You are on page 1of 117

FERID VELAGI

DVOMATINO PELARENJE I

APIEKONOMIJA

SVE PROLAZI...
U dalekoj prolosti kada je ovjek spoznao da med moe koristiti kao hranu, ve tada je poeo razmiljati kako e pele bolje iskoristiti. Poeo ili je naseljavati u razne primitivne prostore od kamena, zemlje, drveta, slame, prua itd. To su sigurno bili i zaeci dananjih suvremenih konica. Tada je ovjek znao samo za med a do njega je dolazio nehumanim nainom tj. guenjem pela. Oduvijek je u narodu bilo inovatora. Bilo ih je i medu pelarima. I tada kao i danas teilo se boljim rjeenjima. Pronalazak pokretnog tama u konici i konstrukcija centrifuge za med spadaju medu najvee izume u pelarstvu. Od tada nehumano guenje pela u cilju oduzimanja meda, poinje da se smanjuje. Na raznim stranama svijeta poele su se izraivati konice specifine za pane prilike, klimatske uvjete, stepen razvijenosti pelarstva, tradicionalne navike i obiaje, itd. Sva ta raznolikost sigurno je za svaku pohvalu, jer je svaki izum vodio korak naprijed prema olakanom radu u pelarstvu. Zainteresiranost pojedinih znanstvenika da ponu pratiti ivot i rad pela, odnosno da ulaze u sr njihovog ivota i rada kako u najprimitivnijoj konici, tako i u konici sa pokretnim saem, postaje sve vea. Na osnovu praenja i zapaanja rada pela i svih njihovih aktivnosti konice su postepeno usavravane. Najvie napretka u radu donio je izum konice tipa nastavljaa i to sa istom dimenzijom rama u ploditu i meditu. Poetkom suradnje medu pelarima i inovatorima iz ove oblasti u cijelom svijetu, prekinuto je dugogodinje lutanje u izradi raznovrsnih konica. U dananje vrijeme taj broj je sveden na mali broj tipova konica. Samo stalnom edukacijom pelara i javnim oglaavanjem rezultata njihovog rada, mogue je kod potroaa stvoriti povjerenje u proizvode od meda i njihovom uticanju na zdravlje. Na taj nain bi se poveala prodaja pelinjih proizvoda. Na poetku treeg milenijima sve se vie pria i pie o proizvodnji ekoloki zdrave hrane. Pelinji proizvodi u veim sluajeva sve vie pronalaze svoje mjesto kao hrana ali i kao lijek kada je to neophodno. Humana i narodna medicina zajedno sa pelinjim proizvodima daju dobre rezultate u lijeenju mnogih bolesti. Za pelinje proizvode sve vie se poinje interesirati farmaceutska industrija, industrija slatkia, kao i druge grane gdje se industrijski eer moe i treba zamijeniti sa medom. To pelarstvu daje nadu u budunosti da moe vie i bre da se razvija kao i vee iskoritavanje jo neiskoritenih panih terena. Danas amatersko, profesionalno i komercijalno BiH pelarstvo polako prolazi kroz fini filtre. Opstaju samo pelari koji imaju: iskustvo, znanje, pasioniranu strast, volju za suradnjom. potenje i ljudskost. Ustvari samo oni koji u sebi nose pelarsku etiku. Bez nje se dugovjeno ne moe naprijed. Tako je svugdje u svijetu pa zato da i mi budemo izuzetak. Kada ovo ponete primjenjivati na svojim pelinjacima bie te zadovoljni zbog vaeg skromnog doprinosa unapreenju naeg pelarstva. Kada ovo postignete postepeno zaboravljajte iscrpljujue prazne prie o pelarstvu koje primijenjene u praksi daju poraavajue rezultate na pelinjacima. A zato i do kada tako? U pelarskoj praksi imamo malo izuzetno medonosnih godina, veinom su srednje medonosne pa neka bude i totalno loa. Osposobljen i napredan pelar sa super jakim pelinjim drutvima iskoristi i bude zadovoljan i u

najloijoj pelarskoj godini. Ljepota pelarenja prua duhovno zadovoljstvo koje svakako utie na zdravlje ovjeka. Druenje sa pelama je najee u prirodi gdje je nezagaena okolina, miris cvijea i svje zrak. Idealni uvjeti da ovjek uiva u blagodati bojeg dara. Vrijeme prolazi, nauka napreduje a mi je trebamo pratiti i stalno se usavravati. Do zavretka rata na BiH prostorima nikad nisam ni pomislio da u napisati i jodnu reenicu iz ove oblasti. Moje profesionalno opredjeljenje bilo je mainstvo. To sam i studirao. Prvu knjigu sam napisao kada sam imao 2 3 godine pelarskog iskustva a veinom u seleem pelarenju. Tada sam odluio da se profesionalno ponem baviti pelarstvom. Prva knjiga na ovu temu bilo je moje prvo iskustvo prenoenja znanja u pisanom obliku. Kada sad itam tu knjigu zapaam brojne nedostatke. Na osnovu tog bogatog iskustva ona je i napisana. Ali brojne pismene usmene i telefonske pohvale dale su mi podsticaja da napiem drugu knjigu na istu temu ali i da sve ranije isputeno ovdje spomenem i sve teme detaljno objasnim. Ovi primjeri u knjizi napisani su iz vlastitog praktinog iskustva, stjecanog dugogodinjim radom, sa pelama, meu konicama i pelinjim proizvodima. U zanosu dok piem ove redove prisutno je i zujanje pela u prostoru iako je zimski period. Ovo je moja sedma knjiga iz oblasti pelarstva. Prenoenjem svoga iskustva na papir elim da dam svoj skromni doprinos za razvoj i unapreenje pelarstva. Ovo je ujedno i dar novim mladim pelarskim generacijama da ne lutaju u pelarstvu i da napisano mogu odmah da primijene u praksi, a prema svojim mogunostima. Svjestan stalnog unapreenja nauke i prakse jasno mi je da e danas napisano u knjizi, u nekoj daljoj budunosti biti prevazieno ali sve teme obraene ovdje paralelno sa naunim dostignuima iz genetike i selekcije daju dobru osnovu za ekonomino pelarenje i dalje usavravanje. Cilj ove knjige je da pelarima predstavi nain uzgoja pela i maksimalnog koritenja pelarske opreme na naine sa kojim e sa svojim minimalno uloenim radom i novanim sredstvima ostvariti visoke prinose od pelinjaka u kvalitetnim i jeftinim proizvodima. Na taj nain postaete i ostaete konkurentni na tritu. Tuzla, mart 2005. godine Ferid Velagi

IVOT PELA
U svom ivotnom vijeku pele ive u zajednicama kao jedna bioloka cjelina koju sainjavaju pele radilice, matica i muki lanovi koje nazivamo trutovi. Trutovi su u ovoj zajednici prisutni samo u toku pane sezone ali se rijetko mogu nai i u zimskom periodu mirovanja pela. Normalno razvijeno pelinje drutvo kao bioloka cjelina u periodu svog maksimalnog razvoja kada ga dostigne, sastoji se od nekoliko desetina hiljada pela radilica, jedne matice i nekoliko hiljada trutova. U periodu zimskog mirovanja brojano stanje pela radilica opada do blizu 20.000 pela i jedne matice. Svaka pela u pelinjem drutvu prema svojoj starosnoj dobi ima specifian zadatak koji besprijekorno obavlja u toku ivota. ivot i rad svake pele iz te cjeline podinjen je zajednikom cilju cijelog pelinjeg drutva. Medu svim lanovima jednog pelinjeg drutva uvijek vladaju sloni odnosi a sve u cilju produetka vrste i biolokog opstanka. ivot i rad pelinjeg drutva odlikuje se uvjetima kako klimatskim tako i panim a njegov ivot zavisi od prilagoenosti pela tim uvjetima . Kroz dugi evolucijski period pele su se naseljavale na svim terenima gdje su prisutne i visoke i niske temperature odnosno gdje god su mogle da pronau hranu za ivot i opstanak. Praktino pele su se prilagoavale uvjetima gdje su se naseljavale. Zbog raznih geografskih uvjeta gdje su se pele naseljavale dolo je do nastanka raznih rasa pela medarica. Nove rase pela imale su i nove osobine koje su nastale uslijed djelovanja vanjskih faktora. Nove osobine pela prenosile su se na nove generacije pela ako su se one uzgajale pod istim geoklimatskim

uvjetima. Tako je danas po cijelom svijetu nastanjena pela medarica. Najpoznatije vrste

pela su tamna

evropska pela, kavkaska pela, talijanska i kranjska rasa pela. Kranjska rasa pela koja se veinom nalazi na naim pelinjacima je za nas najinteresantnija zbog niza svojih pozitivnih osobina prilagoenih naim klimatskim i panim uvjetima pelarenja. Svaki od lanova pelinjeg drutva moe da ivi i radi samo u razvijenim pelinjim zajednicama. Samostalan ivot i rad pojedinih lanova pelinjeg drutva u bilo koje godinje doba je neodriv. Svi poslovi se obavljaju u konici tj. najsuvremenijoj farmaceutskoj tvornici i na cvjetovima u prirodi. Sakupljaju nektar, polenov prah i propolis u prirodi i unose ih u konicu. U toku pane sezone pelinje drutvo sakupi dosta hrane u prirodi ali je dosta i potroe za svoje bioloke potrebe. Sve lanove pelinjeg drutva na okupu dri matica. Od nje zavise mnoge aktivnosti pela radilica u konici i izvan nje. Cijeli period dok je matica prisutna u pelinjem drutvu ona lui feromone. Ovu materiju lue samo oploene matice odnosno one matice koje polau oploena jaja. Kod svih pela u konici stalno je prisutno konstantno osjeanje prisutnosti matice koje se prenosi sa pele na pelu. Pele pratilje koje okruuju maticu neprekidno je dodiruju pipcima i liu sa njenog tijela matini feromon. Matini feromon koji daje signal pelama o prisutnosti matice u pelinjem drutvu neprekidno se predaje od jedne pele drugoj preko rilica a takoer se prima i kao miris i brzo se rasprostire meu pelama u konici. Prestankom davanja pelama matine materije dat je signal o odsutnosti matice iz konico. O nestanku matice iz konice sve pele u njoj budu obavijetene za oko dva sata. Ve odavno pele su sklopile prijateljstvo sa cvjetovima u prirodi. Na taj nain one su sebi osigura le dugovjenu egzistenciju a biljkama produetak vrste. Bez pela kao najveeg opraivaa danas bi na zemlji sigurno bio drugi nain ivota. Zbog toga je pelu u posljednjih nekoliko desetljea poeo da ispituje veliki broj naunih radnika u institutima i na suvremenim pelinjacima. U posljednje vrijeme a posebno na poetku treeg milenijima najvie se panje posveuje selekciji u pelarstvu. Praenjem svih pokazatelja u ovom ispitivanju uz primjenu genetike dobijaju se dosta bolji rezultati u cilju uzgoja i iskoritenja pela. Pele se uzgajaju iz dva razloga. njihovi proizvodi se koriste kao hrana a kada to zatreba i kao lijek. Ovom proizvodnjom pelari ostvaruju odreenu dobit a u zavisnosti da li se ovim poslom bave iz hobija ili profesionalno. Dobijeni pelinji proizvodi predstavljaju samo manju novanu protuvrijednost. Od ovog koristi ima samo uzgajiva pela. najvee koristi od pela ima cjelokupno drutvo a samo kroz oblik opraivanja. Poznato je da bez opraivanja nema roda voa, povra, itarica itd. Znai nema hrane i nema ivota. Ali kod nas se opraivanju poklanja najmanje panje. U razvijenim zemljama ovome se poklanja posebna panja a kroz organizovano opraivanje poljoprivrednih kultura, vonjaka i raznih drugih kultura na plantaama gdje pelari ostvaruju dodatnu dobit. Na taj nain su zadovoljni svi. U tom smjeru nauka ide dalje. Svakim danom otkriva se neto bolje. To novo i bolje mi pelari trebamo prihvatiti i pelariti paralelno sa naukom u vremenu u kojem ivimo. Na taj nain svima e biti bolje: pelama, pelaru, prirodi i kompletnom ivom svijetu. Ne budemo li na ovaj nain razmiljali i radili na ivot i ivot naih pokoljenja na planeti Zemlji bie upitan.

PELE RADILICE
Pele radilice su najbrojniji lanovi pelinjeg drutva a na osnovu njihovog broja odreuje se snaga tog pelinjeg drutva. Pele se legu u elijama radi likog saa iz oploenih jaja. Broj pela u konici varira od minimalnog broja u toku zime do maksimalnog broja pred i u toku medobranja. Pela radilica je najvrjedniji ali i najinteresantniji lan za razmatranje. Ne kae se uzalud za nekog da je vrijedan kao pela. Praktino, u toku svog ivota pela uvijek radi i nikada ne spava. U toku njenog ivota radne aktivnosti su joj nekada manje a nekada vee. Sve to zavisi od potreba u konici i panih uvjeta u prirodi. Od perioda kada matica poloi oploeno jaje u radi liku eliju proe oko 21 dan dok se iz tog jajeta ne izlee

mlada pela. Kada mlada pela radilica kroz votani poklopac proviri iz elije u kojoj se razvila svojim njenim nogama hvata se za ivice elije i teko izvlai svoje tijelo iz nje. Tako siuna i njena pela se odmah ukljuuje u ivot svog pelinjeg drutva sa svojim sestrama i majkom maticom. Ona ve tada posjeduje odreene mogunosti, karakteristike i sposobnosti za obavljanje nekih lakih poslova u pelinjem drutvu. Izlaskom iz elije mlada pela se poinje kretati meu svojim sestrama i braom trutovima i upoznaje se sa njima. Takva pela je njena, polako se kree po sau ali se uporno i vrijedno trudi. U poetku ona prima hranu od svojih sestara koje su zaduene i za taj ... i? ... posao u konici. Ustvari, mlada pela pri svakom susretu i kontaktu sa ostalim starijim pelama u konici prima izvjesnu koliinu feromona. Feromom su matina supstanca kojom se povremeno snabdijeva svaki lan jednog pelinjeg drutva. Feromoni imaju ulogu raspoznavanja lanova jednog pelinjeg drutva i odravanje svih njegovih lanova u jednoj biolokoj cjelini kao idealnoj porodici. Ne proe dosta vremena poslije izlaska mlade pele iz elije a ona ve ima svoj prvi radni zadatak. Prema njenim radnim sposobnostima to je ienje i poliranje elija odakle izlaze njene sestre pele i braa trutovi. Moda jo nije ni vidjela majku maticu a ve joj priprema elije za polaganje jaja. Naravno da je za tako mlade pele to teak posao jer elije moraju biti besprijekorno oiene i sterilizirane. Samo u tako idealno pripremljene elije matica e da 'polae jaja. Vjerojatno je to prvi test pedantnosti u poslu kroz koji prolazi svaka mlada pela. etvrtog ili petog dana starosti fizioloko stanje mladih pela dozvoljava da napuste nakratko konicu i da se udalje na krae rastojanje koje se svakog dana poveava. Na tom izletu mlade pele se ue da lete ali se ne mogu dobro orijentirati u prostoru. Pela starosti do 5 dana ne moe da se orijentira za povratak u svoju konicu ako se nade na oko 100 metara od nje. Kako pela stari tako je sposobnija za orijentaciju u okolini konice. Nekoliko dana poslije ovog napornog rada pela je sposobna za druge tee poslove. Sada je u mogunosti da hrani starije larve odnosno budue sestre sa medom i polenom. Tada je ona sposobna da hrani svoje sestre pele koje su tek izale iz svojih elija, Takve mlade pele primaju hranu od starijih pela nekoliko dana. U tom periodu u starosti pele od 6 do 8 dana razvijaju se hipofaringalne lijezde smjetene u njenoj glavi koje proizvode matinu mlije i pela je sada sposobna da hrani najmlae larve. U tom periodu pela je sposobna da hrani i maticu. Ova uloga dadilje traje 3 do 4 dana dok se u zadnjem dijelu njenog tijela ne razviju votane lijezde. Kada pela postane sposobna da proizvodi vosak njene dunosti se preusmjeravaju na izgradnju saa i na popravljanje oteenih elija u sau. Ova aktivnost na izgradnji saa prisutna je kod pela nekoliko narednih dana. Ovo se deava u pelinjem drutvu samo u proljetnom i ljetnom periodu kada ima veeg unosa svjeeg nektara i polena iz prirode. Poslije se pela postepeno pribliava lijetu gdje na njemu ili u njegovoj blizini na uvanju ulaza ostaje oko pet dana. Na tom mjestu pela je sada sposobna da se bori i sa ostalim pelama iz drugih konica koje bi da uu zbog pljake. Ovo su neke od aktivnosti mladih pela koje mi pelari nazivamo kune pele. Ove aktivnosti kunih pela mogu da budu skuene ili produene a to zavisi od potrebe za nekim poslovima u prostoru konice. Osim navedneih aktivnosti kune pele obavljaju jo dosta drugih poslova u ploditu kao to su: ienje konice, grijanje legla, poslovi prihvata i prerade nektara u med itd. Svi poslovi su usklaeni sa ukupnom aktivnou pelinjeg drutva u konici i izvan nje. Sve navedene dunosti kao i duina njihovog trajanja predodreene su za razvoj pelinjeg drutva. Mlade pele su sposobne da unutar pelinjeg drutva izmijene svoje funkcije ako je to u nekom periodu potrebno. Pele su sposobne da sa usnim aparatom, popravljaju oteene elije, popravljaju sae poslije centrifugiranja meda, iznose uginule pele iz konice, izgrizaju i odstranjuju stvrdnuti polen, odstranjuju uginulo leglo itd. Pored toga sa usnim aparatom popravljaju pukotine na unutranjim stranama konice sa propolisom, mumificiraju neprijatelja kojeg ubiju u konici, rue matinjake, odstranjuju drvene ljutice sa ramova i jo itav niz poslova esto i nevidljivih za ljudsko oko. U borbi za opstanak pela se vrlo vjeto snalazi. Komunikacija i sporazumijevanje meu pelama jednog pelinjeg drutva je na vrlo visokom nivou. Pela na vie naina obavjetava pelinje drutvo o znaajnim

pojavama izvan konice. Pela to vri zvukom, mirisom i specifinim pokretima svog tijela koje mi nazivamo igrom pela. Ovaj nain sporazumijevanja pele oduvijek primjenjuju a deifrirao ga je njemaki znanstvenik i dobitnik Nobelovc nagrade prof. dr. Karl fon Fri. On je dugi niz godina promatrao ponaanje pela izviaka. Zadatak izviaka je da ujutro prve pronau izvor hrane i o t ome obavijeste ostalo izletnice u svojoj konici. Ako jedna izviaka u okolini pronae bogat izvor nektara ona uzima nektar i cvijea. O rastojanju od izvora hrane, njegovim nalaenjem i bogatstvom, koliini, najboljem mjestu pae pele izviaice su sposobno da tono obavijeste svoje sestre. Ako je pela izviaka pronala izvor nektara na udaljenosti od konice do 100 metara ona izvodi kruni ples - igru na sau a pored ovog udaljenost nektara od konice precizira i pokretima svog zatka lijevo i desno. Za spomenuto rastojanje izvodi 9 do 10 pokreta za vremenski period od 15 sekundi. Kada je izvor hrane na daljini veoj od 100 metara pela na sau mijenja oblik putanje i ona je sada u obliku broja osam. Putanja koju opisuje pela u obliku broja osam ne stoji uspravno ve ima poloaj poloene osmice ali joj je oblik malo spljoten. I u ovom sluaju pela izviaica izvodi dodatne pokrete sa svojim zatkom a oni su za razdaljinu od: do 200 metara 8 do 9 pokreta za 15 sekundi do 500 metara 6 pokreta za 15 sekundi do 1000 metara 4 do 5 pokreta za 15 sekundi Prof. Fri objanjava svoja opaanja na sljedei nain. Razni ogledi su nas uvjerili da je vrijeme za koje se obavlja jedan pokret klaenja odluujui signal koliko dugo treba letjeti . Ovdje pored klaenja ulogu igra i specijalni zvuk ije vibracije opaaju pele koje prate izviaicu. Izviaica ne mjeri rastojanje u metrima od konice do izvora hrane. Metoda ustanovljavanja daljine do izvora hrane je udan za ljudsko razmiljanje. U ovom sluaju rastojanje se mjeri energijom koja je potrebna da se ta daljina pree. Utroak nektara pokazuje koliki je napor napravila pela pri letu do izvora hrane. Ako se uzme u obzir dimenzija tijela pele moemo je smatrati jednim od najjaih ivih bia. Pela je sposobna da podigne u zrak predmet ija je teina dva puta vea od njene. Ona po ravnoj podlozi moe da vue teret koji je i do 20 puta tei od nje. Pela je teka oko 100 miligrama a moe da leti nekoliko kilometara nosei 40 miligrama nektara ili 20 miligrama polenovog praha. Pri letu bez tereta pela moe da razvije brzinu i do 65 km na sat. Sa tovarom nektara ili polena ona smanjuje brzinu leta na 18 do 30 km na sat a sve u zavisnosti od smjera i brzine vjetra. Pela pri letu sa krilima pravi oko 440 zamaha u jednoj sekundi. Zbog izloenih parametara pela je do sada djelomino ispitana kao savrenstvo prirode. Kao glavni orijentir u kom se pravcu nalazi pronaeni izvor hrane pele koriste poloaj sunca. Opisujui pomenutu osmicu pela trei po sau napravi polukrug a poslije tog naglo napravi polukrug a poslije tog naglo napravi zaokret i vrati se na poetnu toku. Poslije toga pela i na drugoj strani napravi drugi polukrug;. Ovdje je vano napomenuti da pela koja vri obavjetenje, sredinjoj liniju stalno prati u istom pravcu. Prema pravcu sredinje linije odreuje se i pravac prema pronaenom izvoru hrane. Kada se pela izviaica kree sredinjom linijom prema gore onda je izvor hrane od konice prema suncu i obratno. Ako je sredinja linija pomjerena lijevo ili desno u odnosu na zemljinu vertikalnu liniju na sau onda je izvor hrane lijevo ili desno prema suncu. Dok pela izviaica izvodi ples za obavjetenje jedan broj pela izletnica je prati kreui se za njom dodirujui je svojim pipcima i tako primaju miris pronaene hrane. Poslije primljene informacije brzo izlijeu iz konice i lete prema izvoru hrane. sa punom voljkom brzo se vraa u konicu obavjetavajui o tome ostalo izletnice. Obavjetenje vri posebnim pokretima svog tijela o daljini, pravcu i mirisu

SAKUPLJANJE I UNOENJE NEKTARA U KONICU


Djelovanje pelinjeg drutva na sakupljanju i odlaganju nektara zavisi od usklaivanja aktivnosti velikog broja pela radilica od kojih svaka obavlja svoj dio posla u konici i u prirodi. Kod pela koje su starosno spremne da postanu sakupljaice odnosno izletnice znatno se smanjuje iva masa (prosjeno za 26%), poveava se udio vanosti miia i rasta sposobnosti za noenje tereta, smanjuje se zapremina srednjeg eluca (prosjeno za 63%) a pojavljuje se prostor koji je neophodan da se smjesti proireni medni eludac pri punjenju nektarom. U procesu sakupljanja nektara angairane su tri grupe pela i to: izviaice, sakupljaice i skladitarke. U prirodi dok cvjetovi lue nektar pele izviaice i pele sakupljaice normalno lete, sakupljaju ga i donose u konicu. Kada prestane luenje nektara sakupljaice se vraaju u konicu. Poslije mirno sjede na sau ekajui novu informaciju sa terena od izviaica o pronalasku hrane u prirodi. Pele okruuje izviaice pelinjak, nastavljaju odreujui da istrauju prisustvo teren nektara koji u

cvjetovima, njegovu koliinu, udaljenost, sadraj eera itd. Neophodnost takvih poslova usklaena je sa time to cvjetovi lue nektar periodino, zavisno od meteorolokih uvjeta, doba dana i drugih uvjeta. Nekad rad pela izviaica omoguava poveavaju drutva. Nain pronalaenja nektara u prirodi moemo smatrati metodom maksimalnog uvanja hrane. Ako bi svaka pela izletnica samostalno za sebe pronalazila izvor nektara tada bi njihova efikasnost sakupljanja bila neproduktivna. U tom sluaju potronja hrane bila hi velika. Kod pela izletnica prisutni su pokuaji da neprekidno vre izbor pae prema izvoru nektara i koriste najbolje od onih koji su dostupni. Nektar u kojem je manje od 4,5% saharoze pele ne sakupljaju. koncentracije eera u hrani. Kada se sakupljaica vrati u konicu sa voljkom punom nektara ona ne odlazi do elija za odlaganje nektara. Sakupljaica predaje nektar peli skladitarki. U ovom sluaju sakupljaica je davalac a skladitarka primalac. Poslije prihvatanja nektara skladitarka se pomjera iz prostora prijema nektara koji je blizu ulaza u konicu da bi oslobodila mjesto za prijem drugim skladitarkama. Skladitarka odnosi nektar do mjesta uskladitenja odnosno do mjesta gdje je najtoplije a to je obino u pelinjem gnijezdu. Ako se u konicu u kratkom vremenskom periodu vrati vei broj pela sakupljaica natovarenih nektarom pele skladitarke postaju prezauzete. U takvim sluajevima deava se da na mjestu primopredaje nektara u konici nema dovoljan broj skladitarki koje bi preuzele nektar od sakupljaica. U tom sluaju sakupljaice gube vrijeme traei u konici slobodne pele skladitarke. Zbir vremena koje potroe sakupljaice da bi pronale skladitarke utie na sposobnost pelinjeg drutva da iskoriste izvore nektara. Sa porastom broja sakupljaica koje se vraaju sa pae efikasnost prenosa i prerade nektara opada osim ako se u tom periodu ne povea broj pela skladitarki. Ovo se posebno deava u toku veoma bogatih paa i gdje je malo rastojanje od konice do izvora nektara. Vrijeme traenja skladitarki u konici je kratko ako je brzina sakupljanja nektara manja od preraivakog kapaciteta tog pelinjeg drutva. U nekim sluajevima sakupljaice izvode repni ples i na taj nain se mobiliziraju vei broj pela skladitarki. Iako se poveava brzina sakupljanja nektara od strane pela sakupljaica. Ako brzina sakupljanja nektara prevazie kapacitet prerade vrijeme za pronalaenje skladitarki je vee. Kada to vrijeme dostigne oko 50 sekundi tada opada zainteresiranost sakupljaica za sakupljanje nektara. U tom sluaju pele nisu stimulirane da izvode Prof. dr. Karl fon Fri utvrdio je direktnu zavisnost punjenja mednog eluca od blagovremenu efikasnost i brzu preorijentaciju djelatnosti pele sakupljaica na koritenje produktivnije pae i na taj nain sakupljake pelinjeg

repni ples ve neke izvode takozvani drhtavi ples. Drhtavi ples regrutuje nove pele skladitarke to poveava kapacitet prerade. Kroz ovaj povratni mehanizam pelinje drutvo kontrolie i koordinira unos nektara. Na poveanje koliine nektara u prirodi pelinje drutvo bi trebalo da odgovori istovremeno poveanjem broja pela za skladitenje. Kada se u konicu vraa 8 do 10 pela u minuti vrijeme nalaenja skladitarki se dramatino poveava na vie od pola minuta. To je posljedica zauzetosti skladitarki koje su preuzele nektar od ranije pristiglih sakupljaica i njihove mogunosti da opslue novopridole sakupljaice. Vrijeme traenja skladitarki je osjetljiv i toan pokazatelj brzine sakupljanja i prerade nektara. Kao se vidi u pelinjem drutvu vlada visok stupanj smo organizacije za svaki novi trenutak a na pai u kojem prvo reagiraju pele izviaice. One imaju i najveu zaslugu za vei ili manji radni uinak pelinjeg drutva. Kroz selekciju u pelarstvu postiu se visoki rezultati u uzgoju visokovrijednih pela.

KAKO PELE ODUZIMAJU VODU IZ NEKTARA?


Nektar koji pele unose u konicu sadri razliite koliine vode. Veina nektara u prirodi sadri 3 5 do 40% vrstih hranjivih materija. Malo je cvjetova u prirodi koji lue nektar koji ima vie od 50% vrstih hranjivih materija. Ovakve vrste nektara su teke pelama za preradu. Veina zrelih medova sadri oko 18% vode. U procesu prerade nektara u med pele su primorane da iz nektara uklanjaju viak vode. U periodu paa bogatih nektarom one primjenjuju tri razliita postupka za odstranjivanje vode: ako je nektar sa veim procentom vode pele skladitarke e ovakve kapljice staviti na gornje stranice elija pa tek kada se procenta vode smanji one postepeno uzmu sazreli nektar i odlau ga u prazne elije. ako nektar sadri 40 do 50% vode pele skladitarke kada preuzmu nektar od sakupljaica pronalaze slobodan prostor unutar konice i poinju sa prebacivanjem nektara iz svojih mednih kesica na svoje rilice. im kapljica nektara doe do vrha rilice pela je ponovo vraa u stomak. Ovakav postupak se ponavlja vie puta pa je esto zapaeno da kod pojedinih pela traje i po 20 minuta. Ispitivanja pokazuju da ovim putem pele odstranjuju znatne koliine vode jer je utvreno da u nektra sa 45% vrstih hranljivih materija poslije ovakvih operacija vrste hranljive materije uestvuju sa 60%. polo nezreli med odloe u elije saa u meditu pele poinju proizvoditi jako strujanje zraka kroz konicu i na taj nain pokreu vlaan zrak i oslobaaju nektar od vika vode. U jednom jakom pelinjem drutvu moe tada za sat da proe 8 do 13 kubnih metara zraka. Sigurno zbog vie temperature ventilacija je u toku dana jaa nego nou jer je potvreno da za vrijeme jake pae pelinje drutvo osiguravaju ventilaciju i nou. Za vrijeme jakih paa u okolini pelinjaka se osjeti jak cvjetni miris koji sigurno potie od mirisnih supstanci u nektaru koje isparavaju zajedno sa vodom. Smjer strujanja zraka kroz konicu nije uvijek isti. Mada kretanje zraka moe satima biti nepromijenjeno pele mogu da povremeno izmijene svoj poloaj i tako utiu da se proces strujanja zraka promijeni. U svakom sluaju ovakve promjene pele sprovode bez ikakvog zastoja u procesu oslobaanja vlage. U pripremi hrane glavnu ulogu u konici imaju pele primateljice posebno pri bogatoj nektarnoj pai. One primaju od sabiraica nektar dostavljen u konicu, samim tim ih oslobaaju za dalji rad. Kune pele primateljice prerauju nektar dodajui mu sekret hipofaringalnih lijezda koji sadri ferment invertazu sa sposobnou invertovanja 4 do 5 puta veim nego kod pela hraniteljica i Sakupljaica. Pred i u toku pae ferment je maksimalno aktivan a njegova aktivnost se svodi na minimum u zimskom periodu.

RAD PELA NA SLABOJ I JAKOJ PAI


Pri najboljim uslovima sakupljanja i prerade nektara reguliranje vlanosti i temperature u konici kao najboljoj farmaceutskoj fabrici doprinosi bioloki optimum kunih pela i pela sakupljaica. Ovo je veoma vano ostvariti u periodu svih glavnih paa. Zbog toga pelari na ovaj problem moraju da obrate posebnu panju. Ali pele su maksimalno razradile mehanizme svojih aktivnosti u sluaju kada su u prirodi veoma bogati izvori nektara i kada je nektara u prirodi manje. Pri slaboj pai na sakupljanju nektara nalazi se mali broj pela u odnosu na njihov ukupan broj u konici. U ovom sluaju to su pelinja drutva sa manjim brojem pela intenzivnije je izlijetanje pela sakupljaica. Kod njih po jedinici ive mase pela, nalazi se vie legla. Prisustvo nepoklopljenog legla u ploditu takvih pelinjih drutava aktivira pele na traenje i sakupljanje hrane. Pri pojavi jae pase kada je pronalaenje nektara lake i sa manjim gubicima broj pela izletnica u slabim drutvima se umanjuje a u jakim pelinjim drutvima naglo poveava na raun kunih besposlenih pela koje nisu optereene poslovima u prostoru konice. Pri radu jakih pelinjih drutava na slabijoj pai besposlene pele se zadravaju u konici. Samim tim one se uvaju i ne iscrpljuju. Zbog toga one efikasnije rade u jaim paama. To je jedna od pozitivnih osobina jakih pelinjih drutava i u tome je njihova velika prednost. Pri jakoj pelinjoj pai pele sakupljaju tri i vie puta nektara ali sa manjim gubicima. Pri prosjenom dnevnom unosu nektara do jedan kilogram u mednom elucu pele prosjeno se nalazi 7,1 mg nektra, pri pai od 1 do 2 kg nalazi se 15.5 mg nektara a sa poveanjem do 4 kg dnevnog unosa punjenje mednog eluca raste do 28 mg. Na taj nain poveanjem koliine nektara efikasnost rada pela pai raste 4 puta. U toku godine u pelinjem drutvu se ravnomjerno mijenja brojnost pela u njemu. U periodu pred i u toku glavnih paa pelinja drutva trebaju da imaju optimalni broj pela. Kako se pribliava jesen i smanjuje cvjetanje biljaka razmjerno se smanjuje i broj pela. Postoji bioloki optimum broja lanova pelinjeg drutva i za zimski period pri kome njihovo zimovanje protjee sa minimalnom potronjom hrane i gubicima.

FAKTORI KOJI UTIU NA PRODUKTIVNOST PELINJIH DRUTAVA


Pojedine rase pela oduvijek su se prilagoavale pojedinim panim terenima i godinjim klimatskim uvjetima . Shodno tome tako prilagoene pele za pojedine terene na njima znatno poveavaju svoju produktivnost. Brojano stanje pela u pelinjem drutvu presudno utie na njegovu produktivnost. U jakom pelinjem drutvu sakuplja se veliki broj fizioloki mladih pela koje maksimalno odgajaju pelinje leglo i efikasno iskoritavaju pau u prirodi. U praktinom pelarenju dokazano je da jaka pelinja drutva sakupe 3 do 4 puta vie meda od Tabela br. 1. Broj pela izraen u Broj pela u polju izraen u tisuama 2,3 5.0 7,5 12.0 20,0 30,0 39.0 u procentima (%) 15 25 30 40 50 60 65 tisuama 15 000 20 000 25 000 30 000 40 000 50 000 60 000

slabih. Svaki pelar moe na svom pelinjaku da se uvjeri da jedno pelinje drutvo koje broji oko 60 000 pela tj. 6 kg sakupi od 50% vie meda nego ukupno etiri pelinja drutva sa po 15 000 pela. Postoji bioloki optimum u brojanom stanju pelinjeg drutva koji odgovara najboljim u slovi ma sakupljanja nektara u prirodi, njegovom

prenoenju u konicu i preradi tog nektara u med. U toku ovog posla pelinje drutvo mora osigurati da u konici potrebnu vlanost zraka i temperaturu. Sa poveanjem brojanog stanja pelinjeg drutva do oko 60 000 pela sakupljanje nektara i sve druge aktivnosti sa njim se uveavaju ne samo u cjelini po pelinjem drutvu ve i po jedinici ive mase pela u konici. Pri veoj koliini pela u konici (oko 10 kg) njihova produktivnost na 1 kg pela se umanjuje. U eksperimentalnom postupku je utvreno da je produktivnost pelinjih drutava koja su u prosjeku imala 4,4 kg pela po jednom kg pela bila su 3 3% vea nego kod pelinjih drutava koja su imala 3,5 kg pela. Mogunost dobre regulacije aktivnosti pela u toku pae imaju samo jaka pelinja drutva. Kod njih u toku jake pae na sakupljanju nektra i peludi radi oko 65% pela od ukupnog njihovog broja u konici dok na istoj pai na istom terenu radi 15 do 20% pela iz slabili pelinjih drutava. Mlade pele u jakom pelinjem drutvu u toku intenzivnih paa izlijeu izvan konice za nektarom ili ga prerauju u konici i sa petodnevnim uzrastom. Znai one naputaju u takvim sluajevima sve svoje redovne aktivnosti koje trebaju da obavljaju prema svojoj starosnoj dobi.

Tabela br. 1. Utjecaj bogatstva pae na opteredenje medne voljke kod pela sakupljaica Glavna sutina je u tome da su pele iz jakih pelinjih drutava u mogunosti da sakupe 3 do 4 puta vie meda a da pri tome utroe malo vremena i energije. U periodu iste pae slaba pelinja drutva intenzivno rastu ali sakupe i malo meda. U periodu intenzivnog sakupljanja meda svakodnevni gubitak pela se uveava i samo se djelomino popuni izlijeganjem mladih pela. Zbog toga se na kraju pae broj pela kod jakih pelinjih drutava znaajno umanjuje utoliko vie ukoliko je paa obilnija i dua. Pelinja drutva srednje veliine ostaju priblino na ranijem brojanom nivou a slabija u tom istom periodu brojano ojaavaju. Takva pelinja drutva na kraju pae imaju dosta pela ali malo meda. Veinu unijetog nektara u ovom sluaju pele su pretvorile u leglo. Sada je na pelaru da izabere nain kako te pele poslije da iskoristi. Slaba pelinja drutva imaju nisku produktivnost ne samo zbog malog broja pela u drutvu i velike koliine legla koje njeguju u periodu pae ve i kao rezultat veoma niskog kvaliteta pela u njemu. Pele iz slabih pelinjih drutava sakupe u mednoj voljci 1,5 do 1,8 puta manje nektara nego pele iz jakih drutava. Pele koje su odnjegovane u slabom pelinjem drutvu vraaju se sa pae u konicu sa tovarom polena ija je masa za oko 50% manja nego kod pela iz jakih drutava. Duina ivota pela u slabim pelinjim drutvima zbog njihovog niskog kvaliteta i velikog radnog optereenja na svaku pelu je za oko 30% krai nego kod brojano jakih. Zbog toga pelari moraju da vode stalnu borbu za pripremu jakih pelinjih drutava za glavne pae. I to je jedan od presudnih faktora za poveanje proizvodnje pelinjih proizvoda. Za maksimalno i efikasno iskoritavanje pelinjih paa pelinja drutva trebaju imati ne samo maksimalan broj pela izletnica koje sakupljaju i donose nektar i polen iz prirode ve i mlade kune pele koje prihvataju nektar, prerauju ga u med, uskladitavaju ga u sae i zatvaraju votanim poklopiima. Kunih pela treba da je dovoljan broj da bi obavljale sve poslove u konici pa i preradu nektara u med kojeg u konicu unose pele izletnice. Intenzitet izdanosti pelinje pae u prirodi odreuje nain sakupljanja prerade nektara u med. U sluaju slabe pae u prirodi pele sakupljaice same skladite u elije saa nektar koji unose ti konicu u sluaju bogatije pelinje pae pelinje drutvo ima drugi raspored svojih aktivnosti. U tom sluaju organizira se posebna grupa pela odreene starosti koje se nazivaju prihvatiteljice. Pele te starosne dobi sa maksimalno razvijenim pljuvanim lijezdama sudjeluju u preradi nektara. Pri preradi nektara pele u njega dodaju sekret iz pljuvanih

lijezda koji sadri ferment invertazu. Pele prihvatiteljice imaju 4 do 5 puta veu sposobnost invertovanja nego pele hraniteljice pelinjeg legla. Izmeu aktivnosti fermenata invertaze kod pela i produktivnosti meda kod pelinjih drutava postoji tijesna direktna korelacija. Prema aktivnosti invertaze kod pela pred glavnu pau osjea se i stepen njihove pripremljenosti za njeno iskoritavanje. Aktivnost invertaze pljuvanih lijezda mijenja se (okom sezone. Priroda je regulirala da je njihova maksimalna aktivnost pred i u toku glavne pae a da je u zimskom periodu minimalna. Kada e kune pele postati sakupljaice u prirodi zavisi od dosta faktora. Za maksimalno iskoritavanje pae u pelinjem drutvu mora biti prisutan zadovoljavajui odnos grupa pela razliite starosti. Bilo kakvo naruavanje tog odnosa dovodi uvijek do smanjenja intenzivnosti pela na sakupljanju nektara i njegove dalje prerade. Zato ako pelar ve mora da narui normalan odnos pela odgovarajue starosti to bi trebao da uradi prije glavne pae kako bi se sa njenim poetkom u pelinjem drutvu uspostavila normalna raspodjela rada medu pojedinim grupama pela. Prisutnost matice u pelinjem drutvu u toku pae znaajan je inilac uspjeno iskoritavanje pae. U sluaju odsustva matice iz pelinjeg drutva znaajno se usporavaju a potom sasvim i prekidaju sve njegove aktivnosti kao to su: luenje voska i izgradnja saa, njegovanje legla, sakupljanje nektara i polena i njegova prerada. Tada pelinje drutvo koje se nalazi u ovakvom stanju kada ponovo dobije maticu poinje obavljati sve funkcije kao bioloka cjelina. Zbog toga za vrijeme glavnih paa ne treba oduzimati niti mijenjati matice u proizvodnim pelinjim drutvima Mea mnogim faktorima koji utiu na produktivnost pelinjeg drutva vano mjesto zauzima starost matice i njen k val i te t. Utvreno je da pelinja drutva sa mladim maticama sakupe oko 40% vie meda a sa dvogodinjom maticom 20% vie nego pelinja drutva sa trogodinjom maticom. Izmeu legla koje pelinja drutva odnjeguju za vrijeme glavne pae i njihove produktivnosti postoji sloena uzajamna veza koja umnogome zavisi od nivoa i duine pae. Osiguravanje u pelinjem drutvu vee koliine zatvorenog legla u periodu glavne pae uvijek pozitivno djeluje na njeno iskoritavanje jer je to izvor popunjavanja pelinjeg drutva mladim pelama koje pospjeuju njegovu brojanu snagu. Zatvoreno leglo nema zahtjeva za velikim zalihama hrane i njegu od strane pela. U sluaju kratke pae koja nije dua od 15 dana poveanjem njegovanja otvorenog legla u pelinjem drutvu dolazi do znaajnog snienja njegove produktivnosti. Ukoliko pele vie njeguju leglo u toku pae utoliko e ono manje sakupiti meda. Za efikasno iskoritavanje pae nije samo vano osigurati optimalni broj pela na njenom poetku ve i na vrijeme ograniiti ishranu velike koliine larvi. Za pau one nisu presudni faktor poto njihovo izlijeganje nastupa poslije njenog zavretka. Na kratkoj obilnoj pai potrebno je ograniiti maticu u polaganju jaja. Pri duoj pai treba ograniiti maticu u polaganju jaja u njenoj drugoj polovini. To su one pae koje su tihe a traju mjesec dana i due. Za smjetaj i preradu unijetog nektara a poslije i za smjetaj zrelog meda u periodu dok jo paa traje potrebno je u prostoru konice imati dodatni medini prostor. Pri odlaganju svjeeg nektara pele ga rasporeuju na oko tri puta veu povrinu saa nego je potrebno da se zreo med iz tog nektara smjesti u prostoru medita. Ako se u toku paa pelama ne ostavi dovoljno saa onda se prinos u medu umanjuje za oko 40%. L
Broj nastavaka 1 2 3 4 5

FARAR
Ramova u nastavku 10 58,8 117,6 176.4 235.2 294.0 12 70.56 141,12 211.68 282.24

Ramova u nastavku 8 70.8 141,6 212.5 283.4 10 88,56 177,12 265.68 354.24

Pri unosu nektara od 1,5 do 2 kg na dan za skladitenje nektara i meda dovoljan je jedan medini nastavak za 6 do 8 dana. Kako se dnevnim unosom potreba pela za medinim saem se poveava. Kada se dnevni unos povea na oko 2,5 do 3 kg jedan medini nastavak nee biti dovoljan i pele e ve poslije etiri radna dana osjeati potrebu za slobodnim prostorom. Zbog toga kada je dnevni unos nektara oko 3 kg na konice treba odmah dodati po dva nastavka. Za vrijeme kratkih ali bogatih paa nije ekonomino pele iskoritavati na izgradnji saa. Ako se u toku medo branja u medine nastavke postave satne osnove umjesto izgraenog saa produktivnost takvih pelinjih drutava je manja za oko 40%. Uz prisustvo izgraenog saa u konici u periodu jakih paa to djeluje stimulativno na pelinje drutvo sa sakuplja vie hrane. Poveanje povrine praznog saa na poetku glavnih paa poveava koliinu sakupljenog nektra za oko 30% a umanjuje broj pela sakupljaica polena za oko 15%.

Tabela br. 4 Utjecaj rastojanja pelinjaka od pae na produktivnost pelinjih drutava


Rastojanje od pelinjaka do izvora hrane Prosjean prinos pelinjih drutava

km 0,8 1,6 2.4 3,2 4,8 6,4 14,8 10,6 9,7 8,2 6,3 2,4

KG 100 71,6 65,6 55,4 42,6 16,2

Nektar koji pele unose u konicu sadri oko 50% vode. Odstranjivanje suvine vlage iz nektara ostvaruje se intenzivnom ventilacijom zraka to iscrpljuje pele. Blagovremena priprema kvalitetnih jakih pelinjih drutava sama po sebi ne moe osigura ti visoke prinose ako im se ne osigura pau. to pele dalje lete za paom one pri tome troe vie hrane za vrijeme trajanja leta i utoliko manje donose nektara u konicu. Pri letu na udaljenost veu od 2 km one donose polovinu optereenja od onog koji bi mogle donijeti ukoliko bi izvor nektara bio u neposrednoj blizini pelinjaka. Zbog toga pelinjak treba postaviti u blizini pae. Najekonominija je produktivnost leta pela na pai u radij usu do 2 km. i bogata paa koja obilno lui nektar. Vaan faktor maksimalne proizvodnje meda pored visokokvalitetnih pelinjih drutava je i organiziran provoz pelinjaka u periodu pane sezone sa jedne na drugu

ULOGA VENTILACIJE U KONICI LJETNOM PERIODU


U toku svog evolucijskog razvoja i prilagoavanja klimatskim uvjetima gdje su se pele naseljavale i opstajale one su sticale instinkt za reagiranje na visoke i niske temperature. Bez prisustva ovjeka one su idealno usavrile regulaciju temperature koja je neophodna za njihov ivot i rad kao i za njihovo leglo. Ah pele kao najbolje tedie to su rijeile na nain maksimalne utede hrane kako u ljetnom tako i u zimskom periodu. Pelinje drutvo troi dosta zraka. Zbog toga su se pele samostalno nastanjivale u prirodne prostore gdje je zadovoljavajui dotok zraka. Vanost dotoka i izmjene zraka jednako je vaan u ljetnom i zimskom periodu. Zbog veeg brojanog stanja u ljetnom periodu vea je i potronja svjeeg zraka ali su ujedno i vei zahtjevi m njegovom izmjenom. Jedna od najinteresantnijih funkcija u ivotu pela je temperaturna regulacija pelinjeg drutva. Ono odrava visoku priblino konstantnu temperaturu pelinjeg jezgra ak i u razliitim temperaturnim uvjetima vanjske sredine.

Kada su visoke temperature pele uspijevaju da je smanje i odravaju na oko 34C ali i pri niskim temperaturama kada one padnu u proljee ispod 0C. pele uspijevaju da odre temperaturu legla od 34C. Sve ovo se deava uz stalnu izmjenu zraka u prostoru gdje se pelinje drutvo nalazi. Ovo variranje temperature vanjske sredine pele uspijevaju da ublae na nain to aktiviraju specijalne mehanizme pomou kojih uspijevaju da odre potrebnu temperaturu. U ljetnom periodu osim to pele ventiliranjem sniavaju temperaturu u prostoru u kojem se nalaze one iz konice odstranjuju zrak sa poveanim sadrajem vodene pare koja nastaje isparavanjem vode iz nektara. Poto ventilacija predstavlja izmjenu zraka u nekom prostoru to pele sa njom ujedno vre iznoenje produkata disanja pela i pelinjeg legla a to su ugljini dioksid i vodena para. Ugljini dioksid nastaje u tijelu pela sjedinjavanjem organske materije sa kisikom. Pela kao jedinka gdje god se nalazi ona svojim aktivnostima odaje toplinu. U tom procesu proizvedena toplotna energija potrebna je za njihov ivot. U konicama vodena para nastaje disanjem pela i isparavanjem iz nektara. U sutini isparavanje vode odvija se bre pri viim temperaturama i ako je postotak vlanosti zraka manji. Kada se u zrak periodu za pelinje drutvo ovo je dosta manji problem nego u zimskim uvjetima . Kada je u ljetnom panom periodu bogat unos nektara u konicu ventilacija ima veliku ulogu u odstranjivanju dijela vode iz nektara i jo potpuno nedozrelog meda. Kao pomo pri ovakvim sluajevima pelama slui i izmjena zraka u konici. Bogat dnevni unos prati snano brujanje pela do kasno u no. Na veim pelinjacima to brujanje se uje nekoliko desetina metara uz irenje opijajueg mirisa. Pravo je zadovoljstvo za pelara doivjeti takve situacije. Rijeima je to teko objasniti. Zvuk koji se uje potie od aktivnosti pela koje nazivamo lepezanje. Kruenje zraka u konici uz precizno doziranje i mijeanje sa svjeim zrakom koji ulazi u konicu nastaje usklaenim redom i radom vee ili manje grupe pela. Ovo zavisi od koliine dnevnog unosa nektara, sadraja vode u njemu ali u najveoj mjeri od uvjeta u konici koje pelar treba da osigura u periodu pane sezone. Razni eksperimenti pokazuju da pelinja drutva nastavljaju kolektivnu kontrolu snabdijevanja konice svjeim zrakom u skladu sa dnevno nonim metabolizmom i u uvjetima neprestanog mraka u konici. U aktivnosti lepezanja se ukljuuju pele svih uzrasta. Pele se postavljaju po donjoj povrini pelinjeg drutva i bonim stranama konice na dovoljnom rastojanju da ne smetaju jedna drugoj, rairenih nogu, sputene glave i zatka one intenzivnim pokretima krila stvaraju zranu struju. Kada potrebe u konici za izmjenom zraka narastu pri visokim ljetnim temperaturama kao i tokom intenzivne prerade nezrelog meda i nektara formiraju se posebne grupe pela koje lepezaju na samom ulazu u konicu. Glavom okrenute ka unutranjosti one stvaraju zranu struju koja preraen zrak iz konice vodi u vanjsku sredinu. Tokom kratkih pauza u njihovom radu svje zrak e ulaziti u konicu. Pele koje lepezaju unutar konice pokreu zrak koji krui u konici dok je ulazak svjeeg vanjskog zraka pod kontrolom onih pela koje lepezaju na poletaljci. Dok jedna grupa pela okrenutih glavama prema ulazu pokreu unutranji zrak u smjeru kruenja u konici druga grupa pela istovremena okrenuta u suprotnom smjeru usmjerava svjei zrak u konicu. Na taj nain ostvaruje se ujednaen efekat mikroklime koji je veoma vaan u prostoru plodita konice. Zbog navedenog pelar treba da svojim pelama olaka da navedene probleme to lake prevaziu. Dobrim tehnikim rjeenjem podnjae u konici umnogome se rjeavaju ovi problemi. Ovo posebno dolazi do izraaja pri selidbi pela na pau i pri sazrijevanju meda. Autor na svojim pelinjacima koristi samo podnjae u kojim je ugraena pocinana iana mrea. Kao patos takvih podnjaa koristi se pocinani lim koji se lako po potrebi moe postavljati i izvlaiti. Pri prevozu pela na pau ovi limovi se izvlae iz podnjaa a pele imaju dotok zraka u konicu kroz mreu preko cijele podnjae. I najbrojnije razvijeno pelinje drutvo na visokim nonim ljetnim temperaturama pri prevozu u ovim sluajevima nee se uguiti. Kada je bogat dnevni unos nektara limovi iz podnjaa se izvuku napola i na taj nain se nalazi vei postotak vodene pare ona poinje da se hladi i tada nastaje kondenzacija vodene pare u sitne kapljice vode. U ljetnom

poboljava zrano strujanje. Pele se trude da temperatura odloenog nektara u elijama saa bude oko 34C jer je pri toj temperaturi uz djelovanje fermenata pela najlake preraivanje u med. Disanjem pela kao i sa povrine njihovog tijela u prostor konice dospijeva vodena para. Vee rastojanje izmeu jedinki pela, hlaenje ventilacijom i isparavanjem su mehanizmi koje pelinje drutvo primjenjuje za vrijeme visokih temperatura. Poto je mo prijema vodene pare od strane zraka mala a na sluaju bagremove pae iji nektar ima oko 50% vode a da u poklopljenom meu ostane oko 18% vode moe se zakljuiti koliko vode treba da ispari odnosno da se ukloni iz konice. Takoer u toku bogate pae kod konica treba otvoriti irom sve izlaze iz nje. Na osnovu izloenog moe se zakljuiti da ventilacija ima vanu ulogu u ivotu pela u toku cijele godine a posebno u medobranju.

KAKO IVE PELE U KLUBETU


Ve poetkom kolovoza dok su jo nesnoljive dnevne i none temperature pele se uurbano poinju pripremati za zimu. Od tada u pelinjem drutvu poinju da se odgajaju zajedno I kratkovjene pele koje e da izumru prije zime i dugovjene pele koje e ivjeti sve do kraja marta mjeseca a nekada i due. Znai ove dugovjene pele nose glavni jesenje-zimski teret njihovog biolokog opstanka kao cjeline. Promjena brojanog stanja kratkovjenih i dugovjenih pela od tada pa do kraja oktobra je stalna tako da ve u novembru u konicama se nalaze samo dugovjene ili zimske pele. Kod zimskih pela u toku njihovog odgoja i dalje ishrane formira se ispod hitina i medu unutranjim organima debeli sloj masnog tkiva koji se kod ljetnih pela ne razvija u takvom stupnju. Sa pribliavanjem zime sadraj vode u tijelu pele se smanjuje. Sve do kasnog jesenjeg zahlaenja zimske pele ne rade nita ve sjede na plodinom sau i sve svoje radne aktivnosti uvaju za period kada iz konica nestanu kratkovjene pele. Ustvari ljetne pele pripremaju uvjete za zimovanje pelinjeg drutva, Te uvjete treba umnogome da osigura i pelar a pele samo djelomino da ga koregiraju sa rasporedom hrane. Zbog toga je potrebno na vrijeme osigura ti sve preduvjete da bi pelinje drutvo u periodu od poetka kolovoza pa do kraja oktobra u miru i bez stresnih situacija moglo da se pripremi za zimu. to je vei broj zdravih i vitalnih pela u oktobru to je uspjenije prezimljavanje. Ono to pelara najvie interesira je poeljan broj pela u pelinjem drutvu da ono preko zime ne bi oslabilo.

Tabela br.5. Gubitak pela tokom zime u zavisnosti od brojanog stanja pelinjeg drutva prilikom zazimljavanja Broj pela u novembru 4 000 7 000 11 000 35 000 Postotak uginua 100 36 18 44 Broj pela u oujku 0 4480 9020 19600

Koliina i kvaliteta hrane za dugi zimski period je vaan faktor uspjenog zimovanja pela, zbog toga je za pelare vano da znaju koje koliine i koja vrsta hrane je najpogodnija za uspjeno prezimljavanje. Pelari se obino slau oko koliine hrane koja je potrebna pelama u periodu od novembra do poetka veljae odnosno do pojave prvog legla. Meutim, este su neusklaenosti oko rezerve hrane od pojave prvog legla pa do perioda kad pelinja drutva dostiu svoj brojani maksimum. Sve do ovog momenta treba planirati rezervu hrane u konici i osigura ti je u augustu prethodne godine. Ako tako budete radili uspjeh vam sigurno nee izostati. Zimska potronja hrane pelinjeg drutva izmeu ostalog zavisi i od njegovog brojanog stanja.

Tabela br.6. Potreba za hranom u zimskom periodu (Albert 1975. god.)


Teina pela (kg) 1 2 3 i vie Zimske potrebe u gramima po kilogramu pela na dan 50 30.5 25

Utroene koliine hrane do kraja veljae

obino ne prelaze 6 kg. Preostali dio do punog iznosa zimskih rezervi

treba ustvari da krajem zime i poetkom proljea podstie intenzivniji razvoj legla i odgajanje kvalitetnijih pela ije su osnovne karakteristike: da bolje odgajaju leglo,imaju veu masu, produktivnije su u sakupljanju nektara i polena, da due ive itd.

Tabela br.7. Koliino hrane u konici utjee na kvalitetu uzgojenih larvi

Pelinje drutvo u toku svog dugog evolucijskog perioda steklo je uvjetne instinkte za ekonomino troenje meda u jesenje-zimskom periodu. Nae pele preko zime ne spavaju zimski san ve aktivno proizvode potrebnu temperaturu neophodnu za njihov ivot. Proizvedena toplota od jedne pele je nedovoljna da bi sama izborila sa zimskim hladnoama. Zbog toga vise hiljada pela skupljenih u klubetu udruuju svoju toplotnu energiju koja je karakteristine strukture klubeta ostaje u njemu sauvana, to pelinje drutvu omoguava da preivi i dosta niske temperature. Drutveni nain ivota pela je kod njih izgradio sasvim poseban nain prezimljavanja pri kome su one veoma aktivne. Sa jesenjim zahlaenjem pele se postepeno skupljaju u sredinu gnijezda. Snienje temperature prije svih osjete pele na krajnjim ramovima tada se one kreu u smjeru prema toploti tj. prema sredinjim ramovima gdje je grupirana glavna masa pela i gdje se nalazi matica. Iako poinje da se formira zimsko klube. U poetku je ono nezbijeno i nestabilno jer se obrazuje nou a raspada danju sa poveavanjem dnevne temperature. Sa nastupom stalne hladnoe obrazuje se postepeno klube koje opstaje za sve vrijeme hladnog perioda. Pele su oduvijek formirale klube na nain da svojim gornjim dijelom zahvati rezerve meda a donjim dijelom prazno sae. Osnovna masa pela razmjeta se u prazno sae. Takav smjetaj klubeta garantira ishranu svake pele koja se nalazi u njegovom sastavu. S potronjom hrane klube se polako premjeta uvis prema rezervi hrane, tako kretanje klubeta je potpuno prirodno. Pelinje klube ima tono izraenu konstrukciju - vanjsku koru i unutranje jezgro. Pele koje formiraju koru su u nepokretnom poloaju i gusto pripijene jedna za drugu. Ovdje su one razmjetene ne samo u ulicama ve i u praznim elijama. Zbog toga je kora u svom veem dijelu sastavljena od mase pela u obliku gusto nabijenog omotaa koji je razdijeljen samo tankim zidovima elija. Kora uspjeno uva toplotu koju su proizvele pele u sredini klubeta. U sredini klubeta nalazi se i matica koja je prisiljena da se sama hrani cijeli period dok nije prisutno leglo u konici. Debljina kore zavisi od vanjske temperature. Pri njenom snienju klube se zgunjava, vie pela se zavlai u prazne elije, kora postaje deblja i gua. Debljina kore nije svugdje ista: ona je tanja u blizini lijeta, ovdje se pele razmjetaju rjee i zrak moe tako da proe do unutranjosti klubeta. Kora je tanja i u gornjem dijelu klubeta. Stepen stanjivanja kore regulira same pele to osigurava neophodan nivo ventilacije. Naroito mnogo pela se razmjeta u elijama sa bonih strana i sa donje strane klubeta u kojoj prevladaju pele starijih uzrasta. Pela se nalazi u kori sve dotle dok u njenoj mednoj voljci ima rezervi meda. Kada se rezerva meda istroi pela ulazi u unutranjost klubeta i penje se po sau prema rezervi hrane gdje puni svoju mednu voljku. U ovom sluaju svaka pela uzima hranu za sebe.

Slika br. 2 Ovako izgleda pelinje klube na temperaturi od-18C Toplina za ivot i opstanak pela u klubetu izvire od pela koje u smjetene u centru klubeta. Ona se stvara na raun potroenog meda ili mehanikih pokreta krila i tijela. Eksperimentalno je dokazano da je najpovoljnije zimovanje pela na temperaturi od 5 do 7C. U centru klubeta zimi kada nije prisutno leglo temperatura iznosi od 20 do 34C. U tim uvjetima pele su aktivne. Pele se stalno premjetaju iz vanjskog dijela odnosno kore klubeta u centar i obratno iz centra u vanjski sloj. Pri poveanju vanjske temperature klube se iri i njegova temperatura opada. Kora klubeta je dobar toplotni izolator i spreava gubitak toplote. I pele koje se nalaze na perifernom dijelu klubeta ponaaju se kao ivi organizmi koji kao rezultat svojih ivotnih aktivnosti stvaraju toplotu metabolizmom i njom se takoer griju. U centralnoj oblasti klubeta pri temperaturi od 20 do 34C pele su aktivne, kreu se, i to stvara iluziju da se one posebno trude da griju gnijezdo. Pri smanjenju vanjske temperature manja je temperatura vanjskog sloja pela. Kada ona dostigne kritinu toku pele se ustremljuju unutra, popunjavaju sav slobodan prostor u prvom redu slobodne elije i klube se skuplja. Na taj nain njihova ranija energetska potronja topline se smanjuje a temperatura u svim zonama u tom obimu i na povrini raste. U tom sluaju pele u centru klubeta najmanje troe hrane ali gube vie vodene pare. Nasuprot tome pele u kori klubeta troe puno hrane te stvaraju puno metabolike vode u svom organizmu. Pele iz unutranjosti klubeta kojim je potrebno vie vode i praktino su edne, tee prema periferiji klubeta gdje se nalaze pele koje proizvode dosta metabolike vode koju e one koristiti a pele sa periferije tee prema centru klubeta da bi se tamo osuile i odmorile. Zapremina klubeta mijenja se u toku zime sa promjenom vanjske temperature. Otra kolebanja temperature u konici omekavaju sae sa poklopljenim medom. Pri hlaenju toplije sae polako otopljenju upija toplotu to omoguava sporiji rast temperature. Temperatura u centru klubeta u toku zime kada se pojavi prvo leglo odrava se priblino konstantno na 34C. Od tada se postupno poveava potronja hrane kako za ishranu legla tako i za proizvodnju topline koja sada ima jo veu vanost. Ali sa poveanjem potronje hrane raste proizvodnja via vodene pare koja nije potrebna pelama. Tada se za njih pojavljuje novi problem. Sa potronjom jednog kilograma meda iz zimskog klubeta se izdvoji oko 660 g vodene pare. Viku vodene pare proizvedene na taj nain treba omoguiti da izae iz konice. Topliji zrak je laki i kree se uvis iz toplog klubeta. Na njegovo mjesto kroz donji tanji dio klubeta dolazi okolni hladniji zrak, zagrijava se od toplog klubeta i struji uvis. Kako se poveava potronja hrane poveava se koliina vlage u konici. Sada do izraaja dolazi tehniko rjeenje ventilacije u konici to umnogome olakava ivot i razvoj pelinjeg drutva. emitiraju toplotu a pri

OSOBINE PELINJIH DRUTAVA


Na podrujima gdje su prisutno rane, kratke ali bogate pelinje pae rijetko budu potpuno iskoritene. To je sluaj sa bagremovom paom a posebno u krajevima gdje ona poinje poetkom svibnja mjeseca. Neiskoritenost ove pae javlja i zbog nedovoljnog razvoja pelinjih drutava do tog perioda. Tada u konicama nema dovoljan broj sakupljaica, primateljica nektara kao i ostalih kunih pela koje su ukljuene u sve poslove ali prema svojoj starosnoj dobi. Ovakav je sluaj najee na pelinjacima gdje nije izvrena blagovremena i kvalitetna priprema za zimu pa pelinja drutva koja su bila jaka u kasnoj jeseni poslije izimljavanja do proljea mnogo brojano oslabe da pelar teko moe da razumije takvu situaciju. Zbog toga je u ranom proljeu na neorganiziranim pelinjacima stanje je priblino ovako: oko jedne treine je jakih pelinjih drutava, oko jedne treine je srednje jakih koja se ne mogu razviti za iskoritavanja ranih paa a jedna treina je slabih ili uginulih pelinjih drutava. Na takvu razliitost pelinjih drutava poslije prezimljavanja utiu mnogo razliitih injenica kao to su: matica je glavni i najvaniji uvjet za ivot i razvoj pelinjeg drutva. Njene genetike osobine da li bile pozitivne ili negativne su u tijesnoj vezi sa ukupnim razvojem i radom pelinjeg drutva. U jednoj konici mogu biti ispunjeni svi neophodni uvjeti za razvoj ali ako je matica nekvalitetna od tog pelinjeg drutva ne treba oekivati neke vee rezultate na ukupan ivot i rad pelinjih drutava utie koliina i kvaliteta energetske i proteinske hrane kako u zimskom i proljetnom razvoju tako i u toku cijele godine. Hrana za pele mora biti kvalitetna i prirodna odnosno ona koju su pele sakupile u prirodi. Samo se rijetko u proljee moe pelama dodavati vjetaka hrana. Kada se pele hrane prirodnom hranom u periodu proljetnog razvoja a ona je tada koritena u dovoljnim koliinama takve pele bie tee, zdravije, vitalnije i mnogo izdrljivi je. Znai da kvaliteta svake pele utie na ukupnu osobinu pelinjeg drutva kvaliteta saa utie na razvoj pelinjeg drutva. Ova osobina saa utie na kvaliteta proizvedenih pela a posebno na njihovu veliinu i teinu. Iz mladog saa se legu: krupnije, vee, zdravije i vitalnije pele higijensko ponaanje pelinjih drutava je vana osobina a ona je specifina i razliita za svako pelinje drutvo. Ova osobina je odavno uoena i praena a paralelno je povezana sa zdravstvenim stanjem svakog pelinjeg drutva i istoe svake konice. Ovu razliku kod pelinjih drutava je lako uoiti a ona pelinja drutva koja imaju razvijene higijenske navike plodini prostor u konici odravaju 11a visokom nivou rada, reda i higijene na osobinu svakog pelinjeg drutva utie i mjesto na kojem su postavljene konice kao i poloaj lijeta na konici razliite osobine pela prisutne su kod pela u ravniarskim i na viim nadmorskim visinama geografska irina na kojoj je smjeten pelinjak utie na osobinu pela razliite rase pela posjeduju i razliite osobine Moglo bi se navesti jo nekoliko manjih osobina koje utiu mi razliitosti pojedinih pelinjih drutava. Ali je najvanije to uradili da se do rane pae osposobi najvei broj proizvodnih pelinjih drutava koja trebaju biti jaka i koja su garancija uspjeha. Na ovo pitanje moe se dati mnogo odgovora a oni zavise od sljedeih uvjeta: da li je pelinjak selei ili stacionarni da li poslije pae za koju se pripremaju jaka pelinja drutva dolazi jo neka druga bogata paa ih nastupa bespani period da li se pelari jedno matinim ili dvomatinim sistemom da li pelar koristi konice sa ogranienim ili neogranienim prostorom da li su pelinja drutva koja pelar uzgaja sklona prirodnom rojenju ili nisu itd. Zbog toga pelari trebaju postepeno uvoditi selekciju na svom pelinjaku i uzgajati samo ona pelinja drutva

sa najpovoljnijim osobinama za njegov: nain pelarenja, mjesto pelarenja, pane prilike, kao i mnoge druge uvjete neophodne za ostvarivanje nad prosjenih prinosa.

OSNOVNI FAKTORI KOJI ODREUJU IZVOENJE LEGLA U PELINJIM DRUTVIMA


Koliina izvedenog legla u pelinjim drutvima zavisi od mnogih faktora: koliine i kvaliteta pela, od rase pela, od kvaliteta odnosno starosti matice, koliine i kvaliteta svjeeg ili konzerviranog polena, postojanje ili odsustvo stimulativne pae u prirodi, koliine i kvaliteta saa, uvjeta mikroklime u konici i istroenosti pela na njenom odravanju itd. U periodu izvoenja legla pele osjeaju veliku potrebu za hranom. Period izvoenja pela za glavnu pau esto karakterizira dosta dug prekid u stimulativnoj pai a i nepovoljno i promjenljivo vrijeme. Zato broj polaganja jaja od strane matice i koliine othranjenog legla zavisi u znaajnom stupnju od rezerve hrane u konici. Ustanovljeno je da je u pelinjim drutvima sa velikim zalihama hrane na poetku proljea do glavne pae a pri odsustvu stimulativne pae u prirodi i loeg vremena nosivost mlade matice vea za oko 70% nego kod pelinjih drutava sa mladom maticom ali malim rezervama hrane. Za intenzivno izvoenje legla neophodno je da u proljee do glavne pase u svakom ploditu ima 10 do 12 kg meda i ne manje od dva rama sa konzerviranim polenovim prahom. Nosivost matice a poslije i razvoj pelinjeg drutva tijesno je povezano kako sa koliinom i kvalitetom zaliha hrane u konici tako i sa unosom svjeeg nektara i polenovog praha. Priliv svjeeg nektara i polenovog praha u periodu proljetnog razvoja pelinjeg drutva stimulira maticu na polaganje jaja, poveava ishranu legla, izradu saa i ubrzava razvoj cjelokupnog drutva. Kljuni znaaj u tome ima takoer kvaliteta matice. On se uglavnom odreuje njenim nasljednim osobinama, razvijenou polnog sistema i starosti matice. Tokom cijelog perioda razvoja pelinjih drutava za pau ne smiju se dopustiti nikakvi prekidi u noenju matice. Razvoj pelinjih drutava umnogome zavisi od koliine i kvaliteta saa u ploditu. Nedostatak saa u proljee i lo kvalitet tog saa onemoguava maticu u polaganju jaja. U proljetnom periodu kada je vrijeme jo nestabilno u ploditu treba koristiti svijetlo mrko sae koje je toplije i u koje matica radije polae jaja. Kada otpone paa pele poinju da grade sae i zato je u to vrijeme potrebno pelama dodavati ramove u kojim su ugraene satne osnove. U tom periodu u mlado izgraeno sae matice odmah poinju polagati jaja. Vano je u periodu intenzivnog razvoja pelinjih drutava i velike koliine pela u njima do poetka glavne pae odravati radno raspoloenje i na taj nain djelomino suzbijati rojevni nagon.

SA KVALITETNOM HRANOM DO KVALITETNIH PELA


Ve odavno pele su izgradile dugorono prijateljstvo sa biljkama i svim cvjetnicama koje e opraivati a za uzvrat one e im podariti svoj nektar i polenov prah za hranu. U procesu svoje evolucije pele su se postepeno prilagoavale takvoj hrani a na poetku treeg milenijima mislim da nisu pogrijeile. Sa svojom visokom organizacijom ivota i rada samo pele to mogu uraditi. A zatim je doao ovjek koji bi na neki od svojih naina pelama ponudio neku novu hranu a za uzvrat bi od njih oduzeo onu hranu koja njima odgovara. To moe samo neovjek i to bi bilo isto kada bi nama ljudskom rodu neko umjesto hljeba i ostalih namirnica prijeko potrebnih naem organizmu dao neku zamjenu kao hranu koja nama ne odgovara. Mislim da sa takvom djelominom zamjenom hrane ljudski rod na zemlji bi nestajao galopirajuom brzinom. I poslije svega to ovjek radi peli ona se i dalje uporno opire i opstaje i ne naljutivi se na ovjeka zbog toga za njega ostvaruje ka kakve-takve rezultate. A kakvi su rezultati takvih pela najee se uje kada proe pana sezona i vrcanje meda. Velika veina pelara je nezadovoljna njihovim radom. Oni pelari koji su ostvarili pravo prijateljstvo sa svojim pelama kao to su to odavno uradile biljke uvijek su zadovoljni prinosima. Njihove pele rade i ostvaruju svoje rezultate pod

drugim i mnogo povoljnijim uvjetima za njihov ivot i rad. A to im je to pelar osigura o. Nita drugo osim onog to su pele oduvijek koristile, ist prirodni med unijet iz prirode i polenov prah preraen u pergu. Med medljiku tetnu za pele uklanja iz konice kao nekvalitetnu hranu za pele a one su mu zbog toga mnogo zahvalne. A zato da svi ne uspostavimo prijateljstvo sa svojim pelama. Svima e biti bolje. Ja sam to odavno uradio i nisam se pokajao. Za vae dobro uradite to i vi potovani pelari. Koji je redoslijed stvaranja prijateljstva. Postepeno slijedite bioloke zakone pela. U ovom sluaju o njihovoj hrani morate vie razmisliti. O tome mislite kao o svojoj hrani koju danas koristite. Pele zahtijevaju samo dva proizvoda za hranu: svoj kvalitetan med i polenov prah odnosno pergu. Mi ljudski rod smo mnogo probirljivi. Na hiljade razliitih jela stoji nam na raspolaganju i opet smo nezadovoljni. Postavite se na mjesto pele i razmislite kako je njoj. Pela je najvei tedia na ovoj planeti. Svoju hranu dragocjeno uva i koristi. Posebno to ini u njenoj pripremi i rasporedu za zimu. U toku ovog perioda hranu troi najmanje ali je najvie i uva od tuica. U tom poslu pripreme za zimu pelama treba pomoi da bi se dobro zazimile ali i poslije zime nastavile svoje normalne ivotne aktivnosti. Ovim nainom pomoi pelama zimski gubici se mogu svesti na minimum ali i potpuno izbjei. Dugo vremena kod pelara prisutna su razliita miljenja da li za zimovanje pelama ostaviti prirodnu ili vjetaku hranu. Od prestanka odgajanja legla u kasnoj jeseni pa do pojave prvog legla krajem januara pelama za zimovanje najbolje odgovara umjetna hrana tj. vjetaki med proizveden od eernog sirupa. Sav ostali vremenski period prisutnosti legla u konici pelama vie odgovara ist med koji su pele sakupile u prirodi. Bez takvog meda ali i perge u periodu odgajanja legla ne mogu se odgajati kvalitetne pele. Polenov prah kao osnovni izvor bjelanevina koje uestvuju u rastu ivih organizama na nain proizvodnje elija tkiva kojima organizam pele poveava svoju vlastitu masu i one predstavljaju izvor njihovog ivota. Osim bjelanevina polenov prah je bogat izvor masti, mineralnih materija, ugljenih hidrata i vitamina za rast tek izleenih mladih pela i za razvoj njihovih drjelnih lijezda. Polenov prah je od fundamentalnog znaaja za pele. Bez polenovog praha pele ubrzano fizioloki stare i skrauje im se ivotni vijek, smanjuje im se otpornost na bolesti, pele tee prezimi java ju na niim temperaturama itd. Manjim prisustvom polenovog praha i perge u konici kod pela se slabo razvijaju hipofaringalne lijezde. Kada se u periodu pripreme pelinjih drutava za zimovanje osigura oko 20 kg meda i oko 2 kg perge sigurno se osigurava zalihe hrane u ranom proljetnom razvoju. Ispitivanja su dokazala da bogate rezerve kvalitetne hrane u proljetnom periodu osigurava uzgoj kvalitetnijih i dugovjenijih pela. Opadanje rezervi hrane ispod 8 kg u proljetnom periodu utie da pele vie tede hranu a to se drastino odraava na ishranu legla pa se na taj nain proizvede sitnije i neproduktivnije pele. Tabela br.8. Zavisnost mase larve od koliine meda u konici u proljede
Koliina hrane u konici (kg) 3-4 6-8 10-12 Masa estodnevnih larvi (mg) 137 159 171 Masa izleenh pela (mg) 108 116 118 Razvijenost drijelnih lijezda 3.57 3.71 3.85 Razvijenost masnog tkiva (mg) 100 117 121 Produenje ivota pele u danima 14,85 18,0 18,9

Slika 1 Bez bogate rezerve perge ne moete razviti jaka pelinja drutva

Za proces rasta larvi buduih pela pored kvaliteta hrane utie i koliina hrane koju primi svaka larva u toku svog razvoja. A koliko e svaka larva primiti hrane zavisi od broja pela njegovateljica u konici u nekom periodu, od broja larvi koje treba ishraniti u tom periodu, od ishrane pela njegovateljica. Larve buduih pela radilica bolje se razvijaju i odnjeguju sa veom teinom ako ih posjeuje vei broj pela njegovateljica i ako se pri tome nalaze u elijama iz kojih se nije izlegao veliki broj generacija pela. Ako u periodu intenzivnog uzgoja larvi pela radilica pred glavnu pau u prirodi nema bogate nadraajne pae tada e izleene mlade pele biti manje veliine i teine. Bogata nadraajna paa ili bogata rezerva kvalitetne hrane dovodi pele u poveanu aktivnost pa one vie izlijeu iz konice i vie uzimaju hranu iz rezerve. Uzimanje ili unoenje iz prirode vee koliine hrane odraava se na bogatiju ishranu larvi buduih pela. Slabija pelinja drutva sa iscrpljenim pelama u toku kasnog jesenjeg i zimskog perioda ali uz prisustvo kvalitetne matice u konici koja moe poloiti veliki broj jaja nee moi ishraniti toliki broj pelinjih larvi. Na pelinjaku je bolje da takva pelinja drutva potpuno uginu jer od njih u narednoj sezoni nema nikakve koristi. Pele takvog kvaliteta su manje vrijednosti za visoko produktivno pelarenje. Takav sluaj je kod pelinjih drutava koja u zimu udu slaba odnosno sa malim brojem pela. U takvim konicama svaka od pela da ne bi uginula u toku zime od hladnoe mora da povea utroak svoje energije na raun poveanja potronje hrane. Ovo dovodi do brzog iscrpljivanja organizma pela a takoer i fiziolokog starenja i skraivanja njihovog ivota. Kod jakih pelinjih drutava i njihovih jedinki ova pojava je mnogo manje izraena kod pojedinanih jedinki. Na osnovu izloenog moemo zakljuiti da med daje pelu a pela daje med tj. samo prirodni pelinji proizvodi su prava i potpuna hrana za pele a bez nje ne bi bilo ni pela ali i mnogo manje biljaka i ostalih cvjetnica.

MALO PROIRIVANJE PROSTORA U PLODITU

U periodu cvjetanja vonjaka i nekalemljenog divljeg voa po umama prava je blagodat za stimulativni i intenzivni razvoj pelinjih drutava. U tom periodu pelinja pasa je obogaena sa cvjetanjem maslaka, mrtve are ili uljane repice u nekim krajevima. Prednost ove pae je to sve voe cvjeta u razliitim vremenskim periodima a ta paa traje cijeli april mjesec. Duina i bogatstvo ove pae zavisi od nadmorske visine gdje je pelinjak lociran ali i od izobilja razliitog voa i biljaka na nekom terenu. Na iskoritenost nadraajne pae utiu vremenski uvjeti kada se ona pojavi. Proljetne kie, mrazevi ali ponekad i snijeg esto onemogue pele da u toku navedenih proljetnih paa ne izlijeu iz konice i sakupljaju nektar i polenov prah. Usklaenost dobrih vremenskih uvjeta sa cvjetanjem voa daje dobre razvojne uvjete za pelinja drutva. Ako se u toku vone pae meteoroloki uvjeti pogoraju i ne dozvole pelama da tu pau iskoriste pelari trebaju pomoi pelama sa dodatnim prihranjivanjem. U tom periodu najbolje je pelama dodavati ramove sa rezervnim medom ili kvalitetne obogaene pogaice.

U periodu intenzivnog razvoja pelinjih drutava potrebno je poduzimati neke postupke koji imaju cilj za njihov ubrzan razvoj. Ovi postupci trebaju biti usklaeni samo sa stvarnim potrebama pela u tom periodu. Pelari esto koriste svoju radoznalost.

Slika br. 4 Poetak cvjetanja jabuke je autoru orijentir za detaljen pregled i malo proirivanje prostora u ploditu pa u tom periodu otvaraju konice mnogo vie puta nego to je to potrebna. Pri tom otvaranju oni prave neke svoje kombinacije sa umovima u prostoru plodita konice. Na taj nain esto ometaju normalni rad pela odnosno onemoguavaju njihov razvoj. Zbog toga pelar treba u toku nadraajne pane sezone da otvara svoje konice samo onda kada je to nuno odnosno samo onda kada je potrebno bez odlaganja neto uraditi. Ako su proizvodna pelinja drutva pravilno pripremljena za zimovanje, u toku proljetnog razvoja ona ne zahtijevaju dosta njege.

Kod veine takvih pelinjih drutava u proljetnom periodu potrebne su dvije intervencije: prilikom prvog detaljnog pregleda pelinjih drutava kada se obino radi i malo proirivanje plodita drugi put kada se vri takozvano veliko proirivanje prostora u ploditu Promatranjem rada pela na poletaljci i praenjem unosa nektara i polenovog praha iskusan pelar moe donijeti zakljuak o stanju u konici bez njenog otvaranja Konice na ijim poletaljkama rad i nedostaje hrane, kada pele ne unose dovoljno polenovog praha ili ga uope bolest itd. Kada danarika, kajsija, breskva itd. ponu da cvjetaju tada pele unose vee koliine svjeeg polena i nektara to stimulativno utie na kompletno pelinje drutvo a posebno na maticu. U tom periodu kada se pelar nade kod svojih konica po toplom danu bez vjetra moe zapaziti da su gotovo sve pele izletile izvan konice. Tada se moe vidjeti kako se rada novi ivot, kako kod procvjetalih voki i biljaka tako i kod pela. Taj pogodan trenutak a pele najbolje znaju da iskoriste. One za nekoliko toplih dana u plodini prostor unesu solidnu koliinu svjeeg nektara i polenovog praha. Te svjee rezerve hrane stimulativno utiu na pele da iste i poliraju radilike elije saa ali i na maticu da u tako pripremljene elije poloi jaja. U tom sluaju jednog momenta plodini prostor u konici postane tijesan za dalji rad pela. Ovo se deava u onim konicama gdje su zazimljene zdrava i brojano jaka pelinja drutva sa dovoljnim koliinama hrane. Dalji aktivnost pela odstupaju od uobiajenog trebaju se otvarati i kod njih intervenirati. To su obino sluajevi kada u konici ne unose, posumnja se u neku

rad pela u tom sluaju najee bude ogranien zbog: bogate rezerve hrane koja se osigura pri zazimljavanju, bogate rezerve hrane stvorene zbog unosa svjee hrane iz prirode u tom periodu a to je rezultat rada velikog broja pela u konici, vee povrine legla razliite starosti to je rezultat rada matice koju je stimulirao navedeni broj pela. Zbog navedenog zapoeti burni razvoj pelinjih drutava bie prekinut ili e se smanjiti. Za pelinja drutva koja se pripremaju za iskoritavanje ranih glavnih paa predstavlja ozbiljan zastoj. To iskusni pelari znaju pa svojim pelama pomau da prevazidu navedeni problem. To je pravi trenutak za detaljan pregled pelinjih drutava. Sa ovim poslom se ne smije kasniti jer katastrofalno utie na dalji razvoj pelinjih drutava. To je i pravi trenutak takozvanog malog proirivanja plodita. Tada pelar pri otvaranju svake konice i detaljnog pregleda plodita odnosno svakog rama u njemu utvruje: rezervu hrane gdje se u ovom sluaju podrazumijeva poklopljen med osigurane u jesen, svje med unesen u proljee koji je najee nepoklopljen, perga iz rezerve osigurana u proloj proizvodnoj godini i svje polen unesen u toku proljea. Poto je to period kada pelinja drutva potroe za jedan mjesec dana od 6 do 7 kg hrane na ovo treba obratiti posebnu panju. brojano stanje pelinjeg drutva koje se odreuje na osnovu ulica odnosno ramova koji su zaposjednuti sa pelama. Najjaa pelinja drutva ve su do tada izvrila svu smjenu pela. Mlade pele eljne posla ve tada su poele po malo izgraivati bijele zaperke. Tada je pravi trenutak da im se omogui dalji rad odnosno osigura prostor. postepenim i detaljnim pregledom ramova sa leglom utvruje se stanje odnosno povrina zatvorenog i otvorenog legla. na osnovu ranije osiguranih uvjeta i povrine legla na svim ramovima u ploditu donosi se zakljuak o kvalitetu matice. Kvaliteta matice ne moe se ocijeniti ako ranije navedeni uvjeti nisu osiguranih. Bez ispunjenih uvjeta za rad i ivot ne moe niko pokazati i dokazati svoje kvalitete pa ni matica. pri detaljnom pregledu obavezno se mora obratiti panja na zdravstveno stanje pela i njihovog legla. Naravno da zdravstveno stanje umnogome utie na razvoj pelinjeg drutva i to je odmah uoljivo kada se otvori neka konica u tom periodu. Da bi se pelinjem drutvu osiguralo dalje razvijanje odnosno stimulirale pele na rad u ovom sluaju pelama je potrebno osigura ti prostor u ploditu. Taj prostor u ovom momentu je zavisan od: lokacije pelinjaka odnosno bogatstva pelinje pae klimatskih uvjeta u tom periodu tipa konice odnosno dimenzije ramova brojanog stanja pelinjeg drutva datuma kada se ovaj posao obavlja U periodu cvjetanja ranog voa odnosno na poetku aprila u toplijim krajevima nalazi se 4 do 5 ramova legla svih starosti a ostali ramovi u ploditu su sa medom i polenovim prahom. U sluaju konice tipa L R u tom periodu ispod plodita obino se nalazi nastavak sa ramovima u kojem je prazno sae. Plodini nastavak je gusto zaposjednut sa pelama. Oduzimanjem dva kvalitetna rama sa radilikim elijama u donjem nastavku se oslobaa prostor za

sputanje dva puna rama sa medom a to su obino krajnji ramovi sa lijeve i desne strane u ploditu. Tako puni ramovi sa medom postavljaju se u sredinu donjeg nastavka. Sljedei puni ramovi sa medom i polenom u ploditu sa lijeve i desne strane sada se pomjeraju da dou do stranica nastavka. Nekada u sluaju pomjeranja umova treba pomjeriti lijevo ili desno po dva puna rama sa branom. 11 ovom sluaju treba osigurati da ramovi sa leglom bez izmjene mjesta ostanu u centralnom dijelu plodinog nastavka. Odabrana dva prazna rama sa kvalitetnim saem treba postaviti sa lijeve i desne strane izmeu ramova sa branom i ramova sa leglom. Ovaj zahvat se moe uraditi samo u onim ploditima koja su gusto zaposjednuta sa pelama. U plodita sa manje pela moe se dodati samo jedan prazan ram sa lijeve ili desne strane ali opet izmeu posljednjeg lama sa leglom i rezervom brane. Pele pri ulasku i izlasku iz konice prelaze preko saa u nastavku ispod plodita a sada to rade i preko ramova sa medom koji mi u njega sputeni. Poto takav raspored hrane nije prirodan pele sada nastoje da namjerno napravljenu pelarevu greku isprave. To sada stimulativno djeluje na kompletno pelinje drutvo jer pele poinju postepeno prenositi med u plodite iznad i na taj nain jo se vie stimulira na rad odnosno dalji razvoj. Ali to je period relativno toplijih dana i hladnim noima kada se temperature sputaju oko nule. Nekada se u tom periodu pojavljaju i mrazevi, nekada danima padaju hladne kie ali ponekad na procvjetao voe padne i snijeg. Tako promjenljivo vrijeme pele predosjete prije i od najstrunijih meteorologa pa na to reaguju dvojim uroenim instinktom. U takvim sluajevima pele reagiraju ograniavanjem hrane matici na to ona odgovara smanjenjem broja poloenih jaja. Zbog ovakvih sluajeva greka je postaviti ramove sa praznim saem u centralni dio plodita gdje se vri presjek legla na dva dijela, U sluaju veeg i naglog pada temperature kada se plodite sa dodanim praznim ramom razdvoji na dva dijela jedan dio legla moe izgubiti kontakt sa hranom i uginuti od gladi. Meutim, i u ovom sluaju prednost je na strani jakih pelinjih drutava. U ovakvim situacijama ona se brzo prilagoavaju. Kada bi se u centralni dio plodita kod slabijih pelinjih drutava postavio ram sa kvalitetnim saem matici na zalijeganje a poslije toga nastupi hladno vrijeme jedan dio pela nekada naputa dio legla zbog ponovnog formiranja klubeta. Na taj nain takve pele mogu izgubiti kontakt sa hranom a ona je tada prijeko potrebna. Sve leglo koje pele tada napuste obavezno ugiba. Kada se vrijeme ponovo proljepa pele e uginulo leglo istiti i iznositi iz konice. Pri tome e ponovo steriliziranih elije saa i osigurati ti prostor matici za zalijeganje. Sve ovo se deava zbog nepanje pelara a potroena hrana u leglo koje je uginulo i rad pela oko njih beskorisno je potroen.

VELIKO PROIRIVANJE PROSTORA U PLODITU


U narednih 8 do 10 dana poslije malog proirivanja prostora u ploditu pelinje drutvo ima potrebne uvjete za dalji proljetni razvoj. Zavisno od: vremenskih uvjeta, panih prilika, matice koja u ovom periodu sada treba da pokae svoje kvalitete zavisi dalji razvoj pelinjeg drutva. U povoljnim uvjetima koji rezultiraju i povoljan, odnosno oekivani razvoj, pelinja drutava svaki dan poveavaju svoje brojano stanje i to sa pelama koje trebaju da iskoriste predstojeu pau kao izletnice. Poto je u naim ravniarskim krajevima i terenima pored rijeka bagremova paa glavna i izdana za nju se pelari i pripremaju odnosno u nju i polau najvie nade. Prema njoj i usklauju razvitak svojih pelinjih drutava. Zbog toga u periodu cvjetanja: jabuke, trenje i drugog kotunjiavog voa ponovo postoji opasnost da u jakim pelinjim drutvima matica ostane blokirana kada joj je manevarski prostor najpotrebniji.

Slika br. 6a Intervencija pri istom otvaranju konica Autor na osnovu svog dugogodinjeg pelarskog iskustva kao orijentir za veliko proirivanje plodinog prostora vri u periodu cvjetanja ovog voa. Naravno da se ovo moe uraditi samo kod jakih pelinjih drutava koja pozitivno odstupaju u razvoju. A da bi veliki postotak neophodne uvjete jo pri pripremi za zimu. Ovaj nain proirivanja prostora u ploditu u sebi treba da sadri dodatni stimulativni efekat jer se on odvija u periodu kada matica treba da poloi maksimalni broj jaja iz kojih e se izlei pele koje e biti iskoritene u toku bagremove pae i poslije. Ali se on vri i sa ciljem odravanja radnog raspoloenja pela odnosno kompletnog pelinjeg drutva i njihovom zapoljavanju na izgradnji saa u prostoru plodita. Ove poslove treba obaviti uz povoljne vremenske i pane uvjete, Ve je tada dolo vrijeme da su pele poele da dogradnju zaporke i da su satonoe zabijelile. To je pravi trenutak i znak da pelama treba dodavati po jednu ili dvije ugraene satne osnove. U ovom periodu kod jakih pelinjih drutava u prostoru plodita nalazi se 6 do 7 ramova sa leglom razliite starosti. Posto su to ve jaka pelinja drutva a viak pela je poeo da se sputa u nastavak ispod njima se slobodno moe dodati po dva rama sa satnom osnovom. U ovom periodu obino smeta po jedan ili dva puna rama sa rezervom hrane koji su najee krajnji ramovi. Njihovim prenosom u nastavak ispod plodita osiguravamo mjesto za ramove sa satnom osnovom. Poto su to ve jaka pelinja drutva koja mogu prebroditi sve hladnoe u tom periodu ako imaju bogatu rezervu hrane njima se moe dodati po jedan ram u centralni dio plodita a drugi ram sa satnom osnovom izmeu posljednjeg rama sa leglom i rama sa hranom ali sa june strane. Ramovi koji se iznose iz plodita u tom periodu na sebi ne trebaju imati legla bilo koje starosti. Pri ovom proirivanju umjesto satnih osnova mogu se na njihovo mjesto postavljati ramovi sa poluizgraenim saem iz prethodne godine. Takvo sae pele e brzo izgraditi i matica da ga zalee. Ve tada na osnovu zatvorenog legla u pojedinim pelinjim drutvima pelar moe da procijeni koja e ii u medobranje u periodu pae. Iz zatvorenog zrelog legla u tom periodu pae izlei e se pele koje e biti izletnice pelinjih drutava bio ovakav njima treba osigura ti

na poetku bagremove pae. Iz nepoklopljenog legla pele e biti izletnice u drugoj polovini bagremovo pae i kasnije. Kako se legu nove generacije pela one postupno zauzimaju ramove ispod plodita. Tada je mogue izvriti zamjenu kompletnih nastavaka. Nastavak koji je bio na podnjai uklanja se sa nje a na podnjau se postavlja plodini nastavak sa leglom i maticom. Na taj se nastavak se postavlja sklonjeni nastavak koji je do tada bio na podnjai. U tom nastavku treba da se nalaze ramovi sa kvalitetnim radilikim saem koji e uskoro posluiti matici za polaganje jaja. Tada se u konici pojavljuje novi moment. Matica sa vikom pela koje nemaju posla u plodinom nastavku na podnjai pronalaze novi prostor koji tada biva oien i sterilizirana. U njemu je dobar toplotni reim i matica bez zastoja nastavlja da polae jaja. Pele jo intezivnije poinju da rade jer svakim danom treba hraniti sve vie larvi. Pelinje drutvo tada ve tei svom maksimumu koji je za pelara opasan. Ovom rotacijom nastavaka privremeno se zapoljavaju sve generacije pela u jednom jakom pelinjem drutvu. Glavni cilj je sada sauvati i odrati radno raspoloenje u konici i ne omoguiti pelama da dobiju bilo kakav impuls koji e ih povesti u rojevni nagon.

Slika br. 6b i 6c Intervencija pri istom otvaranju konica Glavni cilj pelara poslije zavrenih ovih proirivanja plodita treba da ne dozvoli da mu proizvodna pelinja drutva uu u rojevni nagon jer u suprotnom tek onda za njega nastaju problemi. Na pelinjacima gdje su u tom periodu jaka i zdrava pelinja drutva sa njima se na stacionarnom a posebno sa seleim pelinjakom mogu pustii visoki prinosi. Zbog toga i pelari s ovim nainom ili slinim treba razvijati ali i odravati samo super jaka pelinja drutva Slika br. 6d 7 dana pred bagremovu pau

U jednomatinom sistemu pelarenja pelinja drutva koja broje oko 60 000 pela smatramo jakim da mogu iskoristiti pau. Kod ovog naina pelarenja kada se osigura paa. Ako se na primjer uzme bagremova paa i za nju treba osigurati maksimalan broj pela na poetku pae pelar treba imati kao orjentir i sljedee podatke. Dvadeset dana prije pae sve leglo je interesantno jer e pele iz njega biti ukljuene u medobranje i preradi nektra u med ali neke pele ranije a neke kasnije u toku pae. Ako se uzme primjer konice tipa LR i povrina rama zaokrui na 8,4 dm ija je iskoritenost za leglo oko 75% ispada da takav ima oko 5000 elija sa zrelim leglom. Ostale elije su obino u tom periodu iskoritene za hranu. Znai da jedan ram daje oko pola kilograma pela. Ako se uzme 7 do 8 takvih ramova sa leglom znai da e pred poetak pae pelinje drutvo imati oko 4 kg mladih pela koje u pravom trenutku pristiu u pomo. Naravno da je gubitak starijih pela stalno prisutan ali je on u tom periodu burnog razvoja neznatan u odnosu na broj mladih pela koje se u tom periodu izlegu. ovaj bioloki optimum u toku predstojee pae i poslije kvalitetna matica moe da podmiriti gubitak pela koji je uvijek prisutan a posebno je povean u toku jakih

PRIRODNO ROJENJE PELA JE VELIKA GLAVOBOLJA PELARA


Pele su se oduvijek izrojavale i na taj nain se poveavao broj novih pelinjih drutava. Iako su pele radile i onda kada ih tadanji ovjek nije u tome spreavao, tako rade i danas kod pelara koji je sve njihove aktivnosti u ivotu prepustio samo njima. Suvremena nauka, praksa i noviji metodi komercijalnog pelarenja su protiv ovakvog nekontroliranog rada i umnoavanja pelinjih drutava. U tom cilju naunici i komercijalni pelari na poetku treeg milenijima ali i ranije postavili su sebi zadatak da odrede glavne razloge izrojavanja pela nekad u veem a nekad u manjem procentu i da se formulira najlaki naini upravljanja pelinjim drutvom a sa ciljem da se: smanji, sprijei ili potpuno eliminira sklonost pela ka rojenju. Postoje osnovni i dopunski razlozi za rojenje pela. U osnovne razloge spada ogranienost plodinog prostora u kojem se u jednom periodu pojavi prenatrpanost pelama. Kada pelinje drutvo u toku svog burnog razvoja kree prema maksimalnom broju jedinki a prostor za njihov smjetaj je ogranien, tada pele imaju razloga i opravdanje da se roje. Tada se u konici pojavi neravnotea izmeu broja pela i ukupnog posla u konici i izvan nje. Matica u pelinjem drutvu je takoer jedan od osnovnih razloga zbog kojih ono kree u rojevni nagon. Pored zadataka matice za polaganje jaja ona treba da odri sve pele na okupu u jednoj konici. Ona to uspijeva sa feromonom kojeg lui kojeg pele prenose u cijelom prostoru konice meusobno kontaktnim dodirom. to je matica starija ona lui manje feromona a time se smanjuje i kontrola svih pela u konici. Uz prisustvo mlade matice u konici stare do godinu dana umnogome se smanjuje rojenje pela. Za prirodno izrojavanje pela uvijek je kriv sam uzgajiva pela. Kada prostor u ploditu konice postane pretijesan odnosno kad u njemu ima mnogo legla, kad u konici ima veliki broj kunih pela koje nemaju dovoljno posla, nestane praznih elija u koje matica treba da polae jaja, kada pele nemaju gdje da odlau svjee unijeti nektar i polen, za cjelokupno pelinje drutvo postaje nesnoljivo za dalji rad. Pele izletnice tada pri ulasku i izlasku iz konice moraju tijesno da se provlae kroz pele a to je vrhunac kada pele kreu u rojevni nagon. U narednom periodu od 7 do 12 dana prije izrojavanja pele izgrauju matinjake ali vie njih i to razliite starosti. Za njegu i ishranu buduih matica u rojevnim matinjacima poslije trebaju proizvesti dosta matine mlijei. U tom periodu matica je prisiljena da smanji ili potpuno prestane sa polaganjem jaja a ujedno je tada pele manje i hrane. Zbog smanjene ishrane matice ona smanjuje svoju teinu a to joj omoguava da moe sa rojem poletjeti iz konice. Od perioda donoenja odluke za rojenje zaduena grupa pela odlazi iz konice da bi pronala novi prostor za smjetaj roja kada on izleti iz stare konice. Prije naputanja stare konice sve pele koje e poletjeti u rojnom

haosu najedu se meda koji e im biti potreban dok se ne smjeste u novo stanite. Pele koje su ule u rojevni nagon slabo izljeu u potragom za hranom i cijelo vrijeme ostaju u konici ili u formiranoj bradi objeenoj o poletaljku konice. Takve pele samo ekaju signal kada e da polete u roju iz konice. Nepaljivom pelaru takve pele pokvare sve planove za meobranje. Ovo je redoslijed pojedinih radnji u rojenju koje se odvija u konici u periodu jakih razvojnih paa a prije burnog unosa nektara u konicu u toku glavne pae. Kada pone bogatiji unos hrane u konicu a u njoj su pele u rojevnom nagonu one nekada promijene svoj plan. Pojavom pae otvaraju se radna mjesta za sve generacije pela to one odmah iskoriste. Ukoliko pelar nije osigura o dovoljno medinog prostora pele u slobodnom prostoru poinju izgraivati zaperke. Unosom nektara i matica bude potpuno ograniena u polaganju jaja. Pele se najvie roje pred poetak glavne pae. Kada pone paa pele su zaposlene na unosu nektara. Obino u periodu medobranja nema besposlenih pela. Besposlenost se jedino pojavljuje ako nastupi jaka paa a u tom periodu nema dovoljno medinog prostora. Tada pele stupaju u rojevni nagon od kojeg ih je teko odvratiti. Dopunski razlozi za rojenje su obino: u odreenom momentu nije zaposlena jedna starosna generacija pela kao npr. pele koje izgrauju sae, pele koje proizvode matinu mlije itd. takve pele uporno trae posao ali im pelar svojom neorganiziranou to ne omoguava. Specifian uvjet za izraeno rojenje pela je i nasljedni genetski faktor sklonosti ka rojenju. Uzgajanje takvih pela je velika glavobolja. Zbog toga pelari trebaju vriti odabir pelinjih drutava koja nisu sklona rojenju i takva uzgajati na pelinjacima za meobranje ali i za vjetako razrojavanje. Organiziranim uzgojem matica od poznatog genetskog materijala umnogome se smanjuje rojenje. Tako rade na velikim komercijalnim pelinjacima u svijetu i nemaju problema sa rojenjem. I va autor je u svoj nain pelarenja odavno uveo ovaj nain borbe sa prirodnim rojenjem tj. sa redovnim uzgojem i zamjenom matica svake godine.

MOJ NAIN SPREAVANJA ROJEVNOG NAGONA


I ja sam nekad grijeio i bio u zabludi kada sam se radovao svakom roju koji su se hvatali na granama naih vonjaka. Na moju sreu na vrijeme sam zakljuio da takav nain pelarenja nije ekonomian i da sam jo u mladalakim danima krenuo u rjeavanje problema rojenja. Moram vam priznati da to nije bio lagan posao. Zahtijevao je dosta: vremena, znanja, voenja evidencija na pelnjaku, uvoenju novih naina pelarenja koje u naem kraju do tada nisu primjenjivane itd. Od svega toga najtee mi je bilo promijeniti dotadanje zastarjele naine i shvatanja rada oko pela. Jer do tada je raeno na jedan zastario nain koji je najednom trebalo izbaciti i uvesti neto novije. U prvim mojim pokuajima za stvaranjem super jakih pelinjih drutava esto se kod pela pojavljivao rojevni nagon. Poeo sam primjenjivati na svom pelinjaku sve poznate naine koji su se mogli pronai u dostupnoj literaturi. Moram priznati da se umnogome rojevni nagon smanjivao ali sedamdesetih godina nije potpuno nestao. Krajem prolog vijeka poeo sam nabavljati matice od poznatih uzgajivaa ali sam i jedan broj

matica uzgajao na svom pelinjaku. Meni su u to vrijeme bili privlani krupni i kvalitetni rojevni matinjaci iz kojih sam uzgajao prve matice. U literaturi se moglo proitati sve najbolje o rojevnim matinjacima. Meutim, danas promatrano na taj poetak uzgoja matica nisam ni slutio da veina rojeva idue godine, bili su opravdan razlog mog koritenja rojevnih matinjaka. Mislim da je taj problem prisutan i danas na mnogim pelinjacima gdje je prisutno prirodno izrojavanje pela. U to vrijeme malo se pisalo i prialo o selekciji a posebno u pelarstvu. Do pravih i pouzdanih informacija dolazilo se teko. Po predavanjima za pelare mnogo se prialo ali je bilo malo pozitivnih rezultata u eliminiranju rojevnih nagona. Mnogi pelari bili su ponosni sa svojim prirodnim rojevima. Naalost, takvih ima i danas. Jo tada sam zakljuio da je to jedna velika prepreka za uspjeno i komercijalno pelarenje. Postepeno sam krenuo u borbu sa rojenjem. Poeo sam voditi detaljnu evidenciju svih poslova na pelinjaku i o svakom pelinjem drutvu. Zapaanja iz

evidencionog dnevnika su bila da u pelinjim drutvima u kojim su matice kasno zamijenjene nije bilo rojevnog nagona iako su takva pelinja drutva pred glavnu pau bila na vrhuncu svog razvoja. Ovu kasnu zamjenu matica radio sam od poetka kolovoza pa do polovine rujna . Larve za uzgoj tih matica koritene su iz onih pelinjih drutava koja se te godine nisu rojila a imala su natprosjean prinos. Tada sam uzgajao matice u petoramnim nukleusima a poslije ih dodavao u proizvodna pelinja drutva. Ponovo zbog eksperimenta jedan broj matica proizvedenih iz kvalitetnih rojevnih matinjaka i na isti nain dodan proizvodnim drutvima naredne godine izrazilo je elju za rojenjem a jedan broj nije. Ovo se desilo pod istim uvjetima uzgoja pela i pripreme za pau. Jedan broj nabavljenih matica od drugih proizvoaa i rano zamijenjen u proizvodnim drutvima naredne godine izrazilo je elju za rojenjem a jedan broj nije. Ovo se deavalo u takozvanoj nerojevnoj godini kada je prosjeno bilo malo prirodnih rojeva. Iste godine nabavio sam jedan broj mladih matica u periodu kolovoza i zamijenio u proizvodnim pelinjim drutvima. U toku ovog mjeseca iskoristio sam i matice koje sam ja uzgajao u svojim nukleusima. Sljedee godine u proljetnom razvojnom periodu pelinjim drutvima ispunjavao sam sve potrebne uvjete da ne doe do pojave rojevnog nagona, iako je u toku bila izrazito rojevna godina kod mene je bilo samo dva prirodna roja. Ve tada sam znao da je na pomolu rjeenje kojim se moe rojevni nagon svesti na minimum ili potpuno eliminirati. Daljnji postupci koje sam redovno na svom pelinjaku poeo primjenjivati bili su sljedei: svake godine poeo sam mijenjati sve matice na pelinjaku i to u periodu kolovoza mjeseca. matice koje sam poeo organizirano uzgajati uzgojene su od larvi matica koje sam strogo pratio i provjeravao u proizvodnim pelinjim drutvima. Praene su sve pozitivne prednosti sa najboljim genetikim osobinama. u proljetnom periodu pelama sam dodavao satnih osnova na dogradnju koliko god su mogle da ga izrade. Ramove sa satnim osnovama dodavao sam u prostor plodita. Uz prisustvo mlade matice koja umnogome pozitivno utie na izgradnju saa svako pelinje drutvo izgradilo je po kompletno plodite mladog saa. Problem rojenja na jednom pelinjaku ne moe se sprijeiti preko noi ili ga svesti na minimalnu mjeru. O tome problemu trebate razmiljati devet mjeseci ranije a ne onda kada u svojim konicama primijetite rojevne matinjake. Tada ete mnogo raditi na spreavanju rojenja ali ete rijetko kada uspjeti da to sprijeite. Vi moete sprijeiti kidanjem matinjaka da vam roj ne izleti iz konice ali ete kod pela veoma teko povratiti radno raspoloenje koje one izgube kada uu u rojevni nagon. Budunost uspjenog pelarenja je u formiranju vjetakih i pakiranih rojeva od pela u konici u periodu izmeu dvije pae kada takve pele nemaju to da rade. Tada je pravi trenutak da to pelar iskoristi za umnoavanje pelinjaka. Ako prepustite pelinjak vaim pelama da to stihijski one urade ekonominost vaeg pelarenja bie upitna. i rujna

FAKTORI KOJI UTIU NA LUENJE VOSKA I IZGRADNJU SAA


Luenje voska i izgradnja saa su u tijesnoj zavisnosti od nivoa unosa nektara i polenovog praha u konicu. U periodu smanjenog ili potpunog nedostatka pae u prirodi pele ne lue vosak i ne izgrauju sae. Uz prisustvo vee rezerve meda i polena u konici pele nisu zainteresirane za izgradnju saa. Pele lue vosak i izgrauju sae kada u konicu pele unose svje nektar i polen. Sa zavretkom unosa nektara zavrava se i izgradnja saa. Luenje voska uveava se direktno proporcionalno koliini unijetog nektara i polena u konicu. U periodu manjeg unosa nektara kao nadraajna paa izgradnja saa odnosno dogradnja satnih osnova ne umanjuje rad pela na sakupljanju nektara. Kada otpone paa sa veim dnevnim unosom izrada saa angairaju vei broj pela od sakupljanja i prerade nektara u med i zbog toga u tom periodu pele se ne smiju mnogo optereivati dogradnjom velikog broja satnih osnova. Za smjetaj nektara koji se unosi i za njegovu preradu pelinje drutvo mora imati dovoljan broj izgraenih ramova. Prisustvo velike koliine polena u konici znaajno utie na pojaano luenje voska. Luenje voska povezano je znaajnim utrokom polena. Ako u konici nema rezervi polena ili ga pele ne unose iz prirode u veoj koliini pele ne lue vosak i ne izgrauju sae. Izgradnja saa direktno je povezana sa znaajnim gubicima bjelanevina u organizmu pela. Potronja bjelanevina pri luenju voska i izgradnji saa vea je za oko etiri puta nego kada pele hrane i njeguju leglo. Vosak lue najvie jaka pelinja drutva sa pelama razliite starosne dobi. U proljetno-ljetnom periodu jako pelinje drutvo u mogunosti je da izlui toliko voska da moe bez problema dograditi 20 ramova saa u LR konici. Luenje voska i izgradnja saa proporcionalna je broju mladih pela u konici. Zavisnost izmeu broja mladih pela u pelinjem drutvu i luenje voska uvjetovana je injenicom da upravo mlade pele od 12 do 18 dana ivota lue najvee koliine voska. Vremenski period u kome pele najvie lue voska obino se poklapa sa vremenom njegovanja osnovne koliine legla u konici. Ispitivanjima je utvreno da su kod pela koje njeguju leglo i lue vosak hipofaringalne lijezde i lijezde za luenje voska istovremeno dobro razvijene i da intenzivno lue sekret. Mlade pele su u mogunosti da istovremeno izgrauju sae i njeguju leglo. Sposobnost luenja voska i njegovanje larvi najpotpunije se ispoljava kod pela u tim sluajevima kada pele obavljaju obje funkcije istovremeno. Maksimalno luenje voska nastupa u periodu maksimalne ishrane larvi. Smanjenje broja larvi za njegovanje uvijek dovodi do smanjenja luenja voska. Pelinje drutvo kao bioloka cjelina nema odreene grupe mladih pela koje su zaposlene samo na luenju voska i ishrani legla. Pele koje rade na izgradnji saa mijenjaju se neprekidno. Ako pele koriste vie hrane pri ishrani larvi one vie lue voska. Kako to izgleda u pojedinim fazama proljetnog razvoja jakog pelinjeg drutva moe se vidjeti iz sljedeih primjera: u jesenjem periodu pripremljena takozvana dugovjena zimska pela pri pojavi prvog legla krajem januara moe da odnjeguje prosjeno oko jednu larvu budue mlade pele. Iako tada u konici ima bogata rezerva meda i polena a pele ponu istu troiti u veim koliinama u tom periodu i ne pokuavaju da ponu da izrauju sae kada krajem marta pone bogatiji dnevni unos svjeeg polenovog praha u konicu a mlade kune pele ga izobiljno i koriste one su tada sposobne da othrane prosjeno 3,5 do 4 larve buduih pela. Tek sa tom veom potronjom svjee unijete hrane i hrane iz rezerve pele ponu da izluuju manje koliine voska u obliku zaperaka izmeu ramova i slobodnom prostoru ispod poklopne daske konice. kada pelinje drutvo ulazi u zavrnu fazu svog maksimalnog razvoja tada svaku larvu budue pele hrani prosjeno 4 do 5 pela. To je pravi trenutak a da se pelinje drutvo iskoristi za izgradnju saa i pele odre pod kontrolom u radnom raspoloenju.

Slika br. 7 Jaka pelinja drutva u periodu proljetnog razvoja izgrade dosta kvalitetnog sada Na luenje voska znaajan utjecaj Pelinja ima starost sa matice. mladim drutva

maticama izgrauju vie saa. Pele koje imaju mladu maticu po pravilu u izgrauju pelinjem vie samo drutvu izgrauju radiliko sae. to je matica starija njene drutva koja su sklona rojenju i u njegovoj pripremi ne izgrauju sae. Ali pele koje su izletjele u prirodnom roju sposobne su da velikom brzinom lue vosak i izgrauju sae. Pele koje se nalaze u prirodnom roju proizvode vosak i izgrauju sae i do pet puta bre nego ista koliina pela kada nije u prirodnom roju. Kada se u prirodnom roju nalazi sparena matica onda pele izgrauju sve radilike elije. Sve pele u roju su angairale na izgradnji saa odnosno obezbjedivanju pelinjeg gnijezda. Tijesna povezanost pelinjeg drutva sa gnijezdom proizvela je kod pela snaan instinkt izgradnje gnijezda i njegovo obnavljanje. Uz prisustvo veoma povoljnih uvjeta za izgradnjom saa kao to su: toplo vrijeme, veuma jako pelinje drutvo sa velikim brojem mladih pela, bogata nektarska i polenska paa je jedina prednost prirodnih rojeva nad vjetakim. A zato su se pele sada razvrijednile u novom prostoru a nisu htjele takve da budu u starom materinskom drutvu pred izlijetanje roja. Zastoj luenja voska u materinskom drutvu a potom burno luenje u roju je reakcija prilagoavanja koja je proistekla u procesu evolucije pelinjeg drutva sa ciljem bre izgradnje pelinjeg gnijezda na novom mjestu. To je uvjetljeno time jer se u prirodnom roju nalaze samo fizioloki mlade pele koje posjeduju izuzetnu sposobnost da obavljaju bilo koji posao kojeg sada u poetku nema. Kada matica pone polagati jaja u novoizgraenom sau postepeno otvara i drugi posao oko ishrane larvi to se odmah odraava na smanjenje luenja voska. oko 40%. Pelari moraju uvijek imati na umu da je blagovremena zamjena saa sa mladim osnova gajenja jakih pelinjih drutava. Koritenjem kvalitetnog saa u konici rjeavaju se mnogi problemi stalno prisutni u pelarstvu: u elijama mladog kvalitetnog saa ishrana larvi je na viem nivou to omoguava da se razviju krupnije i ivotno sposobnije pele uz prisustvo mladog kvalitetnog saa sniava se gubitak energije kod pela na stvaranju povoljnih uvjeta konicu zamjenom starog saa iz prostora plodi ta eliminiraju se svi potencijalni uzronici bolesti koji se u njemu nalaze mlado sae je manje primamljivo za voskovog moljca u mladom sau med sporije ukisne i kristalie se tokom zime a kao posljedica ovog umanjuje se proljev pela, njihovo slabljenje i stradanje pela med iz mladog saa boljeg je kvaliteta i zadrava svoju prirodnu boju Kao prvi signal pelaru da u pelinje drutvo postavi ramove sa satnim osnovama je "pojava bijelog voska. To je poetak obnove gnijezda koji nastupa sa momentom pojave u prirodi ak i slabe pae. U proljetnom periodu na intenzivnije noenje matice i za pripremu saa za smjetaj nektara koji pele unose u Uz prisustvo povoljnih uvjeta za izgradnjom saa pele potroe dosta meda i polenovog praha. Ukoliko pele hrane leglo i proizvode vosak potronja meda se smanjuje za pele

trutovske elije u sau. Pelinja

kada vremenski uvjeti nisu stabilni i

kada se zahlaenje moe povratiti ramovi sa satnim osnovama se

postavljaju do posljednjeg rama sa leglom. Izgraeno i jajima zaleeno sae pri sljedeem otvaranju konice prenosi se u sredinu legla a na njegovo mjesto se stavlja drugi ram sa satnom osnovom. Ramovi sa starim saem uklanjaju se postepeno u kraj i do poetka pae oni se oslobaaju legla i tada se oni mogu oduzeti iz konice. U periodu povoljnih vremenskih uvjeta pele najbre i najkvalitetnije dograuju satne osnove kada se one postave meu saem sa leglom. Tim postupkom se: postavljanje ramova sa satnim osnovama meu sae sa leglom osigurava "prekidanje legla na najosjetljivijem mjestu za pele to ih prinuava da brzo uspostave cjelovitost gnijezda i osiguraju optimalne mikroklimatske uvjete u zoni legla ramovi sa satnim osnovama odmah dospijevaju u zonu aktivnosti mladih pela koje hrane larve i istovremeno izgrauju vosak ramovi sa satnim osnovama odmah dospijevaju u oblast optimalne temperature i vlanosti to je neophodno za luenje voska i izradu saa. U zoni izgradnje saa pele odravaju temperaturu 35 C, jer se vosak pri toj temperaturi razmekava U vrijeme glavne pae ramovi sa satnim osnovama se razmjetaju u druge nastavke naizmjenino sa izgraenim saem. Ramovi sa satnim osnovama nikada ne treba stavljati po redu poto se osnove pod teinom pela esto srozavaju.

UVANJE IZGRAENOG SAA


Izgraeno sae u konici je velike dragocjene vrijednosti za pelinje drutvo. Ova vrijednost se posebno ogleda u proljetnom i ljetnom razvoju pelinjih drutava u prostoru plodita a takoer u periodu medobranja u medinom prostoru konice. Sve ovo vai za mlado i kvalitetno izgraeno sae. A to uraditi sa saem u ploditu i medini koje je nepotrebno pelinjem drutvu od zavretka posljednje pae u jednoj godini pa sve do potrebe za tim saem u narednoj sezoni. Kako to sae sauvati a da ga voskov moljac ne upropasti. Ovaj problem na malim pelinjacima nije mnogo izraen kao na: velikim seleim. stacionarnim i komercijalnim pelinjacima. U ovom sluaju samo za medine nastavke potreban je veliki uvjeta n prostor. Oduzimanje takvih nastavaka i sve dalje aktivnosti oko njihovog uvanja zahtijevaju dosta vremena. A dopunski izdaci za zatitna sredstva za takvo sae nisu mali. Autor uvanje kvalitetnog saa preputa pelama. One su to oduvijek radile bez pomoi ovjeka pa zato ne bi i kod nas sada. Odabiranje ramova sa saem koje u da koristim naredne sezone obavljam u dvije faze. 1.) prilikom posljednjeg vrcanja meda odabiraju se ramovi sa kvalitetnim saem i oni se vraaju u konice. Svi ramovi sa starijim saem, djelomino polomljenim saem, trutovskim saem, nepravilno izgraenim itd. tada se odvajaju i poslije vrcanja meda pretope u topioniku u vosak. Obino se tada iz daljnje upotrebe uklanja 3 do 5 ramova iz svake konice. Ve tada se u pojedinim konicama smanjuje prostor medita za po jedan nastavak. 2.) poto se odmah poslije zadnjeg vrcanja meda, a to je obino kraj jula mjeseca, poinje sa pripremom pela za zimovanje tada se vri i drugi detaljan pregled pelinjih drutava. Taj pregled podrazumijeva i izbacivanje eventualnih nekvalitetnih ramova sa saem iz prostora plodita. Od svih raspoloivih ramova u konici sada se pravi raspored koji e kao takav ostati do polovine aprila naredne godine. Svaki ram sa svojim sadrajem: legla, polenovog praha, meda ili praznim saem iz plodita vie se ne pomjera i ne vri nikakva zamjena mjesta ramova. Sve poslove pri ovom treba uprostiti a time i pomoi svojim pelama.

Tada se uklanjaju matine reetke iz konice i matici omogui slobodno kretanje po mogunosti u dva nastavka. Od tada poinje proizvodnja zimskih pela. Raspored nastavaka sa preostalim saem autor uradi na ovaj nain: Na podnjau postavljam nastavak sa ramovima koji su koriteni u meditu. Takvi ramovi su bili na vrcanju i u njima je rijetko kada neka rezerva meda. Ovakve ramove pele su poslije vrcanja oistile i popravile elije saa. Kao drugi nastavak po vertikali postavljam nastavak u kojem se tada nalazi plodite odnosno njegov cjelokupni sadraj. Taj nastavak je do tada bio na podnjai. Kao trei nastavak po vertikali sadri ramove: sa rezervom istog meda za prezimljavanje, rezervu polenovog praha, ramove sa praznim saem a svi su sa kvalitetnim radilikim elijama saa. Matina reetka se privremeno postavi iznad plodinog nastavka dok se ne izvri dopuna hrane za zimu. lb je iz razloga da matica u tom periodu ne pree u trei nastavak.

Kada se zavri prihranjivanje pela tada se uklanja matina reetka. Poslije toga matici nije interesantan trei nastavak jer su svi ramovi u njemu puni meda. Ovaj raspored je pogodan za jednomatini nain pelarenja. Sve pele ulaze na otvor u podnjai, prolaze preko

saa u prvom medinom nastavku i tako ne dozvoljavaju da ga moljac unitava. Dopunom hrane za zimu u obliku eernog sirupa pele vjetaki med odlau u prazno sae u treem nastavku. Do kraja ljeta i poetkom jeseni pele se pomjeraju po vertikali i zauzmu dio saa u treem nastavku. Znai prema svojim nagonskim i nepogrjeivim osobinama pravilno rasporede raspoloivu hranu a prema njoj i formiraju svoje klube za period zimovanja. Tako su pele oduvijek radile u svojim primitivnim stanitima pa im zbog toga trebamo omoguiti da to urade i u suvremenim konicama. Ovaj nain ima neke prednosti u odnosu na ostale jer pele u kasnoj jeseni ili zimskom periodu najvie nastradaju pri izlijetanju pri manjem obasjavanju poletaljke. Poto se sada pele nalaze na veoj visini od poletaljke pele e poeti da izlijeu tek kada se prednja strana konice zagrije od sunca a tada je ve pogodno da i pele sigurno izlete. Na proisni let u toku zime pele malo kasnije izlijeu ali je i njihov gubitak sigurno manji. Rastojanje od poletaljke do plodinog nastavka je za visinu dva nastavka i to za pele nije mnogo. Zamislite nastanjene pele u upljini drveta koje se nalazi na visini i do dva metra od ulaza u slabo po vertikali a to stablo je u unutranjosti ume. Pelama to nije teko jer su one tako ivjele i radile prije nego se ovjek poeo brinuti o njima. Kod dvomatinog pelarenja uvanje izgraenog saa slino je prethodnom ali ima nekih specifinosti. Na pelinjaku gdje se pelari ovakvim nainom svaka konica ima vei medini prostor ali i nastavke za dva plodina prostora. Raspored nastavaka sa ramovima slian je prethodnom i sastoji se od: - medini nastavci postavljaju se na podnjau. Takvih nastavaka ili polunastavaka je od 2 do 3. iznad medinih nastavaka treba se nalaziti plodini nastavak osnovnog pelinjeg drutva kao u jednomatinom sistemu pelarenja iznad plodi to osnovnog drutva po vertikali nalazi se Snelgrova razdjelna daska za dvomatino pelarenje na Snelgrovu razdjelnu dasku postavlja se plodite pomonog pelinjeg drutva koje se nalazi u jednom nastavku Ovim nainom u rasporedu nastavaka plodite proizvodnog pelinjeg drutva je na vioj razdaljini od izlaza iz konice. Kod ovakvog naina pelarenja ima od 50 do 100% vie medinog saa nego kod jednomatinog pelarenja. Zbog toga je priblino toliki postotak medinog saa prisutan i u periodu uvanja. Postoji jo nekoliko naina uvanja izgraenog saa ali svi om zahtijevaju vise vremena i novanih sredstava. Malom nepanjom pelara prilikom uvanja saa izvan konice voskov moljac iskoristi i esto ga upropasti. Nekada i pele tuice pronau u takvom sau manje koliine meda pa se zbog toga jave dodatni problemi. Nekada se zbog takvih problema u nepaljivih pelara pojavi grabe na pelinjaku.

UPOTREBA MATINE REETKE


U praktinom pelarstvu postoje razliita: miljenja, iskustva, zapisi, rjeenja i itd. o pozitivnim ili negativnim rezultatima pri primjeni matine reetke. Sve ovo zavisi od mnogo uvjeta, tako da se oni mogu odnositi samo na odreene pane terene i tehnologiju pelarenja. Vratimo se ulozi matine reetke. Osnovni zadatak matine reetke je da ogranii prostor plodita konice u periodu od 7 do 10 dana prije nastupajue pae. Cilj ogranienja prostora plodita konice je da ne dozvoli matici da ona eta u cijelom prostoru konice kako u periodu glavne pae tako i u periodu kada ona proe. Matica ograniena u jednom prostoru polae jaja dok je drugi prostor iznad matine reetke namijenjen za med. U sluaju konica nastavljaa sa irokoniskim ramovima koritenje matine reetke daje najbolje rezultate. Kada matica koristi prostor plodita u jednom L R nastavku ona ima mogunost odnosno dovoljno prostora da u toku pae poloi dovoljno jaja iz kojih e se stalno izlegati nove generacije mladih pela. U tom prostoru pele osiguraju tanke vijence rezerve meda ispod satonoa i na kutovima ramova. Sva ostala povrina saa je leglo razliite starosti. Glavna rezerva meda je u krajnjim ramovima i iznad matine reetke.

Kod konica koje imaju visoke ramove u ploditu pele naprave u gornjim dijelovima saa u ramovima visoke medne vijence tako da matica rijetko prelazi preko te rezerve meda da bi polagala jaja u ramovi ma iznad. Kod konica tipa A matina reetka je osnovni element svake konice. Svaku konicu ovog tipa ona dijeli na dva jednaka dijela. Na matinu reetku najvie prigovora ima zbog oteanog provlaenja pela sakupljaica kroz nju kada iz plodita trebaju da dou u medite. Pri tome gube dosta vremena kada im je ono najdragocjenije. Na povrinu iskoritenosti matine reetke takoer ima dosta prigovora. Pele su najvei i najbolji organizatori svih poslova. Iznijeu svoj iskustveni primjer kada su pele ispravljale greke pelara odnosno moju greku. Zazimio sam pelinja drutva u konicama tipa A tako da sam na matine reetke stavio debeli karton preko cijele povrine. Praktino sa njim sam potpuno razdvojio plodite od medita. U jednoj prikolici sluajno sam u proljee pri izimljavanju pela preskoio jednu konicu i nisam izvadio taj karton a odvezao sam pele na pau uljane repice. Te godine uljana repica je izobiljno medila i pele su napunile medita. Kod te konice gdje nisam izvadio karton pele su kroz matinu reetku napravile otvor priblino veliini kutije cigareta. Kroz taj otvor su se naporno provlaile i takoer napunile svoje medite tako da nije bilo razlike u prinosu. Svoju greku primijetio sam tek kada sam vrcao med od uljane repice na samom poetku cvjetanja bagrema. Tada sam zakljuio da povrina matine reetke nema presudnu ulogu na prinos meda kada je u toku izobiljna paa. Na kratkim ali bogatim paama pele sa jakim unosom nektara praktino ogranie prostor da matica nema mogunosti da polae jaja gdje god nae slobodan prostor. Ako se na ovakvim bogatim paama ne koristi matina reetka matica u potrazi za praznim saem doe i u medini prostor treeg ili etvrtog nastavka. Ako se na ovako bogatim paama u prostor plodita ne doda matici dovoljno prostora za polaganje jaja poslije zavretka ove pae takva pelinja drutva osjetno oslabe. Neograniene matice na paama slabijeg intenziteta koje traju dui period budu stimulirane pa polau jaja gdje god stignu odnosno gdje god im pele za to osiguraju prostor. Koji pelar na taj nain pelari na med rijetko kada izvrca veu koliinu meda od takvih pelinjih drutava praktino gotovo sav unos nektara iz prirode bude pretvoren u leglo. Izleene pele iz tog legla poslije pae najee ostaju neiskoritene. Zbog toga matinu reetku po mom iskustvu treba obavezno koristiti i na svakoj pai i u svakoj konici. Maticu praktino treba drati pod kontrolom. Kada tako radite umnogome olakavate sve poslove oko pela kao to: vrcanje meda formiranje novih pelinjih drutava pri zamjeni matice u konici zamjeni mjesta plodinih i medinih nastavaka kada je to neophodno Svi razumni pelari kod nas i u svijetu ograniavaju matice sa matinom reetkom pa zato da i mi tako ne radimo.

KVALITETNA MATICA JE GARANCIJA USPJEHA U PELARSTVU


Ovakva moja tvrdnja slijedi nakon perioda u kojem sam do sada uzgojio i u svojim rukama drao na hiljade matica. Tim poslom se i danas profesionalno bavim. Moram naglasiti da je uzgoj matica poezija u pelarstvu. Tom poslu treba se sav posvetiti, voljeti taj posao i onda rezultati ne izostaju. Iz dugogodinjeg iskustva mogu rei kada u svojim konicama imate mlade kvalitetne matice tada imate mnogo manje posla oko svojih pela. Dobra matica u pelinjem drutvu je kao dobar domain u porodici, dobar organizator i tedia u firmi itd. Kvalitetna matica je pokreta svih pozitivnih aktivnosti za ivot i rad pelinjeg drutva. to je matica bolja odnosno kvalitetnija rezultati njenog rada su bolji, produktivniji i idu u prilog i pelaru i pelinjem drutvu. U naem pelarstvu jo je prisutna bojazan, nepovjerenje, nesigurnost da se u redovne poslove uvrsti redovna i

organizirana zamjena matica. Ja u tome vidim glavni kamen spoticanja u razvoju naeg pelarstva. Zbog toga mnoga pelinja drutva ostaju pred glavnu pau nedovoljno razvijena da je mogu iskoristiti. Obino kada pelar prepusti stihijskoj smjeni svojih matica one ga iznevjere. To se esto deava u proljetnom razvoju. Ali tada je ve kasno. Tako nerazvijena pelinja drutva samo oduzimaju pelaru dragocjeno vrijeme i zauzimaju konicu. Kod nas svaki pelar hoe za sebe da uzgaja matice. Nekima i uspije da uzgoji kvalitetne matice. Ali se to rijetko deava. Oni su zadovoljni sa njima jer ne znaju za bolje matice. Ali bolje je i to nego nikako ne mijenjati matice. Vano je sa uzgojem poeti. Ko bude imao: elje, mogunosti, praktinog iskustva ali najvie upornosti i uspjee. I treba da nas meu pelarima ima to vie takvih. Time pomau i sebi i cjelokupnom pelarstvu u naoj dravi. Jasno im je da je navike teko promijeniti. Posebno ove o zamjeni matica. U naprednom svijetu pelari su to odavno usvojili i zato su daleko ispred nas. U cjelokupnom godinjem investiranju u jedno pelinje drutvo matica je najmanja ali i najisplativija investicija. Po trinim cijenama meda u maloprodaji kvalitetna matica n- moe nabaviti za kilogram i pol meda. Kada pelar sam za sebe proizvodi matice one ga kotaju mnogo vie. Zbog toga veina profesionalnih pelara u svijetu koji posjeduju i po nekoliko hiljada konica nikada ne proizvode matice za svoje potrebe ve ih nabavljaju od registriranih uzgajivaa. to se tie uzgoja matica u naim uvjetima da li na profesionalnim oplodnim stanicama ili samostalnim amaterskim pelinjacima u uzgoju najvie panje treba posvetiti oplodnji matica. To ne treba prepustiti sluaju. Matica uzgojena najboljim postupkom ali osjemenjena od nedovoljno kvalitetnih trutova ne moe nikada biti dobra matica. Do kvalitetnih matica dolazi se sporo sa dosta sloenim uzgojnim postupkom koji se zasniva na odabiranju za odreeno podruje da ona od sebe da najbolje rezultate. Takva matica treba da posjeduju najbolji bioloki i proizvodni potencijal sa svojim pozitivnim genetikim osobinama koje prenosi na svoje potomstvo. Pri ovom se dobijaju najproduktivnija pelinja drutva. U njima forsirati uzgoj trutova jer je dokazano da osobine trutova na nove generacije pela utiu sa oko 70%. Uoljivo je da se odabirom trutova sa pozitivnim osobinama dobijaju i kvalitetnije pele. Nauna istraivanja su pokazala da postoji zavisnost izmeu mase matice i broja njenih jajnih cjevica u njezinim jajnicima. Najpoeljnije je ipak imati u pelinjim drutvima krupne matice koje e pri svim drugim jednakim uvjetima osigura ti bri razvoj pelinjih drutava i njegovu produktivnost. Vanjski izgled matice u izvjesnoj mjeri moe se smatrati zadovoljavajuom karakteristikom u svim fazama njenog razvoja koji traje ne samo 16 dana neophodnih za preobraanje jajeta u larvu, lutku i odraslu maticu ve i u toku svih tih dana kada se odigravaju zavrni procesi sazrijevanja matice i njenog preobraanja u jedinku koja polae oploena jaja. Za to je potrebno jo najmanje 10 uvjetima dana i po svoj prilici nije svejedno u kakvim e se nalaziti matica u to vrijeme a naroito prvih dana poslije njezinog izlaska iz matinjaka. U sutini

sljedeih dana poslije izleganja matice zavrava se proces sazrijevanja njezinog polnog sistema koji se okonava zavrnim inom sparivanja sa trutovima. U tom se periodu u njezinom organizmu deavaju sve te promjene koje u daljem toku u izvjesnoj mjeri osiguravaju tok fiziolokih procesa koji odreuju karakter nosivosti. Zbog toga je veoma vano osigura ti mladoj matici normalne uvjete ivljenja od prvih dana njezinog ivota. Naalost na ovo mnogi pelari ne obraaju panju i esto se tek izloena matica smjeta u takve uvjete koji ne osiguravaju njezin normalan razvoj kao i sazrijevanje. Postoji odreena zavisnost izmeu mase plodne matice i njezinog stanja do sparivanja. Krupna i teka neplodna matica poslije sparivanja i poetka polaganja jaja takoer se odlikuje znaajnim razmjerama trbuha. Zbog navedenog u organiziranom uzgoju matica selekcija mora biti uvijek prisutna. Ovdje se o kvalitetu trutova mora voditi isto vie panje kao o svim ostalim poslovima pri uzgoju. U tome i lei velika tajna u kvalitetu uzgojene sparene matice. Na oplodnoj stanici odnosno pelinjaku uzgajiva mora osigura ti veliki broj trutova u periodu kada ima dosta matica koje trebaju izlijetali na oplodnju.

KAKO SAM JA POEO FORMIRATI JAKA PELINJA DRUTVA


Novija nauno eksperimentalna dostignua i bogato praktino iskustvo u tehnologiji pelarenja potvruju staro pravilo da samo jaka pelinja drutva sakupe dosta meda i ostalih pelinjih proizvoda. Bogatstvo pelinje pae, broj pela u pelinjem drutvu kao njihove nasljedne osobine umnogome utiu na njihove prinose. Uz osiguranje neophodnih uvjeta za kvalitetan proljetni razvoj a uz prisustvo kvalitetne matice pelinja drutva se do glavne pae razviju do optimalne snage da predstojeu pau mogu maksimalno iskoristiti. Pelinja drutva koja su sama svojim razvojem osigurala optimalnu snagu do glavne pae ona su najee osigurala i ravnomjernu starosnu strukturu svih generacija pela. Ovdje je vano naglasiti da od starosne strukture svih pela u jednom pelinjem drutvu zavisi njegov rezultat na kraju neke pae. Mlade pele brojano jakih pelinjih drutava na jakoj pai pristupaju radu na sakupljanju nektara i njegovoj preradi u med ve nakon pet dana svoje starosti. Zbog toga broj izletnica zavisi od ukupnog broja pela u jednom pelinjem drutvu. Ovo je jedna od velikih prednosti jakih pelinjih drutava. Ono kao bioloka cjelina samo uspostavlja, organizira i pravi radnu ravnoteu sa kunim pelama i pelama izletnicama. Pelar treba prije toga na sve poznate naine osigurati masu pela a uspostavljanje radne ravnotee treba prepustiti samim pelama. Meutim, nauka je dokazala da je najoptimalnija snaga jednog pelinjeg drutva od 60 000 do 70 000 pela. Moje bogato pelarsko iskustvo mnogo puta je potvrdilo ovaj zakljuak a na osnovu izvrcanog meda na kraju paa. Dui niz godina prevozio sam svoje pelinjake na etiri do pet paa i uvijek je za svaku pau bilo potrebno imati pelinja drutva sa optimalnim brojem pela. Na sve se obraala panja pa i na to da svakim danom na pojedinim paama gubitak pela izletnica je vei nego se u jednoj konici regrutira toliki broj novih izletnica. Ova pojava je redovna na seleim pelinjacima. Zbog toga sam pokuavao na nekoliko naina pripremati super jaka pelinja drutva. 1) u proljetnom intenzivnom razvoju pelinja drutva koja su iz zime izala kao jaka dobijala su povremeno po jedan ili dva rama sa zatvorenim leglom sve do perioda 10 dana pred bagremovu pau. Ramove sa zrelim leglom oduzimao sam iz. nukleusa i pomonih pelinjih drutava koja sam tada posjedovao na istom pelinjaku. Zbog nedostatka dosta dragocjenog vremena za manipulacijom sa ramovima nakon nekoliko godina odustao sam od ovog naina pojaavanja pelinjih drutava.

Zbog gubitka pela odnosno slabljenja pelinjih drutava poslije svake pae njih je trebalo uvijek pojaavati sa zrelim leglom kao u proljetnom razvoju. Jedna matica u proizvodnom drutvu nije mogla proizvesti legla sa kojim bi se mogao pokriti gubitak pela na pai. Ali pelinje pae su se nadovezivale jedna na drugu i trebalo ih je maksimalno iskoristiti. Prevoziti nukleuse i pomona pelinja drutva na pae bio je veliki balast. Trebalo je nain pelarenja pojednostaviti i sebi olakati odravanje pelinjaka ali i maksimalno iskoristiti pelinjak.

U to vrijeme bio sam zaposlen u poduzeu a sve poslove sam obavljao samo u dane vikenda. Maksimalno koritenje slobodnog vremena prisililo me je da poslove i sve aktivnosti oko pela uprostim da se prinosi po konici ne smanjuju. 2) sljedei postupak koji sam poeo primjenjivati bio je oduzimanje pela izletnica iz pomonih pelinjih drutava.

Slika 9b Ovo uraditi na samom poetku pae U to vrijeme poeo sam svake godine mijenjati sve matice u svim proizvodnim pelinjim drutvima a u pomonim imao sam uvijek dvogodinje matice koje su se u prvoj godini pokazale kao odline. Pomona pelinja drutva koja sam tada koristio imala su plodite u jednom nastavku LR konice. Ove konice uvijek su bile postavljene izmeu dvije proizvodne konice. Kada bi poinjala jaa paa i osjetan unos nektara pomone konice bi se izmjestile iza proizvodnih na oko 10 m i na taj nain bi se pokupile sve pele sakupljaice u proizvodna pelinja drutva. Na taj nain bi se njihova sakupljaka snaga pojaala. U zavisnosti od spremnosti proizvodnih pelinjih drutava za neku pau njihovo pojaavanje sa pelama sakupljaicama vrio sam: na poetku neke pae, na sredini pae ali nekada i na samom kraju pae ako je pelinjak trebalo da se preseli na sljedeu pau koja odmah poinje iza prethodne. Trenutak pomjeranja pomonih pelinjih drutava trebalo je izabrati a to je zavisilo od: jaine proizvodnih pelinjih drutava u tom periodu izdanosti pae odnosno dnevnog unosa nektara duine trajanja pae. Ako predstojea paa traje due onda se izmjetanje pomonih konica vri nekada na polovini pae ali nekada i u momentu kada vaga pone pokazivati manji unos. ako nekada paa izda i ne bude nikakvog jaeg unosa tada se ne vri pojaavanje proizvodnih pelinjih drutava U Semberiji je bilo sluajeva da se paa bagremca nadovezuje na pau bagrema ili na drugom terenu na lipovu pau. Bogate i dragocjene pae trebalo je maksimalno iskoristiti. Ovaj nain pojaavanja pelinjih drutava zahtijevao mi je manje radnog vremena na pelinjaku. 3) itanjem strune pelarske literature i stalnim praenjem naunih dostignua ali i na osnovu iskustva drugih pelara praktiara poeo sam primjenjivati dvomatim sistem pelarenja koji i danas primjenjujem. Sa njim mnogo lake postiem razvoj proizvodnih pelinjih drutava optimalnog brojanog stanja pela i to preusmjeravanjem pela sakupljaica iz pomonog drutva koje se uvijek nalazi iznad proizvodnog pod istim krovom. Ovaj metod mi zahtijeva najmanje radnog vremena pri stvaranju super

jakih pelinjih drutava.

Slika 9c Konica u dvomatinom sistemu pelarenja u toku pae 4) pripremanje najbrojnijih pelinjih drutava postiem sa stalnim prisustvom tri matice u jednoj konici. Ovakva pelinja drutva namjenski pripremam na naoj oplodnoj stanici za uzgoj matica i proizvodnju matine mlijei. Ovako jaka pelinja drutva koristim kao: odgajivaka. za uzgoj najkvalitetnijih trutova, kao inkubator drutvo, za proizvodnju pela koje koristimo za punjenje oplodnjaka, itd. Na oplodnoj stanici stalno je prisutan selekciom odabir u pozitivnom pravcu u pelarstvu pa i u eliminiranju rojevnog nagona kod ovako gigantskih pelinjih drutava sa 10 do 12 kg pela. To se ne moe postii preko noi. Na ovom problemu radilo se dui niz godina i jo se radi.

Slika 9d Konica sa tromatinim sistemom pelarenja na oplodnoj stanici

KAKO SAM POEO POSTIZATI VISOKE PRINOSE NA SVOM PELINJAKU


Krajem sedamdesetih godina prolog vijeka u periodu usavravanja i uvoenja istog rama na svom pelinjaku izradio sam dva tipa konica: prvi tip konica bile su poloke sa dimenzijom rama 40x30 cm i koje su jo bile u modi na terenima gdje sam ja pelario drugi tip konica bile su nastavljae koje su imale istu dimenziju rama u ploditu i meditu. Ovaj tip konica imao je pokretnu podnjau u kojoj je bio ugraen sakuplja polenovog praha. Svi dijelovi unutranjeg sakupljaa polena tada su nabavljeni iz Njemake. Ovaj tip konice imao je prostran zbjeg i hranilicu veih dimenzija za sirup i pogaicu tako da sam pri prihranjivanju pela i na tom poslu poeo tediti u vremenu. Ove konice imale su sva poboljana konstrukcijska rjeenja za sigurnu i olakanu selidbu pela u njima. Zbog takozvanog visokog rama i bogate proljetne razvojne pae pelinja drutva su se dobro i na vrijeme razvijala. Sve to sam tada radio bilo je po uzoru na druge naprednije pelare koje sam tada posjeivao. to se tie strune literature iz pelarstva tog vremena najvie sam itao knjige pelara praktiara Josipa Belia. Iz njegove literature poeo sam primjenjivati jedan veoma dobar i u to vrijeme za mene zadovoljavajui metoda iskoritavanja jedno matinih pelinjih drutava. Taj sistem pelarenja u literaturi nije bio dovoljno objanjen pa sam naiao na probleme koji su se vremenom rijeili. Mladalaki zanos u pelarstvu vodio me sve vie prema usavravanju i uproavanju ovog sistema. Pelinja drutva su tada redovno zimovala u jednom dijelu ovih konica gdje su imala dovoljno hrane i prostora. Tada sam medine nastavke ujesen skidao sa konica i odnosio na uvanje. Danas vidim koliko sam grijeio i taj posao vie ne radim.

Slika br. 9A Konice izraene prije 25 godina i danas se maksimalno koriste Kada bi pelinje drutvo u proljee popunilo plodite u kojem je zimovalo dodavao bih im po jedan nastavak. Dodavao sam im i poneku satnu osnovu na dogradnju. Sjeam se da su ih pele mnogo bre i kvalitetnije izgraivale nego danas nakon 25 godina kada ovo piem. Vjerojatno to se deavalo zbog dosta boljeg kvaliteta voska i bogatijih paa. Tada sam ja za svoje pelinjake presovao satne osnove od voska sa svog pelinjaka. Da se sa pelinjim drutvom moe maksimalno upravljati jo tada sam doao do zakljuka. Ali ne samo upravljati nego ne dozvoliti pelama da uu u rojevni nagon i izroje se prije ili u toku pae. Po uzoru Josipa Belia koristio sam tada matine reetke i i ramove sa ianom pocinanom mreom. Sav postupak rada oko pela u proljetnom periodu odvijao se kao kod ostalih konica. Matica je imala dovoljno prostora da za plodite koristi samo jedan nastavak odnosno onaj u kojem je pelinje drutvo zimovalo. Rijetko

kada se deavalo da matica pree u gornji nastavak kada se on doda. To se desi samo kada je proljee pogodno za razvoj a posebno u periodu cvjetanja jabuke i trenje. Kad bi matica bila blokirana sa unosom nektara i polena pele bi joj osigurale prostor za prelaz u nastavak iznad. Kad god sam imao priliku da pogledam stanje u ploditu u momentu dodavanja novog nastavka prelazak matice u gornji nastavak nije se desio jer sam esto u novododani nastavak dizao po 2 do 3 rama sa medom a matici dodavao izgraeno sae ili pelama ramove sa satnim osnovama na izgradnju. Tada sam stavljao matinu reetku ugraenu u ram i na taj nain razdvajao plodite od medita. Kod nas u Semberiji bagremova paa je glavna i ona poinje na poetku svibnja mjeseca. Sva pelinja drutva koja se do tada nisu razvila da bagremovu pau mogu iskoristiti svodio sam na pomona. Sve zrelo leglo iz takvih konica oduzimao sam i dodavao onim pelnjim drutvima koja se po pojedinanoj procjeni do bagremove pae mogu razviti da je mogu uspjeno iskoristiti. Obino sam takvim pelinjim drutvima dodavao po jedan ili dva rama zatvorenog legla. To sam radio oko 10 dana prije poetka predstojee pae odnosno istovremeno kada je matica ograniavana sa matinom reetkom. U cilju eksperimentalnog ispitivanja kako najbolje iskoristiti pelinja drutva u konicama nastavljaima koristio sam dvije varijante za svako pelinje drutvo pojedinano je donoena odluka koju li varijantu primijeniti. prva varijanta sastojala se od toga da je plodite i dalje ostajalo u prvom nastavku na podnjai. Na taj nastavak postavljao sam uokvirenu matinu reetku a na nju medini nastavak u kojem je najee bilo izgraeno sae. esto se u medini nastavak prenosilo iz plodita po 2 do 3 zrelog legla iz kojih su se legle mlade pele. Ova varijanta koritena je na onim pelinjim drutvima koja su se razvila samostalno bez pojaanja a imala su oko 10 ramova legla na oko 10 dana prije poetka bagremove pae. Stvaranjem potrebne zalihe meda u plodinom nastavku pele bi poele odlagati uneseni nektar u meditu. U ovom periodu kod nas se pojavljivala paa mrtve koprive koja je masovno cvjetala po uzoranim ali jo nezasijanim povrinama. Te povrine su bile prekrivene sa crveno-plavim cvjetovima a na njima itavi rojevi pela. Cvjetanje ove trave je popunjavao period od zavretka cvjetanja voa do poetka cvjetanja bagrema. druga varijanta koju sam koristio po rasporedu dijelova konice imala je obrnuti redoslijed nastavaka. Na podnjau je stavljan prazan medini nastavak. Na njega je stavljena uokvirena matina reetka a kao drugi nastavak dizao sam plodini nastavak. Ovo je sluaj sa onim pelinjim drutvima koja su pojaavana sa zrelim leglom iz drugih konica. Obino je zrelo leglo dodavano u plodini nastavak. Matica je bila ograniena da sa razvojem pelinjeg drutva ne pree u nastavak ispod. Naravno da sam joj osiguravao dovoljno prostora za polaganje jaja. Pele su prolazile kroz prazan nastavak i matinu reetku i dolazile u plodite. U ovom sluaju lijeto na ramu matine reetke bilo je zatvoreno. Kod oba sluaja pele su i dalje ulazile na lijeta na podnjai konice. To sam radio u periodu kada bi pele lako mogle da uu u rojevni nagon. Pri tom otvaranju konica pele su dodatno zapoljavane dodavanjem satnih osnova na dogradnju. Kada se poinje otvarati prvi cvjetovi bagrema bilo je veoma vano uraditi slijedee: iskoristiti svaku pelu izletnicu ne dozvoliti da se pele izroje u toku bagremove pae i poslije Jo tada sam po radu pela i njihovim aktivnostima na poletaljci poeo zakljuivati koja su pelinja drutva krenula odnosno poelo se pripremati za rojenje. To je onaj period o kojem sam raniji spominjao kada sam krenuo u borbu protiv rojenja. Gledajui danas taj prirodni fenomen pela vidim da sam do takvih zakljuaka dolazio najmanje mjesec dana kasnije. Ovo tvrdim zbog toga to pelinje drutvo koje hoe da se roji na nekom stupnju svog burnog razvoja ono tu odluku donese krajem marta mjeseca a ne krajem aprila u to sam ja tada vjerovao.

Po nainu iskoritavanja pela koji je koristio Josip Beli poeo sam razdvajati pele sakupljaice i kune pele sa ianom mreom.

Slika br. 9B Na poetku pae u ram matine reetke ugrauje se ram sa ianom mreom U prvom primjeru mog eksperimenta na poetku bagremove pae samo sam zamijenio mjesta nastavaka tako da je plodini nastavak doao kao drugi. U ram matine reetke ugraivao sam drugi ram na kojem je bila prikovana pocinana iana mrea. Lijeto na ramu matine reetke se tada otvara. U drugom sluaju eksperimenta skidao sam gornji plodini nastavak i ubacivao iste ramove sa ianom mreom, rada sam i na njima otvarao pomona lijeta na ramu matine reetke. to se ovim postie? U svim konicama sada se plodite nalazi u zadnjem nastavku ispod poklopile daske i poklopca. Sve pele izletnice iz prostora plodita koje su sada u drugom nastavku kada izlete na pau kroz novootvoreno lijeto nee se pri povratku vraati u plodite do matice ve e u konicu da ulaze na lijeto u podnjai. Za nekoliko sati pele koje su do tada izlijetale iz konica napustie plodini nastavak i poeti odlagati nektar u prvi nastavak ispod iane mree. Ovim nainom sam postigao da u ploditu tada ostaju samo pele koje nikad nisu izlijetale izvan konice. To je jedan veliki preokret za pelinje drutvo ali na samom poetku bagremove pae. Pele izletnice kroz mreu osjeaju maticu u ploditu i rade normalno ali daleko vie zaposlene. U prostoru plodita kod matice ivot pelinjeg drutva mora da se nastavi. Mlade pele za razvoj i ivot legla sada trebaju osigura ti hranu i vodu. Zbog toga su prinuene da poinju ranije izlijetati na novootvoreno lijeto u ramu matine reetke ali kroz njega se i vraati u plodite. Na kraju bagremove pae koja obino traje oko 10 dana medini nastavak pele napune medom. Jer pele u meditu nisu imale leglo da na njega troe hranu ve su sav nektar odlagale u sau. U plodinom nastavku matica privremeno bude manje forsirana na polaganje jaja ali se u naredne dvije sedmice izlee solidan broj mladih pela a rojevni nagon kod pela nikad se nije pojavio dok paa traje i poslije. Prve godine kada sam primijenio ovaj eksperiment iako bagrem nije obilato medio ja sam bio prezadovoljan sa prinosom dok su drugi pelari jurili rojeve po drveu i alili se na slabo mednu godinu. Poslije bagremove pae kod nas se odmah nastavlja bogata paa bagremca. Poslije vrcanja meda od bagrema prazne medine ramove vratio sam pelama a one su nastavile obilato da unose polenov prah i nektar. Ova paa je veoma interesantna jer pele na njoj obino sakupe dosta polena za zimovanje ali i solidan prinos meda. U konicama je i dalje ostao potpuno isti raspored kao na samom poetku bagremove pae. Ali tada nisam ni slutio da u desetak dana nakon pae bagrema doivjeti razoarenje. O takvom problemu

nisam nigdje proitao u meni dostupnoj literaturi a ni uo na nekom predavanju. Otvaranjem konica u cilju vrcanja meda primijetio sam da su u veini sluajeva odnosno u oko 90% sluajeva pojavile lane matice u medinim nastavcima. U svakoj konici pele su sakupile po nekoliko ramova polenovog praha, meda manja koliina a ponaanje pela je bilo kao u bez matinom drutvu. Stanje na pelinjaku mi nije bilo jasno a nije se takvo stanje smjelo dalje ostaviti. Lane matice su se uvelike razvrijednile i polagale jaja. Sve zaleeno sae od lanih matica bilo je pokvareno. Odustao sam od vrcanja meda. Ali uskoro poinje lipa da cvjeta. Donio sam odluku da potpuno uklanjam matinu reetku sa ianom mreom iz svih konica. Poto se do tada u plodinom nastavku izleglo dosta mladih pela nisam imao gubitak matica pri direktnom spajanju pela. Prisutnost matica u konicama kontrolirao sam nam nakon pet dana. Svjestan velikog rizika pri ovakvom vratio na podnjau na njih postavio direktnom spajanju oekivao sam po neki gubitak matice. Na poetku lipove pae te iste godine plodine nastavke ponovo sam dosta nepotrebnog posla kojim su stopirale razvoj pelinjih drutava. Za rjeenje mog sluaja nisam mogao ni od koga dobiti precizan odgovor. Znao sam da za svaki problem ima rjeenje. Ali do njega je trebalo doi. U traenju tog rjeenja uvijek sam se vraao na poetak a to je bio trenutak stavljanja rama sa ianom mreom u matinu reetku i dizanje plodinog nastavka iznad medinog. Razmatrajui prirodni instinkt pela na: jakoj pai, na srednje jakoj, u bespanom periodu, na pai bogatoj polenovim prahom nakon nekoliko mjeseci doao sam do sljedeeg zakljuka: na bagremovoj pai pele unose dosta vie nektara nego polena i u tih desetak dana kako sam ja uradio pele su radile kao da je matica meu njima na pai bagremca pele unose polenovog praha koliko i nektara. Ali taj polenov prah one ujedno i konzerviraju u sau odnosno proizvode pergu. Naravno da ga vie i troe ali zbog toga i proizvode matinu mlije koju nemaju gdje da upotrijebe je nemaju legla. Ali poto se i svakim narednim danom poveava vremenski period od kada su pele odvojene od njihove matice ja sam im praktino stvorio idealne uvjete za pojavu lanih matica. Do ovog zakljuka sam doao te iste godine u zimskom periodu. Naredne godine pelinja drutva sam pripremio za bagrem ovu pau na isti nain i opet bio prezadovoljan prinosom. Ali kao novitet prestankom cvjetanja bagrema izvrio sam zamjenu mjesta plodinih i medinih nastavaka. Iz rama matinih reetki vadio sam ianu mreu. Takvo stanje ostajalo je do zavretka pae bagremca Lane matice pri takvom postupku nisam nigdje pronaao. Iste godine za lipovu pau opet sam pripremio pele kao za bagremovu pau odnosno razdvojio plodite od medita sa ianom mreom i na ovoj pai bio prezadovoljan. Poslije zavretka lipove pae ponovo sam vratio plodite na podnjau. Na kraju druge pane godine od poetka mog eksperimenta doao sam do sljedeeg zakljuka: ovaj metod je dobar da se primijeni u bilo kojoj konici i daje najbolje rezultate na kratkim ali bogatim paama kao to je u mom sluaju bagrem i lipa plodite i medite ne bi smjeli da budu razdvojeni sa ianom mreom vie od deset dana zbog navedenih problema kod mojih pela se nikada poslije nije pojavljivao rojevm nagon ovaj nain ne zahtijeva mnogo ulaganja u opremu a svi poslovi se rade sa nastavkom i utroi se malo vremena ovaj metod najlake je koristiti kod konica bilo kog tipa nastavljae gdje joj podnjaa nije prikovana za nastavak a moe se primijeniti i kod konica gdje je podnica prikovana ali se u takvim sluajevima koristi dosta vremena na prevjeavanju ramova za primjenu ovog metoda koristi se kao dopunski elemenat konice ram sa ianom mreom sa istom jainom pelinjih drutava i na istom terenu kada se primijeni ovaj metod dobije se najmanje 50% vie meda matine reetke i na njih medine nastavke. Ni sa lipe nisam bio zadovoljan sa unosom jer su lane matice uradile

Poslije potpunog razraivanja ovog sistema pelarenja poeo sam ga primjenjivati i na konicama tipa poloke koje sam tada posjedovao na svom pelinjaku. Ovdje se moralo raditi sa prevjeavanjem ramova.

VIESTRUKE PREDNOSTI JAKIH PELINJIH DRUTAVA


Da bi se na pelinjaku uvijek imala jaka pelinja drutva pelar mora primjenjivati niz mjera. Kao najvanije treba obratiti panju i pripremiti zdrava i brojano jaka pelinja drutva za zimovanje sa dosta kvalitetne hrane. To je startna osnova od koje zavisi: uspjeno i kvalitetno zimovanje, zadovoljavajui proljetni razvoj, dobro medobranje i na kraju posljednje pae pelar e imati jaka pelinja drutva za pripremu za narednu zimu. Jaka pelinja drutva imaju niz prednosti ali ni jedan nedostatak. To je ve odavno dokazano. Neki od pelara jo uvijek grijee zbog toga to vole da imaju duge redove konica sa slabim pelinjim drutvima jer uivaju u tome dok drugi napredni pelari vole da imaju duge redove nastavaka na konicama u vertikalnoj osi i sa jakim pelinjim drutvima. Oni prvi rijetko kada izvrcaju neto meda i teko pokrivaju trokove pelarenja dok ovi drugi pelari sa konicama neboderima uvijek su zadovoljni. Oni obino znaju razviti jaka pelinja drutva pa sa njima i iskoristiti pae. Neka su nam oni za primjer jer to je put za razvoj pelarstva i ekonomino pelarenje. Sa kvalitetnom maticom u konici koja je uzgojena u suradnji selekcije i genetike lako je u proljetnom razvoju proizvesti optimalan broj pela do glavne pae. Uz bogatu rezervu hrane u periodu proljetnog razvoja, rezervu perge, uz prisustvo kvalitetnog saa ploditu, u proljetnom periodu uz prisustvo neizbjene smjene zimskih pela, broj izleenih pela raste progresivno u odnosu na izumiranje zimskih pela. Kod veoma jakih pelinjih drutava zimske pele izumiru kasnije nego u slabim drutvima. U tom periodu i broj pela hraniteljica legla u jakom pelinjem drutvu hrani manji broj larvi. Zbog boljeg hranjenja i njegovanja legla dobijaju vitalnije i razvijenije pele. Ovako odnjegovane pele otpornije su na nepovoljne uvjete , due ive, imaju veu radnu sposobnost. Kada se odgajaju pele pod gore navedenim uvjetima u sau ije su elije normalne veliine one ive due za oko 7 dana prosjeno, Medni eludac ima veu zapreminu, noge i krila su im bolje razvijene itd. Ove pele lete za paom na veu udaljenost od konice, sakupljaju i donose dva puta vie nektara u usporedbi sa pelama slabijih pelinjih drutava. Jaka pelinja drutva koja se razviju do pred pau treba jaka i odrati tokom cijele godine. Pravilno izabranim i usvojenim suvremenim nainom rada oko pela njima treba osigurati i zadovoljiti bioloke potrebe koje su one za sebe usvajale njima se prilagoivale veoma dugi niz godina. Samo na taj nain moe se ostvariti optimalni odnosno najpovoljniji broj pela u konici za maksimalno iskoritavanje pae. Mali je broj pelara koji pri zazimljavanja osigura svojim pelama preko 20 kg kvalitetnog meda dok vei broj pelara od pela bi htio da uzme mnogo a njima za zimu da ostavi malo. Kada to rade obino tada ne razmiljaju da mogu biti i veoma surove zime kad pele ne izlijeu iz konica i po tri mjeseca. I kada se takva zima dogodi pele izgube kontakt sa malom rezervom meda a esto u toku takve zime od gladi izumru mnoga pelinja drutva. Kod pelinjih drutava sa malim rezervama meda od oko 10 kg kod pela se javlja instinkt tednje hrane. U tom sluaju sve aktivnosti pelinjeg drutva se smanjuju. Pele pripremaju matici manji broj elija za zalijeganje. Znai pelinje drutvo samo koi svoj normalan prirodni razvoj i to onda kada je on najpotrebniji pred pau Prezimljavanje pelinjih drutava sa malom koliinom meda i perge izaziva vee gubitke pela. Kada takve pele njeguju leglo u ranom proljetnom periodu one troe bjelanevine iz svog tijela i tada se brzo iscrpljuju a brojano stanje takvih pelinjih drutava sve vie se smanjuje. I kada takva pelinja drutva prezime ona se postepeno razviju tek kada prou glavne pae. Zbog svega navedenog za prezimljavanje treba pripremiti samo jaka pelinja drutva. to se smatra pod jakim drutvom u tom periodu. To je brojano stanje oko 30 000 pela odnosno3 kg. Kada se osigura pelama u toku kolovoza ili najkasnije na poetku rujna hrana pele imaju vremena da hranu prenesu po svom

instinktu odnosno da isprave greke ako ih je pelar uradio. Hranu obino prenose dalje od ulaza u konicu.

DVOMATINO PELARENJE
Pelarstvo je nauka kao i svaka druga a bez nje se ne mogu uspjeno i racionalno iskoristiti prirodna i materijalna dobra koja su nam na raspolaganju. U oblasti pelarstva u razvijenim zemljama pelari su doli do zakljuka da samo super jaka pelinja drutva u toku pae sakupe najvie pelinjih proizvoda. Zbog toga su doli na ideju da u jednoj konici nasele po dva pelinja drutva a da do poetka prve jae pae uz pomo legla od dvije matice osiguraju maksimalno razvijena pelinja drutva. Iz dostupne literature se moe vidjeti da su prvi pokuaji primijenjeni u SAD-u na poetku dvadesetog vijeka. Naravno da je na poetku bilo lutanja i raznih prototipova konica sa nizom nedostataka koje nisu davale uvijek dobre rezultate. Jedan od razloga da se pree na dvomatini nain pelarenja u Americi je i velika razlika izmeu nabavne cijene opreme za pelarenje koja je visoka i niske cijene proizvedenih pelinjih proizvoda. Takvi uvjeti za pelarenje na zapadu prisutni su i danas a zbog toga njihovi pelari samo razmiljaju kako maksimalno iskoristiti nabavljenu konicu kao i svaki njen pojedini elemenat. Za njih je neshvatljivo da imaju neiskoritenih ramova, nastavaka, konica na pelinjaku koji stoje prazne i neiskoritene a koje su skupo plaene. Ovakav pristup ekonominosti pelarenju autor je ve odavno uveo u svoj nain pelarenja. Dvomatini naini pelarenja poeli su se iriti iz Amerike i u druge krajeve svijeta. Negdje su prihvaani ali negdje i odbacivani. U naem kraju ovaj nain pelarenja poeo se primjenjivati pred Drugi svjetski rat. Naravno da je tada pelarstvo bilo zaostalo, sa primitivnim konicama malog i ogranienog prostora. Ali u Americi je ovaj nain poeo da se ispituje i usavrava u institutima koji su u to vrijeme ve postojali. Paralelno sa tim prouavana je i selekcija u pelarstvu. Za ovaj nain pelarenja izraivane su konice sa neogranienim prostorom. U to vrijeme na prostoru Amerike poele su se sve vie primjenjivati konice tipa nastavljaa i to LR i Farar. Primjena ovih konica davala je bolje rezultate pelarenja koji su uticali na jo vee usavravanje ovog naina. Na naim prostorima primjena ovog naina ila je dosta teko i sporo zbog problema koji su se tada pojavljivali a neki od njih prisutni su i danas kod naih pelara. Kada se na naim terenima pojavio ovaj nain pelarenja pelarilo se sa konicama male zapremina, primitivnim konicama, nije se vrila nikakva selekcija u pelarstvu, pele se nisu prevozile na vie paa, od pela se nisu proizvodili svi proizvodi, pelari nisu struno osposobljavani za visokoracionalno i ekonomino pelarenje. U posljednjih dvadeset godina napredniji pelari poeli su na svojim pelinjacima vie primjenjivati ovaj nain pelarenja. U poetku je bilo protivljenja za primjenu ovog naina a on je prisutan i danas. Protivnici dvomatinog pelarenja hvalili su samo nain rada koji oni primjenjuju. Kao i drugi pelari u tom periodu do masovnije primjene konica nastavljaa za raznim rjeenjima lutao je i autor ove knjige. Do tada i ja sam primjenjivao konice sa ogranienim prostorom To su bile konice poloke koje su imale 24 rama dimenzija 40x30 cm. Takva konica je imala oko 530 dm2 saa za plodite i medite. Meutim, malim preureenjem ovakvih konica za dvomatini sistem u to vrijeme dao je bolje rezultate ali ne i zadovoljavajue zbog malog zapreminskog prostora i pojave rojevnog nagona. Ovaj nain pelarenja poeli su da koriste pelari u konicama tipa LR i poeli da dobivaju i bolje rezultate. Od tada pa do danas uz stalno usavravanje i primjenu raznih metoda ovog naina pelarenja dolo se do zakljuka da se najbolji rezultati postiu sa konicama tipa LR i Farar. S obzirom na terene na kojim ja pelarim i uz primjenu nauno dokazanih metoda u dvomatinom pelarenju mogu se postii zavidni rezultati u proizvodnji svih pelinjih proizvoda. Ovom metodom do prve glavne pae mogu se razviti pelinja drutva i do 10 kg pela. A to nam i jeste cilj. Svaki nain pelarenja ima i prednosti i nedostataka. Prednost dvomatinog pelarenja nad jednomatinim

ogleda se u sljedeem: prinosi u medu i ostalim pelinjim proizvodima su vei nego kod dva jednomatina drutva od 50 do 100% a nekad i vie tako jaka pelinja drutva su mnogo otpornija na sve bolesti pela i bolesti pelinjeg legla toplotni reim u samoj konici a i u pelinjem gnijezdu mnogo je bolji pele iz ovako jakih pelinjih drutava mnogo ranije izlijeu na pau ujutro a kasnije prestaju sa radom predveer dolazi do uzajamnog zagrijavanja legla pa vei broj pela bude angairan na sakupljanju i preradi nektara financijska ulaganja u jednu kompletnu konicu koja se koristi u ovom nainu pelarenja manja su za oko 30% nego da su ta dva pelinja drutva smjetena u zasebnim konicama dvomatina pelinja drutva iskoriste svaku pau maksimalno pa iako je ona kratkotrajna utroak radnog vremena oko ovako jakih pelinjih drutava u odnosu na pojedinana manji je za oko 50% proizvedena dragocjena toplota u toku zimskog perioda maksimalno se iskoristi uzajamno kod oba pelinja drutva potronja hrane u toku zimskog perioda kod ovog naina pelarenja manja je za oko 30% nego da su dva pelinja drutva zazimljena u zasebnim konicama moe se primijeniti na seleem i stacionarnom pelinjaku zahtijeva manji prostor za smjetaj pelinjaka interesantno je da izrojavanje ovako jakih pelinjih drutava je neznatno u odnosu na jednomatino pelarenje jer se uvijek moe oduzeti viak nezaposlenih pela iz plodita i preusmjeriti ih u zajedniko medite ukupni prinosi u svim pelinjim proizvodima su nedostini bilo kojom drugom metodom koja se primjenjuje u suvremenom pelarenju primjena ovog naina pelarenja u organiziranom uzgoju matica ima niz prednosti pri stvaranju: jakih startera, odgajivakih pelinjih drutava, inkubator drutva, pelinjih drutava koja osiguravaju fond pela za punjenje oplodnjaka veliko je zadovoljstvo uivati u radu tako jakih pelinjih drutava, sluati njihovu radnu buku, oduzimati tako puni ramove poklopljenog meda za vrcanje kako mogu da ih napune samo jaka pelinja drutva u ovom nainu pelarenja najee se manipulira sa nastavkom a veoma rijetko sa pojedinanim ramom Pored niza nabrojanih prednosti ovog naina pelarenja on ima i manji broj nedostataka kao to su: teko je utovarati, prevoziti i istovarati konice kada su sa velikim brojem nastavaka. Nekada se u ovom sluaju pelinja drutva razviju i do est nastavaka u LR konici teko je manipulirati sa punim nastavcima nezrelog nezrelog meda kad se za to pojavi potreba da se u toku pae neto intervenirati u konici ovakve konice moraju imati dosta stabilna postolja za postavljanje na svakom terenu za rad i stvaranje ovako jakih pelinjih drutava treba imat dosta teorijskog i praktinog znanja iz ove oblasti ovaj nain pelarenja ne moe se uspjeno primjenjivali u konicama sa ogranienim prostorom jer se nee dobiti oekivani rezultati. Za ovaj nain pelarenja trebaju se koristiti samo konice koje imaju preko 600 dm2 saa za plodita i zajedniko medite Nije isplativo stvarati ovako jaka pelinja drutva u stacionarnom pelarenju da bi se iskoristila samo jedna paa.

NAINI DVOMATING PELARENJA


U praktinoj primjeni pelarenja sa dvije matice u jednoj konici bilo kojeg tipa koja ispunjava prostorne i druge uvjete za tu namjenu najee se primjenjuju dva naina. Prvi nain dvomatinog pelarenja primjenjuje se najee na pelinjacima i on ne daje uvijek oekivane i zadovoljavajue rezultate iako zahtijeva vie radnog vremena pri radu oko pela od drugog naina. Neki pelari nemaju mogunosti ili hrabrosti da se upuste pelari ti sa stalnim prisustvom dvije matice u konici. Prvi nain sastoji se iz postupka da se dvije matice odnosno dva pelinja drutva nalaze u jednoj konici pod jednim krovom samo odreeni vremenski period odnosno povremeno. Ovaj nain pelarenja najee koriste pelari koji posjeduju konice ogranienog tipa. I ja sam osamdesetih godina prolog vijeka primjenjivao ovaj nain pelarenja sa kojim nisam bio zadovoljan. Poslije nekoliko godina ovaj nain pelarenja potpuno sam izbacio iz upotrebe na svojim pelinjacima. Ovaj nain dvomatinog pelarenja najvie koriste pelari koji imaju konice tipa nastavljaa i to: LR, Farar, DB. Oni ovaj nain rada kao pogodan za njih pravdaju time da im je teko raditi sa dvije matici kada proe pana sezona i u toku ranog proljetnog razvoja. Ovo se odnosi najvie na pelare u poodmaklim godinama. Oni se esto zadovoljavaju kada ovim nainom razviju pelinja drutva na etiri nastavka. Ovakvim sistemom pelarenja ne postiu se maksimalni prinosi prema kojim sigurno tei svaki pelar. Pelari profesionalci koji najee posjeduju selee pelinjake trebaju uvijek imati super jaka pelinja drutva. Oni za svaku pau trebaju imati u svojim konicama krcato puno pela. Ovo navodim zato to u toku jedne pae pelinje drutvo brojano oslabi. Kada se ovim nainom pelarenja do prve pae sa dvije matice proizvede mnogo pela pred pau se ukloni jedna matica na kraju te pae primijeti se osjetan gubitak pela. Matica koja je ostala u toj konici u toku pae nije u mogunosti da poloi toliki broj jaja iz kojih e se odnjegovati i izlei priblian broj pela koliko ih ugine dok paa traje. Ovo se odnosi samo na super jaka pelinja drutva. Kod slabih pelinjih drutava jedna matica moe podmiriti gubitak pela. Selei pelari trebaju uvijek imati samo super jaka pelinja drutva a posebno na terenima gdje se pae nadovezuju ili preklapaju jedna sa drugom kao to je to sluaj kod nas u Semberiji. Drugi nain dvomatinog pelarenja koristi se tako da se dvije matice nalaze u dva zasebna plodita cijeli vremenski period u toku kalendarske godine.

Slika br. 10 Dvomatina pelinja drutva uz stalno prisustvo dvije matice Ovaj nain pelarenja redovno koristi autor i neki pelari koji prevoze svoje pele na 3 do 4 pae a za svaku pau ele da imaju super jaka pelinja drutva. Dvije matice u dva zasebna plodita rade kao da su u dvije zasebne konice. Dva plodita su razdvojena sa razdjelnom pregradom kojih ima razliitih izvedbi. Da bi svaka razdjelna pregradna daska koristila ovoj svrsi ona mora da ispunjava nekoliko zahtjeva. O ovome e biti detaljno objanjenje na drugom mjestu u knjizi. Ovaj nain dvomatinog pelarenja ima dosta prednosti nad prvim nainom. Ali za njega je potrebno imati dosta praktinog iskustva i elju za stalnim usavravanjem ovog naina pelarenja. Znai treba uvijek teiti ka boljem. Sav trud koji se upotrijebi za usavravanje u cilju to boljeg iskoritavanja dvomatinih pelinjih drutava mnogostruko se vraa. Jer svi rezultati sa sve boljim uinkom daju novi poticaj. Tako je i u pelarstvu a ovaj nain dvomatinog pelarenja je prava osnova za to.

NEKAD BILO SAD SE SPOMINJALO


Iako sam roen i odrastao medu pelama i ja sam u poetku samostalnog pelarenja eksperimentirao i lutao za boljim rjeenjima. Po uzoru na druge pelare sa bogatim iskustvom koji su u to vrijeme pratili nauku ali i stvarali inovacije u dvomatinom pelarenju koje me je u to vrijeme najvie zainteresiralo i ja sam pokuao neto samostalno da inovirani. Nekada sam uspijevao ali sam se nekada i razoarao. Najvee razoarenje doivljavao sam kada su mi se super jaka pelinja drutva na samom poetku bagremove pae izrojavala. To je bilo u onom periodu moje odlune borbe sa prirodnim rojenjem. U tim sluajevima bilo mi je jasno da e rezultati medobranja i izrojenim odnosno oslabljenim pelinjim drutvima biti slabi. I tko je najee i bilo. Prve eksperimente poinjao sam u polokama koje sam tada imao na svojim pelinjacima. Poeo sam sa primjenom dvomatinog pelarenja uz povremeno prisustvo dvije matice. Postupak primjene naina pelarenja sastojao se u tome da se na poetku marta kad je toplo vrijeme pored osnovnog drutva u konici naseli jo jedno pomono pelinje drutvo iz nukleusa. Ovim prvim nainom nisam bio zadovoljan jer je zahtijevao dosta vremena oko nukleusa odnosno pomonih pelinjih drutava. Trokovi pelarenja su se poveavali na izdatke oko osiguravanja hrane koju su troila u toku zime ta mala drutva u zasebnim nukleusima. Uvidjevi rano ovaj problem preao sam na drugi nain koji je osjetno smanjio trokove zimovanja. Drugi postupak sastojao se u tome da sam poslije zadnjeg vrcanja krajem jula vrio formiranje pomonog pelinjeg drutva u istoj konici od vika pela koje mi vie nisu trebale jer vie nije bilo jae pae. Formiranjem pomonog pelinjeg drutva izvrim dijeljenje konice u jednom kraju na 6 ramova sa punom pregradnom daskom. Do tog momenta matica je ili bila ograniena matinom reetkom ili je slobodno etala u prostoru cijele konice. Formiranjem pomonog drutva u jednom dijelu konice takvo minijaturne drutvo troilo je i manje hrane u toku zime. Sadraj novoformiranog pomonog drutva bio je sljedei: ram na kojem se u tom momentu nalazi matica prenosim u mali odijeljeni dio konice do tog rama prenosim jo jedan ram sa leglom razliite starosti prenosim dva rama sa medom i polenom a koje sam uvijek postavljao sa lijeve i desne strane kao krajnje jo dva rama sa kvalitetnim radilikim elijama prenosim i postavljam sa lijeve i desne strane prema unutranjosti u odnosu na ramove sa hranom Svi ramovi su gusto pokriveni sa pelama. Kada sam kompletirao takva pomona drutva sa etkom sam uvijek zbrisao pela sa dva rama. Taj mali odjeljak u konici poloki imao je poseban izlaz koji je smanjen na oko 3 cm. Matica je normalno nastavila da polae jaja medu svojim pelama. U naredna 24 sata sve stare pele naputaju novoformirano drutvo i vrate se u vei dio konice na lijeto na koje su do tada ulijetale. U manjem odjeljku konice ostanu samo mlade pele sa svojom maticom koja je stara samo jednu godinu. A ta sam tada uradio u veem dijelu konice? Preostale ramove sa: leglom, rezervom hrane i prazne ramovi rasporedim prema potrebi pelinjeg drutva za zazimljavanje. Tada rasporeeni ramovi vie se nisu pomjerali do proljea. Tada sam kupovao matice od provjerenih uzgajivaa a jedan broj samostalno proizvodio u nukleusima na baznom pelinjaku koji nije prevezen na pae. Sve gore navedene poslove obavljao sam tek kada sam: dobio naruene matice koje sam na vrijeme rezervirao kod uzgajivaa ili imao sparene matice u svojim nukleusima na pelinjaku Mnogo ranije uvidio sam loe rezultate i doivio nepredviene probleme koritenjem matinjaka pri formiranju novih pelinjih drutava na gore navedeni nain. Nakon nekoliko sati od rasporeda ramova u veem dijelu konice poloke u taj dio konice koji je bogat

pelama dodavao sam mladu maticu u kavez. Znai poeo sam zazimljavati u svakoj konici po jednu mladu i jednu jednogodinju maticu. Novododata mlada matica u nasljee je dobila bogatu osnovu za normalan nastavak odranja brojano jakog pelinjeg drutva do zazimljavanja. Pregradna daska koja je dijelila konicu na dva dijela mogla se je iskoristi tako da konicu podijeli na dva dijela na bilo kojem mjestu. To je zavisilo od razvoja odnosno jaine glavnog i pomonog pelinjeg drutva. Na konici je bilo sa prednje strane tri lijeta za izlaz pela. Dva donja i jedno gornje koje se po potrebi otvaralo. Zbog povoljnog toplotnog reima u prostoru konice pele su mnogo bolje zimovale. Poto je proizvedena toplota u oba pelinja drutva uzajamno koritena primjetno je manja potronja hrane u toku zimskog perioda. Zbog takvih uvjeta matice su ranije poinjalo da polau jaja. Pele su u prvim danima izlijetanja krajem veljae i poetkom marta mnogo bolje radile nego u konicama gdje je jedno pelinje drutvo. U zavisnosti od vremenskih uvjeta svaka matica je zalegla do prvog svibnja od 8 do 10 ramova sa leglom. Naravno da se ovo postizalo stimulacijom kvalitetnim obogaenim pogaicama. Ve tada su takve konice postajale pretijesne za dalje iskoritavanje predstojeih paa. Poto je svaki poetak i uvoenje inovacija teko tako sam ja u to vrijeme grijeio. U meni dostupnoj pelarskoj literaturi nije bilo objanjenja u vezi s tim to tada uraditi u takvim konicama. Samo sam na jednom mjestu pronaao lanak u kojem se ukratko i nedovoljno objanjava nain rada u takvoj situaciji. Objanjenje se svodilo na to da jednu maticu sa tri rama sa pelama prenese u pomonu konicu ili nukleus. Od ta tri rama je jedan sa leglom a dva sa medom i polenom. Preporuivano je da se na tim ramovima iznese starija ili nekvalitetni ja matica a u konici da ostane bolja. Ja sam tako postupao i u pomoni nukleus iznosio najee stariju maticu iz manjeg odjeljka konice. Punu pregradnu dasku koja je do tada dijelila konicu poloku na dva dijela odnosno dijelila dva pelinja drutva tada sam vadio iz konice. Cijelo preostalo leglo iz onog pelinjeg drutva odakle sam oduzeo maticu sa tri rama i pripadajuim pelama dodao sam onom pelinjem drutvu koje je ostalo u konici. Vaenjem pune pregrade izmeu dva pelinja drutva i spajanjem pela nije dolazilo do borbe meu pelama. Pele su normalno nastavile da ulaze na do tada naviknute ulaze. Jaka nadraajna paa u tom periodu utjecalo je na bezbolno sjedinjavanje dva pelinja drutva bez ikakvog izjednaavanja mirisa. Tada sam dodavao ramove sa satnim osnovama i onoliko koliko sam izvadio za novoformirano pelinje drutvo i plus jedan ram umjesto pune pregrade. Novoformiranom pelinjem drutvu u nukleusu dodavao sam po jedan ram sa satnom osnovom i odmah mu dodao po jednu obogaenu pogaicu. U proizvodnoj poloki bilo je ukupno 2 5 ramova a od toga 14 do 1 5 ramova sa leglom. Na prvi pogled bi se reklo za taj period od 10 do 15 dana pred bagremovu pau da je to super jako pelinje drutvo. Jo samo da se iz veine tog zrelog legla izlegu pele i jo vie ga pojaaju. Ali zbog razliitih prijedloga u pelarskoj literaturi a u vezi sa koritenjem matinih reetki u konicama ja sam tada kao poetnik u primjeni dvomatinog pelarenja odnosno stvaranja gigantskih pelinjih drutava bio u velikoj dilemi. U to vrijeme sa takvim pelinjim drutvima a zbog neznanja pravio sam velike greke. Pelinja drutva super razvijena, samo kako se moe poeljeti, bagremova paa uskoro poinje a neiskustvo tada dolazi do izraaja uz dilemu kako maksimalno zaposliti sve te pele. A rjeenje je bilo na dohvatu ruke i samo se trebalo sjetiti. Pred sam poetak bagremove pae u velikom broju sluajeva im se deavalo da su se tako jaka pelinja drutva izrojavala. Rojevi prvenci su izlijetali iz konica i to teine 3 do 4 kg. To je oko polovina pela iz svake konice iz koje je izletio roj. Kada su tako jaka pelinja drutva ulazila u rojevni nagon onda je bezuspjeno bilo to pokuavati od predlaganih rjeenja protiv rojenja. Nakon nekog vremena izlijetali bi i rojevi drugenci. Rojeve nisam mogao iskoristiti a veina ih je odletila van mog pelinjaka. Mislim da sam te godine u sebe ugradio najvei animozitet prema prirodnim rojevima. Predstojala je odluna i velika borba sa ovim prirodnim instinktom pela. Te iste godine na kraju bagremove pae u konicama je bila po manja koliina bagremovog meda. Rezultat je bio takav kao da sam na poetku ove pae imao totalno slaba pelinja drutva. U tim konicama se poslije nisu mogla osigura ti odnosno razviti jaka pelinja drutva da se sa njima iskoristi lipova i livadska paa. Tada sam tek doao do zakljuka to znai matina reetka u konici. Shvatio sam da se svaka matica mora drati u konici u odreenom prostoru pod kontrolom pred i u toku dok traje paa. Prostor za maticu odnosno

plodini prostor u nekom periodu treba smanjivati ali u nekom periodu i proirivati. Kada sam doao do tog zakljuka mislim da sam tek bio na pola puta do pravog saznanja kako u maksimalno iskoristiti jaka pelinja drutva. Kada sam uvidio da ovaj moj nain rada nije dobar i zakljuio da se na taj nain ne dobijaju zadovoljavajui prinosi od pela dolo je kod mene ponovo do izvjesnog razoarenja. Iako sam mnogo zavolio pele i uloio dosta novanih sredstava u osnivanje novog pelinjaka doivio sam izvjesno razoarenje. Ali se ni tada nisam predavao. Upornost je prevladala. Znao sam da svaki problem ima rjeenje i da ih moram traiti zbog olakanog rada i veih prinosa. Za sljedeu pelarsku godinu za svako pelinje drutvo pripremio sam po jednu pregradu na kojima su bile prikovane matine reetke. Ja sam i dalje nastavio da kupujem i detaljno prouavam pelarsku literaturu. Meu tim knjigama i jednu od pelara praktiara Josipa Belia pod nazivom "Moj nain pelarenja. Na moju sreu u toj knjizi sam pronaao rjeenje svog problema koje se krilo samo u jednoj reenici. Tada sam shvatio da svaka napisana knjiga mnogo vrijedi ako se iz nje naui i primijeni u praksi samo jedna reenica. U navedenoj knjizi Josip Beli iako je bio pelar sa bogatim iskustvom nailazio je na iste probleme ali mnogo ranije. Meutim, pisac je otkrio kroz dugogodinju pelarsku praksu da se najbolji eljeni rezultati ne mogu ostvariti samo sa matinom reetkom. Kao dodatno pomagalo bila je potrebna pregrada u konici a na njoj je trebala biti prikovana gusta iana mrea. Na uoj strani konice poloke trebalo je napraviti jedno pomono lijeto. Ono treba da je zatvoreno do jednog odreenog momenta tj. do samog poetka pae. Poslije svih navedenih problema na poetku mog dvomatinog pelarenja svoje sadanje iskustvo sa zadovoljstvom u ponuditi itaocima ove knjige da ne bi grijeili kao ja prije 2 5 godina. Pravo rjeenje navedenih problema sastoji se iz slijedeih redoslijeda radnji: od deset do petnaest dana pred bagremovu pau treba izvaditi jednu maticu sa tri rama i formirati novo pelinje drutvo u nukleusu na nain kako je to prije objanjeno maticu koja je ostala u konici pronai i ram na kojem se ona nalazi prenijeti u onaj kraj konice gdje se nalazi ono malo lijeto na bonoj ili zadnjoj strani konice, To lijeto i dalje ostaje zatvoreno izvaditi punu pregradnu dasku koja je do tada dijelila dva pelinja drutva. Ona nam sada nije potrebna. na njeno mjesto staviti pregradu na kojoj je prikovana matina reetka. Pregradu je dovoljno staviti na mjesto da ona ograniava maticu u noenju jaja na 6 do 7 ramova. u prostor u koji je prenesen ram sa maticom treba prenijeti sve ramove na kojim se nalazi otvoreno leglo. Ako ih nema toliko ostali prostor popuniti sa ramovima na kojim su ugraene satne osnove u drugom veem dijelu konice koji je od tog momenta pretvoren u medite ostaju ramovi sa zatvorenim leglom, ramovi sa rezervom hrane, ramovi sa praznim saem, ramovi sa ugraenim satnim osnovama. matica u manjem dijelu konice ne bi smjela ni jednog momenta biti blokirana da nema gdje da polae jaja. Pele iz cijele konice sa maticom komuniciraju kroz matinu reetku do poetka bagremove pae iz zrelog legla u medinom dijelu konice legu se pele i jo vie pojaavaju brojano stanje ranije je navedeno da konica poloka ima: dva donja lijeta, jedno gornje i jedno bono. Do poetka bagremove pae pele ulaze u konicu kroz dva donja lijeta. Gornje lijeto ostaje i dalje zatvoreno na samom poetku kada se pojave prvi cvjetovi bagrema potrebno je uraditi jedan vaan posao. Potrebno je iz prostora gdje se nalazi matica odvojiti pele sakupljaice i usmjeriti ih u zajedniko medite odnosno vei pregraeni dio konice, to daje prave rezultate i na taj nain postiu se dva cilja: 1. 2. poveava se sabirna mo u medinom prostoru konice rjeava se problem izrojavanja u roku pae

Dok su pele u kontaktu sa maticom kroz matinu reetku one rijetko povlae matinjake u medinom prostoru

ako se tamo nae mlaeg otvorenog legla. Nakon pet dana od postavljanja matine reetke potrebno je kontrolirati da li su pele poele izgraivati matinjake. U ovom postupku najvanije je odvojiti pele sakupljaice iz prostora gdje je privremeno ograniena matica. Odvajanje sakupljaica od matice vrim pregradom na kojoj je prikovana gusta iana mrea. Postupak daljih radnji je sljedei: vadim pregradu na kojoj je prikovana matina reetka na isto mjesto stavljam pregradu sa prikovanom gustom ianom mreom zatvaram donje lijeto na onom dijelu konice u kojem je odvojena matica sa ianom mreom otvaram pomono lijeto na bonoj ili zadnjoj strani konice u dijelu gdje se nalazi matica otvaram gornje lijeto na sredini konice Ovaj postupak je potrebno uraditi kada poinje paa. U cijeloj konici sada je nova situacija. Sve ovo radim sa ciljem da iskoristim praktino svaku pelu izletnicu. Doao je pravi moment za to i treba ga maksimalno iskoristiti. Sve pele izletnice koje izau na novootvoreno pomono lijeto i odlete na pau prilikom povratka sa pae naiu na zatvoreno lijeto na koje su do tada ulazile i izlazile. Ubrzo pronau gornje lijeto na sredini konice i na njega ulaze u prostor medita. Na taj nain sve pele izletnice u toku dana napuste prostor u kojem je matica ograniena a u njemu ostanu samo pele koje do tada nisu naputale konicu. Kada kod matice ostanu samo kune pele one e sada biti prisiljene da prije postaju izletnice jer ih na to prisiljavaju potrebe za daljim njegovanjem i ishranom legla. U tom momentu u tom prostoru mora biti rezerva hrane ali se obino osjea nedostatak polenovog praha i vode. U medinom prostoru konice pele izletnice osjeaju maticu kroz ianu mreu 1 rade sa istim radnim elanom. Na taj nain sve pele u medinom prostoru su angairane na: sakupljanju, prihvatu i preradi nektara. Iz zrelog legla koje je ostalo u prostoru medita postepeno se izlegu sve pele a to sae bude odmah iskoriteno za odlaganje nektara. Dok paa traje sve pele su maksimalno zaposlene na svim poslovima i ne dolazi do pojave lanih matica. To stanje obino traje od 12 do 15 dana. Smanjenjem intenziteta pae ili njenim zavretkom kada pele postaju besposlene a u tom prostoru jo i stare u ovom sluaju moe doi do pojave lanih matica. U ovoj konici samo na ovaj nain mogu se u toku pae maksimalno iskoristiti pele. Poslije zavretka pae kada se vri vrcanje meda istovremeno proirujem prostor matici da polae vie jaja da bi se pelinje drutvo brojano povealo za slijedeu predstojeu pau. Tada vadim pregradu sa ianom mreom a na sredinu konice stavljam pregradu na kojoj je prikovana matina reetka. Na taj nain pele iz cijele konice komuniciraju sa maticom kroz matinu reetku. Poslije nee doi do pojave rojevnog nagona jer je pelinje drutvo brojano oslabilo u toku pae. Tada zatvaram pomono lijeto na zadnjoj ili bonoj strani konice a otvaram donje prednje lijeto koje je bilo zatvoreno. Sve pele koje su ulijetale na to lijeto a njih je mali broj kada ga u povratku sa pae pronau zatvoreno malo e letjeti oko konice i pronai e otvorena lijeta na prednjoj strani konice. Zavisno od panih prilika u kraju gdje se pelari poslije vrcanja meda u ovom sluaju imaju dvije mogunosti: da se matica ostavi na 12 ramova da normalno radi i da do slijedee pae osigura dovoljno legla za ponovno stvaranje jakog pelinjeg drutva na isti gore opisani nain. da se poslije vrcanja meda na sredinu konice stavi puna pregradna daska i da se u drugu polovinu konice prenese rezervno pelinje drutvo iz nukleusa ili pomone konice. Ja sam u poetku dvomatinog pelarenja koristio oba naina ali na stacionarnom pelinjaku. Na ovaj nain dva puta u toku pane sezone pripremao sam super jaka pelinja drutva za bagremovu i lipovu pau. Razlika izmeu ove dvije pae u mom kraju esto je oko 25 dana i na ovaj nain uspjeno sam postizao visoke prinose u to vrijeme. Ali pored visokih prinosa najvanije je da na pelinjaku nije bilo pojave rojevnog nagona. Tada je bilo lako usavravati modalitete i naine za jo bolje koritenje pela ali i konica. Rijeen je problem upravljanja pelama. One su i dalje traile neophodne uvjete u odreenom momentu a ja sam im te uvjete i ispunjavao. Mislim da su od tada pele poele da zaboravljaju i razmiljaju o rojenju.

Tada sam ve uviao da tako jednom pripremljena pelinja drutva mogu mnogo bolje da se iskoriste ako se stave na kotae i po zavretku jedne pae na jednom terenu odmah provezu na drugu pau koja ve poinje na drugom terenu. Ali trebalo je za to pojednostaviti nain rada i smanjiti radno vrijeme oko pelinjih drutava. Zbog toga slijedi drugi nain pelarenja sa istim tipom konice.

DVOMATINO PELARENJE U POLOKI UZ STALNO PRISUSTVO DVIJE MATICE


Ovaj nain pelarenja poeo sam primjenjivati kada sam u toku pane sezone poeo prevoziti pelinja drutva na vie paa. Za svaku pau trebalo je imati super jaka pelinja drutva. Kako je ova konica bila teka za utovar i istovar u to vrijeme imala je nekih svojih pozitivnih osobina ali je trebalo i povratiti uloena novana sredstva u osnivanje pelinjaka sa takvim konicama. Uz stalno prisustvo dvije matice u toku kalendarske godine one su za svaku pau mogle da razviju super jaka pelinja drutva. Kada za ranu proljetnu pau i rani bagrem proizvedu onoliko pela da je konica krcato puna, poslije je maticama lako bilo odravati priblino brojano stanje odnosno pokrivati gubitak pela u toku pae. Na zavretku paa pelinja drutva opet su bila dosta jaka to je bila dobra osnova za zazimljavanje odnosno slijedeu panu sezonu. Za ovaj nain pelarenja u ovoj vrsti konica uraene su neke izmjene i ugraene neke dopunske pregrade. U zavisnosti na kolikom e prostoru da budu ograniene obje matice pred pau ili u toku paa bilo je potrebno osigurati dva pomona lijeta. Lijeta su bila postavljena na bonim stranama konice ili na zadnjoj strani na rastojanju od 15 do 20 cm od krajeva konice. Lijeta su bila iroka oko5 cm a koristila su se povremeno. Zato su se i nazivala pomona lijeta. Visina od dna konice do lijeta bila je na polovini visine ramova. Svaka konica poloka koja se koristila za ovaj nain pelarenja trebala je imati minimum 300 dm 2 medinog saa i vie. Sa konicama manje povrine saa ovaj nain pelarenja ne vrijedi ni pokuavati. Osim toga za svaku od ovih konica trebao sam imati i prateu opremu a to je: puna pregradna daska koja dijeli konicu na dva dijela odnosno razdvaja dva pelinja drutva u istoj konici po zavretku pae dvije pregradne daske od perploe na kojima su prikovane matine reetke dvije pregradne daske od perploe na kojima su prikovano guste iane mree Kao puna pregrada najpogodnija mi se dokazala u upotrebi oplemenjena perploa od 10 mm debljine a za ostale pregrade moe se koristiti i tanja perploa ili lesonit. Postupak rada oko dva pelinja drutva potpuno je isti do perioda 15 dana pred glavnu pau tj. bagrem. Postupak primjene ovog naina veoma je prost ali ekonomski isplativ samo za selee pelarenje. Sastoji se u tome da 10 do 15 dana pred prvu pau ograniim matice u konici da one polau jaja u manjem prostoru. Postupak ograniavanja prostora maticama sastoji se iz nekoliko zahvata: u jednoj polovini konice pronaem maticu na ramu i privremeno taj ram postavim u nukleus izvri se raspored ramova tako da svo otvoreno leglo ostavi se u prostoru gdje e matica biti ograniena a ramovi sa zatvorenim leglom prenosim u prostor zajednikog medita postavim pregradnu dasku na kojoj je prikovana matina reetka i to na mjesto gdje ograniava prostor matici na 5 ramova vraam u raj ogranieni prostor ram sa maticom iz nukleusa isti postupak uradim i sa maticom u drugom dijelu konice Ramove sa zatvorenim zrelim leglom pomjeram lijevo i desno do pregradnih dasaka da ga pele mogu lake grijati u sluaju zahlaenja. Maticama se osigura dovoljno prostora u ogranienim dijelovima konice da mogu da polau jaja. Pele iz cijele konice komuniciraju sa maticama kroz matine reetke. Tada vadim punu pregradnu dasku koja je do tada dijelila konicu na dva dijela i na taj nain bez

izjednaavanja mirisa stvaram zajedniko medite u centralnom dijelu konice. U ovom sluaju pele ulaze u konicu na dva donja lijeta. Od tog momenta zajedniko medite za sve pele u konici treba popuniti sa praznim izgraenim saem ili sa satnim osnovama. Do poetka cvjetanja bagrema iz svih ramova koji se nalaze u meditu izlei e se pele i jo vie pojaati brojano stanje u konici, lako jako pelinje drutvo na vonoj pai uz bogatu rezervu meda sakupe i neto cvjetnog meda koji praktino smeta u konici na poetku i u toku bagremove pae. U sau kod obje matice obavezno treba da ima i bogata rezerva meda. Kada bagrem pone da cvjeta prvi ili drugi dan obavezno sam vrcao med iz ramova u zajednikom meditu. Taj med sam poslije koristio za pogaice koje sam tada poeo da proizvodim za svoje pelinjake. Ramovi u medinom prostoru ostajali su prazni a to mi je i bio cilj na poetku bagremove pae za dobijanje istog bagremovog meda. Istovremeno pri otvaranju konica za vrcanje meda na poetku bagremove pae uradim i veoma vaan posao od kojeg je umnogome zavisio prinos meda na bagremovoj pai. Na poetku cvjetanja bagrema trebalo je ispuniti slijedee uvjete : zaposliti svaku pelu izletnicu na sakupljanju nektara osigura ti im maksimalno medinog prostora odrati pele u radnom raspoloenju elimenirati eventualni rojevni nagon sve pele sakupljaice oduzeti iz prostora gdje su matice ograniene i preusmjeriti ih u zajedniko medite Postupak se sastoji u slijedeem: vadim pregrade na kojim su prikovane matine reetke a na njihovo mjesto stavim pregrade na kojim se nalaze iane mree otvarani bona ili sa zadnje strane mala lijeta. Pada sa prednje strane otvorim i tree gornje lijeto. Ujedno prekontroliramo leglo kod matica. U tom periodu obino je u prostoru u kojem je matica po dva rama sa potpuno zrelim leglom. Takve ramove sa zrelim leglom prenosim u zajedniko medite a na njihovo mjesto stavljam po dva rama sa pravilno izgraenim radilikim elijama. Tada se mora paziti da se neka od matica ne prenese na ramu u zajedniko medite a onda bi rezultat bio poraavajui jer bi se pele izrojile u pola bagremove pae. Na ramovima koje tada prenosim ne smije biti mlaeg legla odakle bi pele mogle da povuku rojevne ih prisilne matinjake. Otvaranjem bonih lijeta u konici situacija se potpuno mijenja u korist sakupljake snage. To mi i jeste cilj ali samo dok traje bagremova ili neka druga paa. Sve pele u ogranienom prostoru kod matica koje su do tog momenta izlazile na pau tada e pronai pomona novootvorena lijeta i na njih e izlijetati. Pri povratku sa pae u konicu e da uu na lijeta na koja su do tada ulazile ali zbog iare mree do matice nee moi da dou. Kroz ianu mreu osjeale matice kao da su meu njima i u novoformiranom meditu radie nesmanjenim kapacitetom. Tada e ogranieni prostori gdje su matice za kratko vrijeme ostati bez pela izletnica. U tim prostorima kod matica e ostati samo one pele koje do tada nisu izljetale iz konica. Neke od njih e ranije postati izletnice jer ih na to prisiljavaju bioloke potrebe pelinjeg drutva za vodom i hranom. Znai, sada su zaposlene sve pele izletnice u zajednikom meditu na sakupljanju nektara. A paa tek poinje. Na taj nain razdvajanjem pela u medite preusmjerim oko 70% svih pela u konici. Prazno medino sae iz kojeg je izvrcan med kako je ranije objanjeno vie angaira pele jer one razmiljaju loginim slijedom na slijedei nain. U ovom prostoru nas je mnogo, a hrane nemamo dovoljno. Hrana je u prirodi i angairajmo se maksimalno da je sakupimo i donesemo. Zbog toplotnog reima u cijelom prostoru konice i matica ima potrebne uvjete za proizvodnju novog legla. Iako kod nje nema dovoljan broj pela proizvedena toplota u meditu se iri na obje strane odnosno u prostor privremeno ogranienih plodita. Na ovaj nain se razvije jako pelinje drutvo na oko 80 000 pela, ono iskoristi

maksimalno svaku pau i ne izroji se pred pau ili u toku pae. I kada paa potraje krai vremenski period i kada nije bogata i izdana pelinja drutva takvog brojanog stanja i starosne strukture pela napunie medita. Kada je paa u toku nikakve dodatne intervencije nisam radio da se pele ne bi ometale u radu. Kada se primijeti da je paa pri kraju a med nije sazrio ve tada treba razmiljati o slijedeoj pai jer i za nju treba osigura ti veoma jaka pelinja drutva. Kao pomo pelama za bre sazrijevanje meda otvaram bone otvore u podnjaama da bi se napravio propuh. I u ovim konicama imao sam ugraene iane podnjae zbog dobre ventilacije u toku selidbe pela pri visokim nonim temperaturama. Tek tada se uradi dodatna intervencija a to je da se proiri plodini prostor maticama. Tada se po neki ram koji je napunjen sa medom tj. med je u velikom procentu poklopljen odnosno gotovo sazrio vadi i privremeno prenosi do vrcanja na uvanje u pomone konice. Sada mi je cilj da se sve pele u konicama odre u radnom raspoloenju a matice opet maksimalno zaposle. Zbog toga se poduzima slijedee: maticama se proiruje plodini prostor na oko 7 ramova na obje strane na mjesto oduzetih punih ramova sa medom postavljam ramove sa ugraenim satnim osnovama na mjesto pregrada na kojim su prikovane iane mree stavljaju se pregrade na kojim su matine reetke Na taj nain nee doi do pojave lanih matica u prostoru medita jer su pele u periodu pae bile odvojene od matica 10 do 15 dana. Matice ponovo dobijaju uvjete da mogu maksimalno da polau jaja a pele svih starosnih dobi dobijaju posao na izgradnji saa, odgajanju legla itd. Poslije proirivanja prostora maticama zatvaram pomona lijeta na bonim ili zadnjoj strani konice. Pele koje su nauile da ulaze na ta lijeta povremeno e se navii na lijeta sa prednje strane konice. Poto matice dobiju vei prostor u ploditu one e brzo zalei sve raspoloive ramove u ogranienim prostorima. Vremenski razmak izmeu kraja rane bagremove pae i poetka lipove i livadske pae je oko mjesec dana. Za taj period e se pelinja drutva toliko razviti da e se moi na isti nain iskoristiti na predstojeim paama. U to vrijeme ponovnog razvoja pelinjih drutava prema maksimalnom broju pela iskoristim i za zamjenu matica koje mi nisu ispunile postavljene zahtjeve. Takvih matica je uvijek manji broj. Ovaj posao se najee uradi poslije vrcanja bagremovog meda. Ovaj nain pelarenja je veoma pogodan i za one pelare koji ne prevoze svoje konice na vie paa a pelare sa ovim tipom konica. Ovaj tip konica je teak za utovar i istovar. Ovako i sve ovo raeno je prije 25 godina prije nego je pisana ova knjiga. To je bio poetni i eksperimentalni metod stvaranja i iskoritavanja jakih pelinjih drutava. Ininjerskom logikom i praenjem razvoja i usavravanja pelarstva uvidio sam da za selidbu treba formirati pelinjak koji e mi omoguiti dosta olakan rad a prvenstveno preseljenje pelinjaka na vie paa. Uvijek se teilo ka smanjenju radnog vremena oko pela. Ali to je period kada se kod nas udomaila i danas prisutna varoa, pored ostalih bolesti pela i bolesti pelinjeg legla. Nain pelarenja trebalo je prilagoavati i borbu sa varoom koja je naalost i danas prisutna.

DVOMATINO PELARENJE U DVOJNOJ KONICI A UZ POVREMENO PRISUSTVO DVIJE I VIE MATICA


Konica tipa A je ogranienog prostora pa se u njoj ne mogu razviti jaka pelinja drutva. Zato su neki selei pelari poeli da izgrauju takozvanu dvojnu A konicu. Sa njom su u odreenom periodu kada je to bilo potrebno mogli da poveaju medini prostor. Prednost ovakvih konica je da se mogu ugraditi u vozila za prevoz i to u dva-tri reda u visinu. Ovakvu konicu i ja sam usvojio za pelarenje odnosno za intenzivno selee pelarenje i ugradio ih u vozila za prevoz. Sa ovim tipom konice mogu se takoer postii visoki prinosi uz odreene pripreme pred pau. U odreenom periodu ona se moe tako pripremiti da u njoj normalno funkcionirati pelinja drutva jaine oko 80 000 pela. Povrina saa

takve konice je oko 550 dm2. Konstrukcijsko rjeenje takve konice pravi se tako da u njoj po potrebi mogu da se zazime dva, tri ili po potrebi etiri pelinja drutva. Znai u dva plodita i dva medita koji mogu po potrebi da budu odvojeni: punom pregradom, pregradom na kojoj je matina reetka i pregradom na kojoj je iana mrea. Znai unutranjost dvojne A konice moe po potrebi da se podijeli na etiri dijela, i to vertikalno sa daskom koja je zajedniki zid za obje konice. Horizontalno je podijeljena sa perploom debljine 10 mm i na kojoj je stalno prikovana limena matina reetka. U dva plodita i dva medita nalazi se po 12 ramova. Dimenzije ramova su 40x28 cm. Na horizontalnim pregradama izrezani su otvori za veliinu matine reetke. Izvaeni komadi perploe veliine matine reetke koriteni su da se postave na mjesto odakle su izrezani kada se u konici ukae potreba za punim pregradama. U veliini izrezanih komada te perploe uraeni su ramovi na koje je prikovano pocinano iano pletivo.

Slika br. 11 Dvojne konice tipa A grom ugraene u vozilu Isto ovo uraeno je i na vertikalnoj pregradi odnosno zajednikom zidu dviju konica. Oba plodita mogu da se podijele punom pregradom, matinom reetkom i ianom mreom. Ista podjela mogla je da se uradi u pregradi koja dijeli medita konice. Svako pelinje drutvo je imalo na prednjoj strani konice svoj izlaz. Sa unutranje strane na ramu na kojem su prikovani razmaci za ramove ugraene su hranilice za sva ko pelinje drutvo. Postupak rada oko pripreme pelinjih drutava za zimu u svim tipovima konica je priblino isti pa i u ovom tipu konice. Ja sam se u primjeni ovog tipa konica koristio nainom koji se sastoji u tome da u ploditu zazimim osnovna pelinja drutva a u meditu pomona tj. ona iz pomonih konica ili nukleusa. U osnovnim pelinjim drutvima matice sam mijenjao svake godine. Pomona pelinja drutva sam formirao onda kada sam imao previe jaka pelinja drutva na kraju prve pae a do druge pae je trebalo ekati oko 15 dana tj. onda kada je postojala mogunost da pele krenu u rojevni nagon. Pomono pelinje drutvo se formira sa 4 rama sa leglom razliite starosti i rezervom meda a da su gusto zaposjednuti sa pelama. Odmah im dodam po 3 do 4 rama praznog saa, dodam po dva kilograma obogaenih pogaica i ostavim da se razvijaju u toku ljeta. Do kraja jula takvo pelinje drutvo esto se razviju na po 10 ramova, odnosno razviju se u srednje jako pelinje drutvo. Krajem jula kada se zavri medobranje i posljednje vrcanje meda medita sam preureivao u plodita. Ubacivanjem punih pregradnih dasaka u izreze gdje su prikovane matine reetke u horizontalnoj i vertikalnoj zajednikoj pregradi formirao sam onoliko prostora koliko sam imao na raspolaganju pomonih pelinjih drutava. A njih je uvijek bio manji broj od proizvodnih, Zato sam u dvojnu A konicu pored osnovnih pelinjih drutava zazimljavao i po jedno pomono. U neke konice zazimljavao sam po dva pomona pelinja drutva.

uvjeti za prezimljavanje pomonih pelinjih drutava bili su dobri jer u ona koristila proizvedenu toplotu osnovnog pelinjeg drutva ispod sebe. Prihrana pela u ovim konicama je dosta uproen posao a to je najvanije na njemu se troi malo vremena. Zato sam se u periodu proljetnog stimulativnog prihranjivanja koristio obogaenim pogaicama koje sam izraivao po razliitim receptima i manjim (koliinama sirupa koji sam dodavao pelama svaku drugu no. Zbog povoljnog toplotnog reima u toku razvoja i stalnog stimulativnog prihranjivanja tri matice su polagale dosta jaja. Na pai uljane repice pelinja drutva bi se naglo razvila. Deset do petnaest dana pred poetak bagremove pae iz svake dvojne A konice trebalo je da se ukloni po dvije matice a ostane po jedna. Sada je nadalje veoma vaan postupak koji se sastoji od nekoliko operacija. Postojee stanje u cjelokupnoj dvojnoj konici zahtijeva detaljan raspored postojeeg legla i hrane u konici. Ramova sa praznim saem u tom periodu ostaje malo. Do tog perioda svako zazimljeno pelinje drutvo izgradi oko 5 ramova mladog saa i to u prostoru svakog plodita. Mlado izgraeno sae u tom periodu je najkvalitetnije. Do tog momenta tri matice su zalegle oko 20 ramova sa leglom. Od toga je oko 15 ramova zatvorenog legla. Do tog momenta pelinja drutva su i dalje punim pregradama podijeljena medu sobom. Prvo to uradim je da u onom pomonom pelinjem drutvu pronaem maticu i uklonim je. Njoj je gotovo dvije godine i ona se izradila. Tada vadim punu pregradnu dasku u horizontalnoj ravni izmeu ta dva pelinja drutva i omoguim komunikaciju pela kroz matinu reetku. Zatvaram pomono lijeto na koje su do tada izlijetale pele iz pomonog pelinjeg drutva. Ubrzo e pele izletnice pronai otvoreno donje lijeto i navii e se da na njega ulaze u konicu. Znai sada su zatvorena oba gornja pomona lijeta. Tada izvadim punu pregradnu dasku izmeu medita koje na taj nain pretvaram u zajedniko. Pele iz obje konice sada komuniciraju slobodno u oba medita. Sada na raspolaganju imam dvije mogunosti: ili da izvadim jednu maticu sa etiri rama legla i tako oformim nukleus odnosno pomono pelinje drutvo ili da cijeli vremenski period do zavretka medobranje u toj godini u dva plodita ostavim da rade dvije matice. To mora da zavisi od procjene svakog pelara u tom momentu. Ako su pelinja drutva maksimalno razvijena a jo ima i dosta zrelog legla od sve tri matice onda je bolje izvaditi jednu maticu. Ako je pelinje drutvo nedovoljno razvijeno a ako odmah poslije bagremove pae iskoritavamo neku drugu pau onda je bolja varijanta da se ostave obje matice u oba plodita. Ali i njih tada treba ograniiti u odreeni dio plodinih prostora a preostali prostori u ploditima se pretvaraju u medita. Ja sam na svom pelinjaku primjenjivao i jedan i drugi nain U prvom sluaju kada u toku bagremove pae u dvojnoj A konici ostaje samo jedna matica plodite je samo na 12 ramova a ostalih 36 ramova pretvara se u medite. Kada uklonim maticu iz pomonog pelinjeg drutva koje se nalazilo iznad jednog osnovnog proizvodnog drutva u meditu u tom prostoru ostaje oko est ramova legla. Prema koliini i kvalitetu zaleenog legla ocjenjujem koja je od dvije preostale matice u dva plodita koja su do tada razdvojena punom pregradom, bolja. Obje matice su stare nepunu godinu dana ali jednu od njih i to obavezno loiju oduzimam i sa njom formiram pomono pelinje drutvo s tri do etiri rama legla. Sada u jednom ploditu ostaje jedna matica sa svojim leglom i sve preostalo leglo od dvije uklonjene matice. Tada uope nije vano da li je preostala matica u lijevom ili desnom ploditu. Vano je rasporedili cijelo leglo koje se nalazi u konici. Tada koristim nain razdvajanja otvorenog i zrelog legla i sve ramove na kojim je zrelo leglo prenosim u medini prostor iznad plodita gdje se nalazi preostala matica. Tada obino bude 10 do 12 ramova punih zrelog legla. Sve ramove na kojim se nalazi mlado otvoreno leglo prenosim u plodini prostor u kojem se nalazi matica. Ostali prostor u tom ploditu ako ga preostane popunim sa ramovima na kojim su ugraene satne osnove. I dalje ostaju zatvorena gornja pomona lijeta. Sve pele ulaze u konicu na dva donja lijeta. Tada izvadim i punu pregradnu dasku izmeu dva plodita koja ih je do tada vertikalno dijelila. Na tom otvoru stalno je prikovana limena matina reetka. Pele su u kontaktu sa maticom kroz matine reetke koje se nalaze u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Od tog momenta sve pele iz cijele konice osjeaju prisustvo matice i rade sa nesmanjenim radnim raspoloenjem. Tada cijeli prostor ovakve konice bude pun pela a svakog momenta se legu mlade pele iz odvojenog zrelog legla.

Sve do sada izloeno uradi se pri jednom otvaranju konice. Na pai uljane repice tako jako pelinje drutvo sakupi nekada puna medita meda. Na zavretku ove pae u takvoj situaciji veoma je dobro to nastupa odmah bagremova paa. Na poetku te pae u takvim konicama pelinja drutva su super jaka.

Slika br. 12 Autorov seledi pelinjak na pai: Konice tipa A grom u dvomatinom sistemu pelarenja Poto su pele konstantno zaposlene a imaju i sve druge uvjete ispunjene ne dolazi do pojave rojevnog nagona. I ovdje se primjenjuje potpuno isti metod kao kod konice poloke. Na zavretku pae uljane repice a ujedno kada se cvjetovi bagrema ponu da otvaraju predstoji postupak odvajanja pela izletnica iz prostora plodita i vrcanje proljetnog meda. I ovaj posao se obavlja pri jednom otvaranju konica. Sada se koristim ramovima sa prikovanim icanim mreama koji i horizontalno i vertikalno odvajaju jedno plodite u konici. Kada se ugrade ovi ramovi na svoje mjesto izvri se prevjeavanje ramova. To je ujedno postupak odvajanja pela izletnica od matice i sastoji se u tome da sve ramove iz dotadanjeg plodinog prostora sa maticom podignem u dotadanje medite. Matica ostaje ograniena u tom prostoru sa ianom mreom i u horizontalnoj i u vertikalnoj ravni. Sve ramove koji su do tada bi u u meditu sputam ispod u plodite. Na tim ramovima koji su do sada bili u meditu izalo je gotovo cjelokupno zrelo leglo. Znai 1/4 dvojne A konice i dalje ostaje plodite. U ovom sluaju su plodite i medite zamijenili mjesta. Odmah otvaram dva pomona gornja lijeta u konici. Od tog momenta sve pele izletnice kada izau na pau u povratku ulaze na donje lijeto ali sada zbog iane mree ne mogu vise do matice. Na taj nain kod matice ostaju samo mlade kucne pele. A bagremova paa tek poinje. Pele su se maksimalno razvrijednile na pai uljane repice, tu vrjednou i dalje zadravaju na pai bagrema. Te dvije pae se najee preklapaju. Mlade kune pele postepeno se navikavaju da izlijeu na novootvoreno malo lijeto. Sve pele u cjelokupnom medinim prostoru osjeaju maticu kroz ianu mreu i rade sa nesmanjenim kapacitetom i radnim raspoloenjem. Na ovaj nain se pelinje drutvo razvije da ima i do 10 kg pela. A odvajanjem pela izletnica koje su nam potrebne u ovom periodu pae koje se koriste sada prostranim meditem za nekoliko lijepih i medo rodnih dana taj prostor bude zaliven nektarom. U takvoj situaciji pele i ne pomiljaju na rojenje jer u svojoj konici imaju dovoljno posla i uvjeta za rad. Ali im treba osigura ti i pau. E to je sada do pelara. Ja sam pristalica da se pod svaku konicu ugrauju tokovi za prevoz na pau. Rad ovako jakih pelinjih drutava teko je objasniti rijeima, to samo treba doivjeti i sa zadovoljstvom samo posmatrati tu huku u okolini pelinjaka. I kada je paa kratkotrajna ovako jaka pelinja drutva sakupe dosta meda za pelara ali i za sebe. To naravno urade i na duim i slabijim paama. Ovako jaka pelinja drutva uvijek negdje sakupe viak meda. O slabim da i

ne govorimo. Na zavretku bagremove pae pri vrcanju meda ponovo se uklanjaju ramovi sa icanim mreama i omogui kroz matinu reetku komuniciranje pela iz medita sa maticom. Kada se ovo ne bi uradilo na zavretku pae tj. kada pele postaju nezaposlene pojavile bi se lane matice u prostoru medita. Na zavretku bagremove pae kao i poslije svake druge opada brojano stanje pela u ovim jakim pelinjim drutvima. Ako do druge jae pae ima razmak od 20 do 30 dana onda pelar moe odmah pri vrcanju bagremovog meda u drugo plodite dodati drugu maticu koja e pomoli proizvodnju novih generacija pela. U jednom broju konica ja sam primjenjivao ovaj nain tj. u onom dijelu pelinjaka koji poslije bagremove pae odmah ne koristi neku jau pau kao to je bagremac ili ranija lipova paa. Ako se odmah koriste ove pae i za njih se trebaju imati super jaka pelinja drutva. Zbog toga je mnogo praktinije koristiti u toku svake pae dvije matice. Ovo je ekonomski i vremenski isplativo samo ako se prevozi pelinjak na najmanje tri pae koje se vremenski nadovezuju jedna na drugu ili je izmeu njih razmak od najvie sedmicu dana.

DVOMATINO PELARENJE U DVOJNOJ KONICI A UZ STALNO PRISUSTVO DVIJE MATICE


Ovakav nain pelarenja sa ovim tipom konica vie je pogodan za selee pelare a manje za stacionarno pelarenje. Ovim nainom pelarenja selei pelari za svaku predstojeu jau pau u mogunosti su da pripreme jaka pelinja drutva. Kada se u ovom tipu konice do prve glavne pae tj. bagrema sa dvije ili tri matice proizvede dosta legla odnosno pela a poslije se uklone dvije matice iz dvojne konice, matica koja ostane u konici nije u mogunosti da odrava to brojano stanje pela u toku cijele pane sezone. Sa preostalom jednom maticom u konici ne mogu se uvijek imati brojano jaka pelinja drutva od poetka bagremove pae pa do kraja livadske pae. Ovo je posebno uoljivo ako se takve konice prevoze na tri do etiri pae. Kada su u ovakvoj konici cijeli vremenski period prisutne dvije matice one gubitak pela u toku pae normalno podmiruju. I u ovom sluaju ja sam zazimljavao tree pelinje drutvo iznad jednog osnovnog u svakoj od ovih konica. Nain zazimljavanja i proljetnog stimuliranja pelinjih drutava je isti kao u prethodnom sluaju. Kada pelinja drutva u proljee ojaaju i gusto ispune plodita a to je obino polovinom aprila tada uklanjam maticu iz pomonog pelinjeg drutva, Toj matici je ve gotovo dvije godine i ona se maksimalno izradila te je treba unititi. Tada vadim punu pregradu izmeu do tada dva drutva koja ih je dijelila. Poslije toga izvrim raspored legla u cjelokupnoj konici. Tada se vri rastereenje donjih plodita kod dvije preostale matice, laa diem sve ramove sa zatvorenim leglom iznad matinih reetki a u ploditima ostavim sve ramove sa nezatvorenim leglom. U ploditima ako ima slobodnog prostora popunjavam ramovima sa ugraenim satnim osnovama. U tom periodu uklanjam i punu pregradnu dasku koja je dijelila dva medita a puna pregrada ostaje samo izmeu dva plodita. Od tada sve pele se koriste zajednikim meditem. Takvo stanje ostaje sve do oko 10 dana pred bagremovu pau. laa je u punom zamahu paa uljane repice a pelinja drutva zbog odlinih razvojnih uvjeta svaki dan su sve brojnija. To je period kada privremeno treba ograniiti matice da polau manje jaja. Ograniavanje matica vrim pregradnim daskama na kojima su prikovane limene matine reetke. Obje matice u jednoj ovoj konici ograniavam na lijevu i desnu stranu plodinog prostora na 6 do 7 ramova svaku. Pri tome ponovo prenosim ramove sa zrelim leglom u zajedniko medite. Ali sada se za medite privremeno koristi i dio prostora u ploditu i to od 5 do 6 ramova sa obje strane. Iz zrelog legla koje se tada prenosi u medite izlei e se pele do poetka bagremove pae. I i ramovi e tada veinom biti puni proljetnog meda. Do kraja pae uljane repice pelinja drutva maksimalno ojaaju pa je ova dvojna konica krcato puna pelama.

Na samom poetku cvjetanja bagrema i u ovom sluaju se izvrca med iz medinog prostora i ujedno se razdvoje pele sakupljaice od kunih pela. Odvajanje pela sakupljaica od matice vrim na isti nain kao i u prethodnom sluaju gustom ianom mreom. Postupak se sastoji u tome da kada povadim ramove za vrcanje iz medita samo zamijenim mjesta ramovima u ploditu i meditu. Na taj nain osigura m da se matice nadu izmeu mrea u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Tada ujedno ograniim matice na 6 do 7 ramova. Odmah tada otvaram gornja lijeta. Sav preostali prostor tada pretvaram u medite a on je oko 36 ramova. Sve pele izletnice kada napuste prostor u kojem su matice ui e u medite na donja lijeta. Pele osjeaju matice u prostoru konice, imaju radno raspoloenje jer je prethodna paa uljane repice zavrena, dosta praznog medinog saa a bagrem tek poinje da cvjeta. Pele nastavljaju da rade sa nesmanjenim kapacitetom. U i oku bagremove pae dvije matice opet proizvedu dovoljno legla da takva pelinja drutva mogu odmah poslije bagremove pae da se koriste maksimalno na bagremcu ili na lipovoj pai. Znai zastoja nema i takva jaka pelinja drutva treba samo prevoziti sa pae na pau. U sluaju izuzetno rodnih godina kada bagrem ili neka druga paa dobro zamedi moe se desiti da matica budu blokirane u ogranienom prostoru. U tom sluaju u toku pae prekontroliramo prostor kod matica. Iz tog prostora ako su matice blokirane oduzmem po neki ram sa medom ili zatvorenim leglom. Na njihovo mjesto dodajem ramove sa satnim osnovama. Na kraju bagremove pae kada vrcam med ujedno oduzimam ramove sa zatvorenim medom i leglom i opet u plodini prostor dodajem prazne ramove. Na taj nain u tim prostorima uvijek pelama i matici osiguravamo posao. Prednost u ovom sluaju kada su u konici stalno prisutne dvije matice je u tome to na kraju pae ima puna konica i meda i pela koje odmah poslije mogu da iskoritavaju sljedee pae. Meutim, oba objanjena sluaja u radu sa dvojnim A konicama itaocu e izgledati komplicirano. Ali u praksi sve je veoma prosto jer se sve zamjene pregrada vre u toku redovnih poslova oko pela. Samo ovako jaka pelinja drutva u ovako prostranim konicama i razdvajanjem pela mogu najbolje iskoristiti sve pae. U ovom nainu rada je veoma vano da ne doe do izrojavanja. Zato pelinje drutvo svakog momenta mora imati ispunjene sve uvjete da do izrojavanja ne doe. U ovom sluaju ja svake godine mijenjam sve matice u svim proizvodnim drutvima. Zakljuio sam da mi je to najjeftinija investicija koju uloim u pelinje drutvo a koja mi se najbolje isplati.

NEDOSTACI OBJANJENIH NAINA PELARENJA


Prije nego sam poeo sa formiranjem prvog dvomatinog pelinjeg drutva imao sam pelarskog iskustva u stacionarnom i seleem pelarenju oko 10 godina. U tom periodu imao sam dosta rodnih godina gdje su najjaa pelinja drutva imala zadovoljavajue rezultate u prinosu i to uz moje skromno iskustvo. Ustvari to su bile veoma medne godine. Na primjeru mojih najjaih pelinjih drutava razmiljao sam kako imati jo brojano jaa pelinja drutva, To me je mnogo interesiralo. Neto me je uvijek vuklo u tom smjeru i kao da je rezultat bio na dohvatu ruke. Ali javljali su se i problemi. Tada mladalako razmiljanje nije obraalo panju na eventualne nedostatke u pelarenju ovim nainom. U naem kraju rijetko su se primjenjivale konice tipa nastavljae. Bilo je neto konica tipa DB ali one nisu bile najpraktinije za ovaj nain pelarenja. Zbog toga sam ranije naveo da je veoma teko mijenjati svoje pelarske navike i nain rada. U toku postupne pripreme za dvomatini nain pelarenja a i u primjeni ovog naina u praksi pojavljivali su se problemi i nedostaci na koje uope nisam pomiljao: 1. konice koje sam primjenjivao bile su ogranienog prostora a stvaranjem jakih pelinjih drutava one su u toku bogatih paa bile napunjene svjeim nektarom bagrema ili lipe za 4 do 5 dana a paa je jo trajala, masa pela ostala je neiskoritena a nekatar nije ekao u cvijetu, bespovratno je propadao.

2. pele sam prevozio na pau i ranije ali poetkom primjene dvomatinog sistema javlja se novi problem. Rjeenje zbjega i ventilacije na konicama nije bilo dobro. Zbog toga sam u toku jednog prevoza na pau doivio uguenje najjaih pelinjih drutava i srozavanje saa u konicama. Takav nemili peh to mi se desio, nije me demoraliralo. Ovaj problem je uskoro rijeen i vie mi se to nikad ni na jednoj konici nije deavalo. 3. tada je bilo u modi da se konice izrauju od debelih dasaka. Bilo je neshvatljivo konice izraivati od dasaka debljine 20 mm. Tako sam i ja radio od debelih dasaka. Ali dolo je vrijeme utovara i istovara ovih konica na paama i to jo po noi. Tko to nije radio teko mu je objasniti. Znai trebalo je i ovaj problem rjeavati. 4. koritenjem ovog naina pelarenja svaka proizvodna konica trebala je imati svoj nukleus ili neku pomonu konicu da bi se u nju povremeno mogla izvaditi matica sa 3 do 4 rama i formiranje novog pelinjeg drutva pred pau. Kao to se vidi to je jo poveavalo cijenu pelarenja. 5. koritenjem konica apoloki u njen sastav ulazile su kao dopunski elementi: jedna puna razdjelna daska, dvije limene matine reetke prikovane na razdjelne perploe, dvije razdjelne perploe na kojim je prikovana gusta iana mrea. 1 ovo je poskupljivalo cijenu konice a i gotovog proizvoda. 6. poto sam se strogo opredijelio za selee pelarenje trebalo je rjeavati dva problema: eliminirati utovar i istovar konica i koliko je to mogue proiriti prostor takvih konica. Poslije dugog odluivanja usvojio sam dvojnu A konicu koja je u sebi sadravala 48 hramova. Poeo sam ovaj tip konica izraivati i ugraivati u vozila. Poloke su ostajale u baznom pelinjaku i dalje primjenjivane na isti nain. Prelaskom na novi tip konica koristio sam manje radne snage pri provozu na pae. 7. dragocjeno vrijeme kod oba naina pelarenja bilo je dosta koriteno a o tome je ranije objanjeno u primjeni ovih konica. To je trebalo uprostiti i pojednostaviti. Ali i drugi pelari koji su poeli da rade na ove naine imali su iste probleme. 8. uvoenjem dvojne A konice u primjenu ali i obogaeno iskustvo u stvaranju jakih pelinjih drutava ponovo se javlja problem ogranienog prostora u toku bogatih paa. Ali njihova primjena je korak naprijed od konice poloke. itanjem pelarske literature a i na sajmovima pelarstva zakljuio sam da za ovaj nain pelarenja najbolje uvjete ispunjavaju samo konice tipa nastavljae. 9. u periodu poetka primjene mog naina dvomatinog sistema pelarenja na nae pelinjake tiho je dola varoa, tu se udomaila i poela nam stvarati probleme. I mi smo se njoj morali prilagoavati. Jedne godine kad jo nismo znali to je to varoa napravila je pusto na naim pelinjacima. Zbog toga sam se odluio da u sve konice koje sam tada koristio ugradim podnjae sa varoa mreom. I to je bio jedan veliki problem kojeg je trebalo rijeiti na najbezbolniji nain.

PREDNOSTI OBJANJENIH NAINA PELARENJA


U poetku primjene dvomatinog pelarenja na mom pelinjaku bilo je dosta lutanja po rjeenjima koja me nisu uvijek zadovoljavala. Kao to je ranije objanjeno bilo je i niz problema ali su postepeno pozitivni rezultati prevladali. Stvaranjem super jakih pelinjih drutava i njihov zadivljujui rad u toku pae kao i njihovi rezultati nakon pae uvijek su opravdavali uloeni rad oko njih. Mnogo vei prinosi sa njima u odnosu na jednomatina drutva uvijek su mi davali jo vie snage i volje. Bilo je pravo zadovoljstvo promatrati rad pela u toku jake pae i na ovako pripremljenom pelinjaku. Tada su glavne prednosti ovog naina pelarenja bile: 1 ) poslije svake pae ovako jaka pelinja drutva najee su napunila medita. Ovo se deava i na kratkotrajnim paama ili na duim paama slabijeg intenziteta. 2) za ovakav nain pelarenja bilo je potrebno ulagati manje novanih sredstava nego za dva pelinja drutva u dvije zasebne konice

3) u toku zimskog perioda ali i u periodu proljetnog razvoja potronja hrane je bila manja nego da su dva pelinja drutva u zasebnim konicama. U ovom sluaju pele su dijelile zajedniki proizvedenu toplinu. 4) proljetni razvoj nije zaostajao i ako je u tom periodu hladno i kiovito vrijeme a ono se zadri dui vremenski period 5) za svaku pau lako je bilo pripremiti ova pelinja drutva 6) oko njih se koristilo manje radnog vremena nego da je svako pelinje drutvo u zasebnoj konici 7) izgraivanje satnih osnova u proljetnom periodu pele su radile bre i kvalitetnije 8) pele su u toku jaih paa ranije kretale na pau ali i kasnije zavravale sa sakupljanjem hrane 9) sakupljeni nektar bre je preraivan u med. Dok je bogata paa u toku noi na ovakvim pelinjacima je buka koja se mijea specifinim mirisom kao u nekom fabrikom pogonu 10) proizvedeni i zreli med bio je bre poklapan sa mednim poklopiima 11) ovako jaka pelinja drutva uvijek su u toku pae gradila zaporke na svim dijelovima konice gdje je bilo slobodnog prostora pa i tamo gdje se pelar nikad ne bi nadao.

DVOMATINO PELARENJE SA KONICOM TIPA LR


Postupnim usavravanjem ali i uz praktino iskustvo sa kojim sam pelario dolo je vrijeme da sam u svoj nain pelarenja uveo konicu tipa LR. Zbog olakanog rada sa njom i zbog itavog niza prednosti u odnosu na ranije objanjene konice. I u ovom tipu konice mogu da se primijene dva naina dvomatinog pelarenja: pelarenje uz povremeno prisustvo dvije matice u konici pelarenje uz stalno prisustvo dvije matice u konici

Slika br. 14 Konice tipa LR u dvomatinom pelarenju na autorovom pelinjaku poetkom travnja U ovom tipu konica ja sam usvojio drugi nain pelarenja i samo njega koristim. Ovaj tip konica omoguuje da se pelinja drutva mogu maksimalno iskoristiti u periodu svih paa i bogatih i slabih. Zbog istih dimenzija ramova u svim nastavcima konice postoji niz kombinacija za njihovo iskoritavanje. Poto se i ovaj sistem pelarenja stalno usavrava u posljednje vrijeme uvodi se u primjenu takozvani polunastavak u kompletu konice. itavo je arenilo visine polurama u navedenim polunastavcima a njihova visina najee se kree od 10 do 17 cm. U periodu pisanja ove knjige ja najvie koristim standardnu visinu rama LR i neophodan broj polunastavaka visine 15 cm. U mojoj prvoj knjizi u kojoj je obraeno dvomatino pelarenje povrno je obraen nain mog rada. Ta knjiga je ve odavno rasprodana i za nju sam dobio mnogo usmenih, pismenih i telefonskih pohvala. Na zahtjev mnogih pelara pokuau u ovoj knjizi da detaljno objasnim moj nain rada sa dvomatinim pelinjim drutvima. Uz primjenu svog bogatog iskustva u ovom nainu pelarenja i iskustva drugih naprednijih pelara svoj nain

rada uprostio sam to je to za ovo vrijeme vie mogue. Nauka i praktino iskustvo svakim danom su bogatiji i zbog toga ja se nadam da e se jo vie ovaj nain pojednostaviti. Najbolji prosjeni prinosi pelinjaka postiu se kada u ovom sistemu pelarenja konstantno rade dvije matice u dva plodita. Osnovno plodite se nalazi na podnjai konice. Pomono plodite se nalazi u posljednjem nastavku na vrhu konice. U kompletu ove konice nalazi se pet nastavaka standardne dimenzije rama LR. Postoji i nekoliko kombinacija sa polu nastavcima koji se kao medita i skladite hrane nekada koriste iznad plodita a nekada ispod plodita. Ove kombinacije zavise od: godinjeg doba, jaine predstojee pae, duine trajanja predstojee pae, da li su konice u seleem ili stacionarnom pelinjaku itd. Tri su osnovna elementa konice od kojih zavisi olakan rad ovog naina pelarenja. Podnjaa kao osnovni elemenat svake konice u ovom sluaju mora ispuniti posebne zahtjeve. Poto se konice u ovom sistemu najee prevoze na pae ona mora na sebi da ima ugraenu ianu mreu koja slui za: dobru ventilaciju odnosno dovoljan dovod svjeeg zraka preko cijele povrine podnjae dananje pelarenje suoeno je sa stalnim prisustvom varoe a sva borba sa njom uz prisustvo ovakve podnjae umnogome olakava sve poslove

Slika br. 15 Univerzalna visoka varoa podnja a koju koristi autor podnjaa mora biti jaka i veoma vrste konstrukcije zbog potrebe za gotovo duplo veom nosivou nego kod standardne konice u jednomatinom sistemu pelarenja - - kao elemenat svake konice koji je najvie izloen vlazi odnosno truljenju mora biti izraena od drveta koji je najvie otporan na truljenje jaka pelinja drutva najee imaju i bogate dnevne unose nektara u konicu. U periodu jakog medobranja izvlaenjem lima u podnjai sa zadnje strane konice pelama se pomae da lake izventiliraju viak vode iz nektara svi sitni komadii voska iz konice i ostali otpaci propadaju kroz mreu na lim koji se lako uvlai u podnjau kroz pripremljeni utore. Povremenim ienjem tih limova olakava se pelama da one takve sitne komadie ne iznose iz konice poletaljka na podnjai kao i regulator lijeta moraju da ispunjavaju uvjete : brzog i lakog otvaranja i zatvaranja konice u periodu selidbe pela, suavanja ih proirivanja ulaza za pele zavisno od potrebe, lakog montiranja vanjskog sakupljaa polenovog praha kada se za to ukae potreba da u sebi ima dopunski montani elemenat za sipanje tene hrane pelama ako se pelar odlui da istovremeno prihranjuje i glavno i pomono pelinje drutvo da ima dovoljnu unutranju visinu izmeu patosa podnjaie (lima) i iane mree (takozvana visoka podnjaa) za sluaj koritenja raznih dozvoljenih kiselina u borbi sa varoom Razdjelna daska za dvomatino pelarenje spada u osnovni element u sklopu konice LR i svih drugih konica tipa

nastavljaa koje se koriste u ovom nainu pelarenja i slui za: da razdvoji dva pelinja drutva kao dvije zasebne bioloke zajednice da omogui preusmjeravanje pela izletnica iz pomonog pelinjeg drutva u zajedniko medite konice. Zajedniko medite konice u periodu medobranja uvijek se nalazi iznad matine reetke koja ograniava maticu u glavnom pelinjem drutvu i ispod razdjelne daske. razdjelna daska ima ulogu podnjae pomonog pelinjeg drutva Osim ovih uloga ova razdjelna daska u sklopu konice ima joj nekoliko manje vanih uloga. Postoji itavo arenilo rjeenja izradi ovih razdjelnih dasaka. Svaki bi pelar prema svojoj mati neto svoje ugradio u cilju poboljanja osobina ovih razdjelnih dasaka. Tako su nastali razni tipovi kao:

razdjelne daske koje imaju jedan par lijeta sa prednje a jedan par lijeta sa zadnje strane razdjelne daske sa jednim parom lijeta sa prednje strane i jednim parom sa jedne od bonih strana razdjelne daske koje imaju dva para lijeta sa prednje a jedan par sa zadnje strane (originalna Snelgrova daska) U cilju izjednaavanja mirisa oba pelinja drutva sa razdjelnom daskom pelari koriste razne naine: prikivaju iano pletivo u izrezani manji otvor u razdjelnoj dasci, u njoj bue rupe od 2 ili 3 mm, bue nekoliko veih okruglih rupa u razdjelnoj dasci i na njih prikivaju iano pletivo na sredini izrezuju otvor 100x100 mm i na njemu prikivaju duplo iano pletivo ali tako da izmeu njih bude razmak od 10 mm (Snelgrova daska). Ovo rjeenje razdjelne daske daje i najbolje rezultate. Autor na svojim pelinjacima koristi samo originalnu Snelgrovu dasku koja ima dva para lijeta sa prednje i jedan par sa zadnje strane. Za izjednaavanje mirisa u njoj e ugraena dupla iana mrea. Njena ukupna debljina je 22 mm. Hranilica sa zbjegom koje autor koristi je modificirana i ima niz prednosti. Ova hranilica za tenu hranu ima zapreminu od 4 litre. Pele imaju potpuni pristup u hranilicu kroz izrezani otvor a preko letvica u hranilici koje plivaju na tenoj hrani potpuno je pokupe i posue hranilicu. U hranilicu se sipa sirup kroz otvor sa gornje strane koji je prenika 50 mm a koji je zamreen. Pri sipanju sirupa nema se uope kontakt sa pelama tako da taj posao mogu obavljati i djeca kao i osobe koje se plae pela. Takoer u ovu hranilicu mogu da se stave pogaice ili kristalni eer u bezpanom periodu godine. Druga polovina ovog elementa je zbjeg ija zapremina omoguava da u njega po potrebi moe da se smjestiti oko 1,5 kg pela. Ovaj zbjeg sa gornje strane pokriva ram na kojem je prikovano iano pletivo. Unutranjost zbjega omoguava da se u njega moe postaviti pogaica. Do pogaice pele imaju pristup kroz dva otvora od 50 mm. Ima rjeenja da se pogaica stavi direktno na satonoe ramova. U dvomatinom sistemu pelarenja uz pomo dobrih rjeenja ova tri elementa umnogome je olakan rad na pelinjaku. Ekonominost jednog pelinjaka ogleda se i u ukupnom radnom vremenu provedenom na obavljanju svih poslova u toku kalendarske godine. Zbog toga sve aktivnosti oko ovog naina pelarenja treba to je mogue

vie pojednostaviti. Time dobivamo jeftiniji gotov proizvod sa kojim moemo konkurirati na tritu.

KAKO I KADA FORMIRATI DVOMATINA PELINJA DRUTVA


U prvoj mojoj knjizi u kojoj sam obradio dvomatino pelarenje nije bilo detaljnog objanjenja kako poeti pelariti Odnosno formirati dvomatino pelinje drutvo. Tom poslu pelari koji to nisu radili prilaze sa rezervom i sa zabrinutou da li e u tome da uspiju. Zbog toga dobijam mnogo istih ili slinih pitanja kao to je naslov ovog dijela. Iz mog iskustva mogu rei da se dvomatino pelinje drutvo moe formirati uvijek kada to vremenski uvjeti dozvoljavaju odnosno kada je temperatura iznad 10C. Pri formiranju ovakvih pelinjih drutava postoje dvije neizbjene varijante i to: da pri ovom formiranju izgubite pele izletnice iz gornjeg odnosno pomonog pelinjeg drutva da pri ovom poslu u pomonim pelinjim drutvima sauvate sve pele izletnice. Naravno da je druga varijanta sa ouvanjem izletnica u svakom periodu kada su one potrebne dosta bolja. Da bi ovo postigao pelar treba da prema svojim mogunostima izabere jednu od varijanti: ako se dvomatina konica formira na jednom pelinjaku ve u jesen pri pripremi pela za zimu treba izabrati i zabiljeiti koja e biti osnovna a koja pomona pelinja drutva. Kada temperature padnu oko nule i budemo sigurni da zima poinje i da pele nee izlijetali dui period tada treba polako prenijeti konicu sa odabranim pomonim drutvom i postavili je na krov konice u kojoj je glavno pelinje drutvo. Zbog sigurnosti da ne doe do prevrtanja konica treba postaviti na krov konice tei betonski blok. Tada ne treba nita drugo raditi. Period zimskog mirovanja pela do prvog proisnog izleta je dovoljan da pele zaborave staro mjesto na kojem su zazimljene. Ovaj nain premjetanja konica na manja rastojanja bez gubitka pela izletnica je najekonominiji. Prvih toplijih dana kada pele zavre proisni izlet i smanji se izlet pela pravi je trenutak da se uradi formiranje dvomatinog pelinjeg drutva. Pomjeri se pomona konica ustranu. Sa konice osnovnog pelinjeg drutva skine se poklopac i poklopna daska. Direktno na plodini nastavak osnovnog pelinjeg drutva postavi se pripremljena razdjelna daska za dvomatino pelarenje onog tipa za koju se pelar opredijelio. Poslije se skida poklopac i poklopna daska sa pomonog pelinjeg drutva. Odvaja se nastavak u kojem je plodite u tom trenutku i direktno postavlja na postavljenu razdjelnu dasku na osnovno pelinje drutvo. Novoformirano dvomatino drutvo pokriva se sa poklopnom daskom i poklopcem. Ovaj posao najbolje je uraditi kada se dodaju prve pogaice na kraju januara mjeseca da se konica ne bi otvarala dva puta. Zavretkom formiranja novog dvomatinog pelinjeg drutva kao viak dijelova ostaje: podnjaa, poklopna daska i poklopac. drugi nain sa ouvanjem pela izletnica je mogue uraditi kada se pomona pelinja drutva dovezu u toku noi na odabranu lokaciju gdje se ve nalaze osnovna pelinja drutva. Ovo se moe uvijek uraditi kada pele ve intenzivno rade ali te konice trebaju biti dovezene sa udaljenost i najmanje 5 km i vie. Sav postupak oko premjetanja nastavaka sa pomonim pelinjim drutvom je isti kao u prethodnom sluaju. trei nain kao veoma prihvatljiv u praksi primjenjuje se na nain kada se i osnovna i pomona pelinja drutva dovezu na novu lokaciju koja je udaljena najmanje 5 km od mjesta odakle se dovoze. I u ovom sluaju pri istovaru obiljeena pomona pelinja drutva postavljaju se na obiljeena osnovna drutva. Kada se pele smire i naviknu na novu lokaciju moe se na isti nain izvriti postavljanje pomonih pelinjih drutava na osnova etvrti nain je dobar i prihvatljiv u praksi kada se na jednom panom terenu koriste dvije do tri pae. Pelinja drutva se odaberu tako da osnovno i pomono pelinje drutvo budu postavljeni jedno pored drugog jo u periodu zimovanja. U proljetnom razvoju svi poslovi se odvijaju kao oko jednomatinih pelinjih drutava. Na samom poetku prve glavne pae pristupa se formiranju dvomatinog pelinjeg

drutva. Pomono pelinje drutvo pomjeri se sa svog postolja i stavi privremeno iza osnovnog, Tada se konica sa osnovnim pelinjim drutvom pomjeri tako da ono doe na sredinu mjesta koje su do tada zauzimale obje konice. To se moe uraditi i pri punom izletu pela iz konica. Postupak dizanja pomonog pelinjeg drutva na osnovno je isti kao i kod ranije objanjenih naina. Sve pele izletnice iz obje konice malo e se vrtiti oko novoformiranog dvomatinog drutva i ubrzo e pronai ulaz u nju. Sve pele izletnice iz pomonog pelinjeg drutva bie bez problema prihvaene u osnovno jer je paa poela i pele unose hranu. Ako bi se ovo spajanje uradilo ranije nego se u prirodi pojavi jae medobranje moglo bi doi do pojave rojevnog nagona zbog vee koncentracije i nezaposlenosti pela u osnovnom pelinjem drutvu. Pravi je trenutak unos vii od jednog kilograma. Zavisno od potrebe i momenta za stvaranje dvomatinih pelinjih drutava autor je primjenjivao svaki od gore navedenih naina. Svaki pelar koji se odlui da na svom pelinjaku pokua primijeniti ovaj nain pelarenja treba detaljno i potpuno isplanirati i razraditi sve poslove koje treba uraditi. da se ovo radi kada kontrolna vaga pokae dnevni

PRIPREMA PELA ZA ZIMU U DVOMATINIM KONICAMA


U ovom nainu pelarenja bez jakih zazimljenih pelinjih drutava idue godine nema zadovoljavajuih rezultata. U ovom sistemu pelarenja pelar pojedinac ne bi trebao stalno eksperimentirati na pelinjaku. To trebamo prepustiti nekom drugom tko ima vie i bolje mogunosti od nas. Ja sam to nekada radio a sada primjenjujem samo dokazane gotove metode. Svi poslovi oko pripreme pela za zimu odvijaju se kao kod jednomatinih pelinjih drutava. Znai u svakom pelinjem drutvu potrebno je uraditi sve ranije navedene poslove na poetku kolovoza mjeseca. Razlika je samo u metodu dopune vjetake hrane odnosno eernog sirupa. U ovom nainu pelarenja postoji nekoliko naina prihranjivanja pela a svaki pelar prema svojim mogunostima neka koristi ili neka izabere za dalju primjenu neku od navedenih sluajeva. 1) autor na svom pelinjaku ima ranije opisane modificirane hranilice zapremine od 4 litra. Konstrukcija hranilice kao prostora za tenu i vrstu hranu omoguuje da u nju pele mogu da uu i koriste hranu. Dopunu hrane izvrim sa etiri puta sipanja sirupa u toku etiri noi. Nekada izmeu dva prva i dva druga sipanja sirupa napravim pauzu od jedan ili dva dana zbog kvalitetnije prerade sirupa i raspodjele u sau od strane pela. Ali nekada ovu pauzu i ne pravim. Prije poetka dopune hrane pelama osigura m prostor za odlaganje unijete hrane odnosno nastavak sa praznim saem i on se uvijek nalazi u tom momentu ispod poklopne daske odnosno hranilice. Sav posao oko pronosa i djelomine prerade sirupa urade pele iz gornjeg odnosno pomonog pelinjeg drutva. Kada u tom nastavku bude od 16 do 18 kg hrane kompletan nastavak sa tom hranom dodajem direktno iznad plodita osnovnog pelinjeg drutva. Znai pele osnovnog pelinjeg drutva na mom pelinjaku ne uestvuju u pronosu i poetnoj djeliminoj preradi unijeto hrane. Ove pele do kraja jeseni imaju dovoljno vremena da raspoloivu hranu u potpunosti prerade i rasporede je najbolje prema svojim potrebama. Jedan od ranije pripremljenih i planiranih nastavaka pri tom novom rasporedu nastavaka die se na plodite pomonog pelinjeg drutva. Na isti nain ponem sa dopunom hrane za pomono pelinje drutvo. Meutim, dopuna hrane sada ide lake jer su pele ranije sebi osigura le bogatu rezervu u plodinom nastavku ispod. Nekada kada je vrijeme pogodno dopunu hrane vrim u manjim koliinama sipanjem sirupa do dva litra. Kao to je i ranije opisano za pomono pelinje drutvo u toku zimskog perioda i proljetnog razvoja potrebno je i manje hrane. Ja prakticiram da u ovom sluaju osiguram oko 15 kg hrane. Na osnovu mog dugogodinjeg i iskustva ovaj nain mi oduzima najmanje radnog vremena za dopunu hrane.

2) drugi nain koji pelari koriste je da istovremeno prihranjuju oba pelinja drutva. Za oba pelinja drutva ugraene su manje hranilice od 0.7 l. U ovom sluaju pomono pelinje drutvo se uvijek mora pomjeriti ili dizati da bi se u donju hranilicu nasuo sirup. Ovo je naporan posao koji zahtijeva dosta vie vremena i uvijek uznemirava pele. Jedina prednost je to to pele kvalitetnije prerade dodatu hranu u manjim pojedinanim obrocima. 3) prihranjivanje oba pelinja drutva moe da se uradi tako da se za osnovno drutvo ugradi hranilica na principu spojenih posuda. U podnjau se postavi modificirano limeno koritace koje sa vanjske strane podnjae ima okrugli otvor u koji se postavi izvrnuta plastina flaa zapremine po elji pelara. Sirup iz flae napuni koritace a koliko pele uzimaju sirupa iz koritaca u konici automatski se ono dopunjuje iz flae sistemom spojenih posuda. U ovom sluaju se mora obratiti posebna panja da se sirup ne prosipa i ne izazove grabe na pelinjaku. 4) neki pelari pri istovremenom prihranjivanju oba pelinja drutva koriste ram hranilicu u osnovnom drutvu a plastinu hranilicu u pomonom pelinjem drutvu. I ovdje je oteano dodavanje sirupa jer se pele pri osiguranju pristupa ram hranilici uzbunjuju i na taj nain oteavaju ovaj posao. Ovo je posebno teko raditi na pelinjaku sa veim brojem konica. 5) dopunjene ramove sa hranom iz pomonog pelinjeg drutva mogue je postepeno sputati ispod u osnovno a odozdo dizati ramove sa praznim saem da ih pele pri prenosu sirupa dopunjuju. Ovaj nain oduzima dosta vremena i postoji opasnost od grabei jer se obavlja u periodu kada se vri dopuna sirupa a u tom periodu najee nema jae pae. 6) nain prihranjivanja pela po sistemu izvrnute ae u kojoj se nalazi voda. U plastinu kantu se naspe pripremljen sirup a kanta se poklopi sa svojim poklopcem na kojem je na sredini izbuen otvor prenika 50 mm. Na otvor je zalijepljena fina mreica kroz koju ne moe da curi sirup kada se kanta izvrne. Postupak primjene je veoma prost. Popreno u odnosu na satonoe ramova postave se dvije letvice debljine 10 mm. Na njih se u izvrnutom poloaju postavi kanta sa pripremljenim sirupom. Kroz mreicu pele dolaze do sirupa i koriste ga. Poslije se stavi prazan nastavak tj. kanta sa sirupom dolazi u prostor praznog nastavka. U ovom sluaju visina plastine kante ne moe biti vea od visine nastavka.

Slika br. 18A i 18 B prehranjivanje pela sirupom sistemom Kap po kap

Slika br. 19A i 19B Plastine hranilice zapremine 8 lit. U ovom sluaju mogu se koristiti i dvije manje kante koje mogu da stanu u unutranjost nastavka. I vee staklene tegle mogu da se koriste u ove svrhe. Ovaj nain moe da se istovremeno primijeni i na osnovno i pomono pelinje drutvo, a istovremeno moe da ima stimulativno dopunsku funkciju hrane jer pele sporije prenose sirup dodat im na ovaj nain. 7) koritenje plastinih hranilicu zapremine od 6 do 8 l je takoer olakan nain dopune hrane. Takve hranilice su dimenzija jednakih priblino unutranjim dimenzijama nastavaka. Konstruirane su na principu spojenih posuda. Stavljaju se direktno na satonoe ramova. Pelama je omoguen pristup do sirupa u unutranjosti hranilice. Ove hranilice su manjih visina pa se poslije njihovog stavljanja na satonoe pri pokrivanju konice mogu koristiti i polunastavci umjesto nastavaka. I ove hranilice mogu da se koriste u oba pelinja drutva istovremeno pri prihranjivanju. Svi nabrojani naini dopune hrane odnosno prihranjivanja trebaju po izboru pelara da omogue: brz, bezbjedan, siguran i ekonomian sistem pelarenja. Ovdje se naroito misli na eventualnu pojavu grabei. Meutim, u svim ovim nainima dopune hrane u veim koliinama grabe se manje pojavljuje. Jer pele rjee u toku dopune hrane odaju tajnu da rade na preradi hrane koju smo im dodali. Kod dopune hrane vie puta u manjim obrocima odnosno u manjim koliinama od 0,7 I prava je glavobolja i est uzrok nepoeljne grabei na svom i okolnim pelinjacima. U dvomatinom pelarenju neprihvatljiv je u praksi ovaj nain dopune hrane u malim hranilicama. To vam je isto kao kad loite vatru izmeu nekoliko sloenih sijena pa ih uvate da se ne zapale.

MEDNA KAPA U PROSTORU PLODITA KONICE


U svakom prostoru gdje pele ive bez pomoi ovjeka ili pod njegovim nadzorom one tee da svoju hranu odlau u sau iznad a leglo odgajaju ispod. Drugi je sluaj kada pele svoje leglo uvijek odgajaju u blizini ulaza u prostor gdje se nalaze a hrana je odloena to dalje od ulaza. Ovo je najei sluaj u toku jeseni i ranog proljetnog razvoja. Sva odloena hrana koja se nalazi iznad legla u ploditu zove se medna kapa. U konicama koje imaju visoke ramove u prostoru plodita na njima se nalazi i leglo i medna kapa. U takvim konicama uz bogatu rezervu hrane medna kapa moe biti i konica za brz i buran proljetni razvoj legla. Cjelokupni prostor u kojem se nalazi leglo i medna kapa moemo smatrati plodinim prostorom jednog pelinjeg drutva. Poto je takvo stanje u prirodnom stanitu pela priblino takve uvjete treba da osigura i pelar u suvremenim konicama. Zbog toga mednoj kapi pelari trebaju posvetiti vie panje. Ako ova ravnotea nije ispunjena pele e se uvijek prvo potruditi da je uspostave a poslije da ozbiljnije kreu u druge aktivnosti. Ako u ovom sluaju pokuate da prevarite pele prevari ete sami sebe. Kod konica sa irokoniskim ramovima za proljetni i ljetni razvoj situacija je povoljnija. Promatrajui period

intenzivnog razvoja pelinjeg drutva pred glavnu pau moe se primijetiti da je kvalitetna matica na nekim ramovima zalegla oko 95% raspoloivog saa a samo na dva ugla ispod satonoe nalazi se mali vijenac meda. Med koji se nalazi u sau u ramovima prema bonim stranama plodinog prostora esto je konica da se i u njima ne nalazi priblino ovakva dobra zaleenost. Da se to ne bi deavalo u intenzivnom razvojnom periodu pelinjeg drutva najbolja je situacija da pelar planski osigura mednu kapu svakom pelinjem drutvu. Medna kapa ima pozitivan efekat na pelinje drutvo u svakom periodu u toku godine. Zavisno od poloaja na kojem se nalazi medna kapa pelinje drutvo razliito reagira: u jesenjem i zimskom periodu medna kapa predstavlja osnovnu rezervu hrane za bioloke potrebe pelinjeg drutva u ovom periodu. to je medna kapa bogatija sa hranom ona ujedno predstavlja i bolju sigurnost za pelinje drutvo. Pele se ne mogu prevariti ni u ovom sluaju. Pele sigurno znaju koliko hrane imaju u konici odnosno u mednoj kapi pa prema njoj i formiraju svoje klube u kasnom jesenjem periodu. Osiguravanje bogate rezerve meda odnosno medne kape u augustu mjesecu mnogostruko utie na sve pozitivne aktivnosti u konici. U ovom sluaju pele kao u prirodnom stanitu najbolje rasporede hranu. Autor najee omogui pelama da rezervu hrane odloe u jednom LR nastavku. Usmjeravanjem pela da to urade u jednom nastavku mora se uraditi odmah poslije zadnjeg vrcanja meda. Ranije je objanjeno da matica u periodu medobranja ima na raspolaganju jedan nastavak LR konice. U njemu se i nalazi manja koliina meda odnosno tanki vijenci meda ispod satonoa ramova. A zato je to tako? To je period kada je jo medini nastavak iznad matine reetke pun meda. Dok se taj med nalazi u konici pele ga smatraju svojom hranom odnosno svojom mednom kapom. Njegovim vrcanjem pelinje drutvo se dovodi u stresnu situaciju. Odmah poslije rasporeda ramova za zimovanje i preostale hrane u nastavku gdje pelama treba ponovo osigura ti mednu kapu autor pone sa dopunom hrane u kratkom periodu u veim koliinama.

Slika broj 20 A,B,C. Ako bi se napravila vea vremenska pauza bez medne kape od momenta vrcanja meda osjetno bi se smanjio razvoj pelinjeg drutva. Taj period je veoma vaan jer se u njemu u najveem postotku othranjuje leglo i legu zimske pele. Znai bez medne kape umanjio bi se ovaj razvoj a od njega umnogome zavisi: brojano sanje kvalitetnih zimskih pela, od njih zavisi kvalitetno zimovanje. One su startna osnova za ponovno rano proljetno othranjivanje novih generacija pela itd. Znai ivot pelinjeg drutva je kao jedan spojeni lanac iz vie karika. Ako prekinemo ili oslabimo jednu kariku u lancu u njega vie nismo sigurni. Tako je u ovom sluaju i kod pela. Najee i najvee greke pelari naprave u ovom periodu pripreme pelinjih drutava za zimu. Zbog toga se i ale na jesenje probleme oko pela.

U ranom proljetnom periodu pred burni razvoj pelinjih drutava medna kapa ima veoma pozitivnu ulogu. U konici se namjerno proizvede neprirodan poloaj hrane da bi se pele dopunski zaposlile. Praktino se nastavak sa rezervom meda odnosno mednom kapom stavi ispod plodinog nastavka i to krajem marta mjeseca. Do ovog perioda u konicama je gotovo zavrena smjena pela. Posto pele ne trpe hranu ispod one se zaposle da tu hranu prenose u plodini nastavak. A poto je tada matica u punom zamahu svojih aktivnosti veina te hrane bie upotrijebljena u ishranu legla a manja koliina bie odloena u sae odnosno stvaranje nove medne kape. Pele e to djelomino i uraditi ali sa manjom rezervom hrane. To nam i jeste glavni cilj u narednom proljetnom periodu da hranu pretvorimo u leglo odnosno pele. Znaci da su pele i pelar osigura le tu hranu a sada ta hrana treba da nam osigura pele za predstojee pae. Ovo je vid tihog nadraajnog prihranjivanja unutar konice koji se odvija i na niim temperaturama od onih koje su potrebne za izlet pela iz konice. Ovaj period je obino sa dugim kiovitim danima koje pele u konici na ovaj nain iskoriste. Usporeujui ostale vidove nadraajnog stimuliranja pela za bri razvoj koje sam dosad koristio na svojim pelinjacima ovaj nain mi zahtijeva najmanje radnog vremena ali i daje najbolje rezultate. to je i najvea prednost matica u ovom periodu rijetko kada bude blokirana sa hranom. U primjeni standardnog nastavka LR kao magazina hrane odnosno medne kape dobijaju se odlini rezultati u razvoju pelinjeg drutva samo kada se on postavi ispod plodita, Tada pelama nije toliko vano da li su ramovi puni sa medom od satonoe do donje letvice ramova. Njima je tada samo vano da to prije tu hranu prenesu u plodite ili u prostor iznad njega. Problem se javlja kada magacin hrane treba da ispuni uvjete i ulogu medne kape iznad legla. Pele u tom sluaju zahtijevaju da mi hrana bude to blie leglu odnosno da je to manji razmak izmeu gornje ivice legla u ploditu i donjeg dijela saa u skladitu hrane u kojem se ona nalazi. Ako je ovaj razmak veliki onda medna kapa u skladitu hrane nema pravu ulogu pa e pele prenositi hranu dole u plodite da bi sebi osigurale mednu kapu. Na taj nain pele samostalno ograniavaju ili smanjuju prostor matici za polaganje jaja a to je suprotno naem glavnom cilju. Zbog toga primjena normalnog nastavka LR konice u funkciji medne kape iznad plodita opravdava se samo sa krcato punim nastavkom meda tj. 20 kg i vie. Matina reetka izmeu plodita i medne kape treba da pravi to manje rastojanje. Zbog velike rezerve hrane u mednoj kapi iznad plodita autor je pokuao da primjenjuje normalan nastavak za skladite hrane ali je zbog nepraktinosti ubrzo odustao. Glavni razlog odustajanja bio je zbog teine manipuliranja sa stalno prisutnom hranom u normalnom nastavku. Neki napredniji pelari poeli su primjenjivati polunastavke za medita ali i za stalno prisutnu mednu kapu. Zbog toga sam na svoje pelinjake uz primjenu dvomatinog sistema poeo postupnu primjenjivati polunastavke za skladite hrane ija je visina 15 cm U dosadanjoj praksi dokazano je da proljetni razvoj kada je on najintenzivniji ne stagnira ni pri loim vremenskim uvjetima ako je pelama na raspolaganju vie od 10 kg hrane. Ako je rezerva hrane manja tada pelinje drutvo koi razvoj i kree u stanje tednje hrane. U odabrani polunastavak staje oko 12 kg hrane ako su poluramovi puni meda i kao takvi kad se primijene iznad plodita ispune potrebe medne kape. Sve manipulacije sa navedenim polu nastavkom punim hrane dosta je olakan da li on bio iznad ili ispod plodinih ramova. Obogaene pogaice visokog kvaliteta na naim pelinjacima su dopunski stimulator pelinjih drutava. Ja kod pela na hrani ne tedim ali poslije ni pele ne tedim i alim na njihovom maksimalnom iskoritavanju. U proljetnom intenzivnom razvoju medna kapa u plodinim ramovima smeta i moe se smatrati konicom normalnog razvoja kada je on najpotrebniji ali i pogodnim impulsom i stimulatorom prirodnog rojenja. Takoer medna kapa je konica normalnog razvoja pelinjeg drutva i u kasnoljetnom razvoju odnosno u toku kolovoza mjeseca kada je uzgoj zimskih pela veoma vaan. Kada se pelama prepusti da one dopunom hrane za zimu rano blokiraju plodini prostor za uzgoj legla to se moe smatrati pogubno za pelinje drutvo. Ovdje pelari prave velike greke. Pele se u tom periodu ponu pripremati za zimu isto kao jedna organizirana porodica. Blokiranje plodinog prostora u kasno ljetnom periodu moe se usporediti sa slijedeim primjerom. Kao pele i porodica osiguravaju za zimu: ogrjev, hranu, odjeu, zimnicu i sve ostalo to je neophodno za sigurno

zimovanje. to bi se desilo kada bi ta porodica sve navedeno smjestila u prostor jedne sobe gdje treba da ivi i obavlja sve potrebne aktivnosti. to moe domaica te porodice u toj sobi da uradi pod takvim uvjetima da bi sebi stvorila normalne uvjete za rad. A vi u periodu kad je to najpotrebnije svojim maticama esto nenamjerno osigura te skuene prostore. A zato tako kada imaju druga bolja rjeenja.

KASNO LJETNI RAZVOJ DVOMATINIM PELINJIH DRUTAVA

Plodite proizvodnog i pomonog pelinjeg drutva funkcioniraju posebno razdvojena Snelgrovom daskom. Zavisno od njihove pripreme za zimovanje odnosno kasno ljetnog razvoja umnogome zavisi njihovo zimovanje i proljetni razvoj. Nije potrebno rizikovati i zazimljavati slaba pelinja drutva u nadi da e se izvui iz zime. Sva pelinja drutva koja su sumnjiva treba spojiti sa jakim ili ih rasformirati. Ranije je navedeno da autor vri dopunu hrane za zimovanje najee odmah nakon posljednjeg vrcanja meda. To je obino u posljednjoj sedmici jula ili na samom poetku kolovoza . Dopuna hrane slijedi nakon drugog detaljnog pregleda svih pelinjih drutava, poetkom borbe sa varoom i svih prateih poslova za dalji ljetni razvitak pelinjih drutava i sigurno zimovanje. urba za dopunom hrane slijedi zbog ponovnog osiguravanja medne kape koja utie pozitivno na normalan rad pelinjeg drutva a to je u ovom periodu veoma vano zbog proizvodnje to veeg broja zimskih pela. Medna kapa privremeno je uklonjena momentom oduzimanja meda za vrcanje iz nastavaka koji se nalazi iznad matine reetke koja razdvaja plodite i mednu kapu. U tom momentu sa oduzimanjem meda pelinje drutvo doivljava stres. Do tada su pele sav med iznad matine reetke smatrale svojim. Zbog toga je potrebno to ranije osigurati ti pelama priblino iste uvjete koje su one imale prije vrcanja. Veoma je vano da u toku cijelog kolovoza mjeseca matica ima dovoljno praznog saa za zalijeganje. U ranijem periodu poslije vrcanja meda postavljao sam na plodite prazan nastavak u nadi da e pele u njega da odlau dodati sirup. Meutim, pele su prvo prenosile sirup u prazno sae u ploditu i na njemu formirale visoku mednu kapu i na taj nain pele su smanjile matici manevarski prostor. Zbog toga u toku kolovoza mjeseca matica je polagala manje jaja iako je pelinje drutvo imalo dosta hrane na raspolaganju. Kada bi pele dopunile sav prostor u ploditu poslije bi odlagale sirup u dodato prazno sae. Na kraju ljeta pelinja drutva ne bi imala dovoljno pela sa kojima bi zazimila. Zbog toga sam poslije dopune hrane za zimovanje morao uklanjati 2 do 3 rama puna meda iz plodita i dizati ih iznad a na njihovo mjesto sputao sam ramove sa praznim saem. Na taj nain matica je dodatno zapoljavana. Nakon ovog zahvata na kraju ljeta u konicama je bilo vie pela nego ranijih godina iako su imale priblino iste uvjete . Meutim, ovaj posao je zahtijevao dosta vremena posebno na velikim pelinjacima. Morao se obavljati u periodu kada je bilo lako izazvati grabe na pelinjaku. Stalna zapaanja aktivnosti pela u periodu medobranja dovela su me do zakljuka da pele kada imaju rezervu meda odnosno zadovoljavajuu mednu kapu iznad matine reetke ne prave bogatu zalihu u ploditu. U tom periodu u prisutnosti kvalitetne matice i velikog broja pela u ploditu rezerve meda mogu se vidjeti samo u tankoj mednoj kapi i u gornjim uglovima na ramovima. Sva ostala povrina je iskoritena za leglo. Priblino takvo stanje trebalo je ostvariti u prvih dvadeset dana kolovoza mjeseca. Poslije ovog zakljuka eksperimentalno sam pokuao slijedee: prije poetka dopune hrane postavljao sam privremeno matinu reetku iznad plodita pomonog pelinjeg drutva i na nju sam stavljao nastavak sa praznim saem u koji pele treba da odloe dodati sirup. pone se odmah sa dopunom hrane samo pomonom pelinjem drutvu i to svaku no u koliini od 3 do 4 l dok se ne osigura dovoljna koliina hrane

Slika broj 21 matica ispod matine reetke bude stimulirana i zalijee zadovoljavajuu povrinu legla. Pele ne prenose veu koliinu hrane dole ispod matine reetke i matica ne bude blokirana nakon 7 do 8 dana rotiram nastavke tako da napunjeni nastavak sa hranom sa vrha konice sputam na mjesto iznad plodita glavnog pelinjeg drutva. Nastavak sa praznim saem koji je bio na tom mjestu diem na vrh iznad matine reetke. Pri tome treba paziti da matica nije prila u nastavak koji treba da sada prenesem na vrh konice. Pele pri toj rotaciji nastavaka ne uklanjam ve ih samo dobro nadimim sljedeih 6 do 7 dana nastavim sa obilnom dopunom hrane kao i ranije. Poslije zavretka dopune hrane uklanjam matinu reetku. Na ovaj nain na poetku rujna mjeseca oba pelinja drutva imaju svako oko 3 kg pela. Ovim sluajnim

postupkom rijeio sam problem blokiranja matica u periodu kada ona treba da radi kao i u proljetnom intenzivnom razvoju. Zbog toga sam na naim pelinjacima u posljednje vrijeme poeo da primjenjujem ovakav nain dopune hrane za zimovanje. Kako leglo sazrijeva i legu se mlade pele vie nije potrebno da matica polae dosta jaja zbog iscrpljivanja i matice i pela na othranjivanju kasnog legla. Pele do kraja rujna imaju dovoljno vremena da dodat u hranu prerade, rasporede po svojim nagonskim osobinama i poklope je. Prema rasporedu hrane pele i formiraju svoje zimsko klube. Autor ovom poslu poklanja isto panje kao i razvoju pelinjih drutava za medobranje. Ali ovo je dobra osnova za olakan razvoj u proljetnom predpanom periodu. Postoji jo jedan nain dopune hrane pelama za zimu u optimalnom roku. Ovaj nain autor koristi samo u izuzetnim sluajevima a to zavisi od:

duine ljetne pae koja se nekad produi i do polovine kolovoza vrste pae odnosno nektara koji pele sporije prerauju a taj med sporije i poklapaju ako se zbog nekih drugih okolnosti bude sprijeeno da se med poslije zavretka pae ne moe izvrcati ve se taj posao odloi za period do polovine kolovoza ili kasnije Primjena ovog postupka ne utie da se kvaliteta meda pokvari kada se pele prihranjuju dok paa jo traje. I to je mogue. Ali samo u dvomatinom sistemu pelarenja. Ovdje je isti cilj da se matici osigura dovoljno prostora uz prisustvo mednih nastavaka sa medom i nastavka sa dopunjenom hranom za zimovanje pela. U ovom sluaju privremeno su nam u jednoj dvomatinoj konici potrebne dvije matine reetke. Ovdje je sluaj da se iznad oba plodita odnosno matine reetke osigura medna kapa. Dok jo paa traje postavi se iznad pomonog pelinjeg drutva matina reetka a na nju nastavak iz rezerve sa praznim saem. Poto pomono pelinje drutvo funkcionira kao posebna cjelina ono ni u kom sluaju ne moe prenositi med u medine nastavke ispod. Dopuna hrane se obavlja u kratkom roku u veim koliinama kao i ranije dok se ne osigura koliina. Pun nastavak sa hranom za zimovanje ostaje na tom mjestu sve do dana kada se vrca med. Uklanjanjem najee dva medina nastavka za vrcanje od glavnog pelinjeg drutva nastavak sa hranom za zimovanje iznad pomonog pelinjeg drutva sputa se bez odvajanja pela na plodite glavnog pelinjeg drutva. Znai glavno pelinje drutvo bude bez medne kape samo za period dok se ne izvri zamjena nastavaka. U ovom sluaju uope nema prekida potrebnih uvjeta za normalan rad. Poslije vrcanja meda vraa se na svako pomono pelinje drutvo po jedan nastavak i postavlja preko matine reetke. Ovaj posao se obavlja kasno naveer poto je to bezpani period. U toku noi pele e popraviti sae koje je bilo na vrcanju i sljedee veeri ve se poinje sa dopunom hrane za pomono pelinje drutvo. Kao to se vidi pri posljednjem vrcanju meda odvaja se i jedan broj ramova sa starim i deformiranim saem koje se poslije pretapa. Na naim pelinjacima tada se odvaja oko 20 posto takvih ramova iz kompleta cijele konice. Pelarima ostaje na raspolaganju da izloene metode za primjenu na svojim pelinjacima izaberu a sve u zavisnosti od raspoloive opreme koju koriste. dovoljna

PROLJETNI RAZVOJ DVOMATINIH PELINJIH DRUTAVA


Poslije dopune hrane pelinja drutva imaju na raspolaganju vie od dva mjeseca da dodanu hranu kvalitetno prerade, najekonominije rasporede i poklope. Kako se u ploditima poinje smanjivati koliina legla pele prema tim uvjetima korigiraju raspored hrane za najpovoljniji poloaj formiranja klubeta. Pri ovoj korekciji hrane matice budu nadraajno stimulirane da produe polaganje jaja a posebno ako su mlade matice. To je period kada autor na naim pelinjacima i vri zamjenu matica a to je od polovine kolovoza pripreme pela za zimovanje do tog perioda su uglavnom zavreni. U ranom proljetnom razvoju pelinja drutva ostaju u istom rasporedu sa nastavcima sve do poetka cvjetanja voa odnosno dok ne pone jai unos hrane iz prirode. Tada poinje opasnost da matica bude blokirana sa stvaranjem duboke medne kape a to bi proizvelo ustavi janje razvoja pelinjih drutava kada je to najpotrebnije, to je period kada se matica i kompletno leglo nalazi u jednom nastavku koji je pun pela a ispod njega je prazan plodini nastavak. Do tada se ve po izletu pela primijeti da su donja odnosno proizvodna pelinja drutva bolje razvijena. U priblino tom periodu vri se detaljan proljetni pregled svih pelinjih drutava i od tada je dozvoljena korekcija rasporeda ramova sa hranom i leglom. Ako je neka matica ve blokirana sa hranom odnosno visokom mednom kapom takvi ramovi se mogu prenijeti u donji nastavak a na to mjesto dodavati ramove sa satnim osnovama. Kod jakih pelinjih drutava u to vrijeme na naim pelinjacima ve su puni plodini nastavci sa pelama. pa nadalje. Svi ostali poslovi oko

Zbog privremenog izjednaavanja snage pomonog i proizvodnog pelinjeg drutva autor u tom vremenu vri zamjenu mjesta plodinih nastavaka proizvodnog i pomonog pelinjeg drutva. Pri tome se ujedno izvri rotacija tih nastavaka za 180 jer je uoljivo da je leglo u tom periodu u 2/3 ramova prema izlazu iz konice a 1/3 je obino nepremostiva medna kapa za maticu. U ovom nainu pelarenja dozvoljena je zamjena mjesta ploditima zbog izjednaavanja snage pelinjih drutava. Ali se pri tome urade po redoslijedu jo neki poslovi. U ovom sluaju mi veinu poslova radimo sa nastavcima a samo manje korekcije sa pojedinanim ramovima. Ovakav nain rada manipulacije sa kompletnim nastavcima slijedi samo poslije detaljnog proljetnog pregleda pa do posljednjeg vrcanja meda. Zamjena mjesta plodita odvija se na slijedei nain: skine se poklopac i poklopna daska i postavi na ravan teren u blizini konice. Za ovaj posao nam je potreban jo jedan rezervni poklopac ili poklopna daska. skinuti pomono pelinje drutvo i privremeno ga postaviti na jedan poklopac. Na njega postaviti prazan nastavak koji je do tada bio ispod tog plodita. na drugi pripremljeni poklopac privremeno postaviti cijeli sadraj osnovnog pelinjeg drutva. Znai sve se uklanja do podnjae sada se na podnjai postavlja pomono pelinje drutvo ali tako da se plodini nastavak sa maticom i leglom postavi na podnjau. U tom periodu ve ima pela koje ne mogu da stanu u jedan nastavak. na plodini nastavak postavlja se nastavak sa praznim saem. U njeg se prenese 1 do 2 rama sa leglom iz donjeg nastavka a na njihovo mjesto se postave ramovi sa ugraenim satnim osnovama po redoslijedu sada dolazi Snelgrova razdjelna daska a na nju plodini nastavak sa cjelokupnim sadrajem legla pelinjeg drutva i ovdje se iznad plodinog nastavka postavlja nastavak sa praznim saem i u njeg se podigne 1 do 2 rama sa leglom

Matice uskoro napuste prvi a preu gore u drugi nastavak. Na njihov prelazak utie: sve manje prostora za zalijeganje u prvom nastavku, u drugom nastavku poveava se broj mladih pela a u njemu se nalazi po dva prenesena rama sa leglom. Sada u takvoj situaciji matice imaju dovoljno prostora za polaganje jaja. To je period maksimalnog intenzivnog razvoja. Pri postavljanju plodinih nastavaka po novom rasporedu oni se ujedno okreu za 180 i na taj nain dodatno stimulira pele na prenos hrane iz prostora gdje ona sada smeta. Zbog uoljivo breg razvoja osnovnog pelinjeg drutva u odnosu na pomono, cilj ove rotacije plodita je da se izjednae pelinja drutva. Jae pelinje drutvo je sada iznad Snelgrove daske i ono e da ostane bez svojih izletnica iji je broj vei nego to e da prihvati izletnica iz do tada pomonog pelinjeg drutva. Donje drutvo naletom veeg broja pela izletnica poinje se bre razvijati i nakon desetak dana oba pelinja drutva e biti priblino iste jaine. Od 10 do 12 dana poslije ranije rotacije nastavaka maticu treba ograniiti na prostor od jednog nastavka. Do tada je ona zalegla dovoljno legla da e do poetka bagremove pae konica biti krcata pelama. Taj period je najee desetak dana pred poetak bagremove pae. U nastavcima sa leglom koje su matice napustile poslije ranije rotacije sve je leglo poklopljeno. Sada je veoma vano zadrati radno raspoloenje kod pela. Pri svakoj navedenoj rotaciji nastavaka u ovom periodu pelama se dodaju satne osnove na dogradnju. Tako i sada pri posljednjoj rotaciji ali u ovom sluaju se dodaje jo jedan medini nastavak. Ovo je i posljednji raspored plodinih nastavaka. U ovom nainu dvomatinog pelarenja koji je primijenjen na naim pelinjacima plodita se nalaze u prvom nastavku na podnjai i u posljednjem nastavku ispod poklopca. Izmeu njih su medini nastavci kojih je po potrebi

od 2 do 3. Pri rotaciji i novom rasporedu nastavaka u svakoj dvomatinoj konici procjenjuje se po zaposjednutosti pelama da li je potrebno u tom momentu ostaviti dva medina nastavka ili izmeu njih dodati i trei. Ustvari u dva nastavka u kojem se nalazi poklopljeno zrelo leglo do poetka bagremove pae sve leglo e se izlei i ostae prazno sae. Novi raspored nastavaka najee se radi ve na terenu na pai uljane repice i njihov raspored je najee sljedei: na podnjai u jednom nastavku je plodite a u njemu je najvie nepoklopljenog legla i matica na plodite se postavlja uokvirena matina reetka sa izlazom za pele na njenom ramu na matinu reetku se postavlja nastavak sa poklopljenim leglom ako je u konici puno pela dodaje se nastavak u kojem su naizmjenino rasporeeni ramovi sa izgraenim saem i satnim osnovama ako za takvim nastavkom u tom momentu nema potrebe onda se kao trei nastavak dodaje nastavak u kojem je preostalo zrelo leglo iz pomonog pelinjeg drutva po redoslijedu sada sa postavlja Snelgrova razdjelna daska a na nju se die pomono plodite u jednom nastavku sa maticom, poklopna daska i poklopac medini nastavak po potrebi naknadno se dodaje izmeu ranije dodata dva medina nastavka U periodu pogodnog proljea jaka pelinja drutva sakupe i neke rezerve meda koje iz medinih nastavaka treba ukloniti ali na samom poetku bagremove pae. Ovo se treba uraditi zbog proizvodnje to kvalitetnijeg bagremovog meda. Na vonoj pai, pai uljane repice, estike, mrtve koprive, maslaka pele sakupe zavidne koliine meda koje treba ili izvrcati ili oduzeti sa ramovima i dodati u konice koje se ne prevoze na pau a ostaju u baznom pelinjaku.

DVOMATINA PELINJA DRUTVA U KONICAMA LR NA POETKU BAGREMOVE PAE

Razvoj pelinjih drutava za neku pau treba prilagoditi njenom poetku. Svi poslovi do tada trebaju se obavljati u tom cilju. Od tada svi poslovi se obavljaju u cilju medobranja odnosno to bolje zaposlenosti pela na iskoritavanju predstojee pae. To se mnogo lake postie sa dvomatinim pelinjim drutvom. U tom periodu u praksi se mogu pojaviti dvije situacije i to: glavno pelinje drutvo se samostalno razvilo da je ono krcato pelama odnosno da broji oko 70000 pela. To je bioloki optimum pelinjeg drutva koje moe dobro iskoristiti pau u prvim danima njenog trajanja. Ovoliko brojano stanje proizlazi iz svih objanjenih aktivnosti u razvoju i kompletiranju dva nastavka zrelog legla u prostoru proizvodnog pelinjeg drutva. Pomono pelinje drutvo tada nastavlja da radi samostalno jedan period. glavno pelinje drutvo nije se dovoljno razvilo da je u njemu optimalan broj pela pa ga je potrebno pojaati sa pelama iz pomonog pelinjeg drutva. Pojaavanje sa pelama sakupljaicama obavlja se tek kad pone osjetan unos nektara. Ovu procjenu mora uraditi sam pelar a za to treba bogato iskustvo. Meutim, najmanje ete pogrijeiti ako jako pelinje drutvo jo vie pojaate. Shodno njegovom brojanom stanju morate mu i osigura ti sve neophodne uvjete za ivot i rad. U praksi se rijetko deava da u izuzetnim godinama kada je proljee pogodno pa pele iskoriste dosta razvojne pae. Zbog toga u drugi nain objasniti kao najeu situaciju u praktinom pelarenju.

Slika br. 23 1. Na podnjai ostaje plodini nastavak osnovnog pelinjeg drutva a na njega se stavlja uokvirena matina reetka na kojoj ima otvor za izlaz, pela iz medita. U tom nastavku matica treba da ima dosta prostora za polaganje jaja a u njemu treba tada da ima manja koliina meda odnosno to tanja medna kapa. Ovo se radi sa ciljem jer nam pele trebaju i za drugu pau. 2. Na matinu reetku se stavljaju medini nastavci sa izgraenim saem. Znai tri medina nastavka odnosno dovoljno prostora za odlaganje nektara i smjetaj pela. Kada se u tom periodu pelama doda toliko praznog saa ono pelama daje upozorenje odnosno odailja feromone praznog saa. Na to pele reagiraju sa njihovim razmiljanjem Nas je mnogo, praznog saa je mnogo a paa poinje. Moramo za nas sakupiti mnogo hrane. Imamo sve na raspolaganju. Ne budemo li tako radile uginuemo . 3. Na medine nastavke postavlja se Snelgrova razdjelna daska. Na otvoreno jedno lijeto na njoj pele i dalje komuniciraju. 4. Pomono pelinje drutvo ostaje najee u posljednjem nastavku ispod poklopne daske.

Slika broj 24

Doao je pravi trenutak da se ulaz na podnjai konice maksimalno proiri. Ako pelar posjeduje pelarsku vagu na pelinjaku ona mu je najbolji orijentir kada treba preusmjeriti pele iz pomonog pelinjeg drutva u zajedniko medite.

PREUSMJERAVANJE PELA SA SNELGROVOM RAZDJELNOM DASKOM

Konstrukcijsko rjeenje Snelgrove daske u ovom sluaju ima zadatak da oduzme pele izletnice iz pomonog pelinjeg drutva i preusmjeri ih u sakupljaku pomo u zajedniko medite koje je uvijek ispod razdjelne daske.

Slika br. 25 Do tog momenta pele iz pomonog pelinjeg drutva izlijeu na izlaz L1. Svi ostali otvori za izlaz pela na razdjelnoj dasci su zatvoreni. Autor za zatvaranje ovih izlaza redovno koristi pripremljene komadie tvrde spuve. Spuva je najpogodnija zbog olakanog postavljanja i vaenja.

PRVO PREUSMJERAVANJE PELA


Kada pelar procijeni da je pravi trenutak za preusmjeravanje pela to moe da uradi veoma lako jer mu za taj posao ne treba dosta vremena. Postupak se sastoji u sljedeem: otvoriti ljeto L2 a zatvoriti lijeto L1 odmah otvoriti i lijeto L3 Nakon ovog postupka u cjelokupnoj konici odvija se bez zastoja reorganizacija rada. Sve pele izletnice iz pomonog pelinjeg drutva izletie na pau kroz novootvoreni izlaz L3. Na taj izlaz sve pele izletnice napustie pomono pelinje drutvo i pri tome se nee potruditi da zapamte njegovu poziciju. One su nauile da se pri povratku sa pae slue lijetom L1. Sve pele koje se vraaju sa pae pronaie zatvoreno lijeto L1. ali e ubrzo pronai otvoreno lijeto L2 koje se nalazi nie za 3 mm ispod lijeta L1. Bez velike guve zbog ove prevare pela one

nastavljaju normalno da rade. Nektar koji donose pele odlau u prvi nastavak ispod pregradne daske. Kroz duplu ianu mreu pele osjeaju svoju maticu i svoje sestre pele iznad iane mree. Poto je paa u toku ne dolazi uope do tue pela pri spajanju. Poslije nekog perioda plodite pomonog pelinjeg drutva ostane potpuno bez pela izletnica. U njemu ostanu samo najmlae kune pele. Ali ivot treba nastaviti. Postojee leglo treba hraniti. Za to treba osigurati uvjete. Tada mlade kune pele postepeno poinju izlijetati na izlaz L3. ali se kroz njega i vraati u konicu. Poto te pele najee izlijeu iz konice prvi put one i ne znaju za drugi izlaz. U poetku se moe primijetiti izlijetanje samo manjeg broja pela. Ali svaki dan njihov izlet postaje masovniji. Ali se u prostoru pomonog plodita legu nove generacije pela i ono se stalno puni.

DRUGO PREUSMJERAVANJE PELA


Kako paa odmie zbog izraivanja pela u proizvodnom pelinjem drutvu primijeti se i smanjivanje njihovog broja. To se moe uoiti na ulazima u konicu. Drugo preusmjeravanje pela sastoji se od slinog postupka a po sljedeem redoslijedu: zatvori se lijeto L3 a otvori lijeto L4 na zadnjoj strani Snelgrova razdjelne daske otvori se lijeto L5 odmah se zatvori i lijeto L2. na koje su do sada komunicirale pele sakupljaice. U tom momentu njih je dosta manji broj zbog izraivanja i uginua. Kada se zatvori ovo lijeto pele se sakupljaju oko njega ali ubrzo pronau otvoreno lijeto L4. i na njega se navikavaju komunicirati. Ovim postupkom ponovo se rastereuje plodite pomonog pelinjeg drutva. Na razliitim paama gubitak pela je razliit. Na primjeru bagremove pae autor redovno vri dva puta preusmjeravanje pela zbog ovih gubitaka. Prvo na poetku pae i drugo vrim na 3 do 4 dana prije zavretka pae. Ovim preusmjeravanjem oduzme se manji broj pela a to je teinski oko jedan kilogram. Pomo pela sakupljaica u ovom momentu ima dva cilja: da pomogne dopunu medinih nastavaka da pomogne sazrijevanju i poklapanju meda sve do vrcanja

Uz vei broj pela u meditu u tom periodu proces sazrijevanja meda odvija se bre ali se dobije i kvalitetniji med .

TREE PREUSMJERAVANJE PELA


Ovo preusmjeravanje pela obino se primjenjuje na samom poetku neke druge pae a zavisno od terena gdje se pelinjak nalazi. Na naim pelinjacima ovo preusmjeravanje pela vrim na poetku lipove pae. Postupak preusmjeravanja pela u ovom sluaju odvija se zatvaranjem lijetaa L5 a otvaranjem lijeta L6. Na isti nain pele pri povratku sa pae ulaze u zajedniko medite. Odmah se otvara i lijeto L1. za mlade pele koje treba da prvi put ponu da izlijeu iz pomonih pelinjih drutava. Tada se zatvara i lijeto L4.

Redoslijed preusmjeravanja pela u ovom sluaju odvija se u suprotnom smjeru kazaljke na satu. Naravno da svaki pelar koji usvoji ovaj sistem pelarenja moe da usvoji i drugi redoslijed preusmjeravanja pela. Zavisno od potrebe odnosno uvjeta pelarenja ovisi i ukupan broj ovih preusmjeravanja. U sluaju intenzivnog seleeg pelarenja ovaj broj je vei. Autor prosjeno u toku intenzivnih paa preusmijerava pele 4 do 5 puta. Cilj svega to se radi je odravati pelinja drutva na priblino konstantnom brojanom stanju od poetka prve pa do kraja medobranja. Iz bogatog pelarskog iskustva mogu da iznesem sljedeu konstataciju: na poetku svake pae pelar ne moe znati hoe li ona biti slabija ili bogatija pelar ne moe tono znati koliko e ta paa trajati. Nekada duina iste pae moe da traje po sedmicu dana vie ili manje jednu vrstu pae selei pelari mogu da koriste na dva mjesta tj. u niim i viim predjelima. To je takozvana razvuena paa. Pelari ija je osnovna proizvodnja med na ovo trebaju obratiti panju a sve u cilju to boljeg zaposlenja pela odnosno ostvarivanja visokih prinosa na pelinjaku. I svaki drugi nain rada koji vodi prema ostvarivanju visokih prinosa pelari trebaju primjenjivati. Jer samo na taj nain pelarenje postaje ekonomski opravdano.

EKONOMINOST PELARSKE PROIZVODNJE SA DVOMATINIM PELINJIM DRUTVIMA

Ne budite u zabludi da sve ranije napisano moe da se uradi i primijeni bez vaeg znanja koje treba da se praktino primijeni na pelinjacima a ne u praznim i dugo iscrpljujuim pelarskim razgovorima i sastancima. Ali vam sa sigurnou mogu garantirati da dok budem pelario nikada vie neu pelariti sa jednomatinim sistemom. Mnogi e se upitati: A zato? Neki se vjerojatno nee sloiti sa mojim zakljukom. Nije mi namjera da uporno predlaem samo ovaj nain pelarenja. Meni uvijek slue za primjer oni pelari koji pod istim: panim, klimatskim, tehnolokim itd. uvjetima postiu bar za nijansu bolje prinose. Prema tim rezultatima uvijek treba teiti pa i uzgoju pela i njihovom iskoritavanju. Zbog jo slikovitijeg usporeivanja sa jednim pelinjakom uzeu za primjer jedno poljoprivredno dobro koje posjeduje oko 300 ha obradivog zemljita za proizvodnju kukuruza i jedan pelinjak sa 100 konica u dvomatinom sistemu pelarenja. priprema zemljita za sijanje odnosno oranje treba da se uradi u optimalnom roku dok to vremenski uvjeti odgovaraju za oko 10 dana kao to traje i bagremova paa. Pretpostavimo da na tolikom panom terenu treba i pelinjak od 100 konica da iskoritava pau. ako poljoprivredno dobro posjeduje traktore vee snage koji vuku 4 do 5 plugova za oranje navedene povrine zemljita bie potrebno manje radnih dana nego kada taj posao treba uraditi sa manjim traktorima koji vuku 1 ili 2 pluga. Tako vam je sa jakim i slabim pelinjim drutvima. ako promatramo sa utedom u: radnom vremenu, potronji goriva, fizikom umaranju, potrebnom broju vozaa koritenih traktora, novanim sredstvima za nabavku potrebne mehanizacije prednost je uvijek na strani jae mehanizacije sa kojom treba uraditi neki posao u odnosu na slabiju. Iako je i u pelarstvu. Jaka pelinja drutva u dobrim panim uvjetima drutva. sa slabim pelinjim drutvima teko je pelariti kao to je teko upravljati sa malom poljoprivrednom mainom kao na primjer malim traktorom. dnevni uinci velikih traktora mogu se uporediti sa dnevnim unosom jakih dvomatinih pelinjih drutava. U toku mog dosadanjeg pelarenja doivio sam maksimalni dnevni unos nektara na bagremovoj pai 12,6 kg. U dostupnoj literaturi mogu se pronai podaci i sa veim dnevnim unosima. Za svaku predstojeu pau trebamo se pripremati kao da e ona biti najbolja do sada. Nektar u cvijetu ne moe da eka. Njega treba sakupiti u tom optimalnom periodu. Sada ponovo postavite sebi pitanje: "A to u takvim panim uvjetima mogu da urade slaba i srednje jaka pelinja drutva; Dobru mednu godinu treba dugo ekati. Kada je ne iskoristite jo due ete da se kajete. Da bi pelarstvo bilo uvijek ekonomski isplativo na amaterskim a posebno na komercijalnim pelinjacima potrebno je obuiti se i steeno znanje primijeniti na proizvodnji svih pelinjih proizvoda. Kao i u svim drugim granama privrede tako i u pelarstvu potrebno se je usko specijalizirati za sline proizvodnje. Svaka specifina proizvodnja zahtijeva i specifinu opremu za koju pelar treba biti osposobljen za koritenje. Va autor se usko specijalizirao za uzgoj matica i proizvodnju matine mlijei. Obje ove proizvodnje zahtijevaju slinu opremu u procesu proizvodnje to je najvanije zbog maksimalnog iskoritenja opreme i pela kao i poveanjem proizvodnje nabavljena oprema nam postaje veoma jeftina koja se kroz gotove proizvode brzo isplati. Zbog ekonominosti vae pelarske proizvodnje pored ranije navedene koju autor koristi moete paralelno struno se usavriti za: proizvodnju meda i sakupljanje polenovog praha, proizvodnja paketnih rojeva i meda u sau. Sva ova i druga proizvodnja nije isplativa bez stalne selekcije u proizvodnim pogonima odnosno pelinjacima. Drugi slikoviti primjer ekonomske opravdanosti proizvodnje to vie razliitih pelinjih proizvoda moemo usporediti i sa ovim sluajem. Ako poljoprivredni proizvoa kupi traktor sa kojim e u toku godine uzorati samo mogu mnogo vie da urade nego srednje jaka i nepripremljena pelinja

oko 7 ha zemljita i poslije ga parkirati u garau mogu uporediti sa jednim pelinjakom koji se koristi za proizvodnju meda. Ako poljoprivrednik svoj traktor koristi pored oranja i za druge poslove kao npr: tanjiranje, sijanje, frezanje, koenje trave i moe se navesti itav niz eksploatacije traktora sa prikljunim mainama. Ovo se moe uporediti sa predlaganom vie razliitom pelarskom proizvodnjom. Naravno da na ekonominost pelarske proizvodnje utiu i neki drugi faktori o kojim e biti pisano na drugom mjestu u ovoj knjizi.

SELIDBA PELINJAKA

Prevoz pelinjih drutava na pae spada u najtee poslove u pelarstvu. Posao oko pela mora se najozbiljnije isplanirati a kasnije i odvijati po tom planu. Svi poslovi u toku provoza obavljaju se ili kasno naveer ili rano ujutro. Pronalaenje panih terena treba se uraditi prije a osigurani teren mora ispunjavati sljedee uvjete : put do mjesta za postavljanje konica na novoizabranoj lokaciji treba da bude tvrd i da se njim moe uvijek doi i izai. Ovdje posebno mislim na period kada nekoliko dana pada kia a vi zbog nekih okolnosti trebate seliti pelinjak sa tog terena. mjesto na koje e se doseliti pelinjak po mogunosti treba da je to ravniji. U ovom sluaju nepogodan je teren koji se esto ore ali je pogodan teren: dugogodinjih livada, vonjaka, pogodna mjesta u dvoritima itd. po mogunosti pelinjak postaviti u blizini istih potoka zbog snabdijevanja pela vodom. Ali se treba raspitati kod oblinjeg stanovnitva da li nivo vode u potoku u sluaju jakih kia ne naraste toliko da poplavi okolno zemljite. Neki nepromiljeni pelari zbog ovog su ostali bez svojih pelinjaka suradnja sa pelarima u tom kraju ne smije izostati. esto e vam dobro doi u pronalaenju pogodnih terena prijavljivanje kod opinskog udruenja pelara ili nadlene institucije koja prati ovu oblast mora se uraditi prije nego se pelinjak doseli. Po njihovom zahtjevu i uputstvu pelar koji treba doseliti svoj pelinjak na njihovu teritoriju treba pripremiti i ispuniti sve uvjete koje su propisalo nadlene ustanove dobro je da u neposrednoj blizini ima neko da stanuje odnosno da ima zidani objekat ako treba vrcati med na tom mjestu pelinjak treba doseliti u blizinu pae da pele ne lete daleko od nje ako u blizini ima brdovitog terena na kojem se nalazi paa konice treba postaviti na pogodno mjesto ispod brda pelinjak postaviti tako da to manje smeta: drugim pelarima okolnom stanovnitvu, ivotinjama, pjeacima koji prolaze putem pored pelinjaka teren na koji treba doseliti pelinjak treba ranije pripremiti odnosno pokositi travu, ako ima mladog rastinja treba ga isjei da se lako moe kretati po terenu ako pelar ima mogunosti i prije doseljenja treba postaviti privremena postolja. Time sebi dosta olakava a posebno ako pele istovara u toku noi na rezervirano mjesto treba postaviti tablu na kojoj imaju svi podaci o pelaru. U ovom sluaju drugi pelari nemaju pravo postaviti na to mjesto svoje konice suradnja sa pelarima koji imaju stacionirane pelinjake na tom terenu treba da je korektna potruditi se da teren gdje e se doseliti pelinjak ne bude preoptereen sa brojem konica. U tom sluaju umnogome se smanjuju prinosi sa pae.

Iz izloenog se moe zakljuiti da izbor lokacije nije jednostavan posao kao to to neki pelari misle. Oni selidbu konica jo zamiljaju da ih natovare na svoja vozila i gdje se to njima svidi da ih tamo ostave ne pitajui nikog. Obino ovi pelari uvijek izazovu neki problem. Oni na ovaj nain prave problem i pelarima koji za selidbu pela osiguraju sve uvjete koji su ranije objanjeni. Priprema pelinjaka obino se odvija postepeno jo dok se obavljaju posljednji poslovi pred poetak pae. U te poslove obino spada: dodavanje dovoljnog broja medinih nastavaka na sve konice koje e se seliti a srazmjerno njihovoj snazi pripremi se sav pribor koji je potreban za selidbu i za eventualne poslove na mjestu gdje se pelinjak doseli ako se pelinjak utovara i istovara iz vozila na vrijeme treba ugovoriti potreban broj radnika za ovaj posao. U posljednje vrijeme sve se vie prelazi na mehamzovano obavljanje ovih poslova da bi se ljudski rad to manje koristio uvezati sve konice odnosno sve njihove elemente u jednu cjelinu ne zaboraviti u svim konicama osigura ti dobru ventilaciju. Zbog nje se u transportu najee ugue najjaa pelinja drutva problem zatvaranja i otvaranja ulaza u konicu treba rijeiti na najprostiji nain. Ovim morate osigura ti da pele ne mogu da izlaze pri utovaru i transportu jer zbog toga se obino pojave neplanirani problemi Utovar konica u vozila treba poeti kada se sve pele vrate sa pae. Redovno se deava da neka pelinja drutva prestaju ranije, sa posljednjim izletima na pau a neka kasnije. Zbog toga se treba pridravati sljedeeg redosljeda. na brzinu zatvoriti ulaz u konicu iz koje vise ne izlijeu pele i odmah je nositi u vozilo. Tako po redu uraditi i sa sljedeim konicama iz kojih pele vie ne izlijeu u ovom sluaju na svojim mjestima ostaviti one konice u koje se pele jo vraaju sa pae. U njih e se vratiti i neto pela iz konica koje smo ve sklonili a koje su se due zadrale u prirodi

Slika br. 29 Pregled pelinjih drutava ugraenih u prikolicu ako je radno osoblje sposobno i izvjebano za ovaj posao moe se na brzinu pripremiti i utovariti poneku konicu u koju se jo sve pele nisu vratile. Ima pelinjih drutava ije se pele vraaju sa pae i po mraku. Takve konice ostaviti za utovar zadnje. za konice koje se posljednje utovaraju mora se dodatno i pripremiti. I po crnom mraku na njihovoj poletaljci je dosta pela a posebno ako su dnevne temperature visoke. Ranije pripremiti prskalicu sa vodom kojom treba na prekide prskati na poletaljku i na taj nain izazvati vjetaku kiu. Veina tih pela se postepeno i povlai u konicu ali uvijek poneka ostane sa strane konice. Nikada se ne moe svaka

pela zatvoriti kada se pri viim temperaturama naveer utovaraju konice. Kada je temperatura nia onda je to mnogo lake i bre uraditi. na vrijeme treba osigurati prenosne lampe za sluaj ako se sa utovarom zakasni do kasno u no. na velikim komercijalnim pelinjacima sa transportom pela se pone ranije dok jo pele lete. Na svakih deset konica ostavi se po jedna slabija konica da se u nju sakupe sve preostale pele koje se vraaju sa pae kasnije. Na njih se postave sakupljai pela koji omogue pelama da udu u konicu ali iz nje ne mogu izai. Isto veer ili sljedee jutro po te konice se naknadno doe. pelari koji imaju svoje konice ugraene u prevozno vozilo rijeili su problem mukotrpnih utovara i istovara konica. Po smirivanju pela u konicama pele se brzo zatvore i moe se odmah krenuti na put. U ovim konicama jo u toku dana otvore se ventilacije i ventilacioni zbjegovi da se pelama omogui dovoljan dotok svjeeg zraka brzinu vozila kojim se prevoze konice sa pelama treba prilagoditi uvjetima vonje na putu i ni na koji nain ne ometati druge uesnike u saobraaju. Vozilo kojim se prevoze pele mora biti tehniki ispravno za kretanje u saobraaju. U ovom sluaju nipoto ne improvizirati izradu ili dogradnju vozila obino se sa prevozom pelinjaka zavri jo u toku noi. Kod nas nema tolikih rastojanja do pae da se prevoz mora nastaviti i sljedeeg dana. Istovar konica iz vozila treba uraditi odmah kada se doe na novu lokaciju. Konice se postavljaju na pripremljena postolja ili ih pelar tada reda po zemlji. istovar konica moe se obaviti odmah prema osvjetljenju istovar se moe obaviti i kada pone svitati Ako se konice istovare po noi ne smiju se odmah (otvarati i lijeta ve treba saekati da se pele smire poslije transporta pa tek onda na preskok poeti otvarati. Ako se konice istovaraju ujutro tada poslije istovara treba saekati oko pola sata pa poeti sa otvaranjem lijeta na konicama. Lijeta se otvaraju na preskok tj. kod jedne konice otvoriti a jedna neka bude zatvorena jo neki period. Kada se pele malo smire na poletaljkama konica koje su prve otvorene tek tada treba otvoriti sve preostale konice. Tada su pele agresivne zbog transporta i za takve uvjete se pelar treba i pripremiti. Poslije smirivanja pela ventilacije na konicama treba smanjiti ili zatvoriti. Poto paa tek poinje pelinjim drutvima otvoriti ulaze u konice srazmjerno njihovoj snazi. Tada prije povratka kui jo jednom treba prekontrolisati: da li su konice, postavljene u priblino horizontalni poloaj ako je potrebno ponovo ih popraviti da poslije vaeg odlaska a pri vjetrovitom vremenu ne doe do njihovog prevrtanja ako poklopci na konicama nisu uvezani u kompletu sa ostalim elementima na njih moete staviti cigle, kamenje, betonske blokove itd. i na taj nain onemoguiti da ih vjetar skine nije preporuljivo otvarati konice isti dan kada se one dosele na novu lokaciju u cilju; dodavanja ramova, dodavanja nastavaka, ili zbog nekih drugih poslova, dovezene pele na pau treba ostaviti na miru a u periodu dok paa traje samo izuzetno intervenisati sve aktivnosti u toku pae pelar treba da ocjenjuje po radu pela odnosno po snimanju poletaljke. Najpogodnije je na pelinjaku imati pelarsku vagu postavljenu pod srednje jako pelinje drutvo. Selidba pelinjaka na nekoliko paa ima dugu tradiciju u svijetu ali i kod nas. U prolosti pelinjaci su se prevozili: na zaprenim kolima, vozovima ali su se konice prenosile na konjima i magarcima. Razvojem saobraaja prevoz pelinjaka je dosta olakan. Danas se pelinjaci prevoze sa svim prevoznim sredstvima a veliki komercijalni pelinjaci u svijetu prevoze se i avionima.

ODUZIMANJE I VRCANJE MEDA

Poslije zavretka pelinje pae posebno kada je ona bogata i uspjena: pelar i njegova porodica a nekada i pomonici imaju pune ruke posla. Posebno su vesela djeca koja radoznalo ali sa velikim strahom od uboda pela trkaraju i ekaju kada e potei prve kapi meda da kriom svoje prstie stave pod slavinu iz koje curi med. Tako sam i ja nekada radio i toga se uvijek rado sjetim kada se vri vrcanje meda. Ako je pelinjak sa velikim brojem konica tada pelar i pomonici imaju mnogo posla. Svako ima svoje zaduenje. Oni koji se ne boje pelinjih uboda obavljaju poslove oko oduzimanja ramova i prenosa u zatvorenu prostoriju. Oni pomonici koji se plae pela samo kriom proviruju kroz prozor da bi vidjeli ta se oko konica deava. A napolju je prava borba u kojoj uestvuju pelar kao pljaka dragocjenog i sa tekom mukom sakupljenog meda i veliki broj pela koje brane svoju hranu svim raspoloivim sredstvima. Mislim da u pelarstvu nema teeg posla nego od pela oduzeti njihov med. Zato je u narodu poznata izreka da je za svakoga med sladak samo za pelara gorak. To se u ovom sluaju ba dokazuje. Vaenjem punih ramova sa zrelim poklopljenim medom i otresanjem ili brisanjem pela finom etkom sa saa poslije se ramovi prenose u prostoriju. Ovaj posao se na velikim pelinjacima obavlja sa elektrinim stresaima pela ili sa bjealicama.

Slika br. 30 Oslobaanje medinih ramova od pela Jedan po jedan ram i sve do jedne granice kada se mora i treba prekinuti, jer i pelama treba ostaviti meda za njihove bioloke potrebe. A posebno to su to pele i zasluile. Tako rade pelari site due i ljudskog razmiljanja o najvrijednijim radilicama. Ali ima pelara sa velikim apetitima koji bi da od pela oduzmu i posljednje kapi meda. Kod takvih pelara drugi put kada doe vrijeme vrcanja meda esto ne bude ni meda ni ti pela u konicama. Zato uvijek treba raditi kao oni sitni pelari. Meutim, u sadanje vrijeme oduzimanje meda i vrcanje ne predstavlja veliki problem jer su ti poslovi sada toliko usavreni da ih je dosta lake raditi nego ranije. U pripremljenu prostoriju se unose ramovi i slau u vertikalni poloaj da med ne bi curio iz elija saa. Fini bijeli poklopii na sau tite med da ne curi iz elija. Te votane poklopii potrebno je skloniti da bi med mogao centrifugiranjem da se iscijedi iz elija saa. Skidanje poklopii obavlja se specijalnom irokom viljukom, tankim elastinim noevima, parnim noevima, elektrinim skidaem, specijalnim elektrinim fenom itd. Koritenje ovih pomagala zavisi od veliine pelinjaka kao i od radne snage koju pelar angairaju pri vrcanju. Skidanjem votanih poklopia med poinje da se cijedi u posude iznad kojih se obavlja taj posao. Tako pripremljeni ramovi stavljaju se u vrcaljku ili centrifugu. To je prosta maina u koju se slau pripremljeni ramovi. Centrifuga ima raznih sa malim i visokim kapacitetom u zavisnosti od veliine pelinjaka. Centrifuga je konstruirana tako da zajednikim rotiranjem svih postavljenih ramova sa medom uslijed centrifugalne sile dolazi

do istresanja meda iz elija saa na unutranju stranu centrifuge. to je med rjei on se lake istresa iz elija. Pri tome uvijek ostaje manja koliina meda u elijama saa koja pri rotiranju ne moe da izae. Niz unutranju stranu centrifuge med se postepeno slijeva prema najnioj taki na kojoj je ugraena slavina. Med se isputa u iste posude koje moraju biti bez ikakvog stranog mirisa. Izvrcane ramove sa praznim saem pelar ponovo vraa pelama da nastave sa svojim radom. To e one i nastaviti ako imaju za sebe bogatu rezervu hrane. Pri obavljanju ovog posla higijena mora da bude prisutna na najviem nivou. Prostorija, cjelokupni pribor koji se koristi mora biti besprijekorno oien a suh. Odjea na radnom osoblju koje obavlja sve navedene poslove najbolje je da bude bijela pelarska oprema koja takoer mora uvijek biti ista. Ni u ovom dijelu posla ne smijemo improvizirati. Izvrcani med potrebno je upakovati u posude u kojima e se uvati. Poslije vrcanja nekoliko dana posude sa medom treba prekriti istom gazom da iz njega ispari viak vode. Posebno treba obratiti panju da izvrcani med ne pronau pele. Tek tada nastaju problemi. Ako pronau samo bilo kakav ulaz u neku od posuda veliki broj pela e se u medu umazati i uginuti. Tada je teko i druge pele ukloniti iz prostorije ili vam oko te zgrade. Narednih nekoliko dana pele lijeu oko te prostorije kako bi dole do meda. One su o tome detaljno informisane od svojih izviaica. Zbog navedenog pri vrcanju i uvanju meda treba osigura ti takve uvjete da pele dolaze to je to mogue manje u dodir sa izvrcanim medom.

ZAMJENA MATICA U DVOMATINIM PELINJIM DRUTVIMA

U suvremenim uvjetima pelarenja i u trci za ostvarivanje to veih prinosa sa raspoloivim pelinjakom pelari primjenjuju razne metode i opremu. Postoji dosta faktora od kojih zavise prinosi pelinjih proizvoda. Kao osnovni faktori su: pelinja paa i njeno bogatstvo, jaina pelinjih drutava koja koriste raspoloive pae, praktina i teorijska obuenost pelara da primijeni raspoloive mogunosti, kvalitet konica itd. Na jainu pelinjih drutava umnogome utie kvalitet njihove matice. Kao bolna rana na neekonominim pelinjacima javlja se u najveem procentu zbog nekvalitetnih matica. Sve ima svoj rok trajanja pa i matica. Sve ima svoj kvalitet pa i matica. Kada imate lou maticu u nekom pelinjem drutvu sa njim najee ostvarite gubitak. Ali u njega uloite isto kao u ono koje daje visoke prinose. A zato mu ne zamijenite maticu? Na nju prvo obratite panju. Ona je srce pelinjeg drutva. Ona je najmanja investicija a daje nam najvie. Mali broj pelara mijenja svoje matice. Veina je to prepustila pelama. To im je velika greka. Greka o kojoj moe dosta da se pie i pria. to prije spoznate ovu greku prije ete postati zadovoljniji u pelarstvu. Kada o maticama vodite malo brige na svom pelinjaku one vas izdaju kada su vam najpotrebnije. To se deava i u jednomatinom i u dvomatinom pelinjem drutvu. Mislim da sa dvomatinim pelinjim drutvima i njihovoj primjeni u praksi na pelinjacima ne bi trebalo i poinjati dok se sa maticama detaljno ne bi raistilo. Ovdje mislim na redovnu zamjenu matica. Pelariti dvomatinim sistemom bez redovne zamjene matica bila bi zasigurno promaena investicija. Autor redovno vri zamjenu matica na naim pelinjacima svake godine. Veoma je rijedak sluaj da se u nekom pelinjem drutvu u toku intenzivne pae pronae dvogodinja matica. Ako je ovakva i prisutna ona je ostavljena zbog svog izuzetnog kvaliteta koji je pokazala u svojoj prvoj godini ivota. Kao takva u drugoj godini obavezno se koristi u pomonom pelinjem drutvu. Vratimo se nazivu jednogodinja i dvogodinja matica. Zamjena matica na naim pelinjacima obavlja se svake godine u periodu druge polovine kolovoza i prve polovine rujna mjeseca. Znai mijenjamo maticu koja je zamijenjena godinu dana ranije u istoj konici i koritena jednu godinu. Na osnovu toga i dajemo naziv jednogodinja matica. Takve matice za jednu godinu mi maksimalno iskoristimo a one u drugoj godini ne bi mogle da razviju jaka pelinja drutva.

Kada neku izuzetno kvalitetnu jednogodinju maticu tada ostavimo da je koristimo i druge sezone tj. i idue godine takvu maticu na kraju idue sezone nazivamo dvogodinja. Vratimo se periodu kada autor vri zamjenu matica. To je period kada je u konicama osigurana zimska rezerva hrane, u toku je uzgoj zimskih pela, period kada pele ve predosjeaju zimu, period kada sve matice poinju smanjivati polaganje jaja itd. Po mom iskustvu to je najpogodniji period za zamjenu matica u naim uvjetima pelarenja. Ako se uzmu periodi od najranije zamjene matica u pelinjem drutvu koje se pripremano za medobranje moe se zakljuiti sljedee: ako se tada mijenjaju matice sa ciljem da proizvedu dosta pela za pau imae se malo koristi u toj godini. Ako se kao primjer uzme najranija zamjena matica oko 20. svibnja trebae oko 7 dana da sparena matica bude prihvaena od strane pela i da pone polagati jaja. Poznato je da matica u poetku polaganja jaja polae manji broj jaja i svaki dan ako je stimulativno forsirana polae sve vei broj. Ali kalendarski oko dvadesetog svibnja pelinje drutvo u svom razvoju tei prema svom maksimalnom broju jedinki i od novoprihvaene matice oekuje da ona pokae svoje kvalitete. Meutim, esto mlade matice nisu sposobne u poetku da ispune elje pela ali ni pelara jer su njihove mogunosti za to manje. Tada mlada matica u nasljee prima manju ili veu koliinu legla od prethodne matice. Ali kao najvanije ovdje je da prve pele izletnice od mlade dodate matice u najranijem periodu dobijamo tek za 45 do 50 dana od dana dodavanja mlade matice u pelinje drutvo. Znai to je period na samom poetku jula mjeseca kada se veina izdanih paa na naim terenima ve zavrava. Mlada matica e proizvoditi pele poslije glavnih paa kada nam one nisu najpotrebnije u veem broju i tako cijeli period do kasne jeseni. Do tada ona e se djelimino izraditi. Idue godine u ranom proljetnom razvoju ona e polagati jaja ali ne i maksimalno to je tada veoma vano za pelinje drutvo. Zbog toga mnoga pelinja drutva ne mogu do pae da se maksimalno razviju. U velikom procentu greka je do izraenosti matice. kasnijom zamjenom matice ona se do perioda zazimljavanja pomalo razradi. Njene aktivnosti u postepenom razraivanju u tom periodu umnogome se poklapaju sa zahtjevom pelinjeg drutva ka smanjenju legla. U ranom proljetnom periodu ona je sposobna da od sebe da sve to je pelinjem drutvu i potrebno za brz i buran razvoj pelinjeg drutva. Uz sve prednosti prisutnosti mlade neizraene matice u tom periodu i pelinje drutvo a i pelar mogu praviti planove za uspjeno medobranje. Na osnovu izloenog zamjena matica na naim pelinjacima je uproena i veoma uspjena. Uspjena je zbog ve bogato prisutne rezerve hrane koja se ranije osigura pelinjem drutvu. I borba sa varoom u velikom procentu je do tada zavrena. Znai mir na pelinjaku kakav je samo potreban za prihvat matica. U pomonim pelinjim drutvima prvo mijenjam matice. Uklanjanjem matica iz plodita pelinjih drutava evidentira se vrijeme njihovog vaenja. Nakon dva do tri sata od vaenja starih matica dodaju se mlade matice. Nikakvi naknadni poslovi tada se ne rade. Nakon minimalno pet dana poslije dodavanja matica u kavezima vrim kontrolu njihovog prihvata. Po aktivnosti pela na poletaljkama u velikom procentu mogu da procijenim prihvat matica. Ako su pele prihvatile maticu ili e je prihvatiti one kroz svoje aktivnosti na poletaljci daju znak ostalim pelama ali i pelaru da je stanje u njihovom pelinjem drutvu normalno. U velikom procentu sluajeva kada se oko zamjene i dodavanja matice uradi na pravilan nain one budu i prihvaene. Rijedak je tada sluaj da pele nisu oslobodile maticu iz kaveza. Za uklanjanje kaveza iz konica potrebno je takoer malo vremena kao i za njihovo dodavanje. Ako tada jo neka matica nije osloboena slobodno je ispustim meu pele. U narednih petnaest dana mlada matica ima uvjete da se prilagoava u novoj zajednici. Za taj period ona obino zalee oko tri rama legla. Znai nakon petnaest dana od kada je mlada matica prihvaena i poela da polae jaja vrim zamjenu plodita odnosno zamjenu njihovih mjesta. Plodite u kojem se sada nalazi mlada matica sputam na podnjau a plodite u kojem je tada stara matica diem na vrh konice. Zbog lake zamjene druge matice. U tom sluaju pele izletnice normalno ulaze na svoje ulaze i nema nikakvih problema da dolazi do tue meu pelama. Ovo rotiranje plodita

vri se u toku cijele pane sezone najmanje tri puta pri redovnim poslovima na pelinjaku. U tom periodu rotiranje plodia ima cilj da se matica u ploditu proizvodnog pelinjeg drutva malo odmori jer je ona vie forsirana odnosno stimulisana poto je kod nje prisutno dosta pela, djelimino eliminisanje rojevnog nagona u periodu kada je on prisutan na pelinjacima. Zamjena druge matice obavlja se na isti nain kao to je prije objanjeno. Poslije prihvata druge matice raspored plodita se vie ne mijenja. On ostaje takav sve do prve ponovne rotacije u proljetnom periodu kada pelinja drutva dostiu svoj maksimum.

FORMIRANJE VJESTAKIH ROJEVA OD DVOMATINIM PELINJIH DRUTAVA

Na zavretku bagremove pae u dvomatinim pelinjim drutvima ima dosta pela jer su cijeli period u dva plodita intenzivno radile dvije matice. Sve te pele konstantno trebaju i dalje raditi a do pelara je kako e ih iskoristiti, To je obino period kada su pelinja drutva na vrhuncu svog razvoja. I pored ispunjenih svili neophodnih uvjeta za neizazivanje rojevnog nagona veliki broj pela u tom vremenu moe krenuti u nepoeljnom smjeru odnosno rojenju. Paralelno sa uspjenim znanjem za razvoj ovako jakih pelinjih drutava kod pelara treba biti i sposobnost odranja pela u radnom raspoloenju. Od naina pelarenja, iskoritavanja pelinjih paa, plana za iskoritavanje poslije bagremove pae itd. zavisi dalje koritenje dvomatinih pelinjih drutava. Prevozom pelinjih drutava na neku pau koja poinje odmah nakon zavretka bagremove pelo se zapoljavaju. Na stacioniranim pelinjacima koji su locirani na terenima gdje odmah ima neke jae pae pripremljeno pele se mogu iskoristiti. Problem se javlja kada nekih godina bagremova paa potpuno podbaci na veini terena pa ni hitno preseljenje na neku novu lokaciju ne bi dalo nekih prinosa. Tada pelar ima dosta posla. To je vrijeme kada treba spaavati to se spasiti moe. Na nau sreu takvih nerodnih godina je malo. Bar ih je bilo malo za ovaj period dok se ja bavim pelarstvom. Takve nove momente ja sam koristio za privremeno formiranje vjetakih rojeva do lipove pase. Vremenski razmak izmeu bagremove i lipove pae je 25 do 30 dana. Vjetake rojeve nekada sam koristio za prodaju a nekada za proirivanje pelinjaka. Zavisno od opremljenosti pelinjaka ima nekoliko mogunosti njegovog iskoritavanja. Ako pelar posjeduje vei broj razdjelnih dasaka moe da ih iskoristi za formiranje vjetakih rojeva u svakom slobodnom nastavku konice tipa nastavljae. Razdjelne daske trebaju imati slobodan otvor za izlijetanje pela. Pored toga svaka razdjelna daska ima i ulogu privremene podnjae novoformiranog vjetakog roja. Znai pod jednim krovom moe se formirati onoliko novih vjetakih rojeva koliko pod njim ima slobodnih nastavaka. U novoformirana pelinja drutva najbolje je dodati sparene matice. Koji pelar nema te mogunosti moe dodati po dva kvalitetna zrela matinjaka. Ova druga varijanta je dosta loija i treba je izbjegavati.

Slika broj 31 Razdjelne daske razliitih rjeenja 202 Izlazi za pele iz novo formiranih rojeva mogu se otvoriti na sve strane konice. Koliko vjetakih rojeva formiramo u takvoj konici toliko nam je potrebno razdjelnih dasaka. Tada su u svim nastavcima ramovi sa izgraenim saem to je velika prednost za novoformirane rojeve. U ovakvim sluajevima ja uvijek dodajem mlade sparene matice koje imaju sve uvjete za normalan rad. Tada su vremenski us- lovi obino povoljni tj. u drugoj polovini svibnja . Toplotni reim u cjelokupnoj konici je zadovoljavajui tako da je proizvedena toplota maksimalno iskoritena za grijanje legla. Pod takvim uvjetima u svim novoformiranim vjetakim rojevima matice e intenzivno polagati jaja. Kada radim formiranje vjetakih rojeva na ovakav nain u toku je bogata polenska paa sa bagremca tako da u svakom ploditu pele unesu od 2 do 4 rama polena. Sakupljen polenov prah u tom periodu sauvam za period pripreme pelinjih drutava za zimu. Ovakvo stanje u konicama ostavljao sam sve do poetka lipove pae. Tada sam u dva plodita ostavljao po jednu maticu dok su ostale prenoene u nove konice sa po tri rama legla, ram meda i ram polenovog praha. Novoformiranim rojevima odmah sam dodavao po dva kilograma obogaenih pogaica.

Slika br. 32 Formirani rojevi poslije bagremove pae u pomodne konice Slika broj 32 Formirano pomodno drutvo na pet ramova dobija odmah po 2 kg obogadenih pogaica Za naredni mjesec dana svi ovi ramovi esto su bili puni legla i pokriveni pelama. Znai u njih se uloi naknadno samo sparena matica i dva kilograma pogaica a dobije se za mjesec dana solidno pelinje drutvo koje

na predstojeoj lipovoj i livadskoj pai sebi osigura solidnu zalihu za zimnicu. Poslije izdvajanja novoformiranih rojeva preostalo zrelo leglo rasporedim u prostoru medinih nastavaka a takoer u takve konice vrate se sve pele sakupljaice. To mi upravo i jeste cilj da sada opet na poetku lipove pae imam konice krcato pune pelama. Poetkom lipove pae koristim isti metod oduzimanja pela izletnica iz pomonog pelinjeg drutva i usmjeravani ih u zajedniko medite. Za ovu pau potrebni su specifini uvjeti za medenje. Ali na terenima gdje ima vie stabala lipe ili lipovih uma pele uvijek sakupe neto meda. Novoformirani rojevi u ovom periodu se solidno razviju a nekada izgrade i po nekoliko ramova saa. Ovaj nain rada u izuzetnim sluajevima od pelara zahtijeva dosta radnog vremena. U ovakvim sluajevima autor koristi poslije pae viak pela za paketne rojeve ili za punjenje oplodnjaka na oplodnoj stanici.

ZAZIMLJAVANJE VIE PELINJIH DRUTAVA U JEDNOJ KONICI

U cilju to bolje iskoristivosti konica na pelinjaku autor je poeo primjenjivati zazimljavanje po nekoliko pelinjih drutava u jednoj konici. Ovo je najei sluaj da se na ovaj nain u rezervi imaju takozvani novoformirani rojevi, rezervna pelinja drutva koja se zbog nekih okolnosti nisu normalno razvila da se mogu svrstati u proizvodna. Za ovu svrhu nekada su koriteni nukleusi koji su poveavali financijska ulaganja u pelinjak, zahtijevali su vie radnog vremena oko njih, zahtijevali su vie prostora za smjetaj i u primjeni nekada su postajali balast za pelara. to je najvanije u ovom sluaju koristi se ve raspoloiva oprema koju pelar posjeduje na pelinjaku a ona mu u tom periodu nije potrebna. U sluaju koritenja konica nastavljaa najbolje se iskoriste slobodni nastavci iz medita u kojima je ve izgraeno sae. U periodu kada vam oni vie nisu potrebni poslije vrcanja meda a od pelinjih drutava se moe oduzeti viak pela moete u njima formirati nove rojeve. Novoformirani rojevi formiraju se obino sa sljedeim sadrajem: prenese se tri rama sa leglom razliite starosti na kojim ostaju pele koje pokrivaju te ramove, ostali ramovi u nastavku mogu biti djelomino sa hranom a na njima takoer trebaju biti pripadajue pele. U ovom sluaju novoformiranim rojevima najbolje je dodavati sparene matice u kavezima. Moe se dodati i po dva zrela matinjaka ali u ovom sluaju razvoj novoformiranih rojeva odvija se sporije. Na podnjau se postavi nastavak sa novoformiranim rojem a preporuljivo je postaviti pogaice direktno na satonoe ramova. To je dobra stimulativna i startna osnova za dalji razvoj novo formiranog roja. Razdjelnom daskom se poklopi postavljeni nastavak a ona je ujedno i nova podnjaa za drugi novoformirani roj. Na razdjelnoj dasci ima otvor za izlaz pela iz drugog nastavka. U ovom sluaju razdjelna daska dijeli potpuno dva novoformirana roja da pele nemaju kontakt. Razdjelne daske izraene su tako da na nekim ima otvor blie lijevoj strani a neke blie prednjoj desnoj strani na konici. Kod postavljanja svakog sljedeeg nastavka sa novoformiranim vjetakim rojem razdjelne daske se postavljaju tako da su izlazi za pele uvijek dijagonalno jedan u odnosu na drugi.

Slika broj 33 Zavisno od potrebe za novoformiranim rojevima pod jednim krovom konice moe se zazimiti 4 do 5 rojeva. Svaki novoformirani roj se moe kompletirati iz jednog ili nekoliko proizvodnih pelinjih drutava. Kada se radi na formiranju novih rojeva uvijek se mora paziti da se proizvodne konice mnogo ne oslabe. Novoformirani rojevi mogu se postaviti na istom pelinjaku ali tada se sve pele sakupljaice vrate u svoje konice. Ako se prevezu na drugu lokaciju dalje od 4 km u njima e se sauvati pele sakupljake a takvi novoformirani rojevi bre e se razvijati. Kao posljednja poklopna daska na naim pelinjacima a i na novoformiranim rojevima koristi se univerzalna hranilica. U cilju dopune hrane za zimovanje prihranjuje se prvo gornje pelinje drutvo i to u poetku sa manjom koliinom sirupa. Prije toga ulazi za pele se smanje. Svi novoformirani rojevi zimuju u po jednom nastavku tako da se plodite i rezerva hrane nalazi u njemu. Kada se u najviem pelinjem drutvu izvri dopuna hrane izvri se zamjena mjesta nastavaka. Najvie pelinje drutvo sputa se da zauzme prvo mjesto na podnjai a ostala se diu na njega po redoslijedu kako su do tada bili. Sa prihranjivanjem se ponovo nastavlja na isti nain kao prethodno. 1 svi ostali novoformirani rojevi dopune se hranom na isti nain. U proljetnom periodu ova pelinja drutva se razvijaju sve dok im u jednom nastavku ne postane tijesno. Pada se po dva pelinja drutva prenesu na novu podnjau i koriste kao proizvodna dvomatina pelinja drutva. Koritenje takvih pelinjih drutava najee koristimo na oplodnoj stanici za: stvaranje fonda pela za punjenje oplodnjaka. Za ovu namjenu na jednoj podnjai formiramo tri pelinja drutva gdje tri matice proizvedu dovoljno legla za uzgoj pela kada su nam one najpotrebnije rano dobijamo jaka pelinja drutva za proizvodnju selekcionisanih trutova na oplodnoj stanici sa njima stvaramo gigantska pelinja drutva za organizovanu proizvodnju matine mlijei na oplodnoj stanici Prednost ovakvog naina ogleda se u sljedeem: raspoloiva oprema maksimalno je iskoritena u toku cijele godine uvijek imamo na pelinjaku rezervnih rojeva koji se u ranom proljeu mogu iskoristiti za popunu konica ako se u toku zimskog perioda pojave gubici potronja hrane ovako zazimljenih rojeva je manja za oko 30 % nego da su u samostalnim

konicama proljetni razvoj mnogo je povoljniji nego da su ova pelinja drutva u pojedinanim konicama Kao prisutan problem u ovom sluaju je sporija dopuna hrane za zimu i manipulacija sa nastavcima na veoj visini.

HIGIJENA NA PELINJAKU I HIGIJENSKO PONAANJE PELA

U dananjim uvjetima

pelarenja za higijenu i red na pelinjaku uvijek je odgovoran pelar. U toku cijele

godine higijena se mora odravati na: pelinjaku gdje su postavljene konice, prostoriji gdje se obavljaju svi pripremni radovi, alatu sa kojim se radi, odjei u kojoj se radi itd. Sve navedeno spada u uvjete za rentabilno pelarenje. Poeljno je da prostor gdje su postavljene konice bude ograen odnosno namijenjen samo za tu svrhu. U dananje vrijeme na pelinjacima su prisutne razne bolesti pela i pelinjeg legla. Uzronici tih bolesti pritajeno samo ekaju pogodan trenutak prostoru plodita. Zbog toga pelar treba poduzeti niz mjera za sprjeavanje moguih zaraza. Poznato je da veina starih pela izumire van konica u ljetnom periodu. U zimskom periodu kada pele ne izlijeu izvan konice kada izumru one padaju na podnjau. Pri proisnom letu pele ih postepeno izbacuju i to najee ispod poletaljke. Tada ih pele ne nose daleko od konica kao u ljetnom periodu. Kada se zavre proisni letovi autor svake godine pograbi teren ispred konica oko pet metara i oko dva metra iza konica. Grabljenjem se poisti to je vie mogue sa suene trave i to je mogue vie izbaenih mrtvih pela. Na tim mrtvim pelama esto ima uzronika zaraznih bolesti. U tom periodu kada pele ponu intenzivnije da komuniciraju u prirodi u ranom proljetnom periodu esto se vidi da one natovarene polenom padaju ispred konica dok jo trava nije porasla odnosno direktno padaju na uginule pele. To se desi i zbog jakog vjetra ili hladnoe kada ne uspiju da slete na poletaljku. Kada se malo odmore ponovo se diu i ulijeu u konicu ali tada sigurno unose i uzronike zaraznih bolesti. U tom periodu autor redovno izvri dezinfekciju terena ispred i iza konica. Za ovu namjenu koristim: sporotal, ditosan, gaeni kre ili neko drugo dezinfekciono sredstvo. Sa prskalicom se poprska cijeli teren koji je ranije pograbljen: ispred, ispod i iza konica. Prva kia koja padne poslije prskanja dezinfekciono sredstvo sapere u zemlju tako da se na taj nain uniti veliki broj izazivaa bolesti. Ako se vri dezinfekcija sa kreom onda se u 10 lit. vode umuti 1 kg krea sa tim poprska pripremljeni teren. Uz svaki pelinjak poeljno je imati neku namjensku prostoriju za odlaganje: rezervnih dijelova konica, potreban pribor za rad na pelinjaku, odjeu za rad oko pela itd. Na veini pelinjacima bez potrebnog objekta teko se mogu zavravati svi poslovi. U pelarskom objektu sve nabrojano treba imati i svoje mjesto da je sloeno i razvrstano. U mnogome se dobrom organizacijom olakava rad na pelinjaku kada je red u pelarskoj prostoriji. Mnogo se dragocjenog vremena gubi kada se neto trai medu priborom i alatom ako sve nije na svom mjestu. Alat sa kojim se radi mora uvijek biti ist i esto dezinficiran. Alatom se najee iri bolest na jednom ili vie pelinjaka. Zbog toga nemojte posuivati ili drugom pelaru davati svoj alat. Na taj nain ete i sebi i njemu uraditi dobro djelo. Autor bar jednom dnevno dezinficira osnovni alat sa kojim radi na pelinjaku a posebno na oplodnoj stanici. U kanti od 10 l uvijek stoji pripremljeno sredstvo za dezinfekciju a kanta na takvom mjestu da je uoljiva. Alat i ruke se usput dezinficiraju. Kada se pelar na to navikne onda to vani je kao i redovan posao prije poetka svih poslova. Posebno na dezinfekciju obraamo panju kada idemo sa jednog pelinjaka na drugi. Uvijek moramo biti oprezni jer nikada se ne zna odakle vreba bolest. pa da krenu na zadatak. Obrazovan pelar to uvijek mora imati na umu. Ti uzronici se nalaze u konicama ili na bliem terenu ispred i iza konica. U konicama se najee nalaze u

Odjea u kojoj pelar radi mora biti ista i oprana kako zbog zdravstvenog stanja pelara tako i zbog pela. Kada radimo u prirodi gdje sve mirie zato da i naa odjea ne bude takva.

Slika br. 34 Higijenske pojilice na oplodnom centru kod autora Na pijau vodu za pele trebate obratiti panju jo od poetka marta da se na nju pele naviknu. U tu svrhu napravite pojilice iz kojih mogu samo pele da piju vodu. U tu vodu stavite po malo nozecida i 1 i nozepipa protiv nozemoze. Ona se na pelinjaku esto iri preko nehigijenskih pojila. Pele su uvijek istile prostor u kojem ive i rade bio on upljina u drvetu, starija ili najnovija konica. Meutim, ima pela koje loije ili bolje iste svoj prostor. To je isto kao 1 kod ostalih ivih bia. To su njihove nasljedne osobine. Nauka ide u tom smjeru da prati i selekcijom odabira vrijednija i produktivnija pelinja drutva za reprodukciju posebno na uzgoju matica. Pored ostalih pozitivnih osobina kod matica rodonaelnica autor vri testiranje njenih pela na higijensko ponaanje. Postupak se sastoji u tome da se obiljei jedan decimetar kvadratni poklopljenog pelinjeg legla na kojem su sve elije iskoritene. Tankom iglom kroz poklopic izbuim odnosno ubodem svaku buduu pelu u svim elijama na obiljeenom prostoru. Pele e to odmah da primijete i ponu da skidaju poklopie i iste elije koje su ule u eksperiment. U ovom sluaju to su pele od jedne matice rodonaelnice vie sklone higijenskom ponaanju prije e poeti i prije poistiti navedene elije. Kontrolu ienja elija kontroliram svakih 24 sata od poetka eksperimenta pa dok pele ne zavre taj posao. Uoeno je da kod ovakvog praenja odvijanja eksperimenta pored ostalih pozitivnih osobina kod manjeg broja matica rodonaelnica ovaj test ne dobije prolaznu ocjenu. Takve matice se izbacuju iz koritenja prije nego se iskoriste za pojedine svrhe na oplodnoj stanici. Izmeu pojedinih pelinjih drutava iste jaine postoji razlika i do tri dana u ranijem i kasnijem ienju unitenih larvi.

PRIHRANJIVANJE PELA TENOM I VRSTOM HRANOM

Pele su oduvijek za hranu koristile med i polenov prah koji su one sakupile u prirodi, preradile ga u konici i odloile ga u elije saa. Kao bioloka cjelina pelinje drutvo je nagonski uvijek sakupljalo vie hrane u prirodi nego to mu je potrebno za svoje potrebe. Kada ih je ovjek poeo uzgajati poeo je da od pela i oduzima dio sakupljene hrane. Od tada pa i danas u pelarstvu je to redovna pojava. Kada se eer poeo proizvoditi pelari su od pela poeli oduzimati poslije medobranja vee koliine mukotrpno proizvedenog meda a njima ostavljali manje. Za potrebe pela poslije medobranja poela se primjenjivati dopuna hrane u obliku eernog sirupa. Tako pelari rade i danas. Meutim, uvijek treba imati na umu da pela proizvodi med a da med proizvodi pelu. Ali treba znati da je eerni sirup samo nuno zlo za dopunu hrane ali i vjetaki med dobijen od njega dobra i kvalitetna hrana za pele ali samo u periodu kada u konici nema legla i kada pele ne ope u prirodi. U pelarstvu prihranjivanje pela sa eerom moe da se uradi najee na tri naina: u obliku eernog sirupa, u obliku pogaica i u kristalnom stanju. Sva tri naina primjene imaju razliiti cilj: primjena eernog sirupa najee se koristi za dopunu hrane u ljetno jesenjem periodu za zimovanje ili kao stimulans u proljetnom periodu. U ovom sluaju pelama se dodaju vee koliine sirupa za dopunu hrane u kraem periodu i manje koliine sirupa u cilju stimuliranja u proljee. Pri ovom nainu dopune hrane pelari

trebaju strogo obratiti panju da pele ne odlau sirup i proizvode vjetaki med u periodu kada je vrijeme pred medobranje. Znai da se svaka dopuna hrane treba obaviti prije ili poslije medobranja u za to pripremljeno sae. eerni sirup se moe dodavati u cilju stimulativnog i nadraajnog razvoja: proizvodnih pelinjih drutava pred pau, novoformiranih vjetakih rojeva, podsticajno prihranjivanje pelinjih drutava ukljuenih u organizirano i namjensko sakupljanje polenovog praha, pelinjih drutava specifino pripremljenih za proizvodnju matine mlijei, pelinjih drutava koja su namjenski formirana na oplodnim stanicama za uzgoj matica, u konicama gdje je namjenski potrebno izgraditi vee povrine saa, pri dresiranju pela na organiziranom opraivanju i u jo nekim specifinim sluajevima. Za ovu namjenu eerni sirup se dodaje u manjim koliinama i najvie po pola litra ali je i specifino da se ona za ove namjene dodaje kao obogaen i sa manjom koncentracijom. U navedenim sluajevima cilj nije da se stvori rezerva hrane ve da pele dodanu hranu ubrzo iskoriste za svoje bioloke potrebe. Sirup se najee dosipa jedanput pred veer ali se u specifinim sluajevima dosipa i dva puta i to rano u jutru i uveer i to obavezno pri proizvodnji matine mlijei i u uzgoju matica. Pri dresiranju pela za namjensko opraivanje jedne vrste voa ili povra pripremljeni topli sirup pelama se dodaje rano ujutro prije nego one ponu izlijetali iz konica primjena eera u vrstom stanju u obliku pogaica ima za cilj da dodate pogaice pele uzimaju dui vremenski period odnosno da ih pele koriste onoliko koliko im je potrebno za njihove bioloke potrebe u tom periodu. Primjena pogaica ima prednost da se mogu koristiti u svakom periodu u toku godine kada ih pele mogu preraivati. Osim toga pele sa pogaicama nikada ne stvaraju rezervu hrane pa ih tako ne odlau u sae. Meutim, pri njihovom koritenju pele se mnogo vie izrauju pa ih nije preporuljivo dodavati pelama od kasnoljetnog perioda pa sve do pojave prvog legla u toku zime. Meutim, zavisno od namjene proizvodnih pelinjaka pogaice smetaju u konici u periodu medobranja. Svaki pelar prema namjeni svog pelinjaka treba da uskladi primjenu pogaica. Na naim pelinjacima pogaice se koriste u velikim koliinama kako na proizvodnim pelinjacima tako i na oplodnoj stanici. U toku cjelokupnog uzgoja matica pogaice su konstantno prisutne u svim konicama namijenjenim za ovu proizvodnju kao i u oplodnjacima. Koritene pogaice su obogaene i visokokvalitetne. Obogaivanje pogaica vri se sa: polenovim prahom sakupljenim samo sa zdravim pelinjim drutvima, pivskim kvascem koji se mora namjenski pripremiti, obezmaenim mlijekom u prahu koje u sebi ne smije imati vie od 0,3% masnoe, obezmaeno sojino brano, pekarski kvasac koji se treba ranije pripremiti itd. Svakako da u sastav pogaica mora da ulazi i kvalitetan ist med. Na osnovu dananjih cijena meda u maloprodaji kao orijentir mogu navesti sljedee. Ako pelar samostalno priprema pogaice za svoj pelinjak a htio bi da zna da li su one kvalitetne ili nisu onda neka sabere sve sastojke koji ulaze u etiri kilograma pripremljene pogaice. Jedan kilogram meda u maloprodaji treba da ima protuvrijednost etiri kilograma pogaica. U dananje vrijeme jedan kilogram kvalitetne obogaene pogaice kota oko jedan euro. u izuzetnim sluajevima pelama se moe dodavati eer u kristalnom stanju. Ovaj nain koritenja i prerade eera najvie iscrpljuje pele. Najee se naspe eer u ram ili Dollitleove hranilice a po povrini eera se naspe tanak sloj meda. Ni u kom sluaju se na eer ne smije dosipati voda jer se tada na povrini eera uhvati tvrda kora koja pelama stvara dodatni problem za koritenje eera. Pele najsporije koriste eer u ovom sluaju i obino se primjenjuje u bespanom periodu izmeu dvije pae. Pri preradi pele dosta upropaste eera koji pada na podnjau a on je ujedno i mamac za mrave koji se sakupljaju ispod konica.

PRIPREMANJE I DODAVANJE EERNOG SIRUPA U PELINJA DRUTVA


ist prirodni med je najbolja hrana za pele. Pri vrcanju meda kod nekih pelara pojave se velike pohlepe za medom pa je poslije potrebno dodavati eerni sirup. esto se postavljaju pitanja od strane pelara kako pripremiti sirup i kakvu koncentraciju eera i vode treba da ima sirup koji trebaju da dodaju svojim pelama. U razliitoj literaturi se mogu nai razliiti podaci o koncentraciji i nainu spravljanja sirupa. Kod prihranjivanja pela eernim sirupom razliitih koncentracija je utvreno da razlaganje saharoze na proste eere najbre nastupa kada se dodaje sirup sa koncentracijom od 50% eera. Dakle pripremljen sirup od jednakih dijelova vode i eera je najbolji i najracionalniji u praktinom pelarenju. Voda koja se primjenjuje u pripremanju sirupa mora biti potpuno ista. Za ovu namjenu se moe upotrebljavati izvorska voda kao i kinica. Ako se voda zagrije prije dodavanja eera on se lake rastvara. Potrebno je u toku jednog dana samo nekoliko puta promijeati smjesu vode i eera tako da se do predveer eer potpuno rastvori. Zbog olakanog pripremanja sirupa u posudu prvo treba nasuti odreenu koliinu vode a poslije postepeno dodavati eer i polako mijeati. Ako se u posudu prvo naspe potrebna koliina eera a poslije dodaje voda mijeanje i rastvaranje se odvija tee. U zavisnosti od vremenskih uvjeta i potrebe za koritenje eernog sirupa on se priprema u razliitim koncentracijama. Pelar treba svakodnevno pripremiti onoliko sirupa koliko je potrebno da se doda pelinjim drutvima za jednu no. Ako se sirup pripremi na jednom za vie narednih dana on tada moe da se ukiseli. Takav sirup se poslije ne bi smio dodavati pelama. U priloenoj tabeli dat je teinski odnos vode i eera za etiri razliite koncentracije. Za toplije vrijeme priprema se rjei sirup. Priloene koncentracije sirupa najee se koriste u praksi.

Tabela br. 9. Zavisno od vremenskih uvjeta i namjena, priprema se rjei ili gudi sirup
Procentualni odnos koliina Koncentracija (%) 50 55 60 65 sirupa 10 kg eernog sirupa voda (I) 5.0 4.5 4.0 3,5 eer (kg) 5,0 5.5 6.0 6.5 10 l eernog sirupa voda (I) 6.16 5.69 5,18 4.64 eer (kg) 6.16 6,95 7.18 8.72

Neki pelari prakticiraju da u toku pripreme sirupa sastavljenu koncentraciju prokuhaju do take kljuanja. Ovaj nain pripreme sirupa je dobar ali je nepraktian na velikim pelinjacima. Pri dodavanju pelama prokuhanog sirupa a zbog njegovog specifinog mirisa nepaljiv pelar lako moe izazvati grabe na pelinjaku. Pri pripremi sirupa na ovaj nain svi dodaci koji se u njega dodaju u cilju obogaivanja trebaju se dodati poslije prokuhavanja 1 hlaenja do oko 30C. Sirup se mora dodavati samo u unutranjost konice u bilo koju vrstu hranilice koja se koristi u pelarstvu. U praksi se primjenjuju hranilice razliite zapremine a sa njihovom primjenom i konstrukcijom regulirano je da sirup iz njih mogu da uzmu samo pele iz konice. Ni u kom sluaju se ne smije koristiti neka vrsta hranilice iz koje sirup mogu uzimati i pele iz konice i pele koje se zavlae ispod poklopca ili poklopne daske u konicu. U tom sluaju esto je neizbjena grabe na pelinjaku. U svakom periodu kada se sirup dodaje pelama on se obavezno treba dodavati kasno naveer pa ako je potrebno i sa lampom. Znai, sve se pele moraju smiriti na pelinjaku pa tek onda poeti sa dodavanjem sirupa. Izuzetno sirup se moe dodavati i ujutro i u toku cijelog dana ali samo jakim gigantskim pelinjim drutvima namjenski pripremljenim za specifinu proizvodnju uzgoja matica i proizvodnju matine mlijei. U ovom sluaju treba dodavati samo neprokuhavan sirup. Ovaj nain dodavanja sirupa u toku dana redovno koristi i va autor. U

naoj proizvodnji sirup se nikada ne prokuhava a konstantno se koristi dok traje proizvodnja. Prema brojanom stanju pelinjeg drutva odreuje se i koliina sirupa koja mu se moe dodavati. To je ona koliina koju pelinje drutvo moe i mora prenijeti i odloiti u sae u toku noi. Ni u kom sluaju ujutro ne smije biti sirupa u hranilicama jer svojim ponaanjem pele iz te konice daju informaciju drugim pelama. Neki pelari ujutro vade pokretne hranilice sa neprenesenim sirupom iz konica to je takoer opasno i oteano. U sluaju dresiranja pela pri organiziranom opraivanju pojedinih poljoprivrednih kultura sipanje toplog pripremljenog sirupa obogaenog sa mirisom cvijeta procvjetale kulture treba uraditi na oko jedan sat prije nego pele izviaice ponu ujutro da lete iz konice. Za ovu namjenu sipa se oko 0,2 litra sirupa a pele to brzo iskoriste iz hranilica. Na jednom pelinjaku sva pelinja drutva nisu radno raspoloena da brzo prenose i prerauju sirup. Zbog toga pele treba navii polako da to urade. Kada prvi put sipate sirup pelama dodajte ga po manju koliinu a posebno ako na pelinjaku imate slaba pelinja drutva. Sutradan rano ujutro obavezno treba prekontrolirati da li je u nekom pelinjem drutvu ostalo sirupa u hranilici i kako se njegove pele ponaaju u odnosu na druge koje su to u toku noi uradile. Na osnovu tog zapaanja treba poveati ili smanjiti koliinu dodavanja sirupa. Sirup se moe koristiti za stimulativni razvoj pelinjih drutava i u tom sluaju dodaje se po manja koliina sirupa. Dopuna sirupa u cilju osiguravanja bogate rezerve hrane koristi se najee kada se pone priprema pela za zimovanje. U tom sluaju dodaje se vea koliina ali u manjem vremenskom periodu. Dopuna hrane moe se postii samo sa sirupom, dok se pogaicama bilo kog tipa to ne moe postii.

PRIPREMANJE I UPOTREBA POGAICA U PELARSTVU Uz provjerene suvremene naine pelarenja i sa suvremenom opremom uz stalno odravanje jakih pelinjih drutava postiu se i najvei prinosi. Visoka i rentabilna proizvodnja pelinjih proizvoda ne moe se ostvariti bez stalnog stimuliranja i odravanja radnog raspoloenja pelinjih drutava u periodima pred glavne pae i u periodu kada se ona pripremaju za zimovanje, jedan od uvjeta za osiguravanje vee povrine zatvorenog legla 10 dana prije jakih paa je stalna stimulacija pela sa kvalitetnim obogaenim pogaicama.

Slika br. 35 Obogadene pogaice u sijenju, autor dodaje na satonoe ramova U ranom proljetnom razvoju pored velike rezerve meda obogaene pogaice imaju vanu ulogu za pelinja drutva. U proljetnom razvoju bez prisustva pogaica pelinja drutva se sporije razvijaju. Sjeam se perioda pelarenja kada se pogaice nisu dodavale pelama ni u kom periodu. Ali se sjeam da su proljetne razvojne pae bile zadovoljavajue za razvoj pelinjih drutava u tada koritenim konicama sa ogranienim prostorom. U dananje vrijeme mislim da se ne moe racionalno i uspjeno pelari ti bez upotrebe pogaica. Zbog toga sam eksperimentalno ispitivao primjenu obogaenih pogaica na svojim pelinjacima. U tom eksperimentu pratio

sam razvoj dvije grupe pelinjih drutava u proljetnom razvoju do bagremove pase. Napominjem da su obje grupe pelinjih drutava zazimljene pod istim startnim uvjetima : brojano stanje odnosno jaina pelinjih drutava bila je priblino ista kvaliteta i koliina hrane u konicama bila je priblino ista sve matice su bile priblinog kvaliteta i iste starosti svi poslovi oko zazimljavanja i u ranom proljetnom razvoju obavljani su u istom periodu u proljetnom periodu svi drugi vidovi stimuliranja pelinjih drutava obavljani su u istom danu. Ovdje mislim na okretanje kompletnih plodinih nastavaka za 180, dodavanje ramova sa rezervom perge, zamjena mjesta plodinog nastavka i nastavka sa rezervom meda Potrebno je napomenuti da je sve nabrojano i primjenjivano kod obje grupe pelinjih drutava. Razlika u poslovima oko jedne i druge grupe pelinjih drutava sastojala se u tome to je jedna grupa u proljetnom razvoju do bagremove pase dobila dva puta po pet kilograma obogaene pogaice a druga grupa nije dobijala nikakve pogaice. Ovi podaci odnose se na svako dvomatino pelinje drutvo u jednoj konici. U periodu 10 dana pred bagremovu pau kada je trebalo ograniiti matice na odreene plodine prostore u konicama sa matinim reetkama izmeu navedene dvije grupe pelinjih drutava bila je velika razlika. Pelinja drutva koja su kao stimulaciju dobi jala obogaene pogaice do pred bagremovu pau imala su: oko 50% vie zrelog legla odakle su ve izlazile mlade pele po jedan nastavak vie pela odnosno oko 1.5 kg vie ova pelinja drutva sakupila su vie meda sa vone pae i raznih trava do pred cvjetanje bagrema iz zimske zalihe hrane potroena je manja koliina hrane imala su u rezervi vie sakupljenog i konzerviranog polenovog praha Poslije ovog eksperimenta autor je u svoj nain pelarenja uveo redovno upotrebu obogaenih pogaica ili eernomednog tijesta i to. u proljetnom intenzivnom razvoju do poetka bagremove pae od zavretka bagremove pase pa do poetka lipove ili livadske pae ako se u tom periodu konice ne prevoze na pau bagremca od zavretka livadske pase pa sve do kraja kolovoza mjeseca odnosno cijeli period kada se njeguje i proizvodi leglo odakle e da se izlegu dugovjene zimske pele

Slika br. 36 ederno medno tijesto se moe dodavati u konicu i na ovaj nain Svu dodavanu obogaenu pogaicu koju dodajem pelama na poetku kolovoza iskoristite pele koje e do

kraja jeseni da nestanu iz konice. Pogaice u tom periodu ne koriste mlade dugovjene pele koje se u tom periodu izlegu tako da one u zimu ulaze neizraene. Na naim pelinjacima se koriste samo obogaene pogaice koje po potrebi pripremamo u vlastitoj reiji. Pogaice obogaujemo sa razliitim dodacima. Razliiti stimulativni

dodaci dodavani su u pogaice u razliitim periodima ovisno o vanjskim uvjetima . Poznato je da pelinja drutva pogaicu uzimaju samo za svoje bioloke potrebe kao i za proizvodnju legla. Pele nikada dodanu pogaicu ne prenose u elije saa tj. da dodavana pogaica nee pokvariti kvaliteta meda u konici. Od kraja kolovoza pa do kraja januara pelinja drutva ne dobijaju pogaice da se mlade zimske pele ne bi optereivale njihovom upotrebom. Na naem tritu teko je pronai pogaice koje su kvalitetno uraene i obogaene bjelanevinama i vitaminima neophodnih pelama za bri razvoj. Zbog toga sam uveo pripremu pogaica za nae potrebe sastavljenih po raznim receptima a prema raspoloivim dodacima koje imam u pojedinim periodima. Kao osnovni materijal u pripremi obogaenih pogaica ja koristim: eer u prahu samljeven to sitnije na bilo koji nain med koji izvrcam iz medita pred prvu glavnu pau prethodne godine, To je med nekvalitetan ali ga za ove svrhe ja iskoristim. U pogaice stavljam i med koji se iscijedi iz starog saa prilikom pretapanja u topioniku za vosak bezmasno mlijeko u prahu koje u sebi sadri 0,3% masnoe, 40% bjelanevina, 40% laktoze a ostalo su mineralne soli i vlaga. Upotreba ovog mlijeka je jednostavna a nije potrebna nikakva priprema prije njegovog koritenja bezmasno sojino brano koje mora biti samljeveno na mlinu i da su kristali veliine kao kod finog peninog brana svjea germa (kvasac) koja mora prethodno da se prokuha. Prokuhavanje germe treba da traje oko 5 min. uz obavezno mijeanje da rastopljena germa ne zagori. Ako pri tome germa zagori postaje neupotrebljiva za pele. pivski kvasac koji treba zagrijati do kljuanja i ostaviti da kljua oko 20 min. uz stalno mijeanje i otpjenjivanje. peludal obogaeno prakasto sredstvo koje se dodaje od 3 do 5% u pogaice ili sirup i daje veoma dobre rezultate.

Tabela b., 10 Razliiti recepti za pripremanje pogaice U priloenoj tabeli nalazi se nekoliko recepta za pripremanje pogaica u vlastitoj reiji. Svaki pelar ih moe sam prema svojim mogunostima i raspoloivim stimulativnim dodacima za pogaice proizvesti za svoje potrebe. Svi recepti se odnose na 50 kg eera u prahu i ostale raspoloive dodatke. Za manji broj konica pelar umanjuje sve navedene koliine sraz mjerno potrebama za broj konica koje ima na pelinjaku. U svim receptima u navedene koliine eera i ostalih stimulativnih sredstava na kraju mijeanja postepeno dodavati sirutku ili vodu. Pripremljena pogaica treba da je gusta kao tijesto za hljeb. Mlijeko u prahu i med pogaici osiguravaju stalnu gustinu i ne dozvoljavaju joj da se sui u konici. Pogaica pripremljena na ovaj nain stalno je elastina i die kao spuva. Ako se pripremi rjea pogaica postoji mogunost da iscuri na pelinje klube ako se pojave topliji dani sa visokim dnevnim temperaturama u periodu njihove upotrebe. Kada na raspolaganju imamo sve neophodno za pogaice onda se one brzo naprave. Zbog toga ih je najbolje pripremiti onda kada treba da se dodaju pelama. Pri spravljanju pogaica pelar se treba pridravati tonih teinskih odnosa. Med koji se tada koristi treba zagrijati na temperaturu oko 3 5C zbog lakeg mijeanja cjelok-

upne pripremljene mase. Ovako pripremljene obogaene pogaice pele mnogo bre koriste nego neobogaene koje se najee mogu nai na naem tritu. Pogaice pripremljene na objanjen nain mogu da se pakuju i dodaju na svaki nain prema uvjetima i mogunosti pelara. Autor koristi Dollitleove hranilice koje u prostoru nastavka zauzimaju mjesto jednog ili dva rama. Za ovu svrhu one su najpogodnije jer pele pri koritenju pogaica iz njih uope ne prosipaju pogaicu na podnjau. Pogaica se veoma lako pakuje u ove hranilice. Pogaice se mogu pakovati i u kese razliite zapremme pa tako dodavati direktno preko satonoa.

RAM GRAEVNJAK I NJEGOVA PRIMJENA U PELARSTVU

Varoa je dola u nae krajeve, uselila se u nae konice i udomaila se na naim pelama i njihovom leglu. Takav napasnik i pored velikih borbi izmeu nje na jednoj strani i pelara i pela na drugo) strani opstaje ve dui niz godina i pravi na naim pelinjacima katastrofalne i neprocjenjive gubitke. Rijetko je u prirodi uporediti slinog parazita kao varou koji drugog iskoritava i iscrpljuje. Do danas se protiv varoe primjenjivalo veliki broj lijekova kako proizvedenih u kemijskoj industriji i registriranih tako pripremljenih od raznih prirodnih materija i neregistriranih. itava lepeza ovih lijekova koji nekada daju bolje a nekada loe rezultate. Na mnoge od njih varoa je postala rezistentna. Veliki broj znanstvenika ukljuio se u ovu oblast praenja ivota varoe i borbu protiv nje. Pratei njene ivotne aktivnosti dolo se do sljedeih zakljuaka: varoa koja se nalazi na pelama pelarstvu ne zadaje veliki problem i takve varoe je lako odvojiti od pela sa veinom primjenjivanih lijekova problem pelarstvu najvie zadaju varoe koje se nalaze u poklopljenom leglu i do danas nema efikasnog lijeka koji bi unitio varou kada se ona nade u poklopljenoj eliji legla. Razmnoavanje varoe odvija se u poklopljenoj eliji legla i tu se krije najvei problem za neuspjeh za njeno unitenje. Dugogodinjom upotrebom raznih kemijskih lijekova pri tretiranju pela protiv varoe dolo je do zagaenja voska a poslije i meda. to su ti lijekovi koriteni vie puta u veim dozama i na nain suprotan uputstvu proizvoaa o primjeni takvo sae postajalo je gotovo neupotrebljivo. Jedan od razloga loeg razvoja pelinjih drutava i njihovog stagniranja je zagaeno sae. Jer iz elija zagaenog saa med za hranu koriste pele ali i za pripremu hrane za njihovo leglo. Ali takav med kada pelar izvrca koriste: njegovi ukuani, njegovi prijatelji i kupci. Ali ga zbog postojee ekonomske krize najee koriste samo bolesnici u nadi za brim ozdravljenjem. Ali ako imate takav zagaen med i esto nenamjerno ne znate da je takav zamislite kakvo e on djelovanje imati na nas i sve one koji ga koriste za lijek ili hranu. Zbog toga dobro razmislite do kada i zato tako kada moe bolje sa boljom organizacijom. Vratimo se prirodi i proizvodimo med kakav su proizvodili nai djedovi, stari pelari, med koji je lijeio svojim mirisom koliko i svojom hranljivom vrijednou. Na taj nain bie zadovoljni svi: na prvom mjestu vae i nae pele, mi pelari i nai potroai. Poznat je ivot i razvoj varoe u pelinjem leglu. Organizirajmo se i zajedno stupimo u bioloku borbu da je na tom mjestu uhvatimo u klopke koliko je to mogue vie. Koristimo ramove graevnjake kao mamce za varou. One takve ramove i takvo sae eljno i nesvjesno oekuju. Sada je do pelara. to su u stvari ramovi graevnjaci? Pored ramova ili poluramova koji se koriste u ploditu i meditu konice u periodu intenzivnog proljetnog razvoja pelinjeg drutva povremeno se koristi u svakoj konici najee dva rama u prostoru plodita. Znai da se ovi ramovi trebaju koristiti samo u prostoru plodita bez obzira u kolikom se zapreminskom prostoru on koristi.

Ramovi graevnjaci imaju viestruku ulogu ali samo u periodu kada se oni koriste. Kada ova vrsta ramova nije u funkciji oni se vade iz konice. Sve manipulacije i upotreba ovih ramova vri se planski i organizirano pri redovnom otvaranju konica. Pri koritenju ramova graevnjaka u njega se najee ne ugrauje satna osnova. Neki pelari ovu vrstu ramova oiavaju a neki u njih ne ugrauju icu. To zavisi od dimenzija ovih ramova i njihove upotrebe. Poto ove ramove koriste pelari u razne svrhe od toga zavisi da li ih treba oiavati ili ne. U ovakvim ramovima bez ugraenih satnih osnova pele najee izgrauju trutovsko sae. Zavisno od jaine pelinjeg drutva ram graevnjak se postavlja u centralni dio plodita izmeu ramova sa leglom ili sa jedne strane rama sa leglom a to je obino mjesto krajnjih ramova u ploditu konice. Ako su pelinja drutva super jaka i ako se kao ram graevnjak koristi cijela povrina jednog rama onda se on dodaje u centralni dio plodita. U slabija pelinja drutva moe se kao ram graevnjak koristiti jedna polovina povrine rama za trutovsko sae a jedna polovina za radiliko. U tom sluaju ram graevnjak se stavlja na mjesto krajnjeg rama do legla sa jedne ili druge strane. Tako ubaen prazan ram bez satne osnove privui e dio mladih pela koje lue vosak, odnosno generaciju pela ije su lijezde za proizvodnju voska tada aktivirane. Ove pele poee izgraivati trutovske elije i rasteretiti se optereenja nagona za luenje voska. Zavisno od brojanog stanja pela ove starosne dobi i unosa hrane iz prirode zavisi brzina izgradnje ovog saa. Odmah po izgradnji ovog saa matica pone sa polaganjem neoploenih jaja. Kada se iz poloenih jaja ispile trutovske larve tada i pele koje hrane larve imaju posla, lako je u jednom ovakvom ramu manji broj larvi bie angairano vei broj pela hraniteljica. Poznato je da za ishranu jedne larve truta bude angairano 4 do 5 pela hraniteljica. Zbog navedenih poslova aktivira e se i pele izletnice jer je sada potrebno i vie hrane. Tada e se primijetiti i pojaano izlijetanje pela na pau. Ali zbog toga sva sakupljena hrana u prirodi nee biti i upotrebljena za ishranu legla ve e biti odlagana u prostor medita. Ovo je ujedno i jedan od metoda odravanja radnog raspoloenja pelinjeg drutva u konstantnoj aktivnosti. Na naim terenima i u iroj okolini nema pelinjeg drutva u kojem nema manji ili vei broj varoa. enka varoa radije trai i polae jaja u trutovske elije a zbog najdug vremenskog perioda razvoja trutovskih larvi od perioda kada se ispili larva iz jajeta pa do poklapanja trutovskih elija. Period od poetka poklapanja trutovskih larvi u elijama pa do izlijeganja trutova iz njih je najinteresantniji i za varoe ali i za pelara. Varoa je lukava i u otvorene trutovske elije ulazi pred poklapanje trutovskog legla. Ako bi varoa ulazila ranije u elije pele bi imale dovoljno vremena da je izvuku iz elije a ona tada ne bi uspjela da poloi jaja i da omogui produetak svoje vrste. Kada varoa ue u eliju ona se vjeto krije ispod larve u rezervi hrane na kojoj larva truta praktino pliva. Kada varoe imaju na raspolaganju zaleeno trutovsko sae ona e poeti naputati odrasle pele ili trutove i krenuti u velikom broju prema ramu graevnjaku u kome je trutovsko leglo. Zbog toga je ovaj ram poznat pod nazivom "RAM MAMAC jer on praktino mami varou. Ustvari larve buduih trutova u starosti pred poklapanje elija lue specifine nevidljive i jo nedefinirane feromone koji se ire u ploditu a koji su u stvari ujedno informacija u pravom momentu za varou da treba da zauzme novu ulogu u eliji legla. Do sada je odrasla varoa parazitirala na odrasloj jedinki a od sada e ona i njen podmladak da parazitiraju u eliji na ispruenim larvama odnosno kasnije kukuljicama. Poslije poklapanja elija pele vie nisu u mogunosti da bilo to poduzimaju a tada enka varoe kree u polaganje jaja. Znai razmnoavanje varoe odvija se samo u elijama poklopljenog trutovskog ili radilikog legla. Parazitiranje njenog podmlatka na ispruenoj larvi a kasnije kukuljici u poklopljenoj eliji odvija se do stupnja manjeg ili veeg oteenja. Varoa zna da kada bi svoju rtvu toliko iscrpila i usmrtila u zatvorenoj eliji to bi znailo smrt za nju i njen podmladak. Znai ona ivi i radi neometana ni od kog u poklopljenoj eliji trutovskog ali i radilikog legla sve do izlijeganja budue jedinke. U ovom periodu ona je uhvaena u klopku i sada pelar treba da je na potezu.

Ako ovaj ram ostane u konici do perioda izlaska trutova iz tog saa sa njima e iz elija izai i veliki broj varoa koje e se uhvatiti za svog domaina i sa njim zajedno iz konice u konicu na istom ili susjednim pelinjacima iriti i druge zarazne bolesti pela i pelinjeg legla, Praktino svaka elija radilikog i trutovskog legla predstavlja mali inkubator za izvoenje i novih jedinki pelinjeg drutva ali esto i varoa. Zbog toga je potrebno u jakim pelinjim drutvima imati po dva rama graevnjaka. Drugi ram graevnjaka postavlja se u plodite pelinjeg drutva u periodu 7 do 10 dana poslije dodavanja prvog rama. Naravno da na ovaj period utie dosta faktora: jaina pelinjeg drutva, intenzitet pae, period i potreba za izgradnjom trutovskog saa, veliina rama gradevnjaka, nain njihovog koritenja itd. Drugi ram graevnjaka postavlja se najee kao drugi krajnji ram u ploditu. Ulaz varoe u eliju pred poklapanje legla odvija se na isti nain kao i ranije. Ovdje je krajnji cilj zarobiti to vei broj varoa u zatvorenim elijama i u odreenom periodu raj ram iskoristiti na nekoliko naina tj. u njemu unititi to vei broj izleenih varoa. To je takozvani bioloki nain borbe sa varoom bez upotrebe bilo kakvih lijekova. Na ovaj nain u dananjim uvjetima pelarenja proizvode se nezagaeni pelinji proizvodi. Povaeni ramovi sa zarobljenim varoama u leglu mogu da se iskoriste na nekoliko naina: cjelokupno sae iz rama graevnjaka se isijee otrim noem a poslije se vri njegovo pretapanje u vosak. Ako se ramovi graevnjaci koriste na ovaj nain onda ih nije potrebno oiavati prije upotrebe ako se ramovi graevnjaci podijele na dva ili tri dijela sa letvicama onda se izrezivanje vri samo iz poklopljenog lega. I ovakve ramove ne treba oiavati. Ovaj tip ramova koristi se konstantno u konici i ee vadi i isjeca poklopljeno leglo ram gradevnjak cijele povrine moe se koristiti na nain da se poslije vaenja iz konice poklopci elija isijeku otrini tankim noem i to sa obje strane. Na taj nain najee se posijeku i glave buduih trutova. Poslije se otklopljeno leglo poprska vruom vodom i vrati u konicu ali na mjesto krajnjeg rama u ploditu ili na mjesto u konici gdje se okuplja najvie pela. Pele e da iz uginulih trutova isisaju sve hranljive i njima potrebne materije a poslije da ih izvuku iz elija i postepeno iznesu izvan konice. Varoe i jaja koje se u tom momentu nau u leglu nisu dovoljno sazrele odnosno ostarile da nastave produetak vrste a pele ih lako uklanjaju iz elija saa. One najlake propadaju kroz varoa mreu u podnicu i najbre uginu. esto ih pele iznose izvan konice. Ako se zakasni sa otklapanjem saa jedna generacija varoa postaje polno sposobna pa pele imaju vie problema sa ienjem i njihovim izbacivanjem ali i sa ienjem buduih trutova. Kada se na ovaj nain koristi ram graevnjak onda u svakoj konici trebaju imati takva dva rama. Dok se jedan nalazi u centralnom dijelu plodita drugi je na ienju otklopljenog legla. Ovaj nain treba koristiti samo u super jakim pelinjim drutvima. ramovi graevnjaci koji se koriste za vei broj upotreba na pelinjaku mogu se iskoristit i na sljedei nain. Otrim noem isjei tanak sloj poklopaca trutovskog legla. Ovo uraditi sa obje strane rama graevnjaka. Poslije takve ramove poprskati sa toplom vodom i postaviti u vrcaljku na isti nain kao da se vrca med. Pri rotaciji ramova dolazi do ispadanja iz elija kukuljica uginulih trutova. Poslije sakupiti sve uginule trutove na kojim se uvijek nalazi veliki broj varoa i to sve spaliti. Tada se svi ramovi sa praznim saem trebaju vratiti u konice kao novi mamci za preostale varoe. Autor redovno izvrcane uginule trutove pokupi i ostavi kokokama u hranilice. Zbog toga nam one konstantno i mnogo due nose jaja. Koritenje rama graevnjaka na ovaj nain zahtijeva oiavanje istog ali i njegovo koritenje tokom cijelog perioda potrebe pelinjeg drutva za uzgojem trutova. ramove graevnjake autor redovno koristi na naoj oplodnoj stanici za uzgoj trutova. U ovoj proizvodnji redovno se koristi trodijelni ram graevnjak iz kojeg se redovno isijeca poklopljeno leglo u cjelokupnoj povrini u kojoj se ono zadesi pri otvaranju konice. Za uzgoj trutova potrebnih za kvalitetnu oplodnju matica na oplodnoj stanici koriste se ramovi graevnjaci cjelokupno povrine. Pretapanjem ovakvog saa dobije se prvoklasni vosak koji nije zagaen reziduama koji se koriste za tretiranje protiv varoe. Na ovaj nain se dobije viak voska. Ali pri koritenju rama graevnjaka trutovsko leglo stimulativno

djeluje na kompletno pelinje drutvo odnosno na veu aktivnost njegovih pela izletnica. Zbog bioloke ravnotee u pelinjem drutvu i potrebe za odreenim brojem trutova ako nema rama graevnjaka pele izgrauju trutovske elije na radilikom sau i tamo gdje pelar to ne eli. U ovom sluaju teko je primijeniti nain borbe protiv varoe na gore objanjen nain. U koritenju ramova graevnjaka ne treba optereivati pelinja drutva posebno na izgradnji saa svaki put poslije upotrebe. Koritenjem ramova graevnjaka na organiziran nain u toku pane sezone iz konica se ukloni oko 70% varoe. Ostali postotak dokazane naine borbe sa varoom. koji se nalazi u konici ne predstavlja veliku opasnost za proizvodnju pela ETAA". Po prestanku primjene graevnjaka poslije pane sezone treba primjenjivati ostale provjerene i

EKONOMINOST PELARSKE PROIZVODNJE

Suvremeno pelarstvo u svijetu ali i kod nas iza sebe ima dug razvojni put. Kroz taj dugi period od najprimitivnijih naina i pomagala za pelarenje postiglo se do danas zahvaljujui naunim dostignuima da je pelarstvo kao i ostale proizvodne grane, vaan segment bez kojeg se u svakoj suvremenoj dravi ne moe. Zbog toga dananje pelarstvo, da li ono bilo amatersko ili profesionalno, bez ekonomike ne moe a uz primjenu suvremenih ekonomskih procesa i kada je tehnoloki napredak prisutan predstavlja garanciju pravog puta razvoja. Pelarstvo spada u niskoakumulativnu i skupu proizvodnju. Ekonomika u pelarstvu ocjenjuje da li se isplati troenje i ulaganje u ovu proizvodnju i ocjenjuje da li je odnos izmeu dobivenih rezultata i svih ulaganja povoljan. Na osnovu dugogodinje prakse u ovoj proizvodnji ali i u realizaciji projekata u osnivanju novih pelinjaka kao i praenju u periodu njihove eksploatacije predoiu osnovne uvjete , kako bi se sagledala isplativost u ovoj proizvodnji. Pelaru amateru, pelaru profesionalcu kao i pravnom subjektu mnogo su vrijedni i rezultati ali i ulaganja. Odnosi izmeu rezultata i ulaganja mogu biti razliiti i zbog toga treba osigura ti u ulaganju i poslovanju takvo djelovanje u procesu reprodukcije pelarske proizvodnje koje e osnivau pelinjaka osigura ti najveu pozitivnu razliku izmeu ukupnih prinosa i vrijednosti ulaganja. U daljem objanjenju rentabilnosti ove proizvodnje uzeu prosjenu cijenu najee spominjanog pelinjeg proizvoda meda za jedan kilogram po 5 Kao drugi parametar je odabrana suvremena kvalitetna konica po cijeni od 50 . Navedene cijene su maloprodajne. Kao i u svakoj proizvodnji gotov proizvod treba biti konkurentan na domaem a kada za to doe vrijeme i na inostranom tritu. Pozitivan napredak i odgovarajui prihod moi e se postii ako se gotov proizvod moe prodati na tritu po cijeni koja je vea od svih trokova proizvodnje. Ali trokovi proizvodnje u naem pelarstvu su visoki u odnosu na gotov proizvod. Razloga za ovaj problem ima mnogo. Dok drugi tee da proizvodne trokove smanje to je mogue vie kod nas je jo prisutan primitivan nain i po onoj narodnoj Nek ovako ide dok ide. A ta emo poslije? Naalost mnogo je naih pelara koji ovako razmiljaju i mnoge stvari u ovoj oblasti prepustili su sluaju. A zato i do kada tako kada sigurno moe bolje. U poslijeratnom periodu osnivani su mnogi pelinjaci iz nekoliko razloga: mnogi radnici razliitih zanimanja ostali su bez posla na svojim radnim mjestima a ansu za rad pokuavaju da pronau u uzgoju pela ali i brzoj zaradi neki su preko noi postali pelari zbog raznih donacija koje su dobijali od raznih donatora. Oni su samo trebali izraziti elju za uzgojem pela. neki su pored redovnog biznisa u nekoj drugoj grani privrede osnivali velike pelinjake u cilju brze zarade zbog zaljubljenosti u pelarstvo tiho i postepeno pojavljivali su se pelari amateri sa malim brojem

konica a u cilju da slobodno vrijeme provode u prirodi kod pela ali i da proizvedu manju koliinu meda za potrebe svoje porodice, familije i prijatelja, bilo je i prijeratnih pelara sa bogatim iskustvom koji su bez iega ponovo poeli sa uzgojem pela. Meu njih se moe svrstati i autor ovih redova. Danas amatersko, profesionalno i komercijalno BiH pelarstvo polako prolazi kroz fini filter. Opstaju samo pelari koji imaju: iskustvo, znanje, ljubav prema pelarstvu, volju za suradnju, potenje i humanost. Ustvari samo oni koji u sebi nose pelarsku etiku. Bez nje dugorono se ne moe naprijed. Tako je svugdje u svijetu pa zato da i mi budemo izuzetak. A zato su propali svi drugi? Dolazi vrijeme da se iskustvo i znanje moraju i trebaju platiti. Oni su u odreenom momentu imali novac i uloili veliku svotu za: konice, pele, opremu i sve neophodno za pelinjak a to sve su ponudili na upravljanje ili su sami radili mislei da to moe bez struke i nauke. Naalost mnogo je malih i velikih pelinjaka upropateno zbog neznanja. To vam je isto da ponudite auto na upravljanje osobi koja nema poloen vozaki ispit i koja ne zna nita o autu. Zamislite dokle bi takva osoba vozila taj auto. Ali za pohvalu je dananje postojanje velikih profesionalnih pelinjaka koji su iznikli iz amaterizma i postepeno se razvijali i postali pelinjaci za uzor. O takvim i slinim primjerima u ovom dijelu knjige elim da objasnim buduim osnivaima manjih ili veih pelinjaka da ne jure u promaene investicije.

PELINJAK KAO PROIZVODNI POGON


U konicama male zapremina proizvode se rojevi a sa velikom zapreminom proizvodi se med i ostali pelinji proizvodi. Pelarstvo kao specifina djelatnost u poljoprivredi oduvijek je stvarala dvije vrste proizvoda: uzgajivai pela ranije su proizvodili manji broj pelinjih proizvoda i to: med, vosak i prirodne rojeve. Danas je ta proizvodnja usavrena i itava je lepeza proizvoda od pela koji se proizvode. Ukupan prihod od pelinjih proizvoda koji se dobije u jednoj dravi predstavlja samo mali dio od ukupne koristi od pela. glavni i najvaniji prihod od pela za cjelokupnu drutvenu zajednicu predstavlja opraivanje: voa, povra, cvijea, livadskog cvijea, drvea itd. Poznato je da su pele medarice najvei opraivai. Zahvaljujui njima danas imamo u dovoljnim koliinama hrane za ljudsku i ivotinjsku ishranu. U naoj dravi na ovu injenicu nitko ne obraa panju ni ti imalo cijeni taj naporni i mukotrpni rad naih pela. U razvijenim zemljama taj rad pela za organizirano opraivanje na raznim plantaama plaa se dobro. Takvo interesiranje za organiziranim opraivanjem proizlazi iz injenice da se svaki proizvod moe da uveze i izveze ali opraivanje kao proizvod ne moe. Sve se odvija oko pelinjaka kao manjeg ili veeg proizvodnog pogona koji kroz svoje aktivnosti vee itav niz drugih prateih proizvodnji bez kojih se ne moe. Pelinjak i sve pratee proizvodne djelatnosti povezuju zajedniki ciljevi ka ostvarivanju profita. Medu pratee proizvodne djelatnosti spadaju: proizvoai i distributeri opreme za pelarstvo proizvoai i distributeri pelinjih proizvoda proizvoai preparata i lijekova na bazi pelinjih proizvoda proizvoai lijekova za primjenu u pelarstvu trgovci opremom za pelarstvo i pelinjih proizvoda itd. Svi pratei subjekti u okviru svoje aktivnosti u proizvodnji i trgovini ostvaruju manju ili veu dobit. U cjelokupnom sistemu sve pratee proizvodne djelatnosti zavise od pelinjaka a pelinjaci takoer zavise od njih.

Svaki formirani proizvodni pelinjak u periodu svoje proizvodne eksploatacije treba da ispuni dva uvjetna zadatka: da prema svom kapacitetu, opremljenosti i nainu koritenja bude iskoriten za proizvodnju pelinjih proizvoda koje se izraavaju u koliinama pelinjih proizvoda da za proizvodnju pelinjih proizvoda raspoloiva oprema na pelinjaku bude najracionalnije iskoritena to opravdava financijska ulaganja u ovu proizvodnju. To ustvari predstavlja ekonomski pokazatelj rentabilnosti koritenja pelarske opreme.

Ekonomske koristi na kraju proizvodne pelarske sezone zavise od mnogo faktora a ne samo od izdanosti pelinjih paa i koritenja odnosno eksploatacije pelinjaka. Pelar proizvoa koji u tu proizvodnju unosi svoj umni i fiziki rad na kraju predstavlja vaan faktor za prodaju gotovog proizvoda. Nekada je mnogo tee prodati gotov proizvod nego ga proizvesti. Prodaja gotovih proizvoda umnogome zavisi od: cjelokupnog okruenja, ureenosti trita, prisutnosti sive ekonomije, prisutnosti u praksi zakonskih propisa itd. Od prodaje gotovih proizvoda podmiruju se potrebe: pojedinca ili poduzea, obaveze prema dravi, neophodni repromaterijali za narednu proizvodnu sezonu, osiguravanje sredstava za proirenje proizvodnje itd. Sve ovo zavisi od manjeg ili ireg okruenja gdje se ove aktivnosti odvijaju tj. one se odvijaju u sve sloenijim uvjetima . Neprekidnost pelarske proizvodnje i drutvene potronje gotovih proizvoda iz ove proizvodnje zahtijevaju od pelara stalnu informiranost o ovoj proizvodnji u okruenju. Na osnovu ovih informacija pelar donosi odluku o opravdanosti proirenja svoje proizvodnje i njenom prilagoavanju uvjetima u okruenju. Sve navedene veliine u ovoj proizvodnji za pelara amatera nisu mnogo vane. Veliki postotak ovih pelara na njih ne obraa panju. Njihov glavni cilj je druenje u prirodi i neke minimalne aktivnosti na pelinjaku u ostvarivanju manjih prihoda sa im su oni zadovoljni. Za komercijalne pelare i pelarska poduzea ove izlazne veliine mnogo su vane i one uvijek trebaju biti Gp>T. Odnos navedenih veliina predstavljaju uvjet za osiguranje egzistencije komercijalnih pelara i pelarskih poduzea.

RAD KAO ELEMENAT U PELARSKOJ PROIZVODNJI

Zaposleno pelinje drutvo je uvijek bilo od koristi za sebe i pelara. U svim granama poljoprivrede pa i u pelarskoj proizvodnji ljudski rad predstavlja pokretaki element ove proizvodnje. Bez obuenog pelara nema planske i organizirane pelarske proizvodnje pa ni trita pelinjih proizvoda. Ljudski rad odnosno rad pelara u ovoj proizvodnji ravnopravno uestvuje sa radom pela. Rad pela je nagonski dok je rad pelara umni, svjesni, promiljeni i fiziki i zbog toga je konica i pelinje drutvo sredstvo za rad u funkciji cjelokupne pelarske proizvodnje. Uz suvremena tehnoloka dostignua dananjeg vremena nema primjera proizvodnje po speci linosti kao to je pelarska. Pela je ne samo proizvoa pelinjih proizvoda ve i dijela sirovinske osnove za pelarsku proizvodnju. Paralelno sa ovim pele osiguravaju svoj daljnji bioloki razvoj i opstanak. Utroak ljudskog rada na pelinjaku treba biti krajnje racionalan. Postoji dosta faktora koji utiu na racionalno koritenje rada u pelarstvu a svi oni utiu na konanu cijenu pelinjih proizvoda. Zadovoljavajuih rezultata nema bez izvanrednog poznavanja materije odnosno teorijskog i praktinog znanja o pelarstvu. Poznavanje pelarstva predstavlja niz dokazanih naunih i provjerenih istina o ivotu pela, njihovoj ulozi u iskoristivosti za proizvodnju pelinjih proizvoda kao i ulozi u opraivanju, nainu i postupcima u oduzimanju pelinjih proizvoda, selidbi pelinjaka, zdravstvenoj zatiti pela i svim drugim aktivnostima u ovoj oblasti. Znai ovdje je neophodno pokazati i primijeniti ono to je naueno na razliitim obrazovnim nivoima iz strune literature, skupljanju informacija sa interneta itd. vjetina i sposobnost takoer predstavljaju bitnu osobinu pelara profesionalaca u pelarskom poduzeu. Svi radovi sa pelinjim drutvima i njihova priprema za medobranje od njega trai smirenost pokreta, ne izazivanje buke, naglih pokreta i udaraca itd. Posebno precizni poslovi kao to je organiziran uzgoj matica, organizirana a proizvodnja matine mlijei zahtijevaju vrhunsko poznavanje ove materije, dobar vid, mirnu ruku itd. iskustvo je bolna toka koja nedostaje pelarima poetnicima. Ono se stie viegodinjim druenjem sa pelama i direktnim radom na pelinjaku. Mnogo je vana odluka u vezi sa uzgojem i tehnologijom rada sa pelama. Praktino iskustvo paralelno sa naunim i dokazanim dostignuima daje najbolje rezultate. stalno struno usavravanje je uvjet ostvarivanja sve boljih proizvodnih rezultata. Praenje predavanja, itanje pelarske literature, posjeta sajmovima, meusobna razmjena iskustava i provjerenih iskustvenih rezultata, stalno praenje i sakupljanje informacija sa interneta su uvjet za opstanak u proizvodnji i na tritu u ovoj oblasti u budunosti. Svaki ozbiljan pelar ili pelarsko poduzee stalnoj edukaciji svojih radnika mora posvetiti vie panje a sredstva za tu svrhu planirati kao obavezne trokove.

OPREMA ZA RAD U PELARSKOJ PROIZVODNJI


Bolje vam je u toku pase na konici imati jedan nastavak viska nego jedan ram manjka. Na pelinjacima nije mogue obaviti bilo koji posao bez opreme za rad. Oprema za rad u ovoj proizvodnji slui za obavljanje vie ili manje sloenih poslova na pelinjacima. Visokorazvijena pelarska proizvodnja koja i jeste cilj nae analize mora biti znatno bogatija odnosno opremljenija sa opremom za rad. U ovom sluaju vei stepen opremljenosti pelarske proizvodnje garancija je bolje uspjenoga poslovanja. Promatranjem historijskog razvoja odnosno usavravanja pelarske proizvodnje uoljivo je da je pelar konstantno usavravao svoju opremu za rad poevi od najprimitivnijih runih alata pa do mehanikih,

poluautomatskih i sve do danas visokoautomatiziranih pomagala u razliitim segmentima razvijene pelarske proizvodnje. Na ovaj brzi i buran razvoj mnogo udjela ima razvoj drugih grana privrede kao to su: drvopreraivaka, mainska, saobraajna, veterinarska, kemijska itd. Sva oprema za pelarsku proizvodnju moe se podijeliti na prostiju odnosno jeftiniju i sloeniju kao skuplju. Prostija oprema se najee koristi na amaterskim odnosno manjim pelinjacima. Kao osnovno sredstvo slui konica koja se stalno usavrava i modificira u cilju olakanog rada. Kao pratei pribor bez kojeg se na pelinjaku ne moe nita uraditi je: zatitna pelarska bluza sa eirom, rukavice, dimilica, pelarski no i etka i ostali sitan pribor. Pribor za oiavanje ramova i uvrivanje satnih osnova u ramove, topionik saa itd. Oprema za vrcanje meda je obavezna na svakom pelinjaku jer se ne smije posuivati od drugih pelara zbog prenosa zaraznih bolesti. U tu opremu spada: centrifuga kojih ima razliitih vrsta a njen kapacitet treba prilagoditi brojanom stanju proizvodnih konica, sito za cijeenje vrcanog meda, posude za smjetaj izvrcanog meda do prodaje, tegle za pakovanje meda za prodaju itd. Za velike pelinjake koji su formirani sa ciljem da se prevoze na vie paa i da se na njima zaposli vie radnika oprema za rad mora biti veeg kapaciteta a oprema treba da osigura takav nain primjene da u procesu njene primjene nema zastoja u proizvodnji. Zaposleno osoblje treba znati koristiti se tom suvremenijem opremom. Ovo se posebno odnosi na pelarska poduzea koja su specijalizirana za ovu proizvodnju i koja stvaraju osnovni dohodak od ove proizvodnje. Razvijena pelarska poduzea posluju u sloenim organizacijskim i tehnolokim procesima ija je cjelokupna proizvodnja angairana sa suvremenom opremom za rad od: prevoza konica na pae, vrcanje meda, cijeenje i pakovanje meda, prodaja upakovanog meda na tritu. Pored osnovne opreme na malim pelinjacima pelarska poduzea zahtijevaju mnogo specifinije uvjete za ovu proizvodnju a to je propisano zakonskima aktima. Sjedite poduzea mora imati svoje ili iznajmljene prostore gdje se obavljaju svi pripremni poslovi za proizvodnju i zavrni radovi poslije vrcanja meda i oduzimanja drugih pelinjih proizvoda. Prostor u kojem se vri: vrcanje meda, komore za pasterizaciju, linije za pakovanje gotovih proizvoda, ureaji za dekristalizaciju meda moraju biti na visokom nivou higijene. Ovi uvjeti su na nivou zahtjevnih uvjeta gdje se proizvode i pakuju ostale vrste ljudske hrane. Sve ovo zahtijeva mnogo vea novana ulaganja to kroz proizvodnju na svojim pelinjacima ili kroz uslune djelatnosti drugim pelarima treba da se opravda. Instalirani kapacitet ove opreme treba prilagoditi svojim realnim mogunostima i razvojnim planovima. Zbog rentabilnog i uspjenog poslovanja pelarska proizvodnja zahtijeva stalno usavravanje i primjenjivanje naj suvremenijih rjeenja a to je ujedno i bitan uvjeta za proizvodnju posebno nae pelarske proizvodnje koja mnogo zaostaje za evropskim i svjetskim prosjecima.

EKONOMINOST PROIZVODNJE PELINJAKA


Na pelarskim sastancima iskoristite vrijeme na teme o visokoj produktivnosti pelinjih drutava a ne na beskorisne iscrpljujue teme kojih uvijek ima previe. U procesu rentabilne pelarske proizvodnje vani su odnosi utroenih sredstava za proizvodnju i rezultati koji se mogu predstaviti ukupnom proizvodnjom u pelinjim proizvodima na pelinjaku gdje su utroena sredstva upotrijebljena. Proizvodni metodi sa kojim se nastoji proizvesti zadovoljavajui uinci uz to manje angairanje i utroak sredstava za proizvodnju moemo nazvati kao i u svakoj drugoj proizvodnji, ekonominost. Cilj ekonominosti u pelarskoj proizvodnji sastoji se u tome da se naprednim metodama ostvari za pelara ili pelarsko poduzee najpovoljniji odnos izmeu utede sredstava za proizvodnju i maksimalnih uinaka pelarske proizvodnje to se moe izraziti i formulom:

Iz ove formule se moe vidjeti da je pokazatelj ekonominosti upravo stavljanje utroka svih repromaterijala,

sredstava za proizvodnju, rad pelara i rad pela u odnosu prema dobivenoj ukupnoj koliini svih proizvedenih pelinjih proizvoda. Povremenim praenjem ekonominosti nekoliko proizvodnih ciklusa svaki pelar i pelarsko poduzee moe da dobije rezultat uspjenosti. Ako je ovaj rezultat svakim narednim praenjem uvijek u pozitivnom postotku znai da je navedena proizvodnja na dobrom putu. Ako se pri provjeri ekonominosti dobivaju nekoliko puta negativni rezultati potrebno je detaljno preispitivanje cjelokupne organizacije proizvodnje. Jer u tom sluaju sigurno negdje ima greka. Pri svakoj provjeri ekonominosti odnosno pri njenom padu ili porastu potrebno je u detalje ispitati uzroke za takve rezultate. Na taj nain se lake moe uticati na bolju racionalizaciju. Ustvari ekonominost je sveopi princip koji se treba uvaavati u svakom momentu i segmentu proizvodnje u pelarstvu. Ekonominost nam predstavlja i razumijevanje trokova koji predstavljaju centralne smjernice trine ponude u okruenju. Takoer ona nam predstavlja osnovu za dalju analizu planiranih sredstava za reprodukciju u ovoj proizvodnji i svih trokova u njoj.

ULAGANJA U PELARSKU PROIZVODNJU I NJENU REPRODUKCIJU


Sa starim maticama u vaim konicama sami se opredjeljujete za gubitak na pelinjaku.

Osniva pelinjaka na osnovu svojih ideja za odreenom dobili u pelarskoj proizvodnji krene sa ulaganjem novanog kapitala. Sama ideja da se pokua sa ovim poslom moe donijeti i zadovoljstvo i razoarenje. Kada amatersko pelarstvo sa dobrim uspjehom i ljubavlju za ovim poslom postepeno pone kroz racionalna ulaganja da ih ekonomski i opravdava tada se najee i uspijeva. Tada pelarstvo postaje profitabilno i tako su stvorena dananja uspjena pelarska poduzea kod nas i pelarske kompanije u svijetu. Uloena novana sredstva inicirae pokretanje pelarske proizvodnje sa manjim ili veim uspjehom a rezultat toga bie gotovi proizvodi koji nakon prodaje ulagau trebaju donijeti odreenu dobit. Bez obzira da li se radi o novoosnovanom pelinjaku ili ve uhodanoj pelarskoj proizvodnji potrebna su nova ulaganja. Cjelokupni reprodukcijski oblik u pelarskoj proizvodnji kao i transformaciji sredstava u njoj moe se predstaviti na sljedei nain:

Kp - novana sredstva na poetku proizvodnje Op - angairana oprema na poetku proizvodnje Rs - reprodukcijska sredstva u periodu procesa proizvodnje Gp - gotovi proizvodi Zp - zbir svih prihoda od proizvodnje Kz - novana sredstva na zavretku proizvodnje Ciklus za reprodukciju u pelarstvu traje kalendarsku godinu i on poinje sa poetkom kolovoza mjeseca. Od tada poinju sva ulaganja za narednu pelarsku sezonu. Sva ulaganja od tada pa do zavretka proizvodnog ciklusa na kraju jula mjeseca naredne godine predstavljaju u gornjoj formuli Rs tj. reprodukcijska sredstva u periodu procesa proizvodnje. To su sva ulaganja za: pripremu pela za zimovanje, lijekovi, proljetni razvoj, prevoz pela na pae, gorivo i ostale trokove za transport, trokove prodaje gotovih pelinjih proizvoda iz prethodne sezone itd. a to naravno ne moe bez ljudskog rada koji treba uraunati. U dananjoj trinoj privredi gotove pelinje proizvode treba prodati po odreenoj prodajnoj cijeni koja vlada na tritu i ostvariti odreeni prihod. To znai da pelar ulae u pelarsku proizvodnju namijenjenu sumu novca sa

ciljem da na kraju procesa reprodukcije odnosno kraja pelarske godine prodajom gotovih proizvoda dobije vie od uloenog. Kz > Kp Ovakva situacija za pelara ili poduzee je povoljnija jer ostatak novca nakon procesa reprodukcije omoguuje iz istog dohotka nova ulaganja u proizvodnju, usavravanje proizvodnje, nabavku nove opreme, kvalitetnije odravanje pelinjaka, struno usavravanje koje uvijek mora nai mjesto u ovoj proizvodnji itd. U sluaju da novana sredstva nakon pelarske proizvodnje i prodaje gotovih proizvoda bude manja od uloenih tj. Kp<Kz znai da se proces reprodukcije izvodi nepovoljno a to proizvodi gubitak u proizvodnji. Za sluaj da se ostvare jednaka novana sredstva na kraju proizvodnje kao to su i uloena proizvodnja se ne moe smatrati uspjenom jer reprodukcija ne osigurava razvoj proizvodnje a kao takva ne moe potrajali u ovim suvremenim uvjetima privreivanja u svakoj oblasti pa i u pelarstvu.

OSNOVNA SREDSTVA U PELARSKOJ PROIZVODNJI


Najlake, najbolje ali i najekonominije je uvanje rezervnog saa prepustiti pelama u konici. Sva sredstva namijenjena za primjenu u pelarskoj proizvodnji mogu se nazvati poslovna sredstva. Angairanje ovih sredstava na jednom pelinjaku zavisi od razvijenosti proizvodnje sa tim pelinjakom. Mali amaterski pelinjaci zahtijevaju i manji obim angairanih poslovnih sredstava medu koje moemo ubrajati: konice, centrifuge za med, ambalau za med, pelarski pribor itd. Veliki profesionalni pelinjaci sa razvijenom i razliitom proizvodnjom na njima moraju imati mnogo vie poslovnih sredstava koja se moraju najracionalnije koristiti. Proirenjem broja konica na profesionalnim pelinjacima ne zahtijeva uvijek i paralelno ulaganje u prateu opremu kao to su: centrifuge, prevozna sredstva, pakerice za med, itd. Ekonomika proizvodnje podrazumijeva osnovno sredstvo kao jedan dio poslovnih sredstava koja se ne potroe u jednom proizvodnom procesu i ta sredstva imaju veu pojedinanu vrijednost. U pelarskoj proizvodnji ta osnovna sredstva prenose na gotov proizvod samo dio svoje vrijednosti na svaki pojedinani proizvod koji se sa njima proizvede dok se ona koriste. Znai da osnovna sredstva predstavljaju dugotrajnu imovinu pelarskog pred uzea. Stupanj razvoja naeg pelarstva rezultira postojanje malog broja poduzea koja se bave ovom proizvodnjom. Zbog toga je vrlo malo proizvodnih i preraivakih pogona u kojima je instalirano malo osnovnih sredstava. Novi uvjeti privreivanja u svakoj oblasti pa i u pelarstvu daju dobru osnovu za razvoj posebno na proizvodnji ekoloki istih pelinjih proizvoda. U ovom periodu u naoj pelarskoj proizvodnji od ukupne mase osnovnih sredstava prevladava dugotrajna imovina u obliku neophodne opreme za pelarenje. U dugotrajnu imovinu pelarskog poduzea podrazumijeva se: zemljini prostor na kojem je postavljen pelinjak. Pelarski objekat, prostor za odlaganje neophodne opreme za pelarenje, pratei objekti itd. transportna sredstva za prevoz pelinjaka na pae, prevoz gotovih proizvoda i ambalae, automobil za koritenje na pelinjacima itd. za potrebe u pelarstvu koriste se i: linije za pakovanje meda, dekristalizatori, suionici za polenov prah, inkubatori za uzgoj matica itd.

OBRTNA SREDSTVA U PELARSTVU


Pelinje drutvo nikada nije toliko jako da ne moe biti jo jae. Poslije formiranja pelinjaka da li on bio amaterski ili u vlasnitvu poduzea kao profesionalni njegove prave eksploatacije nema ako nisu osigurana obrtna sredstva. Jednom osigurana novana sredstva na poetku proizvodnje ona u daljem toku mijenjaju svoj oblik tj. stalno se obru i prelaze iz jednog oblika u drugi. Najee obrtna sredstva u ovoj oblasti imaju rok trajanja od jedne kalendarske pelarske godine ali nekada imaju i dui rok. Vrijednost, koliina i struktura obrtnih sredstava u pelarskoj proizvodnji zavise od razvijenosti ove proizvodnje, specifinosti ove proizvodnje. neprekidnosti proizvodnje ili povremenosti proizvodnje itd.

Slika br. 38 Na amaterskim pelinjacima obrtna sredstva se mnogo manje koriste jer se na ovakvim pelinjacima proizvodi samo med dok se drugi pelinji proizvodi proizvode u zanemarljivim koliinama. Kao i u svakoj drugoj proizvodnji to je to specifinija ona zahtijeva i vea obrtna sredstva ali osigurava i veu dobit. Poslije jednog proizvodnog ciklusa kada obrtna sredstva budu ponovo u obliku novca tj. poslije prodaje gotovih proizvoda ponovno ulaganje u novi ciklus proizvodnje je u ovom sluaju promjenljiva veliina. To zavisi od mnogo unutranjih i vanjskih faktora. Sa ekonomske strane vrlo je vano da se uloeni kapital u osnovna i obrtna sredstva to prije obrnu a to znai i vei prihod u nepromijenjenom periodu. I u ovom sluaju do izraaja dolazi ona narodna izreka da na tokovima med rodi. U dananje vrijeme ovu izreku treba malo modificirati i rei da na tokovima raaju svi pelinji proizvodi. Koritenjem vie pelinjih paa sa jednom formiranim osnovnim sredstvima (pelinjakom) osigurava veu proizvodnju pelinjih proizvoda. Koritenjem veeg broja pelinjih paa automatski povlai smanjenje trokova proizvodnje ponaosob svakog pelinjeg proizvoda. U ovom sluaju zbog veeg koeficijenta obrtanja obrtnih sredstva u proizvodnji pelinjih proizvoda postoji mogunost da se istim obrtnim sredstvima financira vei obim proizvodnje.

TROKOVI KOJI SU PRISUTNI U PELARSKOJ PROIZVODNJI


Lanac kompletne proizvodnje u pelarstvu je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. U vremenu kada se pelarstvo razvija usporedo sa naukom i zahvaljujui njoj trina ekonomija zahtijeva proizvodnju pelinjih proizvoda po cijenama prihvatljivim za dananji standard stanovnitva. Zbog toga se trokovi u pelarenju moraju to vie smanjiti da bi gotovi proizvodi bili to jeftiniji uz zadravanje visokog kvaliteta. Sve to se u pelarskoj proizvodnji potroi u cilju pokretanja i realizacije proizvodnje treba se svrstati u trokove. Svaki pelar, po mogunosti i amater a posebno profesionalac treba da vodi evidenciju potroenih sredstava u toku kalendarske pelarske godine. Ovo je redovna i obavezna aktivnost svakog pravnog lica ija je proizvodna djelatnost pelarstvo da vodi evidenciju o trokovima odnosno o prihodima i rashodima.

Tabela br. 11. Prikaz ukupnih i prosjenih fiksnih trokova u proizvodnji pelinjih proizvoda
Stupanj iskoritenja kapacitet (u koliini proizvoda) 0 200 400 600 800 1 000 Ukupni fiksni trokovi 100 100 100 100 100 100 Fiksni trokovi po jedinici gotovog proizvoda 0 10 5.0 3.3 2.5 2.0

Pojam trokova i rashoda nije isto. Rashod je pojam koji u praksi ima ire znaenje od pojma troka i predstavlja sve trokove bez obzira da li su oni ostvareni u procesu realizacije proizvodnje ili ne. Primjeri rashoda u pelarstvu su: gubitak pelinjih drutava zbog uginua u toku zimskog perioda gubitak pelinjih drutava zbog izazvane grabei na pelinjaku ili na susjednim pelinjacima zbog masovnog trovanja pela u periodu prskanja voa dok ono behara gubitak pelinjih drutava zbog poplave, poara, vjetra itd. U nau pelarsku proizvodnju ugraeni su visoki trokovi a krajnji rezultat kao gotov proizvod je skup. U ovom sluaju nezadovoljstvo je prisutno i kod naih potroaa ali i kod pelara proizvoaa. Na smanjenje trokova je mogue uticati kroz njihovo stalno praenje i analiziranje i koliko je mogue vie smanjenje trokovi su osnovni pokazatelji na osnovu kojih je mogue izraunati proizvodnu i prodajnu cijenu gotovih pelinjih proizvoda.

U pelarskoj proizvodnji postoji vie vrsta trokova a oni se mogu svrstati u: trokove osnovnih sredstava za rad u uloenom novcu koji predstavljaju troenje odnosno amortizaciju: kompletnih konica ili njenih pojedinanih dijelova, vrcaljki za med, vozila za prevoz pelinjaka na pae, pelarskih objekata itd. trokovi predmeta rada ine u novcu izraeni predmeti rada koji ulaze u proces proizvodnje da bi preradom uli u novi proizvod. Zavisno od razvijenosti pelarsko preraivake proizvodnje u ovu grupu trokova mogu se ubrojiti: sirovine, poluproizvodi, pomoni materijali, ambalaa, elektrina energija itd. trokovi rada su u ovoj proizvodnji stalno prisutni u pravnom subjektu pa i onda kada pelinjak nije u funkciji u van sezonskom periodu trokovi tuih usluga svakako utiu na rezultat poslovanja i od njihovog obima umnogome zavisi cijena gotovog proizvoda. Kao primjer moe posluiti transportno sredstvo za prevoz pelinjaka na pae ako te usluge obavlja tree lice. Sljedei primjer je usluga pakovanja meda u ambalau razliitih veliina po zahtjevu trita kod ustanova koje su za to ovlatene trokovi koje treba izmiriti prema dravnim institucijama kao to su: socijalno i penzione osiguranje za zaposlene radnike, razne takse, razne dabine, veterinarske nadzore pelinjaka, redovne analize gotovih pelinjih proizvoda itd. Trokovi sredstava za rad i njihovo odravanje najee su u ovoj proizvodnji fiksni trokovi i oni se mogu podijeliti u dvije grupe: apsolutno fiksni trokovi su stalni, nepromijenjeni od nultog stanja do maksimalnog stepena iskoritenja pelinjaka. Ako se ovi trokovi promatraju po jedinici proizvedenih pelinjih proizvoda oni tada opadaju pri veoj i organiziranijoj proizvodnji. Kao primjer moemo uzeti jednu konicu naseljenu pelama koja je kalendarsku godinu izloena svim vremenskim nedaama na pelinjaku. Ali nije svejedno ako se u toku pane sezone u takvoj konici: ne proizvede ni jedan kilogram meda, ako se u toj istoj konici proizvode 10 kg meda ili 50 kg meda. Fiksni trokovi po jedinici proizvoda su manji to je proizvodnja pelinjih proizvoda vea.

Tablica br. 12 Pri ukupnih i prosjenih relativno fiksnih trokova


Stupanj iskoritenja kapaciteta (u koliini proizvoda) 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Ukupni relativno fiksni trokovi 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Relativno fiksni trokovi (po jedinici proizvoda) 0 10 5,0 3.3 2,5 2.0 1.6 2.1 2.0

ako se na jednom pelinjaku eli proizvesti vie od 1000 kg meda a kapacitet tog pelinjaka je manji od zahtjeva za dodatnom proizvodnjom tada se mora poveati broj konica naseljenim pelinjim drutvima odnosno potrebno je dodatno investirati u pelinjak, takvim zahvatom se dolazi u poziciju da se proizvede vise ali uz vee fiksne trokove.

Pojedinano relativno fiksni trokovi pokazuju da je nagli skok trokova nastao uslijed proirenja kapaciteta pelinjaka. To pokazuje da vei kapaciteti trebaju biti optimalno koriteni kako bi u tom sluaju fiksni trokovi po jedinici gotovih proizvoda bili prihvatljivi u cijeni kotanja.

OSNIVANJE PELINJAKA
Samo jedna rodno medna godina, tko je zna iskoristiti, moe da otplati sva ulaganja u osnivanje suvremenog pelinjaka. Pelarstvo je skup hobi ili profesionalna pelarska proizvodnja. Zbog toga ostvarivanje dobiti treba da bude glavni cilj svakog pelara poetnika ili profesionalca koji ideju o osnivanju pelinjaka pretvara u djela. Tko se odlui baviti pelarstvom na pelinjaku e doivjeti lijepih ali i runih situacija. Ovih zadnjih e biti manje ako u ovu aktivnost krenete sa vie: znanja, praktinog iskustva, velikom odlunou da uspijete itd. Dobro razmislite i nemojte uriti. Ima mnogo pelara koji se mnogo hvale o svojim uspjesima a iza njih su poniavajui rezultati. Oni bi svakog na savjetovali a ne mogu to uraditi ni sebi. Sa njima novi osnivai pelinjaka najvie nastradaju. Pelinjaci se mogu razvrstati u nekoliko grupa i to: osnuje se mini pelinjak do pet konica od kojeg pelar amater oekuje manju dobit u pelinjim proizvodima za svoju porodicu i uu familiju. Osim toga ova grupa pelara oboava druenje u prirodi i sa pelama. To je uzgajanje pela iz hobija za postizanje linog zadovoljstva. Ovih manjih pelinjaka je kod nas najvie. Oni su najee stacionarni pelinjaci. Osnivanje ovakvog pelinjaka raunajui po kompletnoj konici je najskuplje. Ali najee takvom pelaru to nije vano. Iskoritenost takvih pelinjaka je najee minimalno. Pratea obavezna pelarska oprema je takoer nedovoljno iskoritena. To takoer poskupljuje gotov proizvod. pelinjak do 50 i vie konica koji se postepeno formira radi ostvarivanja prihoda paralelno sa obavljanjem nekih drugih redovnih poslova. Pelinjaka sa ovim brojem konica ima u ovo vrijeme solidan broj a oni se koriste kao stacionarni a rjee kao selei pelinjaci. Osnivanje ovakvih pelinjaka je veoma skupo ako se koriste kao stacionarni ali veoma jeftino ako se koriste kao selei. Jer opravdanost ulaganja vidi se kroz gotove finalne proizvode. Naalost danas ovakvih pelinjaka ima koji ne mogu da ostvare prihod za za osnovne trokove odravanja zbog niskih prosjenih prinosa. Niska iskoritenost je najee zbog zauzetosti pelara na nekom drugom poslu a pelinjak je sporedna aktivnost. Svakako da je najbolje formirati pelinjak sa onolikim brojem konica koliko mu se moe posvetiti vremena u cilju to boljeg iskoritenja. Sva pelinja drutva na pelinjaku koja su formirana a ne mogu se zadovoljavajue iskoristiti moemo ubrojati u promaenu investiciju.

osnivanju velikih profesionalnih i komercijalnih pelinjaka treba da predstoji ranije osnivanje amaterskih pelinjaka koji postepeno prerastaju u komercijalne. Oni su nezamislivi u eksploataciji bez provoza na vie paa. Osim toga u dananje vrijeme oni su u eksploataciji nezamislivi bez nauke i proizvodnje vie pelinjih proizvoda. Iskoritenost takvih pelinjaka mora da bude maksimalno od: svakog pojedinanog rama, pojedinanog dijela svake konice, radnog vremena zaposlenih radnika, upotrebe repromaterijala, organizirane prodaje gotovih proizvoda itd.

OSNIVANJE PELINJAKA RAZLIITOG KAPACITETA


Tko racionalno i ciljano osnuje pelinjak on nikada sa njim ne proizvodi gubitak. Sa te take gledita i samo na taj nain obradi emo dva primjera osnivanja pelinjaka i to: amaterski do 50 konica koji se eksploatira i odrava uz redovan posao tako da je pelarstvo u ovom sluaju dodatna djelatnost. Najee se pelinjak ovog obima postepeno proiruje tj. iz vlastite proizvodnje od manjeg broja pelinjih drutava svake godine pelinjak se proiruje i umnoava do ovog kapaciteta. Ali ima i sluajeva da se za osnivanje pelinjaka na tritu nabavlja sve odjednom a sve poslove na pelinjaku pelar obavlja u slobodno vrijeme poslije redovnog radnog vremena. U priloenoj tabeli je pokazano koliko je to potrebno novanih sredstava za osnivanje takvog pelinjaka. Pretvoreno u med to je zaista zavidna koliina. Meutim, struan i obrazovan pelar proizvodei jo neke pelinje proizvode osim meda bre vri povrat uloenih novanih sredstava a posebno ako je novac nabavljen kroz kreditnu liniju sa obaveznom kamatom. Kao to se vidi pelarstvo je sezonska nisko akumulativna proizvodnja koja uspijeva samo sa velikim znanjem i radom. profesionalni pelinjak od 200 konica koji zahtijeva sve ranije spomenute uvjete eksploatacije Tabela br.13 Ulaganje u pelinjak (prva varijanta)
Opis ulaganja u pelinjak () 50 Maloprodajna cijena 4 Veleprodajna cijena 2,5 Konice 1 klasa (ofarbane) 50 Satne osnove 1 kg = 6 , 15 po konici Paketni ili vjetaki roj na 5 ramova 25 eer za stimulativnu prihranu rojeva po 10 kg, 1 kg = 0,36 eer za dopunu hrane za Med na veliko 2 500 1 000 kg 750 300 kg 1 250 500 kg 180 e 72 kg 180 Med na malo 2 500 625 kg 750 187,5 kg 1 250 312,5 kg 180 45 kg 180 45 kg 75 18,75 kg 100 25 kg 50 12,5 kg 500 125 kg 5 585 Med na veliko 10 000 4 000 kg 3 000 1 200 kg 5 000 2 000 kg 720 288 kg 720 288 kg 300 120 kg 100 G 40 kg 200 80 kg 2 000 800 kg 22 040 Broj konica 200 Med na malo 10 000 2 500 kg 3 000 750 kg 5 000 1 250 kg 720 180 kg 720 180 kg 300 75 kg 100 25 kg 200 50 kg 2 000 500 kg 22 040 5 510 kg 27,55 kg

zimovanje pela (10 kg po svakoj konici) 72 kg Lijekovi za pele u toku cijele godine 1 konica = 15 Sitan pratei pelarski pribor na pelinjaku, 100 Postolja za konicu (fiksno) (stabilna i prenosiva) Svi radovi od instaliranja pelinjaka do zazimljavanja (paualno) UKUPNO UKUPNO MEDA Trokovi do zazimljavanja oko jedne konice preraunato u med 75 30 kg 100 40 kg 50 20 kg 500 200 kg 5 585 2 234 kg 44,68 kg

1 396,2 kg 8 816 kg 27.92 kg 44,08 kg

Uvjeti za pelarenje su sve nepovoljniji pa u toku odluivanja da se investira u pelinjak treba dobro kalkulirati da li se isplati ulagati u novu proizvodnju i kolikog obima. I ovdje se trebaju predvidjeti rizici kao u svakoj drugoj proizvodnji. Da bi se priblino moglo proraunati sa kolikim ulaganjem u pelinjak se moe postii dobit prema uloenom novcu u konice, pele i svu prateu opremu u toku 2005. godine za primjer u uzeti cijene u maloprodaji i veleprodaji gotovih proizvoda. Cijena meda u maloprodaji je od 3 do 5 (prosjek 4 ) a cijene na veliko prosjeno 2,5 . U nabavci pelinjih drutava postoji vie varijanti t sve se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe i to: prezimjela pelinja drutva koja se mogu odmah koristiti za medobranje u prvoj godini ulaganja to je svakako bolja varijanta. U ovom sluaju cijena takvih pelinjih drutava je oko 70 ako se kupuje poetkom aprila. ako se u prvoj godini osnivanja pelinjaka izvri nabavka paketnih ili vjetakih rojeva oko njih treba: za razvoj, utroeno radno vrijeme, njegovanje, lijeenje i sve ostalo do naredne godine da bi se sa njima krenulo u medo branje. Cijena takvih rojeva je oko 25 a sva dodatna ulaganja poslije njihove kupovine pa do prvog medo branja prelaze cijenu pelinjeg drutva u prvoj varijanti ali bez ikakvog prinosa u prvoj godini nabavke. Cilj ovakvih kalkulacija je da pelar zna kada hoe da investira u jedan pelinjak bilo kog kapaciteta, koliko treba da proizvede meda da bi vratio uloena sredstva. Meutim, kao dodatna zarada za bri povrat uloenih sredstava je proizvodnja na tom pelinjaku svih pelinjih proizvoda. U drugoj varijanti ulaganja u pelinjak u prvoj godini osnivanja pelinjaka nema vrcanja meda niti proizvodnje drugih pelinjih proizvoda ve se samo ulae i poveavaju se trokovi. Zbog navedenog ovu varijantu iskusan pelar rijetko e kad prihvatiti. Osnivanjem pelinjaka na ovaj nain sa smanjenjem broja konica usporedo se poveavaju ukupni trokovi po svakoj konici. Kada se to prerauna u gotove proizvode u veleprodaji, u ovom sluaju u med, vidi se da je to prosjeni godinji prinos po jednoj konici na dvije pae u seleem pelarenju. U ovom sluaju ima naina da se smanje ulaganja u pelinjak ali na utrb kvaliteta i to: konice loijeg kvaliteta koje se danas mogu nabaviti i po 30 paketni i vjetaki rojevi od 15 do 20 ali sumnjivog kvaliteta satne osnove po 4,5 ali sumnjivog kvaliteta Ovim nainom nabavke smanjuju se trokovi za 10 do 15%, ali to je i najvanije sa opremom i repromaterijalom loijeg kvaliteta od osnivanja pelinjaka pa dok se ta oprema koristi najee uvijek ima nepredvienih problema. Zbog toga sam pristalica nabavke samo kvalitetne opreme i onoliko koliko to vae financijska mogunosti dozvoljavaju. Sa tom opremom ete bre i lake zaraditi a viak te zarade ponovo uloiti u proirenje pelinjaka. U ovoj varijanti ako se osniva pelinjak sa velikim brojem konica moe se nabaviti povoljnije sva potrebna oprema nego je to navedeno u tabeli.

OSNIVANJE PELINJAKA (DRUGA VARIJANTA)


Prije nego potroite i jedan euro u osnivanje pelinjaka dobro razmislite da li ste na pravom putu u novom biznisu. Osnivanje pelinjaka na ovaj nain u prvoj godini osnivanja nastupa eksploatacija i ostvaruje se dobit u pelinjim proizvodima. U ovom sluaju namijenjena sredstva se isplati uloiti ali samo ako e se pelinjak prevoziti na najmanje dvije pae i pelariti na suvremen nain sa jakim pelinjim drutvima. Stacionirani pelinjak navedenog kapaciteta najee je primjer promaene investicije. Ovim nainom se uloena sredstva poinju

vraati jo u prvoj godini eksploatacije. Primjer ovakvog naina osnivanja pelinjaka je rijedak u praksi ali ako se ukae potreba za njim taj posao trebaju obavljati visokostruna radna snaga sa dugogodinjim iskustvom koja e bez greaka i eksperimentiranja odmah krenuti u proizvodnju. Osoba zaduena za ovaj posao mora imati plan: osnivanja, eksploatacije, razvoja pelinjaka, distribucije gotovih pelinjih proizvoda i svih aktivnosti u cilju da se uloeni novac u ovakav pelinjak to prije vrati prodajom pelinjih proizvoda ali i da se na taj nain ostvari odreena dobit. I ovdje se moraju racionalno koristiti sredstva u fiksne trokove jer su najee isti bez obzira na prinose. Ti trokovi su: amortizacija konica bez obzira da li prinosi bili manji ili vei, trokovi

Tabela br. 14 Ulaganje u pelinjak (druga varijanta)


Opis ulaganja u pelinjak () 50 Maloprodajna cijena 4 Veleprodajna cijena 2,5 Konice 1 klasa (ofarbane) 50 Izimljena pelinja drutva nabavljena poetkom aprila na 10 ramova - pela 70 Satne osnove 1 kg = 6 , 15 po konici eer za dopunu hrane za zimu (1 kg = 0,36 C) Lijekovi za pele u toku cijele godine 1 konica = 1,5 Oprema za vrcanje meda El. vrcaljka i ostali pribor Sitan pratei pelarski pribor na pelinjaku, 100 Postolja za konicu (fiksno) (stabilna i prenosiva) Prevoz pelinjaka na dvije pae (ukupno 300 km, 300 x 0,6 ) Trokovi obilaska pelinjaka na terenu i ukupan rad Trokovi vrcanja meda na terenu Veterinarski nadzori pelinjaka i pregled Svi ostali radovi od instaliranja pelinjaka do zazimljavanja (paualno) UKUPNO UKUPNO MEDA Trokovi do zazimljavanja oko jedne konice preraunato u med 500 200 kg 180 72 kg 75 30 kg 250 100 kg 100 40 kg 50 20 kg 90 36 kg 150 60 kg 50 20 kg 50 20 kg 1000 400 kg 8 495 3 398 kg 67,96 kg 500 125 kg 180 45 kg 75 18,75 kg 250 62,5 kg 100 25 kg 50 12.5 90 22.5 kg kg 2 000 800 kg 720 288 kg 300 120 kg 1 200 480 kg 100 40 kg 200 80 kg 180 72 kg 200 80 kg 100 40 kg 100 40 kg 2000 800 kg 31 200 12 480 kg 62.4 kg 2 000 500 kg 720 180 kg 300 75 kg 1 200 300 kg 100 25 kg 200 50 kg 180 45 kg 200 50 kg 100 25 kg 100 25 kg 2000 500 kg 31 200 7 800 kg 39 kg Med na veliko 2 500 1 000 kg 3 500 1 400 kg 2 500 625 kg 3 500 875 Med na malo Med na veliko 10 000 4 000 kg 14 000 kg 5 600 kg 10 000 2 500 kg 14 000 3 500 kg Broj konica 200 Med na malo

150 37.5 kg 50 12,5 kg 50 12,5 kg 500 250 kg 8 495 2 123.8 kg 42,47 kg

putovanja do pelinjaka, amortizacija pelarskog pribora i opreme za vrcanje meda, trokovi zaposlenih radnika itd. Sve u prirodi ima svoj vijek pa tako i oprema koja se koristi u pelarstvu. Kvalitetne konice koje su predviene u predraunu pod normalnim uvjetima eksploatacije mogu da se koriste oko 10 godina. Konice koje se stalno

prevoze na pae bre propadaju jer su takvi uvjeti da se najee postavljaju na malu visinu od zemlje gdje su vie izloene vlazi. Osim toga na njihovo propadanje utie esto utovaranje i istovaranje. Sve se mora odravati pa i pelarska oprema a u ovom sluaju konice. eim farbanjem i odravanjem njihov vijek koritenja se produava. Ali iz praktinog iskustva najee takve konice mogu da se koriste izmeu 10 i 15 godina. Iz tabele se vidi da trokovi formiranja pelinjaka sa svim prateim trokovima i radom u toku godine kota u protuvrijednosti meda oko 65 kilograma proda tog u veleprodaji ili oko 40 kilograma meda prodatog u maloprodaji. Meutim, u ovakvom nainu pelarenja potrebno je uvijek razmiljati i osiguravati prodaju pelinjih proizvoda specijaliziranim pelarskim poduzeima na veliko. Ako bi se gotovi pelinji proizvodi prodavali na malo dolo bi do sporog povrata uloenih sredstava a za to su potrebni i dopunski trokovi kao: ambalaa manjeg pakovanja, trokovi analize meda, naljepnice za tegle, reklamna obavjetenja itd. iako je na prvi pogled zavidna razlika izmeu maloprodajne i veleprodajne cijene pelinjih proizvoda zbog breg dolaska do novca sa veleprodajnom cijenom to je jedna od velikih prednosti. U maksimalnu eksploataciju oformljenog pelinjaka treba ukljuiti i ispitivanje pelinjih paa kao to se vri ispitivanje trita za distribuciju gotovih proizvoda. Dobrom organizacijom i mobilnou pelinjaka uz stalno praenje medenja na pojedinim terenima mogue je postii i najvee prinose. A oni su najee zadovoljavajui ako se to radi na ranije objanjen nain. Na srednje jakoj pai prinos po konici moemo raunati oko 30 kilograma meda. Meutim, on moe da bude i mnogo vei. Ako se pelinjak koristi na minimum dvije pae debija se oko 50 kilograma meda i vie. Daljim razvijanjem pelinjaka ako se odluite da ga koristite u dvomatinom nainu pelarenja sigurno poveavate prinose a smanjujete sve trokove. Budunost je pred nama a nauka i praksa paralelno idu dalje. Slijedimo ih ukorak jer e nam tada biti mnogo bolje. LITERATURA 1. Abadi Nijaz - Tajne pelinjeg meda - Sarajevo 19672. Abadi Nijaz - Pele i zdravlje - Beograd I9&53. Abadi Nijaz - Medena apoteka - Sarajevo 1988. 4. Abadi Nijaz - Doba ekologije - Sarajevo 2001. 5. Beli Josip - Moj nain pelarenja - Zagreb 19736. Beli Josip - Pelarenje danas - Peteranec 1978. 7. Beli Josip - Od poetnika do naprednog pelara Peteranec 1978. 8. Beli Josip i saradnici - Zlatna knjiga - Zagreb 1982. 9. erimagi Husnija - Pelarstvo - Sarajevo 197510. Din Karper - Hrana va udesni lijek 1995. F. Rocco - Osnove marketinga - Zagreb 1989. Grupa autora - Pelarstvo - Zagreb 1990. Jankovi Aleksandar - Pelinji proizvodi - hrana i lek - Beograd Jevti Tihomir - ivot i gajenje pela - Beograd 1974- 1 5. Katalini Josip i drugi - Pelarstvo - Zagreb 1 Katalini Josip - Pelarstvo - Zagreb 1982. Materlink Mori - ivot pela (prevod) 1949. Miloradovi Dikosava - Put do zdravlja i ljepote - Beograd Miloradovi Dikosava - Tajne polena - Beograd 2003Milkovi Bojana - Vrijednost meda za zdrave i bolesne - Beograd 1976. Perui Andre - Pelinji med - Zagreb 1959. Rihar Joc - Pelarenje nastavijaama - Ljubljana 1976.

11. 12. 13. 1979. 14. 979. 1 6. 17. 18. 1999. 19. 20. 21. 22.

2 3. ili . - Atlas drvea i grmlja - Sarajevo 197 324. ili . - umske zeljaste biljke - Sarajevo 197725. imi F. - Nae medonosno bilje - Zagreb 26. Tomain Franjo - Uzgoj visokoproduktivnih pela - Srbobran 1991. 27. Tomain Franjo - Matica i njen kvalitet - Sremski Karlovci 2001. 28. 29. 30. Tomain Franjo - Uzgoj matica i pela po sistemu T.F. Zenica 2002. Todorovi Vojin - Praktino pelarenje - Subotica 1985. Velagi Ferid - Visokoproduktivno dvomatino pelarenje-, Tuzla 1999.

31. Velagi Ferid - Pelarstvo - Tuzla 2000. 32. Velagi Ferid - Kako do visokih prinosa u pelarstvu Tuzla 2001. 3 3. Velagi Ferid - Prirunik za pelare poetnike - Tuzla 2002. 34. Velagi Ferid - Zamjena 1 dodavanje matica Tuzla 200 3. 3 5. Velagi Ferid - Pelinji proizvodi za zdrave i bolesne Tuzla 2004.

SADRAJ SVE PROLAZI ..................................................................................... 7 IVOT PELA ............................ ................................... .................... 10 PELE RADILICE ................................................................................. SAKUPLJANJE I UNOENJE NEKTARA U KONICU ................................... KAKO PELE ODUZIMAJU VODU IZ NEKTARA? ....................................... RAD PELA NA SLABOJ I JAKOJ PAI .................................................... FAKTORI KOJI UTIU NA PRODUKTIVNOST PELINJIH DRUTAVA ......................................................................... KAKO IVE PELE U KLUBETU .............................................................. OSOBINE PELINJIH DRUTAVA ........................................................... OSNOVNI FAKTORI KOJI ODREUJU IZVOENJE LEGLA U PELINJIM DRUTVIMA ....................................................................... SA KVALITETNOM I IRANOM DO KVALI TETNU I PELA ........................... MALO PROIRIVANJE PROSTORA U PLODITU ....................................... VELIKO PROIRIVANJE PROSTORA U PLODITU ..................................... PRIRODNO ROJENJL PELA JE VELIKA GLAVOBOLJA PELARA ................................................................................. ........ MOJ NAIN SPREAVANJA ROJEVNOG NAGONA ..................................... FAK TORI KOJI UTIU NA LUENJE VOSKA I IZGRADNJU SAA ................ UVANJE IZGRAENOG SAA .............................................................. KVALITETNA MATICA JE GARANCIJA USPJEHA U PELARSTVU.... KAKO SAM JA POEO FORMIRATI JAKA PELINJA DRUTVA ................... KAKO SAM POEO POSTIZATI VISOKE PRINOSE NA SVOM PELINJAKU ........................................................................................ 93 VIESTRUKE PREDNOSTI JAKIH PELINJIH DRUTAVA ........................... 102 DVOMATINO PELARENJE .................................................................. 105 NAINI DVOMATINOG PELARENJA .................................................... 110 64 67 70 76 84 87 46 48 52 59 26 37 43 ULOGA VENTILACIJE U KONICI U LJETNOM PERIODU ............................ 33 15 18 22 24

UPOTREBA MATINE REETKE ................................................................ 81

NEKAD BILO SAD SE SPOMINJALO........................................................ 113 DVOMATINO PELARENJE U POLOKI UZ STALNO PRISUSTVO DVIJE MATICE .................................................................. 123 DVOMATINO PELARENJE U DVOJNOJ KONICI A UZ POVREMENO PRISUSTVO DVIJE I VIE MATICA ...................................... 129 DVOMATINO PELARENJE U DVOJNOJ KONICI A UZ STALNO PRISUSTVO DVIJE MATICE ...................................................... 137 NEDOSTACI OBJANJENIH NAINA PELARENJA .................................... 141 PREDNOSTI OBJANJENIH NAINA PELARENJA .................................... 144 DVOMATINO PELARENJE SA KONICOM TIPA L-R ............................... 146 KONICA L-R ZA DVOMATINO PELARENJE ......................................... 148 KAKO I KADA FORMIRATI DVOMATINA PELINJA DRUTVA .................................................................................. ....... 153 PRIPREMA PELA ZA ZIMU U DVOMATINIM KONICAMA........................................................................ ......... ... 156 MEDNA K4PA U PROSTORU PLODITA KONICE ..................................... 161 KASNOLJETNI RAZVOJ DVOMATINIH PELINJU I DRUTAVA ............................. ............... ......................................... 167 PROLJETNI RAZVOJ DVOMATINIH PELINJIH DRUTAVA .............. ..... ......................................... ........................ 172 DVOMATINA PELINJA DRUTVA U KONICAMA L-R NA POETKU BAGREMOVE PAE ........................................................... 177 PREUSMJERAVANJE PELA SA SNELGROVOM RAZDJELNOM DASKOM ....................................................................... 180