specijalni revizori koje plaćaju vlasti. supervizori su zadržali pravo da u svakom trenutku mogu vršiti provjeru knjiga i kontrolu banaka. Revizorske kuće mogu izbjeći ograničenja koja se odnose na resurse i plate. Medjutim. problemi su se pojavili u mnogim drugim zemljama Komonvelta. U Švicarskoj Federalna komisija za bankarstvo izdaje licence revizorima i na njih se primjenjuju specijalne zakonske odredbe. U stvari. Ovaj pristup ima nekoliko prednosti. što ih je učinilo nespremnim za bankarske probleme u regionima u razvoju. Iako izgleda da se ovakvim pristupom nisu stvorile poteškoće u nekim zemljama. Pored toga.

mogu postići ekonomično poslovanje kombinacijom opreznosne supervizije i uobičajene računovodstvene revizije. Pored toga postoji opasnost da. Dok se kod koncentrisanih bankarskih sistema evropskih zemalja interno snose troškovi nadzora filijala. Ovakvu ocjenu je najbolje provoditi po principu slučaj po slučaj. Medjutim. kompetentnost. periodične kontrole na licu mjesta predstavljaju osnovu procesa supervizije. Kod US modela. Odgovarajući model kontrole na licu mjesta. Faktori koji se moraju procijeniti su sposobnost. Supervizija banaka u Sjedinjenim Državama Supervizija banaka u Sjedinjenim Državama služi za primjer formalnog pristupa supervizije koji zahtijeva aktivno prisustvo na licu mjesta za provjeru postojećeg stanja u bankama. za svaku posebnu zemlju definitivno zavisi od procjene koja je grupa najsposobnija za obavljanje funkcije provjere na licu mjesta. a naročito u slučajevima kada je revizorima dozvoljeno da rade i na drugim poslovima. i ovaj pristup uzrokuje odredjene probleme. prema bankama i prema vladi. to jest da je obavljaju supervizori ili revizori. a oboje je rezultat ograničenja vezanih za geografsko širenje banaka. u svojim nastojanjima da vode računa o troškovima i ostvare što veću zaradu. Postoje rizici koji. ako se ispravno ne postave i kontrolišu. revizori neće angažovati dovoljne resurse za osiguranje ispravnog postupka revizije. Američki pristup objašnjava se velikim brojem malih banaka i lokalnim bankarstvom u pojedinim državama. iskustvo i nezavisnost od političkih i drugih uticaja. mogu dovesti revizore u potencijalno konfliktne uloge sa dvojnom lojalnošću. a gubici se rasporedjuju na nivou 198 .

000 banaka koje kontrolišu US regulatori predstavlja glavni razlog zbog kojeg je potreban formalan pristup supervizije. a gubici banaka se pokrivaju mnogo šire putem obaveznih šema osiguranja depozita. Više od 14. koje obuhvataju 199 . Glavni nedostatak ovog pristupa je što on može biti radno intenzivan i kočen finansijskim ograničenjima. Ovaj izvještaj uporedjuje i ocjenjuje svaku banku u odnosu na grupu sličnih banaka.filijale. Isti objašnjava i usvajanje CAMEL sistema za rangiranje i upotrebu Jedinstvenog Izvještaja o poslovanju banke. US agencije za superviziju su na ograničenja resursa odgovorile sa ciljanim kontrolama na licu mjesta. u američkoj bankarskoj strukturi regulatorne agencije troškove nadzora rasporedjuju na mnogo širi obuhvat. te korištenjem prednosti napredne kompjuterske tehnologije. bez obzira na rast aktive i povećanje kompleksnosti finansijskog sistema. U posljednjih nekoliko godina. bankarski supervizori u Sjedinjenim Državama sami moraju posjedovati sposobnosti za procjenu kvaliteta aktive i ostalih područja ativnosti banke. Postoji 25 grupa sličnih banaka. a Jedinstveni Izvještaj o poslovanju banke (UBPR) predstavlja statističku analizu poslovanja banke koja se zasniva na podacima iz kvartalnih opreznosnih izvještaja. CAMEL rangiranje kvantificira stanje kontrolisane institucije kroz pet glavnih oblasti i dodjeljuje sveukupni kompozitni rang. Ovo dovodi do većih društvenih i političkih pritisaka na “potvrdjivački” pristup u bankarskoj superviziji. znatno većom upotrebom kontrole putem izvještaja i analiza za rano upozorenje. Ovi su koraci agencijama za superviziju omogućili da održavaju relativno stabilan broj zaposlenih kontrolora. Za razliku od zemalja gdje se institucije za superviziju oslanjaju na spoljne stručnjake.

Postoji i opasnost da domaće institucije koje posluju u inostranstvu mogu izbjeći superviziju. integracija domaćih finansijskih tržišta sa većim medjunarodnim finansijskim sistemom postajaće sve značajnija i značajnija tako da će se neskladi minimizirati. globalni finansijski sistem može biti jak samo onoliko koliko i njegove najslabije karike. a banke ulaze u finansijske transakcije sa brojnim stranim korespondentima i partnerima. Propast West German Bankhause Herstatt 1974. U svijetu gdje se finansijske transakcije obavljaju 24 sata dnevno. Nešto kasnije iste godine je 200 . a mogu povećati i rizike za bankarske aktivnosti koje se obavljaju preko državnih granica. a kompjuterske forme su na raspolaganju berzanskim analitičarima i drugim. Harmonizacija i medjusobno uskladjivanje supervizije banaka I pored razlika u supervizorskim pristupima.institucije sa sličnim karakteristikama. godine zbog deviznih i drugih gubitaka je imala štetan uticaj na medjunarodno medjubankarsko tržište i privukla je pažnju na potrebu za većom medjunarodnom supervizorskom saradnjom. Upotrebom ove tehnologije supervizori imaju mogućnost izrade ad hoc izvještaja ili prenosa podataka na mikrokompjuterske modele kojima se vrše simulacije ili predvidjanja. zbog rastuće globalne medjuzavisnosti finansijskih tržišta. U najnovijoj fazi tehnološkog napretka koriste se stručni sistemi za analizu opreznosnih izvještaja i izradu pisanih komentara. sve više jača koncenzus da se supervizija banaka i bankarska regulativa moraju harmonizirati bez obzira na državne granice. Zemlje u razvoju rastu i napreduju. Razlike u regulativi mogu dovesti do nesklada na finansijskim tržištima. Ovi su izvještaji dostupni javnosti.

i (5) treba da se promovira praktična saradnja izmedju institucija za superviziju zemlje domaćina i zemlje porijekla. rizicima likvidnosti i kamatne stope. (2) niti jedna strana bankarska poslovna jedinica ne smije izbjeći superviziju. razmjenom informacija i davanjem odobrenja za obavljanje kontrole od strane ili u korist supervizora zemlje porijekla na teritoriji supervizora zemlje domaćina. (4) u slučaju stranih filijala supervizija solventnosti treba da je bitna odgovornost institucije za superviziju zemlje porijekla i u slučaju stranih subsidijarnih lica primarna odgovornost institucije za superviziju zemlje domaćina. 201 . Pomenuta uputstva su sadržana u “Bazelskom sporazumu” koji je uveo sljedeće ključne principe: (1) supervizija stranih bankarskih organizacionih jedinica predstavlja zajedničku odgovornost insitucije za superviziju zemlje porijekla i zemlje domaćina. Komitet je nakon osnivanja obradio pitanja supervizije finansijskih institucija koje posluju u inostranstvu i kreirao obuhvatna uputstava za osiguranje da ni jedna institucija ne može izbjeći superviziju. Ovaj se forum sastoji od bankarskih supervizora iz zemalja Grupe deset plus Švicarska i Luksemburg. (3) supervizija likvidnosti treba biti primarna odgovornost institucije za superviziju zemlje domaćina. Kontinuiran rad se fokusira na izloženost banaka riziku zemlje. Druge važne inicijative ubrzane radom Bazelskog komiteta su i preporuke da se supervizija medjunarodnog poslovanja banaka provodi na konsolidovanoj osnovi tako da se procjena rizika može vršiti na globalnom nivou i usvajanje standarda adekvatnog kapitala zasnovanog na riziku aktive. kao i vanbilansnom riziku.ovaj dogadjaj doveo do osnivanja Bazelskog komiteta pod pokroviteljstvom Banke za medjunarodna poravnanja.

bankarski supervizori kreatorima vladine politike obezbjedjuju važne informacije o zdravlju finansijskog sistema. Sada je opšteprihvaćeno da adekvatan sistem bankarske supervizije treba da obuhvata i kontrolu na licu mjesta i kontrolu na osnovu izvještaja. Instrumenti supervizora uključuju i kontrole pojedinačnih institucija na licu mjesta i nadzor putem izvještaja. naročito izmedju zemalja članica Evropske Unije.Supervizorske metodologije Rastuća integracija finansijskih tržišta. proces kontrole može obezbijediti samo “nesiguran prikaz” stanja banke na odredjeni datum. Kao rezultat toga. kontrole na licu mjesta se smatraju naročito važnim. treba svesti na minimumu. putem kontrole na licu mjesta i provjere. Za većinu zemalja u razvoju. Tradicionalne metode on-site kontrole u mnogim zemljama se često fokusiraju na poštovanje bankarskih propisa i direktiva. bez bavljenja potencijalnim rizicima i 202 . kako iz makro tako i iz mikro perspektive. kao što su naplata poreza i uskladjenost sa valutnim i kreditnim ograničenjima. a da ne-opreznosne preokupacije. Čak i u slučajevima kada supervizori pokušavaju da se bave pitanjima sigurnosti i zdravlja. Utvrdjivanjem kvaliteta aktive i stanja neke institucije. opreznosna briga za sigurnost i zdravlje se često previdjaju. je vodila približavanju sistema bankarske supervizije. supervizori se moraju koncentrisati na procjenu kvaliteta aktive i na izdavanje naloga za formiranje rezervi za loše kredite i suspenziju kamate na nekvalitetnu aktivu. Prema tome. KONTROLE NA LICU MJESTA (ON-SITE KONTROLE). Razlog ovom je što se nesolventnost u zemljama u razvoju uglavnom javlja zbog kreditnih gubitaka koji se najuspješnije utvrdjuju u samoj instituciji.

kojim se naglasak stavlja na upravljanje i politike koje kreira odbor direktora i izvršno rukovodstvo. Kao dio procesa kontrole. bankarski kontrolori u mnogim slučajevima propuštaju da identifikuju i kvantifikuju obim i ozbiljnost problematične aktive – glavni propust. revizije. Na primjer. Čak i kada se problemi identifikuju. Moraju razumjeti i uzroci problema i preduzimati preventivne mjere kojima će se smanjiti vjerovatnoća za njihovo ponavljanje. Kako bi se ovakve slabosti popravile i povećala efikasnost aktivnosti on-site kontrola. on-site kontrolori treba da izvrše provjeru tačnosti opreznosnih izvještaja koji su dostavljeni supervizorskoj agenciji i izvršiti analizu onih aspekata banke koji se putem izvještaja ne mogu adekvatno nadzirati. ali da propuste da izvrše ocjenu kreditnih politika i praksi koje vode u kreditne probleme ili mogu uticati na porast budućih kreditnih problema. I zaista. Kako bi se ovo postiglo. kontrolori mogu utvrditi stanje bančinog kreditnog portfelja. Nije dovoljno da se problemi samo kvantifikuju – iako je ovo zasigurno nužan korak. upravljanja. Kontrolori se trebaju fokusirati na glavne aktivnosti banaka i potencijalne probleme identifikovane putem nadzora na osnovu izvještaja. supervizori moraju pomjeriti svoj fokus sa provjere uskladjenosti sa zakonima na procjenu rizika i pomaganje bankama da upravljaju rizikom. informisanja 203 . bankarski supervizori trebaju usvojiti pristup odozgo-nadole. zarade. kapitala i upravljanja sredstvima. Naročito treba da vrše ocjenu kvaliteta aktive. supervizori možda nemaju ovlaštenje da nalože formiranje rezervi i otpis ili druge neophodne akcije. kao i sistema interne kontrole banke.internim potrebama banke za sistemima upravljanja rizicima u dinamičnom i promjenljivom okruženju.

otpis loših kredita i utvrdjivanje adekvatnih rezervi za kreditne gubitke. bankarski supervizori trebaju poticati banke da uspostavljaju i jačaju vlastite sisteme za interno upravljanje kao prvu liniju odbrane od nesolidnih. pisanih ili posredno izraženih.i zaštita deponenata. nesigurnih ili nezakonitih bankarskih praksi. Zbog toga. Bankarski supervizori treba da pregledaju i poslovne i strateške planove pojedinačnih banaka. a radi utvrdjivanja da li su iste razumne i kompletne. kontrolor treba da izvrši pregled bančinih kreditnih politika. Iako nivo njihove sofisticiranosti i složenosti može biti različit. Isto tako. on treba da pregleda kreditne fajle velikih korisnika kredita. aktivnosti interne i eksterne revizije i interne kontrole. Potreban je i pregled zapisnika sa sastanaka kreditnog odbora i odbora direktora. te izvrše procjenu i sposobnosti rukovodstva za ostvarenje ciljeva. a s ciljem da izvrši ocjenu kvaliteta kredita. Treba da izvrše provjeru da li su uspostavljeni sistemi upravljanja adekvatni za postizanje uskladjenosti sa politikama i propisanim funkcionisanjem. Sistemi upravljanja trebaju uključivati pisane politike i procedure. 204 . a ne dioničara banaka. Kontrolor treba da izvrši i procjenu procedura banke za suspenziju obračuna kamate. formiranje sistema za upravljanje treba poticati i kod velikih i kod malih banaka. formalizovano planiranje i finansiranje. sisteme za praćenje poštovanja propisa. Pri ocjeni kvaliteta aktive. kreditnih praksi rukovodstva i poštovanja kreditnih politika. problematičnih korisnika kredita i uzorak fajli manjih korisnika. sisteme informisanja rukovodstva. internu kontrolu kredita.rukovodstva i računovodstvenih sistema. Pošto je obezbjedjenje sigurnosti i zdravlja finansijskog sistema tipični kontinuirani zadatak bankarske supervizije – za razliku od individualnih banaka .

itd. U okviru pojedinačnih banaka. Ako se traže i izvještaji o poboljšanjima koje banka ostvari u primjeni korektivnih mjera. onda i to treba navesti u popratnom pismu. Medjutim. velike finansijske institucije ili banke čije aktivnosti mogu zaraziti čitav sistem. političke uticaje. Ovo se dešava iz više razloga uključujući slabo vodjenje. efikasnu upotrebu oskudnih supervizorskih resursa treba postići ciljanim kontrolama područja sa najvećim rizikom. nepromišljenost u rješavanju problema. devizne aktivnosti. rizik kamatne stope. u popratnom pismu treba da bude naveden i zahtjev za dostavu formalnog odgovora banke u odredjenom vremenskom roku. Ostale jedinice se trebaju pregledati metodom uzorka. bi trebalo da skrene pažnju na glavne zaključke i preporuke date u izvještaju.supervizorske aktivnosti se trebaju fokusirati na područja sa najvećim rizikom po sistem. Potrebno 205 . Umjesto toga. kontrolu treba fokusirati na stanje konsolidovane institucije i to pregledom onih jedinica koje imaju značajan uticaj na ukupnu poziciju te institucije. Popratno pismo uz pisani izvještaj o kontroli. organizacijske slabosti i nedostatak odgovarajućih korektivnih instrumenata. npr. ovo se dešava i zbog toga što se nalazi kontrole i potrebne vrste korektivnih mjera ne saopštavaju adekvatno odboru direktora ili višem rukovodstvu. kao što su kvalitet aktive. Uobičajena slabost supervizorskog procesa je propuštanje da se preduzmu aktivnosti za rješavanje problema i primijene korektivne mjere. Izuzetno je važno da se nalazi kontrole jasno saopšte banci putem pisanog izvještaja o kontroli i sastanaka sa odborom direktora i izvršnim rukovodstvom. Dodatno. Aktivnostima kontrole bi trebalo izbjegavati i kontrolu svake filijale ili svakog subsidijarnog lica jedne institucije. potpisano od strane rukovodioca bankarske supervizije ili lica koje on ovlasti.

Ne želi se reći da iste treba da zamijene ocjene kontrolora. pisane kontrolne procedure su ispod svakog adekvatnog nivoa ili čak i ne postoje. Rezultat toga je da rukovodilac bankarske supervizije nikad ne može biti siguran u to koje su funkcije banke pregledane. tako da se kontrolor mora u potpunosti osloniti na svoje iskustvo. Medjutim. Nedostatak pisanih kontrolnih procedura takodjer lišava nove kadrove bitnog sredstva za obuku. Ova dokumentacija može biti neophodna i za podršku zakonskih prinudnih aktivnosti koje supervizori predlažu. za korištenje u on-site kontrolama potrebno izraditi pisane kontrolne procedure i upitnike. te na koji način je kontrola izvršena. Posljedica ovog je odsustvo jedinstvenog i dosljednog vršenja on-site kontrole od strane svih kontrolora. one zaista pružaju okvir i pomoć za obavljanje potrebnog posla. Dokumentovanje obavljenog posla i čuvanje radnih materijala je još jedan aspekt pisanih kontrolnih procedura. Ovo obično obuhvata jačanje sistema upravljanja u bankama. zvanično planiranje i finansiranje. nego zasnovane na opravdanim zabrinutostima i kritikama. procedure interne kontrole i 206 . Zbog toga je. Dugoročno gledano. a da bi se osigurala dosljednost i jedinstvenost i sredstvo za obuku novih kontrolora.je da se odrede administrativne procedure za praćenje bančine reakcije i provjeru korektivnih aktivnosti. Ovim se pokazuje da mjere koje je kontrolor preporučio nisu proizvoljne. U većini zemalja u razvoju. znanje i sposobnosti. uključujući pisane politike i procedure. institucije za bankarsku superviziju mogu koristiti postupak on-site kontrole kao katalizator za promjene osnovnih metoda poslovanja banaka putem davanja preporuka finansijskim institucijama za poboljšanje njihovog poslovanja.

koje dostavljaju banke. U većini zemalja u razvoju opreznosni izvještaji. 207 . Razlozi za ovakav pristup leže u tome što će supervizorske institucije uvijek imati probleme sa ograničenim resursima. su često ograničeni na one o likvidnosti. off-site nadzor se ne smije smatrati sredstvom za zamjenu onsite kontrole koja je primarni oblik supervizije u zemljama u razvoju. NADZOR PUTEM IZVJEŠTAJA (OFF-SITE NADZOR). same banke moraju postaviti prve linije odbrane od nezdravih i nesigurnih praksi. obim kontrole treba proširiti na takav način da se rizici mogu identifikovati i kvantifikovati. supervizorske institucije mogu provjeravati da li ti sistemi funkcionišu putem njihovog testiranja. Medjutim. koji čine osnovu za većinu off-site nadzornih aktivnosti.revizije. Analize se često sastoje od jednostavne provjere uskladjenosti sa odredjenim pokazateljima iz bilansa stanja. moraju provjeravati. U zemljama u razvoju kvalitet informacija je takav da su često nekompletne i netačne. Kada se jednom sistemi upravljanja uspostave. S tim u vezi. Rijetko se prikupljaju informacije za ozbiljnu procjenu rizika. Ako sistemi nisu adekvatni. obračunu propisanih rezervi i smjernicama vezanim za kredite. Banke često nemaju interne računovodstvene sisteme i sisteme interne kontrole koji bi osigurali blagovremenu i tačnu pripremu podataka. U svim zemljama se kvalitet informacija i istinitost podataka. dajući rano upozorenje o sadašnjim i potencijalnim problemima i predstavljaju sredstvo za praćenje i poredjenje finansijskog poslovanja. Mogućnosti off-site nadzora pružaju veoma važnu dopunu on-site kontrola. Zbog toga bi u većini slučajeva bilo pogrešno oslanjati se na off-site nadzor više od njegove samo dopunske uloge on-site kontroli. informisanje rukovodstva i kontrolu kredita.

supervizorske institucije trebaju imati mogućnost da propišu rokove. obračuna propisane likvidnosti i rezervi te jednostavnih bilansnih kalkulacija. opreznosni izvještaji moraju otići dalje od statističkih inputa. pa ih kontrolori trebaju koristiti u toku njihovih on-site kontrola. i to prema inputima koji će omogućiti procjenu rizika. kao institucija koja vodi 208 . Ovo znači da supervizori treba da prikupljaju podatke o bančinom kreditnom portfelju. možda je u nekim slučajevima dovoljno da se banka kontaktira putem telefona ili pisma. uključujući i kredite koji kasne sa naplatom i problematičnu aktivu. Pošto je funkcija bankarske supervizije da osigura siguran i zdrav bankarski sistem i spriječi nestabilnost finansijskog sistema. vanbilansne obaveze i druga rizična područja. deviznu poziciju. možda nužno poslati kontrolore u banku kako bi nastavili procjenu slabosti koje su identifikovane putem off-site nadzora. Medjutim. u drugim slučajevima je. kao i bilans stanja i bilans uspjeha. Izuzetno je važno da je funkcija off-site nadzora u potpunosti integrisana u supervizorski postupak tako da se slabosti mogu ispravljati. Da bi se prodiskutovali problemi uočeni off-site nadzorom. U svakom slučaju informacije i izvještaji pripremljeni na osnovu dostavljenih izvještaja mogu pružiti značajne komparativne podatke o rizičnim oblastima i efikasnosti. na takav način da se mogu pripremati komparativni podaci i koristiti na dosljedan način. Organizaciona pitanja Bankarska supervizija se često postavlja pod kišobran centralne banke odredjene zemlje.Da bi off-site nadzor i analize za rano upozorenje bili efikasni. Da bi se osigurao jedinstven pristup. sadržaj i forme opreznosnih izvještaja. centralna banka.

bi izgledalo neadekvatno umanjiti njihov uticaj i njihova ovlaštenja prenošenjem supervizorskih odgovornosti na neku drugu instituciju. U konačnom. postoji i jedan argument da kada je supervizorska odgovornost smještena u centralnoj banci. Sa druge strane. U mnogim zemljama sa visokim prihodima. U stvari. nego ona koja ima i odgovornost za vodjenja monetarne politike zemlje. pod uslovom da je bankarska supervizija zaštićena od političkih uticaja. 209 . neki tvrde da će jedna agencija koja je odgovorna isključivo za bankarsku superviziju posvetiti više pažnje ispunjenju svoje uloge. Generalno. da se informacije do kojih se dolazi supervizijom dijele sa onim koji vode monetarnu politiku i da se agencija adekvatno finansira iz naknada ili direktnih izdvajanja iz budžeta. onda je bolje zalagati se za autonomnu supervizorsku agenciju. onda postoji vjerovatnoća da će se ista provoditi sa većim stepenom slobode odlučivanja nego kada je supervizorska agencija primarno autonomna i funkcioniše u okviru definisanih zakonskih ograničenja. ne postoje ubjedljivi dokazi koji bi ukazivali na to da funkcionisanje u okviru centralne banke daje vidljivu prednost nad formiranjem nezavisne supervizorske agencije. Ako je centralna banka slabija. Još jedno alternativno rješenje čini lociranje supervizorske agencije u okvire ministarstva finansija ili trezora. razdvajanje odgovornosti odražava odredjene istorijske faktore.monetarnu politiku jedne zemlje i ima ulogu kreditora u krajnjoj nuždi je logično mjesto za lociranje bankarske supervizije. a koordinacija poslovne politike sa drugim vladinim agencijama često ima tendenciju da postane problematična. u zemljama koje imaju jake centralne banke. Za većinu zemalja je ova alternativa najmanje poželjna pošto ova ministarstva naginju visokoj politiziranosti. Medjutim.

Ovo utiče na mogućnosti supervizorske institucije da vrši kontrole banaka i obavlja ostale supervizorske zadatke. Ako konkretni institucionalni aranžman u datoj zemlji omogućava instituciji za bankarsku superviziju da radi nezavisno od vanjskog uticaja. da bi direktive koje supervizorska institucija izdaje bile poštovane. onda je taj aranžman vjerovatno najpoželjniji za tu zemlju. U nekim slučajevima.zbog toga izgleda da efikasnost institucije za bankarsku superviziju ne zavisi toliko od njene organizacione lokacije. i pored toga što su im odgovornosti veće plate bankarskih supervizora možda nisu tolike kao u 210 . Rezultat toga je da su supervizorske institucije često nedovoljno kadrovski popunjene. Direktor bankarske supervizije treba da je visoko rangirani vladin zvaničnik koji svoje izvještaje podnosi direktno guverneru ili vice-guverneru centralne banke ili ministru finansija ili trezora. Najsposobniji i najkvalifikovaniji pojedinci se najčešće zapošljavaju u privatnom sektoru ili rade druge poslove za veće plate. Kadrovi i plate U većini zemalja u razvoju se institucije za bankarsku superviziju suočavaju sa ograničenim resursima i finansiranjem. Jedinica za bankarsku superviziju treba da ima vlastiti identitet najmanje u istoj mjeri kao ostale važne jedinice u okvirima centralne banke ili ministarstva ili kao nezavisna agencija. Bez obzira na to gdje je u okvirima vlade locirana bankarska supervizija. postoje značajni organizacioni koraci koji se moraju preduzeti za poboljšanje njene efikasnosti. nego od njenog rukovodstva i nezavisnosti od političkog uticaja. Ovo je neophodno radi osiguranja odgovarajućeg stepena kredibiliteta u bankarskom sektoru.

dobro vodjenih institucija. Suvišno je i pominjati da se adekvatni kadrovi za bankarsku superviziju moraju osigurati.drugim vladinim sektorima. Medjutim. za šta je upečatljiv dokaz kriza US štedno-kreditnih institucija. Ako se želi imati uspješna bankarska supervizija. Da bi se privukli i zadržali kvalifikovani kadrovi. plate trebaju biti privlačne u poredjenju i sa vladinim i sa privatnim sektorom. Vlade često tvrde da ne mogu priuštiti dodatno osoblje ili veće plate. a uposleni dolaze u i odlaze iz institucije za bankarsku superviziju u roku od samo nekoliko godina. i brojčano i sa visokim sposobnostima. ona se mora smatrati karijerom punih mogućnosti. Ovo je suprotno zemljama u kojima je bankarskim supervizorima potrebno četiri do pet godina samo da steknu sposobnosti za kontrolu malih. Pitanje karijere U nekim zemljama. kada je vladina administracija koja je u to vrijeme bila na vlasti odbila zahtjeve za dodatnim kadrovima. Niti da mogu opravdati različite nivoe plata u strukturi vladinog sektora. Ovo utiče na mogućnost supervizorske institucije da privuče i zadrži kvalifikovane kadrove. postoji jedan kontra-argument koji kaže da vlade sebi ne smiju dopustiti bankarsku krizu i njene razaračke posljedice na ekonomski rast i razvoj. ali i 211 . Treba primiti na znanje da ima primjera u kojima su bankarski supervizori izuzeti od uobičajenih odredbi i skala plata osoblja u državnoj službi. bankarska supervizija se ne smatra nekom karijerom. Pitanje karijere i opisi radnog mjesta moraju se tako kreirati da pružaju značajne i izazovne odgovornosti. Troškovi od propasti samo jedne banke mogu biti čak daleko veći od troškova zapošljavanja i zadržavanja kompetentnih kadrova.

Medjutim. Radi razmjene iskustava i ideja višem osoblju se moraju davati prilike za susrete sa supervizorima drugih zemalja. Programi obuke moraju omogućiti svakom supervizoru da pohadja ne manje od dvije sedmice obuke svake godine. iskusne i kompetentne kadrove. Ovo može uključivati i stepenice u karijeri kao npr. primjera za vježbu i seminara. Neadekvatnost u obuci i razvoju utiču na mogućnosti supervizorske institucije da izgradi sposobne. unapredjenje sa pozicije pomoćnog kontrolora na poziciju kontrolora. nedostatak pouzdanih informacija. Davanje zaduženja i u drugim odjelima može biti od pomoći kao sredstvo za proširivanje znanja i sposobnosti nekog pojedinca. Neaktivnost u restrukturiranju banaka U razvijenim zemljama institucije za bankarsku superviziju pokušavaju umanjiti potencijalne gubitke i obaveze vlade tako što zatvaraju banke koje su blizu ili koje su dostigle tačku tehničke nesolventnosti. a konačno i na neku rukovodnu poziciju. pa na poziciju višeg kontrolora. neadekvatan zakonski okvir i nedostatak političke volje 212 . tako da se sposobnosti stiču po principu “pogodak ili promašaj”. Obuka Obuka se često provodi samo na radnom mjestu i to gore od nesistematičnog. u zemljama u razvoju. to se ne bi smjelo smatrati krajem karijere kao bankarskog supervizora. obuka na radnom mjestu se mora provoditi na sistematičan način. Medjutim.mogućnosti za napredovanje. Pored toga. Ova obuka mora biti kombinacija obaveznih predavanja.

213 . Iskustva su pokazala da ad-hoc pristupi u rješavanju nesolventnosti generalno nisu uspješni. efikasnost bankarske supervizije može biti kompromitovana.često omogućavaju bankama da ostanu otvorene i uvećavaju gubitke i to čak i kada su višestruko izgubile svoj u knjigama prikazani kapital. Da bi se ovom moglo parirati. Postoji i mogućnost da bankari znaju da su bankarski supervizori nemoćni za preduzimanje odgovarajućih akcija. neophodni su sistematski pristup i mehanizmi za postupanje prema nesolventnosti. Pošto se banke ne zatvaraju. Pasivnost prema nesolventnosti može postojati i onda kada institucionalni okvir vezan za rješavanje nesolventnosti nije adekvatan.

DRUGA GLAVA

MONETARNI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE
1. Monetarni sistem Bosne i Hercegovine
1.1. Monetarni sistem u uslovima rata 1.2. Izgradnja novčanog, bankarskog i platnog sistema Bosne i Hercegovine do donošenja Ustava BiH 1.3. Ustavna rješenja iz Mirovnog sporazuma potpisanog u Daytonu 1995. godine i uspostavljanje institucija monetarne vlasti Bosne i Hercegovine

2. Valutni odbor u Bosni i Hercegovini 3. Instrumenti monetarne politike u Bosni i Hercegovini 4. Supervizija banaka u Bosni i Hercegovini
4.1. Izdavanje dozvola ili licenciranje banke 4.2. Opreznosni principi i zahtjevi u bankarstvu 4.3. Metode stalne supervizije 4.4. Ovlaštenje supervizora 4.5. Međudržavno bankarstvo 4.6. Zahtjevi za informisanjem

214

1. MONETARNI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE
Razvoj monetarnog sistema Bosne i Hercegovine možemo pratiti u fazama koje karakterišu burne promjene društvenog sistema ex SFR Jugoslavije. S toga je i periodizacija na primjeru BiH je takva da mora odražavati procese sukcesije bivših republika SFRJ i uspostavljanje suverenosti i u dijelu monetarnog sistema. „Hronologiju jugoslavenske inflacije „ dao je Mlađen Dinkić28. Hronologija događaja koji obuhvataju period od 1989. do 1994. godine po mnogo čemu je karakteristična za cjelokupan prostor ex Jugosalije u kojoj se „ destrukcija”u formi „ ratnog požara” prenosila počev od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine. „Požar rata” se nije zaustavio jer se prenosi nakon 1995 godine: na Kosovo i Makedoniju; da bi se proces raspada završio mirnim putem za Crnu Goru uz još neriješena pitanja statusa Kosova i imena države Makedonije. „Hronologiju jugoslavenske inflacije“ prema dr. Dinkiću preuzimamo iz jednog razloga koji se ogleda u objektivnosti praćenja jedne pojave koja dovodi do ekonomske destrukcije i velike pljačke naroda.“Kako je istorija učiteljica života, ponovila se priča iz 1923. godine u Njemačkoj kada je, 20. novembra, proglašeno da je stara reichsmarka više nije novac. Uvedena je nova valuta, rentenmarka, zamjenjiva za hiljadu milijardi (bilion) starih raichsmaraka. Nova marka je proglašena konvertibilnom uz garanciju države svom svojom imovinom. Međutim, cijela priča,sa novom markom, ima tužni tok jer je

28

Mlađen Dinkić: Ekonomska destrukcija – velika pljačka naroda”Izdavač VIN, Beograd, 1995. godine.

215

sistem ” porodio” fašizam i ekonomsku obnovu kroz naoružavanje koje je dovelo do rata koji se završio na sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Cijela priča kroz hronologiju događaja u ex Jugoslaviji ima dosta sličnosti jer i prethodni proces je imao svoje učesnike koji su završili na sudu za ratne zločince. Hronologiju događaja 29 prema dr Dinkiću ima slijed: o ”Otkad znamo za sebe Jugoslavija je bila zemlja u kojoj je inflacija bila normalna pojava”; o „Inflacija u Jugoslaviji predstavlja dugoročnu pojavu. Ona je zakonito morala da proistekne iz socijalističkog privrednog sistema, baziranom na neekonomskom konceptu društvene svojine, poduprta sa još sijaset endemskih rješenja poput „udruženog rada i sredstava”,” samoupravnog sprazumjevanja i društvenog dogovaranjaitd. ”. o „Krajem 80- tih inflacija u ex Jugolaviji premašivala je 10 % mjesečno, u 1989. godini mjesečni iznos je preko 20%, a krajem 1989. prelazi u hiperinflaciju i u decembru dostiže mjesečnu stopu 59,1%. o Februar 1990. godine stabilizacioni program daje rezultate, obara se inflacija na 13,6%. o „Maj 1990. godine inflacija je savladana, mjesečni rast cijena je iznosio 0,3”. o Juni 1990. godine inflacija je u negativnoj zoni, - 0,3”. o Avgust 1990. godine, inflacija iznosi 1,9%
29

Isto. strana 14 – 44.

216

o Septembar 1990. godine nagovještaj krize, inflacija je 7,3%. o Oktobar 1990. godine dolazi do raspada jedinstvenog monetarnog sistema SFRJ. Slovenija, Hrvatska i Srbija vrše nezakonito emitovanje novca. Devizne rezerve naglo padaju. o „Decembar 1990. godine Srbija vrši „ upad” u u monetarni sistem SFRJ, neovlašteno emitujući ogromnu količinu novca.” o 21. decembra 1990. godine obustavljena je slobodna prodaja deviza građanima, inflacija na godišnjem nivou je iznosila 121,7%. o Januar 1991. godine dinar je devalvirao, fiksiran na paritet 9:1. o 25. juna 1991. godine početak raspada SFRJ, istupom Slovenije i proglašenje nezavisnosti i samostalnosti; a zatim i Hrvatska. o Septembar 19991. godine inflacija dostiže nivo 15% mjesečno. o Slovenija 9. oktobra 1991. godine, a u Hrvatskoj 23. otobra 1991. godine dolazi do zamjene novca. o Decembar 1991. godine, inflacija je preko 21%. o Februar 1992. godine rast cijena je 50,6%. Ključni datum za Bosnu i Hercegovinu je 8. marta 1992. godine. Tog dana je održan referendum o samostalnoj Republici Bosni i Hercegovini, nakog čega je potvrđen i prijem BiH u članstvo u UN-a, 6.april.1992.godine. Slijed daljih događaja prema dr Dinkiću je bio: 217

o 27. aprila1992. godine konstituisana je Savezna Republika Jugoslavija, zajednička država Srbije i Crne Gore.Inflacija iznosi 77,5 %.. o Maj 1992. godine, ekonomske sankcije protiv SRJ. Inflacija prelazi 80%. o Juni nadmašuje 100% mjesečnu stopu. Izvrćena je denominacija, obrisana je jedna nula. o Decembar 1992. godine u SRJ rast crnog kursa DM je porastao 100%, kamate na mjesečnu oročenu štednju dostizu 120%,a oročena devizna štednja 15% do 17%.mjesečno. o Februar 1993. godine inflacija iznosi 211,8%, crni devizni kurs je veći od zvaničnog kursa za 30 puta. o Maj 1993. godine, inflacija iznosi 205,2%. o Juni 1993. godine, inflacija je 366,7%. Jedna KM na crnom tržištu vrijedi više od miliom dinara. o Oktobar 1993. godine, inflacija iznosi 1.896%. Izvršena je denominacija dinara brisanjem šest nula. o Novembar 1993. godine, inflacija iznosi 20.190% sa prosječnim dnevnim rastom od 18,7%. o Decembar 1993. godine, jedna njemačka marka vrijedi jedan bilion (hiljadu milijardi) dinara. Mjesečna inflacija je 178.882% sa prosječnim dnevnim rastom preko 28%. o Januar 2004. godine, izvršena je nova denominacija dinara, skinuto devet nula.Cijene rastu 62% dnevno, 2% na sat i 0,029% u minuti. o Hiperinflacija u SRJ je zaustavljena 24. januara 1994. godine 218

1.1. Monetarni sistem u uslovima rata
Sudbina monetarnog sistema je pokazala obim destrukcije i pljačke koja se posebno prenijela na tlo Bosne i Hercegovine: o najveća ratna destrukcija je upravo bila na prostoru Bosne i Hercegovine, sa gubitkom ljudskih i materijalnih potencijala; o najveća pljačka novca desila se na prostoru Bosne i Hercegovine zbog nepostojanja ekonomske politike koja je trebala da spriječi da se masa bezvrijednog novca prenese na tlo BiH. Ratna mašinerija i bezvrijedan novac su razorili cjelokupan privredni i monetarni sistem BiH. Razvoj monetarnog sistema Bosne i Hercegovine možemo u ratnom periodu pratiti kroz slijedeće faze: I FAZA od 1990. godine do 1992. godine, period YU dinara; II FAZA od avgusta 1992. do jula 1994. godine, zamjena novca i uvođenje valute R BiH, BiH dinara; III FAZA od jula 1994. godine do kraja 1995. godine; IV FAZA od početka 1996. godine do avusta 1997. godine; V FAZA od avgusta 1997. godine do avgusta 2003. godine; VI FAZA od avgusta 2003. godine Ovako izvršena periodizacija omogućuje prezentaciju slijeda događaja koji su bili ključni za razvoj države Bosne i Hercegovine. Prvo, period funkcionisanja monetarnog sistema SFRJ i valute dinara, sve do avgusta 1992. godine događaja: 219 pratilo je nekoliko ključnih

marta 1992. Maj. Odsustvo vođenja monetarne politike. strane valute: DM. lokalne valute. godine.o 25. zajednička država Srbije i Crne Gore. Travnički i Bihaćki okrug. juni. godine referendum o samostalnoj Republici Bosni i Hercegovini i prijem R BiH u članstvo UN. godine početak raspada SFRJ. u ovom period. o 8. a zatim i Hrvatska. juna 1991.a i početak rata 6. Mostarski. koja je bila primjerena općem stanju neuređenog Hercegovine i ratnog stanja. april 1992. godine karakteriše ekonomsko razaranje R BiH. Zenički. o Maj 1992. sa monetarnom politikom Narodne banke R BiH. Tuzlanski. Postojanje Okruga kao oblika organizacije vlasti na prostoru BiH donio je i određene specifičnosti koje su se odnosile na: Sarajevski. 220 ekonomskog prostora Bosne i . godine konstituisana je Savezna Republika Jugoslavija. istupom Slovenije i proglašenje nezavisnosti i samostalnosti. Kao moneta se javljaju BiH dinar. juli i avgust 1992. bon. tako da je na prostoru R BiH funkcionisala valuta BiH dinar i strane valute: YU dinar i Kuna kao i sve ostale konvertibilne valute: DM (pretežno). karakteriše podijeljenosti prostora koji je bio u funkciji politika koje su se ispoljavale iz SR Jugoslavije i R Hrvatske. US dolar i ostale (neznatno). o 27. uz koncentaciju vojno i ogromne količine ratne tehnike i bezvrijednih YU dinara sa prostora SR Jugoslavije. ekonomske sankcije protiv SRJ. R Slovenije i R Hrvatske. godine. aprila1992.

1999. na bazi traženja rješenja koja će obezijediti funkcionisanje novčanog i bankarskog sistema. primjereno uslovima i velikim teškoćama kroz koje je prolazila država BiH na putu svoje nezavisnosti i očuvanja državnosti.godine 30 i drugi iz prve polovine 1995.Izgradnja novčanog. Gračanica. Cilj prezentacije ovih priloga je da se iz sadašnje pozicije ocijeni mogućnost kreiranja ekonomske politike: monetarne i fiskalne. godine. Dr Kešetović Izudin: Ekonomska stvarnost BiH 1992. godine kada su se počele „slagati kockice„ državno – pravnog ustrojstva BiH preko Republike/ Federacije BiH do države Bosne i Hercegovine koja je uspostavljena krajem 1995. godine31. 31 Isto.1. Na kraju ovog poglavlja izvorno su prenesena dva priloga: jedan iz februara 1993. strana 89 – 96.2. 30 221 . godine predstavlja jednu od najtežu etapu na putu očuvanja kontinuiteta njene državnosti. Grin. U hiljadu godišnjoj istoriji postojanja Bosne i Hercegovine period 1990 – 1995. Taj proces traje i danas kroz pokušaje da se dođe do rješenja državno – pravnog uređenja koje će biti u funkciji izgradnje prosperitetne države Bosne i Hercegovine.1998. bankarskog i platnog sistema Bosne i Hercegovine do donošenja Ustava BiH Oporavak sistema je počeo 1994. godine strana 9 -13.

32 33 Ustav Bosne i Hercegovine.95583 KM.“ 32 i „ sa Nadležnost Centralne banke je određena od strane Parlamentarne skupštine.1. Isto. član 1. 222 . Bosna i Hercegovina „nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. sa unutrašnjom strukturom modificiranom „ Ustavom međunarodno priznatom granicom.Ustavna rješenja iz Mirovnog sporazuma potpisanog u Daytonu 1995. Centralna banka Bosne i Hercegovine „ je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine“. a kasnije za euro (ulaskom njemačke u euro zonu) na paritetu 1 € = 1.33 Centralna banka Bosne i Hercegovine je utemeljena na principu valutnog odbora 11 avgusta 1997. s tim da je u prvih šest godina (1997.3. godine Ustavna rješenja Bosne i Hercegovine potvrđuje kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine. te kao takva. član VII. godine.U junu 1998 godine emitovana je i nova valuta KM koja je na početku vezana za DM (1: 1).) propisana ovlaštenja. – 2003.

Te dvije primarne funkcije su međusobno uslovljene. februara 1993. te je teško odrediti gdje počinje jedna funkcija. izgradnja jedinstvenih i efikasnih institucija finansijskog sistema. U USLOVIMA RATA I NEFUNKCIONISANJA INSTITUCIJE PRIVREDNOG SISTEMA IZMEĐU STVARNOSTI I POTREBA Poremećaji u robnim i novčanim tokovima imaju tendenciju da cjelokupan sistem učine neefikasnim i neupravljivim. priliv povučenih novčanica. regulisanje platnog prometa. Tuzla. NA PODRUČJU OKRUGA TUZLA. Svežnji novih novčanica. da li smo u godini rata imali validnu novčanu jedinicu i kako smo se odnosili prema istoj? Ono što je indikativno jeste da smo najduže zadržali stari dinar koji je odigrao ulogu finansiranja okupacije Bosne i Hercegovine.godine. a samim time i na odgovor. bili su u korelativnoj vezi sa prilivom tehnike 223 . spoljnotrgovinskog poslovanja i dr. sa prostora bivše Jugoslavije. Teoretske postavke izgradnje sistema upućuju u kom pravcu bi trebalo ići. objavljen u listu „Zmaj". Ove uvodne naznake imaju za cilj da nas upute na pitanje. a gdje druga.Prilog 3. Nijedna roba ne može ući u promet i ne može se realizovati ako nije izražena u novcu. odnosno da vode entropiji sistema. a to je jedinstvenost monete. Sve ovo podrazumijeva izgradnju cjelovitoga sistema na nivou Republike Bosne i Hercegovine Savremeni novac ima dvije osnovne funkcije i to: novac u funkciji sredstava razmjene. SPECIFIČNOST NOVČANOG SISTEMA. odnosno prometa i novac u funkciji standarda ili mjere ekonomske vrijednosti.

imali su direktnog uticaja na monetu BH dinar. imaju tendenciju da cjelokupan sistem učine neefikasnim i neupravljivim. štedionica i dr. spoljnotrgovinskog poslovanja i dr. Nova novčanica. kao najvažnije segmente privrednog sistema. bila na najnižem nivou. upućuju u kom pravcu bi trebalo ići. kada je aktivnost finansijskih institucija i poslovnih banaka. u uslovima neizgradenosti cjelovitosti sistema i njegove zaokruženosti? Poremećaji. Područje mjera se ogleda u monetarnoj i fiskalnoj politici. Stanje u posljednjih mjesec dana je statično. (posebno na državnom niovu). Grafički prikazi su ilustrativni: stanje od 12. koje imaju za cilju da stvore pretpostavke za zaokruživanje cjelovitog sistema. izgradnja jedinstvenih i efikasnih institucija finansijskog sistema. do 14. Kako primijeniti sistem mjera. SDK.i naoružanja i okupatorskih snaga na prostor Republike Bosne i Hercegovine. na regulisanje platnog i robnog prometa. a to je jedinstvenost monete. ali i cjelokupan period sagledavanja pravih uzroka i poduzimanja odgovarajućih mjera. došla je u vrijeme kada su bile pokidane veze sa centralnom emisionom bankom. regulisanje platnog prometa. Razrušena privreda. suverene Republike Bosne i Hercegovine. izgradnje sistema. u oblasti menetarne politike. sistem fiskalne politike i politika cijena. totalna razrijeđenost sistema i inertnost institucija izvršne vlasti. godine mora se okarakterizirati kao stanje zamračenja ili totalnog kraha monetarnog sistema. Postupak zamjene novca je tekao veoma sporo i došao je u vrijeme kada je stari novac odigrao svoju ulogu. februara 1993. odnosno da vode entropiji sistema. kao najefikasnijim oblicima regulisanja privredne aktivnosti. Teoretske postavke. Sve ovo podrazumijeva izgradnju 224 . u robnim i novčanim tokovima.

uz veoma lošu koordinaciju novčanog sistema. jer ne postoji niti minimum zaštitnih mjera. istovremeno se vrši tražnja stabilne valute. Međutim. 3) Fiskalni sistem na željenom nivou organizovanosti. Kod nas je ista pojava. uglavnom. Držanje inflacioniranog novca predstavlja skriven vid oporezivanja. stvarnost je nešto drugo. na području Republike Bosne i Hercegovine. Iz toga proističe normalno reagovanje transaktera koji vrše supstituciju novčane jedinice BH dinar u DEM (njemačku marku). stvaraju stanje nesredenosti i nepostojanja mogućnosti da se utiče na uzroke poremećaja. Ukoliko je jače izražena depresijacija (pad) kupovne snage novca. i posebno SDK državne institucije. jer se stvarne valute aktive drže. drugih korelativnih u raspolaganju gotovinskog i segmenata sistema. 2) Potrebna finansijska disciplina žiralnog novca. U ekonomskoj teoriji i praksi ovaj problem je poznat kao “valutna supstitucija ili dolarizacija”. Različiti novčani sistemi.cjelovitoga sistema na nivou Republike Bosne i Hercegovine. 4) Efikasan kao Centralne rad institucija finansijskog kao sistema. jer je glavni oportunitetni trošak držanja novca izražen kretanjem stope inflacije. 225 . U uslovima neizgrađenog cjelovitog sistema opasnot ubacivanja novčane mase je maksimalno prisutna. gdje funkcioniše BH dinar. i to: 1) Sistem primarne emisije u funkciji deficitarnog finansiranja opšte i zajedničke potrošnje. u američkim dolarima. u korist države koja emituje taj novac. u našem slučaju njemačke marke. svih vlasnika novca.

To podrazumijeva neograničeno ili 100% pravo na raspolaganje devizama od strane vlasnika. koja reguliše isključivo oblast maloprodaje. Prihvatnje u novčanom sitemu dvije valute i to BH dinar i DEM. imalo bi empirijsko značenje sa stanovišta određivanja intenziteta tražnje i potrebne količine novca u sistemu. objektivno je osuđeno na neuspjeh. Zagarantovano raspolaganje deviznim sredstvima uz obavezu da se sredstva deponuju na devizne račune. Stoga. mogao bi se realizovati kroz 226 . A to zahtijeva: 1. 2. a i praktično. imaju visoke efekte na finansijskom i robnom tržištu Proširenje definicije novca. u odnosu na potrebne količine novca. Rješenje se mora tražiti u pravcu proširenja definicije novca i to uključivanjem deviznih depozita kod poslovnih banaka. 3. Naplatu potraživanja za izvezenu robu i usluge u konvertibilnoj valuti ili robi.Teoretski. onosno eliminisanja negativnih efekata monetarne politike. tj. Zbog nerazvijenosti ekonomskih i finansijskih struktura postoji direktna veza između monetarnog i realnog sektora ekonomije. Naglašeniji koncept tražnje novca. uključivanjem deviznih depozita. Deponenata. 4. o prodaji robe za strana sredstva plaćanja. i mali udari u monetarnoj sferi. Strogu kontrolu doznaka i prenosa gotovinskog i žiralnog novca. poznato je da je teško potisnuti strane valutne aktive kada su one uhvatile dominantnu poziciju. Cilj navedenih mjera jeste obezbjeđenje novca stabilne kupovne sposobnosti. Prisilno insistiranje na Zakonu o deviznom poslovanju ili donošenju Uredbe sa zakonskom snagom. što je bitno sa stanovišta stabilizacije funkcionisanja makroekonomije.

Svako. isto. eliminisalo je subjekte koji su. To se održava u rigidnoj (krutoj) strukturi ponude roba i korištenja proizvodnih kapaciteta. promjene brzine. u neregularnim oblicima. Sigurnost i 227 . uz neograničeno pravo da se isti pretvore u realnu aktivu: kupovina robe za dalju potrošnju (potrošna i investiciona dobra). poslovnih banaka.sagledavanje projektovanja stopa realnog ekonomskog rasta. moguće je učiniti sistem efikasnijim. moraju se amortizovati primjenom principa zagarantovanog raspolaganja deviznim sredstvima uz aspolutnu sigurnost. s konstatacijom. definisanje realnog nivoa potrošnje (lične. finansijskih organizacija i institucija izvršne vlasti. To. od ovih obilježja. To. elimmisanje tržišta u neregularnim oblicima. pravo prodaje za stranu i domaću valutu u omjeru koji izražava interes vlasnika imovine. tj. mogli znatno uticati na njegovu efikasnost (to se posebno odnosi na veleprodaju i spoljnotrgovinske organizacije). kroz sistem ponude. ujedno. a to bi se ogledalo u sljedećem: • • • • nova proizvodnja i ponuda roba i usluga. znači apsolutno pravo na raspolaganje deviznim sredstvima. Stavljanjem u aktivnu funkciju svih navedenih institucija. u novčanom sistemu. zajedničke i opšte). obrta novca i prihvatanje stope inflacije. da su ista na najnižoj mogućoj razini. kroz bjekstvo kapitala u inostranstvo. sigurnost i zakonitost u poslovanju. Uporedo sa promjenom koncepta. Funkcionisanje tržišta. moglo bi se posebno objasniti. moraju se odvijati aktivnosti na izgradnji efikasnijih institucija finansijskog sistema: Centralne emisione banke. Negativne implikacije proširenja definicije novca i deviznih depozita. podrazumijeva i obrnut proces: pravo pretvaranja realne aktive u valutnu aktivu.

februar 1993. u uslovima postojanja dva tipa svojine: državne (društvene) i privatne. zajedničke i opšte potrošnje. što je jedan od preduslova za cjelovito sagledavanje procesa društvene reprodukcije. Traženje odgovora. raspodjele i potrošnje. zbog nedefinisanih pravila ponašanja. ima za cilj izgradnju konzistentnijeg privrednog sistema primjerenog uslovima i mogućnostima prezentnog trenutka. proizvodnje. razmjene.zakonitost u poslovanju. "Zmaj" . Traženje novih modela zahtijeva pristup podložan stalnoj kritičkoj analizi. na postavljena pitanja. 228 . sa stanovišta realnosti i efikasnosti. U ovakvim uslovima ne postoje realni pokazatelji nivoa lične.

180 545.980 34.OBRAČUNSKA KURSNA LISTA BR.140 27.600 36.255.200 62.530 25.340 3254.160 644.420 63950 2.940 5*0. Šifra valute AUSTRALIJA 036 AUSTRIJA 040 BELGIJA 056 KANADA 124 DANSKA 208 FINSKA 246 fUANCUSKA 250 NJEMAČKA 280 GRČKA 300 IRSKA 372 ITALIJA 380 JAPAN 392 HOLANDIJA 528 NORVEŠKA 578 PORTUGAL 620 ŠVEDSKA 752 ŠVAJCARSKA 756 VELIKA BRITANIJA 826 SAD 840 HRVATSKA 8?4 SLOVENIJA 895 EVROPSKA 955 ZAJEDNICA ŠPAN1JA 995 Zemlja Naziv valute AUD ATS BEF CAD UKK RM FRF DEM GRD I EP ITL JPY NLG NOK PTE SEK CHF GBP USD HRD SLT XBA ESB JED 1 100 100 1 100 100 100 100 100 1 100 100 100 100 100 100 100 1 1 1 1 1 100 OBRAČUNSKI KURS 27.660 229 .390 15 220 47. 1/93.090 694.230 2.610 425290 119.000.230 3.000 18.090 48.510 749.

počinje već u 1990. kada je uslijedila zamjena novca. Pokazatelji relativnog učešća u primarnoj emisiji. Prekoračenje R BiH je bilo svega 0. godini. IZGRADNJA NOVČANOG. u posljednjih deset godina. je samo početak pljačke stanovništva R Bosne i Hercegovine. u čemu Srbija učestvuje sa 82.Prilog 4.2 milijarde dinara (što iznosi preko 2 milijarde dolara). objavljen u stručnom časopisu Poslovni uspjeh. deviznom tržištu.3%. mreži bankarskih institucija i finansijskoj disciplini.godine. uvod u period od 1992. RAZVOJ FAZE FINANSIJSKOG SISTEMA U R BIH Novčani. karakteriše ubacivanje bezbjednog novca i kupovina 230 Republika Bosna i Hercegovina .6% i Slovenija 6. II . Hrvatska 10. u iznosu od 16. BANKARSKOG I PLATNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE 1. su sasvim dovoljni da se izvede zaključak da je bukvalno DRUGO. godini. godine. godine. period od 1990. kreditni i platni sistem Republike Bosne i Hercegovine. što je ostavilo trajne negativne posljedice na ukupan ekonomski sistem R BiH. 1995.7%. odnosno početka 1994. Upad u monetarni sistem ex . do kraja 1993. godine i početak 1991. bankarski. godine karakteriše dosljedno sprovodenje monetarno-kreditne politike ex Jugoslavije. doživio je znatne izmjene: PRVO. Tuzla.Jugoslavije u 1990. i 1991. do 1992. godine.4%. Kraj 1990.

august 1992. raspadom ex Jugoslavije. ČETVRTI period. a koji se preklapa sa programom Vlade R/F Bosne i Hercegovine. bez uvažavanja uslova na cjelokupnom prostoru. Rezultatima ovako vođene 231 . u kome su doneseni i zakonski propisi. finansijske transakcije na nerealnim kursevima. nema opravdanja za pojedine strateške poteze. nerealno obračunati javni prihodi. npr. karakteriše gubljenje monetarne vlasti i opšte anarhije. Republike Bosne i Hercegovine. bon u Sarajevu i BH dinar na ostalim prostorima. dolazi do raspada cijelog finansijskog sistema. uz izvršenu denominaciju i namjenu novca. godine. do jula 1994. u većem obimu. koji su se samo mogli primijeniti na grad Sarajevo (prodaja za strana sredstva plaćanja i ubacivanje dinara iz funkcije). bankarskog sistema kreditnih odnosa i platnog sistema moglo uvesti više reda i ublažiti negativne posljedice. Ista operacija. su ogromne. Štete. godine. vrši se sve do augusta 1992. godine kada. može naći niz opravdanja ipak se. Opšte stanje je stanje haosa. kada je izvršena zamjena novca. TREĆE. Prelijevanje novca. određenim mjerama. period od uvođenja novca R BiH. Iako se. se dešava početkom 1992. sa područja ex Jugoslavije. u oblasti novčanog sistema. godine. neravnopravno tretiranje pojedinih područja novcem i održavanjem likvidnosti platnog sistema. za ovaj period. koji počinje 1994. ima obilježje uvođenja reda u svim podsistemima finansijskog sistema. na područje Republike Bosne i Hercegovine. kada se uspostavlja jedinstven novčani sistem.deviza. ovako vođene ekonomske politike. prepravljanje novca R BiH u lokalnu valutu. Iako je to period najžešćeg rata.

U cilju razrješenja. objektivno. Sigurno će. Kakve su nam realne šanse i koji je redoslijed aktivnosti. značajnom segmentu uređenja ukupnih državnoekonomskih odnosa. To podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog novčanog sistema države i centralne institucije monetarne vlasti. isto će. godine. zapostavlja ovo pitanje. bankarskog i platnog. u procesu izgradnje finansijskog sistema. koji je sasvim opravdan. 232 . ali. imati svoje razvojne faze. da se znatno preokrene u pozitivnom smjeru. koji je trajao do početka 1994. trenutno neodržive i ekonomski štetne situacije. 2. godine zaustavi. Metod prilaza ovom. sa stanovišta određivanja redoslijeda aktivnosti. umnogome će ovisiti od razvoja ukupnih društvenih procesa. ogleđaće se u uspostavljanju monetarne vlasti na cjelokupnom području države. Drugi prilaz. potrebno je povlačiti redoslijed poteza koji su objektivno mogući i koji su prihvatljivi sa stanovišta stvarnog stanja. i velikim dijelom. koja će najmanje trajati kao i prethodni.ekonomske politike želimo se baviti u kontekstu stvaranja pretpostavki za izgradnju novčanog sistema. u uslovima obnove i izgradnje države Bosne i Hercegovine na novim rješenjima. biti dominantno sa stanovišta izgradnje države. ovaj proces. pod izgovorom da će ono doći na kraju. koji je doveo Bosnu i Hercegovinu u novu startnu poziciju. Iako se. Prvi prilaz je bježanje od rješavanja ovog pitanja. PREDUSLOVI ZA IZGRADNJU FINANSIJSKOG SISTEMA R BiH Najteži zadatak. i od kozistentno vodene ekonomske politike. može biti različit. Cilj je da se silazni trend. odmah i pod hitno sređivanje stanja u definisanju novčanog sistema i monetarne vlasti. počev od 1996. ponekad. za svaku državu.

odnosno. novčana jedinica države. Naziv novca bi trebalo odrediti na bazi prihvaljivosti za prostor države koji se rekonstruiše i obnavlja. Primarno je da postoji monetarna disciplina zasnovana na osnovnim postulatima ekonomske teorije i prakse. je historijska kategorija. jer vode posljedicama koje se odražavaju na ukupnu ekonomsku sferu države. ono je važno i predstavlja prvi korak koji se mora učiniti. kao i rješenje koje će potpomognuti proces izgradnje države Bosne i Hercegovine. 233 . Primjer za to je marka ili dolar koji nosi zvanje njemačka. pošto su se. Međutim. definisanje institucije centralne monetarne vlasti sa stanovišta ustavnih rješenja za državu Bosnu i Hercegovinu. sa stanovišta ekonomske teorije (monetaristički pristup) nevažno. a koja će biti integrativni faktor na prostoru države Bosne i Hercegovine. Dolar može biti i druge zemlje. dešavali burni historijski procesi. kao i marka. na našim prostorima. ali da nema značenje koje je vezano za državu. američki. Improvizacije u ovom dijelu finansijskog sistema su nemoguće. Sa stanovišta savremene teorije novca. Drugo. naziv novca ima samo toliki značaj ako alocira na dobro vođenu monetarnu politiku. ali češće dinar.Uvođenje jedinstvene novčane jedinice -monete države Bosne i Hercegovine Moneta. najbolje je iznaći opšte prihvatljiv naziv monete koja neće asocirati na bližu historiju. Iako je ovo pitanje.

Prvi cilj stabilnosti kursa domaće valute je djelimično ostvaren. odnosno Republike Bosne i Hercegovine. Osnovne naznake monetarno-kreditne politike. koja će djelovati na cjelokupnom prostoru Federacije. koja će voditi monetarnu i deviznu politiku. na cjelokupnom području Federacije. Odgovornost. su: a) b) "Nominalno sidro" kao uslov za uspostavljanje kredibiliteta Uvođenje federalne valute kao jedinog sredstva plaćanja. 234 . je definisana Ustavom Republike i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. ovih institucija. Sa stanovišta upravljanja makroekonomskim sistemom preduslov je uspostavljanja centralne institucije monetarne vlasti. na jedinstven način. stabilizacionog programa.Uspostavljanje Hercegovine centralne monetarne vlasti države Bosne i Centralna institucija monetarne vlasti države Bosne i Hercegovine je Narodna banka Republike Bosne i Hercegovine i Centralna banka Federacije Bosne i Hercegovine. te se može posmatrati kao uslov za ostvarivanje drugog cilja. u kojoj se ogleda i uloga Centralne banke. uvođenja federalne valute kao jedinog sredstva plaćanja. To ukazuje na zaključak da su ostvarene pretpostavke i da postoje sasvim opravdani ekonomski razlozi za osnivanje centralne banke. U osnovi se radi o sprovodenju jedinstvene monetarne politike na području Federacije i Republike Bosne i Hercegovine.

235 . Odstupanjem od najracionalnijeg rješenja. koje uvažava dva prethodna uslova. sa stanovišta vođenja jedinstvene monetarne i devizne politike države Bosne i Hercegovine. Rješenje uvođenja platnog prometa svodi se na prihvatanje postojeće prakse ili traženja načina.Uspostavljanje sistema plaćanja na cjelokupnom području države Rješenje pitanja sistema plaćanja se često postavlja kao jednostavno. Ekonomski najracionalnije rješenje. kako je za uvezivanje finansijskih institucija neophodna centralna banka. objektivne mogućnosti da se nade najracionalnije rješenje stanovišta sprovodljivosti istog. iz razloga što isto počiva na osnovnim pretpostavkama. jer su posljedice nepostojanja sistema ekonomski štetne. Međutim. koji. kao centralne monetarne institucije Federacije. i to: • • uvezivanje finansijskih institucija u jedinstven sistem. odstupa od osnovnog principa jedinstvenosti monetarne i kreditne politike na području Federacije. u osnovi. a za tehniku plaćanja postojanje monete kao priznatog sredstva plaćanja postavlja se pitanje izbora rješenja koje će zadovoljiti slijedeće uslove: • • sa je u: • • prihvatanju Narodne banke Republike Bosne i Hercegovine prihvatanje dinara kao valute Republike i Federacije. svodi ovo kompleksno i ekonomski veoma važno pitanje na tehniku platnog prometa. postojanje jedinstvenog sredstva plaćanja. hitnost.

kada postoji stabilnost vlastite valute. Stvarno stanje je da se i u uslovima. u postojećim uslovima. sa krajnjim ciljem da ovu funkciju preuzmu banke. u platnom prometu.3. Objektvno. su hipoteka prošlosti koja ukazuje da je nemoguće naći rješenje koje se. i kada se. ekonomsku integraciju prostora Federacije je nemoguće izvršiti i bez uvođenja federalne centralne vlasti i federalne valute. veoma brzo može postići na cjelokupnom području Federacije. I samo ovo saznanje upućuje zaključak hitnosti. jer iz njega se generiraju svi problemi i rješenja koja će voditi ekonomskom oporavku države. do sasvim promijenjene uloge u novim uslovima. banke i ostale finansijske institucije. počev od naziva. Institucionalno rješenje. ne može realno sprovesti. te ne zavređuje posebnu pažnju. u posljednjih deset godina. 236 . a da se Zavod za platni promet transformiše ili integriše u sistem bankarskih organizacija. Pitanje platnog prometa je tehničke prirode. Isti je slučaj i sa instutucijom centarlne monetarne vlasti koja nosi recidive prošlosti. Platni promet će se uspostaviti nakon definisanja institucija bankarskog sistema: Centralna banka. nameće. treba tražiti iz iskustva drugih zemalja. USPOSTAVLJANJE MAKROEKONOMSKOG UPRAVLJANJA I EKONOMSKE INTEGRACIJE FEDERACIJE Razvojne faze finansijskog sistema. uz malu dogradnju sistema.

novčana . 540. godine (procijenjena na bazi kretanja u IX i X mjesecu i tendencija u XI i XII mjesecu). 6. novac STANJE SA: 31.9 30. 31.1 Novčana masa R BiH u 1994. predstavlja novčanu masu. 12.masa je dio ukupnih novčanih sredstava koja se nalaze u opticaju.800.0 NOVČANA MASA 133. 93. koja se nalaze na računima preduzeća. godini može se sagledati iz slijedećeg pregleda: Tabela br.6 Procjena 31. 2 3. 10. stanja sa 30.3 96.0 1.NOVČANI OPTICAJ U FUNKCIJI INTENZIVIRANJA PRIVREDNE AKTIVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Novčani opticaj i novčana masa Pod novčanim opticajem podrazumijevamo cjelokupnu masu. 1994.0 1. Elementi broj 1. Stanje i promjene novčane mase u 1994. Znači.6 31. 94.2 Tabela br.360.12. 1993. 12. godini u milionima dinara Red. može se pratiti upoređivanjern početnog perioda. prometnih i platežnih sredstava. 1. 94. po formi različitih. 9.6 956. Dio novčanih sredstava. 329. budžeta i korisnika budžetskih sredstava i si. 12.9 487. 117. Gotov novac Depozit..1994.6 602. Ocjena dinamike. godine. (Izvor podataka NB R BiH). promjene novčane mase. godine i ocjene stanja sa 31. 94. 36. 237 .0 630.

0 Tabela br.Tabela br.12. 6. 2. 31. 93.4 80.10. Da bismo pristupili analizi novčane mase. Logično je da gotovinski novac predstavlja samo dio (i to manji) novčane mase. 12. potrebno je uči u njenu strukturu i to gotovog novca i depozitnog novca. u strukturi novčane mase. Učešće depozitnog novca je indikativno.0 70.800. 3. 3. 38.0 19.4 426. Struktura novčane mase u % Red. 27.3 Procjena 31.0 1994. 31.3 100. Proc.god.0 100.0 34. Gotov novac Depoz. broj 1.3 65.7 71. 30. novac NOVČANA MASA (Izvor podataka: NB R BiH) ELEMENTI STANJE 30. 31. ali i sa stanovišta odvijanja bezgotovinskog platnog prometa. Promjene.9 133. su ilustrativne i mogu se zapaziti u slijedećem pregledu: Tabela br. 94. 2.3 82. 36.0 1.0 100. što je i praksa kod većine zemalja. (Izvor podataka: NB R BiH).7 100.6 100. Red.6. 540. 2.12. Gotovinski novac Depozitni novac NOVČANA MASA STANJE SA: 31. 2.st. 12.7 31. sa stanovišta strukture novčane mase. 1-260. ELEMENTI broj 1.3 72.0 343.2 30.3. 94. 3.0 238 .9 96.

godine.7).Struktura novčane mase Iako se radi o relativno kratkom periodu. ipak su osnovne tendencije prisutne. indeks 328 ili 228%. u promjeni novčane mase u periodu I-IX 1994. Pregled promjena stanja možemo sagledati iz slijedećeg tabelarnog pregleda: 239 . 198.7%). 143. Osnovni tokovi formiranja novčane mase Uzroke. godine za 43. porast novčane mase u III kvartalu 1994. • • • stalno prisutni trend rasta novčane mase i to: I polugodište 1994.7% (indeks 298.7% (indeks procjena rasta novčane mase u IV kvartalu 1994. godine za godine u odnosu na kraj 1993. možemo identificirati kroz promjenu stanja dinarskih plasmana Narodne banke R BiH. u kome se ne može doći do potpune baze podataka. godine. na osnovu koje se mogu procjenjivati tendencije.

9. 6.0 2.0 689. 1994. 10. Devizne rezerve 2. 1994.812. Odnosi u IV kvartalu su ilustrativni.934. 1994. 30.9 293. 6. Krediti Republici (Zaduženje NB) 2.3 378. za deficitarno finansiranje Javne potrošnje. 12. Porast novčane mase i strukture (odnos gotovine i depozitnog novca) rezultat je odnosa u finansiranju javne potrošnje.4 78.4 371.5 6. 3. 1994. jer pokazuju minoran rast zaduženja kod Narodne banke i pozitivne promjene u povećanju deviznih rezervi. uz uspostavljanje Jedinstvenog novčanog sistema.390.1.1 117.1 1.7 606. godine.4 30.0 723. 31. sa tendencijom rasta zaduženja države.891. 31.4 121. 30.8 2. 1994. Primarna emis. 1. 1994. 1994. Krediti banaka 121. UKUPNI PLASMANI kod 1. 12. 31. 12. 12.0 6.5 -0. kod Narodne banke.2. 1993.5 499.5 121. 1994.8 493. Pristup finansiranju javne potrošnje. rezultirao je zadržavanju realnog kursa dinara u odnosu na strana sredstva plaćanja (kurs dinara) i zaduženje pariteta od 100 dinara za 1 njemačku marku (DEM).9 259. Promjena stanja dinarskih plasmana NB R BiH NJ Red broj 30. 1993.9 980.9 456. Promjene stanja dinarskih plasmana u prvom polugodištu 1994.Tabela br. 31.9. 240 . iz realnih izvora.8 2. 30.0 1.5 -4. 12. 31. 4.

000 miliona dinara.800 miliona dinara i 9 mjeseci = 200 miliona dinara). • • povećanje plasmana. godine. Poslovni uspjeh. više od 500 do 800 miliona dinara u odnosu na procjene za period I-IX 1994. u apsolutnom iznosu. i to u dinarskom iznosu od 700 do 1. I kvartal 1995. II 1995. godine (1. ponude roba). na bazi deviznih rezervi i stabilnosti valute. 241 . što će rezultirati: • povećanjem javne potrošnje na bazi realnih izvora. što je.Ovakve tendencije je realno očekivati u narednom periodu. na stabilnosti kursa dinara na bazi realnih kretanja u privredi (povećanje bazi deviza.

o neuključivanje na operacije na otvorenom tržištu. u sistem direktne vezanosti za euro počev od 1. Prelazak sa sistema vezanosti Konvertibilne marke za Njemačku marku. Euro se koristi kao zajednička valuta 12 zemalja članica Evropske Unije počev od 28.51 EURO. devizni tečaj na paritetu 1 KM = 1 DM= 0. godine.2. godine da bi nakon toga produžen sa dugoročnom tendencijom kretanja ka evropskim integracijama.2002. 242 .2002. o neograničenu konvertibilnost KM u DM.U perspektivi Centralna banka Bosne i Hercegovine bi imala cilj ulaska u ekonomsku i monetarnu uniju zemalja članica Evropske Unije i uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja.1.VALUTNI ODBOR U BOSNI I HERCEGOVINI Monetarna politika Bosne i Hercegovine je na principu currency boarda-a. i to: o pokrivenost monetarne pasive Centralne banke sa neto deviznim rezervama u 100% iznosu.godine.95583 KM. bruto devizne rezerve i kupovina i prodaja KM. s tim da je angažmana važio do 2003. značiće i konverziju u euro po tečaju 1 euro = 1. o novčanu masu čini: neto srana aktiva. Monetarni sistem Bosne i Hercegovine funkcioniše po pravilima currency board.2. krediti.e.

243 . Centralna banka Bosne i Hercegovine je utemeljena na principu valutnog odbora 11 avgusta 1997.95583 KM. Uveden je ortodoksni valutni odbor. kreiranje monetarne mase može nastupiti suficitom u platnom bilansu. To bi značilo i jačanje veza bosne i Hercegovine sa svojim neposrednim okruženjem i prilagođavanje standardima zemalja Evropske Unije. posljednje utočište bankama). godine. te u tom smislu zahtjeva minimalno pokriće u rezervnoj valuti od 100 % (neograničena konvertibilnost) i ne posjeduje niti jedan od instrumenata monetarne politike (eskontnu stopu.U junu 1998 godine emitovana je i nova valuta KM koja je na početku vezana za DM (1: 1). a kasnije za euro (ulaskom njemačke u euro zonu) na paritetu 1 € = 1. Time odbrana tečaja postaje bazično monetarno sidro.Pravac promjena i mogućnosti uključivanja Bosne i Hercegovine u monetarnu uniju i Evropsku centralnu banku može se koncipirati i na uvezivanju u regionalne integracije. operacije na otvorenom tržištu. kao prelazna faza do punopravnog članstva Evropske Unije. dotokom inostranih doznaka ili zaduživanjem. Na taj način uspostavljen je automatizam prilagođavanja novčane mase promjenama unutar deviznih rezervi. osim instrumenta obaveznih rezervi. Evropska Unija ima perspektivu jer to znači uvezivanje u jedinstveni ekonomski prostor sa ogromnim tržišnim potencijalom.

Tabela br.4 Bilans stanja i uspjeha Centralne banke Bosne i Hercegovine 244 .

S obzirom da je zemlja izašla iz rata valutni odbor je bio pravi odgovor kako bi se vratilo makroekonomsko povjerenje.odnosno. S obzirom na gradnju povjerenja u valutu i tečaj Centralna banka je obavezna svoj zadatak obavljati transparentno. pokušale privući strane direktne investicije (FDI) i dr. te se sa tog aspekta valutni odbor može ocijeniti uspješnim s obzirom da je uspostavio stabilnost tečaja i uveo dugogodišnju stabilnost cijena. te prednosti koje pruža valutni odbor trebaju 245 . redovno objavljivati svoje izvještaje u dnevnim glasilima. zaštitila privatna svojina. onemogućila politička neozbiljnost u smjeru kreiranja inflacije.Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine Ciljevi monetarne politike su definisani Zakonom o Centralnoj banci . zdravi makroekonomski okvir sam po sebi nije cilj niti jedne nacionalne ekonomije. Međutim.

Obavezna rezerva kao instrument monetarno kreditne politike podrazumijeva od strane monetarnih vlasti propisanu obavezu depozitnih ustanova da na račun kod Centralne banke izdvajaju sredstva rezervi u određenom omjeru prema nivou svojih depozita.biti iskorištene u smjeru tehnološko-konkurentskog napretka. Bankarski sektor se uspio restrukturirati. No svi su ti propisi u nadležnosti Agencije za bankarstvo FBiH. decembar 2004. Taj omjer se naziva stopom obavezne rezerve. 3. 246 . 13 CBBiH: Sedmi izvještaj CBBiH-Obavezna rezerva i višak rezervi banaka. smanjenja nezaposlenosti i poboljšanja ličnih primanja stanovništva jedne zemlje. propisi o likvidnosti ili valutnoj izložnosti). a ne u nadležnosti CBBiH13. U odnosu tranziciji i na procese globalizacije koji će zasigurno mijenjati valutnu mapu svijeta u pravcu određenih valutnih unija i dolarizacija. S obzirom na smanjene valutne i inflacione rizike ambijent valutnog odbora je pogodovao na postavljeni cilj zemalja u razvoju ovakve situacije. gubitak monetarne suverenosti ne bi trebao predstavljati poseban problem. odnosno druge propise o poslovanju banaka (npr. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE U BOSNI I HERCEGOVINI Obavezna rezerva je i jedini dostupni diskrecioni instrument monetarno kreditne politike u BiH u okviru currency board aranžmana. Na količinu novca u BiH moguće je uticati i kroz prudencijalnu regulativu.

http://www. te da se ovi propisi primjenjuju na sve banke podjednako.U svjetlu savremenih currency board aranžmana u zemljama u tranziciji radi se o instrumentu kojim se može ograničiti efekat ekspanzije priliva kapitala (deviznih sredstava) na domaće kredite. a CBBiH je predhodno obavještavala agencije za bankarstvo o «njenoj» nedisciplini.14 Osnovne postavke obavezne rezerve kao instrumenta monetarno kreditne politike CBBiH regulirane su u Zakonu o CBBiH.:Monetarna politika i središnja banka u aranžmanu valutnog odbora. određuje naknadu koju CBBiH isplaćuje bankama na iznos rezervi. stabilizirati kamatne stope na tržištu novca te kontrolirati likvidnost poslovnih banaka i time izgraditi povjerenje u institucije sistema.cbbh. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Mostaru. U Zakonu o CBBiH propisane su i kaznene odredbe u slučaju da banke ne poštuju obavezu držanja sredstava obavezne rezerve kod CBBiH. Mostar. CB BiH propisuje obavezu da banke drže depozite kod nje u minimalnom propisanom nivou koji iznosi 20% njihovih depozita i pozajmljenih sredstava. 15 Zakon o CBBiH.ba 247 . „od banke će se naplaćivati kazna u iznosu od 5 promila dnevno od ostvarenog manjka sve dok se taj manjak ne ispravi“. 14 Kordić G. 2004.15 Dalje se propisuje i način obračuna obavezne rezerve. U slučaju da banka u dva uzastopna perioda održavanja ne ispunjava obavezu. bez obzira u kojoj su valuti sredstva izražena.

str. Ekonomski fakultet u Beogradu. dakle likvidnim sredstvima definirala zbir M1 i QM. Aleksandar. Gradimir: Monetarna ekonomija. Pravila za izračunavanje obavezne rezerve su se promjenila da bi se osiguravao jednak tretman domaće i strane valute.Prva mjera monetarne politike koju je CBBiH donijela od početka svog poslovanja 1997. o raspon stope obavezne rezerve je proširen od 0% do 20% (ranije od 10% do 20%). Beograd. o stopa je 5% (u predhodnom periodu 10%) o osnovica za obračun naknade proširuje se na ukupan račun rezervi banaka kod CBBiH (ranije smo na iznos između 5% i 10%. a na višak rezervi nije se uopšte plaćala). Kožetinac. što indicira uključivanje svih oblika 18 Živković.18 CBBiH je novčanom masom. 2005.489 248 . o visina stopa naknade koju CBBiH ostvari na prekonoćne depozite koje plasira u inozemstvo-u istom obračunskom periodu koji važi i za obaveznu rezervu (oko 2%). Izbor osnovice za obračun uslovljen je izborom monetarnog agregata za čije praćenje i korigovanje je zainteresovana konkretna monetarna politika. te one su išle u smjeru: o baza za obračun rezerve je proširena tako da uključuje i depozite u stranim valutama o gotovina u trezorima banaka se više ne može koristiti za ispunjenje obavezne rezerve. godine ticala se obavezne rezerve.

cbbh. denominiranu u stranim valutama kod banaka u inostranstvu. http://www.06. do 31.pasive banaka koje ulaze u sastav ovog monetarnog agregata u osnovicu za obračun obavezne rezerve. Grafikon br.14 Kretanje iznosa ukupnih rezervi banaka u periodu od promjene regulative. Izvor:Godišnji izvještaj CBBiH 2003. nova metodologija za izračunavanje neto otvorene devizne pozicije banaka prisiljava banke da drže rezerve denomirane u domaćoj valuti dok CBBiH umjesto da ih plasiraju. str.2003.12..28.15 249 . Proširenje osnovice trebalo je da izazove efekat monetarnog stezanja i utiče na zaustavljanje rapidne kreditne ekspanzije pogotovo prema sektoru stanovništva.8. Grafik br. Takođe.2003. od 01. grafikon 3.ba Razlog za tako veliko povećanje sredstava na računu rezervi može se naći u promjeni politike naknade koju CBBiH plaća bankama na cijelim iznos na računu rezervi po jedinstvenoj stopi.

12. stopa obavezne rezerve podiže se na 10%. Grafik br.cbbh. što je rezultiralo prekidom rasta istih.24.3. 250 .2004.ba Reakcija CBBiH je umanjenje naknade na osnovu izmjene regulative na viškove rezervi od 01.2004.16 Kretanje M2 i sastavnih komponenti Od 01. grafikon 3.. http://www. str.01.Kretanje MO i sastavnih komponenti Izvor:Godišnji izvještaj CBBiH za 2003.

22 U isto vrijeme devizne rezerve CBBiH dostigle su nivo i iznosile su 3. iznosi 7.8%). te sa 10. decembar 2004.95 milijardi KM.Grafik br. decembar 2004 22 251 .57 milijardi KM (62. a dio osnove za obračun denomiran u KM iznosio je 3.8%). Sarajevo.38 milijardi KM (37.46 milijardi KM. godine. obračunskog perioda 2005.12. Obavezna rezerva i višak rezervi kod CBBiH.54 milijarde KM. Ovaj rast je najviše prouzrokovan rastom stanja na računima rezervi banaka kod CBBiH. osnova za obračun OR je iznosila 8. Prosječna osnovica za obračun obavezne rezerve bilježi tokom 2004.17 Likvidnost komercijalnih banaka po obračunskim periodima Izvor: CBBiH Odjeljenje za ekonomska istraživanja: OR i višak rezervi banaka kod CBBiH. Na kraju 27.Sedmi izvještaj.2004. dio osnove za obračun OR denomiran u stranim valutama iznosio je 5. godine konstantan rast. CBBiH Odjeljenje za ekonomska istraživanja.

252 .godine kretala u rasponu od 15. godini nisu imale poteškoća da zadovolje propise o stopi OR od 10% što pokazuje i implicitna stopa OR za cjelokupan bankarski sistem BiH koje se u obračunskim periodima 2005.38 milijardi KM.. godine iznosi 601 miliona KM. godine je 9. Sa druge strane. 18 Likvidnost komercijalnih banaka po obračunskom periodima. Predviđanja naknade na obaveznu rezervu je dosta jednostavno.21 milijarne KM. Komercijalne banke u 2005. Prema podacima iz juna 2005.7% do 19%. Projekcije viška rezervi su moguće samo kao projekcije trenda. Uzimajući u obzir dobijenu vrijednost.Slijedeći grafikon prikazuje: Grafik br. Predviđena vrijednost osnove za obračun OR u prvoj dekadi decembra 2005. obavezne rezerva u istoj dekadi pri stopi od 15% iznosiće 1. Dosta tačna predviđanja viška rezervi moguća su za maksimalno tri obračunska perioda unaprijed. nakon što se dobiju rezultati osnove za obračun.

Imajući u vidu vremenski period potreban komercijalnim bankama da prilagode poslovnu politiku novom propisu o visini obavezne rezerve. Dosadašnje promjene stope obavezne rezerve uspjele su zadržati godišnje stope rasta potraživanja od privatnog sektora dosta ujednačenim. Odnos plasiranih i otplaćenih kredita privatnom sektoru u prvih osam mjeseci 2005. ali su dodatna podizanja stope OR bila neophodna ukoliko se željelo da se taj trend nastavi. na 1%. Upravno vijeće CBBiH odlučilo je od 1. godine povećati stopu obavezne rezerve komercijalnim bankama sa 10% na 15%. Prijedlog se sastojao u tome da se stopa OR poveća na nivo od 15% ukoliko CBBiH želi zadržati godišnje stope rasta potraživanja od privatnog sektora u rasponu od 30-35%. decembra 2005. obračunskim periodom. predloženo je da se nova odlika o stopi obavezne rezerve stupi na snagu počevši sa 34. utvrđivane na osnovu prosjeka kamatnih stopa koje je u istom periodu na tržištu ostvarila CBBiH na «overnight» depozite. sa promjenama: o spuštanje stope naknade na obaveznu rezervu sa dosadašnje. godine ukazuje na jaku kreditnu ekspanziju. i o podizanje stope naknade na višak rezervi sa dosadašnjih 1% na prosjek kamatnih stopa koje u istom periodu na tržištu ostvarila CBBiH na «overnight» depozite.predviđanje naknade na višak rezervi je gotovo nemoguće uraditi sa velikom statističkom vjerovatnoćom. Također će biti promijenjena politika naknade koju CBBiH plaća 253 .

i 2007.komercijalnim bankama na obaveznu rezervu i na sredstva iznad obavezne rezerve. godine su indikativne sa stanovišta održavanja likvidnosti bankarskog sektora i njihovog uticaja na realni sektor ekonomije u obimu i strukturi kreditne aktivnosti. koje su iznad referentnih kamatnih stopa zbog kreditnih rizika koji su izraženi u BiH privredi. Na iznos sredstava obavezne rezerve CBBiH će komercijalnim bankama plaćati naknadu po stopi od 1%. Grafik br.19 Likvidnost komercijalnih banaka u milionima KM u 2006. godini Izvor podataka: Bilten CB BiH Nivo i struktura kreditne aktivnosti uticali su i na kretanje visine kamatnih stopa. i 2007. 254 . Promjene koje su uslijedile tokom 2006. Na iznos sredstava iznad obavezne rezerve plaćaće se naknada koja se utvrđuje na osnovu prosjeka kamatnih stopa koje je u istom periodu na tržištu ostvarila CBBiH na overnight depozite.

21 Referentne kamatne stope glavnih svjetskih banaka Izvor: Centralna banka BiH 255 .Grafik br.20 Raspon izmedju aktivnih i pasivnih kamatnih stopa Izvor podataka: Bilten CB BiH Stanje referentnih stopa ECB. Fed i Engleske banke je slijedeće: Grafik br.

dok uslovi koji se tiču kvaliteta nadzora i uprave su suštinski za uspješnost poslovanja. kvalitet interne i eksterne kontrole. povezanost banke sa drugim licima. Mogućnosti monetarne multiplikacije i kreiranja kredita stavlja banku u položaj niz ograničenja od strane monetarne vlasti. su predmet ocjene i ispunjenja uslova za izdavanje dozvola.4. S toga izdavanje dozvola stavlja banku u položaj da mora ispuniti niz kriterija koji su daleko širi nego što je visina temeljnog kapitala. sastav organa nadzora. Uslov visine temeljnog kapitala je više važan kao standard zaštite banke od rizika.1. podržavanje. Banka je u svom značenju depozitna finansijska institucija koja prikuplja novčana sredstva i na osnovu toga vrši plasmane. SUPERVIZIJA BANAKA U BIH Preduslovi za efikasnu superviziju je postojanje zakonskog okvira koji reguliše institucionalno utemeljenje agencije za superviziju banaka i odluka koje obezbjeđuju postupak supervizije i zaštitu supervizora. 256 . kvalitet menadžmenta. Izdavanje dozvola ili licenciranje banaka Izdavanje dozvola ili licenciranje banaka podrazumjeva kontrolu onog što banku čini sa stanovišta djelatnosti koju ona obavlja. Struktura vlasništva. odgovornost u postupku kontrole. organizaciona struktura.niske kamatne 34 Odlukama o superviziji banaka i postupcima Agencija za bankarstvo propisane su nadležnosti Agencije za bankarstvo F BiH i RS. unapređenje i stabilnost bankarskog sistema Bosne i Hercegovine. postojanje strategije i vizije banke. U klasifikaciji uzroka koji dovode do sniženja performansi banaka su: nedovoljna kontrola troškova.34 4. usmjeravanje.

u tranziciji svojinskih odnosa i prelazak na održivu ekonomiju. moralni hazard. bankarstvu. nameće potrebu jačanja investicionog bankarstva. Gubljenje licence banaka je povezano sa slabljenjem performansi banaka koje je povezano sa tranzitornom fazom koja karakteriše povećanje konkurentnog okruženja. U posljednje vrijeme naročito je izražen proces internacionalizacije i konglomerizacije 257 . Svi oblici bankarstva koji se temelje na dugoročnim efektima ulaganju mogu pokrenuti latentne snage koje leže u neiskorištenim materijalnim i ljudskim potencijalima. Snažna potpora ovim procesima mogle bi biti investicione banke koje bi kroz preuzimanje investicionih privatizacionih fondova i ulaganja u privrednu infrastrukturu mogle biti generatori razvoja.marže. Specifičnost bosanskohercegovačke privrede. Snaga institucionalnih investitora će se mjeriti u mogućnosti da se privuće novčana štednja iz sektora koji je suficitaran sa sredstvima (sektor stanovništva). Procesi promjena u finansijskoj strukturi i pojačane supervizije snažno determinišu dinamiku promjena u u oblasti bankarstva. Postupak likvidacije i stečaja banaka predstavlja fazu prilagođavanja u poslovanju novim tržišnim uslovima sa povećanom konkurencijom. Stoga se spravom može tvrditi da tendencija deregulacije u bankarstvu čini sistem dinamičnijim ali manje stabilnijim. labava supervizija. Cilj licenciranja je: o liberalizacija prakse davanja licenci za stvaranje novih banaka koje ulaze u sistem.

propisano je da Agencija inadležnost kod: o izdavanja dozvola za rad banaka. o ukidanje dozvole za rad banke u skladu sa zakonom. o davanje ocjene o ispunjavanju uslova i odobrenja za izdavanje dionica nove emisije. o donošenje podzakonskih akata kojima se reguliše rad banaka. U Bosni i Hercegovini funkciju (ulogu) licenciranja vrše Agencije za bankarstvo koje su organizovane na entitetskim nivoima vlasti. o nadzor u postupku sanacije i likvidacije banke. U Zakonu o Agenciji za bankarstvo F BiH. o Da li menadžeri i glavni akcionari nove banke ispunjavaju profesionalne i etičke kvalitete da bi mogli rukovoditi i upravljati bankarskom institucijom. o nadziranje poslovanja banaka i poduzimanje mjera u skladu sa zakonom.o Provjera da li banka ima uslove da opstane na finansijskom tržištu. 258 . Kod donošenja odluke supervizorska vlast ima naročito u vidu: o Da li predložena banka ispunjava uslove u pogledu visine osnivačkog kapitala.

bez obzira na to da li su učinjeni na isti ili neki drugi dan. o kredit koji je druga banka odobrila za drugu namjenu. ili uplaćenog dioničkog kapitala banke i dobijenog kredita. Bankarska dozvola je uslov za upis u sudski registar. Agencija za bankarstvo F BiH je propisala procedure za izdavanje dozvole. i koji ne mogu biti manji od 15. u slučaju povrede Zakona. Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke.” 35 259 . s tim što banka ne može pogoršati. korisnika kredita i njegovog povezanog lica. 36 „ Kada se kod korisnika kredita ili njegovog povezanog lica može utvrditi veza između dobijenog kredita i uplaćenog dioničkog kapitala. Odlukom o minimalnoj dokumentaciji i uslovima za izdavanje bankarske dozvole.35 Uslov da “ sve banke kojim je Agencija dodijelila bankarsku dozvolu moraju ispuniti uslov za osiguranje depozita. niti smanjiti. o za čiji je povrat garantovala banka u čiji kapital se vrši uplata. takav uplaćeni dionički kapital banke nema pravno djelovanje.Postupak izdavanja bankarske dozvole regulisan je u Zakonu o bankama. Agencija također. Zakonom o bankama dioničarski kapitalom: 36 definisano je šta se ne može smatrati o sredstva kredita koji je odobrila banka u čiji se kapital vrši uplata. koji banka mora održavati. ima diskreciono pravo da odluči da li je uplaćeni dionički kapital izvršen u skladu sa Zakonom i da. odbije da prizna i iz uplaćenog dioničkog kapitala isključi uplate izvršene na takav način. njegovu strukturu bez ovlaštenja Agencije.000 (petnaest miliona) konvertibilnih maraka. Zakon o bankama F BiH regulisao je minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati.000.

Ovaj rizik je vezan za bilansne i vanbilansne pozicije banke. 260 .4. Politika banke morala bi se zasnivati na principu fer računovodstvene vrijednosti i realnom iskazu bilansnih pozicija. o Operativni rizik. a zasniva se na mogućnosti da partner neće ispuniti odredbe ugovora. o Rizik zemlje i rizik transfer. o Zakonski rizik.2. o Tržišni rizik. Prepoznavanje problema sa kojima se može suočiti banka je važno sa stanovišta utvrđivanja uzroka. Procjena kreditnog rizika je najvažnija aktivnost banke. ali se posljedice mogu smanjiti kroz sistem upravljanja rizicima. Indetifikacija pojave gubitka imovine i formiranje rezervi su u odnosu uzroka i posljedice. U principu rizici se nemogu izbjeći. Bankarstvo po svojoj prirodi uključuje širok spektar različitih rizika. i to: o Kreditni rizik. o Rizik kamatne stope o Rizik likvidnosti. o Rizik reputacije. Opreznosni principi i zahtjevi u bankarstvu Opreznosni principi i zahtjevi u bankarstvu podrazumjevaju zaštitu od rizika. Isto tako otpis prihoda po osnovu kamata je u funkciji realnog iskaza uspješnosti poslovanja i smanjenje zahtjeva po osnovu očekivanja.

o pravna lica u kojima banka ima značajne vlasničke interese. ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije. o pravna lica sa običnim dionicama. Odluka o minimalnim standardima za poslovanje banaka sa licima povezanim sa bankom. o povezano kreditiranje. 37 261 . posebno za sve transakcije iznad 1% osnovnog kapitala. Zakona o bankama je definisano povezano lice sa bankom 37: o predsjednik i članovi nadzornog odbora. pri čemu se moraju poštovati odredbe iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banka i ograničenje. prioritetnim dionicama i glasačkim pravima u banci.U praksi bosanskohercegovačkog bankarstva su posebno prisutni kreditni rizici uslijed: o koncentracije rizika. Zbir izlaganja kreditnom riziku prema svim licima povezanim sa bankom tretira. kao najveće dozvoljeno izlaganje prema jednom dužniku. ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije. članovi uprave. o lica sa značajnim vlasničkim interesom u banci te članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku. Nadzorni odbor je odgovoran za realizaciju odredbi iz propisa Agencije o bankarstvu i Zakona o bankama pri čemu je obavezan izvještavati FAB o svim transakcijama sa povezanim licima. članovi odbora za reviziju te članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku.

ostalih rezervi koje se ne odnose na procjenu kvaliteta aktive. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke. član nadzornog odbora ili uprave.38 predstavlja svako ukupno izlaganje kreditnom riziku banke koje prelazi 15% iznosa Ukupno izlaganje kreditnom riziku banke prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica ne smije da pređe iznos od 40% iznosa osnovnog kapitala banke koji predstavlja najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku. o pravna lica u kojima imalac značajnog vlasničkog interesa. i zadržane odnosno neraspodijeljene dobiti banke iz prethodnih godina. Veliko izlaganje kreditnom riziku banke osnovnog kapitala banke. općih zakonskih rezervi banke.o pravna lica u kojima značajan vlasnički interes imaju ista ona pravna ili fizička lica koja imaju značajan vlasnički interes u banci. emisionih ažia ostvarenih pri uplati dionica banke. Banka može da dostigne najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica samo ako osigura njegovu slijedeću strukturu i ograničenja: 38 Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka « definisano je da se osnovni kapital banke sastoji se od: dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke. « 262 .

Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka i o da ukupno izlaganje banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica. utvrđena pouzdanim i stabilnim cijenama. Bankama je ograničeno deponiranje sredstva. koje nije pokriveno instrumentima za obezbjeđenje naplate (u daljem tekstu: kolateral).o da izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica. osim garancija za dobro izvršenje posla. davanje kredite i vršenje ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od 263 . i o da izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje prelazi 25% iznosa osnovnog kapitala banke do iznosa najvećeg izlaganja kreditnom riziku mora biti pokriveno kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost. o da izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje prelazi 5% do najviše 25% iznosa osnovnog kapitala banke mora biti pokriveno kolateralom. prvoklasnim kolateralom u smislu odredaba člana 14. ne smije da pređe iznos od 20% iznosa osnovnog kapitala banke. prelazi iznos tog izlaganja banke tj. ne smije da pređe iznos od 5% iznosa osnovnog kapitala banke.

Imlikacije modela upravljanja aktivom javljaju se u 264 . Rizik likvidnosti proizlazi iz nemogućnosti banke da udovolji potrebama potražioca po osnovu deponovanih ili pozajmljenih sredstava. Određene kriminalogene radnje u praksi su najčešće povezane sa davanjem velikih kredita pojedinim pravnim licima. U praksi su rjeđi slučajevi preuzimanja ili pak prodaje banke. ili davanje kredita pojedincima ili pravnim licima povezanim sa bankom kroz vlasništvo. najčešće u sklopu pojedine grane djelatnosti. kao i u u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala. Razlozi su u nepostajanju finansijskog tržišta koje pruža mogućnosti primjene modela upravljanja aktivom i likvidnosti i upravljanja pasivom i likvidnosti. tako da uvođenje mjere supervizora u formi privremene uprave najčešće vodi u postupak likvidacije i stečaja banke. koje su u korelaciji sa nivoom razvijenosti tržišne ekonomije. Ova pojava u najoštrijem obliku se javlja uslijed “juriša na banku”.iznosa 25%. Mjere zaštite od rizika likvidnosti su u odabiru strategije. U pravilu dugoročna nelikvidnost može dovesti do nesolvennosti banke. te da potpomogne procese konverzije aktive i povećanje pasive. kao posljedica nepovjerenja povjerilaca banke u sigurnost uloga. ne smije da pređe iznos od 300% iznosa osnovnog kapitala banke. uključivo i sve najvećeg izlaganja kreditnim rizicima. Supervizija ima za cilj da otkrije uzroke nelikvidnosti i nesolventnosti. Zbir velikog izlaganja kreditnom riziku banke. U bosanskohercegovačkom bankarstvu je veoma sužen prostor za izbjegavanje rizika likvidnosti. Propadanje transakcionih i štednih depozita je stalna opasnost koja može biti spriječena osiguranjem ili sistemskim mjerama zaštite od rizika.

odnosno iznos aktive koji se prikazuje u bilansu stanja banke umanjen za iznos nedostajućih potrebnih rezervi za kreditne i druge gubitke. Krediti za likvidnost centralne banke su takođe uobičajni u uslovima kada je nerazvijeno finansijsko tržište i kada postoji diskontni šalter kod centralne banke. aranžmana o rekupovini i izdavanje depozitnih certifikata. Vrijednost aktive predstavljaju: iznos vrijednosti aktive banke procijenjen u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka. U uslovima slobodnih kamatnih stopa i kod vođenja otvorenih deviznih pozicija rizici su znatno veći i zahtjevaju superviziju. dok se nadzor suprvizije ogleda u procjeni raspona ročnosti i visine debalansa zajmova i obaveza banke. Odlukom se bliže propisuju uslovi kada je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti aktive banke odnosno kada se banka smatra nesolventnom. Razvojem finasijskog tržišta dugoročno se gubi značaj centralne banke kao zadnjeg utočišta za banke koje imaju problema sa likvidnošću. i iznos viška realno procijenjenih prihoda nad rashodima banke u periodu do najkasnije kraja tekuće poslovne godine.Ovi rizici prate normalno poslovanje banke i predstavljaju objektivnu prijetnju za smanjenje zarađivačke sposobnosti banke i umanjenja kapitala. 265 . Vrijednost obaveza predstavlja stanje obaveza koje se prikazuju u bilansu stanja banke. 39 Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o uslovima kada se banaka smatra insolventnom. Upravljanje pasivom banke se ogleda u konkretnom mehanizmu angažovanja kredita na finansijskom tržištu kroz oblike međubankarskih kredita. S toga se likvidnost banke koja se smatra neophodnim uslovom za opstanak banke u tržišnim uslovima prepušta menadžmentu.naglašenoj ulozi monitoringa i supervizije u formi formiranja visine likvidne aktive u odnosu na likvidne obaveze banke.39 Rizik kamatnih stopa i devizni rizik je u uslovnoj trećoj grupi rizika.

U bosanskohercegovačkoj privredi devizni kurs40 domaće valute je u paritetu njemačke marke sa 100% pokrićem emisije domaćeg novca. Kako je nivo kapitalizacije BiH banaka nizak u odnosu na potencijalni kreditni rizik kao posljedica moralnog hazarda javlja se potencijalni gubitak i negativno iskazana neto imovina što se manifestuje u padu likvidnosti i solventnosti. « 40 266 . Uloga supervizije je da prati vezu između kvaliteta bankarskih plasmana i aktivne kamatne stope koju banka ugovara. pri čemu nivo deviznog rizika predstavlja funkciju visine i dužine trajanja izloženosti banke mogućim promjenama deviznih kurseva i zavisi od visine zaduženja banke u inostranstvu i stepena valutne usklađenosti aktive i pasive bilansa i vanbilansa banke. kontroliše i eliminišu mogući negativni uticaji promjena deviznih kurseva na stabilnost finansijske pozicije banke. Problem ostaje uslijed promjena intervalutnih kurseva u uslovima kada banka vodi politiku otvorene pozicije u različitim valutama. U uslovima kada institucije sistema neprihvataju negativne efekte kamatnog rizika isti se mora obezbijediti putem rezervisanja ili kapitala banke. Odluka o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banka propisano je da: «Devizni rizik predstavlja izloženost banke mogućem uticaju promjena deviznih kurseva i opasnost da nepovoljne promjene rezultiraju gubicima banke u KM (domaćoj valuti). Moralni hazard se javlja kada banka višak kreditnog rizika prebacuje na ekstra profit za sebe.» «Oprezno upravljanje deviznim rizikom predstavlja suzdržavanje banke da preuzima previsoke obaveze prema inostranstvu i vođenje pozicija stranih valuta na način da se prati. što daje stabilnost sa stanovišta promjena deviznog kursa uslijed djelovanja monetarne politike. Kamatni rizik u domaćem bankarstvu prisutan je kao rizik kamatnih stopa i moralnog hazarda. odnosno stepena usklađenosti njenih valutnih novčanih tokova.

Dinamika bankarskog poslovanja nameće postojanje kvalitetne supervizije42 i kreiranje zahtjeva. Zadatak supervizije je u stalnom nadziranju i kontroli. 43 Odluka o izvještavanju o nesolidnim komitentima koji se smatraju specijalnim kreditnim rizikom banaka.41 U praksi su najčešće prisutne prevare ili propusti koji su vezani za osoblje banke koji prekoračuju svoja ovlaštenja ili obavljaju posao neetično i rizično.. Upravljanje rizicima podrazumjeva postojanje interne kontrole i nadzora.4. 42 41 267 . Najefikasnija zaštita je u poštovanju procedura i definisanju nadležnosti kako bi se propusti smanjili. Odluka o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama. dok su poslijedice na stabilnosti bankarskog sistema i rizik reputacije.3. Rezultat ovakvih radnji je da se iskazuju gubici koji rezultiraju propadanju ili stečaju banke. Metode stalne supervizije Metode stalne supervizije banaka obuhvataju prikupljanje i analizu informacija. Odgovornost za ovakve radnje se najčešće prenose na upravu banke i njen menadžment. Aktivnosti supervizora je kombinacija aktivnosti na licu mjesta i na osnovu izvještaja.43 Odluka o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditne aktivnosti banaka.

o kvalitet i nivi profitibilnosti banke. kao i neodgovarajuće upravljanje istim. 44 komponenata Kompozitni rang i pojedinačni rangovi se numerički označavaju u rasponu od 1 do 5. Kriteriji za interno rangiranje banaka od strane Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. međutim suviše rizika. o kvalitet organa upravljanja i rukovođenja bankom. pregled i klasifikaciju stavki aktive banke i vanbilansnih stavki banke. Detaljno tumačenje Odluke o rizicima i klasifikaciji aktive sa stanovišta metodologije primjene spada u domen upravljanja aktivom banke. U skladu sa Zakonom o bankama i nadležnostima Nadzorni odbor banke i Odbor za reviziju banke dužni su.U skladu sa Zakonom o bankama i nadležnostima. 45 Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banke definiše adekvatnost (stopa adekvatnosti) kapitala banke kao odnos neto-kapitala i visine ukupnog rizika aktive. odnosno da upravlja rizicima Smatra se prihvatljivim određeni stepen rizika. 44 268 . Nadzorni odbor banke i Odbor za reviziju dužni su. o osjetljivost banke na tržišne rizike.Kriteriji za interno rangiranje banaka od strane supervizije baziran je na pojedinačnim rangovima osnovnih finansijskog i operativnog stanja banaka: o adekvatnost kapitala banke45. obezbijediti praćenje. Detaljno tumačenje Odluke o rizicima i klasifikaciji aktive sa stanovišta metodologije primjene spada u domen upravljanja aktivom banke. s tim da banka mora voditi računa da se previše ne izlaže rizicima. o adekvatnost likvidnosti banke. Rizičnu aktivu banke predstavljaju stavke aktive bilansa i vanbilansa banke. obezbijediti praćenje. u skladu sa statutom banke i propisima Agencije za bankarstvo FBiH.“ Nemoguće je zamisliti bankarsko poslovanje bez rizika. koje su izložene riziku i koje se množe odgovarajućim ponderom standardnog rizika koji odgovara izloženosti pojedinačnih oblika aktive visini prirodnog rizika. o kvalitet aktive banke. Agencija za bankarstvo FBiH je propisala Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditn rizika i klasifikaciji aktive banke. pregled i klasifikaciju stavki aktive banke i vanbilansnih stavki banke. u skladu sa statutom banke i propisima Agencije za bankarstvo FBiH. glavni je uzročnik propadanja banke.

kao i kvalitetu upravljanja tim rizicima.Rang 1 predstavlja najviši nivo. Tako kompozitni rang 1 podrazumjeva da je većina pojedinačnih komponenti rangirana sa rangom 1. 269 . sa ocjenom da nema razloga za supervizorsku zabrinutost do ocjene stanja koje sadrži slabosti. Supervizorska kontrola rizika sadrži: o uspostavljanje maksimalnog stepena rizika koji banka može prihvatiti. a rang 5 najniži nivo.Stoga. što predstavlja opasnost za sve vrste depozita. Slično je sa rangom 4. o formiranje određenog nivoa bankarskog kapitala i rezervi u cilju pokrića specifičnih bankarskih rizika. a niti jedna lošije od 2. Mjere koje se poduzimaju moraju biti urgente i sa očekivanim uspjehom. U rangu 5 su banke sa krajnje nesigurnim i lošim stanjem i predstavljaju predmet povećane supervizorke pažnje. Intervencija supervizije se kreće u rasponu od prinudnih mjera do pojačanog nadzora. U slučajevima rangiranja banke sa kompozitnim rangom 5 postoji opasnost propadanja depozita što stvara opštu nesigurnost bankarskog sistema i potreba da se potpomogne banka ili da se eliminiše sa tržišta. o tržišni transfer pojedinih rizika sa banke na druge transaktore. Raspon u rangovima odražavaju slabosti i dobre strane banke pri čemu se kompozitni rang javlja kao zbir pojedinačnih rangova sa ograničenjima. U protivnom prijeti propast banke. U kompozitnom rangu 2 i 3 nalaze se solidne banke. od strane supervizijskih vlasti postoji briga o visini rizika kod pojedinih banaka. kada se banka nalazi u nesigurnom i lošem finansijskom stanju. ali se ne očekuje propast banke.

pri čemu zbir svih velikih izlaganja banke kreditnom riziku ne smije preći iznos od 300% osnovnog kapitala banke. Zakona o bankama propisuje : "Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilansne i vanbilansne stavke aktive i ponderisanu aktivu. U savremenoj bankarskoj praksi strategija brzog rasta bilansa banke se postepeno napušta i zamjenjuje se sa naglašenim profitnim performansama banke. 46 270 . Metod za minimiziranje kreditnog rizika46 su: Metodologija za ocjenu kreditne sposobnosti dužnika (građana i preduzeća). To praktički znači napuštanje suvišnog rizika od strane kreditorskih banaka i prihvatanje bruto profita uz formiranje rezervi za pokriće gubitka po nenaplaćenim zajmovima.” pri čemu pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40% osnovnog kapitala banke pri čemu su stavljena ograničenja o iznosu neobezbijeđenih kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika do 5% osnovnog kapitala banke i kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25% osnovnog kapitala banke mora biti obezbijeđen kvalitetnim utrživim kolateralom. koji se odnosi na zajmove ili investicije u obveznice koji u roku neće biti isplaćeni.Glavni bankarski rizik je kreditni rizik. pokrića ili davanjem garancija za servisiranjem bankarskog zajma. kada su oni veći u određenom procentu (5 i 25) od osnovnog kapitala. tj. Propisano je da banka mora održavati dioničarski i neto kapital u skladu sa iznosom osnivačkog kapitala i adekvatnu stopu kapitala od 12% ukupne rizikom ponderisane aktive. utvrđenu propisima Agencije".Zakona o bankama su propisani uslovi pokrića plasmana. Diverzifikacija bankarskog zajma. pri čemu najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se sastoji od osnovnog kapitala. kapital i njegovu strukturu. kao i ograničenje kada “veliko izlaganje banke kreditnom riziku predstavlja ukupnu izloženost banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 15% osnovnog kapitala banke. . Osiguranje kreditnog rizika polaganjem kolaterala.

5. i to na: Tabela br. 271 .Dobra aktiva: B .Klasifikacija aktive prema stepenu rizika vrši se na osnovu Odluke o upravljanju kreditnim rizicima i klasifikaciji aktive banke. 2.Aktiva sa posebnom napomenom: C .Sumnjiva aktiva: E . Centralne banke i cijelog finansijskog i privrednog sistema. nego i Fondova za osiguranje depozita. Kategorija Kategorija Kategorija Kategorija Kategorija A B C D E Dobra aktiva Aktiva sa posebnom napomenom Podstandardna aktiva Sumnjiva aktiva Gubitak Uslovi za formiranje rezervi za svaku stavku aktive se takođe propisuje i to najmanje u procentima kako slijedi: Kategorija Kategorija Kategorija Kategorija Kategorija A .Podstandardna aktiva: D . 4. Supervizija kapitala i rezervi i utvrđivanje adekvatnost kapitala je osnova svakog bankarskog sistema i predstavlja zaštitu ne samo deponenata i kreditora banke.Gubitak: 2% 15% 40% 60% 100% Sprovođenje ove Odluke dato je u nadležnost Nadzornog odbora. 3. pri čemu je posebno nalaže donošenje Programa interne revizije i eksterne revizije banke sa uspostavljanjem funkcije nezavisne interne revizije u banci. 5 Kategorije aktive banke 1.

Visina rezervi konkretne banke zavisi od procijenjenih gubitaka koji potencijalno nastaju u bankarskom poslovanju. Tek ukoliko nisu dovoljne rezerve za apsorbovanje gubitka dolazi do smanjenja vrijednosti kapitala. efikasnog i strateškog planiranja i upravljanja bankom. kao načina da se apsorbuju preostali gubici.» 272 . 47 Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banke se reguliše: «Upravljanje kapitalom banke mora da predstavlja stalni proces za utvrđivanje i održavanje kvantiteta i kvaliteta (odnosno strukture) kapitala banke najmanje na propisanom odnosno odgovarajućem nivou kao i jasno razumijevanje realnih potreba banke za kapitalom. b) specifične rezerve izdvajaju se za konkretne namjene i nisu uključene u kapital banke. Kako se elementi opreznog programa upravljanja kapitalom. koje služe za pokriće gubitka iz generalnog poslovanja banke. o kvaliteta bankarskog menadžmenta. svaka banka je dužna da donese svoj posebni Program u pisanom obliku. Visina rezervi ima dvije kategorije: a) specifične rezerve. Rezerve banke su primarno operativna sredstva za apsorbovanje gubitka koji nastaje u bankarskom poslovanju.Visina adekvatnog kapitala47 banke može se povećati ovisno od: o nivoa rizika dotične banke. te kao takve ulaze u sastav kapitala banke. To se posebno odnosi na proračun potrebnih rezervi koje banka formira. Zbog toga što kapital predstavlja rijedak ekonomski i strateški resurs upravljanje kapitalom mora da čini jednu od najbitnijih komponenata opreznog. zavisno od prirode i složenosti pojedinačnih aktivnosti i preuzetog rizika banke razlikuju.

Ukoliko rezerve za specifične gubitke nisu adekvatne. iznos kapitala je procijenjen. općih rezervi banke za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procijenjenu kao kategorija ADobra aktiva u skladu Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka.hibridnih odnosno konvertibilnih stavki-instrumenata kapitala do najviše 50% iznosa osnovnog kapitala banke.iznosa dobiti za koju je FBA izdala rješenje o privremenoj obustavi raspodjele. odnosno obezbijediti sposobnost banke da potpuno i bez odlaganja izvrši sve obaveze na dan dospjeća. pod uslovom da je prethodno pribavljena saglasnost FBA u pisanoj formi. novi koncept Bazelskog komiteta predviđa dodatni kapital48 banke. Na osnovu toga je sačinjena metodologija za izračunavanje potrebne rezerve. a najviše do 50 % iznosa osnovnog kapitala banke. 48 273 . Kada je u pitanju tržišni rizik. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa trajnih prioritetnih kumulativnih dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke. Supervizija likvidnosti podrazumjeva minimalne standardi koje je banka dužna osigurati i održavati u procesu upravljanja rizikom Iikvidnosti.stavki-obaveza trajnog karaktera bez obaveze banke za vraćanje (trajni namjenski ili nenamjenski depoziti i slične stavke). koji uključuje i obavezni kapital za devizni rizik. na čije se angažovanje u aktivnim poslovima primjenjuju politike i procedure banke. Dopunski kapital čini: dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa trajnih prioritetnih kumulativnih dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke. uz prethodnu saglasnost FBA u pisanoj formi za uključenje tih stavki-instrumenata u obračun dopunskog kapitala banke. izdate obveznice). posebno bankarskog zajma. U svrhu obračuna adekvatnosti kapitala iznos dopunskog kapitala ne može biti veći od iznosa osnovnog kapitala banke. Postoji empirijska veza između pojedinih kategorija klasificiranih aktiva banke i gubitka.obračunate dobiti u tekućoj godini i tečajne razlike. Formiranje rezervi banaka je povezano sa klasifikacijom aktive banke.subordinisanih dugova (uzeti krediti.

Imajući u vidu karakter pasive poslovni banka važno je ročno usklađivanje ugovorenih dospijeća instrumenata aktive i pasive pri čemu banka mora da: o najmanje 90% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 365 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 365 dana.redovnih (očekivanih) i vanrednih (neočekivanih) novčanih odliva i moguću strategiju za upravljanje aktivom i pasivom za osiguranje sposobnosti banke da ostvaruje odnosno raspolaže novčanim prilivima koji su u svakom trenutku adekvatni njenim tekućim potrebama. o najmanje 95% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 180 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 180 dana. propisani su uslovi sprovođenja plana. nadležnosti nadzorno odbora i menadžmenta banke.Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banke49.» 49 274 . Planiranje potreba banke za likvidnim sredstvima mora da uključi identifikaciju poznatih. ekonomskim. U osnovi upravljanje likvidnosti zasnovano je na: o upravljanju aktivom i likvidnosti. i Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banke reguliše: «Proces upravljanja rizikom likvidnosti banke treba da čine harmonizirane aktivnosti koje obezbjeđuju uskladjenost strukture aktive i pasive bilansa i vanbilansa (u daljem tekstu: aktiva i pasiva) banke odnosno njenih novčanih tokova (priliva i odliva) i koncentracija i treba da je zasnovan na kontinuiranom planiranju potencijalnih budućih likvidnosnih potreba uzimajući u obzir promjene u operativnim. regulativnim ili ostalim uslovima poslovnog okruženja banke. o upravljanju pasivom i likvidnosti i o projektovanju likvidnosti.

s tim da ni na jedan dan visina novčanih sredstava ne može iznositi manje od 10%. Novčanim sredstvima banke podrazumijevaju slijedeća sredstva: o KM u trezoru-blagajni banke. o Stanje računa rezervi kod CB BiH o devize u trezoru-blagajni banke. o ograničeni depoziti. Kratkoročnim izvorima sredstava banke podrazumijevaju se obaveze iz pasive bilansa banke. i to: o depoziti po viđenju.o izvore sredstava sa rokom dospijeća do 90 dana u punom iznosu angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 90 dana. o kratkoročne obaveze po sredstvima novčanog tržišta. o stanje KM i deviznih depozita po viđenju kod korespondentnih banaka. o kratkoročne obaveze po obveznicama. o kratkoročne obaveze po oročenim i štednim depozitima. 275 . U cilju održavanja tekuće likvidnosti banka je dužna održavati prosječnu desetodnevnu minimalnu likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20% iznosa kratkoročnih izvora sredstava prema knjigovodstvenom stanju na zadnji dan prethodnog kalendarskog mjeseca.

o organizacionih mjera za uspješno upravljanje likvidnošću vezanih za: imenovanje kompetentnih lica odgovornih za pitanja likvidnosti. a završavajući sa 276 . polazeći od uspješnog. od: o principa za što veće oslanjanje na stabilne izvore sredstava odnosno ugovorne profile dospijeća..Da bi osigurala stabilnost u održavanju likvidnosti banke uprava banke je dužna da poduzima zaštitne mjere u skladu sa politikama banke polazeći. o obaveznog redovnog pripremanja planova za izvanredne (neočekivane) situacije i udare koji mogu da ugroze likvidnost banke. njene aktivnosti. itd. kao minimum. uspostavljanje efikasne kontrole likvidnosti od strane interne kontrole odnosno interne revizije. o stepena uključenosti banke u tržišta novca i razvoja kratkoročnih vrijednosnih papira i njenog marketinga. pitanja subsidijarnih lica u zemlji i inostranstvu i filijala u inostranstvu. uključujući glavne smjernice rada banke. vrsti i broju komitenata. tržištu i instrumentima. rezerve likvidnosti i moguće procedure za osiguranje likvidnih sredstava po različitim alternativnim scenarijima. o principa za maksimalnu diverzifikaciju izvora sredstava po dospijeću. o jasnih definicija njenih poslovnih politika zajedno sa planiranjem sigurnih odnosno izvjesnih izvora za planove razvoja i minimiziranja bilo kakvog strukturnog nesklada izmedju dospijeća dijelova aktive i obaveza.

scenarijem posebne krize koja je može odvesti u proces likvidacije.da se trenutno prodaju na finansijskom tržištu po cijenama bliskim njihovoj tržišnoj vrijednosti. i to: o dospijeću stavki aktive i pasive sa fiksnim rokovima dospijeća. ili po cijenama koje su jednake ili više od njihove knjigovodstvene vrijednosti. o iskustvu o ponašanju grupa deponenata pod određenim uslovima. redovan i pouzdan informacioni tok koji za nadzorni odbor i upravu banke osigurava tačne i kvalitetne informacije o poziciji likvidnosti banke. o stepenu likvidnosti stavki aktive mjerenom prema mogućnostima:da se iskoriste kao raspoloživi novac za potencijalna plaćanja. o očekivanom ponašanju aktive i pasive sa fiksnim rokovima dospijeća i očekivanja banke da deponenti refinansiraju svoje depozite na dan njihovog dospijeća. Obaveza je banke da organizuje stalan. da se trenutno pretvore u novac kod CB BiH. konzistentan obimu i složenosti njenih aktivnosti i koji mora da obuhvati aktivu i pasivu banke. Banka je dužna da uspostavi i održava informacioni sistem koji je adekvatan njenoj potrebi za upravljanje likvidnošću.da se prodaju ili smanji njihova vrijednost zajedno sa smanjenjem vrijednosti s njom povezane pasive (potrebne rezerve). 277 .

Ovlaštenja supervizora Ovlaštenja supervizora kreću se u rasponu od poduzimanja prekršajnih mjera do ukidanje bankarske dozvole. Proces likvidacije banke je povezan sa aktivnošću supervizora koji nastoji da zaštiti stabilnost bankarskog sistema. 4. uloga supervizije prelazi okvire nadzora i poprima ulogu sanacije bankarskog sistema. konvertibilne ili nekonvertibilne strane valute. njihovim geografskim regionima i vrsti instrumenata u kojima su obaveze banke nastale. čime bi se poslijedice po stabilnost bankarskog sistema umanjile a rizici povjerilaca banke sveli u prihvatljive granice. Ovlaštenja supervizije su 278 . o valuti u kojoj su aktiva i pasiva denominirane (izražene) sa posebnim osvrtom na njihovu strukturu: domaća valuta. kada postoji veliki broj slabih banaka. o zemljama na koje se aktiva i pasiva odnose (banke koje imaju filijale u inostranstvu). Ovlaštenja supervizora su i da ograniči određene aktivnosti banke ili da odobri aktivnosti uprave banke. Oduzimanje dozvole je povezano sa postupkom likvidacije i stečaja pri čemu se pokušava naći zdrava banka koja bi preuzela problematičnu banka. o identitetu vlasnika računa.4. Ocjena koperativnosti uprave banke u eliminisanju propusta je važna za poduzimanje korektivnih aktivnosti. U praksi BiH bankarstva. Prva grupa mjera je korektivne naravi koje su u funkciji eliminisanja uočenog problema.o vrsti i stepenu obaveze preuzetih vanbilansnih (potencijalnih) obaveza.

Supervizori banaka moraju sprovoditi globalnu konsolidovanu superviziju banaka nadzirući sve bankarske organizacije. a posebno: filijale.propisana. zajednička ulaganja u supsidijarne osobe. 51 50 Odluka o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansijskog terorizma. 279 . 51 Princip 24: Ključna komponenta konsolidirane supervizije je uspostava kontakta i razmjene informacija s drugim uključenim supervizorima. zajednička ulaganja i subsidijarna lica. Osjetljivost uvođenja postupka privremene uprave. U uslovima neizgrađenosti institucija sistema. a supervizori su zaštićeni krivične odgovornosti. Sprečavanje kriminalnih radnji BiH. 50 u bankarstvu tranzicijskih zemljama. Međudržavno bankarstvo Međudržavno bankarstvo je važno sa stanovišta procesa globalizacije i intrnacionalizacije. adekvatno ih nadzirući i primjenjujući opreznosne norme na sve aspekte poslovanja ovih bankarskih organizacija širom svijeta. stečaja i likvidacije traži široka ovlaštenja odgovornih lica supervizije i visok stepen zaštite.5. kao što je i je moguće kroz sistem zaštite organa supervizora i visoko vrednovanje njihovog rada. a posebno u sudstvu i tužilastvu. 4. a prije svega na njihove podružnice u inozemstvu. objektivna je potreba zaštita supervizora kako bi isti mogli efikasno djelovati u okvirima svojih ovlaštenja. prije svega supervizorskim organima zemlje domaćina. Princip 23: Supervizori banaka moraju provoditi globalno konsolidiranu superviziju svojih međunarodno aktivnih bankarskih organizacija.

a vezani su za: prihode od kamata.52 Finansijski izvještaji su okrenuti korisnicima usluga prije svega u davanju kvalitetnih pokazatelja koji se odnose na likvidnost i solventnost. prihodi od dividendi. Računovodstvene politike koje se vežu za primjenu računovodstvenom standardu 30. ostali prihodi iz poslovanja. prihodi od naknada i provizija.6. koji se iskazuju odvojeno. kreditne i tržišne rizike.4. kamatne i valutne rizke. su: o iskazivanje vrsta prihoda banke koji nastaju iz poslovanja. dobitak po osnovu poslovanja sa vrijednosnim papirima. 280 . rashode za naknade i provizije. o iskazivanje vrsta rashoda za kamate. gubitke nastale u poslovanju sa: vrijednosnim Princip 25: Bankarski supervizori moraju zahtijevati da lokalne operacije stranih banaka budu vršene uz postizanje istih visokih standarda koji važe za domaće institucije i mora postojati ovlaštenje za razmjenu nužnih informacija sa supervizorima iz zemlje porijekla strane banke s ciljem vršenja konsolidirane supervizije. koji se mogu procijeniti na bazi bilansnih i vanbilansnih pozicija banke. 52 Odluka o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Zahtjevi za informisanjem Zahtjevi za informisanjem podrazumjevaju da banka vodi finansijske izvještaje koji odražavaju njeno realno stanje i koji su u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima primijenjeni na bankarske institucije.

princip11. sa ciljem da se ograniči opasno preuzimanje rizika od banke. stranim valutama. o koncentracija rizika i velika izlaganja rizicima – princip 9. o gubici po kreditima za iznose koji se iskazuju kao rashodi.princip 6. o upravljanje drugim rizicima – princip13. o utvrđivanje troškova opštih bankarskih rizika i postupaka s takvim troškovima. o vrednovanje papira.papirima.princip 7. i to: o adekvatnost kapitala . a koji mogu uticati na likvidnost i solventnost i prouzrokovati potencijalni gubitak. koji se odnose na opreznosne propise i zahtjeve. Računovodstvene politike moraju biti u skladu sa bankarskim principima 6-15. o interne kontrole – princip 14 i 15. o procjenu kvaliteta aktive i adekvatnosti ispravki za kreditne gubitke i rezerve – princip 8. i kreditima. o upravljanje kreditnim rizikom . opšti rashodi iz poslovanja. o povezano kreditiranje – princip10. o rizik zemlje i rizik transfera. 281 ulaganja u tržišne vrijednosti tržišnih vrijednosnih papira i utrživih investicionih vrijednosnih . o upravljanje tržišnim rizikom – princip 12. o iskazivanje nepredviđenih događaja i obaveza koji se ne mogu povući po vlastitoj odluci banke bez rizika i obaveza koje proističu iz izvanbilansnih stavki.

o Bilans stanja. o procjeni aktive. što pruža mogućnost uvida u profitabilnost poslovanja i realno finansijsko stanje. banka je dužna da vodi evidenciju u skladu sa principima i pravilima knjigovodstva. U slučaju kada se daju netačne informacije supervizoru od strane banke tada su nadležnosti supervizije usmjerene prema internoj i eksternoj reviziji. o rezervi za kreditne gubitke. Da bi se obezbijedila valjana supervizija potrebno je obezbijediti jasnu definiciju računovodstvenih standarda koji se moraju koristiti prilikom sastavljanja izvještaja. Cilj je da se postigne neovisna uloga interne i eksterne revizije u odnosu na rukovodstvo banke. Uloga supervizora je da obezbijedi tačnost finansijskih izvještaja banke.Banka prezentira izvještaje: o Izvještaje o dobiti. Prema bankarskom principu 21. o kamatnom i valutnom riziku. čija je uloga tretira kao koristan izvor informacija koje supervizoru olakšavaju izvođenje ocjena o: o portfoliju kredita. o kreditnom i tržišnom riziku. 282 .

o transakcijama sa povezanim licima. o upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacijom banaka. a u iznimnim slučajevima nametne prinudnu upravu banke. U bankarskom principu 22. o poslovanje sa licima povezanim sa bankom.U računovodstvenom standardu 30. o o formi izvještaja koje banka dostavlja supervizoru. definisana je nadležnost supervizora za preduzimanje korektivnih akcija kada banka ne poduzme oprezosne zahtjeve koji mogu dovesti do ugrožavanja deponenata. Supervizor ima ovlaštenja da ograniči upravljanje i rukovođenje bankom.50. o općim bankarskim rizicima. o dokumentovanje kreditnih aktivnosti banke. uključujući i mogućnost ukidanja bankarske dozvole. o upravljanje deviznim rizikom banke. o koncentracijom i rizika banke. o o izvještaju o nesolidnim komintentima koji se smatraju specijalnim kreditnim rizikom banke. o gubicima po zajmovima i pozajmicama. i 50-58. u stavu 43. data su tumačenja. Po pravilu supervizor propisuje minimalne standarde za. 283 .

eksterne revizije i 284 . odnosno o likvidaciji banke kako bi se očuvala stabilnost bankarskog sistema. Aktivnost supervizora se ogleda u kontrolama na licu mjesta i kontrolama putem izvještavanja. Zahtjevi za informisanjem od strane banke je podvrgnuto kontroli putem interne. evidenciji nepredviđenih događaja koji su dati u računovodstvenom standardu 30. Kroz analizu djelokruga. o Održavanje redovnog kontakta sa upravom i rukovodstvom banke. Metod stalnog nadzora banaka propisan je u bankarskim principima 16 – 20. izvještaja o stanju sredstava.računovodstvenih politika. obavezai kapitala. osnovnih polazišta. o Kontrola grupacije banaka na konsolidovanoj osnovi. o Potvrda supervizorskih informacija od strane neovisne interne i eksterne revizije.U slučajevima kada je stanje u banci finansijski neodrživo supervozor donosi odluku za preuzimanje banke od druge zdrave banke ili fuziju sa drugom bankom. izvještaja o dobiti. nastojali smo istaći osnovna polazišta ili principe na kojima počiva supervizija banaka. o Sistem izvještavanja i prikupljanja statističkih podataka na solo i konsolidovanom principu. i to: o Kontrole na licu mjesta i kontole na bazi izvještaja. Finansijsko izvještavanje i primjena računovodstvenih standarda predstavlja ključno sa stanovišta sprovođenja postupaka supervizije.

nameće superviziju svake bankarske organizacije i njenog organizacionog dijela. 285 . Cilj je da potencijalni korisnici usluga banke i njeni komitentdobiju pravu informaciju o stanju poslovanja banke. zajedničkog ulaganja i supsidijarnih lica banke. Proces globalizacije i internacionalizacije. koji je zahvatio bankarstvo.supervizije.

4.TREĆA GLAVA PLATNI PROMET 1. Unutrašnji platni promet 1.3. Zakonska regulativa i propisi za uvođenje platnog sistema 1.2. RTGS Bosne i Hercegovine 1.1.1.2. Žiro – kliring Bosne i Hercegovine 2. Međunarodni platni promet 2. Preduslovi za transformaciju platnog prometa 1. Vrsta računa i način plaćanja 286 . Učesnici u međunarodnom platnom prometu 2.

Savremena administracija. Beograd. 1996.PLATNI PROMET Platni promet je skup svih plaćanja nezavisno od osnova i načina izvršenja. strana 3 287 . Grafik br.53 Razlikuju se unutrašnji i međunarodni platni promet. godina.22 Vrste platnog prometa PLATNI PROMET Unutrašnji platni promet Međunarodni platni promet 53 Lukić Radojko: Bankarsko računovodstvo.

Preuzimanjem poslova statistike od strane države ostala je reducirana funkcija platnog prometa koja je prirodom posla pripadala bankama i koja je našla mjesto u okviru monetarno .1. 54 288 . Neum.bankarskog sistema. Racković Đorđe: Rad je objavljen na Četvrtom međunarodnom simpoziju pod naslovom – Efekti transformacije platnog prometa– Finansije. Promjene koje su uslijedile u transformaciji bankarskog sistema dovele su do usklađivanja bankarskog poslovanja sa standardima supervizije i primjene bankarskih i računovodstvenih stadarda.54. transformisane u Zavode za platni promet (3). te postaje samo istorijska kategorija. Novo ustavno rješenje Bosne i Hercegovine kao decentralizovane države sa definisanom ulogom Centralne banke kao monetarne vlasti nametnulo je ukidanje privremenih aranžmana koji su bili plod datih okolnosti i potreba. gubi svrhu. 2001. UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET Platni promet je u povezana sa promjenama u privrednom sistemu i finansijskom podsistemu. Udruženje računovođa i revizora F BiH. Time funkcija SDK. računovodstvo i revizija. godine. Istovremeno transformacija javnog sektora ekonomije i prenesom finansijskog nadzora na institucije poreske administracije obezbijedile su reduciranu ulogu Službe društvenog knjigovodsta (SDK) na poslove platnog prometa i statistike. Kešetović Izudin.

o Smanjenje troškova platnog prometa. Cilj promjena se ogledao u: o Brže transakcije među učesnicima platnog prometa. Monopolski položaj institucija platnog prometa guši konkurenciju i smanjuje mogućnost izbora.2001. o Veći koeficient obrta novčane mase. godine. u nadležnosti Centralne banke.2000. Postavke platnog sistema su usvojene 1998. kada su se u Madridu entitetske vlade složile da je nepotrebno postojanje Zavoda za platni promet i kada je određen rok za ukidanje istih sa 31. o Jačanje kreditne funkcije banaka. Preduslovi za transformaciju platnog prometa Ukidanje Zavoda za platni promet i prelazak platnog prometa na banke je rezultat širih društvenih promjena koje su u skladu sa razvojem tržišne privrede i djelovanja ekonomskih zakonitisti i mehanizama. Za ostvarivanje navedenih ciljeva morali su se ostvariti određeni preduslovi sa stanovišta zakonske i institucionalne izgrađenosti finansijskog sistema. o Razvoj tržišta novca. godine. godine. dinamika promjena i određivanje terminskog roka sa početkom rada 05.1.01. Time je usvojeno definitivno rješenje da se oba sistema: RTGS i Žiro kliring.1.12. Time je riješena dilema da li postojeće platni zavodi treba da preuzmu poslove klirinških kuća. o Efikasniji sistem ubiranja javnih prihoda. Centralna banka će u početku obezbjeđivati funkcionisanje oba navedena 289 .

ali u perspektivi ima namjeru da ponudi žiro kliring potencijalnim kupcima i da u svom valsništvu zadrži samo RTGS sistem.sistema. 290 . godine formirala projektni tim i zatvorenu korisničku grupu koju su činili predstavnici banaka. o Porezi o Statistike. logično je da segment platnog prometa prelazi u nadležnost Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kako su javni prihodi u nadležnosti Ministarstava finansija entiteta. na čelu sa guvernerom Centralne banke. kao i na sazivanju sastanaka i konsultacijama sa zatvorenom korisničkom grupom. Centralna banka Bosne i Hercegovine je u junu 2000. o Platnog sistema. shodno tome je formirano Platno vijeće. Centralna banka Bosne i Hercegovine je time preuzela funkciju vođenja cjelokupnog procesa. Pored Platnog vijeća osnovana je Međunarodna savjetodavna radna grupa (Internacional Advisory Group IAG). a statistika u nadležnosti Zavoda za statistiku. koja je radila na transformaciji platnog biroa na segmentima: o Javnih prihoda. tj RTGS i Žiro kliringa. Projektni tim je radio na uvođenu novih sistema u platnom prometu.

obuka i obezbjeđenje telekomunikacinih i sigurnosnih pretpostavki. o Obuci komercijalnih banaka. o Uspostavljanje bankarske mreže. o Kompletiranje aranžmana za SWIFT. o Plan operativne telokomunikacijske mreže. o Organizacija. o Plan testiranja komercijalnih banaka. Posebno su bili važni preduslovi koje je morala ostvariti Centralna banka na uvođenju Žiro kliringa i RTGS sistema plaćanja. 291 . o Povezivanju sa postojećim aplikacijama i izradi internih radnih procedura. o Instalaciji aplikacija. o Trening. o Internim testiranjima. o Priprema banaka. sistematizacija.kliring. o Instalacija opreme i aplikacija u CB i komercijalnim bankama. o Testiranje i trening. o Izrada operativnih pravila za RTGS.Plan aktivnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine posebno se ogledao u slijedećem: o Instalaciji opreme. i to: o Razvoj operativnih pravila za žiro.

Zakonima o unutrašnjem platnom prometu entiteta Bosne i Hercegovine utvrđene su organizacije koje obavljaju platni promet. o Zakon o platnim transakcijama.1. Temeljna zakonska regulativa i propisi su se odnosili na: o Zakon o unutrašnjem platnom prometu. Zakonska regulativa i propisi za uvođenje platnog sistema Pored institucionalne izgrađenosti za uspostavljanje platnog prometa je neophodna zakonska regulativa. Agencija za bankarstvo. 292 . čija je uloga propisana i nadležnosti u izdavanju dozvola za obavljanje unutrašnjeg platnog prmeta. te samo transakcije između klijenata koji račune drže kod različitih banaka su predmet RTGS i Žiro kliringa. Ono što je specifičnost monetarnog sistema Bosne i Hercegovine je postojanje institucija supervizija banaka.2. što ima posljedice u samoj primjeni rješenja i potrebi stalnog dograđivanja sistema. Postavlja se pitanje usklađenosti ovih procesa. Licence koje se izdaju bankama su klasificirane sa stanovišta stepena rizika. o Upustvo o otvaranju i zatvaranju računa za obavljanje platnih transakcija i vođenju evidencije. o Upustvo o formi i sadržaju naloga za plaćanje i procedurama za izvršenje platnih transakcija.

o obavljanje poslova gotovinskog platnog prometa. na njegov račun. o praćenje i iskazivanje stanja na računima nosioca i učesnika u platnom prometu. o evidencija naplate i raspodjele javnih prihoda. te davanjem instrukcije za prenos sredstava sa računa dužnika povjeriocu. Upustvo o formi i sadržaju naloga i procedura za izvršenje platnih transakcija je sprovedbeni propis Zakona o platnim transakcijama kojim se određuje forma i sadržaj naloga za šlaćanje i procedure za izvršenje platnih transakcija. odnosno. Debit-transfer je platna transakcija koju inicira povjerilac dajući instrukciju banci povjerioca da na osnovu dužnikovog ovlaštenja izvrši naplatu sa računa dužnika. U skladu sa ovim Zakonom transakcija može biti credit.transfer ili debit-transfer. Zakon o platnim transakcijama reguliše postupak učesnika u platnom prometu u konvertibilnim markama.Ovlaštenja banaka koje obavljaju platni promet se odnose na: o vođenje računa nosioca platnog prometa – banaka. o poslovi deponovanja gotovog novca i zamjene pohabanih novčanica i o sve druge poslove koji su određeni zakonom i ugovorom. 293 . Credit-transfer je platna transakcija koju inicira dužnik izdavanjem naloga za plaćanje svojoj banci.

odnosno neke druge banke koja ima dozvolu. kao inačin i uslovi pod kojima sudionici u platnim transakcijama otvaraju i zatvaraju račune u bankama. srednjeg i visokog rizika. Upustvom o otvaranju i zatvaranju računa za obavljanje platnih transakcija i viđenje evidencije propisuju se vrste računa. izdaju dozvole bankama za obavljanje platnih transakcija niskog. već moraju koristiti usluge procesora treće strane. o elektronska forma naloga za plaćanje. Komercijalne banke koje ne mogu dobiti licencu od bankarske agencije ne mogu učestvovati u unutrašnjem platnom prometu «u svoje ime i za svoj račun». a srednji i visoki nivo se odnosi na međubankarske transakcije.Prema Upustvu za obavljanje platnih transakcija mogu se koristiti: o pisana forma naloga za plaćanje (papirni obrazac). Nadležne bankarske agencije su na osnovu prethodno usvojenih Odluka o minimalnim kriterijima koje banka treba ispuniti za obavljanje platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu. Niski nivo rizika se odnosio na transakcije između dva klijenta čiji računi su u istoj banci. 294 . odnosno one transakcije između klijenata čiji računi su kod različitih banaka.

Grafik br. obzirom da koristi već postojeću SWIFT mrežu. Ovaj sistem sadrži CAS (Central Accounting System) u kome su. sredstva banaka koje učestvuju u platnim transakcijama i gdje se vrši poravnanje platnih naloga. U okviru SWIFT-a formira se posebna grupa koja može vršiti plaćanja između sebe unutar jedne zemlje.3. jedan je od segmenata platnog sistema u BiH. 295 . Sistem je veoma efikasan i relativno jednostavan za implementaciju.23 Transakcije u platnom prometu Izvor: Centralna banka BiH 1. u Centralnoj banci. RTGS Bosne i Hercegovine RTGS (Real Time Gross Setllement) ili Bruto poravnanje u realnom vremenu. koristeći sve ostale mogućnosti i formate propisane i omogućene od strane SWIFT-a. Iz samog naziva je vidljivo da se radi o pojedinačnom poravnanju pojedinačnog naloga.

a sam sistem 296 . obzirom da u istom momentu. na svom putu dolazi u Centralnu banku gdje se u navedenom Y-Copy iskopira dio poruke bitan za poravnanje i odlazi u CAS gdje automatski zaduži račun pošiljaoca. naravno ukoliko na računu pošiljaoca ima dovoljno sredstava. jedna banka šalje poruku i zadužuje račun klijenta koji vrši plaćanje.00. sistem generiše novu poruku koja se vraća u Y-Copy i dozvoljava originalnoj poruci da nastavi put do krajnjeg odrediša – banke primaoca. bez obzira na iznos slati kroz RTGS. RTGS je veoma siguran sistem za poravnanje. U BiH za sada to nije slučaj obzirom da se radi u prosjeku o veoma malim iznosima. kada primi poruku od banke pošiljaoca. a obaveza je za ona preko KM 20. jer je dobijanjem poruke automatski i dobila sredstva na svoj račun. Zato se i govori o poravnanju u realnom vremenu. da poruka pošiljaoca koju je naslovio direktno na primaoca. a odobri račun primaoca. Ova banka. a ova opet istog momenta može odobriti račun klijenta kome su sredstva upućena.U sistem je ugrađen SWIFT Y Copy kao jedan od mogućih načina toka finansijke poruke od pošiljaoca do primaoca uključujući i poravnanje u Centralnoj banci. RTGS je u principu skuplji od Žiro kilringa i trebao bi se koristi uglavnom za velika plaćanja. sredstva se prenose sa računa te banke na drugu banku. obzirom da koristi sve prednosti SWIFT mreže koja je veoma sigurna. Kada se ova operacija obavi. U praksi Y Copy mode znači. U svijetu je ustaljena praksa da preko RTGS sistema prolazi 10% naloga koji čine 90% vrijednosti i obratno u Žiro kliringu. Takođe je u BiH utvrđen princip da banke mogu sva plaćanja.000. promptno može sredstva odobriti klijentu.

T. Takav nalog se neće izvršiti sve dok banka ne obezbijedi dostatna sredstva na računu. 24 Funkcionisanje RTGS sistema Tok platne poruke u RTGS .onemogućava poravnanje naloga za koje prethono nisu obezbijeđena sredstva.I.F. tj. Grafik br.W. FIN 1 Plaćanje MT019 Pošiljalac 4 Primalac Y Copy Zahtjev za poravnanje MT096 2 Poravnanje odbijeno MT097 3 CAS 297 .00-16. ne postoji mogućnost da bančin račun ode u minus.00 časova. U ovom sistemu. u periodu od 08.plaćanjeodbijeno S. osim subote i nedjelje i prvog i drugog janura i prvog maja. banke mogu slati plaćanja svaki dan.

Putem BPRV-a poravnavaju se svi platni nalozi. postupke za poravnanje klirinških neto pozicija banaka. kao i poravnanje koje učesnici obavljaju za svoje korisnike. Učesnici BPRV-a jesu Centralna banka i poslovne banke koje imaju dozvolu za obavljanje platnog prometa izdatu od nadležne agencije za bankarstvo i otvoren transakcioni račun kod Centralne banke. Centralna banka je odgovorna za funkcionisanje BPRV-a kojim omogućava učesnicima pojedinačno i trenutno poravnanje odobravanjem i zaduživanjem računa za poravnanje kod Centralne banke. Kroz BPRV obezbjeđeno je poravnanje između samih učesnika. upućeni na izvršenje od strane banaka učesnika BPRV-a i Centralne banke. te postupke za poravnanje učesnika BPRV-a u posebnim slučajevima.OPERATIVNA PRAVILA ZA BRUTO PORAVNANJE U REALNOM VREMENU Operativna pravila za bruto poravnanje u realnom vremenu odnose se na uslove pod kojima Centralna banka Bosne i Hercegovine i poslovne banke ulaze u sistem bruto poravnanja u realnom vremenu i napuštaju BPRV. operatora kartičnog poslovanja). praksu i postupke rada BPRV-a. bez obzira na iznos. uslove isključivanja banaka iz BPRV-a. žirokliringa Centralne banke i drugih pravnih lica koji su u funkciji obračunskih agenata (npr. 298 .

popunjeni u skladu sa standardima S. Ako dva ili više platnih naloga imaju isti prioritet.Lista prioriteta platnih naloga uključuje prioritete od 1 do 98. Učesnik je dužan pratiti i provjeravati status proslijeđenih platnih naloga u BPRV. 299 .NAČIN I POSTUPCI PORAVNANJA o Platni nalog Platni nalozi usmjereni u BPRV moraju glasiti na BAM.Platni nalozi će biti izvršeni prema listi prioriteta. Ako učesnik ne navede prioritet podrazumjeva se prioritet 98. Platni nalozi usmjereni u BPRV moraju biti u elektronskoj formi. MT103. a određuje ih sam učesnik. Obavezno je popunjavanje polja 103 u zaglavlju poruke servisnim kodom BAP. o Izvršenje platnog naloga Platni nalozi sa iznosima u okviru pokrića na računu poravnanja učesnika neopozivi su nakon Plaćanje se smatra konačnim u trenutku preknjiženja sredstava na račun za poravnanje učesnika u BPRV-u.-a i važećim odredbama za domaće platne transakcije.W.I.F. izvršavaće se najprije platni nalozi koji su vremenski ranije prispjeli u BPRV. Vrste poruka plaćanja jesu MT102.T. MT202 i MT205.

dužan je vratiti doznačena sredstva: o do kraja radnog vremena. učesnik . Na traženje Centralne banke ili učesnika BPRV-a koji je pogrešno usmjerio platni nalog.primalac će kontaktirati učesnika-pošiljaoca i zahtijevati dopunu podataka ili će platni nalog vratiti učesniku-pošiljaocu što prije. ako sredstva na račun komitentakrajnjeg primaoca. nisu knjižena. Centralna banka može opozvati platni nalog u ime učesnikapošiljaoca u slučaju zastoja platnog prometa iz tehničkih razloga. učesnik koji je primio sredstva na osnovu pogrešno usmjerenog platnog naloga. ako to učesnik propusti ili ako Centralna banka ocijeni potrebnim. Ako učesnik-primalac ne može knjižiti nalog zbog nedovoljnih ili pogrešnih podataka na platnom nalogu. a najkasnije naredni radni dan. ili o odmah po primitku vraćenih sredstava od komitenta na čiji su račun knjižena pogrešno usmjerena sredstva. 300 . kad učesnik-pošiljalac to ne može sam izvršiti. Pogrešno usmjeren platni nalog.o Opoziv platnog naloga Učesnik ili Centralna banka u ime učesnika. može opozvati nalog koji je u redu čekanja za izvršenje.

Centralna banka će.neto dužnika. u skladu sa podnesenim 301 . i u tom vremenu prima platne naloge. Radni dan BPRV-a počinje u 8. na osnovu klirinškog izvještaja provjeriti da li se neto zaduženja mogu izvršiti u BPRV-u preko računa za poravnanje. slanjem klirinškog izvještaja.neto zaduženjima i neto odobrenjima. o Izvršavanje naloga iz kliringa Poravnanje naloga iz kliringa biće izvršeno preko računa za poravnanje učesnika kliringa. Obračunski agent.neto povjerioca. odmah će izvršiti odobrenje računa za poravnanje učesnika BPRV-a . postupaju u skladu sa utvrđenim pravilima. Poravnanje naloga iz međubankarskog kliringa i kartičnog poslovanja. u elektronskoj formi.00 a završava u 16. U slučaju da radni dan BPRV-a iz bilo kog razloga kasni sa početkom rada i u slučaju produženja radnog dana dužeg od jednog (1) sata. koje su utvrđene od strane Centralne banke. Nakon što je Centralna banka zadužila račun za poravnanje učesnika BPRV-a . nedjelje. pravna lica koja su u funkciji obračunskih agenata (npr.o Raspored rada BPRV-a Radni dani BPRV-a su svi radni dani tokom godine od ponedjeljka do petka.00 sati. operatori kartičnog poslovanja) i Centralna banka kao agent za poravnanje BPRV-a. Učesnici u kliringu. i 2. januar i 1. maj. 1. Centralna banka će o tome obavijestiti učesnike na najprikladniji način. obavještava Centralnu banku o pozicijama učesnika . a eventualno i drugi dani koje će u skladu sa propisima i opravdanim razlozima odrediti guverner. nakon obavljenog kliringa. Neradni dani BPRV-a su subote.

Centralna banka će djelovati u skladu sa aktima kojim su regulisana pravila i procedure za žirokliring. Nakon što su obaveze svih neto dužnika poravnate. a u korist računa Centralne banke.neto povjerioca. Prigovor od 302 . Centralna banka zadržava pravo da na račun za poravnanje prebaci sredstva sa računa rezervi učesnika. Centralna banka će obavijestiti učesnike BPRV-a o okončanju poravnanja naloga iz kliringa.neto povjerilaca. Zaduženje učesnika će biti izvršeno odmah po obezbjeđenju sredstava na računu za poravnanje. biće izvršeno izravnim zaduženjem računa za poravnanje učesnika BPRV-a. Izravno zaduženje kod poravnanja obaveza iz ŽK Centralne banke Poravnanje neto obaveza iz žirokliringa Centralne banke.Izravno zaduženje računa poravnanja će biti izvršeno na osnovu klirinškog izvještaja.neto dužnika poravnavaju se izravnim zaduženjem računa za poravnanje. dužan je obezbijediti sredstva odmah po obavještavanju.neto dužnika. iskazane u klirinškom izvještaju. Izravno zaduženje računa za poravnanje učesnika BPRV-a. Poravnanje obaveza i potraživanja iz kliringa smatra se konačnim u trenutku kad je odobren račun za poravnanje učesnika BPRV-a . koji Centralna banka po okončanju kliringa šalje svim učesnicima kliringa. Ako učesnik ne obezbijedi sredstva u ovom roku. Ukoliko učesnik ni na jedan od prethodnih načina nije u stanju obezbijedi sredstva. a najkasnije u roku od 15 minuta. Ako učesnik neto dužnik u trenutku potrebe izravnog zaduženja nema dovoljno sredstava na računu za poravnanje. Obaveze svih učesnika .klirinškim izvještajem. ako je na njegovom računu za poravnanje dovoljno sredstava. Centralna banka će odobriti pojedinačne račune učesnika .neto dužnika će se izvršiti odmah. Centralna banka će prioritetno izvršiti platne naloge iz žirokliringa. Ukoliko u redu za plaćanje sa računa za poravnanje čeka više naloga.

u zavisnosti u kom dijelu BiH se nalaze. 1. Centralna banka je za potrebe Žiro kliringa izgradila potpuno novu bankarsku mrežu u BiH.00.00 časova. na obavezu nastalu u postupku kliringa. Žiro-kliring Bosne i Hercegovine Za razliku od RTGS. u dva ciklusa. zahtijeva povrat sredstava. u 10. ne može zaustaviti izvršenje izravnog zaduženja računa za poravnanje.strane učesnika . do KM 20. kao RTGS. Mostaru i Sarajevu. tek po okončanju poravnanja. dva puta dnevno. ali i neophodnu računarsku i komunikacionu opremu. neto zaduženja ili odobrenja odlaze u RTGS gdje je poravnanje konačno kada se ova salda prenesu sa računa banka koje duguju na račune banaka koje potražuju. Ukoliko se ustanovi da je došlo do nepravilnog zaduženja.00 i 15. bez naknade obezbijedila svim bankama navedene telekomunikacione linije. učesnik ima pravo da. najkvalitetnijim telekomunikacionim linijama su vezane za podklirinške kuće u Banja Luci. ali ne i SWIFT mrežu. za sada. je multilateralni kliring koji se ne odvija u realnom vremenu već. Žiro kliring koristi SWIFT formate poruka. 303 . a ove na Žiro kliring Centar u Centralnoj banci u Sarajevu. Sve komercijalne banke. Važno je istaći da je Centralna banka.4.000. uključujući i sigurnosne elemente. Tada se sva plaćanja između svih učesnika u kliringu poravnaju i samo rezultat tog poravnanja. zbog brzine implementacije i jednoobraznosti sistema. Žiro kliring kao sistem manjih plaćanja.neto dužnika.

u Žiro kliringu postoji likvidnosni problem. odnosno da nakon određenog ciklusa poravnanja neka od banaka nema dostatnih sredstava i da njen račun ode u minus. bez obzira za iznos. Centralna banka komercijalnim bankama u žiro kliringu naplaćuje naknadu fiksno po poruci. Centralna banka je dodatnim zahtjevima i rigiriznom politikom uglavnom obezbijedila sistem od ovakvih slučajeva i oni se u dosadašnjem periodu nisu javljali.25 Funkcionisanje žiro-kliring sistema ŽIRO KLIRING ŠEMA BANKA BANKA KLIRINŠKA KUĆA – PODCENTAR ŽK CENTAR BANKA RTGS CAS 304 . Grafik br.Obzirom da se radi o multilateralnom poravnanju.

te postupke u slučaju kad učesnik u ŽK nije u stanju da ispuni obaveze. Centralna 305 . način i postupke za kliring i poravnanje. Prava i odgovornosti Centralne banke Centralna banka upravlja ŽK-om i obezbjeđuje učesnicima usluge poravnanja platnih naloga po principu multilateralnog kliringa. obaveze i odgovornosti Centralne banke Bosne i Hercegovine) u vezi sa radom žirokliringa uslove za učešće u ŽK.Učesnici ŽK-a su Centralna banka i poslovne banke koje imaju dozvolu za obavljanje platnog prometa izdatu od nadležne agencije za bankarstvo. Centralna banka je odgovorna da poravnanja potraživanja i dugovanja proistekla iz kliringa budu izvršena u skladu sa posebnim aktom Centralne banke kojim je regulisano bruto poravnanje u realnom vremenu. Učesnici su dužni svoje postupke i pravna akta uskladiti sa ovim pravilima ŽK.OPERATIVNA PRAVILA ZA ŽIROKLIRING Operativna pravila za žirokliring odnose se na prava. Centralna banka vrši kontrolu i nadzor postupaka učesnika u ŽKu i njihovu usklađenost sa pravilima i procedurama ŽK-a. kao i otvoren transakcioni račun kod Centralne banke. Centralna banka je odgovorna za dostavljanje Pravila ŽK učesnicima ŽK. prava. Pravila i postupke za ŽK propisuje Centralna banka. obaveze i odgovornosti učesnika ŽK. ŽK i učesnici ŽK-om se omogućava izvršavanje platnih naloga do vrijednosti čiju visinu određuje Upravno vijeće Centralne banke posebnom odlukom.

Centralna banka može ograničiti poravnanje platnih naloga iz ŽK-a među učesnicima. Centralna banka obezbjeđuje dislocirani rezervni sistem ŽK u Banjoj Luci. guvernera ili ovlaštenih službenika Centralne banke obavezujući su za sve učesnike ŽK-a. Sve informacije i podaci smatraju se povjerljivim i kao takvi se moraju tretirati. 306 . a u skladu sa Pravilima ŽK-a. koji raspolaže podacima. ako je to nužno.banka je odgovorna za nadzor i kontrolu evidencija i zapisa učesnika. o u slučaju redovnog mjesečnog izvještavanja poslovnih banaka o broju i vrijednosti transakcija. ovlašten da ih može predočiti organima Centralne banke. koji omogućava neometano i sigurno nastavljanje rada pri vanrednim dešavanjima. da bi se osigurali interesi Centralne banke ili učesnika. te obustaviti rad ŽK-a za duže ili kraće vrijeme. izuzev u slučajevima: o u slučaju da je neophodno informacije i podatke proslijediti ovlaštenim institucijama koje su ovlaštene na osnovu zakonskih propisa. Svi akti Centralne banke koji su vezani za rad ŽK-a doneseni od Upravnog vijeća. o u slučaju da je uposlenik Centralne banke. koje učesnici vode. Centralna banka može ovlastiti revizorsku kuću u cilju obavljanja nadzora i kontrole učesnika. Sva saznanja i informacije kojima raspolažu službenici Centralne banke u okviru svog svakodnevnog obavljanja poslova vezanih za ŽK smatraju se poslovnom tajnom.

Odgovornosti učesnika Svaki učesnik je odgovoran za svoje računarske aplikacije i njihovu usklađenost i povezivost sa ŽK-om. Centralna banka se neće smatrati odgovornom za obustavljanje ili otežano izvršavanje platnih naloga kad je to posljedica poteškoća na mreži. treća strana ili događaj koji se nije mogao predvidjeti ili izbjeći. a u skladu sa odlukom Centralne banke o tarifi. kao i pouzdanost kako ne bi ugrozio ŽK. Svaki učesnik je obavezan podmiriti troškove usluga Centralne banke za učešće u ŽK-u. zaduženjem računa rezervi učesnika kod pripadajuće glavne jedinice. Učesnik je odgovoran za tačno i pravilno prihvatanje autoriziranog platnog naloga koji je dobio od drugog učesnika ŽK-a u toku radnog vremena. 307 . pogrešno izvršenje ili zakašnjelo izvršenje platnog naloga koje je prouzrokovao neki od učesnika. Učesnik je odgovoran za pravilno popunjavanje i usmjeravanje platnih naloga. Centralna banka se neće smatrati odgovornom za neizvršenje. te za autentičnost svih platnih naloga usmjerenih u ŽK. U slučaju poteškoća sa ŽK-om i poravnanjem naloga u sistemu bruto poravnanja u realnom vremenu Centralna banka ima pravo da promijeni radno vrijeme ŽK-a u cilju sigurnog i uspješnog okončanja postupka kliringa i poravnanja.Izvršavanje platnih naloga se zaustavlja ili ograničava u takvim situacijama i Centralna banka se neće smatrati odgovornom za takvo zaustavljanje ili ograničavanje.

Vrste poruka plaćanja jesu MT103.I. Platni nalozi usmjereni u ŽK moraju biti u elektronskoj formi. koja je vlasništvo Centralne banke. u propisanim fajlovima. kao rezultat obračuna svih potraživanja i dugovanja. Učesnik je obavezan snositi troškove održavanja opreme i računarskih programa ustupljenih na korištenje od strane Centralne banke.-a i važećim odredbama za domaće platne transakcije. Platni nalozi primljeni u ŽK su neopozivi. Vraćanje pogrešno doznačenih sredstava. Na traženje Centralne banke ili učesnika ŽK-a koji je pogrešno usmjerio platni nalog. u ciklusu poravnanja za koje je upućen.F. Centralna banka će iskazati neto poziciju svakog učesnika ŽK-a pojedinačno. učesnik koji je primio sredstva na 308 . prethodno iskazanih kroz međusobne obaveze. Poravnanje neto dugovanja i potraživanja učesnika ŽK-a izvršava se putem BPRV-a. MT202 i MT205. popunjeni u skladu sa standardima S. Kliring platnih naloga svih učesnika ŽK-a izvršava se iskazivanjem međusobnih obaveza učesnika. zaštićeni šifrom.W. Poravnanje se smatra okončanim u trenutku kad su prenesena sredstva na račun za poravnanje BPRV-u neto povjerioca. Nalog je primljen u ŽK kad učesnik dobije potvrdu o prihvatanju. Platni nalog će biti izvršen istog dana kad je primljen u ŽK. pravilno i namjenski koristi u skladu sa potrebama za učešće u platnom prometu vezanim za ŽK. Način i postupci kliringa i poravnanja Platni nalozi usmjereni u ŽK moraju glasiti na BAM.T. Prilikom presjeka poravnanja.Učesnik je obavezan da opremu za ŽK. u skladu sa rasporedom rada ŽK-a i u skladu sa Operativnim pravilima BPRV-a.

januar i 1. Prijem i poravnanje platnih naloga izvodiće se kroz etape u određenim vremenskim periodima prema posebno propisanoj odluci. ako sredstva na račun komitenta-krajnjeg primaoca nisu knjižena. ili o odmah po primitku vraćenih sredstava od komitenta na čiji su račun knjižena pogrešno usmjerena sredstva. Neradni dani ŽK-a jesu subote i nedjelje. 1. a eventualno i drugi dani koje će u skladu sa propisima i opravdanim razlozima odrediti guverner. Radni dani ŽK-a tokom godine jesu svi radni dani od ponedjeljka do petka. 309 .osnovu pogrešnog usmjerenog platnog naloga dužan je vratiti doznačena sredstva: o do zadnjeg skupljanja i obrade platnih naloga istog ili najkasnije do prvog skupljanja narednog dana. maj. i 2.

2. vrste obaveze. u tom slučaju se brišu granice između domaćeg i međunarodnog platnog prometa. kao i plaćanje po drugim tekućim poslovima. Pod plaćanjem prema inostranstvu podrazumijeva se plaćanje radi obavljanja vanjskotrgovinskog prometa. MEĐUNARODNI PLATNI PROMET Eurovalutno bankarsto se bavi platnim prometom s inostranstvom. jedini format koji se koristi i za domaći i za platni promet s inostranstvom. iako te dvije kategorije nisu uvijek iste. Pod plaćanjima se podrazumijeva sistem podmirivanja novčanih obaveza između dva subjekta po osnovu obavljenih trgovačkih. privrednih. pa se često stavljaju u istu kategoriju. te zakonske i interne regulative. one se djelimično preklapaju te prepliću u raznim oblicima tehničko operativnih poslova i metoda komunikacije između učesnika u platnoj transakciji (nalogodavac-korisnik) i nosioca platnog prometa (banka nalogodavca i banka korisnika). Naravno. Između dviju kategorija: međunarodno plaćanje i devizno plaćanje često se stavlja znak jednakosti. Ono označava depozitno-kreditne poslove denominirane u svim drugim valutama osim u valuti zemlje sjedišta date banke. banka koristi različite instrumente u zavisnosti od vrste klijenta. uslužnih i drugih aktivnosti. 310 . uključujući usluge. plaćanje dospjelih obaveza po kreditima uzetim u inostranstvu. Prilikom obavljanja servisa plaćanja. S obzirom da je format SWIFT poruke.

kontokorenata – preko kojih se obračunavaju izvršena međunarodna plaćanja. Nerezident – u smislu Zakona o deviznom poslovanju smatra se pravna ili fizička osoba sa stalnim sjedištem odnosno prebivalištem u inostranstvu. Urednim nalogom za izvršenje plaćanja smatra se nalog koji je dat na odgovarajućem obrascu. Banke po osnovi ovlaštenja za obavljanje platnog prometa sa inostranstvom uspostavljaju posebne uzajamne poslovne tj. 55 Rezident – u smislu Zakona o deviznom poslovanju smatra se pravna ili fizička osoba sa stalnim sjedištem odnosno prebivalištem u zemlji. Devizni posao plaćanja u inostranstvo podliježe deviznoj kontroli u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju. jer predstavlja odliv sredstava iz platne bilanse zemlje. plaćanje usmjereno sa rezidentovog ka nerezidentovom računu. koji je popunjen i ovjeren u skladu sa važeći propisima i za čije izvršenje je obezbijeđeno pokriće na računu kijenta.55 Ovakva transakcija mora zadovoljiti minimalne standarde kontrole za međunarodno plaćanje. Korespodentni odnosi sa inozemnom bankom mogu biti direktni na temelju uzajamno otvorenih tekućih računa . Transfer kapitala iz zemlje obavlja se uz uslove propisane Zakonom o deviznom poslovanju. 311 .Transakcije plaćanja u inostranstvo se obavljaju preko poslovnih banaka. korespodentne odnose sa inostranim Bankama sa svrhom besprijekorne realizacije međunarodnih plaćanja. Plaćanje u inostranstvo banke vrše platnim instrumentima na osnovu urednog naloga. Iz navedenog slijedi da je osnovna odlika međunarodnog plaćanja.

U skladu sa zakonskom regulativom rezidenti međusobno svoje dužničko povjerilačke odnose izražavaju putem unutrašnjeg platnog prometa) samo u domaćoj valuti. Pojedine gotovinske transakcije. 312 . su privredni ili pravni subjekt te fizičko lice koje je registriralo poslovanje sa bankom otvarajući odgovarajući račun odnosno potpisujući ugovor o poslovnoj saradnji predočenjem dokumentacije te identifikacije zahtijevane od strane banke u skladu sa internim propisima banke. takođe imaju tretman međunarodnog plaćanja.kao isplata službenog puta u inostranstvo. o Fizičko lice – nerezident. isplata uvezene robe gotovim novcem. Klijenti-subjekti međunarodnog platnog prometa: o Pravno lice – rezident. te važećom zakonskom regulativom. jer predstavljaju odliv efektivnog stranog novca iz zemlje. 2. Učesnici u međunarodnom platnom prometu Učesnici u međunarodnom platnom prometu.Nerezidenti sa svojih računa u bankama slobodno vrše transfere u inostranstvo. klijenti. o Fizičko lice – rezident. o Pravno lice – nerezident.1. dakle sva kontrolna funkcija usklađenosti transakcije sa zakonskom regulativom je do odobrenja nerezidentnog računa. Obim i nivo međunarodnog platnog prometa zavisi od vrste klijenta.

Za rezidente pravna lica ne postoje ograničenja odliva sredstava. i pravna lica i fizička lica sa svojih računa slobodno vrše transfere u inostranstvo. Uslovi i način otvaranja deviznog računa zavise od samih internih procedura u bankama. a analitika zavisi od banke do banke. Osnovi plaćanja predstavljaju trocifreni kod vrste transakcije koja se obavlja u međunarodnom platnom prometu i koristi se za statističke potrebe platnog prometa države. Sama struktura sintetičkih konta je definisana kontnim planom. te je zbog toga precizan izbor osnova platne transakcije (priliva ili odliva) u međunarodnom platnom prometu veoma bitan. usluga ili ostalog.Nerezidenti. 313 .2. a po osnovu izvoza robe. dakle sva kontrolna funkcija usklađenosti transakcije sa zakonskom regulativom je do odobrenja nerezidentnog računa. 2. dok za rezidente fizička lica postoje. Vrste računa i način plaćanja Vrste računa koji se pojavljuju u međunarodnom platnom prometu predstavljaju kompleksnu strukturu u okviru banke. Pod prilivom se podrazumijeva unos sredstava (deviznih ili KM) u državu preko poslovnih banaka po zahtjevu ino nalogodavca ili nerezidenta iz BIH u korist klijenata pravnih ili fizičkih lica rezidenata ili nerezidenata.

Tabela br. 6 314 .

Originalna valuta priliva se procesom obrade doznačava na devizni račun klijenta. MT202. Ova informacija o uplati dolazi putem SWIFT sistema u obliku poruka MT103. Devizni priliv iz inostranstva podrazumijeva da je račun banke u inostranstvu odobren po nalogu stranog pravnog ili fizičkog lica za korisnika u zemlji. MT199. osnovi priliva. On mora sadržavati sledeće: o iznos priliva. deviznog priliva i odliva. transfer u inostranstvo nostro doznakom ili nosto čekom do ograničenog iznosa. SWIFT je znači ulazni dokument za obradu priliva. MT950. banka naplate. Osnovno je klijenta upoznati sa te banke preko kojih se vrše transakcije korespodentnim bankama. a kod veće vrijednosti neophodna je saglasnost Ministarstva finansija. a prema kriterijima: korisnici. o Nalogodavca.Nakon dodjeljivanja deviznog računa klijent se informiše o osnovama servisiranja računa. o datum valute. 315 . MT910. Po prijemu priliva osnovni izvještaj o naplati je obrazac 743. Ovo je potrebno iz razloga da bi klijent mogao dati svom nalogodavcu ispravni instrukciju za priliv deviznih sredstava. To je dokument sa svim pratećim referencama koji je osnovni pokazatelj na osnovu kojeg dolazimo do podataka vezanih za unos devize u zemlju.

56 Ukoliko je u dolazećoj SWIFT poruci naznačena opcija OUR priliv se obrađuje bez umanjenja za iznos provizije. U zavisnosti od opcije vezano za naplatu troškova ili ne. o detalji vezani za troškove po obradi priliva: BEN – opcija znači da bankarske troškove priliva snosi korisnik OUR . o za službeni put. 316 . o za otplatu kredita. o na transakcijski račun.opcija znači da troškove snosi nalogodavac SHA . Po prijemu SWIFT poruke slijedi obrada priliva i slanje obavijesti klijentu za prijem priliva na njegov račun. proviziju ćemo obračunati prema tarifi banke. o prijenos na drugu banku.o banku pokrića i banku korisnika. o naziv korisnika i broj njegovog računa.56 Nakon izvršenja prijema priliva i njegove obrade daljnja uputstva očekujemo od klijenta za raspored deviznog priliva. Sredstva od priliva mogu da se rasporede na slijedeći način: o za ino plaćanja. Dalje slijedi da banka primalac šalje banci pošiljaoca zahtjev za ino proviziju. te se provizija naknadno naplaćuje. o osnov plaćanja.opcija znači da troškove snosi nalogodavac na svojoj strani. a korisnik na svojoj.

Elementi obrasca koje popunjava nalogodavac su: naziv nalogodavca. a dio banka koja prosljeđuje nalog. Potrebna dokumentacija za plaćanje u inostranstvo koju klijent dostavlja banci je: a) obrazac 145057 b) faktura. Faktura ili ugovor je dokument iz kojeg se može utvrditi obaveza plaćanja roba ili usluga. račun banke. Dio ovog obrasca popunjava nalogodavac. korisnik sredstava. valutu.Po prijemu sredstava banka odmah transferiraju ista po nalogu klijenta. Iznos na obrascu 1450 ne smije biti veći od iznosa na fakturi. iznos plaćanja. ugovor c) zahtjev za plaćanje. naziv banke nalogodavca. Instrukcije sa fakture dobavljača se moraju poklapati sa 57 Obrazac 1450 je obrazac za ino plaćanje preko ino banke. 58 Naplata troškova je ista kao i kod priliva samo obrnuto i u zavisnosti koja je opcija BEN ili OUR. te opciju ko snosi troškove (BEN. zemlja iz koje se roba uvozi. SHA opcija je ista i kao kod priliva i kao kod odliva. Ukoliko klijent želi određeni iznos prebaciti na drugu banku. naziv banke. račun korisnika. SWIFT banke tj njen račun i IBAN tj. dužan je nagalisti: iznos. Po navedenim dokumentima se može vršiti plaćanje u cijelom iznosu ili djelimično. 317 . SHA ili OUR)58. pečat i potpis nalogodavca. Po izvršenju naloga banka ovjerava i upisuje datum izvršenja plaćanja. svrhu prebacivanja.

te račun korisnika u kombinaciji sa šiframa banke. Za ispravno ispravno procesuiranje naloga potrebno je: a) IBAN korisnika doznake (Intenational Bank Account Number). Početak svakog IBAN. 318 . b) SWIFT – kod banke kod koje korisnik ima račun.a su početna dva slova zemlje. c) IBAN podrazumijeva određeni broj karaktera zavisno od zemlje do zemlje.instrukcijama na obrascu 1450 i plaćanje se jedino može izvršiti u korist fizičkog ili pravnog lica koje je ispostavilo fakturu. Zahtjev za plaćanje se popunjava momentom predaje naloga za plaćanje pri čemu se daju smjernice obrade naloga: račun pokrića za iznos doznake i iznos provizije.

7 Swift adrese banaka u Bosni i Hercegovini Naziv banke Šifra banke 1 ABS banka dd Sarajevo ABSBBA22XXX 199 2 HVB Central Bank Bosna i Hercegovina BACXBA22XXX 129 3 Bosna Bank International dd Sarajevo BBIBBA22XXX 141 4 BOR banka dd Sarajevo BOIRBA22XXX 82 5 Centralna banka Bosne i Hercegovine CBBSBA22XXX 000 6 LT Gospodarska banka dd Sarajevo GBSABA22XXX 170 7 Investicijska banka Federacije BiH I BBHBA22XXX 195 8 Investiciono-komercijalna banka dd Zenica IKBZBA2XXXX 134 9 Validus banka dd Sarajevo LJBSBA22XXX 137 10 ProCredit Bank dd Sarajevo MEBBBA22XXX 194 11 Privredna banka dd Sarajevo PBSCBA22XXX 101 12 Post banka Sarajevo POBHBA22XXX 187 13 Raiffeisen banka dd BiH RZBABA2SXXX 161 14 NLB Tuzlanska banka dd Tuzla TBTUBA22XXX 132 15 Turkish Ziraat Bank Bosnia dd Sarajevo TZBBBA22XXX 186 Swift adresa 319 .Tabela br.

16 Union banka dd Sarajevo UBKSBA22XXX 102 17 UPI banka dd Sarajevo UPBKBA22XXX 154 18 Vakufska banka dd Sarajevo VAKUBA22XXX 160 19 Volksbank BiH dd VBSABA22XXX 140 20 Komercijalno-investiciona banka dd V. Kladuša KINBBA22XXX 198 21 Hypo Alpe-Adria-Bank dd Mostar HAABBA22XXX 306 22 Una banka dd Bihać PRBBBA2HXXX 183 23 UniCredit Zagrebačka banka dd ZABABA22XXX 338 24 Balkan Investment ad BALVBA22XXX 568 25 Bobar banka ad Bijeljina BATOBA22XXX 565 26 Nova banjalu~ka banka ad Banja Luka BLBABA22XXX 551 27 Hypo Alpe-Adria-Bank ad Banja Luka HAABBA2BXXX 552 28 Nova banka ad Bijeljina NOBIBA22XXX 555 29 NLB Razvojna banka ad RAZBBA22XXX 562 30 Pavlovi} International Bank ad PAVLBA22XXX 554 31 Zepter komerc banka ad Banja Luka ZEKBBA22XXX 567 32 Komercijalna banka ad Banja Luka KOBBBA22XXX 571 320 .

godine 8. Savremena administracija. Guortni. 5. Bankarstvo. internet izdanje. Sarajevo. Bašić Meho. Univerzitetska knjiga. 9. Golić Bajro: Osnove Ekonomije. Beograd.godine. 2000. Beograd. godine 11. Strup: Ekonomija i prosperitetMonetarna stabilnost: Inflatorna monetarna politika daje pogrešne 321 . 2006. Svijet savremene stvarnosti. Bridge Company. Ričard L. godine 2. Zagreb. Đonlagić Dženan: Evropska monetarna unija i Bosna i Hercegovina. John Kenneth Galbraitth. 2005. Pravni fakultet Univeziteta u Sarajevu. godine 12. 2003. godine 10.LITERATURA 1. 2003. Podgorica. Ekonomski fakultet u Sarajevu. Bojan Dimitrije Monetarizam – Teorija i ekonomska politika. 2001. godine 4. 1998. 6. Alijagić Mehmed: Monetarne finansije. 1980. Ekonomski fakultet. M asmedia. Ćirović Milutin. Engels Volfram:. Hadžiahmetović Azra: Ekonomija Evrope. godine. Ćirović Milutin. Beograd. Kapitalizam i njegova kriza-O zlouptrebi novca i bedi finansijskih tržišta. Baltić Saša: Emisija i plasman hartija od vrijednosti. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. Sarajevo.godine 3. Sarajevo 2004. Novac. Zagreb 13. Monetarno – kreditni sistem. Džejms D. Grahman Benjamin: Inteligentni investitor. 7. Ekonomija javnog sektora. Ekonomski fakultet. 1996.

Finansije. Sarajevo 21. Pula 2001. Bankarstvo. Megatrend. Štampa.godine 17. Kordić G. 2002.Monetarna politika. „ Jež“. Megatrend. Split. Sarajevo. 1981. 2004. godine 19.Institut ekonomskih nauka Beograd. Beograd. Roger LeRoy Miller. godine 20. treće izdanje.. 14. FET. Udruženje računovođa i revizora F BiH. Kešetović Izudin: Ekonomska stvarnost Bosne i Hercegovine 1992 – 1998.godine 15. Neum. Savremena administracija. Bankarski menadžment i finansijske usluge. Feri. Privredna štampa. Šokman Antonije. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Mostaru. Efekti transformacije platnog prometa. 2005.:Monetarna politika i središnja banka u aranžmanu valutnog odbora.cjenovne signale i podriva tržišnu privredu. Kešetović Izudin. Mostar. Kešetović Izudin. godine 16. 1999. 1997. Hudgins S. 25. Kapor Predrag. Data status. 24. Beograd 2005. Lukić Radojko: Bankarsko računovodstvo. Novac i bankarski sistem. Beograd.o. Tuzla.. C. Kapor Predrag. godine 22. godine 23. Mate d. Racković Đorđe. 1996. VanHoose: Moderni novac i bankarstvo. Grin. Beograd 2005. Šibenik. godine 18. Zagreb. 27. 26. Logos. godina. Kešetović Izudin: Reforma finansijskog sistema. S. Međunarodne poslovne finansije. Kreso Sead: Novac Bosne i Hercegovine. Gračanica. 1996. Perišin Ivo. Konjhodžić Halid: Monetarna znanost... 2004. Lovrinović Ivan . računovodstvo i revizija.o. 1996. Rose P. prevod. 322 . David D. Komazec Slobodan: Monetarna i finansijska ekonomija. 2001.

godine 34. Zaklan Damir: Bankarstvo u tržišnom makroistemu. 2005. 2003. Stojanov Dragoljub: Međunarodne finansije. Beograd. Masmedia. Tržište novca – teorija i raksa. Ekonomski fakultet. 2002. 2000 godine 30.. Zagreb. Banja Luka 2004. 2000.. Samuelson Paul A. 2003. Mostar. SBM-x. 2007. Fakultet za uslužni biznis. Ristić Života. str. Svjetlost. 1992. Beograd.. Tržište kapitala – teorija i raksa. Novi Sad. godine 37.– Kriza globalnog kapitalizma. godine 40. Vidaković Slobodan: Eksterna revizija finansijskih izvještaja. godine 323 . « Mate» Zagreb. William Nordhaus: Ekonomija –četrnaesto izdanje. Ristić Života. Beograd 2004.28. Univerzitet Džemal Bijedić.571 32. Vujičić Boris: Euro – Evropska monetarna unija i Hrvatska. Živković Aleksandar. Stranjak dr Asim: Monetarne finansije. Stiglitz Joseph E. Fakultet za uslužni biznis. Zagreb. Beograd. Komazec Sobodan – Monetarna ekonomija. Soros G. godine 29. Sarajevo. Rabic. Vidaković Slobodan: Finansijsko izvještavanje. 35.. Beograd 2005.. Ekonomski fakultet „ Džemal Bijedić“ Mostar. 2000. Masmedia. Novi Sad. Ristić Života. Zavod za udžbenike i nastavna sredstav. Etika i novac – eseji. Vujčić Boris: Evropska monetarna unija i Hrvatska. Vilendečić Simeun: Napuštanje sistema valutnog odbora u tranzicionim ekonomijama. Ekonomika javnog sektora. godine 41. prevod. 1979. godine 39. godine 42. godine 38. 2000 godine 31.. Sarajevo 1999 36. godine 33.

Zagreb www. ijf.gov. Ecb.int – Evropska centralna banka 324 .cbbh.www.Centralna banka Bosne i Hercegovine www.hr .ba .Institut za javne finansije.

5 Novčana masa Grafik br.19 Likvidnost komercijalnih banaka u milionima KM u 2006.8 Modeli inflacije Grafik br. i 2007.18 Likvidnost komercijalnih banaka po obračunskim periodima Grafik br.POPIS GRAFIKONA Grafik br.12 Platni bilans finansijski račun u milionima KM Grafik br.22 Vrste platnog prometa Grafik br.10 Phillipsova kriva Grafik br.1 Monetarna funkcija banke Grafik br.6 Grafičko tumačenje inflacije Grafik br.11 Platni bilans (tekući račun) u milionima KM Grafik br.23 Transakcije u platnom prometu 325 .17 Likvidnost komercijalnih banaka po obračunskim periodima Grafik br. godini Grafik br.20 Raspon izmedju aktivnih i pasivnih kamatnih stopa Grafik br.7 Odnos kamatne stope i količine novca u opticaju Grafik br.3 Struktura monetarnih agregata Grafik br.2 Stvaranje kreditnog novca Grafik br.21 Referentne kamatne stope glavnih svjetskih banaka Grafik br.14 Kretanje iznosa ukupnih rezervi banaka u periodu od promjene regulative Grafik br.16 Kretanje M2 i sastavnih komponenti Grafik br.4 Struktura monetarnih agregata i stopa rasta Grafik br.15 Kretanje MO i sastavnih komponenti Grafik br.9 Friedman-Phelps koncept F-krive i adaptivna očekivanja Grafik br.13 Devizne rezerve centralne banke u milionima KM Grafik br.

2 Osnovni makroekonomski indikatori za 2005.Grafik br.6 Šifrarnik osnova Tabela br.1 Mjenica Slika br.1 Monetarni agregati Tabela br.3 Diskontne stope kod pojedinih zemalja Tabela br.5 Kategorije aktive banke Tabela br. godinu Tabela br.2 Depozitni certifikat POPIS TABELA Tabela br.24 Funkcionisanje RTGS sistema Grafik br.7 SWIFT adrese banaka u Bosni i Hercegovini 326 .4 Bilans stanja i uspjeha CB BiH Tabela br.25 Funkcionisanje žiro-kliring sistema POPIS SLIKA Slika br.