TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

tako|er iz oblasti komparativnog fikha. Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. 1972. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu.. g.1943.6.BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin. Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. g. na ElAzharu. a od 1978. . Ro|en je u Jordanu 11. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972.. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu. do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. g. a 1965. na Damaskom univerzitetu. Do sada je objavio deset knjiga. do 1992. Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu. Od 1992. Doktorat okon~ava na El-Azharu. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. g. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu. g.

.

na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni. koja je bila o~evidna u na{oj sredini.. Milostivog. Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu. koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike.{. ili u~enika u na{im medresama. Gospodaru svih svjetova. d`.(Nema drugog boga. Njegovu ~asnu porodicu. osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. neka je salavat na Poslanika. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. gdje i danas djeluje i radi. kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu. Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo. Molim Allaha. i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io. nagradi na Sudnjem danu. do Sudnjeg dana! Akidet . voljom na{lo svoje mjesto i na na{em.. da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana. prevode}i ovo djelo. Na`alost. koje je Allahovom. Me|utim.U ime Allaha. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje. Prevodilac . i pitanjima gajba.. d`.ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha.tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke. Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” . d`.{. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko . Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu. bosanskom jeziku.{.

.

.{. Svjedo~im da nema drugog boga. a. i pored toga {to ju je spoznao. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. stvorio stvorenja. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. Svaku pojavu na ovom svijetu Allah. d`. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. Njegov rob i poslanik.. te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. Njega se sje}ao. Zato je Allah..{.” (El-Enbija‘..{. isto tako. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta. ili od njih tra`i da takva budu. a koga u zabludu odvede. Upute i Istine koje je objavio. osje}ao .. A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha. d`. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao. d`.{. d`.. i onaj ko bude slijedio uputu Moju. d`. ili njenog odbacivanja. Koga Allah uputi na pravi put. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. nered bi njima zavladao. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih. A Allah.. Zbog toga. i niko nije s Njim u tome u~estvovao. Nebesa i Zemlju Allah. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo.{. 22) ^ovjek je.{. za njega nema zablude.. a ne Allah. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo.” (Ta-Ha.. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine.{. za njega nema upute. i da je Muhammed.{. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti. d`. osim Allaha. neminovno propada.UVOD Zahvala pripada samo Allahu. jedno od Allahovih. d`. d`.s. a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta.

Temelji imana.onim {to nam Allah.Su{tina imana. Zato je sve. podari od znanja i istine . spoznao je i put nesre}e. tre}i ne postoji. zablude i nesre}e na oba svijeta. i uzroke kufra i njegove puteve. ili zaborava na Allaha i zablude. i slije|enja Njegove upute. ^ovjek je.Rije~i i djela koji izvode iz imana. na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha.. d`. d`. dakle.{. d`. A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra. te }e ga se sigurno kloniti. njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 . On je na raskr{}u ova dva puta. njegovih uzroka i posljedica. omogu}uje uspjeh. Ako ~ovjek s tim bude na~isto. Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana. na ovom i budu}em svijetu. Pred njima je put imana. svojstva i veli~inu. {to pogrije{imo. A jedino Allah.Njegovu prisutnost. d`. 3 .{. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute.{. u ~emu pogodimo istinu. A ko na Allaha zaboravi.pitanje imana i njegovih temelja. Istinitog. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom. od Allaha.{. to je od nas i {ejtana. molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu. 2 . .. i put kufra (nevjerstva). njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju... d`. Allaha. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. upute i sre}e. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti .{..

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

i meleke Njegove. temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici. Njegove poslanike. odre|enjem..{. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen. i knjige Njegove. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu. i u Onaj svijet . d`. iza{ao je iz imana i postao nevjernikom. oprosti nam.Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. i u vjerovjesnike .. Svemilosnog.. A ko zanije~e bilo {ta od njih. Njegove meleke.. a. a. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se. stoji da je Poslanik. i u knjige Njegove. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. .s. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku. o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. vjerujte u Allaha. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim. obra|ivati te temelje. imanu i ihsanu.svaki vjeruje u Allaha. a. a.s.U ime Allaha. i u poslanike Njegove. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. Gospodaru na{.” (El-Bekare. in{allah. i o kojima govore sve objavljene knjige. 285) “O vjernici. i u Knjigu koju je objavio prije. na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana. i u knjige. i vjernici . i u meleke..{. i Poslanika Njegova. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.daleko je zalutao. i poslanike Njegove: . ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. d`.s.‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu. i u meleke Njegove.s.1 Ovih {est na~ela su temelji imana. Njegove knjige.. U sljede}im poglavljima }emo. Milostivog! Allah. Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare..

.

3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio. strahovanja.{. Gospodar.. da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza. poniznosti i pokornosti.vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul..rububijje. nade. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih. d`. da je samo On njihov gospodar i da ih . d`. sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik . 1 . d`.{. 2. Vjerovanje u Allaha.[. d`.2 . dove. ukratko. Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. On posjeduje sva svojstva savr{enstva. obuhvata tri principa: 1.{.{. d`. . Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). Vladar i Tvorac svega.ravnatelj. zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah. d`. posta.TEWHIDUR . zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah. d`.. te je daleko od bilo kakve manjkavosti. 3. .{. Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. D@..RUBUBIJJE Tewhidur. Iman .vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje).{.vjerovanje da je samo Allah.esmai ves sifat). . Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha.vjerovanje u Allaha..PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA..{.

odre|enje ... nijem. i ostalo. 2) Allah....atiha. strahovanje i sl. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala. d`. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva.{. da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve. O tome nam Allah. znanjem. upravljanjem. d`. jer. da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji. d`. Gospodaru svih svjetova!” (El-. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje. nada.{. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje. i `ivot moj. dova.4 Drugim rije~ima kazano. samo je istinski Tvorac. i smrt moja. usmjeravanjem (kretanja). jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar. biva s Allahovim. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. zato {to je samo istinski Tvorac.18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. ne vidi. ko ne ~uje.vjerovanje da sve {to se doga|a. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. zikr. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo.6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu. d`. Allah. 54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo. d`.{.{.. d`. zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova. ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega. Allah. ko je nemo}an. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja). da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli. bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja. d`. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. da samo On istinski daje i uzima. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu. Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije.{.. d`. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje. Gospodar zemlje. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida. ka`e: “Ta. i obredi moji.{.rububijje zna~i priznanje da je Allah.5 S druge strane. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv. koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima. pokoravanja predanosti Allahu. ibadeta. Zato tewhidur .{... (hamda). voljom i mo}i. stvaranjem. neka je hvaljen Gospodar nebesa. pove}avanjem i smanjivanjem. ljepote i savr{enstva. da ih samo On o`ivljava i usmr}uje.d`. d`. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu.{. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf. mijenjanjem.‘” (El-En‘am.{. Dakle.{.. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu. doista su .

Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je.” (El-Mulk. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. uzima za za{titnika. koji je o svemu obavije{ten. 54-55) U kontekstu ibadeta..{. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha..Iman 19 posve}eni Allahu. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju.{. 22) “O ljudi. 162) O obja{njenju da se samo Allah.{. 21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. d`.{. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja. 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire. da biste se kazne sa~uvali.d`. d`.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli. ne voli On one koji se previ{e glasno mole. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. Koji je stvorio vas i one prije vas. a od onoga {to On zna .@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. Onaj Koji sve potanko zna. a niko drugi. Veli~anstveni!” (El-Bekare. d`. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom.. S druge strane. i da mu se potpuno preda.‘” (El-En‘am.” (El-E‘araf. 14) Nikakve.{. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a. sve zna. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. klanjajte se Gospodaru svome. Zemlje i svega {to je na njima. dakle. Promotri Allahove. Gospodaru svjetova. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice... Zatim pogledaj sljede}e Allahove. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima. Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov. d`. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a.” (Kaf. Allah. Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika. a nebo zdanjem. d`. Allah. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. njih i nadzire i da . Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani. 14) U kontekstu dove. koji sve odr`ava. za sve se brine. On je Svevi{nji. i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima.. 255) Uistinu. hrana za vas. nema boga osim Njega .{.‘” (El-En‘am.

{. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah. oni odgovaraju: ‘Allah!’. 106) ^uveni mufessir. ali. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje.. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega. d`.. d`. i ko upravlja svim? ‘Allah‘. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. ko stvara `ivo iz ne`ivog. d`. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje. d`.7 zato {to nisu izdvajali Allaha. drugog obo`avaju. Allah. tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali. d`. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove. d`. u Njegovim imenima i svojstvima.. i pored toga. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega. ostali mu{rici.{. Gospodar i Tvorac svega. a pretvara `ivo u ne`ivo.{.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine.{. d`. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu. kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf.{. mimo Allaha.{. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega.”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’. nego su obo`avali i druge mimo Njega. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana.11 . ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti. ~ija su djela sluh i vid. El-Mud`ahid. i pored toga. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima. re}i }e oni.. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac.. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega). nego uz Njega obo`avaju i druge..10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima. ali su.” (Jusuf. Zato Allah.{. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa.”9 Allah.

su{tinski i formalno (u batinu i zahiru).12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. dakle.{. a ne nekome ko to nije. d`. samo od Njega strahuje. ~ini tewhidul-uluhijje. sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva.. ne obuhvata ostale vrste tevhida. jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat.{. nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost.Iman 21 2 . i kao Tvorca i Gospodara svega. d`. i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. samo prema Njemu iskazuje pokornost.. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu.. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava. d`. poniznost. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha. samo se od Njega nada. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti. .esma’ves sifat).15 Jer.. nije zaslu`an ni u kom vidu. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom. ~ovjek koji Allahu.{.{.14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. Ali. samo Njega i nikog vi{e.{. Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini). ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet). time priznaje Allaha.. {to nije obratan slu~aj.TEWHIDUL .{. d`. samo Njega istinski voli. d`.{. Ibadet koji nam je nare|en. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji.{.. kao Tvorca.13 Tewhidul . priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi.uluhijje. d`. Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u. samo Njemu dovu upu}uje. d`. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava . u svojoj su{tini. Ovaj dio tevhida. poniznost i pokornost. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. d`.ULUHIJJE Tewhidul .{. kao Tvorca i Gospodara. d`. d`. vjerovanje i prihvatanje Allaha... a ujedno i uzvi{eniji od svega. ukratko. i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida.. te je on potpuna poniznost prema Allahu. i vjerovanje u Allaha. sem Njega. temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha.{. d`. Isto tako.{. Allah. kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja. kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul . samo se na Njega oslanja..uluhijje se. Jer.onaj kome se ibadet ~ini). Zato ibadet Allahu. a ujedno i zna~enje ljubavi.

.{.{.. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha.i zbog njega }e biti nagrada. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh. obavljanju namaza. ili vi{e od toga. ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. taj je u~inio {irk. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja. Allah.{.”17 Prihvatanje Allaha. a ko njega ne bude prihvatio.{.Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu. na ovom i na budu}em svijetu. dakle.{. Allah... Salih i [u’ajb. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am. tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim. Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha.16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje. svaki od njih. ka`e: .{. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha.s.22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul . d`. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun. d`. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene. Hud. d`.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva.{.oni koji istinski obo`avaju Allaha. d`. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika . od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge . Hud. 65) Allah. kao Jedinog Koji se obo`ava. kao pravi vjernik. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘. Allahov Poslanik. Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul .{. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju. 61. d`. Allah. d`.. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali..{.. ostat }e me|u mu{ricima. Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 . a. su{tina islama. d`. samo Allaha obo`avajte. postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe. 79) Ova vrsta tevhida je. a. El-E‘araf. d`.. ili kazna.. 25) Allah. govorili svome narodu: “O narode moj. 23.{. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.. davanju zekata. d`. Zato. d`. od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja.s.uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila.” (Ez-Zarijat.

51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju.. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi.{. d`. prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima. d`. ruku’.18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi. i imanja va{a koja ste stekli. svojim roditeljima. i trgova~ka roba va{a. d`. nije u stanju u~initi. treba biti iznad svake druge ljubavi. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu.{. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu. i sinovi va{i.{. d`. taj je u~inio {irk Allahu.” (Junus. tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha. bio bi. 106) “A u Allaha se pouzdajte. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih.{. d`. d`.{. A oni koji iskreno vjeruju. d`..{. d`. i rod va{.. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. d`. 218) 3 . izuzev pokajanjem. d`. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha.165) U veliki {irk. domovini. 24) 2 . d`.Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha. a njegova iskrena predanost Allahu. i sve druge vrste ibadeta. kao {to je namaz.. Ljubav prema Allahu. d`. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put.. u pogledu strahovanja.{. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti. nevjernik!” (Junus.. imetku i sl. u svim vrstama tjelesnog ibadeta. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu. i bilo ~ega drugog {to se voli. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl. sed`da.. tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta.{.{. Ove. jer ako bi to uradio. tra`enje oprosta i sl.{. d`. vole ih kao {to se voli Allah.A Allah pra{ta i samilostan je. ka`e: “I pored Allaha. Allah...{.‘” (Et-Tevbe. . niko je osim Njega ne mo`e otkloniti. d`. ne}e oprostiti.. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. i ku}e va{e. kao {to je zavjet.Obaveznost izdvajanja Allaha. za koju strahujete da ne}e pro|e imati. klanje kurbana. svojoj djeci. uistinu. a ako ti za`eli dobro. Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. i `ene va{e. Allah.. ako ste vjernici!” (El-Maide. Allah. i bra}a va{a.{.{. 107) 4 .{..Obaveznost izdvajanja samo Allaha.{. On pra{ta i milostiv je. moraju biti upu}ene samo i . koji Allah.” (El-Bekare. d`. d`. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha. koje su vam drage ..{.Obaveznost izdvajanja Allaha.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu.19 te se zbog toga njih boji.. post. pa.

TEWHIDUL . ka`e: “Ovdje govori da Allah. Jer.{. uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju..ESMAI VES SI...ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat. u Njegovoj uzvi{enosti..Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika.zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu. d`. da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. d`. ukratko . d`. b . tako|er. d`. d`.24 Iman isklju~ivo Allahu.s.{. ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a . a . niti ime kao {to je Njegovo ime.{.{. Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog.AT Tewhidul-esmai ves sifat. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa. c . i svojstava stvorenja.{.” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl.. mimo Allaha. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo .Vjerovanje da Allah. d`. d`.{. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru). u~inio je {irk. niti djelo kao {to je Njegovo djelo.: “I niko Mu ravan nije. Allah. a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha. niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti. 116) 3 . 51) Imam Kurtubi. bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja..{. veli~anstvenosti. a ko bilo {ta uputi nekom drugom. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo. lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja. svojstva onoga koji je oduvijek... d`. ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.Vjerovanje u Allahova. pa ko se od njih udalji. koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta.”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala . pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja. imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. i druga stvorenja. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan.. i svojstva Allaha.{.” (En-Nisa‘.. a. vlasti. Dokaz su rije~i Allaha. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”...{.{. d`. d`. bez ikakve njihove izmjene.

u~inio je kufr. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju.s.s.u~itelj Buharije .”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . Sve ovo je pravac sljedbenika Istine.{. d`. umora. Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik. pomaga~a. smrti. a. saznaju se putem ~uvenja.s.{. a.s. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. svojstva i imena Allaha. d`. objavio. bi}u i Njegovoj . ka`e: “^ovjekova priroda. neznanja. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku. d`.{.prihvataju}i ih. Allah..Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu. nesanice.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio. zahtijeva negiranje i poricanje `ene. a. d`. partnera.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah.s... izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao. druga..{. d`.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta. a. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah. ili Allah?‘” (El-Bekare.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah. opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik. imena i svojstava . nepravde..Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. ne mo`e se ni s ~im porediti. ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi. d`. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis. opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.. d`. Isto tako i ne naziva se. i obratno . zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja. a.{. nehata. i Njegov Poslanik.).{. d`.{. i ono ~ime je Allah.. 140) Ako je Allah.{. jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca. c .. a. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. b .~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika.{.. d`. odstupaju}i od njihovih zna~enja.{..”24 Nu’ajm bin Hammad .{. zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a. d`. a ne mi{ljenjem... najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili. sama po sebi. zamora.. onda se na podru~ju Allahovih. uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti. Jer.s. ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik. d`. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja.Iman 25 Onoga koji nije stvoren..{. zaborava. ne opisuje se.{erijatski obaveznog .s..{. najbolje zna Svoja imena i svojstva..rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima. d`. d`.s. Zato {to Allah. u~inio je kufr. Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah. a. jer oni samo prenose ono {to im je Allah. a. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom. d`.{. u sve ovo vjeruje. ne opisuje se. jer. Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva. osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao.

s. sina Merjemina. ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil). dakle. onako kako je to on mislio i `elio... a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno). koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 .Iskrivljavanje zna~enja Allahovih.{. nego da je Musa Njemu govorio.{. sila`enju i uspinjanju. kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha. imena i svojstava..tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu. a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja. 164) .30 I ka`emo. svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa). a mu{rici svoje kipove sa Allahom. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. d`. d`. jevreji Uzejra.{.{.stvarna ~injenica. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu).upore|ivanje svojstava Allaha..) i da je pitanje o tome bid’at. rekli: “Uspinjanje je poznato. d`. srd`ba.{. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa. sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam).{.. mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”.31 3 -Et-ta’til . Njegov sluh s njihovim sluhom. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an . pripisuju}i Allahu. pa ako ka`e da ne zna. kao {to je iskrivljavanje rije~i.{. d`.. d`.Et-te{bih . a.s. d`. njihovom vidu. lice s licem stvorenja. ~uje. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik. vidi.. uspinjanju (elistiva’).. silazak i uspinjanje . jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su. vid. zadovoljstvo i ostala svojstva.”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari. d`.stvarna ~injenica. Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo. govoru. d`.” (En-nisa’..{. Zato. mi pripisujemo Allahu. govor.. i sl. bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. iman u njega je vad`ib (obavezan).26 Iman kakvo}i.”27 Selef se.. d`. uspinjanje. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. d`. d`. kao {to je lice. a na~in nepoznat. nijekanje Allahovih.29 2 . svojstava . kao {to su neki uradili s Allahovim. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje. Najispravniji put po pitanju Allahovih. onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo. dodavanjem ili oduzimanjem. sila`enje. ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i. ruke. kako se uspinje i silazi. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima.{. a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”.Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa. a. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.{.{..{.{. svojstava alegori~nim tuma~enjem.. d`. kad su bili upitani o Allahovom. Njegovu ruku s rukama stvorenja. Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha. d`. govori.{.. d`. isto tako je i Njegov sluh.

d`.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga. bez uporedbe. Ovaj pravac prihvatanja Allahovih. davanja zekata. naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju.. udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe.. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. prenagla{ene alegorije.{.. E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba. pa do obavljanja namaza.. nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io.{. dao da to prekora~ujemo. d`.{. Ili negiranje opho|enja s Allahom.{. po~ev{i od imana u Allaha. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha. d`. bez ikakvog iskrivljenja.{. spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima.{. i ustanovljenje njihove su{tine. tabi’ina i tabi tabi’ina.. posta. tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju. d`.{. kao {to je negiranje Allahovog. ili.. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre.. iskrivljenja. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa . oni bi ga izgrdili. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah.s. Zatim.. govore}i: “Allah.. kao {to neki tvrde. u njihovom prvobitnom zna~enju. ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja. koje je mimo onog na ~emu su oni bili. svojstava i imena. d`.{. citirali dokaz i sustezali se od “rekla . nije stvorio.{.kazala”. d`. d`. Oni bi.33 . rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim.{. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava... d`ihada. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika.ashaba.Et-tekjif . had`a.32 4 . ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha. d`. d`.{.{. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). d`. d`..{.. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at). a. d`. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah. da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah. d`. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i.

a. imena.Onaj koji sve vidi.{. Es-Semi’ . Tvoja odredba prema meni je .... nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem.{. D@. ja sam Tvoj rob. u hadisu se spominje 99. zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja.Onaj koji sve ~uje. nada mnom se sprovodiTvoja presuda. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah.. i svojstva Allaha. “Allahov Poslanik. Ko ih nau~i.. a.[.. i sa svim ostalim imenima. Sva Allahova. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea. a.. kao i u njegovu refleksiju na nas same.s. ima 99 imena.a. d`. ima imena o kojima nas nije obavijestio. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova.{.{. da ka`e: ‘Allahu dragi. d`.{. lijepa imena su Njegova vlastita imena.38 Dokaz da Allah. LIJEPA IMENA Allahova. i mi vjerujemo da je to ime Allaha.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika.28 Iman ALLAHOVA. i po njima postupi. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena.{. stotinu manje jedno. d`.36 {to se ti~e broja Allahovih. atributi pohvale.s. i ime i svojstvo Allaha. nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu. d`.{.s.Svemogu}i.35 Allahova. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir . Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i. da ono ukazuje da je Allah.. r. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah. Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha. hadis je Poslanika. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah... d`. ujedno. d`. El-Besir . U Kur’anu se . Er-Rahman je. d`. navodi ime “Er-Rahim”. ujedno. nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje. rekao je: Allah.{..s...{. obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”. d`. d`.34 Ova imena su. u}i u D`ennet. imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su... o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik.. moj `ivot je u Tvojoj ruci. d`. bez izuzetka. u kome je rekao. d`. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. izvedeno iz glagola ‘alime . dakle. Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio. i u tome nema kontradiktornosti. d`.. d`. u hadisima. ko ih nau~i napamet i po njima se vlada..znati. ima samo 99 imena. d`. Allah je vitr (nepar) i voli vitr. lijepih imena. a.{. u}i }e u D`ennet.{. “devedeset devet imena”. na primjer.{. sin roba Tvoga i robinje Tvoje.{. imena su nazvana “lijepa”. Ovim hadisom se.{. a ne da Allah. kao El-‘Alim Sveznaju}i. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost.

odgovori on. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u. Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu. d`. ka`e. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca. a da Allah.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni. Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu. d`. pa se obra}aju..{.{.{. d`..” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e. d`. ukazuje na to da je Allah.. d`.40 DOKAZI ZA TEWHIDUL . imena i svojstava. trebao bi ih nau~iti napamet. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine. d`. postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu. i negiranje svake manjkavosti. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu.{. njima. d`. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’. ‘Svako ko ih ~uje. kako se navodi u hadisu. “Reci: ‘On je Allah ..ESMAI VES SI. zakonodavstvu. a okre}u se od Stvoritelja. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih. pak. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti.{. ili si ga u Svojoj knjizi objavio. u kontekstu nare|enja i zabrane. nastojanje da se o njih ne oglu{i.{. Jer. ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao. u}i }e u D`ennet. d`. obe}anja i prijetnje. d`. ~ak ni jedna stranica Kur’ana. [to se ti~e sure. d`. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’..’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu.{. kazivanja i navo|enja primjera. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali.Iman 29 pravedna.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije.{. imena u prethodnom hadisu.41 Allah. Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan..{. ibadetu. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan. to je sura Ihlas.. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet. U njoj Allah.... vjerovanje u njih.43 Dakle.{. d`. onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica.. razumijevanje.{.42 Ovo ime. d`.{. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje. Kur’an spominje Allahova. jer je sve u Njegovim rukama.44 . razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove. ili si otkrio nekome od Svojih robova. ako je Allah. koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti. i molba Allaha.

a od onoga {to On zna . d`. i negiranje svake vrste nepotpunosti.” Ova sura.{. kao uto~i{ta svemu). jer sadr`i Allahova. a. a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog. Rije~i: “Allah je .{. d`. u stvari. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. Cijeli Kur’an je. kojem nema po~etka niti kraja. u svim vidovima ibadeta.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga. d`. koji je sr` i temelj kompletnog tevhida.{. “@ivi i Vje~ni”.{. izuzev Njemu.. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu. propise pona{anja. izuzev Njemu.{. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha. u komentaru ove sure.. niti na~ine shvatanja.{. On je Svevi{nji. ^uveni alim.s. d`.{. a u kojem Allah.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha. na~in me|usobnog opho|enja. samedijjeta (Allaha.: {erijat.{. sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao . izuzev od Allaha. na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu.{.nema Boga osim Njega .s. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon. d`... sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu.{. d`. d`. d`. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu.. ideale.{. koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze. te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli. lijepa imena i Njegova svojstva. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim.. nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta.46 A rije~i Allaha.{.{. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak. kao onoga ko se obo`ava).. osim Njemu. d`. kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta.. d`. dakle. nikome ne}e biti pokoran. d`..30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik. a. 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida. d`.47 @ivot kojim se opisuje Allah.{. rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana.45 A {to se ti~e ajeta.. Ibn-Kajjim. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha. obe}anje i prijetnja Allaha. ka`e: “Allah je . d`.. d`... to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik. Veli~anstveni!” (El-Bekare. ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu.

taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu. njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah. ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. `ivi potpuno savr{enim `ivotom. dakle.{. koja je daleko od bilo kakvog sudruga. A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}. d`. nakon toga. On je. d`. te je sve {to postoji ovisno o Njegovom. Sejjid Kutub.{.52 A rije~i Allaha.{. d`. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme. Ovo vjerovanje..{. drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti. d`..: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu...50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja. kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj.{. jer se na njima temelje sva ostala Allahova. postojanju i Njegovoj odredbi.. {erijatu. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom. d`. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi. On ih opskrbljuje. d`.. d`. jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu. a po{to Allah. d`.{. nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik.. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha. d`. potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena. ne posjeduju ni{ta. u osnovi. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha. njegov Gospodar. ibadetom i pokorno{}u. u svim njegovim stanjima. koju }e. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io. Njegov `ivot je. d`.{. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. imena. i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni. izuzev ukoliko se radi o slabom . koji posjeduje sve.: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”. d`. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje. oduvijek i zauvijek.49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e.{. onda postaje jasno da ljudi.{. ponovo uzeti njen . ~uva. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah.. rahimehullahu. Jer. ljubavlju.nepotpunom `ivotu...{.{. On uzdr`ava svakog drugog. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. Upravitelj svih stvorenja.51 A rije~i Allaha. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu. Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici.Iman 31 iz nekog drugog izvora.

pa dobio. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva).. d`. d`. d`. njegove {krtosti.{.{.{.{. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude. d`. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta). a kazniti i poniziti na budu}em svijetu.32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin. rasipni{tva i hvalisanja. izuzev po Njegovom odobrenju.{. bojati. dokaz su Njegove apsolutne mo}i. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih.54 A Allahove.{. d`. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove.. niti iz njih iza}i. veli~ini i uzvi{enosti. da mogu znati samo ono {to im Allah. d`. d`.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”.58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine.. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva. tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima. tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti.{. .a.{.. d`.{... r. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu.53 A rije~i Allaha. (ajetul . odobri.Hurejrea. A Allahove. Buharija prenosi od Ebu . Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha. nego }e se Allaha. d`.. a od onoga {to On zna .. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine.{.. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima. d`. Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega.55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha. O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi... Veli~anstveni”. }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu. sve zna. i dalekim od oholosti..: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”. Zatim.kursije). i da pazi na Njegove odredbe.{.. d`. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha. Allah.. i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva.{. bez razlike da li imao ili ne.{. I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno.57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”. d`. I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom. Jer svako je stvorenje rob Allahu. potvrda su da Allahovo.{. vrijeme i sve stvari. d`. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga.. tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e. d`. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji. a ko god to poku{a. d`.{. d`.{. Allah. znanje obuhvata cjelokupan prostor.

rekoh.kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” . a. tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{. rekao je: ‘O Ebu-Munzir. Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir.do kraja ajeta pa }e ti Allah.59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba.Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. a. d`. o Ebu-Munzir!’”60 ..s. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka. da je rekao: “Allahov Poslanik. prou~i ajetul . rekao: “Kad legne{ u svoju postelju.s. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’.{...

odre|enjem.{.. Njegove knjige..{. njihovim osobinama.61 Meleki su. r. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava . Poslanik... d`. ustanovit }e da oni.. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. i u poslanike Njegove. Njegove meleke. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu. stvorio od nura (svjetlosti). rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha.. Njegove poslanike.biva s Allahovim. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah.{. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu.. i iman ~ovjeka nije ispravan.” (En-Nisa‘.” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati. d`. i u meleke Njegove. d`. i poslanike Njegove. uglavnom. i knjige Njegove..{. d`. i vjernici ..{. d`. d`.od dobra i zla .daleko je zalutao. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja. zadu`io. a. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu. i meleke Njegove. i u knjige Njegove. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji. 285) A u hadisu.{.s. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha. Allah.svaki vjeruje u Allaha.” (El-Bekare. i u onaj svijet . radnjama i stanjima.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke. d`. jedna vrsta stvorenja Allaha. dakle. ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.{.a. d`. koji prenosi Buharija od Omera.{. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima.. . jer Allah.

koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti. a.{. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e. kako Tebi dolikuje. A {to se ti~e su{tine meleka..{. Mi smo k njoj meleka .{. uzela.s.. d`.{. kada govori o D`ibrilu. d`. d`. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano.{. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja. niti }e se upu{tati u rasprave o tome. a d`ini od usplamtjele vatre.s. obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’. a. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i.{. d`. d`..63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em. to ja Allah. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari. d`. da je Allahov Poslanik.. kako ih je Allah.. bilo da se one odnose na Allaha. d`.Iman 35 d`. Allahovom. svemiru i ~ovjeku.. Allah. nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka.. u Kur’anu.64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao. d`. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. O tome nas obavje{tava Allah. d`. dozvolom. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi. ne piju. da se od njih zakloni.. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah... ostavio za Sebe. rekao: “Meleki su stvoreni od nura. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi. Allahov Poslanik.a.62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah. podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela. stvorio i detaljnih podataka o njima. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni. nije obavijestio od gajba. obavije{tava nas da ih je Allah.{. Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema.{.. uop}eno ili pojedina~no. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti. stvorio od nura.s.... a. r. i Njegova svojstva i imena.{. ne jedu.{. ne spavaju i ne `ene se. niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah.. d`.. Zato nam Allah.{. d`.{. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar.

i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. a. d`.atir.{. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu. 6) . on se temelji na potpunoj pokornosti. d`. Oni ne govore. r..36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca. imana..‘” (Et-Tahrim. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka. jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri . bri`ni. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima..‘” (El-Enbija‘. d`. r. 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda. Omer. njihovoj prirodi i naravi. d`. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru. On onome {to stvara dodaje {to ho}e. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas.{. On. uistinu.{.s. Koji meleke sa po dva.. na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika. ka`e: “Hvaljen neka je Allah. 50) “. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi. i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati.. ihsana i predznacima Sudnjeg dana.. Allah... sve mo`e.” (. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu.. navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela.a. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi. iz strahopo{tovanja prema Njemu. Allah. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu. Jer.. a zatim ga po~eo pitati. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. u kome stoji da je Allahov Poslanik.a. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. a kosa izuzetno crna.{. a oni su i sami.{.” (EnNahl.s. Allah. d`.kao {to su tvrdili mu{rici. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja. a.” (Merjem.. Stvoritelj nebesa i Zemlje.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge.

volje za o~uvanjem tih zakona i pojava.{... koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja.{. dakle.sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje.{. To zbog toga..{. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec. vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu.{. nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta. d`. koji ure|uju sve stvari. za sazvije`|a. d`.{.{. Allah. za brda. d`.{. i samo Njega hvalimo. Allah. i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju. za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah.. za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja.66 O tome Allah. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no. d`.. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu. jedna od mnogobrojnih Allahovih. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate.. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. i izvr{avanjem Njegovih nare|enja.{.67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani..Iman 37 Oni su.” (En-Nazi‘at. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha. d`. 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno. d`. ka`e: “I tako mi meleka. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja. ho}e. . Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju. za matericu. za sve {to `ivi i {to nije `ivo. predlo`iti.. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja. d`. i da nije Allahove. za ki{u. d`. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru. d`. za zametak .{.. mi smo u redove poredani. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji. Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju..” (Es-Saffat. Oni izvr{avaju Allahova.. za oblake.{.. d`. Zar da vam naredi da budete nevjernici. d`. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . 164-166) Ovo je prava istina o melekima. d`. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti.za sve to su zadu`eni meleki.{. Allah.

odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika. d`. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah. d`. koje si im obe}ao. i pretke njihove. 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega.” (E{-[u‘ara‘.{. da opominje{. a. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. zaista.{..” (El-Mu‘min. d`. potpada pod tu brigu meleka. d`. kojeg je Allah. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru..{. uvedi ih u edenske vrtove. a..{. veliki uspjeh biti.. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru. neka zna da je to od Allaha. omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman. d`.{. da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu.on je stvorenje kome je Allah. na srce tvoje. po svojoj uro|enoj naravi. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti. Njih je Allah. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{.{. Ti si. d`. “ (ElBekare. d`. Allah. Melek.Ti si mu se smilovao. uistinu. d`. Muhammed. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e. ali i melek ima utjecaj na njega.. veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{.d`. A {to se ~ovjeka ti~e. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha. ~ak i vi{e od toga . od prokletog {ejtana. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu.{. Allah je neizmjerno dobar i zna sve. nereda i lutanja.38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima. i `ene njihove.. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji. imaju za cilj. on. isto tako. 7-9) ..{. kako je to precizirao Allah.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost.s.. ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka.d`. 268)68 Allah.{. d`.{.s... i svega {to je na njima od strane meleka. a to }e. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela . a ako osjeti suprotno... donosi ga povjerljivi D`ibril. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju. Allah. odredio za ovu du`nost je D`ibril.{. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot.

.{. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest.. svako od nas.. govore}i: ‘Allahu. upita Allah.. ‘Jesu li je vidjeli?’. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi. a. ‘Da su ga vidjeli.. upita. dragim. a da mu Allah. ka`e: “Allah. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu.{. Ti mu se smiluj.{. r. d`. d`. d`. reko{e meleki. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’. Gospodaru na{. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’.s.. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli. od vatre!’. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’. ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s . ‘Ne. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli. Allah.{.{.{. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita.{. Pa kad nai|u na njih. d`. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana. a. reko{e meleki.’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra. rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao.Iman 39 Allahov Poslanik. d`. kad smo do{li.. zatim se di`u Allahu. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea.. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta. d`. tako nam Allaha. reko{e meleki. d`. da je Allahov Poslanik.s. prenosi da je Allahov Poslanik. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba. a drugi veli: “Allahu dragi.s. oprosti mu i primi njegovo pokajanje. povi~u: “Do|ite. a. ne}e zakora~iti ni jedan korak.{. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. d`.{.. d`.s. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih. ‘Da su je vidjeli.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha.{. Pa ih Allah. Allah.. reko{e oni. upita Allah. ka`e: “Svakog dana..a.. ‘Nisu.. ‘A jesu li ga vidjeli?’. kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. na namaz. Allahov Poslanik. kada osvane. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’. nisu je vidjeli!’.{. d`. r. a. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah..’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih.. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli. upita Allah. reko{e meleki. ovo je ono {to ste tra`ili!.a. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi. a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili. d`.{. zbog toga {to. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah. stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr. d`. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u. tako nam Allaha.{. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”. A kad u|e u d`amiju. upita Allah.’”70 Ebu Hurejre. d`. sve dok ne u|e u d`amiju. Gospodaru na{!’. odgovori{e meleki.

zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara . on ne izusti ni jednu rije~. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje.” (EzZuhruf. a drugi s lijeve strane.{. d`. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. d`. datum i ~as njegove smrti.72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja. da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti). savjetodavci. Oni su mu. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti. zapisuju.. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju. d`. Allah. a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla. koji znaju ono {to radite. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne. sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega.{. pa ih vi po {ijama udarite. ~uvari i u~itelji.. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu.” (El-Infitar.. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo.40 Iman njima sjedi. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. kod Nas cijenjeni pisari. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela. a izaslanici Na{i. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. imaju drugi odnos prema njemu.”73 Oni. Allahov Poslanik.s. 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari. Allah. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”.{. koji su uz njih. a. istinski za{titnici i pomaga~i. re~e Allah. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti. isto tako. govori. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama. gdje ka`e: “A meleki. ne}e biti nesretan!’”. a da mu meleki ne pru`e svoja krila. dakle. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”. 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. zadovoljni onim {to ~ini. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. d`. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu.” (Kaf. Oni na njega salavat donose..{.

i sve {to je za njega vezano.’”76 . zadu`eni da njegovo stvaranje. ne sumnjaju.s.. Ovo je samo opomena ljudima.”75 A u hadisu o Mi’rad`u. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta. isto tako.Iman 41 njegova.: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i. Allahovi izaslanici..{. . i oni su Njegovi ambasadori ljudima. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u..” (El-Mudessir. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu. Oni ga opominju kad zaboravi. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa. a.74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha. koji prenosi od Poslanika. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. pa sam upitao D`ibrila o njemu. Oni su.ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. 31) Tirmizi.000 meleka. A vojske Gospodara tvog samo On zna. a da na njemu melek sed`du ne ~ini.s. Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu. u njemu svaki dan klanja 70.da se oni kojima je Knjiga data uvjere. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur. vjerovanje u~vrsti. i da se onima koji vjeruju. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra. prilikom sna. po Njegovom nare|enju. d`. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici . smrti i pro`ivljenja. dakle. i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici. a. Poslanik.. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura.

i zorom kada di{e.koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. koje je Allah. razboriti koji se pojavio u liku svome. tebi stavlja na srce Kur‘an . tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. . a On }e re}i: . od gospodara cijenjenog. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim. mo}nog.” (El-Infitar. 10-12) “Uz svakog od vas su meleki. 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u.{. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti. kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu.. D`ibril je zadu`en za Objavu.. ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima. ~uvar D`ehennema. i no}i kad ona veo di`e. koje se skrivaju.Kur‘an je. . 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari. Allah. koje se kre}u i iz vida gube. koja je `ivot srca i du{a.d`. ispred njega i iza njega.. i poslanicima Njegovim. u kojoj je `ivot zemlje.d`. ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!.pa.78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur.” (EnNed`m.po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu.Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf. kome se drugi pot~injavaju.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale. i D`ibrilu i Mikailu . Mikail i Israfil.{. 97-98) D`ibrila Allah. doista. koji znaju ono {to radite. Allahovom voljom. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on. u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama. bilja i `ivotinja. d`.” (Er-Ra‘d.”(El-Bekare. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . zaista. sa svim radnjama koje su spomenute. zajedno s njihovim du`nostima.{.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik. Allah je. kod Nas cijenjeni pisari. kazivanje Izaslanika plemenitog.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin.42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu.

a.. r.s.” (EtTahrim. vjerujemo i u meleka smrti. sa~uva od njega . d`. ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail.{. jela.da nas Allah.. koji vjerujete. a Allah najbolje zna. koji }e puhnuti u rog (Sur). d`.” (El-Hakka. niti je uho ~ulo. 17) S njima je i Israfil. koji su uz njih.’”83 Tako|er.{. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre.84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. Allahov Poslani~e?’ ‘Da. 6) “Nad njima su devetnaesterica. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima. koji vam je zato odre|en.{.85 Isto tako. A druga dva ga ~uvaju i brane. du{e }e vam uzeti. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati.. a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati. da je rekao: “Allahov Poslanik.a. ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje.s. onaj na lijevoj lo{a djela. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku. a izaslanici Na{i. zapisuju. ~ak i za mene. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti. pi}a i ostalo.” (EzZuhruf. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela. koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima.86 . 49) “O vi. vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem .. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda.” (El-Muddessir. tuma~e}i ovaj ajet. Allah. jedan ispred a drugi iza njega.Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti. a. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e.mu~itelje (zebanije). 80) Pojedini mufessiri. na ~elu sa devetnaestericom. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe. re~e Poslanik. d`. tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka.. {to niti je oko vidjelo. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti.

Ova Knjiga. javno ni tajno. upute. Zato nas je Allah. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en.{. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu.. s njim se dru`i. Pogledaj.. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu.{.{. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci. kojima vlada d`ahilijet.u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. stvorenja. obo`ava Allaha.. vojnika.{. Jer.44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah... podsti~e na sabur. d`. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi.Ustrajnost na Allahovom. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali. On.. koji ga prati. s ~asnim melekima. d`.{. Jer.” (El-Bekare. ismijan. d`.. ohrabruje ga. d`. i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini. Allahova vojska je s njim. od njih. d`.s.{. iz Svoje velike mudrosti prema nama. On. dakle. zajedno s ve}inom Allahovih. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali.. d`. d`. sa nebesa i Zemlje. o njima obavijestio. ka`e: “Elif Lam Mim. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah.{. putu. obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas.{. d`. dakle.Strpljivost i nastavak d`ihada. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta. d`.{. bilje`i i promatra. Allahovim poslanicima. . smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove. od kojih su: . i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima.. u koju nema nikakve sumnje. i ustrajnosti na Njegovom putu. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara.{.. a.. . podario stvaranjem meleka i imanom u . koliko nam je Allah. Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti. zastidjeti Allaha. Allah. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali. d`. kao {to to i on ~ini.{. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on. brate moj. d`.. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka ..Allahovih. d`.{. bez o~aja.

Iman 45 njih.. rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika. i potvrda Allahovih.s. A iman u meleke je. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu.{. a. d`. ujedno. . {to ima veoma jak utjecaj na na{a srca.

. i Luta. koje je Allah. Idris. uistinu. i Haruna . i Jahja. i neke pretke njihove.. Ja’kub. Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove. Salih. El-Jese’.{. Gospodar tvoj je. Harun. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah. i .i Zekerijjaha. Sulejman. i Jusufa. Ismail.[..” (Junus. Lut. Jahja. Iljas.{. i Musaa. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine . U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali. i svakog uputismo .i Ismaila. Ishak. Zul Kifl. o nekima od njih smo ti kazivali. Ibrahim. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih. i Ilijasa . d`.” (. Davud. Jusuf.” (El-Mu‘min.TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE.atir. Zekerijja. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in.. d`. i Isaa. d`. {u’ajb. Junus.{. Nuh. D@. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo. a o nekima ti nismo kazivali. Hud.{. d`. Allah. i Sulejmana. i Ejjuba.. d`.{. ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha. i Davuda.svi oni bili su dobri . poslanike.a Nuha smo jo{ prije uputili . i El-Jese‘a. Koji ih je poslao. i Junusa. Ejub. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao. i svima smo prednost nad svijetom dali. mudar i sveznaju}i. Musa. Isa i Muhammed.i od potomaka njegovih.eto. 24) “Svaki narod je imao poslanika.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah. 31) “I tako mi Gospodara tvoga..s. ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u..”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda. A. obavezni smo vjerovati da je Muhammed. kojih }e biti ukupno blizu trideset.. Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove. ja sam Ha{ir. isto tako. da nikada nije obo`avao kipove.{. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik..s. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib.. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu.. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi). u Kur’anu ka`e: “..{.105 Isto tako. Allah. ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite. 65) Tako|er. “Ja sam Muhammed. i vas }e Allah voljeti. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob. Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”. zbog presude tvoje.{..Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA.. a. a.s. d`. ja sam Mahi.s. a.. a. uzeo bi Ebu-Bekra. a.” (El-Ahzab.s. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh. ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci). kojim se bri{e kufr..s.”103 Resulullah. A Allah. i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio. a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika.. d`. 40) A Allahov Poslanik. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe).” (En-Nisa‘. vjerujemo da je Muhammed. a zatim je dov{io i lijepo ukrasio. Allah. mene slijedite.{. Allah.”106 Du`ni smo.{. re~e.102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik..s.. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja). u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: . oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda. d`. Allahov Poslanik. on je moj brat i drug. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi. Allahov poslanik.S. a. d`. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). d`. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom.‘” (Ali ‘Imran.{. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor.. “ja sam posljednji poslanik. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik.s. mimo bilo koga drugog. d`. ja sam Ahmed. u drugom hadisu ka`e. koji je uzor u svakom dobru. a. ljubavi prema nekome. Ali.. a.

s. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja. osim mene samog!’ Resulullah. d`.urkan. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana. 28) “Reci. nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti. staviti ispred ljubavi prema roditelju. 31) A da je On. poslan cijelom ~ovje~anstvu. 23-24) I vjerujemo da ga je Allah. a. poslan cijelom ~ovje~anstvu.. ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. djeteta i svih ljudi. tako mi Allaha. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza.a.. a pozovite i bo`anstva va{a. a. plakanje panja za njim. nazivanje selama od kamenja. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{.” (Sebe‘. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao. a.” (El-Bekare.{. a.s.52 Iman “O narode na{..s.. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. a. o ‘Umer!’”111 Isto tako.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku. Allah. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika . kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime. tako mi Allaha. potpomognut sam strahom. 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena..{.. a. ako istinu govorite. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja.{. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati).. spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika.s. du`ni smo vjerovati da ga je Allah. a. re~e: ‘Sada.109 Enes.. a. ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje. slu~aj ovce Ummu Ma’beda..s. onda se ~uvajte vatre. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha. ali ve}ina ljudi ne zna. pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik.a. za nevjernike pripremljene.s.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed. zatim. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo. ‘O ljudi. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo. d`. kao {to je: raspolu~enje mjeseca.{. a ne}ete u~initi... d`. r. prenosi da je Allahov Poslanik.s. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf. u glavu. 1) Allahov Poslanik.s. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva. podr`ao mu’d`izama. to nam potvr|uje Allah.s. tada re~e: ‘Ne. dozvoljen mi je ratni plijen.. sada. d`. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu). kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega.”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika.” (El-. Pa ako ne u~inite. djetetu i samom sebi. osim Allaha. izviranje vode izme|u njegovih prstiju...

obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah. makar samo jedanput.{..{.uistinu. podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah.{. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta.. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. usli{avanje njegove molbe od strane Allaha. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. 8) “Do{ao vam je Poslanik. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je . Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja. 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti. jedan od vas.112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi. podarena mu je posebna mo} izra`avanja.. a. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita. zadovoljan s malo. d`. jedva ~eka da pravim putem po|ete. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama. d`. d`.s. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku.{. niti prije.. kao i druge.. A Poslanika. a.a.Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije. rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (. krasile su sve ove. te{ko mu je {to }ete na muke udariti. a niti poslije njega. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati). pa sve do svoje smrti... d`.{. Vjerujemo da mu je Allah..d`.: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze. Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao.s. niti prije poslanstva. pozitivne osobine. a prema vjernicima je blag i milostiv. ma koliko bila opasna i te{ka situacija.” (Sad. skroman prema vjernicima. niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. svaka u svom najve}em domenu. Bio je izuzetno rje~it. direktno podr`ava. r. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu.” (EtTevbe.{. podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara. da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori.s.. pa mu je ~ak i Allah. d`. O ovome nam govori Allah. njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave. niti poslije poslanstva. Bio je blag i mnogo je pra{tao. a.. me|u kojima ima mutevatirhadisa. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha. nije bio `eljan za ovim svijetom. njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela.{. d`. d`. u sljede}em ajetu: “.{.atir. Allahov Poslanik. pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu. stalno bi se oslanjao na Njega. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). podario takvu gra|u i izgled...

d`. slagao bih na njega”.s.54 Iman Allah.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija.115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori. Buhari rahimehullahu te’ala.s. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana.a. hrani{ siroma{ne. u svome Sahihu. re~e Sufjan za sebe.’” “Tako mi Allaha. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem. U to vrijeme je Ebu-Sufjan. r. podr`ao Svoga Poslanika. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine.s. i njegovim svojstvima i osobinama. i dokaz da je Allah.s. ~uvao. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. a. a. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima. pa je pozvao prevodioca.{. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke.. poma`e{ druge.. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a. Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e.. rekoh mu.” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom. bio na prolazu za {am. a. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji. d`. a.kraljem Rimljana. poslao pismo. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva.” . a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu.s. tako mi Allaha.”116 Isti slu~aj je s Heraklom .. da me nije stid da od mene prenesu la`. pa smo mu oti{li u Ilija’.. pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu. a. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. a. Nakon {to ih je saslu{ao.. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika. pa ako mi sla`e vi ga ispravite.s.{. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne. Kada mu je Poslanik. u kome ga poziva u islam. i pozvao prevodioca. El-Buhari. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik.. mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati..

pa si rekao da to niko od njih ne ~ini. Da je iko prije njega tako ne{to govorio.Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. Da obavljamo molitvu.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`. sve dok se neupotpuni. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama. nekad on nas potu~e. pa si rekao da niste. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji. Tako je sa svim poslanicima. Zabranjuje vam da obo`avate kipove. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika. pa si odgovorio da ne vara. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima.A to je osobina svih poslanika. ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj. Da je neko od njegovih predaka bio kralj. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. pa si odgovorio da nije.” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje. Pitao sam te da li vara. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. A takav je iman. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. Nare|uje vam da . Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. pa si rekao da se pove}ava. Da budemo iskreni. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi. pa si rekao da nije.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. a lagati na Allaha. oni nikada ne varaju. pa si odgovorio da ga slijede siromasi. oni se biraju iz uglednih porodica. nakon {to ju je prihvatio.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. a nekad mi njega.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj. Pitao sam te {ta vam nare|uje. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo.

noge bih mu saprao.. Kada bih znao da }u sti}i do njega. Ako je istina {to si mi rekao. ali nisam znao da }e biti jedan od vas. da budete iskreni i ~edni.’”117 .56 Iman obavljate molitvu. A da sam kod njega. sada bih krenuo na put da se sretnem s njim. Ja sam znao da }e se on pojaviti. on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge..

a.. ka`e: “Poslije njih smo Isaa. 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga. koji je objavljen Davudu. 55) 4 .{.. koji je objavljen Musau.” (El-Isra. d`.{.. a neke od njih nije. Allah. poslali. d`.s. a.. a njemu smo dali Ind`il.” (El-Maide. ka`e: “A Davudu smo Zebur dali.. d`. Jedan broj ovih knjiga nam je Allah. d`. u kome je uputstvo i svjetlo.Zebur..” (En-Ned`m. a. o kojima nas Allah. koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu. obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: .[.s. Allah.. D@.{.{. prije njega objavljen.s.{.. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. knjige koje je objavio Svojim poslanicima. koje je Allah. i oni su nad njom bdjeli. isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima. a. i da potvrdi Tevrat. sina Merjemina. i da }e trud njegov sigurno vidjeti.Tevrat. KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. d`..{.koji je obaveze potpuno ispunjavao . d`. d`.{.s. d`. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti..Suhufi (svesci). objavio Kur’an Muhammedu.” (El-Maide. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. a. Kao {to je Allah. koji je objavljen ‘Isa.{.{. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici. 44) 2 . 46) 3 . Allah. Allah.Ind`il.. d`. pa ..s. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 . i u~eni. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti. spomenuo u Kur’anu. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi. objavio Ibrahimu i Musau.

d`. da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga. d`... a njemu smo dali Ind`il.{. samu Istinu.. vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu. i po njima je slao Knjigu.. U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto.. ka`e.” (El-Maide. svjetlo{}u. d`. d`. d`.” (El-Maide. Allah. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom. “A tebi objavljujemo Knjigu. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. samu istinu.” (El-Maide. sina Merjemina. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu.{. i da potvrdi Tevrat. odlikovao. to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi.” (El-Bekare. {erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni. poslali.58 Iman namaz obavi! Ali. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine. koje su objavljene ostalim poslanicima. prije njega objavljen. a suprotstavlja se ovim temeljima. i da ga je sam Allah.{.{. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu.{. Allah. svakom posebno.. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 . . Allah.. u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime). ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha. tako|er nam je du`nost. listovima Ibrahimovim i Musaovim.. 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga. ima u listovima davna{njim. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. d`.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu. Ovo. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat.. koji su dokazi prija{njim narodima. doista. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha. A sve {to je dopisano u njima. d`. a onaj svijet je bolji i vje~an je.{.{. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen.{. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa. i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene.” (El-E‘ala. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. d`. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu. d`. posebnim odlikovanjima. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima. Allah. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama. u kome je uputstvo i svjetlo.{. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha.

ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili. O iskrivljenju i izmjeni. po{to su ih shvatili. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) .” (Et-Tevbe. do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. dolazile sa zakonskim propisima. kako bi ostao Allahov.s. knjiga za{ti}ena. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu. kao {to je u~inio s Kur’anom. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. zaista. d`. Allah. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga...{. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode.{. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove.. d`. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima. Allahov sin. uistinu. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige. I one su.. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige. ~ije o~uvanje garantira Allah. a.. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin.. d`.: “Mi. 48) Zato se Allah.” (El-Maide. Nije rodio i ro|en nije.” (El-Maide. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah .” (ElHid`r. sve dok je ovoga svijeta.. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u.Jedan! Allah je uto~i{te svakom.” (En-Nisa‘.{. i preko mnogo ~ega }e i pre}i.{. koje su Tevratu na~inili Jevreji.ussilet. la` joj je strana. ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati. dokaz protiv ljudi. iako su saglasne u temeljima vjere. svjesno izvrnuli. Allah. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani. cijelome ~ovje~anstvu. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘. 9) “A on je. iz usta njihovih. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih.” (. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno. A {to se ti~e drugih knjiga.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. kroz cijelu historiju. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike.Iman 59 2 . a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda.{. d`. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. d`. a kr{}ani tvrde da je Mesih. O sljedbenici Knjige. Allah. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali. Allah.{. d`. zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili. bilo s koje strane.{..” (El-Bekare. d`.Da je Kur’an jedina Allahova knjiga.{. Allah. d`.

{. a o ~emu nas obavje{tava Allah. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. pored Allahovog.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.{.: “Mesih. s rije~ima ljudi. d`. d`. meni se objavljuje da je va{ Bog .. njih kako se odme}u.. a ljudi i dan-danas otkrivaju . .{..a. nego da je u njemu objavljen. a. ne li~i kur’anskom govoru. d`..U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha. koje je Allah.s.{.119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha. Isto tako. A {to se Kur’ana ti~e. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau.s. govor.{. sinu Merjeminom.s.Da su se originalni primjerci knjiga. r. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika).. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima. niti govor ashaba. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi.{. i pogledaj. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga.. i kako ga je u~io Poslanik. sin Merjemin!‘” (El-Maide..d`. Allah. A {to se Kur’ana ti~e. d`. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov. zatim. a.” (El-Maide. ka`e.‘” (El-Kehf. ili bilo koga drugog. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji. a. a. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo. sin Merjemin.{. i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi. samo je poslanik . govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. svojim ashabima. u Kur’anu.. pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani. a. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice. a. Evo nekih od tih dokaza: 1 .. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide.60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi. Allah.{..{. on je u svojoj cijelosti Allahov. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa.s. i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi.. d`. osim ~asnog Kur’ana. d`. zagubili. “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih... a {ta govor ljudi. ali nijedna rije~ Poslanika. a.jedan Bog.i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene.s.s. onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku... d`. d`. 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek. ni hadis Poslanika. obra}a se Svome Poslaniku.. odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima. koje su objavljene prije Kur’ana.s. re~enicama. rije~ima i glasovima.118 2 ..

a. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave. d`.. ili Tevrat. a. d`. a.{.124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige. a. historije i jezi~kih saznanja.mo`e nedvojbeno dokazati. Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka. isti onaj Kur’an koji je Allah.. a.. Poglavlja Biblije.. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an. Muhammed . objavio svome ~asnom Poslaniku. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e. ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika. simbole i pripovijetke. koja se zovu Stari zavjet. {ta vi{e. koji mi danas u~imo.120 3 . sama Istina.s. i Njegovim ~asnim poslanicima. on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi. Muhammedom.Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje.. nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka.122 4 . a.123 5 . a kloniti se svih njegovih zabrana. ne vjerujemo da je od Allaha.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru. d`.s. Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja. suprotno njihovoj nepogre{ivosti. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika. nekoliko stolje}a. napisana su poslije smrti Musaa.”121 A {to se Kur’ana ti~e. a prije svega njema~ki kriticizam je. danas.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka. od velikog broja ljudi. i sl. pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija..{. Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. d`. tako da nema sumnje u to da je Kur’an. svakako.s.. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik. . {to je .. i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana.s. govor. nego one samo najosnovnije teze. ~ija imena nisu spomenuta. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja.{. du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose. koji ih je objavio Svojim poslanicima. koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju.{.s.s. Za njihov sadr`aj. obavijestio.

.

D`ennet i D`ehennem. d`. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una.s. ili u`ivanje u kaburu. Allah.{. d`. pro`ivljenje poslije smrti. u njima pripremio za njihove stanovnike. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet. ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati.” (El-Bekare.{. i sve {to je Allah. u Hadisu. ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. Havd (vrelo). 62) .{.PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah. od onoga {to }e se desiti poslije smrti. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili.. d`. Sirat-}uprija. kao {to su: ispit i patnja. ~eka nagrada od Gospodara njihova. doista.. vaganje djela.. a.” (El-Bekare.. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj. izlaganje knjiga djela. obra~un. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. {efaat. na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega.

a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja. Jewmul-Hisab (dan obra~una). Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva. Jewmul-. svakako. ElAhireh (onaj svijet). osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki. Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja). 8-9) . Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. a oni ~ija dobra djela budu lahka. ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet. ma koliko ono bilo {tetno. Drugi je ome|en granicama istine i dobra. Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje).{.” (El. Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu. oni }e. kazna i nagrada. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). d`. El-Azife (smak svijeta).” (ElBekare. Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana. izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. posti}i. D`ehennem. koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom. 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu. oni }e. a ka`njen za zlo. Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha. El-Vaki’a (doga|aj). i dr.‘Ankebut. opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti). najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. Es-Sa’a (~as). Jewmut-Telak (dan susreta). tog Dana.eth (dan pobjede). ElTamme (nevolja). vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje. niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. 29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. Prvi je. a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana. te }e biti nagra|en za dobro..64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet. Jewmul-Hurud` (dan izlaska).” (EtTevbe. El-Hakka (~as neizbje`ni). Jewmul-Hasre (dan kajanja). sve to kroz razne na~ine obja{njavanja. Allah. stradati. JewmutTegabun (dan samoobmane). koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. {ta `ele.125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. d`.{.. obra~un. El-Ga{ije (te{ka nevolja). van bilo kakve kontrole. Jewmud-Din (dan vjere). 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. Jewmut-Tenad (dan dozivanja). {to nije slu~aj s drugim temama gajba. spas i gubitak.” (El-E‘araf.

prema onom na onom svijetu. d`. Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe. O tome nam Allah. 22) “Oni su vama divan uzor .. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju.{. nije ni{ta. na mnogo mjesta. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju.” (El-Mud`adele. a odbacivanju zla. pa sumnjaju i neodlu~ni su. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu. Zbog toga. kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima.” (El-En‘am.” (El-Ma‘un.Iman 65 Na ovo nam.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu. d`. pripremio na onom svijetu. Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju .” (ElMumtehane. ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih. 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju. vjerovatno.{.” (Et-Tevbe. 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni . i koji da se nahrani siromah . Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je. 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah.ne podsti~e.” (EtTevbe. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje..onima koji `ele Allaha i onaj svijet.” (Et-Tevbe.” (Et-Talak. 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje. ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu.

jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti. i u poslanike Njegove. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha. ka`e: “I koji }e mi.. pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an. vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu.” (En-Nisa‘. u to nema nimalo sumnje.. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom. iako je svaki poslanik koga je Allah. 17-18) A Ibrahim.{.daleko je zalutao. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje. a.” (Nuh. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo. d`. d`.. Allah..66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti.” (E{[u‘ara‘.‘” (Kaf. i u onaj svijet .. ~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet. ljudski razum i njegova ispravna narav. Allah.{. 82) A Musau. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana.nema drugog boga osim Njega . hadis Poslanika.. ka`e: “Allah }e vas . zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti..? Nezamisliv je to povratak.a. i u onaj svijet.” (El-Bekara. re~eno je: . prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh.. Oni.. d`. d`. i u knjige Njegove. na primjer.s.. pa nevjernici. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima.” (En-Nisa‘. i u meleke Njegove.s.. poslao. oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje. 1-3) Allah. d`.s.{.{. njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide. a. nadam se.sigurno sabrati na Sudnjem danu. poput bilja stvara.{. a.s. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti.

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje.”129 4 . mo} o`ivljavanja mrtvih. da se ono ogleda i u njima samim. a ne iz velike mudrosti. d`. a. ukusa. a... ni~e bilje razli~itih boja. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min.. iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka. mu{karca i `enu.Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja. 37-40) c) . Allah. osje}a. pa onda bezli~na gruda..{.”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi. o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle.s. sve dok. u svakom ~ovjeku. upitan je: “Kako }e Allah. Ova su{na zemlja (arapska pustinja. d`.” (... prev. mu daje `ivot. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah.. Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana.. i od njega onda dvije vrste.. na kraju. d`.ussilet. na njoj se pojavljuje `ivot. nakon {to Allah. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini.{. d`.{. d`. jer je On kadar sve.s. zatim ugru{ak. vodi prepirku i diskutira.U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu. Isto tako. oblika i namjena. ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove.{. na nju spusti ki{u.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav. op. d`. O tome Allah. 39) Allahov poslanik.Allah. Me|utim. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje. jer je on. i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame. stvori. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota. mirisa. niti da bilo {ta iz nje ni~e. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti. prije nego {to je postao pravo stvorenje.{. d`. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na .{. jer smatra da je stvoren uzalud. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam.” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima.{. d`.{. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova. i drugi njima sli~ni.. da ne}e odgovarati?” (ElKijame. d`. bezvrijedan.{.. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli. poslije toga. 36) Ova dva ajeta. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam.

I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana.130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. Njegovoj pravednosti i mudrosti. a.. vjera mi je islam. da }e se desiti poslije smrti. a Muhammed.{.. . Pro`ivljenje poslije smrti.s. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. niti obnovitelj za svoje djelo.. 1 . neda}a. upravo prili~e Allahovoj. nepravde zlo~ina i grijeha. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio. moj vjerovjesnik i poslanik.s.. dakle. niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in. obavijestio nas je. vjeri i Poslaniku. a. o njegovom Gospodaru. niti pravednik nagra|en za svoju pravdu.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. Allahov Poslanik. putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi.72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik. To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda. veli~ini.s.” A {to se ti~e zbunjenog.” A zatim }e biti tu~en i mu~en. d`. a. nevolja. on }e odgovoriti: “Ne znam. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku..s. a.

d`. Allah. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega. govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio. on }e re}i: “Ne znam. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e. da je Allahov Poslanik.. On je Muhammed (tri puta). Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik . a. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti. zamijenio s mjestom u D`ennetu. 45-46) . d`.. a.” (Ibrahim.. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti. 2 .PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu. rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni . a. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju. da je Allahov Poslanik. a.: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu.. a. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah.Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. a koji }e nastupiti poslije ispita.s.” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio.’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah.’” Allahov Poslanik.. r.{. a faraonove ljude zla kob zadesi. osim ljudi i d`ina.”131 Buharija i Muslim. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom.{. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada.” A {to se ti~e munafika i kafira.” To su rije~i Allaha.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog. a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min. o kojima nam govori Poslanik.s.a on dobro ~uje topot njihove obu}e .s.”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib. pa sam i ja izgovorio.. prenose od Enesa bin Malika.” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.. r. da je Allahov Poslanik.. a. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini.mu’min ili mukin .a.s. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom. ka`e: “. tako|er. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam.” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj.. O tome govori veliki broj ajeta i hadisa.do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi.. a mi smo mu se odazvali i slijedili ga.. ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima. d`.” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje.{. Allahov Poslanik.r. a Muhammed mi je poslanik...a.}e odgovoriti: “To je Muhammed. on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik.. rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti.s.a.s.

razumski gledaju}i. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim. zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu. {to zna~i da one nisu iste vrste. U hadisima se spominje i govor Muhammeda. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed. 27).s. Allah. Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti. d`. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom. r.. a.s. kaburska patnja. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl. Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije). d`. nije nemogu}e da Allah. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”. jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta... upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik. A ako se to ne kosi s razumom. d`.” Ibn . a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu. kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri).”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik. a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa.”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. a. poslije Bitke na Bedru.s. a.. svakako.a. i druga. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom.. ukopanim u zajedni~ku grobnicu.s. Poslanik. A pripisuje se kaburu.. pa do pro`ivljenja. a. {to je. mu{ri~kim `rtvama..136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima.74 Iman Allah. ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana. ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama. a. na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe.. 93) Prenosi se da je Ibn . onda se mora prihvatiti i vjerovati. ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’. slu{ao one koji se mu~e u kaburu. d`.‘” (El-En‘am. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih). rekao: “Ovo je prilikom umiranja. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” . zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”..s.{.. Isto tako.{. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 . povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava.s.{. Allah.Abbas tuma~e}i ovaj ajet.{. a suprotno tome onima koji su propali. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika.. a.

nego je to na sasvim druga~iji. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi.javnih i tajnih. kada umre. zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje. pojele ga zvijeri ili izgorio. vra}anje du{e u tijelo. zato smo to du`ni vjerovati. ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita. da je kaburska patnja .’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti. ona }e ga sti}i.’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu..140 Ibnul . Svako ko je umro. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika.a.s. da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. kojima je zava|ao druge.a. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku.”137 Buharija. bez pretjerivanja i oduzimanja.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera. a drugi se nije prao poslije male nu`de. njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan.Iman 75 re~e on (~ovjek). rekao: “Kada neko od vas umre. r. Da se vi ne ukopavate. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo. ukopao li se on ili ne. a.. ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti. a ako je od stanovnika D`ehennema. a. nije na nama uobi~ajeni na~in.javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji . da je rekao: “Poslanik. da je Allahov Poslanik. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju.s. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje . a zaslu`io je kabursku patnju. a.patnja u berzehu (me|u`ivotu). Pa ako je od stanovnika D`enneta.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima. u `ivotu na ovome svijetu. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana..s. a.. I znaj. Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu.s. Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu. Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji .. jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu. nama nepoznat na~in. tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima. Tako|er. a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. r. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje.. svejedno. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura.. Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. kazne ili ispita. pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.

142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda.... Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani.s. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha. d`. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”. Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika. r.s.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika. a. u sahih-hadisima.76 Iman zajedno s njom u`iva. a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika.. sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{. a. u kome ka`e: “Ja sam poslan. Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana. ali ve}ina ljudi ne zna.Hurejrea. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. koji je to sakrio od svih ljudi.”141 3 . da je Allahov Poslanik. ili pati.Buhari prenosi od Ebu . jevreji i kr{}ani.. {to se malih predznaka ti~e. a mi }emo navesti neke: a . koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme.146 izme|u kojih }e se povesti . d`.. a. u kome je on upitao Poslanika. i svr{etak poslanstva s njime... {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana.s.s.s.PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema. Allah. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta. a.s. 187) Me|utim. kao i velike predznake.. te`ak }e biti nebesima i Zemlji. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti.{.. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik. a Poslanik. a. nego }e on nastupiti odmah poslije njega.” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”. a.U poznatom hadisu o D`ibrilu. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada.a.143 b .145 c . rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine.{. neredima koji }e se me|u njima desiti. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst.s. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru. a. Reci: ‘To samo Allah zna.‘” (El-E‘araf. A kad nastupi Sudnji dan. o njima govori jedan broj hadisa.

dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti.147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik.. silazak Isaa.Ebu-Hurejre. pa je spomenuo Duhan.149 a kada se to desi i ljudi ga vide. a. sakrio se za mene.a. u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset.”150 d . a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una. zinaluk. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno. alkohol.. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo.s. o Bo`iji robe. sina Merjemina. o~ekuj Sudnji dan. do|i pa ga ubij.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju.”151 e . kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma).148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava. ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. a.. zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije. reko{e. ili ako nije. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema. Ed-Dabbe. r.. prenosi da je Allahov Poslanik. izuzev drveta Garkad. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’. Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.s. ali ga ne}e sti}i popiti. ~iji }e broj dosti}i blizu 30. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve. o~ekuj Sudnji dan. a. a. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada.s. evo jevreja. a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’..Iman 77 ogromna bitka. pojavit }e se neznanje. ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega. prenosi da je Allahov Poslanik.153 A {to se ti~e velikih predznaka..s. odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima. r. kakvo dobro uradio.Enes bin Malik.a. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik. jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana. svi }e povjerovati.” Ebu-Hurejre. a..s.”154 . a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. na zapadu i na Arapskom poluotoku. pove}at }e se broj `ena. tri pomra~enja Sunca: na istoku. r. a. tako|er. Ded`d`ala.s.a. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu. dok se ne pove}a broj zemljotresa.” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena).. kao vjernik. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik. izlaz sunca sa zapada.

r. Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka.157 B . prenosi da je Allahov Poslanik. d`. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u.. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati.78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka. Vjernik. istoga dana.a. i ne `udi da sazna opise te `ivotinje. kao vjernik. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa. makar i vjernici bili. kakvo dobro uradio. Ali.{.. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru. r. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega. 158) Veliki broj mufessira. te da ono iza|e sa zapada.”156 U ranije navedenom hadisu. O toj promjeni nam Allah. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika.” (El-En’am. govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. jer mu je dosta da ostane kod ..” (En-Neml. d`.a.{. d`.. a. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana. d`. koji prenosi Ebu-Hurejre.s. kako se navodi u mnogim hadisima. ka`e: “Onoga dana.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana.. bit }e izlaskom Sunca sa zapada.{. d`. niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. me|utim. tuma~e}i ovaj ajet. ako prije nije vjerovao. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. u stanju je da to izmijeni. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima. u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. kao {to to Allah. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira. Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli). 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava. ili ako nije... tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima.IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah. A .. ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah.{. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada.{. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali. Po~etak te promjene. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati.

nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. a Allah.{. jer on ne}e tvrditi da je poslanik.{. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana.{. naredba nebesima da spuste ki{u.158 C . on ne}e biti u stanju ljude zavesti. }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu. onemogu}iti. d`.s. d`. Tvorac Svemogu}i. svojim nepotpunim likom i nemo}i.. nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan. kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. isku{ati svoje robove. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju.POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane. d`. a zatim }e mu to Allah.Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana. voljom biti u mogu}nosti ~initi. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. zbog njegove prevelike la`i i obmane.{. {to on sam automatski negira svojom pojavom. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne.{.. a. koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju. Zatim }e ga ubiti Isa. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. D`ennet i vatra. pa to uistinu u~ine. Zbog svega ovoga. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik. d`. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju. i znat }e da je ona jedno od Allahovih. Ljudi }e je razumjeti. d`. dvije rijeke. kao i rije~i (kafir).. d`.. pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda. On }e tako zavesti jedan dio ljudi. jer on istinu pokriva svojom la`i. stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska. I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim. koje }e Allahovom.. Me|utim. za razliku od Harid`ija.. sve }e se to ostvarivati Allahovom.s. ukoliko bi se to ostvarilo. svih muhaddisa. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike. ili samo . nakon {to nije bio u mogu}nosti. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili. pa Allah. nego }e on tvrditi da je bog. d`. pa }e si}i Isa. }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi. je taj koji }e joj to omogu}iti... izuzev totalne neznalice i bijednike..{. to je totalna gre{ka kod obje grupe. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima. a.. On je odre|ena osoba. fakiha i apologeti~ara.. voljom i mo}i. i ubiti ga.{. d`. nazvao “Ded`al” (la`ljivac). Allah. zemlji da proklija i ona to uradi. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio. I tvrde da.{. d`. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju.{. a.. otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti. a zatim }e Allah. Tada }e Allah. d`. kojom }e Allah. blago ovodunjalu~kih riznica. Zato se la`ov naziva ded`alom.{.s. U Newewijevom komentaru Sahih Muslima..

{to }e pro~itati svaki vjernik. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine. poslije toga. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i... tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti.. ja }u vas od njega za{tititi. podr`ani. a ja Allaha. r.{.s. ustao je izme|u ljudi i Allahu. jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera. dan kao sedmicu.a. molim da od njega sa~uva svakog muslimana. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio. boje}i se od njegove kazne.s. Kada smo.{. Ali. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji. a zatim podigao. a ako se pojavi.a. slijep na jedno oko.’”160 Huzejfe bin Jeman. sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu. a. on je to prepoznao na nama. a. dan kao mjesec. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i. a Allah nije }orav. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine. a ja ne budem me|u vama. a.. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. kao {to je }oravost. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega.s. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda.”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi. r. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. pa ako nekoga od vas stigne. a da svoj narod nije upozoravao na njega. pismen ili nepismen. A {to se ti~e onih koji su od Allaha.. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. On je mladi} izuzetno kovr~ave kose.. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e. neka svako od vas ~uva sebe. d`. a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude.80 Iman prividno. Ko ga od vas do`ivi. d`. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav. r. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko. a. a druga vatra usplamtjela. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: .{. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. i tako }e mu povjerovati. oti{li do Allahovog Poslanika. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo.s. ako se pojavi dok sam ja me|u vama.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana. prenosi da je Allahov poslanik... o robovi Bo`iji. zato se. d`. Dan kao godinu.a. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet... Nema ni jednog poslanika. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda.

on bi to bio u stanju u~initi. dakle. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka. koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke. a on }e ih ostaviti. Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini).. Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah. bez i~ega od svojih imetaka.. kad spusti glavu. da onaj. a.. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. ne}e mo}i pre`ivjeti.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju.{. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar. Do}i }e do naroda. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi..zakapaju mu suze. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu.s. pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela. i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio. pa }e ga odbiti. koji osjeti miris njegovog daha. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. Njegove tvrdnje su. prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke. koja mu je napisana na ~elu. pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega. d`. Nijedan nevjernik.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti). a da je bog. kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. sina Merjemina. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je. u bijeloj odje}i. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. dr`e}i se rukama za krila meleka. On }e to tako ~initi dok Allah. a. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . a koju }e pro~itati svaki vjernik.’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren. i zemlji koja }e odmah proklijati. gdje }e ga ubiti. a. Jer. dati sva ta nadnaravna djela. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju. te }e spustiti ki{u. ne po{alje Isaa. pa }e on narediti nebu.s. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada. koji }e si}i kod bijelog minareta.s. koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi. d`. da shvati da je la`ov.. isto~no od Damaska. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman.{. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”. ali }e postati bijedni. a kad je podigne. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi.

‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli. nego da ga je Allah.. kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura. on }e protiv njih svjedo~iti.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau. d`. a. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili.s... ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: . a. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana.. ne}e u njega. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa. d`.. a na Sudnjem danu.s.{.: “A nisu ga ni ubili ni raspeli. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima. . pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo. povjerovati”. Postoje dokazi u hadisu. kada bude umirao. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali..SILAZAK ISAA. kao i saglasnost islamske uleme u tome. tuma~e}i Allahove.I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no. u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti. On }e ubiti Ded`ala. onako kako treba. d`.” (En-Nisa‘.. Isaa. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana.. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. ve} im se pri~inilo. a. kada bude umirao. da je rekao: “Allahov Poslanik. o tome nisu ni{ta pouzdano znali.s.{. sina Merjemina.{. A. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. r. Zatim da ga je Allah. o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona.82 Iman D .. te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana. onako kako treba. samo su naga|ali. d`.. oni su sami o tome u sumnji bili. a da nisu ni bili svjesni. rekao je: ‘Tako mi Allaha.. razbiti kri`. d`. uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti.. Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome.s. i da su ga razapeli. Allah. a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga. d`. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji.S. a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ .{.s. a.{. ve} ga je Allah uzdigao Sebi.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa. .” IbnKesir.a. povjerovati.A Allah je silan i mudar. Allah. ne}e u njega.{. ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha. a sigurno je da ga nisu ubili. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha. podigao Sebi i da je on ostao `iv. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. a. a. pobiti svinje i osloboditi d`izje. Allahova poslanika. da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period.s. ve} im se pri~inilo..

. a.s.167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi. ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti. i pribli`i se istinita prijetnja. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda. a. mi }emo te nagraditi. Naprotiv.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`. pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{. re~e on. re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju.‘” (El-Enbija‘.{. zatim }e razbiti kri`. ‘Te{ko nama.a. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore...171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa. 96-97) . reko{e oni. mi smo sami sebi nepravdu u~inili. posljednji poslanik. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom. oni }e ga sa zemljom sravniti.s. Allah. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona. I kad sti`e izme|u dvije planine.’ Uistinu. Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed. re~e on..s.. Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji. To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa. ‘O Zulkarnejne‘.”172 E . potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika.‘” (El-Kehf.sasvim je ispravna. Zato ga moramo prihvatiti. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i. koji }e poni{titi na{ {erijat. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. Me|utim.s. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene.a.‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘. a.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili. {to je i sam Poslanik. d`. ka`e: “I on opet do|e.s. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti . jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa.. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano. ‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje.s. niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa.’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore. nema poslanika. a.

ka`e. da }e se nebo rascijepiti. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo.s. a kada zadnji nai|u. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar. “I Allah.{. d`. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog. da je Allahov Poslanik. detalja njihovog izgleda i sl. 4 . r. ili o mjestu u kome se oni sada nalaze. zvijezde popadati. koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara.” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!.. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. Allah. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko. i Je’d`ud` i Me’d`ud`.. jedne prilike. pa napravi krug ka`iprstom i palcem. d`. obavje{tava u Kur’anu.{.” (Ibrahim. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. a.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. po{tedi..”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali. a i nebesa.{.{..84 Iman Buharija i Muslim. zar }emo biti uni{teni. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola.{. odjednom. 68) . d`. i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog. a. o ~emu Allahov poslanik.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. planete se posudarati. a u kome se spominje silazak Isaa. a. ka`e: “I u rog }e se puhnuti. osim Allaha.176 Allah. ustati i ~ekati.. koji }e sa svih uzvi{ica silaziti. brda postati kao ra{~e{ljana vuna. u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah. d`. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.{.s.. izuzev onoga koga Allah. a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta. d`. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao..” (Ez-Zumer.. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu.s. o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg. pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. sav prepla{en. d`... ako se pove}a zlo.a. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru.

’”180 Ibn-‘Abbas. Nakon pro`ivljenja }e Allah. Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e..d`. a. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 . gdje }e ~ekati dok im se ne presudi. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O . r. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put. Allah. goli i neobrezani. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om.{. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto.{. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik.s. ostvaruje se prijetnja Milostivog. biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura. bosi. Poslanik. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela.{.s.. r. I to je Dan pro`ivljenja. a nebesa }e smotati Svojom desnicom.. r.” (Ja Sin. Zatim }e Allah.. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti .. prenosi: “Allahov Poslanik.”179 6 .. a.a. ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo.a.. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova.PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah. 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU. kao {to su bili na dunjaluku.. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una. ne znam da li je uop}e umro s ostalima.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne.s.. 13-16) Ebu Hurejre... pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto. a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. a.’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e.s.” (Merjem. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe. a ja }u biti prvi koji }e ustati.{. prenosi da je Allahov Poslanik.. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu.s.a. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. d`. RADI OBRA^UNA Vjerujemo. tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge.s. tako|er. a. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu. neobrezani. poslanici su istinu govorili. d`. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. izvesti ljude iz njihovih kaburova.d`.178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima.tada }e labavo biti. rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar. bez odje}e. a.” (El-Hakka. a..

kao da je zauzdan.184 pa }e ljudi biti u znoju. zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi.d`.. a nekome }e zapljuskivati usta. a. a.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha.s. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe.{.s. a kad si mi Ti du{u uzeo. . i Ebu-Se’id. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi..{. nekome do koljena. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta. as..a. pa }e se zauzeti za njih. Poslanik.{.a. nakon tvog odlaska. Muhammeda. d`. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom..”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne.s. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama.. goli.s. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha.. Ebu-Hurejre. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije. tvoja nare|enja odbacivali. shodno svojim djelima.86 Iman ljudi.’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha. r. pa su mu o~i zasuzile. rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom.. prenose da je Allahov Poslanik.. d`. a Allah. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano. a. dok ne do|u do na{eg Poslanika. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha. a. moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio.s. a. pokaza svojom rukom na svoja usta. na tom se sastali i na istom se rastali. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’.. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e. r.s. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu. kako nas o tome obavje{tava Poslanik. nekome do grla. pa }e se odvesti na lijevu stranu.

‘Adijj bin Hatim. Koga zadesi dobro.{. doista.. razgovarati na Kijametskom danu. pa neka se svako od vas ~uva vatre.: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . neka se Allahu zahvali. presuditi svakom od njih. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah. 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah. d`. 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo.tada }e labavo biti .‘” (El-Kehf.”188 8 . Tada }ete ispitivani biti. oni koji budu zlo radili.. a onaj ko uradi zlo .. a. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati. a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati. prenosi da je Allahov Poslanik.. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu. direktno i bez posrednika. osim sebe. 84) Allah. Dakle. d`. du`ni smo vjerovati u izlaganje djela. a koga zadesi ono drugo. pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti.NAGRADA .a. d`. jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an..” (El-Kasas.KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega.pa. neka ne kori nikog drugog.Iman 87 7 . bar s polovicom . kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili. pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru. tako|er. dobit }e desetorostruku nagradu za njega.s.{. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha. oli~ena istina. Allah. ummet. presudu i ~itanje knjiga. sunnet i na koju je saglasan musl. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu. bez posrednika.” (El-Hakka.{. sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im.” (En-Nur. u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni.{. d`.i meleki }e na krajevima njegovim stajati.. d`.{. r.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja.

10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i. a to su Kiramen katibin. d`. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah. zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama. rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. d`. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti . a. nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data..s. To }e biti na mjestu sakupljanja.. d`.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati.. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla. A ~iji grijesi budu ve}i. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku. rije~i i ubje|enja. Allah.{. o kojima Allah.88 Iman hurme (koju }e udijeliti). Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi.{.. a.{.{. d`. koji se mnogo trudi{.‘” (El-Isra‘. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno..a ho}e! Gospodar njegov o njemu. d`.{. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo.a.. Allah.”190 Dakle. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i. o ~ovje~e.{. lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik.{. rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu. onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. re~e. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah. ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. r. jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. postaje nevjernikom.{.” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. zaista. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. kod Nas cijenjeni pisari. sve zna!” (El-In{ikak.. pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu. bili oni dobri ili lo{i. zar Allah.” Sve {to oni pi{u.s. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu. pa ako bude od onih koji }e biti spaseni. d`. A {to se ti~e obra~una (hisaba). d`.{.. prenosi da je Allahov Poslanik. a poslije primanja knjiga. propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti.”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima. “To se odnosi samo na izlaganje djela. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data.. Ko je zanije~e. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati. od Allaha.. bit }e i ka`njen.. Allah. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti. koji znaju ono {to radite. d`. Ai{a. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i.ka`e: . i knjiga mu bude data iza njegovih le|a.” (El-Infitar. d`.

. dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje.” (EL-Zelzele. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene.. d`.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. a. jer }e joj Gospodar tvoj narediti.s.a.{. a onaj ko bude uradio koliko trun zla. Bit }e uni{teni. a.. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati. vidjet }e ga. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet. 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea.”196 . a. vidjet }e ga. da je rekao: “Allahov Poslanik. d`. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude. d`.....‘” (El-En‘am. Allah.{.”194 {to se ti~e na~ina obra~una.. niti {ta oduzimamo. 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah. na kraju.” (El-Enbija‘. Gospodaru svome vratiti.{.s. prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema.. d`. da {to vi{e dobrih djela uradi.{.{. 47) Allahov Poslanik. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti.Tog i tog dana je uradio to i to!’ . rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una. to zatra`i. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto. i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘. Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti. Allah.. a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. r. jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. koji ka`e da je Allahov Poslanik. tako {to }e im Allah.a.. ali da to niko drugi ne}e vidjeti. bilo dobro ili zlo. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: . Mi }emo za to kazniti ili nagraditi. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili. tako {to }e re}i: . d`. Allah.{. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo. prije nego {to do|e ovaj kona~ni .s. d`. r.{.Iman 89 “Oni }e se. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima. zajedno sa ostalima koji su propali. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje. ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. ali im se nijedno ne}e prihvatiti. pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje.. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un. d`.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio.To su njene vijesti. prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’. Vjerujemo da }e Allah.

prenosi ih vi{e od trideset ashaba. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. i ko`e va{e. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega. a poslije njega njegov ummet. ko`a i ostalo. ruke... 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha. Allahov Poslanik. Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega. a.. d`.: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. Allah. d`.A on }e odgovoriti: . o vrelu koje je Allah. da ka`e o do{aptavanju Allaha. vratili.{. pa mu ka`e: .{. podario njemu i njegovom ummetu. u{i njihove. jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura.Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara. noge. ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela. oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: . d`. d`. A.ussilet.HAVD (VRELO) POSLANIKA. ~itanjem knjiga i ostalim. a.‘” (. evo..{. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. A ko se sa njega napije. a danas ti ih opra{tam! . jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik. a.oni prvi bit }e zadr`ani.Jesi li uradio to i to? .. na Sudnjem danu. i o~i va{e.s.. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. napit }e se. i o~i njihove. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. A {to se ti~e nevjernika.s.a. .i kada do|u do nje. mimo nevjernika. Ko do njega do|e. za sve {to je ~ovjek u~inio.Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. }e se osamiti sa svojim robom mu’minom.S. protiv vas svjedo~ile.s. i podsjetiti ga na njegove grijehe.A zatim }e mu re}i: .. r.. upitat }e oni ko`e svoje. obdario je darom govora i nas!‘. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima. To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama.s. a. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e.{.{. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima.s.198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 . da bi ih sustigli ostali . pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada . sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati.. a.90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. ‘Allah.A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘. d`.Jesam! . prema vjernicima. kako to Allah. vaganjem djela. odgovorit }e.

”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. dosti`u stepen tevatura. mnogobrojni su. Ebi-Ummame. nakon moje smrti. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene... Ebi-Berzeta. Sewbana. U pojedinim hadisima stoji da.”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. Bera’ bin ‘Aziba. ‘Abdullaha bin Zejda. Suvejda bin Hable. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda. koliko god se iz njega bude vi{e pilo. prenose ih mnogi od ashaba. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza.. Esme bint Ebi-Bekr. rahimehullahu te’ala.s. Harise bin Wehba. r. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina. nakon tebe su se potpuno odmetnuli. voda mu je bjelja od mlijeka. Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra. Tako mi Allaha. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i. ono }e se sve vi{e pove}avati.a. Kadi ‘Iljad. Huzejfe.. a da je vrelo na{eg Poslanika.s. k}eri Ebu-Bekra.206 . Hadisi o njemu su mutevatir. r. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir.s. Havle bint Kajs i drugih. a.s. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga..s. miris muje ljep{i od mirisa miska.s. a. r. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta. Ebi-Zerra. Zejda bin Erkama. ja se ne bojim da }ete se vi.. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana.a.. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti.Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok. Tako mi Allaha. Neki ljudi }e se udaljiti... Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica. ko se iz njega napije. nego se ja bojim da se ne posva|ate. Ummi Saleme. ‘Abdullaha bin Sanabihija. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. a. a. pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj. Ai{e.. vjerovati u njega je fard. Enesa i D`abira bin Semure. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura. El-Mustewrida. a. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz. Ibn-Mes’uda. iz rijeke Kewser. koji ka`e da je Allahov Poslanik.. hladnija od leda. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa. da je izuzetno prostrano. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. ja sada gledam u svoje vrelo. ‘Ukbe bin ‘Amira. koja je bjelja od mlijeka. a. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik. da je Allahov Poslanik.”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha...a. vratiti u idolopoklonstvo. prenosi da je Allahov Poslanik.

dobra i lo{a. Allah. oni }e. kako bi se pokazala Allahova. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi. d`. vagati (vagom).210 .{. pa se nikome krivo ne}e u~initi. kako stoji u jasnom Kur’anu. pravda. d`. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. Njime }e se pokazati pravednost presude. 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu.. To }e biti. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti.209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah. oni }e.{.207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka . d`.92 Iman 10 . Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati. ili nagraditi. a oni ~ija djela budu lahka. {ta `ele posti}i.{.” (El-E‘araf. te }e se dobra djela staviti na jedan tas. ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice.” (El-Enbija‘.VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. a nekad drugi tas.{. po{tedio obra~una. jer je vaganje radi kazne.boravi{te }e mu bezdan biti..” (ElKari‘a. pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka . i nekada }e prevagnuti jedan. tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta. stradati. koja }e imati dva tasa..u ugodnu `ivotu }e `ivjeti. nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman. i da }e Allah. a lo{a na drugi.”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una. d`. Mi }emo za to kazniti.. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima.

ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik. Zaista nam je Allah. spasi. I ako budu na pravom. Allahovom putu na ovom svijetu.Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu. vjernike. a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea..’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar.neka to slijedi’.’ Zatim }e krenuti za njim. d`.. podario {to nije nikom drugom. d`.: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku.. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti).SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela. U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar.212 pa }e im do}i Allah. re}i }e: “Hvala Allahu..{. d`. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne. Me|u njima }e biti . Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo.{. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e. a.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa. a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute.{. a neki tr~e}i. i njega }e doka~iti vatra.{. koji nas je spasio od tebe (vatre). A kad pre|u. d`. d`. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah. iskrene ljude. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike. nakon {to nam te je pokazao. a druga }e mu se izma}i. neki brzinom treptaja oka. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu. Njihova dova }e biti: . r. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema.a. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela. spasi! .s.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar. Toga dana }e govoriti samo poslanici. neki }e opet pre}i brzinom vjetra.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema. A kada nam On do|e.s. tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. u liku koji oni ne poznaju. a.Iman 93 11 .: ‘O Allahov Poslani~e. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela. Allah. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i. Dakle.. a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha. a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu.Allahu moj. izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha.{. jednom rukom }e se uhvatiti. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe.

{. stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja. o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete.a.. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog.94 Iman vjernika koji }e. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. Vjerujemo da ih je Allah.s.{. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove. A kada vjernici pre|u }upriju. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je . gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti.. 30) Allah. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti.”218 12 .{.on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku. d`. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. d`. 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje.s. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik.” (Merjem. a. r. a. a.. d`.{. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega.{.{. a Allah }e spasiti vjernika. a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni.: “I svaki od vas }e do njega sti}i. re~e: ‘Allah. nikada ne}e nestati. d`.. d`. Tako mi Allaha. a. zbog svojih grijeha..s. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ . pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih. Ebu-Se’id el-Hudri. Allah.. d`.s. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre.” (Et-Tahrim. 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik.”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti..” (Merjem. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema. zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema.. Tek kada se potpuno o~iste. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no.. prenosi da je Allahov Poslanik.217 Svi }e. ostati na njemu. dakle.. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet.

kao nagrada za ono {to su ~inili. a. priklju~it }emo djecu njihovu. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele .” (Et-Tur. to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim. a. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni. a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim. i jedni prema drugima okrenuti. usred ba{~a i izvora. u njima }e mo}i. a. blagodat }e to od Gospodara tvog biti.” Zatim re~e: “^itajte.i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli. u Njemu. svakome onom koji se kajao i ~uvao.s. i ona je. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini .’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu.. u dibu i kadifu obu~eni. plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. poslije one prve smrti.a od Nas i vi{e.s.{. a od nje }e mu mozak klju~ati. krupnih o~iju.s. zaista. niti u{i ~ule.” (Es-Sed`da.s.zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh . u njima. 17)221 . jedni drugima }e.” 220 A {to se ti~e D`enneta. .Ovo je ono {to vam je obe}ano. na Kijametskom danu. skrivene radosti ~ekaju. to }e. u Kur’anu. pune ~a{e dodavati . `eniti.Eto. u miru. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti. “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. opisuju}i D`ennet.” (Kaf. a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti . 17-24) Allahov Poslanik. Allah.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati. opisuju}i D`ehennem. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti.. i koji je srce odano donio. Allahov Poslanik.. prenose}i od svog Gospodara. 62-67) Allahov Poslanik. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele.. U|ite u nj. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. zaista. svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri. dovoljna! Poslanik. ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu.” (Es-Saffat. ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. d`. tako }e biti i mi }emo ih hurijama. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati.. ne}e biti ni od jednog daleko. }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. koji se Milostivoga bojao. iako Ga nije vidio. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati . re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta. a. oni }e na sigurnu mjestu biti.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti. bezbijedno.

Pogledaj. a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 . nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati.96 Iman Isto tako. a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta. o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu. 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ .. do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema.s. stanovnici D`ehennema u D`ehennem. A onda }e jedan glasnik me|u njima. samo. a nevjernika u drugom. i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. a. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao. O tome nam Allahov Poslanik. ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet. viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili.a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio.“Jesmo!” .‘” (El-Ea‘raf. da ga i jedni i drugi ~uju. koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive. pa }e se zaklati. nema smrti! O stanovnici D`ehennema.odgovorit }e. vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema. da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” .

21) “Mi sve s mjerom stvaramo.” (Er-Ra‘d. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno.. dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa.{. d`.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo. d`..[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo. koji prenosi da je Allahov Poslanik. d`. opet.223 A kada’ Allahovo. Sudnji dan i da sve {to se doga|a.” (El-Kamer.. rekao: “Da vjeruje{ u Allaha.‘Umera. kada ga je D`ibril upitao o imanu. govore}i da je kader Allahovo. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar. Njegove poslanike.{. zlo ili dobro. stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji. Pojedini. biva Allahovim odre|enjem.{. vjere. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana.. ka`u suprotno. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke.. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru.{. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn .a. 49) .224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah. r. znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti.. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove.” (El-Hid`r.{. a definiciju kadera kadau. a.”” DE. pa definiciju kadaa pripisuju kaderu. d`. d`. Njegove knjige. Njegove meleke.s. {to je nemogu}e. postavio na ovom svijetu..

sasvim potpuna i dovoljna. d`.{. prijatno ili gorko.. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova. kao {to su: znanje. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati.{. Obja{njavaju}i ovo. izuzev {to On htjedne.{. odredbu i da sve {to se de{ava. d`. a ne volja ljudi.” (Junus.” (El-Bekare.. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena.” (El-Burud`. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” . uistinu. jer kader zna~i ono {to Allah. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu.. Allah. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti.” (El-Hadid. d`.{. 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran. d`.... ka`e: “On sve zna.{. mo} i volja. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena. 2) “On radi {ta je Njemu volja.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda.” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed.. d`. Allah zadovoljan njime bio.. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove.”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu. Pa ono {to im On `eli. biva s Njegovim odre|enjem. to rekao. to im se ne}e ni desiti. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}. 83) “On upravlja svime. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog). zlo ili dobro.{. {ejhul-islam. 29) “I On sve mo`e. dozvole i volje. Njegova volja se ostvaruje.” (Ja Sin. d`. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu. to }e im i biti. Ahmedova definicija je. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman. a ono {to On ne `eli. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. Ibn-Tejmijje.

rahimehullahu te’ala ... neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i. neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti.. stvorio. volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}. d`. On zna sve njihove radnje. d`. d`. a koja nije. On voli mutekije (bogobojazne). Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine. d`.. ~ovjek je vjernik i nevjernik. 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu. I da se svaki. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja . Pera su presahla. ho}e. i njihovu mo}.{. Ljudi ~ine djela.to je Allahu. dobra djela i grijehe. uistinu. Dakle. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. Allahu.{. I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli.. ili mirovanje.Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah. lahko. prije nego {to je damo. to je. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). a da ga nije Allah.. zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa.{.zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: . a zabranio im je grijehe. Pored svega toga. stvorio je i njih. dobro~initelje i pravedne.. uistinu. de{ava Allahovom. a sveske su se sklopile. voljom.. ali Allah. jer drugog Tvorca i Gospodara nema. a ono {to On ne}e. vjerovanje da biva ono {to Allah. d`.{. Tvorac njihovih djela.{. d`. {to god ~ovjeka zadesi. dobar i lo{. Allah. A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima. a {to god ga je mimoi{lo.” (El-Hadid. Allah. i njihovu volju. ne mo`e ni biti. d`. O tome Allah.{. u stvari. Prvo je stvorio pero.{. d`. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji.. Allah.{. zapisana u Knjizi. njihovu nafaku i ~asove njihove smrti.{. lahko!” (El-Had`d`. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi. .{. d`. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja..{. znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji.. d`. on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju. ali je Allah. d`.

a sve ostalo stvoreno. pisanje. d`.. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja..” (El-D`inn. d`. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih. dodaju}i tome jo{ veliku nagradu. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac. d`. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano.. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti. d`.” (Ez-Zumer..{. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca. d`. stvaranje svih stvorenja i doga|aja.{.231 Sve {to je zlo je relativno. pribjegavanje Allahu. a u odnosu na Allaha je svakako hajr. jer da je Njemu pripisano.{. imaju}i na umu kako Allah. d`.. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a.. d`. ali je hajr . Allah. znanje. d`. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa. kod Allaha. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu. u koji smo du`ni vjerovati..{.{. tako|er. d`.: “Allah je stvoritelj svega.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro..‘” (El-. on je u svojoj cijelosti samo dobro. d`. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje..{. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu.{. ne bi bilo zla.{.{. jer je dobro u odnosu na djela Allaha. d`.{.228 Allahovo.{. ~etvrti: Allahovo. kao {to ka`e Allah.. neda}a za ~ovjeka trenutno.{. `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi.230 Bolest je. nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema. a zlo se Njemu ne pripisuje. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava. pravda.{. kao {to Allah.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu.{. po stvaranju i odobrenju nije zlo. bezgrani~no dobro.{. milost i dobro. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. Tre}i: Allahova. kao {to ka`e Allah. d`.. d`. d`.. d`.100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}.elek. praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih. neprijatelja zlo. jer se zlo ne pripisuje Allahu. Nije mogu}e da Allah. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom. na prvi pogled. Podjela kadera. Stvaranje Iblisa.gledaju}i na budu}nost. d`.{. Njegova volja. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a. i tra`enje za{tite kod Njega. d`.{.. 10) Uistinu. a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha. svojstava niti djela. sve je to mudrost.{. d`. na primjer. prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke. i Njegovo .{.. ostvarivanje obo`avanja Allaha.. d`.. d`. zbog bola i isku{enja koja ga prate.{. A pripisivanje zla Allahu.

jer je Allah. dakle. a Allah ima najja~i dokaz. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz. Kako }e se nevjernik. nevjernik. zlih djela. niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali.. mora vjerovati u Allahovu. d`.. a to je strana koja se ve`e za Allaha. d`. nevjerstva i {irka. pravdati kader’om. koji ga je stvorio i odobrio. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha.. ili grije{nik. d`. ima dvije strane. govori bez ikakva znanja i osnova. Zato je opravdavanje grijeha kader’om. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom. a da On to nije htio..{.. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini. tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio.{. d`. oni ga ne bi mogli u~initi.. Pa ako je vjernik. kosi s vjerovanjem u Njega. mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo. a ni preci na{i.d`. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost.{.{. {to se. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio.. Zlo.{.{. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha. a Allah.{. Allah. Allahov.. Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom. pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde.{. prije nego . jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina. svakako..{.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah. A ako je ~ovjek. pripisivanje nepravde Allahu. odgovor je sasvim jasan. koji se opravdava kader’om.. d`. d`. u svakom pogledu. d`. nepravda. i pored ka`njavanja grije{nika. Te dvije stvari su: Prva: Allah. d`. jedna od njih je dobro. On ih ne bi kaznio.{. o Allahu. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. i da On ho}e. d`. je iznad svake manjkavosti. ili nevjernik.Iman 101 odobravanje istog.. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast.{. d`.

. Allah. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana. odredba. niko je ne poznaje osim Allaha. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju.. d`. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili. a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf. veoma jednostavno i jasno. d`.. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome. Allah.{.{.{. A kada oni poku{aju to u~initi. nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova.. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti. d`... kad je Allahova.. Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu.{. d`. u isto vrijeme. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb. Polemika na ovu temu.. Profesor Sejjid Kutb. a onoga ko izabere zabludu. naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati. na nju pozivati?Postoje Allahova. {to na ovaj na~i postaje. volje i odredbe. pa svi prihvate Njegovu uputu.. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah. u praksi. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz. Allah. nare|eno da se pokorava Allahu. gajb. d`. d`.. ili da im ubaci iman u njihova srca.{. kako }e se.102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr. Stvar je.{.. u bilo kojoj filozofiji ili religiji.{.. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih. htio je sasvim drugo. I bilo je onako kako je Allah htio. d`. d`.{.. Ali. prije nego {to se desi. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu. nije rezultirala . d`. pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi.. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke.{. dakle. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe. A {to se ti~e Allahove. d`.{.. onda. d`. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama. d`. Allah. te saznao {ta je njemu odre|eno. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju. dok je. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. d`. Znamo da je svakom ~ovjeku.. ili da ih sve prisili da vjeruju..{. pa pro~itao {ta tamo pi{e. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici.{. i da izvr{ava Njegova nare|enja. pomo}i u tome. Druga~ije re~eno.{. nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima.. da bi se njemu prilagodili. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju. tuma~e}i spomenuti ajet.

d`. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi. d`. A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa. osim Allaha.{.{. du`an si Mu se zahvaliti na uputi. znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini. d`. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane. a ako izvr{i{ neki grijeh. ~ime je Allah. koje ne zna niko drugi. Allah. I da zna{ da Allah. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{.”233 Zato. d`. da je sve stvorio i da ono {to On ne}e.{.{. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi. d`. ako si u~inio dobro. d`. Allah. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah... Allah.. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost. Jer. . a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio.Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem..{. jer }emo se tada razi}i i tako propasti. zadovoljan.{. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. d`. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{. Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena. d`.. ne mo`e ni biti.. Allah od vas ne zavisi.{. stepene i da u njega vjeruje.{.{. i da voli{ ono {to On voli. a zatim se osloni{ na Allaha. a ako si Mu {ta zgrije{io. nadaju}i se da }e ti oprostiti. Na{i razumi su ograni~eni. da je mudar i da mu ne prili~i besmislica. Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu.[.pa...{.. kako bi te to odvratilo od grijeha. du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu.{.{. d`. i ljudske volje i njihovog ... ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. d`. 7) SKRIVENOST ALLAHOVE.” (Ez-Zumer. dragi brate.. Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha. d`. ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima. I da zna{. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb). d`.{. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni.. Dosta mu je da zna njegovo zna~enje. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. sve zna. odredbe.{. d`. D@. da vjeruje da Allah. d`.

s.{. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju. ukratko. d`. rije~i.. sve {to je potrebno Allahovom.a. a oni }e biti pitani. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika. pogazio je Allahove. r.. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti. svojstava. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi. na {to mu Alija. To je dered`a veoma znanih..a. jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji. a ko to u~ini. r.”236 Divne li su rije~i imama Tahavija. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom.234 Zato je Allahov Poslanik.{.{. Allah.{. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana. bi}em. Ovo je.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj...104 Iman izvr{avanja od ljudi. d`. d`. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome. re~e: “Duboko more. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik.s. a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu.. na primjer. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja. bez detaljnog ispitivanja Allahove. d`.‘ (El-Enbija‘. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema. Poricanje znanja koje postoji je kufr. jer je Allah. d`.. I iman ne}e biti primljen ni od kog..{. i upitao ga o kader’u. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati. d`. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im.. r. d`.{. kao {to je slu~aj s Allahovim. samo znakove Allahovih. zabranjena radnja i prekora~avanje granice. mu re~e: “Tajna Allaha. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti.. koji prenosi od njegovog oca. postaje nevjernikom.. d`.. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu. d`. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji.” On ga ponovo upita.” On mu ponovi pitanje. d`.{. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu. a. mudrosti u tome. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti. a. pa njime ne kre}i. A prvi znak uva`avanja neke . koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha.. d`.s. a. a Alija. Mi mo`emo spoznati. Imam Ahmed prenosi..{. uradio.. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah.. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba. a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr. te ga nemoj gaziti. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put.{.a.{.. toliko se zacrvenio od srd`be. a ljudi raspravljaju o kader’u.{.

s. a.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. a da nikome ne bi nepravdu nanio. d`. i tinta se ve} sasu{ila. pitaj Allaha. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela. d`. odredbu.s.s.a. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah. jedne prilike. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik. a.’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika.Sine moj.. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’.. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa. ti to ne bi primio. Pazi na Allaha. a. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo.. ~uo sam Allahovog poslanika. u tom zna~enju. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana. Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku.{. a...{. koji je.Iman 105 stvari je vjerovanje u nju. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu. Selman el-.. d`. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. na}i }e{ Ga ispred sebe. A kada bi se sakupili da ti naude. tra`i je od Allaha.. Ako bude{ ikog pitao.”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu. On bi to u~inio.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi.{.s. taj sa mnom nema ni{ta. a. re~e Allah. ve} odredio.. Ibn-Abbas. Pera su prestala pisati.{. d`. a ako i od kog pomo} bude{ tra`io.s. tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa. bilo je pero.s.a. a. r. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota. pa mi je rekao isto tako. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu.. rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i. Allah. a u ovo ne bude vjerovao. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika. a ako im se smiluje. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju. a..{.. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika. ne}e ti nauditi ni~im drugim.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. osim onim {to ti je Allah propisao..arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad . te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’. Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a. Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud. r. d`. o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika. kada ka`e: ‘Ko umre. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah.s. a.s. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu.

sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. koja je ostvario allahov Poslanik. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. rahimehullahu te’ala.. sa svojim plemenitim ashabima. samo. zna da je i on sam pra{ina. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje.{.. dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti.{.. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’. ma kakvi oni bili. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji.{. d`. Jer.s. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi. d`. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb. d`. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek. propisao. odre|enje. niti mimoi}i ono {to te zadesilo.106 Iman postanu vjernici u Allahovu. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat.{.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu. rukama. Kako. d`. a ono {to mu nije odre|eno. da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. budu}i svijet i Allahovo..s. d`. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju. su plod njihovog imana u Allaha. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman.{. nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim. a.. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja). sem onoga {to mu je Allah. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. ali su istinita. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika...{. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’. ne bi mogao u~initi ni{ta. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi. Tek ovako promatraju}i. kad bi se cijeli svijet sakupio. i zna da. onda. Sva ta ogromna djela. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama. d`. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika.”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana. Koju li. Takav ~ovjek zna da se Allahove. volji i ure|enju . a. To su djela koja li~e na ~uda.

s.: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu.{. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah. a. kada ga zadesi neda}a. pa zato biva nagra|en. a. ‘Allah zna. d`.” (Et-Tegabun. r. za nju nagra|uje. r. Kao {to to obja{njava Poslanik. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg.{. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. koji u Allaha vjeruje.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve. a ono ispadne zlo po vas.a. u dobru.a..a ono mo`e biti dobro za vas. a ne{to volite. te se zadovolji i strpi. a ljudi ne znaju. ja . A ako se po`ali{ sinu Ademovom. zna da je od Allaha.s. Tako }e.”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost. on se strpi. a ako mu iman bude slab. isku{enje dolaziti ~ovjeku.{. r.’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah.‘” (El-Bekare.. pa i za to bude nagra|en. d`. Allah. Ona je zahvalna Allahu.. dakle... do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti..”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji. isku{enja }e biti lak{a... uputiti . d`. 11). d`. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici.Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove. Zato je svako stanje koje je zadesi. a to nije slu~aj ni s kim drugim.. tuma~i Allahove. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju).Allah sve dobro zna. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. Pa ako mu iman bude ~vrst. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo. a On zna. a strpljiva u neda}i.{. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi. kao {to ka`e Omer. on se na njoj zahvali. sve dok ga potpuno ne o~isti.a. a vi ne znate.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a.. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi. a On }e srce onoga. ka`e: “Ne volite ne{to. mudrosti i Njegove volje. 216) Mu’minska du{a.{. d`. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema.{.{. mudar i milostiv. a ako ga zadesi kakva neda}a. dobro po nju. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji. d`. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo. te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana.” Alkame. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest. neprestano. d`. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima.

a svi su saglasni da nije ispod mustehabba. bilo bi ovako.. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja...” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e.{. nare|enja. d`..”251 Sabur je vad`ib.252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu. d`.. nego . odredbom... onda se strpi.{. d`. u skladu s Allahovim. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. Allah. uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja). I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti. najve}a vrata. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole. kao {to smo ve} rekli. odredbom..{.” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati. Naprotiv. Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova. nije zadovoljan kufrom.{. odredio je i uradio ono {to je On htio. nema okretanja nazad. milosti prema ljudima. kao ni sabur na poni`enje i zlo. d`..{. Zato nema psihi~kog sloma. Jer. a drugi da je mustehabb.”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju.{. nego: Allah. d`. odredbama.{..108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao.. abnormalnosti i {izofrenije. pa ako si u stanju. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih. odredbu i svijest o Allahovoj. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje. Zadovoljstvo Allahovom.{. a ako nisi.” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao. d`. nestanak brige i tuge. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om. du{e i nerava. odredbi.. d`.”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka. O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib. d`.{. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka..”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara. niti nervne napetosti. budi zadovoljan. niti da je bilo ovako i ovako. d`. d`. po mi{ljenju cjelokupne uleme. a niti neda}e njegovo strpljenje. U tom slu~aju. d`.{. d`. d`. tako da uop}e ne osje}aju bol.{. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari.{. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje.{.

{. a na ovom svijetu izgubljene sre}e. u~ini bez poroda. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a.{.posljedi~nim zakonitostima koje je Allah. Allahov poslanik. d`.{.{. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom. On. d`.. d`. a. smirenje. pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom. d`. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu.”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na .uistinu. jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i. dozvolom. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno .. d`.mu{ku. a koga ho}e.. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost.. d`.. Tako. Mora se `eniti.{.” (Ta Ha. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama. iako je nafaka u ruci Allaha. istinsko zadovoljstvo.{. odmor. prijatnost ~vrstog ubje|enja. kako to Allah. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti.{.{. ili im daje i mu{ku i `ensku. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e.s. d`.Iman 109 vladaju zadovoljstvo. rastrganih nerava. rastere}enost savjesti. i imanom da je sve u Njegovim rukama. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate.. bio bi grije{an.. a kome ho}e . zajedno sa tevekkulom na Allaha. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. smirenost. sre}a. d`. tegobnog i napetog `ivota.. da li oni mijenjaju Allahovu. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake.{. a i ne uroditi. odredbu?”. d`. kader’a. milost i pravednost. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura.. A onaj ko okrene glavu od knjige moje. on odgovara: “Oni su dio Allahovog. ali taj brak mo`e uroditi plodom. postavio u ovom svijetu.

susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima. Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove.{.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka. po ulasku u [am..a.. pa su se muhad`iri saglasili na povratak.{. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{. postavio..259 Tako su i ashabi. svakako. prije osvajanja Meke. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim.. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i . r.{. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom. A Allahov Poslanik. r. rekao: “Allahov Poslanik..s. manjkavost u razumu. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela.. vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani).... sreo je ljude iz Jemena. jer Allah... nije dao nikakvu bolest.{. a drugi pust. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah. d`. a ne da mu se suprotstavlja.. kako bi se udaljili od kuge.s. a isto tako. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula. a zatim se osloni na Allaha. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’. i pojedinim Kurej{evi}ima. naredio lije~enje. to u~inio po kader’u. a. a. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu. najve}i mutevekkil.s. je skrnavljenje [erijata. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio. te je Omer tako i naredio. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’.. a zatim muhad`irima. r. jedan plodan. jer rad je fard. mubah ili mekruh i haram..{. Nazvao sam selam i sjeo.. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e. r. a. koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha. d`. pogre{no. a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali. mustehabb. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama... ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se. To je. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci. Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku. d`. da su ga.{. r.110 Iman posljedice.. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju. zar ne bi.a.a.256 Zato je Allahov Poslanik.a. d`.’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre. rekao je: ‘Allah. osim jedne bolesti: starosti. a neki ka`u da je vad`ib. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima. kada bi ih ~uvao u pustom dijelu. a. d`. Dolazili su beduini s raznih strana.s. a da za nju nije dao lijek.. Buharija prenosi od Omera. {irk u tevhidu. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha. d`... ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek.a. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer.

pa ko bude radio po njegovom halu. Pored tevekkula rad je neophodan. Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom. a ko zanije~e tevekkul. tevekkul je hal Allahovog Poslanika.{.. niti tevekkul slabo{}u.” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad. a. d`.. Jer. zanijekao je iman. zanijekao je Sunnet. mudrost i Njegov zakon ({erijat). oskrnavio Allahovu. u protivnom.Iman 111 dunjaluku. jer bi. a rad je njegov sunnet.s. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 ...

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

neophodna. kaznit }e ga. a Allah najbolje zna. Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi. Ali. teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju).268 Uzrok tome je. ili da su ona jedan dio samog imana. nego je on pod Allahovom. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode. ako htjedne. uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom.265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem. tako|er teoretske naravi. d`. oprostit }e mu. uz iman srca. jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza.. a u njega ne ulazi djelo. mada se na njemu grade druga razmimoila`enja.. a.s. da li je on dio imana. iako se razilaze u njegovoj definiciji.{. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima. a ako htjedne.266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju. konstatacija da su djela organa. Jer.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. voljom. oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika. ili samo jedna od . {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu. ali.

14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik.{. A drugi.” (El-Isra‘. i rije~ i djelo. 102) “I oni ih.ubje|enje i na rije~i jezika. obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema. ali je on. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga.{. smatraju da je ono neophodno.” (El-En‘am..araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna. d`. Allah. prenose}i {to je rekao Musa. pripadnik na{e kible (musliman). iako ga ne smatraju dijelom imana. ako se zadovolji samo s jednim. ne mo`e biti.s..270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik. smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam. nastalo bi i imana. ali su bili nevjernici. ali ga nisu vjerovali. ali su u sebi vjerovali da su istinita. d`. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje.Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. sveukupno. ako ne: 1 . a srcem ga porekao.271 3 .Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman.116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana. a. i oni su munafici. nepravedni i oholi.{.{. oni koji su sebe upropastili . bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet. o kojima nas Allah. d`. te je pre~e baviti se drugim pitanjima. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u .. {to nije slu~aj sa djelom. jer je neizostavni rezultat imana. koji nije mogao otkloniti. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. . veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje.” (En-Neml. a. Allah. spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to. ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. d`... ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem..Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet). kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja.. poslanik.oni ne}e vjerovati. i pored toga. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. Ali. Pod rije~ima se misli na rije~i srca . on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana. 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara. Jer.{. pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci. jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo.s. spada u iman. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom. od ljudi tra`i rije~i i djela.269 2 . d`. Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah. poreko{e. od nas tra`i. vo|a nevjernika. kao o~igledna znamenja.

spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. u svojim hadisima.Saglasni su. koji ka`e: “Allahov Poslanik. r. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima.. Svi su.. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan. a izostavi djela. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu.275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda. isto tako. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana. d`. Ja sam stigao jednog od njih. i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah..{. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje. isto tako.. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. iako umre prije pokajanja.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori.s. a. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom.{..”272 4 . i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet.273 5 . pitanju pove}avanja i smanjivanja imana. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. potvrda i djelo. a. i u tome da ~ovjek.Isto tako. Ve}ina ehli sunneta.{. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana.{. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise. da u njega spada rije~.s. isto tako. smatraju da su djela neizostavni rezultat imana. i da je sve to u odnosu na Allaha. Pa ko ih izgovori. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha. pa sam ispri~ao Poslaniku. razilazi i po drugom pitanju.274 6 .” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana.Iman 117 iman.a. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. ulema se.s. a. poslao nas je u bitku. biva grije{nikom prema Allahu.s.”276 To su rije~i Poslanika.. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio. dakle.s. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom. . {ta se desilo.Saglasnisu. a ja ga ubih. iako su djela odstranili iz definicije imana. d`. dokle god ga ne smatra dozvoljenim. tvrde suprotno. d`. A hanefije. a.. To me je po~elo ti{titi. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana. te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom. ali izostavi djela. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava. a. i Njegovom Poslaniku. a on re~e: ‘La ilahe illellah’.. a drugi je njegov obavezni rezultat. d`. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer.

. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman. neka to u~ini rije~ima. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali. Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. r.a..” (El-Enfal. r. d`. ovisno od djela. treba da ih se pri~uvate!‘. a. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. takvaluku. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje.” Jo{ je mnogo ajeta. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja. te . pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila).”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda. 4) A od hadisa. a ako ne bude u stanju. A i stid je dio imana. d`. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’.a.{. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e. on je mu’min.. i rade ono {to im nije nare|eno. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide.”277 U svakom slu~aju. 2) “One kojima je.s.. je i hadis u kome Allahov poslanik. a. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom.{. a ako ni to ne bude u stanju. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje. i on je mu’min. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. hadis: “Ko od vas vidi neko zlo.” (El-.” A Omer.”280 A Abdullah bin Mes’ud. neka to u~ini prezirom u svome srcu. a to je najslabiji iman.a. a. koji su dokaz za to.. i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu.. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti.‘” (Ali ‘Imran.”279 Zatim. a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice. niti iz tog razlaza {ta proistje~e. da bi ~inili zikr Allahu. a kad im se rije~i Njegove kazuju.eth. i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima.. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti. ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje. i on je mu’min. prenosi da je Allahov poslanik.s. to je pove}alo njihovo vjerovanje. r.s.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade. neka ga sprije~i svojom rukom. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima.

Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika. pove}ava se jekin i ja~a iman. i njegovim uputama u pogledu morala. posti`e temelj imana.{. Sirat }uprije. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih . . te tako izi|u iz imana u kufr. d`. 9) 2 . I znanje o Allahovom poslaniku. pravdaju}i tako svoje grijehe.u~eni. izrekama. je priznavanje i prihvatanje Allaha. Zatim.s. toliko se pove}ava njegov iman.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje. r. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca.. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao. kao {to su: pitanje meleka. a. Zato je Allah. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno. Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. kao {to su to ~inili ashabi. u svojoj osnovi... Iman. Pa ko ga izgovori. Iako sve to. bez znanja o detaljima. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer. a. Jer. islamskih principa i zakona. IbnD`undub. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju. vjeruju}i u to {to ka`e.”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji. u globalu. i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika.{.” (. a.s. {to se iskazuje {ehadetom. Knjizi i njenom sadr`aju. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe.. a. vezane za doga|aje poslije smrti.s..a. svojstva.. historijskim kazivanjima. poukama i poja{njenjima. u globalu. r. iman slabi.. d`. Ko se ograni~i samo na prvi dio.{. D`enneta i D`ehennema. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed. kao {to smo ve} rekli.s. osobine i djela.. d`.{. kroz Njegova imena. vele: Nau~ili smo iman. i onaj koji to ne zna. d`ihada i poslovanje.. priznavanje poslanstva Muhammeda. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna. pa nam se pove}ao iman. d`.s.s. zatim smo Kur’an..s. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo.. njegov iman u Allaha je nepotpun. a.a. primjerima koje navodi. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja.. d`.Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. o Allahovo. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. A za potpunost imana su nephodna oba dijela.atir. temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha.{. a. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . Allah nas sa~uvao tog zla! Jer. Allahov poslanik. Ibn-‘Umer i drugi. a. nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik.{. d`. ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima). i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara..

koji je ashab Allahovog Poslanika. d`.120 Iman 3 .. Prenosi se od Ebu-D`a’fera.{. 17-18) .{.’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a). A ima.” (El-. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). d`.s. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga. d`. Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera.{.” (El-Bekare. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela. stvaranje. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide. ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze. uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru. veli~inu i veli~inu Njegova carstva. a. nijemi i slijepi su.{.{. Me|utim. nikako da se osvijeste. te im se. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog. d`. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere. d`.a. Njegovoj mo}i... d`. d`.. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje.” (Ali ‘Imran. r.{. A svojstva Allaha. tada nam se iman pove}ava. da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini.. carstva.. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo. Njegovu mo} i odredbu. i kad ona osvijetli njihovu okolinu. To su oni koje je Allah. pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju. d`. iman i jekin pove}ava.{. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba. ljudi koji u njima vide Allahovu. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo.{. 191) “I oni koji. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru. zbog toga. ni gluhi ni slijepi ne ostanu. Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha.urkan.”284 A Allah. da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu. d`..ashabima. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju. To su nevjernici i vjernici slaba imana. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje. d`. opet. d`.. sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo..{. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i. 73) A o drugima Allah. 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo. Gluhi. svojoj bra}i .” (Ali ‘Imran.{.. d`.{. tada nam se smanjuje iman.{. jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem..Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika. smatra se nevjernikom. vjeru). . .{. prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom.TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti. Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela. poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra.prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu. a nikako zanijekati. a ako ne stigne do nje.. te on postaje dru{tvo nevjernika. Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima. Me|utim. prvi se smatra uvodom u drugi: . a uvodi u drugo.drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). d`.

{. zbilja..Nema drugog boga..PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu. d`. Allah. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom.{.{. dao naslov. d`. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka. rije~i i ubje|enja. {to ih poni{tava. samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah. a.. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja. pravi vjernici.{. 4) Me|utim. u{ao je u Allahovu. taj je od onih o kojima Allah. vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje.. njih po~asti..{. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah . da je Muhammed. Zato. d`. d`. njihov Gospodar.{. na po~etku.. On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji. i oprosti. osim Allaha.” (El-Enfal.s. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju. u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela. Tome je Allah. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati.285 . d`. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima.. ka`e: “Oni su. da }e jedino Njega obo`avati. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja. vjeru i napustio je kufr u kome je bio. d`. Zadovoljio se da. Muhammed je Allahov poslanik).

u}i }e u D`ennet. a zna da nema drugog boga.. rekao da je ~uo Allahovg Poslanika. U njima se ulazak u iman i islam.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama..Allahov Poslanik. r.s. i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet. rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga. bez imalo sumnje.”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet. na po~etku.. a. osim Allaha. d`.. u}i }e u D`ennet. i da ne}e vje~no ostati u vatri.. a. kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga. bez imalo sumnje. a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika. ne}e ostati mahrum od D`enneta. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga.s. a od njega.s. .s. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto. d`. potvr|uju mnogi sahih hadisi.s.. i da sam ja Allahov poslanik.s. d`. HADISI 1 . a. vjeruje. osim Allaha. mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika. ukazuju na to da su Poslanik.”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha.{.”287 2 .. osim Allaha. Svaki ~ovjek koga Allah. Isto tako. a. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje..a.{. koji to isto tako potvr|uju. ne}e u}i u D`ehennem. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga.Allahov Poslanik.. i da je Muhammed Allahov poslanik.”288 3 . osim Allaha.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit..a. rekao je: “Ko umre. Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju.{. i da je Muhammed Allahov poslanik. a.

osim Allaha.s.{. a. u kome stoji da je Allahov Poslanik. odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama.s.. d`.” A Allahov Poslanik.s.” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga.. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika..Muslim. prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika. ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik.. a.s. a. Poslao me je da dostavim Njegovu poruku. a.s. a. te se vrati svojoj ku}i kao vjernik. da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. Ebu-Malik u svom Muvetta’u.. a ko ga ne obo`ava. ona je vjernica.126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.” On tada re~e: “Oslobodi je.s. O Muhammede. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet. i rekao mu: “O Allahov Poslani~e. a. niti zna ko ga obo`ava. da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik. da obo`ava{ samo Allaha. Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana.”292 3 .a. o Ebu-Bekre.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik.s. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju.294 . A.U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr... EbuBekr tada primi islam. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. a. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima. u stvari.”291 2 . i da si ti Allahov poslanik. u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{.S.. obradova se njegovom islamu.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik. mu je na to odgovorio: “Naprotiv. u kome ka`e da je Poslanik.Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah. 1 .” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je.U siri se prenosi da je Halid bin Se’id.s. pozvao Ebu-Bekra je. niti {tetu mo`e nanijeti. 4 . poziv u kelimei {ehadet. Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija. r..” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik.. a. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku. Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi. Ja te pozivam..

Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u.. u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku.{. i istinski nisam `elio da ga ~ujem. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima. Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri.. Ali. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i.s. Ali. Tako mi Allaha. nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega.s.. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku .s.s. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam.”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga.s. d`..a. Allahov Poslanik.”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta.s. 6 . i zabranili mu da se s njim sastane. nije krenuo ku}i. u Medinu. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika. a ja sam bio ~etvrti. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe. prihvatit }u ga.” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i. htio je suprotno. i da je Muhammed Allahov poslanik. rekao Ebu-Zerru. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo).. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik. osim Allaha. I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine. a.a. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede.O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana.Iman 127 5 .. {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro. a.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. a. kako klanja pored Kabe... a. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim. niti pravedniju stvar od islama. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome.s. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i.a.{. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga. u kome stoji da je Allahov Poslanik. r. r. ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica. a. pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i.s. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima. boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora.. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha.. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika. d`. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam. sve dok ga nisu oborili. i da je Muhammed Allahov poslanik. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs.. a. a. a ako budem ~uo lo{e. a. Do{ao sam blizu njega i Allah. Do{ao sam Poslaniku.s. ili da slu{a njegov govor..” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije. a. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik.. osim Allaha. stoji da je on do{ao u Meku.295 Ovo je skra}ena verzija..Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija. osim Allaha. Allah..s. 7 . zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg.

300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu.{.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta. ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda.s. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda. prije i poslije Hid`re. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. Allahov poslanik. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. kamata. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed. nakon ovih dokaza. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine. a. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni. rije~ ili slovo. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. nego je du`an da. ili da zabranjen blud.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga. a.) Pa smo po`urili. na primjer.. Pa ako je.s. a to je da ulazak u Allahovu. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji. ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela..s. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet.a. makar jedan ajet. r. ali ne priznajem obaveznim zekat i had`. primio islam. i da je Muhammed Allahov Poslanik. Isto tako. Zatim sam ga poselamio kao poslanika.s.{. ili narodu odre|enog vremena. osim Allaha. osim Allaha).299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto. Jer. d`. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet.. d`. ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na ..s. jer je to poja{njeno u drugim hadisima. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu. na primjer. ali porekne ne{to od Kur’ana. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela..128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava. a. njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam.. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta.. a. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. osim kelimei {ehadetom. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. ubistvo. pored {ehadeta. osim Allaha. Zato niko nije u stanju. On mi nasmije{ena lica uzvrati selam. a. nije dovoljno da samo {ehadet donese. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet. ili tome sl. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga.

. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima. ko ih izgovori. a ako ne. one zahtijevaju izdvajanje Allaha. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao. mi smo obavezni temeljiti svoje presude. koji su do njega bili poznati. pa makar on u stvarnosti bio munafik. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. i negiranje svega {to mu ne prili~i. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove. Zato je onaj. Sve ovo {to smo rekli. on se ne mo`e vratiti u islam.{. (tevhid) u Njegovom bi}u.{. . na osnovu vanjskih vidljivih pojava. d`. onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri. kao {to smo ve} saznali. a. Jer.. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli. jer ih niko drugi sem Njega ne zna. sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha. na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate... Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u.s. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama. mora i jasno potvrditi da je Muhammed. Ali. vjere.s.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme.{.{. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja. Zato.304 Ko je. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca. Jer. kao {to smo ve} spomenuli. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”. onda je dovoljan samo {ehadet. d`. d`. na ovom svijetu.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio. a zatim {ehadet donese.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo. d`. Ali neka ubje|enja. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi. a.. Zbog toga on. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. a. Ve} smo naveli slu~aj. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. poslanik svim ljudima. pored {ehadeta.s. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu..{. kad je Poslanik. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda. i da je Muhammed. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka.. ukorio Usamu bin Zejda. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja. svojstvima.s. d`.. imenima i djelima. a. odnosi samo na jedan narod. ne negira. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo.

.

opet. .{. te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga. d`. ne iska`e Svoju milost prema njima..DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu. razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana). nakon {to se u njega u|e.a. A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja.. u~vrsti u njihovom imanu. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela.{.osim Allaha. iznosimo definiciju imama Tahavija.. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. r. i da je Muhammed Allahov poslanik. vjeru.{. d`. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta. a zatim }emo ga detaljno objasniti.. d`. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una. koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje. Me|u njima. ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze). dok Allah. pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom. a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. Me|u njima ima onih koje Allah. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama. ubje|enja i rije~i odvodi u kufr. U prvoj vrsti se.

Ako vjernik po~ini neki grijeh. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed. A ako bude htio. vjernicima.. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. Nakon svega ovoga.. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao. od propisa. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje.. d`.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva. I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio. priznanje Njegovih imena. volji: ako bude htio. sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana. iz njega ne izlazi. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila..s. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. o{troumnost. zavr{iti u D`ennetu. a zatim ubijanje.. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem. {ehadet je da nema drugog boga. izgovori rije~i.{. izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i. kao {to je iskrenost. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik. na kraju. i izlazi iz Allahove. Kao {to smo ve} saznali. a. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio.{.. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. }e mu . a. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri. A ako njegova rije~. Allah. a zatim }e. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu. osim Allaha. ukoliko se ne pokaje.. a to zna~i izdvajanje Allaha. d`. vjere.s.. djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju.{. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta.. kao {to si ve} saznao. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara.{. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog. iako se ne pokaje zbog njega. Ta vrata su. d`. d`.. Takav ~ovjek je na Allahovo. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo. svojstava i Njegovih djela.{. povjerenje. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. vjerno dostavljanje (poruke). d`. vrata na koja se jedino mo`e u}i. Pa ko u islam u|e na ova vrata. ukoliko u takvom stanju umre..132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima. nepogre{ivost i ostalo. ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu.{. d`.. za ulazak u iman i islam. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje.

ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet. 4 . smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na. djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga. kao {to je slu~ajnost. mimo Allaha. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga. Ovo su ~etiri vrste... d`. a zatim ih zapostavio. a. nego }e ga uvesti u D`ennet.. ili se on djelimi~no naru{ava.. {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti. te svog po~inioca izvode iz islama. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk. stvorio stvorenja. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo.” (En-Nisa‘. Jer. priroda i sl.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov. Tako|er. mimo Allaha. 2 . ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. bez kazne u vatri.{. da neko drugi opskrbljuje. d`. d`.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov.. d`.{. pored Allaha. ~ini.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom.{.s.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje). vjerovanje da je Allah. . znanjem i mudro{}u. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja.116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti. rububijjet. d`.{..{. ili da to jo{ neko. stvara i upravlja svemirom. Zato je svaka rije~.{. d`. te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 . kufr i otpadno{tvo od vjere. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje. imena i svojstava. d`. 3 . vladar svakog stvorenja.. poricanje da je Allah. Me|utim. Allah. d`.{.. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere.{. a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. da nas Allah. vjere dijele na nekoliko vrsta. ili smatranje da neko drugi.

nesanice. taj je u~inio kufr. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje)... posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva.. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude.{... d`.{. d`. pak. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik.. a. Allah. d`. ako neko Allahova. rububijjet pripisuje sam sebi.{. ili da on sam odre|uje {ta ho}e. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja. svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi.s. a. d`. znanje.. A u drugu vrstu . ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu. da. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha. Njegove mo}i.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja.kufra potvrde . Dakle.{. a. d`...{.134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih.{. negirao. i tome sli~no. koje je je Allah. d`. na . kao {to je pripisivanje djeteta Allahu.{. je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. supruge. Ili.{. kufra u pogledu svojstava Allaha..s. ili ga je negirao Allahov Poslanik.. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha. Njegovog upravljanja svime. d`.{. Njegovog govora. ne zna sve detalje i pojedinosti. Njegovog `ivota. Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu.{. ili bilo kom drugom stvorenju.. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi. Njegove veli~ine i mo}i..{. Njegovog sluha i vida. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost.{. bez Allaha. 24) Ili. Isto tako. d`. a. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik. Zato. na primjer. {to je uradio . ali smatra da je ono op}enito i da Allah.s. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome. Njegovog uspinjanja na ‘Ar{.. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta.s. ono {to je negirao Poslanik.{... d`. a. nemo}i. Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava. da vidi kao {to oni vide. Njegove milosti. Isto tako.{.{. pa tvrdi da Allah. d`. a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje.araon. d`. ~uje kao {to ljudi slu{aju. d`. U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil). sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik. d`. ili k}eri. niti ih ~uva. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih.s. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. d`. Kao.. d`. vjerovanja da jedino Allah. gafleta ili smrti. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah.

Allah. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e. d`. d`.. pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom. a. upravljanje. ili rije~i koje na nju upu}uju. usmr}ivanje i drugo.{. kojima je Allah.{.{. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste. u prija{njim vremenima. Pa onaj ko izgovori neku rije~. d`. d`. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. mimo Allaha. jer onaj ko priznaje da je Allah.. d`. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah.{. tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja.. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da.” Onaj koji ove rije~i izgovori.. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta.{. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi.s. ili se na bilo koji na~in umanjuje. ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha.. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu. u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici...{. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela. d`. Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi. u stvari.Iman 135 primjer. vjerovali da ih je Allah.. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije). svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem. iako ve}ina ljudi. poslao Svoga Poslanika. d`. a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje. d`. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah. zaslu`uje isto. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu.{. djela. osim Allaha. u rububijjetu. bilo to poricanje srcem (vjerovanjem). mimo Allaha. d`..{.”306 Zato je . zna. Ova vrsta kufra. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. d`.{.. d`. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha. i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini.{. Silni i Sveznaju}i.{. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju. d`. d`. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah... Svejedno.{. d`. .” (Ez-Zuhruf. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr... Jer je pripisivanje Allahu. 9) Dakle. vjere. postaje nevjernikom. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah.{. opskrba o`ivljavanje.{. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao. d`. i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju. vjerovanjem da samo Allah. kao {to je mo}.{. a i danas. priznaje postojanje Allaha. u~ini neko djelo. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha. a ako to ne uradi.

da se na njega oslanja. d`.. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku.{. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni. tavaf.{.{. tra`enje pomo}i. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje.. iako nije naredio ljudima da to ~ine.{. nevjernikom postaje ko mu povjeruje.. da se Njemu ne treba upu}ivati dova. Jer. obo`ava.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove. d`. d`. ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom. d`. postaje nevjernikom. d`. Dakle.” (Jusuf. {to se Njemu klanja. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no. ruku’. 40) Zna~i.. njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. da se njemu obra}a za pomo}. ne treba bojati.. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu. zasluge ibadeta bilo koje vrste. Allah. Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in. osim Allahu. d`. post.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. osim Allaha. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu.{. strahovanje. d`. neminovno pokazuje da on smatra da Allah.{. a. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha. od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti. d`. sud`ud. da Mu se ne treba ruku’ ~initi. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. vlast i zakon.s. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu.. poslu{nost i pokornost. d`. Allah. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje.. A ibadet koji ne prili~i nikom. Isto tako. klanje kurbana. poniznost.{. ili da se u njega uzda. Isto tako.{.{. skru{enost je. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine.{. tevekkul. dova. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga. skru{enost i dr. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah. za ova zna~enja. osim Allaha.. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi. d`.{. a sustezanjem od Njegovih zabrana. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom. nada. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju..” (Ez-Zarijat. postaje nevjernikom. Jer. d`. na zaslu`uje te ibadete.. Allah. d`. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu. mimo Allaha. U njega jo{ spada i ljubav. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom. ne .{.{.. tome zaslu`an. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha.. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba. A suprotno tome. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose. d`. niti se bilo ~emu od Njega nadati. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. osim Allahu... Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i. d`. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine.{. Jer. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega. djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha.

on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e.dr`i se za naj~vr{}u vezu. recimo. Na primjer. a pojedini fakihi to dozvoljavaju. zabranio. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta. o ~emu {erijat nije govorio.s..{.{. a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu.. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima. niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom. Jer. Isto tako. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom.. Allah. koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini. d`. tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju.. d`. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju.{. 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga. d`. postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte. vjere.{. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove. Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat..” (E{-[ura. kefarete (otkupe). a. osim Allahu. i dozvoljava ono {to je Allah. A Allah sve ~uje i zna. Ali. d`. u sunnetu. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta). postaje nevjernikom. a ko to vjeruje. Allah.. d`. jer je to stvar id`tihada. time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu.” (En-Nisa‘.. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede. a taguta se klonite!‘” (En-Nahl. d`.{. nasljedstvo. ili tome sli~no. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio.Iman 137 dozvoljava.309 Me|utim. niti ga je spomenuo. Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva.{.” (El-Bekare. a vjeruje u Allaha . nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram.. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah. d`. osima Allaha. ili ih je odredio Poslanik. ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio. koja se ne}e prekinuti.{. 21) .

D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari. ~ednost.. a. d`.. post mjesec dana ramazana.s. opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri. a.s. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no.s. a.s. a. a. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika. U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku. djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik.. on smatra la`nim rije~i Poslanika. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha.s. ukoliko je to op}epoznato. {to poznaje samo manji krug visoke uleme. a.. Isto tako. kao {to su pet dnevnih namaza. i sl.. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema. `enidba `enama koje su mahrem i sl.{. Sirat }uprije. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. a.s.s... ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat. pa ne{to od . Allahov poslanik. Ali. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana.310 jer nas je Allahov Poslanik. vaganja djela. pripremio Muhammeda.. po pitanju pro`ivljenja. Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed. a. d`. zabrana zinaluka i alkohola. Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda. a.s. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom.s. a. i da je Allah. a. a {to je op}epoznato kao dio vjere.s. ili njegovu povjerljivost.{. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha. a..{. Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika. kupanje poslije d`unupluka. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. o{troumnost.. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet.... obra~una. Jer. ili mu se ismijava. ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen. ili njegovo omalova`avanje..s. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima. pa ko zanije~e bilo {ta od toga. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata. A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~. na bilo koji na~in.s. d`.

. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja. jer o tome govori Kur’an. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave. da neni pripada {estina i tome sl. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo. Lewhi mahfuz i pero (kalem).. nakon Muhammeda. nego mu se pra{ta. A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi. ili porekne da je Allah. on time ne}e postati nevjernikom. Isto tako. Radi se.{.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana. objasnio u Kur’anu.ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer. ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”. koji je Allah. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima. djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana.312 Onaj ko. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. ko ne{to od toga porekne. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo. dakle.{. ko zanije~e d`ine. kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. d`. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. d`.. ZADOVOLJSTVO KU. d`. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet.” .. ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje.{. prijstolje (‘Ar{). jer o tome Allah.s. jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed. a.s. ili {to }e tek biti. Allahovo. posljednji poslanik. {ejtana. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha. ne znaju}i da je to od vjere. Evo nekih od tih primjera: . d`. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava... Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda. d`. jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu.niko ne}e posumnjati u njegov kufr. o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom.{.s.. ne postaje nevjernikom. da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva.. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju). a. a. ili.{.. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu.Iman 139 toga porekne. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari. na primjer. zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi. a svakako ih ima daleko vi{e.

ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA. a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. u stvari. onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom. I skrivaju od njih. ili neki od njih. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. tako da u to ne ostane nimalo sumnje. nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje. za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke. OTPADNIKA I MU[RIKA . A {to se ti~e sekti i pravaca. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. med`usije i dr. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr. barem na po~etku. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom. prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti. ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene. organizacija. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru. kao {to su jevreji. Me|utim.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama. Me|utim. sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr.ROM 1 . ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. . ispravni. treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku.140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni. onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku.313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik.NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA).NEVJERNICIMA. a ne kafirom.

. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz.postaje nevjrnikom. osim Allaha. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema. i pored njih. Isto tako. pomogne im u njoj. Na to nas upu}uju Allahove. Ako se svi ovi uvjeti ispune. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom. s druge strane.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . ili tome sli~no. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza . d`. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice. mimo Allaha.. Zato.da onaj ko je zanije~e. smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika.{.PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman.s.{.{.. d`. i musliman. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima. pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu. . O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha. I u ovome je slo`na sva islamska ulema.{. d`.. rije~i: “Allahu se klanjajte. ne obo`avaju na ispravan na~in. d`. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. osim Allaha. negiranje postojanja bilo koga drugog. neki smatraju da ona izvodi iz imana. Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. 2 . kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet. A. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. postaje takav.{. ako nije porekao njegovu obaveznost. izlazi iz imana. a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. u stvari. d`. a.

ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje. te se na to prisili. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. a. pa im prividno pokazuje da je on s njima. mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere.142 Iman svojim trudom i materijalno. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. a . ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici. s kojima mo`ete prijateljevati. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo. i s njima se sprijatelji. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati. d`. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti. je njihov. d`. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah. 28) Ovim ajetom Allah.{. jer ko to bude ~inio.Allah ne}e {tititi. ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr. pored vjernika. Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta.” (Ali-‘Imran. ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha.s.. Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru..”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju. uistinu.izuzev ko bude na to prisiljen. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti.. tuma~e}i ovaj ajet. to je poja{njeno ajetom (“. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo. jer su oni izuzetno mnogobrojni. taj je postao jedan od njih. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema. bit }e rije~i malo poslije. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine.{. a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. ukazuju}i im na slabosti njihove. . Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. b .{. ali da mu srce ostane sigurno u imanu. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. d`.“O vjernici. drugove i ahbabe svoje.. a onoga ko to ~ini . U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti.’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”). Ibn-D`erir. Zato }e{. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. i Njegovog Poslanika. a niti on s Allahom. I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. Allah. mimo vjernika uzimaju. a nikako sve. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana.

nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta.” (ElMud`adele.“Bolnu patnju navijesti licemjerima. . zaista. d`. o ~emu smo ve} obe}ali govoriti. d ... neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘. pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje. 138-139) Ovim ajetom Allah.{. Ru`no je. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove. on je kafir.{. d`.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. mnogi su od njih nevjernici. d`. ili ro|aci njihovi.{. nam. ali. kajati” (El-Maide. koji prijateljuju s nevjernicima. e . nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve.“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet. ili bra}a njihova.. a da nije ni svjestan. Pogledaj kako je Allah. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima. c . obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik.{. d`. d`.Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati..{. dakle. Ako je Allah. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu.. oni s njima ne bi prijateljevali. jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati. d`.{. 22) Ovim nas ajetom Allah. nije primio. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima. ko prijateljuje s kafirima. za njihov dunjaluk. ili sinovi njihovi. d`.. makar im oni bili o~evi njihovi. svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on. jer je Allah. bra}u i ro|ake koji su nevjernici. Poslanika i ono {to je njemu objavljeno. samo. Pogledaj..” (ElMaide. opravdanje koje im Allah.{. 51-52) Allah. Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije. postaje jednim od njih.

. po{to im je bio jasan pravi put. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih. isti kao i oni. d`. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on. a nevjernike.{. jer je pre~e da se boji Allaha. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama. g . doti~ni. opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr. f . {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao.‘” (En-Nisa‘. sve dok ne stupe u drugi razgovor. kako bi se spasio Allahove kazne. prezirali..{.{. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela.“One koji su od vjere otpali. nevjernik. On }e djela njihova poni{titi.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta. 140) Allah. sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. 25-28) Allah. Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana. i odobravaju}i im sve to. d`. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘. d`. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima. a Allah dobro zna njihove tajne. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima. ahbabe. a ono ~ime je On zadovoljan. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali. s tim saglasan.” (Muhammed. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor..“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju. ina~e. bit }ete kao i oni. Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom. A u isto vrijeme.

ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima).” (Hud. Allah.{. 120) . mnogobo{ci postali. prisnost i vilajet (prijateljevanje). Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti. 113) .Slije|enje njihovih strasti..{.. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi. ka`e: “O vjernici. d`. pa ako biste im se pokorili. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju. Allah. d`. I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno). a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana.” (El-Kehf. a to vjernik u Allaha. djelima i nijetima. nakon Objave koja ti dolazi. a Allah. zabranio je da se one slijede. Jer. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano.. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja. 121) O naklonjenosti prema njima. 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju.” (El-En‘am. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima. a koje ne izvode.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. d`.. zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana.{. Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima. svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. d`. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni.{. sigurno. ka`e: “Ni jevreji.‘” (El-Bekare... d`. Allah.{.{..” (Ali-‘Imran.{. a neki od njih su: . grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima. i vi biste. i Njegova svojstva nikada ne}e re}i.Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom. niti odbraniti. d`. ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni. Pa. d`. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima. Vjernici su prijatelji Allaha.. pa da vas stigne vatra.. i njihovoj udaljenosti od Allaha. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost. zbog bliskosti prvih s Allahom. Allah.. d`. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili.{.

Jer. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove..{. d`. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima. i to mu postane poznato i uobi~ajeno. ostvarivanje tih planova u praksi. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike... a znamo da ih je Allah. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. {pijuna`a za njihov interes.” (El-Kalem.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana.. Allah.{. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku. po va`nosti. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme.. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima. suprotstavljaju. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani. ili ne{to od toga. ka`e: . ostavio.{.. d`. Postaje isti kao i oni. Allah. Spada. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere. imetak i sli~no. ili postaje jedan od njih. d`. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima. [TA SE PRIMA.{.” (El-Mud`adele. d`. pravce. Allah.. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{. Allah. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. pozivanje u njih. sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota.{. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti. Me|utim. a. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. sli~nim ustanovama. d`.s. pa bi i oni popustili. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota. Onaj kod koga se na|e ovo.{. a pogotovo u vojsci i njoj. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima.. tako|er. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima. a to je prisila. Tako|er.. pored muslimana.. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika.. I dodvoravanje. izuzev jednog jedinog. i garancija za njihovu sigurnost. d`.

njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra. nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr. a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. ne smatra va`e}om. on je nevjernik u svakom slu~aju. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima.” Prisila ne utje~e na srca. smatra se prisilom. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima.. zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu.Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha.” (Ali ‘Imran. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. Allah. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva. nakon {to je u Njega vjerovao. Jer. . bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e.. da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik. A {to .{. onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot. ili se lo{e prema njoj odnositi. Me|utim.”(En-Nahl. r. putem tu~e i vezanja. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri.. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose.a.osim ako bude na to primoran. One kojima se nevjerstvo bude mililo. ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema. Jer. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima. Zato. i sl. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr.Allah ne}e {tititi. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. ili lo{eg odnosa. imam Ahmed bin Hambel smatra. ~eka Allahova kazna. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu. d`.”317 Dakle. ili da }e ga rastaviti od `ene. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna.. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. a onoga ko to u~ini .

Allah.{. ili bojazan za imetak. doista.. d`. d`. Allah. opravdava onome ko to u~ini pod prisilom). prema sebi ogrije{io..{. 23) Pogledaj kako Allah.{.{. d`..148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga.. d`. obitelj i sl. obitelj. d`. kao {to je prilika za vlast... 22) ^ovjek.s. Pa ako ljubav prema ocu. i ku}e va{e.. a. ili sinovi njihovi. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah... i imanja va{a koja ste stekli. d`. a. svoju djecu. kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo.{. ne prijateljujte ni s o~evima va{im. `enu. i bra}a va{a. d`.” (En-Nahl. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom. d`.. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli. 107) U drugom ajetu. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom. i sinovi va{i.” (El-Mud`adele. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja. polo`aj na koji postavljaju nevjernici. ili ro|aci njihovi. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese.{. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima. pa ka`e: “O vjernici. nevjernika.” Allah. i Njegov Poslanik.. Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. taj se. i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati.{. odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje.s. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put... U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah. Allah.{. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima. i od borbe na Njegovom putu. d`.” (Et-Tevbe.‘” (Et-Tevbe. ~ime se mnogi ljudi pravdaju. d`. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu... nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. Pogledak kako je Allah.{. kako onda da to bude ljubav prema vlasti. makar im oni bili o~evi njihovi. negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima. ukoliko se boji za svoj imetak. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu.miliji od Allaha i Njegova Poslanika. u kojima se prijatno osje}ate . dakle. domovinu i sl. a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva.{. i rod va{. ili bra}a njihova. im je rekao: . i `ene va{e. prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga.{. d`.

zbog kojeg je Allah. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. pa }e se oni. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam. udaljavanje od njihove vjere. Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci. odmah nakon prestanka prisile. mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je.‘” (El-Maide. ni jednog momenta. bolje da se strpi. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati.{. uistinu. jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. i odricanje od njihove sopstvene zemlje. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima. kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo. kajati. d`. d`. koji su u stanju da ga ubiju. ili sa tom i tom strankom.. d`. i Njegova vjera. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. makar i na ra~un vjere. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile. rekao ‘Ammaru. a. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas. onome ko je prisiljen da u~ini kufr. pa ako to u~ini. iskvarivanje njihovog morala.”318 Ali. Allah. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. d`.{.Iman 149 “O vjernici. prenosi da ... A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha. A ako ga ponovo po~nu mu~iti. svakako. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. on ostaje u svom islamu.{. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih). oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo.a. A ako tada ispolji kufr.s. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana. ajeti su jasan dokaz da Allah. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen.. d`. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. i da to ne u~ini. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. i njima sli~ni. Jer. sigurno. Habbab. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile.. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. Ovi. pa makar to dovelo i do njegove smrti. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje.{. njihovo protjerivanje.{. tako mi Allaha. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati. dakle. Prenosi se da je Poslanik. r.

a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika.s.. To se navodi kao obja{njenje Allahovih. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru. iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom.{. d`. a. U to spada ismijavanje Allaha. i vatrom i gorivom ih napunili. rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. d`.‘” (EtTevbe. a. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana. da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{.a. i rije~ima Njegovim.. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali. 4-7) Imam Kurtubi.. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”.. a. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja. Njegovog Poslanika i Njegove Knjige. Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku. pa izabere smrt. Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu. a. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere.. samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje. To se temelji na Allahovim.s. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika.. ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu. r.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog . i sl. kada su oko nje sjedili. druge }emo kazniti zato {to su krivci.” (El-Brud`.s. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama. i ti si munafik. d`. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e. koji se prenosi u Buhariji. misle}i na Allahovog Poslanika.{. a.{. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta.”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda.!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika..s.s. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu..150 Iman je Allahov Poslanik.

A Allahov Poslanik. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje. To mo`e biti rije~ima. d`. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa. Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. i Poslaniku Njegovu. Jer.. pla`enje jezika. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju.” (Muhammed. ili i{aretima. Allah. pru`anje usne.. mo`e biti djelima. a.” (El-Had`d`. 9) .s. i rije~ima Njegovim. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju. a grozno }e ona prebivali{te biti. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti.. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to. slu{anje Kur’ana.{.Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! .”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati.s. odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika. a. a kamenje priti{}e njegove noge i veli: .s. a. mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu.. i tome sli~no. kao {to je i{aret okom. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje. i On }e djela njihova poni{titi. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju.Iman 151 Poslanika.

s. Isto tako. iako se on naziva muslimanom. Jer.{. makar to bilo i nemogu}e.” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo. ili da nije od Arapa. a. Ind`il.ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu.{. d`. a ono oko ~ega su se razi{li. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga. znanje ili Njegovu mo}. kao {to je Tevrat.. bile one iz ubje|enja.. posta ili namaza. Ili da posumnja u kur’anski ajet. da porekne Allahovo. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao. Ili. zna sve pojedinosti. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. kao {to je . a. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. d`.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati.{. a. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga. ili da Allahu. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. ime. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram.. Ili da za na{eg Poslanika. je kufr. rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama. a. On istog momenta postaje nevjernikom.. 1 .. kao {to je trgovina i brak. ili da nije Kurej{evi}. kao {to je namaz bez abdesta. kao {to je boja. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme..{. Zebur Davuda. veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik.. ili da Allah. nego da je oduvijek. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno.s. ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. u najbla`em slu~aju. d`. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga).s. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a. a. ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza. i sl.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela. ili u {ali. i poricanje bilo kojeg svojstva. ili iz inata. ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla. d`. i Svesci Ibrahima. Knjiga. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. ili Allahovo.. jer je opisivanje Poslanika. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji. d`. Isto tako.s. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram.{. pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika. Ili.s. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih. na primjer. spada u domen velikih grijeha. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana.. kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali.

{. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje. Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj. makar i u {ali. a umro u Medini. jer je time islam nazvao kufrom. a. . jer on time la`e na Kur’an. a. nare|enju. Ili na njegov ra~un zbija {ale. a. na primjer. d`. omalova`ava i njemu se ismijava. ili nekog. ismijavaju}i se tome. ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. odredbi.{. ili potvori Ai{u... Ili da za sebe. Njegovom Poslaniku. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. Ili. Ili Allahu. Ili da se ismijava Allahovom.Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima. bez jasnog povoda za to. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu. kao. ili je to neko drugi. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra. ismijavaju}i se. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani. iako nije poslanik. a. Ili..a. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca. Da.. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu.s.{. Ili pri`eljkivanje kufra drugom. da on radi mimo Allahove odredbe. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu.s. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom. pa makar i indirektno.. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona. d`. onda smo spaseni. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. Ili ako za sebe ka`e da je Allah. vjeri. jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika. da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam. ako se upita {ta je iman. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki. iako ga ovaj nije ni pitao o tome. d`. r. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje... ili ka`e da ne poznaje prava Allaha. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti. njegovom porijeklu. iz poruge. onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu.s. na primjer.. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. ili na to ukazuje.. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. djelima. odgovori: ‘Ne znam’. Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika.s..

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

svi oni }e u}i u D`ennet. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio.. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati. Dakle. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. d`.{. ma koliki grijesi bili. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju. Ovo je. i u svakom slu~aju u}i u D`ennet. tako {to je maloljetan. Allaha. s tim {to }e i oni pre}i preko njega. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah.. izvor su nepobitnog znanja o tome. oni }e biti pod milo{}u Allaha. d`.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu.[. ukolikoga ne smatra dozvoljenim. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije. ma kolika njihova dobra djela bila. ko umre vjeruju}i u Allaha. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze. a ako bude htio.. ukoliko je mu’mun.335 Onaj.{. lud . koji su tevaturom preneseni. i ne pripisuju}i Mu druga. Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja. d`. a zatim }e ih uvesti u D`ennet.{. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. D@. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila. du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime. kao i prvu grupu. Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo. ako bude htio. d`. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj...{.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE.’” Imam Newewi. dakle. i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini. ukratko. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. bez obzira koliki njegovi grijesi . Allah mu se smilovao. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima. sigurno. ko umre s imanom. a da uop}e ne u|u u D`ehennem.koji je poludio prije punoljetstva. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju. Pa ako bude ~ist od grijeha. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. shodno njihovim grijesima.

uvesti u D`ennet.{. d`. r.”336 2 . ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim. prenosi da je Allahov Poslanik. prenosi da je Allahov Poslanik.‘Usman.s. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem. Njemu niko nije ravan.”340 6 . nimalo u njih ne sumnjaju}i.. u tome su saglasni svi muslimani. }e ga uvesti u D`ennet na koja god. r.. kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom.. r.‘Abbas bin Abdul Muttalib. sretne s njima. da je Muhammed Njegov rob i poslanik. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih..s.{. a.Ebu Hurejre. da je ‘Isa Allahov rob. i da sam ja Allahov poslanik’.. d`. to se odnosi na sve mu{rike op}enito. a stanovnici D`ehennema u D`ehennem. a. da je D`ennet istina.. rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga. osim Allaha. sami po sebi. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice. Jer. osim Allaha. sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi. a zatim }e Allah.. r. a.”337 3 .’”341 Imam Newewi..s. rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga. a.166 Iman bili.s.”339 5 . prenosi da je Allahov Poslanik. da je D`ehennem istina’. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom. d`. nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju.s. a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika. a. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti. u}i u D`ennet’..a.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri.Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet. o ~emu smo detaljno govorili. i da je on od Njegovog duha. sa svim onim s ~ime je do{ao. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest. od njegovih osam vrata.”338 4 .. osim Allaha. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari.v.El . rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha.‘Ubade bin Samit. a.s. pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih..a.a.a. a.s. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet. s. Dakle.. Evo nekih hadisa o tome: 1 . {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu. niti izme|u onih koji su na . Allah.. u komentaru ovoga hadisa.s. u}i }e u D`ennet. rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga. kao svojim poslanikom.{.. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi.. veli: “{to se ti~e presude Poslanika. `eli.a. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika. I u tome nema razlike izme|u kitabije.Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik.

ko nas vara. A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom.“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim. a ne kufr koji izvodi iz dina. to je isto tako neprikosnovena stvar. Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha.{. osim Harid`ija. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio. one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni.“Kad ~ovjek ~ini zinaluk.s. nije od nas. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja. prestaje biti vjernik dok je u kra|i. u}i }e u D`ennet odmah. Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana.”349 7 .”344 2 . pa ako mu oprosti.“Nemojte se.”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu. ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in.”348 6 . Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika. a poslije toga mo`e u~initi pokajanje. A me|u . povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 . nakon mene. u}i }e u D`ennet odmah. U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta... A {to se ti~e rije~i Poslanika.”346 4 . a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha. smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim.”347 5 . kad krade. a ako ne.Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu. otpadnikom. nije od nas. a. d`. mimo Allaha. ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove. d`. a borba protiv njega je kufr.. u~inio je {irk.“Ko se zakune ne~im drugim.343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . a.: “I ako bude ~inio blud i krao”. kada pije alkohol.“Ko digne oru`je protiv nas. prestaje biti musliman dok to ~ini. Me|utim. iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no. postaje nevjernikom. Neki.. iako u|u u D`ehennem. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom. cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta.“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima..”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio.{. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no. pak. Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha.s.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh). koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu. blagodati). du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta.

oni }e se na Allahovom putu boriti. ali da ime imana ostaje pri njemu?’.. Oni su. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman.{.{. a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju. nego. i Njega hvale. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili. Oni se kaju. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio. i Njemu klanjaju.168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju. i to je veliki uspjeh. pravi vjernici. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik.: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju.{. niti si {ta napravio. oni }e u njemu vje~no boraviti. d`. . zbilja. udjeljuju.” Do rije~i Allaha. A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra. dakle. oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo.a.351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam. Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari. i negiraju grijehe povezane s imanom. ali se ne pori~e ime. 11-12) “Ono {to `ele .” (El-Enfal. zahtijeva udaljenost od njih.njih po~asti. i da ih iman ne zahtijeva. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah.” (El-Mu‘minun. i tra`e da se ~ine dobra djela. a ne imana. i oprost. a ne sam posao. naprotiv. nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost..oni su dostojni nasljednici.. opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. a ne za njih. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla. odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio. d`. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika. 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. .vjernici }e posti}i. kod njih radnik samo formalno (po imenu). ako taj njegov posao nije bio kakav treba. a kad im se rije~i Njegove kazuju. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati . niti su znaci koji ukazuju na vjernike. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. i molitvu obavljaju.{. i poste. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. d`.” Allah.’ Dakle. d`. pa ubijati i ginuti. koji }e D`ennet naslijediti. a nije radnik . On je. oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.. postavio vjernicima. r. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise. On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr.

{. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru.” Zatim. a ve} smo neke od tih hadisa naveli.” (El-Bekare. Nego to. 178) Allah.355 Allah.. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog. d`. odri~e odre|enih gre{nika. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom. a.. niti po{tuje na{e propise. a o kome je Poslanik. a.356 .{. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja).{. a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima.Iman 169 po kvalitetu.. dakle. d`.{.. d`... propisao odsijecanje ruke za kradljivca. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama. neka oni velikodu{no postupe. nije od nas. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti. i da grijesi vode u njih. kod nas.s.. Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu. onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani.... ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika. ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje.. Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu. Isto tako ka`u za brata i `enu. i njegovog ummata. a. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog.. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti. Samilosnog. iako znaju da je on njihov.354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo. d`.”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri... Pa da su nevjernici. kradljivac i onaj koji potvori drugog. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi. bi~evanje. d`. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud. niti se ugleda na nas.. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva.{. ne ubijaju. Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga..s. A dokazi iz Kur’ana. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to.” Sve do Allahovih. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah.s.

pili alkohol nakon .s. d`.. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola. d`.s. i jo{ neki. rije~i: “Vjernici su samo bra}a. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima.. prijeti njihovim po~iniocima. sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr. te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen. kao {to je hadis: “Ko umre. Me|utim.” (El-Maide.. a. njegovu ja~inu i slabost.: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine. Allah.{. ne ka`u da grijesi ne {tete imanu. d`. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka. a ne na njegov opstanak ili odlazak. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen. osim Allaha. d`. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame.{. oni. u}i }e u D`ennet”357 . Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti. jer je Allah..” (ElHud`urat. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet. I da oni utje~u na iman. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta. a.. Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika. d`. u Kur’anu i preko Svog Poslanika.. zato pomirite va{a dva brata.{.. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. izmirite ih.170 Iman Isto tako.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni.. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine. ukoliko je on vjernik.{. jer Allah..”.{. sve do Allahovih. kao {to to tvrdi sekta murd`ia. u isto vrijeme. a zatim ga uvesti u D`ennet..s. d`.358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe.{.. a zna da nema drugog boga. a. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet.

u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh.a. pravdaju}i se navedenim ajetom. {to nije u~inio sa zabranama.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne.”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika. a izvr{avajte ono {to sam vam naredio. d`. on postaje velikim kod Allaha. kada ka`e: “Ono {to su uradili. r. Allah. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce. a.s. a.” (El-Mutaffifun. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti. i Njegov Poslanik. osim Allaha. ni za{titnika ni pomaga~a.{.a.”362 Pogledaj kako je Poslanik.. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje. bi~uju.” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta.. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili.”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro. a pili alkohol?” Pa je Allah. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha.. a on ga navodi i na zlo navra}a. a.{. malim ili velikim: Allah. 123) A Allahov Poslanik.{. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i. Kad je to stiglo do ‘Umera. da se ubiju.. jer Allah.{. d`. koliko ste u stanju. i {ejtana uzme za svog prijatelja.{. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha.. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio . ka`e: “Onaj ko radi zlo.. a ako se ne pokaje. d`..Iman 171 njegove zabrane.. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela. prekrilo je srca njihova. a ako ne.. mimo Allaha.” (En-Nisa‘.”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. . ukoliko to bude u stanju. on se saglasio s Alijom. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane. I pored toga. u Kur’anu govori. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr.{.s. pa ako se pokaje i zatra`i oprost. d`. njegovo srce se o~isti. da se kloni onoga {to je Allah. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli..s. i ostalim ashabima da se oni. r. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela. nego gldaj prema kome grije{i{. a.359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima. d`. upozoravaju na njih.. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen.s.udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim. d`. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima.. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini.

rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha.Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca.{.{.369 A EbuHamid el-Gazali.s. i opsuje majku nekog ~ovjeka.. krivo svjedo~enje.”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha. prenosi da je Allahov Poslanik..a.{. A raditi suprotno nare|enju Allaha.a. a. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh.368 Me|utim. a i sada{nje. pa ovaj opsuje njemu. bio je naslonjen. d`. Evo nekih od njih: 1 .367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru .. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika. dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti. Isto tako je i Poslanik. koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. ve}ina prija{nje.. opsuje oca nekom ~ovjeku. neposlu{nost prema roditeljima. d`. r. r.” Neko upita: “O Allahov Poslani~e. Me|utim. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa.a. d`. haranje imetka siro~eta. ili Njegovoj zabrani.’ Poslanik. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. a on opsuje njemu. i Hasana el-Basrije. r. je veoma ru`no. ali neki grijesi su ve}i od drugih. DE.INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi.s. Ali. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu..s. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha. kamata.{. a. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve. d`... prenosi da je Allahov Poslanik. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da.a. a. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu. r...Ebu Hurejre.’”365 3 . d`.. ili prijetnju vatrom zbog njega... da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima. a.172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom. sihr. a..a. gri`e savjesti i kajanja. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga. r.’”364 2 . obavijestio o pojedinim grijesima.{.s. pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki. ili prokletstvo i srd`bu.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As.s.

u tome pomogne. smatra se velikim grijehom.”372 . opet se to mo`e smatrati velikim grijehom. zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. a. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha.s. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola. ili omalova`avao poslanike. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu..”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha. iz njegove knjige (El-Kava’id). jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom. kra|a i potvora su veliki grijesi. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha.. ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama.. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no.{. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah.s. [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe. Isto tako. Me|utim. ili odre|enom kaznom.”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. porobiti njihove `ene i djecu. ili zanijekao bilo kojeg od njih. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta. prokletstvom. Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini. ili odre|enom kaznom. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga.Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka.{. a. spada u velike grijehe.). ili je prevazilazi. iako je to svratano u veliki grijeh. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha. Napadanje putnika. to spada u najve}e grijehe. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve. Pa ko bude psovao Allah... to je sasvim jasno. ili baci musaf u sme}e. ili Poslanika.. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije. blud. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe. ili prokletstvom. ili budu ve}e od njih. {to je navedeno me|u velikim grijesima... d`.. ako se radi o neznatnoj koli~ini.. onda spada u veliki grijeh.{. d`. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike. d`.

oholost. d`.{. nare|enja.{. neizvr{avanje obe}anja. tajenje nauke. i budu}i svijet. gubljenje nade u Njegovu milost. umi{ljenost. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. d`. i nemoj ga olahko shvatati. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. nepostupanje po znanju. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. Me|utim. mr`nja i zavidnost. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. pohlepa. i nemoj ustrajati u grijehu.s. namjerno izostavljanje namaza.. da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na. kako bi ga se bojali ljudi. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di. d`. i Njegovim nare|enjima. zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). d`. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim.. odnos sa `enom koja je u hajzu. a u drugim neki od malih grijeha. ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih. neodgovornost prema obavezama Allahu. dodvoravanje.. neprihvatanje istine. kao {to je putovanje i bolest. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu. utonulost u grijehe. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva. varanje. okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja. dragi ~itao~e. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga.{.. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere. zaborav na Allaha. ma koliko on mali bio. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha. a. lo{e mi{ljenje o Allahu. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena.licemjerje. predvo|enje .{.. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi. namjerno laganje na Allaha. ostavljanje Sunneta Poslanika. Allah nas sa~uvao od njega. zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk.s. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati. kibur. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli. slije|enje strasti i okretanje od istine. ili na Njegovog Poslanika. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime. d`. nifak. prepirka i sva|a. nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje.. srd`ba zbog batila. razbojni{tvo. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom. lo{e sumnje prema muslimanu. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio. ljutnja na Allahovu Odredbu. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva. d`. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi.174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{.{.{. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. mali {irk .. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne. a. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim. Jer.

gradnja bez potrebe. ostavljanje had`a iako je mogu}an. stalno isticanje sadake koju je udijelio. varanje partnera u poslu i svog zamjenika. Allah. samo iz oholosti i ponosa. pomaganjem i sl. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje. sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade. odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. svjedo~enjem. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di.” Zatim je spomenuo slijede}e: . bez opravdanog razloga. ili srebrom. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. putovanje `ene bez mahrema. klanjanje na kaburovima. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila. kao {to je putovanje i bolest. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek . rasturanje robe la`nom zakletvom. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. uzimanje ili davanje kamate. i obratno. varanje u prodaji. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. onoga ko ga je u stanju vratiti.. tro{enje imetka u haram stvari. cijepanje odje}e i naricanje. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. oholost. udaranje po obrazima (naricanje). odga|anje vra}anja duga.). prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici. umanjivanje na vagi i sl. {krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom. haranje imovine jetima (siro~eta).vjernik padne u grijeh. mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga. ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. bez {erijatski opravdanog razloga. govoru. mu je otvorio vrata Svoje milosti. mimo prstena. ukratko. opijuma i sl..” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza. jadikovanje prilikom nevolje. naprasito hodanje. proklinjanje. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao. bilo to u no{nji. a mi }emo ovdje. d`. jedenje svinjskog mesa i krepaline.. bespravno otimanje tu|eg imetka. ha{i{a.{. Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe. ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem. ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana. guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume.Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. kretanju i sl. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. preticanje imama u namazu. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju. i ostalo.

Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja. a ako se rasrdi. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. jer je Allah. oni }e sigurno zlo pro}i. Allah. 33) Istigfar. Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah. d`. briga i tuga. Ali. a.{. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila. ili pote{ko}a. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom. oni }e u D`ennet u}i. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha. Peti uzrok: patnja u kaburu. ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. osim tevbe (pokajanja).” (Merjem. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e. d`. 48. ka`e: “Reci: ‘O robovi moji.{. ali oni koji su se pokajali.. jer je Allah. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio.. ste}i }e novi grijeh. {to ulazi u kajanje za ono {to je uradio. i to javno ispolje. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca.s.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje. njima se ne}e nikakva nepravda u~initi.‘” (Ez-Zumer. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave. Allah.” (En-Nisa‘. doista. d`. muka. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne. sigurno sve grijehe oprostiti.{.” (El-Enfal. jer Allah. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest..”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a. d`. koji ste se prema sebi ogrije{ili. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar). jer je Allahov Poslanik. posti}i }e jo{ i drugu nagradu. i vjerovali. a da mu zbog toga Allah. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela. i 116.. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava.) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti.” (Hud. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv.” (El-Bekare. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti. d`.. pored oprosta grijeha.. sve dok oni mole da im se oprosti. d`. . i dobro ~inili. mnogo pra{ta i On je milostiv.{.{.{. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga. On.. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. u stvari ulazi u zna~enje tevbe. uz ~injenje dobrih djela. d`.{. dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu..

Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog. 10) Allah. d`. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila.”379 . A Allahov Poslanik.‘” (El-Ha{r.a. Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`.. da je progovorila na samrti.s. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju. d`. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. a... u~enje Kur’ana i zikr.. ako Allah da...{. njegova djela prestaju va`iti. ve inna in {aellahu bikum lahikun. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove. i rekao: “O Allahov Poslani~e. oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla. a. rekao: “Ko umre..a. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine. a. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi. a ostao je du`an ne{to od posta. naredila bi da udijelimo sadaku. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u. A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta. kao i dova umrlom nakon ukopa. a mi }emo se. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih. tako|er. jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu. vama priklju~iti.Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi.. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre.” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze .govore: ‘Gospodaru na{. za njega }e postiti njegov nasljednik. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate. r. koji se poklone umrlom. pa odu`ite se prema Allahu.s. u~enja Kur’ana. nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije.375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega.. had`a i sl. Ebu-Hanife. sti`e do umrlih.a.”378 A dokaz da nagrada za had`. a. molimo da spasi i nas i vas. A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku. kao {to je post. d`. a mislim. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa.s. r.{..{. koji se obavi za umrlog. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. r.. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih.s. Allaha. ali je umrla prije nego {to je to u~inila. da je Allahov Poslanik. mu’minima i muslimanima. Da nagrada za post. sadaka i had`.

ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima. roditelja i {ejhova. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti. 54. koji isti~u pravdu Allaha. 39. prema onom kako ste radili.) “I vi }ete.) Jer ~ovjek.{.{. Nema sumnje da to nije dozvoljeno. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima. Me|utim. I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen. d`. primanjem islama. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke. pla}anje onima koji klanjaju i poste. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. 286.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha. jer su to jasni ajeti. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka.. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine. nije suprotno tim kur’anskim ajetima. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim. izuzev svojim djelima.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta. Dakle.” (En-Ned`m.” (El-Bekare. nagra|eni biti. i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme. pa to poklone umrlim.” (Ja Sin. d`. ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno. Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. GOSPODARU SVIH SVJETOVA.380 .) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio.

Er rewdatun nedijje. prenose}i iz Medarid`us salikin. [erhul ‘Akidetit Tahavijje.9.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera. str. 12. 79. str. str. Vidi: Tefsirut Taberi. str. str.tevhid `elje i te`nje. str. 88. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa. 9. Pogledaj . Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema. str. 29-30. da je prihvatanje Allaha. str. Me|utim.. str. 5:395. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava. str. [erh kasideti Ibnil Kajjim. Tejsirul ‘Azizil Hamid. Tathirul i’tikad. Vidi El-Misbahul munir. . Vidi: . 3. 78. El es’iletu vel ed`vibe. str. {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber. ‘At’a. 2:59. 18.ethul Med`id. Katade. str. str.a. Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea. 13. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. ‘Ikrime. 17. 2:494. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava.. str. 1:175. r. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. 9. str. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje. Tefsirut Taberi.a. Uz napomenu. r. 1:96-97. Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd . Vidi: . u koji spada tewhidul uluhijje. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. 17-18.ethul Med`id.ethul Med`id. [erhul’Akidetit tahavijje. 9. 17. 16:286-288. u koji ulazi tewhidur rububijje. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. 76-77. str. Tejsirul Azizil Hamid. {erkul’akidetit tahavijje. Tejsirul’Azizil Hamid. Vidi: Ihjau’ulumid din.ethul Bari. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. Mud`ahida. E{-{a’bija. 16:28. Igasetul lehfan. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje. 5. Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje. Oni priznaju Allaha kao Tvorca. 1:182. 2:128-129. 17. 2:259 i Tathirul i’tikad. str. str. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. 76. d`. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 .{.

str. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha. 2:268. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef.35. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 50. Vidi: . str. Vidi: El-.. El-Esilettu vel ed`vibe.. str. str. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. Vidi dva prethodna izvora. taj strah ne naru{ava tevhid. Vidi: Er-Rewdatun nedijje.272. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 16:8. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. 8. 35. str. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl. 5:372. str. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras. 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat.{. d`. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje.. a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. Ithaful kainat str. str.ethul Med`id.9. str. u poznatoj zbirci Ibn . 32-33. str. d`. 25. Er-Rewdatun nedijje.ethil Bari.. Vidi: Tefsirul Kurtubi. ErRewdatun nedijje. 14. 6. 21. 6. str. str. 15. li{ {evkani Vidi: . Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah. 29.i zilalil Kur’an. Tirmizi. Nesai i Ibn-Mad`e. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . 23 i 28.ethul Med`id. A {to se ti~e prirodnog straha. d`. Ovaj hadis prenose Buharija. str. 3. pod naslovom “Med`mu’atur resail”. u~ini uzrokom {tete ili koristi. 1:123. darul kutubil masrijje. 7. ihadeta. Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi. 17:5. 16. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. Vidi: Er-Rewdatun nedijje.{. str. 34. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. 15.Tejmija. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. str.{.ikhul ekber. str. 11. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani. i 25. str. str. Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. 44. stvorio. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari.{.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje. str. kao {to je strah od zvijeri. Hidajetul-Bari. 79. izuzev ako ga Allah. 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 25. 22.. Vidi: . d`. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 . str.” Tefsirut Taberi.

ethil Bari. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk. Vidi . da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”.ethul Bari. Vidi. a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”. Na to mu Poslanik. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”.ethul Bari. str. 1:419.i zilalil Kur’anil Kerim. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje. El-Esiletu vel ed`vibe. Elesmau ves sifat.s.ethul Bari. str. 61. 85. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad. te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju. str. {erhul ‘akidetit tahavijje. Er-Rewdatun nedijje. Vidi: Tefsirut Taberi.i zilalil Kur’anil Kerim. 7:2911.. str. osim Ebu Seleme el-D`uhenija. . Tefsirul Kasimi. . i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber.s. 20. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:82. 169. Vidi: . 17:5.Iman 181 str. str.. str. 9:49. Tefsirut Taberi. 9:50. 6. 48. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. 45. r. kao da je on to vidio malenim. 21. 124. 2:384. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . a. 5:305. str. nakon {to je svanulo.a. 1:81-82. str. Tefsirut Taberi. 17:5-6. Vidi: . 110. 6:93.388 i Er-Rewdatun nedijje. str. o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”. 6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje.s. 124-125. str. 180. re~e Poslanik. 1:418-419. a. 63. Vidi. i to mu ispri~ao. 5:396-397. str. Vidi: Tefsirut Taberi. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 .. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.i zilalil Kur’anil Kerim. rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti. a. str. 64.ethul Bari. 5. El-Esmau ves sifatu. Vidi: El-Esmau ves sifat. 1:424.i zalalil Kur’anil Kerim. . oti{ao Allahovom Poslaniku. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: El-Esmau ves sifatu. Prethodni izvor i mjesto. . re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik. El-Esmau ves sifat. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Vidi: Zadul Me’ad. Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije.i zailil Kur’anil Kerim. kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim. str. Vidi: .. str. str. Vidi: Sahihul Buhari me’a . pa je. 11:183. Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. 14. 5:388 i El-Esmau ves sifat. 1:418-419.

ethul Bari. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih. Vidi prethodna dva izvora. 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim.242.” . 493. Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Vidi: . Muhtesar Sahih Muslim. 1:150. 5. str. 3:237. str. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.165. Vidi: . IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih).ethil Bari. Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa. 6:232. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. 6:242. 6. 1:448. El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik.ejdul Kadir lil Munavi. Vidi Sahihul Buhari me’a .ethil Bari. {erhul ‘akidetit tahavijje.ethul Bari. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethil Bari. 14. Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje. 6:233. 2:125-126. 14. 335. [erhul akidetit tahavijje. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi. str.ethil Bari. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. str.ethil Bari.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik. Igasetul lehfan.182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. Vidi Sahihul Buhari me’a . 2:122. str. 6:239. 2:122.ethul Bari. str. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an. 2:338. 6:232. 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu. 1:104. Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi. 6:232-243. Vidi Et-Torgib vet terhib. Vidi: Sahihul Buhari me’a .ethul Bari. 335.ethul Bari. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. Vidi: . 2:449.ethil-Bari. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 17-157. Vidi: Igasetul lehfanm. Vidi: . Vidi: Sahihul Buhari me’a . 11:175-176. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan. str. 11. [erhul akidetit tahavijje.ethul Bari. 439.ethil Bari. Vidi: . str. 21. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 111 i .

{. ali on je zaboravio. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka. ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”. Er rusul ver risalat. [erhul ‘akidetit tahavijje. d`. Kurtubi i Ibn-Hazm. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. ili ne.s. 86. a Allahov. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik. a. str. a. 349. 15:37-38. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika.a. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki. O tome nam Kur’an jasno govori. Vidi Tefsirut Taberi. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige.. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn. onda je on vjerovjesnik. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.. str..{. Ibn-D`evzija. napor. 467. prim. str. Me|utim. na primjer.. zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta.” (El-Ahkaf. str. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari.” (Taha. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah. tako mi Musaa. d`. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili. d`. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Vidi: El-Misbahul munir. 107.{. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik.prev. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. “Es {emailun nebevijje”. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni. jedan dio uleme smatra da je Allah. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima.Iman 85 86 183 Usulul iman. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih. Prenosi ga Imam Muslim i drugi. 3:53. i nije odlu~an bio.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. Vidi.s. Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”.d`. 110. s nare|enjem da je dostavi drugima. kao {to je Merjem. str.{. 57. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 .. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave. pa . 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. str. a.s. 14.. onda je on poslanik. Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari. pa bude znao {to govori. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. a ne poslanik. str.. str. 13:102-103. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi). Allah. 5:378. d`. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim. 65. ve {erhul akaid en nefise. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi. Jedan od jevreja je rekao: Ne. doktora Sulejmana el-Ek{ara. 22. ver rusul ver risalat..{. str.s. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud.” (Ali ‘Imran. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti.). str.

El Mewdudi.s.. Ova jevan|elja . a ovo su rijeci Muslima. a. a ovo su Muslimove rije~i. Prenosi ga Muslim. na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda.s. Prenosi ga Buhari. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . Ove i druge mu’d`ize. str. str. 77. 1:26-31. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri. Vidi: Isarul hakk ‘alel halk.184 Iman ga je o{amario. 59-61. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva. str.) i hadisa. str. 1:20.” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa. 223. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. [erhul akidetit tahavijje. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima. Pogledaj isti izvor. Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). 2:15. str. 5:5. str. 15:152. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed. 15:37120. Isarul hakk halk. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu). a. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa.a ovo su rijeci Muslima. 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje . a.). 1:139. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari. koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’. i Er rusulu ver risalat.s. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa. Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah. 80.170-171. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Temelji islama. str. izmedu ostalog. 15:15. Muttefekun ‘alejhi. 168. 15:104. En nibuvveh. 78. {erhul ‘akidetit Tahavijje. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu. Temelji islama od Mewdidija. 2:295. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa.. Ebi. 1:270. 80. str. 178. 57. U ovom djelu. Vidi Muhtesar Sahih Muslim. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda.ethul Bari. str. I’lamun nubuvveh.ethil Bari. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis.s.Sejjitl Sabik. bin D`evzija. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Muttefekun ‘alejhi. Vidi: Sahihul Buhari me’a .Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija. a. str. Vidi Sahihul Buhari. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha. imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija. Muttefekun ‘alejhi. 1:39.

1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj. za njega rekli da la`e. A pogledaj i Er rusul ver risalat. 124 U knjizi postanja. 3:180..91. str. Prenosi ga Ahmed. izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio. Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi. str. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Za Davuda da je po~inio blud. a. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo. Mebadiul Islam lil Mewdudi. a to su Njegovi ~asni poslanici. 261-264.. 17:202. Za Luta. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah. 3:188. 17:203. U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja.Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina. mi bismo. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar. Vidi: .s. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 .i zilalil Kur’anil Kerim. ~ovjek sada postade kao jedan od nas. u pogledu svijeta gajba.s. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. 17:200-207. d`. a ovo su Buharijine rije~i. 17:200-207. imena su im napisana na naslovnim stranama. ka`u da je la`ov. Sahihul Buhari me’a . a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a. Kad bi neko od obi~nih ljudi. 3:184. pou~io. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e. jeste Allah. Allahovi vjerovjesnici i poslanici. 168. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa). El ‘akaidul islamijje 279-280. str.. Vidi: .. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i.s. 2:208 i Sahihul d`ami’is sagir. 129-130. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta.178. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik... recimo. a o tome ga nije obavijestio astronom. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim.ethul Bari. 179. a. i njihovi pisci su poznati. A svi ljudi su. str. sigurno.ethul Bari. 106. str. i njegovih najbli`ih sljedbenika. a ovo su Buharijine rije~i. Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. Vidi Sahihul Buhari. Za Ibrahima. Muttefekun ‘alejhi. 5:583. 3/22. a. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. str.{.ethul Bari. a. Muttefekun ‘alejhi. u odnosu na njih. 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik. 104.{. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras. 1:148. str. d`. jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru.s. 460-461.

str. Prenosi ga Buharija. 145 Muttefekun ‘alejhi. koje se odgaja.ethul Bari. El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 18:27. Prenose ga Buharija i Muslim.Sejjid Sabik. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er. Vidi: Sahihul Buhari me’a .” Vidi: . 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er.ethul Bari. 76.ethil Bari. 18:44. 13:73. najispravnije tuma~enje. po meni. 13:70. . Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega. 1:99-100. tuma~e}i ove rije~i. 245. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja. a ovo su rijeci Muslima. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi. El ‘akaidul islamijje . koji se pojavio u Jemami. str. 237. ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje. pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji. Vidi: . te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. Muslim i Tirmizija.ethul Bari. [erhul ‘akidetit Tahavijje. a mjesec kao sedmica. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab. 1:158. 451-452. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj.” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u . simboliziraju}i sva ta zna~enja. Ovo je jedan od velikih predznaka.ethul Bari. {to je. a svi ostali u ovom hadisu su mali. 11:293. Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. pojava Ded`d`ala. . vidi: Sahihul Buhari me’a . Muhtesar Sahih Muslim.ethul Bari. a sedmica kao dan. poglavlju Er. kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji. 13:13. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana. A to }e se 155 . str. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 246. ponose}i se njima. tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati. str. udaranjem i tra`enjem raznih usluga. {to se uklapa u sljede}i dio hadisa. 1:101. Vidi: Sahihul Buhari me’a . ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima. Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno. a mi smo svjedoci toga ovih dana. 17:200. 1:113. a dan. A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. 12:72. El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti. pa ~ak i iz vremena.186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi. Prenosi ga Buharija. kao sat. 4:91. 11:279. Tejsirul vusul.ethul Bari 1:101.ethul Bari.Rikak i na drugim mjestima. putem poni`avanja psovkom.ethul Bari. Tako da }e godina biti kao mjesec. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi Sahihul Buhari me’a . postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni. 11:293.ethul Bari. tako da }e dijete. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari.

a. sprovesti me|u ljudima.Sahih Muslim bi {erhin Newewi. sina Merjemina. Ovo prenosi Ibn-Had`er u . ukinuti jedan {erijatski propis.” (. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. poglavlje o fitnelucima i El . [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana. Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana.143. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.i Zilalil Kur’anil Kerim. 1:92. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad.. Isa. pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo. a.ethul Bari. Ibn-kesir..poglavlje o predznacima Kijametskog dana. To ne zna~i da }e Isa. a. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . Prethodni izvor i mjesto. [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje. . 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. tuma~e}i ove ajete. najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada.s. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana. ali koja su to dva brda.s.ethul Bari. 13:89. Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje . Vidi: Sahihul Buhari me’a . ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam. a.Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe. 2. A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. Vidi prethodni izvor. 18:77. . mi to ne mo`emo znati.etur Rabani. Sahihut Tirmizi. vidi Ed Dinul halis. 18:63 i dalje. nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana. Tejsirul vusul . 2:189.. 7:302. 11:297. 1:31.poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja. 18:75-76. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda.s. Vidi: . Sunen Ebu-Davud . Tefsir. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.80. 9:76. 18:58-59. 13. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa. Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa. Vidi El lu’lu’ vel merd`an.ethul Bari. Muttefekun ‘alejhi. 11:297.ethul Bari. 18:59. 6:308. 1:577. rahimehullahu. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji.ethul Bari. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.ethul Bari. r. 18:91. Sunen bin Mad`e drugi tom.

Ovo je veliki {efaat. koji je odobren samo na{em Poslaniku. 17:196. 11:313.322. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti. {ta je s njima bilo i {ta }e biti. da li zemlji{nu mjeru. 11:312. pomije{an sa `eljezom. Selim bin ‘Amir . 10:87. Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi..i zilali Kur’anil Kerim. koji posta siguran i miran. 8:230 i 11. Za uzvrat. 18:68. (El-Maide. Pogledaj .. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane. ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. i Njemu se zahvali..ethul Bari. On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima.ethul bari. a oni nisu u stanju da ih odvrate. Sahihul Buhari me’a . r. jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi. 5:411-413.{. Me|utim.91. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo. da njime zalije branu.ethul Bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi... d`.a.ethul Bari. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja).” . 17:192-193. onda je zatra`io usijani bakar. Sahihul Buhari me’a . pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada. gdje su oni sada. El-Enbija’. nego se on sjeti Allaha. ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. 7:120-122. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili. Allah.ethul Bari. Na to je Allah. Isa.{. d`. ili Mil kojim se {minkaju o~i.prenosilac hadisa od mikdada . te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati. 11:313. Es sunenul kubra..s. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost. 1:170. izme|u svih ostalih 185 186 187 . 13. 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a .ka`e: “Tako mi Allaha. Sunenun Nesai.” Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io. ~iji broj ne zna niko osim Allaha. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Prethodni izvor.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva. 117) Vidi Sahihul buhari me’a . A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`. i dalje. a. 104. 11:325. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade. te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom. 8:222-223. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari. jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima.

{erhul ‘akidetit vasitijje. 123 i Ed dinul halis. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. {erhul ‘akidetit Tahavijje.to je samo tvoja du`nost. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet. Vidi Sahihul Buhari me’a . naveo nekoliko ajeta i hadisa. 1:111. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. str. str. {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid. 251. str. 62-63. 250. no}. Muttefekun ‘alejhi.ethul Bari. noge. I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika. Ovo prenosi od Kurtubija.ethul Bari. meleki pisari i imetak. 215. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. 472.. Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. 9:253. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.” (El-Isra’. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. ko`a. {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. Ed dinul halis. str. 15:55. str. koje mu je obe}ao Allah. i dalje. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje.s. Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. ruke. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Vidi Ed Dinul halis.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. Muttefekun ‘alejhi. 1:105.{.dio o d`enazi . 1:111. d`. str. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi. 212. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. 128. str. Zemlja. sluh. . Sahihul Buhari me’a . str. 274. 13:407-408. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. vid. {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras.ethul Bari. 11:337. str. 1:111. Sahihul Buhari. 472. 2:593. 106. 11:138. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib.s.Iman 189 poslanika. . str. Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada. str. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. 15:53. {erhul ‘akidetil vasitijje. 15:53. El lu’lu’ vel merd`an. 115. kao dokaz za to. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.” Zatim je.. 3:88. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. 3:54-77. Sahihul Buhari me’a . 223 i Ed dinul halis. 15:53-54. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere.. 11:396-398. 15:75. 151. 223 i Ed dinul halis. 15:55. 1:107. str. jer je on ptvr|en sahih hadisima. Vidi Rijadus salihin. str. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 . sahih Muslim bi {erhin Newewi. komentator Tahavijinog akaida. Vidi Sahihul Buhari . str. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. dan. a. 11:340. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. 9:260. a.

Onaj koji se naj`e{}e sveti. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa.ethul Bari. str.Pojava znakova Allahovih. Onaj koji. str. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 77. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Allahova. ne postavi izme|u njih zid. a ovo su Muslimove rije~i. Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje. r. 3:19. 153. str. mo} stvaranja suprotnosti. Ed dinul halis. koji je jedno od naj~asnijih. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. 282 i Er revdatin nedijje.{. imena koja upu}uju na Njegovu svemo}.{.. str. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti.. str. 11:351. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila.{.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih.ethul Bari. 1:144. 356. 190. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. 16:57. 3:17. d`. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. 356. 11:361. kao {to je bilo na dunjaluku. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i. a . 126.I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema. Hadis prenosi Muslim.{. Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.ethul Bari. i uzrok svakog dobra. Sahihul Buhari me’a fethul bari. d`. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. str. `ivota i smrti. str. pa od njih ode nur vjernika. Oni su ostali u grupi vjernika. d`. Vidi Sahihul Buhari. 8: 94-95. i {erhul ‘akidetil vasitijje. Onaj koji `estokom kaznom ka`njava. kao {to je Svemo}ni. 95. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla. str. Sahihul ‘akidetit Tahavijje.. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu.{. naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a. uzvisuje. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija . d`. Kubral jekinijatil kevnijje. {erhul ‘akidetit Tahavijje. b . {erhul ‘akidetit tahavijje.ethul Bari. str. str. Sahihul Buhari me’a .{. 147. 470.{.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. 6:256-257. i i}i za njihovim nurom. 11:367. str. d`.ethul Bari.a. str. navodimo neke od njih: a ... 213 Tuma~e}i ove rije~i. 471. Sahihul Buhari me’a .. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku. 11:380-381. Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana. 252-253. 6:427. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu. d`. i Er redatun nedijje. koga ho}e.. sve dok Allah. str. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike.{. str. 11:386. 614. Po{to su munafici ostali s vjernicima. d`. Allah. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. d`.. El-Muvetta’. Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. str. Sahihul Buhari me’a . Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. bolesti i lijeka. svemo}. 625. Sahihul Buhari me’a .

suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega. Medarid`us salikin.{. 1:71. d`. Muttefekun ‘alejhi. 276-292.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. I’lamul muvekki’in. str. 99.Realizacija imena mudrosti i znanja. 170. 2:175. i Sunen bin Mad`e.{. u ime Allaha. Prenosi ga Ebu-Davud.. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. pokajanje Allahu. Vidi Tefsir Ibn-Kesir. str. Medarid`us salikin. str. Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. d . 2:177. 1:147. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. jer Allah. str. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. tolerantnost. Pogledaj: El-. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. uzimanje pouke.{. 2:194. str. 206. El ‘akaidul islamijje. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub. Ibn-Mad`e. Medarid`us salikin. Isti izvor. prijateljevanje i ljubav.Iman 191 koga On ho}e . 489. 1:142. str. 211.Realizacija Allahovih. oprost. uzdi`e koga ho}e. E{ {eri’a lil Ad`urri.s [erhul ‘akidetit Tahavijje. d`. 4:275. 1:33. nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. . Er rewdatun nedijje. str. mr`nja. 84. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin. Tejsirul ‘Azizil Hamid. 8:1227. c . Medarid`us salikin.unizuje. str. str. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. 356. str. Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem. str. 291. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. d`. Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. Dakle. 2. mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. 90i 226. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje.ethurrabbani. 212. i vra}anje Njemu. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim. str. str. u ime Allaha. Vidi Medarid`us salikin. Ahmed. i sli~no. [erhul ‘akidetit Tahavijje. pokrivanje. 2:167. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. 620. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 . imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. 489.. 385. i Er rewdatun nedijje.. E{ {eri’a ili Ad`urri. kao {to je d`ihad. Prenosi ga Ebu-Davud. e .Pogledaj D`em’al fevaid. 2:329. Taberani i Ibn-Hibban.i Zilalil Kur’anil Kerim.117. str. prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova.

” A Hafiz bin ‘Abdul Berr. postale jedan od znakova sunneta. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije. da je to tako kako nam je on opisao. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu. [erhud ‘akidetit tahavijje. str. El Muvetta’ str. izvr{avanje i nijjet.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem. str. str. 301 . kod njih. iman. praksa organima i izgovor jezikom. koje smo mi zatekli. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. Sva bogougodna djela su. Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo. jer je njihova neispravnost jasna. 2:139-141. i El-.’” A Imam Ahmed bin Hanbel.. 399. ali. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. 346.s. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. r. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom. Iman se kod njih pove}ava ta’atom.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo.. Vidi Zadul me’ad 3:66. El-Umm. 258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. i nema sumnje. a nema djela bez nijjeta.. 87-88. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam. veli: “Ashabi.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari. a smanjuje ma’sijetom.ethul Bari. rad i potvrda srcem. Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. str. 374. str.. kao {to smo objasnili. tabi’ini i ostali poslije njih. Medarid`us salikin. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja. 3:67. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. Sufjana es-Sevrije u Iraku. Imam {afija. 373. 3:101. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje. u svojoj poznatoj knjizi. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika. u svom Temhidu ka`e: “. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. da se pove}ava i smanjuje.a. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147. str. str. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor. str. Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528. 2:116. 373. r. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. 384. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje. str.a. Vidi Muhtesar Ebi Davud.” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor. 10:150-151.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 54. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja. 267 268 269 . 557-558. Zadul me’ad. a. i dalje. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim.

375.s. str. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. 386. 1:149. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. . a ovo su Muslimove rije~i. a. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su. i Njegovog Poslanika. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. 1:39-40. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. str. 2:299. d`. 1:6.s. i time postaje odmetnikom od vjere.” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. 1:226. [erhul ‘akidetit tahavijje. bez spominjanja detalja svega toga. 373-374. osim Allaha. Prvi je iman u Allaha. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. svakako. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 510. d`. Me|utim.ethul Bari. 2:22. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik. 3:403. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika. 1:224. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. 374. njegov iman je. i Usulus Serahsi. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str.. str. Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje. 1:218... 1:44.s. a. i o ~emu nas je obavijestio. 7:208. daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. svakako. i Nejlul evtar. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. u {to. a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. a. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik. a. 2:141. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam. i da je Muhammed Allahov poslanik. 375. ulaze i temelji imana i islama. Zato. 1:229.. . Pogledaj: El-Muvetta’. Muttefekun ‘alejhi. str. d`. [erhul ‘akidetit tahavijje.{. str.{.” Vidi: Et-tergib vet terhib. pa u to ne povjeruje. 102.{. Vidi: Sahihul Buhari me’a . [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:218-240. i {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Jer. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti. 374. A onaj ko povjeruje op}enito. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. 1:203. 2:27.s. 485-486.ethul Bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

mo`e pomo}i. 7:139. osim Allaha.9. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab.194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar.el . Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . 2:303304. 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. kao {to je. Vidi: [erhus sijer el-kebir. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti. Kao {to je strahopo{tovanje. 1:445.ethul Bari. Tefsirut Taberi. 1:447. Hajatus sahabe. str. ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. {erhus sijer el-kebir. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. 357. ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to. zaista. El-Mugni li ibni Kudame 9:21.165. 219.1:451. str. 1:433. 1:205. 350. 1:477. str. 2:520. 3:397. od onog {to su ljudi u stanju uraditi. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga. str. 277. u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana. 1:150. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. d`. tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. El-Mugni li Ibni Kudame. 352. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi . Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha.D`ami’ul ferid. 9:21. str. 1:149. 167. Vidi: El-D`ami’ul ferid. 6:313.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i. 6:313.{.El-D`ami’uj ferid. . 126. 141-142. osim Allah. El-Muhezzeb 2:223. Med`m’atut tewhid.266. na primjer. str. 1:444. str. 7:208. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: El . 1:149. 1:290. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. Tathirul i’tikad. Es-Siretul Halebijje. str. Tefsirut Taberi. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. str. i Es-Siretul Halebijje. 278. Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih. d`. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Sahihul Buhari me’a . i nada u ono {to mo`e samo Allah. 1:150.

Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil . 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . 506-507. str. 363-364. [erhul ‘akidetit Tahavijje.Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid. 2:2. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. d`. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 193. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. 1377 h. Muttefekun ‘alejhi. 1:188. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu. a ne ljudima. 1957 g. Tefsirul Kurtubi. 1:28-30.ethul Bari. 32. Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. 2:367. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:171-172. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 2:97. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi.{. vel lafzu lil Buhari. 27.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir. 17:72. str. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. 220. Tefsir Ibn-Kesir. 2:67. str. Vidi: Rijadus salihin. 466. str. 9:24.poglavlje o d`enazi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 1:28. str. [erhul akidetit Tahavijje. Ha{ijetul Bad`uri. 1:96. 4:135-136. Vidi: Sahihul Buhari. 1:61. 1:217. 1:218.urkan min med`mu’atit tewhid. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. El-Mugni. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. tab’atu daril me’arif senete. 357-358. metbu’atun me’a resaile uhra. vidi: Sahihul Buhari me’a . 84. ‘Umdetut tefsir 4:164-167. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima. 3:36. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu.. 2:94. 25:149. str.Vidi Med`muatut tevhid. Tefsir Ibn-Kesir. 2:54. str. i dalje. 1:224. Umdetut tefsir . a pogledaj i Sahih Buhari . A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`. i dalje. 2:257. Muttefekun ‘alejhi. Prenosi ga Buharija. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

[erhul ‘akidetit Tahavijje. Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Tefsirul Kurtubi. Prenosi ga Ahmed. ‘ala Sahih Muslim. 2:45. Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. 2:275. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu. str. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Ahred`ehul buhari ve Muslim: . str. 1:218. 84 ve ma ba’deha. 2:84. 14:164-166. str. 17:21. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 12:234. ve {erhul akidetit Tahavijje. 1:18. 1:175. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. 2:1418. vidi: Sahihul Buhari me’a . 1:4. 138-139. 418. ve {erhun Newewi.vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. 89 ve ma ba’deha.ethul Bari. str. 6:293. ve Sunene Ibni Mad`e. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. El-Mustedrek.poglavlje o picu. 3:18. 1:12. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. str. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 361.ethul Bari. 2:85 ve ma ba’deha. 2:82-83. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:12. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. Muttefekun ‘alejhi. 361.196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. 2:82-83. 5:19. 2:85. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. str. 364-365. 2:108. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. ve ma ba’deha. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. [erhul ‘akidetit Tahavijje.ethur rabbani. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . 1:219. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 361. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 . Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz. Vidi: El-. 2:81-82. matbe ‘atul Halebi. 2:55. 2:109. str. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. vel lafzu li Muslim. vidi: Sahihul Buhari . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhul ‘akidetit Tahavijje.

mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 . Onaj ko `eli da se upozna s njima. vel lafzu li Muslim. Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad. mi ih. (op. Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani. ne}emo navoditi. Prethodni izvor. tako|er. Prenosi ga Buhari. str. prev. Vidi: Sahihul Buhari .poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta).vidi Rijadus salihin. Muttefekun ‘alejhi. 7:89. Kava’idul Ahkam. 7:89.Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim. Muttefekun ‘alejhi . 4:52. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 1:23-24. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:85. Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu.ethul Bari. Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. Muttefekun ‘alejhi. 31. Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Ali.

.

.................................................................................................. 17 2 ............................................................................................................................................................................ 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) ..................RUBUBIJJE ...................................... 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU ................... 47 TEMA OBJAVE ...... LIJEPA IMENA .............................................................. A........................................................................................................................................................... D@.................................................................................... 44 TRE]I DIO ................. 29 DRUGI DIO ................................................................................................................................................................................... 13 PRVI DIO ..................................................................................................................TEWHIDUR ....................................................... 9 UVOD ................................................................................................ POSLANIKE I VJEROVJESNIKE .... 35 ^ASNI ROBOVI .........................................S............................................................ D@..........VJEROVANJE U ALLAHA..............ULUHIJJE ................................................................................................................................ESMAI VES SI.......... D@..............AT ............................... 37 BROJ MELEKA ................... 7 PREDGOVOR ..................................5 BILJE[KA O AUTORU ....................................... 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU ........................................................TEWHIDUL ............................................................................................................................................................. 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI................................................... 13 TEMELJI IMANA ................................................................................................... .............................................TEWHIDUL .........................[........ 24 ALLAHOVA.................... 21 3 ..............VJEROVANJE U MELEKE ...........................................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR............................................................................................... 11 PRVO POGLAVLJE ..................... 51 ..... 17 1 ...................................[............................................................................................ .................AT ............................. 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA............................ 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO ................ 34 OSOBINE MELEKA . 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA ..........................[......................VJEROVANJE U ALLAHOVE..........

......................................................................................PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA ................................................................................................................................PRO@IVLJENJE ... 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM ..................... 87 8 ............IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA ... 101 SKRIVENOST ALLAHOVE.........SILAZAK ISAA................................................ 98 PRVI STEPEN .................................................. 73 3 ....... 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA ........IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) .............................. 94 [ESTI DIO ................... 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA .............................................................................. 85 7 ..................................................................[.......... D@......... 76 A .............................. 78 C .................SIRAT ]UPRIJA ......................... A................................................................................................................................................................. 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R ................. 57 PETI DIO .......................S...............................HAVD (VRELO) POSLANIKA............................................................................................................................. 83 4 ........................................... 84 5 ......................................................................................................KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA ......VAGA (VAGANJE DJELA) ............................. RADI OBRA^UNA ................................................................PATNJE I U@ICI U KABURU ............................................................................................................VJEROVANJE U SUDNJI DAN ..........................................................PREDZNACI SUDNJEG DANA ............................................................................................................................................................... 79 D .......................... 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA ................................................................. 109 ........................................ D@.... KNJIGE .(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU................. 72 2 ..............VJEROVANJE U ALLAHOVE.........POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A .................VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE ..................................................................................................................... ........... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME .......200 Iman ^ETVRTI DIO ................................................ 85 6 ...................................................................................................... 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN ............ 90 10 ...........IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA ............................................ 82 E ...... 87 9 ........................................INICIJA KADA’A I KADERA ..........KAZNA ZA DJELA .............................. ............................ 72 1 ...................[. 92 11 ........................... 97 DE..........................................................NAGRADA ................................................................................................................................... 99 DRUGI STEPEN ... A............................................. 78 B ................ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ .........................................POJAVA DED@ALA .................................................................D@ENNET I D@EHENNEM ................................................................. 93 12 ..............................S...................................................

........ I IZ DOGA\AJA SIRE .................................................................................................SU[TINA IMANA .........................................KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? ................... 159 ZAVR[NA RIJE^ ...................... 125 HADISI ..................S.............. .................. 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA .................................................... 121 TRE]E POGLAVLJE .......................................................................................................... 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU .................NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA)..............KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ....................................................... 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? ...................................... A.....................................SU[TINA IMANA ..................................................................................................................................... A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI ......................................Iman 201 DRUGO POGLAVLJE ............................. 138 ZADOVOLJSTVO KU........... 135 ^ETVRTA VRSTA ..................................................................................................................NEVJERNICIMA............... 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA ......................................................... 123 PRVI DIO ..................................................................................................................................... 140 2 ................................................... 133 DRUGA VRSTA ..................................................................................................................... 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR ................................... 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM . 131 PRAVILO ..... 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.......... OTPADNIKA I MU[RIKA .......................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ....................................................................................................................................... 113 DRUGO POGLAVLJE ...................................................................................................PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM ....................................... 163 ............................................................................................................... 145 [TA SE PRIMA......................................... 117 TRE]E POGLAVLJE ...................................ROM ......................... 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU.......... 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE .......... 126 DRUGI DIO ............................................................................................................................................. 140 1 .....................................................................................................IROM ODRE\ENE OSOBE ................................................................................................................................... ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA..................... 134 TRE]A VRSTA ....................... 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA..ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA ..................................... 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA ..... 133 PRVA VRSTA ....................................................................ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM ......RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .....................................

......................... 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ........................................................................................................................................................................................................[............................... VJERE ..................................... 170 VELIKI GRIJESI ...... 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE . 175 BILJE[KE .......................................... 171 DE..........................................................INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ .................. 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE ...........................202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE................... 179 ............ D@..............................................................................................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful