A

RO K LU E

GR

EB

Graditelji aviona u Zagrebu
1

92
1

4

B B

ZA ZA

Slikovni pregled tradicije i baštine izvornih konstrukcija aviona i jedrilica i njihovih graditelja iz Zagreba

Graditelji aviona u Zagrebu

Posebno unikatno izdanje Aerokluba Zagreb 1924 Zagreb, veljača 2013.

Graditelji aviona u Zagrebu

2

Uvod

Zagreb je uvijek imao drskih tehničkih imaginatora koji su se usudili maštati o nemogućemu, i to ostvariti. Ništa drukčije nije s letenjem. Otkako su se pojavili strojevi kojima se mogao vinuti u visine da bi zavičaj promatrao očima ptice, ili jednostavno, da bi bez prepreka putovao, Zagrepčani su sudjelovali u avijatici od njenih začetaka: kao inovatori, poduzetnici i piloti. Kroz stoljeće motornoga letenja taj se duh nije izgubio. ProZagrepčanin David teklo je samo nekoliko godina od te zime 1903. i prvog leta Schwarz i njegov Flyerom braće Wright da bi veliki izumitelj Slavoljub Penkala, upravljivi zračni brod od ništice i iz vlastite glave, izgradio originalnoga Leptira. Njime je u ljeto 1910. godine prvi put poletio Dragutin Novak. Ništa manje toga entuzijazma ne nedostaje i danas, kada hobisti i ljubitelji letenja širom svijeta grade omiljene pouzdane sportsko-školske avione po nacrtima Antona Cvjetkovića. Zagreb ima i tradiciju i znanje konstrukcije aviona i drugih letjelica. Ima i sustav prenošenja znanja na nekadašnjem Tehničkom, a danas Fakutetu strojarstva i brodogradnje. Ima i profesionalne kapacitete da ih gradi industrijski. Sa svijetom drži korak i kreativno sudjeluje u njegovim takvim najsmjelijim pothvatima, kao što su svemirski letovi.
Slavoljub Penkala i njegov Leptir

Predstavljamo najprominentnije zagrebačke graditelje aviona i njihova ostvarenja. 3

Rudolf Fizir

Rodom Ludbrežanin Rudolf Fizir bio je zapravo građanin svijeta, budući da je već u godinama između I. i II. svjetskog rata postao u svijetu traženi konstruktor aviona. Poslije II. svjetskog rata na Tehničkom je fakultetu u Zagrebu bio profesor najkreativnijim generacijama zrakoplovnih inženjera. Rudolfu Fiziru u čast njegovi su studenti izvormnu konstrukciju Rdolfa Fizira uspješno su preinačili u hidroavion. Letećei brodovi i amfibijski avioni idealni su zemlju s mnogo otoka kao što je Hrvatska. Pogotovo ako se želi da otočno stanovništvo ostane živjeti na otocima bez straha od odsječeneosti u raznim mogućim slučajevima hitnih stanja. Hidroavioni bi trebali postati dio svakodnevice u Hrvatskoj.

Fizirova konstrukcija preinačena u hidroavion (gore), Rudolf Fizir i Čedomir Ćurčić (desno), izvorni nacrt Rudolfa Fizira (lijevo)

4

Borivoje Vajić

Inženjer Borivoje Vajić jedan je od pionira graditeljstva aviona u Zagrebu poslije II. svjetskog rata. Učio je od velikih konstruktora Fizira i Bazjanca. Zrakoplov je izgradio u vrijeme kad ih nije bilo lako kupovati, čak i da je bilo novca. Njegov se avion V-55, izgrađen u Aeroklubu Zagreb i Aerotehničkom zavodu u Velikoj Gorici, uspoređivalo s - tih godina nedostupnim - Polikarpovom Po-2. Školsko-sportski dvosjed Borivoja Vajića izravno se uspoređivalo s tim ruskim dvokrilcem u Šumarskom listu broj 6-7 iz 1959. godine za borbu protiv najezde štetočina kao što je leptir gubar. “Mala poletnosletna staza i velika moć penjanja omogućuju veliki izbor terena za pomoćna letilišta. Na taj smo način u mogućnosti da odaberemo letilišta u neposrednoj blizini tretiranih područja... ... Vidimo da je radni učinak po satu jednak za oba aviona i iznosi 40 hetara na sat. Međutim, možemo konstatirati jedan element u korist V-55, a to je manje zamoran rad pilota i kraće vrijeme letenja... Potrošnja bnzina za Po-2 iznosi 0,46 kilograma po hektaru, a za V-55 0,29 kilograma,”

5

Ljubomir Hranjec

Najproduktivniji zagrebački konstruktor zrakoplova je Ljubomir Hranjec. Kao da mu nije bilo dovoljno što je u istraživačko-razvojnom centru tvornice alata Jedinstvo konstruirao strojeve, i što se kao dugogodišnji jedriličar jednom prilikom u zraku uspio zadržati gotovo punih osam sati, nego je “morao” letjeti i motornim avionima koje je sam izgradio. S pet posve originalnih različitih konstrukcija najplodniji je suvremeni konstruktor aviona. I danas svi lete osim umanjene replike britanskog lovačkog aviona Spitfire.

6

Marijan Ivanček

Još jedan jedriličar koji voli letjeti u letjelicama što ih propusti kroz svoje ruke je Marijan Ivanček. On posebno voli drvo kao materijal i pitanje je samo koju će vrstu gdje primijeniti. Osim jedrilica sagradio je i dva aviončića, Sovu i dvokrilca Štigleca. Posljednji veliki projekt kojega je počeo i završio bla je izgradnja drvene replike Penkalina Leptira, avion koji je je ponio hrvatsku registraciju 9A-XCA i poletio je o stotoj obljetnici prvoga leta originalne konstrukcije Slavoljuba Penkale. Ali to je posebna priča za sebe.

7

Anton Cvjetković

Anton Cvjetković je sigurno najveći hrvatski živući konstruktor letjelica, od aviona do svemirskih brodova. Od svog diplomskog projekta iz 1951. godine - a avion je i danas poveći zalogaj za diplomski rad - do danas poletjelo je bezbroj aviona s njegovim potpisom na svim kontinentima svijeta. Razvoj tog aviona iz diplomskoga rada, CA-51 s motorom iz Volkswagenove bube, donio mu je među samograditeljima svjetsku slavu, sve do inačice CA-65A. Danas je to jedan od najomiljenijih i najpouzdanijih lakih sportsko-školskih zrakoplova. Drugi krak njegove karijere — sve vrijeme u društvu sa svojim nerazdvojnim prijateljem, kojemu je bio i vjenčani kum, Mikeom Vucelićem — išao je kroz hale i projektne urede Forda u Njemačkoj, Cessne, North American Aviationa, Rockwella i Boeinga. U fazi North American/Rockwell sudjelovao je u razvoju svemirskog broda Apollo, a bio je zadužen za njegov strukturni integritet. Prije i poslije sudjelovao je u konstruiranju najsuvremenijih civilnih i borbenih zrakoplova te raketa. U povodu proslavljanja 100. obljetnice motornoga letenja u Hrvatskoj konstruirao je repliku Penkalina aviona. Ali to je posebna priča.

8

CA-10 replika Penkale

Dvije godine trajale su pripreme da se obilježi 2010. godina, stota obljetnica motornog letenja u Hrvatskoj. Veterani Aerokluba Zagreb, ujedno i osnivači Aerokluba Zagreb 1924., pokrenuli su inicijativu da se obljetnica proslavi izradom replike Penkalina aviona kakvim je prije punoga stoljeća poletio Dragutin Novak. Radove je koordinirao i sudionike motivirao doajen letenja u hrvatskoj Čedomir Ćurčić, nositelj najviših funkcija u poslijeratnom hrvatskom zrakoplovstu i najvišeg FAI-jeva priznanja. Sa svih dostupnih starih fotografija Penkalina Leptira mjere izvorne letjelice izvukao je Anton Cvjetković. Držeći se osnovnog izgleda Cvjetković je projektirao repliku koju je na stari, stolarski način gradio Marijan Ivanček. Na zrakoplovu je napravljeno nekoliko malih i jedna poveća preinaka kako bi s modernim motorom, kojega je osigurao “naš čovjek u Houstonu” Mike Vucelić, Penkalin avion poletio brže, više i pouzdanije nego je konstruktor originala mogao i sanjati. Rečeno - učinjeno. Prema ustaljenoj nomenklaturi ta je konstrukcija Tonija Cvjetkovića, replika, dobila tipsku oznaku CA-10. Zrakoplov je prošao proces certifikacije u kategoriji pokusnih letjelica i dobio je registracijsku oznaku 9A-XCA. Od jubilarne godine zrakoplov leti na aeromitinzima, a i dalje se razvija u pokušaljima da mu se još poboljšaju letna svojstva. Pozvan je na nekoliko uglednih zrakoplovnih izložbi. 9

CA-65A, avion za izvoz

Elegantan, pouzdan, jednostavan za gradnju, siguran, upravljiv... to su sve komplimenti izricani niskokrilnom jednomotornom školsko-sportskom dvosjedu CA-65 i CA-65A. Razlika između prve i druge inačice je u tome što se u prvoj nosivi dijelovi konstrukcije izrađuju iz drva, a u drugoj iz aluminijskih profila i ploča. O prigodi 90. obljetnice organiziranog zrakoplovstva u Zagrebu i Hrvatskoj, Aeroklub Zagreb 1924 potaknuo je da se u Zrakoplovno tehničkom zavodu u Velikoj Gorici izradi jedan Cvjetkovićev avion metalne konstrukcije CA-65A te razmotri njegova serijska proizvodnja i prouče mogućnosti njegova plasmana na svjetsko tržište. Taj su avion u zrakoplovnoj literaturi proglašavali okretnim i sposobnim školskim zrakoplovovom u razini Pilatusovih, pri čemu je ovaj stoji manje od desetine cijene švicarskoga. Taj će avion sanjati aeroklubovi, kako za pilotske škole, tako i za vuču jedrilica. Nastupima koje će započeti 2014. godine ovaj će avion provjeriti ima li za njega mjesta na tržištu, dok će se istodobno proučiti mogućnosti izrade i treće njegove inačice, iz modernih kompozitnih materijala. Prema osnovnom poslovnom planu zrakoplov bi se prodavao u fazi spremnosti za letenje, kao i u rasklopljenoj fazi, kao kit, kojega bi kupci sklapali kod kuće na jednostavan način kako se sklapa moderni kućni namještaj. Prema osnovnim pretpostavkama, cijeni i osobinama, ovaj bi avion u serijskoj proizvodnji mogao postati izvozni hit. 10

A

RO K LU E

GR

EB

92
1

4

B B

ZA ZA

11

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful