Mladen Perini Perini PRIMJENA NC STROJEVA Projektiranje tehnolokih procesa

Projektiranje tehnolo kih procesa

Primjena NC strojeva i specifinosti tehnoloke pripreme za specifi tehnolo NC alatne strojeve

Osnovni cilj kod postavljanja TP stvaranje uvjeta za to veu produktivnost i ve ekonominost kod postizanja traene kvalitete vaan element pri tome je stalnost ekonomi tra va /pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u nainu i uvjetima voenja procesa. na procesa. Takve uvjete najlake postiemo pri automatiziranoj proizvodnji zato danas najlak posti govorimo o sve veem udjelu automatizirane proizvodnje - tendencija. ve danas Dva karakteristina podruja automatizacije proizvodnje: karakteristi podru 1. Automatizacija pri proizvodnji velikih koliina (velika i masovna proizvodnja) koli ostvaruje se danas (i ve dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata i ve konvencionalnih automatskih linija. Karakteristike su pri tome: Alat - vrlo visoka proizvodnost - visoka tonost to 1 okr 1 ciklus - uzak asortiman dijelova/proizvoda - velike koliine u duljem vremenskom periodu koli fizi Ova automatizacija zasnovana je na analognim programima, fizike komponente programima, mehaniki elementi mehani fiksnim u veoj ili manjoj mjeri (krivulje, ablone, programske ve letve...).

Mladen Perini Perini PRIMJENA NC STROJEVA Projektiranje tehnolokih procesa

Projektiranje tehnolo kih procesa

2. Automatizacija pri proizvodnji manjih koliina (srednjeserijska, maloserijska i koli pojedinana proizvodnja) danas se uspjeno izvodi NC strojevima koji se u radu pojedina uspje odlikuju: - tonou konvencionalnih automata to no - proizvodnou blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog proizvodno zbog ega i dalje koristimo konvencionalne automate) - fleksibilnou konvencionalnih univerzalnih strojeva fleksibilno Prije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizacije kod manjih automatizacije koliina. koli Budui da su manje koliine dominirajue po zastupljenosti kaemo da su NC ka Budu koli dominiraju strojevi omoguili podizanje metaloprerade na vii nivo. omogu vi Ne znai da NC strojeve neemo koristiti i pri veim koliinama - koliine, ea zna ne ve koli koli izmjena A B C N ili A B A B

Mladen Perini Perini PRIMJENA NC STROJEVA Projektiranje tehnolokih procesa

Projektiranje tehnolo kih procesa

Osnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. strojeva: strojeva: 1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima - znatno vea proizvodnost ve - vei udio strojnog vremena ts u vremenu operacije, bolje efektivno iskoritenje ve iskori - visoka tonost (stalnost parametara i precizno voenje alata) to (stalnost alata) Prema automatskim konvencionalnim strojevima - nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (ablone) ( - velika fleksibilnost brza promjena programa uz iri spektar mogunosti mogu strojeva (ako npr. koliine ili este izmjene) koli Prisutni i nedostaci: - obavezno planiranje rada (TP) do u detalje bez obzira na koliinu koli - veliki investicijski trokovi (vea cijena radnog sata (ve tro neautom.konv.opremi posebno) - vei zahtjevi prema osoblju u pripremi i odravanju odr ve

2.

prema

Prednosti izraenije zato stalan i sve bri razvoj i zastupljenost NC-opreme izra br NC-

Mladen Perini Perini PRIMJENA NC STROJEVA Projektiranje tehnolokih procesa

Projektiranje tehnolo kih procesa

Kapaciteti fleksibilne automatizacije: automatizacije: kolicina

NC-strojevi 1 postupak NCNC obradni centri vie postupaka vi fleks. proizvodne elije samostalne ili u sklopu linija FPS fleksibilne proizvodne linije

TL FL FPS FC NC AS vrste

Danas iroko podruje NC strojeva temeljeno je podru na NC sustavima upravljanja koji daje bitna obiljeja NC stroja mogunosti pri koritenju. obilje mogu kori Mnogo NC strojeva s razliitim sustavima razli upravljanja

Mladen Perini Perini PRIMJENA NC STROJEVA Projektiranje tehnolokih procesa

Projektiranje tehnolo kih procesa

Klasifikacija NC sustava (kod razliitih kapaciteta temelj na NC upravljanju) razli Prema raznim kriterijima ukazuju na odreene specifinosti sa stanovita specifi stanovi pripreme i koritenja. kori Klasifikacija prema slijedeim kriterijima: slijede a) prema vrsti upravljanja (kretanja alata) b) prema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementalno) inkrementalno) c) prema strukturi upravljaa (upravljake jedinice NC ili CNC) upravlja (upravlja

ad a) vana karakteristika NC sustava: automatsko voenje alata u va sustava: automatsko radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2D, 3D) 2

Vrste upravljanja

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

VRSTE UPRAVLJANJA Vrste upravljanja govore o mogunostima numeriki upravljanog mogu numeri obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. Postoje tri vrste upravljanja: upravljanje toka-po-toka ili pozicioniranje, to ka- po- to upravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje) i konturno upravljanje,

Vrste upravljanja
Shematski prikaz
brzo u radnom posmaku

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Vrsta upravljanja
y y2 y1
y

Rad alata

Primjeri koritenja Buenje, tokasto zavarivanje, zakivanje Paralelno tokarenje, glodanje,pla meno rezanje Sloeno tok., glodanje, aut. rezanje

CT PT x1
// staze

Poziciono tokasto

Samo u poziciji bez interpolacije ne tokom promjene polo.

x

x2

Linijsko

sporo kretanje u posmaku ili brzo x

y CT PT kruna int. x

Rezanje u toku kretanja // sa stazama

Konturno

Rezanje u toku kretanja

Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostale ostale dvije vrste upravljanja vie ne znae gotovo nikakve utede u cijeni vi zna u upravljakog raunala, a nose vrlo velika ogranienja. upravlja ra ograni

Poziciono upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Upravljanje toka-po-toka ili pozicioniranje to ka- po- to Osnovna znaajka: ova vrsta upravljanja omoguuje zna omogu samo tono postizanje zadane pozicije. Ne postoji to mogunost upravljanja posminim gibanjem. Zadano mogu posmi gibanje se ostvaruje najveom moguom posminom najve mogu posmi brzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alata i izratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadani izratka. poloaj. U poecima NC upravljanja to gibanje se izvodilo u polo po izvodi smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skici oznaeno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvija ozna istodobno u obje osi (pod kutem od 45), pa kad se 45 postigne traena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje se tra nastavi u smjeru druge osi (na skici oznaeno kao b). ozna

Poziciono upravljanje
Y a b T2 b a

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

T1

T3 X

Obzirom da se ovim upravljanjem ne moe ostvariti upravljanje posminim mo posmi gibanjem, primjena mu je ograniena na postupke kod kojih je radno gibanje ograni upravljano nekim drugim nainom (elektrinim, hidraulikim ili pneumatskim na (elektri hidrauli elementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masovnoj proizvodnji, a masovnoj moe se nai na strojevima za buenje, zakivanje, tokasto zavarivanje, probijanje i mo na bu to sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.

Linijsko upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)

Osnovna znaajka: postoji mogunost upravljanja posminim gibanjem, ali zna mogu posmi pod uvjetom da se posmino gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. To posmi znai da je rezultirajua brzina posminog gibanja jednaka ili brzini posminog zna rezultiraju posmi posmi gibanja u smjeru osi X, ili brzini posminog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu. posmi Ne postoji mogunost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedju mogu dvije osi, ali postoji mogunost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog mogu gibanja izmedju dvije osi. Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod builica, jednostavnih builica glodalica, bu bu jednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Danas se uglavnom Danas ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.

Linijsko upravljanje
Y vf = vfy vf = vfx

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

vf = vfx vf = vfy vf = vfx

vf = vfy

vf = vfx ili vf = vfy Nije mogue realizirati vf = f(vfx, vfy).

Konturno upravljanje
Konturno (krivuljno) upravljanje
Y vfy vfx vf

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

v v v v f = v fx + v fy

Ova vrsta upravljanja omoguuje kontrolirano posmino gibanje, istodobno i sinkronizirano omogu posmi izmedju dvije ili vie numeriki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja u vi numeri upravljanja ravnini, tj kad je rezultirajua brzina posminog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina rezultiraju posmi posminih gibanja u smjeru osi X i Y. Na primjeru konturnog upravljanja se uoava da je posmi uo bit numerikog upravljanja, upravljanje posminom brzinom. Stoga se pravom numeri posmi pravom numerikom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogue upravljanje posminom numeri mogu posmi brzinom. Ako je u nekoj osi mogue samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska brzinom. mogu os. Ako se nekim gibanjem ne moe upravljati ni posmino, ni pozicijski, onda takvo mo posmi gibanje ne predstavlja numeriku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod numeri tokarilica, glodalica i sl. Premda se za takvo gibanje moe programirati bilo koji broj okretaja sl. mo (esto i decimalnim brojevima), takva rotacija ne predstavlja numeriku os, sve dok se ista ne takva numeri moe upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ili odredjenom posminom mo posmi brzinom.

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono, konturno upravljanje sinkrono, se dijeli i oznaava kao u tablici. Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno ozna tablici. upravljanje, premda su danas vrlo esti tokarski obradni centri (TOC) s veim brojem ve osi (X, Z, C, ...) i sa sloenijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica i OC se koriste slo 3D i sloenija konturna upravljanja. Sve vie su zastupljeni strojevi s 5D konturnim slo vi upravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s vie od 5D konturnim upravljanjem vi su vrlo rijetki.

Konturno upravljanje
Oznaka 2D 2 Broj istodobnih, sinkronih osi

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Napomena

21/2 D 3D 4D

2 (izbor ravnine obrade) 3 4

kod strojeva (najee glodalica) koji imaju (naj vie NC osi, ali se samo po dvije mogu vi upravljati istodobno i sinkrono

najee tri translacijske i jednu rotacijsku naj najee tri translacijske i dvije rotacijske osi. naj Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi za prihvat alata, na stolu za stezanje izradaka ili izradaka jedna os na glavi, a jedna na stolu kod svih strojeva s vie od 5 istodobnih, vi sinkronih osi, prisutan je problem programiranja, jer standardni programski sustavi za NC strojeve ne podravaju podr programiranja za vie od 5D k.u. vi 5D

5D

6D i vie vi

6 i vie vi

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Vertikalna glodalica

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

3-osni TOC

4-osni TOC

5-osni TOC

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Tokarski obradni centar

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Vertikalni obradni centar

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Horizontalni obradni centar

Konturno upravljanje

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Tokarenje

eono, indeksirano i eono, ndeksirano simultano glodanje na imultano 3-osnom TOC-u TOC-

Konturno upravljanje
eono, indeksirano i eono, ndeksirano simultano glodanje na imultano 4-osnom TOC-u TOC-

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

eono, indeksirano i eono, ndeksirano simultano glodanje na imultano 5-osnom TOC-u TOC-

Metode programiranja geometrije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

ad b) Kod apsolutnog NC-sustava sve naredbe kretanja odnose se na NCjednu referentnu toku, koja je poetak koord. sustava stroja, a naziva se to po nul-tokom (stroja) nul- to y 1 2 0
y1 y2 x0 y0 x1 x2 x

Kod inkrementalnog sustava referentna toka svakog novog kretanja je to zavrna toka prethodnog kretanja zavr to y 3
- geom.veliina putanja alata geom.veli - nain def. ciljne toke odreenog na to kretanja - metodi programiranja geometrijskih veliina prilagoen je i upravljaki veli upravlja sustav NC stroja
CT1 1 y1 y0 PT1 0 x0 x1 y2

2
x2 CT2 x

- lancano kotiranje

Mladen Perini Perini Metode programiranja geometrije Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Iz naina upravljanja kretanjem: na Prednosti apsolutnog sustava (kod runog programiranja): ru

- mogunost nastavljanja rada u mogu programskom bloku u kojem je dolo do prekida rada (lom alata, ...) do - laka izmjena puta alata u lak programu

2
y y'

1
x' x

2'

S druge strane kod inkrementalnog sustava:

- alat nije mogue vratiti runo na mogu ru sekvencu u kojoj je dolo do do prekida program treba startati od poetka po - obimnije izmjene u geometrijskom dijelu programa kod korekcija programa
y

4 2
2' y 3' x2' x3' x

y 2'

Mladen Perini Perini Metode programiranja geometrije Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Prednosti inkrementalnog sustava:

- kod runog programiranja laka kontrola programa (xi i yi = 0 jer ru lak ( PT=KT) zatvorena putanja
PT KT

- lake programiranje kod forma koje se ponavljaju lak

Veina modernih sustava ima mogunost programiranja apsolutno i Ve mogu inkrementalno = koriste se prednosti oba sustava

NC i CNC sustav
ad c) Susreemo dva sustava NC upravljanja Susre

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- NC sustavi (stroj+upravljaka jedinica sa dijelom za obradu podataka i (stroj+upravlja upravljakim krugovima - oienja) upravlja - CNC sustavi (stroj+upravljaka jedinica na bazi raunala). Manje (stroj+upravlja ra hardvera,vea fleksibilnost hardvera,ve - Naini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlike u NC Na razlike programu nema. - Najee se NC-program prenosi na nosilac programa koji slui za unos u Naj NCslu upravljaku jedinicu stroja (buene trake, magnetne trake). Naini unosa upravlja (bu Na razliiti! razli Kod NC-strojeva uitavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kod NCsvakog komada! Program iz blokova informacija jedan blok jedna aktivnost Nosilac programa
uitavanje izvrenje Blokovi informacija

Kod CNC strojeva uitavanje se vri samo 1x i to cijeli program odjednom vr program se memorira. Greke uitavanja se svode na najmanju moguu mjeru Gre u mogu

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Jedna od bitnih karakteristika voenja procesa na NC-stroju je automatsko voenje NCalata koje mora biti tono odreeno i opisano u NC programu opis putanje alata to Osnovni preduvjet za opis kretanja i voenje na NC stroju je postojanje postojanje koordinatnog sustava i karakteristinih toaka u okviru stroja i radnog karakteristi to prostora. prostora. U osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni sustav sa osima X, Y, Z sustav i poklapa se sa glavnim klizaima stroja. kliza Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu), a konstrukcije adresu), strojeva esto zahtjevaju da u jednom smjeru ima vie moguih gibanja, u smjeru vi mogu pravocrtnih osi postoje osi kojima se oznaavaju dopunska gibanja. ozna

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

glavne pravocrtne osi su obiljeene slovima obilje X, Y i Z glavne rotacijske osi su obiljeene slovima glavne obilje A, B i C dopunske pravocrtne osi su obiljeene obilje slovima: slovima: o U (dopunska os u smjeru osi X); X); o V (dopunska os u smjeru osi Y); Y); o W (dopunska os u smjeru osi Z)
Y B

Orjentacija koordinatnog sustava zapoinje od zapo Z - osi. Z os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osi vretena. Pozitivan smjer ide od radnog komada prema alatu (kod tokarskog stroja od glavnog vretena prema konjiu). konji X os je glavna os i koritena je kad god je to kori mogue u ravnini kretanja predmeta /nosaa mogu /nosa alata Poloaj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava i Polo poloaja osi Z i X. polo Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju se pravilom desne ruke.

U A W Z C X

Koordinatni sustav kod NC strojeva

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat ili radni komad. Ako se kree alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerom kre odgovarajue osi (+X, +Y, +Z) odgovaraju Ukoliko se kree radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i oznaava kre ozna se (+X, +Y, +Z) (+X +Y +Z

Program uvijek pretpostavlja da e se alat kretati prema radnom komadu

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

+X

-Z -X +Z

Tokarilica

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Y+ Z+ X-

X+ ZY-

Horizontalni obradni centar

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Z+ Y+ XYZX+

Vertikalni obradni centar

Koordinatni sustav

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Z+ Y+ XYZX+

Vertikalna glodalica Gentry izvedbe Gentry

Karakteristine toke Karakteristi to

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke nul-toke ili referentne toke. Slijede grafiki simboli i slovne oznake nul-toaka, od kojih nul- to to Slijede grafi simboli nul- to su najee u primjeni prve tri: nul-toka stroja, referentna toka i nul-toka izratka. naj nul- to to nul- to izratka.

M nul-toka stroja; ishodite koordinatnog sustava stroja; poloaj je utvren nul- to ishodi polo utvren u fazi projektiranja stroja, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora stroja, (nedostupna je); (sva interna preraunavanja u UR rade se u odnosu na nul-toku stroja) prera nul- to R referentna toka stroja; ishodite mjernog sustava stroja; poloaj joj je to ishodi polo odredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnom prostoru radnom (dostupna je); obavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavima slui da bi se svaki put prije poetka rada provjerila ispravnost mjernog slu po sustava stroja navoenjem toke T u referentnu toku R runim komandama to to ru ili atumatski sam stroj

nul- to izratka nul- to ka); ishodi W nul-toka izratka (programska nul-toka); ishodite koordinatnog sustava izratka; njen poloaj odredjuje programer-tehnolog; isti izradak moe programerizradak mo izratka; polo imati vie nul-toaka vi nul- to

Karakteristine toke Karakteristi to

T P referentna toka nosaa alata to nosa nul-toka alata nul- to (vrh otrice alata)

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

N referentna toka gnijezda to alata E referentna toka na drau to dr alata

Kod postavljenog alata N=E

A toka pozicioniranja izratka to izratka

Karakteristine toke Karakteristi to

R T
XNT L

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

L, D karakteristine veliine karakteristi veli alata

XMR

N E
D

x M

8 7 6 5

1 4 3

ZNT

XMT = XWP + L + XNT ZMT = ZWP + D + ZNT Na temelju podataka u NC programu, upravljaka jedinica upravlja sama kreira korespodentne pozicije toke T, ijim to kretanjem upravlja

XMT

XWP

W
2

z
ZWP

ZMW ZMT

ZMR

XMR, ZMR XNT, ZNT

konstante stroja u memoriji raunala ra

XWP, ZWP programirane veliine prema putanji alata veli XMW, ZMW poloaj 0 toke izratka prema 0 toki polo to to stroja

Karakteristine toke Karakteristi to

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Karakteristine toke Karakteristi to

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Primjer rasporeda nul-toke i referentnih toaka kod glodanja nul- to to

NC - program i njegova struktura

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Upravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomou pripremljenog programa na pomo osnovi brojeva poznato je kao numeriko upravljanje. numeri Treba istaknuti da za svaki dio (svaku operaciju na odreenom dijelu) izrauje se (svaku dijelu) izrauje poseban NC program primjenjiv na odreenom stroju. stroju. to je NC program? To je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnoloki proces jedne (tehnolo operacije TP izraen u odreenom obliku). U njemu su date sve informacije izra obliku). (naredbe) za rad stroja pri obradi odreenog dijela u redosljedu izvoenja pojedinih aktivnosti. One su pripremljene u alfanumerikom obliku prema odreenim alfanumeri pravilima. Pri tom se koristi odreen sistem kodiranja informacija (geometrijskih i tehnolokih) tehnolo potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju. Pravila su najee bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data u naj uputama za programiranje uz stroj. u pravilu ima puno zajednikog, ali ima i zajedni specifinosti. specifi Ustvari program e biti razumljiv za odreeni stroj njegovu upravljaku jedinicu, upravlja budui postoje este (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranja budu zajedniki. pojedine informacije e biti krivo proitane! zajedni pro

NC - program i njegova struktura

Kad govorimo o strukturi NC programa:

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Najopenitije, NC program je skup programskih rijei i reenica (reenice = Najop rije re (re blokovi informacija sekvence programa)
PROGRAM

% N5 T1 N10 G0 X0 Z100. . N10 G0 X0 Z100. N10 ili G0 ili X0 ili Z100.

BLOK (NAREDBA) RIJE

Programska reenica je skup re programskih rijei koji se dri u rije dr kodiranom obliku (sve informacije za izvrenje neke odreene radnje izvr (aktivnosti), npr.: - duljina hoda alata - brzina rezanja (broj okretaja) - posmak - alat - hlaenje - smjer rotacije vretena Prema tome, sadri sve potrebne sadr geometrijske i tehnoloke podatke u tehnolo obliku informacija/naredbi (na temelju detaljne razrade procesa!)

ADRESA

NUMERIKI PODATAK

Struktura programa za NC stroj u rije adresnom formatu rije

NC - program i njegova struktura

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrtu, a definiraju se nacrtu, na osnovi razraenog tehnolokog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnoloki tehnolo tehnolo podaci. Zavisno od slinosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), reenica sadri vie ili sli re sadr vi manje informacija. Nosilac jedne informacije /naredbe je programska rije. rije Informacija o koordinati ciljne toke to pri kretanju u smjeru osi X
Adresa: znaajka zna informacije slovo predznak po potrebi brojana vrijednost, broj vrijednost, razliite duine razli du

Karakter: 1.Periodike vanost samo u reenici 1.Periodi va re 2.Modalne vanost do opoziva zamijene drugom istovrsnom rijei 2.Modalne va rije 3.Rezistentne u okviru modalnih aktiviraju se u trenutku ukljuivanja stroja 3.Rezistentne uklju

NC - program i njegova struktura

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriki podaci), za gradnju (numeri programa se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedea znaenja: slijede zna

a) znak % - poetak programa po

Za program se takoer moe rei da se sastoji od: mo re - znaka za poetak programa po - niza blokova - i kraja programa.

b) znak : - znak za glavni blok (naredbu) programa c) znakovi ( i ) - znakovi za poetak i kraj komentara po d) znak / - znak za uvjetno izvoenje bloka
Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjee se koriste, a jedan broj tih znakova koriste, generira samo upravljako raunalo. upravlja ra

NC - program i njegova struktura

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Adrese kod programiranja NC strojeva

Adresa A
V, Q Y B

Znaenje Zna rotacija oko osi X rotacija oko osi Y rotacija oko osi Z korekcija alata dopunska adresa posmak uvjeti puta dopunska adresa interpolacijski parametar za os X interpolacijski parametar za os Y interpolacijski parametar za os Z podprogrami pomone funkcije pomo

B C D E
P, U A X

F G H I J K L M

W, R Z

NC - program i njegova struktura

Adresa N P Q R S T U V W X Y Z broj bloka dopunsko gibanje u smjeru osi X dopunsko gibanje u smjeru osi Y dopunsko gibanje u smjeru osi Z broj okretaja ili brzina obrade alat dopunsko gibanje u smjeru osi X dopunsko gibanje u smjeru osi Y dopunsko gibanje u smjeru osi Z Znaenje Zna

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

U geometrijske informacije spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z i U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K. U tehnoloke informacije spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretaja tehnolo vretena S, oznaka alata T, pomone funkcije M i korekcija alata D. pomo

Opa struktura programske reenice Op re

Reenica - Blok Re
Broj reenice N Uvjeti puta G Koordinate X,Y,Z U,V,W A,B,C P,Q,R Interpolacijski parametri I,J,K Posmak F Brzina/ br. ok. S

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

esto se ne pie pi Alat T Dopunske funkcije M,D Kraj LF

Tehniko Tehni program. inform.

Geometrijske informacije

Tehnoloke informacije Tehnolo

Tehn. prog. inf.

Pretkodirane informacije (ifrirane), ( zavrno kodirane na nosiocu informacija zavr (traka) pomou odgovarajueg kodnog pomo odgovaraju sustava Svaki blok zapoinje rednim brojem. zapo Pojedine naredbe imaju vanost do opoziva (npr. va smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedine samo u reenici u kojoj su unesene re Neke se aktiviraju ukljuenjem stroja, a druge uklju unosom u program.

8 7 0 1 o 2 o 9 A B o o

6 o o o o

5 4 3 2 1 o o o o o o o o o 00001100 o 10001101 01001101 o 10011100 o 10000010 01000010 00011011

X o o

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Rije s adresom G ili G-funkcije Rije GG funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za koordinatne osi i interpolacione parametre ine geometrijski dio bloka. Format zadavanja G-funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, Gto znai da na rapolaganju stoji 100 G-funkcija. zna G(dananja upravljaka raunala nude 3 dekadska mjesta) (dana upravlja ra

Modalne G-funkcije dijele se u slijedee skupine: Gslijede Skupina a - vrste interpolacije Skupina c - izbor ravnine obrade Skupina d - kompenzacija polumjera vrha alata Skupina f - pomaci nul-toke nul- to Skupina e - radni ciklusi Skupina j - unoenje dimenzija apsolutno ili inkrementalno uno Skupina k - definiranje posmaka Skupina l - definiranje broja okretaja Skupina m - mjerni sustav

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Skupina a
G0 ili G00

- vrste interpolacije
pozicioniranje (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu; izvodi se najveom posminom brzinom; ne smije biti najve posmi kontakta alata i izratka) pravocrtno (linearno) gibanje u radom hodu (izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili posminom brzinom) posmi kruno gibanje (u radnom hodu) kru u smjeru kazaljke na satu kruno gibanje (u radnom hodu) kru u smjeru obrnutom kazaljki sata obrada navoja

G1 ili G01 G2 ili G02 G3 ili G03 G33

G funkcije
Primjer za funkcije G0 i G1

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

N030 G00 X100 Y070 LF N040 G01 X140 Y040 LF

- brzi hod iz 1 u 2 - radni hod 2 u 3

y
70 40

2 = CT 3 1 PT
100 140

G funkcije
Primjer za funkcije G2 i G3

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Ukoliko se kretanje vri po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K. vr Brojana vrijednost oznaava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poetnu Broj ozna po toku. to

N100 G02 X60 Y30 I30 J-10 F200 LF J(ili R i kut C + I, J, K) prolazne C koordinate
y PT
J-10 Y30

G02

r CT x

I30

X60

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Skupina c

- izbor ravnine obrade

Funkcije iz ove skupine ne uzrokuju gibanje alata, ve samo deklariraju ravninu u uz ve kojoj e se vriti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod ukljuenja stroja je aktivna vr uklju jedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedee funkcije: slijede
G17 G18 G19 izbor radne ravnine XY izbor radne ravnine XZ izbor radne ravnine YZ

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Skupina d

- kompenzacija polumjera alata

Tokarenje

toka ija putanja se to programira kod runog program. ru tokarenja

G40 - ponitenje kompenzacije alata poni G41 - kompenzacija alata lijeva lijeva G42 - kompenzacija alata desna desna

Za koritenje ovih naredbi potrebna je definicija kori polumjera alata i njegova orijentacija u bazi podataka alata.

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Kod tokarenja vrh alata nije iljak zato putanja alata nije jednaka konturi dijela. Automatsko ili runo zato definiramo ru putanju centra radijusa

r D

0 L

5
c = 17

5
f = 37

1. 2.

Grubo tokarenje bez korekcije Kont. tokarenje s korekcijom

G funkcije
Skupina d - kompenzacija polumjera alata

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Glodanje

Putanja alata se razlikuje od konture dijela putanja simetrale glodala ekvidistantna linija udaljena za veliinu veli radijusa glodala od konture dijela

Naredbama G41 i G42 alat se odmie u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje odmi zadane NC naredbom, za veliinu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), veli gledajui u smjeru gibanja alata. gledaju Kod primjene runog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacija ru kompenzacija polumjera vrha alata su vrlo znaajne. Oslobadjaju programera zamornog raunanja zna ra korigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremeno zahtijevaju pozornost kod primjene. Stoga je preporuljivo da se prije primjene, paljivo proui (u uputama za preporu pa prou programiranje) nain programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije. na

Mladen Perini Perini PRIMJENA NC STROJEVA Projektiranje tehnolokih procesa

Projektiranje tehnolo kih procesa

G43 - kompenzacija sa zaustavljanjem prije konture (kompenzacija do) do G44 - kompenzacija sa zaustavljanjem iza konture (kompenzacija preko) preko

alat kratak

alat dugaak

G44
korekcija (-)

traena dubina korekcija (+)

G43

G funkcije
Skupina f - memorirani pomaci nul-toke

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Ovom skupinom omogueno je memoriranje vie nul-toaka za isti izradak. Skupinu ine slijedee
G53 G54 . . . G59 ponitenje pomaka nul-toke

memorirani pomaci nul-toke

G funkcije
Skupina e - radni ciklusi

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Ciklusi su skupine pojedinanih naredbi (podprogrami) pohranjene u memoriji pojedina upravljakog raunala. Obino se koriste za obradu esto ponavljajuih dijelova upravlja ra Obi ponavljaju kontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ciklusi se mogu ciklusi programirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcija kojima se funkcija definiraju ciklusi ine obino ciklusi buenja i ciklusi glodanja. obi bu Osnovne znaajke funkcija kojima se definiraju ciklusi: zna modalnog su karaktera aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom, to ovisi o upravljakom upravlja raunalu) ra funkcijom G79 definira se i poetna toka ciklusa po to ako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dep", utor) ("d postavljen pod kutem u odnosu na os X, mogue je definiranje kuta mogu

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Blok u kojem se definira ciklus ima slijedee elemente: slijede odredjenu G-funkciju Gdopunske geometrijske rijei rije tehnoloke rijei tehnolo rije Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja: glodanje "depova" G87 "d glodanje utora G88 glodanje krunih utora G89 kru

G funkcije
- Glodanje depova G87 epova

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F... S... T... M... F...
Z K B x
tehnoloki podaci tehnolo dubina obrade J=1 istosmjerno J=-1 protusmjerno J=irina obrade u % promjera glodala polumjer zaobljenja sigurnosno odstojanje dubina depa d dimenzije depa d

J = 1 J = -1

G funkcije
- Glodanje utora G88 utora
z

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T... M... T...
tehnoloki podaci tehnolo dubina obrade J=1 istosmjerno J=-1 protusmjerno J=sigurnosno odstojanje dubina utora

dimenzije utora

J = 1 J = -1

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu depova epova

y 0 5 15 0 12 0 12 80
5 r1

8 75 150

75

80

138 150

G funkcije
Plan obrade:
Operacija 1 Opis Obrada okvira i obrada depa Broj alata 1

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Opis alata Glodalo za utore 20mm

Podaci o alatu:
Broj 1 Opis Glodalo za utore Materijal HSS Promjer t. 20 Promjer s. Brzina 80 Br. okr. 1250 Posmak 300

G funkcije
Program:
%PM N900100 N5 G55 N10 G18 S1250 T1 M66 N15 G0 X-12 Y-5 Z-12 F500 M3 XY- ZN20 G43 N25 G1 Z12 N30 G41 X138 N35 Z138 N40 X12 N45 Z-12 N50 G40 N55 G0 Y5 N60 G87 X80 Y80 Z-5 B5 R15 I75 K4 ZN65 G79 X75 Z75 F400 M3 N70 Y125 M30

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- broj programa - nul-toka nul- to - ravnina obrade i poziv alata - poetna toka za glodanje okvira po to - korekcija do do - pravocrtna interpolacija - kompenzacija polumjera alata

- ukidanje kompenzacija - dizanje alata iznad obratka dizanje - definicija ciklusa - poziv ciklusa i pozicioniranje

G funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu depova G87, utora G88 i d krunih utora G89 kru
y 0 5 15 0 150 140 115
r6

x 50 115 140

6 60

30

40 O 4

117,5

50

25

50 25

40 10 0 12 Z

40 O 4

5 30

x 70 113,3

G funkcije
Plan obrade:
Operacija 1 2 Opis Obrada okvira i obrada depa Obrada 1 utora i 2 kruna utora Broj alata 1 4

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Opis alata Glodalo za utore 20mm Glodalo za utore 10 mm

Podaci o alatu:
Broj 1 2 Opis Glodalo za utore Glodalo za utore Materijal HSS HSS Promjer t. 20 10 Promjer s. Brzina 80 50 Br. okr. 1250 1600 Posmak 300 100

G funkcije
Program:
%PM N900200 N5 G55 N10 G18 S1250 T1 M66 N15 G0 X-15 Y-5 Z15 F500 M3 XYN20 G43 N25 G1 X10 N30 G41 Z-140 ZN35 X140 N40 Z-10 N45 X-15 N50 G40 N55 G0 Y2 N60 G88 X75 Y25 Z-5 B2 J1 K5 ZN65 G79 X50 Z-25 B1=30 ZN70 G0 Y125 N75 S1600 T4 M66 N80 F100 M3 N85 G87 X60 Y30 Z-6 B2 I75 K3 R6 ZN90 G78 X50 Y0 Z-115 ZN95 G89 Z-4 B2 I75 K4 R20 ZN100 G79 X35 Y0 Z-40 ZN105 G79 X115 Z-117,5 ZN120 Y125 M30

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- broj programa - nul-toka nul- to - ravnina obrade i poziv alata - poetna toka za glodanje okvira po to - korekcija do do - pravocrtna interpolacija - kompenzacija polumjera alata

- ukidanje kompenzacija - dizanje alata iznad obratka dizanje - definicija ciklusa - poziv ciklusa i pozicioniranje - izmjena alata - definicija ciklusa glodanja depa epa - poziv ciklusa i pozicioniranje - definicija ciklusa krunog utora kru - poziv ciklusa i definiranje - poziv ciklusa i definiranje

G funkcije
- Ciklusi buenja G81 bu

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Potprogrami dijelovi programa koji se esto ponavljaju adresa L Mogunost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za izvoenje Mogu izvoenje tipskih obrada kinematika koja se ponavlja ali s primjenom razliitih dimenzija razli

N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000 N120 X200 Y300 : N150 G80 Z300

+z 300 200 polazna ravnina referentna ravnina R2

150

R3

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Parametarski oblik R naredbe

R20 veliina koraka veli R21 poetna vrijednost X po R22 poetna vrijednost Z po R23 broj praznih prolaza R24 dubina korjena zuba R25 dodatak zavrni rez. zavr R26 zalet (2 3 koraka) R27 izlaz R28 broj prolaza R29 kut navoja R31 zavrni X zavr R32 zavrni Z zavr - Narezivanje navoja

W
N200 N210 N220 N220 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08 R20=6 R21=80 R22=380 R24=-2 R26=12 R27=6 R24=R28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJE RIJE L97 potprogram za narez G00 X... Z..... M09

G funkcije
Skupina j

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- zadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalno

G90 G91

apsolutno inkrementalno

U jednom programu nije ogranien broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto. ograni Kad se funkcije G91 prijedje na funkciju G90, nul-toka se uvijek vraa na isto fu nul- to vra mjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kod ulanano kotiranih ulan izradaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je to se gledajui koordinate gibanja izradaka. gledaju alata ne zna apsolutni poloaj alata, to je posebno nezgodno kod obrada kod kojih polo se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.).

G funkcije
Skupina k
G94 G95

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

- zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)

- posmina brzina; mm/min; glodalice posmi - posmak; m/okr; tokarilice

Skupina l
G96 G97

- zadavanje broja okretaja

- stalna brzina rezanja; n#konst.; n=vc /(D); tokarenje n# /(D - stalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navoja

Skupina m - sustav mjera

G70 G71 inch inch mm mm

M funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

Rije s adresom M ili M-funkcije Rije M funkcijama se definiraju pomone funkcije. To su prekidake funkcije, pomo funkcije. prekida funkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne optereuju upravljako optere upravlja raunalo (kao G funkcije). Format zadavanja M-funkcija je slovo, ra adresa, M i dva dekadska mjesta, to znai da na rapolaganju stoji 100 zna M-funkcija.

M funkcije

Mladen Perini Perini Projektiranje tehnolokih procesa tehnolo

M - funkcije
M0 bezuvjetno zaustavljanje programa M1 uvjetno zaustavljanje programa M2 - naredba zavretak glavnog programa i povratak na poetak zavr povratak po M3 rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satu M4 rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu M5 zaustavljanje rotacije glavnog vretena M6 naredba za izmjenu alata M8 ukljuivanje SHIP-a (emulzije) uklju SHIPM9 iskljuivanje SHIP-a (emulzije) isklju SHIPM19 - orjentirano (pod odreenim kutem) zaustavljanje glavnoga vretena kutem) M30 - naredba zavretak glavnog programa zavr M66 automatska izmjena izradaka