TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

tako|er iz oblasti komparativnog fikha. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. Doktorat okon~ava na El-Azharu. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu. na ElAzharu. g. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972.BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin. a 1965. g. na Damaskom univerzitetu. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. do 1992. Od 1992. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu. g. do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire.. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. g.6.. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. 1972. Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu. Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje. .1943. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. g. a od 1978. Do sada je objavio deset knjiga. Ro|en je u Jordanu 11. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu. Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu.

.

koja je bila o~evidna u na{oj sredini. ili u~enika u na{im medresama.{. neka je salavat na Poslanika. prevode}i ovo djelo. Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu. da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu.(Nema drugog boga.{. na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni.{. bosanskom jeziku. Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje. Prevodilac . Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” .U ime Allaha.. Na`alost. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike... i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io. i pitanjima gajba. koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima. Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu. voljom na{lo svoje mjesto i na na{em. koje je Allahovom. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko . Milostivog. gdje i danas djeluje i radi. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. d`. nagradi na Sudnjem danu.tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke. d`. d`. Gospodaru svih svjetova. do Sudnjeg dana! Akidet .ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha. Me|utim. kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu. osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. Njegovu ~asnu porodicu. Molim Allaha.

.

Koga Allah uputi na pravi put. d`.. Njega se sje}ao.{.{. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih.” (El-Enbija‘. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine.. d`.{. d`.. ili njenog odbacivanja.{. Svjedo~im da nema drugog boga. za njega nema zablude. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje.. A Allah. neminovno propada. Nebesa i Zemlju Allah. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. a koga u zabludu odvede. Njegov rob i poslanik. nered bi njima zavladao. osje}ao . d`. d`.. ili od njih tra`i da takva budu.. Zbog toga.s. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo.. a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. Upute i Istine koje je objavio. 22) ^ovjek je. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao. Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio. Svaku pojavu na ovom svijetu Allah. za njega nema upute. jedno od Allahovih. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta. isto tako.{. a.UVOD Zahvala pripada samo Allahu. d`. osim Allaha.{. i niko nije s Njim u tome u~estvovao. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah. i pored toga {to ju je spoznao. Zato je Allah.{. i da je Muhammed. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti. A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha.. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. stvorio stvorenja.{. d`. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. a ne Allah. i onaj ko bude slijedio uputu Moju.” (Ta-Ha. d`.

to je od nas i {ejtana. Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana.. A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra.{. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. na ovom i budu}em svijetu.Temelji imana. i put kufra (nevjerstva).. tre}i ne postoji. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom. upute i sre}e. d`. d`.. On je na raskr{}u ova dva puta.Su{tina imana. .Rije~i i djela koji izvode iz imana. Istinitog. ^ovjek je. i uzroke kufra i njegove puteve. molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu.Njegovu prisutnost. Allaha.. d`. 3 . omogu}uje uspjeh. na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha. njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 .{. njegovih uzroka i posljedica. i slije|enja Njegove upute. zablude i nesre}e na oba svijeta. Ako ~ovjek s tim bude na~isto. te }e ga se sigurno kloniti. d`. od Allaha.{. ili zaborava na Allaha i zablude.. 2 .{. A jedino Allah.pitanje imana i njegovih temelja. Zato je sve. {to pogrije{imo. svojstva i veli~inu. A ko na Allaha zaboravi. dakle.{. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti . njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute.onim {to nam Allah. podari od znanja i istine . u ~emu pogodimo istinu. d`. Pred njima je put imana. spoznao je i put nesre}e.

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika. i meleke Njegove. 285) “O vjernici. vjerujte u Allaha. i u knjige. . Njegove poslanike.s. i u meleke. i u Knjigu koju je objavio prije.U ime Allaha.Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. in{allah.. d`. Njegove meleke.” (El-Bekare. A ko zanije~e bilo {ta od njih. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku.. stoji da je Poslanik. U sljede}im poglavljima }emo. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. i u Onaj svijet . obra|ivati te temelje. i u vjerovjesnike . d`. imanu i ihsanu. Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim. i knjige Njegove. Gospodaru na{.svaki vjeruje u Allaha. odre|enjem. Milostivog! Allah. a.daleko je zalutao. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. Svemilosnog. i u knjige Njegove. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se.{.‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen.s. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.. a. o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. oprosti nam..{. i poslanike Njegove: . A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.. i vjernici . temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici.s. i Poslanika Njegova. Njegove knjige. i u meleke Njegove. a. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana. iza{ao je iz imana i postao nevjernikom. i o kojima govore sve objavljene knjige.s. i u poslanike Njegove... a.1 Ovih {est na~ela su temelji imana.

.

poniznosti i pokornosti.vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje).ravnatelj. Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema.[. d`. d`. obuhvata tri principa: 1.esmai ves sifat). 1 . 2. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik ..{. Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. .2 . D@. . nade. Vladar i Tvorac svega. Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha. Iman . zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah.{. dove..PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA. zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah.{. On posjeduje sva svojstva savr{enstva. . d`. ukratko.{.vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul. te je daleko od bilo kakve manjkavosti.rububijje. Gospodar. d`.{.. d`. da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun..{.. Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). d`. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih.. 3.vjerovanje u Allaha.RUBUBIJJE Tewhidur.3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio. da je samo On njihov gospodar i da ih . sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. posta.{. Vjerovanje u Allaha.TEWHIDUR .vjerovanje da je samo Allah. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza. strahovanja. d`.

{. voljom i mo}i. mijenjanjem..18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu. d`. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje. ko je nemo}an. 54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo. d`. pove}avanjem i smanjivanjem.{. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje. da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli. i obredi moji. biva s Allahovim. ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. odre|enje . bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja. i ostalo.. i smrt moja. d`. jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar. doista su .. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega. Allah. strahovanje i sl. Gospodaru svih svjetova!” (El-. ne vidi. neka je hvaljen Gospodar nebesa. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah... da samo On istinski daje i uzima. ko ne ~uje. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. ibadeta. stvaranjem. upravljanjem. Gospodar zemlje.. da ih samo On o`ivljava i usmr}uje.‘” (El-En‘am..{. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. jer.6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu.d`. i `ivot moj. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf.{. (hamda).{.. zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova. d`.vjerovanje da sve {to se doga|a. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu.rububijje zna~i priznanje da je Allah. d`.. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje. Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije. O tome nam Allah. Allah.{. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo. 2) Allah. Zato tewhidur . zikr. znanjem.{. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja).{. da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve. d`.{. d`. da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji.. ka`e: “Ta. dova. usmjeravanjem (kretanja).5 S druge strane.4 Drugim rije~ima kazano. samo je istinski Tvorac. nijem. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida. pokoravanja predanosti Allahu. d`.{. nada. d`. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv. koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima. ljepote i savr{enstva.atiha. zato {to je samo istinski Tvorac. Dakle.

Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi.. d`.{. koji sve odr`ava. S druge strane. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. d`.. a niko drugi..‘” (El-En‘am. 255) Uistinu. da biste se kazne sa~uvali. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘. ne voli On one koji se previ{e glasno mole.{.. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire. sve zna. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice.d`. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je. 162) O obja{njenju da se samo Allah. za sve se brine. Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. 14) Nikakve. 22) “O ljudi.‘” (El-En‘am. 21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. Gospodaru svjetova. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare. On je Svevi{nji.” (El-E‘araf. a nebo zdanjem. 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara. njih i nadzire i da . Allah.{.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. d`.. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a. dakle. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. koji je o svemu obavije{ten. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima. nema boga osim Njega .. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom.” (Kaf. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju. Koji je stvorio vas i one prije vas. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha. hrana za vas.{. Zemlje i svega {to je na njima. Onaj Koji sve potanko zna. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja. i da mu se potpuno preda. Zatim pogledaj sljede}e Allahove. d`. Promotri Allahove. 14) U kontekstu dove. klanjajte se Gospodaru svome.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.” (El-Mulk. Veli~anstveni!” (El-Bekare. 54-55) U kontekstu ibadeta. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a. uzima za za{titnika.{. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome. mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov.Iman 19 posve}eni Allahu. Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani.{. i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima. d`. a od onoga {to On zna . Allah.

u Njegovim imenima i svojstvima. d`. nego su obo`avali i druge mimo Njega.”9 Allah. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac.{. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana. ostali mu{rici. El-Mud`ahid. d`.10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima. d`.. ali. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje. oni odgovaraju: ‘Allah!’. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali. d`. nego uz Njega obo`avaju i druge.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah. Zato Allah. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima. i pored toga. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali.{. ko stvara `ivo iz ne`ivog. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega. d`.{. d`. 106) ^uveni mufessir..{. a pretvara `ivo u ne`ivo. drugog obo`avaju. Gospodar i Tvorac svega. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove. i pored toga. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega).. mimo Allaha..{.11 .7 zato {to nisu izdvajali Allaha.. kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf. ali su. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus. i ko upravlja svim? ‘Allah‘. re}i }e oni.{. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu.” (Jusuf. ~ija su djela sluh i vid.{. d`.. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega. Allah. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa.”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’.

kao Tvorca.14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. d`. u svojoj su{tini. samo Njega istinski voli. i vjerovanje u Allaha.{.. Ali. poniznost i pokornost.15 Jer.Iman 21 2 . nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost.{. i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. samo Njega i nikog vi{e. ne obuhvata ostale vrste tevhida. sem Njega. Ovaj dio tevhida. samo Njemu dovu upu}uje. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah..TEWHIDUL . a ujedno i zna~enje ljubavi.. kao Tvorca i Gospodara.esma’ves sifat). d`. poniznost. d`. d`.{. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava. sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava . Jer.. temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha. a ujedno i uzvi{eniji od svega. samo se na Njega oslanja.uluhijje.ULUHIJJE Tewhidul .{. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti. d`. Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u. samo se od Njega nada... d`.{. samo prema Njemu iskazuje pokornost. kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul . ~ovjek koji Allahu. Zato ibadet Allahu. dakle.{. jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat. d`.{. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. d`. kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja. samo od Njega strahuje.{. . i kao Tvorca i Gospodara svega. d`. a ne nekome ko to nije. ~ini tewhidul-uluhijje. {to nije obratan slu~aj.. te je on potpuna poniznost prema Allahu.13 Tewhidul .12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost. Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini). d`. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu. priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi. ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet)... su{tinski i formalno (u batinu i zahiru). i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida.uluhijje se. ukratko. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom.. vjerovanje i prihvatanje Allaha. Isto tako. nije zaslu`an ni u kom vidu. Allah. d`. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha.{. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji. Ibadet koji nam je nare|en.{. time priznaje Allaha.{.onaj kome se ibadet ~ini).

kao Jedinog Koji se obo`ava. Hud.”17 Prihvatanje Allaha. na ovom i na budu}em svijetu. Hud. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh.i zbog njega }e biti nagrada. d`. svaki od njih.. ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik.. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio. a ko njega ne bude prihvatio. d`. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun. d`. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila.{. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja. Allah. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje. a. ili vi{e od toga.. ka`e: . Allahov Poslanik. Zato. Salih i [u’ajb. kao pravi vjernik. a. ili kazna. d`. 79) Ova vrsta tevhida je. d`. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene.. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika .16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige. d`. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘.{. obavljanju namaza. Allah. od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva. taj je u~inio {irk. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju.{. El-E‘araf. d`.{. tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim. od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge . su{tina islama. d`. ostat }e me|u mu{ricima. govorili svome narodu: “O narode moj..s. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha. d`.” (Ez-Zarijat. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali.. postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe.{. davanju zekata.Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet. Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 .oni koji istinski obo`avaju Allaha.{. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali. samo Allaha obo`avajte. 23. d`.{. Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha.{.s. Allah. 25) Allah.22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul . 65) Allah. Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul .. 61.{.... dakle.{.

Ljubav prema Allahu. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. Allah.. i bilo ~ega drugog {to se voli. uistinu. d`.{.. tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha.165) U veliki {irk.{.Obaveznost izdvajanja Allaha. i imanja va{a koja ste stekli.Obaveznost izdvajanja samo Allaha. ako ste vjernici!” (El-Maide. 107) 4 .19 te se zbog toga njih boji.Obaveznost izdvajanja Allaha..{.. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. Allah. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti.” (Junus. nevjernik!” (Junus.. i bra}a va{a.{. On pra{ta i milostiv je.{. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu. Ove.{.. ruku’.{.. . d`. d`. klanje kurbana. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu. 106) “A u Allaha se pouzdajte. u svim vrstama tjelesnog ibadeta. d`.{.{.{.{. moraju biti upu}ene samo i .Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha. i sinovi va{i.{. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu. Allah. bio bi. 218) 3 . domovini. Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. imetku i sl. post.‘” (Et-Tevbe. d`. taj je u~inio {irk Allahu. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja.A Allah pra{ta i samilostan je.. d`. d`. d`. jer ako bi to uradio.{. d`. vole ih kao {to se voli Allah. treba biti iznad svake druge ljubavi. oni se mogu nadati Allahovoj milosti... d`. tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta. ka`e: “I pored Allaha. ne}e oprostiti.18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi.{. d`. kao {to je zavjet. i rod va{. prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima. i sve druge vrste ibadeta. d`. svojoj djeci. d`. a njegova iskrena predanost Allahu. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi.. koji Allah. nije u stanju u~initi. niko je osim Njega ne mo`e otkloniti. d`. izuzev pokajanjem. i trgova~ka roba va{a. za koju strahujete da ne}e pro|e imati.. tra`enje oprosta i sl. kao {to je namaz. svojim roditeljima.. 24) 2 .” (El-Bekare. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put.{..{. koje su vam drage . u pogledu strahovanja. i `ene va{e. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. a ako ti za`eli dobro. A oni koji iskreno vjeruju. d`. sed`da. d`. 51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju. i ku}e va{e. pa. ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl.

u~inio je {irk. a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha. u Njegovoj uzvi{enosti. d`. tako|er..{. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika. d`. d`. i druga stvorenja. pa ko se od njih udalji..AT Tewhidul-esmai ves sifat. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga. i svojstava stvorenja. vlasti. Dokaz su rije~i Allaha. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. d`. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa. d`.”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala .{.{.. 51) Imam Kurtubi.. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru). uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju.s... i svojstva Allaha.. veli~anstvenosti. ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a .” (En-Nisa‘.: “I niko Mu ravan nije. niti ime kao {to je Njegovo ime. niti djelo kao {to je Njegovo djelo.TEWHIDUL .Vjerovanje u Allahova..{.{.{. bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja. d`. 116) 3 .Vjerovanje da Allah.{.. a ko bilo {ta uputi nekom drugom. a.{.{.24 Iman isklju~ivo Allahu.ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat. ukratko . kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo . niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan..{. ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti. Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja.zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu. mimo Allaha. svojstva onoga koji je oduvijek. d`.Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha. ka`e: “Ovdje govori da Allah. c . a . da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima. d`.” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl. Jer.Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava.. b . pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah. d`. imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta.. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja. bez ikakve njihove izmjene. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”. d`.ESMAI VES SI.

opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta. zaborava. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom. u~inio je kufr.Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. ka`e: “^ovjekova priroda.s. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao.{. zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah. d`..s. svojstva i imena Allaha. d`. d`.s. a. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah. d`. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja.. u~inio je kufr. smrti.{erijatski obaveznog . b . d`. Allah. Isto tako i ne naziva se. objavio. pomaga~a.{. najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili.. saznaju se putem ~uvenja. i obratno . a. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju. onda se na podru~ju Allahovih. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. Zato {to Allah.. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku. ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi.{..). Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.. bi}u i Njegovoj ..{. druga.{. a. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana.s. odstupaju}i od njihovih zna~enja.{. d`. a ne mi{ljenjem.{. jer oni samo prenose ono {to im je Allah. partnera.”24 Nu’ajm bin Hammad . zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a. c . a. a. ne mo`e se ni s ~im porediti.s.{. d`. d`. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.{. Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah.. d`.. d`. nepravde. u sve ovo vjeruje. nehata.. d`. 140) Ako je Allah. a.rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima..{. d`. jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca.{. neznanja. ili Allah?‘” (El-Bekare.~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio. najbolje zna Svoja imena i svojstva. imena i svojstava .{. osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao.Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu. nesanice. Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva.{.{. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha. sama po sebi.s. zahtijeva negiranje i poricanje `ene.u~itelj Buharije . jer. opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik. uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti. d`.. umora. i Njegov Poslanik.. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik. a. i ono ~ime je Allah.prihvataju}i ih.Iman 25 Onoga koji nije stvoren. d`..”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . ne opisuje se.. Sve ovo je pravac sljedbenika Istine. Jer. ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis. a.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah.s. zamora. ne opisuje se..s.

d`. zadovoljstvo i ostala svojstva.) i da je pitanje o tome bid’at.. bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam).. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.{. Zato.. jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa. kao {to je iskrivljavanje rije~i. iman u njega je vad`ib (obavezan). d`. svojstava alegori~nim tuma~enjem.{.s. Najispravniji put po pitanju Allahovih. a na~in nepoznat. d`. imena i svojstava.upore|ivanje svojstava Allaha. d`.{.. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu). govori. Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah. d`. vidi. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”. Njegovu ruku s rukama stvorenja.tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu. a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja..{.Et-te{bih . kako se uspinje i silazi.. ~uje. uspinjanju (elistiva’). ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil).”27 Selef se. vid.” (En-nisa’.29 2 .{. d`. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. Njegov sluh s njihovim sluhom. nijekanje Allahovih. d`. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha. ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i...{. a mu{rici svoje kipove sa Allahom. sila`enju i uspinjanju. mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su. onako kako je to on mislio i `elio. d`. d`. kad su bili upitani o Allahovom. rekli: “Uspinjanje je poznato. pripisuju}i Allahu. a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah. pa ako ka`e da ne zna.{. govor.. sila`enje.30 I ka`emo.. kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha. silazak i uspinjanje .s. govoru. dodavanjem ili oduzimanjem.”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari. njihovom vidu. a. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa.. ruke. srd`ba. mi pripisujemo Allahu. dakle.Iskrivljavanje zna~enja Allahovih. a.{. d`. sina Merjemina. kao {to je lice. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje.. lice s licem stvorenja. Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo. jevreji Uzejra. i sl.{. a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno).stvarna ~injenica.31 3 -Et-ta’til . uspinjanje.26 Iman kakvo}i. onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo.Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa.{. 164) . d`. svojstava ..{. isto tako je i Njegov sluh. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom. d`. kao {to su neki uradili s Allahovim. koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 . d`.{. nego da je Musa Njemu govorio.stvarna ~injenica.. svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa).{.{. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an . d`.

d`.. d`.ashaba.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga. svojstava i imena. oni bi ga izgrdili. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava. Oni bi. tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju.... davanja zekata.{.{.32 4 .{.{. E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba.kazala”.{.. Ili negiranje opho|enja s Allahom. po~ev{i od imana u Allaha.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha. d`. bez ikakvog iskrivljenja.. u njihovom prvobitnom zna~enju. govore}i: “Allah.33 . iskrivljenja.. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i. tabi’ina i tabi tabi’ina.. i ustanovljenje njihove su{tine. kao {to neki tvrde. koje je mimo onog na ~emu su oni bili. had`a. d`. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika.{. kao {to je negiranje Allahovog. d`.{. d`.{. d`ihada. d`.. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at). pa do obavljanja namaza. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre.{.. naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju. dao da to prekora~ujemo. Zatim. nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io. a. d`. ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha. d`.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa .. rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah. prenagla{ene alegorije.. d`.. ili.{. d`. upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla.{. d`.Et-tekjif . da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah. udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe. posta. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah.{. citirali dokaz i sustezali se od “rekla . d`. Ovaj pravac prihvatanja Allahovih.{.s. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima. nije stvorio. ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina. bez uporedbe. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha.

Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha.. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir .{.s.. d`.{. ima imena o kojima nas nije obavijestio. ja sam Tvoj rob.. Es-Semi’ .s. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea.znati. hadis je Poslanika. d`.. i ime i svojstvo Allaha..[.. a. imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su. ima 99 imena. ko ih nau~i napamet i po njima se vlada. Allah je vitr (nepar) i voli vitr.a. d`.28 Iman ALLAHOVA.Onaj koji sve vidi. a. o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik. “devedeset devet imena”. i u tome nema kontradiktornosti. d`. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah..{.{. sin roba Tvoga i robinje Tvoje. d`. i mi vjerujemo da je to ime Allaha. El-Besir . Tvoja odredba prema meni je .. da ono ukazuje da je Allah. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost.{.. ujedno.. u}i u D`ennet. kao i u njegovu refleksiju na nas same.36 {to se ti~e broja Allahovih.35 Allahova.. u}i }e u D`ennet. d`. kao El-‘Alim Sveznaju}i. moj `ivot je u Tvojoj ruci.{. da ka`e: ‘Allahu dragi.{. Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio.s. obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika...Onaj koji sve ~uje. d`.{. ujedno. izvedeno iz glagola ‘alime . atributi pohvale. nada mnom se sprovodiTvoja presuda. imena. U Kur’anu se .{. LIJEPA IMENA Allahova.. ima samo 99 imena. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. Ovim hadisom se. Ko ih nau~i. i sa svim ostalim imenima. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova.{. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena. r.38 Dokaz da Allah. lijepih imena.{. d`. i svojstva Allaha. d`. imena su nazvana “lijepa”.s. Er-Rahman je. u hadisima. na primjer. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah. d`.. Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i.. navodi ime “Er-Rahim”.. “Allahov Poslanik.Svemogu}i. d`. nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e. d`. Sva Allahova. nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje.{. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah. d`. i po njima postupi. u kome je rekao..{. D@. stotinu manje jedno. d`. rekao je: Allah. bez izuzetka.{. nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu. dakle. a ne da Allah. a. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem.34 Ova imena su. a. u hadisu se spominje 99. lijepa imena su Njegova vlastita imena. zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja.

Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja. imena i svojstava. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu. postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu.” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e.. d`. odgovori on. a da Allah.’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih.42 Ovo ime.. onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica. to je sura Ihlas. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca.. d`.. u}i }e u D`ennet. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u. d`. razumijevanje.ESMAI VES SI. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’.. kako se navodi u hadisu. ako je Allah.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni..{.. Kur’an spominje Allahova. d`. d`. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’. koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu. ili si otkrio nekome od Svojih robova. kazivanja i navo|enja primjera. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine.{. Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu. ‘Svako ko ih ~uje. ibadetu.{.{. ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao. imena u prethodnom hadisu. obe}anja i prijetnje.41 Allah.. d`.{.{. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti. ili si ga u Svojoj knjizi objavio. [to se ti~e sure. razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove.. pak. Jer. nastojanje da se o njih ne oglu{i. ka`e. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje. vjerovanje u njih.{. njima.{. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu. i negiranje svake manjkavosti. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali. zakonodavstvu. pa se obra}aju.Iman 29 pravedna. ukazuje na to da je Allah. d`. d`. d`. i molba Allaha. ~ak ni jedna stranica Kur’ana. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih.{. Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan. u kontekstu nare|enja i zabrane.{.{. d`. a okre}u se od Stvoritelja. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet.40 DOKAZI ZA TEWHIDUL .{. d`.43 Dakle. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan.. d`.44 . trebao bi ih nau~iti napamet. “Reci: ‘On je Allah . U njoj Allah.. jer je sve u Njegovim rukama.

jer sadr`i Allahova. obe}anje i prijetnja Allaha.{. d`. u komentaru ove sure. kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna.{. izuzev Njemu. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha. d`. 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida.. niti na~ine shvatanja. samedijjeta (Allaha.s. a.{. propise pona{anja.{.47 @ivot kojim se opisuje Allah..{. a. ka`e: “Allah je . d`. Rije~i: “Allah je . na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu. sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu.{. nikome ne}e biti pokoran.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. dakle. Cijeli Kur’an je. Veli~anstveni!” (El-Bekare. a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog. ^uveni alim. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga. ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu.. i negiranje svake vrste nepotpunosti.. d`. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. d`.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka.: {erijat.{. sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao . Ibn-Kajjim. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu. koji je sr` i temelj kompletnog tevhida. d`. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta. d`. na~in me|usobnog opho|enja. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu. te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome. a u kojem Allah..30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik. On je Svevi{nji.{. kao uto~i{ta svemu). u svim vidovima ibadeta. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak.. “@ivi i Vje~ni”. kojem nema po~etka niti kraja. koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim.45 A {to se ti~e ajeta.. izuzev od Allaha. a od onoga {to On zna . d`. to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik. d`. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha.” Ova sura.{. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon...{.{. d`. d`.{. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu. u stvari. d`.. d`. ideale.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha. kao onoga ko se obo`ava). rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana. izuzev Njemu.nema Boga osim Njega . nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta... d`. osim Njemu.{.{.s. lijepa imena i Njegova svojstva.46 A rije~i Allaha.

drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti.. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha. Njegov `ivot je.{. Sejjid Kutub. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e. d`. onda postaje jasno da ljudi.{. d`.{. Jer.: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu. Upravitelj svih stvorenja. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io.{. ne posjeduju ni{ta. njegov Gospodar. rahimehullahu.Iman 31 iz nekog drugog izvora. ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha. izuzev ukoliko se radi o slabom . i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni. On uzdr`ava svakog drugog. oduvijek i zauvijek.. kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj. d`. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. koju }e..{.{. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme.51 A rije~i Allaha.{.. a po{to Allah. d`. A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}.50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja. ~uva. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena. njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu. d`. On je. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje. d`. koji posjeduje sve.{. ljubavlju.{.: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”. d`. nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik. d`. u svim njegovim stanjima.52 A rije~i Allaha. imena. {erijatu. ponovo uzeti njen .49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji.. jer se na njima temelje sva ostala Allahova. koja je daleko od bilo kakvog sudruga. `ivi potpuno savr{enim `ivotom..{.. d`. On ih opskrbljuje. ibadetom i pokorno{}u. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena. nakon toga.nepotpunom `ivotu. jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu. postojanju i Njegovoj odredbi. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi. d`. taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu. Ovo vjerovanje. te je sve {to postoji ovisno o Njegovom.. d`.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu. Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici.. u osnovi.{.. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e. dakle.

a kazniti i poniziti na budu}em svijetu. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah. izuzev po Njegovom odobrenju.57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj.. I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno. (ajetul .. d`. niti iz njih iza}i. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove. d`. Buharija prenosi od Ebu . pa dobio... dokaz su Njegove apsolutne mo}i.53 A rije~i Allaha. potvrda su da Allahovo. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji. rasipni{tva i hvalisanja. Jer svako je stvorenje rob Allahu.{. Allah. vrijeme i sve stvari..54 A Allahove. sve zna. d`. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima. d`. da mogu znati samo ono {to im Allah.{..{.{.Hurejrea. Veli~anstveni”. d`. Zatim. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha.{. tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti. d`.{. bez razlike da li imao ili ne.{.. I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom.. njegove {krtosti.58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine. a ko god to poku{a. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha. d`.. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin.32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme.: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”. r. odobri. . d`. d`.{.{.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”.. Allah.{.55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha.{..{. tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima. a od onoga {to On zna . d`. tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e. Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega. znanje obuhvata cjelokupan prostor. i da pazi na Njegove odredbe.. d`. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. d`. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude. d`. Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta). }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga. d`. d`. i dalekim od oholosti. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”.{.kursije).{. A Allahove. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine. veli~ini i uzvi{enosti. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva)..{... bojati. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva. d`.{. O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu. i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva.a. nego }e se Allaha.

59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba. da je rekao: “Allahov Poslanik. o Ebu-Munzir!’”60 . zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka. rekoh.s.do kraja ajeta pa }e ti Allah. d`. a.. rekao je: ‘O Ebu-Munzir. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’.{.kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” .Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik.. tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{. prou~i ajetul . a. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir.s.. rekao: “Kad legne{ u svoju postelju.

radnjama i stanjima. i u onaj svijet .a. odre|enjem. i knjige Njegove.{.{. i meleke Njegove. Njegove meleke. rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha. i vjernici .” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati.{. jedna vrsta stvorenja Allaha.. . jer Allah.s. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu. i u meleke Njegove.daleko je zalutao. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja.. Njegove knjige.. d`..{..{. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu.. Njegove poslanike. Poslanik. zadu`io. njihovim osobinama. ustanovit }e da oni.” (El-Bekare. uglavnom. d`. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava .. i iman ~ovjeka nije ispravan. d`. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima. Allah. dakle.svaki vjeruje u Allaha. d`.{.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke. i poslanike Njegove. i u poslanike Njegove.61 Meleki su. d`. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji.. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah.{. ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.od dobra i zla . koji prenosi Buharija od Omera. a. d`..{. i u knjige Njegove. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah. 285) A u hadisu. d`. r.biva s Allahovim..” (En-Nisa‘. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. stvorio od nura (svjetlosti). d`.

d`. a d`ini od usplamtjele vatre. d`.s..{. stvorio od nura.s. kako ih je Allah.. kako Tebi dolikuje. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar. ostavio za Sebe. r. da se od njih zakloni. d`. svemiru i ~ovjeku. Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema. a. Mi smo k njoj meleka .{.{. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano.. rekao: “Meleki su stvoreni od nura. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti.Iman 35 d`. bilo da se one odnose na Allaha. uzela.{. stvorio i detaljnih podataka o njima.{. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi..{.63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura.. Allahovom.{. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare.. kada govori o D`ibrilu.64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku. Zato nam Allah. d`. ne spavaju i ne `ene se.. to ja Allah. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao. obavije{tava nas da ih je Allah.. podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela.. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i.{. d`. obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’..s.{..62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah. niti }e se upu{tati u rasprave o tome. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja. a. d`. Allah..{..{. nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka. ne piju. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em. Allahov Poslanik. d`.a. u Kur’anu. A {to se ti~e su{tine meleka. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e.. koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor. d`. ne jedu. nije obavijestio od gajba. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah. O tome nas obavje{tava Allah. d`. dozvolom. da je Allahov Poslanik. a. niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni.. d`.{.. uop}eno ili pojedina~no. d`. i Njegova svojstva i imena. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari.

. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi.. iz strahopo{tovanja prema Njemu. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama.a.” (.{. Omer. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu. d`. ihsana i predznacima Sudnjeg dana. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati..s. r.{.. Allah. uistinu. Stvoritelj nebesa i Zemlje. Jer.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka. navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela. jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri . 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda.‘” (El-Enbija‘. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. a. d`. d`. njihovoj prirodi i naravi. on se temelji na potpunoj pokornosti.‘” (Et-Tahrim.. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi. a oni su i sami. d`. d`. 6) . na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. a kosa izuzetno crna. i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati.kao {to su tvrdili mu{rici. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.{.36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu. bri`ni. a. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu.s.{. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima. Koji meleke sa po dva. a zatim ga po~eo pitati. r. Allah. Oni ne govore. u kome stoji da je Allahov Poslanik. 50) “. imana.... On onome {to stvara dodaje {to ho}e...a. Allah.atir.” (EnNahl.” (Merjem.{. On. sve mo`e. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru..

jedna od mnogobrojnih Allahovih. . Oni izvr{avaju Allahova. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno. d`. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja. za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah.. nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta.{. 164-166) Ovo je prava istina o melekima. To zbog toga.66 O tome Allah.{. d`.{. vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu. Allah..{. i da nije Allahove.{. za matericu... Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju. d`. 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka. za sve {to `ivi i {to nije `ivo. za brda. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . Allah. ka`e: “I tako mi meleka. d`. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec. Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih.{. ho}e. mi smo u redove poredani... dakle. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji. Zar da vam naredi da budete nevjernici.. za sazvije`|a.za sve to su zadu`eni meleki.” (En-Nazi‘at.. Allah. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. d`.” (Es-Saffat. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti. d`. d`. d`.67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru.{.{. za ki{u. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju.{.Iman 37 Oni su.. koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja. koji ure|uju sve stvari. za zametak .{. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu.. d`. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha. i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju.sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje. i samo Njega hvalimo.{. d`. i izvr{avanjem Njegovih nare|enja.. predlo`iti. volje za o~uvanjem tih zakona i pojava. za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja. d`. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja..{. za oblake. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha. d`.

uistinu.d`. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji. da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu.. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha. koje si im obe}ao..on je stvorenje kome je Allah. 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje. veliki uspjeh biti. d`. d`.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost.s. omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman. potpada pod tu brigu meleka. Ti si.{. kojeg je Allah. Allah. on.. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{. Allah je neizmjerno dobar i zna sve. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla.38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru.. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. ~ak i vi{e od toga . kako je to precizirao Allah. Allah. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e... zaista. donosi ga povjerljivi D`ibril. isto tako. 7-9) .{.. d`. i `ene njihove. i pretke njihove.. Njih je Allah. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru.{.{.Ti si mu se smilovao. nereda i lutanja. d`. d`.{. d`. po svojoj uro|enoj naravi. ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka. odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika. ali i melek ima utjecaj na njega. a. 268)68 Allah.. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju.. “ (ElBekare. d`. d`.” (E{-[u‘ara‘.{.{. od prokletog {ejtana. Melek. odredio za ovu du`nost je D`ibril. imaju za cilj. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova.{.{. i svega {to je na njima od strane meleka. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot. da opominje{. a ako osjeti suprotno.d`.{. a. A {to se ~ovjeka ti~e. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti.” (El-Mu‘min. neka zna da je to od Allaha.. uvedi ih u edenske vrtove. na srce tvoje.{.s. Muhammed. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela . veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom. d`. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu.. a to }e.

reko{e meleki.. Pa kad nai|u na njih. tako nam Allaha. upita Allah. zbog toga {to. sve dok ne u|e u d`amiju. r.{.. da je Allahov Poslanik.. d`. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. kad smo do{li. d`. ‘Da su je vidjeli. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi.. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana.. reko{e meleki. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita.{.. d`. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr. svako od nas. ovo je ono {to ste tra`ili!. rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u.. a. upita. tako nam Allaha. d`. a drugi veli: “Allahu dragi.a.. dragim. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’.{.Iman 39 Allahov Poslanik. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba. reko{e meleki. d`.s..{. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli. ka`e: “Svakog dana.a.{. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah. kada osvane. ka`e: “Allah. a da mu Allah. upita Allah.’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih. a.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha. Pa ih Allah. r. ‘Ne. d`. govore}i: ‘Allahu. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah. Allah. d`.{. povi~u: “Do|ite. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”.{. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’. reko{e oni. zatim se di`u Allahu.s. Gospodaru na{!’. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne. d`. ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh. upita Allah. prenosi da je Allahov Poslanik.. Ti mu se smiluj. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s . d`. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi. d`. ‘Jesu li je vidjeli?’. a. ne}e zakora~iti ni jedan korak.{. ‘A jesu li ga vidjeli?’.{. d`. nisu je vidjeli!’. Gospodaru na{. a.{. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest. A kad u|e u d`amiju. a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili.{. na namaz.. d`. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli. reko{e meleki. odgovori{e meleki.{. upita Allah. ‘Nisu.. ‘Da su ga vidjeli.’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra.. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli.’”70 Ebu Hurejre. od vatre!’.s.{. d`. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea.s. oprosti mu i primi njegovo pokajanje. Allah. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao... kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’. Allahov Poslanik.

a izaslanici Na{i.. ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”. koji znaju ono {to radite. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu.” (Kaf. datum i ~as njegove smrti. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. d`. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti. d`. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti. ~uvari i u~itelji.{. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja. on ne izusti ni jednu rije~. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu. Allahov Poslanik. da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti). 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela. a da mu meleki ne pru`e svoja krila. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla.s. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. a. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama.. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju. d`. savjetodavci.{. zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne.{. 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari. gdje ka`e: “A meleki. imaju drugi odnos prema njemu.” (El-Infitar. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama. Oni su mu. d`. kod Nas cijenjeni pisari. Allah. sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru. zadovoljni onim {to ~ini. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku. dakle. zapisuju. isto tako.” (EzZuhruf. istinski za{titnici i pomaga~i. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara .72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja.”73 Oni. koji su uz njih. pa ih vi po {ijama udarite.. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. a drugi s lijeve strane. ne}e biti nesretan!’”.{. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah. Allah. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela. govori.. Oni na njega salavat donose. re~e Allah.40 Iman njima sjedi.

”75 A u hadisu o Mi’rad`u. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu. i sve {to je za njega vezano.da se oni kojima je Knjiga data uvjere. zadu`eni da njegovo stvaranje.ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e.s..s. i oni su Njegovi ambasadori ljudima.” (El-Mudessir.: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. dakle. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta..000 meleka. a. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e.. Oni ga opominju kad zaboravi. koji prenosi od Poslanika.. Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu. Oni su. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura. A vojske Gospodara tvog samo On zna. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u.’”76 . Poslanik. i da se onima koji vjeruju. vjerovanje u~vrsti. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra. po Njegovom nare|enju. Allahovi izaslanici. isto tako. prilikom sna. u njemu svaki dan klanja 70. . i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici. pa sam upitao D`ibrila o njemu. a. ne sumnjaju. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici .74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha. Ovo je samo opomena ljudima. 31) Tirmizi. smrti i pro`ivljenja. a da na njemu melek sed`du ne ~ini.Iman 41 njegova. d`.{. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa.

kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. sa svim radnjama koje su spomenute.”(El-Bekare. zajedno s njihovim du`nostima. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti.” (El-Infitar.” (Er-Ra‘d.. u kojoj je `ivot zemlje. a On }e re}i: . 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u.{.d`.Kur‘an je. . i D`ibrilu i Mikailu . neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. razboriti koji se pojavio u liku svome.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin. mo}nog. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama.. koji znaju ono {to radite. 10-12) “Uz svakog od vas su meleki. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima. i zorom kada di{e. Allah.Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf.42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril.d`.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale. doista. bilja i `ivotinja. i no}i kad ona veo di`e.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik. u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama. tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. koje je Allah. tebi stavlja na srce Kur‘an . od gospodara cijenjenog. d`. ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!.koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . koja je `ivot srca i du{a. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim. Mikail i Israfil. koje se kre}u i iz vida gube. zaista.{. ispred njega i iza njega. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari. .” (EnNed`m. D`ibril je zadu`en za Objavu.. i poslanicima Njegovim.78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur.{. Allah je. Allahovom voljom. 97-98) D`ibrila Allah. kome se drugi pot~injavaju. kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti. 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu.pa.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on. ~uvar D`ehennema. kazivanje Izaslanika plemenitog. koje se skrivaju. kod Nas cijenjeni pisari.po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage.

85 Isto tako. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima. govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min. koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti. Allahov Poslani~e?’ ‘Da.Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi. vjerujemo i u meleka smrti. na ~elu sa devetnaestericom. koji }e puhnuti u rog (Sur).mu~itelje (zebanije). 17) S njima je i Israfil. sa~uva od njega . ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail. {to niti je oko vidjelo.{. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u. d`.” (El-Hakka. da je rekao: “Allahov Poslanik. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e. koji vjerujete. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti.s.. Allah. 6) “Nad njima su devetnaesterica.” (El-Muddessir. koji su uz njih. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de.a. ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje..” (EzZuhruf.” (EtTahrim. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku. a.’”83 Tako|er. jela.86 . jedan ispred a drugi iza njega. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. pi}a i ostalo.{. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju.da nas Allah. a. koji vam je zato odre|en.. koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe.s.. 80) Pojedini mufessiri. vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem . zapisuju.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda. a Allah najbolje zna. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela. re~e Poslanik.. d`. ~ak i za mene. du{e }e vam uzeti. 49) “O vi. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti.84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. onaj na lijevoj lo{a djela. niti je uho ~ulo. a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati. r. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela. d`. a izaslanici Na{i. A druga dva ga ~uvaju i brane.{. tuma~e}i ovaj ajet.

i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini..44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah. Zato nas je Allah. Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu. i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an. u koju nema nikakve sumnje. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara. bilje`i i promatra.Strpljivost i nastavak d`ihada. On. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on. d`. d`. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta.. s ~asnim melekima. upute..Allahovih.{. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali. obo`ava Allaha. podario stvaranjem meleka i imanom u . i ustrajnosti na Njegovom putu. Allah. putu.” (El-Bekare.{...s. d`. vojnika. od njih. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu. d`.. d`.. d`.. d`..{. koliko nam je Allah. sa nebesa i Zemlje. koji ga prati. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti.. d`. javno ni tajno. od kojih su: .. obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas. Jer. smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove.{. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka .{. d`. Jer.{. kojima vlada d`ahilijet. Allahovim poslanicima. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima.{. ka`e: “Elif Lam Mim.. kao {to to i on ~ini.. stvorenja. brate moj. Pogledaj.{.{. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici. s njim se dru`i. ohrabruje ga. o njima obavijestio.{. dakle. zajedno s ve}inom Allahovih. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali. . Ova Knjiga. bez o~aja.{. d`. d`. zastidjeti Allaha. ismijan. a.{. dakle.Ustrajnost na Allahovom. On. iz Svoje velike mudrosti prema nama.u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. podsti~e na sabur. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci. . Allahova vojska je s njim. d`.

a.s.. ujedno.Iman 45 njih. {to ima veoma jak utjecaj na na{a srca. rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika. A iman u meleke je. i potvrda Allahovih. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu.{. . d`.

Nuh. El-Jese’. i svakog uputismo .i od potomaka njegovih. d`.. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo.a Nuha smo jo{ prije uputili .{. i svima smo prednost nad svijetom dali. d`. Jahja. d`. Zul Kifl. Ejub.. koje je Allah. i Isaa. Allah.TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. Gospodar tvoj je. i El-Jese‘a. Idris.. i Jahja. Davud. mudar i sveznaju}i. Iljas. Ishak. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove. i Luta. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine . Sulejman. i Ilijasa . Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in. i Haruna . U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike.svi oni bili su dobri . Musa.{. i neke pretke njihove.. d`. Salih. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih.[. o nekima od njih smo ti kazivali.i Ismaila. Zekerijja. d`. Junus. 24) “Svaki narod je imao poslanika. Hud. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba. i Davuda.atir. a o nekima ti nismo kazivali. i Junusa. Harun. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem. ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha.. i Musaa. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali.{. Ja’kub.i Zekerijjaha. Ibrahim. {u’ajb. i Jusufa. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah.{. i Sulejmana.” (. Jusuf.” (Junus. D@. poslanike.{. Koji ih je poslao.” (El-Mu‘min. Lut. Ismail. Isa i Muhammed. uistinu. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao.eto. i . i Ejjuba.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika..105 Isto tako. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib.”106 Du`ni smo. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik. 31) “I tako mi Gospodara tvoga. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi).{. A.. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor. zbog presude tvoje. kojim se bri{e kufr. Allah. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.s. a. ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci). “Ja sam Muhammed. d`. Ali..s.. on je moj brat i drug. Allah. a. isto tako.{.{.s. d`.” (En-Nisa‘.. Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove. ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u. Allahov Poslanik.{.s. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh. d`.” (El-Ahzab. kojih }e biti ukupno blizu trideset.. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). a zatim je dov{io i lijepo ukrasio.s.s. d`. mene slijedite.‘” (Ali ‘Imran. A Allah. vjerujemo da je Muhammed.. “ja sam posljednji poslanik. obavezni smo vjerovati da je Muhammed. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi. Allah. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu. a. ja sam Ha{ir.S.Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA. Allahov poslanik.. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe).”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda. a. u drugom hadisu ka`e. d`.. ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite. Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik.s.. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja).{. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob. i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio.”103 Resulullah. re~e. u Kur’anu ka`e: “.. Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah. ja sam Mahi. ljubavi prema nekome.s.102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik. koji je uzor u svakom dobru.. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio. a. mimo bilo koga drugog. d`. oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda..{. a. da nikada nije obo`avao kipove. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom. 65) Tako|er.. i vas }e Allah voljeti.. ja sam Ahmed. a. u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: .. uzeo bi Ebu-Bekra. 40) A Allahov Poslanik. a.

{. staviti ispred ljubavi prema roditelju. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva. 31) A da je On.s.. ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.” (El-Bekare.” (El-.{.s.109 Enes. tako mi Allaha.. ako istinu govorite.. 28) “Reci. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{.s. kao {to je: raspolu~enje mjeseca. a. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati). pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik. a.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed.. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha.a. osim Allaha. nazivanje selama od kamenja.”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. re~e: ‘Sada. a. kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega. ali ve}ina ljudi ne zna.. 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf.52 Iman “O narode na{. a. poslan cijelom ~ovje~anstvu.urkan. r. zatim. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu). o ‘Umer!’”111 Isto tako. ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje. a.s. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni.s. d`.. d`. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo.{. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika . podr`ao mu’d`izama.” (Sebe‘.. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. u glavu. a. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti. sada. spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana. izviranje vode izme|u njegovih prstiju.. prenosi da je Allahov Poslanik. 23-24) I vjerujemo da ga je Allah. za nevjernike pripremljene.a. 1) Allahov Poslanik. a. kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime.. potpomognut sam strahom. onda se ~uvajte vatre. Pa ako ne u~inite. dozvoljen mi je ratni plijen.s. plakanje panja za njim... a ne}ete u~initi. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo. slu~aj ovce Ummu Ma’beda.. d`.. nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane. tada re~e: ‘Ne. tako mi Allaha. ‘O ljudi.s. poslan cijelom ~ovje~anstvu. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima. Allah.s. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja.s. djeteta i svih ljudi. a. a pozovite i bo`anstva va{a..{.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku. du`ni smo vjerovati da ga je Allah. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika. osim mene samog!’ Resulullah. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao. djetetu i samom sebi. to nam potvr|uje Allah. d`.

podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah.d`. pozitivne osobine. A Poslanika.Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. niti poslije poslanstva..a. d`. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu. te{ko mu je {to }ete na muke udariti. d`. d`..” (Sad. da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah. makar samo jedanput.112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. Bio je izuzetno rje~it. d`. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita... Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. ma koliko bila opasna i te{ka situacija. pa sve do svoje smrti. O ovome nam govori Allah.{. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku. 8) “Do{ao vam je Poslanik. Bio je blag i mnogo je pra{tao.: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze. niti prije poslanstva. kao i druge. njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog.{. u sljede}em ajetu: “. d`. podarena mu je posebna mo} izra`avanja.{. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed.uistinu. zadovoljan s malo.. Allahov Poslanik. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota. jedva ~eka da pravim putem po|ete. me|u kojima ima mutevatirhadisa.{. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati).atir.. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je . pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu..{.{. a.{.s. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha.. a. Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja. usli{avanje njegove molbe od strane Allaha. r. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije.” (EtTevbe. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah. niti prije. obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao. d`. d`. a niti poslije njega. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama. rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (. jedan od vas. krasile su sve ove.s. niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. Vjerujemo da mu je Allah. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela. podario takvu gra|u i izgled. svaka u svom najve}em domenu... podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima. njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave. a prema vjernicima je blag i milostiv... stalno bi se oslanjao na Njega.s. skroman prema vjernicima. pa mu je ~ak i Allah. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta. nije bio `eljan za ovim svijetom. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti. a.{. direktno podr`ava.

a. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini. poslao pismo. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika.. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. ~uvao. tako mi Allaha. U to vrijeme je Ebu-Sufjan. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza.s. slagao bih na njega”.’” “Tako mi Allaha. a. hrani{ siroma{ne.115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija. d`.s. Kada mu je Poslanik. re~e Sufjan za sebe.s. u kome ga poziva u islam. El-Buhari. i pozvao prevodioca. a. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem.” .. Nakon {to ih je saslu{ao.. poma`e{ druge. i njegovim svojstvima i osobinama. a. pa je pozvao prevodioca. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana. rekoh mu.s. da me nije stid da od mene prenesu la`. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke. pa ako mi sla`e vi ga ispravite. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima. a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku. r..{..”116 Isti slu~aj je s Heraklom . pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor.54 Iman Allah. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika.. a.” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom. i dokaz da je Allah. koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji. a.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne.s.kraljem Rimljana. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva. bio na prolazu za {am.s. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu. podr`ao Svoga Poslanika. Buhari rahimehullahu te’ala..{. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine. pa smo mu oti{li u Ilija’. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne. mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati. d`. u svome Sahihu. Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e.a. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle..

Pitao sam te da li vara. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. Da obavljamo molitvu.Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na. sve dok se neupotpuni. oni nikada ne varaju. Pitao sam te {ta vam nare|uje. Da je neko od njegovih predaka bio kralj.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi. Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova. pa si odgovorio da ne vara. Da je iko prije njega tako ne{to govorio. pa si rekao da niste. pa si odgovorio da nije.A to je osobina svih poslanika. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. Zabranjuje vam da obo`avate kipove.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`. pa si rekao da nije. Da budemo iskreni. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje.” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri. A takav je iman. nekad on nas potu~e. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo. nakon {to ju je prihvatio. Tako je sa svim poslanicima. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika. a lagati na Allaha. oni se biraju iz uglednih porodica. pa si odgovorio da ga slijede siromasi. pa si rekao da to niko od njih ne ~ini. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi. pa si rekao da se pove}ava. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga. a nekad mi njega. Nare|uje vam da .

. ali nisam znao da }e biti jedan od vas.’”117 . noge bih mu saprao. da budete iskreni i ~edni. Kada bih znao da }u sti}i do njega. sada bih krenuo na put da se sretnem s njim. Ja sam znao da }e se on pojaviti.56 Iman obavljate molitvu.. Ako je istina {to si mi rekao. on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge. A da sam kod njega.

s.{. 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga. ka`e: “Poslije njih smo Isaa.. ka`e: “A Davudu smo Zebur dali..{. prije njega objavljen.” (El-Maide. poslali. d`.Suhufi (svesci). 46) 3 . ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. a. i da }e trud njegov sigurno vidjeti.. d`.{.. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 . d`.. a njemu smo dali Ind`il. koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi.s.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE.{. Allah. u kome je uputstvo i svjetlo. knjige koje je objavio Svojim poslanicima.{. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi..” (En-Ned`m. d`.. spomenuo u Kur’anu. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti. o kojima nas Allah. Kao {to je Allah. Allah. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu.s. a. Jedan broj ovih knjiga nam je Allah. obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: . isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima.” (El-Maide. d`. D@. d`. objavio Kur’an Muhammedu.{.koji je obaveze potpuno ispunjavao .. a. i oni su nad njom bdjeli.Tevrat.Ind`il.. a. pa . d`. koji je objavljen Davudu. 44) 2 . d`.{. i da potvrdi Tevrat.. 55) 4 . Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici. Allah. i u~eni.s. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti. sina Merjemina.. d`. koji je objavljen ‘Isa.[.” (El-Isra.. objavio Ibrahimu i Musau.{.Zebur. a neke od njih nije.{. koji je objavljen Musau. Allah. a. koje je Allah.s.

{erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni.{. posebnim odlikovanjima.{. ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu.{.” (El-Maide. i da potvrdi Tevrat. odlikovao.. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje. poslali. koji su dokazi prija{njim narodima.{. sina Merjemina. d`. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi.{. u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime)..” (El-Maide.58 Iman namaz obavi! Ali. da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga.{. svakom posebno. Allah. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu. Allah.. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu. d`. samu istinu. A sve {to je dopisano u njima. svjetlo{}u. “A tebi objavljujemo Knjigu.{.{. . ka`e. u kome je uputstvo i svjetlo.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha. Allah. vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite. doista. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 . 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga. to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi. Ovo. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. d`. a onaj svijet je bolji i vje~an je. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha. koje su objavljene ostalim poslanicima.. a njemu smo dali Ind`il. d`.” (El-Bekare. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha.. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama. i da ga je sam Allah. prije njega objavljen.” (El-Maide. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu. d`.{.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu. listovima Ibrahimovim i Musaovim. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat. i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. samu Istinu. Allah. d`. tako|er nam je du`nost. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. u kome je bilo uputstvo i svjetlo.. d`. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu. d`.” (El-E‘ala. ima u listovima davna{njim. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa.. i po njima je slao Knjigu. a suprotstavlja se ovim temeljima. U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine.. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. d`..

O iskrivljenju i izmjeni. sve dok je ovoga svijeta.Da je Kur’an jedina Allahova knjiga. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige..{. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) . A {to se ti~e drugih knjiga. d`. d`. Allah. d`. d`.Iman 59 2 . Allah.Jedan! Allah je uto~i{te svakom.. Allah. knjiga za{ti}ena. koje su Tevratu na~inili Jevreji. bilo s koje strane. ~ije o~uvanje garantira Allah. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu. d`. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin. zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili. a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda.{.... A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih.” (ElHid`r. iako su saglasne u temeljima vjere. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode.. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu. I one su.{.s.{.{. O sljedbenici Knjige. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih. svjesno izvrnuli. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima. iz usta njihovih..ussilet. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u. kako bi ostao Allahov. d`.{. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali.” (El-Maide.” (Et-Tevbe. Allahov sin.” (El-Maide. a kr{}ani tvrde da je Mesih. ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. 9) “A on je. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. cijelome ~ovje~anstvu.” (. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. la` joj je strana.. Allah. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike. d`. kroz cijelu historiju. dokaz protiv ljudi. dolazile sa zakonskim propisima.{. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah . do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. kao {to je u~inio s Kur’anom. a. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige. Allah.: “Mi.{. zaista.” (En-Nisa‘. uistinu.” (El-Bekare. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove. Nije rodio i ro|en nije. po{to su ih shvatili. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili. d`.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno. 48) Zato se Allah. ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati.

i kako ga je u~io Poslanik. niti govor ashaba.s. odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima. A {to se Kur’ana ti~e. nego da je u njemu objavljen. sin Merjemin.s.a. d`. a.. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji. d`. . 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek. pored Allahovog. a. a ljudi i dan-danas otkrivaju .s.. koje su objavljene prije Kur’ana.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli. u Kur’anu. ili bilo koga drugog.s..d`.119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha.60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi..s. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene. a.. Allah. “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih. pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana.. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa.s.{. govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima.s.. r.: “Mesih.{. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. svojim ashabima. d`.{.jedan Bog. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi. i pogledaj. d`. govor.. a. koje je Allah.‘” (El-Kehf. A {to se Kur’ana ti~e. obra}a se Svome Poslaniku. samo je poslanik . i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi.. a. re~enicama. Isto tako. d`.{. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi. on je u svojoj cijelosti Allahov. d`. rije~ima i glasovima.. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika). njih kako se odme}u.. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga.{. ka`e. ne li~i kur’anskom govoru.. s rije~ima ljudi..” (El-Maide. a o ~emu nas obavje{tava Allah. zagubili.i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. Evo nekih od tih dokaza: 1 . i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila. meni se objavljuje da je va{ Bog . onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku.{. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo.{. a {ta govor ljudi. sinu Merjeminom. zatim.U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani. ni hadis Poslanika. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau. a. osim ~asnog Kur’ana. ali nijedna rije~ Poslanika. d`.Da su se originalni primjerci knjiga. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov.{.118 2 ..{. sin Merjemin!‘” (El-Maide.. Allah. a.. d`..

koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju. d`.{. Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja.s. sama Istina. obavijestio.{.. a. historije i jezi~kih saznanja. a. svakako.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka.s. danas. objavio svome ~asnom Poslaniku.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. nego one samo najosnovnije teze.mo`e nedvojbeno dokazati.120 3 . pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha. koji mi danas u~imo..{. od velikog broja ljudi. du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov. simbole i pripovijetke.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e... d`. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi.124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose. Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu.122 4 . tako da nema sumnje u to da je Kur’an.”121 A {to se Kur’ana ti~e. a. suprotno njihovoj nepogre{ivosti.. napisana su poslije smrti Musaa. a prije svega njema~ki kriticizam je. Muhammedom. a. ~ija imena nisu spomenuta. i sl. govor. i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave.. Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama. ne vjerujemo da je od Allaha. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika. a.s. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an. on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen.s. nekoliko stolje}a. a kloniti se svih njegovih zabrana. koji ih je objavio Svojim poslanicima. a. Za njihov sadr`aj.. ili Tevrat. Muhammed . nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka. .123 5 .s. i Njegovim ~asnim poslanicima. {ta vi{e. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja. Poglavlja Biblije. d`.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru.Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje.{. {to je . koja se zovu Stari zavjet. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika. ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. d`. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik.. isti onaj Kur’an koji je Allah.s.

.

d`. 62) . Havd (vrelo). ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. i sve {to je Allah.. izlaganje knjiga djela.PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah. d`. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. d`. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj. u Hadisu. Allah.” (El-Bekare. D`ennet i D`ehennem. a..{. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una.{. ili u`ivanje u kaburu. {efaat.. na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. kao {to su: ispit i patnja. Sirat-}uprija. pro`ivljenje poslije smrti. u njima pripremio za njihove stanovnike. doista. ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati.. obra~un.” (El-Bekare.s. vaganje djela. ~eka nagrada od Gospodara njihova.{. od onoga {to }e se desiti poslije smrti. da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet.

29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. Jewmul-Hisab (dan obra~una). {to nije slu~aj s drugim temama gajba.64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet. 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet.‘Ankebut. tog Dana. 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi. koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom.. {ta `ele. najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. spas i gubitak. Jewmul-. koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. JewmutTegabun (dan samoobmane). El-Ga{ije (te{ka nevolja).125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. El-Hakka (~as neizbje`ni). oni }e. d`. Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja). zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. Prvi je. Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet. d`. Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana. El-Vaki’a (doga|aj). oni }e. svakako. obra~un.” (ElBekare. D`ehennem.” (EtTevbe. ElTamme (nevolja). van bilo kakve kontrole. ElAhireh (onaj svijet). Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. El-Azife (smak svijeta).{. izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. Allah. Es-Sa’a (~as). niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. Jewmut-Telak (dan susreta). a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja.” (El-E‘araf. stradati.” (El. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu. Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje). Jewmud-Din (dan vjere). te }e biti nagra|en za dobro. Jewmul-Hurud` (dan izlaska). posti}i. kazna i nagrada. Jewmul-Hasre (dan kajanja). sve to kroz razne na~ine obja{njavanja. i dr. Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva. opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana. 8-9) . osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki. Drugi je ome|en granicama istine i dobra.eth (dan pobjede). a ka`njen za zlo.{. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti). ma koliko ono bilo {tetno. a oni ~ija dobra djela budu lahka. vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje. Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). Jewmut-Tenad (dan dozivanja). a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha.. Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu.

ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih.” (El-Mud`adele.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu.” (Et-Tevbe. ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu. O tome nam Allah. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju.” (Et-Talak.Iman 65 Na ovo nam.{. prema onom na onom svijetu. na mnogo mjesta. i koji da se nahrani siromah .” (El-En‘am.{.. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni . vjerovatno. Zbog toga. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni.” (Et-Tevbe. kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom. pa sumnjaju i neodlu~ni su. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore. Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj. Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah. Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je.” (El-Ma‘un.onima koji `ele Allaha i onaj svijet. 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje. 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. a odbacivanju zla. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje.. 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e.” (ElMumtehane. nije ni{ta. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju . 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira.” (EtTevbe. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. d`. 22) “Oni su vama divan uzor .ne podsti~e. d`. pripremio na onom svijetu.

ka`e: “Allah }e vas . a. poslao.. ljudski razum i njegova ispravna narav. d`.daleko je zalutao. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. iako je svaki poslanik koga je Allah.s. d`. oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje. poput bilja stvara. ~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo.. Oni. pa nevjernici.{. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje. na primjer.nema drugog boga osim Njega .? Nezamisliv je to povratak.‘” (Kaf... ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima. re~eno je: .s.. d`. a.” (En-Nisa‘. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom.a.sigurno sabrati na Sudnjem danu.s. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu. a. ka`e: “I koji }e mi. d`. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana...” (Nuh. zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti. pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah. njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide. vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu. d`. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh.{. 17-18) A Ibrahim.{.{.. jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti.{. u to nema nimalo sumnje. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti.s.” (El-Bekara. i u knjige Njegove. i u onaj svijet. hadis Poslanika. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.. prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. 82) A Musau.. i u onaj svijet . nadam se. Allah. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an. i u poslanike Njegove.” (E{[u‘ara‘. 1-3) Allah.” (En-Nisa‘.. Allah. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog.66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide. a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti. i u meleke Njegove.

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana. op. o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik.{.” (.{. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje. potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje.. da se ono ogleda i u njima samim. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota.. Allah. d`. Me|utim.. bezvrijedan.. d`. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle.s. na kraju. mirisa. mo} o`ivljavanja mrtvih. na njoj se pojavljuje `ivot.Allah. jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove.{. poslije toga. u svakom ~ovjeku. iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka. pa onda bezli~na gruda. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam.{..{.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam.{. nakon {to Allah. i od njega onda dvije vrste. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na . ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. 39) Allahov poslanik. jer je On kadar sve. d`. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini.{. ni~e bilje razli~itih boja.Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja. d`. i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova..{.”129 4 . niti da bilo {ta iz nje ni~e. d`. d`. prev. 37-40) c) ..{.. stvori. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti. vodi prepirku i diskutira. a. d`. d`. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha. zatim ugru{ak..” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. O tome Allah.. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena. jer smatra da je stvoren uzalud. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje.. sve dok.”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi. upitan je: “Kako }e Allah. mu{karca i `enu. a ne iz velike mudrosti.s. 36) Ova dva ajeta. oblika i namjena. Ova su{na zemlja (arapska pustinja. osje}a. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min. jer je on. i drugi njima sli~ni.U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu. da ne}e odgovarati?” (ElKijame. prije nego {to je postao pravo stvorenje. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav. na nju spusti ki{u. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah. ukusa. a. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli.ussilet. d`. Isto tako. mu daje `ivot.

..130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. Pro`ivljenje poslije smrti. a. nepravde zlo~ina i grijeha. dakle. obavijestio nas je. putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah..72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba. Allahov Poslanik. . nevolja. upravo prili~e Allahovoj. Njegovoj pravednosti i mudrosti.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik.s. d`. 1 . niti pravednik nagra|en za svoju pravdu. vjeri i Poslaniku. veli~ini. vjera mi je islam. a.s. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. neda}a. I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana. Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku. niti obnovitelj za svoje djelo. moj vjerovjesnik i poslanik. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio.” A zatim }e biti tu~en i mu~en.{.. a. niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in.. a Muhammed. da }e se desiti poslije smrti. o njegovom Gospodaru.s.s. To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda.” A {to se ti~e zbunjenog. a. on }e odgovoriti: “Ne znam.

d`.s.r.”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib. d`.. tako|er. on }e re}i: “Ne znam.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog.” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje. a Muhammed mi je poslanik. 2 .}e odgovoriti: “To je Muhammed. O tome govori veliki broj ajeta i hadisa. r. prenose od Enesa bin Malika. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam.s. da je Allahov Poslanik. a.” A {to se ti~e munafika i kafira. r. zamijenio s mjestom u D`ennetu.. ka`e: “..do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi.s.’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah. da je Allahov Poslanik. a faraonove ljude zla kob zadesi. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini.a on dobro ~uje topot njihove obu}e . Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik .{. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada.a. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega. Allah. a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min. da je Allahov Poslanik.. Allahov Poslanik. a.s. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah. pa sam i ja izgovorio.” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju.”131 Buharija i Muslim.{.s.” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj.s.” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio. ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom..” To su rije~i Allaha..{..Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom. d`.: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu.mu’min ili mukin . rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti. a koji }e nastupiti poslije ispita.. o kojima nam govori Poslanik.a. On je Muhammed (tri puta).PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu. govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio.. a..’” Allahov Poslanik.. a.” (Ibrahim. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti.a. a mi smo mu se odazvali i slijedili ga. osim ljudi i d`ina. a. rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni . 45-46) . on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik. a.. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti.. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka.

. d`.s.s.‘” (El-En‘am. ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’. kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri). d`. slu{ao one koji se mu~e u kaburu. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom.74 Iman Allah.{. a. Allah. Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome..s. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti. r. na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe. nije nemogu}e da Allah. a. jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta.{. {to zna~i da one nisu iste vrste.. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl..s. 93) Prenosi se da je Ibn . A ako se to ne kosi s razumom..Abbas tuma~e}i ovaj ajet. A pripisuje se kaburu. kaburska patnja. ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana. a. povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih).136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita. i druga.”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima. a. d`. Poslanik. onda se mora prihvatiti i vjerovati. d`. 27).” Ibn .a.”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik. a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu. a. poslije Bitke na Bedru. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 . a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa.{. upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik... a suprotno tome onima koji su propali. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”... ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama. ukopanim u zajedni~ku grobnicu.{.. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika..s. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni. svakako.s. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” . {to je. a. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim. zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva. pa do pro`ivljenja. U hadisima se spominje i govor Muhammeda. razumski gledaju}i. zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu. Isto tako. rekao: “Ovo je prilikom umiranja. mu{ri~kim `rtvama. Allah. Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije).

Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji .”137 Buharija. a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari..s. nego je to na sasvim druga~iji.s. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima.. da je kaburska patnja . kojima je zava|ao druge. pojele ga zvijeri ili izgorio. Tako|er..s. nije na nama uobi~ajeni na~in. a. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika.’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu.javnih i tajnih. njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan. da je Allahov Poslanik... Svako ko je umro. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo. Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu. zato smo to du`ni vjerovati. rekao: “Kada neko od vas umre. zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje. da je rekao: “Poslanik. a ako je od stanovnika D`ehennema. kazne ili ispita. r. vra}anje du{e u tijelo. bez pretjerivanja i oduzimanja. ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti.s. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura. u `ivotu na ovome svijetu. Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje . ukopao li se on ili ne.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek. svejedno.a.’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju.140 Ibnul . pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru. a. nama nepoznat na~in. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana.javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji . da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. a. a zaslu`io je kabursku patnju..Iman 75 re~e on (~ovjek). r. ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita. ona }e ga sti}i. a.a. I znaj. a drugi se nije prao poslije male nu`de. tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima. Da se vi ne ukopavate. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre.. Pa ako je od stanovnika D`enneta.patnja u berzehu (me|u`ivotu). kada umre.

koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme.145 c .146 izme|u kojih }e se povesti .s. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine. a. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana.s. nego }e on nastupiti odmah poslije njega. u kome je on upitao Poslanika. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru.143 b . Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika. Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao. a.s. A kad nastupi Sudnji dan. a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika. sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{. Allah. i svr{etak poslanstva s njime. ali ve}ina ljudi ne zna.‘” (El-E‘araf. {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana. Reci: ‘To samo Allah zna..{. u kome ka`e: “Ja sam poslan.s. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst. {to se malih predznaka ti~e..PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema. jevreji i kr{}ani. u sahih-hadisima.142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”..Hurejrea. da je Allahov Poslanik. te`ak }e biti nebesima i Zemlji. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana.. a.s.a. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. a.Buhari prenosi od Ebu .s.. a mi }emo navesti neke: a . r.. a.{. a.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik. ili pati... koji je to sakrio od svih ljudi. d`. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. a Poslanik. kao i velike predznake.76 Iman zajedno s njom u`iva. 187) Me|utim..s. Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. a.”141 3 . neredima koji }e se me|u njima desiti. o njima govori jedan broj hadisa..U poznatom hadisu o D`ibrilu. d`.” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”.

s.Enes bin Malik. zinaluk. zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma).. a..Iman 77 ogromna bitka. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’.s. r.. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve.148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava. dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu. o~ekuj Sudnji dan.. pa je spomenuo Duhan. do|i pa ga ubij.”154 .”150 d . evo jevreja.”151 e . odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima. ~iji }e broj dosti}i blizu 30. a. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta. pojavit }e se neznanje. a. sina Merjemina. o Bo`iji robe. tri pomra~enja Sunca: na istoku. tako|er.a.. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada. na zapadu i na Arapskom poluotoku.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik. alkohol.147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik. Ed-Dabbe. ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada. prenosi da je Allahov Poslanik. pove}at }e se broj `ena. kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen.s. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik. o~ekuj Sudnji dan. r.153 A {to se ti~e velikih predznaka.s. kao vjernik. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno. a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una. ali ga ne}e sti}i popiti. a.s. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema. Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.. ili ako nije.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju. prenosi da je Allahov Poslanik.a. r.149 a kada se to desi i ljudi ga vide. a.s. kakvo dobro uradio.” Ebu-Hurejre.a. a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. silazak Isaa. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku. a. izuzev drveta Garkad. sakrio se za mene.Ebu-Hurejre. jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana.. ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. Ded`d`ala.” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena). a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’. dok se ne pove}a broj zemljotresa.. reko{e. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama. svi }e povjerovati. izlaz sunca sa zapada. u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset.

govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. a. makar i vjernici bili.. te da ono iza|e sa zapada. r. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika. kao {to to Allah. ka`e: “Onoga dana. d`. koji prenosi Ebu-Hurejre. niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana.IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana.. Ali. O toj promjeni nam Allah.”156 U ranije navedenom hadisu. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi.” (En-Neml. Po~etak te promjene. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati.157 B . Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni.{. r... 158) Veliki broj mufessira.{. kako se navodi u mnogim hadisima. tuma~e}i ovaj ajet. kao vjernik. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti.. Vjernik. 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima. prenosi da je Allahov Poslanik. d`.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah.{.. i ne `udi da sazna opise te `ivotinje.. ako prije nije vjerovao. tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima. jer mu je dosta da ostane kod .{. u stanju je da to izmijeni.{. d`. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli). Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u. bit }e izlaskom Sunca sa zapada. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As.” (El-En’am. kakvo dobro uradio. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru.s.a. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega. d`. ili ako nije. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima. me|utim. d`.78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka..a. ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah. istoga dana. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada. A . u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira.

{.. i znat }e da je ona jedno od Allahovih. a.. d`. }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu.158 C . je taj koji }e joj to omogu}iti.POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane. voljom i mo}i. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju.{. D`ennet i vatra. zbog njegove prevelike la`i i obmane. izuzev totalne neznalice i bijednike. isku{ati svoje robove. a. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju. sve }e se to ostvarivati Allahovom. d`. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju... pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda.{. pa to uistinu u~ine. On je odre|ena osoba.{. pa }e si}i Isa.{. jer on ne}e tvrditi da je poslanik. nego }e on tvrditi da je bog. blago ovodunjalu~kih riznica. kojom }e Allah. d`. Zato se la`ov naziva ded`alom. {to on sam automatski negira svojom pojavom. Tvorac Svemogu}i. nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik. zemlji da proklija i ona to uradi. Zatim }e ga ubiti Isa. voljom biti u mogu}nosti ~initi. d`. ukoliko bi se to ostvarilo. fakiha i apologeti~ara. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio. a. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. Zbog svega ovoga. Me|utim.. a zatim }e mu to Allah. svojim nepotpunim likom i nemo}i. d`. kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili. d`. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima.. d`. a Allah. nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan.. ili samo . i ubiti ga. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana.. svih muhaddisa. Ljudi }e je razumjeti. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne.s. pa Allah.Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana. on ne}e biti u stanju ljude zavesti. Tada }e Allah. dvije rijeke. d`.{... I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim. a zatim }e Allah. koje }e Allahovom.{. d`. naredba nebesima da spuste ki{u.s. onemogu}iti.. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike. nakon {to nije bio u mogu}nosti. to je totalna gre{ka kod obje grupe. }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi.. U Newewijevom komentaru Sahih Muslima. nazvao “Ded`al” (la`ljivac). kao i rije~i (kafir). Allah..{. jer on istinu pokriva svojom la`i. d`. stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju.{. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja.{. za razliku od Harid`ija. koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. I tvrde da. On }e tako zavesti jedan dio ljudi. otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti.s.

a Allah nije }orav. r. oti{li do Allahovog Poslanika. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. a ja Allaha. a ako se pojavi.. Kada smo. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i. jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli.. neka svako od vas ~uva sebe.s. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama.’”160 Huzejfe bin Jeman. dan kao mjesec. On je mladi} izuzetno kovr~ave kose. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf.a. boje}i se od njegove kazne. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera. pa ako nekoga od vas stigne.{. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e. zato se..s. Nema ni jednog poslanika. ustao je izme|u ljudi i Allahu. {to }e pro~itati svaki vjernik.s.{. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”.”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa. slijep na jedno oko. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine.. r. a zatim podigao.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana. d`. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti.80 Iman prividno. a.s. on je to prepoznao na nama. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: . Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje. sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav. a da svoj narod nije upozoravao na njega. poslije toga. kao {to je }oravost. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine. i tako }e mu povjerovati. a. o robovi Bo`iji.a... a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude. ako se pojavi dok sam ja me|u vama. Ali.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala. dan kao sedmicu. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom.. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio. molim da od njega sa~uva svakog muslimana.. a ja ne budem me|u vama.{. a..a. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo. pismen ili nepismen. a druga vatra usplamtjela. prenosi da je Allahov poslanik. d`. ja }u vas od njega za{tititi.. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji. r. Dan kao godinu. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet. A {to se ti~e onih koji su od Allaha. Ko ga od vas do`ivi. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega. podr`ani. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. d`. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i. a.

Njegove tvrdnje su. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”.{. kad spusti glavu. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze.s. On }e to tako ~initi dok Allah. a. a koju }e pro~itati svaki vjernik. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku.. Nijedan nevjernik. a. dakle. koji }e si}i kod bijelog minareta.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti.zakapaju mu suze. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju. dr`e}i se rukama za krila meleka. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi. d`. koji osjeti miris njegovog daha. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi.. koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi. bez i~ega od svojih imetaka.{. koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju. prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke. dati sva ta nadnaravna djela. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu. koja mu je napisana na ~elu.’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. a. ne}e mo}i pre`ivjeti. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega.. i zemlji koja }e odmah proklijati. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren.s. a kad je podigne. Jer. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. pa }e ga odbiti. d`. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu.. pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka. pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. isto~no od Damaska. pa }e on narediti nebu. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar. Do}i }e do naroda. da shvati da je la`ov. da onaj. i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio. ne po{alje Isaa. u bijeloj odje}i. on bi to bio u stanju u~initi. a on }e ih ostaviti. te }e spustiti ki{u. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti). Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini). gdje }e ga ubiti. ali }e postati bijedni.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. a da je bog. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman. sina Merjemina..s. koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke.

: “A nisu ga ni ubili ni raspeli.. ne}e u njega.{.S. a. Isaa. povjerovati.A Allah je silan i mudar. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima. d`. On }e ubiti Ded`ala.” IbnKesir.. te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana. .I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no. a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga. povjerovati”. uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. Postoje dokazi u hadisu. u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti.. Allah...{.s. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana.. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. a. d`.. nego da ga je Allah. da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo.s. Allah. ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: . kada bude umirao. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. oni su sami o tome u sumnji bili.{. pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa.. o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona. da je rekao: “Allahov Poslanik. Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome. d`. d`. a na Sudnjem danu. a sigurno je da ga nisu ubili. a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ . kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura. kada bude umirao. kao i saglasnost islamske uleme u tome. a da nisu ni bili svjesni.{.” (En-Nisa‘. a. onako kako treba. ve} im se pri~inilo. ne}e u njega. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili. ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha. a. ve} im se pri~inilo.SILAZAK ISAA. on }e protiv njih svjedo~iti.{. A. rekao je: ‘Tako mi Allaha.. i da su ga razapeli. a. ve} ga je Allah uzdigao Sebi. Allahova poslanika. Zatim da ga je Allah. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau.. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali. a.s.a.s. o tome nisu ni{ta pouzdano znali.s. d`. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa. d`. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji. . razbiti kri`. tuma~e}i Allahove. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha.. sina Merjemina. r. podigao Sebi i da je on ostao `iv.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa. onako kako treba.s.{...82 Iman D . samo su naga|ali.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa. pobiti svinje i osloboditi d`izje. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana.‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli.

’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona.a. niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa. ‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni.s.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi.s. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti . To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti. Naprotiv.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. 96-97) .171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa. pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{..‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`. ka`e: “I on opet do|e. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili.’ Uistinu. Me|utim. Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed. ‘Te{ko nama. a. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene.‘” (El-Enbija‘.. mi smo sami sebi nepravdu u~inili. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom. ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija. Zato ga moramo prihvatiti. koji }e poni{titi na{ {erijat.a..s. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda. mi }emo te nagraditi. nema poslanika. reko{e oni.sasvim je ispravna. posljednji poslanik. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali.{. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti. Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu. a. a. zatim }e razbiti kri`. I kad sti`e izme|u dvije planine. oni }e ga sa zemljom sravniti. Allah.. a. re~e on. i pribli`i se istinita prijetnja. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i.s. re~e on. jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava.s.”172 E .167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti. re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju. ‘O Zulkarnejne‘.s.. {to je i sam Poslanik. potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore. d`.‘” (El-Kehf..

. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara. d`. d`. i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog.s.84 Iman Buharija i Muslim. a kada zadnji nai|u. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. koji }e sa svih uzvi{ica silaziti.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. a. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno. a. d`. izuzev onoga koga Allah.” (Ez-Zumer. zar }emo biti uni{teni.{. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola.{. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu. jedne prilike.176 Allah. i Je’d`ud` i Me’d`ud`. tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{. a i nebesa. r.{. ustati i ~ekati. ako se pove}a zlo. 68) . da je Allahov Poslanik. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. Allah. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode.{. odjednom... u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah. ka`e.s. sav prepla{en.”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali. d`.. ili o mjestu u kome se oni sada nalaze.. obavje{tava u Kur’anu... zvijezde popadati. brda postati kao ra{~e{ljana vuna. o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg. planete se posudarati.” (Ibrahim. 4 . d`. a u kome se spominje silazak Isaa. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti.a. po{tedi. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta. osim Allaha.. o ~emu Allahov poslanik. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar. d`. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom.s. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo. “I Allah. a.. pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji.{. detalja njihovog izgleda i sl.{. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. ka`e: “I u rog }e se puhnuti. pa napravi krug ka`iprstom i palcem. da }e se nebo rascijepiti..” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!.

a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo. I to je Dan pro`ivljenja.tada }e labavo biti.{. tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe.. a. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om. r..{. Nakon pro`ivljenja }e Allah.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne.s. d`.{. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una.s... Zatim }e Allah.s. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O .. goli i neobrezani.” (Merjem. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu.{. 13-16) Ebu Hurejre.178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima. pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto.a.... Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. a. tako|er.d`. bez odje}e. gdje }e ~ekati dok im se ne presudi.d`.. ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo. a ja }u biti prvi koji }e ustati. RADI OBRA^UNA Vjerujemo. r. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. prenosi da je Allahov Poslanik.a.’”180 Ibn-‘Abbas.’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e.. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 .s. a. 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed.. Allah.” (El-Hakka.. d`. a.”179 6 . biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura. kao {to su bili na dunjaluku.s.” (Ja Sin.s. a. Poslanik. a. prenosi: “Allahov Poslanik. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU.PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah. ne znam da li je uop}e umro s ostalima. r. rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika. neobrezani. izvesti ljude iz njihovih kaburova.. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti .a. bosi. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu. poslanici su istinu govorili. ostvaruje se prijetnja Milostivog.

zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik. tvoja nare|enja odbacivali. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha.a. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj. i Ebu-Se’id. a.’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja.184 pa }e ljudi biti u znoju.a. Ebu-Hurejre.. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena. moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha.s. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe. pa }e se odvesti na lijevu stranu.s.. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu. kao da je zauzdan. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka..{.{.. pa su mu o~i zasuzile.. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim. a Allah. a..86 Iman ljudi.{. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi. a kad si mi Ti du{u uzeo. a.. Muhammeda.s.s. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama.d`.. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’. na tom se sastali i na istom se rastali. as. shodno svojim djelima. Poslanik.s.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha.. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e. prenose da je Allahov Poslanik. a. pa }e se zauzeti za njih. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha. dok ne do|u do na{eg Poslanika. rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom. pokaza svojom rukom na svoja usta. r. nekome do koljena. d`. . nakon tvog odlaska. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta. a nekome }e zapljuskivati usta. kako nas o tome obavje{tava Poslanik. goli. d`. a. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano.s.”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne. r. nekome do grla.

r. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili.i meleki }e na krajevima njegovim stajati. a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati.” (En-Nur. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu. ummet. oli~ena istina. a koga zadesi ono drugo. d`. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja.NAGRADA . bez posrednika. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu. 84) Allah.{.s.tada }e labavo biti . a. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha. d`...pa. presudu i ~itanje knjiga. tako|er..: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . presuditi svakom od njih.‘” (El-Kehf. pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti.”188 8 . sunnet i na koju je saglasan musl. d`. Koga zadesi dobro. neka ne kori nikog drugog. osim sebe. Dakle. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah. sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im. Allah.” (El-Hakka. d`. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega.{. direktno i bez posrednika. neka se Allahu zahvali.{.” (El-Kasas. pa neka se svako od vas ~uva vatre.. kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili.KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je. oni koji budu zlo radili. razgovarati na Kijametskom danu. prenosi da je Allahov Poslanik. d`. pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru. a onaj ko uradi zlo . dobit }e desetorostruku nagradu za njega.. du`ni smo vjerovati u izlaganje djela. u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati. jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an. ‘Adijj bin Hatim. bar s polovicom . 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo.Iman 87 7 . doista. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah.{.. Tada }ete ispitivani biti.{. 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah.a.

jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili. d`. a to su Kiramen katibin. rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti .{.. d`.a.. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah. Allah. lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik. Allah. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju. nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah.. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu. a..s. koji znaju ono {to radite. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi. zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati.. rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu. o ~ovje~e.. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla.‘” (El-Isra‘..ka`e: .{. od Allaha.{.”190 Dakle. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati.” Sve {to oni pi{u. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. 10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. sve zna!” (El-In{ikak. kod Nas cijenjeni pisari. Ai{a.{. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku. a. d`. o kojima Allah. d`. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko. bit }e i ka`njen. Ko je zanije~e.. rije~i i ubje|enja.s. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i.{. d`. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti.{. prenosi da je Allahov Poslanik.{. bili oni dobri ili lo{i. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. “To se odnosi samo na izlaganje djela. A ~iji grijesi budu ve}i. d`.{. A {to se ti~e obra~una (hisaba). pa ako bude od onih koji }e biti spaseni. To }e biti na mjestu sakupljanja.” (El-Infitar. ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. i knjiga mu bude data iza njegovih le|a.. Allah. koji se mnogo trudi{.a ho}e! Gospodar njegov o njemu. onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data.88 Iman hurme (koju }e udijeliti). zaista. d`. d`.” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e. d`. re~e.{.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah.. pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela.. propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data. a poslije primanja knjiga. postaje nevjernikom. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu. r.”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima. zar Allah. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno.

d`.{. d`.. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah. to zatra`i.Iman 89 “Oni }e se. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili.. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje.s. d`. vidjet }e ga. d`. a onaj ko bude uradio koliko trun zla. Bit }e uni{teni. Vjerujemo da }e Allah. Gospodaru svome vratiti. a. r. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti. da {to vi{e dobrih djela uradi. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene. d`. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: . i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘.” (EL-Zelzele. d`.. vidjet }e ga. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati.{. ali da to niko drugi ne}e vidjeti. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un. Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti. dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje. niti {ta oduzimamo.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. bilo dobro ili zlo. Mi }emo za to kazniti ili nagraditi..a. jer }e joj Gospodar tvoj narediti..{.{. Allah. a.” (El-Enbija‘.a.. tako {to }e re}i: .To su njene vijesti. prije nego {to do|e ovaj kona~ni . ali im se nijedno ne}e prihvatiti.s. a. ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice.. 47) Allahov Poslanik. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu.s. da je rekao: “Allahov Poslanik.. tako {to }e im Allah. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo. jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. Allah.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio. prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema. pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude.{.‘” (El-En‘am. koji ka`e da je Allahov Poslanik.. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima. Allah.{. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto.. rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una.Tog i tog dana je uradio to i to!’ . 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet. d`.. prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’. a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. r. zajedno sa ostalima koji su propali.. 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una. na kraju.”196 .{.”194 {to se ti~e na~ina obra~una.

}e se osamiti sa svojim robom mu’minom. za sve {to je ~ovjek u~inio. .A zatim }e mu re}i: . vaganjem djela. vratili. pa mu ka`e: . sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. r. i o~i njihove.{. mimo nevjernika. d`. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e. a poslije njega njegov ummet. i o~i va{e. Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 . na Sudnjem danu.Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. nikada vi{e ne}e o`ednjeti.oni prvi bit }e zadr`ani. evo. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura. 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha.S. A ko se sa njega napije.HAVD (VRELO) POSLANIKA.90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. napit }e se. pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada .s. oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: . prema vjernicima. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati.. A..s.. obdario je darom govora i nas!‘. d`. i ko`e va{e. jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik.s. noge. podario njemu i njegovom ummetu.Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara. a.A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. a. ruke.Jesi li uradio to i to? . prenosi ih vi{e od trideset ashaba. d`.s. da ka`e o do{aptavanju Allaha.‘” (. A {to se ti~e nevjernika. odgovorit }e. dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani.a. kako to Allah. a. ~itanjem knjiga i ostalim. protiv vas svjedo~ile.{.. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘. upitat }e oni ko`e svoje.{. Allah. u{i njihove. a danas ti ih opra{tam! . Allahov Poslanik.: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. da bi ih sustigli ostali . To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama. o vrelu koje je Allah. a. ko`a i ostalo.. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik.Jesam! .i kada do|u do nje. a. ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela.. i podsjetiti ga na njegove grijehe. Ko do njega do|e.{.s. d`.198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed. sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega... ‘Allah.{. d`. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima.ussilet..A on }e odgovoriti: .

‘Ukbe bin ‘Amira. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana.a. koji ka`e da je Allahov Poslanik. a. ‘Abdullaha bin Sanabihija. iz rijeke Kewser. nego se ja bojim da se ne posva|ate.”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. koliko god se iz njega bude vi{e pilo.. Havle bint Kajs i drugih.s. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina. ko se iz njega napije. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. Kadi ‘Iljad. Huzejfe. dosti`u stepen tevatura. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti.s. Ai{e. prenosi da je Allahov Poslanik.. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene.. k}eri Ebu-Bekra. ono }e se sve vi{e pove}avati. Ebi-Berzeta. a. Tako mi Allaha.a. r.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni. r. Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga. koja je bjelja od mlijeka. ja se ne bojim da }ete se vi.s.. prenose ih mnogi od ashaba. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. rahimehullahu te’ala. Hadisi o njemu su mutevatir. Neki ljudi }e se udaljiti. El-Mustewrida. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz.a. a.. r.206 . a. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza..s. Bera’ bin ‘Aziba. U pojedinim hadisima stoji da. voda mu je bjelja od mlijeka. Suvejda bin Hable. nakon moje smrti. Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra.. a. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda. Ebi-Ummame.s. vratiti u idolopoklonstvo.”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. nakon tebe su se potpuno odmetnuli. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura. Ebi-Zerra.. a da je vrelo na{eg Poslanika. Zejda bin Erkama. hladnija od leda. ja sada gledam u svoje vrelo. a. miris muje ljep{i od mirisa miska. Ummi Saleme.Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. da je izuzetno prostrano. vjerovati u njega je fard. Sewbana. ‘Abdullaha bin Zejda. pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj.. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. da je Allahov Poslanik. Harise bin Wehba..s. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok. mnogobrojni su.”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo... Enesa i D`abira bin Semure. Esme bint Ebi-Bekr. Ibn-Mes’uda.. Tako mi Allaha.

i da }e Allah. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka .210 . nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman.92 Iman 10 .. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali.207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu.” (El-E‘araf. pa se nikome krivo ne}e u~initi. Mi }emo za to kazniti..209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima. Allah. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi. koja }e imati dva tasa.u ugodnu `ivotu }e `ivjeti. te }e se dobra djela staviti na jedan tas. dobra i lo{a.{. oni }e. a lo{a na drugi. Njime }e se pokazati pravednost presude. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. d`.”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una. oni }e.” (ElKari‘a. kako bi se pokazala Allahova. pravda.. stradati.boravi{te }e mu bezdan biti. a nekad drugi tas. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti. ili nagraditi.. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka . pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. d`.VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. d`.{. kako stoji u jasnom Kur’anu. po{tedio obra~una. Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati. {ta `ele posti}i.{. tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta. jer je vaganje radi kazne.” (El-Enbija‘. a oni ~ija djela budu lahka. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. i nekada }e prevagnuti jedan.{. vagati (vagom). 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga. d`. ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. To }e biti.

izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha. a druga }e mu se izma}i. re}i }e: “Hvala Allahu.’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar.. d`. neki brzinom treptaja oka. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar. ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik.SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela.{. Allah.. a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. spasi! . a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha. d`.: ‘O Allahov Poslani~e. u liku koji oni ne poznaju. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema. Njihova dova }e biti: . Allahovom putu na ovom svijetu. jednom rukom }e se uhvatiti. a. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu.s. i njega }e doka~iti vatra. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce. iskrene ljude.. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah. nakon {to nam te je pokazao. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti). podario {to nije nikom drugom.Iman 93 11 .212 pa }e im do}i Allah. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar.: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku. a neki tr~e}i. neki }e opet pre}i brzinom vjetra.. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela. koji nas je spasio od tebe (vatre). a.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa. d`. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e. tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati. d`.’ Zatim }e krenuti za njim.Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu.neka to slijedi’. I ako budu na pravom.s. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne. Toga dana }e govoriti samo poslanici. a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu.. vjernike. d`. Zaista nam je Allah.{. spasi. Dakle.{.Allahu moj. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i. r. Me|u njima }e biti . U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima. a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute.{.{. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema. A kad pre|u. A kada nam On do|e.a. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne.

. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e. A kada vjernici pre|u }upriju. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no. Tako mi Allaha.. re~e: ‘Allah.. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema.{. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre. d`.. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet. d`.” (Merjem. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik. Vjerujemo da ih je Allah. d`.s. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni..s. gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku.{. stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja. r. a Allah }e spasiti vjernika. 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje. a. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti.: “I svaki od vas }e do njega sti}i. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti. dakle. d`. nikada ne}e nestati. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. 30) Allah.{. o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete. a. d`. prenosi da je Allahov Poslanik.{..217 Svi }e. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima. zbog svojih grijeha. a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je .”218 12 .{. a..” (Merjem..{. d`. Allah.s. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ .a. ostati na njemu. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet. a..” (Et-Tahrim. 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik. Ebu-Se’id el-Hudri. pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih..”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha. Tek kada se potpuno o~iste.on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog.94 Iman vjernika koji }e.s. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati.

Ovo je ono {to vam je obe}ano. . priklju~it }emo djecu njihovu. u Njemu.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti. a. usred ba{~a i izvora. a. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele. oni }e na sigurnu mjestu biti. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi. a. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati . ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti .s. iako Ga nije vidio. d`. svakome onom koji se kajao i ~uvao.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati. jedni drugima }e. koji se Milostivoga bojao. svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri. to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim. i jedni prema drugima okrenuti. niti u{i ~ule.” Zatim re~e: “^itajte.zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh . pune ~a{e dodavati .” (Kaf. prenose}i od svog Gospodara. }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala. `eniti. zaista.. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. ne}e biti ni od jednog daleko. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu.Eto. opisuju}i D`ehennem.” (Et-Tur. na Kijametskom danu. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele .. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti.i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli. u njima. tako }e biti i mi }emo ih hurijama. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini .” (Es-Sed`da. krupnih o~iju.s.. re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela. a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim. dovoljna! Poslanik.. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati. a od nje }e mu mozak klju~ati. i ona je. ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih. plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima.a od Nas i vi{e. 17)221 . u dibu i kadifu obu~eni. u njima }e mo}i. a. kao nagrada za ono {to su ~inili. U|ite u nj.” 220 A {to se ti~e D`enneta. “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. zaista.. u miru. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. 62-67) Allahov Poslanik.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni. blagodat }e to od Gospodara tvog biti.{. u Kur’anu. bezbijedno. poslije one prve smrti. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e.s. 17-24) Allahov Poslanik. Allah.” (Es-Saffat. to }e. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. Allahov Poslanik. i koji je srce odano donio. opisuju}i D`ennet. skrivene radosti ~ekaju.s.

koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive.. stanovnici D`ehennema u D`ehennem.s. a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 . do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema. vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema. a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta. a. nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati. samo. viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili. 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ . Pogledaj. da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” . i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. A onda }e jedan glasnik me|u njima. ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet.96 Iman Isto tako.a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio. O tome nam Allahov Poslanik. o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu. da ga i jedni i drugi ~uju.odgovorit }e. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao.“Jesmo!” . pa }e se zaklati. nema smrti! O stanovnici D`ehennema.‘” (El-Ea‘raf. a nevjernika u drugom. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom.

koji prenosi da je Allahov Poslanik.224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera. dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn . znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti. 21) “Mi sve s mjerom stvaramo. opet. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru.‘Umera.. Njegove meleke. zlo ili dobro. biva Allahovim odre|enjem..” (El-Kamer.{. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. kada ga je D`ibril upitao o imanu.s.” (El-Hid`r. vjere. Njegove knjige.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu.{. ka`u suprotno. d`. a definiciju kadera kadau. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove.”” DE. Pojedini. govore}i da je kader Allahovo. d`.” (Er-Ra‘d..223 A kada’ Allahovo. a.a.{. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana. stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji. pa definiciju kadaa pripisuju kaderu.. {to je nemogu}e. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo.. rekao: “Da vjeruje{ u Allaha.. d`. d`.{.{. postavio na ovom svijetu. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar. 49) .[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo. Sudnji dan i da sve {to se doga|a. Njegove poslanike. r. d`.. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke.

{. d`. Ibn-Tejmijje. Ahmedova definicija je.”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu. d`. 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud. Njegova volja se ostvaruje.. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova.{. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove. prijatno ili gorko. 2) “On radi {ta je Njemu volja. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. uistinu.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog).{. to rekao. 83) “On upravlja svime. izuzev {to On htjedne. a ne volja ljudi. 29) “I On sve mo`e. d`. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran. d`. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena. sasvim potpuna i dovoljna.” (El-Burud`.{. zlo ili dobro. Obja{njavaju}i ovo..” (Ja Sin. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova.. d`.. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu.” (El-Bekare. to im se ne}e ni desiti.” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed. jer kader zna~i ono {to Allah. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” .” (Junus.. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu. dozvole i volje. Allah zadovoljan njime bio.{. mo} i volja. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti. odredbu i da sve {to se de{ava. a ono {to On ne `eli. {ejhul-islam.{. kao {to su: znanje.. Allah.. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena. to }e im i biti.” (El-Hadid. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati. d`.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda. ka`e: “On sve zna.. Pa ono {to im On `eli. biva s Njegovim odre|enjem.

d`. On zna sve njihove radnje. stvorio je i njih. ali je Allah.rahimehullahu te’ala . znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. uistinu. i njihovu volju. lahko. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas.{. lahko!” (El-Had`d`. d`.. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja . dobra djela i grijehe. d`. . Allahu. d`..” (El-Hadid. a zabranio im je grijehe. d`. jer drugog Tvorca i Gospodara nema. Prvo je stvorio pero. a sveske su se sklopile. Ljudi ~ine djela. zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa.. a da ga nije Allah.Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah. volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}. Allah. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju. prije nego {to je damo.. {to god ~ovjeka zadesi. zapisana u Knjizi. to je. Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine.. dobar i lo{. a ono {to On ne}e. I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli. 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu. ho}e....{. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi.. Pera su presahla. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). O tome Allah. I da se svaki.{. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji. on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju. stvorio. d`. d`. uistinu. de{ava Allahovom. ili mirovanje. neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti. neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i.{. voljom.{. njihovu nafaku i ~asove njihove smrti. u stvari. Dakle. Allah.zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: .{. Tvorac njihovih djela. Pored svega toga. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja.to je Allahu. vjerovanje da biva ono {to Allah.{. a koja nije. On voli mutekije (bogobojazne).{. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji.{. ~ovjek je vjernik i nevjernik. d`. i njihovu mo}. d`.{. A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima. d`. ne mo`e ni biti. Allah. dobro~initelje i pravedne.{. d`.. a {to god ga je mimoi{lo. ali Allah..

{. 10) Uistinu. ali je hajr .{. kao {to ka`e Allah. Njegova volja.{. kao {to ka`e Allah. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava. dodaju}i tome jo{ veliku nagradu. d`.. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. jer je dobro u odnosu na djela Allaha. jer da je Njemu pripisano.‘” (El-. d`.. ~etvrti: Allahovo. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih. neprijatelja zlo.. d`.. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}.. svojstava niti djela.” (Ez-Zumer. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje.{.. on je u svojoj cijelosti samo dobro.{. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih.” (El-D`inn..{.. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac. pravda. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara.{. znanje. Allah. d`. d`.{.{. kod Allaha. d`. kao {to Allah. Stvaranje Iblisa.{.. na primjer.. ostvarivanje obo`avanja Allaha. stvaranje svih stvorenja i doga|aja.{. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti. d`. d`.231 Sve {to je zlo je relativno.{.{.{. milost i dobro. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa.. i Njegovo . `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu. d`. nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom. prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro. i tra`enje za{tite kod Njega.228 Allahovo. neda}a za ~ovjeka trenutno.230 Bolest je. d`. Nije mogu}e da Allah. d`. a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha.{.{.gledaju}i na budu}nost. sve je to mudrost. bezgrani~no dobro. jer se zlo ne pripisuje Allahu.. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja. Tre}i: Allahova. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu.. u koji smo du`ni vjerovati. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca.. d`.{. d`. a sve ostalo stvoreno.{.. imaju}i na umu kako Allah. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a. a u odnosu na Allaha je svakako hajr. d`. A pripisivanje zla Allahu. pisanje. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano. d`. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a. d`. ne bi bilo zla. na prvi pogled.100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo. a zlo se Njemu ne pripisuje. d`.elek. zbog bola i isku{enja koja ga prate. d`. d`. pribjegavanje Allahu.: “Allah je stvoritelj svega. tako|er. Podjela kadera. d`. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu. po stvaranju i odobrenju nije zlo.{.{.. praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili.

{. d`. prije nego . kosi s vjerovanjem u Njega. jer je Allah. Allah. a ni preci na{i. tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio. nepravda. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha. niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali. pravdati kader’om. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz.{. mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. Zato je opravdavanje grijeha kader’om.. jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu. pripisivanje nepravde Allahu. odgovor je sasvim jasan... a Allah ima najja~i dokaz.. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom. d`. d`. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina. je iznad svake manjkavosti. Te dvije stvari su: Prva: Allah. Pa ako je vjernik. svakako. Allahov. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini. a da On to nije htio. mora vjerovati u Allahovu. {to se. Zlo. govori bez ikakva znanja i osnova.{.{. d`.. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. jedna od njih je dobro. koji se opravdava kader’om. dakle..{. oni ga ne bi mogli u~initi.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah. A ako je ~ovjek.{. d`.d`. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova. a Allah.{.. d`. zlih djela. d`. ima dvije strane. pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde.{. nevjernik. nevjerstva i {irka.. koji ga je stvorio i odobrio. a to je strana koja se ve`e za Allaha. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha. u svakom pogledu.. ili nevjernik..Iman 101 odobravanje istog.. On ih ne bi kaznio. d`. i da On ho}e. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio.{. ili grije{nik. Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom. d`. Kako }e se nevjernik. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast. o Allahu.{. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am.{. d`. i pored ka`njavanja grije{nika.

102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr. ili da ih sve prisili da vjeruju. d`. niko je ne poznaje osim Allaha.. kako }e se. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja.. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih.. d`. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo. nare|eno da se pokorava Allahu. pomo}i u tome. d`. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili. onda.. Ali. Profesor Sejjid Kutb. i da izvr{ava Njegova nare|enja. pa pro~itao {ta tamo pi{e. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju.. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr. Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu. Stvar je.. dakle. gajb. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici. u praksi. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana. {to na ovaj na~i postaje.{. A {to se ti~e Allahove. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome.{. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju.. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. d`. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade. naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati.. d`. u bilo kojoj filozofiji ili religiji. prije nego {to se desi. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj.{. da bi se njemu prilagodili..{. volje i odredbe.{. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe. d`. pa svi prihvate Njegovu uputu. htio je sasvim drugo.{.. d`. Allah. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu.{. d`.{. na nju pozivati?Postoje Allahova.. I bilo je onako kako je Allah htio. te saznao {ta je njemu odre|eno. a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf..{. kad je Allahova. Druga~ije re~eno.. a onoga ko izabere zabludu. d`. nije rezultirala . nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu.{. Allah. tuma~e}i spomenuti ajet. u isto vrijeme. Polemika na ovu temu. d`. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah. Allah.. dok je. A kada oni poku{aju to u~initi. pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi. ili da im ubaci iman u njihova srca... nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova. d`. odredba. d`.{. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb.{. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz.. d`.. Znamo da je svakom ~ovjeku. veoma jednostavno i jasno.{. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama. Allah.

zadovoljan. odredbe. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu. Allah od vas ne zavisi.{. stepene i da u njega vjeruje. osim Allaha... Dosta mu je da zna njegovo zna~enje. d`. da je sve stvorio i da ono {to On ne}e. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni.{. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi. Na{i razumi su ograni~eni.{. ~ime je Allah. I da zna{ da Allah. Allah. i da voli{ ono {to On voli. ne mo`e ni biti. A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi. d`. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane.{. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini..Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem.. jer }emo se tada razi}i i tako propasti. Allah. a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio. dragi brate. Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. Jer. 7) SKRIVENOST ALLAHOVE... D@. Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha.{. a zatim se osloni{ na Allaha. i ljudske volje i njihovog . koje ne zna niko drugi. ako si u~inio dobro. d`. d`. du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu. da vjeruje da Allah. kako bi te to odvratilo od grijeha.{. ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima. ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. I da zna{. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah. d`. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost. d`... nadaju}i se da }e ti oprostiti.”233 Zato. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb). Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena. d`.{.{. d`. du`an si Mu se zahvaliti na uputi. d`. d`...{.{..” (Ez-Zumer. znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova. a ako si Mu {ta zgrije{io. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno. a ako izvr{i{ neki grijeh. ... d`. d`. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u. Allah.{.{.[. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom.{. da je mudar i da mu ne prili~i besmislica. d`. d`.pa. sve zna.{.

uradio.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj..{. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put. d`. jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji.s. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana.{. mu re~e: “Tajna Allaha. na primjer. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju. samo znakove Allahovih. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema.. te ga nemoj gaziti... d`. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu.”236 Divne li su rije~i imama Tahavija.{..s. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika..a. d`.. Ovo je. jer je Allah.a.{. a. Allah. i upitao ga o kader’u. koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha. pa njime ne kre}i.. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti. d`.‘ (El-Enbija‘.{. sve {to je potrebno Allahovom..{. na {to mu Alija. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{. a ljudi raspravljaju o kader’u. zabranjena radnja i prekora~avanje granice.{. I iman ne}e biti primljen ni od kog. Imam Ahmed prenosi... pogazio je Allahove.{. Mi mo`emo spoznati. re~e: “Duboko more. a ko to u~ini. d`. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja. r. rije~i. a. ukratko.. toliko se zacrvenio od srd`be. postaje nevjernikom. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im.” On mu ponovi pitanje. bi}em... d`. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu. d`. d`.” On ga ponovo upita.a. mudrosti u tome. a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika. d`. d`. a Alija. a oni }e biti pitani.s. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi. a. d`. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome.{.. svojstava. To je dered`a veoma znanih. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah. Poricanje znanja koje postoji je kufr. kao {to je slu~aj s Allahovim. bez detaljnog ispitivanja Allahove.{. a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti. A prvi znak uva`avanja neke .{.. koji prenosi od njegovog oca..104 Iman izvr{avanja od ljudi. r. r. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom.234 Zato je Allahov Poslanik.

Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku.a. ti to ne bi primio. A kada bi se sakupili da ti naude. o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika. a.arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad . odredbu.. d`. pitaj Allaha..s. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. re~e Allah. rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti. jedne prilike.a. Selman el-. Ibn-Abbas. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i.. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika.Sine moj.s.. Allah. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika. a ako i od kog pomo} bude{ tra`io.s. Ako bude{ ikog pitao.s...{. i tinta se ve} sasu{ila.{. d`. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’. Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi. tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa. a.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. r. a.s. u tom zna~enju.{.. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’. na}i }e{ Ga ispred sebe. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa. pa mi je rekao isto tako. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah. a. ne}e ti nauditi ni~im drugim. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota. ve} odredio..”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu. a da nikome ne bi nepravdu nanio. Pera su prestala pisati. a. osim onim {to ti je Allah propisao. taj sa mnom nema ni{ta.s. r. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana.Iman 105 stvari je vjerovanje u nju. bilo je pero.s. d`. tra`i je od Allaha. kada ka`e: ‘Ko umre. a ako im se smiluje. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah. d`. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju.. d`. Pazi na Allaha. ~uo sam Allahovog poslanika. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda.{. a u ovo ne bude vjerovao.’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog. Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a. a. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu. koji je. On bi to u~inio. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela.. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu.. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne. a.{.s.. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo. a.

sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama.. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu. d`.. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. propisao. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji.{.. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti. da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. To su djela koja li~e na ~uda. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb.{. zna da je i on sam pra{ina. sem onoga {to mu je Allah. ma kakvi oni bili. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika. nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim.{. a. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika. ne bi mogao u~initi ni{ta. d`.106 Iman postanu vjernici u Allahovu. Kako. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja).{. a. Jer. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo.. rukama. Tek ovako promatraju}i. rahimehullahu te’ala. odre|enje. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje. koja je ostvario allahov Poslanik.s. dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. Sva ta ogromna djela. ali su istinita. onda. d`. Koju li. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima. d`. Takav ~ovjek zna da se Allahove.”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana. su plod njihovog imana u Allaha. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek. a ono {to mu nije odre|eno. niti mimoi}i ono {to te zadesilo.. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi. volji i ure|enju . budu}i svijet i Allahovo. d`. sa svojim plemenitim ashabima. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode. i zna da.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman.{. d`. kad bi se cijeli svijet sakupio. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno.. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju.{..s. samo.

. a ljudi ne znaju. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici.. pa i za to bude nagra|en.Allah sve dobro zna.{.Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove.‘” (El-Bekare.a.a ono mo`e biti dobro za vas. dobro po nju. ja . koji u Allaha vjeruje. te se zadovolji i strpi.a. d`.’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah. d`. Tako }e. on se na njoj zahvali.a. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji. d`. on se strpi. uputiti .{.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve. Ona je zahvalna Allahu. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg. A ako se po`ali{ sinu Ademovom. dakle. a to nije slu~aj ni s kim drugim.{. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo..{.. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji. a. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju). r. d`.. r. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest.: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega. kao {to ka`e Omer. a ono ispadne zlo po vas. d`. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi. 216) Mu’minska du{a. r. pa zato biva nagra|en. te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji. neprestano. ka`e: “Ne volite ne{to.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a. sve dok ga potpuno ne o~isti. a ako ga zadesi kakva neda}a.{. mudrosti i Njegove volje.s. zna da je od Allaha. mudar i milostiv. a On }e srce onoga. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema. Pa ako mu iman bude ~vrst. 11). a ako mu iman bude slab. do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti.”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom.” Alkame.{. tuma~i Allahove. kada ga zadesi neda}a. u dobru. ‘Allah zna. d`. a strpljiva u neda}i. Allah. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu.. za nju nagra|uje. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo.s. isku{enja }e biti lak{a. Kao {to to obja{njava Poslanik.. osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost. a vi ne znate.”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana. d`. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah. Zato je svako stanje koje je zadesi. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo. a. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog..{.” (Et-Tegabun. a On zna.. a ne{to volite.. isku{enje dolaziti ~ovjeku.

252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu. abnormalnosti i {izofrenije. d`. milosti prema ljudima. d`. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo.. du{e i nerava. bilo bi ovako. Allah. O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib.{. kao {to smo ve} rekli..” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati.{.{. odredbu i svijest o Allahovoj.{. a niti neda}e njegovo strpljenje. d`. uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja).”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela.”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja.. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom. d`.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih. niti nervne napetosti. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje.. I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti. d`. pa ako si u stanju.{.”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju. a drugi da je mustehabb. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje.{. nestanak brige i tuge. odredbi.{. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. Naprotiv. onda se strpi. Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova. najve}a vrata. tako da uop}e ne osje}aju bol. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole. nare|enja.”251 Sabur je vad`ib.{.. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih.{.. d`. d`. nego . d`. nego: Allah.. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om. d`..” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara. odredbama.{. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih... U tom slu~aju. odredio je i uradio ono {to je On htio.. niti da je bilo ovako i ovako. d`. a ako nisi. d`. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu. nema okretanja nazad. budi zadovoljan. po mi{ljenju cjelokupne uleme.. Zato nema psihi~kog sloma. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao. d`. Zadovoljstvo Allahovom.. u skladu s Allahovim. nije zadovoljan kufrom. odredbom.{. kao ni sabur na poni`enje i zlo.{.108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao.{. dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka.” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e. odredbom. d`. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj. Jer. a svi su saglasni da nije ispod mustehabba.

” (Ta Ha. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode.Iman 109 vladaju zadovoljstvo. d`. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama. postavio u ovom svijetu..posljedi~nim zakonitostima koje je Allah. milost i pravednost. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom.. a. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. Allahov poslanik. tegobnog i napetog `ivota.uistinu. a kome ho}e . smirenje. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti.. kako to Allah. odmor. prijatnost ~vrstog ubje|enja. On. i imanom da je sve u Njegovim rukama. d`. d`.{. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji. d`. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate. istinsko zadovoljstvo.{..s. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno . pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom. bio bi grije{an. on odgovara: “Oni su dio Allahovog.. rastere}enost savjesti. A onaj ko okrene glavu od knjige moje. iako je nafaka u ruci Allaha. d`. d`. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha.mu{ku. ili im daje i mu{ku i `ensku.{. Tako. ali taj brak mo`e uroditi plodom. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a.{. d`.. zajedno sa tevekkulom na Allaha. Mora se `eniti. smirenost. jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i.. dozvolom.. a na ovom svijetu izgubljene sre}e. sre}a. odredbu?”. d`. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura. rastrganih nerava.{. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost. a koga ho}e.{. u~ini bez poroda. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake. a i ne uroditi.{. kader’a.{..”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na . da li oni mijenjaju Allahovu.{. d`.

a zatim se osloni na Allaha. Buharija prenosi od Omera. susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga.. Nazvao sam selam i sjeo. vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani). rekao: “Allahov Poslanik. d`. jer rad je fard.. r. kada bi ih ~uvao u pustom dijelu. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu. d`. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek..256 Zato je Allahov Poslanik.a. r. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. {irk u tevhidu. i pojedinim Kurej{evi}ima. a drugi pust.. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima.. r. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim.. koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka.. sreo je ljude iz Jemena. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i .s. r.. mustehabb. ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane. jer Allah. naredio lije~enje. je skrnavljenje [erijata. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’. A Allahov Poslanik. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’. r.. kako bi se udaljili od kuge. d`. zar ne bi.{. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada.{. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{.110 Iman posljedice. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao. da su ga. osim jedne bolesti: starosti.a. To je.{.{. jedan plodan.’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama. a.a. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci.s.. d`. pa su se muhad`iri saglasili na povratak. a... svakako. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom. ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah. nije dao nikakvu bolest... d`. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e. a isto tako. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer.. po ulasku u [am.s. Dolazili su beduini s raznih strana.. najve}i mutevekkil. Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku.a. te je Omer tako i naredio. pogre{no.. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer. postavio. a. a. mubah ili mekruh i haram.{. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima. manjkavost u razumu.a.{.. a da za nju nije dao lijek. A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula.. a ne da mu se suprotstavlja. Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove.259 Tako su i ashabi. a zatim muhad`irima. d`. prije osvajanja Meke. rekao je: ‘Allah.. to u~inio po kader’u. a neki ka`u da je vad`ib. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju..s.

a rad je njegov sunnet. niti tevekkul slabo{}u. u protivnom.. oskrnavio Allahovu. d`. a ko zanije~e tevekkul. zanijekao je iman. pa ko bude radio po njegovom halu. Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom. a.s... zanijekao je Sunnet.” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad.{..Iman 111 dunjaluku. tevekkul je hal Allahovog Poslanika. jer bi. Pored tevekkula rad je neophodan. Jer. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 . mudrost i Njegov zakon ({erijat).

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana. voljom. a u njega ne ulazi djelo. Jer. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom.s.268 Uzrok tome je. oprostit }e mu. a ako htjedne. kaznit }e ga.265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem.. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza. konstatacija da su djela organa.. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta. ako htjedne. Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi. {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu. nego je on pod Allahovom. ili samo jedna od . oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika. Ali. da li je on dio imana. jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko. mada se na njemu grade druga razmimoila`enja.{. ali. d`. neophodna.266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju. uz iman srca.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom. a. tako|er teoretske naravi. a Allah najbolje zna. ili da su ona jedan dio samog imana. teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju). iako se razilaze u njegovoj definiciji.

” (El-En‘am. poreko{e. d`.” (En-Neml. o kojima nas Allah.{. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom. te je pre~e baviti se drugim pitanjima.. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam. smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane. a srcem ga porekao. 102) “I oni ih. ali su bili nevjernici.. Allah. spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to. d`.{. Ali. a. i oni su munafici. ali su u sebi vjerovali da su istinita. . koji nije mogao otkloniti. on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. smatraju da je ono neophodno. Pod rije~ima se misli na rije~i srca .” (El-Isra‘.270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik.116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana.{.269 2 . ne mo`e biti. ako ne: 1 . veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje. ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori. nastalo bi i imana.oni ne}e vjerovati. a. sveukupno.Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. Allah. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga. i rije~ i djelo.Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman. A drugi. d`. Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti. nepravedni i oholi. ako se zadovolji samo s jednim. od nas tra`i.ubje|enje i na rije~i jezika. ali ga nisu vjerovali. d`. kao o~igledna znamenja. oni koji su sebe upropastili . {to nije slu~aj sa djelom. poslanik. ali je on. spada u iman. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana.s. bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet.s. prenose}i {to je rekao Musa.araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna. i pored toga. od ljudi tra`i rije~i i djela. obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema.{. d`. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja. vo|a nevjernika..271 3 .{.Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet). ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. pripadnik na{e kible (musliman).. jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo.. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u .. 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara. pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci.. Jer. 14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik. jer je neizostavni rezultat imana. iako ga ne smatraju dijelom imana.

smatraju da su djela neizostavni rezultat imana. koji ka`e: “Allahov Poslanik. iako umre prije pokajanja.. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom..s. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom.. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana.”276 To su rije~i Poslanika. a drugi je njegov obavezni rezultat.{. razilazi i po drugom pitanju. i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. a.a.” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana.s. poslao nas je u bitku. a.Isto tako. . To me je po~elo ti{titi. spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom.274 6 . biva grije{nikom prema Allahu. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana. A hanefije. potvrda i djelo.. isto tako. Svi su.. d`.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori. ali izostavi djela. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet.Saglasnisu.s. isto tako. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise.s. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio. isto tako. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer.Saglasni su. u svojim hadisima. pitanju pove}avanja i smanjivanja imana. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. i Njegovom Poslaniku. ulema se. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom. a izostavi djela.”272 4 . Ve}ina ehli sunneta. pa sam ispri~ao Poslaniku. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje. i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. a on re~e: ‘La ilahe illellah’... tvrde suprotno. d`.s. da u njega spada rije~.{.Iman 117 iman. a.{.275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda. a. iako su djela odstranili iz definicije imana. i da je sve to u odnosu na Allaha. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao. d`.273 5 . oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje. {ta se desilo. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan. Pa ko ih izgovori.{. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha.. i u tome da ~ovjek. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu. te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam. d`. Ja sam stigao jednog od njih. r. dokle god ga ne smatra dozvoljenim. dakle. a. a ja ga ubih.

ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom.” (El-Enfal. Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu. treba da ih se pri~uvate!‘.a.. d`. a. d`.”279 Zatim.. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika. a ako ni to ne bude u stanju. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. niti iz tog razlaza {ta proistje~e.” Jo{ je mnogo ajeta. a.. 4) A od hadisa. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’.‘” (Ali ‘Imran. a to je najslabiji iman. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima. hadis: “Ko od vas vidi neko zlo. r. i rade ono {to im nije nare|eno.eth.” A Omer. a.s. to je pove}alo njihovo vjerovanje.. prenosi da je Allahov poslanik. 2) “One kojima je. on je mu’min. je i hadis u kome Allahov poslanik.. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana. neka ga sprije~i svojom rukom. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas. ovisno od djela. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova. pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila). i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje. da bi ~inili zikr Allahu. i on je mu’min. a ako ne bude u stanju. te .a. i on je mu’min. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade.”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja.{. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana. neka to u~ini prezirom u svome srcu. a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice. koji su dokaz za to. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje.a.{. takvaluku.”280 A Abdullah bin Mes’ud. A i stid je dio imana.. r. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e.s.” (El-. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar. r. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. neka to u~ini rije~ima.”277 U svakom slu~aju.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja..s. a kad im se rije~i Njegove kazuju. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman.

Iako sve to. Sirat }uprije. toliko se pove}ava njegov iman.”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu.atir. osobine i djela.. i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao. a. Zatim. primjerima koje navodi. Allah nas sa~uvao tog zla! Jer. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una.” (. svojstva. IbnD`undub. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta.s. temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha.. vele: Nau~ili smo iman. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju. Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. i onaj koji to ne zna. te tako izi|u iz imana u kufr. I znanje o Allahovom poslaniku. vjeruju}i u to {to ka`e. a. pravdaju}i tako svoje grijehe. Iman. d`. posti`e temelj imana. a. kao {to su to ~inili ashabi. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. njegov iman u Allaha je nepotpun. r. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed. d`. d`..s.. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e. d`.{. zatim smo Kur’an. pa nam se pove}ao iman. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna.s. i njegovim uputama u pogledu morala. D`enneta i D`ehennema.. pove}ava se jekin i ja~a iman. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer.u~eni. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima). je priznavanje i prihvatanje Allaha.Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika. 9) 2 . i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika.. o Allahovo. Pa ko ga izgovori.a. poukama i poja{njenjima. Ibn-‘Umer i drugi.{. izrekama. kao {to smo ve} rekli. u svojoj osnovi. kao {to su: pitanje meleka. u globalu.. d`.. .s. d`.{. islamskih principa i zakona. a. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe.s. a. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca. ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. Ko se ograni~i samo na prvi dio. r.{... a.. Knjizi i njenom sadr`aju. A za potpunost imana su nephodna oba dijela. priznavanje poslanstva Muhammeda.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje.{. iman slabi.. Allahov poslanik. u globalu.{. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno. Jer. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih . kroz Njegova imena. vezane za doga|aje poslije smrti.s. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja.s. nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik. historijskim kazivanjima.. {to se iskazuje {ehadetom. bez znanja o detaljima. d`ihada i poslovanje. Zato je Allah. a.a.

Njegovoj mo}i. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela.{. 191) “I oni koji. i kad ona osvijetli njihovu okolinu. tada nam se smanjuje iman. d`. A svojstva Allaha.” (Ali ‘Imran.{. jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem. razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi..” (El-Bekare. 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo. d`. koji je ashab Allahovog Poslanika. carstva.{. d`. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize. Gluhi. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje.” (Ali ‘Imran. ni gluhi ni slijepi ne ostanu. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru. d`. Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera. r. Prenosi se od Ebu-D`a’fera.. nijemi i slijepi su..urkan. sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo.120 Iman 3 .’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a).” (El-.. pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha. te im se. veli~inu i veli~inu Njegova carstva. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide.{. To su oni koje je Allah. 73) A o drugima Allah..{. To su nevjernici i vjernici slaba imana. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu. d`. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog.ashabima. d`. Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha. opet. stvaranje.{. d`. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje. svojoj bra}i .Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. ljudi koji u njima vide Allahovu. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo. iman i jekin pove}ava. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga. Me|utim..”284 A Allah. da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba. d`. A ima.{.. d`. ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze. zbog toga. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo.. nikako da se osvijeste.. 17-18) .{. uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima. tada nam se iman pove}ava.a.s. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru.{. a.. d`.{. d`.{. Njegovu mo} i odredbu. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju.. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere.{. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka. d`.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

a uvodi u drugo.prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu. U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika.drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). prvi se smatra uvodom u drugi: . . Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima. prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog. Me|utim. a ako ne stigne do nje. vjeru). te on postaje dru{tvo nevjernika. .TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra..{. poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama. Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela. smatra se nevjernikom. a nikako zanijekati. d`. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom.

vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje. u{ao je u Allahovu. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom. Tome je Allah. zbilja. Zato. da }e jedino Njega obo`avati. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah . rije~i i ubje|enja. d`. {to ih poni{tava.. dao naslov. njihov Gospodar. a. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima. vjeru i napustio je kufr u kome je bio.{. da je Muhammed.. ka`e: “Oni su. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati. d`.. i oprosti. d`. osim Allaha. Allah. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja.{. u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela.Nema drugog boga.285 .. samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah.{. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju.{. na po~etku. 4) Me|utim.s.{. On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji.” (El-Enfal. Muhammed je Allahov poslanik).{. taj je od onih o kojima Allah.. d`.. d`. pravi vjernici. d`.PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu. njih po~asti. Zadovoljio se da..

d`.. a. a zna da nema drugog boga. rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga. bez imalo sumnje. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga.s.a... a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika.Allahov Poslanik. a. na po~etku. rekao da je ~uo Allahovg Poslanika.s. Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju.. a.. koji to isto tako potvr|uju.”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha.”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga. vjeruje. u}i }e u D`ennet.. a. r. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje.a.. i da ne}e vje~no ostati u vatri. d`.s. ne}e u}i u D`ehennem. Svaki ~ovjek koga Allah. bez imalo sumnje.s. u}i }e u D`ennet. d`.{. ne}e ostati mahrum od D`enneta. a od njega. potvr|uju mnogi sahih hadisi.s.. . U njima se ulazak u iman i islam.. Isto tako.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama.”288 3 .”287 2 . i da je Muhammed Allahov poslanik. i da je Muhammed Allahov poslanik. rekao je: “Ko umre. i da sam ja Allahov poslanik. osim Allaha. osim Allaha.. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto.{. kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga. i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet. osim Allaha. osim Allaha. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha. ukazuju na to da su Poslanik.s. a.{.Allahov Poslanik. HADISI 1 .

i rekao mu: “O Allahov Poslani~e.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik. O Muhammede. d`.” On tada re~e: “Oslobodi je.s.s... a.126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA.s.Muslim. ona je vjernica. Ebu-Malik u svom Muvetta’u. a. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.s.a. a..” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je... Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. r. u kome stoji da je Allahov Poslanik. da obo`ava{ samo Allaha.” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga. te se vrati svojoj ku}i kao vjernik..s. a ko ga ne obo`ava. da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima.”291 2 . ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik. odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama. u kome ka`e da je Poslanik. a. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika.s. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet. a.s. osim Allaha.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik. a.{.S. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju. mu je na to odgovorio: “Naprotiv. niti {tetu mo`e nanijeti.” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik.U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr. Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi. da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. a. A. Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija. u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{.. a. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. EbuBekr tada primi islam. obradova se njegovom islamu. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku.. Ja te pozivam. pozvao Ebu-Bekra je. poziv u kelimei {ehadet. Poslao me je da dostavim Njegovu poruku.294 ...” A Allahov Poslanik. o Ebu-Bekre. niti zna ko ga obo`ava. i da si ti Allahov poslanik. prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika.s.”292 3 .Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija. 4 .U siri se prenosi da je Halid bin Se’id. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah. u stvari.. 1 .

Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i. 6 . pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. ili da slu{a njegov govor. r.. d`. {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro. Do{ao sam Poslaniku.O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra. nije krenuo ku}i. i da je Muhammed Allahov poslanik.s.a. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana.s. a ako budem ~uo lo{e. niti pravedniju stvar od islama. u kome stoji da je Allahov Poslanik.{. u Medinu.... a. d`. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha. kako klanja pored Kabe. a.” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i. stoji da je on do{ao u Meku. i da je Muhammed Allahov poslanik..s. htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i.. osim Allaha.{. osim Allaha. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i.s.Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim. Tako mi Allaha.” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije. a ja sam bio ~etvrti. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik.”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta.s. a.. Allahov Poslanik. i zabranili mu da se s njim sastane. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede.. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe. a. zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima. boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika.s. Ali. sve dok ga nisu oborili. Do{ao sam blizu njega i Allah.a.. a. osim Allaha. a. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u.Iman 127 5 . I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine.s. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik.. prihvatit }u ga.. nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega. Allah. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo)..a. u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku. r.s. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam. ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika. i istinski nisam `elio da ga ~ujem. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika.295 Ovo je skra}ena verzija. a. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku . a.. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima..”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga.s. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor. rekao Ebu-Zerru. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni. Ali. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs. a. 7 .. htio je suprotno.s.

ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela. d`. d`. Zato niko nije u stanju. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu. a. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha.. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. osim Allaha).s.299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga. nije dovoljno da samo {ehadet donese. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. pored {ehadeta. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji. makar jedan ajet. jer je to poja{njeno u drugim hadisima.s.s. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim. rije~ ili slovo. On mi nasmije{ena lica uzvrati selam.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba. njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta. ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme..a. nakon ovih dokaza. a. primio islam. a.300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela. Zatim sam ga poselamio kao poslanika..s. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’. ubistvo. prije i poslije Hid`re. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta. na primjer. a to je da ulazak u Allahovu.s.. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. Jer. Pa ako je. osim kelimei {ehadetom.. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. osim Allaha.) Pa smo po`urili. ili narodu odre|enog vremena. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet. Allahov poslanik. i da je Muhammed Allahov Poslanik. kamata.. nego je du`an da.{. ili tome sl. ali ne priznajem obaveznim zekat i had`.128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda. a. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda.. ali porekne ne{to od Kur’ana. osim Allaha. Isto tako. r.{. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja. a. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava. ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na . na primjer. ili da zabranjen blud. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet.

onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao. na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate. ko ih izgovori. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka. kao {to smo ve} spomenuli.. on se ne mo`e vratiti u islam. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. . sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha.. Zato je onaj.{. Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u. ne negira. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri. d`. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. a. a zatim {ehadet donese. d`. na osnovu vanjskih vidljivih pojava. pored {ehadeta.s.{. odnosi samo na jedan narod.s. one zahtijevaju izdvajanje Allaha.{. kad je Poslanik. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana.{. mi smo obavezni temeljiti svoje presude. d`. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. Ali. koji su do njega bili poznati.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo. Zato. onda je dovoljan samo {ehadet... Jer.. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja.304 Ko je.{. poslanik svim ljudima. imenima i djelima. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao. vjere. du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda. Zbog toga on. d`. Jer. (tevhid) u Njegovom bi}u. svojstvima. a. pa makar on u stvarnosti bio munafik. jer ih niko drugi sem Njega ne zna. i negiranje svega {to mu ne prili~i. a ako ne. Ali neka ubje|enja. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove. Sve ovo {to smo rekli. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet.. na ovom svijetu.. Ve} smo naveli slu~aj. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama. a. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi.s. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja. d`. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama.s. a.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme.. i da je Muhammed. ukorio Usamu bin Zejda. mora i jasno potvrditi da je Muhammed. kao {to smo ve} saznali.

.

U prvoj vrsti se. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze).{. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela.. te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga.. pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom.. Me|u njima ima onih koje Allah.. dok Allah. opet. ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju. ne iska`e Svoju milost prema njima. Me|u njima.{. nakon {to se u njega u|e. i da je Muhammed Allahov poslanik. d`. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine. vjeru.osim Allaha. ubje|enja i rije~i odvodi u kufr.DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu. r. razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana). koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje.{. a zatim }emo ga detaljno objasniti. a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. d`. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta. u~vrsti u njihovom imanu. . iznosimo definiciju imama Tahavija. d`. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama. A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja.a.

. volji: ako bude htio. A ako njegova rije~.s. d`. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio.. a. zavr{iti u D`ennetu. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva. izgovori rije~i.{.. osim Allaha. kao {to si ve} saznao. vjerno dostavljanje (poruke). {ehadet je da nema drugog boga.{. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. iz njega ne izlazi. vrata na koja se jedino mo`e u}i. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik. I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio.. Allah.. nepogre{ivost i ostalo. a to zna~i izdvajanje Allaha.{... ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu. od propisa. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno. d`.s. priznanje Njegovih imena. djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju. iako se ne pokaje zbog njega. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje. povjerenje.{.. kao {to je iskrenost. sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana. d`. Nakon svega ovoga. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara. d`. A ako bude htio. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo. a. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta. ukoliko u takvom stanju umre. ukoliko se ne pokaje. za ulazak u iman i islam. }e mu . izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i. vjernicima. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. d`. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje. Ako vjernik po~ini neki grijeh. svojstava i Njegovih djela.132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem..{. o{troumnost. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri.. Pa ko u islam u|e na ova vrata.. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom. i izlazi iz Allahove.. a zatim }e. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao. a zatim ubijanje. Takav ~ovjek je na Allahovo. Ta vrata su. vjere.{. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu. Kao {to smo ve} saznali. d`. na kraju.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio.

te svog po~inioca izvode iz islama. d`.{.. Zato je svaka rije~. d`.. ili se on djelimi~no naru{ava. priroda i sl.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti.s. Me|utim. da neko drugi opskrbljuje. vladar svakog stvorenja. d`. a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. da nas Allah. 2 . ili da to jo{ neko. d`. ~ini. bez kazne u vatri. .{. smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na.. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk.{. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere. mimo Allaha. vjere dijele na nekoliko vrsta. ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet.{. te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 .{.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac. Tako|er..” (En-Nisa‘. kao {to je slu~ajnost. 4 .116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove. Jer. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje). d`. d`. d`. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja. nego }e ga uvesti u D`ennet. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo. a zatim ih zapostavio. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov..Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga. Ovo su ~etiri vrste. 3 . stvorio stvorenja.. mimo Allaha. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom.{.. rububijjet. pored Allaha. poricanje da je Allah. ili smatranje da neko drugi.{. djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga. vjerovanje da je Allah. imena i svojstava. d`.{. znanjem i mudro{}u.. stvara i upravlja svemirom. kufr i otpadno{tvo od vjere. Allah. {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. a.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov.

{. je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. negirao. Isto tako. a. d`. pa tvrdi da Allah. d`. d`.{. da. ili ga je negirao Allahov Poslanik. {to je uradio . a. a. Njegovog govora.{. d`. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta.s.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. niti ih ~uva. d`. na . d`. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost. ili bilo kom drugom stvorenju. d`. sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik... d`. ne zna sve detalje i pojedinosti. Dakle. U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil). Njegovog sluha i vida.araon. d`.. pak. Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu.. ~uje kao {to ljudi slu{aju..s. nemo}i... Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava.{. d`. svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi. supruge. posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva.. Allah. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje). Njegovog uspinjanja na ‘Ar{. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja.{. ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja. ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu.. znanje.s..134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih. ili k}eri.. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome.. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida. d`.{.{.{.{.{... a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje. Zato. Kao. Ili. kufra u pogledu svojstava Allaha. d`. Njegove veli~ine i mo}i. Njegove milosti. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha. koje je je Allah. vjerovanja da jedino Allah. Njegove mo}i. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude.{. i tome sli~no.kufra potvrde .s.. ili da on sam odre|uje {ta ho}e. taj je u~inio kufr. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi. 24) Ili. A u drugu vrstu . Njegovog `ivota. d`.{. da vidi kao {to oni vide.{. na primjer. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik. ono {to je negirao Poslanik. a. d`. nesanice. Njegovog upravljanja svime. Isto tako. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. bez Allaha. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik.{..{.s. ako neko Allahova. rububijjet pripisuje sam sebi. gafleta ili smrti. a.. ali smatra da je ono op}enito i da Allah. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha. d`. kao {to je pripisivanje djeteta Allahu.

.. d`.{. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu.{. osim Allaha. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje. ili rije~i koje na nju upu}uju. ili se na bilo koji na~in umanjuje. Silni i Sveznaju}i. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da.{.”306 Zato je .{. 9) Dakle.{. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu. d`. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf.{. d`.. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela. priznaje postojanje Allaha. poslao Svoga Poslanika.{. bilo to poricanje srcem (vjerovanjem). upravljanje. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah. mimo Allaha. d`. usmr}ivanje i drugo. Svejedno. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah. vjere. Jer je pripisivanje Allahu. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi. zaslu`uje isto. i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. kojima je Allah.s. kao {to je mo}. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. opskrba o`ivljavanje. a. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini.{.{.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah. postaje nevjernikom. d`.” (Ez-Zuhruf. jer onaj ko priznaje da je Allah. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e. u prija{njim vremenima. d`. djela.. u~ini neko djelo. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju.{. d`. i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije). tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha. mimo Allaha. vjerovanjem da samo Allah.{. d`..{. Ova vrsta kufra. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta. d`.. pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom. a i danas. d`. a ako to ne uradi. d`. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste. d`. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao. d`. zna. Pa onaj ko izgovori neku rije~. ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha. . u stvari. Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi. u rububijjetu...{.” Onaj koji ove rije~i izgovori. d`. vjerovali da ih je Allah... d`...{. iako ve}ina ljudi. Allah.. u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici. a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje.{. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah..Iman 135 primjer. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha. svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem.

zasluge ibadeta bilo koje vrste. Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in.. nada... ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom. d`.. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje.{. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove. poslu{nost i pokornost. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga. osim Allaha. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju.. tavaf. Isto tako.” (Jusuf. d`. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu. od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti. da se na njega oslanja. Isto tako. Allah. Jer. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah. postaje nevjernikom. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose. mimo Allaha.{. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine. Allah. iako nije naredio ljudima da to ~ine.{. obo`ava.{. a. post. d`. d`. strahovanje. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. d`. A ibadet koji ne prili~i nikom. da se njemu obra}a za pomo}. osim Allahu. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom. sud`ud. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni. Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i. Allah.. d`.{. d`. tra`enje pomo}i. ne . vlast i zakon. 40) Zna~i. osim Allahu. tevekkul. skru{enost i dr. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha. djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha. neminovno pokazuje da on smatra da Allah.{.{. poniznost. klanje kurbana.{. na zaslu`uje te ibadete. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. dova. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. da Mu se ne treba ruku’ ~initi. U njega jo{ spada i ljubav. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba. da se Njemu ne treba upu}ivati dova.{. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu. niti se bilo ~emu od Njega nadati..{. Jer.s. ruku’. nevjernikom postaje ko mu povjeruje. postaje nevjernikom.” (Ez-Zarijat.. osim Allaha. {to se Njemu klanja.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini. ne treba bojati. njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom.. Dakle. d`.. tome zaslu`an.. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi. d`. d`. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu. d`.. Jer.. A suprotno tome. skru{enost je. d`. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega.{. d`.{.. za ova zna~enja. a sustezanjem od Njegovih zabrana.{.{. d`. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. ili da se u njega uzda.

. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju. a pojedini fakihi to dozvoljavaju.{. on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e. a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe. koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini. d`. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah.{.dr`i se za naj~vr{}u vezu. Jer. postaje nevjernikom. niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva. tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima. ili ih je odredio Poslanik. Allah.{. i dozvoljava ono {to je Allah. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju. ili tome sli~no. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede.{. d`. a vjeruje u Allaha .. Isto tako.{. recimo. postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona. Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat.” (En-Nisa‘.” (El-Bekare. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom. a. Ali. Allah. d`. niti ga je spomenuo. osim Allahu. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta). ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio.309 Me|utim. time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu.. koja se ne}e prekinuti. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet. u sunnetu. osima Allaha.. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe.. o ~emu {erijat nije govorio. nasljedstvo. 21) . d`..Iman 137 dozvoljava. kefarete (otkupe).. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio. jer je to stvar id`tihada.. kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom.” (E{-[ura. Na primjer. d`.s. A Allah sve ~uje i zna. a taguta se klonite!‘” (En-Nahl. 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga. vjere.{. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte. a ko to vjeruje. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet. nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram.{. a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu. d`. zabranio. d`.

Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda. a.{.s. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom. pripremio Muhammeda.. na bilo koji na~in.{.s. Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika. i sl. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika... A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao.. a. Ali. Allahov poslanik. pa ko zanije~e bilo {ta od toga. kupanje poslije d`unupluka. ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat. djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik. i da je Allah.310 jer nas je Allahov Poslanik. a.s..s. Isto tako. ili mu se ismijava.. ~ednost. D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari. U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku.. Sirat }uprije. ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen.s. post mjesec dana ramazana. a. zabrana zinaluka i alkohola. a {to je op}epoznato kao dio vjere.. ili njegovu povjerljivost. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in. d`.. d`. a. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika.s. a.s.s. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha. Jer. {to poznaje samo manji krug visoke uleme. a. obra~una. vaganja djela. a.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~. `enidba `enama koje su mahrem i sl.. kao {to su pet dnevnih namaza. pa ne{to od . Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema.s.s. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha.{. ukoliko je to op}epoznato.. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima.s. o{troumnost. ili njegovo omalova`avanje. po pitanju pro`ivljenja.. a. a. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana.. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed.. on smatra la`nim rije~i Poslanika. d`.s. a. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. a.

zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi. jer o tome govori Kur’an. da neni pripada {estina i tome sl. d`. ne postaje nevjernikom.{. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju). Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda. koji je Allah. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha. kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. {ejtana. a. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. ko zanije~e d`ine. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje.. ZADOVOLJSTVO KU. jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu. dakle. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana. on time ne}e postati nevjernikom.s.s. d`. ko ne{to od toga porekne. Radi se. A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi. objasnio u Kur’anu.{. Allahovo.s.312 Onaj ko. jer o tome Allah. jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed. nakon Muhammeda. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja.niko ne}e posumnjati u njegov kufr. prijstolje (‘Ar{). ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”. a. a svakako ih ima daleko vi{e.” .Iman 139 toga porekne. ne znaju}i da je to od vjere. Evo nekih od tih primjera: .. d`. posljednji poslanik. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu. da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva..{.. ili porekne da je Allah. ili.{. o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom.. a. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an. ili {to }e tek biti.. na primjer.. Isto tako. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik. Lewhi mahfuz i pero (kalem).ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer.. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima. d`.{. djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana. nego mu se pra{ta. d`. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo.. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave.

ili neki od njih. organizacija. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr. Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku.NEVJERNICIMA. Me|utim.NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA). ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama. taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr.313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom. nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje. onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku. I skrivaju od njih. Me|utim.ROM 1 . onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom. kao {to su jevreji. barem na po~etku. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik. tako da u to ne ostane nimalo sumnje. A {to se ti~e sekti i pravaca. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. ispravni. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA.140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. a ne kafirom. u stvari. treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene. prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti. . OTPADNIKA I MU[RIKA . a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama. med`usije i dr.

rije~i: “Allahu se klanjajte. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika. negiranje postojanja bilo koga drugog. uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha.{. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha. izlazi iz imana. Isto tako. s druge strane.{. smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice. i pored njih.. . Ako se svi ovi uvjeti ispune. kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio. I u ovome je slo`na sva islamska ulema. A.da onaj ko je zanije~e. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz. u stvari..{. Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. a. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac. pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. neki smatraju da ona izvodi iz imana.. sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava. d`. postaje takav. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza . osim Allaha. d`. ne obo`avaju na ispravan na~in. ili tome sli~no. d`.postaje nevjrnikom. osim Allaha. Na to nas upu}uju Allahove. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. i musliman.{. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. d`.{. ako nije porekao njegovu obaveznost.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. pomogne im u njoj.s. Zato. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet. 2 . a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. d`..PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga. mimo Allaha.

uistinu. tuma~e}i ovaj ajet. taj je postao jedan od njih.142 Iman svojim trudom i materijalno. ukazuju}i im na slabosti njihove.”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju. 28) Ovim ajetom Allah.. jer su oni izuzetno mnogobrojni. te se na to prisili. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima. d`.“O vjernici. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema. ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr. Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini. odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah. a .. I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. pored vjernika. to je poja{njeno ajetom (“. d`. mimo vjernika uzimaju. je njihov.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. . Ibn-D`erir.’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”).” (Ali-‘Imran. jer ko to bude ~inio. ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici. Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta.{. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali.s. ali da mu srce ostane sigurno u imanu. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. Allah. i s njima se sprijatelji.. i Njegovog Poslanika. a onoga ko to ~ini . a.izuzev ko bude na to prisiljen. a nikako sve. drugove i ahbabe svoje. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti. ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje. s kojima mo`ete prijateljevati.{. bit }e rije~i malo poslije.{. d`. nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti. mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere.. a niti on s Allahom. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. pa im prividno pokazuje da je on s njima. b .Allah ne}e {tititi. Zato }e{. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana.

jer je Allah. obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik.. on je kafir.. bra}u i ro|ake koji su nevjernici.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije. d`. ali.{. ko prijateljuje s kafirima. 138-139) Ovim ajetom Allah. mnogi su od njih nevjernici. Ako je Allah. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on.Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati. koji prijateljuju s nevjernicima. 22) Ovim nas ajetom Allah. postaje jednim od njih. d`.” (ElMud`adele.. Pogledaj. opravdanje koje im Allah.{. pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. samo. makar im oni bili o~evi njihovi. d`.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem.{.. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka. Pogledaj kako je Allah. Poslanika i ono {to je njemu objavljeno. d`. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima. kajati” (El-Maide. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘.{. svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima. d`. neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. za njihov dunjaluk.” (ElMaide.{. c . nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve. oni s njima ne bi prijateljevali. ili ro|aci njihovi.“Bolnu patnju navijesti licemjerima.. 51-52) Allah. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. Ru`no je. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima.“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. dakle. . d`. nam. a da nije ni svjestan. Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom.{.. d . jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati.. zaista. nije primio. ili sinovi njihovi. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu. e . A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje. ili bra}a njihova.{. o ~emu smo ve} obe}ali govoriti. nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu. d`.

d`. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine.{. po{to im je bio jasan pravi put. doti~ni.“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali. 25-28) Allah. On }e djela njihova poni{titi.{. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘. f . opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju.‘” (En-Nisa‘. ahbabe. 140) Allah. a ono ~ime je On zadovoljan. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. a Allah dobro zna njihove tajne. ina~e. ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta. sve dok ne stupe u drugi razgovor. a nevjernike. d`. sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj. isti kao i oni. kako bi se spasio Allahove kazne.. A u isto vrijeme. .{. i odobravaju}i im sve to. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor. nevjernik. prezirali. jer je pre~e da se boji Allaha. Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana. bit }ete kao i oni.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom..” (Muhammed. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on. d`. g . Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima. {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima.“One koji su od vjere otpali. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr. s tim saglasan. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih.

{. i Njegova svojstva nikada ne}e re}i.Slije|enje njihovih strasti. 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili. d`.{. 121) O naklonjenosti prema njima. 120) . grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima. Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima.” (Hud. d`. Allah. ka`e: “Ni jevreji.{..{. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu. 113) . d`. a koje ne izvode. pa ako biste im se pokorili. Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti. ka`e: “O vjernici. I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno).{.. a neki od njih su: .. d`. d`.. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima..‘” (El-Bekare.. prisnost i vilajet (prijateljevanje). Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima. a Allah. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost.. ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni. i njihovoj udaljenosti od Allaha. d`.Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni.” (El-En‘am. zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana. svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. Jer.{. Vjernici su prijatelji Allaha. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano.. pa da vas stigne vatra.” (Ali-‘Imran. a to vjernik u Allaha.{. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. Allah.. zbog bliskosti prvih s Allahom. ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima). d`. i vi biste.. zabranio je da se one slijede. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja. a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana.” (El-Kehf. djelima i nijetima. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju. nakon Objave koja ti dolazi. Allah. Pa. mnogobo{ci postali.{. d`. Allah. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi. niti odbraniti.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. sigurno.

Postaje isti kao i oni.s. ostvarivanje tih planova u praksi. [TA SE PRIMA. d`. a pogotovo u vojsci i njoj..{. a to je prisila. suprotstavljaju.. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti. Onaj kod koga se na|e ovo.. i garancija za njihovu sigurnost. pozivanje u njih. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota.. Allah. Allah.{. imetak i sli~no. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike.. po va`nosti. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere. Spada. Tako|er. ostavio. ili ne{to od toga. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima.. i to mu postane poznato i uobi~ajeno. pored muslimana. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota.{.. ka`e: . {pijuna`a za njihov interes. I dodvoravanje. d`. Me|utim. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme. Allah. d`.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana. pa bi i oni popustili. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{.. a. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima.{. a znamo da ih je Allah.” (El-Kalem. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima. d`. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji. ili postaje jedan od njih. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima. pravce. tako|er. izuzev jednog jedinog. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih.{..{. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku. d`.. Allah. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima.. Jer. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima. sli~nim ustanovama.” (El-Mud`adele. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima. d`. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima.

da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik.osim ako bude na to primoran.”(En-Nahl. nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl. on je nevjernik u svakom slu~aju. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose.. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka. onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot. Jer. sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -. ~eka Allahova kazna. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. r. a onoga ko to u~ini .” (Ali ‘Imran. njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra. ili da }e ga rastaviti od `ene. A {to .. ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema. smatra se prisilom.” Prisila ne utje~e na srca.a.. d`. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima.. Jer. imam Ahmed bin Hambel smatra.”317 Dakle. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka. Allah. . To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem. ili lo{eg odnosa.{. bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima. i sl. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu.Allah ne}e {tititi. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima. zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr. Zato. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima. nakon {to je u Njega vjerovao. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. putem tu~e i vezanja. ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri. ili se lo{e prema njoj odnositi.Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. Me|utim. ne smatra va`e}om. One kojima se nevjerstvo bude mililo.

{. kao {to je prilika za vlast. i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli. a. d`. nevjernika. kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo.. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu.{.. im je rekao: . polo`aj na koji postavljaju nevjernici... a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. d`. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom.148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga. obitelj.s. ili sinovi njihovi. i bra}a va{a.‘” (Et-Tevbe. i `ene va{e.{..” (El-Mud`adele... i Njegov Poslanik. odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah. U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah.{. prema sebi ogrije{io. ili bojazan za imetak. opravdava onome ko to u~ini pod prisilom)..miliji od Allaha i Njegova Poslanika. doista. i sinovi va{i. 23) Pogledaj kako Allah. 22) ^ovjek. obitelj i sl. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put.{. svoju djecu. ili ro|aci njihovi. d`.{. Pa ako ljubav prema ocu. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom. ne prijateljujte ni s o~evima va{im.. nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. d`. a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva. kako onda da to bude ljubav prema vlasti. d`. u kojima se prijatno osje}ate . d`. pa ka`e: “O vjernici. Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju.{. Allah. d`.” (Et-Tevbe. negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. `enu. i od borbe na Njegovom putu. prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga. d`. 107) U drugom ajetu. Allah. i rod va{. i ku}e va{e. ukoliko se boji za svoj imetak.{. Pogledak kako je Allah. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. dakle.. taj se.. d`... Allah. ~ime se mnogi ljudi pravdaju. makar im oni bili o~evi njihovi. d`.. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima. d`. domovinu i sl. a.. i imanja va{a koja ste stekli.s.{.” Allah. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje. ili bra}a njihova. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja.” (En-Nahl. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima.{. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i.{. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah.

Jer. Ovi. makar i na ra~un vjere.{. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile. pa makar to dovelo i do njegove smrti. ili sa tom i tom strankom. kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo. udaljavanje od njihove vjere.. i odricanje od njihove sopstvene zemlje. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila. Habbab.s. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas. kajati. d`.{. i Njegova vjera. uistinu. A ako tada ispolji kufr. dakle. pa ako to u~ini. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. iskvarivanje njihovog morala.‘” (El-Maide.. sigurno. d`. Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci. ajeti su jasan dokaz da Allah. jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je. svakako. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo.{. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje. i njima sli~ni. koji su u stanju da ga ubiju. a. prenosi da . onome ko je prisiljen da u~ini kufr. ni jednog momenta.a. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. Prenosi se da je Poslanik. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu.{. d`. d`. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim. pa }e se oni. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima.. njihovo protjerivanje. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha. d`. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile. i da to ne u~ini. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. Allah. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati.{. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. A ako ga ponovo po~nu mu~iti. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana. tako mi Allaha. zbog kojeg je Allah.Iman 149 “O vjernici. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. rekao ‘Ammaru. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih). odmah nakon prestanka prisile.”318 Ali. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah. r. bolje da se strpi... on ostaje u svom islamu.

samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu.!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika.s. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama. a. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e. a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”. iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom..‘” (EtTevbe.. rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji. Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku. a. Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. r. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru. d`.s.s. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika. To se temelji na Allahovim. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana. da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu. misle}i na Allahovog Poslanika. pa izabere smrt. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. i sl.. d`.{. U to spada ismijavanje Allaha. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{. i ti si munafik. i vatrom i gorivom ih napunili.150 Iman je Allahov Poslanik. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo.{. i rije~ima Njegovim.” (El-Brud`. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere. Njegovog Poslanika i Njegove Knjige. 4-7) Imam Kurtubi.s. To se navodi kao obja{njenje Allahovih. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici.{. a.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog . ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja.s.. a. kada su oko nje sjedili.. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu.”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda.. d`. koji se prenosi u Buhariji. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu. druge }emo kazniti zato {to su krivci. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta..a. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje.. a.

mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu. a kamenje priti{}e njegove noge i veli: . a. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to. kao {to je i{aret okom..Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! .A Allahov Poslanik. i On }e djela njihova poni{titi..” (El-Had`d`. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje.s. a grozno }e ona prebivali{te biti. i rije~ima Njegovim. i Poslaniku Njegovu.s. To mo`e biti rije~ima. pru`anje usne. i tome sli~no. odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika. Jer.”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju.. Allah. d`. 9) . ili i{aretima. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. a. mo`e biti djelima.Iman 151 Poslanika.” (Muhammed. Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje. slu{anje Kur’ana. a..{.s. pla`enje jezika.

Ili da posumnja u kur’anski ajet. znanje ili Njegovu mo}. ime. jer je opisivanje Poslanika. zna sve pojedinosti. makar to bilo i nemogu}e. kao {to je boja. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Ili. kao {to je namaz bez abdesta. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga..{. Isto tako.. d`. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. a. ili da nije Kurej{evi}. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. ili u {ali. ili iz inata. Knjiga. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram. a.s. a. d`. Ili da za na{eg Poslanika. 1 . a ono oko ~ega su se razi{li.s. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana. ili da Allah. spada u domen velikih grijeha. i sl. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. nego da je oduvijek.” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega. kao {to je Tevrat.{. ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla. ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza.. d`.. d`. ili da nije od Arapa. ili da Allahu. posta ili namaza.{. d`. Ind`il.. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme. na primjer. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a. iako se on naziva muslimanom. kao {to je . veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik. Ili. ili Allahovo. u najbla`em slu~aju. je kufr. Zebur Davuda. kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali. a. i Svesci Ibrahima.s. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram. pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela. Jer.{. kao {to je trgovina i brak. i poricanje bilo kojeg svojstva.s. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr. rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama. da porekne Allahovo.s. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga). Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno. bile one iz ubje|enja. On istog momenta postaje nevjernikom.... ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. Isto tako. a.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi.{.. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao.ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu.

kao. ili je to neko drugi. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra.. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu. na primjer.a. Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani. da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam. makar i u {ali. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba. ako se upita {ta je iman. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima.. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. iz poruge.s.s.. Ili Allahu. ili nekog. Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. ismijavaju}i se. d`. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika. ili na to ukazuje. jer on time la`e na Kur’an. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje.s. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu. . d`. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom.. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu. Ili na njegov ra~un zbija {ale. a umro u Medini.. Ili ako za sebe ka`e da je Allah. ili potvori Ai{u. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki. d`..{. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. r. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj. odredbi. nare|enju.. jer je time islam nazvao kufrom. iako nije poslanik. a. Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka. ismijavaju}i se tome.{. Njegovom Poslaniku.Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. na primjer.s. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje.. da on radi mimo Allahove odredbe. vjeri. a. onda smo spaseni. pa makar i indirektno. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona.{. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi. Ili. a. bez jasnog povoda za to. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti. odgovori: ‘Ne znam’.. omalova`ava i njemu se ismijava. Da. ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima. ili ka`e da ne poznaje prava Allaha. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu. jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika. Ili da se ismijava Allahovom. djelima. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’. Ili pri`eljkivanje kufra drugom. a. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. Ili da za sebe. iako ga ovaj nije ni pitao o tome. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika. njegovom porijeklu. Ili..

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

{. a da uop}e ne u|u u D`ehennem. tako {to je maloljetan.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE. d`. a ako bude htio. Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo.335 Onaj. svi oni }e u}i u D`ennet. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju. Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima.{. koji su tevaturom preneseni. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati. D@. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila. ukratko. d`. lud . Pa ako bude ~ist od grijeha. bez obzira koliki njegovi grijesi . i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini. ukoliko je mu’mun. ukolikoga ne smatra dozvoljenim.’” Imam Newewi. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije.koji je poludio prije punoljetstva.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu. ko umre vjeruju}i u Allaha. oni }e biti pod milo{}u Allaha. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju. i u svakom slu~aju u}i u D`ennet.{. i ne pripisuju}i Mu druga. d`.. ako bude htio. ma koliki grijesi bili. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu.. Dakle. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio.. Allah mu se smilovao.. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah.. ko umre s imanom. Allaha. dakle. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. s tim {to }e i oni pre}i preko njega. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze. izvor su nepobitnog znanja o tome. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. kao i prvu grupu.{. Ovo je. du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime. sigurno. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. a zatim }e ih uvesti u D`ennet. ma kolika njihova dobra djela bila.[. shodno njihovim grijesima. d`.

.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila.‘Usman. prenosi da je Allahov Poslanik. o ~emu smo detaljno govorili. a. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih.. da je D`ehennem istina’.s. osim Allaha. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem. rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga.{. Jer. nimalo u njih ne sumnjaju}i. }e ga uvesti u D`ennet na koja god. u komentaru ovoga hadisa. sami po sebi. u}i u D`ennet’.”340 6 .s. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet. veli: “{to se ti~e presude Poslanika.Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao. a. osim Allaha.”339 5 . kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom.a. a stanovnici D`ehennema u D`ehennem.s.s.El ... nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju. niti izme|u onih koji su na . `eli.. a zatim }e Allah. Njemu niko nije ravan. to se odnosi na sve mu{rike op}enito.. i da sam ja Allahov poslanik’.s. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti... r...{. sretne s njima. ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim.”336 2 . I u tome nema razlike izme|u kitabije. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu. i da je on od Njegovog duha.. a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet.a. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom. pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih. osim Allaha.v. Allah. u}i }e u D`ennet. r. da je ‘Isa Allahov rob. prenosi da je Allahov Poslanik. d`.. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika. da je Muhammed Njegov rob i poslanik. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice.166 Iman bili. a. {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem.Ebu Hurejre. od njegovih osam vrata.s.a. prenosi da je Allahov Poslanik. u tome su saglasni svi muslimani. a. r.s. s..”338 4 . sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi. kao svojim poslanikom. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika. Evo nekih hadisa o tome: 1 .’”341 Imam Newewi. a. rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha. a. d`. sa svim onim s ~ime je do{ao.. Dakle.a. rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga.{. da je D`ennet istina. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri.a. d`. rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi. r.s.Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet.. uvesti u D`ennet. a.‘Abbas bin Abdul Muttalib.”337 3 .‘Ubade bin Samit.

{. Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika. one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni.343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . kad krade.“Ko se zakune ne~im drugim. Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana. ko nas vara.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh). to je isto tako neprikosnovena stvar. prestaje biti vjernik dok je u kra|i. otpadnikom.Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu. mimo Allaha. kada pije alkohol. povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 .”349 7 . prestaje biti musliman dok to ~ini. iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no. du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta. nije od nas. a ako ne. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio..“Kad ~ovjek ~ini zinaluk. blagodati). a borba protiv njega je kufr. smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim.. Me|utim. cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta.s.: “I ako bude ~inio blud i krao”. pak. a. u~inio je {irk.”344 2 .“Nemojte se. a. ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in. Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha.“Ko digne oru`je protiv nas. A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja. A {to se ti~e rije~i Poslanika. prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu. Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha.”348 6 . U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta. a poslije toga mo`e u~initi pokajanje. postaje nevjernikom.”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio.”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu.”346 4 . a ne kufr koji izvodi iz dina.”347 5 .. nakon mene.{. koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. pa ako mu oprosti. Neki. u}i }e u D`ennet odmah.s. d`. iako u|u u D`ehennem. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom. osim Harid`ija.. nije od nas. u}i }e u D`ennet odmah. a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha. ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove. d`.. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no. A me|u .“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim.“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima.

i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. postavio vjernicima. i Njemu klanjaju. oni koji namaz svoj ponizno obavljaju.vjernici }e posti}i.. odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio. . onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah. On je. Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari.” (El-Enfal.a.168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju.oni su dostojni nasljednici..{. nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. i negiraju grijehe povezane s imanom. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili. i molitvu obavljaju. koji }e D`ennet naslijediti. On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. r. naprotiv. ako taj njegov posao nije bio kakav treba. a kad im se rije~i Njegove kazuju.’ Dakle. d`. ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr.351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam.” (El-Mu‘minun. a nije radnik . Oni se kaju.” Allah. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati . nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. i poste. d`. dakle. i Njega hvale. oni }e u njemu vje~no boraviti. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla. .: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju. niti su znaci koji ukazuju na vjernike.{.oni }e se na Allahovom putu boriti. udjeljuju.” Do rije~i Allaha. a ne za njih. i oprost. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise. a ne sam posao. ali se ne pori~e ime. nego. pa ubijati i ginuti.. a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju. d`. i to je veliki uspjeh. 11-12) “Ono {to `ele . oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. d`.{. i tra`e da se ~ine dobra djela. ali da ime imana ostaje pri njemu?’. Oni su. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika. a ne imana. kod njih radnik samo formalno (po imenu). 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. i da ih iman ne zahtijeva. zbilja. zahtijeva udaljenost od njih.{. pravi vjernici.. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman. niti si {ta napravio. A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio.njih po~asti.

i njegovog ummata. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri. neka oni velikodu{no postupe. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti.{. a o kome je Poslanik. Samilosnog. d`. Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu. ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje.. odri~e odre|enih gre{nika. ne ubijaju..” (El-Bekare. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo. 178) Allah. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog.s. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu.{. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja)..{.. kod nas.. d`.” Sve do Allahovih.”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti.{. ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene.s. A dokazi iz Kur’ana. iako znaju da je on njihov.355 Allah. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik.. Pa da su nevjernici.. onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva.. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere.. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru.356 . i da grijesi vode u njih..{. Nego to. dakle.. propisao odsijecanje ruke za kradljivca.. Isto tako ka`u za brata i `enu.Iman 169 po kvalitetu. d`. a ve} smo neke od tih hadisa naveli. a.. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika.s. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom. nije od nas. d`. niti se ugleda na nas. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud. a. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika. a. Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu.354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah..” Zatim. kradljivac i onaj koji potvori drugog. d`. niti po{tuje na{e propise.. Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr. bi~evanje. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah.. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik.

jer je Allah.{... osim Allaha. Me|utim.. Allah. te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen.{. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah.” (ElHud`urat. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine.170 Iman Isto tako.. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame. a. oni.s. d`. a zatim ga uvesti u D`ennet. d`.s.” (El-Maide.358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha.{.: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine. d`.. u Kur’anu i preko Svog Poslanika.. I da oni utje~u na iman. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti. a ne na njegov opstanak ili odlazak. a. a zna da nema drugog boga.s.. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge.. Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika. kao {to je hadis: “Ko umre. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. ukoliko je on vjernik. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni.{. zato pomirite va{a dva brata..{.. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima. Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu. d`. sve do Allahovih. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta. u isto vrijeme. rije~i: “Vjernici su samo bra}a. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce.”. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola. d`. prijeti njihovim po~iniocima. u}i }e u D`ennet”357 .. pili alkohol nakon . ne ka`u da grijesi ne {tete imanu. sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr. i jo{ neki. a. kao {to to tvrdi sekta murd`ia.{. d`. jer Allah. njegovu ja~inu i slabost. izmirite ih. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka.

r. a.a. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne.. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio .”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. d`. . malim ili velikim: Allah.{.” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta. ka`e: “Onaj ko radi zlo. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini. nego gldaj prema kome grije{i{.”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika. a.. koliko ste u stanju. a on ga navodi i na zlo navra}a. i ostalim ashabima da se oni. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima. Kad je to stiglo do ‘Umera. mimo Allaha. I pored toga. pa ako se pokaje i zatra`i oprost.. u Kur’anu govori. a izvr{avajte ono {to sam vam naredio. osim Allaha.. on se saglasio s Alijom. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen. a. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”.udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim.” (En-Nisa‘. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i. {to nije u~inio sa zabranama. a ako se ne pokaje.{.{. d`. r. d`. da se kloni onoga {to je Allah. ukoliko to bude u stanju. da se ubiju.a. a pili alkohol?” Pa je Allah.. njegovo srce se o~isti..359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima. Allah. ni za{titnika ni pomaga~a. i Njegov Poslanik. i {ejtana uzme za svog prijatelja. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli.s. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane. u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio.. d`. a ako ne. pravdaju}i se navedenim ajetom.”362 Pogledaj kako je Poslanik. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela.. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela. d`. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu.s.{.. a.”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha. d`. kada ka`e: “Ono {to su uradili. bi~uju.. on postaje velikim kod Allaha..{.. prekrilo je srca njihova. upozoravaju na njih. jer Allah.Iman 171 njegove zabrane.s.” (El-Mutaffifun.s. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje.{. 123) A Allahov Poslanik.

pa ovaj opsuje njemu. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve. ve}ina prija{nje. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha. a on opsuje njemu. obavijestio o pojedinim grijesima. a i sada{nje. ili prokletstvo i srd`bu. r. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha.INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha.’”365 3 .. sihr. d`.{.{. A raditi suprotno nare|enju Allaha. r.a.172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom.’”364 2 .s. opsuje oca nekom ~ovjeku. r. r. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu. r. prenosi da je Allahov Poslanik.. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha. d`. Ali.a. bio je naslonjen.{. je veoma ru`no.. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha. a.a.. a. haranje imetka siro~eta.368 Me|utim.{.Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca.’ Poslanik. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu.s. dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da. d`.s.... da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima. Me|utim. a. prenosi da je Allahov Poslanik. kamata.a. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa.Ebu Hurejre.. pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. d`.s. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga. ali neki grijesi su ve}i od drugih. krivo svjedo~enje.{.367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha. gri`e savjesti i kajanja.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. DE. Evo nekih od njih: 1 .” Neko upita: “O Allahov Poslani~e. rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja.. neposlu{nost prema roditeljima. ili Njegovoj zabrani. i opsuje majku nekog ~ovjeka. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu. a.s.. a. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika. ili prijetnju vatrom zbog njega. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru .369 A EbuHamid el-Gazali... Isto tako je i Poslanik. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki. i Hasana el-Basrije.a..”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima. d`. koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika.

ili odre|enom kaznom. iz njegove knjige (El-Kava’id).. ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama.. ili prokletstvom. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike. ili Poslanika.. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe.s.{. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah.”372 . ili budu ve}e od njih. Me|utim. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini.s. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja. d`. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga. ili zanijekao bilo kojeg od njih... u tome pomogne. Isto tako. porobiti njihove `ene i djecu. d`. Pa ko bude psovao Allah. a. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola. {to je navedeno me|u velikim grijesima. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha. Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh.{. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije. jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom. smatra se velikim grijehom. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom. to spada u najve}e grijehe.). to je sasvim jasno. ako se radi o neznatnoj koli~ini. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve. prokletstvom. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu.. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. onda spada u veliki grijeh. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha. iako je to svratano u veliki grijeh. spada u velike grijehe. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta.”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha. zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. ili je prevazilazi.Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka. a.”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. ili baci musaf u sme}e. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no. kra|a i potvora su veliki grijesi.{. Napadanje putnika..... opet se to mo`e smatrati velikim grijehom. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu. ili omalova`avao poslanike. ili odre|enom kaznom. blud. d`.

umi{ljenost. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom. d`. neizvr{avanje obe}anja. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk.. ljutnja na Allahovu Odredbu. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje.. i budu}i svijet. ostavljanje Sunneta Poslanika. pohlepa.. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha.s. kibur. nare|enja. Me|utim. oholost. i nemoj ustrajati u grijehu. d`. da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na. lo{e sumnje prema muslimanu. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih. predvo|enje . srd`ba zbog batila. zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). namjerno laganje na Allaha. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli.s.licemjerje. utonulost u grijehe. nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. nifak. zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela.{.{.{. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena. slije|enje strasti i okretanje od istine. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva. d`. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. varanje.. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu.{. i nemoj ga olahko shvatati. kao {to je putovanje i bolest. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di. zaborav na Allaha. a. neodgovornost prema obavezama Allahu.. okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja. ma koliko on mali bio. i Njegovim nare|enjima. a u drugim neki od malih grijeha. Allah nas sa~uvao od njega. gubljenje nade u Njegovu milost. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim.{. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati. mr`nja i zavidnost. neprihvatanje istine. d`. Jer..174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{. d`. lo{e mi{ljenje o Allahu. ili na Njegovog Poslanika.{. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. dodvoravanje. dragi ~itao~e. razbojni{tvo. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga. namjerno izostavljanje namaza. nepostupanje po znanju.. kako bi ga se bojali ljudi. odnos sa `enom koja je u hajzu. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim. ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva. prepirka i sva|a. a. mali {irk . d`. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne. tajenje nauke. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi.

{. rasturanje robe la`nom zakletvom. ha{i{a. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. mu je otvorio vrata Svoje milosti. ili srebrom. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. cijepanje odje}e i naricanje. d`. odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. bez opravdanog razloga. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di.Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole. Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe.). Allah. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza.. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji. opijuma i sl. ostavljanje had`a iako je mogu}an. tro{enje imetka u haram stvari. jedenje svinjskog mesa i krepaline. stalno isticanje sadake koju je udijelio. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju.vjernik padne u grijeh. pomaganjem i sl. sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade. i obratno. bez {erijatski opravdanog razloga. mimo prstena.. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje.” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. putovanje `ene bez mahrema. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila. onoga ko ga je u stanju vratiti. varanje partnera u poslu i svog zamjenika. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. i ostalo. umanjivanje na vagi i sl.” Zatim je spomenuo slijede}e: . guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume. {krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom. uzimanje ili davanje kamate. odga|anje vra}anja duga. oholost. naprasito hodanje. proklinjanje. samo iz oholosti i ponosa. ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana. mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga. preticanje imama u namazu. ukratko. udaranje po obrazima (naricanje). bilo to u no{nji. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. a mi }emo ovdje. kretanju i sl. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici. haranje imovine jetima (siro~eta). ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida. bespravno otimanje tu|eg imetka. kao {to je putovanje i bolest.. ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem. klanjanje na kaburovima. govoru. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. jadikovanje prilikom nevolje. varanje u prodaji. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. gradnja bez potrebe. svjedo~enjem.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek .

{to ulazi u kajanje za ono {to je uradio. i 116. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne. briga i tuga. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. a. Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah.. dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn. i dobro ~inili.{. a da mu zbog toga Allah. ali oni koji su se pokajali. u stvari ulazi u zna~enje tevbe.{. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar).) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti. doista. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv. d`. 33) Istigfar. jer je Allah.. posti}i }e jo{ i drugu nagradu. osim tevbe (pokajanja).. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava.” (En-Nisa‘. jer Allah. ste}i }e novi grijeh. Allah. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. uz ~injenje dobrih djela. Ali. ili pote{ko}a. Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e.{. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti.. a ako se rasrdi.‘” (Ez-Zumer. oni }e u D`ennet u}i. muka.. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha.”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a.. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. d`. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela. On.s. pored oprosta grijeha. d`.” (El-Enfal.{. Peti uzrok: patnja u kaburu. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e.{. d`. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti.. ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. i vjerovali. oni }e sigurno zlo pro}i.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje. sve dok oni mole da im se oprosti.” (Hud. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest. d`.” (El-Bekare. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci.{. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave. Allah. 48. ka`e: “Reci: ‘O robovi moji.{. mnogo pra{ta i On je milostiv.” (Merjem. d`. jer je Allahov Poslanik. koji ste se prema sebi ogrije{ili. d`.. sigurno sve grijehe oprostiti. jer je Allah. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio. . njima se ne}e nikakva nepravda u~initi. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila. i to javno ispolje.

kao i dova umrlom nakon ukopa.. a mi }emo se. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine. r. u~enja Kur’ana. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa... a. had`a i sl. tako|er. sadaka i had`. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih.{. Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog. A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta. A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove. molimo da spasi i nas i vas.s. Da nagrada za post.. oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e.a. njegova djela prestaju va`iti. i rekao: “O Allahov Poslani~e.s. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku. jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu. da je progovorila na samrti.”379 . r. sti`e do umrlih. d`. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u. za njega }e postiti njegov nasljednik. nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije.s. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima.375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre. Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti. 10) Allah.govore: ‘Gospodaru na{. u~enje Kur’ana i zikr...{.s. A Allahov Poslanik. ako Allah da.a. d`.”378 A dokaz da nagrada za had`.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega.Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake. a ostao je du`an ne{to od posta. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila.{. ali je umrla prije nego {to je to u~inila. vama priklju~iti. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi. r. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih. a.‘” (El-Ha{r. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku.. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku. naredila bi da udijelimo sadaku.” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova. rekao: “Ko umre. koji se poklone umrlom. pa odu`ite se prema Allahu. koji se obavi za umrlog.. Ebu-Hanife. a mislim. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze . d`. a. mu’minima i muslimanima... kao {to je post. da je Allahov Poslanik. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. Allaha. a. ve inna in {aellahu bikum lahikun.a..

I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen. ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno.” (El-Bekare. jer su to jasni ajeti. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim.380 .) “I vi }ete. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine. izuzev svojim djelima. koji isti~u pravdu Allaha. Me|utim. Nema sumnje da to nije dozvoljeno. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta. i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme. d`. 54. 39.” (Ja Sin. 286. d`. prema onom kako ste radili.) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio.) Jer ~ovjek.{. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom. Dakle. GOSPODARU SVIH SVJETOVA. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. nagra|eni biti. nije suprotno tim kur’anskim ajetima. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke. Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade. pla}anje onima koji klanjaju i poste. pa to poklone umrlim. ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima. primanjem islama.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi.” (En-Ned`m.{. roditelja i {ejhova.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka..

a. str. Vidi: Ihjau’ulumid din.9. Pogledaj . ‘At’a.tevhid `elje i te`nje. 3.ethul Med`id. 17-18. str. ‘Ikrime. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 . str. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. Vidi: Tefsirul Kurtubi. 9. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. Tejsirul Azizil Hamid.ethul Bari. 9. str. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. Oni priznaju Allaha kao Tvorca. r. Igasetul lehfan.a. str. str. Me|utim.ethul Med`id. str. Vidi: Tefsirut Taberi. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje.{. 16:286-288. 29-30. Uz napomenu. str.ethul Med`id. 13. 12. {erkul’akidetit tahavijje. 1:175. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul. {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber. 2:59. 5:395. 88. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. str. u koji ulazi tewhidur rububijje. [erhul’Akidetit tahavijje.. str. 79. Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema. 1:182. 5. prenose}i iz Medarid`us salikin. 17. Mud`ahida. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. 9. Tejsirul’Azizil Hamid. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava. . Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava. Katade. Vidi: . 2:259 i Tathirul i’tikad. Vidi El-Misbahul munir. str. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd . u koji spada tewhidul uluhijje. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. E{-{a’bija. 2:494. El es’iletu vel ed`vibe. str. str. str. 16:28. 76-77. str. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje. Tathirul i’tikad. 17. da je prihvatanje Allaha. Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera. 1:96-97. Vidi: . 76. [erh kasideti Ibnil Kajjim. str. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa. [erhul ‘Akidetit Tahavijje. Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. 18. Er rewdatun nedijje. str. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. str.. 2:128-129. r. 17. Tejsirul ‘Azizil Hamid. Tefsirut Taberi. str. d`. 78.

Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha.” Tefsirut Taberi. darul kutubil masrijje. u poznatoj zbirci Ibn . 6. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. str.ikhul ekber. ErRewdatun nedijje. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. Hidajetul-Bari. Nesai i Ibn-Mad`e. kao {to je strah od zvijeri. str.ethul Med`id. Vidi: . str. str.ethul Med`id. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. str. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . ihadeta. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl. str.Tejmija. Er-Rewdatun nedijje. str. a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. 15.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje. 11. li{ {evkani Vidi: . izuzev ako ga Allah. 21. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. Ovaj hadis prenose Buharija. 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani. 2:268. 5:372. 23 i 28. 32-33. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje... str. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 . Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. str. str. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. 44. str.. d`. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari. d`. stvorio.{.{.. 8. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim. 50. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Tefsirul Kurtubi. 17:5. 15. 14. 1:123. taj strah ne naru{ava tevhid. 25. Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 3. Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. str. 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. 16.35.ethil Bari. str.. i 25. str. str.{. str. Vidi dva prethodna izvora. str. Tirmizi. El-Esilettu vel ed`vibe. 34.i zilalil Kur’an. d`. Vidi: El-. 29. pod naslovom “Med`mu’atur resail”. 79. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef. str. u~ini uzrokom {tete ili koristi. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. str. 7. 22.{. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 16:8. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman.9. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. str. Ithaful kainat str. A {to se ti~e prirodnog straha. Vidi: Tefsirul Kurtubi. 35. 25. d`. 6. Vidi: .272.

Vidi: El-Esmau ves sifatu. str. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije. Vidi: . str. Elesmau ves sifat. i to mu ispri~ao. Vidi: . 21. . Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad.i zilalil Kur’anil Kerim. oti{ao Allahovom Poslaniku. rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti.i zalalil Kur’anil Kerim. 5:388 i El-Esmau ves sifat.i zailil Kur’anil Kerim. 180. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . 1:418-419.a. 124-125. 9:50.s. str. str. 20. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. str. te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju.. kao da je on to vidio malenim. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:82.. osim Ebu Seleme el-D`uhenija. [erhul ‘akidetit tahavijje. a. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 5. str. Tefsirut Taberi. Vidi: Zadul Me’ad. 2:384.Iman 181 str. 17:5-6. El-Esiletu vel ed`vibe. a. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”. str. 6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje. re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik.ethil Bari. 11:183. str. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. str. nakon {to je svanulo. 1:419.s. Tefsirul Kasimi. . . o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”. Vidi: Sahihul Buhari me’a . pa je.i zilalil Kur’anil Kerim. str. Vidi . 169. Vidi. str.s. str. 14. 1:81-82.ethul Bari. Vidi: . {erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: El-Esmau ves sifat. da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”. . 1:424. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto. Tefsirut Taberi. kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk. Vidi: Tefsirut Taberi. El-Esmau ves sifat. 6:93. 9:49. 124.ethul Bari.ethul Bari.ethul Bari.. 5:305. 110. 45. Vidi. 61. El-Esmau ves sifatu. 48. str. Vidi: Tefsirut Taberi. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. 17:5. 63. 85. 6.. str.i zilalil Kur’anil Kerim. a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”. Er-Rewdatun nedijje.388 i Er-Rewdatun nedijje. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje. str. re~e Poslanik. Na to mu Poslanik. r. 64. 1:418-419. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 . Prethodni izvor i mjesto. 5:396-397. 7:2911. a.

Vidi: Sahihul Buhari me’a . 1:104.ethil Bari. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan.ethul Bari. Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. str. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 6:239. Vidi: .ethul Bari.” . [erhul akidetit tahavijje. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. {erhul ‘akidetit tahavijje. {erhul ‘akidetit tahavijje. 2:122. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib.ethil Bari. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. 17-157. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: . Vidi: Igasetul lehfan 2:120.ethul Bari. El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik. Vidi: Igasetul lehfanm. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih. Vidi Et-Torgib vet terhib. Vidi Sahihul Buhari me’a . 6. Igasetul lehfan. 335. 11. A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an.ethil Bari. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Sahihul Buhari me’a . 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu. 6:242. Muhtesar Sahih Muslim. str. 6:232. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje.242.ethul Bari. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. Vidi: Igasetul lehfan 2:120.ethul Bari. 5. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab.ethul Bari. str. 3:237. Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje.ethil Bari. Vidi: . 335.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik.ethil-Bari. [erhul akidetit tahavijje. IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih). 21. Vidi Sahihul Buhari me’a . 2:122. str. 11:175-176. str. Muttefekun ‘alejhi. 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . 6:233. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 14. str. 1:448. str. Vidi: Sahihul Buhari me’a . str. 6:232-243. Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. str. Vidi: . 2:338. 493.ethil Bari. 111 i .182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. 14. 6:232. 1:150. 2:125-126. 439. 2:449.ejdul Kadir lil Munavi. Vidi prethodna dva izvora. Vidi: .ethil Bari.165.

.s. Vidi: El-Misbahul munir. jedan dio uleme smatra da je Allah. Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”. 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi). ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”. O tome nam Kur’an jasno govori. ali on je zaboravio.{. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma. a Allahov. a. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku. zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa. 57. [erhul ‘akidetit tahavijje.{.s. d`. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah. str. 467.” (Taha.d`. Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. Ibn-D`evzija. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim. str. d`. 65. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud. onda je on poslanik. Vidi. Prenosi ga Imam Muslim i drugi. d`.” (Ali ‘Imran. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar. a ne poslanik.prev. ve {erhul akaid en nefise. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave. 15:37-38. Er rusul ver risalat. str.. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka. 14.” (El-Ahkaf. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn. Me|utim. str.. 5:378. Allah. tako mi Musaa. Jedan od jevreja je rekao: Ne. str. a. pa . na primjer. str. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali.s. napor. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili.Iman 85 86 183 Usulul iman. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih. prim. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici. pa bude znao {to govori. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima.).. d`. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta. onda je on vjerovjesnik. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki.{. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi.. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. str. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik. 22. Vidi Tefsirut Taberi. ili ne. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima. str. s nare|enjem da je dostavi drugima.{. str. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima. “Es {emailun nebevijje”. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. doktora Sulejmana el-Ek{ara. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni. 107. a. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 . 349. Kurtubi i Ibn-Hazm. str. kao {to je Merjem. 3:53. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika.{. i nije odlu~an bio. ver rusul ver risalat.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. 110.a. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik. 13:102-103.s.. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige.. 86.. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari.

i Er rusulu ver risalat. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa. str. bin D`evzija. 2:295. Ove i druge mu’d`ize. izmedu ostalog. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a .184 Iman ga je o{amario. I’lamun nubuvveh. 168. 15:15.. a ovo su Muslimove rije~i.a ovo su rijeci Muslima. a.s. 1:139. str.). str.s. U ovom djelu. a. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri. Temelji islama. Temelji islama od Mewdidija.. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa. 78. 80. a.Sejjitl Sabik. El Mewdudi. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda. 15:152. str. 5:5. Ova jevan|elja . koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. 57. koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’. 1:39. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Ebi. 1:270. 1:26-31. str. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 80. 178. 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje . str. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima. Isarul hakk halk. Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa. na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda. 15:104. En nibuvveh. Pogledaj isti izvor.s. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. 59-61. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari. Vidi Muhtesar Sahih Muslim. str. a.Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija. str. Muttefekun ‘alejhi. 1:20.ethul Bari. 2:15. str. {erhul ‘akidetit Tahavijje. 77. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. a ovo su rijeci Muslima. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu. Vidi Sahihul Buhari. Muttefekun ‘alejhi. Vidi: Isarul hakk ‘alel halk.170-171.) i hadisa. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed.s. 15:37120. str. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu). Prenosi ga Buhari. 223. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh.” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi.ethil Bari. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis. [erhul akidetit tahavijje. Muttefekun ‘alejhi. Prenosi ga Muslim.

d`.. 17:202. str. utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. 460-461. a ovo su Buharijine rije~i. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. u odnosu na njih. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta.i zilalil Kur’anil Kerim. Allahovi vjerovjesnici i poslanici.Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa.. recimo. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar. 129-130. jeste Allah. 3:188. Muttefekun ‘alejhi..ethul Bari. sigurno. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa. a. str. Mebadiul Islam lil Mewdudi. Za Ibrahima. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim. 261-264. str.s. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. 179. Za Davuda da je po~inio blud. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni. 2:208 i Sahihul d`ami’is sagir.{.s. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e. str. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 . ka`u da je la`ov. a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a. 17:200-207. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a ovo su Buharijine rije~i.178. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. u pogledu svijeta gajba. Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi. str. Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. a. 5:583. 3/22. Vidi Sahihul Buhari. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah.91. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa).. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras. a.s. 168. a. Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. a o tome ga nije obavijestio astronom. Muttefekun ‘alejhi.ethul Bari. pou~io. 1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj.{. mi bismo. jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru. Vidi: . izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio.s. 1:148. 17:203. str. Sahihul Buhari me’a . 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje. Za Luta. Vidi: . U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja. A pogledaj i Er rusul ver risalat. i njegovih najbli`ih sljedbenika. 3:180. 124 U knjizi postanja. imena su im napisana na naslovnim stranama. str. 104. Kad bi neko od obi~nih ljudi.. a to su Njegovi ~asni poslanici. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina. 17:200-207. ~ovjek sada postade kao jedan od nas. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 3:184. 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik.. za njega rekli da la`e. El ‘akaidul islamijje 279-280. Prenosi ga Ahmed. i njihovi pisci su poznati. A svi ljudi su. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e. d`.ethul Bari. 106.

a sedmica kao dan. pa ~ak i iz vremena. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. Vidi Sahihul Buhari me’a . koje se odgaja. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. po meni. 1:99-100. a mi smo svjedoci toga ovih dana. ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari.Sejjid Sabik. a svi ostali u ovom hadisu su mali. 13:73. tuma~e}i ove rije~i. 13:70. str. udaranjem i tra`enjem raznih usluga.ethul Bari.ethul Bari. koji se pojavio u Jemami. Vidi: Sahihul Buhari me’a .” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u . tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati. poglavlju Er. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab. El ‘akaidul islamijje . po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi.Rikak i na drugim mjestima. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. . Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er. {to se uklapa u sljede}i dio hadisa. 1:113. 18:44. Vidi: Sahihul Buhari me’a . ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. 451-452. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj. 246. 11:293. kao sat. pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji. El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. Prenosi ga Buharija. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu.ethul Bari. Muhtesar Sahih Muslim. a mjesec kao sedmica. pojava Ded`d`ala. simboliziraju}i sva ta zna~enja. 4:91. postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni. 12:72. Muslim i Tirmizija. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . {to je.ethul Bari. a dan. str. a ovo su rijeci Muslima. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi. 237. Prenose ga Buharija i Muslim. vidi: Sahihul Buhari me’a . Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja.ethul Bari. 18:27. ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti. . te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. 13:13. tako da }e dijete. 145 Muttefekun ‘alejhi. 76. Tejsirul vusul. Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji. najispravnije tuma~enje. Vidi: . str.ethul Bari.ethul Bari 1:101. putem poni`avanja psovkom. 245. 1:101. 17:200. A to }e se 155 .ethil Bari.ethul Bari. 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er.ethul Bari. Ovo je jedan od velikih predznaka.186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje. ponose}i se njima. Tako da }e godina biti kao mjesec. Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno. 11:293. El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Prenosi ga Buharija. 11:279. 1:158.” Vidi: .

s. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa.s. . Sahihut Tirmizi. Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje . Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. sina Merjemina. Vidi: . Vidi El lu’lu’ vel merd`an. poglavlje o fitnelucima i El . Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa. 2. [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje.i Zilalil Kur’anil Kerim... 9:76. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad. A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana. To ne zna~i da }e Isa.143. najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada.ethul Bari. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana. . a.80. 18:91.Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ukinuti jedan {erijatski propis. 18:63 i dalje. 13. Isa. Sunen Ebu-Davud . 1:31. Prethodni izvor i mjesto. 18:77. vidi Ed Dinul halis. r.a. mi to ne mo`emo znati. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . a. 18:58-59. Tefsir. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi.s. Ibn-kesir. Vidi: Sahihul Buhari me’a . tuma~e}i ove ajete. 13:89.poglavlje o predznacima Kijametskog dana. 2:189. pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo. 11:297. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda. Vidi prethodni izvor. Ovo prenosi Ibn-Had`er u . 6:308. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana. rahimehullahu.Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. 1:577. 18:75-76. sprovesti me|u ljudima.” (. 18:59. a.ethul Bari.ethul Bari. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji. Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana. 7:302.poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud.. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe. ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam.etur Rabani. 11:297. ali koja su to dva brda. 1:92. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Tejsirul vusul .ethul Bari. 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. Sunen bin Mad`e drugi tom. Muttefekun ‘alejhi.

17:192-193. On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. 5:411-413.ethul Bari. i dalje. d`.s. 7:120-122. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane. izme|u svih ostalih 185 186 187 . Me|utim. Sahihul Buhari me’a . gdje su oni sada.. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima. Sahihul Buhari me’a . jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari. Isa. 117) Vidi Sahihul buhari me’a .... 11:312. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti.ethul Bari. ~iji broj ne zna niko osim Allaha. Pogledaj . Na to je Allah. Sunenun Nesai. da njime zalije branu. Za uzvrat. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. koji je odobren samo na{em Poslaniku. Prethodni izvor.. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja). d`. El-Enbija’.prenosilac hadisa od mikdada . 10:87. nego se on sjeti Allaha. (El-Maide. 18:68. 11:313. Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo.” Sahih Muslim bi {erhin Newewi. postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada.ethul bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan.{. 8:222-223.ethul Bari. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade. Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi. ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. da li zemlji{nu mjeru. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu. 11:325. ili Mil kojim se {minkaju o~i. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io.” . Es sunenul kubra.{. Selim bin ‘Amir . pomije{an sa `eljezom.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva. 1:170.91. jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima. i Njemu se zahvali. 8:230 i 11.. 13. a oni nisu u stanju da ih odvrate. koji posta siguran i miran. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 11:313. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. {ta je s njima bilo i {ta }e biti. 104. te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom.ka`e: “Tako mi Allaha.i zilali Kur’anil Kerim. r. Ovo je veliki {efaat.322.a. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili. ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. onda je zatra`io usijani bakar.ethul Bari. 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a . Allah. A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`. a. 17:196.

koje mu je obe}ao Allah. str. sahih Muslim bi {erhin Newewi. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 251.ethul Bari. 11:396-398. 1:107.to je samo tvoja du`nost. dan.. {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. El lu’lu’ vel merd`an. str. d`. 3:54-77. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib. Vidi Sahihul Buhari me’a .dio o d`enazi . 215.. 115. {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. Vidi Ed Dinul halis. . 9:253. {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid. 212.s. i dalje. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. 151. 15:55. str. Zemlja. 123 i Ed dinul halis.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje.ethul Bari. 223 i Ed dinul halis. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi. kao dokaz za to. Ovo prenosi od Kurtubija. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. 3:88. {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. 472. 1:111. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 472. . 15:53. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ko`a. meleki pisari i imetak. 15:55. str. jer je on ptvr|en sahih hadisima. 11:337. komentator Tahavijinog akaida. str. vid. str. str. Vidi Sahihul Buhari . I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika.{. Sahihul Buhari me’a . naveo nekoliko ajeta i hadisa. 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. 15:53. 9:260. 13:407-408. ruke. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere. 15:75..ethul Bari. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. str. Sahihul Buhari me’a . {erhul ‘akidetil vasitijje.” (El-Isra’. 2:593.Iman 189 poslanika. str. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 . 1:111. 274. {erhul ‘akidetit vasitijje.” Zatim je. 1:111. str. Muttefekun ‘alejhi. str. 62-63. str. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi Rijadus salihin. Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada. 11:340. 223 i Ed dinul halis. str. a. Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet. 15:53-54. 128.s. 250. 106.ethul Bari. sluh. 11:138. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. a. str. str. no}. Sahihul Buhari. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. noge. {erhul ‘akidetit Tahavijje. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Muttefekun ‘alejhi. 1:105. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. Ed dinul halis.

naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. 153. str. d`.{. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik.. str. 11:351. uzvisuje. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti. i {erhul ‘akidetil vasitijje. 6:427. 356. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa. 190. 8: 94-95.ethul Bari. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla. str. str. Kubral jekinijatil kevnijje. `ivota i smrti. str. svemo}.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. Onaj koji se naj`e{}e sveti.{. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku.{. 3:19. str. imena koja upu}uju na Njegovu svemo}. 3:17. pa od njih ode nur vjernika. 147. Allahova. Onaj koji `estokom kaznom ka`njava. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi.{. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. d`.{. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu. d`. 282 i Er revdatin nedijje.ethul Bari.{. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila. isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih. 625. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahihul Buhari me’a . str. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike. b . 1:144. Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. str. kao {to je Svemo}ni. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana. {erhul ‘akidetit Tahavijje. navodimo neke od njih: a . Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje.ethul Bari.. a ovo su Muslimove rije~i.. Sahihul Buhari me’a ..{. Vidi Sahihul Buhari. Sahihul Buhari me’a fethul bari. sve dok Allah. 614. koji je jedno od naj~asnijih. 6:256-257. Po{to su munafici ostali s vjernicima. i i}i za njihovim nurom.Pojava znakova Allahovih.. koga ho}e. 126. i uzrok svakog dobra. str. kao {to je bilo na dunjaluku. str. Sahihul Buhari me’a . Sahihul ‘akidetit Tahavijje. Oni su ostali u grupi vjernika. Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub. 252-253. d`. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija . d`.a.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. d`. 11:380-381.ethul Bari. i Er redatun nedijje. 471. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. 11:361. str. Allah. 77.{. a . str.. str. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. d`. El-Muvetta’. 11:367. 213 Tuma~e}i ove rije~i. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i. Hadis prenosi Muslim.. Ed dinul halis.ethul Bari. ne postavi izme|u njih zid. mo} stvaranja suprotnosti. Onaj koji..I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema. str. Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. 95. bolesti i lijeka. 16:57. 356. 470. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu. {erhul ‘akidetit tahavijje. Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. 11:386. r. Sahihul Buhari me’a . d`.

d`. i sli~no.{. i Er rewdatun nedijje. d . 489. Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus.Iman 191 koga On ho}e . str. 1:142. Dakle.. i Sunen bin Mad`e. uzimanje pouke. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa. prijateljevanje i ljubav. E{ {eri’a lil Ad`urri. e . Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. str.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. str. c . Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti. 4:275. d`.{. 84. str.117. 489.Realizacija Allahovih. nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. 2:194. 385. str. pokrivanje. u ime Allaha. i vra}anje Njemu. . 206.. 90i 226. d`. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. Ahmed. mr`nja. I’lamul muvekki’in. 170. Tejsirul ‘Azizil Hamid. 2. suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega. Prenosi ga Ebu-Davud. 2:175. str. imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 . 1:147. 1:33. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. kao {to je d`ihad. str. 1:71. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim. 2:329. Medarid`us salikin. str. Taberani i Ibn-Hibban. Medarid`us salikin. Medarid`us salikin. Isti izvor. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin.Pogledaj D`em’al fevaid. Ibn-Mad`e. 99. Er rewdatun nedijje. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. jer Allah.. 620. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. str. Prenosi ga Ebu-Davud. 356.Realizacija imena mudrosti i znanja.{. uzdi`e koga ho}e. 2:177.s [erhul ‘akidetit Tahavijje. Medarid`us salikin. 2:167. 276-292. tolerantnost. str.unizuje. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. 211.i Zilalil Kur’anil Kerim. pokajanje Allahu. prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova. str. 291. u ime Allaha. [erhul ‘akidetit Tahavijje. str. Vidi Medarid`us salikin. El ‘akaidul islamijje. 8:1227. str. Muttefekun ‘alejhi. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje. Pogledaj: El-. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. oprost. Vidi Tefsir Ibn-Kesir.ethurrabbani. mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. E{ {eri’a ili Ad`urri. str. 212.

iman. Sufjana es-Sevrije u Iraku. praksa organima i izgovor jezikom. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja. izvr{avanje i nijjet. str.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem. i dalje. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor. 3:67. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 557-558. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. kod njih. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili. r. 374. 384. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor. u svom Temhidu ka`e: “. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. El Muvetta’ str. El-Umm. rad i potvrda srcem.ethul Bari. 346. kao {to smo objasnili. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja. [erhud ‘akidetit tahavijje. Imam {afija. Zadul me’ad. 2:139-141. jer je njihova neispravnost jasna. 258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. str. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu. r. 373. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo. Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo. i nema sumnje. str. koje smo mi zatekli. str. 267 268 269 . tabi’ini i ostali poslije njih. str. 54. Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari. da se pove}ava i smanjuje. a nema djela bez nijjeta.. i El-. a smanjuje ma’sijetom. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. str. 373. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje. 301 . Vidi Zadul me’ad 3:66. Iman se kod njih pove}ava ta’atom. Vidi Muhtesar Ebi Davud. postale jedan od znakova sunneta. Sva bogougodna djela su. 3:101. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. a. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam. 10:150-151. 87-88. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. str. da je to tako kako nam je on opisao. u svojoj poznatoj knjizi. 2:116.” A Hafiz bin ‘Abdul Berr. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim. ali. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. str. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja. veli: “Ashabi. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika..a. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje. 399. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom..a.s. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147.” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo.’” A Imam Ahmed bin Hanbel. str. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. Medarid`us salikin..

svakako.. bez spominjanja detalja svega toga. osim Allaha..” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. str. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik. str. daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. str. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam. str. ulaze i temelji imana i islama..s. 374.{. 2:27. d`. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. i Usulus Serahsi. 2:22. str. A onaj ko povjeruje op}enito. Pogledaj: El-Muvetta’. 1:203. Vidi: Sahihul Buhari me’a . str. d`. 375. i time postaje odmetnikom od vjere. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:218-240. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. Muttefekun ‘alejhi. 1:218. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. . on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. 1:226. a. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.s. 510. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. u {to. a ovo su Muslimove rije~i. i da je Muhammed Allahov poslanik. 3:403. Jer. 1:6. 1:39-40. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju.. a. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su. 485-486.{. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. i {erhul ‘akidetit tahavijje. i Njegovog Poslanika. [erhul ‘akidetit tahavijje.” Vidi: Et-tergib vet terhib. i o ~emu nas je obavijestio. 386.. 1:149. svakako.s. str. [erhul ‘akidetit tahavijje. 2:141. . 374. Me|utim. 1:229. str. d`. 1:44. pa u to ne povjeruje. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim. 2:299. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. njegov iman je. Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima. a. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i Nejlul evtar. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. 102.ethul Bari. 1:224. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhul ‘akidetit tahavijje. a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. a. 7:208.{. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga.ethul Bari. 373-374. Prvi je iman u Allaha. Zato. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje.s. [erhul ‘akidetit tahavijje. 375.

ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to.1:451. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi . 2:520. 1:205. 2:303304. Sahihul Buhari me’a . i nada u ono {to mo`e samo Allah. Kao {to je strahopo{tovanje.194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar. Vidi: El-D`ami’ul ferid. 3:397. 352. i Es-Siretul Halebijje. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 278. 277. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. 1:447. str. str. 357. Med`m’atut tewhid. str. El-Muhezzeb 2:223. osim Allah. {erhus sijer el-kebir. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber.9. Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. 1:150. 1:477. str. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i. 7:139. 219. 1:444.D`ami’ul ferid. kao {to je.el .165. 1:290. tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. na primjer. 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. Vidi: El . 167. ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. 6:313. d`. Tathirul i’tikad. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. Tefsirut Taberi. Tefsirut Taberi. 141-142. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408. Hajatus sahabe.ethul Bari.{. Es-Siretul Halebijje. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. osim Allaha. mo`e pomo}i. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . 1:433. 6:313. 1:149. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: [erhus sijer el-kebir. str. str. 1:149. str. d`. 350. 9:21. 7:208. . Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. zaista.El-D`ami’uj ferid. od onog {to su ljudi u stanju uraditi. u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana. 1:445. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti. str.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. 126. El-Mugni li ibni Kudame 9:21. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga.266. str. El-Mugni li Ibni Kudame. 1:150.

i dalje. 2:367. Vidi: Sahihul Buhari. 3:36. Muttefekun ‘alejhi. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu. 27. 25:149. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi.poglavlje o d`enazi. Tefsir Ibn-Kesir. str. Prenosi ga Buharija. 506-507. 2:67. a pogledaj i Sahih Buhari .Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. 220. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.Vidi Med`muatut tevhid.{. 9:24. Muttefekun ‘alejhi.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir.. a ne ljudima. 1:217. 363-364. 1377 h. Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. 1:188. 84. str. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima. Vidi: Rijadus salihin. [erhul akidetit Tahavijje. Ha{ijetul Bad`uri. 2:257. Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 1:224. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 193. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim.urkan min med`mu’atit tewhid. 2:94. 1:218. str. Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. str. 17:72. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 1:96. 1957 g. tab’atu daril me’arif senete. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . str. ‘Umdetut tefsir 4:164-167. 2:2. 4:135-136. 2:54. vidi: Sahihul Buhari me’a . str. 1:28.ethul Bari. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil . Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 2:97. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 32. A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`. Umdetut tefsir . Tefsir Ibn-Kesir. vel lafzu lil Buhari. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. metbu’atun me’a resaile uhra. str. 1:28-30. 466. d`. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Tefsirul Kurtubi. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 2:171-172. 1:61. El-Mugni. 357-358. i dalje.

14:164-166. 138-139. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz. 17:21.vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. 2:108. str. 2:1418. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 . 2:85. 361. Muttefekun ‘alejhi. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. ‘ala Sahih Muslim. 2:109. [erhul ‘akidetit Tahavijje.ethul Bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:82-83. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. str. Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:81-82. 364-365. Prenosi ga Ahmed. str. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. ve {erhul akidetit Tahavijje. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. str. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethur rabbani. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Tefsirul Kurtubi. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 3:18. 1:12. 1:219. 361. vidi: Sahihul Buhari . Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. 1:175. 12:234. str. str. 1:18. 2:85 ve ma ba’deha. vel lafzu li Muslim. Vidi: El-. matbe ‘atul Halebi. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 2:275. Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:84. 89 ve ma ba’deha. 5:19. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. 6:293. str. 2:45. ve Sunene Ibni Mad`e.poglavlje o picu. 1:12.196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. 2:55. 84 ve ma ba’deha. Ahred`ehul buhari ve Muslim: . str. 1:218. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. 2:82-83. ve {erhun Newewi. 418. El-Mustedrek. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 361. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 1:4. ve ma ba’deha. vidi: Sahihul Buhari me’a .

7:89. Onaj ko `eli da se upozna s njima. Prenosi ga Buhari. Vidi: Sahihul Buhari . 2:85. 31.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 . Ali. str.poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta). Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. Prethodni izvor. Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. (op. Kava’idul Ahkam.Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim.ethul Bari. 7:89. vel lafzu li Muslim. mi ih. Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi .vidi Rijadus salihin. tako|er. mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku. ne}emo navoditi. 1:23-24. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 4:52. Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani. prev. Muttefekun ‘alejhi.

.

AT ........................................................................................................ A.............[..................................................................................................................................................................................................................................... 9 UVOD ......................................................................................................................................................... 51 ............................................................................................................. ........................................................... 17 1 ..TEWHIDUR .................................................................................................................................. 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU .......................................................VJEROVANJE U ALLAHOVE........TEWHIDUL ...................AT .......... 7 PREDGOVOR ..................... ...............................................................................................................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR.......... 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI...... 17 2 ...............................................................................S.....................................RUBUBIJJE ........................ 35 ^ASNI ROBOVI ............................................[......................................................... 29 DRUGI DIO ..................................................................................................................................................................... 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA... 37 BROJ MELEKA ....................................... 11 PRVO POGLAVLJE ...................................... D@......................................................... 13 TEMELJI IMANA .................................................... D@.... D@...................................VJEROVANJE U ALLAHA.. 24 ALLAHOVA............................................................................................................................................ 44 TRE]I DIO ........................................ 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU ............................................... POSLANIKE I VJEROVJESNIKE ........................................................ 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO ...............................5 BILJE[KA O AUTORU .................... LIJEPA IMENA ............................................................................................................................. 47 TEMA OBJAVE .....[............ 21 3 ..........................VJEROVANJE U MELEKE .......................................................................................... 13 PRVI DIO ................ULUHIJJE ........................TEWHIDUL ..................................................... 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA ............................. 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) .... 34 OSOBINE MELEKA .........................ESMAI VES SI..............

............... ..............................NAGRADA ............................................................................................................ ..............ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ .........................VJEROVANJE U SUDNJI DAN ..............................................................................................PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA ...................................... 85 7 ............ 76 A ............PATNJE I U@ICI U KABURU ....................................... 87 8 ...........................................................................................................................INICIJA KADA’A I KADERA .......................................................................... 84 5 ........................ 83 4 ......................................200 Iman ^ETVRTI DIO ...VJEROVANJE U ALLAHOVE....................................[.KAZNA ZA DJELA ....................... 87 9 .......... 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA ...S................................................... A............................................ 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R ................................... D@..........POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A ..... 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA ..............................(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU........... 79 D ...................................................................................................................IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA ......................... 101 SKRIVENOST ALLAHOVE................................................................................................................................................................................... 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA .............S.......................................................................... 97 DE............................................. 73 3 ..... 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN .............................................................................KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA ....................................... 99 DRUGI STEPEN ...................................................... 78 C ..............SIRAT ]UPRIJA .............................................................. KNJIGE ........... 85 6 ............................................................VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE .........D@ENNET I D@EHENNEM ........... 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM ....................................................................... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME .......................................................... 98 PRVI STEPEN .................... 72 1 ...................................[........................................................................................................................................................... D@............................................. 92 11 .............HAVD (VRELO) POSLANIKA.............................................. 82 E ..............PRO@IVLJENJE ........... 109 ..................SILAZAK ISAA....................... 93 12 .............. 72 2 ................................................................................IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) ...................................................POJAVA DED@ALA .......... 78 B ......................................................................................................................PREDZNACI SUDNJEG DANA ............................................................................................................................ 94 [ESTI DIO ............................................................... 57 PETI DIO .............................................................. RADI OBRA^UNA . 90 10 .................................VAGA (VAGANJE DJELA) .... A...........IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA ...............

....................................................................................... 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA ..........ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM ................................................................................ 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM .............................................................................................................................................. 133 PRVA VRSTA ..................................ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA ............... 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR .....................................................KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? .......... 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? . 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE ......................... 145 [TA SE PRIMA.................................................................................. 133 DRUGA VRSTA ....IROM ODRE\ENE OSOBE ........ 113 DRUGO POGLAVLJE ............... I IZ DOGA\AJA SIRE ....... 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA........................................ 138 ZADOVOLJSTVO KU.......................................... 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA ...............RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................SU[TINA IMANA .......................................................... 135 ^ETVRTA VRSTA .............................. 125 HADISI .PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM ................. 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA .... 126 DRUGI DIO ................................................................. 163 ..S....................................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ................................KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ........................................................................................................................... ...... A.................................. 134 TRE]A VRSTA .......................................SU[TINA IMANA ............................. 140 2 .........................................................NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA)............................... 159 ZAVR[NA RIJE^ .................................................................................................................................................................................... OTPADNIKA I MU[RIKA ......ROM ................................................................................... 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA............................................... 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU......... 123 PRVI DIO ......................................................................... 121 TRE]E POGLAVLJE ...................................................................................................................................... 131 PRAVILO ............................. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA......... 117 TRE]E POGLAVLJE ....................................... 140 1 .....................Iman 201 DRUGO POGLAVLJE ............... 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU ...................NEVJERNICIMA.......................................................................... A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI ....................................................................................................................

.................... 170 VELIKI GRIJESI . 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE ... 179 ...................................................................................................... 171 DE..... D@.................... 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ............................................................................. 175 BILJE[KE ................ 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE .......................................................... VJERE ......................INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ .................................................................................202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE................................[.....................................................................................................................................................