RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki; 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki

lana

1 vre ica mljevenog cimeta, odnosno 2-4 dkg;

Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome), te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem, da smjesa nebi primala vlagu iz okoline.

Uzimati jednu veliku licu, svako jutro, nata te, sa 2 dcl soka ili mlijeka.

SIMPTOMI SR ANOG UDARA: Va na napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici). Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar tijekom sna, nisu se vi e probudili. Bol u eljusti mo e vas probuditi iz vrstog sna. Budite pa ljivi i svjesni toga. to vi e znamo, imamo vi e ansi za pre ivljavanje

Nije tu!

LIJEK - PIJTE VODU NA PRAZAN ELUDAC U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nova " moderna oboljenja - priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti: glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaju srca, epilepsija, masno a u krvi, bronhitis, astma, TB, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis, dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualani poreme aji, bolesti uha, grla i nosa. METODA LIJE ENJA 1. im se probudite ujutro, prije nego operete zube, popijte 4 x 160 ml (640ml) a a vode 2. operite zube i usnu upljinu i nemojte jesti ni piti ni ta narednih 45 minuta 3. nakon 45 min. mo ete normalno jesti i piti 4. nakon 15 min. (koliko je trajao va doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ni ta narednih 2 sata. 5. oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 4 a e vode odmah na po etku (dok se ne priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom pove avati koli inu vode

dok ne dosegnu te 4 a e vode. 6. ova metoda izlije it e bolesne i a zdravi e u ivati jo ve e zdravlje KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI: 1. visoki krvni tlak - 30 dana 2. gastritis - 10 dana 3. dijabetes - 30 dana 4. zatvor - 10 dana 5. rak - 180 dana 6. TB - 90 dana 7. oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od drugog tjedna nadalje, dnevno. Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim to ete e e i i mokriti. Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog ivota, a ne samo dok lije imo bolest. Pijete vodu i ostanite aktivni. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj tijekom jela ... ne hladnu vodu. Mo da je vrijeme da

usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela. Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu. Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih apsorbiraju br e nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (o tetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu i voditi do raka. Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela.

KAKO PREPOZNATI MO DANI UDAR (KAP) PROCITAJTE I ZAPAMTITE:

Ponekad je vrlo tesko prepoznati simptome mozdanog udara. Zrtva mozdanog napada moze zaista imati ozbiljna ostecenja mozga, ako osobe, koje su u blizini, ne prepoznaju simptome ovakvog napada. Dakle, doktori kazu ± da bismo mogli prepoznati ovakav napad, potrebno je da uciniti 4 jednostavna koraka:

- Zamolite osobu, da se nasmije. (ako ne moze = oduzetost) - Zamolite osobu, da kaze sasvim jednostavnu recenicu, kao na primjer: ÄDanas je jako lijepo vrijeme."

- Zamolite osobu, da podigne obje ruke iznad glave.

- Zamolite osobu, da pokaze (isplazi) jezik. Ako jezik stoji nepravilno ili nepravilno Ävisi", - to je znak mozdanog udara. Ako osoba ima probleme sa bilo cim gore spomenutim, pozovite o d m a h hitnu pomoc i telefonom opisite simptome koje osoba ima.

Nije tu!

BILJKA " UVARKU A" - narodni lijek za upalu uha ! Zeljastu biljku koja se nalazila u starim erpama na krovima upa ili sjenika, koju nije trebalo njegovati, ve je i bez zemlje rasla i odr vala se u ivoti, na i preci su koristili pri upalama srednjeg uha. Listi pun teku ine, jednostavno se iscijedio u uho i bol je nakon kratkog vremana prestajala. Dana nji lije nici osporavaju primjenu ove metode lije enja, ali nisu u stanju objasniti blagotvorno djelovanje istisnute teku ine.

UGANU E SKO NOG ZGLOBA ! Prilikom uganu a sko nog zgloba, danasnji ortopedi, odmah stavljaju nogu u longetu i odre uju nekoliko dana mirovanja, pri tome vam daju neko sredstvo za umirenje bolova i to je to. Kako su to rje avali u ranije vrijeme ? Ote eni zglob se prvo obilno nama e svinjskom masti, te se nakom toga omota sa platnenim zavojem od lana, koji je prethodno natopljen u rakiju. Zavoj nesmije biti pretjerano zategnut, ve je potrebno, svakih pola sata otpu tati zavoj i ponovno mastiti zglob, a i natopiti zavoj s svje om rakijom. Takav oblog treba dr ati dok oteklina ne po ne spadati - oko dva dana. ( ovisno o tome koliko su stradali ligamenti zgloba - mozda i du e)

LIJEK ZA BRONHITIS ! Sastojci: - 50 g mu ke bokvice ± (trputac) - 20 g koprive - 5 - 7 oraha - 30 g cme eg e era - 1/2 kilograma meda

Priprema: 50 grama listova bokvice ± (trputca) o i enih i opranih kao i 20 grama listova koprive zajedno sa 5-7 natu enih oraha - dovoljno da se samo malo otvore, te. da ne budu oguljeni od ljuske, staviti u 1 litru vode. Nakon 30 minuta vrenja na tednjaku pustiti da se malo ohladi - ne skroz, procijediti teku inu kroz rje u cjediljku zatim dodati 30 grama sme eg e era i 1/2 kilograma meda ± (nije va no koje vrste). Dobro promije ati dok se nije sve ohladilo, kad se dobije ka asti oblik. Zatim staviti u teglu i spremiti na tamno i hladno mjesto. Ostaviti da odstoji 24 sata, nakon ega je pripravak spreman za kori tenje. Doziranje: Doziranje za odrasle: Jedna supena lica ujutro i nave e. Doziranje za djecu: Jedna kafena li ica ujutro i nave e.

UPALA GRLA - ANGINA !! Svi smo bili vi e ili manje trve upale grla - angine, koja nas je izlu ivala i bila vrlo neugodna, to zbog bolova, a to i zbog ote anog govora ili pjevanja - promuklosti. Tada smo pili ajeve i razne pastile, te se utopljavali i zamatali vrat, te na kraju kod te ih oblika pili antibiotike. TOTALNO POGRE NO! Uzro nici angine su bakterije cocusi, koji su osjetljivi na niske temperature i kako ste i sami primjetili uvijek vam je bilo te e odmah nakon ustajanja iz kreveta, jer se "bratija" tokom no i namno ila. Lijek je jednostavan i APSOLUTNO pouzdan. HLADNA VODA !! Svako jutro prije pranja zuba ili paralelno, ako mo ete zube prati u hladnoj vodi - grgljajte istu hladnu vodu nekoliko puta ( bar tri), i to svako jutro. Na taj na in ete potamaniti bakterije u grlu, i osloboditi svoje krajnike muke koja vas je tla ila niz godina. Pobolj anje ete osjetiti ve nakon prvog puta primjene ove metode.

BJELANJAK PROTIV JE MENCA ( MI KA)

Ako vam se desi da vam se u oku pojavi je menac - mi ak, razbijte svje e koko ije jaje. Sadr aj iskoristite po volji ili stavite u neku olju da ga iskoristite kasnije jer vam ne e trebati za lijek. Za lijek vam je potrebno ono to ostaje na kori Ako bolje pogledate vidje ete da je na kori ostao po mali bazen sa obe strane ispunjen teku inom. To je tako e bjelanjak i to je ljekovito. Ma ite o i tim bjelanjkom svaki put kada se stari namaz sasu i ili kada se sjetite u toku dana.Svakog dana koristite novo jaje,a zatim ga stavite u fri ider u poklopljenoj olji da se ne skori.

Posebno je korisno kod djece kojoj se esto javljaju takve promene. Kapi,masti....na kraju ak i operacija su metode zvani ne medicine. Tek nakon saznanja za ovaj lijek odmah posegnem za udotvorim jajetom i gotovo. to se prije po ne sa mazanjem to br e i pro e (1-2 dana),ako traje ve neko vreme potrebno je vi e dana,ali budite uporni. Sigurno e pomo i

OPEKLINE - Ljiljanovo ulje

Sino sam pravila pomfrit i ovako spretna kakva ve jesam u kuhinji opr im se vrelim uljem od pomfrita.Odmah sam namazala ljiljanovim uljem i za nepovjerovat da danas na ruci se vidi samo mala ta kica...nije me ni peklo,ni boljelo nakon sto sam namazala uljem(kako ina e opekotina pe e)nema ni plika...vec sam bila ula za ljiljanovo ulje,al evo i uvjerila sam se da ba poma e kad su opekotine u pitanju I samo jo da dodam,ljetos je moja beba esto imala ojed ispod pelena...nijedna krema nije pomogla kao ljiljanovo ulje koje bi ko u pomladilo preko no i...a bilo je stra no jer se ba ranice pravile na pojedinim mjestima . (Preneseno sa foruma Ljekovito bilje)

Nije tu!

I AK (sikavica) - anti-kancerogeno djelovanje

Nedavno su znanstvenici prikazali anti-kancerogeni u inak silibinina, glavnog biolo kog aktivnog sastojka i ka. iroko rasprostranjen kao narodni lijek za jetrene bolesti, i ak je siguran i dobro se podnosi te titi jetru od o te enja izazvanih lijekovima ili alkoholom. Silibinin je visoko pro i eno mlijeko i ka s definiranom kemijskom strukturom i molekularnom te inom. Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu.

Studiju je proveo Dr. Ke-Qin Hu i njegov istra iva ki tim na Irvine, Kalifornijskom Univerzitetu. Dr. Hu je iskusan istra iva i znanstvenik te lije nik hepatolog. Objavio je vi e od 70 znanstvenih lanaka u razli itim profesionalnim medicinskim asopisima. Mnoge od njegovih znanstvenih publikacija fokusirane su na virusni hepatitis B i C, cirozu i rak jetre, to je zna ajno pridonijelo boljem razumijevanju uobi ajenih jetrenih bolesti. Otkri e Dr. Hu i njegovih kolega o anti-kancerogenom u inku silibina objavljeno je u Svjetskom gastroenterolo kom asopisu. Istra iva i su otkrili posredovanje silibilina u anti-kancerogenom u inku tako to (1) smanjuje razmno avanje kancerogenih stanica i ciklus razvijanja stanica; (2) pobolj ava programiranu smrt stanica raka; (3) mijenja kromatin strukturu stanica raka.

originalni lanak mo ete pro itati ovdje. Izmije ajte 4 ice meda. Kombinacija meda i cimeta. a poma e i kod nekih tipova karcinoma (znasnsveno dokazano). Namaz meda i cimeta na kri ki kruha za doru ak drasti no smanjujete mogu nost sr anog udara. koja se nanosi 5 . Kombinacija meda i cimeta rje ava sve probleme u trbuhu.Rezultati njihovih istra ivanja pokazuju da se silibinin mo e koristiti kao prevencija razvoja raka jetre koji je jedan on najra irenijih u svijetu.koji se sastoji od 1 dcl vode u koji je umije an sok jednog limuna i tri lice meda . Pola lice meda u a i vode.dobitna kombinacija za zdravlje Smatra se da med i cimet u kombinaciji mogu izlije iti gotovo sve. Dvije lice cimeta razmu ene u mlakoj vodi s jednom li icom vode pouzdano uni tavaju bacile u mjehuru. pretjerane vjetrove. ako se nama e na ko u. Pijte po ¼ alice 3 ± 4 puta .15 minuta prije pranja kose. te kod gluho e. Rezultati su tako er naveli na razmi ljanje o mogu nosti testiranja drugih biljnih nadopuna za mogu e lije enje raka. uklju uju i rje avanje problema s debljinom (dvije lice meda prije spavanja pospje uju mr avljenje). Topla voda s dvije lice meda i li icom cimeta mo e izlije iti i kroni ni artritis. pa ete uni titi pri ti e u korijenu. Problem gubitka kose rije it ete kremom napravljenom od toplog maslinovog ulja. Izvor www. Nije tu! MED I CIMET . lice meda i li ice cimeta. uklanja bol. a redovita uporaba meda smanjuje mogu nost obolijevanja od gripe. a i bilo koji tip ko nih infekcija.trenutno uklanja umor. kolesterola (dvije lice meda i tri li ice cimeta u prahu izmije anog u alici mo e u 2 sata smanjiti razinu kolesterola u krvi za 10%). Svakodnevna uporaba meda i cimeta podi e imunitet i titi tijelo od bakterija i virusnih napada. nama ite njom pri ti e prije spavanje i operite ujutro toplom vodom. 1 licu cimeta i tri alice vode te skuhajte kao aj. Stari narodni lijek ka e da napitak . uklanja bol nakon ugriza kukaca. sa sasvim malo cimeta. U zemljama Dalekog Istoga ene koje ne mogu zanijeti i trebaju oja ati maternicu znaju stolje ima da pola li ice cimeta i jednu li icu meda treba namazati na desni vi e puta tijekom dana tako da se izmije a sa slinom i u e u tijelo. pa ak i ir na elucu. Od tri lice meda i jedne li ice cimeta napravite kremu. podi e vitalnost.medicalnewstoday. Med pomije an s cimetom rije it e problem kroni nog ka lja i za epljenih sinusa. ujutro. i to bez ikakvih nuspojava. lo zadah.com. Melem od li ice cimeta i pet li ica meda. Znanstvenici su ustanovili da med ima razli ite vitamine i eljezo u velikim koli inama. namazan na bolni zub.

iscjelitelja i ³ udotvoraca´. I ne samo nju. stolje a svoju enu oboljelu od raka prsiju izlije io pivskim kvascem. Pa se rabe razne tehnike disanja. U toj sam istra iva koj fazi uo za banjolu kog travara Nazifa kojem nitko nije znao prezime. ali se govorkalo da se kolovao u Kairu i narodnim lijekovima znao iscijeliti ponekog pacijenta oboljelog od raka. U igri su i energetske akre koje su stekle enormnu popularnost i na Zapadu. Jedna mi je ena upotpunila saznanja o tome to je koristio stari bosanski he im koji je o ito zapravo . ali e poslije ta namirnica postati zanimljiva onima koji se bave malignim bolestima. radikalnom i enju organizma i namirnicama koje sadr e antitumorske tvari. Tu i tamo se sre e kakav alkemijski recept. nabasao sam na neobi nu tvrdnju bavarskog pivara koji je krajem 19.dnevno i ostat ete mladi i vitalni. jest u tome to na Istoku uvijek nalazimo odre enu metafizi ku pozadinu u razmi ljanju o ravnote i unutar ljudskog organizma. bakreni PRIRODA LIJE I RAK . a tako i raka. jo nekoliko drugih ena. nije iz zapisa jasno. Dok sam kao student e ljao stare njema ke medicinske zapise koji su tu i tamo znali sadr avati anegdotalni opis kakvog izlje enja od raka. posebice u takozvanoj spagiri koj medicini. gdje se danas koriste na najbesmislenije mogu e na ine. kako sam opisuje. ali na ao sam samo njegova sina koji nije pokazivao nikakvo zanimanje za znanja svoga pokojnog oca. Zabilje eni su slu ajevi izlje enja od raka. Samo je napomenuo da se sje a da je stari kod lije enja karcinoma koristio gubu s drveta. ali uspjesi su povremeni. postoje akupunkturni meridijani kojima struji energija chi koja se u Japanu zove ki. a stopa rasta karcinoma se ne smanjuje PI E DRAGO PLE KO Razlika izme u isto nih i zapadnih tradicionalnih i prirodnih medicina u borbi protiv najte ih bolesti. nego. polo aji tijela i ubadanje iglama kako bi se toj zapravo nikada jasno izmjerenoj energiji pomoglo da se vrati u ravnote u. Na koji se to na in odvijalo. ali se sve uglavnom vrti oko ljekovitog bilja. raznih varijanti radikalnog i enja organizma i namirnica koje sadr e antitumorske tvari. Taj se slo eni misti ni koncept vulgarizira do krajnjih granica kroz usta raznoraznih samozvanih vidovnjaka. Lijek od gube s drveta Svega toga u staroj zapadnja koj tradicionalnoj medicini nema. Prema kineskoj tradiciji. Potegao sam do Banje Luke. a njezin je pandan u Indiji prana koja struji kanali ima koje tamo zovu nadi.ali kako kad i kako kome ! Zapadna alternativna medicina temelji se uglavnom na ljekovitom bilju.

Travar joj je dao tzv. kupus. Svojevrsno je uzbu enje donijela pri a jednog avanturista koji je proveo nekoliko godina me u preostalim amazonskim plemenima ljudo dera koji rijetko dolaze u dodir s vanjskim svijetom. kazala mi je. Argument je da je ono nu no dok majka doji dijete. stopa rasta karcinoma se ne smanjuje. U ranoj fazi entuzijazma sedamdesetih godina pro log stolje a. nerijetko u tim istim namirnicama. javlja se podosta tvrdnji o izlje enju te kih malignih bolesti prirodnim putem. za pretpostaviti je da je mogu e tuma enje naglog olak anja tegoba diureti no djelovanje ove kombinacije kojom se iz abdomena istjerala znatna koli ina nagomilane teku ine. ovjek se oporavio. Hit postaje i likopen iz raj ice pa u popularnoj literaturi nalazimo optimisti an podatak da svakodnevnim jedenjem salate od raj ice smanjujemo rizik od pojavljivanja raka za itavih 60 posto. primjerice. Razvija se itav nutricionisti ki pokret koji sotonizira sve oblike ivotinjskih masno a. John McDougall. s druge se po inje prepoznavati spojeve koji ga lije e. Tek e se pomnijim istra ivanjima prehrambenih namirnica do i do saznanja da brokula mo e utjecati na rak prsiju kod ena i prostate kod mu karaca. s gotovo svakodnevnim iznena enjima. u staroindijskoj tradiciji gotovo bo anska teku ina. stresu i zaga enju okoli a. Bilo kako bilo. Oko te se problematike osobito anga iraju oni koji vjeruju da u prirodi postoji odgovor za svaku bolest. malignih ireva i raka na povr ini ko e primjenom jakog aja od cvijeta nevena. sla e se ve ina eksperata. ovakove su ideje ipak bile izraz svojevrsnog narodnog genija. a raste vrtoglavo i zanimanje za homeopatske proizvode na bazi imele koji se apliciraju potko nim injekcijama i. Njezin je suprug patio od zadnjeg stadija raka gu tera e i jako se mu io. U . Ipak. a uz to mu je kuhala aj od listova iste biljke. soja. Ra omon oko toga kako se prehranom za tititi od raka jo traje. ali i remisije nekih oblika leukemije primjenom biljnih smjesa koje su sadr avale listove imele. stolisnik i neke druge ljekovite biljke. Problem je u genetskom naslije u. dolazi na udar. kako se tada moglo uti. ak izlje enja. Prah osu ene stabljike zovu ³ma ja kand a´.koristio recepture iz Sadikovi eva klasi nog priru nika za travare koji je objavljen jo 1928. tvrde i da su one uzrokom raka u velikom broju slu ajeva. postaje otrov za organizam! Na tome najvi e inzistira ameri ki nutricionist dr. upu uju na to da postoji potencijalno jako djelovanje dijelova biljke iz Ju ne Amerike na neke oblike tumora na mozgu. I dok s jedne strane imamo fazu u kojoj gotovo u svakoj namirnici poneko pronalazi tvar koja izaziva rak. a latinsko mu je ime Uncaria tomentosa. na taj na in poti u imunitet. jabuke postaju prepoznati kao hrana koja sadr i supstancije koje ubijaju stanice raka. I zelena salata. a poslije. µMa ja kand a¶ U Europu i SAD postupno nadiru i znanja ju noameri kih herbalista pa ozbiljna istra ivanja. Dakako. crni korijen gaveza koji je kuhala u mlijeku dok se nije zgusnulo. Iz tih vremena datiraju opisi pobolj anja. bolovi su se znatno smanjili i umro je relativno mirno. godine. kako ka u neki. I mlijeko. cvjeta a. Film ³Medicine Man´ (³Vra ´) sa Seanom Conneryjem u naslovnoj ulozi podsje a na mogu e neotkrivene mo i biljaka Amazone koje se nemilosrdno uni tava zbog profita.

a prete a je dana nje farmacije. Njezina imenjakinja. Lista argumenata u korist ove terapije je podulja. osim gro a. Ka u da su rezultati obe avaju i. Kako se pri a odvija jo 1920. U djelotvornost sam se lanenog ulja u nekim situacijama uvjerio i sam. pretjerani sukobi izme u farmaceutskih kompanija i slu bene medicine s jedne i pokonika (kvalitetnog) prirodnog lije enja nisu inspirirani toliko principima koliko interesima. laneno ulje koje se smatra najstarijom opisanom prehrambenom namirnicom. Naime. razumljiva je poruga kolega. godine. ali. Nekolicina je mla ih medicinara zaklju ila da bi se proizvodnja u nih boja i posebice antitumorske izlu evine pankretina mogla potaknuti uklanjanjem toksina iz jetre. slu bena je medicina ignorira u potpunosti. koja smatra da rak nastaje jer vrsta nametnika u crijevima ljudi lu i jedan organski spoj fosfora koji blokira imunosustav. Ljekovito crno gro e U posljednjih nekoliko desetlje a alternativnu scenu borbe protiv raka zaljuljalo je nekoliko pojedinaca koji su ponudili razne sustave tretmana. Nije uzimala nikakvu drugu slatku hranu. crna tvar u ko ici gro a koja ima dokazano jako antitumorsko djelovanje. Kada je dr. dr. ljekovitog bilja. ali i drugih te kih bolesti. uvode i u terapiju karcinoma. Paracelsusa smatramo ocem iatrokemije. Johanna Budwig. a organizam se oporavlja. I opisala svoja 102 slu aja navodnog potpunog izlje enja. 1927. koju koriste jo u Sumeru. to zapravo zna i da bi lijekovi trebali biti neka vrsta koncentriranog prirodnog materijala pa se od njih o ekuje i ve a djelotvornost. A tako mo da i pomo i onima oboljelima od raka. zahvaljuju i neurednosti zbog koje se plijesan uvukla me u njegove uzorke bakterija. dakako. bila crna ri a. poslu av i nekog plemenskog vra a. Kapi ubijaju nametnika. Aspirin iz vrbe Mo da su za etnici primarne zdravstvene za tite u Europi Benediktinci koji su stanovnike Francuske u ili da u uglovima vrtova sade ljekovito bilje i tako si sami poma u u vremenima kriza. imala je jo vi e uspjeha. usprkos povremenim uspjesima koje je imala u lije enju nekih oblika raka. Zanimljiva je pri a ju noafri ke lije nice dr.svoje dvije knjige tvrdi da je rak me u tim grupama posve nepoznata bolest. Dakle. crnim gro em. dobar dio lijekova je i dobiven iz prirodnog materijala. Danas se vjeruje da do remisije tumora mo e dovesti resveratrol. Nije jasno je li to zbog izoliranosti od civilizacijskih okova ili ne eg drugog. malo tko znao da su 3000 godina ranije nesvjesno isto to koristili u Indiji kada su rane tretirali pau inom. koljaka i ivotinjskih izlu evina. tvrdila je u svoje dvije knjige Clarkeova. ako je vjerovati jednoj od silnih statistika vezanih uz karcinome. Johanne Brandt koja je oboljela od raka eluca i sama se izlije ila. Naime. godine otkrio penicilin. discipline koja se bavila ljekovitim biljem. I jedan od prvih efikasnih lijekova protiv visokog . ali kao nova nada je i ova pri a dobro do la. Alexander Fleming. da znatan broj ena oboljelih od raka prsiju ima otprije uklonjenu u . kora drve a. a glavna joj je prehrana. Kao i kombinaciju kapi dr. a nerijetko su pobolj anja nastupala i poslije osobitog na ina i enja jetre. Hulde Clarke. netko je uo io.

vezivno tkivo i limfne ile. Omega-6 i Omega-9 dolaze nam iz lanenog ulja koje kao lijek bilje e jo u Sumeru prije 6000 godina. Povr ina plu a pokrivena je unutarnjim listom serozene membrane. Veliki u inak pri zaustavljanju napredovanja raka plu a kao i drugih vrsta raka ima kaktus Aloe Vera. submukoza koja sadr ava brojne lijezde i limfoidne vori e. uveni Omega-3. posebice aktinomicin D. To su: unutarnji sloj koji sadr ava mnogobrojni cilindri ni epitel s trepetljikama. suhi ka alj. Pleura jo sadr ava ivce. Razlog tome je klini ka slika koja je ista i kod drugih plu nih bolesti (brzo umaranje. Pri lije enju ove bolesti veliku ulogu ima i podizanje imuniteta bolesnika koje je mogu e uporabom . Lijevo krilo ima samo dva re nja. kamptotecin. malaksalost i dr. koji se nastavlja na vanjski list pleure to obla e unutarnju stijenku prsnog ko a. I sna ni antibiotici i antitumorski agensi grupe aktinomicina. Krv zasi ena kisikom vra a se plu nim venama u srce u lijevu pretklijetku. i mi i ni sloj s vanjskim vezivnim tkivom.). tako da ve ina bolesnika dolazi do lije nika s ve metastaziranim rakom ili obuhva enim cijelim plu nim krilom i bronhijama tako da operativni zahvat vi e nije mogu . Bronhalne arterije granaju se kao i du nice u plu nim re njevima. Stijenku bronha ine tri sloja. Svako plu no krilo sadr ava du nice ili bronhe koji se postupno dijele i njihovi ogranci zavr avaju u plu nim re nji ima. Otkrivanje raka plu a Rak plu a se uglavnom otkriva vrlo kasno. Vrlo sna an citostatik Taxol u krajnjoj je liniji vezan uz stablo tise. pleure. a medicinski preparat. Venska krv iz desnog dijela srca dospije u plu a putem plu ih arterija. gornji. srednji i donji. no no znojenje. uz jedno kalifornijsko drvo. a desno ima tri re nja. Izvor: Slobodna dalmacija BILJEM protiv RAKA PLU A Plu a su polukoni ni organi u prsnom ko u.tlaka. Tako nastaje dvostruka vre a u kojoj se nalaze plu a. nazo ni su u crvoto inama. Uzroci raka plu a su uglavnom one i enja zraka. rezerpin. a ako uzimate vrbovu koru uzeli ste ne to vrlo sli no aspirinu. Lije enje raka plu a ovisi u kojemu se stadiju nalazi bolest. odijeljeni s nekoliko organa koji ine sredoprsje ili medijastium. koji je u inkovit isklju ivo svje . Plu a opskrbljuju krvlju bronhalne arterije koje potje u iz prsnog dijela aorte. dobijen je iz korijena jedne orijentalne biljke. pu enje i zra enje. gornji i donji.

Izvor: Forum Narod za narod . mente.ljekovitim biljem poput suru ice. Valja voditi brigu o razvodnjavanju i izbacivanju sekreta iz zdravog dijela plu a i bronhija. velike kon are. rudbekije ili odre enim ajnim mje avinama prilago enim organizmu. ajne mje avine kod raka plu a Mje avina 1 ‡ velika kon ara ‡ suru ica poljska ‡ vrbica ‡ plu njak ‡ menta pipirita ‡ mati njak ‡ jelenji jezik Mje avina 2 ‡ barska metvica ‡ trputac ‡ stolisnik ‡ bijeli sljez ‡ oman korijen ‡ gorka ki ica ‡ lopuh Mje avina 3 ‡ suru ica planinska ‡ kiselica ‡ gospina trava ‡ podbjel ‡ trava iva ‡ velika kon ara Napomena: Od svake biljke uzeti po jednu ju natu licu. Za primjer dajem nekoliko svojih bla ih ajnih mje avina (pogledati dolje u okviru). Postoji i dobar dio prirodnih antibiotika koji su isto tako u inkoviti u ajnim mje avinama kod lije enja raka plu a.

a prejako e anje do otvorenih ranica i infekcija. bakterije ne uzrokuju prhut. nemedicinski ampon mo e kontrolirati problem. po nite s onima protiv prhuti. "Prhut naj e e izaziva pretjerano izlu ivanje masno e tjemena".. Dnevno amponiranje s blagim aponom razrje enom u jednakoj koli ini destilirane vode mo e kontrolirati izlu ivanje masti bez nadra ivanja tjemena.. Na alost. dolazi do neravnote e. Frizeri poru uju da je prhutanje naj e i problem tjemena s kojim se susre u. ovale. Ignoriranje e dovesti do nakupljanja ljuski. i nastaje prhut. Po nite blago esto i blagi. lak e ete kontrolitrati prhut". elite li dakle problem suzbiti u korijenu. to e e perete kosu. Prhut je zapravo tip ko ne bolesti s klini kim nazivom Seborrhea capitos ili pretjerana proizvodnja sebuma. ka e dermatologinja Patricia Farris. ili skra eno P. Suprotno popularnoj teoriji. i iako bakterije mogu pogor ati situaciju. to mo e dovesti do svrbe a i e anja. znajte da niste sami. klini ka asistentica na Tulane University School of Medicine. profesorica na University of Minnesota Medical School u Minneapolisu. . kod sve vi e ljudi. obja njava njujor ki specijalist za njegu kose Philip Kingsley.NEUGODNA PRHUT U KOSI ! Ako vas to imalo tje i. amponi protiv prhuti klasificiraju se na osnovi aktivnih sastojaka. Ova gljivica prirodno ivi na na oj ko i tijekom cijelog na eg ivota i uglavnom ne uzrokuje problem. dermatologije Maria Hordinsky. A onda krenite estoko Ako uobi ajeni amponi ne rje avaju stvar. A dermatolozi potvr uju da prhut stvara problem kod gotovo 87 posto osoba. esto amponiranje! Stru njaci se u ovom apsolutno sla u: Kosu perite esto. poslu ajte savjet stru njaka. prhut nikako ne treba ignorirati". poru uje dr. Ne ignorirajte " to god poduzeli. koji djeluju na razli ite na ine. svaki dan. "Op enito gledaju i. ako je potrebno. Ve ina dermatologa sla e se da je uzrok prhuti povezan s malju nom glivicom Pityrosporum ovale.

"Operite kosu amponom na bazi katrana i ostavite 5 ili 10 minuta kako bi katran imao vremena djelovati. California College of Medicine. Jeffrey Herten. na mokru kosu stavite kapu za plivanje. Tako ete pomo i u uklanjanju nakupina ljuski. to mo e dovesti do razvoja rana koje su gore od same prhuti. izmjenjujte ga s obi nim amponom". nastavite ga koristiti". ko u tjemena dobro je nje no masirati jagodicama p rstiju. prvo na amponirajte glavu. Prije nego mislite krenuti iz kade. dermatologinja iz New York Cityja i klini ka instruktorica na New York University Medical Centeru. "Za vrlo problemati ne slu ajeve preporu am ampone na bazi katrana". Umasirajte Dok amponirate kosu. smatra da amponi sa selenium sulfideom ili cink pyrithioneom djeluju najbr e." Ne budite pre estoki "Ako je ampon koji ste izabrali pre estok za svakodnevnu upotrebu. Promjena ampona? "Ako ste na li ampon koji djeluje. Farris. Ipak ne grebite po glavi. Nakon amponiranja. poru uje dr. amponirajte dva puta "Uvijek amponirajte dva puta". pa se ona lak e spere. dok oni na bazi katrana usporavaju rast stanica. Oni sa salicylic acidom i sumporom omek avaju prhut. im stanete pod tu . Kapa to se ti e boljeg djelovanja ampona. Svijetloj kosi mo e dati sme i preljev. pa je marku dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. Ipak. Naime. ometaju i brzinu stvaranja novih stanica tjemena. prof. Ostavite na glavi sve dok traje tu iranje. imajte na umu da se ko a mo e navi i na sastojke ampona. ka e dr. Diana Bihova. oprez! Imate li plavu ili sijedu kosu. ve ina ljudi ampone protiv prhuti ispire prebrzo. Ostavite sat vremena. dobro razmislite prije upotrebe ampona na bazi katrana. Plavu e. dermatologije na University of California.Dr. temeljito isperote kosu i krenite na brzo drugo amponiranje i ispiranje. pa isperite. dr. ka e dermatolog Howard Donsky. Oni s antibakterijskim supstancijama uni tavaju bakterije tjemena i smanjuju mogu nost infekcije. ka e R. prof. Bihova ima jo temeljitiji pristup. . Irvine. na University of Toronto. Farris.

Ulje "Iako pretjerana mast tjemena izaziva problem. povremeni tretmani toplim uljem poma u u omek avanju ljuski". Dakle. To je zato to direktno izlaganje Sun evim UV-zrakama ima protuupalno djelovanje. e ljaju i se otrivajte tjeme. Namo ite kosu i umasirajte u tjeme. Pa ljivo umasirajte. ako ste pod stresom. Poslije amponirajte kao i obi no. vrijeme je da ostavite pivo. U alici tople vode otopite 3 lice ionizirane soli. to na koncu mo e biti uzrok prhuti. . Navucite kapu za kupanje i ostavite 30 minuta na glavi. Pripremite efektnu kupku. ka e dr. Uznemirenost uvijek ima lo utjecaj na stanje ko e. Idemo na Sunce! "Malo sun anja djeluje protiv prhuti". uklju uju i i prhutanje ili dermatitis. pazite da teku ine natopi tjeme. Klonite se piva Vjerovali ili ne. Zatim isperite amponom protiv prhuti. Izbalansirajte koriti i rizike. a polovicu ostavite za drugi dan. Zagrijte malo maslinovog ulja i namo ite kosu (u suprotnom ulje e se vi e natopiti u kosu nego u tjeme). Smirite se Ne zaboravite ulogu v anog sutava. borite se protiv njega vje abnjem. Deset munuta kuhajte 4 lice osu ene maj ine du ice u 2 alice vode. Mo e objasniti i manje prhuti u ljetnim mjesecima. Ne ispirite. Pivo isu uje tjeme. no neki koriste pivo za ispiranje i zamjenu za gel. Narodni lijekovi 1. upozorava dr. ka e dr. 2. napominju i da je dnevno dovoljno i manje od 30 minuta izlaganja. Fowler. Pola mje avine pospite po suhoj istoj kosi. Herten. odmaranjem i pravilnom prehranom. Procijedite i pustite da se ohladi. "Ali ne pretjerujte". pa kistom nanesite ulje direktno na ko u. a on ima ljekovita svojstva u borbi s gljivicama koje uzrokuju prhutanje. Fowler. a istovremeno imate prhut.Maj ina du ica Njujor ki stilist za kosu Louis Gignacnvest preporu a upotrebu maj ine du ice zbog njenog blagog antisepti kog djelovanja koje mo e pomo i u uklanjaju prhuti. Sol smanjuje prhut ubijaju i bakterije koje pogor avaju problem. Ako ste me u ovom skupinom. Luk je bogat sumporom.

K ‡ mineralne soli eljeza. Poznata je narodna izreka "Ne e grom u koprive". klorofil. a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. trljaju i kao luk ili s kupkama na glavi. fitosterol.7%) ‡ ugljikohidrati (7%) ‡ vitamin C (u mladom li u). karoten (provitamin A). peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi.Ma koliko izgledalo udno. octena. B2. . a u doba Grka koristila se kao svje a biljka za masa u protiv reumatskih bolova. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Izvor . Listovi i peteljke su pokriveni arnicama. Navodno su je zbog njezina poznatog arenja Cezarove trupe upotrebljavale za "odr avanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume.Portal ISKON KOPRIVA . Kosu perite jednom tjedno sa sapunima na bazi sumpora i izbjegavajte proizvode za kosu koji sadr e alkohol i jaka su ila za kosu koja isu uju tjeme. kalcija.uzimajte ih u hrani. i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti. kremi na ‡ flavonidi ‡ tannin.5%) ‡ masti (0. sumpora. Povijest Prvi povijesni zapisi o koprivi mogu se na i u I. stolje u. 3. Jo su je stari Egip ani uzgajali i koristili kao povr e. stari je ruski . Urtikacija. prepolovite luk i trljajte po tjemenu.HRANA I LIJEK Kopriva (Urtica dioica L. mravlja. Plinije pi e kako mlada kopriva u prolje e daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu uva od mnogih bolesti. kada se koristila kao lijek protiv op e slabosti te kao sredstvo za " i enje" organizma. Sastojci ‡ bjelan evine (5. a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. lecitin u li u ‡ acetilholin i histamin u dla icama Primjena Djelotvorno olak ava reumati ne tegobe (antiflogistik) to se vjerojatno temelji na spre avanju nastanka prostaglandina. kako pri kretanju tako i u mirovanju. masla na. Bitno se umanjuje bol. jer izliju o tar sok na ko u. natrija i magnezija ‡ kiseline-pantotenska.Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapu tenim mjestima kao korov. Ljekovita svojstva navodno imaju i e njak i origano .

a varivo od koprive je jelo kojim se u kotskoj slavi dolazak prolje a. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta vi e C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova oboga ujemo salatu. a pije se tri puta na dan.obi aj. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja. a tako er poti e lu enje mlijeka u dojilja. Lektini i polisaharidi iz korijena utje u na metabolizam hormona testosterona. uz uroantisepti ne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vr ci koprive. te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose. Makne se s vatre i ostavi jo 5 . mineralnih soli. biljnih hormona i enzima sekretina ini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure i enja. Za infuz 3 . pudinzima. to zna i gornja etiri lista. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati.10 minuta te potom procijedi. Veliku primjenu ima i u kozmeti ke svrhe. ZANIMLJIVOSTI . jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Kopriva raste na skrovitim. tri puta na dan. Upotreba List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drena u ( i enje) bubrega. a koristi se infuz ( aj) lista tijekom tri tjedna. Djeluje protiv proljeva i poma e kod hemeroida. Pije se oko tri mjeseca. naj e e nakon obroka tijekom vi e mjeseci (do pola godine). Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina. Preporu uje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma. a inhibiraju e djeluje i na vezivanje proteina na receptore. zajedno s drugim na inima terapije. naj e e kao zamjena za pinat.Znanstveno je dokazano da mo e sniziti sadr aj e era u krvi pa se esto upotrebljava u ajnim mje avinama kod povi enog e era.Zbog eljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utje e na stvaranje ve eg broja crvenih krvnih zrnaca. Pije se topao nakon obroka. anemije i estih mokra nih infekcija. a od slatkih jela trudla od koprive i sira. zapu tenim mjestima. bubuljica i akni. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer mo e o tetiti bubrege.5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipu e vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Velike koli ine vitamina A. aj pro i uje krv pa je koristan kod ko nih bolesti. Dodaje se sirevima. povra anja krvi i krvavog ka lja. Infuz se priprema svje . ali mo e se brati cijele godine. Za aj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL klju ale vode i kuha deset minuta. budu i da nakon ko enja ponovno stvara mlade vr ke. Najvrednija je od o ujka do svibnja. Korijen koprive preporu uje se ne samo kod adenoma prostate. Preporu ujemo recepte PILETINA S KOPRIVOM i PALENTU S KOPRIVOM I SKUTOM. nego i kod akutnog ili kroni nog prostatitisa. a da ne tetimo njenom okusu. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive. uz redovite kontrole kod lije nika specijalista. Korijen koprive poma e kod ote anog mokrenja zbog pove ane prostate. esto se poslu uje i tjestenina punjena koprivom. Recepti Na i je stari recepti esto spominju i mo e se pripremiti na mnogo na ina kao i svako povr e. a isto tako i kremi na kiselina koja u ve im koli inama mo e biti tetna za bubrege.

to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. Ona je nezamjenjiva kad je u pitanju oblaganje i zara ivanje stijenki eluca nagri enog elu anom kiselinom. I tako je kopriva u najprivla nijim oblicima za oko i nepce iza la najprije na koprivni ki trg u vlastitoj inicijativi Kluba ÄKoprivice³ i u sklopu razli itih manifestacija Turisti ke zajednice grada Koprivnice. kao i 2005. g. Ponovimo postupak u bilo kojem dijelu dana. Priprema: ujutro stavimo 1-3 li ice zelene gline u prahu na veliku a u mineralne vode. potaknuti time to je njihov sugra anin izlije io uz pomo koprive bubre ne kamence. u dobro zagrijanoj kupaonici). í20 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. ili s infuzom/dekoktom neke ljekovite biljke (npr. u koprivni kom hotelu ÄPodravina³ pod nazivom ÄZlatna kopriva³. promije ajte drvenom li icom teku inu i popijte 1/2 ili 1/4 a e.U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su ve du e vrijeme koristili koprivu ne samo kao aj nego i za izvrsna jela. Nije potrebno mije ati. g. Pe enje u elucu Zelena glina poma e da umanjite bolove kod pe enja u elucu ili jednjaku. Povra anje Stavite 1 li icu ljekovitog bilja (menta. maj ina du ica) na 1 alicu kipu e vode. osnovalo najneobi niji klub ± Klub ÄKoprivice³. Privla na i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. í40 kapi eteri nog ulja atlaskog ili himalajskog cedra. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na zavr noj sve anosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. U pastu dodajte: í2 ju ne lice biljnog ulja makadamije ili badema. GLINA KAO LIJEK ! Ljekovito blato za i enje organizma: Od 500 g zelene gline napravite pastu s obi nom vodom. í20 kapi eteri nog ulja borovice. Dobro izmije ajte i nanesite na cijelo tijelo (najbolje dok ste u kadi (bez vode!). A kako se dobar glas daleko uje. Dr ite 15-30 minuta. ime je sebi i fondu zdravstva pri tedio operaciju. Prije detoksikacije obavezno popijte alicu ili dvije aja od lista koprive kako biste pomogli bubrezima izlu ivanje toksina. infuzom stolisnika) ili s hidrolatom poput hidrolata ru marina verbenona. kamo ju je odvela Turisti ka zajednica koprivni ko-kri eva ke upanije. im osjetite bolove ili pe enje. glina e se sama rastvoriti. a potom dobro isperite pod tu em.. g. Ostavite da stoji .

zatvorite jednu nosnicu i zaronite nos u a u. Fina zelena glina Fina zelena glina namijenjena je za vanjsku upotrebu. limunovim sokom ili ajem od suhih borovnica. Trovanje Bez obzira koje je porijeklo trovanja. ostavite jo nekoliko minuta na laganoj vatri. pozovite svoje prijatelje iz prirode. Obrok treba biti lagan. Dodajte toplu ili mlaku vodu (da bi ispiranje bilo ugodno) i promije ajte drvenom licom. Ukoliko elite.pokriveno 15 minuta. Stavite obloge od gline na trbuh i na jetru. Ostavite glinu da se sama rastapa 15 minuta. Dijarea Bez obzira kojeg je porijekla dijareja. Glina: Ujutro uzimajte 1 a u glinene vode. Glinu. Oblozi neka stoje 2 sata. ali se tako er mo e upotrijebiti u razne druge svrhe (oblozi. eukaliptus. Uvla ite polako vodu u drugu nozdrvu. Promije ajte a zatim stavite da se glina slegne. Najmanja prehlada. Zatim stavite 1 li icu zelene gline na 1/2 alice vode. Da bi ponovno postao melodi an. aj od borovnice: Stavite jednu veliku licu bobica od borovnice na alicu vode. Limun: pijte naizmjence limunadu napravljenu od 4 do 6 limuna i vodu u kojoj je rastvorena zelena glina. Stavite 1 licu ru i astog lovora ili br ljana na 1 alicu vode. Nemojte jesti cijeli dan da 'nova hrana' ne bi do la u dodir sa hranom koja se ve nalazi u fazi truljenja u crijevima. Ostavite da vrije 3 minute i zatim radite obloge od tog aja. maj inu du icu. Kad proklju a. potrebno je da se crijeva dezinficiraju glinenom vodom. kataplazme. Ispiranje nosa Stavite 1 li icu gline u prahu na 1/4 a e vode. Promuklost Glasnice su jako osjetljivi i precizni instrumenti. mo ete dodati med. Dragocjeni narodni lijekovi za neutralizaciju otrova su: Glina: stavite 2 lice gline na 1/2 litre vode. Nagnite glavu iznad lavaboa. Ova glina je izvrsna za pripremanje raznih maski za lice. Mo ete stavljati i tople obloge na jetru i eludac. mo ete limunadi dodati malo meda. im osjetite da se voda polako spu ta u grlo izbacite je u lavabo i dalje dr ite zatvorenu drugu nosnicu. Limun: Tijekom dana pijte esto toplu ili hladnu vodu u koju ste dodali polovinu limuna. Pijte ovu glinenu otopinu prije svakog obroka. Pijete 2-6 alica dnevno. Pijte po elji tijekom cijelog dana. Dobro mije ajte glinu da se potpuno sjedini s vodom. Ukoliko elite. Promije ajte i pijte po elji. zavoji). . najva nije je da se to hitnije o isti krv. najmanja upala katkada je dovoljna da va glas postane hrapav. Iscijedite bobice da dobijete njihov sok.

U alici vode razmutite med. a nakon tretmana va a ko a e biti puno svje ija.artritis. Nakon 3 minute to ste stavili masku imat ete ugodan osje aj svje ine i opu tenosti. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. Ostavite masku dok se lice ne zategne i tada operite spu vom i mlakom vodom. ovisno kako je nazna eno u receptu. Na in upotrebe: Drvenom li icom nanesite masku na lice i ostavite do 5 min. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. to je normalna reakcija. Kod jako osjetljive ko e mo e do i do osje aja laganog peckanja. Nave er stavimo oblog od gline na jedno od bolnih mjesta. to je isto tako normalno. lije imo se glinom rastopljenom u vodi: Nave er rastopimo 1 li icu (drvenu) zelene gline a i hladne vode. Masku uklonite spu vom i toplom vodom. PA NJA! Nakon 3 minute smjesa e po eti padati sa ko e. preko no i. Ujutro promije amo drvenom li icom rastvor i popijemo glinu. reuma U roku 3 tjedna. Nakon to ste skinuli masku. MASKA ZA SUHU ILI NORMALNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od gro a. . Ostavimo glinu da se sama rastvori.BAZI NA MASKA 1 alica fine zelene gline 1 lica meda 1 lica bademovog ili maslinovog ulja 1/2 alice prirodne mineralne vode Ta etiri sastojka sadr e sun evu snagu i toplinu. ako je rijetka dodajte malo gline da se masa zgusne. to je tako er normalno. artroza. Lije enje zglobova . ne mije aju i je i ne tresu i je. MASKA ZA MASNU KO U U bazi nu masku dodajte 5 li ica soka od krastavaca. Oblog dr imo cijelu no . ovisi o kakvom se tipu ko e radi. u nekim slu ajevima ko a mo e dobiti lagano crvenilo. dodajte ulje i dobro ga razmutite i zatim postepeno dodavajte zelenu glinu uz mije anje dok ne dobijete jednoli nu i kremastu smjesu.

lije enje s eteri nim uljima: U pastu spremljenu prema prethodnoj recepturi (gavezov dekokt ili infuz arnike sa zelenomglinom) ili u pastu s hidrolatima dodajte: í1 ajnu li icu macerata kantariona (gospine trave). U tu se svrhu koristi list koji je najdjelotvorniji kada je svje (nesu en). BOLNI ZGLOBOVI I MI I I . ocijedite i umije ajte u 100 g zelene gline da nastane fina gusta pasta. omotajte zavojem ili gazom. a potom isperite. Suprotno zapadnja kom poimanju gdje se upalna mjesta hlade ledom. Zato je va no da ovaj oblog stavljate jo dok je topao. Zato to prije treba staviti oblog. BOLNI ZGLOBOVI I MI I I .Ko enje vrata ± Lumbago Lumbago zahtijeva brzo djelovanje da bi se ograni io procesa upale. í10 kapi eteri nog ulja ru marina cineola. koji donose trenutno olak anje ali kasnije se bol naj e e vrati. isto nja ka mudrost nala e grijanje upala.lije enjje s ljekovitim biljem: Kuhajte 2 ju ne lice korijena gaveza (Symphytum officinale) u 3 dcl klju ale vode 10 minuta (to je dekokt). Bolno mjesto potom nama ite SIPF gelom crnog ribiza. Jo dok je toplo nanesite na bolno mjesto. í10 kapi eteri nog ulja borovice. Dr ite na bolnom mjestu 15-20 minuta. emu je SIPF gel najsli niji zbog specijalnog procesa proizvodnje u kojem se o uvaju sve ljekovite tvari. poznatiji po svojim plodovima koji se koriste u prehrani. dragocjena je protuupalna biljka. . i ostavite 15-20 minuta (nikako ne preko no i jer mo e iritirati ko u!). Vrlo je va no da smjesu dobro izmije ate kako bi se eteri na ulja ravnomjerno rasporedila u pasti. Crni ribiz. Oblog se obi no stavlja nave er prije spavanja (mirovanja). hladnim oblozima ili raznim gelovima. í10 kapi eteri nog ulja limunskog eukaliptusa.

postoji vise preporuka koje se me usobno razlikuju po koli ini soka koji se uzima tokom dana. Zahvaljuju i svom mirisu i ukusu. treba je vise usitniti struganjem ili jo bolje u mikseru.i njena ljekovita svojstva Stari narodi su je dobro poznavali i cijenili njena svojstva i djelovanje. Preporu uje se i osobama koje pate od zatvora. Rotkva se uzgaja u vrtovima i poljima. doprinosi zadovoljenju potreba organizma za mineralima i fermentima i tako uti e na podmla ivanje. bronhitisa. rotkva se u ishrani koristi uglavnom kao sredstvo koje poti e apetit. i to naizmjence slagati s istom koli inom e era u odgovaraju oj posudi i ostaviti da stoji 24 sata. Uvijek je treba pripremati neposredno prije upotrebe jer stajanjem gubi specifi ni miris i ukus. Za ene je rotkva od velike va nosti jer. olju titi. kao ni osobama s oboljelim bubrezima.ROTKVA(raphanus sativus) . sama ili uz jabuku. U narodnoj medicini svje e iscije en sok upotrebljava se i za lije enje neuralgija i ishijalgija. nedovoljnoj funkciji jetre. tokom 4-5 dana. izribati na ribe . Osim toga. jaja. a pove ava i mlije nost dojilja. a time i neke ljekovite sastojke. Sirup se uzima svaki sat po 4-5 lica. mrkve i cikle popravlja krvnu sliku i pro i ava tijelo. kori tena kao hrana. preporu uje se kao dopuna zimskoj ishrani i kao odbrana od infekcija koje prate ovo godi nje doba. a zatim u elektri nom sokovniku iscijediti sok. nakon cega treba napraviti pauzu 2-3 dana i tako ponavljati du e vrijeme da bi se ljekovito djelovanje rotkve pokazalo u punoj mjeri. Svima nam je dobro poznat rotkvin karakteristi an pomalo o tar miris i manje-vise ljut okus. Prilikom oboljenja u i i u nih putova. Nakon toga sok treba ocijediti. tako da se utrljava u kozu du inom ivaca. Rotkva se ne preporu a osobama koje imaju ir na dvanaestercu. a naj e e se koristi kao salata. to se ti e njegove upotrebe. olju titi. priprema se na slijede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Rotkvu u bilo kojem obliku ne treba soliti jer tada postaje tetna. preporu a se uzimanje svje eg rotkvina soka. koji je repasta oblika. ona stimulira i poja ava menstruaciju. Ljudi s upalom eluca neka je ne koriste. Od najranijih vremena kori tena je kao lijek protiv katara gornjih disajnih putova. . isjeci na tanje kolute ili je nastrugati. Uz svje i sok u ljekovite svrhe mo e se pripremiti i sirup. Upotrebljavamo korijen. a na glasu je i kao ljekovita biljka. "Koktel" od soka rotkve. Rotkva. Za lije enje bronhitisa. Korijen rotkve se mo e ukiseliti. odnosno istisnuti. Najprihvatljivija je preporuka prema kojoj treba uzimati 100-150 grama soka podijeljeno u vise manjih doza. masline. Budu i da je te ko probavljiva. velikog ka lja i oboljenja di nih putova: sirup od rotkve. ka lja i tuberkuloze plu a. To je stari narodni lijek koji se priprema na sljede i na in: rotkvu treba dobro oprati. Terapijski u inak posti e se dosta brzo. posebno crna. U ljekovite svrhe upotrebljava se isklju ivo svje e iscije en sok korijena. Izvrsno je povr e.

U srednjem vijeku redovnici su vakali e njak da bi se za titili od kuge. . a ima i vi e drugih pozitivnih u inaka u suzbijanju ateroskleroze. Egip ani su ga obo avali i stavljali su modele glavice e njaka. U svakom slu aju. otac suvremene medicine. stolje a Dioscorides napisao je da e njak ³ isti arterije i otvara vene´. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. mo ete nabaviti kapsule sa ekstraktima e njaka. a davali su ga i robovima kako bi oni ostali zdravi. Iako su u narodu ve odavna poznata i cijenjena njegova ljekovita svojstva. Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. E NJAK (BJELI LUK )! Allium sativum je lat. No budu i da razli ito proizvedeni preparati imaju razli it sadr aj djelatne tvari. a time poma e pobolj anju cirkulacije i ubla ava mogu nost sr anih i mo danih udara i stenokardije). sni enju visokog krvnog tlaka te spre avanju preuranjene ateroskleroze. u Tutankamonov grob. Ako ne mo ete podnijeti neugodan okus e njaka. posljednjih godina imamo sve vi e spoznaja i objektivnih podataka da je e njak veoma koristan za zdravlje srca i krvnih ila te se smatra korisnim u sni enju kolesterola u krvi. upotrebljavao je pare e njaka za lije enje grli a maternice. Sovjetska vojska se toliko oslanjala na e njak da je zaradio titulu ³ruskog penicilina´. Osim antikolesterolnog u inka. Poznati lije nik iz 1. antibiotsko i fungicidno (poma e u suzbijanju infekcija) djelovanje. a i sadr aj spojeva nastalih iz njega u raznim pripravcima uvelike ovisi o na inu ekstrakcije tih tvari. e njak se rabio na bojnom polju za dezinfekciju rana i spre avanje gangrene. jo iz doba piramida. e njak ima bogatu i znamenitu povijest kao ljekovita hrana. uz maslinovo ulje i kiselo mlijeko ili vrhnje. antikancerogeno (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora). Hipokrat. Glavni djelatni sastojak e njaka je ALIN. spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristi an miris e njaka. alicina.kisele krastavce. sirovi e njak u inkovito djeluje na smanjenje razine kolesterola (posebno ³lo eg´-LDL kolesterola) u krvi i do 10 %. napravljene od gline. Sadr aj alina razlikuje se u e njaku i do 10 puta. antioksidantno (uni tava tetne slobodne radikale). e njak ima i antikoagulantno (spre ava stvaranje krvnih ugru aka. Stoga razli ito proizvedeni preparati e njaka imaju i do 20 puta razli it sadr aj alicina. kada antibiotici jo nisu bili dostupni. naziv za e njak Premda je znanost posvetila pozornost toj biljci tek odnedavno. pa svi preparati nemaju isti u inak na spre avanje nastanka ateroskleroze. Tijekom oba svjetska rata.

uglavnom organa za disanje i probavu. mo e se preporu iti za ja anje imuniteta. glavobolji. vitamin C. Biljka raste do 70 cm visine. Upotrebljava se za destilaciju eteri nog ulja koje se koristi u farmaceutskoj industriji. Dobar je u inak i u bolestima u i. osobito neprera enog. Listovi su jajasto za iljeni. Osim njih odnedavno se protiv prehlade koriste znanstveno dokazana sredstva kao to su cink. nana) uglavnom se uzgaja na ilovastom tlu sa mnogo vlage i topline.kozmetologiji. .najpoznatiji narodni aj Metvica (Folia Menthae piperitae. Cvjetovi su crvenkasto-bijele boje. psihi koj napetosti. Ubiru se vrhovi ili gornja polovina cvjetnih gran ica u cvatu i su e na propuhu. Zbog svega navedenog.rasola. med i naravno nezaobilazna pile a juhica. Cijela biljka intenzivno miri e na mentol.pri kupnji takvih preparata povedite ra una koliko djelatne tvari kupujete. kao i pri povra anju. METVICA (NANA) . magnezij i drugi elementi u tragovima koji ja aju odbrambenu mo organizma. a prije nego posjetite lije nika poku ajte pobijediti je starim. pa je uputno skinuti ih sa stabljike. Najljekovitije je li e i cvjetovi. gastritisu. selen. ali i zdravima u svrhu prevencije RASOL ± lijek za GASTRITIS Svako jutro nata te 1 dcl soka od kiselog kupusa tzv. Rijetko raste samoniklo pa se uglavnom uzgaja na oku nicama. zatim osobama s pove anom koli inom kolesterola u krvi. Cvjeta od srpnja do kolovoza. te ostalima s pove anim rizikom od ateroskleroze. U narodnoj medicini metvica (nana) je omiljeni aj koji poma e u nizu bolesti. uz nazubljenja na rubovima. premorenosti. dobrim sredstvima kao to su topli aj. Aktivni sastojak pulegon koristi se za proizvodnju mentola. PREHLADA ± NAHLADA ± kako se lije iti Prehlade su este u zimskim danima. konzumiranje e njaka.

Ukoliko nemate originalne. e njak je hranjiv. Inhaliranje pare olak ava prolazak zraka di nim putevima. Cink sprje ava reprodukciju virusa prehlade i skra uje njeno djelovanje. Jo je korisnije ako grgljate slanu vodu par puta dnevno. Istra ivanja koje su provedena pokazala su da bolesnici koji su uzimali ehinaceu kra e su bolovali od prehlade za 1-3 dana. 9. a polako ispijanje aja vla i grlo. Tanjur-dva juhe sprije it e pojavu dehidracije. Pored toga. skra uje njeno trajanje ukoliko se ipak pojavi.1. Crni i zeleni aj imaju dodatne prednosti budu i sadr avaju vrijedne antioksidanse. U opse noj studiji dokazano je da su se oboljeli oporavili mnogo br e ako su uzimali mega doze vitamina C prvog dana prehlade (8 000mg). Inhalator . poku ajte napraviti ku ne. Pile a juhica Baka je ipak bila u pravu. Slane kapljice Ukapavanje slane vode u nos uklanja viruse i bakterije. 7. Najbolji na in. Me utim. svakodnevno uzimanje vi e od 2 000mg mo e uzrokovati o te enje bubrega (nastanak kamenaca) i pojavu proljeva. pored konzumacije hrena uz jelo. kojem je za vrijeme prehlade sve bezli no. Znanstvenici su prona li da pile a juha ima ak protuupalno djelovanje. Topla. pomije ati s medom i vodom. doma a juhica poma e na vi e na ina. Hren Hren je jo jedan narodni lijek za uklanjanje za epljenosti di nih puteva. 4. e njak e njak je od davnina poznato sredstvo protiv virusa i bakterija. Vitamin C Odavno je poznato da vitamin C prevenira prehladu odn. te grgljati. Inhaliranje pare olak ava disanje. 8. Vru aj Pijenje vru eg aja ima sli ne prednosti kao pile a juha. U pola litre vode ukuhajte 1 licu morske soli i ukapajte u nos 2-3 puta dnevno. te mo e pomo i va im osjetu njuha. je naribati hren. 6. Ehinacea Ehinacea je biljni lijek za ja anje obrambenog sustava. 2. Najdjelotvorniji je cink gel za nos. Cink Najnovija istra ivanja pokazuju da cink ima antivirusno djelovanje. 5. 3.

Ljekovito djelovanje i aktivni princip Brusnica se ve dugo i pouzdano koristi kao biljka iji plod poma e u slu aju urinarnih infekcija. a danas se proizvode i kapsulirani pripravci. u vidu umaka od brusnica koji se slu i uz pe enu puricu. Tako er poti e i enje mokra nog sustava. On ima blago djelovanje koji obnavlja ko u. vo ka je to koja se dokazala kao izvrsna pomo u lije enju i prevenciji infekcija mokra nog trakta*. Thanksgiving ili Dan zahvalnosti podsjetnik je to na zime neima tine prvih doseljenika kojima su upravo doma i Indijanci pomogli da pre ive dijele i hranu. Nezaobilazni je sastojak tradicionalne ve ere koja se u Americi prire uje na praznik Thanksgiving. Omogu uju joj da djeluje kao anti-adherentni faktor koji inhibira adheziju (vezivanje) patogenih bakterija u urinarnom traktu (uroepitelijalne stanice). Jo je od davnina kod Ameri kih Indijanaca poznato njeno ljekovito djelovanje kao narodni lijek kod infekcija mokra nog sustava. Brusnica sadr i aktivne sastojke i vo ne kiseline koji dolaze u urin i snizuju njegov pH. te za pripremu soka. Smatra se da brusnica prevenira bakterije (poput E. mirisnu teku inu ili aromati an aj olak at e disanje razgra uju i sluz u di nim putevima. limunska. Ina e. Mo e se koristiti preventivno za uvanje zdravlja urinarnog trakta. a porijeklom je s sjevernoameri kog kontinenta. a udisanje arome mentola poma e otvaranju di nih puteva. Zato kod infekcije mokrenje pe e. sok. Mast od mentola U estalo brisanje nosa vrlo brzo izguli ko icu. Brusnica (Vaccinium macrocarpon) sadr i kao aktivne tvari organske kiseline (jabu na. a pospje uje i djelovanje . to je est slu aj u hladnim zimskim danima. vo ni koncentrat kao dodatak kuhanju slanih i slatkih jela. mo varna zemlji ta. Ova metoda uvelike e tako er pomo i upaljenim sinusima. Bakterije mogu rasti samo u odre enom rasponu pH. 10. kininska. a u tom slu aju poma e mentol.njena ljekovita svojstva ! Brusnica je i kod nas odnedavno popularizirana u razli itim vrstama prerade. pa je brusnica iskora ila iz fame narodne medicine ravno u istra iva ke laboratorije i klinike. divlja vrsta i kultivirana vrsta se ne razlikuju mnogo po sastavu. od nje se mogu napraviti d em. Iako prema svom okusu nije pogodna za konzmaciju u svje em stanju. Koristi se i u kulinarstvu mada je vrlo trpka okusa. Takvo djelovanje smanjuje vjerojatnost infekcije u preventivnom smislu.Mala kerami ka posuda ili moderni plasti an inhalator u koji mo ete uliti slanu otopinu. Kada ga zadesi infekcija. BRUSNICA . Danas nam je poznat i opisan mehanizam djelovanja. organizam poku ava sam sniziti pH urina da bi zaustavio razmno avanje bakterija. Kao nutraceutik. sitna je rasta i lako se po izgledu ploda zamijeni za medvjetku. kod same infekcije i u kombinaciji s antibioticima bez naru avanja ili ometanja njihovog djelovanja. Ovo tamnocrveno bobi asto vo e iz porodice vrijesova (Ericaceae) ra ireno je i kod nas u Europi. hipuri na) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. benzoi na. Brusnica je sitna biljka koja voli vodu. coli) da se ve u na sluznicu mjehura i uretre.

upale i ciste jajnika. British Medical Journal.). Nepeta Cataria L. Sve zene ga mogu piti cak i kad ne boluju od nekih zenskih bolesti. poja an sekret. ovulaciju. Prekomjerni unos brusnice u velikim koli inama mo e izazvati preveliku kiselost i o tetiti mokra ne puteve. poput hipuri ne kiseline. uspravna.. Uzimanje koncetriranih pripravaka ili ekstrakata mo e imati blage nuspojavu dijareje kod primjene visokih dnevnih doza.. poljima i livadama. sa nasuprot izraslim glatkim listovima. KURJE O I i BRADAVICE Namazati nekoliko puta sa "mlijekom" iz zelenih smokava. kao i na kamenitim mjestima. Biljka je 25-90 cm visoka. Premda se brusnica pokazala doista djelotvorna u preventivnom smislu. Reference Randomised trial of cranberry-lingonberry juice and Lactobacillus GG drink for the prevention of urinary tract infections in women. KEDIOK ili MACINA TRAVA (lat. Zlatno uti cvjetovi su sa . Tako er se ne preporu uje konzumacija ve ih koli ina brusnice tijekom trudno e bez savjeta lije nika. tumore i endometriozu . vol 322. te u lije enju urinarnih infekcija.. Brusnica tako er sadr i prirodne sastojke koji djeluju antibakterijski. (June 29) 2001. jako je ljekovit a i jako lijepog okusa i mirisa. za epljenje jajovoda. pp 1571-1573.. Tako er svojim sastavom pove ava kiseli sadr aj urina. Ovaj sastojak na alost nije prisutan u dovoljnoj koncentraciji u soku i obi nom plodu brusnice da bi se njegovo djelovanje smatralo u inkovitim. Upozorenja Brusnica je netoksi an. nemojte je uzimati u bilo kojem obliku kao lijek bez nadzora i znanja svog lije nika. Kediok je dobar za : sterilitet. KANTARION ± GOSPINA TRAVA Kantarion raste na suhim bre uljcima.obrambenih mehanizama napadnutog organizma. jestivi plod koji se normalno koristi u prehrani.

Su i se u hladu. a beru se cvjeti i i listi i. Kantarion sadr i eljezo. eteri no ulje. pa tvore cvatove. opor gorak i aromati an okus. aj od li a i cvjetova lije i kod oticanja jetre. Kantarion ima karakteristi an miris. oteklina i i a enja koristi se ulje od kantariona koje se pravi tako to se aka svje e zdrobljenog cvije a prelije sa ½ l maslinovog ulja i ostavi da stoji 6-8 sedmica na suncu (u teglama).5 latica koji odozdo imaju crno crvene ta kice. odnosno vrhovi biljke u cvatu. smolu. Nakon toga se procijedi. Latinski naziv: Hypericum perforatum L. sprije ava skupljanje sluzi u plu ima. kolin. Piti 2-3 puta dnevno po jednu olju. aj od kantariona upotrebljava se kod depresivnih stanja (naro ito kod ena u klimakteriumu): 2 navr ene ajne ka ike aja preliti sa ¼ l vode i dovesti do klju anja. Kantarion ja a spolne organe. smanjuje pritisak u elucu. Prije prve menstruacije daje se du e vrijeme aj od kantariona pomije an sa jednakom koli inom divljeg pelina (Artemisia vulgaris). Eteri no ulje kantariona isti od crijevnih parazita. Imaju mnogo pra nika koji su srasli u po 3 snopi a. Kod gr eva pri menstruaciji treba uzimati tri puta dnevno 8-10 kapi kantarionovog ulja. lije i i upalu bubrega i mokra nog mjehura. Protiv opekotina. Ovo treba piti vi e sedmica. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. poti e rast i razvoj djevoj i a. Kako kantarion utje e na osjetljivost prema svjetlu. Procijediti nakon par minuta. razne tanine. vitamin C. crvenu boju hypericin.Achillea millefolium) ja a mokra ni mjehur i sprije ava mokrenje u krevet. reume. stavi u tamne fla e i ostavi za upotrebu. Cvate od juna do septembra u zavisnosti od podnevlja. treba u periodu kada se tro i kantarion izbjegavati jako sunce i posjete solariumu. Porodica: Hypericaceae . Sa jednakom koli inom stolisnika (kunica. karotin.

neugodnog mirisa ne e biti. Izvadite piletinu i stavite je u glinenu posudu koja mo e u pe nicu. baumii. Zakljuceno je da bi se mogli primjenjivati i u lijecenju ljudi od dijabetesa. smanjuju razinu ecera u krvi takora s dijabetesom induciranim streptozotocinom (STZ). gu terace. Pirjajte oko 5 minuta. a ako ga skuhate ili pe ete. dodajte piletinu i za inite je sa soli i paprom. dodani oralnim putem. U tavu dodajte 39 re nja e njaka i pirjajte narednih 3 minuta. snizuju razinu ecera u krvi takora. jetre i bubrega. U tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. Istra ivanje je pokazalo da egzopolisaharidi gljive P. Pe ena piletina s 40 re nja e njaka 2 lice maslinovog ulja ½ kg pile ih prsa bez kostiju i ko e 40 o i enih re njeva e njaka 3 dl bijelog vina 1 prstohvat ru marina 1 prstohvat maj ine du ice nasjeckani svje i per in malo konjaka francuski kruh Zagrijte pe nicu na 180oC. stimuliraju lucenje inzulina i time obnavljaju funkcije gu terace. Prebacite u . sve dok ne po nu tamniti. Nedavno smo po prvi put objavili da nerafinirani egzopolisaharidi (EPS). Donosimo nekoliko ukusnih 'anti-kandida' recepata. U ovom je radu opisana proizvodnja egzopolisaharida u submerznoj kulturi gljive P. jetre i bubrega takora za odre ivanje novih biomarkera za pracenje dijabetesa prije i nakon obrade egzopolisaharidima.GLJIVE Phellinus baumii ± kao lijek za diabetis!? Phellinus baumii je gljiva koja se koristi kao narodni lijek za lijecenje raznih bolesti u nekoliko azijskih zemalja. Tako er je provedena proteomska analiza radi odre ivanja biomarkera dijabetesa. dobiveni submerznim uzgojem micelija gljive P. baumii i studija njihova utjecaja na razinu ecera u krvi. Autori su proveli proteomsku analizu plazme. ANTI-KANDIDA prehrana ! RECEPTI Za u inkovitiju 'anti-kandida' dijetu treba svakom jelu dodati puno e njaka. baumii.

Lazanje bez tijesta 1 alicu sira ricotta pomije ajte s 2 jaja. maj inu du icu i ru marin. te pospite nasjeckanim per inom. limunov sok. Ocijedite mahune. Pred kraj dodajte malo soka od raj ice. pa dodajte mahune i kuhajte ih oko 4 minute. prelijte ih umakom i poslu ite. papar i mirodije po izboru (oregano. a povrh toga piletinu i nekoliko re njeva pe enog e njaka. ru marin i sl. pustite da proklju a. malo parmezana. Na tanjur stavite nekoliko kockica prepr enog kruha. maj inu du icu. Mediteranske mahune ½ kg narezanih zelenih mahuna ½ alice oraha ½ alice kru nih mrvica sok od ½ limuna 1 re anj e njaka maslinovo ulje vezica per ina sol i papar Stavite vodu lonac. soli i paprom. Zagrijte konjak u tavici i zapalite. La ni sir ½ alice vode 3 lice elatine ½ alice vru e vode 1 alica nepr enih i neslanih indijskih ora i a 1 ajna li ica luka u prahu (ili vi e) . Francuski kruh nare ite i pecite u tosteru ili na plo i sve dok ne postane svijetlosmeð. Pred kraj stavite maslinovo ulje i miksajte sve dok smjesa ne postane glatka. Probajte i po potrebi jo za inite. Smjesu ravnomjerno raspodijelite po manjoj tepsiji.glinenu posudu preko piletine. sol i papar i miksajte dok se ne pretvori u pastu. kru ne mrvice. pa ga natrljajte preostalim re njem e njaka i izre ite na kockice. per in. dodajte vino. Poklopite i stavite u pe nicu. Prelijte preko piletine i tresite posudu sve dok se plamen ne ugasi. e njak.). Nakon 45 minuta provjerite i izvadite iz pe nice. Istodobno u sjeka stavite orahe. Smjesu nanesite preko sloja od sira. sol. Pospite s malo nasjeckane mozarelle i pecite u pe nici na 180oC sve dok se sir ne rastopi. Na malo maslinovog ulja nakratko popr ite sjeckani luk i e njak zajedno s mljevenom junetinom (koli ina po elji).

pa ocijedite. oko 45 minuta. rukola. cvjeta a. blitva. . matovilac. Odmah koristite ili stavite u malo maslinovog ulja i dr ite u hladnjaku 2 do 3 dana. zamotajte. ZELENO SVIJETLO Povr e: paroge. O istite re njeve e njaka stisnuv i ih palcem i ka iprstom. Odmah poslu ite. pinat. janjetina. Kad se ohladi. gra ak. guska. kupus. mo ete i zamrznuti. raj ica. junetina. kelj. celer. per in. prekrijte folijom i stavite u hladnjak. ako elite. krumpir. bamija. U sjeka stavite preostale sastojke i miksajte. krastavci.ajne li ice e njaka u prahu (ili vi e) 2 lice soka od limuna ¾ ajne li ice soli ½ ili manje fino nasjeckane crvene paprike Stavite elatinu u pola alice vode i pustite da se rastopi. Nakapajte ih maslinovim uljem. svinjetina. patka. poriluk. maslac. brokoli. mrkva. opranog i krupnije nasjeckanog pola glavice pe enog e njaka ¼ li ice bijelog papra Za pe eni e njak: 1 glavica e njaka. grah. Vre ice od aluminijske folije malo odmotajte i ostavite e njak u pe nici da se ohladi. Izlijte smjesu u plitku posudu . mahune zelene i ute. Glavicu e njaka raspolovite i svaku polovicu stavite na aluminijsku foliju. tikvice. Dobro promije ajte. kuni . Krema od krumpira i pe enog e njaka 4 alice nasjeckanih krumpira 1 li ica soli ¼ alice masnijeg vrhnja ¼ alice maslaca 2 alice pinata. patlid an. tikva. puretina. bu a. prokulice. Izre ite dva kvadrata od aluminijske folije. Pecite sve dok e njak ne bude mekan. Dodajte vrhnje. malo soli i papra Krema od krumpira Kuhajte krumpir u vodi u koju ste stavili li icu soli oko 20 minuta. avokado. rotkvice Meso i riba: govedina. Pe eni e njak Ugrijte pe nicu na 200oC . ½ lice maslinovog ulja. salata. luk. teletina. piletina. izre ite na trake koje. radi . Vru u vodu ulijte u mje avinu elatine i mije ajte sve dok ne nestanu sve grudice. Vratite krumpir u lonac i kuhajte ih jo dvije minute na laganoj vatri dok ih istodobno gnje ite vilicom. Dodajte rastopljenu elatinu u sjeka i miksajte s ostalim smjesom sve dok ne postane kremasta. e njak i papar. posolite i popaprite. repa.

zape eni sir CRVENO SVIJETLO sve to je slatko ( e er. lje njaci Ulja: sva Cjelovite itarice: smeða ri a. okolada. bezkofeinska kava. jaja Mlije ni proizvodi: mlijeko. vaka e gume. maslac. Mlije ni e er u mlijeku ne volite samo vi. bomboni. je am. uglavnom sva riba. melasa. pekan orasi. biljni ajevi. sezam. Napomena: cjelovite itarice moraju se konzumirati vru e. umjetni zaslaðiva i u umjereno Ako su kuhani i jedu se vru i: gljive. heljda. kozice. vo ni sirupi. Napomena: mlije ni proizvodi su dopu teni. zob. Ostalo: kola i i i krekeri od ri e. jastog. brazilski orasi. p enica. kukuruzne i p eni ne pahuljice) svje i sir . proso. sjemenke bundeve. keksi. bra no. javorov sirup. sirevi samo ako su dobro ugrijani i ako se jedu topli. divlja . dekstroza. obi ni jogurt. vrhnje. kampi. nego i gljivice. nepasterizirani jabu ni ocat. med. To zna i da mlijeko mo ete staviti u kavu ili ga upotrijebiti u kuhanju. sjemenke suncokreta. Pi a: voda. a ne da ga mo ete ispijati na a e. koljke. d emovi i pekmezi.fazan. orasi. jako prepe eni kruh. zakiseljena hrana. puding. sladoled) alkoholna pi a mlije ni napitci sirutka i mla enica sirevi bijeli i kukuruzni krob rafinirane itarice i proizvodi od njih (gris. ali u malim koli inama. aromatizirana voda pod uvjetom da nema e era ili kofeina Ora asti plodovi i sjemenke: bademi. sorbitol. fruktoza. ra . indijski orah. sok od raj ice.

gabe . svatovci. Stabljika je so na. kilnjak. vrani gabez. veliki gavez. so an. mesni naresci) sorbitol i proizvodi koji sadr e sorbitol ( itajte etikete) klice zakiseljena hrana (ukiseljeno povr e. granata. Opis biljke: vi egodi nji korijen raste vrlo duboko u zemlji. umaci za salatu. ke ap) vitaminski dodaci koji sadr e kvasce ( itajte etikete) kruh i tijesto s kvascem podgrijana jela bakreni GAVEZ (Symphitum officinale L.ute do bijele boje.krekeri i slane grickalice (slani tapi i i pereci. senf. . ) Sinonimi: Consolida major Gilib Narodni nazivi: crni gavez. razgranat. izvana tamnosme e do crnkaste a iznutra svijetlo. majoneza. gabez. crni koren. debeo je. volovi jezik. ips) suho i kandirano vo e vo e i vo ni sokovi (osim malo limuna ili limete) gljive gotova hrana kikiriki pistacia dimljeno meso i preraðevine od mesa (pa tete. konjski rep. opa ica. vretenast.

a ta je ljekovita tvar najvi e potrebna za stvaranje stanica. To zna i da je gavez jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje. anorganskom proizvodu. ome ine. gaveza.grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. gumu. Proljetno kopanje korijena vr i se dok biljka jo nije u cvatu. poput kamfora. ispucanost. boje su prljavo bijele do ru i aste ili ljubi aste. korijenje gaveza sadr i najvi e alantoina. e er. Za pripremu »masti od crnog korijena« tj. sluzav. upotrebljava se svje e iskopani korijen. Budu i da kemijskim putem dobiveni alantoin: djeluje na izlje enja rana. s obzirom na svoju ljekovitost. Stani te: gavez raste po itavoj srednjoj Evropi na vla nim mjestima. lom kostiju i izljev krvi. S obzirom da mu korijen raste duboko u zemlju. Alantoin lije i te ko zacjeljive rane. Donji listovi su veliki. Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito djelovanje. a pogotovu ne gnojnih rana. Veoma so an korijen te ko se su i i u postupku su enja lagano postane pljesniv. ili u oktobru i novembru. izbijaju tokom itavog ljeta iz pazuha gornjih listova. katkada lagano aromati an. Gavez. Ve i samo lagano pljesniv korijen ne smije se upotrebljavati. Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadr i alantron. a svako izvla enje korijena bit e uzaludno. da su u alantoinu gaveza sadr ane nemjerljive biolo ke snage koje nedostaju kemijskom. ne bi trebao nedostajati ni u jednom ku nom vrtu! Korijen se kopa iljatom lopatom. re e se po du ini u nekoliko komada i su i oprezno u blizini pe i. a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. a i stoka ga na pa i izbjegava radi grube ekinjavosti itave biljke. s peteljkom. Nakon to se korijen malo prosu io. ak i gnojne. jer se u zemlju duboko urastao korijen lako lomi. smolu. Izme u marta i aprila. sluz. na izmaku zime. Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje e ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti). jer tro i mnogo hranjiva u tlu. Za vla nog vremena korijen se vrlo oprezno su i mlakoj pe nici. lagano ljepljiv i ste u i. holin. no korijen se mo e i su iti i kasnije od njega pripremiti ka u ili mast. kao gavez. alkaloid simfito-cinoglosin. gavez se te ko dade iskorijeniti. nadalje konsolidin i konsilicin Ljekovito djelovanje: ni jedna od doma ih ljekovitih biljaka ne sadr i u tolikoj: mjeri ljekovitu tvar. Poljoprivrednik ga nerado vidi na svojim livadama. Vrijeme cvatnje: Maja do Augusta. jarcima. nastale svakovrsnim ozljedama: porezotine.alantoin. jezi astog oblika i grubo ekinjavi. uz obale voda i na vla nim livadama. jer pro iruje krvne sudove ko e i time pospje uje snabdijevanje krvlju uz istovremeno povede crvenih krvnih tjele aca. Mnogo je hvaljena i uspje no proku ana primjena takozvanih toplih ka astih obloga. tanin. Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa. asparagin. Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona. jer se prilikom stvaranja plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar . U korijenu sadr ani holin djeluje na optok krvi. okus je slabo aromati an. mo e se s pravom preporu iti. alantoin. Naizmjeni no poredani listovi na stabljici jajastog su oblika i po itavoj su povr ini tako er grubo ekinjasti. koji se posve .

te se to pa ljivo mije a u porculanskoj zdjelici dok ne nastane ka a. mo e se primijeniti i tzv. bronhalnog katara. Te obloge treba svaka 2 do 4 sata obnoviti. . Umjesto obloga od ka e. nastalih kao posljedica uloga. srdobolje. oboljenja bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. Ve prema veli ini rane ili izljeva krvi. priprema se tako er mast iz jazav eve masti koja se primjenjuje protiv gu avosti i kile. Iz starih bilinarskih knjiga i pu ke medicine: kao to se prire uje ve ranije opisana mast iz svinjske masti. uzmu se 2 do 4 jeda e lice osu enog i u prah smrvljenog korijena. kada se korijen gaveza primijeni za lije enje iznutra. uz dodatak male koli ine vru e vode. kvrga. ovi oblozi tople ka e od korijena prikladni su kod skorbutnih ireva. sprije it e se otrovanje krvi a i najdublje rane zara uju gotovo bez o iljaka. omek anja kostiju i upale pokosnice. kod reumati nih odebljanja mi i a. Za unutarnju upotrebu prire uje se ajni preljev: 2 ajne lice sitno izrezanog korijena za 1 alicu ajnog preljeva bez e era. krvavog ka lja i ispljuvka. upale kostiju. Svje e sabran i dobro o i en korijen fino se izre e i rastopi u istoj svinjskoj masti. Ta se mast dr i i preko godinu dana i treba da je uvijek pri ruci. Ako se i na jo nao i enu ranu nama e mast gavezovog korijena. upale porebrice i dr.jednostavno pripremaju. Za pobolj anje krvne slike preporu a se bolesnicima. oteklina. za 1 alicu pripremiti kao ajni preljev i nezasla eno piti 3 do 4 alice dnevno. otvrdnu a prsne lijezde. U vru em stanju procijedi se mast kroz lanenu krpu i na kraju se dobro istije ti. koji boluju od e erne bolesti. aj se mo e prirediti i na slijede i na in: 3 vrhom pune ajne lice fino izrezanog svje eg ili osu enog korijena mo i se hladno kroz 10 sati u 2 alice vode i nakon toga ocijedi. jer je neophodna za lije enje rana kod ljudi i ivotinja. da piju aj pripremljen od svje eg korijena i da jedu taj korijen. jednom uzavre a nakon toga odmah ocijedi. Nadalje se upotrebljava protiv krvarenja eluca. mast od crnog korijena. Kod ireva na elucu preporu a se slijede a ajna mje avina: 100 g korijena gaveza. Mast se ne smije uvati u metalnoj posudi! Jednako je ljekovito djelovanje. svje eg ili su enog 50 g cvijeta nevena 50 g oputine Po jednu ajnu licu od ove ajne mje avine. protiv katara eluca sa ili bez proljeva. Na to se doda alica vode. Osim ve nabrojenih slu ajeva. Topla se ka a namaze na laneno platno i stavi kao oblog. Ova se vru a ajna mje avina promije a sa 2 alice hladnog aja i pije tokom dana. mast koja kaplje treba odmah te i u posudu u kojoj e se uvati. ireva uslijed pro irenja vena. bolova batrljaka nakon amputacije. upale stani nog tkiva. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao ka asti oblog. upale plu a. bolova brazgotina rana. a piju se toplo i u gutlja¬jima 2 do 4 alice dnevno. Upotrebljava se protiv raznih pote ko a probavnih organa. kostobolje.

ili se pripremi topla ka a od korijena kojoj se dodaje med. korijen se procijedi i istije ti. p elinja ljubica. U pu koj medicini esto se prire uje vino od korijena gaveza ili vino od crnog korijena. I sama tuberkuloza mo e se izlije iti upotrebom ovog prirodnog lijeka. Melem iz korijena i svje ih listova. Tinktura korijena gaveza priprema se u pu koj medicini na slijede i na in: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru 96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Najbolji poznavalac mati njaka. naziva se jo limunka. uzima se 20 kapi tinkture na kocki e era. Istije teni sok korijena slu i kao tinktura koja se kona no razrijedi sa 1/2 litre prokuhane i ohla ene vode.) JE iz obitelji usnatica. Nakon 20 dana. u kojem je kuhan korijen. sabrane za vrijeme cvatnje. a talijanski Citronella ili Melissa vera. naro ito onome tko ima no ne strahove i kome srce ubrzano lupa i smeta . nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije. Lemon balm ili Sweet balm. Tekst Richarda Wilforta MATI NJAK (Melissa Officinalis L. melisa. unutarnjeg krvarenja.U vicarskoj peku u vru oj masti listove gaveza. ve prema veli ini. Kod unutarnjih krvarenja. To se jelo smatra vrlo dobrim sredstvom za pospje enje zdravlja te kao sredstvo koje isti i stvara krv. a preporu uje se i kod tuberkuloznih bolesnika. stavljen na svje u ranu. Mattioli. a osobito plu nim bolesnicima. Takvi oblozi ubla uju i upale ko e i olak avaju bolove kod zgnje enja tkiva. kao i kod slabokrvnosti. nego i mast od korijena gaveza. kod ireva na elucu. Engleski je naziv Balm. Tinktura slu i za lije enje rana. Taj se lijek preporu a svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima. uzrokuje br e spajanje rane i br e zacjeljenje. stavi se u litru dobrog bijelog vina i pusti na mo enju oko 5 do 6 tjedana. kod gubitka krvi nakon te kih operacija i ve ih rana. Takozvana mje avina crnog korijena i meda priprema se na razne na ine: ili se istije teni sok svje eg korijena gaveza mije a s medom. djeluje na umirenje kod krvavog mokrenja. krvavog proljeva ili gri e. Dva do 5 komada svje eg ili su enog korijena gaveza. Boca treba stalno da stoji na sobnoj temperaturi. kako bi rana to prije zacijeljela bez brazgotine. Lanena krpica natopi se tinkturom i polo i na ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masa u. p elinja metvica i rojevica. i uvijene u tijesto za pala inke. za njega ka e da mati njak ima izvanredno dobro svojstvo jer ja a i o ivljava srce. na isti se na in primjenjuje kod stoke pa bi svako selja ko gospodarstvo trebalo te lijekove imati pri ruci. Crveno vino. Primjena kod lije enja ivotinja: ne samo ka a. Mati njak je poznat od najstarijih vremena te ga opisuju i hvale mnogi prirodoslovci starih kultura. Tako pripremljeno vino slu i za unutarnje ja anje kod krva¬renja plu a.

neuroza. Imaju i u vidu u estalost du evnih oboljenja. kima i timijana. Mati njak cvate u svibnju i lipnju. Znanstvena istra ivanja ukazuju da ekstrakt mati njaka ima utjecaja na imunoglobulin kod pacijenata oboljelih od Gravesove bolesti. nesanice. sr anih oboljenja. ja a. Cijela biljka miri e po limunu. Primjenjuje se tako er u kozmetici lica i tijela kod . depresije.uti cvjetovi smje teni su u pr ljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. sti ava gr eve i umiruje ivce. i op enito elu anih te ko a. bolesti ivaca. tegoba s menstruacijom i kod zujanja u u ima. stresa. bole u ili ivotnim porazima u obitelji ili u dru tvu. srce. oboljenja probavnog sustava. Kod problema sa titnja om Uporaba mati njaka najpoznatija je kod sr anog gr a angine pectoris. kod herpesa symplexa i herpes labialis. izmu enog patnjom. Koristi se kod ko nih oboljenja ako je potrebno antivirusno djelovanje mati njaka. Svi ti sastojci djeluju umiruju e kod anoreksije. uz dodatak valerijane. lincurom. ivce. glavobolje. uz ograde. hmelj. a uzgaja se i u vrtovima. neuralgije. histerije. lavandu. Plinije preporu uje smjesu soka mati njaka za o i. Mati njak poti e hormonalne aktivnosti. te ga rabimo kod problema sa titnja om. zdravih i visokovrijednih sastojaka. Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko prirodnih. Du evni bolesnici i oni bolesni na ivce lije e se mati njakom i to naj e e biljnim ajem koji uz mati njak sadr i i valerijanu. Raste u blizini naselja. Stoga se koristi kod raznih epidemija gripe.miru. u grmlju i umama. Za napetog ovjeka. u kombinaciji sa stolisnikom. mati njak pospje uje izlu ivanje znoja i vjetrova. a okus joj je aromati an. Listovi na dugim peteljkama jajolikog su oblika. hipohondrije. etverouglastom stabljikom visokom do 60 centimetara. Kao vazodiletator srednje ja ine mati njak podi e krvni tlak kod osoba s niskim krvnim tlakom. slabosti srca. Za du evna oboljenja Koristi se itava biljka ili samo listovi koje beremo prije ili za vrijeme cvatnje. koliko ih ima mati njak za vra anje osmijeha ovjeku. ja a cijeli organizam. otklanja neraspolo enje i tugu. prekomjernog umora. lupanja srca. migrene. te su iti na toplom i prozra nom mjestu u hladu. katara eluca. premorenosti. No. nesvjestice. a Hildegarda za mati njak ka e da e se rado smijati tko je jede. kamilicu. Biljku treba pa ljivo brati da se ne izgnje i. a mati njak je rijetka biljka s antivirusnim svojstvima. a bijelo. gorkom djetelinom i ki icom. Ukratko. straha. slabosti. po rubu jako nazubljeni i slabo dlakavi. krijepi duh. Rije je o trajnoj biljci s jako razgranatom. mo emo slobodno re i da mati njak posjeduje ljekovita svojstva za lije enje tih oboljenja. te metvicu. gr enja ivaca. U borbi za to boljim zdravljem ovjek je oduvijek elio preventivno djelovati. ivice. pam enje. Karminativno djelovanje mati njaka rabimo kod poreme aja u digestivnom traktu. gr eva u crijevima i maternici. mati njak je pravi lijek. te tjera turobne misli. Potom suhu biljku usitnimo te pohranimo u hermeti ku ambala u. veseli srce. a djeluje i antitiroidno kod tegoba sa titnja om. Mati njak isti krv. jer njezina toplina zahva a slezenu i srce koje tako postaje radosno. di nih puteva. viroza i sli no. isti krv. proljeva. Razne ajne mje avine s mati njakom primjenjujemo kod lije enja astme. povra anja. te poma e gotovo svim unutarnjim organima. nadutosti. te kod dispepsije. migrene. kroni nog bronhitisa. napetosti.

Prava je poslastica pripremiti pala inke sa svje im listovima mati njaka. gljiva. ireva. Naziv »Achilea« dobiva po Ahileju. te kao dodatak jelima od divlja i. raznog svje eg povr a. Podanak je povr inski ± horizontalan i razgranat. te kao oblog kod oteklina.raznih ko nih ne isto a. Stolisnik cvate od travnja do rujna. Koristi se za za injavanje raznih vrsta salata. Cvjeti i su glavi asti. mada »millefolium« zna i tisu u listova. U vrijeme cvatnje beremo biljku u du ini 30 centimetara. te rasprostremo i su imo na toplom. migrene. naziva se jo hajdu ka trava. kontuzija. kojem je Afrodita lije ila ranu. uz puteve. straha i treme. nesvjestice. rukama ih usitnimo i pohranimo u suhu ambala u. koja govori da su hajduci ovu biljku nosili uvijek sa sobom (platnena vre ica s pra kom. pogotovo su za ene blagotvorne kupke s mati njakom. Mo emo i svje u biljku narezati na sitne. oko vrata). uboda insekata.) je iz obitelji glavo ika. U pripremi jela od ljekovitog jestivog samoniklog bilja. a voli umjereno vla no zemlji te. Svje e isjeckani listovi mati njaka mogu se dodavati i raznim slatkim i slanim namazima. na kojoj su poredani naizmjeni no. Upotreba mati njaka u kulinarstvu dosta je poznata u narodu zbog za inskih svojstava. no nog gu enja. godine u Parizu. antigljivi no. napetosti. livadama. Citral i citronell djeluju umiruju e na centralni nervni sustav. polpeta. slabog pam enja i zamora. salata i biljnog aja. puna i dlakava. radi lije enje raznih rana od hladnog i vatrenog oru ja. a kasnije javno. rman i stolis. Ukratko. Mo emo ga prona i doista svugdje. popularno ljekovito sredstvo za lije enje depresije. nudile pirit od mati njaka pod nazivom »Eue de melisse des Carmes«. visine do 80 centimetara. Kori tenje u kulinarstvu Zaslugom bosonogih karmeli anki. spazmoliti ko djelovanje. pori . mati njak je postao poznat cijelom svijetu. oko centimetar duge dijelove. Eteri no ulje mati njaka ima antibakterijsko. me u oranicama. a i danas je. koristi se za sva jela kod kojih se koristi limun. dvostruko-trostruko perasto iscijepani listovi. Karmeli anke su 1611. napravimo snopi e ili vezice te ih obje ene su imo na toplom i prozra nom mjestu. sedativno. kraj pruga. Hajdu ka trava se smatra najoriginalnijim narodnim imenom. Na naziv govori sam za sebe ± stolisnik ili stotinu listova. planinskim visoravnima i nasipima. Kad se osu e. antioksidantno. Lesingera STOLISNIK (Achillea millefolium L. bijeli ili ru i astocrveni. Raste po poljima. Beremo mlade proljetne listove koje rabimo za pripremu ukusnih jela ili kao za in. kunica. petrovsko cvije e. Tekst od I. biljnih umaka. ima gorak okus i aromati an miris. ispo etka tajno. smje teni u titac. nadra enosti. Stolisnik je samonikla i trajna biljka. te kod dojilja. narkoti ko. . upale ivaca. zelenih i vo nih. Taj pirit je u ono vrijeme bio. lupanja srca. protuvirusno. Koristi se za masa u kod reume. vo njacima. zadebljanja dojki. stabljika joj je vrsta. mati njak je za in kojeg ne mo emo izbje i primjerice za pripremu biljnih juha.

a sadr i i vitamine K i C. Mogu e alergije Poznata je u inkovitost stolisnika i kod bolesti crijeva ± gr eva. krvarenje hemoroida. povoljno djeluje na viskoznost krvi. enskih bolesti. zaustavlja krvarenje. i enja krvi i izbacivanja sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokra ni organi i putevi. bradavice dojke. poti e rad perlistaltike. Op enito se koristi kod svih kroni nih elu anih oboljenja. ote ene jetre i raka.prozra nom mjestu u hladu. paralize respiratornih organa. smanjuje katar. krvarenje bubrega. giht i bakterije. kraste. dje ja groznica. Shigella sonnei i Shigella flexnii. arteriosklerozu. crijeva). Za srce se generalno rabi tonik za srce ± za ubrzano bilo srca. kao i njegova uporaba u lije enju je velika. proljeve. hemoroide. lije i sluznicu. a i u slu ajevima mokrenja u krevetu. slabog rada crijeva. Znanstvenim istra ivanjima. ka alj. Za varikozne vene upotrebljava se krema od gospine trave. prehlada i krvarenje nosa. kolitis. ekcema. regulira izlu ivanje elu ane kiseline. dezinterija. stolisnika. Kao antiseptik djeluje na opekline. anginu pektoris. Stolisnik je u inkovit i kod bolesti jetre ± ascitisa. To su prije svega bolesti di nih puteva i organa ± astma. ireve. Ne mogu ne usporediti tradiciju i nova znanstvena istra ivanja jer su ona ipak vjerodostojan pokazatelj koliko je pu ka medicina bila u pravu. odnos bakterija vrenja i truljenja. Od cvijeta i listova dobiva se eteri no ulje. nadimanja. bronhitis. Eteri no ulje je dobar lijek za ja anje ivaca (nervino ekscitans) i dobar aromatik. groznica. poja ava apetit. upale zubnog mesa. krvarenje plu a. raznih lezija. Lije e se i bolesti bubrega ± nefritis. Od raznih ko nih ne isto a do akna. Escherichia coli. dispesije. Popularna je terapija sa svje im sokom stolisnika. Zbir svih djelovanja stolisnika. razne upale ko e. Ljekovito djelovanje Tisu ljetna tradicija uporabe stolisnika bilje i njegovu uporabu u lije enju i spre avanju infekcija kod vanjskih i unutarnjih krvarenja. upale grla (za grgljanje). reume i reumatskih bolova. unutarnje krvarenje. saboreje i psorijaze. pri ti a i li ajeva. za hematome. eludac. Stolisnik se tradicionalno koristi i kod bolesti srca te krvo ilnog sustava. ali za vrijeme cvatnje ti ljekoviti sastojci su u cvijetu. poreme aj cirkulacije. pro i ava mokra u. embolus. potvr ena su djelovanja tinkture stolisnika na Staphylococcus aureus. pijesaka. ispucalu ko u ruku. zastoja u radu jetre. osipe. a kod bolesti ivaca . i enje krvi. ospice te kao losion za kosu. Stolisnik se u inkovito koristi i kod bolesti ko e. divljeg kestena i arnike. regulira crijevnu floru. pijesak. Bacillus subtillus. gastritis. kada se kozmeti ki problemi rje avaju tonikom i ispiranjem ko e. katara. Kod bolesti mjehura poma e kod cistitisa. porebrice. masne jetre. dijareje. influence. karotin i mnoge druge ljekovite sastojke. konstipaciju. kamence. apcesa. plave boje ± azulen. Mycobacterium smegmatis. gripa. Kod bolesti kostiju stolisnik se rabi protiv artritisa. kamenaca. tj. gr eve. Li e prije cvatnje sadr i sve ljekovite sastojke. kojim ja amo probavne organe i pro i avamo krv. ciroze. a isti i od glista. regulira probavnu fermentaciju i ubla ava abdominalne bolove. angina. Stolisnik se mo e koristiti i protiv krvarenja rana. te smatram da je najbolji pokazatelj ljekovitosti i primjene stolisnika prikaz njegove uporabe po sustavu organa kao i po pojedinim organima.

protiv histerije, slabih i napetih ivaca te nesanice. Poznato je ljekovito djelovanje stolisnika i kod enskih bolesti, primjerice mioma, bolesti jajnika, cista, gr eva, bijelog pranja i amenoreje, a djeluje i kod poja anih menstrualnih krvarenja, izostanka menstruacije i menstrualnih gr eva. Rabi se kod dijabetesa i glavobolje, kao osvje iva organizma, kod bolova le a, malarije, protiv proljetnog umora, lo eg zadaha iz usta, smanjuje znojenje, tresavicu i zubobolju.

Stolisnik ne smiju uzimati oboljele osobe koje imaju izra enu alergiju na stolisnik i imaju komplikacije sa u i, jetrom i irom na elucu te su izrazito slabog eluca.

Alergije na stolisnik su mogu e kod osjetljivih alergi nih osoba, na dodir, kao i kod konzumiranja ve ih koli ina aja i tinkture stolisnika. Ve e doze stolisnika tete trudnicama jer je stolisnik stimulant maternice, a teti onima koji boluju od epilepsije..

KOMORA ( Foeniculum officinale )

Sinonimi: Anethum foeniculum Clair. ² Anethum divaricatum Hoffmgs. ² Foeniculum officinale Ali. ² Meum foeniculum Sprng. ² Meum vulgare VVildm. et. Dur. ² Selinum foeniculum E. H. L. Krause. Narodni nazivi: anason ² divlja mirodija ² jane ² komora a ² kopar ² ko¬roma ² mirodija krupna ² mora ² mora a ² morski jane ² sladki ani ² slatki jane ² slatki janu ² slatka mirodija ² slatki kopar ² slatki mora .

Opis biljke: dvogodi nja biljka koja naraste 1 do 2m, glatke, okrugle, plavkaste, sitno prugaste i razgranjene stabljike. Listovi su plavkasto-zeleni, vi estruko perasto razdijeljeni, a listi i igli asti i tanki kao konac. Na vrhovima stabljike razvijaju se sitni u kasti cvjetovi slo eni u veliki sastavljeni titac.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i ne to spljo teni (paralelno uspore ivanje biljaka iz porodice titarki.

Miris i okus: miris sjemena je aromati an a okus vrlo sli an ani u. Vrijeme cvatnje: od jula do oktobra a vrijeme sazrijevanja sjemena: septembar do kraja oktobra.

Stani te: komora eva domovina je Ju na Evropa pa se i kod nas mo e uspje no uzgajati. Komora tra i duboko orano zemlji te, isto od korova, s dosta hranjiva, a razmna a se ili direktno sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Budu i da se iri i pomo u ptica, komora dolazi tu i tamo u divljem stanju u slobodnoj prirodi.

Ljekoviti dijelovi biljke su korijen (Radix Foeniculi) koji se sabire od druge polovine marta do kraja aprila a upotrebljava se i itava biljka (Herba Foeniculi) koja se mo e skidati tokom cijelog ljeta. Su enje svih biljnih dijelova vr i se samo u hladu. Ljekovite i djelotvorne tvari: eteri no ulje s terpenom, anetolon i fenhonom, masno ulje, bjelan evinaste supstance, e er i dr.

Ljekovito djelovanje: u slu benoj je upotrebi sjeme komora a (Fructus Foeniculi) koje dolazi u aju za i enje (Species laxantes). Iz plodova se destilacijom dobiva komora evo ulje (Oleum Foeniculi). Sjeme komora a pripada uz ani i kim sjemenu koje ima vrlo dobro svojstvo da djeluje zagrijavaju i. Korijen komora a ubraja se u etiri ljekovita korijena koji slu e za i enje (per in, celer i parga) To uzrokuje visoki sadr aj eteri nog ulja koje djeluje sli no kao i ani na suzbijanje nadutosti, smirenje gr eva i protiv vrenja. U malim koli inama uzrokuje povi enje izlu ivanja sluznice eluca i crijeva a pospje uje se i izlu ivanje iz bronhija. Komora zaslu uje da ga se cijeni ne samo kao odli no sredstvo za eludac, nego i kao vrijedan sastavni dio kod sredstava protiv katara di nih putova, isto eteri no ulje dobiveno iz sjemena nije, kao to se to esto pogre no misli, samo sredstvo za pobolj anje okusa nego ono posjeduje i znatnu ljekovitost kao lijek protiv nadimanja ako se uzima sa e erom ili kao dodatak vodi za grgljanje kod lije enja katara grla, bolova u grlu i promuklosti. Komora evo ulje ima dobro ljekovito djelovanje ako se primijeni izvana kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa u.

Iz starih knjiga o bilju i pu ke medicine:

Komora ja a eludac, isti organizam od tetnih tvari i djeluje na bistrinu pogleda. Komora kuhan u vinu dobar je za sve bolesti bubrega i mjehura, izlu uje kamence i poma e onima koji mokre te ko i bolno. Komora pospje uje menstruaciju, dobar je za jetra i slezenu i razrje uje zgru anu krv kod unutra njih bolesti. Sjeme komora a djeluje na sazrijevanje ireva ako se na njih stavi toplo. Kod bolnih prsiju kuha se korijen komora a u vodi tako dugo dok ne postane mekan nakon ega se mla an stavlja na bolno mjesto.

Onima koji boluju od pro irenja vena ili vodene bolesti preporu a se da piju toplo i u gutljajima, vino u kojem je kuhan komora ev korijen. To je vino, ne manje nego aj od komora a, izvrstan napitak za starije ljude; on brzo otklanja te ko e u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zdrobljeno sjeme komora a, pomije ano s toplim mlijekom, treba davati dojen adi, osobito onoj koja se ne hrani maj inim mlijekom.

U mnogim rodili tima je aj od komora a prvo pi e novoro en adi to se pokazalo kao veoma dobro, jer izostaju po etne te ko e u funkcijama eluca i probave. aj od komora a zasla en medom proku ani je pu ki lijek kod hripavca i bronhalne astme. Komora

se ubraja me u najstarije ljekovite biljke u povijesti nauke o ljekovitom bilju.

Komora nazvan hui-hsiang, bio je veoma cijenjen lijek ve u starokineskoj medicini nekoliko hiljada godina pr. n. e. i to kao lijek za o i i kao ljekovita biljka za bolesni eludac i debelo crijevo. Primjena u lije enju ivotinja: sjeme se pridodaje sto noj hrani to poja ava kod ivotinja elju za uzimanjem hrane. Plitka posuda aja od komora a, zasla ena medom, postavlja se p elama; to ih odr ava zdravima

Autor: R. Wilfort

ANIS - Pimpinella anisum L.

Anis (Pimpinella anisum) jo je poznat pod nazivima anason, ani , aniz, la ki jane , sladki jane . Anis vu e porijeklo iz Egipta. U staro rimsko vrijeme, anis je rabljen kao enski tonik-napitak, za reguliranje mjese nice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olak avanje poroda, i za ja anje po ude. To je jednogodi nja biljka iz porodice titarki, visine do 60 cm. Sjeme sabiremo po suhom vremenu, te rasprostiremo na toplom i prozra nom mjestu. Plodove koje sabiremo dvaput u sezoni moramo o istiti od peteljki i odmah su iti jer ina e pocrne. Korijen vadimo u jesen. Sjeme anisa je vrlo sli no sjemenu otrovne kukute i trubeljke, te je potreban veliki oprez. (Uputa za p elare: Anis daje ve e koli ine nektara. Klasifikacijska ocjena za prinos meda (2).) Anisovo ulje mo e postati otrovno ako je izlo eno svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u utoj staklenoj boci s bru enim staklenim epom. Narodna Engleska izreka glasi: Anis je tvoj jastuk koji te uva od lo ih snova. Da je uistinu tako utvrdit ete popijete li alicu anisova aja prije spavanja. Anis otvara, grije i ja a eludac i druge probavne organe. Ljekovito djeluje na dva na ina. Prvo najpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, poma e kod elu anih bolova, kroni ne dijareje, kod povra anja, mu nine, te dje jih elu ano-crijevnih problema i uklanja vjetrove te ga koristimo kod nadimanja i gr eva. Drugo najpoznatije ljekovito djelovanje anisa vidljivo je kod lije enja bronhija u kojima eteri no ulje anisa rastapa i omek ava sluz, a ujedno sprje ava gr eve u plu ima. Anis je i afrodizijak, pogotovo ako ga kuhamo u vinu i zasladimo medom. Ovaj na in pripreme anisa je dobar i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega i mjehura te stvaranje mlijeka kod dojilja, ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudno e. Dobro djeluje na rad u i. Ljekoviti u inak na crijevnu floru vidljiv je pri eliminaciji raznih parazita, a izvana se ulje anisa uspje no primjenjuje u lije enju u iju. U novije vrijeme anis se rabi u lije enju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre. Najnovija istra ivanja usmjerena su na efekte anisovog ulja 'anethola', koje djeluje sli no adrenalinu. Ulje anisa izvana rabimo kod ujeda insekta, za masa u ela kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog ka lja.

Univerzalni aj od sjemena priprema se tako da se 1 kavena li ica sjemena prelije s 2 dl kipu e vode, pusti 15 minuta da odstoji i procijedi. Uzimamo 3 puta dnevno poslije glavnih obroka. Napitak za ubla avanje ka lja priprema se tako da se 1 kavena li ica mljevenog sjemena anisa kuha u alici mlijeka oko 5-10 minuta, a zatim zasladi medom od kadulje. Uzimamo 3 puta dnevno po alicu napitka prije jela.

Tekst Ivana Lesingera

SODA BIKARBONA - USPORAVA PROPADANJE BUBREGA

Dnevna doza sode bikarbone poma e u oporavku funkcije bubrega kod ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog zatajenja bubrega. No kod 9 posto stanje se pogor alo.

Istra ivanje u kojem je sudjelovalo 134 ljudi u uznapredovaloj fazi kroni nog bubre nog zatajenja pokazalo je da su bolesnici koji imaju nisku razinu bikarbonata, a koji su svakodnevno uzimali tablete koje sadr avaju sodu bikarbonu, time zna ajno usporili propadanje bubre ne funkcije. Tablete su usporile propadanje bubre ne funkcije za u prosjeku dvije tre ine, ime je brzina propadanja bila otprilike ista kao i kod zdravih ljudi, kod kojih bubre na funkcija propada zbog starenja.

Samo 9% pacijenata koji su uzimali tablete imalo je naglo pogor anje bubre ne funkcije, u usporedbi sa 45% pacijenata koji nisu uzimali sodu bikarbonu. Dr. Magdi Yaqoob, iz Kraljevske bolnice u Londonu, rekla je: "Ova jednostavna i jeftina strategija lije enja pobolj ava i prehranu pacijenta, a mogla bi imati zna ajne ekonomske u inke, te u inak na kvalitetu ivota kao i na klini ki ishod bolesti."

Stru njaci tvrde da soda bikarbona mo e biti Ävrlo u inkovita³ ako se ispravno koristi.

Otkri e, koje je objavljeno u asopisu Journal of the American Society of Nephrology, moglo bi biti od velikog interesa za mno tvo ljudi diljem svijeta koji imaju kroni no bubre no zatajenje. Mada to ne brojke nisu poznate, smatra se da na 1,000 Europljana, 1 do 4 razvije kroni no bubre no zatajenje.

IMELA BIJELA I. ( Viscum album.) - Loranthaceae

Farmakopejski naziv: stipites, folia, herba visci albi OSTALI NAZIVI : bijela imela, imela, lepak, visk, vi e.

OPIS: Imela poluparazit u listopadnom ili zimzelenu drve u, koja je u stanju svog doma ina zbog prevelike razmno enosti i ubiti. Raste u kro nji kru ke, hrasta, breze, jabuke, vrbe, topole, pa i na crnogori nom drve u!Od doma ina dobiva vodu i u njoj rastopljene minerale. U kro njama drve a ini vrlo upadljive okrugle grmi e. Ko asti listovi obrnuto jajastog oblika smje teni su nasuprot. Na mjestima gdje se grane ra vaju razvijaju se maleni, zelenkasti, jedva primjetni cvijetovi iz kojih se kasnije razviju bijeli plodovi.

Cvate od marta do aprila.

Razmno ava se sjemenom ± bobicama. U bobicama je ljepljiva gusta sluz kojom se plod prihva a za druge grane kada ga tamo prenesu ptice preko izmeta. Veoma je va no sa koje vrste drve a se uzima imela kao lijek ! Kao ljekovita biljka, imela je naro ito od koristi starim ljudima, odnosno prerano ostarjelim krvnim ilama. Veoma je korisna u kod popu tanja elasti nosti ila, ovapnjenja arterija i povi enog krvnog tlaka. Svje i ekstrakt imele jedan je od naj udesnijih lijekova. IMELA JE OTROVNA AKO SE PREDOZIRA!

NAJVE A DNEVNA DOZVOLJENA DOZA IMELE JE ( 1 )JEDAN GRAM !!!

Sadr i: viskotoksin, inozitol, flavonske heterozide, vosak, sluz, holin i druge tvari. Njezin kemijski sastav zavisi od drveta na kojem ivi ! Imela s jabuke i jele je otrovnija od one s topole. Sadr aj ljekovitih sastojaka je najve i u vr nim listovima i gran icama. Zbog toga je va no pri branju bijele imele od studenog do svibnja brati samo najmla e listove s gran icama,/ do tre eg koljenca/. U nedostatku vremena beru se cijeli grmi i imele. Nakon dva dana su enja odre u se samo gran ice s listovima do tre eg koljenca, i onda dosu e jo tri do pet dana na temperaturi do 40 ° C . Usitnjeni listovi i gran ice uvaju se u vi eslojnoj papirnatoj vre ici. Bobice imele su poluotrovne, posebno s hrasta kao doma ina, pa je po eljno da se odstrane iz upotrebe. Kod pripremanja aja od imele preporu a se hladni postupak - jer se kuhanjem djelomice uklanjaju ljekovite tvari u listovima i gran icama, a time se i smanjuje ljekovitost imele.

RECEPTURE: Kod povi enog krvnog tlaka. Djelotvorniji su pripravci iz svje e biljke! Izvrsno djeluju homeopatske injekcije. pogotovo ako je vezana sa laganom vrtoglavicom. ili preko no i. naravno. Rp: DOBRO JE JEDNU AJNU LI ICU PRA KA OD IMELE MO ITI 8 SATI U 2 DL. podsticanje na rad gu tera e. mlake vode / 25 ° C / tijekom 6 sati. protiv unutra njih utrnulosti ( " mravci " ) u udovima. protiv napada vrtoglavice. regulacije stolice. umova u u ima: Rp: PRA AK OSU ENE I ISTUCANE BILJKE ILI LI A UZIMA SE DVAPUT DNEVNO KOLI INA KOJA STANE NA VRH NO A. uz dogovor sa lije nikom. Pije se ujutro nata te. (navale krvi u glavu i vrtoglavica ). Rp: AJ: priprema se tako da se 2 ajne li ice praha preliju s 2. te protiv hladnih nogu. Ujutro se procijedi i pije po 2 dl aja svakih 6 sati.5 dl. koji se pije u dva navrata: pola ujutro a pola nave er prije spavanja. klaustrofobije. naro ito kod bolesti zglobova . ostavi poklopljeno 5 minuta. S VODOM ILI U JELU.Imelini preparati poma u jo kod glavobolje. kipu e vode. nesanice.artritisa i artroze. procijedi. po 1 alica. vezano za cirkulaciju. VODE. Rp: POMIJE A LI SE DOBRO 2 VELIKE LICE PRA KA S 1 KG MEDA. Nije preporu ljivo uzimati vi e od dopu tene koli ine aja tijekom dana. jer sadr i ljekovite tvari koje u .1/2 ajne li ice praha od imele. Rp: DRUGI NA IN PRIPREME AJA : Dvije velike lice usitnjenih listova imele staviti u 6 dl. PROCIJEDITI I PITI U GUTLJAJIMA TOKOM DANA. smetnji srca. te 1 sat poslije ve ere. Stoga je se ne bi smio odre i nitko tko ima zlo udne izrasline. UZIMA SE 2 PUTA DNEVNO PO 1 KAVSKU LI ICU UJUTRO NATA TE I NAVE ER PRIJE SPAVANJA. U tra enju djelotvornih lijekova protiv raka imela se u kombinaciji sa lopuhom pokazala korisnom. Rp: Mo i li se 3 sata / najkra e vrijeme/ u 2 dl tople vode . dobiva se ekstrakt. klimakteri nih tegoba.

PROCIJEDITI. Rp: AJ ZA ENSKE TEGOBE : uve er se stavi u 2 dl 1 velika lica listova imele da se mo i preko no i. Rp: Razdra ljivi ljudi trebaju za smirivanje ivaca uzimati 6 tjedana nata te pra ak imele koliko stane na vrh no a. KORIJEN HRENA 7 GRAMA. a osim toga godinu dana neka se suzdr avaju svinjetine. a pije se 3 puta dnevno po jedna lica PRIJE jela. Ujutro se priprema oparak od 1 velike lice vrkute (Alchemilla vulgaris) . meso od gusaka. 10 dana. u 6 dl vrele vode. pomije an sa bjelanjkom od 1 jajeta pije se protiv krvarenja hemoroida. 1 velika lica vr ika u cvatu dup aca i 1 velika lica stabljike oputine. vode. uz povremeno mu kanje. piridi itd ). kroz 14 dana. I ovdje je najbolja imela sa hrasta. cvijeta i zdrobljena ploda Gloga ( Crataegus oxyacantha). Rp: aj od imele. ujutro pripremiti oparak: a sastav oparka je slijede i: 1 velika lica cvijeta nevena. I PITI 3 PUTA DNEVNO PO RAKIJSKU A ICU PRIJE JELA. 1 velika lica . saponin. poklopljeno se ostavi ostavi 2 h. hlapivi alkaloidi. Ocijediti. te Preslice ( Equisetum arvense) kuhaju se 10 min. I PITI UJUTRO I UVE ER PO 40 KAPI U A I VODE. u 4 dl. OSTAVITI DA STOJI 8 DANA. sitno isjeckati i mo iti u 1 litri jake komovice. KORIJEN LOPUHA 7 GRAMA./Gospin pla t/ .ve im koncentracijama djeluju kao otrov ( fosforna kiselina. ni povr a koje nadima / grah /. Rp: TINKTURA ZA RAZBIJANJE TROMBA U KRVI : ( KAO PREVENTIVA ) : U 1/4 LITRE 96 % ALKOHOLA STAVITI LISTA IMELE 3 GRAMA. s malo mlijeka /kozje /. Rp: TINKTURA : 200 g SVJE E imele i 100 g e njaka. ili s vodom.5 dl. jaretine. nakon pola sata pomije ati aj od imele s ajem ostalih biljaka i piti svaka 3 sata po 1. i purica. Rp: KOD SKLEROZE. Rp: DOBRO JE TAKO ER 40 G SITNO ZDROBLJENE IMELE MO ITI 12 DANA U 1 LITRI BIJELOGA VINA. Uz to valja nave er pojesti po 2 esnja e njaka. Rp: AJ PROTIV ATEROSKLEROZE : uve er 2 velike lice listova imele staviti u 4 dl hladne vode. CVIJET GLOGA 10 GRAMA. profiltrirati. pomije anog aja tijekom dana. Pije se po 1 alica ujutro a druga nave er .prije jela. FILTRIRATI. VISOKOG KRVNOG TLAKA : 2 velike lice mje avine od po 25 gr IMELE.

obi no na luster. kod vazomotornih smetnji. Usput se mo e lije iti peludna hunjavica. Kao sveta biljka keltskih druida rabljena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu. a za neke je ta biljka za titnica zdravlja.) pripada obitelji Imela (Familiae Loranthaceae). IMELA BIJELA II. grla i crijeva. citocidal. antiepileptik. jelovo ohmetnje. relaksant. U Tirolu (Austrija).) Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi Imela (Viscum album L. i 1 velika lica podanka pirike. srpski . Druga imena za imelu su bijela imela. nesvjestice.Laubbaum-Mistel. lim. kardik. talijanski . protiv upale usta. antiekcemik.imela.korijena jaglaca. Terapija traje dosta dugo: 6 . antitumorik. vi . Potrebno je naglasiti da se imela dr i do 2. kod krvarenja iz plu a i maternice. stimulant.viscio. velja e sljede e godine. navode i ljekovita svojstva biljke. melina. antidijabetik. Germani su imelu smatrali jakim. diuretik. kod epilepsije. a ljekarni ki su joj nazivi herba visci albi. za protuupalna djelovanja. misteltoe. Rp: KUPKE I OBLOZI ZA PRO IRENE VENE : Od toplog aja imele pripravljaju se kupke za noge koje imaju pro irene vene. a strani su joj nazivi: engleski .bela omela. hipertenzor. raznih bolesti srca kao sr ani stimulans. a zatim sni ava tlak na normalu. groznice. Korisno je ponoviti kuru nakon 4 tjedna prekida. odnosno do Svije nice. za zaustavljanje krvarenja. dok se bilo ubrzava). Hildegarda.12 tjedana. Ljekovito djelovanje U pu koj medicini imela se upotrebljava protiv kroni nog zatvora. Listovi se . te je obi aj da se sve njevi imele stavljanju u sredinu doma. ekcema i raznih drugih oboljenja. folia. hrastovo ohmetnje. posebice ako se radi o udaji. stra nim i smrtonosnim magijskim oru jem. imela. Nadalje. histerije.. nepobjedivost i za lije enje svih bolesti. stipites. Svje i sok iz listova poma e kod lije enja ko nih osipa.birdlime mistletoe. za opu tanje iv anog sustava. vi e. tonik i vazodilatator. Razni narodni obi aji upotrebe imele u za titi od zlih duhova zadr ali su se do dana njeg dana. hrabrost. Imela se priprema na hladan na in. ohmelje. kako bi svojom mo i privukle eljenog mlado enju. arteriosklerotik. Mistel. zlih vje tica i avola. njema ki . Nakon pola sata pomije ati ocije ene ajeve i piti svaka 3 sata po 1. sedativ. antikarcinomik. to ga je prire ivao Asterixu. Za mnoge je biljka sre e ili ispunjenja elje. Laubholz-Mistel. pod nazivom vje ti ina metla danas se imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka. (Viscum album L. Imela je predstavljala simbol ljubavi i vjen anja ako se nosila kao talisman. antihipertensiv. Oblozi od imelina aja stavljaju se na uo ljive vene. laksativ. slovenski . kad se mora spaliti. imela se u pu koj medicini esto upotrebljava porotiv raznih glavobolja. lepak. Imela je i sastavni dio arobnog napitka druida Panoramaixa. Imela je prirodni antidepresiv. protiv visokog krvnog tlaka kao posljedice oboljenja srca i bubrega (najprije povisuje. antihemoragik.5 dl aja. metabolik. O imeli pi u Hipokrat i Plinije te sv.

topoli.malih stanica bronha. . Plod je okrugla bijela boba (otrovna u ve im koli inama) puna ljepljivog soka. konstipacije. HIV-a. Ekstrakt imele (total extracts of Viscum album. Miris i okus: bez naro itog mirisa. karcinoma plu nih stanica. pri vr en haustorijama.ekstrakt imele koristi se i u prevenciji karcinoma. izbrazdani ilama po du ini.. a ponajvi e kod najte e bolesti dana njice ± karcinoma. . krvarenja plu a i drugih krvarenja. resin. a koristi se i za odstranjivanje bradavica. kolitisa ulceroznog. obrnuto jajasti. grabu. kao i za narkoti no i magi no djelovanje..rektuma. histamin. lektin. papilloma virusa.adenokarcinoma gu tera e. KARAKTERISTIKE BILJKE Opis: Trajni zimzeleni mali grm koji raste uglavnom na bjelogori nom drve u. karcinoma. glavobolje. maslinastozeleni do u kastozeleni. mastopatie est. kru ki. jablanu.. brezi. antitumor proteini. holin. gu tera e. Od boba se izra uje ljepilo kojega su nekad rabili za lov ptica.eluca. upalnih stanja. Danas ekstrakt imele predstavlja znanstveno dokazan lijek u lije enju najte ih oboljenja kao to su tumori i karcinomi. smje teni na stabljikama koje se ra vaju. Zapadna pu ka medicina imelu koristi u lije enju: artritisa. varikoznih vena. . Listovi su duguljasti. Papa II.grudi i to kod ve uznapredovalih metastaza u podru ju pazuha (axillary). . . Od plodova se pravi ljepilo za ptice. . gorka okusa. non ho kins limfoma (non hodgkin lymphoma). Dosada nji rezultati studije pokazuju da je svrsishodan u lije enju mnogih oboljenja. Ljekoviti sadr aj: alkaloid viscin. Vrijeme cvatnje: mart ± april.kolona. B-stani nog limfoma. crijeva. Mistletoe) danas je znanstveno najvi e prou avan biljni ekstrakt u Njema koj. leukoplakije i mukoze. cirkulacije. bolesti menopauze. srca. vodenih bolesti. jeli. Crohnove bolesti. Branje i prerada: sabiru se listovi do tre eg koljena (mladi) od studenog do svibnja te se su e na toplom i prozra nom mjestu. a ako se mije a s drugim biljem potrebno je posebno napraviti aj od listova imele te ga dodati aju od ostalog bilja. jer koristi tvari iz drva na kojem se nastanila. III. Svje i sok od listova imele dobiva se mljevenjem te cije enjem listova.. i III. kod slabog lu enja u i. ali i sama pomo u klorofila stvara tvari potrebne za rast iz listova. . Upotrebljava se u kemoterapiji: .mo e etiri do osam sati te se tada uzima kao aj. krofula. Stani te: raste kao polunametnik na kro njama drve a i to na hrastu. bolesti ivaca. oboljenja kao to su ranice na maternici. . jabuci. vrtoglavice. viskotoksin. ali i u lije enju herpesa simplexa.. Od listova se mogu pripremiti tinktura i ljekovite rakije travarice ili imelina rakija (biska).glave i vrata. AIDS-a. groznice. Biljka je polunametnik. preslica. ko asti. Listovima imele esto se mije aju kadulja. engl. stolisnik. u kastozeleni i neugledni cvjetovi su jednospolni i dvodomni.

e er. biljka je iz obitelji Jaglaca ± Jaglacovke (Familia Primulaceae). eteri na ulja. 2 dl vode Priprema: imelin pra ak mo iti u vodi etiri sata i procijediti. KU NA BILJNA LJEKARNA (za gore spomenuta oboljenja) 3 ajne li ice usitnjene imele. Primula officinalis L. PRA AK (za spomenuta oboljenja) Priprema: suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. EKSTRAKT (za spomenuta oboljenja) 1/2 li ice od kave pra ka od imele. u podne i nave er. treslovina. 2 dl vode Priprema: sve sastojke dobro izmije amo. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro. Elatior ± Huds. Od ajne mje avine uzmemo 1 ju nu licu bilja.. uz vodu.JAGOR EVINA ( Primula officinalis L. Ujutro procijediti. koliko stane na vrh no a. Ujutro procijedimo.. ) Jagor evina (Primula veris ± P. 6 dl vode Priprema: toplom (ne vru om) vodom preliti bilje. epilepsije. Upotreba: uzimati dva do tri puta na dan.. i pustiti tijikom no i. sluz. gorke tvari. vosak. u podne i nave er. Farmakopejski naziv joj je Flores ± radix ± Primulae. prelijemo je toplom (ne vru om) vodom. Prirodni je . 100 g usitnjenih plodova gloga. inozitol. poklopiti. 100 g mati njaka.. guma. Uporaba: piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta nave er. Upotreba: piti po jednu alicu aja ujutro.. reumatskih oboljenja. aj ili sok. enskih bolesti. astme.fenetilamin. AJ (visoki tlak ) 100grama usitnjene imele. Napisao: Ivan LESINGER JAGLAC . poklopimo i pustimo tijekom no i. Pohraniti u hermeti ki zatvorenu ambala u. HOMEOPATIJA U homeopatiji mati na tinktura od listova upotrebljava se za lije enje visokog krvnog tlaka.

mlade listove koprive. kojeg rabe za pripremu aja kod prehlade. antitusik. te raznih slabosti organizma ( aj od cvjetova djeluje na pove avanje broja crvenih krvnih zrnca ± eritrocita). trputac itd. livadama. itd. Columnae na brdsko-planinskom podru ju. antireumatik. Korijen i listove beremo prije cvatnje kao i iza cvatnje. ka lja (bronhitis. P. divlji poriluk. a izvrsni su mi dodatak proljetnim salatama uz cvjetove jaglaca i ljubi ice (listovi masla ka. laksativ. spazmolitik. ve i izvrsno pro i ava di ne organa i cijeli organizam. koji svojim divnim opojnim proljetnim mirisom pri su enju ispune cjeli moj dom. pa tako i branje cvjetova jagor evine. a za lijek i su enje rabimo korijen. list i cvijet. jegli . Me u poznatim ljekovitim vinima nalazi se i vino od cvjetova jagor evine koje je poznato pu ko sredstvo za ja anje slabog srca to ga izvrsno okrepljuje. Engleski naziv joj je Cowslip. P. u ikarama. Godinama berem cvjetove jagor evine poradi spremanja ajne mje avine za ja anje slabog srca i tegoba s di nim organima. Prvi proljetni cvjetovi uistinu znaju razveseliti prirodnjake. trputca ± bokvice itd. na to im znam kratko odgovoriti da priroda ne ra a uzalud plodove.). Korijen kad se osu i miri e po anisu. sekretolik. emetokatarik.). Prolje e je uistinu vrijeme za svakog ovjeka koji eli ± nastoji ivjeti u simbiozi s prirodom. masla kov list i korijen. Kneipp je cijenio jagor evinu kao vrlo dobar lijek kod reumatskih tegoba i tegoba respiratornih organa. Elatior na planinskim i predplaninskim podru jima. emetokatarik. Proljetni aj za detoksikaciju cijelog organizma uz jagor evinu (cvijet i korijen) sadr i i mlade listove breze (beru se u isto vrijeme). jaglika. dok korijen i list mo emo su iti du e (korijen su imo tako da ga nani emo na konac i objesimo na toplom i prozra nom mjestu). Beremo mlade listove i cvjetove za pripremu raznih proljetnih salata. Druga imena jagor evine su jagor ika. samo je na najve i problem to je ne razumijemo. emetik. sedativ i vermifug. Cvijet su imo na toplom i prozra nom mjestu i to brzo. Obi ni jaglac raste skoro svuda. Mnogi su me pitali za to toliko cijenim cvijet jagor evine. Jagor evina cvjeta od februara do maja. Mje avinu cvjetova i korijena (korijen mo imo i zasebno pripremamo) smatram najboljim na inom kori tenja jagor evine uz dodatak listova sljeza i stolisnika. lanovi udruge »Zdrav ivot« ve tradicionalno svake godine odlaze na proplanke U ke i Gorskog kotara u branje tog omiljenog cvijeta. divizam. a okus cvjetova je slatkast. diuretik. hipnotik. ne samo nadomje tava te potrebe. ekspektorant. Aromati no ugodan miris cvjetova potje e od sadr aja primulaverina. a P. diaforetik. a njema ki Duftende Schlüsselblume / Echte Schlüsselblume / Frühl / Schlüsselblume / Wiesen-Primel / Wiesen-Schlüsselblume. Veris na sun anim obroncima. astme. Dakako da im pobli e objasnim da ovjek potrebuje uno enje prirodnih tvari na prijelazu iz zimskog u proljetno vrijeme i to poglavito to jagor evina izvrsno.antimikotik. jaglac. antispazmodik. a mo emo dodati maj inu du icu. Oficijelna medicina koristi korijen jagor evine kao izvrstan prirodan ekspektorant (sekretomotori ko i . visoki jaglac. Va no je napomenuti da cvjetove beremo za sun anog vremena. za lak e iska ljavanje. paroga.

gospine trave. gihta. salicilna kiseline. neuralgi nih bolova glave ± glavobolje. Scudder Rp. na kojoj su smje teni cvjetovi nagnuti na jednu stranu. Plod je tobolac. glukoza. a korijen za tegobe srca (lupanje srca. kalcij. ekstremne osjetljivosti. galaktoza. Tinktura koju dobivam iz cvjetova jagor evine preporu uje se kod reume mi i a. histerije (zajedno s valerijanom) itd. kroni nog zatvora (list). vitamin C. te tegobama s di nim organima). aj 1 ju na lica usitnjenih cvjetova. a to su Primula veris ± jagor ika ili rani jaglac (cvjetovi su tamno uti. Listovi tvore rozetu. dismonoreje (neredovitog mjese nog ciklusa). migrene. i arke hmelja. natrij. artritisa. M. karotin. Literatura zapadne medicine nadalje preporu uje uporabu jagor evine za: pranje lica (kozmetik). zabrinutosti. slabosti. 2 dl vode Priprema: . ka lja.). nesanice. zubobolje. tanin. Konzumiranje ve e koli ine mladih listova (saponini) jagor evine mogu izazvati elu ane tegobe. glavobolje. nervnih napetosti. itd. Kod nas razlikujemo tri vrste jaglaca koji se razlikuju u odnosu na obi an jaglac (Primula vulgaris). bronhitisa. 2-3 puta na dan po 10 kapi s malo vode ili aja. mesnati. upale plu a. poreme aja metabolizma. prehlade.sekretoliti no djelovanje te se primjenjuje kod bronhitisa.) te raznih iv anih tegoba. saponin. nesanice (uz cvjetove jagor evine dodamo cvjetove lavande. a listovi s donje strane dlakavi). gihta. kardio tonik. Osobe koje imaju ir na elucu ne bi smjele rabiti jagor evinu. glavobolje. J.). sekretolik ± katarik i antiseptik. katara ± sluzi di nih putova. Kontraindikacije Kod nekih osoba cvjetovi mogu izazvati pojavu alergije. manjka C vitamina. duguljasti te naborani i nazubljeni nepravilno. Kod ovih vrsta za razliku od obi nog jaglaca cvjetovi su smje teni na produ enoj stabljici. slabo srce. kalij. reume (dugotrajnim pijenjem aja smanjuju se bolovi u zglobovima). Zapadna medicina korijen jagor evine naziva i korijenom za paralizu (Radix paralyseos) te korijenom za artritis (Radix arthritica). (Prof. Ljekoviti sadr aj Ljekoviti sadr aj jagor evine je: glikozida primulaverin (emetokatarik). ciklamin. slabe ivce. za relaksiranje nervnog sustava. Primula elatior ± visoki jaglac (cvjetovi blijedo uti. ka lja. a listovi s donje strane uz ile dlakavi). Narodna medicina upotrebljava cvjetove jagor evine za lije enje bubre nih i mokra no-urinarnih tegoba (diuretik. primverin. itd. koje tvore titasti cvat. kamfor. a listovi s donje strane zeleni ± pustenasti) te podvrsta Primula columnae (cvjetovi tamno ute boje. jagla na. nesanice (zajedno s pasiflorom). gihta. navalu krvi u glavu. paralize.

a E. PRESLICA POLJSKA Preslica (Equisetum arvense L. Kod svakog branja preslice moramo pogledati je li ista ili je napadnuta nametnicima. O ljekovitosti preslice pisali su Dioskurid i Plinije. hiemale L. konjski rep. Svestrana biljka Preslicu beremo u maju i junu. limosum ubija konje. kositrena trava. Rije je o trajnoj vi egodi njoj uspravnoj biljci. konjogriz. Vino 1/2 pola boce svje ih ubranih cvjetova. glinenim zemlji tima i sli no. hiemale.) naziva se jo barska metlica. arvense. na vrhu stabljike u obliku klipa nosi sporangije. maximum i E. pa i sa smrtnim posljedicama. a nakon sazrijevanja spora se osu i. koja naraste i do 80 centimetara visine. U pro losti je bila najrasprostranjenija biljka velikih dimenzija iz grupe bescvjetnih biljaka te se smatra da je od njih nastao crni ugljen. Mlada preslica je prikladnija za pripremu aja od . kod konja izaziva uzetost i posrtanje. Radi prerade i uporabe u medicini beremo samo vrste E. a okus je opor i neugodan. ili 1/4 boce suhih cvjetova.Vru om vodom prelijemo cvjetove. a jedna mala a ica za odr avanja zdravlja. Podanak je jako razgranat povr inski i dubinski te predstavlja na nekim mjestima jak korov. poljima. Tako vrsta E. Naj e e raste po livadama. Uporaba: Pijemo 2-3 alice aja na da a u terapijske svrhe i do 5 alica na dan. Uporaba: Pijemo 2-3 a ice na dan u terapijskom smislu. Vrsta E. Neke vrste preslice mogu djelovati tetno. jarcima. Plodna stabljika visoka oko 30 centimetara raste u martu i aprilu. uz rijeke. Stabljika je do pola uplja i ima uo ljiva rebra. mala preslica. na kojoj se listi i granaju iz pr ljenova prema gore. Miris preslice nije izra en. na vla nim obroncima planina. utosme e je boje. Zelena sterilna neplodna vegetativna stabljika javlja se poslje fertilne. vla nim poplavljenim livadama. pogotovo na ivotinje. E. za epimo vatom i dr imo na toplom mjestu 10 dana i procijedimo. istu mladu preslicu re emo u du ini od 10 do 30 centimetara te je sla emo u snopi e koje objesimo na toplom i prozra nom mjestu ili je rasprostremo u tankom sloju koji treba esto prevrtati. poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Osu enu preslicu usitnimo i spremimo. 1 l vina Priprema: Cvjetove prelijemo vinom. poljska preslica i rastavi . pulustra truje i ubija goveda i ovce. a kod ovaca i goveda izaziva poba aj i neplodnost.

posjekotina. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti 1 li icu e era. za zara ivanje kostiju te kod ozljeda ligamenata. ko nih ne isto a. ali danas se zbog velikog izbora antibiotskih lijekova za plu na oboljenja sve manje rabi. vezivnom tkivu. Tvrdili su da uspje no lije i plu ne kaverne. karminativ. a koristila se i zbog njenog adstrigentnog. Budu i da je bogata silicijem. uhodanoj tradiciji. kod kamenaca u i. U Iraku za dijabetes i bolesti bubrega. a ujedno imaju svojstvo lije enja vezivnog tkiva i antiupalnog djelovanja. pa tako naprimjer u Americi va i kao biljka kojom se lije i rak kostiju (Cancer bones). hemostatik te za lije enje su ice. diuretik. nego lije i i unutarnja i vanjska o te enja ljudskog tijela. gonoreje. Preslica je u pro losti predstavljala nezaobilaznu biljku za lije enje bolesti plu a. mjehura i bubrega. zbog ega je sve doma ice jako cijene kao sredstvo za i enje. Poznato je da razina silicija u kostima. arterijama i ko i sa staro u opada. jer e er izvla i kremei nu kiselinu iz preslice. bubrega. hemostatskog. a u panjolskoj za razne tumore. a u Kanadi za rane i bolna mjesta. ligamentima. Posebno zahvaljuju i novim znanstvenim istra ivanjima. Silicij je sastavni dio kostiju.starije jer je kra e nama emo i ima topivu kremei nu kiselinu (silicij). bolesti ko e i rana. mjehura. kod dijareje. pojavu bjelan evina u mokra i. u dana nje vrijeme preslica se najvi e koristi kod problema s vezivnim tkivom i hrskavicom. hrskavica i vezivnog tkiva te nam je danas vrlo poznata njegova uloga u lije enju pu kim na inom kod prijeloma. pogotovo kod zara ivanja i obnove kostiju (prijelomi. adstrigent. diuretskog i antiupalnog djelovanja. Tako je u Turskoj rabe kao antiseptik. za razliku od starije koju moramo du e namakati prije samog kuhanja. U pro losti preslica je bila tra eni lijek za tuberkulozu. rak. Na Haitiju za albiminuriju. preslicu koristimo kod lije enja edema. urinarnih puteva i organa. li ajeva). U ostalim dijelovima svijeta koriste je uglavnom prema stoljetnoj. Primjenu preslice mo da je najbolje opisao Kneipp koji je o njenoj ljekovitosti i svestranosti rekao:»Preslica ne samo da isti posu e. pa je preslica nadomjestak i jedan od prirodnih na ina prevencije i prirodnog lije enja. jakih menstrualnih krvarenja i sli no. Lije enje prostate Bilo svje i sok ili pra ak od preslice poma u kod zaustavljanja krvarenja nosa. Zbog tih i diureti kih svojstava. osteoporoza) te kod . urinarnih puteva (bakterija. ote anog mokrenja. upalnih stanja). Preslica je dobar remineralizant jer kroz prirodne sastojke kalcija i silicija nadokna uje tijelu tako potrebne minerale. Kod djece preslicu uz kadulju rabimo za probleme nekontroliranog mokrenja te kod ko nih problema (lupusa. tj.« Adut u borbi protiv tumora Danas se pro irila uporaba preslice u lije enju pojedinih bolesti. antisepti nog. a naro ito problema s prostatom. hemoroida i bolesti plu a. tuberkuloze te vodenih bolesti. rana. posebno tuberkuloze.

Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. Preslicu rabimo i za lije enje gihta i reume. koji nakon du eg pijenja aja od preslice nestaju. Poslije podne vi e nije osje ala bol a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine. noge i hemoroide. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. no uz napomenu kako u narodu ka u »preslica je za konje kruh. a namakanje. Obloge koristimo za zglobove. ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. Ina e u prolje e mlade fertilne so ne utosme e stabljike preslice mo emo koristiti i u kulinarstvu. kupelj za ruke. Kod vanjske primjene rabimo ekstrakt preslice za tretman ko nih oboljenja. O istimo ih od ovojnica na pr ljenovima. Ljekovita svojstva preslice mogu se koristiti i za lije enje ivotinja. Homeopatski pripravak od preslice rabimo za lije enje cistitisa i enureze. desetak dana kasnije. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. kolika god da je njihova povr ina. tj. i to na na in da oboljela mjesta ispiremo. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. ja anje vezivnih tkiva te za lije enje vena. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. ali na njeno veliko iznena enje. nije vi e bilo ni traga opekotine. ve emo u snopi e i kuhamo kao parogu. OPEKLINE !!! Ovu metodu u e vatrogasci za vijeme obuke: kad do e do opekotina. Preslicu rabimo za sve probleme ili bolesti koje su posljedica lo e izmjene tvari u na em tijelu. . Usprkos bolu. vezivna tkiva i hemoroide. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. a za krave smrt«.ozljeda i bolesti vezivnog tkiva. U novije vrijeme sve se vi e govori i o ljekovitoj primjeni preslice u lije enju raka kostiju te rasta raznih tumora. rana.

5% cvetnog praha i 5% drugih supstanci. pu evi. 30% voska. anestetik. To je smolasta materija dobijena delovanjem sekretornih lezda bogatih fermentima.Ostaci nepo eljnih gostiju u ko nici (insekti. Flavonoidi u najvecoj meri uticu na dejstvo propolisa. abe) nala eni su oblo eni propolisom i izolovani. antivirusno. a njihovo tkivo koje nije istrulilo podstakli su naucnike da se zainteresuju za njegov sastav. boje i mirisa. imunostimulativno. Do skora se propolis u ko nici uzimao kao smetnja jer se. antiseptik. karakteristicnog i aromaticnog mirisa. Sastavljen je od 50% smole. jedinstvenog nagorkog ukusa. Tako je utvrdeno da je propolis smolasta materija koju pcele sakupljaju iz biljnog materijala i posebnim nacinom prerade stvaraju supstancu karakteristicnog izgleda. jako lepi za prste a kada je hladan puca kod otvaranja ko nice i vadenja okvira to dodatno uznemirava pcele. Sama rec propolis dolazi od grcke reci: pro(pre) i polis (grad) i to ime je verovatno do lo zbog toga to pcele koriste ovu smolu da suze ulaz u ko nice.Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku.. Sastav i boja propolisa zavise od biljnih vrsta sa kojih pcele prikupljaju materijal i od godi njeg doba. Pcele sakupljaju biljni materijal za proizvodnju propolisa kada se pojavi o tecenje (pukotina.. antibiotik. antioksidant. kada je topao. i da je odlican u borbi protiv gljivica i parazita. delovanje. Laboratorijskim ispitivanjima je dokazano antiinflamatorno (protivupalno). otvor) na ko nici. antimikrobno. 10% etarskih ulja. ali i pojava "uljeza" ih podstice na proizvodnju propolisa. koje je ustvari placenta puna vitamina. . Propolis Opis : Propolis (pcelinji lepak) je zajednicko ime za smesu smolastih supstanci koje pcela skuplja sa cvetova razlicitih biljaka. da deluje protiv vecine virusa ukljucujuci i virus gripa. Ona je specificnog izgleda. Intezivnim proucavanjem utvrdjeno je da je to prirodni baktericid.

Postoje i propolisne masti za spoljnu upotrebu. Biolo ka svojstva propolisa su raznovrsna. On je jedan od onih mudrih lekova prirode koji ubija sve to je smetnja zdravom organizmu. . kompleks flavonoida.U pogledu hemijskog sastava propolis je vrlo kompleksna materija i zbog toga postoje velike razlike u uzorcima. Kod nas se propolis mo e dobiti kao smola. gljivice. ali i kao vec pripremljen rastvor. ili uljni. a miris karakteristican. Istovremeno cuva zdravo tkivo i leci obolelo.pcelinja smola . U alkoholu se najbolje rastvaraju sve komponente propolisa.. pre svega namenjen deci. Ukus mu je trpak i o tar.simbol snage i o trine. U propolisu ima dosta flavonskih komponenti ciji je hemijski sastav veoma komplikovan. a to su: etarska ulja. ali uvek je prijatan. propolis je najizdr ljiviji i najstabilniji. smole i balzami 55%. mikroelementi. dovoljno je namazati grudi pre spavanja propolisom alkoholaturom pa ce se umiriti ka alj i obezbediti dubok san. Boja propolisa varira od zelenkaste do braonkasto-crvene. etericna ulja 10% i oko 10% polena. Hladan propolis se mo e mlevenjem pretvoriti u prah propolis . varira od vrste do vrste. viruse. pece na jeziku. smanjujuci njihovu ivotnu sposobnost. Sastav nekog reprezantivnog uzorka izgledao bi ovako: voskovi 30%. najce ce alkoholni. Cist propolis sam je po sebi vec balzam: to je smola sa razlicitim etarskim uljima i drugim biolo ki aktivnim komponentama. vitamini. I pored toga to je na obicnoj temperaturi mek a na vi oj lepljiv. Nauka je potvrdila da propolis ubija mikroorganizme. propolis postaje cvrst i lomljjiv kada se ohladi. Od svih pcelinjih eliksira.. zaustavlja svrab i deluje umirujuce. Deluje lokalno anesteticki.

gde su mnogi drugi lekovi zakazali. Kao vrhunski aktivni biostimulator. piodermiju. epidermofitiju (gljivicna oboljenja ko e i noktiju). epitelizirajuca i dermatoplasticka svojstva ovog balzama. posekotina i raznih rana na ko i. cireve i druga ko na oboljenja.. poma e i kod zubobolje. cireva. posekotine. opekotina i dr. upale mokracnih kanala. Poznata su regenerativna. U nauci je poznata i kao antioksidans. za gljivicna oboljenja ko e i vlasi ta. za lecenje u nih oboljenja. Zapa eno je delovanje propolisa kao sredstva za pojacavanje znojenja i diurezu. seboreju. povecanju telesne te ine i normalizaciji Interesantno je ukazati na to da su Stradivarius i mnogi drugi italijanski majstori za izradu violina iz Kremone koristili propolis kao glavni sastojak svojih lakova. upalu ko e nastalu spoljnim nadra ajem. antivitaminozno i antitoksicko sredstvo. On brzo obnavlja pozledena tkiva i ubrzava njihovo zarastanje. Propolis se u SSSR-u i drugim istocno-evropskim zemljama upotrebljava u veterinarskoj i humanoj medicini za spravljanje raznih masti i melema za rane. U slucaju te kih dijareja. Propolis se koristi i u obliku alkoholidnih tinktura. upale desni. neprijatnog zadaha. ekcem. propolis doprinosi pobolj anju op teg stanja organizma. propolis se pojavljuje kao mocno i vrlo efikasno sredstvo. NJegovo delovanje protiv mikroba. desni i raznih oboljenja usta. opekotine i protivupalno dejstvo izuzetno je efikasno kod svih vrsta rana. . Propolis ima svojstvo da koci nenormalno razmno avanje celija (citostaticko delovanje) i leci dobrocudne tumore.. kao i za mnoga ko na oboljenja: opadanje kose u vidu pecata.Propolisne masti su odlicne za rane koje te ko zarastaju. Propolis slu i pcelama vec hiljadama godina kao dezinfekciona materija (poliraju sace i obla u zidove ko nice). koje nema negativnih propratnih efekata. Za covekov organizam je koristan zbog toga to deluje kao antibiotik na bakterije narocito za lecenje opekotina. krvarenje. hemoroida.

ru icasti ili purpurni. Stani te: Pradomovina bosiljka ja Indija. Na novim prostorima vrsta se udomacila i uzgaja se u vrtovima. gastritisa. te suncana i od vetra za ticena stani ta. a ne podnosi ni zalevanje hladnom vodom.athelas Opis biljke: bosiljak je jednogodi nja mirisava. Cvetovi se razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Bosiljak Drugi nazivi: bosiljak. U ju nim delovima Evrope ponegde se mo e naci i van vrtova. Mali. Listovi su jajoliki i na kraju iljasti. Vi ebojni su. vec pre oko 5500 godina poznavali su ga Egipcani. o cemu govore ostaci biljaka pronadjeni u grobnicama piramida iz toga razdoblja. zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. Cela biljka ima ugodan miris i aromu .bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima.asea aranion . uzimati 3-4 puta po 15 kapi na kocku ecera ili u olju caja za decu 10 kapi za vreme bolesti. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i zacinska biljka .. beli. Za uzgoj bosiljka potrebna su gnojena tla bogata humusom. veku. faslidjan. . bosiok. Cela biljka je veoma ugodna mirisa. beli. Biljka je narocito osetljiva na niske temperature. Latinski naziv: ocimum basilicum . Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga monasi u 12.Listovi su jajolikog oblika na dugim peteljkama. dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike .svraba. maslidjan. bosilje. Davno.

Zovu je ruskom. takodje. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. gljiva za dugovecnost. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. japanska gljiva. karga ok caj. cembuja orijentalis Opis: Kombuha gljiva je iroko poznata u svetu. kod kaslja. Samo ime kombuha je japanskog porekla. tu! Kombuha gljiva Drugi nazivi: Kombuha. jedan glikozid i kiseli saponin. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. kamfor. Koristi se. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. Cajnu gljivu zapravo cini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i . kod bolesti mokracnih organa (bubrega. kod kaslja.lak e mokrenje. cineol metil-kalvikol. Najce ce se primenjuje u obliku cajeva. jedan glikozid i kiseli saponin. creva). Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo iroku primenu kod lecenja ljudi i ivotinja. kombuku. creva).. kao i niz drugih jo nedovoljno istra enih materija. tinol lineol. japanskom. mehura). cineol metil-kalvikol.Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. mehura). kineskom. pocetnih stanja tuberkoloze. za pobolj anje apetita i protiv nesanice. indijskom cajnom gljivom. kod bolesti mokracnih organa (bubrega.Dosada utrvdjene lekovite i delotvorne materija su: etericna ulja. Lekovito delovanje: bosiljak se koristi za umirenje ivaca. Primenjuje se kod lecenja upala ( eluca. kamfor. pocetnih stanja tuberkoloze. grceva u elucu. Semenkama bosiljka lece se mokracni organi. lecenje astme i zapaljenje bubrega. tinol lineol.

koju nakon fermentacije koristimo kao cajni napitak. Citav proces se odvija u staklenoj tegli. smeda navlaka pihtijaste mase koja pliva na povr ini zasladene tecnosti. Naime. sluzava. pa cak i prevenira pojedine vrste raka Kombuha. koju inace u normalnim metabolickim okolnostima proizvodi jetra coveka. dok se ne postigne eljena kiselost. a to se meri lakmus papirom. Ova kiselina ide direktno u krv i ima za titnu ulogu za ljudski organizam. to mo e u mnogome da poremeti . bacterium gluconicum. ali takode i kao kiselinu koja se mo e koristiti kao zacin umesto sirceta. Ime je dobila upravo po tome to se stavlja u ohladene cajne napitke od raznih lekovitih bljiki. nije samo to. potamnjuje kosu. ukljucujuci i li aj. koja titi kvasce od konkurentnih mikroorganizama. Kombuhom se naziva debela.bakterija sircetnog vrenja. odla e Ästaracke´ bolesti. U tecnosti se dr i nekoliko dana. Gradena je u obliku vi eslojne membrane. po to se u njemu nalazi glukonska kiselina. dobro zatvorena. zasladenu vodu i tada ima ukus obicnog sirceta. Vrsta kvasaca koja ucestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog podrucja u kome se cajna gljiva gaji. to je smesa razlicitih organizama. kvasac i neke bakterije (bacterium d ylinum. Smatra se da ovaj napitak vraca mladost: Äpegla´ bore. « iako joj u imenu stoji rec Ägljiva´. Kvasci iz ecera stvaraju alkohol. sivkaste boje i ne jede se. acetobacter ketogenum). Mo e se staviti u obicnu. Izuzetno je va no da napitak bude blag. a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sircetnu kiselinu. kao i pichie fermentantsa. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogucuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu. ali i povecava imunitet. Povecanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zaki eljavanja krvi.

ravnote u organizma. Nakon vinskog vrenja i cedenja vina u kominu treba dodati odredenu kolicinu vode i malo ecera. Vec nakon 7 dana vinski kvasci iz komine ce se udru iti sa sircetnim bakterijama iz vazduha i dobicete smedi. Sastojci kultura Kombuhe (kvasna gljivica) Priblizno 70-100g rafiniranog belog secera na litru vode 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja na litru vode Posude i materijal Jedna 2-4 litarska posuda za kuvanje vode Jedna 2-4 litarska staklena ili porculanska posuda Gumica Laneni ili pamucni rupcic odnosno papirnata maramica Boce . a u te im slucajevima da izazove i smrt. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi cajna gljiva pru a za titu od zagadenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugacije u na organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu narocito pomogla u ci cenju organizma i sprecavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene pra ine. sluzavi pokrivac koji se pona a kao cep i prekriva vinsko sirce. Kombuhu mo ete i sami napraviti. a posudu zatim ostaviti izlo enu vazduhu.

Ohladite caj na temperaturu od 20° . Na litru sveze skuvane vode dodajte 2 cajne kasicice crnog ili zelenog caja (priblizno 5g). takodje mozete upotrebiti neki drugi biljni caj. a razlikuje se od njega uglavnom po nacinu obrade: on nije fermentiran. 4. Procedite cajne listice kroz cedilo. Ako ne zelite upotrebiti ni zeleni ni crni caj. Izbegavajte upotrebu posuda od polivinilklorida (PVC) ili polistirena. glaziranu glinenu ili posudu od nerdjajucega celika. Zeleni caj dolazi iz istih nasada kao i crni. Ako Kombuha napitak pripremate prvi put. jer stvorene kiseline mogu reagovati s metalom. Kad se caj ohladi na sobnu temperaturu. moci cete pripremati vece kolicine napitka. Takodje mozete koristiti posudu iz visokokvalitetnog sintetskog materijala polilefinske grupe. npr. Japanski lekari su utvrdili da zeleni caj sprecava rast raka. Jedna kasika secera ima priblizno 20 g. Najbolja je staklena posuda. Pripremite caj na uobicajeni nacin. Kultura umire ako se stavi u prevruci caj. polietilen (PE) ili polipropilen. 5. Neka se listici caja namacu 15 minuta. 1. Metalne posude koje nisu iz nerdjajucega celika nisu prikladne i nikad ih ne treba koristiti. Dodajte priblizno 70-100 g belog secera na litru caja pre nego sto se ohladi. odnosno izvadite vrecicu sa cajem iz vode.Postupak za pripremu Kombuche Najbolje je poceti s pripremom 2 litre caja.25° stepeni Celzijusa (da bude mlacan). porculansku. Kad vasa Kombuha kultura dovoljno naraste i pocne se razmnozavati. Promesajte caj tako da se secer potpuno rastopi. 2. Mozete koristiti caj u vrecicama. 3. Za Kombuha napitak preporuje se zeleni caj. ulijte ga u staklenu. dodajte caju tecnost koju ste . 6.

8. Tkanina mora biti dovoljno porozna da omoguci vazduhu da cirkulise. Kultura takodje uspeva i u mraku. Svetlost nije potrebna za fermentaciju. Napitak je ispocetka sladak. papirnatim rucnikom ili slicnom laganom tkaninom da bi zastitili napitak od vocnih musica. zavisno od temperature. 10.7-3. Period 8-12 dana je samo orijentacioni. Pricvrstite je sa gumenom trakom da bi osigurali da vocne musice ne mogu uci. Bolja je polusenka. ali opet ne toliko porozna da bi malene vocne musice mogle uci i snesti svoja jajasca. biljnih spora i drugih zagadjivaca. tako da dolazi do prelaska od slatkoce u kiselost. da bi kultura mogla disati. Kultura se moze ostetiti izlaganjem jakoj suncanoj svetlosti. prasine. Kad caj postigne zeljeni ispravni stepen kiselosti (pH 2. Kombinacija tih procesa daje Kombuha napitku njegov karakteristican ukus. Za suvi ili blago kiseli ukus neka fermentacija traje duze. U isto vreme pocinje se razvijati kiseli ukus kao rezultat aktivnosti bakterija. Kombuha kultura treba toplo i mirno mesto i nikad je ne pomerajte. 7. Idealna temperatura je izmedju 23° i 27° C. Pokrijte otvor posude za fermentaciju s lanenim ili pamucnim rupcicem. Za vreme procesa fermentacije kvas razgradjuje secer i pretvara ga u plin (CO2) i razne organske kiseline i druge sastojke. Sto je visa sobna temperatura. Temperatura caja ne sme pasti ispod 20° C niti narasti iznad 30° C. Stavite zivu Kombuha kulturu u tecnost. ali se ova slatkoca gubi kako se secer razgradjuje.2) zavisno .dobili zajedno s kulturom. da bi dodali oko 10% kolicine u vasu novu pripremu kao "startnu tecnost". Za sve sledece pripreme uvek sacuvajte dovoljno Kombuha napitka. Ako vise volite blago slatki napitak. fermentaciju treba ranije zaustaviti. 9. to je brza fermentacija. Fermentacija treba da traje 8-12 dana.

Uzivajte! 13. dok kvas nastavlja da radi. Napomene Ponekad kultura pliva na povrsini. Kad pocnete s novim procesom fermentacije nikad nemojte zaboraviti dodati novom caju najmanje 10% tecnosti vec fermentiranog napitka. Staklenke dobro zatvorite. On je penusav. . jednu casu jedan do dva decilitra na prazan zeludac ujutro. Ulijte novi caj u posudu i odmah dodajte kulturu. Aktivnost bakterija je zaustavljena jer flasiranje iskljucuje dostup vazduhu. na povrsini caja pocinje da raste nova kultura . Preporucljivo je staklenke drzati na hladnom mestu. Odredjena kolicina taloga je normalna. Smatra se da kvas ima neke pozitivne ucinke na ljudski organizam. Normalno ga pijemo tri case dnevno. To dolazi zbog rasta kvasa. Operite kulturu hladnom ili mlakom vodom. I jedno i drugo je u redu. Na taj nacin se dobija penusavi napitak. Ne brinite: u jednom trenutku kvas ce prestati da proizvodi plin. Ulijte napitak u staklenke. koje trebaju biti pune do vrha. Pazite na pravilnu temperaturu caja. Da bi se postiglo krajnje zadovoljstvo u ovom napitku. nakon sto je bio flasiran.. 11. Ako su staklenke cvrsto zatvorene. U tu svrhu obicno su dovoljni tih nekoliko dana u staklenki. blago kiselkast i osvezavajuci. a poslednju casu kratko vreme pre odlaska na spavanje. 12. Priblizno 10% sacuvajte za izradu nove kulture.od individualnog ukusa. treba mu dozvoliti da nekoliko dana zrije (najmanje 5 dana). sa cistim rukama izvadite kulturu iz posude. Napitak ima prijatan ukus. ponekad tone na dno. Nije potrebno procedjivati fermentisani napitak kroz tkaninu. koji proizvodi plin koji gazira napitak. drugu casu nakon rucka. Kombuha napitak ostaje dobar mesecima. Kad kultura potone na dno. plin nastao aktivnoscu kvasa ne moze izaci.

Na taj nacin svaka kultura nastavlja da razmnozava sama sebe sve dok ne postane tamno smedja. uz dodatak jabucnog sirceta ili prethodne Äture´ istog caja. Ako kultura potone na dno posude. Odebljana kultura je sastavljena od lako odvojivih slojeva. na vrhu ce se poceti stvarati nova kultura. Zanimljivo je da narodi koji svakodnevno piju po dva i po decilitra caja od kombuhe nemaju bore na licu ni druge vidljive znake starenja. Prva potpoma e stvaranje nekolicine va nih polisaharida: hijaluronske kiseline. Kultura tokom rasta na povrsini caja znatno odeblja. bacite je i promenite sa jednim od njenih potomaka. . kao i heparin. zimi). na odgovarajucoj temperaturi ce se stalno razmno avati (potrebno joj je nedelju dana da se samoreprodukuje). Kombuha kultura raste i u potpunosti prekriva povrsinu caja. Ovaj caj sadr i koncentrisane visokokvalitetne belancevine koje organizam odmah mo e da iskoristi. kondroitin-sulfatske kiseline. Deluje i kao prirodni antibiotik. proizvodeci glukuronsku. Slojevi se mogu lako razdvojiti jedan od drugog i svaki se moze upotrebiti kao nezavisna kultura za proizvodnju Kombuha napitka. Caj od kombuhe vekovima se koristi u Rusiji i Aziji i smatra se da potpoma e dugovecnost. odvojite je od pripremljenog napitka koji zelite piti. Novoj kulturi na povrsini tecnosti dozvolite 3 do 5 nedelja da raste. dok je mlecna kiselina izuzetno korisna za debelo crevo. koja je osnovica na e hrskavice. mukoitin-sulfatske kiseline. i. npr. Kombuha proizvodi i nekoliko vitamina. kao i enzime koji su korisni za ljudsko telo. Kad postane tamna i prljavo smedja. bitne sa na u sluz i staklasto telo oka. ÄGljiva´ mora da se gaji u rastvoru crnog ili zelenog caja i ecera u vodi. pokusajte sledece: S obzirom da rast nove kulture zahteva vise vremena. neophodne vezivnom tkivu. mlecnu i sircetnu kiselinu.Ako imate problem s rastom nove mlade Kombuche (sto se moze ocekivati kad je previse hladno. poput sede kose ili starackih pega po rukama.

Postoji dosta razlicitih mi ljenja o lekovitosti napitka od kombuhe. nemoguce. kostobolje. a tokom menopauze smanjuje Ävalunge´. mada se neposredno posle pijenja ovog caja mo e osetiti vrucina ± ali. odnosno poma e sagorevanje masnoce. preno eni usmenim predanjem. pa time i poma e kod zatvora i ubrzava cirkulaciju. to je znak da je ubrzan krvotok. Izve taji iz naroda pokazuju veliku simpatiju dok slu bena nauka sa skepsom gleda na cudotvornost napitka. stimuli e metabolizam. arterioskleroze. sni ava ureju. Poma e i astmaticarima i obolelim od bronhitisa. poma e i kod nesanice. poma e kod kolitisa. oboljenja ko e« Obnavlja i crevnu floru. podstice rad lezda. Ivan imatovi ) . govore o velikoj moci caja u sprecavanju i lecenju najte ih oboljenja. da ovaj napitak sni ava krvni pritisak. to ce pomoci proci cavanje organizma od toksicnih hemikalija i tecnosti. jetre i bubrega. povecavajuci imunitet organizma. takodje. pa tako smanjuje telesnu te inu. poma e kod reumatskih i artritickih smetnji (povecava pokretljivost zglobova i elasticnost kicme i krsta).Utvrdeno je. Podaci iz sveta. Uz to. ecer i holesterol u krvi. a tvrdi se i da ponovo uspostavlja rast kose. a poma e i osobama pod stresom. kombuha prevenira pojedine vrste raka. cisti ucnu kesu. TERAPIJA JESTIVIM ULJEM !! ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA (Pripremio Dr. Naucno dokazati sve navode je. naravno. nepravilnosti u radu eluca. kao i kod ka lja. zaustavlja zarazni proliv.

Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mi ljenja me u lije nicima. elu anog ira. Karach je odr ao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja a. Dr. Karachautemeljene. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao ivjeti 140 do 150 godina. oboljenja srca. ubrzo zatim. premda brojna iskustva u primjeni Äuljne terapije³ potvr uju da su tvrdnje dr. kada sam zbog te kih bolova morao ak le ati. gotovo petnaest godina patio sam od kroni ne bolesti krvnih zrnaca. Izlije io sam se tek Äuljnom terapijom³. zubobolja. crijevnih bolesti. ÄUljna terapija Ä djeluje i preventivno jer sprje ava nastanak opasnih procesa (nastanak tumora ili kancerogenih procesa) a u po etnom stadiju mo e taj proces potpuno zaustaviti. U emu je tajna? Ulje naprosto Äisisava³ razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu. izlije io sam se ve nakon tri dana. organizam slabi. A za jednog akutnog napadaja artroze. izjavljuje dr. umora. artroze. zbog uni tenja mikroflore. bronhitisa. te osloba a organizam opasnih otrova. tromboze.Karach. to pogoduje razvoju razli itih bolesti i dakako preranoj smrtnosti. Naime dr. encefalitisa te enskih bolesti.Na zasjedanju Sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa. i ire javnosti. Uljna se terapija pokazala . koji djeluje u sklopu Ukrajinske akademije znanosti dr. bubrega. ÄUljnom terapijom³ postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja. Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj upljini. Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike jo uvijek za u uje toliki uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom. pri emu ulje na sebe ve e tetne tvari. kroni nih krvnih bolesti. I sam sam bio te ko bolestan. Me utim. ekcema. Karach je izniokrajnje jednostavnu i veoma djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja.

Stoga ta terapija mo e potrajati onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enja. ni u kom slu aju ga ne smijemo progutati. Nakon svega usnu upljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom jer je u ustima. Nakon Äobra ivanja³ u ustima ono postaje bijelo. zna i da ga niste dovoljno dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak treba ponoviti. Kako primijeniti uljnu terapiju? Za terapiju je potrebno suncokretovo. Samo po sebi. Pri tom se u usnoj upljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje. mijesimo i procje ujemo kroz zube. Kako ulje Äusisava³ otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu. ara idovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao Äkorabenedikta³ ili Äbenediktinka³. Ujutro prije doru ka. Kada bismo pod mikroskopom pregledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja. uo ili bismo gomilu gibljivih vlakana. Polako i opu teno preme emo ga po ustima. va emo.uspje nom i u otklanjanju op e slabosti. bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja. rijetko i teku e te tako mora izgledati kada ga ispljunete Ako je ulje ostalo gusto i uto.obamrlosti. Sve to svakodnevno radimo 15 do 20 minuta. mo ete i zamisliti. Za one itateljice i itatelje koji imaju problema s pardentitisom svakako . bu kamo. Golema prednost te terapijske metode jest njezina posvema nja jednostavnost. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja. bolesti ivaca. bezna ajna cijena i izostanak bilo kakvih tetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. ulje je gusto i uto. elu anih tegoba. stavimo u usta veliku licu ulja. na ta te. ostao neugodan okus i vonj.

imate izra ene podo njake. mrzovoljni ste. po nite odmah s Äuljnom terapijom³. Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju. Ako se esto osje ate iscrpljeni. Trajanje terapije Osnovno obilje je ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih tetnih i otrovnih tvari a dalje se. a s njom se preporu a nastaviti jo neko vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi do lo do recidiva. te ko se budite. Karach smatra kako je Äuljnu terapiju³ najbolje zapo eti im osjetite da s va im zdravljem ne to nije u redu. Dosada nja iskustva pokazuju da primjenom Äuljne terapije³ mnoge akutne bolesti nestaju zapanjuju e brzo. Tako er se zubima vra aju prvotna bjelina i sjaj. dobar apetit. te ko se koncentrirate. Netreba ekati da vas bolest zahvati. . ve dva do etiri dana terapije. lije i sam. dva ili tri puta na dan. Dr. lo e spavate. Cijeli je postupak najbolje initi ujutro na ta te. sklad. ve odmah krenite ususret zdravlju. Ako to elite initi e e. ugodan san i dobra koncentracija. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost. najbolji se u inak posti e ako to radite prije jela.e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje jednostavnom terapijom posti e izuzetno dobar u inak u vtr ivanja klimavih zubiju a nerijetko i potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. osje ate se izmrcvareno i tromo. oslobo en balast. Budu i je postupak posve ne kodljiv mo ete ga ponavljati koliko god dugo elite.

s Äuljnom terapijom³ morate nastaviti. Presudan je naime trenutak u kojem se osje ate dovoljno dobro da mo ete prosuditi kako vam daljnja terapija vi e nije prijeko potrebna. Zabilje eno je i dosta slu ajeva povi ene tjelesne temperature kao reakcija na Äuljnu terapiju³. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Uvjeren sam. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od vi e bolesti istodobno.NEKI ASPEKTI ! GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. veoma je bitan i va subjektivan osje aj. bez obzira na mogu e prolazno pogor anje. Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije va e zdravstveno stanje kratkotrajno pogor a. Vrijedi poku ati!!! RAK . nagla ava dr. da je upravo to privremeno pogor anje zdravstvenog stanja najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje.Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje mjere je do lo do izlje enja. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. No. .Natanak bolesti i njegovo lije enje . Karach.

Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. ivotnoj sredini. 5. elije raka se elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. srca. plu a i dr. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. 6. Zra enjem se. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. imuni sistem je poljuljan ili uni ten.elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. puta. 9. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. poslije terapije. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. bubrega. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. 8. hrani ili na inu ivota. Razlozi se mogu tra iti u genetici. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. Me utim. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. pored uni tavanja elija raka. 4. a tako er mo e do i da o te enja jetre. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. 7. 2. 3. to .

Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. klica.. e er hrani elije raka. Zamijene za e er su tako er tetne. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40ÛC. elije raka bujaju u kiselom okru enju. 11. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. a. pogotovo za oboljele od raka. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. elije raka e Ägladovati' c. d. Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz.dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. itarica. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. pogotovo u digestivnom traktu. b. koji su svi tetni. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. hormone rasta i parazite. poku ajte piti svje e sokove od raznog povr a. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. uklju uju i fa ol. Sluz hrani elije raka. 10. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. . Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. ali u vrlo malim koli inama. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime.

elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika. 12. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. tijela i duha. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. vitamini. antioksidanti. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. 14. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Bijes. 16. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. 13. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. aj. Neke materije podi u imuni sistem (IP6. nepo eljnih i nepotrebnih elija. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE . Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Izbjegavajte kavu. minerali EFA i dr. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. Suzdr avanjem od konzumiranja mesa osloba a se vi e enzima. Njegujte duh ljubavi i pra tanja.e. koje sadr i voda iz slavine. Rak je bolest uma. flor. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. 15.

Tada je govorio o dioxinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. Dioxin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Umjesto plastike. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. posebno na dojci. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioxin iz plastike. visoke temperature i plastike osloba a dioxin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Kemijski element Dioxin uzrokuje rak. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. koji ne sadr e dioxin. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto.STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. upotrijebite papir za pokrivanje hrane u . On navodi da kombinacija masno e. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. kao to je vatrostalno. pireks ili keramika. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. welness manager u bolnici Castle. Dioxin je bio jedan od razloga. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje su a u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. hrana koja je pakirana u plastiku. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. Dakle. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Ne koristite plasti nu ambala u 2. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom.

da smjesa nebi primala vlagu iz okoline. svako jutro. odnosno 2-4 dkg. Sve sjemenke zajedno samljeti i u tako smljevenu smjesu dodati cimet u prahu ( radi arome).mikrovalnoj pe nici. nata te. te to ravnomjerno pomije ati i spremiti u staklenku sa kvalitetnim poklopcem. 15 dgk sezama u zrnu 15 dkg sjemenki lana 1 vre ica mljevenog cimeta. RECEPT ZA SMANJENJE MASNO A U KRVI ( POMA E I KOD HEMEROIDA ) 15 dkg suncokretovih sjemeki. sa 2 dcl soka ili mlijeka. Dodaci prehrambenim namirnicama (prijepis izvje taja Klinike za Pedijatrijsku onkologiju Dusseldorf) BEZOPASNI DODACI: . Uzimati jednu veliku licu.

104.100. 161. 309. 101.334. E. 336. 326. 333. 337. 238. 150 (Elite Cappuccino). 202.240. 236. 332. 306. 307. 325. 105. 280. 308. 270. 406. 473.440. 410. 152. 175. 422. 322. 140. 281. 327. 282. 480 SUMNJIVE TVARI: E.E.170. 261. 420. 171. 174. 411. 331. 421. 203. 414. 151.173. 405. 402. 121. 382 E400. 263.477 .200. 290 E300. 130. 303. 180 E. 153. 408. 160. 335. 172. 401. 475. 103. 404. 237. 201. 301. 260.125. E. 471. 413. 403. 132. 162. 141. 305. 111. 472. 241. 474.

podra uju ivce.OPASNI DODACI: E102. 224. 338. 339. Anamarija Cappuccino). Zott Toast sandwich sir u listi ima. 232. 124. ko ne bolesti. 120. 110 (Cedevita bomboni). E . 231. smetnje probavnog sistema. povisuju kolesterol. 320. (Zdenka mazivi sirevi. 233 E311. uni tavaju vitamin B 12. 221. 312. uzrokuju upalu usne upljine) TETNI PO ZDRAVLJE: E220. (Izazivaju smetnje u radu crijeva. 321. Martinger sandwich sir u listi ima. 230.

239 E330 (Margo s maslinovim uljem. 450 (Zdenka mazivi sirevi. 216.123. 131. 142 E. Zvijezda delicates umaci) E-123 je jako otrovan i zabranjen u SAD. 461.213. Schweps . 217. Margo s jogurtom. . Margo Nova. 466 (pakirani sladoledi) DODACI KOJI UZROKUJU I RAK: E. 211 (Zvijezda ketchup. 465. Arabesca Cappuccino Gold. 215. 341 E407.Bitter Lemon. 214. Zvijezda light majoneza).463. Elite Cappuccino).210.340 (Anamarija Cappuccino. Puris hrenovke).

vrhnje za kuhanje. meso rakova.radi se o Va em zdravlju i zdravlju va e djece. PREPORUKA: Koristite ovaj popis . Treets i Smarties okoladni bomboni. topljeni sirevi za mazanje. Cr me-Fraiche. puding od vanilije. zamrznuta riba marke "Iglo". . E-123 (sadr e ih Haribo gumeni bomboni. neki sirevi i gljive u konzervi. neka bezalkoholna pi a. Sprije ite uporabu ovih dodataka hrani pa ljivim odabirom namirnica.) E-330 je najopasniji dodatak (sadr e ga senfovi.zajedno s E-110. puding sa lagom u plasti nim posudicama.

jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. Kod ne iste koze. proljeva. savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje .Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju.Bakteriostati ko djelovanje.Djeluje protiv povi ene kiseline. Za normalan razvoj vrlo je va an kalij .Digestivno djelovanje (pospje ivanje probave) .uzeti prije glavnog obroka. gastritisa. opeklina. zadaha iz usta. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. . talo enja kalcija u mekim tkivima. Ljekovito djelovanje: Dezintoksiziraju e djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. kod bolova u kostima. Pobolj ava kvalitetu kose i nokata. tucanja. povra anja u trudno i/ lo e probave. Jabu ni ocat sadr i mineralne sastojke jabuke.KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili vi e puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa a om vode dvije lice jabu nog octa.

Krvarenje zubnog mesa. Kroz to vrijeme piti vodu pomije anu s octom od jabuka. Rije je o inhalaciji. Kad pare po nu izlaziti.Astma: esto popiti a u vode u koju ste dodali dvije li ice octa od jabuka.Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice.Ka alj i laringitis: 4 li ice octa od jabuka u a u vode s malo propolisa: uzimati teku inu svakih pola sata lagano grgljaju i. Navla iti ru nik u vru oj vodi.Razli iti na ini upotrebe: Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritiraju a svojstva. iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko le a. afte br e . U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. ka lja. Jedan sat le i u krevet dobro pokriveni. mala zagnojenja. Prema potrebi ponoviti postupak.Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade. Treba udahnuti najmanje 75 puta.Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 li ica octa od jabuka. po mogu nosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. Nakon toga se oprati spu vom u hladnoj vodi pomije anoj s octom od jabuka. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti. Zagrijati teku inu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. astme. u posudu s toplom vodom uliti a u octa od jabuka. nagnemo se to bli e i udi emo pare. laringitisa. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja.

uko enost.Pro irene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko a preko pro irenih vena svake ve eri i jutra. Terapijska upotreba . Gubljenje pretjerane tjelesne te ine je postupno.izvana Stres. Za ovakvo gubljenje tjelesne te ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane.Zglobovi. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina. Veliki trbuh postupno e se smanjivati. povi ena temperatura. nesanica: u a u vode uliti dvije li ice octa od jabuka. umo iti spu vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna no istrljati. utrnulost: Nave er popiti a u vode s 2 lice octa od jabuka i 1 li icom meda. a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Nakon jedne godine ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo e nositi odje u broj 42.Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na a u vode. premorenost. Pretjerana tjelesna te ina Ako se uz svako jelo popije a a vode s 2 li ice jabu nog octa. Pobolj anje se primje uje nakon prvog mjeseca. Higijena i kozmetika Dodati 2 li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose.e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. .Opekline: Ako se nerazrije en jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla iti bolovi. no no znojenje.

Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Osim mo e se to lako uspijeva u na em odr ati tijekom podneblju. Jedan od njih je jabuka. Jabuka je na neki e ere. Plod jabuke sadr i: vo ne . koja je uz gro e. Jabu ni ocat . SAVJET Dje ji uzrast Po ev i od tre e godine starosti. Prema potrebi mo ete zasladiti pi e s medom ili melasom (nepro i eni e er od e erne trske).jo malo o njemu ! Jabuka-jabu ni ocat-eliksir zdravlja Na pragu zime kada dolazi do opadanja aktivnosti u prirodi prisjetimo se obilja dozrelih plodova koje nam je podarila jesen. sa sna nim zubima i kostima. Poznato je nekoliko stotina sorti jabuka razli itog okusa: od kiselih i oporih do reskih i slatkih. cijele godine pa u na em narodu vrijedi kao vo e koje spre ava bolest i produljuje ivot. Ovu naviku zadr ati i nakon postignutog eljenog u inka. najzdravija i najljekovitija vrsta vo a.Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. Odrasli Tri puta dnevno u a u vode dodati 2 li ice octa od jabuka i zasladiti li icom melase. na in pravi simbol zdravlja i vitalnosti. djecu mo emo pa ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje.

pektin. celulozu. Od minerala najvi e ima: kalija. Jabu ni ocat je mo da najzanimljiviji po tome to je (uz sok od raj ice). ujedno je i naju inkovitiji u usporedbi s drugim vrstama octa. magnezija.pravi eliksir zdravlja. organske kiseline. bakterije uzimaju vodu iz nje i razmno avaju se izazivaju i bolesno stanje. Tako er. Jabu ni ocat sadr i sve hranjive sastojke jabuke osim vo nog e era koji tijekom vrenja (fermentacije) prelazi u octenu kiselinu. kalij zajedno s magnezijem i kalcijem ima sinergijski u inak (djeluju protuupalno) uvaju i vlagu stanice. to je va no kod sklonosti pojavnosti kamenaca u bubregu. silicija i drugih elemenata u tragovima. fosfora. enzime. Njegova boja i okus variraju u ovisnosti o kakvo i samog ploda i sadr aju vo nog e era. B i C. ali i vitamina C. Kalij i jabu ni ocat Kalij stanici pa je ga va an nazivaju i za "kraljem metaboli ke ivotnih aktivnosti". a oduzima je bakterijama (ako su prisutne) onemogu uju i im razvoj. prirodni proizvod vrlo bogat kalijem. a na mjestima gdje je suvi an razla e ga i odnosi. pi e zdrav- . kalcija. Jedino se s vinskim octom mogu djelomi no posti i sli ni u inci. a unosimo ga organizam isklju ivo prehranom i u nekim slu ajevima (terapija diureticima) i u suplementima. Pa zavirimo u smo nice na ih baka Mo da je najve a vrijednost jabuke u tome to od nje mo emo napraviti jabu ni ocat .vitamine. privla i im vodu. Kalij je vitalno va an mineral. Jabu ni ocat je hrana i lijek. Mo e se dobiti i od divljih jabuka (Malus silvestris) koje su ne to oporije i imaju najvi e pektina. Zreli plodovi bogati su vitaminima: A. tanine i druge tvari koje u organizmu imaju za titnu ulogu. minerale. procese Kalij u nadzire promet kalcija u organizmu (usmjeruje ga tamo gdje je potreban. Ako kalija nema dovoljno u stanici. zaustavljanja prijeloma kostiju i sl). eljeza.

kru ke. Budu i da ja a organizam. malaksalost. Znaci manjka i kalija: umor. zelena salata. aci. ljive. kupus.com. Jabu ni pektini poma u i kod povi enog e era u krvi.com. Ina e. Pektin iz jabuka i jabu nog octa dobro djeluje . Jabu ni ocat poma e kod mr avljenja Jabu ni ocat ima antibakterijsko. odnosno poma e kod virusnih infekcija. upale grla i sinusa. jabu ni ocat se savjetuje i osobama izlo enim dodatnim naporima (sporta i. a vo e: jabuke. Povr e bogato kalijem: raj ica. Ima ga u per inu i kadulji. antisepti ko djelovanje. pa vam zato preporu amo da pove ate konzumaciju jabu nog octa. mijenja se u lu natu. pi e zdrav-zivot. Kora jabuke primjerice ima vi e pektina od ostalog dijela ploda pa se koristi kao aj (1 lica ljusaka. bubrega. Stoga se konzumacija jabu nog octa savjetuje kod infekcija urinarnog sustava: mjehura. Dobro je poznato da nam tijekom zimskih mjeseci i ni ih temperatura. zbog termoregulacije raste potreba za kalijem. zeleno lisnato povr e. slabije pam enje i lo iji san. radna populacija). slabost refleksa ko e (nadutost aknasta trbuha). to pogoduje razvoju mikroorganizama koji ne mogu "opstati" u kiseloj sredini. Znate li da kalij regulira pH urina? Hladno vrijeme i niske temperature pogoduju uplama mokra nih kanala. kuha se 15 minuta u 2 dcl vode i pije umjesto vode. kisela pH razina. Jabu ni ocat smanjuje viskoznost (gusto u) krvi i povoljno utje e na cirkulaciju i poma e u regulaciji krvnog tlaka i povi enog ukupnog kolesterola u krvi. cvjeta a. riba. badem. banane. bundeva. studenti. tetivnih za ep . (hladne ruke noge). kroni ni ko a. Bogati izvori kalija su povr e i vo e.hr. ali i u medu.hr. pove ava tjelesnu i umnu sposobnost. prostate i mokra nih kanala. Osobito je u inkovit kod upale respiratornog sustava: prehlade.zivot.svrbe lo a periferna i ili cirkulacija distenzija ne ista. gripe. kelj. masline. meso.

i octa na napitak. provjereno Isprobajmo njegovu ljekovitost. a limunu produ ili trajnost. Na taj smo na in octu dodali C vitamin. Mo emo "limunski ocat". Za vrijeme gra anskog rata. jabu ni se ocat savjetuje i osobama s prekomjernom tjelesnom te inom. kojeg su mnogi smatrali ocem medicine. Jabu ni ocat poma e i kod klicono tva i u tim slu ajevima savjetuje se terapijski uz antibiotike. Budu i da poma e u reguliranju metabolizma. U vrijeme Hipokrata. Naravno. I na kraju. jednostavan. Jednu ju nu licu octa razbla imo sa 2 dl vode i pijemo u malim gutljajima. taj Rezultat kiselkasti. Prirodna mo jabu nog octa Jabu ni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti ve stotine godina. Mo e se dodati i mala rastvorenog osvje avaju i na in dobiti u lica meda. ocat su primjenjivali kao antiseptik. u inkovit prirodni eliksir jeftin imamo na dohvat i ruke.na sluznicu crijeva pa je blago i ne kodljivo sredstvo kod kroni nog zatvora (bubre u crijevima) i kod proljeva. "obogatiti" je u ¾ limunom jabu nog dodati narezana 4 limuna. poput ostalih vrsta octa. ali i preventivno. piti i grgljati jabu ni ocat. ocat su koristili za lije enje mnogih oboljenja. ga Potrebno ajnu licu octa i je blago ajnu licu meda reski. ne zaboravimo. koristimo ga i kao dodatak salatama. Kako uzimati jabu ni ocat? Najjednostavnije ga je uzimati kao napitak. ba kao nekad iz smo nica na ih baka. Djeca uzimaju pola a e vode. u mno tvu raznovrsnih proizvoda koji se nude na tr i tu. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini jabu ni ocat pripada namirnicama koje su po prirodi tople i koje imaju u inak "zagrijavanja" pa se posebno savjetuje tokom zime. .

koje mo ete lije iti sa jabu nim octom. kao to su pektin. betakaroten. Provedena istra ivanja su pokazala. vode i meda. Jabu ni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. Tako er se mo e napraviti napitak od jabu nog ocata. Jabu ni ocat je odli no sredstvo za i enje organizma. Jabu nim octom mo ete po kropiti salatu. eljezo. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksi ne tvari. Jabuka sadr i mnoge vitamine i minerale.Zbog ega je jabu ni ocat toliko poseban? Za to ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije vo e. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav na in pobolj ava zdravlje jetre. da jabu ni ocat poma e oja ati srce. stabilizirati razinu e era u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. koji se pije vru ili hladan. povr e itd. kalcij. Jabuka je glavni sastojak jabu nog octa. Osim toga. Probajte svaki dan popiti dvije do est ajnih lica jabu nog octa sa vodom. jabuka je izvor enzima i amino kiselina. Kod kojih oboljenja mo e pomo i jabu ni ocat Postoji mnogo bolesti. fosfor i kalij. Jabu ni ocat poti e zdravu probavu i rad crijeva. Neke od njih su: . Ocat tjera toksine iz organizma i potpoma e mr avljenju. koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. bubrega i drugih organa.

ako va metabolizam ne radi dobro . koji se nalazi u jabu nom octu. koji je jeftin i nema tetnih posljedica. Jabu ni ocat isti organizam i potpoma e probavi i na takav na in utje e na metabolizam. kako se mo e koristiti jabu ni ocat. Prije nego to po nete tro iti te ko zara eni novac na skupe lijekove. JABUKA . jer spre ava rast kancerogenih stanica. Mr avljenje Nije mogu e smr aviti. to svaki dan pijete nekoliko li ica octa. Zatvor Jabu ni ocat sadr i pektin.kao lijek . Ovo su samo nekoliko primjera toga. u mjesto toga da ih talo e u tijelu. koji sagorijeva masno e. mo ete natopiti bolno mjesto sa vru om otopinom octa i vode (pola a e octa na tri a e vode). Visoki krvni tlak Kalij. poku ajte sa jabu nim octom. blagotvorno djeluje na srce i sni ava krvni tlak. koji poma e radu crijeva i spre ava zatvor. Karcinom Ocat se mo e koristiti za prevenciju i lije enje karcinoma.Artritis Osim toga.

francuski Pommier Pommier sauvage. dugi su 5-10 cm. ili pojedina no u raznim umama. njema ki Holzapfel Apfel ± Apfelbaum ± Wilder Apfel. a ovise o vremenu sazrijevanja ploda. Rimljani i Grci po inju uzgajati razne sorte. ± Malus domestica Borkh. dijaforetik.Ovo vo e svakodnevno bi trebali jesti. a svima je zajedni ka ugodna aroma. ovisno o sorti. Cvjetovi su crvenkasti do bijeli. ispod pusteni i esto dlakavi na licu. detoksikant. bra njava ili so na.) biljka je iz Obitelji Ru ovke (Familia Rosaceae). Druga imena su joj adam ica. antiarteriosklerotik. divljaku a.000 sorti Jabuka je visoko drvo i do 12 metara sa irokom razgranatom kro njom. jer i danas vrijedi stara engleska poslovica »Jedna jabuka dnevno i lije nik nije potreban« Jabuka (Pirus malus L. dezifecijens. umska jabuka. u narodu je jabuka oduvijek imala i mitska obilje ja. digestiv. trpkog okusa. sedativ i tonikum. aromatik. Mo e biti slatkog. antiseptik. jaboka. dijetik. Engleski naziv joj je Apple ± Apple-Tree ± Crab apple. Prirodni je anemik. a talijanski Melo selvatico. jabka. Kao zabranjeno vo e iz Rajskog vrta (Adam i Eva). Jabuka ima razli itog okusa i mirisa. Oko 800. laksativ. divlja jabuka. diuretik. Oko 2. Jabuka je u rvata simbol braka i plodnosti. koristila se kod gatanja i aranja te u blagdanskim danima o Bo i u. Pitoma jabuka potje e iz ju nog Sibira i Azije. Ima mnogo vrsta jabuka. kongnestik. s finim pustenim stapkama. Raste samoniklo u . Jajoliki listovi s u iljenim vrhom. jabuko. godine Karlo Veliki nare uje sadnju jabuke po zemljama Njema ke. Divlja jabuka (Malus sylvestris) raste po rubovima uma naro ito uz hrast. stimulans. antireumatik. kiselog. antidiaroik. Stablo jabuke cvjeta od svibnja do lipnja. du ine 1-3 cm. stani tu.

8 mg. Savjeti stare pu ke medicine govore da sr ani bolesnici ne bi smjeli biti ni jedan dan bez jabuke. raznih . 35 mg..000 raznih sorti jabuka. eljeza. citronsku. crijeva. Regulator e era Engleska poslovica ka e: Jabuka dnevno i doktor nije potreban! Ostavljam vas da sami odredite smisao i vrijednost ove poruke o ljekovitosti jabuke. U pro losti kada nije bilo toliko velike ponude raznolikih minerala i itamina. jantarnu. e era 9-12%.9 mg. a danas mo emo slobodno re i da i dalje ostaje vode e vo e. acetata. natrija 1.. mravlje kiseline. sumpora 5 mg. mangana. kao to ih imamo danas. mangana itd. jabu nu. masti 0. kalija 137 mg. ve mu donosi energiju i hranu. fosfora 11 mg. bjelan evina 0. Odmah elim ukazati na djelotvornost cvijeta i ploda jabuke za mnoga oboljenja. dr e i se narodne poslovice »Bolje sprije iti. celuloze. list isto kao i cvijet. mlije nu. flora joda. jer ne samo to krijepi srce. fosfora. pektina. a najvi e se uzgaja planta no i u vrtovima ± vo njacima. mada joj ele oduzeti taj primat s bananom. geraniola. 8 mg.4%. vitamina A i C. Dijabeti arima je nezamjenjivo vo e (regulira e er). a plod po elji. nadokna ivala je prirodnim putem sve to je bilo potrebno za dobro zdravlje. Cvijet sabiremo za vrijeme cvatnje po sun anom vremenu i su imo na toplom prozra nom mjestu u hladu. a osobama s poreme enom probavom (zatvor ± konstipacija. magnezija 2. kiselina (jabu na) 1%. biotina 0. regulira tlak. Najbolji rezultati pokazuju se ako jabuke jedemo za preventivu. cinka itd.15 mg. a ujedno pro i ava krv od raznih povi enih masno a. te kod arterioskleroze. nego lije iti.bjelogori nim umama. folne kiseline 0. nijicina 0. katar eluca. kobalta. oksalnu. Jabuka sadr i vode 80%. U kori jabuke. niz mineralnih sastojka. silicija 1.« Vjerujem da ne postoji osoba koje ne zna to je jabuka.9 mg. vitamine A i B posebno B 5. acetat± aldehida. Danas postoji oko 2. salicilnu i mravlju kiselinu. eljeza 0. mnogo vitamina C i P P vitamina.4%.1 mg. u tragovima PP i B6. amil-eter. Njezin detoksitativni i antioksidativni u inak na prvom je mjestu u na oj svakodnevnoj preventivi za o uvanje zdravlja.

Za regulaciju stolice: Uzimamo 1-2 sirove ili pe ene jabuke u jutarnjim satima nata te. Razlog takvog djelovanja je pektin kojega najvi e ima u nedozreloj jabuci. Kao dijetalna hrana: Uzimamo malo ugrijanu ka u od jabuka. Na 1 li icu ribane jabuke. Sve se dobro promije a i daje bebi. te regulira i poja ava djelovanje bakterija vrenja u crijevima. To je najprirodniji na in za lije enje poreme aja stolice. . Ako se prije spavanja pojedu 2-3 pe ene jabuke. dvije li ice e era u prahu i jednu li icu soka limuna ili naran e. Svakodnevnom uporabom jabuke uistinu na prirodan na in preventivno i kurativno odr avamo svoje zdravlje. Za dobar san: Jede se jabuka prije spavanja. Za zaustavljanje krvavih dje jih proljeva: U ovom slu aju ka a se jede bez ikakvih dodataka. u inak e biti isti. a uni tava bakterije truljenja) ubrzo uravnote uje i poti e je na rad. Pomo kod raznih tegoba Hrana za dojen ad: Oguljenu jabuku naribamo. jer je najprobavljivija.nametnika. dodajmo dvije li ice naribanog keksa.

Za lije enje promuklosti: Izdubimo jabuke. Poma e i kod srdobolje. Za umirenje i ja anje ivaca: Sok jabuke uzimamo za umirenje. nazeba. infektivnih.Za lije enje bolesti krvi: Jede se ka a od jabuke ili se primjenjuje dijeta s jabukom. napunimo s medom i ispe emo. omaglicu. dodamo med i limunov sok te pijemo vru e. lupanja srca. a za ja anje ivaca aj od kore jabuke. Za katar crijeva: Jede se svje e naribana jabuka vi e dana u tjednu kao jedina hrana koja lije i katar crijeva. a lije i i bolesti ko e. Izaziva znojenje koje je dobro kod prehlada. Za znojenje: Razre emo jabuke. mokra nog mjehura. Za smanjenje debljine: Pijemo jabukov sok ili ocat. slabu probavu. visoke temperature. a pove ava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. neurastenije. kuhamo u malo vode. dok ne dobijemo ka u. Jabuka djeluje na razdiobni du ika. bolesti o iju. bubrega. crijevnih bolesti i paratifusa. Za pokvareni eludac: . Za spre avanje nastanka kamenaca: Pije se jabukova a dok ne vrije i to 3-4 a e dnevno. hemoroide. gripe.

Kod iv ane glavobolje: Stavljamo topli oblog od jabu nog octa na vrat (zatiljak). Za lije enje vodene bolesti: Pije se jabu ni mo t-vino. tom teku inom razmutimo ilova u te dobivenu smjesu stavljamo na oboljeli dio tijela. Kod navale krvi u glavu: U mrkamo jabu ni ocat od divlje jabuke. Za lije enje ko nog ira: . procijedimo.Jedemo kisele svje e jabuke ili li icu jabu nog octa u malo vode. Kod uzetosti: Masiramo oboljeli dio jabu nim octom. Kod reume: Pripremamo oblog tako da zdrobljene smrekove bobe kuhamo u jabu nom octu. Kod lije enja melankolije i hipohondrije: Pripremamo kupke s jabu nim octom tako da u njih stavimo 5-6 l jabu nog octa.

kumpir. francuski pomme de terre. antiasmatik. naturopata. kozmetik. Isto tuma enje daju i za raj icu. dijabetik. antiinflamatorik. emetik. Druga imena su mu kompir. Ovaj lanak koji je posu en iz knjige Lije enje vo em od homeopate Ivana Lesingera! KROMPIR . Farmakopejski naziv mu je Amylum Solani. krtola.Pe enu jabuku posipamo e erom i privijemo na ir. Koristimo kisele jabuke i to zrele i nezrele. ekobioti ara. Makrobioti ari ga odbacuju s tvrdnjom da su svi dijelovi biljke krompira otrovni. arterosklerotik. Nutricionisti za krompir ka u da predstavlja idealnu namirnicu s kojom je mogu e ivjeti bez . kartoffel. makrobioti ara. antisapzmodik. odnosno savjetuju da se ugljikohidrati uzimaju s raznim povr em i masno ama. Za nekoliko dana e ga o istiti. a takvo pravilo vrijedi i za bjelan evine. talijanski patata. njema ki erdapfel. Protiv bljedo e i slabokrvnosti: Jabu ni eljezni ekstrakt (exstractum ferri pomatum) je odli no sredstvo protiv bljedo e i slabokrvnosti. laktagog i laksativ. Engleski naziv mu je potato. kao i gra ana raznih zanimanja. a i sam gomolj ako nije potpuno sazrio sadr i otrov (solanin). Ekobioti ari preporu uju da se namirnice kao to su ugljikohidrati ne mije aju s bjelan evinama. krumpjer. pogotovo o njegovoj ljekovitosti kao i otrovnosti bila su predmet razgovora stru njaka nutricionista.HRANA I LIJEK Krompir (Solanum tuberosum L. krumpir. Prirodni je abortiv. dijetik. diuretik.) pripada Obitelji pomo nica (Familia Solanaceae). Otrov ili lijek Je li krompir lijek? Mnoga pitanja o krompiru.

). Vitamin C se kuhanjem gubi. kao i kod o te enja ko e (ispucala ko a. kao i ljekovito svojstvo umirivanja bolova nadra ene ko e.9 %. U ishrani dijabeti ara krumpir predstavlja osnovu za pripremu pojedinih jela te povoljno utje e na cijeli metabolizam. Ljekoviti sadr aj Energetska vrijednost krompira na 100 g je 357 kJ ili 85 k cal. Krompir pojedinim dijabeti arima ponekad predstavlja jedinu hranu koju uzmaju. hepatitisa ko e i ekcema. masti 0. uljevi. koji se pripremaju na razne na ine. krob u sirovom stanju je te ko probavljiv. pire od krompira predstavlja lijek. a najvi e u mladim nezrelim . B 1. kao i na vi ak elu ane kiseline koju upija i odvodi iz eluca.) u obliku aja od kore krompira. cinka. Kora krompira sadr i flor (spre ava karijes).1 %. ugljikohidrata 18. obrok koji je lako probavljiv te direktno djeluje na peristaltiku. Pire od krompira bez soli ili s vrlo malo soli i malo masno e predstavlja dijetalni obrok kojeg podnose i najte i bolesnici. B 9. Ljuska ili kora krompira je dobro sredstvo za detoksikaciju cijelog organizma te se rabi kod te ih bolesti (na Zapadu postoji tradicija lije enja tumora ajem od kore krompira itd. itd. U lije enju gastritisa. Laksativno djelovanje krompira opisano je u receptu i dobro je poznavati to njegovo obilje je jer je prirodni laksativ koji ne stvara navike kao ostala laksativna sredstva. kalcija. a od kiselina jabu nu i mlije nu. Uporaba krompira u ishrani koristi oboljelima od sr anih oboljenja jer povoljno djeluje na rad srca i ujedno ga rastere uje. ujedi itd. Gdje je istina? Istina je svakako u pravilnoj uporabi krompira. Od minerala ima bakra. bjelan evine 2 %. staro su oprobano narodno sredstvo u lije enju. to je od velike va nosti u primjenama dijeta s krompirom. divlje meso. li aja. Visokovrijedni sastojci u krompiru i njegova laka probavljivost povoljno utje u na lije enje jetre jer ne optere uju njene funkcije nego djeluju na pro i avanje jetre. Toksi nost: Solanin je toksi na tvar u krompiru. Oblozi lije e ko u Danas krompir predstavlja idealnu namirnicu u pripremi raznih dijetoterapija.uzimanja ostalih namirnica. Oblozi od krompira. B 2. eljeza. Od vitamina ima C. najvi e kroba.). Laksativno djelovanje Ljekovito djelovanje krompira u kozmetici lica i tijela koristimo kod raznih ko nih ne isto a (ekcema. fosfora.. glikozurije. naro ito onih koje se odnose na oboljenja unutarnjih organa. B 6. mangana. P P i K. to je i razlog da se krompir ne jede sirov. ima ga u zelenim dijelovima biljke. Od ugljikohidrata jedan dio je sadr an u obliku e era i dekstrina. udarci. opekline. U kozmetici krompir ima svojstvo upijanja raznih tetnih tvari iz ko e.

kao i njegovu uporabu u pripremi pojedinih recepta. Bolivija ile). * Ako krompir razre emo i on ima bijelu boju i jako je sluzav. Jedan do dva sata nakon jela mo e do i do povra anja. moramo se potruditi upoznati i pravilnu uporabu krompira u pripremanju raznih dijetalnih jela. kod pune svijesti i bez bolova. Iz povijesti Domovina krompira je Ju na Amerika (Ande. Kao rijetka i skupocjena biljka uzgajala se u samostanima i u ku ama bogata a. danas jedne od najra irenijih bolesti. Zato oprez kod kori tenja krompira koji klija i krompira kojemu su pojedini dijelovi zeleni. krompirov sok predstavlja jedno od . Jestivost gomolja krompira slu ajno je otkrivena.plodovima. Kad su paljena polja krompira zbog velikih trovanja plodovima krompira (sjeme otrovno). Gastritis U lije enju gastritisa. Zlatna pravila Da bismo u potpunosti spoznali hranjivost i ljekovitost krompira. bezvoljnost i iscrpljenost. Ima slu ajeva da kod trovanja solaninom nastupi smrt. jer se povra a u i obojeni sadr aj eluca. * Krompir mo e biti opasan za jelo ako kuhamo krompir koji klija ili ako je zelen jer u takvom obliku krompir ne gubi solanin kojega ima u povi enom postotku te mo e do i do trovanja. * Krompiru koji klija ili je zelene boje potrebno je klice odstraniti i izrezati zeleni dio krompira. tada on sadr i vi e kroba od onog koji je suh kad ga se razre e. kao ukrasna biljka. Javlja se za epljenost. a u Evropu ( panjolska) sti e polovinom 16. a ne u hladnu vodu jer tako ne e izgubiti svoju ljekovitost. * Krompir je najbolji i najljekovitiji ako je kuhan ili pe en u ljusci. Solanin se kuhanjem razara/rastvara. Jedno od bitnih pravila u poznavanju krompira je svakako injenica da doma ica danas poznaje razne vrste krompira koje se me usobno razlikuju po sadr aju visokovrijednih sastojaka. Opasan krompir koji klija Jedenje krompira koji klija mo e dovesti do ve ih ili manjih elu anih te ko a. Sok Priprava soka od krompira: Krompir operemo i naribamo. * Krompir hrapave i ru i aste ljuske ima vi e kroba te je pogodan za pripremu tijesta od krompira. ispe eni gomolj zamirisao je gladnom palitelju i put krompira bio je otvoren za Evropu. Evo nekih zanimljivih podataka o krompiru. Krompirov sok mo emo dobiti i upotrebom sokovnika s centrifugom. to inimo to tanje. * Oguljeni i izrezani krompir stavljamo u toplu. st. * Ako krompir gulimo. * Krompir glatke i ljubi aste ljuske ima manje kroba te je pogodniji za pripravljanje jela. Stavimo naribani krompir u lanenu krpu i stiskanjem iscijedimo sok koji uzimamo uvijek svje e pripremljen.

prirodnih sredstava za lije enje. pola sata prije doru ka. razne opekline itd. dodajemo i sokove od cikle. . Izmije ana ka a jabuke i krompira uzima se jednom na dan tijekom 1-3 tjedna. kupusa i crne rotkve. Ovakvom terapijom posti emo da se pra njenje crijeva odvija bez bolova i gr eva. ru ka. Oblozi Hladan oblog: Sirove kri ke krompira stavljene na bolna mjesta. kao i sjeckanim li em koje dodajemo pri kraju kuhanja. Uputstvo za upotrebu: Ujutro nata te uzeti 0. oduzimaju vru inu (vru e glave. kao i kod napadaja gihta. ve ere. U terapiji uzimamo pola decilitra soka ujutro nata te i pola decilitra soka krompira pola sata prije ru ka. ir eluca i dvanaesterca Krompirov sok najzornije pokazuje ljekovito djelovanje krompira u lije enju tog oboljenja.). Hepatitis ili upala jetre Kod jetrenih oboljenja krumpir predstavlja namirnicu koja ne optere uje funkcije jetre ve poma e u pro i avanju jetre od tetnih tvari. naro ito razne ekceme i ko ne ne isto e. za ru ak i ve eru krompir u obliku pirea. Kozmetika Sokom krompira mo emo mazati sva mjesta na ko i. U terapiji uzimamo po 1 licu soka krompira razrije enog s malo vode. Kroni na za epljenost Kod lije enja kroni ne za epljenosti terapiju s krompirom provodimo na sljede i na in: ujutro jedemo pe eni krompir s korom. promrzni udovi. Najpoznatija terapija za dobivanje lijepog tena je uzimanje jela od ribane jabuke i ribanog krompira. kad se po nu pokazivati rezultati. malo maslinovog ulja i soka limuna. U lije enje uvodimo i krompirovu juhu koju pripremamo tako da krompir izre emo na kockice i kuhamo 20 minuta. Sok nanosimo na oboljela mjesta i ne peremo nego ostavimo da se osu i i kasnije nama emo maslinovim uljem ili drugim mastima. Kupke pripremamo tako da naribani krompir prelijemo kipu om vodom i time peremo oboljela mjesta. giht itd.). za injenu s dosta per ina i luka. ka e ili juhe. reume. a pred kraj kuhanja dodamo sitno sjeckani per in i malo morske soli. uz terapiju. Ovu recepturu koristimo sve dok se ne normalizira pra njenje crijeva. Vru i oblog: Kuhani krompir izgnje imo i stavljamo na mjesta koja lije imo (ozebline. glavobolje.5 dl soka krompira i piti u gutljajima (razrije en vodom ili sokom mrkve). Kupke Kupke od krompira koristimo kod reumati nih ote enih udova. Kod te ih oboljenja jetre s pojavom ascitesa juha se priprema bez soli. a poja ava se korijenom per ina i celera. dva puta na dan salatu od krompira s masla kom. dva puta dnevno jesti juhu od krompira s per inom. Kod lije enja ciroze.

lije enje soda bikarbonom Talijanski lije nik Tullio Simoncini govori o povezanosti izme u candide i raka. Dr. da pretjerano irenje candide u organizmu mo e uzrokovati brojne zdravstvene probleme poput kroni nog umora. ÄGljivice. artritisa.tvrdi da je karcinom upravo infekcija candidom. probavnih problema itd. Zbog toga osobe. mo e uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. da se hrane tijelom svog doma ina.Kori ten tekst od homeopate I. Candida raste u crijevnoj flori svih ljudi i njezin je sastavni dio. ali ako zbog nekih razloga imunitet padne i gljivica se razmno i. Organizam zdravog ovjeka dr i razinu candide pod kontrolom. koja je u odre enim koli inama prisutna u svakome od nas. ne dr i vodu. grlu i spolnim organima ve ine ljudi. Ova gljivica tako er ivi u ustima. Lesingera bakreni Candida i rak . dijabetesa i poreme aja metabolizma . nezdrava prehrana. alergije. koje boluju od kroni nog umora. koji je oduvijek tra io istinu zbog dobrobiti svojih pacijenata i odbijao prihva ati dogme. Mike Lambert). Stres. mno tvo imbenika u na em modernom ivotu pogoduje rastu candide. Simoncini je lije nik u pravom smislu rije i.³ (dr. Candida i rak Dr. to je candida? Candida albicans je gljivica. sredstva protiv kontracepcije ± sve to utje e na rast candide u organizmu. koje je nalagala konvencionalna medicina. tako i psihi ki. Alternativni lije nici ve odavno upozoravaju na to. prekomjerno kori tenje antibiotika. depresije. i da teorija konvencionalne medicine o tome. u asno se osje aju ± kako fizi ki. Na alost. Od samog po etka svoje medicinske karijere. pro ivljavaju i razmno avaju se na takav na in. Tullio Simoncini ± talijanski lije nik i stru njak u podru ju onkologije. posebice candida. da rak nastaje u rezultatu nepravilnog funkcioniranja stanica. koja uzrokuje brojne probleme. koji u ve ini slu ajevima nastaje zbog rasta candide. .

koja su umirala od posljedica kemoterapije. Povezav i bijele naslage sa kolonizacijom candide. imuni sistem dr i nivo candide pod kontrolom. koje je diktirala moderna medicina. Za titna reakcija organizma Dr. Kada je rad imuniteta oslabljen ili poreme en. . Simoncini je shvatio. koje zovemo Ärak³. Prou avaju i rak.vidio je da ne to ozbiljno nije u redu sa konvencionalnim na inom lije enja raka: ÄSvuda oko sebe sam vidio nepodno ljivu patnju. dr. koje su Äpobjegle³ sa izvornog tumora. 2. 3. Na kraju. U zdravom organizmu. Me utim. da formiranje stanica raka nije Äpogre ka³ u radu organizma. Patio sam. Simoncini obja njava za titnu reakciju organizma na slijede i na in: 1. da je daljnje irenje raka uzrokovano Ämalignim³ stanicama raka. gdje u tijelu da se nalazili. Ovaj na in obrane podrazumijeva izgradnju obrambene zapreke uz pomo vlastitih stanica. bez predrasuda i strogih pretpostavki. U bolni kim onkolo kim sobama djeca su umirala. Konvencionalna medicina tvrdi.³ Njegova frustracija i bol pokrenuli su ga da tra i nove na ine razumijevanja ove opake bolesti. candida dobiva priliku da se iri i stvara svoje Äkolonije³. candida po inje napadati unutra nje organe i imuni sistem je prisiljen da reagira na ovu opasnost na druk iji na in. nego za titna reakcija organizma na invaziju candide. da to nije tako. Simoncini je krenuo sa daljnjim istra ivanjem ovog fenomena. kako bi se sprije ila daljnja invazija candide na organ. primijetio je da su sve izrasline raka imale istu boju ± bijelu.Simoncini govori. Simoncini je shvatio. Po eo je svoja istra ivanja sa otvorenim umom. da mora postojati povezanost izme u svih vrsta raka ± bez obzira na to. kao i candida. kada sam gledao jadnu djecu. Nakon nekog vremena.

Simoncini je prona ao ne to puno jednostavnije i bolje ± sodu bikarbonu. koji je bio pu ten iz bolnice na umiranje zbog raka plu a. Simoncini Dalje je slijedilo jo vi e slu ajeva izlje enja od raka. Da. ak se i po inje hraniti lijekom. Za razliku od drugih lijekova. Nakon duge kampanje ismijavanja i poni avanja. koji nisu odobreni od strane Ministarstva Zdravstva³. prije nego li situacija iza e izvan kontrole. koji je bio namijenjen da ju ubije.Daljnje irenje raka je tako er uzrokovano pravim uzro nikom tumora ± candidom. Sudbina otkri a dr. Me utim. Kada imunitet funkcionira pravilno. odmah rje ava problem. Na kraju pravi uzro nik raka. je oslabljeni imunitet. Medicinski stru njaci su smatrali poku aj lije enja raka sa sodom bikarbonom . da obi ni lijekovi protiv gljivica ne funkcioniraju. nego se odli no osje ao i bio je u potpunosti zdrav. koji bi efikasno ubijao candidu i na takav na in lije io rak. da je rak uzrokovan candidom. kojih je on izlije io od raka. a u Indijskoj literaturi za lije enje raka preporu uju se lijekovi sa sna nim lu natim svojstvima. nastavio je tra iti lijek. da bi se obranila. da e se nastaviti znanstvena istra ivanja u tom smjeru. Brzo je shvatio. poput sode bikarbone. Umjesto toga. zdravi imunitet dr i nivo candide u organizmu pod kontrolom. Prvim pacijentom je bio talijan Gennaro Sangermano. U ovom slu aju. nakon ega je Simoncini odlu io predstaviti svoja pronala enja Talijanskom Ministarstvu Zdravstva u nadi. Lijek protiv candide Kada je Simoncini shvatio. autoriteti ne samo da su ignorirali njegovo otkri e. kao i drugih bolesti. nego su ga i okrivili za Äilegalno kori tenje lijekova. stara dobra soda bikarbona je dovoljna da rije i ovaj problem (ne govorimo o modernoj sodi bikarboni. Simoncinija su na tri godine bacili u zatvor zbog Ä tete³ pacijentima. Nakon nekoliko mjeseci pacijent nije samo da nije umro. Simoncini je po eo koristiti sodu bikarbonu za uni tavanje candide. spre avaju i njezino daljnje irenje. koja sadr i jo puno drugih sastojaka). candida se ne mo e prilagoditi sodi bikarboni. jer candida brzo mutira. Drevni Egip ani tako er su znali za djelovanje anti-gljivi nih lijekova.

U nekim slu ajevima za izlje enje je potrebno nekoliko mjeseci. koji ljudi koriste ve dugi niz godina da bi odredili razinu candide u organizmu. besplatan i daje pouzdane rezultate.curenaturalicancro. Kada je iza ao iz zatvora. napunite a u . Najpouzdaniji medicinski test za candidu je test imunokompleksa i IG test. Tullio Simoncini uspje no nastavlja pomagati oboljelima od raka. simptomi i na ini lije enja Odrediti nivo candide u organizmu mo ete uz pomo medicinskih pretraga. Me utim. Tullio Simoncini nije bio kukavica. koriste i sodu bikarbonu. postoji i ku ni test za candidu. da usporedite sodu bikarbonu sa kemoterapijom.Simoncini ovdje: http://www. Candida saliva test 1. nastavio je iriti informacije o svome otkri u preko Interneta i nastupati u javnosti.Äludom³ i Äopasnom³ idejom. da bi shvatili. koje mogu biti skupe i u nekim slu ajevima nisu pouzdane. gdje se nalazi rak. kako bi pomogao to ve oj koli ini ljudi. Posjetite stranicu dr. (Predla emo. ovisno o tome.com/articles/medicalhealth-mainmenu-37/29121 Candida: test. Prije nego li to odete na spavanje.davidicke.com/ lanak je preuzet sa http://www. dr. u drugima ± samo nekoliko dana.) Na sre u. a sodu su nazivali Älijekom³. to je zaista ludo i opasno. nepoznatog porijekla. koji je Simoncini Äilegalno propisivao svojim pacijentima³. Test je jednostavan. Sada.

8. ili ako se slina skupila dolje. Slijede e jutro. dijareja. ili se u vodi vide trake. Ako je va a slina ostala na povr ini a e. Normalno je ako su u vodi prisutni mjehuri i zraka. konstipacija i garavica y alergija. Ne poku avate skupiti u ustima velike koli ine sline. Simptomi prekomjernog rasta candide u organizmu: y kroni ne gljivi ne infekcije sa simptomima svrbe a. U ovom slu aju predla emo da se obratite za savjet svome lije niku ili poku ate se rije iti candide na prirodan na in. koje se spu taju prema dolje. 4. . Na ite izvor svjetlosti i pogledajte u a u.istom vodom i ostavite ju kraj kreveta. 5. sa Vama je sve u redu. samo pljunite ono malo to imate u ustima nakon bu enja. 3. odmah nakon to se probudite. nadutost i plinovi. pe enja i poja anog iscjetka y probavni simptomi kao to su sindrom iritabilnog kolona. da imate previ e candide u organizmu. 7. kihanje. postoji velika mogu nost toga. gr evi. pljunite u vodu. 2. 6. Ostavite a u na 15 minuta. Ako je voda postala mutna. ili se otopila.

est ka alj. iritabilnost.Alkalna dijeta .oslabljeni imunolo ki sustav .trudno a .prehrana bogata rafiniranim e erom .za epljenje nosa. kroni ni iscjedak iz nosne upljine.e njak (u kapsulama) .lije enje antibioticima .Citrofit . slabo pam enje i slaba koncentracija y problemi sa menstrualnim ciklusom y ko ni osipi Rastu candide pogoduje: .Anti-candida dijeta . depresija. grlobolja. prehlada. astma y alergija na hranu y kroni ni umor y simptomi iv anog sustava kao to su anksioznost.upotreba kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije .dijabetes Na ini lije enja candide .Soda bikarbona .

talijanski onkolog. u ve ini slu ajeva. preporu uje kori tenje sode bikarbone bez dodataka aluminija ili farmaceutske sode bikarbone u svrhu lije enja raka. tokom jednog mjeseca. rektuma i usne upljine: Uzimati jednu ajnu licu sode bikarbone ujutro i jednu nave er sa a om vode. Postupak lije enja Kod karcinoma eluca.Simoncini .Simoncini.Simonicini uzrokuje rak)..Candida Yeast (homeopatski pripravak) Terapija sodom bikarbonom (prema dr. Kako djeluje terapija: soda bikarbona drasti no pove ava lu natost krvi.Lactobacillus acidophyllus . Napomena Ne koristiti ovu terapiju du e od 3-4 tjedna! Ipak. terapija dr. crijeva. Simoncini) Dr. Nakon toga rak bi trebao nestati. to uni tava candidu (koja prema teoriji dr.

Opet napominjemo da bi se terapija trebala primjenjivati pod nadzorom alternativnog lije nika. . da terapija sa sodom bikarbonom i javorovim sirupom djeluje poput kemoterapije. efikasna i mo e se kombinirati sa drugim prirodnim na inima lije enja raka.com/th. Za intravensku terapiju: 500 ml 5% otopine sode bikarbone. svaki dan. da mi je preostalo manje od 6 mjeseci ivota. u obliku injekcija ili intravenske terapije. po to stanice raka se hrane e erom.Farmer Ian Roadhouse Sama ideja o mije anju sode bikarbone sa javorovim sirupom mo e se initi smije nom i paradoksalnom.curenaturalicancro. Za udo. U ovom slu aju. ubijaju i stanice raka. da bih ubrizgao sodu direktno u stanice. Prema svjedo anstvima brojnih izlije enih. ve ina njih su ozdravili od raka i ivjeli jo dugi niz godina. da pove ava nivo e era u krvi. Jim Kelmun je lije nik konvencionalne medicine. e er djeluje na druk iji na in. ova terapija je jednostavna. imao je svoj poseban recept za lije enje raka. Tako trebate nastaviti. oboljelim od raka . zatim pauza od 6 dana. Me utim. Stanice raka ne uspijevaju iskoristiti e er za rast. pu tenim ku i na umiranje. dok ne dobijete ukupno 24 infuzije. koji je dijelio ljudima. Terapija bi trebala trajati 6 dana. Me utim.³ . Nakon toga provjerite da li se rak povukao.Jimu Kelmunu Dr. u ovom slu aju. Pretpostavlja se. ali bez ikakve tete za organizam. ÄDrugi lije nici su mi rekli.. po to ih soda bikarbona odmah ubije. to je bilo potvr eno snimanjem..zahtjeva lije ni ku pomo . direktno u venu. Ali doktor Jim mi je dao ovaj recept i za par mjeseci rak je nestao. javorovi sirup djeluje na takav na in.simoncini.html Terapija sodom bikarbonom i javorovim sirupom prema dr. Vi e info na http://www.

Kolumele. antireumatik. ). a prvi zapis iz 4 st. revuzijant. sedativ i vermifug. antianemik. var.uzimati 3 ajne lice dnevno tokom 1-2 mjeseca . opisuje 10 vrsta kupusa.Postupak: . Capitata) biljka je iz obitelji Krsta ica (Familia Crucifera).zagrijavati i mije ati na vrlo laganoj vatri 10 minuta . broskva. pitomo zelje. p. remineralizant. ( Brassica oleracea L. glavatica. detoksikant. pisac staroga Rima. glavatom kelju (Brassica oleracea L. dijabetik. acephala). Citat: »plodovi zemlje se preziru. Mo emo govoriti o kelju pup aru (Brassica oleracea L. e er i bijelo bra no KUPUS. iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L. glavati kupus. p. dermetik. capitata Kupus (Brassica oleracea l. a bogati ho e imati bolji kruh nego priprost ovjek«. digestiv. p. . antiseptik. var. ). od sredozemne obale do Irske. koji danas raste na kamenitim obalama Evrope. crveno zelje. var. var. Kr. Prve podrobnije podatke o kupusu kao lijeku i hrani iznosi Rimljanin Katon Stariji oko 200 g. crveni kupus. Kr. gongylodes). var. Druga imena ovoj biljci su bijelo zelje. (Teofratis) pi e o tri vrste kupusa za jelo. diuretik. Kr. Kupus se razvio iz svog prvobitnog oblika. sabauda) i kolerabi (Brassica aleracea L. a Gaj Plinije Sekund (umro 79 g. kao i o na inu primjene (kuhan ili svje ). lisnom ili bezglavnom kelju (Brassica oleracea L. Zanimljivo je da Egip ani nisu poznavali kupus. antiulkus. Prirodni je adstrigent. var. kapusta. Grk Dioskurid govori o ljekovitosti i kvaliteti kupusa. antiskorbut. ) ljuti se na svoje sunarodnjake Rimljane za to ne jedu zdravu hranu kao to je kupus te opisuje njihovo pona anje i nezdrav na in ivota.promije ati jedan dio sode bikarbone sa tri dijela javorovog sirupa . gemmifera).tokom ove terapije izbjegavati meso. laksativ.

koji je bitan za razvoj djece i odraslih osoba. Njegova svakodnevna prisutnost u ku i je nezamjenjiv prirodni lijek za lije enje pojedinih oboljenja. Odbijaju i savjet da na putovanje morima ukrca ukiseljeni kupus u ba vama. variva. kada je potrebno organizmu nadoknaditi minerale i vitamine. Pu ka medicina zna koristiti ljekovita djelovanja kupusa. salate. koji preporu uje kao dobar antianemik kod raznih anemija i oboljenja krvi (kupus sadr i dosta eljeza). Razne su mogu nosti primjene kupusa u terapijama. dok je . Iskustva moreplovaca Jedan od najboljih primjera ljekovitog i prehrambenog djelovanja kupusa na zdravlje ovjeka je doga aj iz 17 st. Kod raznih upalnih procesa i epidemija on je dobar prirodni antiseptik. Vasco de Gama je izgubio mnogo mornara. Kupus ima revuzijsko svojstvo u odvo enju i raspore ivanju sokova u krvi. koji su oboljeli od skorbuta. Kupus povoljno djeluje na crijevnu floru i jedan je od poznatih prirodnih detoksikanata u zimskoj ishrani. antirahiti no djelovanje vitaminu D. Kupus je dosta jak diuretik koji tjera na mokrenje jer poti e ja e izlu ivanje teku ine te se u terapiji pu ke medicine preporu uje kada je potrebno odstraniti nakupljenu teku inu u raznim dijelovima tijela (ascitis. Blago sedativno djelovanje kupusa koristimo kod nesanica i iv anih napetosti. Antiulkusno djelovanje pripisuje se vitaminu U. ) te zavrje uje da ga to bolje upoznamo. u kojemu su sudjelovali poznati svjetski moreplovci Vasco de Gama i James Cook. za razliku od uzimanja drugih laksativa koji stvaraju naviku uzimanja ( kru ina. dobar je remineralizant. kao hrane (juhe. Prirodni laksativ Kupus povoljno djeluje na pra njenje crijeva te je vrlo bitno znati iskoristiti to prirodno laksativno djelovanje koje izvrsno poti e cijelu peristaltiku na rad. Poznato je da tjera razne parazite iz crijeva (vermifug).). sok) ili izvana (oblozi topli i hladni. sena itd. po kojima je kupus i danas hvaljeno prirodno sredstvo za prirodno lije enje niza oboljenja. Zbog malog postotka sadr aja bjelan evina pogodna je hrana za dijabeti are. sok i list u kozmetici itd. to je vrlo bitno za rad cijelog na eg metabolizma a da ne govorimo koliko dobro djeluje na kosti (ja a kosti i djeluje protiv osteoporoze). vodene bolesti ). Kupus je prirodna namirnica bogata mineralnim tvarima koje su nu ne za na razvoj i ishranu (pogotovo zimi kad nas uva od mo ebitnih oboljenja). pogotovo u obliku preventivne ishrane (sadr i dosta sumpora).Ljekovito djelovanje Malo je namirnica koje mo emo koristiti kao lijek ili kao pomo no ljekovito sredstvo na razne na ine kao to je kupus. Vanjska primjena kupusa u obliku obloga od lista kupusa poma e kod reume (umanjuje bol) i raznih ne isto a ko e.

Napomena: Sok od kupusa koristimo odmah za pi e (uporabu). i valjkom ili peglom izgla amo list. Sa sokom od kupusa na prirodan na in mo emo izvr iti detoksikaciju crijeva i krvi od tetnih sastojaka. izvrsno djeluje protiv oboljenja plu a. i enje organizma Uputa: kod oboljenja koja zahtijevaju da se pro isti organizam uzimamo terapiju sa sokom od kupusa i salatom od kupusa i mrkve. Kroz gazu ili laneno platno istisnemo sok. a mo e i komora a. Sok od crvenog kupusa Sok kupusa (crvenog).James Cook sa uvao cijelu posadu zahvaljuju i kiselom kupusu. List kupusa Izrada obloga od kupusa: vanjske listove kupusa odbacimo i uzimamo unutarnje koje operemo i prosu imo platnenom krpom. i nave er po 1/2 dl soka od kupusa. koristimo ga za dobivanje soka od kupusa. ako posjedujemo sokovnik. Kod pojave nadutosti uzimamo mje avinu mljevenog sjemena kima i anisa. Ujutro nata te uzimamo po dl soka od kupusa. koji je i danas poznato antiskorbutno sredstvo. pijemo ga u gutljajima. Ako elimo da u kra em vremenu napravimo detoksikaciju crijeva i krvi. pritom koriste i razna pomagala. tada uzimamo svaka 2 sata po licu soka od kupusa i 3 puta na dan salatu od kupusa s mrkvom. I. Iz lista kupusa izre emo deblje ile. Ne stavljati u hladnjak ili da stoji du e od sata (oksidacija). naribamo kupus sitno i ostavimo 10 minuta da odstoji. pomije an s medom ili e erom. u mikseru miksamo kupus i iscijedimo sok pomo u gaze ili lanenog platna III. Izgnije eni ili ispeglani list stavljamo na oboljelo mjesto (prema . Od te mje avine uzimamo po malu kavenu li icu na dl soka od kupusa. Napomena: Uporaba soka od kiselog kupusa-rasola dopu tena je ako oboljenje ne ograni ava uporabu soli. Tako inimo 7 dana. Sok od kupusa Izrada: Sok od kupusa mo emo dobiti na vi e na ina. II. i uvijek pripremamo svje .

uputi) i zavijemo gazom ili platnom (folija). ekcemi. u sok od kupusa stavimo li icu mljevenog sjemena kima. a zatim uzimati salatu od kupusa s mrkvom ili od kiselog kupusa s maslinovim ulijem i bijelim lukom. tre i tjedan uzimamo 2 puta po dl na dan. Koli inu listova uvijek pripremimo prema uputama. irevi. opekline itd. Ako se pojave nadimanja. jer se sa salatom od kupusa (svje eg i kiselog) pove ava voluminoznost crijeva pa se na taj na in formira klizna masa i olak ava pra njenje crijeva. Kozmetika Listove kupusa izgnje imo te stavljamo na mjesta koje elimo lije iti. Vrlo dobro djeluje svje sok ( natopimo gazu sokom i privijemo na oboljelo mjesto). nata te Napomena: Uz ovu terapiju koristimo i odgovaraju u dijetu za ir na elucu i dvanaestercu. tjedan jedanput po dl soka ujutro. Salatu uzimamo 2 puta na dan. li ajevi. Ascitis ± vodene bolesti Prvi tjedan uzimamo 4 puta po dl na dan. uz to pijemo ujutro dl soka od kupusa. drugi tjedan uzimamo 3 puta po dl na dan. Kroni ni zatvor Kod oboljenja kao to su kroni ni poreme aj pra njenja crijeva (konstipacija) najbolje je uzeti biljni laksativ (senu) i pro istiti crijeva. osipi. tjedan 2 puta po dl soka ujutro i nave er III. Kod nekih autora spominje se i terapija uzimanja soka kupusa u koli ini i do jedne litre. Kroni ni ka alj ± bronhitis Sok kupusa ili rasol od kupusa uzimamo svakih sat vremena po jednu licu sve dok ka alj . I.) ir eluca i dvanaesterca Jedno od najboljih prirodnih ljekovitih sredstva za lije enje ira svakako je sok od kupusa i sok od krumpira. Najpoznatiji sok je od divljeg kupusa ± ra tike. Ova je terapija vrlo uspje na kod oboljenja koja zahtijevaju stroge dijete. Pripremljene listove za rane uvijek alkoholom dezinficiramo. tjedan uzimamo 3 puta po dl soka od kupusa prije jela II. Napomena: Kod ovih bolesti uz sok od kupusa potrebno je piti ajnu mje avinu za ta oboljenja uz dijetu u kojoj ne smije biti ni grama soli. te 2 puta na dan uzimati salatu. kojeg nanosimo na razna oboljela mjesta na ko i (akne.

ili preko no i. crljenice (rubeole). obloge od kupusa stavljamo sve dok rana ne zacijeli ili ne po inje zara ivati. Te ko zacjeljivanje rane (gnojne. obloge koje skidamo uvijek moramo baciti u vatru da izgore. ) Kod ovih oboljenja uloga obloga lista kupusa o ituje se u sposobnosti kupusa da ubrzava sazrijevanje rana i omogu ava istjecanje gnoja ( sna no ga izvla i). te je zato potrebno da oblog bude takav da mo e upiti gnoj. a tijekom dana po 4 sata. crvenog vjetra (erxsipelas). a kasnije i salatu od kiselog kupusa s maslinovim uljem. kod previjanja to jest kod skidanja obloga ranu uvijek o istiti dezinfekcijskim sredstvom i. a to spre avamo njenom dezinfekcijom alkoholom. tada prestajemo stavljati obloge od kupusa i ranu nastavljamo mazati biljnom masti. pri tevi. tinkturom stolisnika ili kadulje. tako da ukapamo 3-5 kapi rasola u uho (mlakog). Rasol ne smije biti jako slan. Uzimamo 14 dana. a ako i jest. Gliste ± paraziti u crijevima Kod oboljenja kao sto su gliste kod djece ili razni paraziti u crijevima uzimamo sok svje eg kupusa ili rasol od kiselog kupusa svaka 2 sata po licu. upale stani nog .ne prestane. osipa (egzantema). itd. kod te ko zacjeljivih rana stavljamo dvaput na dan obloge i dr imo ih 4 sata. stavljamo biljnu mast. svaka 2 sata po licu. Ovaj na in stavljanja obloga primjenjujemo kod: po etne gangrene (na palcu kod e era a. valja ga razrijediti vodom Nagluhost Nagluhost uha lije imo rasolom od kiselog kupusa i to onda ako je ta nagluhost posljedica upale uha. Jutarnji mamurluk Nata te popijemo dl rasola od kupusa. a uz to jedemo salatu od kiselog kupusa s e njakom i maslinovim uljem 2 puta na dan. ). irevi itd. Kod stavljanja obloga postoje pravila kojih se moramo pridr avati: moramo voditi ra una da se rana ne inficira. Tuberkuloza Kod po etne tuberkuloze plu a uzimamo rasol od kupusa zajedno s mljevenim sjemenom lana i anisa u koli ini jedne ajne li ice na dl rasola. ako je u uputama navedeno. rane koje zaudaraju. Oblozi se u pravilu ne ste u jer to mo e izazvati jake bolove. Okolinu rane ma emo ma u od nevena ili uljem od nevena.

Astma ± bronhitis Kod astme i bronhitisa stavljamo tople obloge od lista kupusa na prsa. okolinu rana ili rane nama emo uljem od nevena. Ovi oblozi stavljaju se kod astme i bronhitisa s mnogo sluzi. i na to slo enu gazu u nekoliko slojeva i zatim previjemo suhim platnom. Oblozi za pro irene vene Za pripremu obloga od listova kupusa u lije enju rana koje nastaju od pro irenih vena koristimo sljede u receptu. to je formula za hladni dio godine kada su va na prirodna sredstva za otpornost. promjena prehrambenih i ivotnih navika esto vode padu imuniteta koji uz prve viroze donose gubitak sjaja ko e i kose te lo e raspolo enje. kod reumati nih bolova (zglobovi). Listove ugrijemo u toploj vodi ili s peglom. rane od pro irenih vena. znojnog osipa (milijarija). Nakon tog mo enja stavljaju se na eljeno mjesto od stopala prema koljenu. njegovani i nasmije eni. lanak od I. kod pojasnog herpesa (herpes zoster). Obloge dr imo 6 sati i zatim ponovo stavimo sljede i oblog. Hladniji dani.lumbaga-i ijasa. Lesingera Prirodnim pripravcima protiv tjeskobe i stresa Zdravi. Kad nave er skinemo oblog. Kod uporabe ovih obloga dr imo dijetu i uzimamo biljne ajne mje avine za oboljenje vena. Sljede i dan ponovimo sve i tako dok rane ne zacijele.tkiva (flegmona). Giht Kod gihta obloge stavljamo 2 puta na dan na bolno mjesto. Prilikom odlaska na spavanje noge lagano podignemo na jastuk. i to ujutro i nave er. lagano masiraju i. kod neuralgije lica (trigeminusa). Uputa za izradu: listove koje smo pripremili za oblog stavimo da se mo e u 3-postotnoj otopini i to 3 sata. Kako bismo .

kupku ili neku tehniku meditacije. Nakon saune dobro je napraviti najjednostavniji piling sa akom morske soli i 1 decilitrom maslinovog ulja ili sa akom e era i par lica meda. nahranjena i nje na kao bebina. kupusa. Kad god mo ete. Ako ste pobornik samo prirodnih na ina. Najbolje je vo e i povr e u to ve im koli inama konzumirati sirovo. Ako se jo znate i opustiti uz dobru muziku. u prehranu uvrstite prirodne izvore vitamina i minerala poput. ipka. vo nja bicikla ili brzo hodanje. evo i savjeta koji mogu znatno pomo i da gotovo neosjetno pre ivite jesenske i zimske stresove i depresije. osim ako to zaista nije potrebno. ubrzava metabolizam. Garantuje trenuta ni dotok kisika. va a dnevna doza dobrih vibracija donijet e vam zdravlje ali i ljepotu. ali i imunostimulator jer. u tijelu mogu nedostajati neki minerali i vitamini to se odmah vidi na ispucanoj kosi. darujte svome tijelu prirodni tretman njege ko e i kose. o uvali ljep i izgled i unutarnje zadovoljstvo. dokazano je. . pove ava broj T-limfocita te znatno sni ava koli inu stresnog hormona kortizola koji slabi imunolo ki sustav. Ako ne mo ete svaki dan. Smijeh i opu tanje djeluju kao sna an antidepresiv. Ko a e biti mekana. Probajte to manje koristiti lijekove i industrijsku kozmetiku. smanjuje stres.zadr ali otpornost organizma te oja ali imunolo ki sistem. jabuka. Zbog oskudnije zimske prehrane. ali najbolje se o tome (kao i o unosu ostalih vitamina i minerala) posavjetovati s lije nikom ili apotekarom. celera i sl. kivija. najbolje na svje em zraku. dovoljno je etiri puta tjedno po pola sata provesti u nekoj aktivnosti. Dnevna doza vitamina C za odraslu osobu iznosi najvi e 3 grama. pinata. Boravak u sauni najugodniji je kada krenu prve ki e jer tijelu i ko i tada bolje odgovara znojenje kojim se izbacuju toksini i obnavlja ko a. jer i najbolja medicina postaje otrov ako se koristi bez potrebe. problemati noj ko i i podo njacima. kao to je lagano tr anje. limuna. paprike.

Gripa ± efikasan doma i lijek od meda Ni sam ne znam koliko sam i kojim sve prilikama iznosio recept mr. irite dalje do svakog uha koji ga mo e uti ili o iju koje ga mogu pro itati. svi koji ste ga pro itali ili ve znadete za njega. Jednostavno i efikasno i stvarno bi bilo humano da ovaj jednostavan recept. Dnevno treba uzeti do dvije litre ovog pripravka i stvarno bi bilo veliko udo da "svoje" viruse ovim na inom ne savladate u dva dana. U jo vru u otopinu mo e se staviti i vre ica dvije zelenog aja za pobolj anje ukusa. Njega se mo e uzimati uvijek i u svako vrijeme.Jasminke Papi o postupku pripreme mednog pripravka za ubijanje virusa gripe. a ta kombinacija sinergijski jo uspje nije djeluje u suzbijanju virusa. Mo da i stoga to je toliko jednostavan i svima pristupa an? Postoje i antivirusni lijekovi ÄTamilflu³ (oseltamivir) i ÄRelenza³ (zanamivir) koje se daje u slu aju oboljenja mogu pomo i u ozdravljenju i smanjivanju simptoma gripe. nasje i ga na . Kako jesti VO E? Zanimljive informacije Dr OZ-a Svi mislimo da jesti vo e zna i samo kupiti vo e. No unato tomu gotovo redovito kada pitam kolege to u initi kada ju dobijemo obi no se ne mogu sjetiti na eg provjerenog p elarskog recepta. A KAKO GA UZIMATI KAD SMO VE OD GRIPE OBOLJELI? Tada je potrebno uzimati PROKUHANI MED na na in da se u 1 litru hladne vode stavi 3-4 ju ne lice meda i kada otopina zakipi jo se kuha oko 3 minute. No ne preporu a se uzimati te lijekove dok opasnost od zaraze nije stvarna i velika! Druga stvar je s medom.

Va no je znati kako i kada jesti vo e. Recimo pojedete dvije nite kruha. Komad vo a je spreman pro i .kri ke i staviti u usta. Koji je ispravan na in jedenja vo a? NAJPRIJE TO ZNA I DA VO E NE TREBA JESTI POSLIJE OBROKA! VO E TREBA JESTI NA PRAZAN ELUDAC. To nije tako jednostavno. Jedenje vo a igra glavnu ulogu u detoksifikaciji va eg organizma. a zatim komad vo a. kojeg snabdjeva sa velikom koli inom energije za mr avljenje i za druge ivotne aktivnosti. PLODOVI VO A SU NAJVA NIJA HRANA.

To se ne e dogoditi ako pojedete vo e na prazan eludac. itd. arka. Vo e pomije ano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. pospe uje probavu i sokove. U me uvremenu.ravno kroz eludac u crijeva.: plod neprijatnog mirisa sa drveta durijan na jugoistoku Azije ). Bezna ajna koli ina vo a dolazi u kontakt sa hranom u elucu. Pojedem li banane imam osje aj da pod hitno moram na zahod. i to prije obroka! uli ste kako se ljudi ale: Podrigujem se svaki put kada jedem lubenicu i kada pojedem durijan (Prim. . pa cijela masa takve hrane po inje se kvariti. ali ga kruh spre ava u tome. Jedite vo e na prazan eludac. cijeli obrok se raspadne i fermentira i pretvara u kiselinu.

ste i e te svu tajnu ljepote. Ako ho ete piti vo ni sok . Nemojte jesti ni kuhano vo e. vi se zato napuhavate! To se ne doga a sa nekim plodovima. Nemojte piti prigrijan sok. pa u na em tijelu svo vo e postaje alkalno.pijte samo sok od svije eg vo a. naran e i limuni. dugovije nosti. Ako jedete vo e na ispravan na in. Ako elite piti . jer tada ne dobivate njegove hranjive tvari. u skladu sa istra ivanjem dr Herberta eltona. zdravlja. energije. sre e i normalnu te inu. Kuhanjem uni tavate sve vitamine. kao to su napr. jer su oni kiseli. Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje soka. koji se bavio ovim problemima.Dakle. a ne koncentrat sokova iz konzervi.

Svakog 3-eg dana mo ete jesti vo e kako bi brzo o istili svoje tijelo od toksina. vitamina E i vlakana. arka. Njegov sadr aj C vitamina je dvostruko ve i od onog kod naran e! JABUKA: prologira odlazak lije niku? Iako jabuka ima mali sadr aj vitamina C. ime smanjuje rizik raka debelog crijeva. ona je antioksidantna i flavonoidna (Prim. sadr i grupu opganskih komponenti u kori plodova ) i pove ava aktivno djelovanje vitamina C. dobar izvor kalija. pijte ga sporo . jer morate ga pomje ati sa slinom prije gutanja.: tj.gutljaj po gutljaj. Ako 3 dana jedete samo vo e i pijete vo ni sok iznenadit ete se i sami kad vam prijatelji ka u da izgledate svije e! KIVI: Mali ali mo ni. magnezija. sr ani .vo ni sok.

. koji poma e i poja ava na imuni sustav. LUBENICA: je najbolje pi e za ga enje e i.i mo dani udar. Jagode spadaju me u glavno vo e. Sastoji se od 92% vode. 2-4 NARAN E svakodnevno vam mogu pomo i kao za tita od prehlade. JAGODA: Jagoda je za titno vo e. spre ava i rastvara bubre ni kamen i smanjuje rizik raka na debelom crijevu. za epljenja krvnih ila. a puna je glutationa. oksidanta u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij. Tako e je klju ni izvor likopena. slobodnih radikala. koje ima najve u antioksidantnu mo i tite organizam od nastanka raka. sni ava kolesterol.

: PAPAYA ili PAWPAJA je veliki jestivi plod elipti nog ili okruglog oblika sa zimzelenog tropskog drveta ). bijelim ili utim mesnatim tekom. koji se jede pre an ili pije/jede kao zgusnuti ili elatininasti vo ni sok ). Guava je tako e bogata vlaknima. Pijenje hladne vode nakon obroka = rak! Mo ete li .: GUAVA je veliki tropski crveni ili uti jestivi plod kru kastog oblika sa ameri kog drveta guajava. arka.GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadr aju vitamina C. koji ima crvenu ili uto-zelenu ljusku sa ru i astim. arka. arka. Papaja je bogata karotinom i dobro deluje na va vid. (Prim. (Prim.: zatvorene stolice ). koja poma u u spre avanju opstipacije (Prim.

osim neopravdanog pove anja tro kova cijelog zdravstvenog sustava. upale sinusa ili uha te bronhitisa. pretvorit e se u masti i dovesti do raka. Neracionalnost u kori tenju antibiotika. Pro itajte kako pravilno koristiti antibiotike Pogre no je uzimati antibiotike za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. kao izravnu . ak ih je polovica propisana potpuno nepotrebno. antibiotici su u Hrvatskoj daleko najpropisivaniji lijekovi. to e usporiti vrenje. Vrlo brzo.vjerovati? Hladna voda e o vrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom. hunjavice. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu nakon obroka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za lijekove. A ako je suditi prema brojnim studijama. one e se razbiti i apsorbirati u crijevima br e nego vrsta hrana i natalo it e se u crijevima. prehlade. ka l ja.

± Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav gra ana o antibioticima. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti. . prije prve kampanje 24 posto anketiranih gra ana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv ka lja. razdoblje u kojem neracionalna potro nja antibiotika nekontrolirano raste. injenica je da se na znanje i stavove mo e relativno brzo utjecati. cijelo vrijeme oko 20 posto gra ana i dalje dr i antibiotike u svojoj ku noj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti Upravo je zima. Na alost. kao vrijeme gripe i viroza. a nakon druge kampanje 10 posto. Edukacija daje rezultate Prof. Vera Vlahovi -Pal evski. Primjerice. isti e da je stanje s neracionalnom potro njom antibiotika ipak bolje nego to je bilo kad je akcija zapo ela. a nakon druge kampanje 27 posto. dr.Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potro nji antibiotika prema kojima gotovo tre ina gra ana jo uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe. Na alost. Prije prve kampanje 37 posto gra ana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe.posljedicu ima njihovu nedjelotvornost te u kona nici i porast smrtnosti zbog sve otpornijih bakterija koje uzrokuju infekcije. no nakon nje to isto mislilo je 15 posto gra ana. farmakologinja u Klini kom bolni kom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i lije nika. no promjena pona anja u skladu sa znanjem je sporija. dok petina gra ana u svojim ku nim ljekarnama uredno dr i antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti.

dr. Vlahovi -Pal evski. Vlahovi -Pal evski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti lije nika o broju bolesnika. a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika. Ali. Pogre ke kod uzimanja antibiotika de avaju se naj e e u op oj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za lije enje infekcija gornjeg dijela di nog sustava poput grlobolje. dr. bez obzira je li opravdana ili nije. ± Prema na em istra ivanju 72 posto lije nika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban. bez preporuke lije nika ± opravdano. dr. jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. prehlade. 35 posto anketiranih gra ana pogre no je smatralo da su antibiotici lijekovi za lije enje gripe. a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. Dugoro no tetni Uz neracionalnu potro nju antibiotika usko je vezan jo jedan problem. ali antibiotik vi e ne e biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije. ka e prof. viroze ili povi ene tjelesne temperature. hunjavice. obja njava prof. Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano lije enje antibiotikom. a to je injenica da lije nici esto popu taju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. govori prof. ve nakon prve kampanje uo ili smo smanjenje potro nje najpropisivanijeg antibiotika za etiri posto. Iz istog istra ivanja. svaka primjena antibiotika. upale sinusa ili uha te bronhitisa.to se odnosi na potro nju antibiotika. . Ipak. pospje uje razvoj otpornih bakterija. dr. ak i onih koje se normalno nalaze u na em organizmu. ± Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izlije iti antibioticima. Razlog ovakvog pogre nog lije enja prof. ka lja i gripe. Vlahovi -Pal evski.

dr. pa i bolovi traju izme u tri do pet dana. a njeno rje enje se ne nazire. Rije ka farmakologinja ovu pojavu naziva antibioti kom krizom koja zasad nema rje enja. Tako hunjavica i upala sinusa obi no traju izme u sedam i deset dana. Osim toga. tako i lije nika. Upala uha. to utje e i na njihovo razli ito trajanje. Naime. dakle cijelim spletom simptoma. a antibiotici se esto mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran. u brzom tempu ivota antibioticima se nerijetko pribjegava ve dva dana nakon to simptomi virusnih bolesti ne nestaju. To je jo ve a pogre ka pa prof. a grlobolja tjedan dana. upravo zato to raste broj otpornih mikroorganizama. povi enom tjelesnom temperaturom i ka ljem.Vlahovi Pal evski koja ovakve podatke obja njava i nestrpljivo u. a ka alj mo e potrajati i tri tjedna. ± Dana nja antibioti ka kriza se zbog otpornosti uzro nika uvelike razlikuje od one ranijih godina. . Vlahovi -Pal evski sve gra ane u ovo zimsko vrijeme podsje a na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoro no mo e samo tetiti. Antibioti ka kriza Nekriti na i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slu ajevima najzna ajniji je uzrok sve br em razvoju otpornosti uzro nika zaraznih bolesti na antibiotike o emu jasno govori sve ve i nesrazmjer izme u rastu eg broja te kih infekcija uzrokovanih vi estruko otpornim uzro nicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. kako pacijenata. prehlada je esto pra ena grloboljom.

ne smijete ga odmah progutati ve ga treba dr ati u ustima 3-5 minuta uz stalno mu kanje. Vlahovi Pal evski. Tom riziku posebno su izlo ena djeca. Me utim. Pritom se de ava i jedna potpuno nevjerojatna pojava .Donedavno je problem rastu e rezistencije bio rje avan dolaskom novih. ako ga se dobro prokuha. I to na na in da se tri. ono najva nije je da se sva arolija ili najvrednije sastavnice meda upiju u organizam odmah u ustima i to ispod jezika. Ako uzimate med direktno. to zna i onda kad je ovjek ve bolestan. isu i je i na taj na in o teti. a ne kratkotrajno kao to su to antibiotici. Uglavnom se preporu a da se med rastopi u mlakim ili hladnim napicima. jer izlaganjem na temperaturi preko 45°C gubi arobna svojstva. dr. NEKOLIKO korisnih informacija O MEDU Mnogima je poznato da se med ne smije grabiti metalnom licom jer gubi svoje vrijedne sastojke. Tada se med u ustima rastopi odnosno povu e svu potrebnu vlagu. U ustima otpo ne prvi dio probave i eludac ga lak e prihva a. Naime. a ne preporu a se da se uzima licom direktno u usta. Med je higroskopan i ako ga se guta direktno mo e o tetiti sluznicu probavnog trakta i vrlo te ko pasti na stoga eludac. kad voda prokuha ostavi se da klju a tridesetak sekundi. puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste do ivotno. .plak koji se talo i uz zubno meso na zubima u potpunosti nestaje. te da ga se ne smije pregrijavati. To se de ava to med povu e vlagu iz sluznice. sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ula u u njihovo istra ivanje.etiri ju ne lice meda stavi u 1 litru HLADNE vode. upozorava prof. No. malo ih zna da med pove ava svoju snagu (anti oksidativna svojstva) pri eliminaciji virusa gripe. makne se s vatre i nakon par minuta stavi vre ica s ajem. djelotvornih antimikrobnih lijekova na tr i te. No. u posljednja dva desetlje a.

Pa. I na kraju gdje i od I to iz koga kupiti kvalitetan med. osloboditi te peludne napasti. manje s njim manipulira. malo ih zna da ih med njihovog lokalnog p elara mo e. a pritom izgra uje vlastite obrambene mehanizme i kad po ne cvatnja biljaka na koje smo osjetljivi mi smo "fit" i mo emo ponovno u ivati u svim arima probu ene prirode.) umanjuje i stoga vrijednost je to bolji (pretakanje. najbolje je direktno od p elara. to je filtriranje. u dobroj mjeri. Svaka nepotrebna manipulacija mu sl.Upale zubnog mesa nestaju a simptomi parodontoze se bitno smanjuju ili nestaju. Organizam puno lak e svladava pelud u medu. odnosno to grijanje se i "bli i" ko nici.. KRVNA GRUPE . ali niti oduzimati. Med je gotov. proizvod ve u p elinjoj ko nici. . Jedan probave bakterija koja uzrokuje neugodni je ir na bakterijski Helicobacter suputnik na e pylori elucu i kojeg redovita upotreba meda uspje no onemogu ava u subverzivnom djelovanju u na im crijevima. jednostavnog razloga. Funkcija lokalnog meda u spre avanju peludne alergije potpuno je jednostavna. homogeniziranje. Mnogo "pada u komu" od na ih sugra ana a dolaskom dolaskom ljeta i prolje a ambrozije peludnih alergija. Peludna zrnca u medu su "umrtvljena" i organizam ih prihva a bez neke zna ajnije "pobune". Ne treba mu ni ta dodavati. No. najradije bi se preselili na mjesec.NE TO TO O NJIMA NISTE ZNALI ! Krvna grupa 0 NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³0 Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. formiran. No pritom se de ava ne to sli no kao i s cjepivom protiv gripe.

Jako su dobre vo e . Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. KRVNA GRUPA ³0 Za krvnu grupu ³0 mo emo re i da savr eno reagira na stres. ive stabilno u sada njosti. i snagu na eg imuniteta. Melanom za ovu krvnu grupu predstavlja najve u opasnost.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. stres. Utje e na na u probavu. opstajale u divljim uvjetima ivota. veoma iskreni i odlu ni. gr evi i zatvor umna hiperaktivnost .Stoga moraju ulo it velik trud da bi prona li tehniku savladavanja problema i vlastite ljutnje. Ova krvna grupa je sklona i irevima. Ovo su u pro losti bili lovci koji su se borili za polo aj na zemlji.Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Sklonost bolestima krvne grupe ³0 Rak dojke kod ove krvne grupe ima manji stupanj smrtnosti nego kod ostalih grupa. kod reproduktivnih organa imaju dulji ivot kod svih vrsta raka ista je situacija i s ostalim tumorima osim kod raka mjehura tu je ve i rizik od recidiva i napredovanja tumora. Stres kod njih ne izaziva povu enost ve agresiju i bijes. mentalno i emotivno stanje. Znaci toksi nosti krvne grupe ³0 upale zglobova menstrualni problemi nadutost. imaju najkra i ivotni vijek. metabolizam. gastritisu i alergijama. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima.

umor i iscrpljenost visoki trigliceridi upale Savjeti za krvnu grupu ³0 vi e fizi ke aktivnosti hranu va ite polako smanjite cigarete ( ova krvna grupa je sklona porocima) vje bajte tehnike za savladavanje bijesa razgovarajte s dragim ljudima Vje be za krvnu grupu ³0 Aerobik Dizanje utega Vo nja biciklom Kontakt sportovi Gimnastika Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati. ov etina. jetra tele a. Meso i perad: Ovo su glavne namirnice za krvnu grupu 0 kao izvor bjelan evina. srce . Jako dobre namirnice: govedina. divlja . Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati alkohol i kofein osobito kad su u stresu jer i im pove ava adrenalin koji je i ovako kod njih visok. janjetina. teletina.

prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. aba.Neutralne namirnice : fazan. edamer. mozzarella sir. edamer sir. emmenthaler sir. Jako dobre namirnice : bakalar i srodnici. crveni grah Izbjegavati : pinto. guska. morski rakovi. kamenice. frape. losos. koko . kozji sir. miso. bijeli grah. mla enica. surutka. sladoled. pa ja jaja Izbjegavajte: kefir. parmezan. tuka Neutralne namirnice : cipli. srdela i srodnici Izbjegavati: hobotnica i srodnici. karpina i i srodnici. gauda sir. sku e. tofu. Neutralne namirnice : bob. morski pu Mlije ni proizvodi i jaja: Jako dobre namirnice: Mlije ni proizvodi Vas debljaju i pogor avaju upale i poti u stvaranje gastrina. gavuni. list. sve vrste le e . purica Izbjegavati:slanina / unka / svinjetina. Neutralna hrana:feta sir. lignja. piletina. brie Grahorice i mahunarke: Ovo nije hrana koja se preporu a s obzirom da je ovo grupa meso dera. slanutak. soja. kozje meso. ikra od lososa. koko ja jaja. vrhnje. patka.dagnje. jogurt. maslac.

masline. tikvice. proso. sezam Izbjegavati: maslac od kikirikija i suncokreta. gljive. kiseli kupus. lje njak. kapare. p eni na krupica. salata rimska. paroga. e njak. kesten. mrkva. kikiriki. komora . korabica. repa. cikorija. repa. pistacio itarice i krob: itarice nisu omiljenija namirnica za ou krvnu grupu niti im je preporu ljiva zbog lo eg podno enja nekih namirnica koje poti u stvaranje masno a. krumpir Neutralne namirnice: celer. pasta od arti oka. paprika. p enica. bu ine sjemenke. bijeli krumpir Vo e i vo ni sokovi: . brokula. hren. Neutralne namirnice: bademi. kelj. endivija. pinat. Jako dobre namirnice: esenski kruh Neutralne namirnice: heljdina ka a. lan. sijerak Povr e: Jako dobre namirnice: morske alge. aloja. ri a. ra eni kruh. sojino bra no. kokice. je am. rotkvice Izbjegavati: itaki gljive. crne masline. umbir. mak. blitva. bu a. arti oka. pinjoli. luk.Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: orasi. zob Izbjegavati: glutensko bra no. kisele krastavce.

kadulja. ribiz. tre nje. dunja. pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu.Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . kim. kukuruzni krob. majoneza Izbjegavati : mu katni ora i . estragon. mandarine. per in. limun. sojino ulje. Kukuruz je definitivno namirnica koju ova krvna grupa treba izbjegavati. smokve. Neutralne namirnice: anis. lovorov list. fruktoza. kivi. ananas. jabuke. korijanar. sezamovo ulje Izbjegavati : suncokretovo ulje. Pi a: . Jako dobre namirnice: mango. dinja. jagode. naran e Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. ljive Neutralne namirnice: brusnice. alge modrozelene. sirup od kukuruza. kopar. vi nje. kukuruzno ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice : kari. bosiljak. grejpfrut. ocat jabu ni. cimet. ma uran. kokos. roga . papar. kupine. papar. melasa. ke ap. okolada. papaja Izbjegavati: avokado. maline. med. klin i . lubenica. datulje. gro e.

slatka gazirana pi a. mentalno i emotivno stanje. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. KRVNA GRUPA ³A´ Za krvnu grupu ³A´ utvr eno je da je najstarija krvna grupa te da su prvi nosioci ove grupe bili ratari i poljoprivrednici. Zahtjevni su i veoma osje ajni . metabolizam. i ne ga prokuhavati. estoka pi a. Po svojoj osobnosti pripadnici ove krvne grupe su analiti ni tipovi ljudi s dobrim okom i osje ajem za detalje. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. kava.Jako dobre namirnice : mineralna voda i zeleni aj Neutralne namirnice : crno vino Izbjegavati: crni aj.Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Utje e na na u probavu. bijelo vino Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. Ona je nastala u vrijeme kada je ovjek prestao samo loviti te se okrenuo i drugom na inu ivota koji je po eo uklju ivati uzgajanje namirnica i gradnju prvih nastamba. i snagu na eg imuniteta. stres. Za ovu krvnu grupu je povezanost izme u uma i tijela jako va na. djeluju smireno i . Krvna grupa A NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³A´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Njihov karakter je jako kreativan te sve vole dovest do savr enstva. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja.

psorijaza. Ne to manji rizik je za obolijevanje od raka mjehura i melanoma. jedite redovitije a po manje obroke hranu temeljito pre va ite radi male koli ine elu ane kiseline odredite radni . slijedi rak kostiju i eludca te leukemija. Uz rak dojke najve i rizik je za obolijevanje ginekolo kih tumora te od raka titnja e .Studije su pokazale i br em napredovanju raka. Oni moraju ulo iti jako mnogo truda da bi stres stavili pod kontrolu.suzdr ano. depresija. osje aj slabosti visok kolesterol Savjeti za krvnu grupu ³A´ obroke ne preska ite. Osobe s ovom krvnom grupom poja ano reagiraju na stres zbog ve e koncentracije adrenalina u organizmu. mnogo vi e nego ostale krvne grupe. Znaci toksi nosti krvne grupe ³A´ razni ekcemi po ko i. akne dojke su pune cista nadutost nizak e er uznemirenost . Jako su osjetljive na potrebe drugih. Sklonost bolestima krvne grupe ³A´ Osobe ove krvne grupe jako puno obolijevaju od raka dojke i imaju mali stupanj izlje enja.

izbjegavanjem sva e. izbjegavanjem dijeta. Kod pojave stresa sve krvne grupe reagiraju poja anim izlu ivanjem ³kortizola´. izbjegavanjem velika mno tva ljudi i pretjeran rad. Referentne vrijednosti kortizola su : Mu karci i ene: 7-10 sati: . Jedino krvna grupa ³A´ ve sama od sebe ima povi enu razinu tog hormona.ritam i pratite ga spavajte to vi e barem 8 sati oslobodite svoj kreativan duh redovito pregledavajte srce bjelan evine jedite vi e na po etku dana izbjegavajte jake parfeme i mirise Vje be za krvnu grupu ´ A´ Yoga i to Hatha Yoga za savladavanje stresa Tai Chi ( meditacija laganim pokretima) Duboko disanje Aromaterapija Krvna grupa ³A´ lako gubi samopouzdanje zbog lo e reakcije na stres te su zbog toga izlo enije bolestima i op enito osjetljiviji. Ova krvna grupa mo e uvelike smanjiti stres vje bom. nadalje dugim i otvorenim razgovorima.

171 ± 536 nmol/L 16-18 sati: 64 ± 340 nmol/L

Samim time imaju i povi enu razinu adrenalina nego ostale krvne grupe. Sve zajedno zna i samo jedno a to je da moraju ulo iti daleko puno vi e truda nego ostale grupe da bi umirile svoj nervni sustav stavile ga pod kontrolu i izbjegli mnoge bolesti koje se javljaju kod povi enog kortizola kao to su visok krvni tlak, mo dani udar, sr ani udar, Alserhajmer te razli iti tipovi depresija i opsesivno kompulzivnih poreme aja. Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati , to bi trebali izbjegavati a to je neutralno. Meso i perad ivotinjske bjelan evine nisu dobre za krvnu grupu ³A´ te bi meso trebale izbjegavati koliko je to mogu e.

Izbjegavati namirnice: bizon, divlja , govedina, janjetina, teletina, konjetina, patka, kozje meso,

ov etina, patka, fazan

Neutralne namirnice: piletina, puretina, koko

Ribe i morski plodovi Kao izvor bjelan evina ovo je najbolja prehrana za krvnu grupu ³A´. Zbog rizika oboljenja od kardiovaskularnih bolesti kojima je sklona ova krvna grupa preporu ena je plava riba. Jako dobre namirnice : losos, sku e, srdele, bakalar, grdobina, pastrva

Izbjegavati : kozice, listovi, in uni, koljka i, abe, morske pu eve, kamenice , jegulje lubin, hobotnica

Neutralne namirnice: cipli, gavuni, karpina, tuna, zubatac Mlije ni proizvodi i jaja Ove proizvode konzumirati u to manjim koli inama Izbjegavat : edamer sir, ementaler, gauda, maslac, mlijeko kravlje obrano, cheddar sir,

parmezan, sladoled, frape.

Neutralna hrana : feta sir, ikra od lososa, jogurt, kefir, koko ja jaja, kozje mlijeko, mozzarella sir,

vrhnje nemasno.

Grahorice i mahunarke Ovo su namirnice koje se preporu uju za ovu krvnu grupu.

Jako dobre namirnice : bakreni grah, adzuki grah, bob, bubre asti grah, crni grah, le a neolju tena i

olju tena, miso, sojine pahuljice, tofu, mahune zelene, sojino mlijeko, sojin grah, , sojin sir.

Izbjegavati namirnice : slanutak, pinto, grah , tamarinda

Neutralne namirnice : bijeli grah, mahune bez konca, grah ( klice)

Ko tunjavo vo e i sjemenke Jako dobre namirnice : kikiriki, lanene sjemenke, maslac od kikirikija, orah bijeli i crni Neutralne namirnice : badem, bademov maslac, kesten, lje njak, makove sjemenke, pinjoli, sezam,

suncokretove sjemenke

Izbjegavati : pistachio

itarice i krob Jako dobre namirnice : esenski kruh, heljda, heljdino bra no, p eni ni kruh, ra eno bra no, ri ino

bra no, sojino bra no, zobeno bra no

Neutralne namirnice : je am, glutensko bra no, kokice, kukuruz, ra , ri a, zob

Izbjegavati : p eni ne klice, p eni ne mekinje, integralnu p enicu

Povr e Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti, posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en.

Jako dobre namirnice: arti oka, bamija, blitva, brokula, bu a, celer, e njak, umbir, hren, juka,

korabica, komora , luk, mrkva, poriluk, repa bijela, pinat, aloja,kelj Neutralne namirnice: celer, gljive, cvjeta a, krastavac, kupus, ljutika, masline zelene, radi ,

rotkvice, paroga, tikvice, kristal salata

Izbjegavati: itaki gljive, kapare, chilli, krumpir, crne masline, paprike ute i zelene, patli an,

raj ica ( plod i sok)

Vo e i vo ni sokovi Jako dobre namirnice : ananas, borovnice, brusnice, grejpfrut, kupine, limun, smokve svje e i suhe

ljive, tre nje, vi nje, marelice

Neutralne namirnice: avokado, breskve, dinja, gro e, jabuke, jagode, kaki, kivi, kru ke, kumkvat,

kupine, lubenica, maline, murve, ribiz, ipak

Izbjegavati: papaje, banane, naran e, kokos , mandarine, mango

Ulja Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi

Jako dobre namirnice : maslinovo ulje, orahovo ulje, laneno ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje, sojino ulje

Izbjegavati: ricinusovo ulje, kukuruzno ulje, kikirikijevo ulje, kokosovo ulje

Ljekovito bilje i za ini Jako dobre namirnice: senf, per in, je meni slad, melasa,

sojin umak

Neutralne namirnice: bosiljak, cimet, okolada, feferoni, kadulja, kim, korijander, kumin, kvasac, lovor, ma uran, med, metvica, mu katni ora i , roga , ru marin, sol, vanilija

Izbjegavati: guar, ke ap, ocat ( sve vrste), Worcestershire umak, elatina, chilli, papar

Pi a Kava i zeleni aj najbolja su pi a za ovu krvnu grupu. Kava sadr i enzime koje ja aju imunitet ovoj grupi, jedna alica dnevno je dovoljna.

Jako dobre namirnice : zeleni aj, kava, crno vino

Neutralne namirnice : bijelo vino

Izbjegavati: mineralnu vodu, slatka gazirana pi a, pivo, estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi, i ne ga prokuhavati.

Krvna grupa AB

NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³AB´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene.Na a krv je kao memorija na e ljudske

metabolizam. Nosioci ove krvne grupe su distancirani. naime postoji samo 1000 godina i ima je oko 2-5 % ljudi. Ista prognoza je kod svih vrsta raka reproduktivnih organa osobito jajnika. Jedina je mije ana krvna grupa stoga i jedinstvena i prilagodljiva.strastveni. Za razliku od krvne grupe ³A´ ova krvna grupa bolje blokira kortizol pa malo bolje reagira na stres i ima ve u fizi ku izdr ljivost. Utje e na na u probavu. Sklonost bolestima krvne grupe ³AB´ ene su sklone obolijevanju od raka dojke i titnja e sa te im prognozama i br im napredovanjem bolesti. KRVNA GRUPA ³AB´ Za krvnu grupu ³AB´ utvr eno poznato je prema istra ivanjima da je jako mlada grupa. stres. mentalno i emotivno stanje. i snagu na eg imuniteta. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Imaju sklonost poistovje ivanja s drugim ljudima. otu eni sa intuitivnim sposobnostima.Velika smrtnost je i kod raka probavnog sustava to se za rak mjehura i rak plu a ne mo e re i jer tu su rje i recidivi i smrtnost je manja.povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. Znaju biti jako odrje iti. Znaci toksi nosti krvne grupe ³AB´ Osjetljivost na . Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja.

upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati izbjegavajte natjecateljske situacije bavite se jednom vrstom sporta . hladne ruke i noge hemoroidi .svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida lo a cirkulacija. Meso i perad: . Osobe ove krvne grupe moraju izbjegavati ve inu namirnica kao i grupe A i B. Vama su potrebne i umiruju e a opet fizi ki zahtjevnije aktivnosti. Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Hatha yoga Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati.

kamenice. jogurt. menterey jack sir Izbjegavajte: brie sir. ov etina Izbjegavati: bizon. Jako dobre namirnice : losos. patka. kavijar. lampurga. listovi. sladoled. tuna. farmer i feta sir. prepelica Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. morske rakove ( velike). sku e. kozje mlijeko. gavuni. kapice ( koljke). hobotnica Mlije ni proizvodi i jaja: Mlije ne proizvode jedite umjereno Jako dobre namirnice: bjelanjak od koko jeg jaja. mlijeko kravlje punomasno . vrhnje nemasno Neutralna hrana: gauda sir. mozzarella sir. srdela i srodnici. teletina. kefir. Neutralne namirnice : cipli. kuni . pu evi. edamer sir. camebert sir. koko . abe. lignje. lokarda. maslac. Neutralne namirnice : janjetina. bakalar. govedina. grdobina. karpina i srodnici Izbjegavati: kozice i srodnici. mlijeko kravlje obrano.Jako dobre namirnice: purica. jesetra. rocotta sir.dagnje. divlja . in uni.

ri ine mekinje ri ino mlijeko. pinjoli. mak. rafinirana p enica. pinto grah. Jako dobre namirnice: esenski kruh. proso.Grahorice i mahunarke: Jako dobre namirnice : le a olju tena. ra eni kruh. ri a bijela/indijska/sme a. bu ine sjemenke. tofu Neutralne namirnice : bijeli grah. pistacio. le a naran asta. sojin kruh Neutralne namirnice: p enica. slanutak Ko tunjavo vo e i sjemenke: Jako dobre namirnice: kikiriki. indijski ora i . kikirikijev maslac. sezamov i suncokretov maslac itarice i krob: Za krvnu grupu ³AB´ neke itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja jer sadr e lektine koje kod njih mogu pove ati masno tkivo. bob. sojin sir. proso. . p eni na krupica Izbjegavati: sijerak. orah. crveni grah. lanene sjemenke. ganci. teff. afranikine sjemenke indijski kikiriki Izbjegavati: lje njak. sojino mlijeko Izbjegavati : bubre asti grah. je am. miso. bademov sir. ri a sve vrste Neutralne namirnice: badem. zob i zobeno bra no .

pridonosi mr avljenju jer ko i djelovanje inzulina a neke namirnice kao to je ananas smanjuju upalna stanja pridonose boljem razmjeru teku ine u organizmu. Jako dobre namirnice: kelj. bu a. krumpir slatki. goru ica. borovica. blitva. gljiva. korijandar. kaki. krastavac. brusnice Neutralne namirnice: borovnice. Jako dobre namirnice: ananas svje i. hren. crne masline. ribiz Izbjegavati: mango. gro ice. breskve. korabica.jagoda limeta. celer. datulje. kivi. naran a. patli an. kru ka.zbog velike koli ine antioksidanta. zelena paprika. smokve. mrkva. kapare. kupine . radi . vi nje. masla ak.Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. masline zelene. dinja. jabuke. Izbjegavati: crvena paprika. lubenica. papaja. kelj pup ar. umbir. jam. poriluk.tikvice. ipak. tre nje. kisele krastavce Vo e i vo ni sokovi: Prehrana u kojoj je uklju eno puno vo a . kumkvat. kupus. repa. ljive. Neutralne namirnice: paroga. ljutika. alge. murva. komora . posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. grejpfrut.

laneno ulje . sol. majoneza. kadulja. e er. slatka gazirana pi a. kava. sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Za ovu krvnu grupu kvasac je jako dobar jer pridonosi ravnote i flore u probavnom traktu. klin i . ocat Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : pivo.med. chilly. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabavi aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite . kukuruzni krob. ke ap. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : suncokretovo ulje. crno i bijelo vino. tartar umak. vanilija. kvasac Neutralne namirnice: bosiljak. elatina. Jako dobre namirnice : kari. fruktoza. okolada. ma uran. mineralna voda Izbjegavati: crni aj. orahovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. per in. roga . timijan Izbjegavati : Worcestershire umak.Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi posebno svje a Jako dobre namirnice: maslinovo ulje. kim.

Na a krv je kao memorija na e ljudske povijesti i evolucije koju su prenosile upravo krvne grupe. originalni. Kako mentalno-emotivne tako i fizi ke promjene. Ova krvna grupa je emotivno slo enija od osoba ostalih krvnih grupa. Osobe ove krve grupe djeluju malo ³lijene´ jer uglavnom pate od kroni nog umora i letargije. KRVNA GRUPA ³B´ Za krvnu grupu ³B´ utvr eno je da posjeduje veliku sposobnost prilagodbe mada kao i krvna grupa ³A´ jako je sklona stresu zbog povi enog kortizona. Dokazano je i utvr eno da krvna grupa odre uje ve inu na eg zdravlja. i ne ga prokuhavati Krvna grupa B NA IN IVOTA PREMA KRVNOJ GRUPI TIPA ³B´ Kada bismo znali koliko je va no hrano uskla ivati prema svojoj krvnoj grupi uvidjeli bismo pozitivne promjene u svom organizmu. samodostatni. Uz pomo prehrane prema krvnim grupama mo emo ivjeti kvalitetnije i zdravije. i snagu na eg imuniteta. Za njih se mo e re i da su slobodoumni. Osobe ove krvne grupe imaju jako neuredan san te znaju patit od dnevnih omaglica. .ga ne vi e od 30 sekundi. mentalno i emotivno stanje. metabolizam. Za sindrom kroni nog umora jako je dobro uzimati magnezij i to 2 puta dnevno po 500 mg. Ovakav na in prehrane znanstvenici su ispitali na vi e od 10 000 osoba sa medicinski potvr enim rezultatima. Utje e na na u probavu. stres. subjektivni.

hipotireoidizma. Podlo ni su infekcijama.otporni i jaki organizatori a ne nedostaje im ni kreativnosti. Mogu patiti i od gojaznosti . sinusnih infekcija. Neke bakterije izuzetno napadaju osobe krvne grupe ³B´ kao infekcije bubrega i urinarnog trakta kao to su to: Klebsiella pneumoniae Proteus sp.a najve i rizik za rak kostiju. dijabetesa tipa I. Sklonost bolestima krvne grupe ³B´ Osobe ove krvne grupe sklone su autoimunim bolestima kao to je to reumatski artritis i lupus. gu tera e. sporom metabolizmu a imunitet im je najslabija karika. Va no je napomenuti da krvna grupa ³B´ nema obranu protiv Escherichie coli jer mnogi oblici ove bakterije su imunolo ki sli ni antigenu B2. Znaci toksi nosti krvne grupe ³B´ Osjetljivost na svijetlo i mirise dojke su pune cista nadutost nedostatak libida . Imaju mali rizik od raka titnja e. visokog tlaka. jetre i u nog mjehura te grli a maternice. Pseudomonas sp. plu a i jajnika .

fazan. patka. kuni Neutralne namirnice : bizon. purica.lo a cirkulacija. piletina. prepelica . hladne ruke i noge hemoroidi . kozje meso. jarebica. divlja . teletina Izbjegavati: koko je meso. govedina. jetra. upale vena umor Savjeti za krvnu grupu ³B´ tehnika vizualizacije je jako korisna za ovu krvnu grupu kao i meditacija spavajte to vi e barem 8 sati trudite se biti to je mogu e vi e spontani smanjite elju za uno enjem ugljikohidrata pri osje aju poja anog umora pojedine ne to bjelan evina Vje be za krvnu grupu ´ B´ Meditacija i vizualizacija Tai Chi Terapija glazbom Pravilna ishrana poma e na em zdravlju stoga u sljede em tekstu mo ete prona i sto je za Vas jako dobro konzumirati Meso i perad: Krvna grupa ³B´ dobro podnosi ivotinjske bjelan evine Jako dobre namirnice: janjetina. ov etina.

mozzarella sir.Ribe i morski plodovi: Dobar izvor bjelan evina. kamenice. meku ci. bob. quak sir. losos sku e. gavuni. Jako dobre namirnice: farmer sir. karpina i srodnici. sojin sir. listovi. Neutralna hrana: edamer sir. kavala. tuke. slanutak. parmezan. kozji sir. Grahorice i mahunarke Neki lektini iz ove vrste namirnica ne odgovaraju krvnog grupi ³B´ stoga treba pripaziti Jako dobre namirnice : bubre asti grah. haringe. ementaler sir. kefir. lima grah Neutralne namirnice : bijeli grah. lampuga. srdela. jaja koko ja. palamida Neutralne namirnice : cipli. ako ste osjetljivi na sinuse pripazite jer mlije ni proizvodi poti u stvaranje sluzi. in uni. lignje. maslac. sojine granule. abe Mlije ni proizvodi i jaja Mo ete jesti ve inu mlije nih proizvoda. crveni grah Izbjegavati : le a. tun Izbjegavati: gof. ricotta sir. gauda sir. sojino mlijeko . kavijar. lokarda. feta sir. lubin. tofu. sojine pahuljice. dagnje. jogurt. Jako dobre namirnice : grdobina. mlijeko.

posebno luk koji je ovoj krvnoj grupi preporu en. kesten. mak. suncokret. sojin. arti oka. krastava. paroga. ri a. gljive itake. zob. pinat. rabarbara. Izbjegavati : pistacio. krumpir. bu ine sjemenke. ra eno bra no. kapare. poriluk. kapula. umbir. afranikine sjemenke itarice i krob Za krvnu grupu ³B´ itarice mogu biti problemati ne stoga treba biti pa ljiv kod konzumiranja Jako dobre namirnice: esenski kruh. paprike Neutralne namirnice: bamija. ri ino bra no. gljive bukova e. orah.Ko tunjavo vo e i sjemenke Neutralne namirnice : bademi. komora . repa. glutensko bra no. bu a. p eni na krupica i p eni ne klice Povr e: Za povr e znamo da je bogato antioksidantima i brani nas od kroni nih bolesti. kruh Izbjegavati: p enica. kikiriki. kokice Neutralne namirnice: je am. arti oke. kupus kiseli. blitva. aloja. zobeno bra no. mrkva. chilli. kelj. kruh bez glutena. rotkvice kupus. proso. masline zelene . celer. tikvice Izbjegavati: crne masline. ri ino vrhnje. lanene sjemenke. pinjoli. Jako dobre namirnice: brokula.

Vo e i vo ni sokovi: Jako dobre namirnice: ananas. papar bijeli i crni . jagode. okolada. breskve. kukuruzov krob. papaja. sojin umak. tre nje Izbjegavati: kokos. kaki. chilli. bosiljak. limun. ljiva Neutralne namirnice: borovnice. brusnica. ribiz. ma uran. kivi. sol. datulje. nektarine. jabuke. vanilija Izbjegavati : cimet. metvica. klin i . vlasac. slai Neutralne namirnice: feferoni. med. majoneza.sojino ulje Ljekovito bilje i za ini: Jako dobre namirnice :kari. ocat. ljive suhe. elatinu. anis. avokado Ulja: Mononezasi ena ulja kao to je maslinovo najbolje odgovara ovoj krvnog grupi Jako dobre namirnice: maslinovo ulje Neutralne namirnice: bademovo ulje. kumin. cata (dinja). kim. dunje. melasa. kadulja. smokve. lubenica. laneno ulje . ipak. lovorov list. ulje od p eni nih klica Izbjegavati : sunekrotovo ulje.

Pi a: Jako dobre namirnice : zeleni aj Neutralne namirnice : kava. i ne ga prokuhavati. Krivo! Istra ivanja su upravo dokazala da oni ljudi koji dnevno popiju samo par gutljaja alkohola i ne idu dalje od jedne a ice. ALKOHOL ± POZITINVE I NEGATIVNE POSLJEDICE KONZUMACIJE Alkohol je tu da bismo u njemu u ivali. stvar je kao s lijekovima! Samo par grama vi e i on se za tili as pretvori u otrov! A evo kako stvari stoje s alkoholom kada se sve stavke pro i contra stave na papir! Uglavnom.krv . crno i bijelo vino Izbjegavati: mineralnu vodu. kao to su polifenoli. poti u izmjenu tvari u organizmu. slatka gazirana pi a. ka u Francuzi. estoka pi a Savjet za zeleni aj: Nastojite nabaviti aj na kojem pi e ³prvo branje´ i mo ite ga ne vi e od 30 sekundi. 2. to god vi sada mislili. Poklon plus: usporeno starenje stanica te blokirana oksidacija masti. Dakle. ne mo ete pogrije iti ako svaki dan popijete taman toliko alkohola da se to ni ne primijeti! POZITIVNA DJELOVANJA 1. opskrbu krvi kisikom te uni tavaju slobodne radikale. pivo. A to zna i: 30 g* alkohola dnevno za mu karce i samo 15 g* za ene i . ive dulje i zdravije od zagri enih apstinenata. MANJE INFARKTA Umjereno konzumiranje alkohola smanjuje ansu da e vas pogoditi infarkt ak za 45%. ZA TITA STANICA I USPORENO STARENJE Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu. pobolj avaju prokrvljenost stanica. a ne da bismo se njime lije ili. pivo.

NI I KRVNI TLAK Biljni sastojci sadr ani u pivu i vinu djeluju na stijenke tako da ih 'pro iruju'. ovo djeluje samo ako se dr ite malih mjera i ne patite npr. jer ovo je zasad dokazano samo u laboratoriju! 5. Ono to se u narodu ka e . VI E DOBROG KOLESTEROLA. MANJE KRVNIH UGRU AKA Jednad ba je jednostavna. 8. Lo a ili dobra vijest. Samo bez pretjeranog odu evljenja. pa ak i onu u mozgu. Zahvaljuju i malim dozama rezveratrola iz crnog vina pove ava se razina dobrog kolesterola HDL-a. molim. PREVENCIJA OD MO DANOG UDARA Alkohol vas mo da mo e za tititi i od mo danog udara. ali niti zgru ana! 6. ime odmah sni avaju i krvni tlak. sr anih smetnji i problema s izmjenom tvari. od visokog krvnog tlaka. 3.bolje kola va im venama! Da ponovimo. Studija provedena na starijim enama govori da dnevna doza od maksimalno 15 g* alkohola djeluje na mentalno i duhovno zdravlje ena kao nekakav eliksir mladosti. jer kod svih vrsta ekscesnog konzumiranja alkohola mo e do i do krvarenja u mozgu koje e naposljetku izazvati i mo danih udar. . PRODU UJE IVOTNI VIJEK Rezveratrol iz crvenog vina aktivira enzime sirtuine koji su pak odgovorni za reguliranje va eg ivotnog vijeka.da krv e bude prerazvodnjena. alkohol pro iruje na e stijenke te utje e na cirkulaciju. pripazite.LDL. MENTALNO ZDRAVI Vjerovali ili ne. Ina e. no u isto vrijeme on navodno i titi od infarkta jer smanjuje razinu ove tetne aminokiseline. 4.bezalkoholno pivo je navodno puno bolje! 7. a jo k tome uni tavaju i lo kolesterol . zavisi kako se uzme . ali samo onoga koji je uzrokovan krvnim ugru kom. NI A RAZINA HOMOCISTEINA Mo da alkohol i izaziva smetnje u sr anom ritmu.

A prilikom svega toga jo se osloba a i otrovni spoj acetaldehid! Ukoliko dnevno konzumirate 12 g* ( ene). ve i enzime zadu ene za stvaranje upale. NEGATIVNA DJELOVANJA: 1. TITI OD RAKA Ispitivanja na ivotinjama su pokazala da ksantohumol iz piva spre ava razvoj raka. CIROZA JETRE Za to va a jetra ne voli alkohol? Zato to se alkohol u jetri pretvara u mast. pogotovo onaj prostate i plu a.Zaslu ni za to su uglavnom visoki postotak vitamina. te folna kiselina sadr ana u pivu.pi a s visokim postotkom alkohola i cigarete! Ukoliko tjedno popijete 25 standardnih pi a i popu ite 2 kutije cigareta na dan. 2. kao to je primjerice reuma. te nakon odre enog vremena i odumiru. GRLA. RAK DOJKE Posebno su ugro ene ene u klimakteriju. mo ete slobodno ra unati na cirozu jetre. tj. DRIJELA Opasna kombinacija . 3. JEDNJAKA. GARAVICA Ne unosite u organizam u pretjeranim koli inama pivo. DJELUJE PROTUUPALNO Ksantohumol sadr an u pivu ne uni tava samo parazite koje uzrokuju malariju. 9. Kriti ni prag ve od 10 g* alkohola dnevno! 4. Rezveratrol iz crnog vina djeluje posebno povoljno na stanice plu a i samo je pitanje vremena kada e se njime lije iti i bronhitis. vino. 24 g*alkohola (mu karci). 10. prije svega oni B kompleksa. Navodno se kod 12% ena oboljelih od raka dojke sumnja da je glavi krivac alkohol. RAK USTA. imate 20 puta ve u ansu da ete oboljeti od gorenavedenih oblika raka od nepu a a koji unese istu koli inu alkohola u organizam. ampanjac i eri jer ete upravo zbog procesa alkoholnog vrenja u organizmu vrlo lako zaraditi i elu anu kiselinu. . a stanice preoptere ene ma u lako se upale.

1 l vina ili 0. tj.ZNAM ZA NJU KAD PO NU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna ava stanje bujanja (pove anja) ljezdanog . 0.25 l pive. Dva su scenarija: ili srce preska e jer ste naglo pretjerali s alkoholom (holiday heart syndrome). sada sve to pomno ite s 10 i prebacite u va eludac! 6. O TE ENJE EMBRIJA Navodno ak i najmanje doze alkohola o te uju iv ane stanice nero ene djece. SMETNJE SA SR ANIM RITMOM Srce je vrlo lako izbaciti iz takta. Uostalom. *10 g istog alkohola odgovara sljede im mjerama: 0. OVISNOST ak i kod jedne a ice postoji velika ansa da ete se poskliznuti u kroni nu ovisnost o alkoholu. Benigna hiperplazija prostate PROSTATA . Statistike govore da je ak 15% onih koji umjereno piju alkohol u opasnosti da vrlo brzo prije e na razinu zvanu 'problemati no ispijanje alkohola'. AKUTNA UPALA ELUCA Sje ate se kako izgleda obi na kovanica od 5 kuna nakon to je provela no u a i Coca-Cole? E.5. pogotovo alkoholom. 8. ili ste ve postali kroner (vi e od 6 pi a dnevno. 7.03 l rakije (=standardno pi e). 60 g* alkohola). alkohol je jo opasniji i stoga jer trudnice u pravilu ne mogu razviti prirodni sistem otpornosti prema alkoholu.

kada se ponovo po inje pove avati zbog umno avanja stanica. koje se nalazi oko mokra ne cijevi. Sekret prostate tako er reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu mokra nu cijev. S druge strane. Gra ena je od mi i nog i ljezdanog tkiva. Smje tena je ispod mokra nog mjehura i obuhva a (okru uje) po etni dio mokra ne cijevi. koje se . kanali njezinih lijezda ulijevaju se u mokra nu cijev. godine ivota. Tu veli inu zadr ava do sredine etvrtog desetlje a ivota. Prostata ima dvostruku ulogu: mi i no tkivo prostate. a promjera prolazi je titi mu ki iriti kroz mnoge promjene tijekom ivota. koje se u svih mu karaca po inje zbivati negdje oko 40. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset mu karaca znaju emu slu i prostata. Prostata oko 20 grama. ne samo kada nastupe problemi s tom lijezdom. Normalna prostata odraslog mu karca te i tri i pol centimetra.tkiva prostate. Naj e e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ija je svrha da tite spermije. Njihova je namjera da time potaknu mu karce da se bez neugode i straha jave lije niku. a to je izraz koji ete naj e e na i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. Kontrola i za tita Prostata je mu ka spolna lijezda koja je veli inom i izgledom najsli nija kestenu te se u hrvatskom jeziku esto naziva »kestenja a« (iako se upotrebljava i naziv »predstojna lijezda«). kao posljedica hormonskih promjena. svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokra e. odr avaju ih pokretnima i omogu uju im pre ivljavanje. Upravo stoga je Ameri ka zaklada za urolo ke bolesti proglasila rujan »Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate«. nego i zbog redovitih godi njih pregleda. Sinonim koji se naj e e upotrebljava u ozna avanju BHP-a je adenom prostate. blago lu nat sekret. Prostata izlu uje bjelkast.

Do 80. a u mokra nom mjehuru mo e se . stvaraju i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja. Primjeri su: potreba za mokrenjem. koje mo e nanijeti tetu bubrezima i mjehuru ako se ne lije i.naziva adenom. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate. oko 80 posto mu karaca ima znakove toga stanja. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem. lak e i e e nastaju infekcije mokra nih putova i prostate. neodgodiva potreba za mokrenjem. ali smeta Uzroci dobro udnog pove anja prostate nisu razja njeni. podnose smetnje tipa prekinutog toka mokra e. koje se aktiviraju kasnije u ivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umno avaju ili ih ine osjetljivijima na hormone koji poti u rast. Pove anje prostate kod starijih mu karaca mo e izazvati razli ite simptome. oklijevanje prije mokrenja. Pove anje prostate mo e ometati mokrenje na mnogo na ina. Ozbiljnost simptoma subjektivna je. neki mu karci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete ote anog mokrenja. Mehanizam o te enja je sljede i: ako se mokra a ne izbacuje potpuno. esto mokrenje. osje aj da se mjehur nije potpuno ispraznio. benigna hiperplazija ili pak dobro udno pove anje prostate. Ispitivanja pokazuju da lak e estog mokrenja te mokrenja no u. godine. dok drugi tra e pomo mu karci a pomo tra e kod smetnji tipa ve kod blagih simptoma. tako da u estalost bolesti godinama raste s ivota. Dobro udno pove anje prostate naj e i je oblik pretjeranog dobro udnog rasta stanica kod mu karaca. bol tijekom mokrenja. Dobro udno. lijezda obavijena oko mokra ne cijevi po inje je poput stezati ake i djelomi no blokirati protok mokra e. slab ili prekinut mlaz mokra e. ostaci se talo e u mjehuru. Problemi zbog dobro udnog pove anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti kvalitetu ivota.

Pregled je brz i bezbolan. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija. Prostata specifi ni antigen (PSA) prostati ni je .stvoriti i kamenac. Pregled koji e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo. Mu karcima koji imaju dobro udno pove anje prostate ne prijeti ve i rizik za razvoj raka prostate. Dijagnosti ki postupak tako er uklju uje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Mo e se tako er raditi i urodinamski pregled (»uroflow«). dio prostate kroz koji ona prolazi te mokra ni mjehur. »IPSS« ± me unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uve anom prostatom. a oni osnovni jednaki su za sve probleme. kako bi se utvrdila veli ina i otkrili vori i ili otvrdnu a). ali neugodno Pove anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sli ni simptomima drugih bolesti. uklju uju i i rak. no mnogima neugodan. kontrastno snimanje bubrega i mokra nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokra i). Razlog je u tome to se razvijaju u razli itim dijelovima prostate ± dobro udno pove anje u unutra njosti. kojim se mjeri protok urina izra en u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. Planira li se operacija. Bolesniku se radi i ultrazvu ni pregled. pregled kod kojeg se opti kim instrumentom (cistoskopom) gleda mokra na cijev. Vrhunac proto nosti koristi se za odre ivanje ozbiljnosti zapre enja. nu na je i cistoskopija. Bezbolno. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lije niku e pomo i da utvrdi probleme. provedena istra ivanja ne potvr uju povezanost te dvije bolesti. odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sli ne onima kod bolesti prostate. kojim se mjeri veli ina prostate te se odre uje koli ina mokra e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Koja je bolest prostate posrijedi mo e se ispitati mnogim testovima. a rak na vanjskom dijelu lijezde. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr.

Opu taju i mi i e oko prostate i u njoj. Mo e i bez lijekova Probleme s pove anom prostatom mu karci naj e e prihva aju kao neizbje nu posljedicu starenja. a glavna je uloga u lije enju sprije iti stvaranje DHT-a. Antiandrogeni su korisni kod mu karaca s izrazito . Lijekovi te vrste. trebali bi barem poku ati izmijeniti na in ivota: to vi e izbjegavati alkohol. Boravak na hladnom i nekretanje tako er pove avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. Naj e e kori teni alfa-blokatori za lije enje BHP-a jesu alfuzosin. smetnju s kojom moraju nau iti ivjeti. tamsulosin i terazosin. u inak na smanjenje volumena prostate izostaje. kao cilj lije enja isti emo olak avanje simptoma i pobolj anje kvalitete ivota bolesnika. U rastu prostate najva niju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). Oni koji se ne ele lije iti lijekovima ili kirur kim zahvatom. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lije enje smetnji mokrenja uzrokovanih uve anom prostatom: alfablokatori i antiandrogeni. Iako brzo dovode do popu tanja simptoma. Druga su skupina lijekova antiandrogeni. Umjereno je povi en u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veli ini prostate i stupnju opstrukcije). Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do te kih simptoma BHP-a. Rije je o lijekovima koji se esto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za mu karce koji imaju pove anu prostatu i povi en krvni tlak. U onih koji se ele lije iti. lijekovi koji blokiraju androgene (mu ke spolne hormone). a koriste se kako bi smanjili veli inu prostate. o tre za ine. dostupni bolesnicima u Hrvatskoj. mogu e je promatranje/pra enje ili tzv. a preporu uje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utje u toliko na kvalitetu ivota. jesu finasterid i dutasterid. kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. doksazosin. PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budu i da je to osnovno diferencijalno dijagnosti ko pitanje. a kavu i druge teku ine ne piti nakon ve ere. alfablokatori Pobolj anje pove avaju protok se mokra e i olak avaju simtome. »watchful waiting (WW)«. nakon osje a nekoliko dana.enzim ija se koncentracija mo e mjeriti u perifernoj krvi. Velika koncentracija DHTa dovodi do pove anja prostate. U dogovoru s bolesnikom.

Taj se zahvat primjenjuje isklju ivo kod bolesnika s izrazito velikim pove anjem prostate. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom. kada je stanje povezano. Nedostatak je tog lijeka to kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirur kih zahvata. Kod suprapubi ne prostatektomije. U rizi nih bolesnika (onih s izra enim sr anim.uve anom prostatom. inciziju vrata mokra nog mjehura. lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. Pod kontrolom endoskopskog instrumenta. kad su ti bolesnici ponovili pretrage. s hormonima koji poti u rast i tkiva. Dakle. klasi nog kirur kog zahvata. bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odlu uju na takav tretman. Neka istra ivanja pokazala su da lije enje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. Najbolje je posavjetovati se s lije nikom. iako kod mu karaca s ozbiljnim simptomima lijekovi mogu odgoditi. Kod tre ine bolesnika smanjuju potrebu za kiru kim zahvatom. prije svega. injenica je da 7 od 10 mu karaca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji . izre e se dio tkiva elektri nim rezom. Vi e je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lije enju pove ane prostate. pove ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbu nu stijenku izme u pupka i stidne kosti i kroz mokra ni mjehur. ve zna ajno pove avaju protok mokra e i smanjuju veli inu prostate. Zahvat se tako er izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. koji se kroz mokra nu cijev uvodi do prostate. No. Naj e e uzimaju biljne pripravke u ajevima i kapsulama. kona no je lije enje kirur ko. Najva niji me u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). utvr eno je da se nije ni pobolj ao protok mokra e niti se smanjila veli ina prostate. poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. Kad je no neizbje an Mnogi bolesnici poku avaju s alternativnim pripravcima i metodama. Zahvat se izvodi u op oj ili spinalnoj anesteziji. U svakom slu aju. ali ne i sprije iti potrebu za kirurgijom. plu nim ili neurolo kim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirur ke metode. ako se uklanjanje simptoma ne uspije posti i lijekovima.

Za usporedbu: snaga jednog rentgenskog snimanja je 1 RAD. na e hrane. njegova radioaktivna snaga bi trebala biti 750 RAD-a ili vi e. Ali zaga enje pogodit e ne samo Ameriku. Po potrebi pregled. ali samo trojica to priznaju. Tokom vremena. a to zna i da e sa ki om pasti na zemlju ikontaminirati tlo. radijacija e se"raspr iti" u atmosferi.Iako se pretpostavlja da e .radiation absorbed dose . ljudi sve jedno strahuju od radioaktivnog fallouta (zaga enja). Ako obiteljski lije nik procijeni da je potreban specijalisti ki Nije tu! Kako pre ivjeti radioaktivno zaga enje Dok pi emo ovaj lanak.je jedinica u kojoj se mjeri doza radijacije. vodu i usjeve. to je jo jedna mala stepenica prema zaga enjuna eg planeta. dok oblak stigne do obale Amerike. javite se obiteljskom lije niku zbog prvog pregleda stanja. i procjene e vam biti u injene i laboratorijske analize krvi i uputit e vas urologu. vode i zraka. RAD . mokra e.Iako bi radioaktivni oblak tokom puta preko oceana trebao izgubiti snagu.koja se apsorbira u organizam nakon izlaganja zra enju.mokrenja. Amerikanci do ekuju dolazak radioaktivnih oblakaprouzrokovanih japanskom nuklearnom katastrofom. I to je jo jedan negativan . Prema nekim procjenama. Ako vas tegobe po inju ometati u svakodnevnim aktivnostima.u slu aju da Japanci svladaju situaciju! .razina tog zaga enja biti neznatna.

65 mg * djeca te a od 68 kg . koje mo ete poduzeti u slu aju radioaktivnog zaga enja. Najve i rizik radijacija predstavlja za djecu i fetuse" . Nakon ernobilske katastrofe 1986. 1. potrebno je uzeti sljede e doze kalijeva jodida: * odrasli. Kalijev jodid Prvo i najva nije sredstvo za borbu sa radijacijom je kalijev jodid.Prema preporuci lije nika. i to nije bez veze: Kalijev jodid blokira nakupljanje radioaktivnog joda u titnja i. Kalijev jodid ve e radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 ± 72 sata. to je naj e e kori teno sredstvo protiv radioaktivnog trovanja.ka e Lam Ching-Wam.utjecaj nana e zdravlje. kostiju i leukemije. gdje on mo e izazvati rak. Slijedi nekoliko preventivnih i kurativnih mjera. Ovih dana Amerikanci su pokupovali sve zalihe kalijeva jodida u SAD-u.130 mg * bebe i djeca od 1 mjeseca do 3 godine starosti . stru njak za kemijske patologije. prije svega me u onima koji su u vrijeme te nuklearne katastrofe bili djeca i pili mlijeko kontaminiranih krava.32 .. uklju uju i dojilje: 130 mg * djeca od 3 do 18 godina lak a od 68 kila . nakon radioaktivnog zaga enja. "Izlaganje takvom radioaktivnom zaga enju mo e na duge staze pove atirizik od pojave raka titnja e. zabilje ene su tisu e slu ajeva raka titnja e. Do sada.

ka e dr. Istra iva Don York je uspio o istiti 92% urana iz kontaminiranog tla u Los Alamosu. To je uvena tajna vojske SAD-a. 2. a to je od 6 do 50 mg dnevno. Soda bikarbona se tako er mo e koristiti za dekontaminaciju tla. U slu aju direktne nuklearne opasnosti: . Soda bikarbona Oralno uzimanje sode bikarbone smanjuje te inu o te enja bubrega od urana.. ve e ih i pospje uje njihovo izbacivanje iz organizma. koja ve odavno koristi sodu bikarbonu u ove svrhe.16 mg Umjesto toga da samo ekate dolazak radioaktivnog zaga enja.mg * bebe do 1 mjeseca ivota . "Ne postoji bolja terapija za radioaktivnu bolest od sode bikarbone". da se soda bikarbonave e sa uranom i odvaja ga od tla. Soda bikarbona smanjuje toksi nost iona urana. "Posebice ako ju primjenjujete zajedno sa kupkom od gline i magnezija". Bubrezi su obi no prvi organ koji pati nakon izlaganja uranu. U vojnim priru nicima se preporu uje uzimanje infuzije sa sodom bikarbonom da bi se smanjile posljedice takvog izlaganja. Kalijev jodid se mo e nabaviti u apoteci bez recepta. Chris Shade. U laboratoriju Los Alamosa (glavnog nuklearnog centra SAD-a) je dokazano. mo ete zapo eti sa preventivnim dozama kalijeva jodida.

Raymond Dextreit. Ac." >. U slu aju direktnog izlaganja radijacije.jer sadr i velike koli ine magnezija. >Kad se lije enje zra enjem (kemoterapija) ne mo e izbje i.Kupke sa sodom bikarbonom Mark A. naprimjer magnezij klorid." 3. glina izvla i i upija radioaktivnost. Sircus. Trebat e Vam velike koli ine sode bikarbone. >K tome. Sol mrtvog mora tako er je dobra. Na taj na in ona mo e osigurati za titu organizma o te enog ioniziraju im zra enjem. U organizmu izlo enom zra enju radija ili nekoga drugog izvora radioaktivnog zra enja. mo ete se kupati u 1-2 kg sode bikarbone. znamo da je povr ina pokrivena slojem gline za ti ena od odre enih tetnih zraka.. Smije no je da najbolji lijek protiv radijacije mo ete nabaviti po cijeni od cca 30$ za 25 kg. Najbolje je da u kupku dodate magnezij. aplikacije gline>izme u dvaju zra enja smanjuju rizik od mogu ih opeklina na ko i. . barem 15-25 kg. OMD: "Nabavite sodu bikarbonu. Po nite se kupati sa pola kile sode bikarbone. Glina Stotinama godina ljudi koriste glinu kao sredstvo za i enje organizma.

* 3. mo e se uzeti jedan sat prije jela. . Ona e organizmu dati vrijedne minerale a na sebe adsorbirati toksine. Po eljno je da je voda to toplija. Kupka od gline U kadu stavite cca dvije alice gline i budete u kupki 20 min. Glina e kroz pore ko e izvu i toksine i te ke metale. tako i izvana. Ne upotrebljavajte pri tom metalnu li icu i ne dozvolite da metal do e u dodir s glinom. tjedan: ujutro promije ajte i odmah popijte vodu zajedno s glinom. Po elji. to e e ju koristite. ostavite 5 minuta da se talog slegne a vodu popijte. Glina se uzima ujutro nakon ustajanja ili nave er prije spavanja. Recept za oralnu primjenu: Zelena glina koja se mo e piti mora biti certificirana za oralnu uporabu (u prodaji se naziva iventilirana zelena glina). * 1. Zatim napravite pauzu tjedan dana i ponovite kuru. tjedan: ujutro promije ajte. najbolje izvorske). Nave er razmutite punu ajnu li icu ventilirane zelene gline u 2 dcl vode (nekuhane. tjedan: ujutro bez mije anja popijte samo vodu a talog bacite.Glinu mo ete koristiti kako iznutra. tim je br i proces i enja. * 2.

Miso je efikasan u i enju organizma od radijacije. su bile pogo ene radijacijom.Kure radite 2-4 puta godi nje 4. Japanci vole svoju miso juhu (koja sadr i alge) ne samo zbog toga da je fina.koja sadr e alge. U toj bolnici svi su pacijenti pre ivjeli. Kasnije nitko od njih nije dobio leukemiju. Ona im je pomogla pre ivjeti posljedice Hiro ime i Nagasaki. Hrana bogata klorofilom poput spiruline. klorela i druge alge Alge spirulina i klorela su poznate po svome u inku na radijaciju. koje su se nalazili jedna pokraj druge. U jednoj bolnici pacijenti su svakodnevno konzumirali misu juhu. neutralizira toksine i stimulira proizvodnju RNA. Tokom drugog svjetskog rata dvije bolnice. grupa pre ivjelih doktora-makrobioti ara injihovi pacijenti su se spasili od radijacije. .Tan Koon Peng Nakon bombardiranja Nagasakija. Ljepljiva vlakna. miso i alge. Rusi su ih koristili da bi se za titili od posljedica radioaktivnog zaga enja. >. Nakon nuklearne katastrofe u ernobilu. p eni ne i je mene trave ja a stanice. spre avaju reapsorpciju radioaktivnog stroncija 90. konzumiraju i sme u ri u. klorele. Dok je u drugoj bolnici mnogo ljudi umrlo. poma e i enju krvi i jetre. Spirulina.

pa su mu dodali utu boju I po eli prodavati ljudima kao zamjenu za maslac. klorele i drugih algi.>Briggite Mars Upravo zbog toga preporu ujemo da uzimate velike koli ine spiruline.. ljudi koji su ulo ili sav novac u istra ivanja.. Kako vam se to svi a? Smislili su jo i dodatnu mudrost: dodali su margarinu razli ite okusne tvari. Tako su zbili glave kako bi smislili ± to u initi s tim proizvodom. Molim. ni najmanje nalik na hranu. bogatih klorofilom. NEKE VA NE SPOZNAJE O TETNOSTI MARGARINA !!! Dodajte maslac. eljeli su vratiti ulo eno. Ovo je zanimljivo Margarin je izvorno stvoren radi debljanja purana.. kako bi vratili novac? Margarin je u to doba bio bijela tvar... Kad je izazvao pomor purana. ZNATE LI UOP E.. Koja su razlike izme u u margarina i maslaca? Pro itajte do kraja ovaj .

. Vrlo mu je visok sadr aj masnih kiselina. dok ih margarin ima svega nekoliko ± a I to zahvaljuju i tvarima koje su dodane u njega! Maslac je mnogo ukusniji od margarina i mo e poja ati i pobolj ati okus druge hrane. Postaje vrlo zanimljivo! I margarin i maslac imaju pribli no istu kalorijsku vrijednost. Pove ava ukupan kolesterol i LDL (lo i kolesterol) te smanjuje HDL (dobar kolesterol). Maslac ima mnoge hranidbene prednosti... dok je margarin u ao u uporabu prije nepunih 100 godina. Jedenje maslaca pove ava apsorpciju mnogih drugih hranjivih tvari iz drugih namirnica.tekst. konzumiranje margarina mo e pove ati sr ane bolesti kod ena za 53% u odnosu na konzumiranje maslaca. Pove ava peterostruko pogibao . O MASLACU Maslac je ne to bogatiji zasi enim masno ama (8 grama) u odnosu na margarin (5 grama). Ali. Utrostru uje pogibelj od oboljenja sr anih ila. O MARGARINU. A SAD.. kako to navodi najnovije istra ivanje Harvard Medicala. Maslac je dio prehrane stolje ima.

kao I svega ostalog to je hidrogenizirano ( to zna i da je dodan vodik.. Smanjuje imunitet i imune reakcije organizma. ne e ni pri i margarine (to bi vam trebalo ne to re i. Smanjuje kakvo u maj inoga mlijeka.. I ima ak 27 sastojaka kao i BOJE! Ve i ove injenice dovoljne su za izbjegavanje margarina do konca ivota.. I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO! Margarin je tek JEDNU MOLEKULU udaljen od toga da bude PLASTIKA..od raka. zamijetit ete nekoliko pojedinosti: * ni jedna muha. Poslu ite se i sami pokusom: Kupite kutiju margarina i ostavite je otvorenu u gara i ili na nekom sjenovitom mjestu. Smanjuje proizvodnju inzulina..) .). Nakon nekoliko dana.. mijenjaju i time molekularnu strukturu doti ne tvari... pa ak ni one dosadne sitne vo ne mu ice. I sada ona najpogubnija injenica.

ak ni oni si u ni mirkoorganizmi ne e na margarinu na i podlogu na kojoj bi se udomili. tvoja je moralna obveza podijeliti to saznanje s drugima. MOLIM! udesno pi e -mrkva. krumpir i jabuke To udesno pi e kru i ve dugo .. A za to? Zato jer je margarin gotovo plastika. I ni ta ne e narasti na njemu: ni gljivice.* margarin se ne e pokvariti ni promijeniti miris. pa ima od toga koristi..... Biste li rastopili svoju plasti nu posudu i namazali je na svoju kri ku kruha? Kineska poslovica ka e ovako: Podijeli li netko s tobom ne to vrijedno. I dodajte mi maslac. a to zato jer nema hranidbene vrijednosti. ni plijesni..

dugo od ranije. Ovim tekstom eli se privu i javnost i pozornost ljudi koji imaju rak. .. On je rekao da je ovo pi e preporu io poznati herbalist iz Kine. Vrijedno je uzeti ga k znanju. izre ite na komade. Uzmite jedan krumpir. Ovo je pi e koje mo e obuzdati lo e stanica koje se tvore u va em tijelu ili se obuzdava njihov rast! G. jednu mrkvu i jedna jabuka da bi od njih napravili sok. Operite ih. To udesno pi e je jednostavno. stavite ih u sokovnik i odmah pijte sok Mo ete dodati i limun da bi okus bio vi e osvje avaju i. Vrijedi probati. G-din Set je pio ovo pi e 3 mjeseca i sada je njegovo zdravlja obnovljeno. Seto je imao rak plu a.

5. Dobar je za vid. 4. eliminira crvenilo i osna uje umorne ili suhe o i. Sprije ava stanice raka da se razviju. Pomo je kako bi se uklonili bolovi od fizi kog treninga.Ovo udo od pi a slu i za vi e bolesti: 1. bubrega. Oja ava imunolo ki sustav. gu tera e i mo e izlije iti ulkus. To e ograni iti rast stanica raka 2. 3. Sprije ava bolesti jetre. sprije ava sr ani udar i sni ava visoki krvni tlak. 6. bol u . Ja a plu a.

Vrlo je hranjiv i lako se upija! Vrlo je u inkovit ako trebate izgubiti te inu. poma e rad crijeva. Nema niti jedan lo efekt. Primijetit ete da e se va imunolo ki sustav pobolj ati nakon 2 tjedna. eliminira opstipaciju. Detoksifikuje. Poma e u peludnim groznicama. 7. Ovo je izvrsno za probleme sa aknama. 9. Uklanja lo dah zbog probavne smetnje i infekcije grla.mi i ima. 8. 10. Stoga e u initi ko u zdravom i izgledat e vi e blistava. Ubla ava menstrualne bolove. Kada ga treba piti: .

te dr ati u hladnjaku. . dobro ga oprati. KAKO O ISTITI BUBREGE ± Per inom !!!! Godine prolaze a na i bubrezi stalno filtriraju krv. kuhati 10-ak minuta i pustiti da se ohladi. PhD (Herbology). Kad provrije. nasjeckati i staviti u lonac te dodati 1 litru iste vode. odnose otrove i sve tetne tvari koje ulaze u na e tijelo. Vremenom se toga nakupi puno. treba uzeti aku per ina. i na im bubrezima je potreban tretman i enja.Pije se u jutro na prazan eludac ! Nakon sat vremena mo ete jesti doru ak. ujutro i prije 17:00 Ne ete po aliti ! To vas ne ko ta puno novaca ! Dr. Procijediti i uliti u istu bocu. Za br e rezultate piti 2 puta dnevno.Prembabu Chathurvedi. Kako se toga rije iti ? Vrlo je jednostavno.

iscrpljenosti. Zbog tog svojstva se koristi u dijetama za lije enje visokog tlaka (hipertenzije) i za lije enje bubrega. * Njegov visok sadr aj vitamina i minerala ini ga idealnim za borbu protiv anemije. * Budu i je bogat kalcijem. fosfor. eljezo i sumpor * Bogat je klorofilom: suzbija lo zadah. * Jako je dobar za lije enje ko nih problema. i poma e oja ati imunolo ki sustav tijela. vrlo je pogodan kod raznih dijeta jer suzbija i sprje ava osteoporozu. sr anih problema.Svaki dan popiti po 1 a u i vidjet ete kako nakupljeni otrovi i sol po inju izlaziti pri mokrenju. . mentalnog i fizi kog umora. op e slabosti. podmla uje ko u * Sadr i beta-karoten * Bogat je mineralima kao to su kalcij. * Dobar je diuretik: poma e ukloniti teku inu na prirodan na in. * Bogat je vitaminom C : *Idealan je za prevenciju raka. Per in je poznat kao najbolji tretman za i enje bubrega !! > NUTRITIVNA SVOJSTVA PER INA * On je mo an antioksidans . kao i za vrijeme menopauze. katarakte i infekcija. poma e pro istiti tijelo od toksina i vi ka masno a. anoreksije. * Idealan je za ja anje kose i noktiju. Jako je dobar za djecu i sporta e.

to je bilo prema rije ima lije nika. Nakon svega toga zapitao sam se: to je TO to mogu u initi? Za tradicionalnu medicinu bio sam izgubljen slu aj.le ao ili bio u nekoj drugoj poziciji. otac Jahn Schorr. Pitao sam i molio BOGA za neko rje enje. Takva bol me prisilila da radim sve sjede i. na jedan kongres Isusovaca. a to je bilo prije 12 godina . ivac (i jas) je prouzro io bolove.jaka bol me probadala u le ima. profesor fizike i biologije. pogotovo ako sam bio budan. Tamo sam se upoznao s ocem Juarezom. Ta bol me pratila tijekom cijelog dana. osjetio sam jake bolove u kralje nici. Poslije toga sam se vratio u grad Floreanapolis (Brazil) i potra io novog specijalistu koji e mi pomo i. Kad sam ujutro ustao. On nam govori to je osobno do ivio.* Koristan je protiv ireva. (sve enikisusovac). skoro sam ostao paraliziran. * Iz per ina se vadi uljna teku ina zvana Apiol. Kada sam imao 61 godinu. Na kraju sam imao velike muke s bolovima. Bol je postala toliko ozbiljna da sam morao otkazati sva putovanja. bilo da sam sjedio. Mnogo toga morao sam tada obavljati sjede i. koji me uvjerio da je lije enje mog problema vrlo . koja se koristi protiv intermitentnih groznica i neuralgija Nije tu! LIJE ENJE POMO U MAGNEZIJEVA KLORIDA Ovaj lanak napisao je sve enik. To je trajalo godinu dana. Nije mi bilo pomo i. Oni (specialisti) su mi napravili opet novu radiografiju i rekli da su moji kralje ci u te kom stanju jake dekalcifikacije. Zatim se desilo da su me za par dana kasnije nosili u Porto Alegro( Brazil). tako da mi je preostala samo Bo ja pomo . neizlje ivo. Prije nego to sam zapo eo lije enje magnezijevim kloridom .

koji nije na pravome mjestu. Magnezijev klorid oduzima kalcij. Nakon tri mjeseca po eo sam osje ati da su moji zglobovi vi e pokretljiviji. prepun sje anja na desetogodi nje te ko e svoje bolesti. a osje ao sam se preporo eno. kao i bilja. krv postaje bolja teku ina i sve vi e se isti. Nakon ezdeset dana. Rekao mi je da za TO (moj problem) moram uzeti magnezijev klorid.Otac Juarez mi je rekao: ÄAko uzme tu sol. te stvara normalan protok krvi. ne e umrijeti . bolesna noga je skoro ozdravila i bila bolja nego desna. panjolskog isusovca i slavnog biologa koji je otkrio ljekovitu mo magnezijeva klorida. skoro se vi e nisam sjetio da . Novi val pozitivnog ivota osje ao sam po cjelom tijelu. je nestalo. a vi se osje ate bolje tako da mislite jasnije. On mi je pokazao medicinsku knjigu Oca Poig . a rekao sam si: MO DA SANJAM? Nisam vi e osje ao bolove i s lako om sam i ao u etnju gradom.jednostavno. jer se talo io u zglobovima. ivci postaju smireniji. Dvadesetog dana. Jezuiti su poznati po svojem velikom znanju i vje tini lije enja bolesti putem prirodne medicine. bio sam sam sebi udan. a krvni tlak se stabilizira. nakon to sam ustao.osim ako si sam prostrijeli metak kroz glavu ili ako e mo da do ivjeti neku nesre u. Pro lo je deset mjeseci i ja sam postao gibljiv kao zmija.³ Po eo sam uzimati jednu dozu magnezijeva klorida svako jutro. Nakon etrdeset dana mogao sam hodati s vrlo malo boli koju sam osje ao kroz cjeli dan u mojoj lijevoj nozi. Jako probadanje u jetri i prostati koja je trebala biti operirana prije nekoliko godina. stekav i iskustvo unutar svoje duhovne zajednice (subra a). pam enje i koncentracija je pobolj ana. U to vrijeme je njegova majka imala te ku artrozu zadnji stadij. Tri dana kasnije zapo eo sam uzimati jednu dozu ujutro i jednu nave er. Tako sam i nastavio.

i odli no sredstvo protiv stresa. Opet sam imao radost ivota. Pobolj ava probavu i daje enrgiju. kao zahvalu Bogu da me usli ao! Ovaj lanak je posve en svima onima koji trpe bol i osje aju se bolesno.(mokra na kiselina). Magnezijev klorid je glavni imbenik psihofizi ke energije i dr i ravnote u u mehanizmu djelovanja i opu tanja mi i a.postoji. Koristan je za prevenciju visokog kolesterola. Dnevna doza: veli ina male alice za kavu. ja a mi i e. Nema potrebe da ju se stavi u fri ider. Ljudi su me pitali to mi se dogodilo. 1. 6. U bocu ili drugu staklenu posudu stavi 33 grama magnezijeva klorida (kupi u ljekarni) i zatim ulije prokuhanu ali ohla enu (1l) vodu. 3. poti u i funkcije organa. Magnezijev klorid ponovo uspostavi mineralnu ravnote u kod artroze. POMLADIO SI SE! A u stvari sam se tako i osje ao. 2. 5. uvijek odr avaj. Dobro zatvori i potresi bocu. dobar je antidepresiv. kao to su bubrezi da lu e «acidum uricum» . 7. te je preporu ljivo za svakog sporta a. ima va nu ulogu u mnogim biolo kim procesima. Magnezijev klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca. a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe . Zato se osje am du nim objaviti ovaj lanak. Igra najva niju ulogu u reguliranju tjelesne temperature. Regulira rad ivaca-mi i a i sudjeluje u prijenosu impulsa u ivcima. sprje ava zamor mi i a i njihovo gr enje. 4. PRIPREMA MAGNEZIJEVA KLORIDA: Zakuha jednu litru vode i ostavi da se ohladi. Na taj na in. .

isti krv. 11. djeluje protiv arterioskleroze. Regulira funkciju crijeva. Smanjuje koli inu masti u krvi. 24. 21. 23. Sprije ava arteriosklerozu. 17. 22. Produ uje mladost-vitalnost. To je izvrstan laksativ. 18. . Sprije ava rak. 15. Stoga. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima. te 10. kod tetanusa . magnezij treba uzimati u skladu s dobi.itd. To je korisno za probleme iritiranih ivaca-mi i a kao npr.8. 12. Sprije ava pretilost. 16. epilepsije. o ivljuje mo dane stanice. Djeluje protiv zadaha. Smanjuje probleme bronhitisa. 14. Ima zna ajnu ulogu u formiranju kostiju. 13. Sprije ava gripu. Sprje ava ozebline. 9. 19. Nakon etrdeset godina organizam ovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani to je uzrok starosti i bolesti. ak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina . 20. Regulira probavu. daje i odr ava vitalnost-mladost do duboke starosti.

bez opasnosti i mo e se uzimati istodobno s drugim lijekovima. KADA SE UZIMA MAGNEZIJEV KLORID? . savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se pobolj alo. to nije kemijski proizvod.Nakon tjedan dana i bio je izlije en. jer mo ete o tetiti bubrege. nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom nave er.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema pobolj anja. Uzmi jednu dozu u jutro. U slu aju. To se doga a zato jer bubrezima nedostaje magnezija. Budite oprezni.STAROSNA DOB-UZIMATI: Od 10 do 50 godina: pola male kavene alice Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu alicu ujutro Od 71 i dalje: Jednu kavenu alicu ujutro i jednu nave er. -Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji ovjek vi e nije mogao i i mokriti. -Artroza: Mokra na kiselina se talo i u zglobovima. KAD OZDRAVI samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi. Kad je problem jednom rje en. ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri. Za ljude koji ive na zemlji. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij. Ljudi koji ive u gradu i hrane se siroma no zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo vi e magnezija. jedna doza ili dvije na dan.drugu popodne i tre u nave er. Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost. ve je prirodna tvar. doza mo e biti manja. ovisno o starosnoj dobi. kada prostata postane . ali e bolest biti u lak em obliku i vitalnost obnovljena.Kralje nica: i ijas ili kri a s dekalcifikacijom. ne e rije iti sve probleme svoje bolesti. bez operacije. uzimaj dalje da se bolest ne vrati. posebno u prstima koji oti u.

od 2 do 4 mjeseca.kl. -Rak: Svatko ga mo e dobiti i razboljeti se. nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob. sve dok se njihov broj znatno ne pove a. Va no je ono to sam VAM poslao. U slu aju da se bolest ve ra irila. Postoje znakovi. da je sklonost oboljenju od raka nasljedna.. pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju irenje bolesti. popodne i tre u u ve ernjim satima. je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnote ene mineralne soli. Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. Magnezij klorid kao lijek. uko enost. Rak je rezultat poslijedice o te enih stanica koje su o te ene zbog prisutnosti tetnih tvari.koji pokazuju. uzeti minimalnu dozu za prevenciju. i ako su poznati i takvi slu ajevi.sve dok ne nastupe progresivni oblici. smanjenje doze magnezij klorida na najmanju mogu u mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi.treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije nave eri. pa prestati. preporu a se kad se situacija pobolj a. Kod sporog irenja raka nije prisutna bol. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzro i rakaste forme (oblike)(?). -Problemi starosti: nesavitljivost tjela. U svakom slu aju. magnezij klorid mo e sprije iti irenje .prema dobi. krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki. Tako er je po eljno prestati uzimati mg. nedostatak aktivnosti mozga. a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom. pa je tako za ti eno od bilo kakve bolesti. U tom slu aju. Uzeti jednu dozu ujutro.ponovo normalna. To se lako mo e sprije iti putem magnezij klorida i s pomo u zdravih stanica. tremor. Pomognite ljudima kojima . Nakon pobolj anja. itd. ali ne i izlije iti. Te bolesne stanice se ne mije aju-povezuju s zdravim stanicama i nisu tetne. Kada je situacija pobolj a.

gor ika.bloger.li e ljutog i gorkog okusa . otklanja uticu i vodenu bolest iz po etka. tetrljan.. . " aj od li a ove biljke ubraja se me u najbolje lijekove za lagano odstranjivanje sluzi i rabi se sa najboljim uspjesima kod te kog ka lja. Dodatno za zbunjivanje ali i vise podataka. uljeva (hemeroidi) i rastrojenih ivaca. Tragam dalje. bla i bolove u jetri.stranice: http://herbalism.cvate od juna do kasno u jesen. bljedobolje. Izgleda da ima velike zablude oko ove trave jer se vi e biljki naziva u narodu istim imenom.je potrebna pomo : Omogu ite TO svojim ro acima. Uzima se n te srca mala olja.eu/ocajnica Macina trava ??? Po eh istra ivati macinu travu jer je izuzetna za ene.30-50 cm visoka granata stabljika prekrivena sivobijelim dlakama . Za aj se uzima 20gr osu enog li a..html http://www. I na oh se u dilemi. elu anih i crijevnih bolesti. jetrena trava.hr/print/id/1624317637/marulja-lazljivica. potopljeno se dr i 12 sati u 1/4 litra bijelog vina i 1/4 l vode i kuha sa tri ka ike meda 10 minuta. jetrenja a. Macina trava -2.marrubium vulgare.htm http://www. a meni nije jasno za to o ovoj biljci ne mogu u svojoj literaturi pronaci vi e podataka ako se ubraja me u najbplje lijekove.jajoliko name urano dlakavo li e .com/ocajnicamarulja.blog. a preko dana svako pola sata do 1 sat po jedan gutljaj. lijek je protiv slabokrvnosti. .za lijek se skuplja li e cijelo ljeto.webs.hr/post/marulja/1532996. macina trava divljaka.sitni bijeli cvjeti i sa dlakavom a kom .vrlo ugodnog mirisa .raste na neobra enom tlu uz plotove i puteve . U knjizi Sadika Sadikovi e na la sam ove podatke ( ime se ne zavr ava moje traganje): Macina trava.herbateka." Ovako pise Sadikovi . prijateljima i susjedima. marulja. popravlja neuredan cvijet (mjese nicu).dio Ova me biljka definitivno zainteresirala zbog zbunjuju ih podataka i premalo pisanja o njoj. zaintrigirala me.aspx http://prijezaceca. smrdu a. isti od sluzi plu a i bubrege. .

Sli na mati njaku. Raspitujuci se za macinu travu koju pamtim iz djetinjstva (ima male paperjaste pahulje umjesto cvijeta i nje nija je i manja biljka) ismijala sam se do suza kad dobih informaciju da to nije ova trava o kojoj se raspitujem. Hvala. # 15. -da sok od luka umasiran u kosu 5-10 minuta prije pranja djeluje kao najmeksi regenerator.05. ao mi zbog svih koji su nau ili potra iti ovdje informacije. Sli na je koprivi i mati njaku. Piti mjesec dana i napraviti pauzu. Objavio/la lillium u 11:38. print. Zamolila bih ako imate i vi saznanja da podijelite sa nama. . Opet. Za mjese nu potro nju ovaj napitak se napravi 3 puta. Nadam se da cu dobiti biljku da je vidim. A mo da je zabuna u nazivu. nakon ega se pravi pauza. pa se nadam da e dileme tada nestati.lijeci bolno uho i pucketanje u usima. doma i lijek: 1 kg limuna 1/2 kilograma celera u korijenu Isje i na tanke kri ke. ja poznajem macinu travu potpuno drugaciju. .da nevenove latice u supljem zubu umiruju bol zuba . 11 komentar(a). Suze su me zalile. Kuhati na tihoj vatri (temperaturi) dok se korijen celera ne raskuha da se mo e jesti.da zalfija/kadulja sprjecava infekciju oka (konjuktivitis). moja saznanja Otrila sam na sebi: . U BiH macina trava koja poma e enama je ova na slici. 5.da crveni luk . Procijediti. najbolje par sati uz mijenjanje izrezanog luka.Neki i valerijanu smatraju macinom travom. 24.kao cepic u uhu drzati najmanje pola sata. nisam ni pitala kako se to krastavice mogu sunetiti. ve da je to macina trava kojom se "sunete" krastavice.trebalo bi ma ija trava biti ispravno. ubaciti sve u 1 litar vode. ne mogu ni sliku da na em na internetu. Danas sam saznala da ima ta ma ija trava koju ma ke izuzetno vole i jedu je tako da ne mo e opstati u vrtu posebno u vrijeme njihovog parenja :). Piti ujutro na tesrca i nave er po jedan find an. i najbitnije sprjecava opadanje kose Doma i lijek za holesterol (masno u) Ne odr ah rije da ne u pisati ovaj blog.2010. o ajnica. Najvjerovatnije ova slika koju sam objavila. trebalo bi otprilike 1 l teku ine da ostane.

Miler e se pojaviti jo neke bolesti na stazi sa brojnim zarazama i epidemijama. MOLIM. kao i veliki broj zena.(A ja samo vrelom vodom zasipala smjesu ili filter vrecicu?:)).blogger. 24. Hvala bogu na izuzecima od pravila. njegove preporuke su da se potopi odredjena kolicina suhog caja u hladnu vodu i ostavi 12 sati. uvijek je bilo pravih doktora i bit ce ih. pokusaju biljnim sredstvima i ishranom otkloniti tegobe. To je uvijek davalo dobre rezultate u izlje enju!" zeleno zlato BiH http://lillium. orbit. ne znam. Nakon toga se zagrijava ta voda sa travama do kljucanja i kuhanje 10 minuta.Nadam se da e vam pomo i.ba/ Priprema caja Iznenadila sam se kad u knjizi Sadika S. jer je opasnost velika!!! Rije "proro ice" "Po to je 21. Ovo nije nikakva izmi ljotina. Dovoljno je da znate da ASPARTAM izaziva TUMOR na mozgu i te ko izlje iv oblik RAKA.2010. ali definitivno njihov rad nema ni slicnosti s Hipokritovom zakletvom.ba/arhiva/2010/02/27#2418042 Ishranom do zdravlja 2 http://lillium. Savjet ljudima: lije ite se kombinacijom humane zvani ne i prirodne medicine. Popila u toku dana i osjetila odmah olaksanje. Astronumerolog Irena Sjeklo a . Probala sam taj nacin. Taj sastojak se zove ASPARTAM (O tom sastojku vi e pogledajte na Google-u). pripremila caj od kunice i nevena. ali ih je tesko otkriti u masi onih koji su kupili diplome i sad pokusavaju otplatiti kredite za istu tu diplomu. Me u sastojcima su prona li i jedan SMRTONOSAN sastojak. Naime.04. PROSLIJEDITE OVU INFORMACIJU SVIM SVOJIM PRIJATELJIMA. procitah preporuku o pripremanja cajeva. Upocetku nisam znala od cega je ( a iz iskustva s doktorima nije vrijedlo ici im). Mozda je to samo na ovim prostorima. ako ne vjerujete pogledajte sastojke na pakovanju "Orbit" vaka. Nakon pijenja caja nekoliko dana taj bol nestaje. Sadik Sadikovi . u 2010. Naime. dok nisam negdje procitala da taj bol moze biti povezan s jajnicima i mokracnim kanalima. Defiitivno je nacin pripreme djelotvoran.vake Nau nici su istra ivali sastojke "Orbit" vaka ih guma.blogger. jer tuzno je ponasanje lijecnika posljednjih godina. vijek doba bioratova. Preporucila bih svim zenama da prije slijepog slusanja savjeta lijecnika. cesto osjecam zarecu bolu u nozi.

trave su najprikladnije za lije enje. elucu i crijevima. ima dosta vrsta vo a i povr a koji iste krv. osobito one koje se hrane mesom. po inju poslije etrdesete godine da pobolijevaju. koji su ili predajom od oca na sina. O ovom zaslu nom ovjeku pri at e se sigurno jo dugo. od davnih davnina su se ljudi sami lije ili ili tra ili savjet od iskusnih narodnih ljekara. I uistinu. te kopaju. Ako ga izgubimo. od kojeg e ozdraviti. Pa i ti prera eni lijekovi u najvi e slu ajeva poma u samo naravi koja se odupire i savladava bolesti koje napadnu ovjeka. pa ljudi koji jedu te ku hranu kao govedinu. jer se ne stari od godina nego od bolesti. dok ne bude kasno. Alkohol. te je na smetnji i sebi i svojima. lahko naginju svim mogu im bolestima. treba tra iti to prije lijeka. koji su vezani uz stolicu.Vjerujem da svi znate ko je Sadik Sadikovi . jer bolest dolazi na kilograme. koji se i danas daju umjetno prera eni i prodaju u apotekama. a ivot veseli. kao recimo ma ka. a odlazi na grame. ili kao sakouci naukom i iskustvom stekli stanovito znanje. sla u oko srca nepotrebno salo i te ko se odupiru ja im bolestima. ovjek je stvoren za biljnu hranu. Gdje ima lije nik i gdje to bolesnik mo e. Bolestan ovjek je mrzovoljan. Iako sam od svojih mladih dana tra io u turskim i arapskim knjigama znanje o lije enju ljudi. difterija itd. ne e da okuse mesa. Izbjegava rad. On je i u starosti bodar. Pisano je 1928. Mnoge du evne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima. Pro itajte i razmislite o poruci koju salje. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ovjeku. "Nisam u en ovjek. kad obole. Po mome mi ljenju. uobra ava da je bolesniji i jadniji nego to jeste. rad ga krijepi. a to se vidi po njegovim zubima. I prvi lije ni ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani. tra e ljekovitog bilja. Zdrav ovjek je vedar. Zdravlje je najve e blago na svijetu i te ko onome ko ga ne zna uvati. svinjetinu. niti sam vje t u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na in kako to rade ljudi od pera. on mnogo znade i mo e da pomogne. . najbolje je da zatra i pomo od njega. izbirljiv je u hrani. pospje uju probavu i uvaju tijelo od raznih bolesti. To treba u initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije i kao to su sifilis. pomanjkanje gibanja i svje eg zraka skracuje ivot. Meso ga samo kvari. ovjek ivi dok se o njemu pri a i dok ga se sje aju. odlu ih da ovdje objavim njegovo razmi ljanje o zdravlju koje je napisano u knjizi "Narodno zdravlje" umjesto predgovora. kojemu je bilje odre eno za hranu. jer ako je lije nik savjesno u io. itaju i ponovo njegovu knjigu. Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje. godine. Zato treba uvati zdravlje. Tamo gdje nema ljekara. I mislim da se ne varam ako ka em da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke. Oni ljudi. pa i zbog toga ima svoj dra . ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodi njem iskustvu i pronala enju ljekovitih trava kojima obiluje na a zemlja. Zar nije i nau na medicina skoro svo svoje znanje crpila iz narodnih lijekova. svinjsku mast. nego se odvuku u vrt. bolest mu pomra uje du u i zanosi misao.

Ljudi moraju da se uvaju. da hranu dobro pro va u. Ve ina mojih bolesnika me proglasi e vidovitim. ulje od maslina. da tobo e ne oslabi. osobito gdje nema izvora. bilo bi veoma malo bolesti. trave iz na ih krajeva. a ni sunce ne sija tako jako kao kod nas. gdje ni zemlja nije kao na a. Ja se ne dam! govori svaki pametan bolesnik. ali oni odlaze du evno umireni sa nadom u ozdravljenje. zajedno sa tjelesnim ostavljaju na licu. nego. koji e pomo i unutarnjem i enju i odvratiti mnoge bolesti. hrabre i podi u iz poti tenosti. Jer nema toga bolesnika. hljeb. za to treba ne samo poznavanje njezinih vanjskih znakova nego poznavanje i du e bolesnikove i na ega ovjeka napose. Zato stari. ije e lice ostati ravnodu no i oko mudro. Mlijeko. osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja ati ga. Bolesnikovo srce druga ije kuca. treba pomo i da se savlada. maslac. pa i od jedne i od druge napravite aj i vi ete vidjeti i po ukusu i po mirisu da je izme u ova dva aja velika razlika. nije uvijek zdrava. Ovakvi znaci. Nema ni ta stra nije nego kad se bolesnik samo bavi sa mi lju o svojoj bolesti. Ne. koje ljekari zovu simptomima. On se treba sa bole u hrvati. a ne podle i joj. koji spada sigurno u najbolje doma e lijekove i najzdraviju hranu. nego ih. nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu ni. Ako bolest pak uza sve to do e i navali ognjica. druga ije govori. da ne jedu i ne piju prehladno i prevru e. u mi i ima i na itavom tijelu vidljive tragove. On treba da sebe uvjerava da e ozdraviti. oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se. moji bolesnici dolaze tjelesno i du evno bolesni. povr e i vo e trebalo bi da bude ljudska hrana. Nema ni ta gore nego li bolesnika ntrpati mesnatom hranom. koji mo e kod pregledavanja biti miran. a uzmite dvije deke iz Dalmacije. Na ova pitanja te ko je odgovoriti. zelen. bubrezima i mjehuru. Sa raznih strana sti u mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. u o ima. . Osim toga. ljekovite biljke vi e puta mogu bolje da pomognu nego od njih napravljeni lijekovi hemijskim putem. Du evne boli. Meni se je dogodilo da su mi dolazili da tra e savjet ljudi potpuno zdravi samo da me isku aju. a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta kre a. Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav tra i. potcjenjuju i bolest. ije bilo ne e odati du evni nemir. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim sa podsmijehom. Ako bolest nije te ka. Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje. sir. Da se u to uvjerite. osobito iz kr a. jer zalud se tijelo opire bolesti. uzmit dvije deke kamilice koja cvate u Banatu. mnogo su ljekovitije kad divlje rastu. te mo e i zdravu ovjeku nagnati bolesti u jetri. da se peru i iste i da rade. Poznavanje bolesti nije lahak posao. iskusni ljekari nikada ne pla e svoje bolesnike. A sada da se vratim na ljekovite trave. da mora ozdraviti. ako joj du a podlije e. Uz to je potrebna i velika pa nja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. naprotiv. otkrivaju vje tom lije niku bolesti od koji bolesnik boluje. jer znojenjem oti u iz tijela kodljivi sokovi. Bolesnik se druga ije pona a. da paze na se. Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu sa raznim travama ili sokom od narand e ili limuna jer nekuhana voda.Po mome znanju. nego kad se goje umjetno u sjevernim krajevima. neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlak i. druga ije se dr i nego zdrav ovjek. mo emo lahko raspoznati i po medu. da budu u pi u i hrani umjereni. Uz to bi trebali da piju ajeve od ljekovitih trava. jer se mo e vrlo lahko dogoditi da se kod fabrikacije ne upotrijebe svje e trave. Mr avljenje mu ne e na koditi. Med i kuhano ov ije ili kravlje mlijeko su dovoljni da nas dr e u snazi. a zato je najbolje odre i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti. a mogu dugim stajanjem da izgube mo i snagu.

a svugdje je navedena mjera i na in pripremanja. Njima su se lije ili na i stari. koji je sam sebi prijatelj neka ih uva. vjerovatno se mnogima pojavljuju tegobe. njima su junaci vidali svoje te ke rane. kako li ste se ljutili skidaju i sitne plodove i ka sa svojih nogavica. Pa ipak. U ovoj knjizi na i ete njihova imena i ta an opis. napokon. Za kurje oci najdjelotvornija je kora banane. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih. koji pu ta da mu se iri ovakav korov. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji.Kad ste gdjekada u lovu stupali kroz neobra enu ledinu. ako je prejak. njeguje. One su . Ovo je razlog za to nijesam dozvolio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi. Oni koji imaju tegobe. koji su iako brzo i u najvi e slu ajeva sigurno djeluju ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. po visokim planinama ili mo varama daleko od gradova i apoteka. . U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti. Sadik Sadikovi Zimska obuca i tegobe U dugom zimskom periodu. Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnicima najvi e blago na svijetu zdravlje. imaju udesnu mo da uvaju i vra aju zdravlje. Moj jednostavan recept koji godinama preporucujem drugima su kore banana i suhe sljive. Njihova sre a bit e mi najve a pla a. Od pojave kurjih ociju do bolnih zadebljanja oko nokata. Ne mo e se za svakoga odrediti ta na koli ina. Privijte je na bolno mjesto. Svaki od vas. mehlema. jer e kod jednoga i najmanji dio izazvati isti u inak dok kod druge osobe treba deset puta ve a doza. Mozete nakon sat vremena priviti novu svjeziju koru banane. usljed nosenja zatvorene obuce. Svako neka na sebi oku a djelovanje lijeka. samo svi ljudi sve znadu. dok je ostalo uzeto iz starovinskih knjiga. kako li ste prezirno. pa se mogu podi iti to me u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno procjenjuju moj nesebi an rad. sa psovkama na ustima grdili nemarnog gospodara. a ja sam nastojao da im pomognem. a najljekovitije su u najve oj pusto i. Ja sam sve to pregledao i na ao da su ovo izvrsni lijekovi. krema. pa ne potcjenjuju moje iskustvo. Bolesnik tra i zdravlje. pa ako je preslab. Lije enje po ovoj knjizi prora unato je na du e vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i ta no se dr ati propisanih uputa ako ele da potpuno ozdrave. Imate u ponudi razlicitih preparata. kako ka e na narod. niste bili u pravu. neka upotrijebi manju koli inu trave. a svejedno je gdje e ga na i. njihovu mo su opjevale narodne pjesme. neka ga poja a. i dobri prakti ari koji su svjesni da. a mogu samo koristiti. zamotajte i ostavite sto duze na bolnom mjestu. gdje ete uti kako su njima vile u planini pru ale pomo ranjenim junacima. Ovo je tako velika istina da su i neki lije nici dolazili k meni na savjet. a i lijecenje mehlemima traje. To su ljudi velika ugleda. a za nepoznate vrste i njihovu sliku. Veliki broj potje e od mene samoga. te iz recepata priznatih narodnih ljekara sviju naroda. i njjetinije i svakom pristupa ne. Ili ako vas je negdje u staroj zidini opr io list skrivene koprive. manje ili vise uspjesnih. znaju koliko bolno moze biti. iri i sabire. puni nauke. koji ni u jednom slu aju ne mogu koditi.

Jah za srce Jednostavan recept za jacanje srca: Iscijediti sok 3 limuna.To je zato jer sadrze olovo. Protrljajte ga zlatnim prstenom. promuckati da zapjeni. usuti u flasicu. > >> > > 2.. . zamotajte ili pricvrstite hanzapastom i ostavite nekoliko sati. Ovo je test koji mozete uraditi same: > >> > > 1.CHRISTIAN DIOR > >> > > . U kakvom ovo mi vremenu zivimo? Informacija za one koji ne znaju i podsjetnik za one koji znaju! Clanak koji je napisao dr. Nahid Neman iz odjela za onkologiju bolnice Mount Sinai iz Toronta. dodati malu kasicicu soli. privijte dio suhe sljive. jer se pokazala njena neefikasnost.LANCOME > >> > > . Zasto ici na operaciju. kad je rjesenje jednostavno. Piti svaki dan po gutljaj.Najbolje je drzati preko noci jer je djelotvornije. > >> > > Predmet: ruz za usne Nedavno je firma koja proizvodi ruzeve za usne' RED EARTH' snizila cijene sa $ 67 na $ 9. Marke ruzeva za usne koje sadrze olovo su: > >> > > . Karcinogeni Dioxini uzrokuju rak. pogotovo rak dojke!!!!! najnovija informacija U Americi povuceno iz prodaje 800 000 vakcina protiv h1n1.CHANEL (lip conditioner) > >> > > .L.SHISEIDO > >> > > . Ako pocrni boja ruza na ruci. Bol i otok ce sigurno proci. Nakon toga odstranite dezinficiranim tupim nozicem (da se ne pozlijedite) pobijeljeli dio oko kurijeg oka i samo kurije oko. > >> > > Pazite na ruzeve koji traju dugo na usnama. znajte da sadrzi olovo. Olovo uzrokuje rak. Provjereno pomaze protiv lupanja srca. > >> > > .MARKET AMERICA-MOTNES LIPSTICK Najveca koncentracija olova pronadjena je u ruzu za usne Y. Stavite ruza za usne na ruku.90 > >> > > Ruz je sadrzao olovo. Ako vam se pojavi bolno zadebljanje oko nokta.Y. navodno nekog francuskog proizvodjaca.L..S.CLINIQUE > >> > > .S.ESTEE LAUDER > >> > > . > >> > > 3.

Obican gripa ubija 40 000 ljudi godisnje. i. . osim verzije na engleskom jeziku. ali uvijek postoji ona "Gdje ima dima ima i vatre") "Pazljivo procitajte i proslijedite dalje. pa mi nekako logicnije da ju je ovdje objavio "maske h1n1.ba/komentari/148638/2355315 na mom kreativnom blogu.ludilo oko informacija ili zavjera? Preporucujem i natpis na ovom linku o vakcinaciji protiv svinjske gripe: http://blog.. Nemam komentar. Da li znate da su > proizvo a i vakcine protiv svinjskog gripa zatra ili od > vlade izuze e od mogucih tuzbi u slu aju da vakcine > uzrokuju tetu na ljudima? > > Ako ste napravili vakcinu za koju znate da je deluje. Mislim da je ovaj tekst znacajan. Istrazivao sam vakcinu svinjskog gripa koju je > na a vlada kupila za nas (koriste i na novac) i koja je > sto puta opasnija od svinjskog gripa.jedna se zove thimerosol. Thimeresol se ve e na > receptore u mozgu.vecernji. > pa zasto se onda stitimo od Svinjskog gripa a ne od obicnog > gripa? Da li to smisla? Zbog cega se onda podize ovolika > panika? > > Vakcina protiv Svinjskog gripa sadrzi 2 u asno opasne > stvari .pet za marku! " E-mai: vakcinacija (E-mail koji u cijelosti kopiram.blogger. > U njegovom sastavu je 50% ive. zapravo.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud/ Lijepo je i nasmijati se Dobih ponudu u komentaru http://www. > za to bi vam onda bilo potrebno pravno izuze e u slu aju > nezeljenih posledica na ljudima? Zar to nije veliki znak > upozorenja za sve nas? Virus Svinjskog gripa ubio je oko 2 / > 3000 ljudi ukupno. uzrokuje o te enja mozga. oprostite na mogucim greskama u prevodu. ne vjerujem sve to pro itam. > > "Ja sam kvalifikovani > farmaceut. Pozdrav DAKLE: ni pod razno se ne > vakcini ite!!!!!!!!!!!!!! > Ovo sam vam na brzinu preveo pismo ovog farmaceuta.

kao i > brojna druga ostecenja. I neka se neko samo usudi da dodje do > mene sa pricom punim Vakcine protiv Svinjskog gripa. > kada on sadr i Neomicin sulfat i polymyxin B . i > za to kompanija koja je to napravila zeli da ima pravno > oslobo enje od moguce tuzbe. i hrpu > drugih bolesti za koje jos nemamo naziv.ve i je . Ako vas neki idiot u laboratoriju pita: elite > li ovu vakcinu. poput svinjskog gripa? > > Ako ste trudni zapitajte se ovo .youtube. i dobiti o te enje > mozga.od kojih oba > pokazuju pozitivne rizike za vase nero eno dete .odli ni savjeti Sprije ite svinjsku gripu . vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. to stvara auto-imune bolesti > kao to su astma. Vinay Goyal. Squalene vara va imuno sistem da pocne da > ubija vase sopstvene celije. multipla scelerosis. o squaleneu. print.> Je li pametano ubrizgavati thimerosol. pitajte ga o thimerosolu. 6 komentar(a). Savjeti dr.odli ni savjeti Dr.com/watch?v=uR5p_bD3uLc Objavio/la lillium u 08:49. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1.kako bi > izbegli ta? Blagi grip. Zar je pametno u > sebe ubrizgati te stvari. Sam kontakt nije toliki problem .za to bi uzimali Panvax. # 05. Ne dozvolite da va i > prijatelji to uzmu. boze moja. kako bi se izbeglo dobijanje gripa > koji ubija 95% manje ljudi nego obi ni grip? > > Drugi opasni sastojak Vakcine protiv Svinjskog gripa zove > se squalene. i onda pogledajte njihova lica > koja ce imati izgled tipa: O. Nemojte to uzeti. dijabetes. Ne dozvolite da va a porodica to > uzme. kako bi se izbegao relativno blagi > grip. koji ubija 95% manje ljudi > nego obican grip? > > Ja sam stru njak za kriti ku analizu lekova i njihove > u inke na ljudima.11. svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s vi e od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. Koje god mjere opreza poduzmete.2009. E-mail Sprije ite svinjsku gripu . pa vi ste me > izresetali serijom pitanja na koja ja zaista nemam > odgovor!" > > http://www. ili > da dodje blizu moje porodice jer cu je uzeti iglu od njih i > probosti ih njom serijom veoma jakih uboda! > > Ova stvar je otrov. spustiv i pri tom IQ ljudi za 10 bodova.

mo ete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u slu benim uputama. kakaa). Preporu uje se . jeftin i mo an na in prevencije bolesti. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Pijte to ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva. Hands-free pristup. kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. 6. Datum objave: 26. suzdr ite se napasti da dirate bilo koji dio lica. kave. Ne morate biti vje ti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina. Naime. Obi no grgljanje stvarno mo e sprije iti razvoj bolesti. To jest. Dok ste jo uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan. print. Korisnost preventive nagla ava se. Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje. virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da za ivi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome. ali sna no ispuhavanje nosa i brisanje (tj. ali nije na odmet ponoviti). # 03. 5. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao to e Tamiflu imati na bolesnoga. 3. 1. 4. Vrata na koja virus ulazi u na e tijelo su nosnice i usta. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. populacijisa izuzetno visokim unosom ribljega ulja. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori. perete se ili spavate). pokazuju smanjeno oboljevanje od koronarnog sr anog oboljenja i raka. Poku ajte to manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete. 2 komentar(a).problem sprije iti ga da o ivi u tijelu i u ini nas bolesnima. Epidemiolo ke studije me u Eskimima. Riblje ulje Omega 3 masna kiselina Riblje ulje se mo e i treba konzumirati u kasnojesenjim i zimskim mjesecima. 2. listopad 2009 Objavio/la lillium u 09:33. samo u suprotnom smjeru. Sli no kao to to treba initi s ustima. Dakle. . Ono ispire ivu e viruse iz grla u eludac gdje ne mogu pre ivjeti i u initi nas bolesnima.11.2009. na alost. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito. Ljeti se ne uzima kao dopuna ishrani. puno manje od "korisnosti" pravovremenog lije enja Tamifluom. pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi pobolj ali apsorpciju. Ako uzimate C vitamin u tabletama. istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode.

osjeta i neurolo kih o te enja. Radili su magnetsku rezonancu mozga prije upotrebe omege3 i poslije.uzimanje vi enezasi enih -3 masnih kiselina zdravim i bolesnim osobama. moderno civilizacijsko vrijeme. kojima se hrane ribe dubokih mora: sku e. malignih oboljenja i nedo enosti. Njih proizvode planktoni i alge. Te ko je sa uvati zdravlje ako ne nau imo kontrolisati svoj stres. stres Ovo vrijeme. Uobi ajen pregled: pregled krvnih ila o iju. tvrde znanstvenici ameri kog sveu ili ta Michigan. pu enje. Istra ivanje provedeno na 26 pacijenata pokazalo je da pijenje samo 3 grama ribljeg ulja u periodu od 6 tjedana bitno smanjuje pojavu ubrzanog rada srca. lososi. rane sepsu. Uzroci mo danog udara: visok krvni pritisak. Uglavnom popravlja cjelokupni organizam. Akitvni sastojci ribljega ulja su dugolan ane w-3 masne kiseline linoleni na kiselina ( C18:3 w-3). mo dani udar. opekotina. postoperativnih stanja. haringe. nedovoljno kretanje. pa su vidjeli znatna pobolj anja u strukturi mozga. gojaznost. Pijenje ribljeg ulja mo e pomo i u lije enju tahikardije. tune. slu anje neobi nih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata. upotreba kontracepcijskih pilula i stres. atopi nog dermatitisa. MOZAK ² mo dani udar ² prevencija Mo dani udar esto prati depresija. Omega 3 to popravlja. kao i depresije. a stres je drugo ime za na in ivota. Najva niji dijagnosti ki postupci za mo dani udar su CT ili MR (magnetna rezonanca) . Ako je se ne lije i mo e zna ajno usporiti oporavak. * Neurolo ki simptomi Smanjena sposobnost u enja Smanjena o trina vida Abnormalan elektroretinogram Ko ne promjene Usporen rast/ * Omega 3 je hrana za mozak. mjernje krvnog pritiska te testiranje snage. Prehrana bez nje dovodi do raznih upalnih procesa u organizmu od sr anih bolesti do raka. ivljenje je protiv ovjeka samog. ali i usporava ³prebrze´ otkucaje. zloupotreba stimuliraju ih sredstava poput amfetamina. eicosapentaenoi na kiselina EPA (C20:5 w-3) i dokosaheksaenoi na kiseline DHA ( C 22:6 w-3). * uljem pobolj ava lije enje: upalnih oboljenja debelog crijeva. povi en holesterol.

ili bol u le ima. neraspolo enje. U pravilu.doga aji i situacije s kojima se te ko nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu. ali mnogi alternativni na ini lije enja mogu pridonijeti sprje avanju mo danog udara. Pozitivna iskustva kao to je vjen anje ili bolje radno mjesto.Akutno lije enje treba prepustiti konvencionalnoj medicini. osamljivanje. umor.plivanje u zagrijanom bazenu doprinosi obnavljanju izgubljene motori ke funkcije i opu tanje mi i a . ljutnja. magnezij. nov ani problemi. mogu biti jednako stresna. Drugi uzroci su li ne naravi poput: bolesti. uklju uju i poreme aj imunolo kog sistema. osamljenosti. Prehrana s malo masno e je vjerovatno najbolji preventivni korak koji se mo e poduzeti protiv sr anih i mo danih udara. Do stresa dolazi kad postoji neravnote a izme u zahtjeva koje postavlja ivot i na e sposobnosti da se s njima nosimo. Mo emo podnijeti samo odre enu koli inu stresa u odre enom vremenskom periodu. alovanje ili razvod. pesimizam. gubitak apetita ili prejedanje. Prevelik stres izla e vas opasnosti: od drugih ozbiljnih bolesti. migrenozne glavobolje i mogu e rak. probavne tegobe. dijabetes. cinizam i nemogu nost koncentracije ili obavljanja poslova na uobi ajenom nivou. Psiholo ki simptomi: napetost ili tjeskoba. bol u vratu. visok krvni pritisak.osobe pod rizikom od mo danog udara ne bi smjele pu iti. Odre ene vrste poslova izuzetno su stresne. trebaju jesti hranu siroma nu mastima. mineralima Posebno bitne tvari: kalij. Pomo u lije enju stresa: . Posljedice takvih promjena. nesanica. probavne poreme aje.prevencija: Bogata vitaminima. astmu. bol ili emocionalni konflikt. pove ana razdra ljivost. Prehrana. velikuh i malih se zbrajaju. Stres doprinosi mo danom ili sr anom udaru i pove anju krvnog pritiska: Tjelesni simptomi: glavobolja. gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti. Lije enje: -ginko pove ava protok krvi u mozak . vitamin E i ese4ncijalne masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju.

odoljen (Valeriana officinalis) ili ameri ki ginseng (Panaxquinquefolius) Na in ivota: bavljenje aerobikom. Usprkos bolu. Jedna osoba je opekla ve i dio ruke vrelom vodom. Joga. nije vi e bilo ni traga opekotine. prva pomo se sastoji u tome da se o te ena zona stavi pod mlaz hladne vode sve dok se temperatura ne smanji i prestanu gorjeti slojevi ko e. kolika god da je njihova povr ina. Poslije podne vi e nije osje ala bol. udahnite dok ramenima idete prema natrag. ali na njeno veliko iznena enje. umjerene koli ine bjelan evina. izdahnite dok idu prema dolje. hrana siroma na mastima. a sutradan je ostalo samo crvenilo na mjestu opekotine.Aromaterapija: lavanda. Smanjite unos kofeina jer prevelike koli ine poja avaju tjeskobu. mala etnja. Vje be: vje be istezanja nogu gornjeg dijela tijelakoji reagiraju na stres i utje u na disanje. ko a se osu ila a od bjelanjka se napravila neka vrsta opne. zlu ne trebalo Ovu metodu u e vatrogasci tokom obuke: kad do e do opekotina.kamilica. stavila je ruku pod mlaz hladne vode a zatim uzela dva bjelanjka. kru ni pokreti ramenima prema gore. Ta osoba je znala da je bjelanjak prirodni kolagen i nastavila je najmanje sat vremena premazivati ruku bjelanjkom. pasiflora (passiflora incarnata). zlu ne trebalo . ak je ko a povratila svoju prvobitnu boju. Bojala se da e joj ostati ru an o iljak. Ope ena ko a se potpuno regenerirala zahvaljuju i kolagenu sadr anom u bjelanjku. 5 vakat namaza Prehrana: mnogo povr a i vo a. Ruka je bila toliko izgorjela da kad ju je premazala bjelanjkom. meditacija. Rad na tijelu: masa a Ljekovito bilje: oljica toplog aja. a zatim se opekotina prema e bjelanjkom. malo ih umutila i u njih zaronila ruku. natrag i dolje. pa opet krenuti od po etka. desetak dana kasnije. Ovo mo e biti korisno. Ovu vje bu ponoviti 4-5 puta. hrane bogate ugljiko hidratima. koje je ustvari placenta puna v itamina. zatim duboko udahnuti i izdahnuti .

Zjenica. Svako zrno je nalik krvnoj eliji i istra ivanja danas pokazuju da je gro e izgleda hrana za zna ajnu revitalizaciju srca i krvotoka. On je stvorio sve to nam je potrebno prije nego to smo se mi i rodili. Sva istra ivanja pokazuju da paradajz zapravo jest ista hrana za krv i srce. DA. nauka sada potvr uje da mrkva jako pobolj ava o ni protok krvi i funkcije oka. Gro e visi kao grozd koji li i na srce. iris i zrakaste linije izgledaju ba kao ljudsko oko« I. Paradajz ima etiri komore i crvena je. stvorio ivotinje i ribe« i sve to prije nego to je stvorio ovjeka. posadio biljke. . stvorio zemlju. Ovo je najbolje i nejdjelotvornije jesti sirovo. Mi ipak sporo kapiramo « Bog nam je ostavio jasne znakove to je dobro i za koje organe u na em tijelu ! Bo ja Apoteka! Nevjerojatno! Prerezana mrkva li i ljudskom oku.E-mail: Zdravlje iz Bo ije apoteke Bo ja apoteka Ka u da je Bog prvo razdvojio slanu i slatku vodu. Srce je crveno i ima etiri komore.

Ima lijevu i desnu hemisferu. hormoni su joj izbalansirani. Dana nja istra ivanja pokazuju da kada ena jede po jedan avokado sedmi no. Moderna nauka je prou ila i imenovala tek 141 od njih. Grah koji je skoro identi an bubregu. Kosti imaju 23% natrija.. I pazite sad ovo . Plavi patlid an. Ove namirnice naro ito ja aju kosti. Avokado i Kru ke pobolj avaju zdravlje i funkcije materice i grli a kod ena ± oni i zapravo li e na ove organe. Potrebno je to no 9 mjeseci da jedan avokado sazri od cvijeta do zrelog ploda. Postoji preko 14. smanjuje se prekomjerna te ina u trudno i i sprje ava rak grli a materice. Ako ne unosite dovoljno natrija u organizam. zapravo lije i i pospje uje funkcije bubrega. Celer. ine i ih na taj na in slabijima. tijelo ga uzima iz kostiju. Bok oj i Rabarbara su vi e nalik na kosti.. ak su i bore i uvijanja kao neo-korteks. Ova hrana nadokna uje potrebe sustava organa za pokretanje. Poznato je da orah poma e u razvoju preko 30 neuro-transmitera za mo dane funkcije.. .Orah izgleda kao mali mozak.000 fotoliti kih hemijskih sastojaka u svakom od ovih plodova. gornje cereberume i donje cerebelume..

Njegov suradnik bijeli luk. grejpfrut i ostalo citrusovo vo e li e na mlije ne lijezde kod ena i zapravo pobolj avaju zdravlje grudi i protok limfe u i iz grudi. .Smokve su pune sjemenja i vise u paru kada rastu. Narand e. tako er elimini e otpadne materije i opasne slobodne radikale iz tijela. Dana nja istra ivanja pokazuju da crni luk odstranjuje otpadne materije iz svih elija tijela. Mo e ak proizvesti i suze koje peru epitelijalne slojeve u o ima. Smokve pove avaju mobilnost mu ke sperme i pove avaju broj spermatozoida i na taj na in smanuju mu ku sterilnost. Crni luk li i na elije tijela.

zavisno koju boju gro uvrstili u prvu grupu: plavom protiv otrova.Sladak krompir li i na pankreas i zapravo reguli e glicemi ki indeks kod dijabeti ara. navodim preporuku nutricionista o bojama namirnica: Plavom protiv otrova."nepripitomljenom" obliku. a jedemo. Porijeklom je iz srednje Azije (oko Kaspijskog mora) i tu se jo i danas mo e na i u samorastu em. Zelenilo titi od tumora Narand asta titi ko u Sme a isti organizam Crvena uva krvne sudove Bijela pobje uje holesterol Gro e se mo e uklopiti u vi e boja. Njeni ostaci prona eni su . Da ne ulazim u dublja razmi ljanja o ovome dr e i se one narodne:³Gdje ima dima ima i vatre³.s. Gro ana loza je dugogodi nja biljka i postoje njeni ivi primjerci stari i preko 500 godina. a nutricionisti su ga Najve i proizvo a i gro a danas su Italija. Sa eto o gro u Koliko se istra uje i pi e o ishrani. (Noe). uta ja a imunitet. Gro e se spominje jo od vremena Nuha a. uvjerila sam se i po podacima koji uklju uju ak i boju namirnica i prema boji se odredjuje ljekovitost. Masline poma u kod zdravlja I funkcija jajnika. Francuska i Amerika.

to jest ulje za sni avanje nivoa holesterola u krvi. ispucale ko e ruku i nogu i za lije enje ozeblina. Sjemenke gro a. eluca i o iju stavlja se oblog od usitnjenih svje ih listova vinove loze. Gro e. Preporu uje se upotreba kure i kod svih ostalih bolesti gdje je potrebno ja ati organizam kao naprimjer kod tuberkuloze i raka. gastritisa: . Prema Wilfordu. naro ito kod mjese nog ciklusa ± obilna (zaustavlja. Egipatski hijeroglifi iz 2440.n.pospje uje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam). Preventivno djelovanje kurom od svje eg soka gro a djeluje se na sprje avanje stvaranja kamenaca. le ne mo dine i kod uzetosti donjih udova (paralize). tegoba s kapilarama.pospje uje izlu ivanje tetnih tvari iz organizma (detoksikacija).upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva. Fosfor i kalcij u gro u djeluju povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. detaljno opisuju uzgoj loze.me u artefaktima iz bronzanog doba kao i u grobnicama starog Egipta.poti e apetit. osim to osvje ava i lijek je za mnoge bolesti: - isti krv. . Sok gro a: . U narodnoj medicini koriste se za spremanje aja od svje ih listova za reumu. poma e pri lije enju bronhitisa i ka lja Gro ani se er se razlikuje od svih ostalih se era. gastritisa. List vinove loze (Folia Vitis vinifera): ne koristi se samo u ljekovite svrhe. . utice. Cvjetovi vinove loze (Flores vitis vivifera) koriste se za lije enje le ne mo dine jer djeluju tako da ja aju le nu mo dinu. za oporavak poslije bolesti i za anemiju. giht.preporu uje se i za usporavanje procesa ovapnjenja ila (ateroskleroze). a ujedno i o ivljavaju iv ane ganglije. arterioskleroze. . uklanja masne naslage iz tijela. Sok od gro a sadr i najve e koli ine vitamina A. hroni nih proljeva. kod slabosti lijezda i kod nadutosti plu a (emfizem). uklanja reumati ne tegobe i ko ne alergije. Kod raznih vru ina glave. krvarenja. lije i upalne procese. odnosno djeluje hemostati ki ± hemostatik). godine p. za epljenosti i preoptere enosti krvi du ikom. Od cvjetova se izra uje mast za masa u i protiv sun anih pjega.e. Kod po etnog ovapnjenja ila. B i C. . Oparak i uvarak od listova koristi se za kupku i ispiranja ko e. slabokrvnim majkama i djeci u razvoju. cvijet vinove loze koristimo kod oslabljenih funkcija mozga. hemoroida. . kod povra anja. treba odmah po eti s kurom i ponoviti je nakon kratkog razdoblja. nego i kao hrana za spremanje raznih jela.preporu uje se kod slabokrvnosti. Od cvjetova vinove loze prire uje se ajni oparak koji se koristi u navedene svrhe. e er iz gro a brzo ulazi u krvotok i zato je dobar prilikom fizi kih i psihi kih napora. usporava starenje. Kure sa svje im sokom gro a izvrsno je terapeutsko sredstvo za sprje avanje niza oboljenja kao i za lije enje katara crijeva.

kao i kod nekih trovanja Vinski ocat/sir e (Acetum vini) umiruje proljeve i krvarenja ako se pije razbla en ili kao oblog. Istra ivanja su pokazala da crno gro e pove ava nivo melatonina. Vrste gro a: Crveno gro e sadr i eljezo i bakar. Takva pranja tijela iste ko u i otvaraju pore. Ko ica crnog gro a vrlo je va na jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i okus. Pranjem tijela s vinskim octom spre ava se dobivanje rana od le anja.Izuzetan je ista jetre. Smanjuju i zgru avanje krvi i sni avaju lo holesterol. ali i zbog obilja biljnih vlakana. reumatizma. hormona neophodnog za dobar san. Crno gro e trebalo bi jesti to e e zbog kalija. Prevelika koli ina vinskog octa mo e i tetno djelovati jer kiseli krv.poma e u normaliziranju krvnog pritiska. svakako sir e razrijediti.. kao i slobodne radikale koji mogu izazvati tumor. minerale koji su va ni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina. Kod mazanja ela umiruje glavobolju i sni ava vru icu. . a poma e pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela. godine u njemu otkrili jednu tvar pod imenom REZVERATROL i ona pokazuje odli na antikancerogena svojstva. Suho gro e poma e kod bolesti di nih organa. ali i zdravim osobama radi preventive i regulisanja rada crijeva i bubrega Crveno gro e sadr i pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (sli no kao likopen iz paradajza) kao jak antioksidans. vitamina C. a va i i kao sredstvo za pobolj avanje pam enja. a tijelo je i otpornije na vremenske utjecaje. zato to obiluju fruktozom i glukozom a ne saharozom. Supstance iz suhog gro a suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni. uvaju i prohodnost arterija smanjuju i tako rizik za bolesti srca. glavnim krivcem za oboljenja usne duplje. Sadr i i polifenole resveratrole. te svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda. . ubla ava ka alj i bolove u bubrezima i mokra nom mjehuru. katehine i kvercetine. Za resveratrol je dokazano da pozitivno djeluje na mentalne i druge funkcije mozga smanjuju i rizik od mo danog udara. Ovaj spoj ima veliku mo u borbi protiv karcinoma u sve tri faze i zbog toga je odli no sredstvo u biljnoj kemoterapiji. kalcija i eljeza. U novije vrijeme je postalo i centar nau nog istra ivanja. pa se preporu uje anemi nim osobama. Oni su antioksidansi koji uni tavaju tetne materije. . ote enosti jetre i slezene. jednako dobri rezultati posti u se u regulisanju i visokog i niskoga krvnog pritiska. mangana. Bijelo gro e sadr i 20 posto e era. ali je u odnosu na crno gro e siroma no fenolima. pospje uje probavu i reguli e rad crijeva. ja a imunitet. antocijane. a ljudima zdravlje. te osobe koje su mr ave i slabe trebaju izbjegavati vinsko sir e. ali ne i kalijem i kalcijem. Nau nici su 1996. Kod trovanja pije se oljica crne kafe s vinskim sir etom.Pijenje soka od gro a preporu uje se osobama koje boluju od upale zglobova. B1 i B6.

Mlijeko poti e organizam da proizvodi sluz. Me utim. Kada lije nici ka u pacijentu da vi e nema malignih elija. uklju uju i fa ol. to samo zna i da se testom ne mogu identificirati elije raka. sagorijevaju i o te uju i zdrave elije i organi. Izbacite e er i time ete odstraniti vrlo zna ajnu hranu elijama raka. vitamine: A. jer je njihov broj smanjen na nivo koji se ne mo e registrirati. Zra enjem se. jabu nu i limunsku kiselinu. d. sve dotle dok ne dostignu broj od nekoliko milijardi. magnezij. pogotovo za oboljele od raka. jezgra i malo vo a stvorit e alkalnu sredinu u organizmu. elije raka se ne mogu identificirati standardnim testovima. GODINAMA SE LJUDIMA GOVORI DA JE KEMOTERAPIJA JEDINI NA IN DA SE POKU A ( ÄPOKU ATI' JE PRAVI IZRAZ) ELIMINACIJA RAKA. Da bi se ovo smanjenje nadoknadilo. 5. Umjesto nje preporu uju se Bragove amino-kiseline ili morska sol. 20% ishrane mo e biti kuhana hrana. e er hrani elije raka. vinsku. Sokovi od svje eg povr a proizvode ive enzime. Ko a bobica puna je celuloze i pektina. Preporu uje se da elije raka ne treba hraniti i tako poticati njihovo umno avanje. 8. Kuhinjska sol posjeduje tetne dodatke koji joj daju bijelu boju. klica. JOHN HOPHINS GOVORI DA POSTOJI I DRUGI NA IN. Kemoterapija i zra enje mo e dovesti do mutacije elija koje postaju rezistentne i te ko ih je uni titi. poku ajte piti svje e sokove od . a. Bolje su prirodne zamijene u vidu meda ili melase. to dovodi do toga da osoba postaje podlo na raznim vrstama infekcija i drugim komplikacijama. Razlozi se mogu tra iti u genetici. mangan. Izbacivanjem mlijeka i zamjenom sa nezasla enim soja mlijekom. pored uni tavanja elija raka. 9. elije raka se pojavljuju u ivotu svakog ovjeka 6 do 10 puta. koji su svi tetni. hrani ili na inu ivota. poslije terapije. Dijeta koja se sastoji od 80% svje eg povr a i sokova. potrebno je promijeniti ishranu kako bi se pobolj ao imuni sistem. 10. fosfor. 4. daljnjom primjenom kemoterapije i zra enja. ivotnoj sredini. imuni sistem je poljuljan ili uni ten. ali u vrlo malim koli inama. Zamijene za e er su tako er tetne. 11. 7.Zrelo svje e gro e sadr i: gro ani e er. U po etku se kemoterapijom ili zra enjem smanjuje veli ina tumora. Kada u organizmu ima previ e toksina nastalih kemoterapijom i zra enjem. koji se lako apsorbiraju i dospijevaju na elijski nivo u roku od 15 minuta. 6. itarica.. ime se hrani i poti e razvoj i rast zdravih elija. ali tako er uni tavanje i zdravih elija u ko tanoj sr i i digestivnom traktu. Da biste omogu ili ivim enzimima da stvaraju zdrave elije. hormone rasta i parazite. srca. Kemoterapija podrazumijeva uni tavanje elija raka. eljezo. bubrega. Kada osoba ima rak to nagovje tava da je do lo do smanjenja hranjivih materija. b. Meso tako er sadr i ivotinjske antibiotike. elije raka bujaju u kiselom okru enju. Svaka osoba posjeduje elije raka u svom organizmu. Kako se nositi sa rakom prema Johnu Hophinsu? 1. Mesna dijeta je kisela i bolje je jesti ribu i malo piletine nego junetinu i svinjetinu. 2. 3. minerale: kalij. C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. pogotovo u digestivnom traktu. Operacijom se tako er mo e uzrokovati irenje elija raka. plu a i dr. tanine. nema vi e rezultata kod eliminacije tumora. Sluz hrani elije raka. Kada je imuni sistem ovjeka dovoljno jak. a tako er mo e do i da o te enja jetre. elije raka se uni tavaju i sprje ava se njihovo umno avanje. elije raka e Ägladovati' c.

upotrijebite papir za pokrivanje hrane u mikrovalnoj pe nici. Umjesto plastike. Dioksin je visoko toksi an za elije na eg organizama. Ovo se pogotovo odnosi na hranu koja sadr i masno e. Dakle. 12. Rekao je da ne smijemo grijati hranu u mikrovalnoj pe nici u plasti nom su u. koji ne sadr e dioksin. Aktivan i pozitivan um poma e u savladavanju raka. netolerancija i gor ina stvaraju u tijelu stres i kiselost. aj. koji napadaju proteinske zidove elija raka i omogu avaju prodor obrambenih elija koje uni tavaju elije raka. Nedavno je dr Edvard Fudjimoto. Proteini iz mesa se te ko probavljaju i potrebno je mnogo enzima za probavljanje. Ovo je tako er dostavljeno i Vojnom medicinskom centru Valter Rid. MOLIM VAS PROSLIJEDITE OVO LJUDIMA DO KOJIH VAM JE STALO!! MOLIM VAS PRO ITAJTE I OVO: 1. govorio na televijiji o zdravstvenim rizicima. Ne koristite plasti no su e u mikrovalnoj pe nici. Njegujte duh ljubavi i pra tanja. welness manager u bolnici Castle. 14. Enzimi se uni tavaju na temperaturi od 40°C. minerali EFA i dr. kemijski element Dioxin uzrokuje rak.) i omogu avaju da obrambene elije organizma uni tavaju elije raka. okoladu jer imaju visok nivo kofeina. Tada je govorio o dioksinu i njegovom tetnom djelovanju na ljude. 13. nepo eljnih i nepotrebnih elija. to predstavlja normalnu reakciju organizma u uklanjanju o te enih. On navodi da kombinacija masno e. 16. visoke temperature i plastike osloba a dioksin koji prodire u hranu i na kraju u elije organizma. Terapija kisikom osigurava uni tavanje elija raka. Destilirana voda je kisela i treba je izbjegavati. Papir se mo e koristiti ako znate od ega je izra en. Izbjegavajte kavu. Umjesto plastike on preporu uje upotrebu stakla. flor. Nau ite da se opustite i u ivate u ivotu. Neke materije podi u imuni sistem (IP6.raznog povr a. . kao to je vatrostalno. posebno na dojci. Ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama 3. e. Zidovi elija raka prekriveni su otpornim proteinom. mora se izvaditi i podgrijati u ne em drugom. Dioksin je bio jedan od razloga. Ipak je najsigurnije koristiti vatrostalno staklo. Neprobavljena hrana ostaje u utrobi i uzrokuje stvaranje dodatnih toksina. John Hophins je ovo napisao u svojim novijim lancima. hrana koja je pakirana u plastiku. tijela i duha. Tjelesne vje be i duboko disanje dopremaju vi e kisika do elija. koje sadr i voda iz slavine. Ne koristite plasti nu ambala u 2. Zato ne zamrzavajte vodu u plasti nim fla ama jer se na taj na in osloba a dioksin iz plastike. 15. Vitamin E omogu ava ubijanje elija raka. Bijes. OVAJ LANAK MORATE POSLATI SVAKOM TKO VAM ZNA I NE TO U IVOTU. Tako er je podvukao da je plasti na ambala a jednako opasna i ako se koristi za poklapanje sudja u kome se grije hrana u mikrovalnoj pe nici. Zeleni aj je mnogo bolji i ima sastojke koji poma u borbu protiv raka. Treba piti nezaga enu ili filtriranu vodu da bi se izbjeglo konzumiranje toksina i te kih metala. pireks ili keramika. Rak je bolest uma. Suzdr avanjem od konzumiranja mesaosloba a se vi e enzima. Jedite sirovo povr e 2 do 3 puta na dan. vitamini. antioksidanti. On je tako er podsjetio da su neki restorani brze hrane zamijenili plasti nu ambala u sa papirnom. elije raka ne napreduju u sredini sa puno kisika.

. a poma u rad probavnih organa doprinijelo je da nakon godinu dana nemam tegoba koje su me pratile. paradajz. Sad su te tegobe nestale.pojesti kivi. koji se znao spustiti do koljena.ba/arhiva/2007/06/03#956781 tek sam uo avala probleme.. Ni mene nije mimoi ao isti problem.Lijena crijeva Po mojim saznanjima. Slu ajte svoj organizam. Izbacivanje iz ishrane za mene tetnih namirnica. najbolje sebi mo ete pomo i. DOPUNA: Iskustva drugih koja mogu pomoci: Za lakse praznjenje crijeva: . Koristila sam samo saznanja prikupljenja tokom pisanja ovog bloga. . heljda. ali sam se uspjela izlije iti bez ijedne tablete ili terapije.koje sam redovno konzumirala vi e mi ni ta ne predstavljaju kao da ih nisam ni jela nikad. trebalo bi otkloniti tegobu i naprezanje . ( ulje napraviti: u kolicinu po vasem izboru ulja ubaciti 1/3 suhog bilja.aj ili supa s kimom. Posebno u populacije srednjih i zrelih godina. Prirodnim lije enjem mogu e je pobolj ati zdravstvenu sliku.blogger. ananas .. A piletina. a moze se popiti i gutljaj nevenovog ili kantarionovog ili zalfijinog ulja. uvijek sam osje ala podmuklu tinjaju u bol koju nisam primije ivala ni dok hodam ni prilikom sjedenja. Ne smije prokljucati. ostaviti kratko i mlako popiti. Nikad nisam mogla le i na tu stranu. laboratorijski nalazi su odli ni i nadam se da e tako i ostati. samo to traje malo du e. Skinuti sa sporeta i ostaviti do narednog dana tu sjesu. Sutradan ponoviti zagrijavanje uz mijesanje. a vodite racuna o higijeni. Najte e mi je bilo trpjeti bol u desnom kuku. Ucinak je brz. Upravo ti problemi su me natjerali na izu avanje ishrane prema krvoj grupi i zaista se isplatilo. . Namazite pamucnu krpu ili higijenski ulozak ovim uljem i privijte nekoliko sati. jedan ve i zdravstveni problem postaje upravo bolest debelog crijeva. pijenje ajeva koji su dobri za moju krvnu grupu.) . otklanja grceve Ako osjecate svrbez oko analnog otvora.piti po gutljaj maslinovog ulja.Koristiti cepice: komad sapuna ili komadic suhe sljive kao cepic ubaciti prije praznjenja. U vrijeme kad sam objavila post na ovu temu: http://djuliman.iscijediti manji limun casu vode i u gutljajima popiti. i zagrijavati na slabijoj temperaturi uz mijesanje. vjerovatno su u pitanju hemeroidi. A sve prethodno navedeno tako er pomaze u lijecenju hemeroida. Pomirila sam se s tim da one nisu dobre za moju krvnu grupu.napraviti caj od orahova lisca: ubrati ili osusena 2 lista preliti vrelom vodom. A od redovne stolice zavisi i vase zdravlje jer se obicno uz lijena crijeva pojavi i problem visokog krvnog pritiska. ostaviti da se ohladi i procijediti kroz lanenu ili pamucnu krpu u cistu posudu.

Pored toga. Isprobala . Listovi bijelog duda sadr e: amino kiseline. hlorogensku. hidroksikumarin i skopoletin. holin i trigonelin. opstipacije do toniziranja krvi. Plodovi su svijetloljubi asti do potpuno bijeli kod nekih kultiviranih vrsta. olak ava mokrenje. fumarnu i folnu kiselinu. reduciraju nivo e era u krvi i ja aju metabolizam. valeri nu kiselinu. listovi u obliku aja. flavonoide: rutin.Sumejina apoteka 8. Mo e dose i visinu do 20 metara i to brzinom rasta od nevjerovatnih 3 metra godi nje. te se upotrebljava kod opstipacije. poma u kod anemije te u slu aju opstipacije. mulberozid F (Moracin) . te kog disanja. djeluju smiruju e.inhibitor tirozinaze. za tretman ko e oko o iju. bijeli dud nije tetan i nema poznatih kontraindikacija. zatim kumarin.) Bijeli dud je skoro nezamjenjivo drvo u ba ama Orijenta i na Mediteranu. Plodovi bijelog duda sadr avaju: anticijanidine. adenin. Prema dosada njim saznanjima. kvercetin. od dijabetesa.09. Tako er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko e. Listovi mladih izdanaka su dugi do 30 cm i imaju re njeve. nalazi se u sastavu mnogih kozmeti kih preparata za izbjeljivanje ko e. flavone. Tradicionalna kineska medicina bilje i primjenu plodova bijelog duda za lije enje razli itih bolesti. korijen bijelog duda slu i za smirenje ka lja i astme. Korijen bijelog duda sadr i: flavonoide.Bijeli dud lat. uklanjanje fleka i pjega jer sadr i inhibitore tirozinaze koji smanjuju sintezu pigmenta melanina. Kora duda se uzimala protiv ka lja. tamnjenja sijede kose. olak avaju mokrenje. i antioksidanse od kojih je najvrjedniji rutozid i DNJ (1-deoksinojimicin) koji smanjuje krvni pritisak. iznojavanja. ureazu. vitamin c. i za i enje lica. moracetin. Plodovi bijelog duda smanjuju e er u krvi. ekstrakta ili sirupa i korijen u obliku aja ili u sastavu kozmeti kih krema. Prvi plodovi se mogu javiti ve prve godine. za toniziranje. povi ene temperature. edema i za olak avanje mokrenja. Primjenjuju se uglavnom plodovi u obliku sirupa ili ekstrakta. kao i krvni pritisak. Morus alba narodski Murva (Iz asopisa Bosanska Sumeja .

Sun ane nao ale nisu bas neka po eljna opcija. septembru i ponekad u maju. Ali se zatvaranje i gnojenje nije pojavilo. uzmem suhu ljivu. Secerasi bi trebali svaki dan jesti do deset takvih stabljika dok je maslacak u cvatu.ne mo e na tetiti. to ne bih i ljivu. Ljekovita je cijela biljka. Prvi put sam u startu presjekla konjuktivitis bez ikakvih daljih posljedica. "Biljka koju nalazimo na ravnicama kao korov. Svrbi oko. Cvjeta u aprilu i maju. korijen u proljece ili jesen. Kod hronicne upale jetre treba uzeti dnevno pet do sest svjezih cvjetnih stabljika u sirovom stanju. Pomaze i kod secerne bolesti. Prijedlog 2 (dodala naknadno nakon isprobavanja. nakon premazivanja. sigurno odstranjuje konjuktivitis. zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polahko . nisam imala spremne kapi a zaka i me vikend. osim malo svrbe a i sutradan skoro neprimjetnog crvenila oka. ove godine oko me iznenadi. preporucio je maslacak kao najbolji lijek za rad jetre. Uzimam "proculin" kapi i moram ih imati uvijek u rezervi. Me utim. o istim ko pu i mek im unutra njim dijelom prema em oko. za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita.umiti se i jednu kap kapnuti u oko. Isplatilo se. Lije nik. Masla ak ( Taraxacum officinale) Ne znam kako mi je promaklo da pisem o maslacku. premazala i unutra nji dio tako da me malo oko i zapeklo i zasuzilo. a treba sutra raditi. izre ite i malo soka vatom prema ite oko ociju. U nedjelju nave er osjetim zatvorit e mi se oko.Ima nekoliko godina kako u odre enim mjesecima muku mu im sa konjuktivitisom. (Stabljiku operemo zajedno s cvijetom. Redovno mi se to dogodi u februaru. Izvor koji ovdje navodim je pisanje Marije Treben. Iskoristim svo svoje znanje o ljekovitosti i po logici . Prijedlog 3 Ljuti luk ili jos bolje praziluk/prasa. dio sam kao oblog stavila na oko gdje osje ah najvi e peckanja. Kad mogu stavljati minku. Preporu ujem i vama. Siti cete se isplakati i tako odstraniti sve necistoce iz oka. a stabljiku za vrijeme cvjetanja. Par dana terapije sa njima i pro em bezbolnije. igra damar i onda otok i obavezno zatvaranje oka. trebao bi biti prijedlog 1) Najpouzdanije sredstvo: aj od kadulje/ alfije. ak sam zbog svrbe a koji mi se javio. specijalista za bolesti jetre. Listovi se skupljaju prije cvjetanja. Zuti se svuda oko mene i vrijeme je da napisem i o ovoj izuzetnoj biljki.

) Stalno bolesni ljudi. Stabljika je u pocetku malo gorka.sazvacemo. Slijedeci dan sve stresemo u cjediljku . znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuce. Maslacak s uspjehom koristimo i u lijecenju zutice i hronicnih oboljenja slezene. Masu jednom do dva puta ohladimo da postignemo odgovarajucu gustocu sirupa. Pored mineralnih tvari. pregrst maslackovih cvjetova stavimo u jednu litru hladne vode i polahko zagrijavamo do kljucanja. uklonimo lonac sa sporeta i sve ostavimo da stoji preko noci. . Stabljike pomazu i kod drugih tegoba. Cicak . lepu ina. Koristi se u makrobiotici. pustimo da se okapa i s obje ruke dobro iscijedimo cvjetove. Pustimo da zakipi. To mora biti pravi gusti sirup koji namazan na hljeb izvrsno prija. koji se osjecaju slomljeni i umorni. trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svjezim stabljikama maslacka. farmaciji i kozmetici. fitoterapiji. S vise limuna sirup je kiselkast. sadrzi maslacak jos i vazne ljekovite i gradbene tvari koje su jako znacajne za otklanjanje poremecaja u metabolizmu. upotrijebljeno kao cajni iscjedak prociscava krv. Tako se tekucina isparava bez kuhanja. ali ni prerijedak jer nakon nekog vremena prokisne. uvjerila sam se i iscitavajuci podatke o ovoj biljki koju sam dosad posmatrala samo kao korov. poboljsava zelucane sokove i prociscuje zeludac od svih nepozeljnih tvari. pospjesuje probavu. Otvoren lonac stavimo na plocu stednjaka. Otklanja kozni svrab. Mene taj med odmah asocira na rat. te podstice rad jetre i zuci. Recept Marije T. Kako bi sacuvali sve vitamine ukljucujemo stednjak samo na 1. i ak Koliko malo znamo o bilju koje nas okruzuje.biljni inzulin latinski naziv: Arctium lappa narodni nazivi: zeleni gorki lepuh. Svojim prociscavajucim djelovanjem pomaze kod gihta. sirovo. hrskava i socna i jede se kao endevija. kad smo pokusavali u to opasno vrijeme ubrati koji maslacak za med i tako poboljsati ishranu. Korijenje maslacka. podlanica Izuzetno ljekovita i potpuno netoksi na biljka. ali i suseno. On ne smije biti pregust jer se nakon duzeg stajanja kristalizira. U sok pomijesamo 1 kg nerafiniranog secera i dodamo polovicu limuna narezanu na kriske. Da dodam i recept za med od maslacka. reume. lisajeve i osipe. Svjeze stabljike mogu bezbolno rastvoriti zucne kamence. Cini krv zitkom i odlicno je sredstvo protiv zgrusavanja krvi. oteknuca zlijezda splasnu ako 3-4 sedmice provodimo kuru sa svjezim stabljikama.

Dvogodisnja zeljasta biljka koja dostize visinu i do 2 metra. Rasprostranjen je svuda, a najbolje uspjeva na neobra enom zemljistu, pored puteva. Cvjeta od juna do avgusta Ljekoviti djelovi su: mladi listovi; zrelo sjeme, dvogodisnje korijenje koje se sakuplja u proljece ili jesen. Bogat je ugljenim hidratima i inulinom, a sadrzi eterska ulja, gorke materije, sitosterol i mnoge druge korisne sastojke zbog cega se koristi za regeneraciju tesko ostecenih tkiva. Posjeduje svojstva diuretika, djeluje protivupalno i stimulativno, a preparate ove biljke mogu da koriste cak i najosjetljivije osobe, djeca, trudnice i dijabeticari. KO A i kova mast ubrzava zarastanje rana i djeluje umirujuce na upaljenu kozu. Koristi se za lijecenje ojeda, opekotina, bradavica, lisajeva, ekcema i psorijaze. KOSA Najefikasniji prirodni lijek u borbi protiv prhuti i opadanja kose. Ukoliko se vlasiste redovno ispire cajem od ove biljke, dlaka postaje jaca i sjajnija. RESPIRATORNI SISTEM Sirup od korjena i sjemena cicka otklanja gnojna zarista iz usne duplje, podstice izbacivanje bronhijalnog sekreta i regenerira pluca. NERVNI SISTEM Ulje od ove biljke djeluje kao sedativ, a preporucuje se osobama koje pate od sizofrenije, histerije i nesanice. ORGANI ZA VARENJE Cickove sjemenke smiruju nervozu crijeva, smanjuju nadutost i eliminisu gasove. Korijen i list ove biljke se koriste za lijecenje opstipacije (lijena crijeva) i cira na zelucu. URINARNI TRAKT Tinkture od cicka podsticu izbacivanje pjeska i kamenca iz bubrega i mokracne besike, a djelotvorna je i u slucaju hronicnog cistitisa. DIJABETES Cicak ne sadrzi skrob, vec polusaharid inulin zbog cega je idealan za regulaciju nivoa secera u krvi. Dijabeticari bi svako jutro na prazan stomak trebalo da popiju po pola findzana tinkture od cicka. REUMA

Oblozi od ove ljekovite biljke ublazavaju bolove i podsticu pokretljivost zglobova. KRV cisti i jaca krv, lijeci anemiju i LEUKEMIJU JETRA Stimulise regeneraciju jetre i cisti je od toksina. IMUNOLOSKI SISTEM Sirup od cicka podstice detoksikaciju organizma i regenerira osteceno tkivo. jabuka
divlja jabuka Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bli i jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i dana nje sorte su dobivene slo enim ukr tanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne ve e, sla e i ukusnije sorte. doma a jabuka

Doma a jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se ra irila po cijelom svijetu te nam je danas na tr i tu dostupno vi e od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljep e skupine cvije a, a to je porodica ru a. Poznato je svima da je ru a kraljica cvije a, pa su tako jabuka i ru a dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ru a. Jabuka se uzgaja u vo njaku, a ima slatke i so ne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila po asni naziv kraljica vo a. Doma a jabuka je listopadno drvo sa gustom kro njom. Listovi su ovalni, a cvjetovi bijele boje. jabuka u brojkama (sastav) Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno uti u na na organizam. Prosje no, voda ini 85% ploda, ugljikohidrata ( e era) ima oko 14%, masti i bjelan evina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u koli ini od 1%. Jabuka sadr i i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene) razli ite tvari te prolazi kroz eludac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u eludcu i nekoliko sati. Ono to jabuku izdvaja od ostalog vo a je visoki sadr aj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u na em eludcu jabuka uspijeva posti i dodatni osje aj puno e i sitosti. Pektin poti e i reguli e probavu, te poma e kod pote ko a sa probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C. oguljena i neoguljena jabuka

Najve i dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smje ten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka poti e. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj istoj oazi, guljenje je nu no! A kad ih kupujete na tr nici, ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer to je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadr ani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo, razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo ,,prastaro vo e, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na na e stolove. jabuka i zdravlje Dok se nauka jo mu i da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i po asno mjesto, historija ljudskog dru tva pamti da je jo od Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve to dobijete iz jabuke, mo ete dobiti pojedina no i iz drugih vo ki, ali za to komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci. Jedna jabuka dnevno uvat e va e zdravlje i sprije iti pojavu mnogih oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbje i, sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar 1 jabuka. Kako je bogata vlaknima , koja bubre u eludcu te tako stvaraju osje aj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma. Kako sadr i mnogo kalija, jabuka poti e i izlu ivanje suvi ne te nosti iz organizma pa uz ostalo na taj na in pogoduje i mr avljenju. Ona poma e pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo va ne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba nave er, mo ete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodo la i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljuju i udesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, ja a imunitet i snadbijeva organizam energijom, te sprje ava umor i gubitak koncentracije. Ovo je ne to to je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke mo e smanjiti gubitak pam enja koji se ve e uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspolo eni za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa utom. U svakom slu aju, jabuke su vo e koje bi trebali uvijek imati u ku i! Vrste jabuka:

Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine kri anjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je planta na sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH.

Jabuka Gala Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda. Elstar je jo jedan uspje an potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina pro log stolje a.

Jonagold je ameri ka sorta nastala 40 - tih godina pro log stolje a, i kao to ime ka e, dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj! Braeburn je danas jedna od najva nijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!
Jabuka Golden Delicious I stvarno, pravo je zlato prona ao na bre uljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala kri anjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja me u najbolje ljetne sorte. Jerseymac je aromati na jabuka. Meso je fine teksture, so no i slatko kiselog okusa. Odli na je jabuka za jelo i kuhanje.
Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgi no sje aju nekih starijih sorti jabuke kojih vi e nema na tr nicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske. Mo da najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije.

jednostavno, a efektno Ako imate problem sa uhom, prehlada i ostale ulne smetnje: Isjecite komadi svje eg krompira i stavite nakratko u uho. Nevjerovatno, ali zaista poma e. reuma Ovi zimski dani na izmaku, vjerovatno ve ini stvaraju probleme. Predugo traje hladno a, vla nost, a na e kosti reagiraju. Prepoznajemo svaki zglob jer nam se javlja bolom. Brzo e prolje e i ubrzo e i jorgovan procvijetati. Preporu ujem da ovo cvjetanje jorgovana ne presko ite a da ne napravite za slijede u zimu ulje koje e vam pomo i protiv reume i i ijasa. Uz to popijte i aj od umbira, i bit ete i veseliji i pokretljiviji. Meni ulje jorgovana zaista poma e.

Recept: 1 aka cvjetova jorgovana 1 l maslinovog ulja * Suhe cvjetove jorgovana staviti u staklenku, preliti maslinovim uljem, dobro promije ati i staklenku zatvoriti. * Nakon to odstoji na sun anom mjestu 15 dana, uz povremeno protresanje, ulje kroz gazu procijediti u tamnu staklenku. * Ulje uvati na hladnom mjestu, ali ne u fri ideru. Najmanje 3 puta na dan na bolna mjesta umasirati ulje od jorgovana ( djeluje i jedno premazivanje iz mog iskustva) Stari recepti Sje a li se neko birvaktilskog "sarajevskog va ara", ja to se tu kupovalo i gu valo. Bilo je sramota, dodu e, re i da si kupio ne to na va aru, a svi su i li tamo i kupovali. E tih kasnih sedamdesetih kao osnovno kolka odem na va ar - i - kao da sam ve tad odredila svoje zanimanje - kupim knjigu. Bila je to "Kniga za svaku enu" Zanimljivo je da je pre ivjela sva moja seljenja, ratna granatiranja i lo enja...i dan-danas je i itavam s vremena na vrijeme. A za vas izdvajam nekoliko starih prirodnih recepata za bolesti( pominje se receptura Pelagi a...): GLAVOBOLJA - Od jednog ove eg limuna iscijedi se sok i dobro pomije a sa ka ikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne. GRIPA - U 2 dcl vode ukuhaju se 4 ka ike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog pove eg limuna, uliju 4 ka ike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice. SR ANE BOLESTI -Limun je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala ka i ica samljevene soli. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po ka ika. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. E ERNA BOLEST -Per unov korijen i li e oprati, korijen naribati kao hren, a li e sitno izrezati i sve zajedno pomije ati sa oljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. SLABI SLUH - prije spavanja treba zamo iti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrije eni bublnji i, za kratko vrijeme sluh e se povratiti. SLABI VID - pobolj ava - 1 ka ika sitno isjeckanog per unovog li a stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se du e vremena 1-2 oljice na dan. HUNJAVICA - CURENJA IZ NOSA -Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na aru ili re ou pali se kora hljeba i taj dim se uvla i u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute. I IJAS - UPALA ZGLOBOVA 1.-Ka ika iste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po oljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vru e zobi svaka

1 zalogaj te i 20-25 gr .uobi avao je piti te nost u najmanje 3 gutljaja polahko.dvije tvrde ili dvije debljaju e supstance. s predasima .Birao je izme u razli itih vrsta hrane dostupne u okolini. nama e se obilato na lanenu krpu i time oblo e bolna mjesta. .jesti se spominje 109x . . Ukratko: . .med.Nikad nije kritizirao bilo koju vrstu hrane.a.Nikad nije prihvatao hranu koja mu je nametana. Oblog mijenjati svaka 4 sata. . Preporuke o ishrani po islamu 1.100 gr dnevno .nije jeo podgrijane ostatke hrane niti odba enu. najradije ga uma u i u mesnu supu i vodu. u podne te a.svje e sezonsko vo e.jeo bi. gro e. ako bi mu se svi ala . 2. .Nije nare ivao ustezanje od bilo koje vrste dozvoljene hrane za produ eni vremenski period..1/4 meda pomije a se sa istim nega enim vapnom. .u jednom obroku dvije metaboli ke tople ili dvije hladne hrane.volio je hladnu vodu zasla enu medom i vodu u koju je potopio suhe hurme ili gro ice. meso. . so i sir e .4 sata.hljeb.90 x sve vrste hrane od ega: 4 x meso .s ribom nije mije ao jogurt. mlijeko ili bilo to kiselo. vo e. Preporu ivao je: .Dr ao se osnovnih prehrambenih navika svoje zajednice. D emil Kudsi Duvejk . .s dinjom. . lubenicom ili krastavcem svje e hurme obja njavaju i kako hladno a jednog neutrali e vru inu drugog. uve er samo troje: hurmu. . . Najvi e je jeo: .19x haram jela su pomenuta .Dnevno treba konzumirati hranu u 6 obroka: ujutru lak a hrana. maslinovo ulje.s o hrani: . mlijeko. .da se meso ne jede za dva obroka dnevno i da se ne jede neprestano tokom etrdeset danajer to srce ini tvrdim.nutricionist iz Palestine.za lije enje e e "preporu ivao" hranu nego ljekovito bilje ili lijekove Nije mije ao: . u protivnom ne. Navike i preporuke poslanika Muhameda s.v.omiljeni za ini: med.90x broj zalogaja koji svaki ovjek treba da unese u organizam tokom dana kako bi normalno funkcionirao.jeo je s tri prsta desne ruke. nar 2. objavio je knjigu "Islamski koncept energije i ishrane" Na osnovu prou avanja Kur'ana i broja ponavljanja rije i o hran i do ao je do zanimljivih saznanja.sporoprobavljivu s brzoprobavljivom . . ukiseljenu ili preslanu hranu. Jeo je: .

polahko i smireno." Recept supa talbina: 1-2 ka ike je menog bra na od cjelovitog zrna umuti se s 1. smo je manji i maslinasto zelene boje. jer ona isti bolesnikov stomak isto kao to neko od vas isti lice od prljav tine. ukusnih karhi umaka.jedite manje i bit ete zdraviji .a. Popularnost mu le i ne samo na hranjivosti.bra nu koje se od njega proizvodi.s ku i razbolio.nije pio vodu ni nakon iscrpljuju e tjelesne aktivnosti.v. a kada bi uo da je neko bolestan. kada je postavljena jesti s kraja prema sredini jer se beri et/bereket/nafaka polahko spu ta na sredinu hrane.dijeliti hranu s drugima ( jelo jednog dovoljno je dvojici. mogu se direktno pomije ati s jogurtom te po elji zasladiti medom ili skuhati u mlijeku. a iz istog se razloga preporu uje i djeci i starijima.hranu. . Zlatno ute je boje.umjereno uzimanje hrane . Na sjeveru .5 a om vode ili mlijeka i kuha na niskoj temperaturi 1o-15 minuta. Pripravljen kao supa ili varivo najbolja je i lagana hrana kod prehlade ili gripe (cijela se zrna skuhaju u vodi koja se zatim daje bolesniku). a jelo dvojice dovoljno je etverici) . Namo en i samljeven spravlja se na mnogobrojne na ine za pripravu jela Sabat mung ili zeleni mungo grah je vrlo popularan na sjeveru Indije. a ono je osnova omiljenog indijskog slatki a laddua. rekao bi: "Hranite ga supom talbine. odli nom okusu i lahkoj probavljivosti ve i na besanu . .ni ta nije pio tokom jela niti najmanje pola sata poslije jela. on bi dr ao lonac supe na vatri dok se pacijent ne bi oporavio. Muth dal je po okusu sli an mung dalu.pranje ruku prije i poslije jela dova Allahu prije i poslije jela . nakon jedenja vo a ili neposredno nakon bu enja Preporu ivao: . Ukoliko se svje a zrna je ma najprije prepeku.. Talbina okrepljuje najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. Kada bi se neko u Poslanikovoj s. a potom biva ra irena. esto slu i spravljanju klica. a dobiva se lju tenjem slanutka (kala chana). Grah Grah/pasulj Mung dal se jo naziva i zeleni grah. Chana dal je jedan od popularnijih u Indiji (jedna polovina svih grahorica proizvedenih u Indiji otpada na chana dal). Ne treba ga namakati prije kuhanja i najlak e se probavlja jer ima nisku koli inu slo enih e era.jesti desnom rukom. Priprema se na razne na ine. U gotovu smjesu se mo e dodati jogurt i med. a potom samelju. Naj e e se koristi olju ten (mung dal) ili prepolovljen i neolju ten (chilke mung dal). ju noindijskih chutneya Kala chana ili Bengal gram je slanutak malena zrna popularan u sjevernoindijskoj kuhinji.

kuha se ne to kra e od na ih vrsta. Naime. Mlje no je zlatne boje. Crni grah je u moj ivot u ao zajedno s knjigom "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota. ime direktno utje u i na smanjenje nivoa holesterola.hr/ Rajma dal (engl. Mljeveni chowla dal slu i kao tijesto za doshe i bade. manji od graha sa ovih prostora. Crni grah koristi se u meksi koj kuhinji. ije je djelovanje sli no inzulinu. Poznato da grah osim kao ukusna hrana. canelliniflageolet grah. Bobice su dobre za eliminaciju masno a iz organizma. Cijela zrna (sabat urad) su sivkasto crne boje izvana.Indije se kuha sa sezonskim povr em. nekoj vrsti priru nika za orijentalnu medicinu. kurkume i limuna. nije stizalo. Lako ga je okusiti u dva najpoznatija ju noindijska jela sambaru i rasamu. Urad dal ili black gram kako ga Englezi nazivaju je rodom blizak mung dalu. Urad dal je vrlo bogat bjelan evinama (145 g kuhanog dala zadovoljava 20% eninih potreba za bjelan evinama. U Indiji se uzgaja ve hiljadama godina i koristi se u sjevernoj i zapadnoj kuhinji. U knjizi "Sam svoj lije nik" Japanca Naborua Muranota pi e da za lak e za e e treba piti supu od crnog graha. raj icom i umbirom ili se pr i i jede kao snack. fayot grah Zlatni grah Lima grah ± raznih veli ina. mnogi grah izbjegavaju zbog posljedica . koji regulira razmjenu va nih mikroelemenata u organizmu. Pa ipak. Raspolovljena. i inozitol. rijedak je u nas. Jo vrsta: Azuku grah Kidney/pinta grah Bijeli grah. zna i da nije sve bilo po planu i programu koji sam si ja zacrtala. Bio je to vrijeme kada sam ve imala jedno dijete. a ona olju tena urad dal. a i vi e ukoliko se kombinira s cjelovitim itaricama ili mlijekom). U Englskoj ga zovu pigeon pea (beats me why). a bijela iznutra. Slatkastog je okusa i odli an je za injen s malo umbira. poznatim po poticanju probave. kidney bean) najpoznatiji je u Punjabu gdje se kuha u za injenom umaku s kockicama so nog panira. Kao i mung dal.blog. ilija. neolju tena zrna nazivaju se chilke urad. tj.nadutosti i plinova. Grah i ostale mahunarke pravi su lijek za crijeva i spre avaju pojavu polipa u njima. mo e biti i lijek za mnoge bolesti. a drugo nije stizalo. onu koja ostane kada crni grah skuhamo u ekspres loncu s malo soli. . Za ljekovitost graha zaslu ni su ariginin. Lobiya (chowla dal ako je prepolovljen) je poznat i kao black eye peas. urad dal nema visoku koli inu slo enih e era te se stoga lako probavlja. Tuvar dal se jo naziva i arhar dal i tur dal. Cijela zrna ovog graha se vrlo brzo kuhaju i popularna su u raznim ilijima. Obzirom da izaziva napuhavanje uvijek ga treba bogato za initi umbirom. Recepte mo ete na i: indijskakuhinja.

pritka . opaki grah. fasolj. d ora engleski naziv: KIDNEY BEAN Opis biljke: Grah je donesen iz Amerike. bob. Stoga grah predstavlja posebno pametan izbor za ljude koji u porodici imaju slu ajeve ovih bolesti. godine preporu uju konzumiranje tri olje graha sedmi no. pricanac. smi ag. jer je puno kori en u ishrani. faduo. trklja . Mahune graha su malo sluzavog ukusa i bez mirisa.U te im slucajevima uzima se 200 gr mahuna. Nau nici su otkrili da ishrana bogata grahom mo e smanjiti rizik od sr anih oboljenja i odre enih vrsta raka. grah-tacka . fasul. Me utim. Ljekovito djelovanje: Mahune od graha su lijek protiv e erne bolesti. grah-golubnjak. pa uljak. Medutim pasulj je i ljekovita biljka. Svako malo zrno graha sadr i mo nu i jedinstvenu kombinaciju bjelan evina. pletenac. grag. Droga deluje i kao diuretik. Osim toga. vlakana. grah-rogacic. pa ulj. pasulj tacka . ostavi 3 sata i pije u tri obroka pre jela. Ljekoviti dio biljke: Upotrebljava se cijela biljka sa korijenom . 2. grav. uti pasulj. Stani te: Raste svuda.GRAH [Phaseoli legument] narodni naziv: ba ulj. pasulj puzavac. Grah je ve dugo poznat kao zdrava hrana. tkljanac. bijeli pasulj. kuva pola sata u jednom litru vode. priticnjak. Kod nas se gaji u ogromnim koli inama u raznim varijetetima. fa ol. za razliku od . vitamina i minerala. pocanj. On sadr i niz hranljivih materija koje poma u da va e tijelo ostane zdravo i da se izbori protiv bolesti. fazoli. izvor: www. pricanik.herbateka. Smanjenje ecera u krvi je i eksperimentalno i klini ki dokazano. fr olj. U ljekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez sjemena (Phaseoli legumen. Upotrebljava se protiv uloga i zapaljenja mokra nih puteva.50 gr isitnjenih mahuna kuva se 15 minuta u pola litre vode. ostavi celu noc i sutradan pije po jedna ca a na pola sata. grahro njak. Phaseoli cortex fructus) od pasulja u avca (ne pritka a). Razmotrite ove injenice: ‡ Grah je dobar izvor bjelan evina koje su potrebne va em tijelu. gra. bijeli grah. fa on. pa on.com Cajevi protiv ecerne bolesti: 1. la ki bob. nedavno je ovom povr u posve ena jo ve a pa nja zbog svoje zna ajne uloge u zdravoj dijeti. ta to ini grah tako zdravim? Grah je zaista super-hrana. Smjernice za zdravu prehranu Vlade SAD-a iz 2005.

To ini grah odli nim izborom za vegeterijance. . jer polen izlazi na povr inu smje e. kori tene su i knjige Nijaza Abad i a. potrebno je da se prije svake upotrebe muti. Potapanje graha u nekoliko voda e tako er smanjiti koli inu tvari u grahu koje uzrokuju nadimanje nakon jela. Kombinuju se po slijede em: 1kg meda. ali je va no napomenuti da p elinji proizvodi nemaju negativnih uticaja na ljudski organizam izuzev u slu aju preosjetljivosti (alergi nosti) na iste (radi se naj e e o polenu i p elinjem otrovu). a zatim vodu odstranite i jo jednom ga isperete. Istra ivanja su pokazala da osobe koje jedu grah dobijaju vi e ovih klju nih hranljivih materija od osoba koje ne konzumiraju grah. Dijetalna vlakna imaju mnoge koristi poput toga da doprinose osje aju sitosti nakon jela. sadr e i mnoge vrste vitamina koji se mogu koristiti kao koristan faktor u lije enju avitaminoze. Po to neke vrste graha sadr e toksine. Konzumira se do postizanja eljenog rezultata. sjemena ili ora astih plodova. Avitaminoze Oboljenja nastala kao rezultat nedostatka vitamina u hrani. mikroelemenata.drugih izvora bjelan evina. odr avaju nivo e era u krvi stabilnim. Ako je med te an. kao i za ljude koji ele smanjiti unos masnih mesnih proizvoda. te mati na mlije . Bugarskog lije nika dr. enzima i organskih kiselina. mo ete se potruditi da na vla nom i toplom mjestu u ku i napravite klice graha. Klice op enito predstavljaju nutricionisti ki najgu u hranu na svijetu (koli ina hranljivih materija po kaloriji). 22g polena i 10g mati nog mlije a promije aju se dobro i uvaju se na tamnom mjestu u dobro zatvorenom sudu. Zvonka ondi a i drugih doma ih autora. Upotrebljava se 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela za odrasle a za djecu 1 ka i ica rastvorena u a i toplog mlijeka ili mlake vode. te ih mo ete. te ne sadr i zasi ene masti i holesterol. te pobolj avaju probavu. kalija. svje e posuti po salati. Za lije enje te ih bolesti obavezno preporu ujemo konsultovanje ljekara. Jedna porcija graha osigurava 20% i vi e dnevnih potreba za vlaknima. rastvoreno u a i mlijeka ili mlake vode. ‡ Grah je dobar izvor vitamina i minerala poput folne kiseline. ADINAMIJA Stanje gubitka snage. Klice mo ete napraviti od mahunarki. Jedini problem oko pravljenja klica jeste taj to iziskuje odre eni trud i to se klice trebaju im prije potro iti jer ne mogu dugo stajati. Lije enje p elinjim proizvodima NAPOMENA: Podaci koje mo ete ovdje pro itati uglavnom se preuzeti iz relevantne literature. 10g mati na mlije i 200g polen mije aju se do dobijanja homogene mase. preporu uje se da na nekoliko sati prije kuhanja potopite grah u vodi. slabosti tijela usljed napornog rad. Kod avitaminoza korisne su sve sorte meda i polena. Mladenova koji je za svoj rad na polju apiterapije bio ak predlo en i za Nobelovu nagradu. 1 sat prije jela ili 3 sata poslije jela. recimo. U slu aju potrebe. 1kg meda. grah ima malo masti. u toku jednog mjeseca. bolesti ili starosti. ‡ Grah je odli an izvor dijetalnih vlakana. naj e e iz knjige Apiterapija. lije enje se ponavlja. Ako elite zrna graha u initi jo zdravijim. P elinji proizvodi pored bogatog biolo kog sadr aja e era. eljeza i magnezija. Pored njegovih djela. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno.

Lije enje traje 1-2 mjeseca do normalne sr ane aktivnosti. brigama isl. bronhijalna astma. Uzima se 1 ka i ica svaka 3 sata u le e em polo aju. nana. Med mo e da se kombinuje sa mati nim mlije om i polenom u poznatim . u 4 obroka. zbog svog sastava vr e nezamjenljivu uslugu oslabjelom sr anom mi i u. alkoholni rastvor 30% propolisa se koristi za mazanje ko e. Kod aritmije se preporu uje dugotrajno uzimanje meda u dozama 100-200g dnevno. Tretmani traju do ozdravljenja. ALERGIJA Bolesno stanje organizma koje dovodi do nenormalne reakcije tijela na odre ene podra aje. kod dje aka sa polenom (500g meda i 100g polen) a kod djevoj ica sa mati nom mlije i(500g meda i 1g mati na mlije ). Kao siguran lijek preporu uju se med i mati na mlije . napadi jakih bolova u oblasti srca sa irenjem u pravcu lijeve ruke. ultrazvu ne ili parne inhalacije meda kod gnojnih naslaga ili grudvica na tonzilama. Predstavlja stanje smanjene otpornosti organizma (suprotno od imuniteta) a kod kontakta sa izaziva em alergije organizam burno reaguje. pra eni smrtnim strahom. govor i gutanje. P elinji proizvodi. Dobro je kombinovati med i mati na mlije . O te eno mjesto se dobro ispere toplom vodom i sapunom. naj e e u vrijeme puberteta. pored navedenih procedura propisuje se i grgljanje 20%-nim rastvorom meda koja traju do njihovog uklanjanja. pretjeranim pu enjem i upotrebom kafe. Dnevna doza za odrasle iznosi 100-120g a za djecu 1-2g po kg tjelesne te ine aerosolne. 1-2g dnevno po kg tjelesne te ine. Preporu uje se za vrijeme lije enja unutra nje (oralno) uzimanje meda kombinovanog . ANGINA Gu obolja. dr e i med du e u ustima kako bi se resorbovao od strane sluzoko e usta i iskoristio antibakterijski faktor (u eludcu se njegovo dejstvo smanjuje zbog elud anih sokova). rastvoren u a i mlake vode. Preporu uje se: primjena meda (najbolje planinski. Poslije 1 sata ko a se ispire samo toplom vodom. P elinji proizvodi posjeduju hiposenzitivno dejstvo imogu se koristiti u lije enju nekih alergijskih oboljenja (polensak kihavica. livadski. od maj ine du ice ili lipov). Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u a i mlake vode. Karakteristi ni su ote ano vakanje. esto je izazvana nervnim faktorima. Lije enje ovim metodama daje bolje rezlultate od lije enja medikamentima.). Lije i se na jedan od slijede ih na ina: medene maske od istog meda. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u odr avaju im dozama od po 1 ka i icu uve e i ujutru.AKNE MLADALA KE (BUBULJICE) Hroni na dermatoza u mladim godinama. nastala poreme ajem rada lojnih lijezda. nakon ega se nanosi tanak sloj meda. koprivnja a itd. Mogu se praviti 2 tretmana dnevno a lije enje traje 10-15 dana. naro ito med. Uzima se med (lavanda. angina se mo e lije iti i inhalacijom 5%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa ANGINA PEKTORIS Stezanje grudi. lije enje traje 1-2 mjeseca. Mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno ujutro i u podne prije jela. Mo e biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim gr evima. bagrem itd). ARITMIJA Aritmi ka sr ana aktivnost kao rezultat patolo kih izmjena u miokardu ili zapo ete arteroskleroze venskih sudova. aja. zapaljenje zadnje strane farinksa i krajnika koje izazivaju koke a kao dodatni faktor uti e prehlada. ispod jezika ili mo e da se pomije a sa medom i uzima po emi uzimanja meda.

ARTEROSKLEROZA Stara ka bolest koja se ispoljava u vrtoglavici. masti sa p elinji otrovom i injekcije. travama i biljkama dobra sezona za lije enje je kraj jeseni. kao i polen u poznatim dozama. p elinji otrov i mati na mlije . ja anje kolateralnog krvotoka i antiskleroti nog dejstva. ispod jezika. Koristi se direktni ubod. zima ili po etak prolje a. Lije enje se sprovodi u periodu bez napada. Lije enje traje 610 nedjelja i obuhvata 250-500 uboda ili 5-8mg p elinjeg otrova injekcijom u le a izme u ple ki. pam enje. med. analgeti nog dejstva. dlake pra ina itd. vid. U toku 1 mjeseca uzima se po 1-2g meda po kg tjelesne te ine. propolis u obliku tableta ili vodenog rastvora. ASTMA SR ANA Mahana lijevog ventrikulisa. p elinji otrov. Kod bolesnika sa alergijom infekcijsko ± upalnog karaktera za lije enje najvi e odgovara kraj prolje a. elektroforeze grudnog ko a i oralnog uzimanja po emi. ultrazvu nih i parnih inhalacija. umoru. Lije enje traje 30 dana. apetit. 1 ka i ica 3 puta dnevno u toku 1 mjeseca. Za lije enje se koriste med. slabljenju pam enja. Mo e biti naslije enog. Metode primjene su: Med. pobolj ava funkciju srca i krvnih sudova. ali ga mogu izazvati i polen. podijeljeno u 4 obroka a poslije toga se prelazi u odr avaju u dozu ± 1 ka ika ujutro i uve e prije jela u a i mlake vode mati na mlije . U terapiju se mo e uklju iti i propolis oralno ili spoljno. lokalnih aplikacija. Nakon toga pravi se pauza od mjesec dana i ponavlja lije enje. diurezu itd. Simptomi su osje aj hladno e i utrnulosti udova. Pozitivan rezultat u 86% slu ajeva. Tretmani po inju nakon utvr ivanja da li bolesnik ima alergiju prema p elinjim proizvodima. Uzroci oboljenja su obi no virusi i bakterije. ASTMA BRONHIJALNA Alergijsko oboljenje sa karakteristi nim napadima gu enja. propolis. Kasnije se pojavljuju bolovi u oblasti listova. uro enog ili sekundarnog karaktera (usljed . kura uklju uje 80-120 uboda. Kod bolesnika sa oboljenjem izazvanim polenom. p elinji otrov. ote anim zvi daju im disanjem i pove anom produkcijon sekreta. nemirnom snu. ljeto ili po etak jeseni. Preporu uju se ubodi p ela po emi. trave. ujutro i u podne prije jela. Ovo se obja njava uticajem otrova na hipofizno nadbubre ni sistem. ka ljem.dozama. Pozitivan terapijski efekat u 95% slu ajeva. oralno se uzima odgovaraju a vrsta meda 100-120g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. BIJELA SKRAMA ± KATARAKTA Zamu enost o nog so iva. obliva ga hladan znoj. ARTEROSKLEROZA PERIFERNIH KRVNIH SUDOVA e e se razvija u krvnim sudovima nogu. Preporu uju se lije enje p elinjim otrovom zbog njegovog dejstva na irenje krvnih sudova. Karkteristi an je no ni bol. 100-200mg dnevno. polen. drhtanju udova. Upotreba p elinjih proizvoda smanjuje holestelor i masti u krvi. Istovremeno sa inhalacijama. bolesnik se budi sa osje ajem gu enja i ka ljem pra enim strahom. Lije enje je kao kod angine pektoris. Primjenjuje se u vidu aerosolnih. pobolj avaju san. Tako e se mo e lije iti i pomo u mati ne mlije i u dozi od 100-200mg dnevno u 2-3 obroka.

traume. Lije enje tarje 20-30 dana. polenom ili propolisom. obilan ispljuvak. Kod estih bolova potrebno je sistematsko uzimanje 30-40 kapljica u a i svje eg mlijeka ili vode 3 puta dnevno. crvenilo. Lije enje se vr i inhalacijom meda ili vo tano-propolisove smje e u odnosu 8:2. prije jela . Uzimati po 20 kapljica 3 puta dnevno prije jela u a i tople vode. Lije enje traje 3-4 sedmice a bolovi nestaju ve nakon 6-7 dana. Med se 3-4 puta dnevno stavlja ispod donjeg o nog kapka staklenim tapi em. Lije enje je jeftino. Lije enje se mo e vr iti i propolisom. Pri hiperacidnom gastritisu med uzimati 2 sata prije jela a pri hipoacidnom uzimati ga u mlakoj vodi 10 minuta prije jela. glavobolja i td. BOLOVI U ELUDCU ± GASTRALGIJE Nestalni bolovi u eludcu. GASTRITIS HRONI NI Zapaljenje elud ane sluzoko e pra eno poreme ajem sekretorne i pokreta ke funkcije eludca. Svakih 20 dana lije enja pravi se pauza od 3-10 dana. Primjenjuju se lokalne aplikacije meda ili propolisa koji se pomo u tampona uvode u vaginu. Propisuje se oralno uzimanje meda. starosti. tegobe u grudnom ko u. dijabetesa. uz oralno uzimanje meda propolis emi. GASTROENTEROKOLITIS Zapaljenje sluzoko e probavnog kanala ± od eludca do debelog crijeva. Prikladne sorte: od kestena. najvjerovatnije neurogenog porijekla. 1-2g po kg tjelesne te ine. tetanusa itd). BRONHITIS HRONI NI Zapaljenje sluzoko e bronhija kao rezultat infekcija ili profesionalnih o te enja. Infekcijsko ± upalnog je karaktera a lije i se kao i bronhijalna astma sa pozitivnim efektom u 89% slu ajeva. livadski. naj e e no u. ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka ika 3 puta dnevno med promije an sa nastruganim hrenom med od bora rastvoren u vodi u kojoj su kuhane jelove i arke med sa tahan-halvom u odnosu 1:1. i mazanje grudnog ko a smje om meda i bra na od poljske goru ice (5:1 u korist meda). pra eno svrabom. brzo zamaranje. Lije enje traje 5-6 tretmana. Izdubi se unutra njost i puni se medom. lu enje suza. med. BRONHITIS ASTMATI NI Rani oblik bronhijalne astme pra en napadima ka lja. rezultat upalnih procesa u vagini i grli u maternice. kolike. zvi daju e disanje itd. Simptomi su nabreklost stomaka. Simptomi su ka alj. uzima se po ka ika 3 dnevno . 3 puta dnevno po ka ika med rastvoren u aju od ljubi ice i alfije VAGINALNI I CERVIKALNI SEKRET Sluzava gnojna izlu evina iz enskih polnih organa. dijareja. Narodna medicina jo preporu uje: rotkva. Osje a se slab bol. Lije enje se mo e vr iti medom. brzo i efikasno. u toku 20 dana. Za sprje avanje bola preporu uje se uzimanje 20-40 kapi 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa ili 1 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa. a najbolje je kombinovati sva tri proizvoda. Lije enje se sprovodi medom a proces je dugotrajan. zatvor. nane. 3 puta dnevno. planinski.

36-38 sati kod odraslih. Uzima se 3 puta dnevno prije jela po 1-2 ka ike 10%-nog vodenog ekstrakta propolisa ili po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. Kao terapija se primjenjuje p elinji otrov na neki od navedenih na ina. vra anja apetita. gnoj isti e a rana ozdravljuje.prije jela rastvoren u toploj vodi. pove anja tjelesne te ine. 3 puta dnevno po ka ika prije jela. nastaloj usljed uma. Koristi se kao i propolis. 2-3 puta . kontuzija. mije anje jednakih koli ina meda i bra na. P elinji vosak. Preporu uje se po 2 ka ike meda. pneumonije. Koristi se jedan od p elinjih proizvoda ili njihova kombinacija: med se ma e u debelom sloju preko ognojenog tkiva i prekriva zavojem od sterilne gaze. poma e brzo probijanje rane i isticanje gnoja. GONARTROZA Degenerativni i produktivni procesi na kostima i hrskavici zgloba koljena. GLUHO A Radi se o ste enoj gluho i. te ubrzava zarastanje tkiva. Za lije enje se koristi 30-40%-na alkoholna emulzija propolisa u mje avini sa biljnim uljem (maslinovim ili kukuruzovim) u koncentraciji 1:4. rastvorene u a i tople vode. vibracija. popu tanja ka lja. prije upotrebe dobro promu kati. Lije enje traje 20-40 dana. protiv gripa mazanje sluzoko e nosa i uzimanje ka ike meda i bijelog luka (olju teni bijeli luk se istuca. GNOJNA UPALA TKIVA Upalni proces izazvan brojnim mikroorganizmima. Lije enje traje 4-5 sedmica. akutnih i hroni nih otitisa. ograni avanja pokreta. ka alj i nedostatak apetita. GRIP (INFLUENZA) Med. Dobijeno tijesto se stavi na lanenoj krpi na bolesno mjesto. bolova i oteklina. Dobro je prilikom epidemije gripa svakodnevno mazati nosnu sluzoko u mati nom mlije u. Poslije toga se pojavljuju gnojni bronhijalni sekret. propolis. propolis. Propisuje se oralno uzimanje 100-120g meda dnevno u 3 obroka. Istovremeno se propisuje uzimanje po 30-40 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i mlake vode ili mlijeka. protrlja i mije a sa istom koli inom meda). a zatim tamponom nanijeti emulziju u u ni kanal. GNOJNA UPALA PLU A Razvija se sa simptomima gripa. propolis i mati na mlije posjeduju antivirusno dejstvo. Ovi procesi vode do deformacije zglobova. temperatura. Dolazi do brzog smanjenja koli ine ispljuvka. polen. Mijenja se svakog dana. 100mg mati ne mlije i i 30 kapljica 30%-nog alkoholnog ekstrakta dnevno uzimati oralno. infekcijskih oboljenja i dr. bronhitisa. Lije enje traje 10-12 tretmana. pri emu se skuplja gnoj u tkivima na odre enom mjestu. Zavoj se mijenja svaki dan med zaustavlja razvoj upalnog procesa. Tampon ostaje u uhu 10-12 sati kod djece. U istom obliku se malo zagrije i stavi kao flaster na ranu i pri vrsti zavojem Apces se brzo otvara. Lije enje kombinovati sa antibioticima jer med vi estruko uve ava aktivnost biotika.

EPILEPSIJA Lije enje ove te ke bolesti p elinjim proizvodima nije iroko ispitano. mijenja negativnu okolinu u kojoj ive dezinterijske bakterije i brzo ih uni tava. . a ima pozitivnih iskustava ako se pije sok od celera ponije an sa medom prije jela. Lije enje traje do izlje enja. Lije enje se vr i pod kontrolom ljekara. U svakom slu aju. Oralno se uzima 20-40 kapljica propolisa u a i vode. U slu aju potrebe se pravi zavoj. zahvaljuju i fruktozi i mikroelementima koji djeluju sli no inzulinu i stimuli u pankreas u produkciji hormona. Propolis se primjenjuje u vidu 15%-ne propolisove masti ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa kojim se ma e o te eno mjesto i po potrebi stavlja zavoj. Med i propolis daju pozitivan terapijski efekat kod lije enja ekcema. kada se krvni e er normalizuje. EKCEM ± ZAPALJENJE KO E Ekcem je naj e a dermatoza ± zapaljenje ko e koje mo e biti hroni no ili akutno. DIJABETES uzrok oboljenju je nedovoljno lu enje sekreta pankreasa ili disfunkcije prednjeg dijela hipofize. te aplikacije meda u nozdrve. Kod svih bolesnika postignut je pozitivan efekat. EPIDERMOFITIJA Ko na bolest izazvana gljivicama koje parazitiraju po ko i ovjeka. 3 puta dnevno.dnevno. DERMATITIS Kod banalnih oblika dermatitisa izazvanih streptokokama. stafilokokama i drugim bakterijama med i propolis imaju povoljan terapijski efekat. lijekovi protiv dijabetesa se postepeno smanjuju i ostavljaju. Mo e biti amebna. Neki izvori tvrde da se potpuno izlje enje mo e posti i ubodima p ela. bacilna i dizenteriformna. GUBITAK OSJE AJA MIRISA (ANOSMIA) Jednostrano ili obostrano gubljenje osje aja mirisa izazvano patolo kim procesima u nosnoj duplji.). lucerke itd. Dio ugljenih hidrata zamjenjuje se medom u koli ini 40-50g u 4 obroka. Radi smanjenja dra enja. Preporu uju se aerosolne i ultrazvu ne inhalacije meda. Propisivanje meda je dobra terapijski potez. med ne izaziva kontraindikacije i ne mo e na koditi. Prikladne su sorte sa ve im sadr ajem fruktoze i vitamina (bagremov. bolesnik ima pove an sadr aj e era u krvi i mokra i. od djeteline. suncokreta. Na ari te upale nanese se u debelom sloju propolisova mast. Za dizenteriju kod djece preporu uje se 30-60g meda dnevno. esto urinira i osje a e . DIZENTERIJA Zarazna bolest crijeva pra ena obilnom krvavom dijarejom (prolivom). Medom se ma u ili previjaju o te ena mjesta a istovremeno se oralno uzima 60-100g medadnevno podijeljeno u 3 obroka. kod odraslih duplu dozu. prekrije flasterom i ostavi da stoji 5-7 dana. O te eno mjesto se ma e medom ili 20%-nom propolisom ma u ili 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. medu se dodaje 5% anestezina. Med koji sena e u crijevima predstavlja hranljivu sredinu za Lastobacilus viridus koji oksiduje mljie nu kiselinu i noramlizuje crijevnu floru.

rastvoreno u mineralnoj vodi. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno. este stolice sa sluzi i gnojem. Omek alo tkivo se zatim ukloni sterilnom iglom a povrh ulja se stavi tanak sloj zagrijanog propolisa koji se fiksira flasterim ili zavojem i ostavi da odstoji 4-5 dana. ote enost stomaka. sa zadr avanjem pod jezikom. Predisponiraju i faktiri su uretritis. nemiran san. ZAOSTALOST U RAZVOJU DJETETA (HIPOTROFIJA) Zaostalost u razvoju djeteta: mala te ina. Dnevna doza 100-120g podijeljeno u 3 obroka. Izazivaju ga mikroorganizmi. To je upalni proces koji obuhvata zidove vena. mokra a se normalizuje. Uzima se po 1 ka ika u a i mlake vode 3-4 puta dnevno prije jela. ZAPALJENJE VENA ± TROMBOFLEBITITIS Oboljenja vena uglavnom donjih udova. mije a se do dobijanja jednoli ne mase. bolovi. Med. obi no konusnog oblika. meteorizam. Lije enje se vr i propolisom o i enim od primjesa. Lije enje traje 20-30 dana.ULJ Organsko izrastanje ro nog sloja elija ko e. Simptomi: esto mokrenje. Pravi se topla kupka za noge sa uljem. sat prije jela u a i mlake vode ili mlijeka. pije se 1-2 sata prije jela. injekcija ili masti sa p elinjim otrovom. Lije enje se vr i na jedan od slijede ih na ina: med. ZAPALJENJE BE IKE (CISTITIS) Naj e e je izazvano bakterijskim infekcijom. rastvoren u a i mlake mineralne vode. anesteti no. stara ki izgled.1kg meda. me umi i nog) neograni eno opnom. crvenih ili mije anih krvnih elija. malaksalost. Za lije enje ovih zapaljnja uspje no se koristi mazanje propolisove masti. slab apetit. Kombinovano. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. propolis i polen predstavljaju efikasno sredstvo za lije enje cistitisa. Uzima se pomije ana se medom. Propolis. 500g meda se pomije a sa 100g polena i 50g dobro istucanog propolisa. Uzimati po 1 ka iku polena prije jela 3 puta dnevno. Koristi se 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. ZAPALJENJE VEZIVNOG TKIVA (FLEGMONA) Predstavlja lokalno akutno gnojno zapaljkenje vezivnog tkiva (potko nog. ZAPALJENJE DEBELOG CRIJEVA ± KOLITIS Karakteristi ni su bolovi kolike. u lumenu se formati na mlije iraju trombovi koji su sastavljeni od bijelih. Lije enje traje 20-30 dana. Svojim sadr ajem mati na mlije normalizuje razmjenu materija i olak ava regenerativne procese. Lije enje traje 2030 dana. . protivupalno i vazodilatorno ( irenje krvnih sudova) dejstvo. kamen u be ici idr. P elinji otrov ima antikoagulativno.200g polen i 50g propolisa u prahu se dobro izimije aju. Mati na mlije posti e brz terapijski efekat. Tada se skida zavoj i ponovo pravi topla kupka. ubrzava rastenje. Lije enje traje 20-30 dana a po potrebi ponavlja se za 1-2 mjeseca. Obi no se poslije ove procedure ulj zajedno sa korijenom uklanja bezbolno. prostaitits. nizak rast. Za lije enje ove bolesti primjenjuje se p elinji otrov u vidu p elinjih uboda. uklju uju i i duboke slojeve ko e. 1-2 sata prije jela. Ve poslije 5-6 dana simptomi postepeno popu taju. Polen. ako ne onda se procedura ponavlja. napetost a ponekad i hematurija.

oralno uzimati po 100-200g meda u najmanje 3 obroka. naj e e za vrijeme laktacionog perioda kod ene. predisponiraju i faktori su prehlada. plu nim i drugim bolestima. Predisponiraju i momenti su prehlada i promjene vremena. Poznato i priznato je je dejstvo p elinjeg otrova kod ovog oboljenja. po 20-40 kapljica 3 puta dnevno. ZAPALJENJE KARLI NOG TKIVA (PARAMETRITITS) Zapaljenje vezivnog tkiva koje je vezano za grli maternice izazvano bakterijama.ZAPALJENJE ZGLOBOVA ±REUMATOIDNI ARTRITIS Artritis je zapaljenje zglobova na infekcijsko-alergijskoj osnovi. ari te upale previje se 15%-nom propolisovom ma u ili mje avinom 40%-ne alkoholne emulzije propolisa i ribljeg ulja u odnosu 1:1 ZAPALJENJE PANKREASA Simptomi su karakteristi ni bolovi u epigastrijumu. Lije enje: Zavoj sa medom oboga enim do 10% propolisom stavi se na ari te upale. Uzima se po ka i iva na svaka 3 sata u le e em polo aju sa zadr avanjem u ustima. Bolovi brzo popu taju i razvoj bolesti se sprje ava. suhim ka ljem isl. Lije enje traje 20 dana po 1 tretman dnevno. Koriste se slijede e metode: utrljavanje u ko u u vidu masti putem potko nih ili intradermalnih injekcija putem elektroforeze putem p elinjih uboda. neprijatnim zadahom. Lije enje traje do ozdravljenja. bronhitisi itd. Ukupni broj uboda je 120-150 nakon ega se pravi pauza a u slu aju potrebe lije enje se nastavlja za 6 mjeseci. Krajnici se tu iraju sa 20%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije i se u e erenim planinskim medom ili medom u sa u. Preporu uje se lije enje p elinjim otrovom i drugim ljekovitim mastima koje se utrljavaju kroz ko u 2 puta dnevno. Posti e dobre terapijske rezultate. . Mo e biti bez simptoma ili sa bolovima u grlu. bubre nim. 2-3 puta dnevno se grglja 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa kome se doda ka i ica meda. ZAPALJENJE MLIJE NE LIJEZDE (MASTITIS) Gnojno zapaljenje mlije ne lijezde. 1-2 puta dnevno. Tretmani se prave svakodnevno ili svakog drugog dana. obloge od meda i bra na od sla ice u oblasti oboljele strane na lanenoj krpi. To je jdna od naj e ih ari nih infekcija u uskoj vezi sa reumatizmom. 1 sat prije jela. Lije i se 40%-nim alkoholnim ekstraktom propolisa. Istovremeno. Kada terapija medikamentima ne daje rezultate. ZAPALJENJE JAJNIKA (ANDEXITIS) Naj e e je izazvano mikroorganizmima krvnim ili linfnim putem. nadutost stomaka. dijareja itd. obi no 5-10 dana. Po inje biolo kom probom. Broj uboda se postepenon pove ava. primjenjuje se elektroforeza medom ili ultrazvuk propolisovom ma u (obje terapije se sprovode u klinikama). Preporu uje se elektroforeza medom. ZAPALJENJE KRAJNIKA (TONZILITIS) Izaziva se bakterijama. ZAPALJENJE PLU NE MARAMICE Naj e e je izazvano bakterijama. sr anim.

pri emu se osje a pe enje. mlaz je tanak. bolovi prestaju za oko 15 minuta. Uzima se rastvoren u mlijeku ili u mlakoj vodi 60-120g dnevno u nekoliko obroka. ujutro i uve e uzimanje ka ike meda rastvorenog u a i kozjeg mlijeka. Med daje 100% efekt prilikom lokalnih vaginalnih aplikacija tamponom ili elektroforezom. esto mokri pri emu osje a pe enje. ili uve e prije spavanja med u aju biljke Cassia angustifolia. Uzima se 1-2 mjeseca uz istovremeno uzimanje meda i polena . mati na mlije po 100-200mg dnevno se stavi pod jezik prije jela. ZAPALJENJE SLUZOKO E VAGINE (COLPITIS) Bolesnica osje a svrab. ZAPALJENJE TANKIH I DEBELIH CRIJEVA ± ENTEROKOLITIS Obi no nastaje zbog bakterijske infekcije. Smjesa se rastvara u mineralnoj vodii pije prije jela. simptomi: ote enost stomaka.ZAPALJENJE PROSTATE ± PROSTATITIS Zapaljenje prostatne lijezde. pojavljuju se polni poreme aji. Pacijent osje a bolove i te inu u oblasti perineuma. pe enje. Razlog su naj e e endokrini poreme aji u jajnicima. raspore eno u 4 obroka. vata umo ena u propolisov ekstrakt ili ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa. ZAPALJENJE SLUZOKO E DESNI Op te zapaljenje sluzoko e desni i usne upljine. stoma ne prese i dijafragme. Preporu uje se : dnevno uzimanje 100-150g meda oboga enog 20%-nim polenom. kao i stoma no ± crijevnu sekreciju. obavezno uve e prije spavanja. kolike. Lije enje traje 5-10 dana a bolje je koristiti u e eren med. Lije i se kao i medmedmedmed ZATVOR Uzrok je slabost nervno-mi i nog aparata crijeva.crijevne funkcije. Dobro je kapljice stavljati u smjesu meda i polena. Mo e se koristiti u prirodnom vidu (lijepiti kao flaster na zub). ZAPALJENJE SLUZOKO E MATERNICE Tretmani se vr e p elinjim ubodima u oblasti stomaka (nisko) i lumbalnoj oblasti. Preporu uje se ispiranje usta 5%-nim vodenim ekstraktom propolisa svaka 2-3 sata. obilno lu i sekret. a tako e i zaustavlja krvarenje. ZUBOBOLJA Efikasno sredstvo protiv zubobolje je propolis koji posjeduje anesteti na. Lije enje traje 3-4 sedmice. U svakom slu aju. Preporu uje se slijede e lije enje: 1kg meda mije a se sa 200g polena i uzima se du e vremena po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela. Polen tako e normalizuje stoma no. zatvor a poslije toga proliv. obilno lu enje pljuva ke. upotrebe jake i za injene hrane. bolovi. suha usta. Lije i se medom. Po eljno je dodati smje i 1% mati na mlije 30%-ni alkoholni ekstrakt propolisa s uzima u koli ini od 30-40 kapljica3-4 puta dnevno prije jela. lo zadah. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (AMENOREJA) Misli se na izostanak menstruacije u godinama kada bi normalno trebala da postoji. bakterijskog ili protozojnog karaktera. protivupalna i regenerativna svojstva. jer on stimuli e tonus mi i a i funkcije glatkih mi i a. lo e sa vakane hrane itd.

Preporu uje se tako e uzimanje mati ne mlije i i polena u normalnim dozama. bol prestaje a dalje lije enje vodi zubar. umor. Mati na mlije se uglavnom primjenjuje kod virusnih rinitisa: nekoliko puta dnevno se stavi pod jezik 100-200mg dnevno. KAMEN U U NOJ KESI Poreme ena razmjena holesterola izaziva formiranje kamena u u i. propolisa i mati na mlije i. Jedna kura lije enja obuhvata 150-200 uboda. Stavi se 100g meda a onda se smjesa sipa u fla u i dobro zatvori. Ostavlja se nekoliko dana i poslije se uzima po 1 ka i ica 3 puta dnevno (preporuka kod velikog ka lja) 500g crnog lukase veoma sitno nastru e i kuha na slaboj vatri u 1l vode 3 sata. P elinji otrov se mo e ubrizgavati injekcijom u bolnom podru ju. KARIJES Oboljenje zuba iji je uzrok lo a higijena. naj e e zbog lokalnih infekcija i reumatizma. Dobri rezultati se posti u lije enjem p elinjim otrovom. Lije enje kombinovati sa oralnim uzimanjem meda. Uzima se po ka ika 4-5 puta dnevno KIJAVICA Izaziva i su razli iti virusi i patogene bakterije. zjenica se skuplja i sporo reaguje na svjetlost. i aj od crvene borovnice (20 g li a kuha se u a i vode a zatim mije a sa 20g meda i pije 3 puta dnevno). dodaje se sok od 1 limuna. zatim se cijedi i vodi dodaje sok od l limuna i 500g meda. Med se . Kao sredstvo za uklanjanje bola uzima se 5-10%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. Iris malo ote e. Ubodi p ela du ovog ivcapo inju sa ubodom jedne p ele a zatim se svaki dan pove ava broj uboda za 1 do 8-10 uboda po jednoj seansi. a a meda se pomije a sa 1 ka ikom samljevene biljke Arum maculatum. Tamponi sa propolisom stavljaju se u upljinu zuba. ote enost stomaka. KA ALJ (TUSIS): 250g meda i sitno nastrugani hren se mije aju i uzima se po ka ika prije jela 120g lanenog sjemena u vezanoj platnenoj vre i se kuhau 1l vode. ga enje i povra anje. Lije enje se vr i mastima od p elinjeg otrova. uzima se po ka ika prije jela. trauma itd. Pored p elinjih uboda. bolesnom se mo e davati i maslinovo ulje pomije ano sa medom i sokom limuna (odnos 1:1:1) po 1 ka ika 3 puta dnevno. Sastojci meda smanjuju sadr aj masno e u jetri i potpoma u lu enje i protok sekreta iz u i. propolis i mati na mlije . KAMEN U BUBREGU Poznato je da p elinji otrov rastvara zrnaca pijeska i kamena u bubrezima. I IJAS Neuritis ili neuralgija sjednja kog ivca. U lije enju se koriste med. Uzroci mogu biti prehlada.IRITIS ± ZAPALJENJE DU ICE Zapaljenje irisa u oku. nepunovrijedna ishrana ili anaerobne bakterije. Karakteristi ni su bolovi u oblasti u nog mjehura. polena. Preporu uje se i istovremeno uzimanje 20%-nog vodenog ekstrakta ili 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka. ubodima p ela ili injekcijama izme u ple ki. Za i enje u i od pijeska ili kamena mje avinu meda i maslinovog ulja u omjeru 1:1 (po 1 ka ika prije jela) ili istu kombinaciju sa sokom od limuna (po 1 ka ika 4-5 puta dnevno). 1 ka ika laga i dobro se izmije a. Za uklanjanje bola uzima se 20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno prije jela. Uzima se po ka ika prije jela 3 puta dnevno Izdubi se unutra njost i puni se medom.

Lije enje traje 5-15 dana. Prvo se javlja osje aj golicanja u nosu i grlu. kihanje. preznojavanje. Dobri rezultati u lije enju ove bolesti posti u se aerosolnom ili parnom inhalacijom meda i propolisa. 200g polena i 10g mati na mlije a pomije aju se u jednoli nu masu. na isti na in se primjenjuje propolisova voda ± 20%. banalnih krvarenja (od pzljeda. lije enje treba kombinovati sa oralnim uzimanjem meda po 1 ka i ica 6 puta dnevno. sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje do ozdravljenja. Lije i se na slijede e na ine: 1-2 kapljice svje eg i te nog meda se stavljaju u oko 3-4 puta dnevno. 1kg meda. te stavljanje meda u nozdrve. KIJAVICA VAZOMOTORNA Karakteristi no je esto kihanje. KRVARENJE DISAJNIH PUTEVA Kod raznih krvarenja disjanih puteva oralno uzimati kuglice propolisa veli ine zrna pasulja 3 puta dnevno. zapu avanje nosa i bistar sekret. 20 % propolis ovu vodu ± 1 ka ika 3 puta dnevno. Ako se stavi na o te eno mjesto zaustavlja krv za 2-3 minuta a nakon isparavanja alkoholana povr ini rane se stvara za titna kora od propolisa. Bolovi prolaze ve prvog dana. ujutro i upodne prije jela. KRVARENJE DESNI Ispiranje usta 5 % vodeno alkoholnom emulzijom propolisa ili 10 % vodenim ekstraktom propolisa ili tretiranje desni 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa. 30 % alkoholni ekstrakt . 500 g meda pomije ati sa 100 gr polena. Bolovi brzo popu taju a istovremeno nastaje i rgeneracija o te enih tkiva i ozdravljenje. pra inom. Preporu uje se da med bude iz oblasti u kojoj bolesnik ivi. termi ki.koristi za stavljanje u nozdrve 2 puta dnevno. psihi ke traume. ispod jezika. Ako pacijent osje a jako nadra ivanje med se mo e razrijediti 1:1 sa destilovanom ili prokuhanom vodom. klimatski faktori itd. Lije enje se vr i inhalacijom meda u sezoni kada nema napada. dimom i sl. Ako je upalni proces zahvatio i grlo. Uzimati po jednu ka i icu 6 puta dnevno sa zadr avanjem u ustima. KRVARENJE Kod lakih . Za lije enje se koristi mati na mlije . lu enje bistre te nosti iz nosa i ote ano disanje. Simptomi: talasi vru ine. Uzima se po ka ika 3 puta dnevno prije jela. KONJUKTIVITIS Zapaljenje konjuktive (sluzoko e oka) izazvano infekcijom. nesanica. Uzroci su mehani ki. psihi ki poreme aji itd. Obavezno kombinovati sa oralnim uzimanjem meda sa zadr avanjem u ustima. KLIMAKTERIJUM (KLIMAX) Nastaje kod ena nakon 40 godina starosti i ima endokrinu etiologiju. kontuzija i drugih ko nih rana) krv se zaustavlja brzo pomo u vate umo ene u 10-20%-ni alkoholni ekstrakt propolisa. posjekotina. glavobolja. Mogu se koristiti i inhalacije propolisa ili stavljanje tampona sa 20%-nim vodenim ekstraktom propolisa. KIJAVICA POLENSKA Iznenadno oboljenje sezonskog karaktera koje izaziva polen u periodu cvjetanja biljaka. med i polen: mati na mlije se uzima po 100-200mg dnevno.

a kod svih bolesnika dolazi do pobolj anja. Lije i se na sljede e na ine : p elinji otrov. Lije enje : pomije a se 25 g meda. kao i infekcijama. Preporu uje se jo oralno uzimanje meda i polena u normalnim dozama. masti. LI AJI HRONI NI Osipi u obliku vorova na nervnoj bazi. Uspje no se lije e spojnim tretiranjem propolisovom ma u ili alkohol ± glicerin ± propolisovim ekstraktom. LUMBAGO Oboljenje mi i a u lumbalnoj oblasti. Vi e puta dnevno mazati o te ena mjesta 20 % medeno ± propolisovom ma u. bakterijske. Lije enje traje 5 ± 15 dana i daje odli ne rezultate. mehani ke ili hemijske prirode ili usljed prehlade. injekcija. LI AJI FOLIKULARNI Sitni upalni vorovi oko korijena dla ica sa ljuspicom ispod koje se nalazi presavijena dlaka.20 dana. Kao ljekovito profilakti ko sredstvo mo e se koristiti i sljede a smjesa : 100 g meda. O te eno mjesto se ma e 1-2 puta dnevno. 20 g glicerina i 1 g sumpora sa nekoliko kapljica esencije. i time se ma e o te eno mjesto. 25 g bademovog ulja i 0. 20 g bijelog voska. Ma e se 1 ± 2 puta dnevno30 % propolisovom ma u ili 30 % alkoholnim ekstraktom propolisa.propolisa ± 20-40 kapljica 3 puta dnevno u a i mlijeka ili vode. Tampon umo en u 10 % rastvor propolisa ili 50 % mednom rastvoru zaustavlja krvarenje. 5 g ribljeg ulja. LI AJI OTVORENO ± RU I ASTI Oboljenje ko e sa otvoreno ru i astim pljosnatim svrbe im vorovima. Primjenjuje se u vidu direktnih uboda po poznatim emama. LI AJI Ko na bolest kod koje se formiraju papulozni ospipi koji uvaju svoj morfolo ki oblik sve dok bolest traje. LI AJI SKROFULOZNI iljati vorovi uglavnom na ko i stomaka. 100 g meda se mije a sa 20 g propolisa .25 g salicilne kiseline. ne pretvaraju se u pustule i mjehujri e. . vo tano ± propolisove termalne aplikacije na lumbalnu obnlast. Vi e puta dnevno ari ta se tretiraju 50 % alkoholnim ekstraktom propolisa ili se ma u 30 % propolisovom ma u koja se prekriva flasterom. elektroforeze ili uvo enja p elinjeg otrova putem ultrazvuka. pokriveni sivo bijelim ljuspicama. KRVARENJ IZ NOSA Krvarenje iz nosa naj e e za vrijeme akutnih ili hroni nih rinitisa pri emu pucaju kapilari. Ovi osipi se ne mijenjaju. 50 g ricinusovog ulja. Izazvano je naj e e prehladom. LIJE ENJE : oralno uzimanje meda 100 ± 120 g dnevno 1 ka i ica svaka 3 sata aerosolne ili parne inhalacije meda 2 puta dnevno grgljanje 2 % vodenim alkoholnim ekstraktom propolisa 4-5 puta dnevno Kura lije enja traje 12. traumatskim i mehani kim faktorima. usitnjenog i u prah prosijanog dok se ne dobije jednoli na masa. LARINGITIS Upalno oboljenje glasnih ica. Lije enje traje do ozdravljenja.

Najdjelotvornije su tamne sorte meda jer su bogatije mikroelementima i predstavljaju antianemjski faktor. nemo i. MALOKRVNOST ± ANEMIJA Malokrvnost je smanjenje sadr aja hemoglobina ( eljeza) i crvenih krvnih zrnaca u krvi. Mati na mlije je pravi lijek protiv ove bolesti. daju velik i brz terapijski efekat. To je nervno oboljenje uglavnom nasljedne predispozicije. Nakon 20 ± 30 minuta bolovi prolaze. lavande i dr. Bolesnici se ale na umor. ubrzano lupanje srca. povra anje. ak i prestanak funkcija pojedinih mo danih centara. a koji se stave na bolno mjesto. injekcija i masti u oblasti o te enih dijelova (izuzev glave). Lije i se p elinjim otrovom u vidu uboda. Ova bolest uspje no se lije i p elinjim otrovom u vidu uboda. Broj tretmana 10 ± 15. Bolesnica osje a bolove i te inu u stomaku. jer vra a izgubljeni apetit.med pomije an sa jednakom koli inom sla icinog bra na. MIGRENA Jaka glavobolja koja obuhvata polovinu ili cijelu glavu. vrtoglavica. Nekoliko puta dnevno o te ena mjesta se ma u propolisovom ma u ili 30 ± 40 % alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje 1 mjesec.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30 % alkoholnog ekstrakta propolisa. Tako e poma u i termalne aplikacije voska i propolisa u odnosu 8 : 2. . P elinji proizvodi ( med. umorom. Lije enje traje do ozdravljenja. zagrijanih u sudu vru om vodom. NEDOSTATAK APETITA ± ANOREKSIJA Stanje koje vodi do slabljenja. Lije i se dugotrajnim unutra njim uzimanjem meda sa polenom u odnosu 8:2. nesanice i glavobolje. Ponekad je prati ga enje. sljede i recept : 500 g meda mije a se sa jednim pakovanjem koprivinog sjemena i 3 ka ike kakaa. lo eg sna. MIKOZA Tako se zove svako ko no oboljenje izazvano gljivicama. propisuje se po jedna ka ika 3 puta dnevno 3 sata poslije jela u toku1-2 mjeseca. smanjene radne sposobnosti. MI I NI UMOR ± MIASTEMIJA Ispoljava se u vidu stalne mi i ne slabosti. Lije enje traje 1 ±2 mjeseca. izaziva stanje bodrosti i priliv energije. Stavi se na laneno platno i fiksira na ari te bola. Preporu ujemo da se med kombinuje sa polenom i matri nom mlije i u odnosu 1 kg : 200 g : 10 g . najbolje uve e prije spavanja. svestrano oja ava organizam. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela ili 3 sata poslije jela. 3 puta dnevno po jedna ka ika u a i vode. u periodu bez napada propisuje se 1 kg meda pomije anog sa 200 g polena i 10 g mati na mlije . brzo nastaju eg umora mi i a pri aktivnosti. traumom ili reumom. mje avinom jednakih koli ina meda. bra na i sla icinog bra na na mjestu bolova. blijede ko e i krvnih pokazatelja ispod norme. Lije i se na sljede i na ine : za vrijeme napada uzima se ka ika meda ( od nane. injekcija i masti. Tretmani se vr e nisko u oblasti stomaka. bogata i raznovrsna ishrana). polen i mati na mlije ) dodati hranjivo dijetalnom re imu ( etnji po svje em vazduhu. sastojci se dobro izmije aju i uvaju na suhom i tamnom mjestu. Uzima se po 1 ka i ica 3 puta dnevno pola sata poslije jela. nedostatak apetita. MI I NI BOLOVI ± MIALGIJE Bolovi mi i a bez objektivnog nalaza uzrokovani prehladom. METRITIS Zapaljenje mi i nog dijela maternice.

smanjenu mi i nu snagu u oblasti ramena i ruke. NEURITIS MI I NOG SPLETA Predisponiraju i faktori su veliki umor. polen primijenjen oralno u ve opisanim dozama med. P elinjik proizvodi. Lije i se propolisom u vidu 15 % propolisove masti ili 20 % alkoholnim rastvorom propolisa. nagli pokreta u oblasti vrata i ramena. Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. Preporu uje se i unutra nje uzimanje meda i polena po 1 ka iku 3 puta dnevno. primjenjuje se lokalno i ima brz anesteti an regenerativan i protuupalni efekat. NEURALGIJA Oboljenje sa napadima bolova du nekog ulnog ili mje ovitog ivca.Propisuje se u prirodnom obliku po 100 ± 200 mg ispod jezika prije jela 2. Lije enje neuroza zahtijeva odgovaraju i re im bez umnog i fizi kog zamora. umni i fizi ki umor. NEUROZA Oboljenje nervnog sistema bez patolo ko-anatomskog substrata. pije se po pola kafene oljice prije jela. 0. Smjesu uzimati po jednu ka iku prije jela u toku 20 ± 30 dana. Propolis u kombinaciji sa voskom u odnosu 4 : 6 mo e se koristiti u obliku lokalnih termalnih aplikacija. injekcija ili ultrazvuka u periodu 20 ± 30 dana. NEIRALGIJA ME UREBARNA Lije i se p elinjim otrovom u periodu 1 ±2 mjeseca. Naj e i uzrok su psihotraume. bez vidljive anatomske izmjene. poreme aji u razmjeni materija itd. bolesnik osje a bolove. P elinji . dodaje se 250 g meda. Za lije enje ove bolesti uspje no se primjenjuju : p elinji otrov po opisanim procedurama u toku 20 ± 30 dana propolis u vidu 30 % masti ili 30 5 alkoholnog ratsvora.25 l konjaka i sve se izlije u fla u. Preporu uje se oralno uzimanje mati na mlije u prirodnom obliku 100-200mg dnevno. a svrab jo prvog dana. Umuti se 10 umanceta. metode i doziranja su isti kao kod lije enja neuritisa. u njegovoj bazi nema organskih izmjena. Ova bolest se tako e lije i medom i polenom u odnosu 1:1. najbolje u kombinaciji sa sla icinim bra nom u odnosu 2 :1. oblici primjene . prehlada. infekcije. uva se dobro zatvoreno na tamnom i hladnom mjestu. sljede i recept : izdrobiti ljuske od 10 jaja. NEUJRODERMITIS Dermatoza kod koje su izmjene na ko i rezultat e anja ujsljed nekog prethodnog svraba. Lije i se p elinjim otrovom putem uboda. NEURITIS Oboljenje periferni nerava sa poreme ajima u pokreta kom i ulnom provo enju. zaliti ih sokom od 10 limunai nakon 5 dana procijediti. djelimi no upalnog karaktera a djelimi no degenerativnog.3 puta dnevno. mazanjem o te enog mjesta nekoliko puta dnevno.putem spoljne primjene ili pomo u ultrazvuka. Naro ito bolna si izlazna mjesta nerva. Obi no upalni proces prestaje za 5-8 dana. prije upotrebe dobro promu kati. NEURALGIJA TRIGEMINUSA Oboljenje nastupa obi no poslije prehlade ili oboljenja gripa.

Postoje 2 tipa metoda lije enja: preventivna i aktivna terapija. pobolj ava njihovu ishranu i neutralizuje otrove. Na nju uti u traume. poljski i vo ni med. Preventivna doza meda je od 0. gu enje. injekcije i endokrini poreme aji. Ona su razdra ljiva. livadski. Kod oboljenja jtre i u i preporu uje se med rastvoren u alkalno-sulfatnoj vodi 3 puta dnevno. Uzima se 3 puta dnevno po 1 ka i ica rastvorena u a i medene vode Preporu ljiva je kombinacija 1kg meda mije anog sa 200g polena i 10g mati na mlije . Karotin u medu pretvara se u vitamin A. Med i mati na mlije svojim prirodnim svojstvima terapijski djeluju na obnavljanje djelatnosti srca. nemiran san i gubljenje apetita. Dnevna doza prirodnog mati na mlije je 100-200mg. umor. Med sa svojim sastojcima poma e procese razmjene u jetri. nasljedni faktori. od nane idr. psihi ka optere enja. vid se pobolj ava i stvara se osje aj radne sposobnosti. Lije enje traje 1-2 mjeseca. OBOLJENJE JETRE ± HEPATITIS Akutna i hroni na oboljenja jtere su hepatitis. bolovi u oblasti srca. 2-3 puta dnevno. prekida se uzimanje meda. p elinji otrov se primjenjuje po opisanim metodama mati na mlije 3 puta dnevno prije jela u toku 20-30 dana vosak i propolis kombinovani u odnosu 8:2 u vidu 20% vazelinsko-propolisove masti ili pomo u ultrazvuka obloge na zglobovima od 2 dijela meda. ciroze i dr. Ujutro i u podne daje se djetetu prije jela 1 kapljica mati na mlije u usta. Poslije regulisanja mokrenja.proizvodi uspje no se koriste u lije enju neuroza: med ima okrepljuju e dejstvo na nervne elije. San postaje miran. ubve e med sa mati na mlije i polenom. poljski. Uzima se 1 ka ika rastvorena u a i vode. Uve e prije spavanja obavezno se daje ka i ica meda. u podne 1 ka iku meda sa 1 ka ikom polena. Sastojak meda ± holin smanjuje sadr aj masti u jetri. 1 dio aloje i 3 dijela votke. mati na mlije svojim dejstvom predstavlja odli no ljekovito sredstvo. Prikladni su livadski. Time on vr i dva dejstva: umiruje nervni sistem i zadr ava mokra u. propisuje se ujutro 50g meda sa 100-200mg mati na mlije . Prikladne sorte meda su bagremov. Daje se doza meda od 1g po kg te ine. sisaju prste. Lije enje traje 1-2 mjeseca NEUROZA SR ANA Etiologija: negativne emocije. talasi vru ine. Propisuje se od 1-2 mjeseca med po 80-100g dnevno u 4 obroka i po 100200mg mati na mlije NO NO MOKRENJE Karakteristi na je nesposobnost zadr avanja mokra e kod djece preko 3 godine starosti. Njemu fale elasti nost i . Preventivna po inje od jedne godine starosti navikavanjem djeteta da mokri svaka 3 sata a zatim rje e radi regulisanja mokrenja. holecistopatija. OBOLJENJE ZGLOBOVA ± ARTROZNA BOLEST Pojavljuje se kao rezultat degenerativnih procesa na hrskavicama i kostima zglobova. Aktivna terapija ima zadatak da kod djeteta stvori sposobnosst da zadr ava mokra u. O ILJCI OD RANA Novonastalo vezivno tkivo pretvara se u tvrdo tkivo u vidu o iljka. ujutro i u podne prije jela polen poma e kod sindroma psihi ke poti tenosti.5-1g po kg te ine a ljekovita doza 1-2g po kg te ine u 3 obroka. prije jela. grizu nokte. Simptomi: lupanje srca.

U toku 20-30 dana svakodnevno nakon ispiranja toplom vodom i sapunom. preporu uje se uzimanje meda u dozi 100-120g dnevno u 3-4 obroka u toku 1-2 mjeseca kombinacija 1kg meda. P elinji otrov se primjenjuje u lije enju o iljaka nastalih poslije rana ili operacija. Simptomi su: slabi bolovi. Dobro djeluje i puderisanje o te enog mjesta 5% puderom od propolisa OPADANJE KOSE Djelimi no ili potpuno opadanje kose. Lije enje tako e mo e da se vr i i propolisom na slijede i na in: biljno ulje (od breskve. Po inju regenerativni procesi i rana brzo zarasta. O te uje se povr ina ko e do kapilarnog sloja s krvarenjem apostoji i opasnost od infekcije. Cijedi se kroz nekoliko slojeva gaze a zatim. Oboljelo mjesto se ma e vi e puta dnevno istim medom. Mijenja se svaki ili svaki drugi dan. prvenstveno koljena i karli ne zglobove. med poma e epitelizaciju rana i ozdravljenje. Nakon ispiranja mjesta sa opalom kosom 1-2 puta se vr e energi na utrljavanja jednog od navedenih preparata. dobro umo en u med. pobolj ava se cirkulacija krvi i limfe. nespretni pokreti. Svojiim svojstvima. P elinji otrov se primjenjuje u vidu uboda. dobro se umuti i ponovo se kuha do klju anja. Istovremeno se uzima oralno 100-200g meda u 3 obroka propolis. ne mijenja se. Ima antidepresivno dejstvo. 2. Lije i se na slijede i na in: Med. Krvarenje i bol prestaju a do slijede eg dana rana obi no epitelizira i zarasta. Pozitivno djeluje u 82% slu ajeva OPEKOTINE U zavisnosti od o te enja. koriste se p elinji ubodi. najbolje je da se tretman obavi nave e a da se ujutro opere lije eno mjesto. masti i uno enja otrova ultrazvukom i elektroforezom u oblasti o te enih zglobova propolisova ljekovita mast ili ekstrakt uvodi se u oblast o te enih zglobova ultrazvukom ili . Lije enje traje 1-2 mjeseca. imamo opekotine 1. bljedilo.pokretljivost. 30% alkoholni ekstrakt propolisa vatom umo enom u ekstrakt ma e se o te eno mjesto. Prve dlake izrastaju 2-3 nedjelje a lije enje traje do 3 mjeseca. OP TA SLABOST ± ASTENIJA Slabost. suncokreta) se kuha do klju anja a zatim se u njega dodaje o i en i usitnjen u prah propolis.3 i 4 stepena. Bolovi brzo prolaze. 200g polena i 5g mati na mlije . kajsije. Za 1-2 dan rana zarasta. injekcija. nakon pa ljivog uklanjanja nekroti ne mati na mlije ase. elektroforeza ili ultrazvuk. psihi ke traume. oboljelo mjesto se ma e medom. OSTEOARTRITIS DEFORMI U I Bolest koja o te uje velike zglobove. OJED Zapaljenje ko e izazvano trljanjem dodirnih povr ina ko e. Pri dubljim ranama povrh meda se stavi gaza i fiksira flasterom. Poslije obra ivanja ( i enja) rane. mikroflora se uni tava. Uzroci su nasljedni faktor. Zavoj se mijenja svakodnevno ili svaki drugi dan (zavisno od stepena opekotine) do potpunog ozdravljenja. 30% propolisova mast na vazelinskoj osnovi ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa. umor. na gazi stavlja na ranu. slaba ishrana itd. pravi se sterilni zavoj od gaze. Za kratko vrijeme otklanja umni i fizi ki umor. nemo . pucketanje i trljanje u zglobovima pri pokretima. O te eno mjesto se ma e medom i krvarenje brzo prestaje. Skidanje zavoja je bezbolno i ne povre uje ranu. OZLJEDE Uzroci su mehani ki. to esto dovodi do defekata.

Ovom . OTITIS SREDNJEG UHA Oboljenje prehladnog karaktera sa infekcijsko-upalnim pojavama: bolovima. gu enje. nekoliko puta dnevno. u oboljelo uho se stavlja 3-4 kapljice. slijede eg dana zavoj se mijenja. nizak tlak. Postupak se sprovodi jedanput dnevno a lije enje traje 10-15 dana. OTALGIJA ± BOLOVI U U IMA Bolovi u u ima koji nisu vezani za oboljenje srednjeg i spoljnjeg uha. Med. prije jela. Lije enje traje do prestanka bolova (5-10 dana) a mo e se i nastaviti ili ponoviti. osje aj tjeskobe. Propolis u vidu aerosola . Na oboljelim mjestima se mogu stavljati i vo tano-propolisove obloge mati na mlije se uzima u prirodnom obliku 100-200mg 3 puta dnevno prije jela. Ako je o te eno polje ve e i dublje. Lije enje mo e da se sprovede propolisom: o te ena ko a se nekoliko puta dnevno ma e 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. intoksikacije. Posebno je korisno njegovo uzimanje kod ena Med najbolje djeluje u kominaciji sa bra nom od sla ice u odnosu 2:1. obi no izazvan piogenim kokama. OTOMIKOZA. OTVARANJE RANA NA KO I ± DEKUBITIS Otvaranje rana na ko i od dugog le anja u istom polo aju. Medu se mo e dodati i 1% mati ne mlije i ili 10%polena Mati na mlije . ljekovite masti ili 20% alkoholnog ekstrakta propolisa se aplicira na o te eno mjesto. Svrab prestaje ve prvi dan. P elinji otrov u vidu uboda ili injekcija pro iruje krvne sudove. Najbolje je staviti u u ni kanalgazu umo enu u ekstrakt i zamijeniti je slijede eg dana. Simptomi su op ta slabost. Uzima se po 100-200mg prirodnog mati na mlije ujutro i u podne prije jela. smje om se ma e oboljeli zglob. uremija. lijekovi itd. Mije aju se jednake koli ine 20% alkoholnog ekstrakta propolisa i suncokretovog ili ribljeg ulja. Mo e se u spoljni u ni kanal staviti i sterilna gaza umo ena u smjesu. najbolje vrsta sa ve im sadr ajem fruktoze. Lije enje traje 4-5 dana a rezultat je veoma dobar. uklanja bol i pobolj ava kolateralnu cirkulaciju krvi. O TE ENJE MIOKARDA O te enje miokarda mo e da izazove svaka infekcija. ubrzan puls. najbolje kobinovano sa medom Propolis. Uzima se po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa 3 puta dnevnou a i mlijeka ili mlake vode. o te uju se mi i na vlakna i pojavljuju raznovrsni poreme aji u ritmu.GLJIVI NO ZAPALJENJE SLU NOG KANALA Bolest prouzrokovana gljivicama. Lije enje p elinjim proizvodima traje 20-30 dana. u slu ni kanal sve do opne se uvodi gaza umo ena u 20% alkoholnog ekstrakta propolisa. hladni udovi. Polen. Nakon energi nog mu kanja smjese. Uzima se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. Va nije su profilakti ke mjere ± pokretanje i masiranje. u slu aju potrebe mo e se ponoviti. Mo e se koristiti i smjesa 50g meda sa 5g propolisa u prahu. ekstraktom ili medom. smanjuje holestelor i trigliceride u krvi. glavoboljon. Dnevno uzimati po 1-2g po kg te ine u 3-4 obroka.elektroforezom. Uspje no djeluje u 95% slu ajeva. mogu se praviti zavoji sa propolisovom ma u. Nakon i enja uha od gnoja. O te eno uho se ma e alkoholnim ekstraktom propolisa. prekriva se gazom i fiksira. opekotine. gnojem. smanjenim sluhom. PIODERMIJA Povr inski ili dublji upalni proces.povoljno djeluje na razmjenu holesterola i lipida. 1-2 sata prije jela ili 2 sata poslije jela.

jedna u podne i jedna uve e. pod jezikom. psihogeni. prije jela. Uzima se po ka ika 3-4 puta dnevno prije jela. polen. Najbolja i najefektnija kombinacija je med. sa temperaturom simptomi prethode ili su pra eni naj e e katarom gornjih disajnih puteva. PRO IRENJE BRONHIJA Pro irenje bronhija u odre enim dijelovima plu a. svi p elinji proizvodi imaju hipotoni no dejstvo. Kao samostalno sredstvo. U slu aju potrebe. a uzro nici su strptokoke. ujutro lu e velike koli ine ispljuvaka. starosti i endokrinih poreme aja. P elinji otrov se primjenjuje u vidu p elinjih uboda ili potko nih injekcija. aerosolne inhalacije meda i oralno po 1 ka iku 3 puta dnevno prije jela 10% vodenog ekstrakta propolisa. PROLJEV ± DIJAREJA Protiv proliva propisuje se 1 ka iku polena i 1 ka iku meda rastvoriti u a i hladne vode. mati na mlije i polen u pomenutim procentima. Druga varijanta: med kombinovati sa mati nom mlije i u vidu 1% ili 2% rastvora. mogu se uzimati pojedina no ili kombinovano. hrena. Lije enje traje dugo.ljekovitom ma u se pravi zavoj na o te enom mjestu. polen se propisuje samo ako pacijent ima alergiju prema medu ili mati noj mlije i. Lije enje traje 20-40 dana. POVI EN KRVNI PRITISAK ± HIPERTONIA Uzroci oboljenja su razli iti: neurogeni. Primjenjuje se u vidu p elinjih uboda. PRO IRENE VENE Nm preporu uje obloge vena na mjestu pro irenja od tankog sloja meda i sitno sjeckanog . lije enje traje 1-2 mjeseca. u toku 1-2 mjeseca. Propolis se uzima kao 10% propolisova voda ili 30% alkoholni ekstrakt propolisa 3 puta dnevno po 30 kapljica prije jela u a i vode ili mlijeka. Lije i se na slijede i na in: Med uzimati u kobinaciji sa polenom u odnosu 5:1 ± 3 puta dnevno se pije po ka ika rastvorena u mlakoj vodi. Propisuje se 100-200mg dnevno u 3 obroka. elektroforeze ili ljekovitih masti za spoljno utrljavanje. a e meda i soka od jednog limuna. Uzima se po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u a i vode. POLIARTRITIS Oboljenje po inje sa bolovima. Po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela u toku 1-2 mjeseca. ultrazvuka. Tretiranje ari ta traje do ozdravljenja. oteklinama i crvenilom vi e zglobova. Djeca uzimaju pola ili etvrtinu doze za odrasle. prije jela. POLNA NEMO ± IMPOTENCIJA Radi se o polnoj nemo i kao rezultatu nervnopsihi kih faktora. Pije se po ka i ica 3 puta dnevno prije jela. lije enje ponoviti. arteroskleroti ni. injekcija. esto sa krvavim tragovima a esto imaju i visoku temperaturu. Dobro hipotoni ko dejstvo ima mje avina soka od argarepe. Preporu uje se da se 1kg meda pomije a sa 5-10g mati na mlije . Lije enje medom uklju uje unutra nje uzimanje meda 100-200g dnevno u 6 obroka sa zadr avanjem u ustima. jedan tretman obuhvata 150-200 ubodap ela. sekundarni itd. Me unarodna zajednica za borbu protiv reumatizma prihvatila je p elinji otrov kao sigurno antireumati no sredstvo. Lije enje tarje 1-2 mjeseca. Boleasnici stalno ka lju. mati na mlije . Pije se jedna doza ujutro. razvija se usljed upalnih procesa. nakon pauze od 15 dana. 200g polena i 50g propolisa u prahu. Uzimati po ka iku 3 dnevno prije jela. velikog umora.

crijevnim parazitima idr. Karakteristi ni su bol. krvarenje. per un se sitno sjecka a zatim tu e u avanu i energi no mije a sa medom. Preporu uje se lije enje oralnim uzimanjem propolisa 3 puta dnevno u a i vode ili mlijeka. zastarjelost do 5 godina ± 46%. Med uni tav mikroorganizme a riblje ulje potpoma e granulaciju. epitelizacije rane i ozdravljenja. vode do brzih regenerativnih procesa. Koristi se kao 20% alkoholni ekstrakt propolisa i 15% propolisova mast. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Mnogi autori preporu uju lije enje ovih rana 15% propolisovom ma u u vidu sterilnog zavoja a dobri rezultati se posti u i p elinjim ubodima. sudova i ivaca. Kod svih oblika svraba od velikog je zna aja je lokalna primjena propolisa. vosak i p elinji otrov) su dobro ljekovito sredstvo za razne brste rana. soravljenoh u posudi koja se stavi u sud sa vru om vodom. Svrab prolazi za 10-20 minuta. Kao uspje no sredstvo. do izlje enja. RANE ATROFI NE Atrofi ne rane su hroni nog karaktera i te ko se lije e. PSORIJAZA Ko no oboljenje u mjestima savijanja udova. 1-2 puta dnevno. naj e e izazvan hemoroidima. suncokretovog ili kukuruznog ulja. Efekat lije enja e biti ve i ako se ono kombinuje sa spoljnim tretiranjem o te enih mjesta 20% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15-30% propolisovom ma u.per una. Najbole sredstvo je propolisova mast na bazi neslane masti ili kravljeg butera. PURITIS ± SVRAB Svrab je sindrom nogih ko nih oboljenja. smj a se ma e u tankom sloju. Uzimaju se jednake koli eine meda i per una. Ona mo e biti vezana za o te enje potko nog tkiva. dobro je u oblast hemoroida staviti mje avinu u e erenog meda i 30% propolisove masti u odnosu 1:1. propolis. mi i a. P elinji proizvodi (med. PURITIS ANI Svrab u marnoj oblasti. bolesnik je u le e em polo aju. Karakteristi no je o te enje cjeline ko e od udarca tupim i tvrdim predmetom. Gaza umo ena u ekstrakt se stavlja u oblast svraba 1-2 puta dnevno. lije enje traje do prestanka puritisa. RANE Svako o te enje cjeline pokrivnog tkiva(ko e ili sluzoko e) je rana. a mo e da se javi bez patolo kog uzroka. Kada se radi o hemoroidnom svrabu. Kod bolesnika sa zastarjelo u bolesti do 1 godine. Mo e se koristiti i 30% alkoholni ekstrakt propolisa u mje avini sa jednakom koli inom ribljeg. lu enje limfe i sklonost inficiranju. RANE KONTUZNE I ISKIDANO-KONTUZNE Ne postoji bitna razlika izme u ovih vrsta rana. . Uspje no se lije e kombinacijom 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. Preporu uje se tretiranje mjesta svraba sa 15% propolisovom ma u ili 20% alkoholnim ekstraktom propolisa. stepen izlje enja je 64-71%. Lije enje traje 2-3 mjeseca. Njihova lokalna aplikacija dovodi do brzog zaustavljanja krvarenja i ukidanja bola. pokazala se kombinacija od 80g meda i 20g ribljeg ulja u vidu zavoja. oni djeluju protivupalno i antibakterijski. Polje svraba se ma e nekoliko puta jednim od preparata a lije enje traje do prestanka svraba. nekoliko puta dnevno. u ograni enim poljima ko e u obliku ru i astih pjega i papula pokrivenih ljuspama poput peruti. PURITIS VULVE Svrab lokalizovan na polnim organima ene. Lije enje traje 15-20 dana.

Simptomi: gnojni sekret iz nosa i zapu en nos. Zbog brzog isparavanja alkohola. nedostatak apetita. Bolesnici spavaju nespokojno. odmah zaustavlja krvarenje i sprje ava bilo kakvu infekciju. Med je u obliku 20-30% rastvora za aerosolne ili ultrazvu ne inhalacije. gdje ostaju najmanje 5-6 sati. Uspje nost lije enja preko 80%. osje aju svrab oko mara. Lije e se lokalnim aplikacijama medom. nervozu. Svakodnevno. dok za superosjetljive samo jedan ubod mo e biti koban. Do sljede eg dana rana je ve epitelizirala. san se normalizuje. Rubovi posjekotina su glatki i obilno krvare. umor. Za 3-4 dana nastaje granulacija. nedostatak apetita. glavobolja. Ve prvog dana svrab prestaje. tretmani traju 15-20 dana. uve e prije spavanja oblast oko mara nakon dobrog ispiranja nama e se medom i pokrije gazom. RANICE NA GRLI U MATERICE Ranica lokalizovana oko spoljneg otvora grli a materice.RANE OD POSJEKOTINA Slabe povr inske posjekotine o trim predmetom. Kod dubljih posjekotina bolje je dr ati rastvor propolisa 1-2 dana. Med uni tava i jaja polo ena u marnoj oblasti. Istovremeno se oralno uzima po 2g meda na 1 kg te inepodijeljeno u 4 obroka u vidu hipertoni nog rastvora. Tamponi se stave visoko do ranice. Uspje no se lije i p elinjim otrovom po zadatoj emi. slepljuju se oba kraja rane i do slijede eg dana po inje epitelizacija rane. Istovremeno se oralno uzima med sisanjem i ka i icom na svaka 3 sata. Lije enje traje 15-20 dana. Lije enje se vr i medom. gaza sa medom stavlja se na posjekotinu. . tampon umo en u 30% alkoholni ekstrakt propolisa i stavljen na posjekotinu 3-4 minuta odmah zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. Ljekoviti efekat se posti e u preko 95% slu ajeva. SITNE GLISTE Sitne gliste ive u debelom crijevu ovjeka i e e se nalaze kod djece. U lije enju se primjenjuju med i propolis. Dobar terapijski efekat daje i lije enje propolisom kroz inhalacije a uve e pred spavanje se stave tamponi umo eni u 5-10% vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa pomije anog sa ribljim uljem u odnosu 1:3. isje ene povr ine su se slijepile i obi no nije potrebno mijenjati zavoj. malaksalost. Smtronosna doza za normalnog ovjeka iznosi oko 500 uboda p ela istovremeno. uzimaju se antialergijski lijekovi. Prvi zadatak je da se odmah izvadi aoka. kao i elektroforezu nosnih upljina. na rani se formira za titna korica. aoka se vadi iglom ili pincetom a ubodeno mjesto se ma e istim alkoholom. najbolje u e erenim i traje 5-10 dana. vitamin C i hitno tra i pomo ljekara. Dnevno se prave po 2 aerosolne inhalacije a uve e se primjenjuje lokalna aplikacija meda u nozdrve. RANE UBODNE Zavoj sa medom ili 30% alkoholnim ekstraktom propolisa zaustavlja krvarenje i bol i ne dozvoljava infekciju. epitelizacija i potpuno ozdravljenje. 15% propolisovom ma u ili 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Ne smije se vaditi rukom jer se tako pospje uje lu enje otrova. REUMATIZAM Reumatizam je infektivno alergijsko oboljenje s infekcijsko-neurogenom patogenezom. SINUSITISI Oboljenja okonosnih upljina izazvana virusima i bakterijama. RANE OD UBODA P ELA Radi se o ubodima kod ljudi koji su superosjetljivi prema p elinjem otrovu.

pove ano lu enje pljuva ke. prije jela Propolis. punoi te nosti sli noj mlijeku. Tretmani traju 4-5 nedjelja. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. nedostatak apetita isl. lije enji se kombinacijom mati nog mlije a. Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. Lije enje traje do ozdravljenja. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka. svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa. meda i polena. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg. a tako e i trudnice. obi no 2-5 dana. nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika. Lije enje traje 2-4 dana. ultrazvuka ili utrljavanja. glavobolju. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca. koji se kasnije pretvaraju u rane. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me. odrasli pri nicanju umnjaka. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i. injekcija. brzo zamaranje. med i polen. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. 3 puta dnevno prije jela. . doza od 100mg dnevno. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom. 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima. 3 puta dnevno. uve ane regionalne lijezde. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. zamra enje. naj e e kod novoro en adi. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih prozvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda. sa zadr avanjem u ustima. Javljaju se bolovi kod gutanja . Mogu se kombonovati med i mati na mlije .SKLEROZA GENERALIZOVANA P elinji proizvodi su najbolje profilakti ko sredstvo za dug ivot i borbu protiv arteroskleroze. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). anemijom. Bolesnik osje a slabost. vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa. mogu se primjenjivati naizmjeni no. kahezijom itd. neprijatan zadah. 3-4 puta dnevno.

Primjenjuju se na slijede i na in: Med. Dnevno 60-80g u 3 obroka ili do 1g po kg tjelesne te ine Mati na mlije (prirodni). Po 50-100mg dnevno ujutro i u podne prije jela Polen. 1 ka i ica rastvorena u a i vode ili mluijeka, 3 puta dnevno, prije jela Propolis. 20% alkoholni ekstrakt propolisa po 20 kapljica3 puta dnevno prije jela u a i vode ili mlijeka Ubodi p ela, 1-5 dnevno Navedene p elinje proizvode ne treba uzimati istovremeno, mogu se primjenjivati naizmjeni no. Mogu se kombonovati med i mati na mlije , med i polen. SLABLJENJE VIDA Brzo zamaranje oka prilikom dugotrajnog gledanja na bliskom odstojanju. Dobri rezultati se posti u lije enjem mati nom mlije i, doza od 100mg dnevno, 2-3 nedjelje SNI EN KRVNI PRITISAK ± HIPOTONIJA Sni en krvni pritisak prouzrokovan nervno-vegetativnim poreme ajima, anemijom, kahezijom itd. Bolesnik osje a slabost, brzo zamaranje, zamra enje, glavobolju, nedostatak apetita isl. Mati na mlije uti e ujedni i na simpatikus i parasimpatikus i time reguli e krvni pritisak. Kad je hipotonija pra ena anemijom i kahezijom, lije enji se kombinacijom mati nog mlije a, meda i polena. Tretmani traju 4-5 nedjelja. Dnevna doza mati nog mlije a je 100-200mg, 3 puta dnevno prije jela. SOR Gljivi no oboljenje na sluzoko i ustadesni i jezika, naj e e kod novoro en adi. Oko 100g u e erenog meda mije a se sa 10g propolisa. Svakih 1-2 sata cucla se nama e ovom smje om i daje bebi da sisa. Kod odraslih se uzima po ka i ica na svaka 3 sata i sisa se. SPONDILOARTROZA Izazvana je degenerativnim o te enjima ki me, nastalim zbog poreme aja kalcijum-fosforne razmjene. Dobar terapijski efekat daje p elinji otrov u vidu direktnih uboda, injekcija, ultrazvuka ili utrljavanja. Tretmani se sprovode du ki me u oblasti bolnih ta aka. Lije enje traje 20-30 dana a mo e se produ iti ili ponoviti. Dobro rezultati u preko 60% slu ajeva. STOMATITIS AFTOZNI Naj e e boluju djeca, odrasli pri nicanju umnjaka, a tako e i trudnice. Na sluzoko i usta pojavljuju se mali mjehuri i, punoj te nosti sli noj mlijeku, koji se kasnije pretvaraju u rane. Javljaju se bolovi kod gutanja , pove ano lu enje pljuva ke, neprijatan zadah, uve ane regionalne lijezde. Lije enje: tretiranje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa 1-2 puta dnevno ispiranje usta 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa, svaka 2-3 sata vakanje malih kuglica propolisa, 3-4 puta dnevno. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-5 dana. Kod stomatitisa epidemijskog (dobija se od zara enog mlijeka i mlije nih proizvoda) najbolje je vakati i sisati na svaka 2-3 sata ka i icu meda, vi ekratno ispirati usta 5% vodenoalkoholnim ekstraktom propolisa, sa zadr avanjem u ustima. Lije enje traje 2-4 dana. Lije enje stomatitisa kataralno-gnojavog (zapaljenje sluzoko e usne duplje)vr i se tako e ispiranjem 5% vodeno-alkoholnim ekstraktom propolisa. Lije enje traje do ozdravljenja, obi no 2-4 dana uz oralno uzimanje 100-120g meda, po ka i ica na svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima.

TRAHEITIS, TRAHEOBRONHITIS Oboljenje je obi no infektivno-upalnog karaktera. Na po etku je upalni proces lokalizovan u traheji, nakon ega obuhvata bronhije. Bolesnici se ale na grudne kosti i ka alj, prvo suhi a zatim sa ispljuvcima. Za lije enje se koriste med i propolis. Med se uzima aerosolnim ili parnim inhalacijama, kombinovano sa oralnim uzimanjem i zadr avanjem u ustima. Uzima se po ka i ica na svaka 3 sata a inhalira 2 puta dnevno. Aerosolne inhalacije se tako e mogu praviti sa 15-20% vodenim rastvorom ili 5% vodeno-alkoholnom emulzijom propolisa. I sa propolisovim inhalacijama koristi se unutra nje uzimanje meda sa zadr avanjem u ustima. Istovremeno se uzima po 20-30 kapljica 30% alkoholnog ekstrakta propolisa u a i vode ili mlijeka 3 puta dnevno. Lije enje traje 7-20 dana i mo e se po potrebi ponoviti. TRIHOFITIJA Bolest ko e ili dlaka i noktiju gljivi nog porijekla. Karakteristi an je uporan svrab koji vodi do povre ivanja tkiva. Lije i se 50% propolisovom ma u spravljenom na bazi biljnog ulja pri slabom vrenju ili alkoholni ekstrakt propolisa. Mehlem se ma e u debelom sloju po bolesnom dijelu tijela i prekriva vo tanim papirom. Za 4-5 dana bolovi isvrab nestaju. Lije enje traje 7-30 dana, efekat potpun. TRIHOMONASNI URETRITIS Upalni proces lokakizovan u mokra nom kanalu i u be ici. Simptomi su poja an sekret, svrab i bol, esto mokrenje. Zaraza se prenosi polnim putem. Be ika se ispira 30%-nim rastvorom meda i istovremeno se uzima oralno 100-120g dnevno. Lije enje traje 3-5 dana. TRIHOMONAS VAGINALIS Zapaljenje vagine izazvano mikroorganizmima ± trihomonasom. Veoma esto oboljenje, karakteri u ga lu enje uto-zelenkastog pjenu avog sekreta neprijatnog mirisa, osje aj pe enja i svrab. Lije i se lokalnim aplikacijama meda ili elektroforezom meda u vaginalnoj oblasti. Prikladne sorte meda su: livadski, poljski, planinski itd. Bolje je koristiti u e eren med. Na isti na in se mo e koristiti i propolis. TROVANJE Narodna medicina preporu uje kao lijek protiv trovanja med, samostalno ili u kombinaciji sa mlijekom kod trovanja hranom, gljivama, alkoholom i metalima, te kod uboda insekata. Protivotrovno dejstvo meda je potvr eno, ali se ono koristi samo kao prva pomo do odlaska ljekara. Kao jednokratna doza, obi no se daje 150-200g meda. TUBERKULOZA KO E ± VUKOJEDINA Uzrokuju je humane i ivotinjske tuberkulozne bakterije, na ko i se pojavljuju vorovi ru i asto-mrke do utocrvene boje, prvenstveno na ko i lica i cijelog tijela. Za lije enje se koristi 30% propolis-salicilna mast koja se spravlja na bazi kajmaka od mlijeka i propolisovog alkoholnog ekstrakta. Mast se ma e u debelom sloju i prekriva vo tanim papirom ili flasterom. Kod varikoznih oboljenja, mast se mijenja svakih 2-3 dana a kod infiltrativnih svakodnevno. Poslije uklanjanja izra taja lije enje se nastavlja istom ma u ali bez salicilne kiseline, ili gustim ekstraktom alkoholnog rastvora propolisa. Ma e se do potpunog uklanjanja izra taja, prestanka gnojnih izlu ina i kona nog uklanjanja infiltrata. Lije enje traje 1-2 mjeseca. TUBERKULOZA PLU A

Tuberkuloza je te ka bolest i mo e da se lije i p elinjim proizvodima jedino u slu aju nepodno ljivosti prema protivtubelkuroznim preparatima. TUMOR ZLO UDNI injenica je da p elari vrlo rijetko boluju od zlo udnih tumora. Jo uvijek se ne zna ta no zbog ega, ali se pretpostavlja da naro ito blagotvorno dejstvo u prevenciji tumora predstavljaju p elinji otrov i mati na mlije . UPALA DESNI GNOJNA Upalni proces po rubu desni sa gnojenjem koje mo e dovesti do klimanja zuba. Uzroci su lo a higijena zuba i bakterijske infekcije. Lije i se tretiranjem desni 30%-nim alkoholnim ekstraktom propolisanekoliko puta dnevno ili uzimanje m 6 puta dnevno, svaka 3 sata, sa zadr avanjem u ustima slijede u smje u: 500g meda, 100g polenai 25g propolisa u prahu. Smje a se dobro promije a i uva u dobro zatvorenom sudu. Lije enje traje do ozdravljenja. UPALA OKA Upalni proces, o te uje iris i cilijarno tijelo. Simtomi: bol, crvenilo, ote enost, o te en vid. Uspje no se lije i primjenom p elinjeg otrova (ubodima ili injekcijama) u oblasti o ne jabu ice, a najbolje na le ima izme u ple ki. UPALA O NIH KAPAKA Zapaljenje rubova o nih kapaka, naj e i uzrok su streptokoke. Lije i se svje im medom, 2-3 kapljice u o i 3-4 puta dnevno, 2-3 dana. UPALA SINUSA Simptomi su glavobolja u osnovi nosa i potiljka, gnojav sekret, smrad iz nosa itd. Prave se aerosolne inhalacije 30%-nog rastvora meda, 2 puta dnevno, uz lokalnu aplikaciju meda u nozdrve. Pozitivan rezultat u 95% slu ajeva. UPALA OZUBLJA ± PARADENTOZA Upalni proces koji zahvata tkiva oko zuba, dovodi do ogoljenja i klimanja zuba, formiranja zubnog kamenca, upalnih kesica na desnima i ispadanja zuba. Lije i se propolisom, tamponima umo enim u 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa i postavljenim na ari te zapaljenja, to dovodi do zaustavljanja i uklanjanja upalnog procesa. Primijenjen u vidu propolisove vode i vodeno-alkoholnog ekstrakta propolisa neposredno prije zubarske intervencije, propolis obezbje uje bezbolan tretman. HEMOROIDI Varikozno pro irenje venja u donjim dijelovima debelog crijeva, unutar ili van mara. Obi no se pojavljuje kao rezultat neaktivnosti i zatvora, pra eno je bolom, svrabom i krvarenjem. Preporu uje se oralno uzimanje meda; vodenog rastvora 10-12% propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prije jela; 30%-nog alkoholnog ekstrakta propolisa, po 30-40 kapljica 3 puta dnevno u a i vode. Lokalno se aplicira propolisova mast na gazi 1-2 puta dnevno. Djeluje dobro na zidove vena i propolisova mast na bazi biljnog ili ricinusovog ulja. HERPES Virusno oboljenje, predisponiraju i faktor prehlada. Nekoliko puta dnevno se stavljaju obloge od 20% vodene emulzije propolisa ili mazanje 30% alkoholnim ekstraktom propolisa ili 15% propolisovom ma u. Obi no poslije tretmana svrab i bolovi prolaze. Lije enje traje 5-7 dana, do ozdravljenja.

HIPERTROFIJA PROSTATE Oboljenje vezano za hormonske poreme aje u radu prostate, zbog ega nastaje hipertrofija (uve anje) prostate, obi no kod mu karaca preko 45 godina starosti. Bolest vodi do zadr avanja mokra e, estog uriniranja, slabog i isprekidanog mlaza, bolova idr. Predstavlja veoma estu bolest (bolest savremenog dru tva) a starosna granica oboljelih se spu ta. Polen se uzima u kombinaciji sa medom u odnosu 1:1, po ka iku 3 puta dnevno, 1 sat prije jela. Polen i med se rastvaraju u a i vode 24 sata prije upotrebe. Mokrenje se brzo normalizuje, prestaju no na ustajanja, pobolj ava se apetit, raspolo enje, san i polna aktivnost. HRONI NO OBOLJENJE NOSA Po inje kao sluzno-gnojna kihavica, sekrecija se postepeno smanjuje, su i i formira suhe korice u kastomrke boje i jako neprijatnog mirisa, ulo mirisa polako nestaje a bolesnici osje aju suho u i bol u nosu, ote ano disanje i glavobolju. Lije i se aerosolnim inhalacijama 20% meda 1-2 inhalacije dnevno (mo e i ultrazvu no) ili lokalnim aplikacijama smje e od 100g u e erenog meda, 2 g mati na mlije , 10g propolisa u prahu, 5g sumpornog pra ka. Nakon energi nog mije anja, smjesa se stavi u bakelitnu kutiju. U toku 5 dana se prave po 2 aplikacije u nozdrve, u le e em polo aju a nakon toga 10-15 dana po jedna aplikacija dnevno (najbolje uve e). Terapija daje dobar terapijski efekat. CIROZA JETRE U etiologiji ciroze ulogu igraju razni faktori: oboljenje jetre i u nih kanala usljed hepatitisa, mehani ke utice, alkoholizma idr. Bolesnici osje aju op tu malaksalost, nedostatak apetita, mr avljenje, ko a je ikteri na. Preporu uje se dugotrajno uzimanje meda, 80-120 g dnevno u nekoliko obroka; polena 1520g dnevno; propolisa po 1 ka ika 10% vodenog rastvora 3 puta dnevno; mati ne mlije i 100200mg dnevno. P elinji proizvodi imaju detoksi no dejstvo, bogati su vitaminima, enzimima i biogenskim stimulatorima, te predstavljaju ljekovita sredstva za ovu bolest. CRVENI VJETAR Zapaljenje ko e sa oteklinama, ire im crvenilom, «geografskim» konturama i bolovima, izazvano streptokokama. Narodna medicina preporu uje mehlem: list svje eg kupusa se prema e medom i zalijepi na oboljelo mjesto. Mijenja se svaki sat vremena. IREVI Narodna medicina preporu uje med za lije enje ireva. Ubrzo poslije stavljanja meda, na povr inu rane izlazi obilan gnoj i limfa. Gnojna sekrecija i miris postepeno nestaju, rana se osvje ava, stimuli e se njena granulacija i epitelizacija. ireve tako e uspje no lije i i propolis u obliku 20% propolisove masti. Vosak u vidu obloga (zagrijane plo ice voska kojim se pokrivaju irevi) mo e da svojim dejstvom uni ti ari te a ako je u zrelom stadijumu, ir se brzo otvara i gnoj iscuri van. Lije enje svim p elinjim proizvodima je jako efikasni i traje maksimalno do 12 dana. IR NA DVANAESTOPALA NOM CRIJEVU Oralno se uzima med, 3 puta dnevno po 40 g 1-2 sata prije jela, rastvoren u a i vode ili mineralne vode. Lije enje traje 1-2 mjeseca, a skoro kod svih pacijenata poslije druge nedjelje simptomi nestaju. Propolis se uzima u vidu 30-40 kapljica 20% alkoholne emulzije propolisa u a i vode ili

mlijeka, 1-2 sata prije jela. Preporu uje se uzimanje oralno polena i mati ne mlije i u poznatim dozama. IR NA ELUDCU Karakteri u ga bolovi u eludcu sezonske prirode, obi no kada je eludac prazan, bolesnik povra a, podriguje, osje a goru icu itd. Najbolji rezultat se posti e lije enjem medom i propolisom koje traje 20-30 dana. Med (od nane, poljski, livadski) se uzima po 120-130g dnevno u 3 obroka, rastvoren u mlakoj vodi ako je oboljenje pra eno hiperaciditetom ( pove ano lu enje kiseline), med se uzima 2 sata prije jela a kod hipoaciditeta (smanjeno lu enje kiseline) 30 minuta prije jela. Obi no pobolj anje nastaje nakon prve nedjelje i simptomi postepeno prestaju. Pri lije enju propolisom koristi se 20% vodeni rastvor propolisa, po 1 ka ika 3 puta dnevno prijejela ili 20% alkoholno-propolisova emulzija po 20-40 kapljica 3 puta dnevno prije jela, rastvoreno u a i mlijeka ili vode.

Predmenstrualni sindrom (PMS)
Simptomi su razli iti: promjena raspolo enja, gr evi, bolne i/ili nate ene grudi, glavobolje, smanjeno uriniranje, nadutost, manjak energije, izbijanje herpesa, plinovi i ostale probavne smetnje, simptomi sli ni gripi, bol u kri ima... Pove ite te simptome sa bolnim ili nepravilnim ciklusom i dobit ete op i profil ene koja je spremna ubiti. U ve ini slu ajeva prepisati e joj se pilula za "rje enje" svih njenih problema. Medicinski genij u svom najboljem izdanju... Metode za savladavanje problema prehranom:   Smanjite unos soli u organizam.   Jedite hranu bogatu kalijem: banane, krumpiri, zelje, kru ke i Ije njaci.   Jedite dosta morskih trava i alga (svje e ili u tabletama).   U inite da hrana bogata vitaminom B6 bude dio va e svakodnevne prehrane: zeleno povr e, sojini proizvodi i hranjivi kvasac (mo ete isto tako uzimati pivski kvasac u kapsulama: ene sklone gljivi nim infekcijama trebale bi ga izbjegavati.

  Uzimajte puno vitamina A, pogotovo ako su vam grudi bolne ili patite od gr eva. Mrkva, luk, lje njak, repa, pinat, le a, marelica, limun i sirova biljna ulja su bogata vitaminom A.   Pijte puno vode.

bijelo bra no i bijeli kruh). bademe i morske alge zbog visoke koncentracije kalcija koji otklanja gr eve. Tople kupke.Lije enje biljem ili   uzmite odoljen u tinkturi za opu tanje Uzmite umbir za smanjenje napetosti i gr eva. Ponovite ako je potrebno. brazilske orahe. ali u ve ini slu ajeva gr evi su uzrokovani upalom. tinkture ili aja posti e vrlo dobre rezultate. Menoragija ili preobilan izljev Li e maline (str. Jedite hranu bogatu kalijem svaki dan (banane. dinje. kora citrusnog vo a. to u initi Izbjegavajte sol. 42) uzet u obliku kapsule. Spolno prenosive bolesti (SPB) su ponekad odgovorne za bol. naticanjem i napetosti u cerviksu i maternici. Po nite ga koristiti jedan tjedan prije po etka menstruacije i nastavite za vrijeme trajanja. . te e ili lak e vje banje. termofori (boca sa vru om vodom) smje teni na donjem dijelu trbuha. 40) je najbolje. su eno vo e. Morske alge se mogu uzimati u tabletama. gr eve i bol. gro e. za vrijeme i poslije menstruacije. Po nite s uzimanjem jedan tjedan prije menstruacije te nastavite i za vrijeme trajanja. te orgazmi smanjuju napetost. Jedite tamnozeleno povr e i naran e zbog vitamina A (smanjuje napetost). krumpire i povr e zelenog li a). Stolisnik (str. jer ne zaustavlja krvarenje nego regulira izljev. vitamin T (sjeme sezama. vi nja. naran e. Bioflavonoidi (heljda. brokule. e er. Jedite zobenu ka u. Ali mi znamo da la u. per in (koji se mo e uzimati u obliku aja). Imamo gr eve prije. mrkve. i prera enu hranu (uklju uju i bijeli e er. Medicinska znanost ka e nam da je patnja dio toga biti enom. Slijede e poma e smanjenju pretjeranog menstrualnog izljeva: Vitamin C. kupina) Alfalfa (2 ake svje ih izdanaka ili 3 tablete na dan tijekom ciklusa) e smanjiti menstrualni izljev. maslac od sezama). Dismenoreja ili bolne menstruacije Ve ina nas je tijekom menstruacije iskusila osje aje koji variraju od blage nelagode do propadaju e boli.

Ovo podru je je vrlo osjetljivo po etkom menstruacije. mogu dobiti u i. pogotovo ako je radi netko drugi. Vrlo je va no uni titi i njihova jaja. te ponoviti ako je potrebno. Po potrebi. Tako er mo ete vakati svje i korijen. One su mala bi a nalik na insekte koja odla u svoja jaja u odje i. Isprati sapunom. Uzimajte ga po potrebi kako bi se oslobodili boli. ru nici i posteljina moraju se oprati u vru oj vodi i strojno osu iti na visokoj temperaturi. Svrab/ uga Svrab su mali paraziti koji ive. Maj ina du ica. to u initi Odje a. Ova masa a posti e zadivljuju e rezultate. malo iznad pete). ak i mala djeca. Blag je i mo e se koristiti za du a lije enja. kopaju i duga ke pruge u koje enke nesu svoja jaja. U i i picajzle Svatko. 41). Pritisnite sna no tamo gdje boli. Simptomi . Masa a stopala za opu tanje gr eva Masirajte refleksna podru ja maternice i jajnika (smje tena iza gle nja. Piti ekstrakt maj ine du ice (str. Ne mogu pre ivjeti vi e od 1-2 dana bez doma ina od kojeg se hrane. sofama. Koristite palac da postignete to ja i pritisak. i hrane se ispod posljednjeg sloja na e ko e. ovisno o estini najezde. Prostira i i tepisi trebaju biti "u karanteni' (izvan kontakta) 10 do 15 dana. naizmjence masirajte stopala. ali se mora uzimati redovito (tokom par mjeseci). Simptomi Svrbe! Svrab se koncentrira u genitalnom podru ju i ostalim dlakavim mjestima na tijelu ( ak i u obrvama). postelj(in)ama i tepisima. te dr ite pet minuta sa svake strane. Ako je naro ito lo e. Male su i njihova jaja izgledaju kao male sme e to kice na korijenu dlake. stavljati 3 puta dnevno ili vi e. aj od li a maline poma e ubla iti gr eve. crvena maj ina du ica (ja a) ili eteri na ulja lavande rastopljena u maslinovom ulju (2 do 3 li ice eteri nog ulja na svakih 142 ml maslinovog ulja) mogu se utrljati na zara ena mjesta (ko u i kosu) i ostaviti itavu no .umbirov aj brzo uklanja gr eve.

E. Najpoznatiji na in preno enja je spolni kontakt. orahe. u periodu od jedne godine nakon po etnog lije enja. laktovi. e er i alkohol (vidi dalje). kofein. prije ili poslije menstruacije i kada su pod stresom.Nakon perioda inkubacije od nekoliko tjedana. Odmarajte se.ne vi e. Herpes Herpes Simplex II vrlo sli an Simplexu I (ranice. Drugi dobar lijek za herpes je e njak uziman u kapsulama ili tabletama. iako se herpes mo e prenijeti s jedne na drugu osobu i kontaktom usta . Prehrana Gro e se preporu uje zbog svojih antivirusnih svojstava koncentriranih u njegovoj kori. zglobovi. Mjesta na kojima se svrab zadr ava su ruke. Ozljede e se pojaviti dva do deset ili vi e dana nakon izlaganja zajedno s povi eno temperaturo i simptomima gripe. natrljati zara ena mjesta. Ponoviti ako se ponovno pojavi. Tijekom navale herpesa: Prakticirajte kupke. jer su lako probavljive i nemaju nikakvog mirisa. Preporu uje se nastavak uzimanja doze od etiri do est kapsula na dan. to u initi Rijetko pojavljivanje (jednom ili dvaput godi nje): Uzmite kapsule korijena golden seal-a (str. pazuha. C. Pivski kvasac (u tabletama). . a onda tri dana uzimajte po tri kapsule svaka etiri sata. Herpes je virus to zna i da ivi u va em sustavu i da se mo e ponovno pojaviti. Opu tajte se. 38) za vrijeme napada virusa i dva tjedna kasnije. tijekom no i e se na mjestima pojaviti jaki svrab. Svakodnevno uzimajte 800-1000 mg lysine jedan do dva tjedna . hodajte gole (svje i zrak isu uje rane). Nekoliko puta na dan nanesite bijelu glinu i ostavite da se osu i. Uzmite veliku dozu (12 kapsula) kod napada virusa (kojeg karakterizira osje aj drhtavice i svrbe a). Podsjetnik: ovo se ne preporu uje enama koje su sklone gljivi nim infekcijama. Pretpostavlja se da napada samo genitalno podru je. Vitamin A. mjehuri i na ustima i usnicama). ali mo e se razviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela. Preporu uju se tablete e njaka. esto pojavljivanje: Imunolo ki sustav se mora lije iti du e vremena (do jedne godine). Uzimajte korijen ehinacee (ste 37) u obliku tinkture da olak a upijanje sve dok problem ne nestane. To mo ete ponoviti poslije pauze od dva tjedna.odnosno ruka-spolni organ. ene koje imaju herpes trebale bi izbjegavati okoladu. dio izme u prstiju. glina lije i i poma e u odstranjivanju boli. to u initi Isto lije enje kao kod zaraze u ima. genitalno podru je i gle njevi. e anje isti e i iri crvene linije. Neke ene e do ivjeti navalu herpesa umjesto gripe.

tamna mokra a s jakim mirisom. Ako vam nije dostupno ni ta osim vode. to u initi a one koji neprestano pate od ovakvog tipa infekcije moraju obavezno svakodnevno piti sok od brusnice. odje a. menstruacija. e er i alkohol. kemijske kupke. pritisak u mjehuru. u tabletama ili kapsulama).5 I soka od brusnice najmanje dva puta na dan zbog prevencije. Obi no prestane nakon nekoliko sati. Mo ete tako er dobiti   .5 I soka svaki sat kod prvih znakova infekcije. Kao nadopunu uzimajte kapsule kanadskog zlatnog korijena (str. Uzimajte puno lje njaka (svje i. Nastavite piti o. i poku ajte izbje i ono to mo ete. krv u mokra i. 38) kroz dva tjedna U slu aju boli uzmite kapsule valerijane (str. meso. Infekcije mjehura i mokra ovoda Simptomi Potreba za stalnim mokrenjem. Provjerite kod doktora ako niste sigurne. sinteti ko donje rublje. brisanje od straga prema naprijed. itd.35) ili tinktura su jako dobri.5 I svaki sat i budite sigurne da pijete najmanje po 8 a a na dan poslije toga. hladno a. ali bez da mo e mokriti (osim mo da dvije do tri kapi). peckanje kod mokrenja i vaginalnog iscjetka. Izbjegavajte kavu. e er i hranu koja stvara kiselinu. stres.Poku ajte razumjeti to pokre e virus: stres. pijte po a u od 0. penisa ili seksualnih pomagala u me uvremenu. bijelo bra no. okoladu. poriluk. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljne infekcije poput upale zdjelice. depresija. Vjerojatno ete se osje ati kao da e vam mjehur puknuti. Uzroci Neravnote a crijevnih bakterija. ali infekcija e sigurno oti i. Budite oprezne. badem. Uzimajte aj od stolisnika ili kao tinkturu Poku ajte vi e sa lu natom prehranom koja sadr i vo e. vaginalna penetracija nakon analne penetracije bez i enja prstiju.41) ili tinkturu Klamidija Klamidija se kod ve ine ena obi no pojavljuje bez simptoma. orahe. Pijte 0. bijelu repu i je am. Izbjegavajte kavu. vrsta hrane. osje aj potrebe za mokrenjem. aj od brusnice (str. Njezino postojanje se prepoznaje po inficiranom cerviksu sa u kastom bojom (provjeriti sa spekulumom).

na laganoj vatri. AFRODIZIJACI Ve ina biljaka spomenuta u ovom odjeljku su za ini. napravite test. Namo ite 2 do 3 klin i a u alici vru eg crvenog vina nekoliko minuta. stavite u vodu i poklopljeno kuhajte 20 min. Prelijte 2 do 3 klin i a kipu om vodom u alici. Koristite to kao pekmez. Uzmite je u tinkturi da olak a apsorpciju. Klin i Pomije ajte pola ajne lice klin i a u prahu s medom. Pijte 1 malu alicu poslije jela. Djeluju na erogene centre donose i intenzivni dotok krvi perifernim organima. dodajte cimet. napravite jo jedan test da se uvjerite da je infekcija zaista pro la.klamidiju u grlu tijekom oralnog seksa. Ispirite se sa sokom ehinacee tri tjedna po dva puta svakoga tjedna. izribanu koru limuna i prstohvat mljevenog oraha malajskog drveta Ru marin Namo ite 1 aku ru marina u vru oj vodi. To tako er pobolj ava probavu. Zbog njihove jake arome i porasta energije. umbir Izribajte dio svje eg korijena. Nakon zavr enog lije enja. to dovodi do seksualne stimulacije. 37) dva puta tjedno u periodu od tri tjedna. to u initi Uzimajte ehinaceu (str. ovisno o ozbiljnosti infekcije. za ini uzbu uju osjetilnu percepciju. Pijte 1-2 alice dnevno. Kao dopunu jedite sirovi e njak ili uzimajte e njak u tabletama svaki dan. Pustite da odstoji 20 minuta. Ako se ne izlije i na vrijeme mo e dovesti do dugotrajnih posljedica i komplikacija. Definitivno vrijedi probati! Cimet ( tapi ili prah) Nama ite 20 gr cimeta u 1 I slatkog vina 10 dana: pijte 2 male 2a ice svaki dan Kuhajte na laganoj vatri 20 gr cimeta sa par klin i a 15-20 minuta u 1 litri dobrog crvenog vina. pijte 2 do 3 alice svaki dan. . zasladite medom i pijte 1 alicu po elji. Ako sumnjate da ste mo da zara ene klamidijom ili ako niste sigurne oko simptoma. Trajanje lije enja: jedan do dva mjeseca.

Weed (vidi "Zanimljiva literatura" str 43). za bolji u inak. tinktura. Pijte 2 do 3 a ice svaki dan. Druga metoda: . ginseng je kori ten u kineskoj medicini za ja anje starijih i treba ga koristiti pa ljivo. dok svje eg bilja treba koristiti malo vi e. Primijetit ete da je tu vi e razli itih na ina za pripremanje bilja i to u obliku napitaka. li a ili cvjetova. Napomena: Ginseng obi no koriste mu karci. Tako er treba znati da je to dobro za suho bilje. pijte 3 alice dnevno za vrlo u inkovit rezultat. Ova metoda je dobra za suho bilje. Osnovna metoda: 2 alice kipu e vode na 2 veliku aku bilja. biljnih ajeva. itd. Odabrane su najjednostavnije metode pripreme uzev i u obzir u inkovitost i sigurnost. Uzimajte svaki dan ili prema potrebi. koristite filtriranu ili izvorsku vodu. no ako je svje e. Savery) 1 aku uspite u kipu u vodu. a mati nu mlije ene.50 gr li a i gran ica uspite u 1 l suhog bijelog vina i pustite da odstoji 10 dana. Pustite da se nama e barem 20 minuta. Izbjegavajte upotrebu lonaca i drugog kuhinjskog posu a od aluminija. Koristite emajlirane i metalne lonce ili staklene posude s drvenim dijelovima. ubar (eng. Kinesko bilje Ginseng i mati na mlije su tako er afrodizijaci i tonici. a zatim procijedite. elite li vi e saznati o pripremi bilja. Dostupan (i jeftiniji) u kineskim du anima biljem. Obje knjige su izvrsne! OBI AN AJ Obi no se koriste cvjetovi. te variraju od jednog biljnog terapeuta ili lije nika do drugog. treba vi e. potra ite B odjeljak "Biljna farmacija" u dvjema knjigama Susan S. KAKO PRIPREMITI I KORISTITI BILJE Pripremanje biljnog aja za okus i zadovoljstvo nije isto kao kuhanje aja od bilja u medicinske svrhe. kapnite 4 do 5 kapljica ubarova eteri nog ulja na kocku e era. tinkture i ajevi. maknite s vatre i pokrijte. listovi i stabljike biljaka. Tako er. Potra ite savjet prodava a. Razli ita su mi ljenja o tome to su to napitci. Biljke dodajte kipu oj vodi.

Zakuhajte vodu. Procijedite kad je gotovo. Pazite da ne zakipi. Na svake 3 a e vode uzmite 3 ajne lice bobica i sjemenki. te po potrebi podgrijati. Uspite kipu u vodu u staklenku preko bilja. No.). Mo e se uvati u hladnjaku 2 do 3 dana. Korijenje i kora se mogu namakati u istoj koli ini vode preko no i. Tako ih mo ete pripremiti unaprijed. kore. Bobice i sjemenke lagano zgnje ite. a potom procijedite. Najbolje procijenite sami. 3 do 4 puta dnevno (osim ako nije izri ito druk ije napomenuto). bobice i sjemenke mo ete tako er pripremiti kao ekstrakt (vidi dolje). Napomena: korijenje. Preporu ljivo je uzimati bilje 6 dana u tjednu tijekom 6 tjedana. Pokrijte i laganu kuhajte 20 minuta. Pazite da ne zakipi. jer vrenje uni tava eteri no djelovanje biljaka. NORMALNO DOZIRANJE (odrasli)  za aj i ekstrakt: 1/4 do l alice. Treba imati na umu da svatko druk ije reagira na bilje (prema te ini.Napomena: Ova metoda je u inkovitija. OBI AN EKSTRAT (za ve inu korijenja i kora) 1 aku su enog korijena ili kore i 2 alice hladne vode. Procijedite i pijte 3 alice dnevno. jer sadr i vi e medicinskih vrijednosti biljke. Ovakav pripravak mo e stajati u hladnjaku 2 do 3 dana u vrsto zatvorenoj staklenci. prije kuhanja. Pustite da odstoji na sobnoj temperaturi i to:  cvjetove 2 sata  listove 4 do 6 sati  cvjetove i listove 4 sata  sjeme i bobice 30 minuta  korijenje i koru 8 sati ili preko no i. to pove ava njihovu u inkovitost. godinama itd. Pokrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Doziranje svake biljke posebno je opisano u poglavlju "Doziranje i svojstva biljaka". Zatvorite poklopac to vr e. Uzmite 2 velike ake potrebnih biljnih dijelova na svakih 4 do 5 alica vode (ili 1 aku biljke na svakih 2 do 3 alice vode). ali pazite da pripravak dobiven na ovaj na in ne zakipi. Taj se postupak mo e ponavljati u vi e navrata. Stavite biljni materijal u staklenku. Poku ajte ostaviti to je mogu e manje zraka. mo emo malo pove ati ili smanjiti koli inu i trajanje tretmana. . da bismo koli inu prilagodile na im potrebama.

3 puta dnevno). Nalijepite naljepnicu s imenom kori tene biljke i datumom. ali alkohol je puno jeftiniji. ali traju vrlo dugo. valerijane. ili jo bolje. Za suho korijenje koristite 56 gr u polalitrenoj staklenci. Tinkture se upotrebljavaju razrije ene u toploj vodi (oko 15 kapi u malo vode. procijedite i izbacite biljne dijelove.treba se prvo prokuhati ime se osigurava sterilnost (pustite da se potpuno osu i prije uporabe). Svje e korijenje se mo e ostrugati ili oguliti. Kako napraviti vlastitu tinkturu Tinkture je iznena uju e lako napraviti. listove.  Uvijek koristite svje i biljni materijal: cvjetove. Sme e staklene boce sa kapaljkama se mogu kupiti u du anima zdrave hrane ili apotekama: koriste se za mjerenje doziranja. Kada je gotova. suhu staklenku sa vrstim poklopcem . Tinkture od votke su boljeg okusa. Dr ite je daleko od izvora sun eve svjetlosti. ostaju djelotvorni dugo vremena. Ispunite staklenku do vrha. ine se skupima. Esencije eteri ne arome rastvorene su u ulju. Krupno isjeckajte dijelove bilja koje koristite (s izuzetkom malih cvjetova). KAPSULE Kapsule se koriste za usitnjene biljke. Pohranite tinkture u sterilnim sme im staklenim bocama na tamnom i hladnom mjestu. sladi a. TOPLI OBLOZI (melem) . paprika. Prodaju se u biljnim apotekama i du anima zdrave hrane. mogu se svugdje nositi i lako uzimati.  Suho korijenje se mo e koristiti. Upotrijebite no da biste istjerale zaostale mjehure zraka (zrak mo e pokvariti tinkturu. Svakih nekoliko dana okrenite staklenku nekoliko puta. Koristite samo staklene kapaljke. Zatvorite staklenku to vr e. ali nije bitno ako ga ima zaista malo). Prodaju se u du anima zdrave hrane ili biljnim du anima. umbir).TINKTURE Tinkture sadr e alkaloidne dijelove biljke. naro ito uzimaju i u obzir cijenu antibiotika za sedmodnevnu upotrebu. Tinktura e biti spremna za 6 tjedana. premda nije tako jako kao svje e. biljke u prahu (npr. ETERI NA ULJA Eteri na ulja ili eteri ne arome su sastojci biljaka izvu eni destilacijom ili rezanjem. iscije ene i sa uvane u alkoholu. ehinacee itd. Vrlo je korisno pri ruci imati slijede e tinkture: stolisnika. Kupite prazne elatinske kapsule u du anima zdrave hrane ili biljnim apotekama. Budu i da su to koncentrirani biljni ekstrakti. stabljike. jer se plasti ne lako uprljaju. te ih napunite same: to je jeftinije nego kupovanje gotovih. lako se pripremaju i brzo djeluju. Staklenku napunite alkoholom od itarica ili uzmite 45% votku. Ne perite niti ispirite biljni materijal. Uzmite istu.

Tako er ga mo ete zamotati u naslage gaze i primijeniti kao oblog. Ve ina biljaka spomenutih u ovoj knji ici raste u Sjevernoj Americi (ali i kod nas. Ispiranja spomenuta u ovoj knji ici su medicinska ispiranja.). rane). Premda se neke biljke ne bi trebale uzimati tijekom trudno e. te omogu uju tijelu da se zalije i samo. Nama ite bolno podru je izravno u kupki ili umo ite istu krpu u kupku i primijenite kao oblog tamo gdje je potrebno. Suho bilje: prelijte bilje vru om vodom. Ve ina preparata se treba uzimati topla. Ponekad je normalna reakcija gubitak apetita ili lagani proljev tijekom tretmana. Procijedite i istisnite vodu. posjekotine.Topao oblog od bilja je eteri no zdrobljen biljni macerijat. Potom se primjenjuje izvana na ugro eno mjesto. zapamtite da su tinkture bolje. Napomene: Odre eni napitci nemaju dobar okus. op. Trudnice se ne bi trebale koristiti njime. jer se lak e koriste. ve hrana. jer to mo e poremetiti prirodne vaginalne bakterije. Tako er imajte na umu da su svje e biljke i tinkture ja e od suhog bilja. Iscije enu teku inu mo ete iskoristiti za kupku. opekotine. te primijenite na ugro eno podru je. Va no: Uvijek se nje no ispirite. Izbjegavajte mirisne kupke koje se prodaju u ljekarnama (od kojih "miri ete ljep e"). dodajte im med ili limun. nepa ljivo ili sna no ispiranje mo e pogor ati upalu. Svje e bilje isjeckajte i primijenite direktno na ugro eno podru je. KUPKA Ovo je aj koji je ponovo zagrijan (ne smije zakipjeti). te se potom vanjski primjenjuje na ugro eno podru je. Za dugoro ne tretmane. Mogu se na i u mnogim ljekarnama. "DJE JE TRCALjKE" To su relativno velike trcaljke ( price) s otvorom na vrhu nemaju iglu. Mogu se koristiti za u trcavanje jogurta u vaginu ili za ispiranje. osim ako nije izri ito navedeno druk ije. kao i u ve im biljnim du anima ili du anima zdrave hrane. ma koliko da je ono dobro o uvano. Ispirite se ajem ili ekstraktom (otprilike 2 alice) s time da mu temperatura bude sli na tjelesnoj. TEKU INE ZA VAGINALNO ISPIRANJE I "SJEDE E" KUPKE Kadice za vaginalno ispiranje se prodaju u ljekarnama. Uvijek pijte puno vode za vrijeme lije enja. prev. to tako er mo e uzrokovati upalu zdjelice. Imajte na umu da biljke nisu lijekovi. Nemojte pretjerano koristiti vaginalno ispiranje. povla e i je dublje u maternicu. te su tamo dostupne i u gradu i na selu. Mogu e je e e uriniranje. Ne oklijevajte potra iti pomo stru njaka i zapamtite da odre eni kroni ni problemi ili upalna stanja zahtijevaju pomniji tretman. op enito nema nuspojava. . poklopite i putite da odstoji pola do 4 sata. PASTA Pasta se radi mije anjem biljaka u prahu s malim omjerom vode. jer su povezane sa upalom zdjelice. primijenjen na ugro eno podru je (npr.

To ne uklju uje i korijen biljke. kamilica i mi jakinja. Arctostaphylas uva-ursr). pobrinite se da to budu kvalitetne i dobro o uvane su ene biljke. prev. Trebale biste znati da konzumiranje kofeina. Na taj se na in mo e i u tedjeti. Saznajte podatke o pojedinim biljkama. cvije e je najbolje odmah im procvjeta. Pri kupnji uvijek pripazite na latinski naziv biljke koju elite i tako ete sigurno dobiti onu koju tra ite. par stvari bilo bi dobro da znate: 2 Ako konzumirate neke biljke. npr. navedeni su engleski. elite li skupljati bilje. uvajte ih u sme im papirnatim vre icama ili staklenkama. na hladnom i tamnom mjestu. odite u berbu sa nekim tko se ina e time bavi. tako er mnoge od njih rastu u vrtu. itd.. korijenje se najlak e vadi poslije ki e. divlja mrkva.). Napomena: Kada se govori o kori tenju cijele biljke. franc. Nau ite dobro razlikovati biljke: zapamtite kako izgledaju i miri u prije nego to se upustite u branje. nego u gradu. busserole. nemojte riskirati. . mo ete se otrovati ili ak umrijeti (npr. ima ih u izobilju i lako se uo avaju. u prirodi. kada brati pojedine biljke ili dijelove biljaka koje trebate. Su enim biljkama je rok trajanja oko 12 mjeseci. te provjerite biljku u priru niku bilja.BRANJE VLASTITOG BILJA Neke biljke spomenute u ovoj knji ici lako se nalaze u prirodi. eng. engleski ili francuski. Poku ajte ograni iti kori tenje tih tvari dok koristite biljne lijekove. listove i cvjetove. Kupujte biljke koje nisu pricane pesticidima ili drugim kemikalijama. tj. Po eljnije je brati biljke na selu. Skupljanje vlastitog bilja daje nam mogu nost da uvijek imamo najsvje ije bilje pri ruci. Morate biti 100% sigurni da je biljka koju berete zaista ona koju tra ite! Ukoliko prije niste skupljali bilje. To e vam ujedno i pomo i pri kupnji biljaka u zemljama u kojima se ne govori hrvatski (op. te omogu uje pripremu vlastite tinkture ili su enje bilja.). kao npr.. Uvijek nosite priru nik o biljkama sa sobom. misli se na stabljiku. 2 2 2 DOZIRANJE I SVOJSTVA BILJAKA Uz hrvatske (op. francuski i latinski nazivi biljaka (npr. To osigurava njihovo postojanje i stani te. malina. vrati . to mo e biti fatalno). Ako ih ba morate brati u gradu. nikotina. stolisnik. e era i alkohola ometa upijanje sastojaka biljaka. prev. lat. Uostalom. hrv. Biljke koje se prodaju preko reklama trebaju biti lijepe boje i mirisne. Ako niste sigurni u vrstu biljke. sjeme divlje mrkve se lako zamijeni za otrovnu kukutu (vilinu kosu). Nikada ne ubirite vi e od 1/3 dostupnih biljaka. Ako biljke kupujete.. Po tujte prirodu. bearberry. inite to u parkovima ili na izoliranim zemlji tima udaljenim od prometnica-biljke koje rastu u blizini prometnica su pune olova i drugih otrovnih tvari. vitamina i minerala i time smanjuje ljekoviti u inak. brusnic.

sredstvo za zatvaranje. bronhitis. nervoze. poticanje rada srca. Poti e znojenje i odli an je za cirkulaciju. upale rodnice. Paprika ubla uje i lije i bolove u elucu i probavnim tkivima. 3 puta dnevno (vrlo vru e!) Kapsule: I/4 do 1 li ice u kapsuli popiti sa toplim napitkom . bubrega. okrepljuju e sredstvo. 3 do 4 puta dnevno Teku ina za ispiranje: koristite aj (temperature tijela) jedanput dnevno LATINJAK Blue Cohosh Root . 31) Uzmite 1 ajnu do 1 ju ne lice.Ursi) .actee bleue . pro i iva krvi i antiseptik. Paprika djeluje kod anoreksije i jetrenih smetnji. Ne koristite za vrijeme trudno e. pomo i e vam da dulje ostanete budni.busserole . reguliranje krvnog tlaka i zakr enosti sluznica. Svakako kupite medicinsku papriku u prahu. i time gubi ljekovita svojstva.Capiscum fructescens Dio koji se koristi: plod Paprika (odnosno paprika u prahu. pr i se.  aj: pripravite obi an aj (str 30): uzmite I/2 alice. i enje i vra anje elasti nosti krvnim ilama. Ona koja se koristi za kuhanje.Caulophyllum thalictroides Dio koji se koristi: korijen Latinjak se koristi u slu ajevima izostanka ili bolne menstruacije.BRUSNICA Bearberry (Uva . Raspitajte se u svojoj lokalnoj biljnoj apoteci. Tako er osna uje obrambeni sustav tijela i odli na je za prehlade i astmu.Arctostaphylos uva-ursi Dio koji se koristi: listovi Brusnica djeluje isklju ivo na genitalno-urinarni sustav. cistitisa.poivre de cayenne . Koristi se za lije enje prostate. hripavac). Pripravite obi an ekstrakt (str. Zaustavlja unutra nja i vanjska krvarenja i ubrzava gru anje krvi. iscrpljenosti i gr evitog ka lja (astma. te materni inih i vaginalnih infekcija. upale mokra nog mjehura. po to se naj e e koristi u tom obliku) je stimulans.   Za prehlade: 1/4 do 1 li ice u vru oj vodi. 3 do 4 puta dnevno Za izostanak ili bolne menstruacije: 1/4 alice vru eg ekstrakta. sporog ili prekinutog stezanja maternice (pri porodu). 3 puta dnevno Gr evi: uzmite ja e doze ili e e koristite PAPRIKA Cayenne Pepper . Po to daje snagu.

) Svje a biljka: im je vi e jedete. a tinktura napravljena od nje je efikasna u uklanjanju cista. aj: 15g cvjetova u 3 alice vode. Za prehlade: 1/4 li ice paprike u prahu dodajte u 1 alicu aja od kamilice. aj: lagano izmrvite i stavite 3 li ice u 3 a e hladne vode.ceraiste vutgaire . za slabu i problemati nu probavu. Prekrijte i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta. Za zatvor stolice: Popijte alicu aja svaka 3 sata.cannelle . tim bolje! CIMET Cinnamon . Pijte vru e 4 do 5 puta dnevno. pogotovo na jajnicima. 32). poma e u umirivanju i za titi sluznice. dodajte meda. osloba anje od plinova i gr eva.camomille . KAMILICA Chamomile . 3 do 4 puta dnevno. ubla uje glavobolju i nervozu. 32) ili kupka (str. Iscijedite i pijte vru e.SJEME CELERA Celery seed . Koristi se za bol u iju. MI JAKINJA Chickweed . nesanicu i gripu. Sni ava visoki krvni pritisak. Uzmite 1/2 do 1 alicu. uklju uju i i upalu o iju.Matricaria chamomilla/lMatricaria reamita Dijelovi koji se koriste: cvjetovi Kamilica je sedativ za ivce i tonik za crijeva. zubi.Cinnamomum zeylanium . Ona je sredstvo za iska ljavanje. Svje a mi jakinja uklanja bradavice. te poti e vanjsko i unutarnje zacjeljivanje. 3 alice na dan. Tinktura: 15 do 20 kapi u a i tople vode 2 do 3 puta dnevno. (Ovo se mo e dugoro no koristiti kao lijek za ciste. koja se koristi za lije enje vanjskih upala i iritacija.Stellaria media Dio koji se koristi: cijela biljka Mi jakinja se mo e u obilju na i u okolici sela i gradova. Od listova se mo e napraviti topao oblog (str. aj: pripravite obi an aj Pijte 1/2 alice 3 do 4 puta dnevno. otvaranje stolice.graines de celeri .Apium graveolens Dio koji se koristi: sjeme Celer se koristi kao diuretik.

2 do 3 puta tjedno u razdoblju od 2 tjedna. Tinktura: 15 do 30 kapi u malo tople vode svakih 1 do 6 sati. Ljekovita svojstva su u sirovom e njaku (za najbolje rezultate poku ajte nabaviti onaj koji nije uzgojen pomo u umjetnih gnojiva i pesticida). KLIN I I Cloves .clou de girofle .ail ± Allium sativum Dio koji se koristi: lukovica e njak je prirodni antiseptik. ko e. Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. regulira cirkulaciju te visoki i niski krvni pritisak. dodajte korijen sladi a. 31). e njak pro i ava krv. otrovnih uboda i ugriza. Pospje uje mokrenje. plu a i bronhija. crijeva. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. Teku ina za ispiranje: koristite ekstrakt na sobnoj temperaturi. .Echinacea pupurea /l augustofolia Dio koji se koristi: korijen Pro i uje krv i poti e stvaranje bijelih krvnih stanica koje uni tavaju bakterije i viruse. bubrega. Tako er je dobar za bradavice. druge infekcije i iv ane poreme aje. Ehinacea nije toksi na i mo e se dugoro no koristiti. gripu i probavne smetnje.rud beckie . Uzimajte i do 1do 5 ju nih lica 3 do 6 puta dnevno. vaginalne infekcije i hemoroida.Eugenia caryophyllata Dio koji se koristi: su eni cvjetovi i pupoljci Klin i i olak avaju cirkulaciju. Ukoliko vam je mu no od okusa. Ekstrakt: Pripravite obi an ekstrakt (str. Tako er je i afrodizijak. Koristi se u slu ajevima trovanja krvi. Nikada nemojte biti neumjereni u vaginalnom ispiranju.Dio koji se koristi: kora Cimet se koristi za bolove u mi i ima. Ehinacea je biljni nadomjestak za antibiotike i ja a obrambeni sustav tijela. poma e uravnote iti poreme aje vezane uz lijezde i ja a obrambeni sustav tijela. Ulje od klin i a je sredstvo protiv bolova koje prekida zubobolju kada se stavi direktno na zub ili upljinu. klamidiju. dezinficiraju i poti u rad eluca. kroni ne i akutne bakterijske infekcije. 31). Dobra je za prostatu i olak ava uklanjanje masno e. Uzimajte 1/8 alice 3 puta dnevno. EHINACEA Echinacea (Purple coneflower) . uhobolje i kurje o i. podi u tjelesnu temperaturu. aj: 1 li ica klin i a u 2 alice vode. E NJAK Garlic . ovisno o tome koliko je infekcija ozbiljna. Dobar je za gljivi ne infekcije.

aj: 1/4 li ice korijena u prahu stavite u 1 alicu kipu e vode. Tako er mo e pomo i za dobivanje menstruacije (u slu aju ka njenja). Jedite 1 ili vi e re njeva svje eg e njaka 3 do 4 puta dnevno. antisepti na teku ina za ispiranje usta.Hydrastis canadensis Dio koji se koristi: korijen i podanak Kao ehinacea i mirha (mirisna smola). grla. mu nine. Uzimajte ga sa hladnom vodom ili pomije ajte s medom. umbir u prahu . proljev. Posebno je djelotvoran za probleme u donjem dijelu trbuha. bronhitis. Koristi se za gnojne ireve. Umo ite u maslinovo ulje i stavite u u ni otvor (nemojte preduboko gurnuti) prije spavanja. Bradavice: im e e trljajte re njem e njaka presje enim na pola. . gripu. Nakon to ste narezali e njak nemojte ekati vi e od minuta da ga pojedete. Mo e se koristiti u prahu. On je lijek za jake upale nosa. grlobolju. Umotajte ga u "indijsko platno" ili gazu. a ako je mogu e i tijekom dana u razdoblju od 4 dana. eluca. Mo e se uzimati u kapsulama uz topli napitak ili se dodati u vodu za kupanje u slu ajevima groznice i nadra enja ko e.naribajte ve u koli inu korijena i ostavite u kipu oj vodi 30 do 60 minuta. Za prehlade dodajte 1/4 li ice paprike u prahu u svaku alicu. UMBIR Ginger . kao teku ina za ispiranje o iju u slu aju konjuktivitisa. Posebno je dobar za viruse kao herpes i zoster. aj: Svje i umbir . vrlo je djelotvoran kao teku ina za ispiranje kod vaginalne infekcije.1 li icu umbira stavite u 1 alicu vru e vode sa medom i limunom. KANADSKI ZLATNI KORJEN Golden Seal Root . bolne menstruacije. Dobro promije ajte. sredstvo protiv bolova i afrodizijak. no svje i je korijen puno djelotvorniji. Koristi se za virusne i bakterijske infekcije. neuralgiju i reumu.gingembe . krvarenje u plu ima. Svje i korijen: jednostavno va ite ve u koli inu korijena nekoliko puta dnevno s vodom ili naribajte i pomije ajte s medom. Za uhobolju (infekciju uha): Ogulite re anj e njaka paze i da ga ne slomite. dodajte sok od jednog ili dva re nja e njaka. Kada se ohladi na temperaturu tijela. gr eve. Teku ina za ispiranje: Kuhajte vodu 15 minuta.Zingiber officinale Dio koji se koristi: podanak i korijen umbir je stimulans. te kod problema s ko om i opekotina.Sirovi e njak: Nasjeckajte ili izgnje ite re anj e njaka. debelog crijeva te je dobar za hemoroide. Pijte 1 alicu 3 puta dnevno (s medom). kanadski zlatni korijen je jaki prirodni antibiotik. Uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. Kapsule: napunite kapsule umbirom u prahu i pijte 3 kapsule dnevno. Uz to jedite svje i e njak.hydraste canadien .

agripaume . Sladi je sredstvo za ubla ivanje. Teku ina za ispiranje: Koristite jaki aj tijekom tretmana. SLADI Licorice . iska ljavanje i blago sredstvo za otvaranje. u komadi ima ili u prahu). LAVANDA Lavender . Upozorenje: Latinjak je otrovan kada se pretjerano koristi. Za opu taju u kupku pripremite aj od lavande i dodajte ga u vodu ili stavite nekoliko kapi eteri nog ulja. Preporu uje se vanjska i unutarnja upotreba latinjaka. Kapsule: Izmjerite 1/4 li ice izmrvljenog korijena i napunite 3 kapsule tom koli inom. 3 puta dnevno. Isperite nakon otprilike 15 do 20 minuta zato to mo e pe i.reglisse . Nemojte ga koristiti niti tijekom trudno e. Njegova prisutnost pove ava njihova medicinska svojstva. Nemojte ga koristiti dulje od dva tjedna. Koristite za vanjsku uporabu kod ko nih infekcija i prekrijte tkaninom (zato jer ostavlja mrlje). Uzimajte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno.Leonorus cardiaca Dio koji se koristi: listovi .Lavendula officinalis Dio koji se koristi: cvjetovi Lavanda je sedativ i antibakterijsko sredstvo. Tako er. vakanje osu enog korijena (u obliku tapi a) poma e u reguliranju probavnih smetnji. Uzimajte 3 kapsule dnevno.Napomena: Vrlo je gorko. mo e se kombinirati i sa drugim biljkama. dok istovremeno otklanja neugodan okus nekih biljaka. SRDA ICA Motherwort . Pasta: Pomije ajte malu koli inu pra ka s vodom i na inite laganu pastu. sadr i tvari sli ne estrogenu (kao i alfija). Sredstvo za otvaranje: 1 li icu pra ka pomije ajte s medom.Glycyrrhiza glabra Dio koji se koristi: korijen (cijeli. Ekstrakt: Oko 30 g ili vi e korijena sladi a pustite da tiho vrije 20 minuta u 2 alice vode. Eteri no ulje lavande koristite za vanjsku uporabu kod otvorenih rana i uboda kukaca.lavande . U kineskoj medicini ga zovu «pomiriva » zato jer osim to se koristi sam. Tinktura: 15 kapi u toploj vodi. Ova se koli ina mo e dodati drugim ekstraktima ili ajevima.

a kada se menstrualni izljev normalizira. U slu aju infekcije bubrega umjesto per ina uzmite umbir (koji tako er slu i protiv upala). Eteri no ulje: Utrljajte u ko u. = aj: Pripravite obi an aj (str.fauilles de framboisier ± Rubus ideaus Dio koji se koristi listovi . Za ka njenje menstruacije: Pijte aj dok je topao. 30) i pijte 1/4 alice 3 do 4 puta dnevno. PER IN Parsley .30) i uzimajte 2 do 4 velike lice 4 puta dnevno. pijte aj pripravljen od njega. Ne koristite tijekom trudno e. Dobar je za o ne ivce i ivce vrata maternice. Tako er poti e kontrakcije materi nih mi i a. Mo e uzrokovati smrt. 8 SAMO ZA VANJSKU UPORABU. srda ica osloba a od gr eva. Spre ava reumu.Uz to to je jako dobra za maternicu i srce. LISTOVI MALINE Red raspberry Ieaves . Tjera komarce. Per in je odli an za bubre ne i mjehurne kamence. Za vaginitis: Koristite aj od srda ice na tjelesnoj temperaturi kao teku inu za ispiranje. te mo e potaknuti zaka njelu menstruaciju. Mo e se koristiti u jakim dozama i kroz dugi period. Upozorenje: Eteri no ulje od mente je otrovno. Ne koristite tijekom trudno e.Petroselianum sativum Dio koji se koristi: cijela biljka Per in je bogat mineralima i sadr i vi e eljeza nego bilo koje drugo zeleno povr e. = aj: Pripravite obi an aj (str. nadbubre ne lijezde i krvne ile. Bogat je vitaminima A i B i sadr i tri puta vi e vitamina C od agruma.persil . pijte hladno kao tonik. Ako vam je te ko jesti svje i per in u dovoljnim koli inama.pouliot ± Mentha pulegium Dio koji se koristi: cijela biljka Menta je sredstvo za iska ljavanje koje olak ava izlu ivanje u i i koristi se za bronhitis i hripavac. Korijen i sjemenke koriste se za pripremu ekstrakta. poma e pri upali lijezda i menstrualnim tegobama. Jedno ispiranje dnevno u razdoblju od tjedan dana (ili kra e). MENTA (METVICA) Pennyroyal .

sauge . alfija slabi intenzitet laktacije (isu uje maj ino mlijeko). Tako er poma e pri neredovitim menstrualnim ciklusima i jakom bijelom vaginalnom iscjetku (leukoreja). prehlade.romarin . Tako er poma u pri probavi i mu nini. Stimuliraju menstrualni izljev uskla ivanjem rada jajnika i maternice i pobolj ava njihov rad. Teku ina za ispiranje: Jednom dnevno s ja im ajem na sobnoj temperaturi. 30): pijte l/4 alice 3 do 4 puta dnevno. 30) i uzmite preporu enu dozu (str. Za isu ivanje maj ina mlijeka: alica hladnog aja 2 puta dnevno.Salvia officinalis Dio koji se koristi: listovi Koristi se za upale grla.30). dobar je za astmu ako se udi e njegova para. Dobar je za malaksalost i nedostatak vitamina. ALFIJA (KADULJA) Sage . Ako se uzimaju tijekom menstruacije.eglantiec . = aj: Pripravite obi an aj (str. hormonalne probleme. Za maternicu su oni daleko najbolje okrepljuju e sredstvo. te pospje uje mokrenje. 30). Dobar je za ko u i poma e u reguliranju hormonalnih poreme aja. Ova biljka ima svojstva estrogena i mo e pomo i pri nekim menstrualnim nepravilnostima. . te za stimulaciju krvotoka i probave. tijekom i nakon trudno e. materi nu zakr enost. depresiju. Po to slu i kao sredstvo za pro i avanje plu a. = aj: Pripravite obi an aj (str. Uzmite 1 alicu 3 puta dnevno. listovi maline osloba aju od gr eva i reguliraju izljev. hemoroide. gr eve. = aj: Pripravite obi an aj (str. RU MARIN Rosemary . ipkov aj je odli an i hladan s limunom. lupanje srca.Rosmarinus officinalis Dio koji se koristi: listovi esto se koristi za glavobolje. spu tanje visoke temperature. Ne koristite dulje od jednog tjedna. IPAK (PLOD DIVLJE RU E) Rosehips . nervozu. = aj: Pripravite obi an aj (str. vaginitis. Pijte 1 do 3 puta dnevno.Listovi maline koriste se za proljev. 31).Rosa canina Dio koji se koristi: plod ipak sadr i mnogo C vitamina. Dodajte jak aj u va u kupku.

Tinktura: 10 do 15 kapi u toploj vodi. 3 puta dnevno. VRATI Tansy (Bitter Buttons) . MAJ INA DU ICA Thyme . svrab. = aj: 1 li ica maj ine du ice u alicu vode.tanaisie vulgarie .thym . Za gliste: 1 do 5 kapi eteri nog ulja od maj ine du ice s medom i ne to maslinova ulja. bronhitis. Omotati se u deke da bi se oznojili. hripavac. probavne smetnje. Za ko ne bolesti. upale grla. Nanesite 3 ili vi e puta dnevno na zahva ena podru ja. deodorans te kao teku ina za ispiranje usta. Tako er pijte i aj od maj ine du ice 3 puta dnevno. To je lijek koji ubrzava menstruaciju i mo e se koristiti za reguliranje menstruacije.Za ispiranje usta (grgljanjem): Pripravite aj koriste i 1/2 alice vode i 1/2 alice jabu nog octa. zubobolje. Za ka alj: Pomije ati s medom i uzeti 1 do 2 li ice po potrebi. Za groznicu: Popiti vru i aj.Thymus vulgaris / Thymus pulegioides Dio koji se koristi: listovi Maj ina du ica se koristi za glavobolje. prehlade. ir. no ne more. Uzimajte po 1 alicu 3 puta dnevno prije obroka. svrab. gr eve. reumu. nametnike: Pomije ati 2 do 3 li ice eteri nog ulja od maj ine du ice s oko 150 ml maslinovog ulja.Tanacetum vulgale Dio koji se koristi: cvjetovi i sjemenke Vrati se koristi kod izostanka ili neredovite menstruacije. Vrlo velike doze mogu izazvati prenatrpanost i neugodu u trbu nim organima. 8 Upozorenje: Vrati mo e uzrokovati jako krvarenje kod ena koje obi no imaju obilne menstruacije. Popiti 1 alicu 3 do 4 puta dnevno.30) koriste i oko 30g biljke na 500 mI vode. Sjeme se mo e koristiti za rje avanje od glista. a zatim se istu irati. MACINA TRAVA) . 3 do 4 puta dnevno. rane. groznicu. VALERIJANA (ODOLJEN. gliste. = aj: Pripravite obibni aj (str. Uzimajte ga u malim dozama.

gr enje. Zbog gorkoga okusa i neugodnog mirisa. 3 do 4 puta dnevno.Valeriana officinalis Dio koji se koristi: korijen Valerijana se koristi u slu ajevima tjeskobe.nakon to ste popili aj. Pijte hladno . menstrualne poreme aje.Achillea millefolium Dio koji se koristi: cvjetovi i listovi Stolisnik je pro i iva . vaginalne i mjehurne upale. glavobolje i op enito bol. drhtanje.30). Nama ite u pokrivenoj posudi 45 minuta.pola alice 3 puta dnevno.achillee mille-feuille . Za bolove u trbuhu ili jako krvarenje: prije menstruacije popijte vru i aj. hemoroide. = aj: Pripravite obi an aj (str. Tako er se koristi za lak i san. umotajte se u deke da se oznojite. predla e se da se aju od valerijane doda jedna od slijede ih biljaka (koje tako er imaju i ljekovita svojstva): cimet (za gr eve). poreme aja u probavi ili krvotoku. Ekstrakt: Pripremite aj od stolisnika i procijedite ga. neuralgiju. STOLISNIK (HAJDU KA TRAVA) Yarrow . Dobra je i za probleme vezane uz napadaje. 2 alice kipu e vode. a za gr eve po potrebi. krvarenje plu a i crijeva.Valerian . Pripremite valerijanu samo kao aj. Pijte 3 do 4 alice dnevno. Procijedite. = aj: 30 grama korijena. Koristi se za prehlade i gripe. epilepsiju. Uzmite 1/4 alice. umbir (za menstrualne nepravilnosti).valeriane . Nemojte ga prije namakati ili dr ati u vodi dulje od 2 sata. anis (za probavne smetnje). . Za gripe i prehlade: Popijte 1 do 2 alice vru eg aja. iscrpljenost i probleme s cirkulacijom. nikada kao ekstrakt (vidi str 30). Zatim ga kuhajte dok teku ina ne ispari do polovice po etne koli ine. Za prehlade . a zatim se okupajte. depresije. paprika (isto).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful