TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin.. Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje. 1972. Do sada je objavio deset knjiga. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972. a 1965. g. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. g. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu.1943. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu. do 1992. a od 1978. Doktorat okon~ava na El-Azharu. na ElAzharu. g. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. . g. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. na Damaskom univerzitetu. Od 1992. g.. do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire. tako|er iz oblasti komparativnog fikha.6. Ro|en je u Jordanu 11. Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu.

.

Na`alost. osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. voljom na{lo svoje mjesto i na na{em. Njegovu ~asnu porodicu. i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io. d`. Gospodaru svih svjetova. d`. koja je bila o~evidna u na{oj sredini. i pitanjima gajba. da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana. neka je salavat na Poslanika. Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu. d`. Molim Allaha.tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke.. koje je Allahovom.{.. Milostivog. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje.ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha. kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu.(Nema drugog boga. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. Prevodilac . Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo.{. nagradi na Sudnjem danu. gdje i danas djeluje i radi. bosanskom jeziku. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu. do Sudnjeg dana! Akidet . koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima. Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu.U ime Allaha.. Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” . prevode}i ovo djelo. ili u~enika u na{im medresama. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko .{. na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni. Me|utim.

.

d`. Njega se sje}ao. osim Allaha. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.. d`. i niko nije s Njim u tome u~estvovao. Svjedo~im da nema drugog boga. osje}ao . stvorio stvorenja. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju. d`. a koga u zabludu odvede. Nebesa i Zemlju Allah. Njegov rob i poslanik. a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta. Zbog toga. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta. i onaj ko bude slijedio uputu Moju. a ne Allah. Svaku pojavu na ovom svijetu Allah.{. i pored toga {to ju je spoznao.” (El-Enbija‘. d`. A Allah. Zato je Allah. ili od njih tra`i da takva budu. d`. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje.{. nered bi njima zavladao.{. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti.. 22) ^ovjek je.{.{. neminovno propada.. isto tako. d`.{..s.. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah. a.{.. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. za njega nema upute. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. za njega nema zablude. A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio. d`. ili njenog odbacivanja. te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost. Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi. jedno od Allahovih.. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo. d`...UVOD Zahvala pripada samo Allahu.” (Ta-Ha. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. Koga Allah uputi na pravi put. Upute i Istine koje je objavio. i da je Muhammed. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao.{.

d`. spoznao je i put nesre}e. d`. zablude i nesre}e na oba svijeta. i slije|enja Njegove upute.. Zato je sve. d`. Ako ~ovjek s tim bude na~isto. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti . molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu. na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha. Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana.. A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom. On je na raskr{}u ova dva puta. d`. to je od nas i {ejtana. 2 . ^ovjek je. njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju. podari od znanja i istine . u ~emu pogodimo istinu.{. njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 . i uzroke kufra i njegove puteve.onim {to nam Allah. omogu}uje uspjeh. Pred njima je put imana. te }e ga se sigurno kloniti. d`.pitanje imana i njegovih temelja.Njegovu prisutnost.Temelji imana. 3 .{. na ovom i budu}em svijetu.. od Allaha.. A jedino Allah. dakle. svojstva i veli~inu. tre}i ne postoji. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute.Su{tina imana. Istinitog. A ko na Allaha zaboravi. .Rije~i i djela koji izvode iz imana. ili zaborava na Allaha i zablude.{. Allaha.{.{. njegovih uzroka i posljedica. {to pogrije{imo. i put kufra (nevjerstva).. upute i sre}e.

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

285) “O vjernici. i u knjige. temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici. i vjernici .Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. i u poslanike Njegove. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku. i Poslanika Njegova. i u Onaj svijet . obra|ivati te temelje. i meleke Njegove.U ime Allaha. i u knjige Njegove.. Njegove knjige. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. Njegove poslanike. Svemilosnog.‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu.{. i poslanike Njegove: . d`. i knjige Njegove. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.1 Ovih {est na~ela su temelji imana.{.s. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se. na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika. U sljede}im poglavljima }emo. iza{ao je iz imana i postao nevjernikom.. vjerujte u Allaha. i u Knjigu koju je objavio prije. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen. d`.s.s. Gospodaru na{. Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare. ... Njegove meleke. i u meleke Njegove. a. i u meleke. a. A ko zanije~e bilo {ta od njih. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim. a. i o kojima govore sve objavljene knjige. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana. imanu i ihsanu.. i u vjerovjesnike . a.daleko je zalutao. oprosti nam.s. stoji da je Poslanik. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.” (El-Bekare. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. Milostivog! Allah.. in{allah. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu.svaki vjeruje u Allaha. o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha.. odre|enjem.

.

Vladar i Tvorac svega. strahovanja.vjerovanje u Allaha.{. zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah. D@. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih. On posjeduje sva svojstva savr{enstva.vjerovanje da je samo Allah.2 . . Gospodar. dove.. zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah. 2.{.{. Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. ukratko. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza.. d`.. Vjerovanje u Allaha. 3.ravnatelj.. da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun. d`. nade.rububijje. obuhvata tri principa: 1. sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. d`. .{.{. d`.vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul.[. da je samo On njihov gospodar i da ih .PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA.3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio.{. . d`. d`. Iman . 1 .TEWHIDUR .esmai ves sifat).{. Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). d`.RUBUBIJJE Tewhidur. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik . Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema.. te je daleko od bilo kakve manjkavosti. Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha. posta. poniznosti i pokornosti..vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje).

Gospodaru svih svjetova!” (El-.6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu. i ostalo. pove}avanjem i smanjivanjem.{. dova. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje. zikr.‘” (El-En‘am. da ih samo On o`ivljava i usmr}uje. pokoravanja predanosti Allahu.{. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem.. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. jer. d`.. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje..{. Gospodar zemlje. (hamda). d`.vjerovanje da sve {to se doga|a. koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega. ljepote i savr{enstva. mijenjanjem.{. upravljanjem.rububijje zna~i priznanje da je Allah. da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve. nada... ka`e: “Ta. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. d`. O tome nam Allah. Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije. doista su . i smrt moja.. stvaranjem. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. ko je nemo}an. d`.{.{. da samo On istinski daje i uzima. zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova.d`. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo. ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. d`. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala. i obredi moji.{.5 S druge strane. bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja. usmjeravanjem (kretanja). da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji. 54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo. jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar. odre|enje . ne vidi. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu. voljom i mo}i. Allah...{. d`..4 Drugim rije~ima kazano. ko ne ~uje. zato {to je samo istinski Tvorac. biva s Allahovim.atiha. Zato tewhidur . znanjem. 2) Allah.{. ibadeta. d`. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu.18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva.{. Allah. d`. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja). d`. Dakle. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu. samo je istinski Tvorac. nijem. strahovanje i sl. i `ivot moj. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv.. neka je hvaljen Gospodar nebesa. da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli.

d`.{. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire. Promotri Allahove. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je. a niko drugi. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju. Gospodaru svjetova.. Koji je stvorio vas i one prije vas. 14) U kontekstu dove. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli..Iman 19 posve}eni Allahu. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a.{.{. a od onoga {to On zna . mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov. d`. za sve se brine. klanjajte se Gospodaru svome. 54-55) U kontekstu ibadeta. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. hrana za vas. Onaj Koji sve potanko zna. 21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. Allah. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘. Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi. sve zna.” (El-E‘araf.” (Kaf. On je Svevi{nji. a nebo zdanjem. 22) “O ljudi. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. 255) Uistinu. d`. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha. Zatim pogledaj sljede}e Allahove.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare. i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima.‘” (El-En‘am. Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome.. nema boga osim Njega . d`. koji sve odr`ava. 14) Nikakve. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima. da biste se kazne sa~uvali.. S druge strane. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. Veli~anstveni!” (El-Bekare. dakle..‘” (El-En‘am. Zemlje i svega {to je na njima. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja. uzima za za{titnika. d`. Allah. ne voli On one koji se previ{e glasno mole. 162) O obja{njenju da se samo Allah. i da mu se potpuno preda.{. koji je o svemu obavije{ten. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a.{.{.d`. 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara. Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani. Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom.” (El-Mulk. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. njih i nadzire i da ..

i pored toga.. u Njegovim imenima i svojstvima. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega).” (Jusuf.{. d`.{. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega. 106) ^uveni mufessir. nego uz Njega obo`avaju i druge. ko stvara `ivo iz ne`ivog. Gospodar i Tvorac svega. d`. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali. tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali.{.”9 Allah.{. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. nego su obo`avali i druge mimo Njega. d`.. ~ija su djela sluh i vid.10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima. d`. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah. ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti. ali.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine. ostali mu{rici. d`.”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’. Zato Allah. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana. oni odgovaraju: ‘Allah!’.{. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog..{. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove.. a pretvara `ivo u ne`ivo. re}i }e oni.7 zato {to nisu izdvajali Allaha. El-Mud`ahid. i pored toga.. i ko upravlja svim? ‘Allah‘.11 .{. d`. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac. ali su. mimo Allaha.. Allah. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega. d`. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa. drugog obo`avaju. kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf.

{. i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida. samo Njemu dovu upu}uje. Zato ibadet Allahu. priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava ... kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja. time priznaje Allaha. Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u.. jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat. Isto tako. d`. sem Njega. a ne nekome ko to nije.. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava.12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost. dakle. poniznost. a ujedno i uzvi{eniji od svega..onaj kome se ibadet ~ini). {to nije obratan slu~aj. samo od Njega strahuje. d`.. d`. nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost. d`. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom. samo Njega i nikog vi{e.{. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah.TEWHIDUL .{. ukratko. d`.{.uluhijje.15 Jer. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha. d`. d`. ~ovjek koji Allahu. temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji.. nije zaslu`an ni u kom vidu.. Ibadet koji nam je nare|en.14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti.{.{. vjerovanje i prihvatanje Allaha. d`.. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet). te je on potpuna poniznost prema Allahu.ULUHIJJE Tewhidul . sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva. . i vjerovanje u Allaha. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu. kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul .{.13 Tewhidul . kao Tvorca. u svojoj su{tini. Ovaj dio tevhida. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. samo se od Njega nada..esma’ves sifat). samo se na Njega oslanja. su{tinski i formalno (u batinu i zahiru). kao Tvorca i Gospodara. i kao Tvorca i Gospodara svega. Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini). poniznost i pokornost. ne obuhvata ostale vrste tevhida.uluhijje se. Allah. Ali.{.Iman 21 2 . Jer. d`. samo Njega istinski voli. d`.{. a ujedno i zna~enje ljubavi. samo prema Njemu iskazuje pokornost.{.{. ~ini tewhidul-uluhijje. d`.

{. od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha. 25) Allah. svaki od njih. 61.uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila. dakle.22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul .”17 Prihvatanje Allaha.oni koji istinski obo`avaju Allaha. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali.. ostat }e me|u mu{ricima. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio. obavljanju namaza.. d`. Hud.{. d`..i zbog njega }e biti nagrada.s. ili vi{e od toga. d`. kao pravi vjernik. su{tina islama.. na ovom i na budu}em svijetu.. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.{. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju. d`.{.{. d`.16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am. ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. Hud. d`..{. d`. Allahov Poslanik.” (Ez-Zarijat. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘. ka`e: . Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 . Zato. El-E‘araf. a ko njega ne bude prihvatio. a.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva. a. Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul . Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha. samo Allaha obo`avajte. Allah..{. tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje. d`. kao Jedinog Koji se obo`ava. d`. od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge .s. postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe. d`. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun. 23. davanju zekata.{. 79) Ova vrsta tevhida je..{. 65) Allah.. ili kazna. Salih i [u’ajb. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika . Allah. taj je u~inio {irk.{. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha.Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu. govorili svome narodu: “O narode moj. Allah..

{.. svojoj djeci. 107) 4 . A oni koji iskreno vjeruju. i trgova~ka roba va{a. tra`enje oprosta i sl. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi. 51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju.. . 218) 3 . d`. d`.. u svim vrstama tjelesnog ibadeta. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. moraju biti upu}ene samo i . i `ene va{e. d`. ne}e oprostiti. i bilo ~ega drugog {to se voli. d`. imetku i sl. d`. pa. d`. tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta.Obaveznost izdvajanja Allaha. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha. On pra{ta i milostiv je..{..165) U veliki {irk.{.{. kao {to je zavjet. Allah..Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu.. prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima. klanje kurbana. i sinovi va{i. bio bi.. jer ako bi to uradio.{.. d`. i rod va{..{. a ako ti za`eli dobro. d`. ruku’. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja. koji Allah. d`. vole ih kao {to se voli Allah.{. d`. domovini.A Allah pra{ta i samilostan je.Obaveznost izdvajanja Allaha.” (Junus.. ako ste vjernici!” (El-Maide. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. koje su vam drage . d`. d`. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih.{.Obaveznost izdvajanja samo Allaha. d`. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i.. ka`e: “I pored Allaha. d`. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu. niko je osim Njega ne mo`e otkloniti. d`.{.{. tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha.{. svojim roditeljima. nije u stanju u~initi.{. d`. taj je u~inio {irk Allahu. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. kao {to je namaz. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha. za koju strahujete da ne}e pro|e imati. sed`da.‘” (Et-Tevbe.{. izuzev pokajanjem. Ljubav prema Allahu. 24) 2 .. Allah. a njegova iskrena predanost Allahu. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. i ku}e va{e.18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti. nevjernik!” (Junus. 106) “A u Allaha se pouzdajte. Ove. i sve druge vrste ibadeta.{.19 te se zbog toga njih boji.{. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. uistinu.. i imanja va{a koja ste stekli. ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl.{. Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. u pogledu strahovanja. Allah. post. i bra}a va{a.” (El-Bekare. treba biti iznad svake druge ljubavi.

. b ..24 Iman isklju~ivo Allahu. d`.ESMAI VES SI. ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti.. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru). ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a . pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva.” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl.Vjerovanje u Allahova. d`. niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti. c . d`. vlasti.AT Tewhidul-esmai ves sifat... mimo Allaha..{. 51) Imam Kurtubi. koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta. i druga stvorenja. svojstva onoga koji je oduvijek. d`. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. ka`e: “Ovdje govori da Allah..{.zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu.Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava.. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja.: “I niko Mu ravan nije. a. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”. a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha.{. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. pa ko se od njih udalji.{. Allah.{. u~inio je {irk. uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju. imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. u Njegovoj uzvi{enosti. da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima. d`. i svojstava stvorenja.{. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.. bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja. Dokaz su rije~i Allaha. kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo .. a . niti djelo kao {to je Njegovo djelo.Vjerovanje da Allah..{. d`.{.ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat.TEWHIDUL . veli~anstvenosti. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo. 116) 3 . i svojstva Allaha. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa. tako|er. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan.Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha. d`. d`. Jer.”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala . Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog. ukratko . bez ikakve njihove izmjene.{.{. d`.” (En-Nisa‘.. d`. a ko bilo {ta uputi nekom drugom. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika. lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja. niti ime kao {to je Njegovo ime.s. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.

Sve ovo je pravac sljedbenika Istine. nehata. ne mo`e se ni s ~im porediti. Isto tako i ne naziva se. opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik.s.{.. a. c . osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao.{. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha. d`.. ka`e: “^ovjekova priroda. onda se na podru~ju Allahovih.{. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah.{.”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . a.{erijatski obaveznog . Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah. 140) Ako je Allah. a. pomaga~a. ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi. ne opisuje se. i Njegov Poslanik.s.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. d`.u~itelj Buharije . zaborava. d`.~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika.. ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik. d`. bi}u i Njegovoj .. ili Allah?‘” (El-Bekare.. najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili. d`. zamora...s.s.. najbolje zna Svoja imena i svojstva. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis.. u~inio je kufr. Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti. zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a.{. Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva.{.{. Jer. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku.{. nesanice..{.{. svojstva i imena Allaha. objavio. d`. a. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah. jer. Zato {to Allah. d`. Allah.{. d`. saznaju se putem ~uvenja.{.s.{. a ne mi{ljenjem. a.). jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca. u sve ovo vjeruje. d`. i ono ~ime je Allah. opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah.rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima. smrti. d`.. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik. a.{. partnera.Iman 25 Onoga koji nije stvoren. zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja. ne opisuje se.s.prihvataju}i ih.s. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana. a. nepravde. druga. i obratno . zahtijeva negiranje i poricanje `ene.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio.. odstupaju}i od njihovih zna~enja. d`. d`.s... neznanja. b . jer oni samo prenose ono {to im je Allah. u~inio je kufr. d`. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao. d`.. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.”24 Nu’ajm bin Hammad . a. imena i svojstava .. sama po sebi.Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu. umora.

29 2 . govori. d`. vidi. Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo.”27 Selef se. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa. d`.{. d`.31 3 -Et-ta’til . sila`enju i uspinjanju. d`. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha..{.. govoru.{. Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah. kao {to je iskrivljavanje rije~i.. govor. sila`enje.Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa.” (En-nisa’. onako kako je to on mislio i `elio.{. imena i svojstava. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”. koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 .. d`. zadovoljstvo i ostala svojstva.. d`. svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa). uspinjanje.... Njegov sluh s njihovim sluhom.{. d`. i sl. mi pripisujemo Allahu.s. nijekanje Allahovih. a mu{rici svoje kipove sa Allahom. srd`ba. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom.{. dakle. ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i.. kao {to je lice. vid.. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima. isto tako je i Njegov sluh. d`.. Njegovu ruku s rukama stvorenja. svojstava .. dodavanjem ili oduzimanjem. jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa.. a. a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno).{.26 Iman kakvo}i.”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari. d`. kao {to su neki uradili s Allahovim. d`. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su. lice s licem stvorenja.Iskrivljavanje zna~enja Allahovih. njihovom vidu. pa ako ka`e da ne zna.{.30 I ka`emo.upore|ivanje svojstava Allaha. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah. d`. d`. kad su bili upitani o Allahovom. jevreji Uzejra. mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”. uspinjanju (elistiva’).tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu. onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo. ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil). a na~in nepoznat.stvarna ~injenica.{. kako se uspinje i silazi. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu). svojstava alegori~nim tuma~enjem.Et-te{bih .. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam). a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja. Najispravniji put po pitanju Allahovih.{. iman u njega je vad`ib (obavezan). bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. sina Merjemina. a. 164) .{. ~uje.{. rekli: “Uspinjanje je poznato. d`. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an . d`.{. Zato. ruke. silazak i uspinjanje . nego da je Musa Njemu govorio.) i da je pitanje o tome bid’at.stvarna ~injenica. pripisuju}i Allahu.{. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje.s.

Ili negiranje opho|enja s Allahom.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha. bez uporedbe. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa . nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io. d`. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah. nije stvorio. govore}i: “Allah. d`..33 . a. tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju. upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. dao da to prekora~ujemo.s. Zatim. Oni bi. d`. oni bi ga izgrdili. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah. spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha.{..{..{.. d`.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim.. citirali dokaz i sustezali se od “rekla . po~ev{i od imana u Allaha.. da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah. svojstava i imena. d`.{.{.. ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha. davanja zekata.ashaba. d`.Et-tekjif .{. u njihovom prvobitnom zna~enju. E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). d`..{. pa do obavljanja namaza. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i. kao {to neki tvrde. d`ihada.{. iskrivljenja. had`a. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija. Ovaj pravac prihvatanja Allahovih.. posta.{. prenagla{ene alegorije.{. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika. koje je mimo onog na ~emu su oni bili.{. d`. udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe.. ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja. d`. d`..{. ili.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga.. d`. tabi’ina i tabi tabi’ina. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre. bez ikakvog iskrivljenja. d`. rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah. kao {to je negiranje Allahovog.. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at). d`. i ustanovljenje njihove su{tine.32 4 . naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju.{.kazala”.

ja sam Tvoj rob. i mi vjerujemo da je to ime Allaha. i ime i svojstvo Allaha. u hadisima.s. nada mnom se sprovodiTvoja presuda. atributi pohvale. nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu. navodi ime “Er-Rahim”.Onaj koji sve vidi. i u tome nema kontradiktornosti.. r. a. u}i u D`ennet. d`. d`. d`. kao El-‘Alim Sveznaju}i.{.. “devedeset devet imena”.{.. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem. ima imena o kojima nas nije obavijestio. i po njima postupi. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje.s.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika. hadis je Poslanika. imena su nazvana “lijepa”.. ko ih nau~i napamet i po njima se vlada.38 Dokaz da Allah. moj `ivot je u Tvojoj ruci. imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su. o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik.s... d`.s. a ne da Allah.{. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena. D@.{.. Er-Rahman je.{. u hadisu se spominje 99. d`. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost.{. El-Besir . zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja.. Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha. a. Allah je vitr (nepar) i voli vitr.[. a.. d`.{. lijepih imena. “Allahov Poslanik.. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah.. dakle. Ovim hadisom se. obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”.znati. a. stotinu manje jedno.... ujedno. i svojstva Allaha. d`.{.36 {to se ti~e broja Allahovih. d`. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea.{. LIJEPA IMENA Allahova.Onaj koji sve ~uje.34 Ova imena su. u}i }e u D`ennet. d`. na primjer. Ko ih nau~i. da ono ukazuje da je Allah. d`. ima samo 99 imena. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova.{.35 Allahova. i sa svim ostalim imenima. d`. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir . Sva Allahova. Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i. Tvoja odredba prema meni je .Svemogu}i. kao i u njegovu refleksiju na nas same..28 Iman ALLAHOVA. nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah. d`. ima 99 imena.a. rekao je: Allah.{..{. izvedeno iz glagola ‘alime . da ka`e: ‘Allahu dragi. ujedno. Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio. d`. Es-Semi’ . u kome je rekao. U Kur’anu se . imena. sin roba Tvoga i robinje Tvoje. d`..{.{.. bez izuzetka. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah. lijepa imena su Njegova vlastita imena.

ili si ga u Svojoj knjizi objavio. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine.41 Allah. d`.{.. ka`e.{. d`. ibadetu..44 .. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu. “Reci: ‘On je Allah . postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu. pak. imena u prethodnom hadisu. kako se navodi u hadisu. d`. ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao.{. to je sura Ihlas.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. i negiranje svake manjkavosti.. onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica.{.{. d`. ili si otkrio nekome od Svojih robova. a da Allah.{.42 Ovo ime. nastojanje da se o njih ne oglu{i.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni. jer je sve u Njegovim rukama.ESMAI VES SI. kazivanja i navo|enja primjera. U njoj Allah. ‘Svako ko ih ~uje.{.{. d`. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’.Iman 29 pravedna. obe}anja i prijetnje. imena i svojstava. a okre}u se od Stvoritelja. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’. [to se ti~e sure. d`.’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih. koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti.” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e. ako je Allah. Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja.{.{. d`. d`.43 Dakle. Kur’an spominje Allahova.. njima. ukazuje na to da je Allah. u kontekstu nare|enja i zabrane.. u}i }e u D`ennet. Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu. d`.{. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu. trebao bi ih nau~iti napamet. Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja. zakonodavstvu. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti. d`. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca. odgovori on. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan..{.. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje. ~ak ni jedna stranica Kur’ana. d`. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali.. i molba Allaha. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu. razumijevanje. pa se obra}aju. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan.. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih. vjerovanje u njih. razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove. d`. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u. Jer..40 DOKAZI ZA TEWHIDUL .

a. d`.. d`.{. a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog.{. u stvari.. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga. a od onoga {to On zna . d`.” Ova sura. kojem nema po~etka niti kraja.{. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu. kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim.s.{.{.. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli. propise pona{anja.{. d`.{. kao onoga ko se obo`ava).{. nikome ne}e biti pokoran.{. Rije~i: “Allah je .nema Boga osim Njega . izuzev od Allaha. obe}anje i prijetnja Allaha. Ibn-Kajjim. ^uveni alim.{. kao uto~i{ta svemu). a u kojem Allah. d`. te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome. d`.30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik. koji je sr` i temelj kompletnog tevhida.45 A {to se ti~e ajeta.{. d`...{.. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. samedijjeta (Allaha.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha. osim Njemu. d`. u komentaru ove sure.. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta.: {erijat.. niti na~ine shvatanja. a. to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik. izuzev Njemu.{. d`. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha.. i negiranje svake vrste nepotpunosti.47 @ivot kojim se opisuje Allah. 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu. sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu. d`.{. On je Svevi{nji. lijepa imena i Njegova svojstva. jer sadr`i Allahova. d`.. na~in me|usobnog opho|enja. nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta. ka`e: “Allah je .s. izuzev Njemu. ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu. koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze. d`. na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu. Veli~anstveni!” (El-Bekare. rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana.. u svim vidovima ibadeta. “@ivi i Vje~ni”. sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao . d`. dakle. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon. ideale. d`.. Cijeli Kur’an je.46 A rije~i Allaha.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih..

Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici. i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni.{. drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena. koju }e. d`. ponovo uzeti njen .{.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom.{. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi. ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah.Iman 31 iz nekog drugog izvora. kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj.. koja je daleko od bilo kakvog sudruga. A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}. On uzdr`ava svakog drugog.51 A rije~i Allaha.{. imena. Upravitelj svih stvorenja. ~uva. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. ne posjeduju ni{ta. d`. d`. Sejjid Kutub. d`. {erijatu. nakon toga. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e. oduvijek i zauvijek. d`. te je sve {to postoji ovisno o Njegovom. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu.: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu.52 A rije~i Allaha. Jer.. ljubavlju. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme.50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e. taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu..: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”. njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah. u osnovi.. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io.{. d`. jer se na njima temelje sva ostala Allahova. Njegov `ivot je. njegov Gospodar. d`. a po{to Allah. jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu.{. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha.nepotpunom `ivotu. d`.. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. ibadetom i pokorno{}u.. postojanju i Njegovoj odredbi.49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. `ivi potpuno savr{enim `ivotom. potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji. rahimehullahu..{.{. d`. dakle. d`. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha.{.. u svim njegovim stanjima. On ih opskrbljuje. koji posjeduje sve. izuzev ukoliko se radi o slabom .. On je. onda postaje jasno da ljudi. Ovo vjerovanje. nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu..{. d`.{.

a. O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi...58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine. tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva. vrijeme i sve stvari. d`. znanje obuhvata cjelokupan prostor. rasipni{tva i hvalisanja.53 A rije~i Allaha. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha. d`. veli~ini i uzvi{enosti. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude.. Buharija prenosi od Ebu .{. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah.. d`. pa dobio.{.kursije). (ajetul . i da pazi na Njegove odredbe. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha.Hurejrea. nego }e se Allaha. Allah. Zatim. i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva. njegove {krtosti. d`.. a od onoga {to On zna . I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno.{. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga.{. tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva). bez razlike da li imao ili ne. d`. i dalekim od oholosti. d`. A Allahove.{.. r. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine..{. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”.. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji...57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj. d`. izuzev po Njegovom odobrenju. I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom. Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio.55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha.{. bojati. d`. d`. d`.{. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu.: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”.32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme..{.{. d`. a ko god to poku{a.. d`.. potvrda su da Allahovo. d`.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”. Veli~anstveni”. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e. odobri.54 A Allahove. tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima. . dokaz su Njegove apsolutne mo}i.{. Allah..{. niti iz njih iza}i. d`. Jer svako je stvorenje rob Allahu. a kazniti i poniziti na budu}em svijetu.{. Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega. }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu.. da mogu znati samo ono {to im Allah. sve zna. d`. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih.{. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin.{.{. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta). d`.

59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba.s. d`. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. a. a. o Ebu-Munzir!’”60 . da je rekao: “Allahov Poslanik.do kraja ajeta pa }e ti Allah..Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik. prou~i ajetul . zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka.kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” . tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{.{.s. rekao: “Kad legne{ u svoju postelju. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’... rekao je: ‘O Ebu-Munzir. rekoh. Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir.

d`.daleko je zalutao. 285) A u hadisu. i vjernici .. i u onaj svijet . dakle. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha.. Allah. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja. njihovim osobinama.. i knjige Njegove. i u meleke Njegove. d`. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji. koji prenosi Buharija od Omera.{. ustanovit }e da oni. ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha. i iman ~ovjeka nije ispravan.. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava .{..svaki vjeruje u Allaha. zadu`io.{. jedna vrsta stvorenja Allaha. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu. stvorio od nura (svjetlosti). . i u poslanike Njegove. Poslanik. radnjama i stanjima. Njegove meleke. d`. i meleke Njegove. a.61 Meleki su.” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati.{. i poslanike Njegove. Njegove poslanike. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah.{. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima. d`. Njegove knjige.s.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke. i u knjige Njegove.od dobra i zla .{.” (En-Nisa‘. r.{.a. d`.. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah. d`. odre|enjem. d`..{..” (El-Bekare. d`. jer Allah.biva s Allahovim... uglavnom. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu.

ostavio za Sebe. Mi smo k njoj meleka . ne jedu. d`. kako ih je Allah.64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni. d`. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano.{. obavije{tava nas da ih je Allah.. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti.. nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka. Allahovom. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah. Allah. rekao: “Meleki su stvoreni od nura. O tome nas obavje{tava Allah. da se od njih zakloni.{. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi. i Njegova svojstva i imena. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i.. uop}eno ili pojedina~no. d`.. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari.{. a d`ini od usplamtjele vatre.63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura. r.s.{. a.62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah.{.a.s.... uzela. svemiru i ~ovjeku. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare. d`.. d`. u Kur’anu. d`. to ja Allah. d`.. A {to se ti~e su{tine meleka. Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema. a.. d`. stvorio od nura.. stvorio i detaljnih podataka o njima.s. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar. d`. obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’.. ne spavaju i ne `ene se. da je Allahov Poslanik. d`. a. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em. kada govori o D`ibrilu. Allahov Poslanik. niti }e se upu{tati u rasprave o tome. kako Tebi dolikuje. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e. ne piju.. niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah. nije obavijestio od gajba..Iman 35 d`.{..{.{. Zato nam Allah. koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor.{.{. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela. dozvolom.{. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao. bilo da se one odnose na Allaha.. d`. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi.{.

36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno.{. navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela.atir. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. on se temelji na potpunoj pokornosti.{. imana. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama.. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge.{. a oni su i sami. 50) “. a zatim ga po~eo pitati. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja. d`. Omer. d`. a kosa izuzetno crna. Koji meleke sa po dva. d`..” (EnNahl. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.” (. na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika.. i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati. a.. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu.{..s. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu. ihsana i predznacima Sudnjeg dana. On onome {to stvara dodaje {to ho}e. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima.. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi.a. r. d`. d`. Allah. njihovoj prirodi i naravi.s. Oni ne govore. On.. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu. Stvoritelj nebesa i Zemlje. u kome stoji da je Allahov Poslanik.. Jer. 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda. sve mo`e. bri`ni.kao {to su tvrdili mu{rici.‘” (Et-Tahrim. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati.‘” (El-Enbija‘. iz strahopo{tovanja prema Njemu. Allah. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani.{.. uistinu. r. a.. Allah.a.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima.” (Merjem. 6) . jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri ..

i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju.{. za zametak .{.sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja.. za sazvije`|a. . Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih. 164-166) Ovo je prava istina o melekima. d`. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. Allah. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. i samo Njega hvalimo.. za matericu.{. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha. ho}e. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no.{.za sve to su zadu`eni meleki. vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu. volje za o~uvanjem tih zakona i pojava. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti..{. za oblake. Oni izvr{avaju Allahova. d`. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji. koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja. d`. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka.” (Es-Saffat. d`. za sve {to `ivi i {to nije `ivo.67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani.. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja.” (En-Nazi‘at.. To zbog toga. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu. za brda. predlo`iti.. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju.{. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu. Allah. Allah... d`. Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju.{. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec. mi smo u redove poredani.{. za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah.{.. i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. ka`e: “I tako mi meleka. koji ure|uju sve stvari. d`.. dakle. jedna od mnogobrojnih Allahovih. za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha.{. d`. d`. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno. za ki{u.{.. i da nije Allahove. d`. nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta. d`.{. Zar da vam naredi da budete nevjernici..66 O tome Allah. d`. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru.Iman 37 Oni su. d`.

A {to se ~ovjeka ti~e.d`. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela .{.{. isto tako. d`.{.. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu.. veliki uspjeh biti.. Allah..38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova. on. da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu. d`. nereda i lutanja.{. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega.s. 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje. ~ak i vi{e od toga . ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka. veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{.d`. odredio za ovu du`nost je D`ibril. imaju za cilj. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje.. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom. kojeg je Allah.{. d`. da opominje{. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru. i pretke njihove.. d`... a. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah. uvedi ih u edenske vrtove. “ (ElBekare. Allah je neizmjerno dobar i zna sve.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost. a to }e. i svega {to je na njima od strane meleka.{.{. Allah. na srce tvoje. d`.on je stvorenje kome je Allah. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru.{. d`. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju. a.{. koje si im obe}ao. donosi ga povjerljivi D`ibril. d`.{.” (El-Mu‘min. a ako osjeti suprotno. Muhammed. zaista. kako je to precizirao Allah. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri.” (E{-[u‘ara‘.s. potpada pod tu brigu meleka. d`. Melek. od prokletog {ejtana. i `ene njihove. Ti si. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla.Ti si mu se smilovao. neka zna da je to od Allaha. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman. uistinu. ali i melek ima utjecaj na njega. 268)68 Allah. 7-9) . odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika. Njih je Allah..{.. d`... po svojoj uro|enoj naravi.

. tako nam Allaha. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao. ‘Da su je vidjeli.{. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli. A kad u|e u d`amiju. zatim se di`u Allahu.. ‘Ne.{..{. svako od nas. kada osvane.. rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana. d`. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta.’”70 Ebu Hurejre. nisu je vidjeli!’. prenosi da je Allahov Poslanik. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli. Gospodaru na{.{. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli.{. Pa ih Allah. a. Ti mu se smiluj. ‘A jesu li ga vidjeli?’. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba. d`. reko{e meleki.{. povi~u: “Do|ite. d`. dragim.. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea. oprosti mu i primi njegovo pokajanje. kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. na namaz.a. a drugi veli: “Allahu dragi. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’. a. od vatre!’. ‘Da su ga vidjeli. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi. Allahov Poslanik. upita. ovo je ono {to ste tra`ili!.’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra.{. r. d`. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s . a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili.{. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’.{. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’. reko{e meleki.’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah. d`.. ka`e: “Allah. kad smo do{li.. d`.s. Allah. reko{e meleki. a. Gospodaru na{!’. r. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah. upita Allah.s. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu. Allah. da je Allahov Poslanik. ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh... stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr. d`. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u. a. d`. d`. reko{e meleki..a. upita Allah. d`. sve dok ne u|e u d`amiju. a da mu Allah. upita Allah. d`.{. zbog toga {to. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”.. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana.{. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest. ka`e: “Svakog dana. d`.s.. tako nam Allaha. ne}e zakora~iti ni jedan korak. d`. reko{e oni.. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita. ‘Nisu. upita Allah..{.{. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’.. ‘Jesu li je vidjeli?’. Pa kad nai|u na njih. odgovori{e meleki. govore}i: ‘Allahu.Iman 39 Allahov Poslanik. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi.s.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha.

. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje.{. re~e Allah. d`. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara .. ~uvari i u~itelji. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju.{. Allah. kod Nas cijenjeni pisari. a izaslanici Na{i. Allahov Poslanik. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama.{. gdje ka`e: “A meleki. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. zadovoljni onim {to ~ini. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti.” (EzZuhruf. istinski za{titnici i pomaga~i. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu.” (El-Infitar.72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu.40 Iman njima sjedi.” (Kaf.. imaju drugi odnos prema njemu. ne}e biti nesretan!’”.. d`. isto tako. zapisuju. koji znaju ono {to radite. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja. sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru.”73 Oni. Oni na njega salavat donose. koji su uz njih. 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama. pa ih vi po {ijama udarite. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”. savjetodavci. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. datum i ~as njegove smrti. a da mu meleki ne pru`e svoja krila. a drugi s lijeve strane.s.{. govori. Allah. a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. Oni su mu. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku. da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti). dakle. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti. d`. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo. ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku. d`. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti. zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne. a. 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari. on ne izusti ni jednu rije~.

vjerovanje u~vrsti. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu. Oni su. d`.’”76 .” (El-Mudessir. Allahovi izaslanici. u njemu svaki dan klanja 70. . i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici . Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu. a da na njemu melek sed`du ne ~ini. a.s. koji prenosi od Poslanika. po Njegovom nare|enju. i oni su Njegovi ambasadori ljudima. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur.{.000 meleka. A vojske Gospodara tvog samo On zna. pa sam upitao D`ibrila o njemu. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i. ne sumnjaju.s. a.. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta.. zadu`eni da njegovo stvaranje... i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici.”75 A u hadisu o Mi’rad`u. Ovo je samo opomena ljudima. prilikom sna. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u.Iman 41 njegova.74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha. Poslanik. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura. i da se onima koji vjeruju. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa. 31) Tirmizi. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. i sve {to je za njega vezano. isto tako. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra.da se oni kojima je Knjiga data uvjere.: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. smrti i pro`ivljenja. dakle. Oni ga opominju kad zaboravi.ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e.

u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril. Allahovom voljom. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . i poslanicima Njegovim. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale. koja je `ivot srca i du{a.” (Er-Ra‘d.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin. a On }e re}i: .{.”(El-Bekare. ispred njega i iza njega.Kur‘an je. ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on.. 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu. ~uvar D`ehennema.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. tebi stavlja na srce Kur‘an . Allah.d`. kazivanje Izaslanika plemenitog. koje se skrivaju. Allah je. koje se kre}u i iz vida gube. i D`ibrilu i Mikailu .78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur. doista.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik.po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti. Mikail i Israfil.pa.. u kojoj je `ivot zemlje. mo}nog. razboriti koji se pojavio u liku svome. . D`ibril je zadu`en za Objavu. kome se drugi pot~injavaju. kod Nas cijenjeni pisari.{. i no}i kad ona veo di`e. . koji znaju ono {to radite. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim. sa svim radnjama koje su spomenute. 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage.d`.koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite .Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti.” (EnNed`m. zajedno s njihovim du`nostima. 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u. zaista. i zorom kada di{e. d`. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. od gospodara cijenjenog. bilja i `ivotinja. 97-98) D`ibrila Allah. kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu.” (El-Infitar. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama.{.42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. koje je Allah.. 10-12) “Uz svakog od vas su meleki. ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima.

koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima. a izaslanici Na{i. Allah. zapisuju. pi}a i ostalo. koji su uz njih. 80) Pojedini mufessiri. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe. d`.s.’”83 Tako|er. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti. koji }e puhnuti u rog (Sur).” (EzZuhruf. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e.. d`. koji vjerujete. niti je uho ~ulo.. 6) “Nad njima su devetnaesterica.{.” (El-Muddessir. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati.{. ~ak i za mene.. 17) S njima je i Israfil.” (El-Hakka.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda.da nas Allah. r. onaj na lijevoj lo{a djela. ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje. na ~elu sa devetnaestericom.84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. A druga dva ga ~uvaju i brane. jela. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u. {to niti je oko vidjelo. re~e Poslanik. a Allah najbolje zna. a..{. tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka. a. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela.s. vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem . a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati. jedan ispred a drugi iza njega. da je rekao: “Allahov Poslanik. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela.85 Isto tako.86 .mu~itelje (zebanije). sa~uva od njega . govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min.Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi. tuma~e}i ovaj ajet. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. vjerujemo i u meleka smrti. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti. Allahov Poslani~e?’ ‘Da. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima. koji vam je zato odre|en. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. d`. du{e }e vam uzeti.a.. 49) “O vi.” (EtTahrim.

Jer. d`.{. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali. d`..{... d`. obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas.. podsti~e na sabur. d`. d`. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali.{. s njim se dru`i.{. vojnika. d`. dakle. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka . zastidjeti Allaha.. . On.. d`. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en..{. Jer. smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove.. d`. o njima obavijestio. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara. bilje`i i promatra.Allahovih. s ~asnim melekima. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah. Allahova vojska je s njim. d`.{. Ova Knjiga.u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. ka`e: “Elif Lam Mim.. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali.{. koji ga prati. d`.{. i ustrajnosti na Njegovom putu. koliko nam je Allah.44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on. brate moj. . bez o~aja..” (El-Bekare. i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an. Allahovim poslanicima. iz Svoje velike mudrosti prema nama. a. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta. kao {to to i on ~ini.. stvorenja. On. i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci. zajedno s ve}inom Allahovih. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi. d`. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu. d`. Zato nas je Allah. od kojih su: . obo`ava Allaha. dakle. ohrabruje ga. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti.{.s.{. kojima vlada d`ahilijet. javno ni tajno. Allah. Pogledaj. u koju nema nikakve sumnje. ismijan. od njih. putu. Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu. sa nebesa i Zemlje. podario stvaranjem meleka i imanom u ..Ustrajnost na Allahovom.Strpljivost i nastavak d`ihada. upute.. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici.{.{.

a. {to ima veoma jak utjecaj na na{a srca. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu.Iman 45 njih. A iman u meleke je. i potvrda Allahovih. d`. ujedno. rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika.s.{. ..

{. o nekima od njih smo ti kazivali.a Nuha smo jo{ prije uputili . i El-Jese‘a. Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha. i Jahja.i Zekerijjaha. i Jusufa.. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah.” (El-Mu‘min. D@.” (. i Ejjuba.” (Junus. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali. Junus.{. d`. Lut. U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine . Zul Kifl. i Junusa. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem.. i Davuda. uistinu.TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. i . POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove. Zekerijja. Ibrahim. Hud. Koji ih je poslao.atir. i Musaa.{. i Luta. Nuh. d`. Isa i Muhammed. poslanike.svi oni bili su dobri . d`. {u’ajb. i Sulejmana. i svakog uputismo ..{. i svima smo prednost nad svijetom dali. i Isaa.i Ismaila.. Sulejman. Gospodar tvoj je. Allah. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo. i neke pretke njihove. Jusuf. Musa. mudar i sveznaju}i.{. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih. Davud. i Haruna . Salih. Ejub. d`. d`.eto. Ismail. El-Jese’. i Ilijasa ..[. koje je Allah. 24) “Svaki narod je imao poslanika. Jahja. Harun. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in. Iljas. a o nekima ti nismo kazivali. Ishak. Idris.i od potomaka njegovih. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao. Ja’kub.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik. A. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi). Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi. d`. a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika. ja sam Ahmed. a zatim je dov{io i lijepo ukrasio. ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite. re~e.{. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik. 31) “I tako mi Gospodara tvoga. a.‘” (Ali ‘Imran. ja sam Ha{ir.102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik.. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom.s.. d`.. a. Allah. a. i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio.”106 Du`ni smo. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu.. ljubavi prema nekome.s. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja).” (El-Ahzab. Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”..s. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). d`. ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u. Allahov Poslanik. ja sam Mahi. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio. a..”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe). ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci).{..{. Allah. a. on je moj brat i drug.{. d`..”103 Resulullah. Allah.. a. u drugom hadisu ka`e.” (En-Nisa‘. kojim se bri{e kufr. mene slijedite. 40) A Allahov Poslanik. zbog presude tvoje. koji je uzor u svakom dobru. i vas }e Allah voljeti.. A Allah.. 65) Tako|er. uzeo bi Ebu-Bekra. vjerujemo da je Muhammed.s. kojih }e biti ukupno blizu trideset. Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah. mimo bilo koga drugog. isto tako. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib.105 Isto tako. “Ja sam Muhammed.{. da nikada nije obo`avao kipove. oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda..s. a. “ja sam posljednji poslanik.. d`. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob. u Kur’anu ka`e: “. Allahov poslanik. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh.S.s..s. d`.Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA. u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: . obavezni smo vjerovati da je Muhammed. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore..s. a. Ali.{.

.urkan.s. kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime. a. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{.. d`. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu).. 31) A da je On.” (El-.. r. djeteta i svih ljudi.. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika . spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu.{.{.52 Iman “O narode na{. du`ni smo vjerovati da ga je Allah. 28) “Reci. 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena. a. onda se ~uvajte vatre. u glavu. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo.. a. plakanje panja za njim. 23-24) I vjerujemo da ga je Allah. pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik.s. a... ako istinu govorite. ali ve}ina ljudi ne zna. ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima. dozvoljen mi je ratni plijen. Pa ako ne u~inite. ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf. zatim. nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane. prenosi da je Allahov Poslanik.109 Enes. za nevjernike pripremljene. Allah..{.a. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti. tako mi Allaha. o ‘Umer!’”111 Isto tako. staviti ispred ljubavi prema roditelju. a. kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega.” (El-Bekare. a.. a ne}ete u~initi.{. to nam potvr|uje Allah. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika.s. a. izviranje vode izme|u njegovih prstiju. poslan cijelom ~ovje~anstvu. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza. poslan cijelom ~ovje~anstvu.”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja. d`. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf. nazivanje selama od kamenja. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni. kao {to je: raspolu~enje mjeseca.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku. ‘O ljudi. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao.s. d`.s.” (Sebe‘. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana..s. slu~aj ovce Ummu Ma’beda.s. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva.. d`.s. re~e: ‘Sada... osim mene samog!’ Resulullah. tada re~e: ‘Ne. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. djetetu i samom sebi. a pozovite i bo`anstva va{a. a. podr`ao mu’d`izama. tako mi Allaha. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo.a.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed. 1) Allahov Poslanik. potpomognut sam strahom. sada. osim Allaha.s. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati).

da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori. d`. d`.. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao.112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi.{. njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota.{. d`. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah. stalno bi se oslanjao na Njega. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku.. obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao.. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta. kao i druge. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah. njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati). te{ko mu je {to }ete na muke udariti. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha. 8) “Do{ao vam je Poslanik. jedan od vas. podario takvu gra|u i izgled..uistinu. jedva ~eka da pravim putem po|ete.. rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (. pozitivne osobine.atir. a prema vjernicima je blag i milostiv. ma koliko bila opasna i te{ka situacija. me|u kojima ima mutevatirhadisa.. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. r. svaka u svom najve}em domenu. Bio je blag i mnogo je pra{tao. niti prije. Bio je izuzetno rje~it.s. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed.. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita. Allahov Poslanik. O ovome nam govori Allah.d`.{.. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). A Poslanika.: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze. a. usli{avanje njegove molbe od strane Allaha. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah.s. podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara. skroman prema vjernicima. niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. pa mu je ~ak i Allah. u sljede}em ajetu: “.s. krasile su sve ove..” (EtTevbe. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama. Vjerujemo da mu je Allah. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. a.{. nije bio `eljan za ovim svijetom. pa sve do svoje smrti.. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je . 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti. makar samo jedanput.{. niti prije poslanstva. niti poslije poslanstva. podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije. Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. d`. zadovoljan s malo. d`..Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. d`. a niti poslije njega. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu.{.” (Sad. d`.{. Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja.{. a. pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu.. direktno podr`ava. podarena mu je posebna mo} izra`avanja.a.

Nakon {to ih je saslu{ao.s. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. bio na prolazu za {am.a. i dokaz da je Allah.{.. i pozvao prevodioca. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. slagao bih na njega”. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. a.. d`..{. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke. pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija.s.115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori. a. poslao pismo. a.s. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a. r. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza. poma`e{ druge. pa ako mi sla`e vi ga ispravite. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu. El-Buhari. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik. Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e. a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika.s. koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva. d`.s. pa je pozvao prevodioca. mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati.kraljem Rimljana. ~uvao. re~e Sufjan za sebe.. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota.s. da me nije stid da od mene prenesu la`.”116 Isti slu~aj je s Heraklom . U to vrijeme je Ebu-Sufjan. pa smo mu oti{li u Ilija’. a. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne.” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. a. i njegovim svojstvima i osobinama. Buhari rahimehullahu te’ala.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne.. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu.” .. hrani{ siroma{ne.54 Iman Allah. tako mi Allaha. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine. u svome Sahihu.. rekoh mu. Kada mu je Poslanik. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle. a. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini.’” “Tako mi Allaha.. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne. u kome ga poziva u islam. podr`ao Svoga Poslanika.

ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova. oni nikada ne varaju. Pitao sam te {ta vam nare|uje. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. Da budemo iskreni. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. pa si rekao da niste. Tako je sa svim poslanicima.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. Da je iko prije njega tako ne{to govorio.A to je osobina svih poslanika. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo. Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje. oni se biraju iz uglednih porodica. a lagati na Allaha. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga. pa si rekao da se pove}ava. pa si odgovorio da ga slijede siromasi. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`. a nekad mi njega. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne. pa si rekao da to niko od njih ne ~ini. Da obavljamo molitvu. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. Zabranjuje vam da obo`avate kipove. nekad on nas potu~e. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika. Nare|uje vam da .” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri.Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. pa si odgovorio da ne vara. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima. Pitao sam te da li vara. pa si rekao da nije. nakon {to ju je prihvatio. sve dok se neupotpuni. Da je neko od njegovih predaka bio kralj. pa si odgovorio da nije. Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. A takav je iman.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na.

. sada bih krenuo na put da se sretnem s njim.’”117 .. on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge. ali nisam znao da }e biti jedan od vas. A da sam kod njega. Ako je istina {to si mi rekao. noge bih mu saprao. Kada bih znao da }u sti}i do njega.56 Iman obavljate molitvu. Ja sam znao da }e se on pojaviti. da budete iskreni i ~edni.

..s. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat.. 46) 3 . obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: . a.{. spomenuo u Kur’anu.Zebur. Allah.s. koje je Allah. koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi. i u~eni. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti. a. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti... d`.” (El-Maide..” (El-Isra. o kojima nas Allah. koji je objavljen ‘Isa. Allah. a. koji je objavljen Musau.Suhufi (svesci).. d`. koji je objavljen Davudu. sina Merjemina. Allah. 55) 4 .. a neke od njih nije. ka`e: “A Davudu smo Zebur dali. D@. isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima. d`.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi. a njemu smo dali Ind`il. 44) 2 . u kome je bilo uputstvo i svjetlo.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. objavio Kur’an Muhammedu..{.{. i da potvrdi Tevrat. a. i oni su nad njom bdjeli. d`. poslali. knjige koje je objavio Svojim poslanicima. objavio Ibrahimu i Musau. i da }e trud njegov sigurno vidjeti. pa ..Tevrat. ka`e: “Poslije njih smo Isaa.” (En-Ned`m. 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga.{.{.[. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen.koji je obaveze potpuno ispunjavao . u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali.s.s. d`.Ind`il.{. KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove.{..{. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu. Allah. d`. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici. u kome je uputstvo i svjetlo. d`.{. d`.” (El-Maide. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 .. d`. a. Jedan broj ovih knjiga nam je Allah.s. Kao {to je Allah. prije njega objavljen.

listovima Ibrahimovim i Musaovim.{.. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine.. d`. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje. U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto. sina Merjemina. i po njima je slao Knjigu. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. prije njega objavljen.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu.{.. d`.{. Allah. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga. d`. a njemu smo dali Ind`il.. Allah. doista. ima u listovima davna{njim.{. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa. 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga. u kome je uputstvo i svjetlo. d`. . vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite. svakom posebno. Allah.{. i da potvrdi Tevrat. d`.” (El-Maide. poslali... Ovo. d`.58 Iman namaz obavi! Ali. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. d`. svjetlo{}u. samu Istinu. koje su objavljene ostalim poslanicima. u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime).{. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu.” (El-E‘ala.{. a onaj svijet je bolji i vje~an je. ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu.” (El-Bekare. “A tebi objavljujemo Knjigu. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom. i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene.. a suprotstavlja se ovim temeljima. d`. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. {erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama.. odlikovao. Allah. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. tako|er nam je du`nost. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha. d`. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 .{. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. koji su dokazi prija{njim narodima. i da ga je sam Allah. samu istinu.” (El-Maide. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu.” (El-Maide.. posebnim odlikovanjima. to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi. ka`e. A sve {to je dopisano u njima. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima.{.

{. O sljedbenici Knjige.. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove. do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. bilo s koje strane. dokaz protiv ljudi. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. d`. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili.Iman 59 2 . sve dok je ovoga svijeta. Allah. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. d`. d`. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu.” (El-Maide. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. la` joj je strana. knjiga za{ti}ena.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno. a kr{}ani tvrde da je Mesih. Allahov sin.{. Allah.Da je Kur’an jedina Allahova knjiga. ~ije o~uvanje garantira Allah. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima. kroz cijelu historiju. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘..{.” (ElHid`r. 9) “A on je.. 48) Zato se Allah.Jedan! Allah je uto~i{te svakom. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali.” (El-Bekare. kao {to je u~inio s Kur’anom. iz usta njihovih.s. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. d`. Allah.. Allah. ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati.. uistinu. Allah.{. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah . svjesno izvrnuli. I one su. po{to su ih shvatili. O iskrivljenju i izmjeni.{. d`. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani. a. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige. d`. zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili. d`. zaista.: “Mi.” (. iako su saglasne u temeljima vjere. Nije rodio i ro|en nije. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u.{.. koje su Tevratu na~inili Jevreji. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) .{..” (En-Nisa‘.” (Et-Tevbe. A {to se ti~e drugih knjiga. dolazile sa zakonskim propisima..{. ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili.ussilet. cijelome ~ovje~anstvu. a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih.” (El-Maide. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. d`. kako bi ostao Allahov.

u Kur’anu. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi. d`.: “Mesih.s. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene. a. pored Allahovog. samo je poslanik . i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi. a ljudi i dan-danas otkrivaju . . govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. d`. nego da je u njemu objavljen.. zagubili.60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau.U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima. i pogledaj.s.a. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide.jedan Bog. koje je Allah.” (El-Maide. a.. njih kako se odme}u. i kako ga je u~io Poslanik.. Evo nekih od tih dokaza: 1 . odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima. koje su objavljene prije Kur’ana. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. s rije~ima ljudi.s. onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku. a. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga. 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek. svojim ashabima..{.. sin Merjemin.. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa.. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice.. d`..s. rije~ima i glasovima.‘” (El-Kehf. zatim. Allah. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi. a {ta govor ljudi.Da su se originalni primjerci knjiga. sinu Merjeminom. on je u svojoj cijelosti Allahov. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani. ka`e... “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih.{. d`.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli. d`.. a o ~emu nas obavje{tava Allah. niti govor ashaba. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. ni hadis Poslanika. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji.{. d`.{.{. pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana.. ne li~i kur’anskom govoru. A {to se Kur’ana ti~e. Allah. d`. d`.119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha. a. Isto tako. osim ~asnog Kur’ana. A {to se Kur’ana ti~e.i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. ili bilo koga drugog..{. r. govor. sin Merjemin!‘” (El-Maide. a. a. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika). ali nijedna rije~ Poslanika.{.s..s.{..s. meni se objavljuje da je va{ Bog .d`. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo. obra}a se Svome Poslaniku.{. a. re~enicama.. i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila.118 2 .

”121 A {to se Kur’ana ti~e. govor. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e. suprotno njihovoj nepogre{ivosti. historije i jezi~kih saznanja.s.. simbole i pripovijetke.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka. {ta vi{e.. on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja..123 5 . nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka.. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose. a prije svega njema~ki kriticizam je. d`. d`. koji ih je objavio Svojim poslanicima. objavio svome ~asnom Poslaniku. ne vjerujemo da je od Allaha. ~ija imena nisu spomenuta. koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju. Za njihov sadr`aj.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. a. sama Istina.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru.120 3 . Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama. a kloniti se svih njegovih zabrana. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika. a.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka.{. napisana su poslije smrti Musaa. a.s. a.. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik. a.s.s.{.Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje. obavijestio. Poglavlja Biblije. nego one samo najosnovnije teze. i sl.. d`. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi. ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. od velikog broja ljudi. koji mi danas u~imo. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave.mo`e nedvojbeno dokazati. Muhammed . i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana..124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige.s. nekoliko stolje}a. danas. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an. Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu. Muhammedom.{. koja se zovu Stari zavjet. isti onaj Kur’an koji je Allah.{. ili Tevrat. a. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika. du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov. pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija. d`.122 4 . Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja. .s. i Njegovim ~asnim poslanicima. {to je .. svakako. tako da nema sumnje u to da je Kur’an.

.

ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati. od onoga {to }e se desiti poslije smrti. Sirat-}uprija. doista. 62) . ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika. d`. ~eka nagrada od Gospodara njihova.” (El-Bekare. i sve {to je Allah. pro`ivljenje poslije smrti. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik.{. ili u`ivanje u kaburu.. Havd (vrelo). u Hadisu. d`. u njima pripremio za njihove stanovnike. {efaat.{. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj. d`. kao {to su: ispit i patnja.{. obra~un.. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega. izlaganje knjiga djela. Allah. a. da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una..PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah.” (El-Bekare. D`ennet i D`ehennem.s. vaganje djela..

najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana. Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet.” (El. izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. D`ehennem. niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. sve to kroz razne na~ine obja{njavanja. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). a ka`njen za zlo. d`. 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi.{. a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja. te }e biti nagra|en za dobro. 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet. spas i gubitak. {ta `ele. Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu. i dr. Jewmul-. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti).” (El-E‘araf. oni }e. kazna i nagrada. Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. Prvi je. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja). El-Azife (smak svijeta).” (EtTevbe. a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu. {to nije slu~aj s drugim temama gajba. opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. El-Ga{ije (te{ka nevolja). ElAhireh (onaj svijet). koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom. Jewmul-Hasre (dan kajanja). Drugi je ome|en granicama istine i dobra. Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva. El-Hakka (~as neizbje`ni).125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki. Es-Sa’a (~as). posti}i.{.” (ElBekare.. vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje. tog Dana. oni }e. d`. Jewmul-Hurud` (dan izlaska). Jewmut-Telak (dan susreta).‘Ankebut. Jewmud-Din (dan vjere). koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. ElTamme (nevolja). ma koliko ono bilo {tetno. Allah. svakako. Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje). van bilo kakve kontrole.eth (dan pobjede). JewmutTegabun (dan samoobmane). El-Vaki’a (doga|aj). a oni ~ija dobra djela budu lahka.64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet. stradati. 29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. 8-9) . Jewmul-Hisab (dan obra~una). a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha. obra~un.. Jewmut-Tenad (dan dozivanja).

O tome nam Allah. vjerovatno. 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira.” (Et-Talak. Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu.. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah. a odbacivanju zla. ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih. i koji da se nahrani siromah . ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu. Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju.” (Et-Tevbe.. prema onom na onom svijetu.onima koji `ele Allaha i onaj svijet. pa sumnjaju i neodlu~ni su. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e.” (El-En‘am.{. kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom.” (Et-Tevbe. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore.” (ElMumtehane. 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju .” (EtTevbe.{. na mnogo mjesta. Zbog toga. pripremio na onom svijetu.” (El-Ma‘un.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni. d`. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje. nije ni{ta.” (El-Mud`adele. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima. Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj.Iman 65 Na ovo nam. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni . 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.ne podsti~e. 22) “Oni su vama divan uzor . 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. d`.

a. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu. poput bilja stvara. d`. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo.” (En-Nisa‘.s. a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti. oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje.sigurno sabrati na Sudnjem danu.” (En-Nisa‘.” (E{[u‘ara‘. zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti. Allah.nema drugog boga osim Njega .{.s.daleko je zalutao. d`. hadis Poslanika. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an. Oni. Allah..a. i u meleke Njegove. vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima. re~eno je: . njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide. d`. a. nadam se.{.? Nezamisliv je to povratak.{. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh.” (Nuh. jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti... a. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje. iako je svaki poslanik koga je Allah. ljudski razum i njegova ispravna narav.s. i u knjige Njegove. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog.66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide. d`. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom.. 1-3) Allah. 17-18) A Ibrahim. na primjer. ka`e: “I koji }e mi. i u onaj svijet. 82) A Musau. u to nema nimalo sumnje.. i u onaj svijet .{. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha. i u poslanike Njegove.{. ka`e: “Allah }e vas .. pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah.” (El-Bekara... ~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet. pa nevjernici. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. poslao.s. d`..‘” (Kaf...

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka.. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava.s. da se ono ogleda i u njima samim. i drugi njima sli~ni. bezvrijedan. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje.. pa onda bezli~na gruda. jer je on. d`.. mu{karca i `enu. sve dok. d`.ussilet. mo} o`ivljavanja mrtvih. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min.{. d`..Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja. Ova su{na zemlja (arapska pustinja.. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam. d`..U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu. jer je On kadar sve.. d`. nakon {to Allah. potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje. d`. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti.” (. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini..{.”129 4 . na kraju. a ne iz velike mudrosti. ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah.{. zatim ugru{ak.{.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena.. O tome Allah. na njoj se pojavljuje `ivot. na nju spusti ki{u.{.Allah.{. osje}a. u svakom ~ovjeku. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav. d`. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle. oblika i namjena. Me|utim. poslije toga. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam. Isto tako. prije nego {to je postao pravo stvorenje. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli. mu daje `ivot.. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota.{. i od njega onda dvije vrste. 37-40) c) . i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame.s. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje. ukusa. jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove. op. prev.” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima. Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana. mirisa. 36) Ova dva ajeta. ni~e bilje razli~itih boja. da ne}e odgovarati?” (ElKijame. Allah. d`. a. upitan je: “Kako }e Allah. niti da bilo {ta iz nje ni~e. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova.”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi. a. stvori. o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik.{. jer smatra da je stvoren uzalud. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na . d`..{. vodi prepirku i diskutira. 39) Allahov poslanik.

upravo prili~e Allahovoj. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik.130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. Allahov Poslanik. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. vjeri i Poslaniku. Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi. . o njegovom Gospodaru. nepravde zlo~ina i grijeha. moj vjerovjesnik i poslanik. a. I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana.72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. a Muhammed. a.{. niti pravednik nagra|en za svoju pravdu.” A zatim }e biti tu~en i mu~en. vjera mi je islam.. nevolja. 1 . neda}a.. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio..s. putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. on }e odgovoriti: “Ne znam. dakle. d`.s. a.” A {to se ti~e zbunjenog. niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in.s. niti obnovitelj za svoje djelo. obavijestio nas je.s. Pro`ivljenje poslije smrti. To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda. Njegovoj pravednosti i mudrosti... da }e se desiti poslije smrti. a. veli~ini.

rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni . on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik. a.a.” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.s. 2 ..” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom... pa sam i ja izgovorio.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog. da je Allahov Poslanik. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e.{. a. a koji }e nastupiti poslije ispita.s...Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio.”131 Buharija i Muslim. d`. Allahov Poslanik. On je Muhammed (tri puta). r. zamijenio s mjestom u D`ennetu. on }e re}i: “Ne znam.s.” (Ibrahim.r.do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi.{.s. ka`e: “..”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom. d`. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega.{. a. O tome govori veliki broj ajeta i hadisa...s. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini....” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka. a Muhammed mi je poslanik. Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik .: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu.}e odgovoriti: “To je Muhammed.. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti.a.a.” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje. a. o kojima nam govori Poslanik. a faraonove ljude zla kob zadesi. tako|er. osim ljudi i d`ina. da je Allahov Poslanik. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah. r.mu’min ili mukin . a mi smo mu se odazvali i slijedili ga. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada.” A {to se ti~e munafika i kafira. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti.PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu.. a. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju.a on dobro ~uje topot njihove obu}e . a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min.. a.” To su rije~i Allaha. ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima. rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti. Allah.s.’” Allahov Poslanik.’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah. d`. 45-46) . da je Allahov Poslanik. prenose od Enesa bin Malika.

onda se mora prihvatiti i vjerovati. A ako se to ne kosi s razumom.{. a. a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu.s.{. 93) Prenosi se da je Ibn . a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih). zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu. mu{ri~kim `rtvama. rekao: “Ovo je prilikom umiranja. i druga.‘” (El-En‘am. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika. 27). a suprotno tome onima koji su propali. ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana.”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima.. ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama. kaburska patnja. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 . zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva.s. jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta. kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri).a. d`. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti..” Ibn . ukopanim u zajedni~ku grobnicu. slu{ao one koji se mu~e u kaburu. upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik.s. a. d`.”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl. {to je. {to zna~i da one nisu iste vrste. poslije Bitke na Bedru.136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed. Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu.. razumski gledaju}i. na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe. Allah..{.Abbas tuma~e}i ovaj ajet. Isto tako.. A pripisuje se kaburu. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome. a. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”. svakako. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom.. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” . r. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom.{. Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije). povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava...s. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”.s.. a. pa do pro`ivljenja. a. Poslanik.. a.s. Allah.74 Iman Allah.. d`. d`. ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’. U hadisima se spominje i govor Muhammeda. nije nemogu}e da Allah.

u `ivotu na ovome svijetu. Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu.. pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika. pojele ga zvijeri ili izgorio. bez pretjerivanja i oduzimanja. Da se vi ne ukopavate. a drugi se nije prao poslije male nu`de. a zaslu`io je kabursku patnju.s. da je rekao: “Poslanik.. ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti. zato smo to du`ni vjerovati. r. I znaj. nije na nama uobi~ajeni na~in. ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita. a. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo.’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu. a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari. a. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku. kada umre. Svako ko je umro. nego je to na sasvim druga~iji. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima. rekao: “Kada neko od vas umre. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. kazne ili ispita. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje . da je kaburska patnja . Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er. jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu.s. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima. njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan.s. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. a ako je od stanovnika D`ehennema.javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji .a.’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti. ukopao li se on ili ne. r.patnja u berzehu (me|u`ivotu). da je Allahov Poslanik. a. ona }e ga sti}i.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek.javnih i tajnih.. kojima je zava|ao druge. Pa ako je od stanovnika D`enneta..”137 Buharija..Iman 75 re~e on (~ovjek). svejedno..a. Tako|er. a.. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju. vra}anje du{e u tijelo. zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre. da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji . Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje.s. nama nepoznat na~in.140 Ibnul .

Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika. kao i velike predznake. a Poslanik. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana. {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana. d`. i svr{etak poslanstva s njime.. a. o njima govori jedan broj hadisa. ili pati.s. a. jevreji i kr{}ani.{.s. d`.Hurejrea.. u kome je on upitao Poslanika. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. a. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”... a.. koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme.U poznatom hadisu o D`ibrilu. u sahih-hadisima.s.PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema. Reci: ‘To samo Allah zna. a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika.s. a.s.”141 3 .143 b .142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik.76 Iman zajedno s njom u`iva.. u kome ka`e: “Ja sam poslan...s.. koji je to sakrio od svih ljudi.a. Allah.{. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada. 187) Me|utim. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine. Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani.” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”.Buhari prenosi od Ebu . sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.146 izme|u kojih }e se povesti . neredima koji }e se me|u njima desiti. nego }e on nastupiti odmah poslije njega. a.s. a. r. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao.. ali ve}ina ljudi ne zna. te`ak }e biti nebesima i Zemlji.145 c . a mi }emo navesti neke: a . Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta. da je Allahov Poslanik.‘” (El-E‘araf. {to se malih predznaka ti~e. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst. A kad nastupi Sudnji dan.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika.

ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega. tri pomra~enja Sunca: na istoku. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik. a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.Enes bin Malik.s. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno. dok se ne pove}a broj zemljotresa. o~ekuj Sudnji dan.a.153 A {to se ti~e velikih predznaka. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja... ~iji }e broj dosti}i blizu 30. ili ako nije. a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. prenosi da je Allahov Poslanik.” Ebu-Hurejre.. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema. izlaz sunca sa zapada. tako|er. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo. r. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada. izuzev drveta Garkad. kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve. a. evo jevreja. zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije. o~ekuj Sudnji dan.Ebu-Hurejre. alkohol. kakvo dobro uradio. a. pa je spomenuo Duhan. ali ga ne}e sti}i popiti.a. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma).s.Iman 77 ogromna bitka.. prenosi da je Allahov Poslanik. odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada. pojavit }e se neznanje. u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset.”151 e .. Ded`d`ala. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku.” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena).s.s.s. reko{e. a. na zapadu i na Arapskom poluotoku. Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. r.”150 d . jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik. a. a.”154 . zinaluk. sakrio se za mene.147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik.149 a kada se to desi i ljudi ga vide.. dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti.s. ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’.a. o Bo`iji robe. a. pove}at }e se broj `ena. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju. Ed-Dabbe.148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava. a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici. sina Merjemina. silazak Isaa. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama.. r.. svi }e povjerovati. kao vjernik. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’. do|i pa ga ubij.

IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah. d`. istoga dana. ako prije nije vjerovao. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava. Vjernik. tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima. kao {to to Allah. kao vjernik. i ne `udi da sazna opise te `ivotinje. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati. niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. kako se navodi u mnogim hadisima.. tuma~e}i ovaj ajet.{. 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima.a. Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni. ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah.a.. prenosi da je Allahov Poslanik. d`. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati.. d`. O toj promjeni nam Allah. Ali. jer mu je dosta da ostane kod .{. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada. A . u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. a. u stanju je da to izmijeni. d`. kakvo dobro uradio.{. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u. bit }e izlaskom Sunca sa zapada. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi.{.{. 158) Veliki broj mufessira.78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka... govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika.. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti. r.. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru.157 B .” (En-Neml. me|utim. ka`e: “Onoga dana. te da ono iza|e sa zapada. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa. ili ako nije. koji prenosi Ebu-Hurejre.”156 U ranije navedenom hadisu. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli). r. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega.” (El-En’am. Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira.. d`.s. Po~etak te promjene.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah. makar i vjernici bili. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana.

fakiha i apologeti~ara. On }e tako zavesti jedan dio ljudi. a zatim }e mu to Allah.{. i ubiti ga. i znat }e da je ona jedno od Allahovih. koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. dvije rijeke. d`. kojom }e Allah.POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane.158 C . Zbog svega ovoga. Tada }e Allah. pa Allah. pa to uistinu u~ine.. }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu. Allah. sve }e se to ostvarivati Allahovom.s.{. koje }e Allahovom.. izuzev totalne neznalice i bijednike.{..s. voljom i mo}i.. d`. nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne... d`.s. {to on sam automatski negira svojom pojavom. blago ovodunjalu~kih riznica. d`. d`. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. nego }e on tvrditi da je bog. za razliku od Harid`ija. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili. d`. svojim nepotpunim likom i nemo}i.. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima.Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana.{... Ljudi }e je razumjeti. onemogu}iti. kao i rije~i (kafir). I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim. Tvorac Svemogu}i. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju. D`ennet i vatra. Zato se la`ov naziva ded`alom.. a zatim }e Allah.. a. a. otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti. a. ukoliko bi se to ostvarilo. on ne}e biti u stanju ljude zavesti. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju. voljom biti u mogu}nosti ~initi. U Newewijevom komentaru Sahih Muslima. I tvrde da. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana. svih muhaddisa.{. d`. Zatim }e ga ubiti Isa. d`. a Allah. d`. je taj koji }e joj to omogu}iti. }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi. pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda. On je odre|ena osoba.{. d`.{... to je totalna gre{ka kod obje grupe. zbog njegove prevelike la`i i obmane. naredba nebesima da spuste ki{u. jer on ne}e tvrditi da je poslanik. jer on istinu pokriva svojom la`i. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. isku{ati svoje robove. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike. nakon {to nije bio u mogu}nosti.{. Me|utim. zemlji da proklija i ona to uradi. stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska.{.{. ili samo . pa }e si}i Isa. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja. nazvao “Ded`al” (la`ljivac). nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan.

d`. o robovi Bo`iji. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e. podr`ani. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji. a Allah nije }orav. a ako se pojavi. d`. a. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera. r. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama. i tako }e mu povjerovati.80 Iman prividno. on je to prepoznao na nama. kao {to je }oravost. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i.a.. a da svoj narod nije upozoravao na njega. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: . jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli.s. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. Dan kao godinu. molim da od njega sa~uva svakog muslimana. zato se.. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega.. ja }u vas od njega za{tititi. a ja Allaha.s. sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana. Ko ga od vas do`ivi. a.. On je mladi} izuzetno kovr~ave kose. neka svako od vas ~uva sebe. pa ako nekoga od vas stigne.”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet. dan kao mjesec. a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude.. poslije toga. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. r. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i. ako se pojavi dok sam ja me|u vama. {to }e pro~itati svaki vjernik. slijep na jedno oko.s. Nema ni jednog poslanika.. a zatim podigao. Ali..{. ustao je izme|u ljudi i Allahu. a druga vatra usplamtjela. pismen ili nepismen. tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti. A {to se ti~e onih koji su od Allaha.{. oti{li do Allahovog Poslanika. a. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio.. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko.. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo. d`. Kada smo. r. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom. dan kao sedmicu.’”160 Huzejfe bin Jeman.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala. boje}i se od njegove kazne. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav.a. a.s.a. Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda. prenosi da je Allahov poslanik. a ja ne budem me|u vama..{.

koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi.s. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”. da onaj. a kad je podigne. te }e spustiti ki{u. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . Do}i }e do naroda. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini). kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. ali }e postati bijedni. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’. On }e to tako ~initi dok Allah. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze. Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah. a.. on bi to bio u stanju u~initi. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka. pa }e on narediti nebu. u bijeloj odje}i.{. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. a on }e ih ostaviti. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju. bez i~ega od svojih imetaka.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e. pa }e ga odbiti. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. a. koji }e si}i kod bijelog minareta. d`.zakapaju mu suze. i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu. prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke.s. kad spusti glavu. pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela.. a. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega. Nijedan nevjernik.. ne po{alje Isaa. dakle. a da je bog. Njegove tvrdnje su. sina Merjemina. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi. isto~no od Damaska.. gdje }e ga ubiti.s.’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi. pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je. dr`e}i se rukama za krila meleka. da shvati da je la`ov. dati sva ta nadnaravna djela. d`. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren. ne}e mo}i pre`ivjeti. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti). i zemlji koja }e odmah proklijati. a koju }e pro~itati svaki vjernik.{.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju. koja mu je napisana na ~elu.. koji osjeti miris njegovog daha. Jer. koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar.

{. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana. r. ne}e u njega. Zatim da ga je Allah.I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no. rekao je: ‘Tako mi Allaha. ne}e u njega. ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: . d`.. uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti. u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti. povjerovati”. a. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo.{. samo su naga|ali. Isaa.. ve} im se pri~inilo. podigao Sebi i da je on ostao `iv. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima.S. a.A Allah je silan i mudar. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa. i da su ga razapeli.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana.” IbnKesir.” (En-Nisa‘. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali..s. onako kako treba. a. . Postoje dokazi u hadisu. onako kako treba.‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli. razbiti kri`. on }e protiv njih svjedo~iti. kao i saglasnost islamske uleme u tome. ve} ga je Allah uzdigao Sebi.s. pobiti svinje i osloboditi d`izje.: “A nisu ga ni ubili ni raspeli.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa.{. Allah. d`. Allahova poslanika. a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga.. a na Sudnjem danu. d`. d`.a.SILAZAK ISAA. a. d`. A.82 Iman D . da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period. ve} im se pri~inilo. oni su sami o tome u sumnji bili. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. Allah.. d`. o tome nisu ni{ta pouzdano znali. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili. nego da ga je Allah. povjerovati. pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa.. a. da je rekao: “Allahov Poslanik.. a.s.{... a da nisu ni bili svjesni.. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau.{... kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura. sina Merjemina. ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha. . kada bude umirao. kada bude umirao.s.. On }e ubiti Ded`ala. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha.s. o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona.s. te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana. tuma~e}i Allahove.{. a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ . a sigurno je da ga nisu ubili.

Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed.‘” (El-Enbija‘.‘” (El-Kehf.s. Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu. ‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni. koji }e poni{titi na{ {erijat.. ka`e: “I on opet do|e.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje. pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{. potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti.{. a. 96-97) . ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti . niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi. oni }e ga sa zemljom sravniti. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom. ‘Te{ko nama.‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘.s. mi }emo te nagraditi. a.a. re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili. nema poslanika..s. i pribli`i se istinita prijetnja. Allah. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda. posljednji poslanik.’ Uistinu. re~e on.sasvim je ispravna. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i..a. d`. Zato ga moramo prihvatiti. a.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`.s.s. {to je i sam Poslanik.s. To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija.171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa. mi smo sami sebi nepravdu u~inili. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene.”172 E . a.’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. ‘O Zulkarnejne‘. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona.. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali. Me|utim.. zatim }e razbiti kri`. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘. Naprotiv. I kad sti`e izme|u dvije planine. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji.167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti. jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa. re~e on. reko{e oni. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano.. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti.

84 Iman Buharija i Muslim. ka`e. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar.. pa napravi krug ka`iprstom i palcem.. obavje{tava u Kur’anu. brda postati kao ra{~e{ljana vuna. d`... d`. ka`e: “I u rog }e se puhnuti.{. o ~emu Allahov poslanik. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. zvijezde popadati. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. 4 .{. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru. Allah.. pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji.{. zar }emo biti uni{teni. 68) . koji }e sa svih uzvi{ica silaziti. koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno.{. a. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko. izuzev onoga koga Allah..” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!. odjednom. “I Allah.. a u kome se spominje silazak Isaa.. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog.s. da je Allahov Poslanik. u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah. a i nebesa. planete se posudarati. ili o mjestu u kome se oni sada nalaze. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. osim Allaha.. a. po{tedi. jedne prilike. a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta.s.{. tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{. d`. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola.” (Ibrahim. d`.s. d`.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. ako se pove}a zlo. ustati i ~ekati.176 Allah. i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog. i Je’d`ud` i Me’d`ud`. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo. a. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. da }e se nebo rascijepiti. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode. sav prepla{en.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog.”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali.” (Ez-Zumer.a. r. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu. detalja njihovog izgleda i sl. d`..{. a kada zadnji nai|u. o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg.

d`. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O . Poslanik.” (Merjem. Zatim }e Allah. Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put.”179 6 . r. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu.’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e.d`. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. a. goli i neobrezani. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 ..” (El-Hakka.” (Ja Sin.. biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura.s. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una.. bosi.’”180 Ibn-‘Abbas. a. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om. r. d`. ostvaruje se prijetnja Milostivog..{. pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto.s.tada }e labavo biti. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti .. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge. prenosi da je Allahov Poslanik. a. a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo. gdje }e ~ekati dok im se ne presudi. I to je Dan pro`ivljenja.{. rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika. poslanici su istinu govorili. a. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe..178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima. izvesti ljude iz njihovih kaburova.PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. kao {to su bili na dunjaluku.. neobrezani. ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo.. RADI OBRA^UNA Vjerujemo. 13-16) Ebu Hurejre.. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela.{. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar.. prenosi: “Allahov Poslanik. r.s..s. a. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto.a.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU.s.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne. a ja }u biti prvi koji }e ustati. 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed. bez odje}e. Allah. tako|er..s. Nakon pro`ivljenja }e Allah. a.a. ne znam da li je uop}e umro s ostalima..a. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova. d`.{.

na tom se sastali i na istom se rastali. a kad si mi Ti du{u uzeo. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka.a.s.. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije.. pa su mu o~i zasuzile. a Allah. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e.. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha. prenose da je Allahov Poslanik. Poslanik. a nekome }e zapljuskivati usta. as.184 pa }e ljudi biti u znoju. i Ebu-Se’id. a. dok ne do|u do na{eg Poslanika. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha. nekome do grla. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom.{. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’.{.. pa }e se odvesti na lijevu stranu. d`. pokaza svojom rukom na svoja usta..s. a. d`.. a.86 Iman ljudi. goli. pa }e se zauzeti za njih. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu. r. . kako nas o tome obavje{tava Poslanik.s.{.’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja. Muhammeda.. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe. shodno svojim djelima. nekome do koljena. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili. Ebu-Hurejre. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama. a..s. kao da je zauzdan. rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu.d`. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi. a.s.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena.”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne.s. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha. zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi.a. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje.. r. moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio. nakon tvog odlaska. tvoja nare|enja odbacivali.

Dakle. d`. sunnet i na koju je saglasan musl.‘” (El-Kehf. jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an. d`. pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru.” (El-Hakka.{.{.. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu.. neka ne kori nikog drugog.i meleki }e na krajevima njegovim stajati.Iman 87 7 . dobit }e desetorostruku nagradu za njega. prenosi da je Allahov Poslanik.” (En-Nur.. neka se Allahu zahvali.pa.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja.. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah. ‘Adijj bin Hatim. a.” (El-Kasas. 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah. Koga zadesi dobro. a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati. r.a.NAGRADA . a koga zadesi ono drugo. doista. kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili. pa neka se svako od vas ~uva vatre. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah. a onaj ko uradi zlo . 84) Allah. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu.. oli~ena istina.{. bar s polovicom . sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im. d`. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega..tada }e labavo biti . bez posrednika. presuditi svakom od njih. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati. presudu i ~itanje knjiga. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni. du`ni smo vjerovati u izlaganje djela. osim sebe. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili. d`.{.KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je. direktno i bez posrednika. razgovarati na Kijametskom danu. u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. Allah. pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti.”188 8 . tako|er.: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . oni koji budu zlo radili.s. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha. d`. 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo. Tada }ete ispitivani biti.{. ummet.

d`.‘” (El-Isra‘. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu. od Allaha.. lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah.88 Iman hurme (koju }e udijeliti).”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima.ka`e: ...” Sve {to oni pi{u. jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno. a. Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi.. koji znaju ono {to radite. d`. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo. A ~iji grijesi budu ve}i.{. pa ako bude od onih koji }e biti spaseni. d`. d`..{. Allah.” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e. Ko je zanije~e. 10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i. a to su Kiramen katibin. re~e. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i. pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela.. propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti.{. zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama.{.s. ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. Allah. rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu. d`. nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. a. zar Allah. zaista. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. bili oni dobri ili lo{i. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu. sve zna!” (El-In{ikak. bit }e i ka`njen.{. Ai{a. d`.a ho}e! Gospodar njegov o njemu.{. A {to se ti~e obra~una (hisaba). o kojima Allah..{. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. a poslije primanja knjiga. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data.a. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu. “To se odnosi samo na izlaganje djela.” (El-Infitar. postaje nevjernikom.. i knjiga mu bude data iza njegovih le|a. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku. rije~i i ubje|enja. koji se mnogo trudi{.. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah.s. d`.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati. prenosi da je Allahov Poslanik. r. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju. To }e biti na mjestu sakupljanja. d`... onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data.{. Allah. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla. d`. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i. rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. kod Nas cijenjeni pisari. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti .{. o ~ovje~e.”190 Dakle.

‘” (El-En‘am.. Gospodaru svome vratiti.s.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah.{. a onaj ko bude uradio koliko trun zla. vidjet }e ga. da {to vi{e dobrih djela uradi. i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘. pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje. to zatra`i. d`.. koji ka`e da je Allahov Poslanik... ali da to niko drugi ne}e vidjeti. da je rekao: “Allahov Poslanik. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah. a. na kraju. Bit }e uni{teni.”196 . a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene..{. tako {to }e im Allah. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet. r. rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una. 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una. bilo dobro ili zlo. d`. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima. a.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un. d`.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra.. prije nego {to do|e ovaj kona~ni .” (El-Enbija‘.. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu.s. d`. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti. Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti. vidjet }e ga. tako {to }e re}i: . d`.{. a.{. d`.{. zajedno sa ostalima koji su propali. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea. jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. Mi }emo za to kazniti ili nagraditi.Tog i tog dana je uradio to i to!’ .Iman 89 “Oni }e se. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili.. dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje. prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema.To su njene vijesti. niti {ta oduzimamo. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto. Allah. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje. Vjerujemo da }e Allah..s. ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: .. Allah. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo.. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati. 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea.” (EL-Zelzele.{.a. jer }e joj Gospodar tvoj narediti.a. ali im se nijedno ne}e prihvatiti. r. 47) Allahov Poslanik.. d`.”194 {to se ti~e na~ina obra~una.{. prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’. Allah. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude.

. A. d`. d`. ~itanjem knjiga i ostalim. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati. jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik.A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela..a. na Sudnjem danu. a.{. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. kako to Allah. d`.oni prvi bit }e zadr`ani. pa mu ka`e: .. prema vjernicima. Allahov Poslanik.s. upitat }e oni ko`e svoje. a..s. ko`a i ostalo.. podario njemu i njegovom ummetu. mimo nevjernika.i kada do|u do nje. evo..{. 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha. jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura.s.HAVD (VRELO) POSLANIKA.‘” (.S. i o~i va{e. i o~i njihove. }e se osamiti sa svojim robom mu’minom. sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. ruke. d`.A on }e odgovoriti: .Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. i podsjetiti ga na njegove grijehe. oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: . To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama.s.: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. i ko`e va{e. za sve {to je ~ovjek u~inio. ‘Allah.{.. obdario je darom govora i nas!‘. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u.{. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e. vaganjem djela. ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela.Jesi li uradio to i to? .Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima. da bi ih sustigli ostali . protiv vas svjedo~ile.Jesam! .A zatim }e mu re}i: .{. A {to se ti~e nevjernika. Allah. r.s. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. da ka`e o do{aptavanju Allaha. u{i njihove. prenosi ih vi{e od trideset ashaba. a. a danas ti ih opra{tam! . ..90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. a. dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega. Ko do njega do|e. pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada .ussilet. A ko se sa njega napije. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘.198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed. a. d`. o vrelu koje je Allah. a poslije njega njegov ummet. odgovorit }e. noge. vratili. Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru. napit }e se. sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega.. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 .

ja se ne bojim da }ete se vi. Neki ljudi }e se udaljiti. Enesa i D`abira bin Semure. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza. k}eri Ebu-Bekra. ‘Abdullaha bin Sanabihija. Sewbana.s. ‘Abdullaha bin Zejda. Suvejda bin Hable. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i. Bera’ bin ‘Aziba.. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda. Zejda bin Erkama.s. r.”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni. a. a.. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene.Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. nakon moje smrti. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. a. ono }e se sve vi{e pove}avati. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok. Ai{e. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra. a. El-Mustewrida.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik. da je Allahov Poslanik. hladnija od leda.s. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti.s. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz. koliko god se iz njega bude vi{e pilo. miris muje ljep{i od mirisa miska.s.. pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj. a da je vrelo na{eg Poslanika.. da je izuzetno prostrano. voda mu je bjelja od mlijeka.a. Ibn-Mes’uda. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana.. a.. nego se ja bojim da se ne posva|ate.. ko se iz njega napije. Tako mi Allaha.s. koja je bjelja od mlijeka. Havle bint Kajs i drugih.”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina. Esme bint Ebi-Bekr.206 . r. Tako mi Allaha. U pojedinim hadisima stoji da. a. prenose ih mnogi od ashaba. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. Hadisi o njemu su mutevatir.. vjerovati u njega je fard. Ebi-Zerra. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha. ‘Ukbe bin ‘Amira. dosti`u stepen tevatura. mnogobrojni su. vratiti u idolopoklonstvo.. Kadi ‘Iljad. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. Ebi-Berzeta. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana. Ummi Saleme. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir. iz rijeke Kewser. nakon tebe su se potpuno odmetnuli. Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra... koji ka`e da je Allahov Poslanik.a. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga. Ebi-Ummame..a. prenosi da je Allahov Poslanik. Huzejfe.”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. rahimehullahu te’ala. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. Harise bin Wehba.. ja sada gledam u svoje vrelo. r. Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica.

a lo{a na drugi.. po{tedio obra~una. vagati (vagom). kako stoji u jasnom Kur’anu. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali.” (ElKari‘a. nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman. ili nagraditi. d`..210 .” (El-E‘araf. oni }e.. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati.92 Iman 10 .{. jer je vaganje radi kazne.{.u ugodnu `ivotu }e `ivjeti.{. Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati. To }e biti.”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una. pa se nikome krivo ne}e u~initi.VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. d`. kako bi se pokazala Allahova.” (El-Enbija‘. 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga. a nekad drugi tas. pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. te }e se dobra djela staviti na jedan tas.207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu. d`.209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah. stradati. dobra i lo{a. a oni ~ija djela budu lahka. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka . oni }e. Mi }emo za to kazniti. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi.. d`. tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka . {ta `ele posti}i. i nekada }e prevagnuti jedan. pravda.boravi{te }e mu bezdan biti. Njime }e se pokazati pravednost presude. koja }e imati dva tasa. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti.{. i da }e Allah. Allah.

. U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu. d`.. I ako budu na pravom. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa. d`.212 pa }e im do}i Allah. i njega }e doka~iti vatra.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar. a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela.{. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike. neki }e opet pre}i brzinom vjetra. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti).SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela. koji nas je spasio od tebe (vatre).Allahu moj. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana.neka to slijedi’. d`.. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne. Dakle.a. d`.s. nakon {to nam te je pokazao.{.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema.{. A kada nam On do|e.Iman 93 11 .: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah. re}i }e: “Hvala Allahu. vjernike.. a neki tr~e}i. u liku koji oni ne poznaju. Njihova dova }e biti: . d`. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu. jednom rukom }e se uhvatiti. Allah. Toga dana }e govoriti samo poslanici. izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne.s. A kad pre|u. Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar. a. a druga }e mu se izma}i. tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati.Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu..’ Zatim }e krenuti za njim. podario {to nije nikom drugom. spasi.’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar. neki brzinom treptaja oka. a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute. Allahovom putu na ovom svijetu. a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. Me|u njima }e biti . r. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. iskrene ljude. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela.{. ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik. a.: ‘O Allahov Poslani~e. a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu. Zaista nam je Allah. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i. spasi! .{.

o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete. d`. ostati na njemu.{.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti.{. Allah. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no.. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik. a.{. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e.. dakle. gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti.{.217 Svi }e. a Allah }e spasiti vjernika. Tako mi Allaha. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni. a.” (Merjem.s. Ebu-Se’id el-Hudri.s.” (Merjem.” (Et-Tahrim. 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje. 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik. d`. a.{.94 Iman vjernika koji }e.: “I svaki od vas }e do njega sti}i. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati.. stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja.. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. a. zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima. pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih.s. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. zbog svojih grijeha. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. A kada vjernici pre|u }upriju. d`. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti. Tek kada se potpuno o~iste. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ .. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je . a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni. d`. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku.{. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet.on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf. nikada ne}e nestati.a.. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove. prenosi da je Allahov Poslanik. re~e: ‘Allah. d`. Vjerujemo da ih je Allah.. 30) Allah. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre... d`. r..”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik.”218 12 .s.

re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. oni }e na sigurnu mjestu biti. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati. `eniti. iako Ga nije vidio. d`. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu.” (Es-Sed`da. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele . ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih.” (Es-Saffat. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima. a od nje }e mu mozak klju~ati. a. “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. to }e. u njima }e mo}i. a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti . a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim. u Kur’anu.Eto. opisuju}i D`ehennem..s.” 220 A {to se ti~e D`enneta. prenose}i od svog Gospodara.Ovo je ono {to vam je obe}ano. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti.a od Nas i vi{e. blagodat }e to od Gospodara tvog biti. Allahov Poslanik. a. niti u{i ~ule.” Zatim re~e: “^itajte.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini . Allah. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi. 62-67) Allahov Poslanik.s. priklju~it }emo djecu njihovu.. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele. bezbijedno. 17-24) Allahov Poslanik.” (Kaf. zaista. a.i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli. zaista. jedni drugima }e. }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala.zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh . ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. skrivene radosti ~ekaju. u miru. i jedni prema drugima okrenuti. koji se Milostivoga bojao. i ona je.s. dovoljna! Poslanik.. u dibu i kadifu obu~eni. krupnih o~iju.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti.” (Et-Tur. plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim. 17)221 . u njima. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela.’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e. U|ite u nj.. . i koji je srce odano donio. na Kijametskom danu. pune ~a{e dodavati . opisuju}i D`ennet.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati. usred ba{~a i izvora. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti. ne}e biti ni od jednog daleko. svakome onom koji se kajao i ~uvao. svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri. u Njemu. kao nagrada za ono {to su ~inili. poslije one prve smrti.{. a. tako }e biti i mi }emo ih hurijama.s. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati ..

samo. nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati. 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ .‘” (El-Ea‘raf. a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta.odgovorit }e. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom. da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” .“Jesmo!” .. O tome nam Allahov Poslanik. ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet. A onda }e jedan glasnik me|u njima. o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu. nema smrti! O stanovnici D`ehennema. a. pa }e se zaklati. vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema.s. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao. koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive. i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 . a nevjernika u drugom. da ga i jedni i drugi ~uju. viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili. stanovnici D`ehennema u D`ehennem. Pogledaj. do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema.a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio.96 Iman Isto tako.

”” DE.. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo. a.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera.{.a.{. a definiciju kadera kadau. Njegove poslanike. zlo ili dobro. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru. d`. koji prenosi da je Allahov Poslanik.{. d`. Njegove meleke. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar. Njegove knjige. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke.{. ka`u suprotno. stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove. biva Allahovim odre|enjem.224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah. d`.. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn . dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa. postavio na ovom svijetu.223 A kada’ Allahovo. govore}i da je kader Allahovo. pa definiciju kadaa pripisuju kaderu. 49) .s. 21) “Mi sve s mjerom stvaramo. Sudnji dan i da sve {to se doga|a. znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti.” (Er-Ra‘d.. Pojedini. {to je nemogu}e.” (El-Hid`r.” (El-Kamer. d`.‘Umera.[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo.. rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. kada ga je D`ibril upitao o imanu. r. opet.{.. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. d`.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu. vjere...

. uistinu.” (El-Bekare. a ne volja ljudi.{. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu... to }e im i biti. 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji.{. mo} i volja..” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati. odredbu i da sve {to se de{ava. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova.{. {ejhul-islam.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman. jer kader zna~i ono {to Allah. d`. dozvole i volje. izuzev {to On htjedne. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran..{. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog).”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu. ka`e: “On sve zna. 2) “On radi {ta je Njemu volja. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova.” (Junus.” (El-Burud`. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud... d`. Pa ono {to im On `eli. d`. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena. Ahmedova definicija je. 29) “I On sve mo`e. biva s Njegovim odre|enjem. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” . to rekao. sasvim potpuna i dovoljna. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda. Allah zadovoljan njime bio. d`. Obja{njavaju}i ovo. a ono {to On ne `eli. d`. to im se ne}e ni desiti. Ibn-Tejmijje.{. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. kao {to su: znanje. zlo ili dobro.” (El-Hadid. Allah.{. Njegova volja se ostvaruje.. 83) “On upravlja svime.” (Ja Sin. prijatno ili gorko. d`.

. uistinu. on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju.rahimehullahu te’ala .. d`.{. d`. dobro~initelje i pravedne. d`.. Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine. a da ga nije Allah. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). On zna sve njihove radnje. O tome Allah.to je Allahu. prije nego {to je damo.. Dakle. de{ava Allahovom. jer drugog Tvorca i Gospodara nema. lahko!” (El-Had`d`. i njihovu mo}. d`. a ono {to On ne}e. A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju. neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti. d`. a zabranio im je grijehe.{.. i njihovu volju. Allah. dobar i lo{. znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. a koja nije.{. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja. lahko. 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu.. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi. a sveske su se sklopile.{.{. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji. {to god ~ovjeka zadesi. Allah. to je. . ho}e. stvorio je i njih. I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli.. neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i.{.Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah. d`. ne mo`e ni biti. vjerovanje da biva ono {to Allah.” (El-Hadid. u stvari.. Pera su presahla. volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}. d`.{.zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: . Prvo je stvorio pero. zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa.. njihovu nafaku i ~asove njihove smrti. ali Allah.. a {to god ga je mimoi{lo. zapisana u Knjizi. uistinu.{. Ljudi ~ine djela. dobra djela i grijehe. d`. On voli mutekije (bogobojazne). ili mirovanje. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. I da se svaki. voljom.{. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi. Allah.. Tvorac njihovih djela.{. ali je Allah. d`. Allahu. d`. Pored svega toga.{. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja . stvorio. ~ovjek je vjernik i nevjernik. d`.

.{.. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu. Podjela kadera. kao {to ka`e Allah. pravda. d`. kao {to ka`e Allah. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac.. Allah. i Njegovo . nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema.{.228 Allahovo.. sve je to mudrost. a zlo se Njemu ne pripisuje. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke. milost i dobro.{.{. d`. jer je dobro u odnosu na djela Allaha. d`. d`. Nije mogu}e da Allah. a sve ostalo stvoreno. znanje. a u odnosu na Allaha je svakako hajr. u koji smo du`ni vjerovati. pisanje.{. bezgrani~no dobro.” (Ez-Zumer. ~etvrti: Allahovo... neprijatelja zlo. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja.elek. d`.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara. ali je hajr . dodaju}i tome jo{ veliku nagradu. tako|er. neda}a za ~ovjeka trenutno. 10) Uistinu.. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje.{.‘” (El-.{. d`.. d`. po stvaranju i odobrenju nije zlo. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca. d`.{. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa. jer da je Njemu pripisano. d`. pribjegavanje Allahu. svojstava niti djela. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. d`..{.{. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih. stvaranje svih stvorenja i doga|aja. d`. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava.{. na prvi pogled. ne bi bilo zla. d`. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}.. praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili. `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi.{. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a. d`.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu..230 Bolest je. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti. A pripisivanje zla Allahu. d`. Njegova volja.231 Sve {to je zlo je relativno. a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha.{. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom.. on je u svojoj cijelosti samo dobro.. d`.. ostvarivanje obo`avanja Allaha.: “Allah je stvoritelj svega. prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro. Stvaranje Iblisa.gledaju}i na budu}nost. d`.. kao {to Allah. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a.{. jer se zlo ne pripisuje Allahu. d`. zbog bola i isku{enja koja ga prate.{.. i tra`enje za{tite kod Njega. Tre}i: Allahova. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano. kod Allaha.{.{.100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo.” (El-D`inn.{. d`. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih.{. d`. na primjer.{. imaju}i na umu kako Allah. d`.

kosi s vjerovanjem u Njega.. pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde.Iman 101 odobravanje istog. d`. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. On ih ne bi kaznio. nevjernik. o Allahu.{. A ako je ~ovjek. je iznad svake manjkavosti. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini. govori bez ikakva znanja i osnova. d`. Te dvije stvari su: Prva: Allah. a to je strana koja se ve`e za Allaha. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast.. i pored ka`njavanja grije{nika.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah.. mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. u svakom pogledu. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha. tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio.{. ima dvije strane. mora vjerovati u Allahovu.{. ili nevjernik.d`. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu. svakako. zlih djela. ili grije{nik.. d`. koji se opravdava kader’om. niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali. d`. dakle.{.. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. d`. i da On ho}e. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova. Kako }e se nevjernik. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost. jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu.{.{.. d`.{. nevjerstva i {irka. d`. oni ga ne bi mogli u~initi. Pa ako je vjernik. {to se. Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom. prije nego . a da On to nije htio. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo. d`. pripisivanje nepravde Allahu. d`. Zato je opravdavanje grijeha kader’om. d`. jedna od njih je dobro. Zlo. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am.{. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha.. odgovor je sasvim jasan. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom. a ni preci na{i. Allahov. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz. pravdati kader’om.{. koji ga je stvorio i odobrio. Allah.{. a Allah ima najja~i dokaz. a Allah. nepravda. jer je Allah.. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina...{..

102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr. d`. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. Znamo da je svakom ~ovjeku. ili da ih sve prisili da vjeruju. a onoga ko izabere zabludu. pa pro~itao {ta tamo pi{e. Profesor Sejjid Kutb. Stvar je.. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih. veoma jednostavno i jasno.{.{.. Druga~ije re~eno.{. odredba. d`. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr.. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe. naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati. a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf.{. nije rezultirala .. d`.. pa svi prihvate Njegovu uputu. d`. u praksi. pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi. A kada oni poku{aju to u~initi. Polemika na ovu temu. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili. prije nego {to se desi.. u bilo kojoj filozofiji ili religiji. u isto vrijeme. onda. d`. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu.{. na nju pozivati?Postoje Allahova. volje i odredbe. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju.{... d`. Allah.{.. da bi se njemu prilagodili. d`. Allah. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah.. Allah.. dok je..{.{. Allah. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama. tuma~e}i spomenuti ajet. d`. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici. nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima. d`. pomo}i u tome. Ali.{. te saznao {ta je njemu odre|eno. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo... nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova.. htio je sasvim drugo.. d`. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz. {to na ovaj na~i postaje.. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke. I bilo je onako kako je Allah htio. nare|eno da se pokorava Allahu. d`. Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu.{. A {to se ti~e Allahove.{. dakle. kad je Allahova. d`. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju. kako }e se. niko je ne poznaje osim Allaha. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju. i da izvr{ava Njegova nare|enja. d`. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana. gajb..{. ili da im ubaci iman u njihova srca.

. d`. a zatim se osloni{ na Allaha.”233 Zato. d`.{. d`. Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena. d`. stepene i da u njega vjeruje.{. d`. I da zna{.{.pa. jer }emo se tada razi}i i tako propasti. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u.{. ~ime je Allah... 7) SKRIVENOST ALLAHOVE.{. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb).{. odredbe. Allah. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi.{. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. D@. kako bi te to odvratilo od grijeha. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu. Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha. osim Allaha.[... koje ne zna niko drugi. Allah od vas ne zavisi. a ako si Mu {ta zgrije{io. A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa. a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio. d`. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini. da vjeruje da Allah. nadaju}i se da }e ti oprostiti. ako si u~inio dobro. Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu. i da voli{ ono {to On voli..{. zadovoljan.{. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{. d`..{. d`. sve zna. d`. du`an si Mu se zahvaliti na uputi. ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. dragi brate. da je mudar i da mu ne prili~i besmislica. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi. Allah. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno.{. ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima. i ljudske volje i njihovog . d`. d`. a ako izvr{i{ neki grijeh..” (Ez-Zumer.... Na{i razumi su ograni~eni. Jer. I da zna{ da Allah.{. d`.Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni.. d`.{. Dosta mu je da zna njegovo zna~enje.. .{. znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah. da je sve stvorio i da ono {to On ne}e. ne mo`e ni biti. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{. Allah. d`.

a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr.. na primjer... zabranjena radnja i prekora~avanje granice. mudrosti u tome. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati. bi}em. I iman ne}e biti primljen ni od kog. Imam Ahmed prenosi. d`. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti. d`. sve {to je potrebno Allahovom.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj. a. ukratko. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im. postaje nevjernikom. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba.. pa njime ne kre}i. i upitao ga o kader’u. d`. te ga nemoj gaziti. r. pogazio je Allahove.” On ga ponovo upita. d`.{.. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu.{. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja.{. a Alija.{. a ljudi raspravljaju o kader’u. d`. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju.a.104 Iman izvr{avanja od ljudi.. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika.. jer je Allah. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika. toliko se zacrvenio od srd`be. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{.{..”236 Divne li su rije~i imama Tahavija. samo znakove Allahovih.a.{.{. kao {to je slu~aj s Allahovim. koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha.... jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji. rije~i.s. d`.. koji prenosi od njegovog oca. bez detaljnog ispitivanja Allahove. d`.a. A prvi znak uva`avanja neke . d`. a oni }e biti pitani. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti.s.. d`... a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah.{. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti. a.{. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put. r. d`.{. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik. svojstava..s. a ko to u~ini..” On mu ponovi pitanje.234 Zato je Allahov Poslanik. Poricanje znanja koje postoji je kufr.‘ (El-Enbija‘. Ovo je. mu re~e: “Tajna Allaha. d`. To je dered`a veoma znanih. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema. na {to mu Alija.{. uradio. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti. re~e: “Duboko more. Mi mo`emo spoznati. r. Allah. a. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana.

a. r. d`.”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu.. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa.. jedne prilike... tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa.a. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota. odredbu. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu. Allah... i tinta se ve} sasu{ila. Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a.{. ~uo sam Allahovog poslanika.a.. a.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne. Ako bude{ ikog pitao. Pazi na Allaha. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu.s.. a u ovo ne bude vjerovao. te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog. Pera su prestala pisati.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi. rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana. a da nikome ne bi nepravdu nanio. o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika.. osim onim {to ti je Allah propisao. Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku. u tom zna~enju. a. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu.{. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’.. d`. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik.Sine moj. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika. a. kada ka`e: ‘Ko umre.Iman 105 stvari je vjerovanje u nju.s. ti to ne bi primio.. koji je. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela.s.arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad . re~e Allah. a.{. bilo je pero. pitaj Allaha. taj sa mnom nema ni{ta. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah.. ne}e ti nauditi ni~im drugim.s. On bi to u~inio. a. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda. Ibn-Abbas.’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika. Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju.s. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i. Selman el-.{. tra`i je od Allaha. a ako im se smiluje. A kada bi se sakupili da ti naude. d`. r. d`. pa mi je rekao isto tako. d`. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’.s. ve} odredio.s. a ako i od kog pomo} bude{ tra`io.{. na}i }e{ Ga ispred sebe. a. a. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu.s.

106 Iman postanu vjernici u Allahovu.{.{. ali su istinita. niti mimoi}i ono {to te zadesilo. Sva ta ogromna djela. onda.. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek.. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika. zna da je i on sam pra{ina. sem onoga {to mu je Allah. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat. da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. kad bi se cijeli svijet sakupio.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu. d`.. i zna da.s. samo. rukama. propisao. budu}i svijet i Allahovo. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika. Koju li. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti. ne bi mogao u~initi ni{ta. nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim. volji i ure|enju . a.{. Takav ~ovjek zna da se Allahove. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. d`.”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’. To su djela koja li~e na ~uda. a.{. koja je ostvario allahov Poslanik.. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode..{. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju. Kako. d`. su plod njihovog imana u Allaha.. rahimehullahu te’ala.{. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje. odre|enje. d`. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja). d`. a ono {to mu nije odre|eno. Jer. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji.s. dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. d`. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi.. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi. sa svojim plemenitim ashabima. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno. sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama. ma kakvi oni bili. Tek ovako promatraju}i.

a strpljiva u neda}i. on se strpi. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici.s.. a ako ga zadesi kakva neda}a.a ono mo`e biti dobro za vas. koji u Allaha vjeruje.. d`. dakle. a ljudi ne znaju.{.{. a.a. 11). osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost.. A ako se po`ali{ sinu Ademovom. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog. a ako mu iman bude slab. ‘Allah zna. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo.. a to nije slu~aj ni s kim drugim. d`.a.. Allah. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji.” Alkame. d`. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. tuma~i Allahove.”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. mudar i milostiv. Tako }e.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve.”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom. uputiti . a. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana. pa i za to bude nagra|en. d`. a On zna. isku{enja }e biti lak{a. do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji.{. sve dok ga potpuno ne o~isti. a ono ispadne zlo po vas. 216) Mu’minska du{a. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju). te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg.a. Zato je svako stanje koje je zadesi. a On }e srce onoga. zna da je od Allaha.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a.Allah sve dobro zna.. r. u dobru. pa zato biva nagra|en. za nju nagra|uje. Ona je zahvalna Allahu. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah. d`. kada ga zadesi neda}a. r.. dobro po nju. Kao {to to obja{njava Poslanik. r. a vi ne znate. neprestano. te se zadovolji i strpi.s. a ne{to volite. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu. d`.{..: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega.{. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi.{.’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah. kao {to ka`e Omer. ja . on se na njoj zahvali.Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove.{. ka`e: “Ne volite ne{to.” (Et-Tegabun.. mudrosti i Njegove volje. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima.. d`.‘” (El-Bekare. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi. Pa ako mu iman bude ~vrst. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu. isku{enje dolaziti ~ovjeku.

” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati. pa ako si u stanju.252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu. Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova.{. d`. po mi{ljenju cjelokupne uleme.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih. Jer. U tom slu~aju.{. a ako nisi.. abnormalnosti i {izofrenije.{.”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju. Zadovoljstvo Allahovom.{. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. milosti prema ljudima. kao {to smo ve} rekli. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara. kao ni sabur na poni`enje i zlo. nego: Allah. dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka.” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e. I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti.. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole.{. a drugi da je mustehabb. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. Zato nema psihi~kog sloma. odredbom. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao. du{e i nerava.”251 Sabur je vad`ib.. nije zadovoljan kufrom.{..{. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja. Allah. d`. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo... odredbom. onda se strpi. d`.{. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih.{.”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah. d`.108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao. d`. nestanak brige i tuge. u skladu s Allahovim.{.. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje.”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka. nema okretanja nazad. odredbi. d`. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje. odredbu i svijest o Allahovoj.. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu. O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. d`. a niti neda}e njegovo strpljenje. nare|enja.. najve}a vrata. odredbama. uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja).. nego .. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari.{. d`. d`.{. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih..{. niti da je bilo ovako i ovako. d`. Naprotiv.” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja.. a svi su saglasni da nije ispod mustehabba. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj. niti nervne napetosti. d`. tako da uop}e ne osje}aju bol. bilo bi ovako. d`. budi zadovoljan. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom. odredio je i uradio ono {to je On htio. d`.

on odgovara: “Oni su dio Allahovog. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate. d`. ali taj brak mo`e uroditi plodom. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno .{.{.. rastere}enost savjesti.Iman 109 vladaju zadovoljstvo. da li oni mijenjaju Allahovu. a kome ho}e .. d`. bio bi grije{an. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha.{.mu{ku.. a na ovom svijetu izgubljene sre}e. odredbu?”..{. u~ini bez poroda. dozvolom. d`. d`.uistinu. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju.”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na .. d`. istinsko zadovoljstvo. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura.{. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e. Mora se `eniti. prijatnost ~vrstog ubje|enja.s. kader’a. odmor. kako to Allah. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu. a. sre}a. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji.{. smirenost... postavio u ovom svijetu. d`. smirenje. jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i.{.{. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom. a i ne uroditi. d`. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.. i imanom da je sve u Njegovim rukama.{. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. ili im daje i mu{ku i `ensku. Allahov poslanik. rastrganih nerava. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a. zajedno sa tevekkulom na Allaha. d`. pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom. iako je nafaka u ruci Allaha.” (Ta Ha. tegobnog i napetog `ivota. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji. d`. milost i pravednost. A onaj ko okrene glavu od knjige moje. a koga ho}e. On. Tako.posljedi~nim zakonitostima koje je Allah..

prije osvajanja Meke. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka. ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane.. a zatim se osloni na Allaha. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i . d`.{.{. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci. rekao: “Allahov Poslanik. a..{. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada.259 Tako su i ashabi. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio. te je Omer tako i naredio. a zatim muhad`irima.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima. d`.a.. po ulasku u [am.. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu. r.. jer rad je fard. Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku. d`..s. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). a neki ka`u da je vad`ib. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’. jedan plodan. mustehabb. pa su se muhad`iri saglasili na povratak. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom. kada bi ih ~uvao u pustom dijelu. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela...a... {irk u tevhidu. a drugi pust. pogre{no. Buharija prenosi od Omera. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha. a ne da mu se suprotstavlja.. nije dao nikakvu bolest. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’.. Nazvao sam selam i sjeo. to u~inio po kader’u. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. da su ga. osim jedne bolesti: starosti.s.s. A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula.. mubah ili mekruh i haram..110 Iman posljedice. Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove. vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani). ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se. sreo je ljude iz Jemena. r. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama. d`. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim. koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e. a isto tako. a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali. svakako.a.{. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek..{. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju. postavio. Dolazili su beduini s raznih strana. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer. je skrnavljenje [erijata..{. jer Allah. manjkavost u razumu. i pojedinim Kurej{evi}ima.a. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. d`. a. a da za nju nije dao lijek. A Allahov Poslanik. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima.. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu.’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre. najve}i mutevekkil.a. naredio lije~enje. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao. r.. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{. r.256 Zato je Allahov Poslanik.. To je. rekao je: ‘Allah. susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga.s.. a. r. kako bi se udaljili od kuge.. a. zar ne bi. d`.

{. Pored tevekkula rad je neophodan. mudrost i Njegov zakon ({erijat).” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad. jer bi.. zanijekao je iman. d`.. pa ko bude radio po njegovom halu. u protivnom..Iman 111 dunjaluku. niti tevekkul slabo{}u. a.s. a ko zanije~e tevekkul. zanijekao je Sunnet. tevekkul je hal Allahovog Poslanika. oskrnavio Allahovu. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 . Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom.. Jer. a rad je njegov sunnet.

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem. uz iman srca. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta. ali. konstatacija da su djela organa. nego je on pod Allahovom.268 Uzrok tome je.. kaznit }e ga.s. {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu.. a Allah najbolje zna. oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika. ili da su ona jedan dio samog imana. teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju). mada se na njemu grade druga razmimoila`enja. tako|er teoretske naravi. ako htjedne. ili samo jedna od . Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima. da li je on dio imana. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom. d`. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode. voljom. Jer. jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko. oprostit }e mu.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. Ali. a. a ako htjedne. iako se razilaze u njegovoj definiciji. a u njega ne ulazi djelo. neophodna. uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana.266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju.{.

i pored toga. a.. poslanik. koji nije mogao otkloniti..Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. A drugi. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana. iako ga ne smatraju dijelom imana. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u . d`. oni koji su sebe upropastili . obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. i oni su munafici. od nas tra`i. Allah. veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje.oni ne}e vjerovati.s. od ljudi tra`i rije~i i djela. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje. Pod rije~ima se misli na rije~i srca . i rije~ i djelo. kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja.{.s. poreko{e. Jer.270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik. ali je on.araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam.269 2 . jer je neizostavni rezultat imana. d`. Allah. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom. kao o~igledna znamenja. sveukupno.Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet). ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem.{. Ali. jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo.Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman. bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet. spada u iman. ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana. o kojima nas Allah. nepravedni i oholi. prenose}i {to je rekao Musa. nastalo bi i imana. on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. pripadnik na{e kible (musliman).. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti. 102) “I oni ih.” (El-Isra‘.” (En-Neml... Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah.116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana. . pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci. smatraju da je ono neophodno.ubje|enje i na rije~i jezika. 14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik. d`. ali su bili nevjernici. te je pre~e baviti se drugim pitanjima. ali su u sebi vjerovali da su istinita. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori. a. a srcem ga porekao..271 3 . ne mo`e biti. d`. d`. 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara. {to nije slu~aj sa djelom. ako ne: 1 . ako se zadovolji samo s jednim.{. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu.{. spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to.{.. ali ga nisu vjerovali. smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane. vo|a nevjernika.” (El-En‘am.

a.s.Saglasni su. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom. potvrda i djelo. dokle god ga ne smatra dozvoljenim. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom. dakle. tvrde suprotno. pa sam ispri~ao Poslaniku. a izostavi djela.. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer. To me je po~elo ti{titi. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao.s.”276 To su rije~i Poslanika. isto tako. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje. i u tome da ~ovjek.s. isto tako. iako su djela odstranili iz definicije imana.Saglasnisu..{.. a ja ga ubih. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise. a. r.s.. a. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio..Iman 117 iman.” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu. .. a drugi je njegov obavezni rezultat. Svi su. oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje. a. A hanefije.a. iako umre prije pokajanja. spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. a on re~e: ‘La ilahe illellah’. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima.275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda. {ta se desilo. koji ka`e: “Allahov Poslanik. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana.{.{..Isto tako. Ve}ina ehli sunneta. da u njega spada rije~. te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. poslao nas je u bitku. Ja sam stigao jednog od njih. d`.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori.s. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana. biva grije{nikom prema Allahu. i da je sve to u odnosu na Allaha. a. d`.”272 4 . Pa ko ih izgovori. razilazi i po drugom pitanju.274 6 . d`. i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah.{. isto tako. i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. u svojim hadisima. pitanju pove}avanja i smanjivanja imana. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava.. smatraju da su djela neizostavni rezultat imana.273 5 . ali izostavi djela. ulema se. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha. d`. i Njegovom Poslaniku.

a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’.. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. a to je najslabiji iman. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje.eth. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade.a. hadis: “Ko od vas vidi neko zlo.. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali.{. i on je mu’min.”280 A Abdullah bin Mes’ud. a. d`. a. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana. koji su dokaz za to. on je mu’min. neka to u~ini prezirom u svome srcu. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e. neka ga sprije~i svojom rukom.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide. takvaluku. 2) “One kojima je.” (El-. 4) A od hadisa..”277 U svakom slu~aju. a. niti iz tog razlaza {ta proistje~e.a. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas.” A Omer. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah. A i stid je dio imana.‘” (Ali ‘Imran. i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika. prenosi da je Allahov poslanik. i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima. da bi ~inili zikr Allahu.s. Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. neka to u~ini rije~ima..a. a kad im se rije~i Njegove kazuju. i rade ono {to im nije nare|eno. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. r. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima. a ako ni to ne bude u stanju.s. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje.” Jo{ je mnogo ajeta. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje. i on je mu’min.{. r.” (El-Enfal.s. to je pove}alo njihovo vjerovanje. d`. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman.”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti.. te .”279 Zatim. r.. a ako ne bude u stanju. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana. ovisno od djela.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja. pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila). je i hadis u kome Allahov poslanik.. treba da ih se pri~uvate!‘.

.. d`. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe. d`. Iman.. ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima). Knjizi i njenom sadr`aju. Ibn-‘Umer i drugi. vezane za doga|aje poslije smrti.{. je priznavanje i prihvatanje Allaha. vjeruju}i u to {to ka`e.Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e.{.. d`.. te tako izi|u iz imana u kufr. Jer. i njegovim uputama u pogledu morala. i onaj koji to ne zna. u globalu.s. historijskim kazivanjima. {to se iskazuje {ehadetom. Allah nas sa~uvao tog zla! Jer.. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao. nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed.s. d`. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer. 9) 2 . kao {to su to ~inili ashabi. i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara. i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika. o Allahovo. kao {to smo ve} rekli.. osobine i djela. Zatim. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo. vele: Nau~ili smo iman. u globalu. pa nam se pove}ao iman. a. a.. r.s. Sirat }uprije. a. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca.. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja. d`. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih .. primjerima koje navodi.s. svojstva. D`enneta i D`ehennema. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju.{.atir. temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha. a. kao {to su: pitanje meleka. izrekama. toliko se pove}ava njegov iman. .”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu. Zato je Allah.a.{. Ko se ograni~i samo na prvi dio. zatim smo Kur’an.” (. Pa ko ga izgovori. poukama i poja{njenjima. njegov iman u Allaha je nepotpun. a. Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. I znanje o Allahovom poslaniku. Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. Iako sve to.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje.s. a. IbnD`undub..s. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna. u svojoj osnovi. a. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta. A za potpunost imana su nephodna oba dijela. iman slabi.u~eni.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji. posti`e temelj imana. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una.{. pove}ava se jekin i ja~a iman. d`ihada i poslovanje. bez znanja o detaljima. islamskih principa i zakona. d`..s. r.a. Allahov poslanik. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . pravdaju}i tako svoje grijehe.{. kroz Njegova imena.. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. priznavanje poslanstva Muhammeda. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno.

Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje. ni gluhi ni slijepi ne ostanu.. Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha. carstva. ljudi koji u njima vide Allahovu. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela. nijemi i slijepi su. d`. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima.a. To su nevjernici i vjernici slaba imana.” (El-.{. d`.. iman i jekin pove}ava.. Njegovoj mo}i.”284 A Allah. 73) A o drugima Allah. A svojstva Allaha. nikako da se osvijeste. r. d`. 17-18) .” (Ali ‘Imran. razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi. 191) “I oni koji. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize. da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha. A ima. da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu.{. a.” (El-Bekare. veli~inu i veli~inu Njegova carstva.. Prenosi se od Ebu-D`a’fera. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide.{. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha. jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem.Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. d`.ashabima. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere. d`. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka. tada nam se smanjuje iman.{.{. d`..urkan. pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha. Gluhi. Me|utim.. koji je ashab Allahovog Poslanika.{.{. To su oni koje je Allah. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog.{.{.. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga.” (Ali ‘Imran. tada nam se iman pove}ava. d`. sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo. svojoj bra}i .. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju. te im se. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru... ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze.{. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju.’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a).. d`. 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo. d`. opet. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje. Njegovu mo} i odredbu.{. d`. d`.{. zbog toga. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru.s. stvaranje.120 Iman 3 . i kad ona osvijetli njihovu okolinu. d`.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

a ako ne stigne do nje. d`. U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika. . smatra se nevjernikom.prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu. . a nikako zanijekati.. te on postaje dru{tvo nevjernika.{. Me|utim. Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima.drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela. a uvodi u drugo. prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra. vjeru). prvi se smatra uvodom u drugi: .TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti. poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama.

.. Tome je Allah. dao naslov. taj je od onih o kojima Allah. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah . u{ao je u Allahovu.. ka`e: “Oni su. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja. osim Allaha.Nema drugog boga. Zato.{. vjeru i napustio je kufr u kome je bio. njihov Gospodar.s. Muhammed je Allahov poslanik). On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji. d`. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju. zbilja.{. d`. pravi vjernici. a.{. rije~i i ubje|enja.. vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati. d`. d`. {to ih poni{tava.. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja. da je Muhammed..PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu.{.” (El-Enfal. Allah. na po~etku. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka.. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima. Zadovoljio se da. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom. u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela.{. da }e jedino Njega obo`avati. samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah. 4) Me|utim. d`. njih po~asti.{.285 . i oprosti. d`.

HADISI 1 . u}i }e u D`ennet. i da je Muhammed Allahov poslanik. d`. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet.. mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika.. a. bez imalo sumnje. a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika. ukazuju na to da su Poslanik. rekao je: “Ko umre. i da ne}e vje~no ostati u vatri.”287 2 .Allahov Poslanik.s. kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga.”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha. vjeruje. r..{. U njima se ulazak u iman i islam.”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah. rekao da je ~uo Allahovg Poslanika. bez imalo sumnje. Isto tako.. Svaki ~ovjek koga Allah. osim Allaha. rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga.”288 3 . i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet.s. a zna da nema drugog boga.Allahov Poslanik. Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje. d`. i da sam ja Allahov poslanik. ne}e ostati mahrum od D`enneta.{. a.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit.. a.. d`. ne}e u}i u D`ehennem.a. osim Allaha. koji to isto tako potvr|uju. u}i }e u D`ennet.{.a. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga.s. .s.. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto. i da je Muhammed Allahov poslanik.s. potvr|uju mnogi sahih hadisi. osim Allaha.s. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha. a od njega.. na po~etku. osim Allaha. a.. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga. a..

126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA.”291 2 . O Muhammede. a ko ga ne obo`ava.. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju.Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija.” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah.. a. a. Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija.s. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.294 .s. mu je na to odgovorio: “Naprotiv.. osim Allaha. 4 .s.” A Allahov Poslanik. r. da obo`ava{ samo Allaha. Poslao me je da dostavim Njegovu poruku. Ebu-Malik u svom Muvetta’u. odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama.s. i da si ti Allahov poslanik. a.U siri se prenosi da je Halid bin Se’id. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima. a. da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik... da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika.s.. 1 . Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi. te se vrati svojoj ku}i kao vjernik.U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr.s. o Ebu-Bekre. a. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet.s.” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je. A.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik.Muslim. d`.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik. poziv u kelimei {ehadet.” On tada re~e: “Oslobodi je. u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{. ona je vjernica.. pozvao Ebu-Bekra je. EbuBekr tada primi islam. a.”292 3 .. u kome stoji da je Allahov Poslanik. a. u stvari.” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga. prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika. niti {tetu mo`e nanijeti.{.s. a. u kome ka`e da je Poslanik. Ja te pozivam.a... Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku.. i rekao mu: “O Allahov Poslani~e. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. obradova se njegovom islamu. niti zna ko ga obo`ava.S.

ili da slu{a njegov govor. zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg. i da je Muhammed Allahov poslanik. 7 .s. Tako mi Allaha.a.s. a.. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo). a.s. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima. osim Allaha. htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i.. a. i istinski nisam `elio da ga ~ujem. osim Allaha. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika. ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika. kako klanja pored Kabe. d`. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik.{. Do{ao sam blizu njega i Allah. Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u. rekao Ebu-Zerru. 6 . Do{ao sam Poslaniku. Allah. a ako budem ~uo lo{e.. I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam.s.” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam..s. nije krenuo ku}i.”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta. Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri.. nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik. a. a. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku .. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga.. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs.. prihvatit }u ga..{. i da je Muhammed Allahov poslanik.s.O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i..s. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. niti pravedniju stvar od islama.a. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni. i zabranili mu da se s njim sastane. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede. sve dok ga nisu oborili.Iman 127 5 .s.a.295 Ovo je skra}ena verzija. Ali. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim. a. {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro.. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica. boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora.Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija. Ali. a ja sam bio ~etvrti.”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome. a. osim Allaha. u Medinu. r.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. a. pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe..s.. u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku.s. stoji da je on do{ao u Meku.. a. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima.. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i. htio je suprotno. u kome stoji da je Allahov Poslanik. Allahov Poslanik. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha.” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije. d`. r.

ili da zabranjen blud. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed. ili narodu odre|enog vremena. r. a. jer je to poja{njeno u drugim hadisima.128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku.300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam.s.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. ubistvo. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. Isto tako. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu. nakon ovih dokaza. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja. osim Allaha. osim kelimei {ehadetom..299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’.. nego je du`an da. Allahov poslanik. d`.s.s. na primjer. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela. primio islam. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog.) Pa smo po`urili. kamata. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba. ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme. njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha. On mi nasmije{ena lica uzvrati selam. nije dovoljno da samo {ehadet donese. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet..s. Zato niko nije u stanju. ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela. ali porekne ne{to od Kur’ana. a. Pa ako je. makar jedan ajet. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji.{. a. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava.a. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga.{. i da je Muhammed Allahov Poslanik. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta. Jer. na primjer.. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni. prije i poslije Hid`re. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. a.s. ili tome sl. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine.. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. a. pored {ehadeta.. Zatim sam ga poselamio kao poslanika.. ali ne priznajem obaveznim zekat i had`. osim Allaha. osim Allaha). ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na . a to je da ulazak u Allahovu. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet. rije~ ili slovo. d`.

na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate. one zahtijevaju izdvajanje Allaha.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme.{. koji su do njega bili poznati. na osnovu vanjskih vidljivih pojava. ko ih izgovori...{. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli. Ali neka ubje|enja. Zato je onaj. kao {to smo ve} spomenuli. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo. a. d`. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet. Zbog toga on. jer ih niko drugi sem Njega ne zna. Ali. poslanik svim ljudima. (tevhid) u Njegovom bi}u.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja. a. Zato. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima.. d`. du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude. pa makar on u stvarnosti bio munafik. mi smo obavezni temeljiti svoje presude.. kao {to smo ve} saznali. na ovom svijetu. d`. svojstvima. imenima i djelima. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. a. i negiranje svega {to mu ne prili~i. ukorio Usamu bin Zejda.s. Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u. kad je Poslanik.304 Ko je. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”.. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda. Jer. odnosi samo na jedan narod. d`. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja. Jer. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca.. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao. vjere. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove. Sve ovo {to smo rekli.. ne negira. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. d`. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka. onda je dovoljan samo {ehadet. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama. i da je Muhammed. a zatim {ehadet donese. onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. a.s.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha. Ve} smo naveli slu~aj.s.{. a ako ne.{. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana.{.. on se ne mo`e vratiti u islam.s. mora i jasno potvrditi da je Muhammed. pored {ehadeta. .

.

A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja. nakon {to se u njega u|e. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. d`. opet. a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una.{.osim Allaha. a zatim }emo ga detaljno objasniti. vjeru. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze). d`.. U prvoj vrsti se. te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga.. koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje. Me|u njima ima onih koje Allah. r. .a. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela. iznosimo definiciju imama Tahavija. u~vrsti u njihovom imanu. pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom. ubje|enja i rije~i odvodi u kufr. d`. razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana). ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju. Me|u njima. dok Allah.{. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama.DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu. i da je Muhammed Allahov poslanik.. ne iska`e Svoju milost prema njima. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine..{.

ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao. Ako vjernik po~ini neki grijeh.s. Allah.. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo. Nakon svega ovoga. d`. vjernicima.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio. nepogre{ivost i ostalo.{. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik.. Pa ko u islam u|e na ova vrata. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva. od propisa. kao {to si ve} saznao. I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio. vjere. a to zna~i izdvajanje Allaha. A ako njegova rije~. priznanje Njegovih imena. djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju.132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima.. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom.. A ako bude htio. d`. a. o{troumnost.. i izlazi iz Allahove. {ehadet je da nema drugog boga.{. Takav ~ovjek je na Allahovo.. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno.. vjerno dostavljanje (poruke). a zatim }e. osim Allaha. vrata na koja se jedino mo`e u}i. Kao {to smo ve} saznali..{. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara. zavr{iti u D`ennetu.. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom.. izgovori rije~i. d`. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje.{.{. sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana. d`. izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i. a zatim ubijanje. d`. na kraju. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog. volji: ako bude htio. svojstava i Njegovih djela. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila. kao {to je iskrenost.s. iz njega ne izlazi. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed. iako se ne pokaje zbog njega. d`.. }e mu . povjerenje. a. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio.. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. za ulazak u iman i islam. Ta vrata su. ukoliko u takvom stanju umre. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta.{. ukoliko se ne pokaje.

smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na. Zato je svaka rije~. mimo Allaha. vjere dijele na nekoliko vrsta. Jer. Allah. a zatim ih zapostavio. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga. d`. d`. Tako|er. mimo Allaha. d`. 4 . nego }e ga uvesti u D`ennet. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac. Me|utim. a.116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove. d`.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti. znanjem i mudro{}u. da neko drugi opskrbljuje. pored Allaha.{. kao {to je slu~ajnost. djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga.” (En-Nisa‘.. d`. vjerovanje da je Allah.{. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja. priroda i sl. te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 . kufr i otpadno{tvo od vjere. d`.. ili smatranje da neko drugi.s.{..{.{. 3 .{. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje. ~ini.. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere. a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. rububijjet. .{. ili se on djelimi~no naru{ava..Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov. da nas Allah.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje). 2 . stvara i upravlja svemirom. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti.. ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet. d`. poricanje da je Allah. Ovo su ~etiri vrste. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{. ili da to jo{ neko. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih. imena i svojstava. {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji. d`. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk. vladar svakog stvorenja... stvorio stvorenja. te svog po~inioca izvode iz islama. bez kazne u vatri.

pa tvrdi da Allah. supruge. da vidi kao {to oni vide. Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava. pak.kufra potvrde .s... Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu. d`. ili bilo kom drugom stvorenju. nemo}i. d`. negirao. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. d`. Njegovog upravljanja svime. Allah. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha..{.{. Dakle. d`. vjerovanja da jedino Allah. znanje. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja. d`.134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih.. d`. posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva. Ili.{. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta.. d`. Njegovog uspinjanja na ‘Ar{. ne zna sve detalje i pojedinosti. na primjer. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome. A u drugu vrstu . Zato. d`. {to je uradio . ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja. i tome sli~no. Njegove mo}i. a. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik. ako neko Allahova. je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. d`. U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil).{...{.. ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu.. a. Njegovog govora.s.. d`.{. ali smatra da je ono op}enito i da Allah. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik. Njegovog sluha i vida.{. rububijjet pripisuje sam sebi.{. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi. Isto tako.{. 24) Ili. ili ga je negirao Allahov Poslanik. da.{.{. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at.. Njegove veli~ine i mo}i. Isto tako.s.s. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah.{.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. Njegovog `ivota. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude. svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost...{. d`. d`.. bez Allaha. a. ono {to je negirao Poslanik. kufra u pogledu svojstava Allaha. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha. a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje. Kao. ili da on sam odre|uje {ta ho}e. taj je u~inio kufr.{. niti ih ~uva. sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih. d`.. a. Njegove milosti. ~uje kao {to ljudi slu{aju.{.. a. d`. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida.araon. d`. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje). koje je je Allah. gafleta ili smrti. nesanice.. na .s. kao {to je pripisivanje djeteta Allahu. ili k}eri.

i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju... opskrba o`ivljavanje. d`.Iman 135 primjer. Pa onaj ko izgovori neku rije~.{.{... svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem. d`.. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje.. 9) Dakle. a i danas. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr. d`. d`. i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. iako ve}ina ljudi. u~ini neko djelo.{.. djela. d`. u prija{njim vremenima.{. usmr}ivanje i drugo. jer onaj ko priznaje da je Allah. u stvari. ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha. ili se na bilo koji na~in umanjuje..{. vjerovanjem da samo Allah..{. a. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha.” Onaj koji ove rije~i izgovori. u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici. tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja. d`. d`. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela.{. Silni i Sveznaju}i. zaslu`uje isto. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah.{. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. Ova vrsta kufra. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju. bilo to poricanje srcem (vjerovanjem).. poslao Svoga Poslanika. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao. . vjere. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi. mimo Allaha. d`. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu. u rububijjetu. postaje nevjernikom. upravljanje.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah.. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste. d`. d`.. zna.{. d`. osim Allaha. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf.{. d`. vjerovali da ih je Allah. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu.{. pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini. kojima je Allah. ili rije~i koje na nju upu}uju. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e.s. Allah. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije).{. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da. d`. mimo Allaha. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah. Jer je pripisivanje Allahu. a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje.”306 Zato je . d`. kao {to je mo}. priznaje postojanje Allaha. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta.. Svejedno. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost..” (Ez-Zuhruf.{.{.{. d`. a ako to ne uradi. Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi.

Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in.. osim Allaha. osim Allahu.{. d`. mimo Allaha.{.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. a sustezanjem od Njegovih zabrana. strahovanje. Allah. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu. obo`ava. ruku’. niti se bilo ~emu od Njega nadati. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu. d`.{.” (Ez-Zarijat.{. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha. nada. Jer. da se njemu obra}a za pomo}.. zasluge ibadeta bilo koje vrste. Jer. tevekkul. d`. da se na njega oslanja. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah. d`.{. da Mu se ne treba ruku’ ~initi. d`.{. postaje nevjernikom.. za ova zna~enja.{. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu.. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom. tra`enje pomo}i.{.{..{. ili da se u njega uzda. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje. od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom.. Allah. Jer. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba. neminovno pokazuje da on smatra da Allah. Isto tako.. ne . njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. d`. a.. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. osim Allaha. d`. d`. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. poniznost. Dakle. d`.{. postaje nevjernikom. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no. d`. Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i. d`. na zaslu`uje te ibadete. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku. tome zaslu`an.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini.s. vlast i zakon.{. skru{enost je..{. Isto tako.. U njega jo{ spada i ljubav. dova. iako nije naredio ljudima da to ~ine. poslu{nost i pokornost. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. d`. d`.. post. tavaf. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine. Allah. {to se Njemu klanja.. osim Allahu. ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom.. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni. ne treba bojati. djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine. klanje kurbana. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi. skru{enost i dr.. A ibadet koji ne prili~i nikom. da se Njemu ne treba upu}ivati dova. 40) Zna~i. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju. d`. sud`ud. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu.” (Jusuf. nevjernikom postaje ko mu povjeruje. A suprotno tome.{.

koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini.dr`i se za naj~vr{}u vezu. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe.. d`. i dozvoljava ono {to je Allah.. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom. nasljedstvo. a. a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu. d`. Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede. ili tome sli~no. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah. Ali. on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e. osim Allahu. d`. 21) . ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte. a ko to vjeruje.” (En-Nisa‘. a taguta se klonite!‘” (En-Nahl.” (El-Bekare.{.Iman 137 dozvoljava. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet. u sunnetu. jer je to stvar id`tihada. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio. a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. Allah. Jer. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju. nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram. kefarete (otkupe). Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva. A Allah sve ~uje i zna.{. d`.{. a vjeruje u Allaha . vjere..s. tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno.. o ~emu {erijat nije govorio.{. koja se ne}e prekinuti. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta). postaje nevjernikom. time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu.. a pojedini fakihi to dozvoljavaju. kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom. Isto tako. ili ih je odredio Poslanik. zabranio. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe.. d`.. Allah. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima.{. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju.{. niti ga je spomenuo. d`. d`. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove. osima Allaha. niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga. recimo. postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona.{. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet.” (E{-[ura.309 Me|utim. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta. Na primjer..

Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika.. vaganja djela. djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik. Jer. ili njegovu povjerljivost. pa ko zanije~e bilo {ta od toga... {to poznaje samo manji krug visoke uleme.{.s... po pitanju pro`ivljenja. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha. kao {to su pet dnevnih namaza. post mjesec dana ramazana. Sirat }uprije. ili mu se ismijava..s. pripremio Muhammeda. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. a. ukoliko je to op}epoznato. o{troumnost. a.s. ili njegovo omalova`avanje. a. D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha.s. i da je Allah. Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. Ali.. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima. d`. U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku.s. na bilo koji na~in. a. d`.. kupanje poslije d`unupluka. a. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom.. on smatra la`nim rije~i Poslanika. a.s. jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed. opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri..s. ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen. a.s. a.s. a. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana.s. Allahov poslanik. a {to je op}epoznato kao dio vjere.. ~ednost.. a. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata. A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao.. Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed.{. obra~una. ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet. d`. pa ne{to od .310 jer nas je Allahov Poslanik. zabrana zinaluka i alkohola. a. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no.s. i sl.. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema. Isto tako.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~. `enidba `enama koje su mahrem i sl. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in. a.{.s.

kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. ne postaje nevjernikom. d`. {ejtana. d`. o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom. ili. on time ne}e postati nevjernikom.. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik.niko ne}e posumnjati u njegov kufr. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet. jer o tome govori Kur’an. da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva. ko zanije~e d`ine. a. ne znaju}i da je to od vjere. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari..{. a svakako ih ima daleko vi{e.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana.312 Onaj ko. Radi se. posljednji poslanik.s. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi.{. dakle. ko ne{to od toga porekne.{. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja. d`. Lewhi mahfuz i pero (kalem). a. ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”. nakon Muhammeda. ZADOVOLJSTVO KU.{. da neni pripada {estina i tome sl. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda. zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi. nego mu se pra{ta. prijstolje (‘Ar{). na primjer. jer o tome Allah.” . d`. objasnio u Kur’anu.s.. ili porekne da je Allah..{. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo..s. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu. djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana. Isto tako. jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an. ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje.. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo.Iman 139 toga porekne. d`. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima. ili {to }e tek biti.. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju)..ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer.. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava. a. Allahovo. jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. Evo nekih od tih primjera: . koji je Allah.

organizacija.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama. Me|utim. za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke. ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama. ispravni.NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA).140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. u stvari.NEVJERNICIMA. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik. a ne kafirom. kao {to su jevreji. nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje. tako da u to ne ostane nimalo sumnje. prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA.ROM 1 . Me|utim. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru. taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni. A {to se ti~e sekti i pravaca. OTPADNIKA I MU[RIKA . I skrivaju od njih. barem na po~etku. ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene.313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku. onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom. . sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku. a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. med`usije i dr. ili neki od njih.

I u ovome je slo`na sva islamska ulema.postaje nevjrnikom. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac. ako nije porekao njegovu obaveznost. O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom.. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman. d`. osim Allaha. s druge strane. rije~i: “Allahu se klanjajte.. ne obo`avaju na ispravan na~in. d`. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom. mimo Allaha.{. d`. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu. osim Allaha.. a. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha. Ako se svi ovi uvjeti ispune. uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza . sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava. izlazi iz imana. d`. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini.{. neki smatraju da ona izvodi iz imana. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema. . ili tome sli~no. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika.{. u stvari.PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga. postaje takav. a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. 2 . Zato. A. Isto tako.{. kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. negiranje postojanja bilo koga drugog.. i musliman. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. Na to nas upu}uju Allahove.{. i pored njih.s. Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice. pomogne im u njoj. d`.da onaj ko je zanije~e. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima.

odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah. Allah. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana. a . ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta.. ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje. pa im prividno pokazuje da je on s njima. tuma~e}i ovaj ajet. d`. i s njima se sprijatelji. a niti on s Allahom. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr. jer ko to bude ~inio.” (Ali-‘Imran. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti. drugove i ahbabe svoje. mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere. Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta. Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini. b . I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. te se na to prisili. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. s kojima mo`ete prijateljevati. d`. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru. to je poja{njeno ajetom (“. Zato }e{. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. i Njegovog Poslanika.’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”).. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta. ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici.142 Iman svojim trudom i materijalno. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati. 28) Ovim ajetom Allah.izuzev ko bude na to prisiljen. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema. U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima. taj je postao jedan od njih.. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. a onoga ko to ~ini . Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. bit }e rije~i malo poslije. . ukazuju}i im na slabosti njihove.Allah ne}e {tititi. a nikako sve. a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima.s.. mimo vjernika uzimaju. ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha. d`. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti.{. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. je njihov. Ibn-D`erir. a. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo.{. pored vjernika.{.“O vjernici. jer su oni izuzetno mnogobrojni.”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju. uistinu. ali da mu srce ostane sigurno u imanu.

Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati.{.. Ako je Allah. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije. . pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili.. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem.“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. d`. e . 138-139) Ovim ajetom Allah. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao. opravdanje koje im Allah. neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. zaista. d`. nam. Poslanika i ono {to je njemu objavljeno. jer je Allah. 22) Ovim nas ajetom Allah. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove. ili sinovi njihovi. a da nije ni svjestan. Pogledaj. nije primio. Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom.{. o ~emu smo ve} obe}ali govoriti. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet. Pogledaj kako je Allah. on je kafir. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima. jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati.. samo. kajati” (El-Maide. za njihov dunjaluk. koji prijateljuju s nevjernicima. makar im oni bili o~evi njihovi. svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima..{. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu. ali.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. bra}u i ro|ake koji su nevjernici.. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka.{. c . d`.” (ElMaide. obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik. d`. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on. mnogi su od njih nevjernici.“Bolnu patnju navijesti licemjerima. nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve.{.. d . oni s njima ne bi prijateljevali.{. d`. ko prijateljuje s kafirima.” (ElMud`adele. ili bra}a njihova. d`. dakle. d`. nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje. Ru`no je. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. ili ro|aci njihovi. 51-52) Allah. postaje jednim od njih.{..

ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor. nevjernik. a Allah dobro zna njihove tajne.. ina~e. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine.{.“One koji su od vjere otpali. s tim saglasan. sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. A u isto vrijeme. d`. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama. g . jer je pre~e da se boji Allaha.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr.” (Muhammed.{. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. ahbabe. isti kao i oni.“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju. prezirali. i odobravaju}i im sve to.‘” (En-Nisa‘.{. opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih. bit }ete kao i oni. Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima. 140) Allah. doti~ni. sve dok ne stupe u drugi razgovor. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘.. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili. d`. a ono ~ime je On zadovoljan. {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao. . Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji. a nevjernike. kako bi se spasio Allahove kazne. po{to im je bio jasan pravi put. d`. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima. f . 25-28) Allah. On }e djela njihova poni{titi.

. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno). d`. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima. i vi biste.” (Ali-‘Imran.. d`. 120) . djelima i nijetima.. nakon Objave koja ti dolazi. Allah.{. Jer. d`. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili. Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti. 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju. a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana.{. Vjernici su prijatelji Allaha...{.. Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima. Allah. Allah.Slije|enje njihovih strasti.{. d`. ka`e: “O vjernici. ka`e: “Ni jevreji. mnogobo{ci postali. d`. a to vjernik u Allaha.{. niti odbraniti.. pa ako biste im se pokorili. 113) .Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom. ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni. Pa. 121) O naklonjenosti prema njima. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja.” (Hud.. a neki od njih su: . Allah. sigurno. zabranio je da se one slijede. i Njegova svojstva nikada ne}e re}i. a Allah. d`. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju... svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima).{. pa da vas stigne vatra. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost.{.” (El-Kehf.” (El-En‘am. d`. a koje ne izvode. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano.‘” (El-Bekare. d`. zbog bliskosti prvih s Allahom. i njihovoj udaljenosti od Allaha.{. Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima. prisnost i vilajet (prijateljevanje). zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana.

pravce. d`. i to mu postane poznato i uobi~ajeno. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima. Onaj kod koga se na|e ovo.. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota. Allah. ostavio. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. pozivanje u njih.s. [TA SE PRIMA. d`. ka`e: . izuzev jednog jedinog. d`.. Spada. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima. ili ne{to od toga. Postaje isti kao i oni. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike.. Tako|er. Allah.{.. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota.{.. a znamo da ih je Allah. pa bi i oni popustili.” (El-Kalem. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana.. sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. d`. suprotstavljaju. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima. ili postaje jedan od njih. a. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj. {pijuna`a za njihov interes. d`. i garancija za njihovu sigurnost..{. d`. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. pored muslimana. po va`nosti.. ostvarivanje tih planova u praksi. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima. Allah.. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{.{.{. a pogotovo u vojsci i njoj. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima.. a to je prisila. sli~nim ustanovama..” (El-Mud`adele. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima. Me|utim. Allah. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere. imetak i sli~no.{. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih. Jer. tako|er. I dodvoravanje.

Zato. ne smatra va`e}om. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem. A {to . bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima. r. Allah. Jer. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr. njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra. ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema.. Jer.” (Ali ‘Imran.. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr.”317 Dakle. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose. da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik. d`. ili lo{eg odnosa. nakon {to je u Njega vjerovao. a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima. .Allah ne}e {tititi. sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva. To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju.” Prisila ne utje~e na srca. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu. ili se lo{e prema njoj odnositi. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. Me|utim.. ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -.osim ako bude na to primoran. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima.”(En-Nahl. a onoga ko to u~ini . imam Ahmed bin Hambel smatra. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka. ~eka Allahova kazna. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati.a. One kojima se nevjerstvo bude mililo. zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. putem tu~e i vezanja. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika.Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna.. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima. i sl. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e. ili da }e ga rastaviti od `ene.{. on je nevjernik u svakom slu~aju. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima. nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. smatra se prisilom. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka.

negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima. opravdava onome ko to u~ini pod prisilom).. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju... i rod va{.” (Et-Tevbe. prema sebi ogrije{io. 107) U drugom ajetu. ili bojazan za imetak. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah.” (En-Nahl. u kojima se prijatno osje}ate .. Allah. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli. i ku}e va{e. i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati.{. a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva.” (El-Mud`adele. ili sinovi njihovi. i od borbe na Njegovom putu. kao {to je prilika za vlast.. svoju djecu. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima.{. 22) ^ovjek. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu. im je rekao: .{. odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah.” Allah..{. Allah. domovinu i sl. d`.s.{.{. i Njegov Poslanik. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. `enu.. a. d`.. d`. a.miliji od Allaha i Njegova Poslanika. Pa ako ljubav prema ocu. dakle. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima. U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah. nevjernika. d`. i imanja va{a koja ste stekli... ne prijateljujte ni s o~evima va{im. i bra}a va{a.s. d`.148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga. d`.. kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja. makar im oni bili o~evi njihovi. kako onda da to bude ljubav prema vlasti. ~ime se mnogi ljudi pravdaju.‘” (Et-Tevbe. d`. i `ene va{e. obitelj.. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom. pa ka`e: “O vjernici. ili ro|aci njihovi. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. doista.. Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. d`. i sinovi va{i. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. Pogledak kako je Allah. ili bra}a njihova. polo`aj na koji postavljaju nevjernici.. taj se. nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao. Allah. d`. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom.{.{. d`. prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga.{.{.. 23) Pogledaj kako Allah. obitelj i sl. ukoliko se boji za svoj imetak.{. d`.

ili sa tom i tom strankom. uistinu. svakako. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. tako mi Allaha. kajati..Iman 149 “O vjernici. sigurno.a. A ako ga ponovo po~nu mu~iti. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha.. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana. a. odmah nakon prestanka prisile. makar i na ra~un vjere. A ako tada ispolji kufr. i odricanje od njihove sopstvene zemlje. zbog kojeg je Allah. udaljavanje od njihove vjere. ni jednog momenta. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima. r. d`. pa }e se oni. Jer. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra. on ostaje u svom islamu. ajeti su jasan dokaz da Allah. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile. pa makar to dovelo i do njegove smrti. d`. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih). Allah. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. koji su u stanju da ga ubiju. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim.{..s. Ovi. d`. rekao ‘Ammaru. prenosi da . dakle. kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo.{. i njima sli~ni. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. pa ako to u~ini. d`. oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo. njihovo protjerivanje. i da to ne u~ini. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah.{. bolje da se strpi.. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu. mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je. onome ko je prisiljen da u~ini kufr. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope..”318 Ali.{. jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. d`. iskvarivanje njihovog morala. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila.‘” (El-Maide. Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci.{. Prenosi se da je Poslanik. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. i Njegova vjera. Habbab. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje.

”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda. i vatrom i gorivom ih napunili. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali.. ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog . Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e.a.s. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere.. 4-7) Imam Kurtubi.. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. d`. r. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta.{.. Njegovog Poslanika i Njegove Knjige... Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku. da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu. misle}i na Allahovog Poslanika.s. rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom. koji se prenosi u Buhariji. U to spada ismijavanje Allaha. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru. druge }emo kazniti zato {to su krivci.{. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”. a. a. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana.s. To se temelji na Allahovim.‘” (EtTevbe. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici.” (El-Brud`. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika. i rije~ima Njegovim.s.. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje. d`. iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu. a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika. To se navodi kao obja{njenje Allahovih. pa izabere smrt. a. samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{..!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika. d`.{. a. kada su oko nje sjedili.150 Iman je Allahov Poslanik.s. a. i sl. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili. i ti si munafik.

a grozno }e ona prebivali{te biti. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. Jer. i rije~ima Njegovim. Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje.{. pla`enje jezika. odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika...s. slu{anje Kur’ana.A Allahov Poslanik.Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! .” (El-Had`d`. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti. To mo`e biti rije~ima. i On }e djela njihova poni{titi. mo`e biti djelima. ili i{aretima.. a kamenje priti{}e njegove noge i veli: . a. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju. a.” (Muhammed. kao {to je i{aret okom.s. a. mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju.Iman 151 Poslanika. d`.. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to.”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati.s. i Poslaniku Njegovu. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje. Allah. pru`anje usne. i tome sli~no. 9) .

” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo. pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga. na primjer. ili da Allah.{. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati.ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr. Ili. i poricanje bilo kojeg svojstva.. makar to bilo i nemogu}e. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao. da porekne Allahovo. iako se on naziva muslimanom. a. Isto tako.{.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi. posta ili namaza. i Svesci Ibrahima. ime.s. Ili. d`. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno. spada u domen velikih grijeha. d`. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. Jer. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a.. d`. kao {to je trgovina i brak. kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram.s.. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme. d`. kao {to je Tevrat. ili da nije Kurej{evi}. a. ili iz inata.s. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji. 1 . ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla.{.. On istog momenta postaje nevjernikom. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga). rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih. ili u {ali. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. znanje ili Njegovu mo}. d`.s. jer je opisivanje Poslanika. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram.. u najbla`em slu~aju. i sl.. veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. zna sve pojedinosti.s. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana. Knjiga.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela. kao {to je boja. a. kao {to je namaz bez abdesta. a ono oko ~ega su se razi{li. Zebur Davuda.{. ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. ili da Allahu. Ili da posumnja u kur’anski ajet. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. a. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. kao {to je .. Isto tako. a.. ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza. bile one iz ubje|enja. je kufr. nego da je oduvijek. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga. ili Allahovo. ili da nije od Arapa. Ind`il.{.. Ili da za na{eg Poslanika.

odredbi. ili nekog. njegovom porijeklu.. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika. ili je to neko drugi. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. pa makar i indirektno. ili ka`e da ne poznaje prava Allaha. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu.{. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona.. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. djelima. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi. ili potvori Ai{u. onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima. ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima. a umro u Medini. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela.. a. Ili pri`eljkivanje kufra drugom. a. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e. .s. ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki. Ili Allahu. na primjer. da on radi mimo Allahove odredbe. na primjer..Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. Da. Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’. vjeri.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. Ili ako za sebe ka`e da je Allah. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. Ili da se ismijava Allahovom. d`. iako nije poslanik. a. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti.. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje. Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost. onda smo spaseni. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu. Ili.. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. bez jasnog povoda za to. Ili na njegov ra~un zbija {ale.a.. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom. jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika.. iz poruge. d`. Ili.. ako se upita {ta je iman. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi.{.{. Njegovom Poslaniku. omalova`ava i njemu se ismijava. ismijavaju}i se. jer on time la`e na Kur’an. iako ga ovaj nije ni pitao o tome.s. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje.s. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra. kao. makar i u {ali. jer je time islam nazvao kufrom. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj.. da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam. a. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka. ili na to ukazuje.s. odgovori: ‘Ne znam’. nare|enju. ismijavaju}i se tome. r. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. Ili da za sebe. d`. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba.

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

ukolikoga ne smatra dozvoljenim.335 Onaj. Allah mu se smilovao. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju.{. a zatim }e ih uvesti u D`ennet. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio. i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini. d`. D@. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta. kao i prvu grupu. lud .. Ovo je. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja. tako {to je maloljetan. koji su tevaturom preneseni. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. Allaha. ukoliko je mu’mun. d`. i u svakom slu~aju u}i u D`ennet. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije. Pa ako bude ~ist od grijeha. svi oni }e u}i u D`ennet. Dakle.koji je poludio prije punoljetstva.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. oni }e biti pod milo{}u Allaha.{. sigurno. d`. dakle.. s tim {to }e i oni pre}i preko njega. izvor su nepobitnog znanja o tome.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE. a da uop}e ne u|u u D`ehennem. ko umre s imanom. ko umre vjeruju}i u Allaha. a ako bude htio.{.. i ne pripisuju}i Mu druga. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. ma kolika njihova dobra djela bila. shodno njihovim grijesima. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini. ma koliki grijesi bili. Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju.[.’” Imam Newewi. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima. ukratko. d`. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila.. Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo.. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah. du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime.{. bez obzira koliki njegovi grijesi . ako bude htio.

r. }e ga uvesti u D`ennet na koja god.Ebu Hurejre. a.{. d`. a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet.”337 3 .a. nimalo u njih ne sumnjaju}i. sami po sebi.s.”340 6 .”336 2 . rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga. u}i }e u D`ennet. i da sam ja Allahov poslanik’.v. uvesti u D`ennet. da je D`ehennem istina’. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika.. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest. sa svim onim s ~ime je do{ao.s.”338 4 .{. da je D`ennet istina.a. veli: “{to se ti~e presude Poslanika.. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet. to se odnosi na sve mu{rike op}enito. a. osim Allaha... pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika. o ~emu smo detaljno govorili. i da je on od Njegovog duha.a. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri. s. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice. u tome su saglasni svi muslimani. osim Allaha.. od njegovih osam vrata. a. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom. rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga. osim Allaha.El .s.Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik..s.‘Abbas bin Abdul Muttalib. a. da je Muhammed Njegov rob i poslanik.s. Allah. Dakle. a. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih. Jer.”339 5 . r.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila.s.s.. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika. a.{. {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem. prenosi da je Allahov Poslanik. rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha. kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom. u komentaru ovoga hadisa.‘Ubade bin Samit. sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi.‘Usman. sretne s njima. da je ‘Isa Allahov rob.. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao. d`.. ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim. rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga. kao svojim poslanikom. prenosi da je Allahov Poslanik..s... a stanovnici D`ehennema u D`ehennem. u}i u D`ennet’.. Evo nekih hadisa o tome: 1 . niti izme|u onih koji su na .166 Iman bili. nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju.’”341 Imam Newewi.. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu. r. I u tome nema razlike izme|u kitabije. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet. r. d`. `eli. a zatim }e Allah.. Njemu niko nije ravan. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem.a. prenosi da je Allahov Poslanik. a. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti.Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet.a.

u~inio je {irk.”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio.”349 7 . kada pije alkohol.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh).“Ko digne oru`je protiv nas. ko nas vara.343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . a borba protiv njega je kufr. nije od nas. povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 . one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni.. a. kad krade.. a ako ne. blagodati)..s. a. cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta. iako u|u u D`ehennem. pak. prestaje biti musliman dok to ~ini. Neki.{. a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no.“Kad ~ovjek ~ini zinaluk. iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no. to je isto tako neprikosnovena stvar. u}i }e u D`ennet odmah.{. nakon mene. Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana. A me|u . prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu. d`. ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in. Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika. mimo Allaha. koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom.”346 4 . a ne kufr koji izvodi iz dina. U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja. Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha.s.. postaje nevjernikom.”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu.”348 6 . osim Harid`ija.Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu.: “I ako bude ~inio blud i krao”. nije od nas. Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha.”344 2 ..“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima. A {to se ti~e rije~i Poslanika. otpadnikom.“Nemojte se. d`. ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove. u}i }e u D`ennet odmah. prestaje biti vjernik dok je u kra|i.“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim. du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta. A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom. pa ako mu oprosti.”347 5 . smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio.“Ko se zakune ne~im drugim. a poslije toga mo`e u~initi pokajanje. Me|utim.

{. oni koji namaz svoj ponizno obavljaju. . ali da ime imana ostaje pri njemu?’. d`. On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. ali se ne pori~e ime. nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman. dakle.njih po~asti. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio.oni su dostojni nasljednici. i to je veliki uspjeh.351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam. postavio vjernicima. ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr. pravi vjernici.{. a kad im se rije~i Njegove kazuju.. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati .{. niti su znaci koji ukazuju na vjernike. zbilja. onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah. d`. opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra. i tra`e da se ~ine dobra djela. 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.” (El-Mu‘minun. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika. nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla. a nije radnik .168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju. i Njemu klanjaju. r.’ Dakle.. d`. i poste.” (El-Enfal. i molitvu obavljaju. koji }e D`ennet naslijediti. nego. niti si {ta napravio.oni }e se na Allahovom putu boriti. naprotiv. i oprost.{. oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. kod njih radnik samo formalno (po imenu).. d`. oni }e u njemu vje~no boraviti. . a ne imana. zahtijeva udaljenost od njih. i da ih iman ne zahtijeva.vjernici }e posti}i.: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju. pa ubijati i ginuti. On je. a ne za njih. i negiraju grijehe povezane s imanom. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik.” Do rije~i Allaha. 11-12) “Ono {to `ele .. a ne sam posao.a. Oni su. a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju. ako taj njegov posao nije bio kakav treba. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. i Njega hvale. udjeljuju.” Allah. Oni se kaju. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio.

Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik. kradljivac i onaj koji potvori drugog. ne ubijaju.” Zatim. Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu. neka oni velikodu{no postupe. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi. iako znaju da je on njihov.354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah. nije od nas.. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu. kod nas. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog. a ve} smo neke od tih hadisa naveli. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama.s. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog.s. A dokazi iz Kur’ana. Nego to. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti.355 Allah. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud.{. bi~evanje. ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu.{. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo.” (El-Bekare. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah. d`. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr.... onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani. Isto tako ka`u za brata i `enu. propisao odsijecanje ruke za kradljivca. Samilosnog. Pa da su nevjernici. i njegovog ummata. odri~e odre|enih gre{nika. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru.. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja). d`... d`. dakle.. 178) Allah. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva. a. d`.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika. a. niti se ugleda na nas. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to.. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom.. Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom.356 . d`. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti.{..” Sve do Allahovih. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere. a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika.Iman 169 po kvalitetu. i da grijesi vode u njih..”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik..{. niti po{tuje na{e propise.. a o kome je Poslanik. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri.{.s... a. ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje.

u isto vrijeme. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet.358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha. i jo{ neki.s.s. jer Allah. pili alkohol nakon .: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine.{.. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta.. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni.. Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu.. d`. Allah. izmirite ih. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka. d`. prijeti njihovim po~iniocima. d`. kao {to je hadis: “Ko umre. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet. ukoliko je on vjernik.” (El-Maide. d`. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge. a ne na njegov opstanak ili odlazak. te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen.. a. a. sve do Allahovih. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine. rije~i: “Vjernici su samo bra}a.. u}i }e u D`ennet”357 . u Kur’anu i preko Svog Poslanika. zato pomirite va{a dva brata.{.. a zna da nema drugog boga. osim Allaha. njegovu ja~inu i slabost.{. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe.170 Iman Isto tako.{. kao {to to tvrdi sekta murd`ia.”. sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr...{. a zatim ga uvesti u D`ennet.. ne ka`u da grijesi ne {tete imanu. a. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame. Me|utim.{. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce.. jer je Allah. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen. Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika.” (ElHud`urat. d`. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari. d`. I da oni utje~u na iman. oni.s.

{to nije u~inio sa zabranama. a. da se ubiju. ukoliko to bude u stanju. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen.” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta. a. a.{. i Njegov Poslanik. u Kur’anu govori. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce. u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio. nego gldaj prema kome grije{i{. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini.”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro. pa ako se pokaje i zatra`i oprost.udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim. koliko ste u stanju... ni za{titnika ni pomaga~a. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela. i ostalim ashabima da se oni. osim Allaha. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili. kada ka`e: “Ono {to su uradili. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne. r.{.Iman 171 njegove zabrane. on postaje velikim kod Allaha. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli. r. a izvr{avajte ono {to sam vam naredio. ka`e: “Onaj ko radi zlo. Kad je to stiglo do ‘Umera. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha. on se saglasio s Alijom... d`. jer Allah. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr. . i {ejtana uzme za svog prijatelja.{.s. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”. njegovo srce se o~isti. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh.” (El-Mutaffifun. bi~uju.{. malim ili velikim: Allah.” (En-Nisa‘.. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu.a.359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima.s. a ako ne. d`.a. Allah. da se kloni onoga {to je Allah. a pili alkohol?” Pa je Allah. mimo Allaha.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i. a ako se ne pokaje. d`..{. pravdaju}i se navedenim ajetom.”362 Pogledaj kako je Poslanik. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane. d`.{. d`. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela.. I pored toga..”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti. a. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio . a on ga navodi i na zlo navra}a. prekrilo je srca njihova.s. 123) A Allahov Poslanik.... upozoravaju na njih.s. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha. d`.”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima..

pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje.’ Poslanik.. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru .. bio je naslonjen. A raditi suprotno nare|enju Allaha. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da.s.. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa.’”364 2 . ili Njegovoj zabrani. prenosi da je Allahov Poslanik. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. opsuje oca nekom ~ovjeku.. r. DE. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha. r. gri`e savjesti i kajanja.. sihr.s.367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha.{.s..”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima. a. rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja.Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca. pa ovaj opsuje njemu. ili prokletstvo i srd`bu.. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika.s. Isto tako je i Poslanik. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu. r. a.s.. dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti.’”365 3 . neposlu{nost prema roditeljima.{. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi.. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha.369 A EbuHamid el-Gazali.a. ali neki grijesi su ve}i od drugih.{.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha. a. d`. d`. ili prijetnju vatrom zbog njega. a. a i sada{nje..a. da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima. i Hasana el-Basrije. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh. Evo nekih od njih: 1 . je veoma ru`no. a. krivo svjedo~enje. r. obavijestio o pojedinim grijesima.INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu. i opsuje majku nekog ~ovjeka. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha. kamata. d`.a.a.. haranje imetka siro~eta. koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika.. prenosi da je Allahov Poslanik.{. d`. Me|utim.Ebu Hurejre. Ali. a on opsuje njemu.172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom. ve}ina prija{nje. r. d`.368 Me|utim. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve.” Neko upita: “O Allahov Poslani~e.a. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki.{. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu..

a. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike. ili odre|enom kaznom. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah. kra|a i potvora su veliki grijesi. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini..Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka.s. smatra se velikim grijehom. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja. a.{.{.”372 . ako se radi o neznatnoj koli~ini. ili je prevazilazi.. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta. porobiti njihove `ene i djecu.”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha. d`. ili prokletstvom. onda spada u veliki grijeh. d`. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha. spada u velike grijehe. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha.. prokletstvom. Isto tako. opet se to mo`e smatrati velikim grijehom. jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola. Napadanje putnika.s. zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama. iz njegove knjige (El-Kava’id). blud. d`. to spada u najve}e grijehe... Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom. iako je to svratano u veliki grijeh. to je sasvim jasno.. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu.). ili Poslanika. [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. {to je navedeno me|u velikim grijesima..{. Me|utim.. ili budu ve}e od njih. u tome pomogne. ili baci musaf u sme}e.. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije. ili zanijekao bilo kojeg od njih. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom. ili omalova`avao poslanike. Pa ko bude psovao Allah.”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no.. ili odre|enom kaznom. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe.

okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli. ma koliko on mali bio. namjerno laganje na Allaha. gubljenje nade u Njegovu milost. ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva.. lo{e mi{ljenje o Allahu. kao {to je putovanje i bolest. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. nifak. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim. Jer. ili na Njegovog Poslanika.{.. pohlepa. kibur.. dodvoravanje. ljutnja na Allahovu Odredbu. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati. neodgovornost prema obavezama Allahu..{.licemjerje. Me|utim. varanje.s. nare|enja. odnos sa `enom koja je u hajzu. d`. Allah nas sa~uvao od njega. a. lo{e sumnje prema muslimanu. d`. i nemoj ga olahko shvatati. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. a u drugim neki od malih grijeha. ostavljanje Sunneta Poslanika. utonulost u grijehe. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi. neizvr{avanje obe}anja. da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na.{. nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e.{.. prepirka i sva|a.. namjerno izostavljanje namaza. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha. zaborav na Allaha. slije|enje strasti i okretanje od istine.{. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu. kako bi ga se bojali ljudi. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga. mr`nja i zavidnost. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere.174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{. d`. tajenje nauke. zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje. d`. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. srd`ba zbog batila. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim. i Njegovim nare|enjima. razbojni{tvo. i budu}i svijet. oholost. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne. mali {irk . ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di. a. nepostupanje po znanju.{. predvo|enje . neprihvatanje istine. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva. zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). umi{ljenost. i nemoj ustrajati u grijehu.s. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom. d`. dragi ~itao~e. d`. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi..

sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje. {krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom.. mimo prstena. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza.{. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji. rasturanje robe la`nom zakletvom. ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. i obratno. proklinjanje. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. tro{enje imetka u haram stvari. varanje partnera u poslu i svog zamjenika. ukratko. govoru. bez {erijatski opravdanog razloga.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek . ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem. bespravno otimanje tu|eg imetka. pomaganjem i sl. stalno isticanje sadake koju je udijelio. udaranje po obrazima (naricanje). guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. ha{i{a. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. naprasito hodanje. Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe. haranje imovine jetima (siro~eta). kretanju i sl. i ostalo. jadikovanje prilikom nevolje. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. Allah.). mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga.Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole.” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. samo iz oholosti i ponosa. varanje u prodaji.. bilo to u no{nji. gradnja bez potrebe.. oholost. onoga ko ga je u stanju vratiti. umanjivanje na vagi i sl. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. putovanje `ene bez mahrema. klanjanje na kaburovima. ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana. mu je otvorio vrata Svoje milosti. bez opravdanog razloga. prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida. uzimanje ili davanje kamate. preticanje imama u namazu. ili srebrom. ostavljanje had`a iako je mogu}an. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. cijepanje odje}e i naricanje. d`. odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila. kao {to je putovanje i bolest. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao.vjernik padne u grijeh. odga|anje vra}anja duga. a mi }emo ovdje. svjedo~enjem. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di.” Zatim je spomenuo slijede}e: . opijuma i sl. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. jedenje svinjskog mesa i krepaline. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju.

ka`e: “Reci: ‘O robovi moji. doista. jer Allah. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. Allah. d`.) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava. koji ste se prema sebi ogrije{ili. jer je Allahov Poslanik.{. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e. uz ~injenje dobrih djela. {to ulazi u kajanje za ono {to je uradio.” (Merjem. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio. d`. ali oni koji su se pokajali. oni }e sigurno zlo pro}i. Peti uzrok: patnja u kaburu. pored oprosta grijeha. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca.” (El-Enfal. Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah. .{. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha.. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn. d`. sve dok oni mole da im se oprosti. u stvari ulazi u zna~enje tevbe. oni }e u D`ennet u}i. jer je Allah. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti. i dobro ~inili. Allah. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave.{.{. mnogo pra{ta i On je milostiv. posti}i }e jo{ i drugu nagradu.{. sigurno sve grijehe oprostiti. i 116. ili pote{ko}a. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila. a da mu zbog toga Allah. Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja.. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci. a. briga i tuga. osim tevbe (pokajanja). ste}i }e novi grijeh.” (Hud.. d`.”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar). ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. d`. i vjerovali. njima se ne}e nikakva nepravda u~initi. a ako se rasrdi. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest.{. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese.. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga.. i to javno ispolje. dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu. muka.{..” (En-Nisa‘.s. 33) Istigfar. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e.” (El-Bekare.‘” (Ez-Zumer. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje. On.. d`. d`. jer je Allah. 48. Ali.. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom.

Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake.s. i rekao: “O Allahov Poslani~e. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku.s. d`.”378 A dokaz da nagrada za had`. rekao: “Ko umre.a. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`.{. Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa. tako|er. kao i dova umrlom nakon ukopa.. kao {to je post. vama priklju~iti. mu’minima i muslimanima. ali je umrla prije nego {to je to u~inila. A Allahov Poslanik. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. za njega }e postiti njegov nasljednik. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. ako Allah da. r. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze . Allaha.. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove. r. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku. oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate.. Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog. had`a i sl.. a. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. Ebu-Hanife. njegova djela prestaju va`iti..375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega. a mislim. molimo da spasi i nas i vas. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega. sti`e do umrlih.. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi. 10) Allah. a ostao je du`an ne{to od posta. da je Allahov Poslanik. a.. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre. d`.s. a. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih. sadaka i had`. d`. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa.govore: ‘Gospodaru na{. da je progovorila na samrti. naredila bi da udijelimo sadaku. u~enje Kur’ana i zikr. a. Da nagrada za post.{. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima. pa odu`ite se prema Allahu.”379 . nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije. koji se poklone umrlom. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila. koji se obavi za umrlog. A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove.. a mi }emo se. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju. jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu.s. r.‘” (El-Ha{r.. ve inna in {aellahu bikum lahikun.a. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u.. u~enja Kur’ana. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih. A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta.” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova.{.a..

i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke.. jer su to jasni ajeti. pla}anje onima koji klanjaju i poste. Dakle. prema onom kako ste radili. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom. Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade. nije suprotno tim kur’anskim ajetima.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha.” (Ja Sin.) “I vi }ete.) Jer ~ovjek. izuzev svojim djelima. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima. nagra|eni biti. ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima. Me|utim. pa to poklone umrlim. GOSPODARU SVIH SVJETOVA. I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen.380 . koji isti~u pravdu Allaha. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta. d`. Nema sumnje da to nije dozvoljeno.” (En-Ned`m.{. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine.” (El-Bekare. 286. 39.) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. 54. primanjem islama. roditelja i {ejhova. d`. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka. ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno.{.

Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. 78. 76. Vidi: . str. 1:96-97. r. {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber. u koji spada tewhidul uluhijje. Vidi: Tefsirut Taberi. 76-77. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. str. 2:128-129. str. . Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema. 16:286-288. Tejsirul Azizil Hamid. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. 2:59. str. str. 16:28. ‘At’a. Mud`ahida. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. 5. str. str. Katade. str.{. Tefsirut Taberi. 2:494. Vidi: Tefsirul Kurtubi. Uz napomenu. [erhul’Akidetit tahavijje. 5:395. 1:175. str. prenose}i iz Medarid`us salikin. 79.ethul Med`id.a. Tathirul i’tikad. str. str. 17. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul. str. E{-{a’bija. 13. str.. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje. str.ethul Med`id. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. Pogledaj . Vidi: . str. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa. El es’iletu vel ed`vibe. 29-30. r. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. 17-18. Oni priznaju Allaha kao Tvorca. str. Vidi El-Misbahul munir.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera. [erhul ‘Akidetit Tahavijje. {erkul’akidetit tahavijje. Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd .9. u koji ulazi tewhidur rububijje. 9. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. Tejsirul ‘Azizil Hamid. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 . Me|utim. 12.ethul Bari. str. 1:182. Igasetul lehfan. [erh kasideti Ibnil Kajjim. str. d`. Er rewdatun nedijje. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje. 3. 17. da je prihvatanje Allaha.. 9. ‘Ikrime. 17. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje. Tejsirul’Azizil Hamid. Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava. 18. 2:259 i Tathirul i’tikad.a.ethul Med`id. str. 88. 9. Vidi: Ihjau’ulumid din.tevhid `elje i te`nje.

str. Nesai i Ibn-Mad`e. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras. 3. Hidajetul-Bari. d`. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . str. d`.{. izuzev ako ga Allah. Vidi: El-. 34. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha. str. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef. str. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari.{.. 5:372. 29. 16:8. a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. 79. Tirmizi. Er-Rewdatun nedijje. 22. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani. str.” Tefsirut Taberi. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim. 50. 7. 8. Ovaj hadis prenose Buharija. str. 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. kao {to je strah od zvijeri.ethil Bari. 6.. 32-33. str. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 . str. 23 i 28. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl.ethul Med`id. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. taj strah ne naru{ava tevhid.{. str.9. str. u~ini uzrokom {tete ili koristi.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje. 14. 25. Vidi dva prethodna izvora. El-Esilettu vel ed`vibe. pod naslovom “Med`mu’atur resail”.ethul Med`id. str. 16. str. str. 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. 15.272. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman. Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. d`.Tejmija..ikhul ekber. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. Ithaful kainat str. 11.35. 25. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. 1:123. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. Vidi: . str. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje..{.i zilalil Kur’an. li{ {evkani Vidi: .. ihadeta. 21. Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah. stvorio. 15. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. A {to se ti~e prirodnog straha. 44. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. str. d`. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. darul kutubil masrijje. 2:268. u poznatoj zbirci Ibn . Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. ErRewdatun nedijje. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 17:5. Vidi: . 6. str. str. i 25. Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi. 35.

str. . Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije. Vidi: Tefsirut Taberi. 1:82. 61. . El-Esmau ves sifat. 6. 11:183. 9:50. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 .i zilalil Kur’anil Kerim.ethul Bari. str. te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju.Iman 181 str. 1:81-82. Elesmau ves sifat. 5:388 i El-Esmau ves sifat. 64.i zilalil Kur’anil Kerim. Vidi: Sahihul Buhari me’a . osim Ebu Seleme el-D`uhenija. Vidi: . o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”. [erhul ‘akidetit tahavijje. 110. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed. str. a. re~e Poslanik. 5:305.s.. {erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Er-Rewdatun nedijje. Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad. Vidi: El-Esmau ves sifat.ethul Bari. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. str. re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik. 17:5-6. 1:419. 5:396-397. str. str. 20. Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. r. 7:2911. Vidi.i zailil Kur’anil Kerim. str. Na to mu Poslanik. 48. a.i zilalil Kur’anil Kerim.s. i to mu ispri~ao.. str. pa je. 17:5. Prethodni izvor i mjesto. str. Vidi . Tefsirut Taberi. oti{ao Allahovom Poslaniku. 63. 2:384. 45. 14. nakon {to je svanulo. 6:93. .a. da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”.. str. Vidi: El-Esmau ves sifatu. Tefsirul Kasimi.ethil Bari. 124-125. str. 124. El-Esiletu vel ed`vibe. str. a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”. 1:424. kao da je on to vidio malenim. Tefsirut Taberi. 85. 169.388 i Er-Rewdatun nedijje. str. 180. 21. str. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”. Vidi: Zadul Me’ad. 9:49.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk. kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim. 5. 1:418-419. 6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: . rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti. a. Vidi. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi..ethul Bari. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. Vidi: . str. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto.ethul Bari.i zalalil Kur’anil Kerim.s. Vidi: Tefsirut Taberi. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . . El-Esmau ves sifatu. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje. 1:418-419.

ethul Bari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi Sahihul Buhari me’a . 111 i .ethul Bari. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. 2:338. Vidi Et-Torgib vet terhib.ethul Bari. A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an. [erhul akidetit tahavijje. 2:449. 6:232-243. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Vidi Sahihul Buhari me’a .ethil-Bari. Vidi: . str. Vidi: . 493.ethil Bari. IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih). 14. 11:175-176. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari.ethil Bari. Vidi: . 2:122. Vidi prethodna dva izvora. 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim.ethil Bari.ethul Bari. 2:125-126. Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje. Muhtesar Sahih Muslim. 335. str. 11. 1:150. 17-157. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih. 6:232.242.165. 5.182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. 1:448. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 6:232. 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu. Vidi: Igasetul lehfan 2:120.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik. 3:237. 6:233. El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik.” . Vidi: . Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 6.ethil Bari.ejdul Kadir lil Munavi. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . Igasetul lehfan. Vidi: . 2:122. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan. Sahihul Buhari me’a . Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 6:239. 1:104. str. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa. Vidi: Igasetul lehfanm.ethul Bari. 439. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Muttefekun ‘alejhi.ethil Bari. 21. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str.ethil Bari. 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 335. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . [erhul akidetit tahavijje. str. str. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. str. 14. Vidi: Sahihul Buhari me’a .ethul Bari. 6:242.

Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim. Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere... 14.d`. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud. s nare|enjem da je dostavi drugima.” (Ali ‘Imran. Vidi: El-Misbahul munir. jedan dio uleme smatra da je Allah. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave. 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. ili ne. Vidi. 3:53. napor. str. 349. d`.” (Taha. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima. 467. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni. na primjer.{.). 15:37-38.s. str. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku.s. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi). zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa. prim. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari. doktora Sulejmana el-Ek{ara. ve {erhul akaid en nefise. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 .prev. d`. str. a. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta.. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. 65. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi. str. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn. Er rusul ver risalat. a. Jedan od jevreja je rekao: Ne. str. Ibn-D`evzija. 22.. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih. a ne poslanik. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma.. ali on je zaboravio.Iman 85 86 183 Usulul iman. 107. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi.{. str. ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”. 86. Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”.s. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik. pa .a. 57. Kurtubi i Ibn-Hazm. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar. tako mi Musaa. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali. ver rusul ver risalat.s. “Es {emailun nebevijje”.{. str. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima...{. d`. str. 13:102-103. d`. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik. pa bude znao {to govori..{. Vidi Tefsirut Taberi. O tome nam Kur’an jasno govori.” (El-Ahkaf. onda je on poslanik. Me|utim. str. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka. i nije odlu~an bio. 110. Allah. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima. a. Prenosi ga Imam Muslim i drugi. onda je on vjerovjesnik. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. a Allahov.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. 5:378. kao {to je Merjem. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti.

Vidi Muhtesar Sahih Muslim. str. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. str. El Mewdudi. 223. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa.s. a. 1:39. str. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. {erhul ‘akidetit Tahavijje. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi.. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 15:15. izmedu ostalog. Ebi. U ovom djelu. a. 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje . 77. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri. Prenosi ga Muslim. a ovo su Muslimove rije~i. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija. Temelji islama. str. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah. 59-61. 1:270. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Isarul hakk halk. str. 57. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. str. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa. Vidi Sahihul Buhari. 1:20.s. 1:26-31.). Vidi: Isarul hakk ‘alel halk. 15:104. 1:139.Sejjitl Sabik. Ova jevan|elja .” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 5:5. 2:295. 2:15. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu).184 Iman ga je o{amario.170-171.ethil Bari. Muttefekun ‘alejhi. Muttefekun ‘alejhi.s. Prenosi ga Buhari. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed. a. 15:152. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari. a.) i hadisa.a ovo su rijeci Muslima. i Er rusulu ver risalat.s. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh.. str. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis. a ovo su rijeci Muslima. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva. Ove i druge mu’d`ize. 178. Pogledaj isti izvor. 80. Muttefekun ‘alejhi. 80. str. [erhul akidetit tahavijje. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu. str. bin D`evzija. 15:37120. Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). I’lamun nubuvveh. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha. 168. koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’.Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija. Temelji islama od Mewdidija. str.ethul Bari. na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda. 78. En nibuvveh.

17:203. 1:148. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi. d`. 2:208 i Sahihul d`ami’is sagir. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta.s. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa). str.{. 124 U knjizi postanja. Prenosi ga Ahmed.91..s. 3:180. Vidi: . 106.. 3:184. a to su Njegovi ~asni poslanici. 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje. 3:188. izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio. 104. ~ovjek sada postade kao jedan od nas. a o tome ga nije obavijestio astronom. jeste Allah.{.i zilalil Kur’anil Kerim. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja. Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. 17:200-207. mi bismo. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni. a. Kad bi neko od obi~nih ljudi. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo. Vidi Sahihul Buhari. 3/22. str.ethul Bari. str. El ‘akaidul islamijje 279-280.178. Muttefekun ‘alejhi. Mebadiul Islam lil Mewdudi. za njega rekli da la`e. a ovo su Buharijine rije~i. Za Ibrahima. str. 179.. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah. u pogledu svijeta gajba. Vidi: .s. sigurno.. 261-264. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim. 129-130. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa. Allahovi vjerovjesnici i poslanici. 5:583. Za Luta. U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja. 1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj. Sahihul Buhari me’a . A svi ljudi su.ethul Bari. 168. 17:202. a. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras.. a. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 460-461. jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru. A pogledaj i Er rusul ver risalat. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar. Za Davuda da je po~inio blud. 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik. utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. a.Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. str. recimo. d`. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e.s.ethul Bari. i njihovi pisci su poznati. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. 17:200-207. a ovo su Buharijine rije~i. pou~io. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 . str. Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi. str. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. u odnosu na njih. a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a.. imena su im napisana na naslovnim stranama. Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. ka`u da je la`ov. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e. i njegovih najbli`ih sljedbenika.

145 Muttefekun ‘alejhi. koji se pojavio u Jemami. Muslim i Tirmizija. 1:101. 1:113. Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja. str. 12:72. 18:44.ethul Bari. tako da }e dijete. a mi smo svjedoci toga ovih dana. pojava Ded`d`ala. 11:293.ethul Bari. 13:13. Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. a mjesec kao sedmica. Prenose ga Buharija i Muslim. tuma~e}i ove rije~i. Prenosi ga Buharija. po meni. Muhtesar Sahih Muslim. . Tejsirul vusul. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: . 17:200. najispravnije tuma~enje. 11:279. Vidi: Sahihul Buhari me’a .Sejjid Sabik. ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti.ethul Bari 1:101. 13:70.186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi. pa ~ak i iz vremena.Rikak i na drugim mjestima. vidi: Sahihul Buhari me’a .ethul Bari. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari.ethul Bari. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. {to se uklapa u sljede}i dio hadisa. 1:99-100. simboliziraju}i sva ta zna~enja. Prenosi ga Buharija. udaranjem i tra`enjem raznih usluga. 246.ethul Bari. kao sat. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje. ponose}i se njima.ethul Bari.” Vidi: . 237. Ovo je jedan od velikih predznaka. a ovo su rijeci Muslima. 4:91. Vidi: Sahihul Buhari me’a . ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima. str. [erhul ‘akidetit Tahavijje. . 76. Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab.ethil Bari. postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er.ethul Bari. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi. 11:293. poglavlju Er. 18:27. Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. a svi ostali u ovom hadisu su mali. str. 1:158. a dan. A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. str. 13:73. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj. te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er. El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. koje se odgaja. pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji. 245. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji. El ‘akaidul islamijje . a sedmica kao dan. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati. ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana. Vidi Sahihul Buhari me’a .” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u . El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. {to je. A to }e se 155 . putem poni`avanja psovkom. Tako da }e godina biti kao mjesec. 451-452. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

Sunen bin Mad`e drugi tom. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad.s. Vidi: . .poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi. 2:189. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji. 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. 18:77.ethul Bari. [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje. Vidi prethodni izvor. Muttefekun ‘alejhi. 7:302.Sahih Muslim bi {erhin Newewi. To ne zna~i da }e Isa. Isa. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana.ethul Bari. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. sina Merjemina.ethul Bari. 18:63 i dalje.i Zilalil Kur’anil Kerim. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja. Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa. Sahihut Tirmizi. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.etur Rabani.80. ali koja su to dva brda.ethul Bari. Prethodni izvor i mjesto. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe. a.poglavlje o predznacima Kijametskog dana. 13:89. Ibn-kesir.s. 18:91.. A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana. 1:577. 9:76. ukinuti jedan {erijatski propis. a. ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam. .a. 1:92. 18:58-59. vidi Ed Dinul halis. a. 11:297.ethul Bari. Tefsir. Tejsirul vusul . rahimehullahu.” (. poglavlje o fitnelucima i El . 2. 11:297. nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana.Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. mi to ne mo`emo znati. 18:59. sprovesti me|u ljudima. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. r. 18:75-76. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a .s. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 6:308. 1:31.. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Ovo prenosi Ibn-Had`er u . tuma~e}i ove ajete.143. Vidi El lu’lu’ vel merd`an. 13. najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada. Sunen Ebu-Davud .. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana. pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud. Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje .

i Njemu se zahvali. (El-Maide.. da njime zalije branu.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva.” . jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima. nego se on sjeti Allaha. 17:196. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost.ka`e: “Tako mi Allaha. koji posta siguran i miran. Pogledaj . Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo. {ta je s njima bilo i {ta }e biti. ~iji broj ne zna niko osim Allaha. 13. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Na to je Allah. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja). ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari.ethul bari. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io. r.ethul Bari. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima.ethul Bari.91. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan. El-Enbija’. 5:411-413. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.. a oni nisu u stanju da ih odvrate.{. 17:192-193. i dalje. 117) Vidi Sahihul buhari me’a .. Isa. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane.322.ethul Bari. 8:222-223.i zilali Kur’anil Kerim. On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari.. Allah. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. Sahihul Buhari me’a . 104. izme|u svih ostalih 185 186 187 . 7:120-122. d`. koji je odobren samo na{em Poslaniku.a. postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. ili Mil kojim se {minkaju o~i. Es sunenul kubra. pomije{an sa `eljezom. Ovo je veliki {efaat. 18:68. 11:312. 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a . pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada. Prethodni izvor. Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi. te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom. 11:313. d`.prenosilac hadisa od mikdada . Me|utim. 8:230 i 11. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti. Za uzvrat. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu.. da li zemlji{nu mjeru. te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati.{.” Sahih Muslim bi {erhin Newewi.s. Sunenun Nesai. Selim bin ‘Amir . 11:313. gdje su oni sada. jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi. Sahihul Buhari me’a . 11:325. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade. A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`. a. 10:87.. onda je zatra`io usijani bakar. 1:170.

ethul Bari.” Zatim je. Vidi Rijadus salihin. 11:340. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. Zemlja. {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras. str. str. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 123 i Ed dinul halis. str. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. . 128. str. 15:53. El lu’lu’ vel merd`an. 62-63. Sahihul Buhari me’a . 1:105. 115. 1:111. 15:55.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahihul Buhari me’a . 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. a. 223 i Ed dinul halis. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. dan..{. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. naveo nekoliko ajeta i hadisa. 1:111. 13:407-408. 15:75. 11:396-398. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. 212. str. 1:107. i dalje. Ed dinul halis. 11:337. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 9:253. str. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. 3:54-77.Iman 189 poslanika. str. ko`a. 472. komentator Tahavijinog akaida. jer je on ptvr|en sahih hadisima. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi. Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. 223 i Ed dinul halis.ethul Bari. 151. vid. Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. {erhul ‘akidetil vasitijje.s.to je samo tvoja du`nost. Ovo prenosi od Kurtubija. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet.” (El-Isra’. str. str. 15:53-54. I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika. 15:53.. str. Muttefekun ‘alejhi.ethul Bari. {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid.ethul Bari. str. {erhul ‘akidetit Tahavijje. {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. 9:260. str. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje. 472.. 1:111. 274. meleki pisari i imetak. 3:88. Vidi Ed Dinul halis. Vidi Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi. Vidi Sahihul Buhari . Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada. d`. a. 11:138. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. kao dokaz za to. str. 106. str. 2:593. 251. koje mu je obe}ao Allah. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere. Sahihul Buhari.dio o d`enazi . noge. 215. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.s. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 . Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi. str. no}. 15:55. 250. {erhul ‘akidetit vasitijje. ruke. sahih Muslim bi {erhin Newewi. sluh. .

str. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku.. pa od njih ode nur vjernika.. 77. Sahihul Buhari me’a fethul bari. str. 213 Tuma~e}i ove rije~i. imena koja upu}uju na Njegovu svemo}. i uzrok svakog dobra. `ivota i smrti.{. 11:361. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. Kubral jekinijatil kevnijje. 3:17. d`. 95. str.. navodimo neke od njih: a . Onaj koji `estokom kaznom ka`njava. svemo}.{. Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub. Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe.ethul Bari. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti. sve dok Allah. 8: 94-95. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu. a ovo su Muslimove rije~i. d`. koga ho}e. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla. {erhul ‘akidetit tahavijje.I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema. Vidi Sahihul Buhari. 190. 11:351. 356.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. d`. bolesti i lijeka. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa. El-Muvetta’. 625. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. koji je jedno od naj~asnijih. Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. d`. str.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. Onaj koji se naj`e{}e sveti. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje. d`. r. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila. 3:19. str. b . d`. str.{. 11:386. Po{to su munafici ostali s vjernicima.. 282 i Er revdatin nedijje. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija . 11:367. str. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i.. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. d`. Sahihul Buhari me’a . 471. kao {to je bilo na dunjaluku.. Allahova. Allah.Pojava znakova Allahovih.{. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 614. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike. i Er redatun nedijje. str.a. i i}i za njihovim nurom. 16:57. 470. str. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana. Sahihul Buhari me’a . isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih. i {erhul ‘akidetil vasitijje. 252-253. 153. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a. {erhul ‘akidetit Tahavijje.ethul Bari. str.ethul Bari. Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 126.. str. Sahihul Buhari me’a . 356. Ed dinul halis.. Sahihul ‘akidetit Tahavijje.{.{. str. 1:144. 147.ethul Bari. kao {to je Svemo}ni.{. Onaj koji.{. str. mo} stvaranja suprotnosti. a . uzvisuje. 11:380-381. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. ne postavi izme|u njih zid. Hadis prenosi Muslim. 6:256-257. Sahihul Buhari me’a . str. str. Oni su ostali u grupi vjernika. 6:427.ethul Bari. d`.

1:142. u ime Allaha.. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. 211. 1:33. Isti izvor. d`. pokrivanje.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. str. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 . i Sunen bin Mad`e. prijateljevanje i ljubav.{. Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. str.Realizacija Allahovih. d`. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. 2:177. 2. Dakle. 2:175. 206. e . suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega. Vidi Tefsir Ibn-Kesir. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje. Taberani i Ibn-Hibban. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin. 212. 620.. c . nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. str. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa.{. 356. i Er rewdatun nedijje.117. str.Realizacija imena mudrosti i znanja. 385. 90i 226. str. d`. mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. 99. 84. . imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. Muttefekun ‘alejhi. 276-292. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. str. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. str. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub. 489. Er rewdatun nedijje. Prenosi ga Ebu-Davud. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 170. str. 291. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti.{. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. 4:275. 2:167.Pogledaj D`em’al fevaid. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. Pogledaj: El-.Iman 191 koga On ho}e .unizuje. E{ {eri’a ili Ad`urri. mr`nja.i Zilalil Kur’anil Kerim. Medarid`us salikin. 1:71. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. 8:1227. str. 489. I’lamul muvekki’in. E{ {eri’a lil Ad`urri. u ime Allaha.s [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:194.. Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem. 1:147. uzdi`e koga ho}e. Vidi Medarid`us salikin. d . prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova. uzimanje pouke. str. El ‘akaidul islamijje. Ahmed. Tejsirul ‘Azizil Hamid. Medarid`us salikin. str. jer Allah. Ibn-Mad`e. str. str. Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus. tolerantnost. kao {to je d`ihad. pokajanje Allahu. i vra}anje Njemu. Medarid`us salikin. Medarid`us salikin. str. i sli~no. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. 2:329. Prenosi ga Ebu-Davud.ethurrabbani. oprost.

258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. [erhud ‘akidetit tahavijje. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. 3:67. veli: “Ashabi. postale jedan od znakova sunneta. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu. 2:139-141.. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor.a. ali. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo. rad i potvrda srcem. r. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam. 346. str. str. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. izvr{avanje i nijjet. 399.a. Zadul me’ad. i El-.. Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528. da je to tako kako nam je on opisao. str. str. Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika. kao {to smo objasnili. Imam {afija. El Muvetta’ str. praksa organima i izgovor jezikom. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor. 374. Iman se kod njih pove}ava ta’atom. i nema sumnje. 267 268 269 . [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147.” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo. 2:116. Medarid`us salikin. 10:150-151. koje smo mi zatekli. 54. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom. str. 373. a nema djela bez nijjeta. iman. Vidi Muhtesar Ebi Davud. 301 . [erhul ‘akidetit Tahavijje.ethul Bari.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem. kod njih. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja.. a smanjuje ma’sijetom. Sufjana es-Sevrije u Iraku. i dalje. 384. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. tabi’ini i ostali poslije njih.” A Hafiz bin ‘Abdul Berr. str. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. 557-558. str. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. 3:101. El-Umm. u svom Temhidu ka`e: “.. jer je njihova neispravnost jasna. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. Sva bogougodna djela su. r. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. 373.’” A Imam Ahmed bin Hanbel. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje. Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo.s. Vidi Zadul me’ad 3:66.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari. u svojoj poznatoj knjizi. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja. a. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje. str. da se pove}ava i smanjuje. 87-88.

375. 1:203. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. 3:403. 7:208. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:149. Pogledaj: El-Muvetta’. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a. bez spominjanja detalja svega toga.ethul Bari.{. daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. njegov iman je. str.s. 2:27. 2:141. str. 2:22. . i Usulus Serahsi. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. A onaj ko povjeruje op}enito. Zato. str. d`.. i Nejlul evtar. u {to. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i da je Muhammed Allahov poslanik. svakako. 375. str.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam. str. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su.s. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. 1:218. a. 485-486. [erhul ‘akidetit tahavijje. i Njegovog Poslanika.s.. [erhul ‘akidetit tahavijje. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje. 1:39-40. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. svakako.” Vidi: Et-tergib vet terhib. 374. . a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. str. [erhul ‘akidetit tahavijje. 2:299. d`.s.{. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik. 1:44. Prvi je iman u Allaha. osim Allaha. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i o ~emu nas je obavijestio. i {erhul ‘akidetit tahavijje. 1:218-240. ulaze i temelji imana i islama. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 102. Muttefekun ‘alejhi. 373-374. d`. 510. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa. 1:224.” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141. 1:226. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:6. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.. Me|utim. a ovo su Muslimove rije~i. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 386. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju. pa u to ne povjeruje. Vidi: Sahihul Buhari me’a . on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. 374. Jer. Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima.{. 1:229.ethul Bari. str... on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik. str. i time postaje odmetnikom od vjere. str. a. [erhul ‘akidetit tahavijje. a.

194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar. El-Mugni li ibni Kudame 9:21. 126. 7:139. 2:303304. Vidi: El . 1:149. Sahihul Buhari me’a . str. 350. tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. El-Muhezzeb 2:223. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 1:149. 6:313. 357. 3:397. El-Mugni li Ibni Kudame. str. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. 2:520. Tathirul i’tikad. 9:21. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. 1:150. Med`m’atut tewhid. 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. 1:447. str.D`ami’ul ferid. 7:208. 1:290. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. na primjer. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . Kao {to je strahopo{tovanje.{. osim Allah. 1:477. 1:205. Hajatus sahabe. kao {to je. 352. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: [erhus sijer el-kebir. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi . Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih.266. 278.9. 277. 1:150. str. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . Es-Siretul Halebijje. Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408.El-D`ami’uj ferid. Tefsirut Taberi. Vidi: El-D`ami’ul ferid.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha. 167.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i. mo`e pomo}i. ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to.” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga. u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti. 1:433.1:451. 1:444.165. str.el . ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. 1:445. zaista. {erhus sijer el-kebir. i Es-Siretul Halebijje. 219. d`. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. 6:313. osim Allaha. 141-142. str. od onog {to su ljudi u stanju uraditi. str.ethul Bari. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. Tefsirut Taberi. d`. . i nada u ono {to mo`e samo Allah.

str. 193. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. vel lafzu lil Buhari. metbu’atun me’a resaile uhra. 3:36. 84. 1957 g. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Umdetut tefsir . ‘Umdetut tefsir 4:164-167.Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 363-364.ethul Bari. 9:24. 4:135-136. Muttefekun ‘alejhi.urkan min med`mu’atit tewhid. 2:54. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 357-358. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 1:61. El-Mugni. a ne ljudima. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . 1377 h. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima. i dalje. Vidi: Rijadus salihin. 1:188. Prenosi ga Buharija. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil . Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. 220. str. str. 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . 17:72. Tefsir Ibn-Kesir. i dalje. [erhul akidetit Tahavijje. a pogledaj i Sahih Buhari . 2:94. 1:217. 2:2. 2:67. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. 2:97. 2:257. 2:171-172. 1:28-30. d`. 1:224.Vidi Med`muatut tevhid. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu. Muttefekun ‘alejhi. str. 466. str. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. 25:149. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:28. 1:96. tab’atu daril me’arif senete. Tefsir Ibn-Kesir. 1:218.poglavlje o d`enazi. 506-507.. Ha{ijetul Bad`uri.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir.{. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu. Vidi: Sahihul Buhari. str. vidi: Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 2:367. Tefsirul Kurtubi. str. 32. str. 27. Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair.

3:18. vel lafzu li Muslim. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz.poglavlje o picu. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair.ethur rabbani. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. ve Sunene Ibni Mad`e. ve ma ba’deha. ve {erhun Newewi. 2:45. 1:18. Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. 361. Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. 1:219. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. 1:12. str. str. Muttefekun ‘alejhi. vidi: Sahihul Buhari me’a . ve {erhul akidetit Tahavijje. 84 ve ma ba’deha. El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. matbe ‘atul Halebi. 2:1418. Prenosi ga Ahmed. Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. 1:12. str. 14:164-166. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 12:234. 6:293. 2:85. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Ahred`ehul buhari ve Muslim: . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 2:81-82. vidi: Sahihul Buhari . Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 1:175. str. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 361.ethul Bari. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. 2:55. 364-365. ‘ala Sahih Muslim. 2:275.vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 2:82-83. Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. 17:21. 89 ve ma ba’deha. 361. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 5:19. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 418. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu.196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. 2:85 ve ma ba’deha. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:84. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 . 1:4. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 2:82-83. str. str. 2:108. str. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 138-139. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:109. El-Mustedrek.ethul Bari. 1:218. Tefsirul Kurtubi. Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . Vidi: El-. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Muttefekun ‘alejhi. Onaj ko `eli da se upozna s njima.vidi Rijadus salihin. mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku. Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani. Ali. Prethodni izvor. Vidi: Sahihul Buhari . Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair. mi ih. 4:52. Muttefekun ‘alejhi . 31. 7:89. Kava’idul Ahkam. ne}emo navoditi. prev. Muttefekun ‘alejhi. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. str. tako|er. Prenosi ga Buhari. 1:23-24. Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 . Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim. (op.poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta). 2:85. 7:89. vel lafzu li Muslim. Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu.ethul Bari. Vidi: Sahihul Buhari me’a .

.

............... D@...................ESMAI VES SI.............................[......... 34 OSOBINE MELEKA ....................................................5 BILJE[KA O AUTORU ..................................................................... 13 TEMELJI IMANA ............... POSLANIKE I VJEROVJESNIKE .. ....................................VJEROVANJE U ALLAHA..........................................TEWHIDUL ...................................................................................AT .................................................... 37 BROJ MELEKA ...............................S.................................. D@.................. 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI....................................................................................................................................................................................................................... 17 2 ........................ 51 .............. 17 1 ....... D@......................................................... 44 TRE]I DIO .................................................TEWHIDUR .............................................................................................................................. 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA.......................................................................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR................................................................................................................................................................................ 21 3 ....................................... ............................................................................................................................TEWHIDUL .........................ULUHIJJE ................................... LIJEPA IMENA .................................. 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) .....................................................................AT .............. 47 TEMA OBJAVE ..................................................VJEROVANJE U MELEKE ...................VJEROVANJE U ALLAHOVE.................................. A.. 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU ..................................................................................................................... 13 PRVI DIO . 35 ^ASNI ROBOVI ...................................................................................................[............. 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO ................................................................................... 7 PREDGOVOR ....................RUBUBIJJE ..[.................................. 11 PRVO POGLAVLJE ........... 9 UVOD ............................................. 29 DRUGI DIO ......................................................................... 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA .......... 24 ALLAHOVA.................................................. 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU ........................................................................................................................................................................................

.............................................. 98 PRVI STEPEN ........................................................VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE ................. 73 3 ..................IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA ............ ............ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ .......................................................................................................................D@ENNET I D@EHENNEM ............... 85 7 ........ 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM .NAGRADA ... 76 A ........... 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA ................................VJEROVANJE U SUDNJI DAN ................................................................................................ ....................................................................................................................................................................................S...................................................................................................200 Iman ^ETVRTI DIO .................................. 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA .. RADI OBRA^UNA ........ 97 DE.......... 78 B ............................................... 94 [ESTI DIO ............PRO@IVLJENJE ........................ 83 4 .....................PREDZNACI SUDNJEG DANA ...............................................................................................................................................................[.................................................................................. A........................................................................... 82 E .................................................................................................................................................... D@.............................. 99 DRUGI STEPEN ......................................................................................... 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA ......... 78 C ......................... 72 1 . 85 6 . 92 11 .............. 72 2 .............................S.....................PATNJE I U@ICI U KABURU ............................IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA .......................................................................................VAGA (VAGANJE DJELA) .............. 101 SKRIVENOST ALLAHOVE.................. 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN .................... KNJIGE .................................KAZNA ZA DJELA ...................................................................................................................................................................................POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A .......................(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU....... A................................SILAZAK ISAA........................................................................................................................................................................................... 87 9 ....................PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA ..............VJEROVANJE U ALLAHOVE................... 79 D ....... 87 8 ...............................................................................................................INICIJA KADA’A I KADERA .....................................................................................POJAVA DED@ALA .... 93 12 ..... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME ....IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) ....[..... 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R ..............................................SIRAT ]UPRIJA ..................... 84 5 .........................HAVD (VRELO) POSLANIKA................ 109 .................................................. 57 PETI DIO ............... D@.................................. 90 10 ........................................................KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA .............................................................

.. 117 TRE]E POGLAVLJE ...................... 126 DRUGI DIO .............................................S..................................................................................IROM ODRE\ENE OSOBE .. 140 1 ............................................................................................................................................................................. 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM ...........................................................................PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM .............................................................................. 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU ......................................................................... 140 2 ..................................................SU[TINA IMANA ...........................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ............................ 133 DRUGA VRSTA ..............................ROM ......... 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA ................................................................................................................................................................................................................................... 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA ...NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA).................................... 159 ZAVR[NA RIJE^ ..............ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA ............................................................................................ 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA....... 134 TRE]A VRSTA .... 125 HADISI .........KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ............................................................................................................... A.............NEVJERNICIMA......................................SU[TINA IMANA ................................... 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR ................................................................. 123 PRVI DIO . OTPADNIKA I MU[RIKA ................................................................................................. 135 ^ETVRTA VRSTA ....................................................................................................... 163 ...................................................................................................................................... 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA ................. 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? ........................................... 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.... 145 [TA SE PRIMA......................................................................................................... A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI ..................Iman 201 DRUGO POGLAVLJE ............. .. 133 PRVA VRSTA ...................... I IZ DOGA\AJA SIRE ........................................................ 121 TRE]E POGLAVLJE ....................................................................................KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? ..........RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ......... 131 PRAVILO ...................................ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM ................................................................................................ 113 DRUGO POGLAVLJE ................................................... ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA................... 138 ZADOVOLJSTVO KU.............................................. 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE ......................................................... 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU.................................

............................................................................. 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ............................................................ VJERE ........................................................................... 175 BILJE[KE .............................................. 170 VELIKI GRIJESI ...............202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE........... 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE ........................................................ D@.................................................................... 171 DE................................ 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE ...[..................................................INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ ............................................................................... 179 ..............