TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

Doktorat okon~ava na El-Azharu.1943. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. Ro|en je u Jordanu 11. Od 1992. g.. a od 1978. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. g. na ElAzharu. na Damaskom univerzitetu. . Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire.6. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972. Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu. 1972. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. g. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu.. g. tako|er iz oblasti komparativnog fikha. a 1965. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu. do 1992. g. Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu.BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin. Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje. do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. Do sada je objavio deset knjiga.

.

{. d`. Molim Allaha. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. do Sudnjeg dana! Akidet . nagradi na Sudnjem danu. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje. Me|utim. bosanskom jeziku. d`. ili u~enika u na{im medresama. Na`alost. voljom na{lo svoje mjesto i na na{em.ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha. da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu. i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io. Prevodilac . Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo.U ime Allaha.(Nema drugog boga. d`.{..{. kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu. na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni. Njegovu ~asnu porodicu. gdje i danas djeluje i radi. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike. Milostivog. koja je bila o~evidna u na{oj sredini. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko . osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. i pitanjima gajba. neka je salavat na Poslanika. prevode}i ovo djelo. Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu. koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima.. Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” . Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu..tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke. koje je Allahovom. Gospodaru svih svjetova.

.

“Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. d`. d`. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao. Svaku pojavu na ovom svijetu Allah. za njega nema upute. Upute i Istine koje je objavio. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih. Zbog toga.. a koga u zabludu odvede. i pored toga {to ju je spoznao. nered bi njima zavladao. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah. d`. d`. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. jedno od Allahovih.. Koga Allah uputi na pravi put.{. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio.s. d`.” (El-Enbija‘. Njega se sje}ao.{. osim Allaha. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo. d`.UVOD Zahvala pripada samo Allahu.. neminovno propada.{. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje.{. ili od njih tra`i da takva budu.{. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju. za njega nema zablude. Zato je Allah. a. Nebesa i Zemlju Allah. osje}ao . Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi..{. a ne Allah. A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. Svjedo~im da nema drugog boga. isto tako. i niko nije s Njim u tome u~estvovao.. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine.{. d`. A Allah.” (Ta-Ha... a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta.. stvorio stvorenja. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti. i da je Muhammed. 22) ^ovjek je.. te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost. d`. ili njenog odbacivanja. i onaj ko bude slijedio uputu Moju. Njegov rob i poslanik.{.

d`. podari od znanja i istine . d`.{. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute. spoznao je i put nesre}e. i uzroke kufra i njegove puteve. 3 . njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 .. u ~emu pogodimo istinu. njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju.pitanje imana i njegovih temelja. d`.Njegovu prisutnost. A ko na Allaha zaboravi. ^ovjek je. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti . i put kufra (nevjerstva).. molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu. upute i sre}e. njegovih uzroka i posljedica.{. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom. te }e ga se sigurno kloniti. svojstva i veli~inu.. Allaha. tre}i ne postoji. On je na raskr{}u ova dva puta.{. d`. dakle. zablude i nesre}e na oba svijeta. ili zaborava na Allaha i zablude.Su{tina imana. od Allaha. Zato je sve.onim {to nam Allah.{.{. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. {to pogrije{imo.Rije~i i djela koji izvode iz imana. A jedino Allah. A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra. Ako ~ovjek s tim bude na~isto. na ovom i budu}em svijetu. 2 . Pred njima je put imana. to je od nas i {ejtana... i slije|enja Njegove upute.Temelji imana. omogu}uje uspjeh. Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana. . d`. Istinitog. na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha.

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

i u poslanike Njegove. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim.s.‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu. temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici. oprosti nam. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu..1 Ovih {est na~ela su temelji imana. Njegove poslanike. imanu i ihsanu. i o kojima govore sve objavljene knjige. i poslanike Njegove: . A ko zanije~e bilo {ta od njih. i knjige Njegove.s.Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje.. i u Knjigu koju je objavio prije. i u knjige. Njegove meleke. i Poslanika Njegova. a. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku..daleko je zalutao..s. d`. Svemilosnog. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare..s. na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana.. iza{ao je iz imana i postao nevjernikom. . a. i meleke Njegove. U sljede}im poglavljima }emo. 285) “O vjernici.. a. obra|ivati te temelje. i vjernici .” (El-Bekare. i u knjige Njegove.svaki vjeruje u Allaha. i u meleke Njegove. i u vjerovjesnike .{. i u Onaj svijet . o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. Njegove knjige.{. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se. a. d`. Gospodaru na{. stoji da je Poslanik. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. vjerujte u Allaha.U ime Allaha. odre|enjem. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. i u meleke. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen. Milostivog! Allah. in{allah.

.

ravnatelj. Vjerovanje u Allaha.. zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah.rububijje. . strahovanja. Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha..vjerovanje u Allaha. Gospodar.vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje).[. sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. d`. da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun.{. 2.{.. d`. da je samo On njihov gospodar i da ih .{. te je daleko od bilo kakve manjkavosti. Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza. Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. d`.{. . D@.{. poniznosti i pokornosti.{.{.esmai ves sifat).. ukratko. Vladar i Tvorac svega. .2 .. zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah. 3. dove.TEWHIDUR . d`. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik .3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio. d`. Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). d`. Iman .PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA. obuhvata tri principa: 1. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih. On posjeduje sva svojstva savr{enstva. d`. nade.. posta.RUBUBIJJE Tewhidur. 1 .vjerovanje da je samo Allah.vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul.

{. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah.{.. Zato tewhidur ..{. da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji. d`. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje. ko ne ~uje. mijenjanjem.d`. nijem.6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu.atiha. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja). ne vidi. samo je istinski Tvorac. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo. 2) Allah. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem. da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli. jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar.{. pove}avanjem i smanjivanjem. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv. da ih samo On o`ivljava i usmr}uje.. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu. i `ivot moj. (hamda). ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. neka je hvaljen Gospodar nebesa. pokoravanja predanosti Allahu. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. 54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo. Allah.. i ostalo.. voljom i mo}i.. d`. da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. d`. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. usmjeravanjem (kretanja).. Gospodar zemlje. d`. ko je nemo}an.{. i obredi moji.5 S druge strane. d`.. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala..rububijje zna~i priznanje da je Allah. zikr. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida. zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova. d`. znanjem. strahovanje i sl. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega.vjerovanje da sve {to se doga|a. i smrt moja.4 Drugim rije~ima kazano. d`. nada. dova. jer..{.{. Dakle. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu. biva s Allahovim.{. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf. da samo On istinski daje i uzima. d`. d`.{. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje. Allah. koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu. ljepote i savr{enstva. zato {to je samo istinski Tvorac. odre|enje . Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije. upravljanjem.{. ka`e: “Ta. ibadeta.18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. stvaranjem. bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja. doista su . O tome nam Allah. Gospodaru svih svjetova!” (El-.‘” (El-En‘am.

162) O obja{njenju da se samo Allah. Zatim pogledaj sljede}e Allahove. Allah. njih i nadzire i da .drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.‘” (El-En‘am.{. hrana za vas. da biste se kazne sa~uvali. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘.. dakle.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. d`.Iman 19 posve}eni Allahu. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. 255) Uistinu.d`. 14) Nikakve.. 22) “O ljudi. Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome. klanjajte se Gospodaru svome. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio. mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika. uzima za za{titnika.. i da mu se potpuno preda.{.{. a niko drugi. koji je o svemu obavije{ten. 14) U kontekstu dove. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire. 54-55) U kontekstu ibadeta.{.” (Kaf. 21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. a od onoga {to On zna . Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi. Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. Zemlje i svega {to je na njima. 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja. S druge strane. ne voli On one koji se previ{e glasno mole.{. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah.. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju.{. Onaj Koji sve potanko zna. d`. Koji je stvorio vas i one prije vas. Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani. d`. d`. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom. a nebo zdanjem.‘” (El-En‘am.” (El-Mulk. sve zna.. On je Svevi{nji. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a. Allah. nema boga osim Njega . Gospodaru svjetova. d`. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a. Veli~anstveni!” (El-Bekare. Promotri Allahove.. za sve se brine. koji sve odr`ava.” (El-E‘araf.

d`. ostali mu{rici.10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima.11 .. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. d`.7 zato {to nisu izdvajali Allaha. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali. d`.. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac.{. nego su obo`avali i druge mimo Njega. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega. Gospodar i Tvorac svega. tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali. ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti.{. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove. Allah. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega). d`. ~ija su djela sluh i vid. nego uz Njega obo`avaju i druge. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega. a pretvara `ivo u ne`ivo.”9 Allah. u Njegovim imenima i svojstvima. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje.{. oni odgovaraju: ‘Allah!’. d`. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana.{.{. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa.” (Jusuf. ali. i pored toga. ali su.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog. d`.”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’.. ko stvara `ivo iz ne`ivog. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf.. i pored toga.{. re}i }e oni. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu. drugog obo`avaju.{. 106) ^uveni mufessir. mimo Allaha. El-Mud`ahid. i ko upravlja svim? ‘Allah‘. Zato Allah.. d`.. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah.

. ~ini tewhidul-uluhijje. temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha.{. ~ovjek koji Allahu. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu. kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul .{. dakle.14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. d`. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava. kao Tvorca i Gospodara. jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat. d`.uluhijje. d`. samo Njemu dovu upu}uje.{. i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva.. samo Njega i nikog vi{e. samo od Njega strahuje. a ujedno i zna~enje ljubavi. d`. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah. kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava . su{tinski i formalno (u batinu i zahiru). priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi. te je on potpuna poniznost prema Allahu.TEWHIDUL . i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida. Jer. vjerovanje i prihvatanje Allaha. Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini)..12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost. ne obuhvata ostale vrste tevhida. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. d`. ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet).{.{. d`. poniznost i pokornost. sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom. ukratko. Isto tako.{. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti.{. .esma’ves sifat). Allah. samo se od Njega nada.Iman 21 2 . i kao Tvorca i Gospodara svega. sem Njega.uluhijje se.. {to nije obratan slu~aj..{. d`. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji. d`.onaj kome se ibadet ~ini). Ovaj dio tevhida. i vjerovanje u Allaha.13 Tewhidul . a ujedno i uzvi{eniji od svega. nije zaslu`an ni u kom vidu... time priznaje Allaha. a ne nekome ko to nije. poniznost. samo Njega istinski voli. samo prema Njemu iskazuje pokornost. Ali. nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost.. kao Tvorca. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. d`.{. Ibadet koji nam je nare|en.15 Jer.ULUHIJJE Tewhidul .. d`. Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u. u svojoj su{tini.{. samo se na Njega oslanja. d`.. Zato ibadet Allahu.{.

tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim. Salih i [u’ajb..22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul . 79) Ova vrsta tevhida je.. Zato. d`. Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 . davanju zekata.”17 Prihvatanje Allaha. a. Hud.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva. svaki od njih. ostat }e me|u mu{ricima. d`. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh. d`. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju. d`. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio..oni koji istinski obo`avaju Allaha. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika . El-E‘araf..Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu. samo Allaha obo`avajte. ili kazna. Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha.{.{. obavljanju namaza. Hud. taj je u~inio {irk. su{tina islama..” (Ez-Zarijat. dakle.. a. Allah. kao pravi vjernik. Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul .{. a ko njega ne bude prihvatio. Allah. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali. ka`e: .i zbog njega }e biti nagrada. postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe. 65) Allah. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun.{. d`.{. kao Jedinog Koji se obo`ava. d`. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet.. d`. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha. d`. 61. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali. d`..s. od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja. 25) Allah. Allah. od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge .{. 23.{. govorili svome narodu: “O narode moj. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige.{..uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila. d`.{. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja. na ovom i na budu}em svijetu. ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik.. Allahov Poslanik. ili vi{e od toga.{.s.

‘” (Et-Tevbe. 218) 3 . kao {to je zavjet. uistinu. A oni koji iskreno vjeruju. klanje kurbana.{. i bilo ~ega drugog {to se voli. ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl.{. i trgova~ka roba va{a..{. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha. post.” (Junus.. treba biti iznad svake druge ljubavi. koje su vam drage . onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. tra`enje oprosta i sl.{. d`. d`. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. a njegova iskrena predanost Allahu.. 24) 2 .Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha. d`. tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha.{. za koju strahujete da ne}e pro|e imati.” (El-Bekare.A Allah pra{ta i samilostan je. d`. vole ih kao {to se voli Allah. d`. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja. ka`e: “I pored Allaha.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu.. d`. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih.. niko je osim Njega ne mo`e otkloniti. d`.{. sed`da.{. d`. koji Allah. tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta.19 te se zbog toga njih boji. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu. Allah.Obaveznost izdvajanja Allaha. 51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju. 106) “A u Allaha se pouzdajte. Ove. i rod va{. u svim vrstama tjelesnog ibadeta. 107) 4 .{. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. kao {to je namaz..Obaveznost izdvajanja Allaha. ako ste vjernici!” (El-Maide.{.{. domovini. i `ene va{e. izuzev pokajanjem. Allah. d`. Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. nevjernik!” (Junus. i bra}a va{a. On pra{ta i milostiv je. Allah.Obaveznost izdvajanja samo Allaha. a ako ti za`eli dobro. d`. svojoj djeci. d`. . jer ako bi to uradio. taj je u~inio {irk Allahu. u pogledu strahovanja. imetku i sl.. ne}e oprostiti.{.165) U veliki {irk. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu. i imanja va{a koja ste stekli.. ruku’. d`.. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi. pa. i ku}e va{e..18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu.{. Ljubav prema Allahu. d`. d`. nije u stanju u~initi. d`. i sve druge vrste ibadeta. bio bi.{..{..{. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. svojim roditeljima. moraju biti upu}ene samo i .{... d`. i sinovi va{i. prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima.

24 Iman isklju~ivo Allahu. 116) 3 .{. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. Dokaz su rije~i Allaha. ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a .. kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo . pa ko se od njih udalji. da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima...TEWHIDUL .. imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. ukratko .ESMAI VES SI.s. niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti.Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja. ka`e: “Ovdje govori da Allah. d`. 51) Imam Kurtubi.ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat. Jer. d`.{. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{. d`.Vjerovanje u Allahova.Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava. veli~anstvenosti. b . niti ime kao {to je Njegovo ime.” (En-Nisa‘.AT Tewhidul-esmai ves sifat.{. a . Allah. uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju. a..” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl. Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog. bez ikakve njihove izmjene.: “I niko Mu ravan nije. d`..{. u Njegovoj uzvi{enosti. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan. vlasti. i svojstava stvorenja. svojstva onoga koji je oduvijek. d`. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika. ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti. u~inio je {irk. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa.{. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru).. koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta. d`. c .. d`. d`.zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu.. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”... a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha.{. tako|er. mimo Allaha. i svojstva Allaha. pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva.{. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo.Vjerovanje da Allah. lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja.{.{. i druga stvorenja. d`.. bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja. a ko bilo {ta uputi nekom drugom. d`. niti djelo kao {to je Njegovo djelo.”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala .

u sve ovo vjeruje. d`. a ne mi{ljenjem.. opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik.. a. ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik.s. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom..s. d`.{. i Njegov Poslanik.~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika. ili Allah?‘” (El-Bekare.. a. Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.{. partnera.. d`.{. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana. neznanja. svojstva i imena Allaha. umora. Allah. b . zaborava. d`..{. zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a. imena i svojstava . Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah. d`. Zato {to Allah... odstupaju}i od njihovih zna~enja. bi}u i Njegovoj . smrti. zahtijeva negiranje i poricanje `ene.{erijatski obaveznog . Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva.Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. nesanice.{. u~inio je kufr. nehata.{. d`.. jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca. a. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah. d`. 140) Ako je Allah. ka`e: “^ovjekova priroda.u~itelj Buharije . d`.”24 Nu’ajm bin Hammad . pomaga~a. Sve ovo je pravac sljedbenika Istine. Jer.s.{..s. uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti. ne opisuje se.{. i obratno .Iman 25 Onoga koji nije stvoren.{.rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima.s. jer oni samo prenose ono {to im je Allah.{. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao.s.{. a. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja. a. i ono ~ime je Allah.. objavio. saznaju se putem ~uvenja.{. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik. druga.). d`. a.{.”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . jer.prihvataju}i ih. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah... d`. sama po sebi. a..{.Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu.s. nepravde.. najbolje zna Svoja imena i svojstva. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. d`. zamora. zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja.s.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku. u~inio je kufr. d`. opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. Isto tako i ne naziva se.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah. osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao.. najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili. onda se na podru~ju Allahovih. d`. ne opisuje se. ne mo`e se ni s ~im porediti. a.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis. d`. c .

a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno).. d`. kako se uspinje i silazi. d`. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha. svojstava .. jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa.{.{. d`. bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. kao {to je iskrivljavanje rije~i. vid.s. sina Merjemina. sila`enju i uspinjanju. njihovom vidu.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su.” (En-nisa’.... d`.. isto tako je i Njegov sluh.{.stvarna ~injenica.. pa ako ka`e da ne zna. d`.{. rekli: “Uspinjanje je poznato. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima. a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja. onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo. silazak i uspinjanje . ~uje. srd`ba.. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. zadovoljstvo i ostala svojstva.. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu). sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam). sila`enje.. d`. a. Najispravniji put po pitanju Allahovih.) i da je pitanje o tome bid’at. Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo.{. uspinjanje. vidi. kad su bili upitani o Allahovom.{. d`. uspinjanju (elistiva’).”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari.30 I ka`emo. a. d`. dodavanjem ili oduzimanjem.upore|ivanje svojstava Allaha. ruke. imena i svojstava. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom. iman u njega je vad`ib (obavezan).s. lice s licem stvorenja.29 2 .31 3 -Et-ta’til .{. i sl. a mu{rici svoje kipove sa Allahom.{. jevreji Uzejra. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an .Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa.stvarna ~injenica. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje. govoru. a na~in nepoznat. pripisuju}i Allahu. svojstava alegori~nim tuma~enjem. d`.{. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”. ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i.{. nego da je Musa Njemu govorio. govori. Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah. mi pripisujemo Allahu. d`..{..{.26 Iman kakvo}i. d`. 164) .”27 Selef se. koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 .. d`. kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha. Zato. dakle.Iskrivljavanje zna~enja Allahovih. ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil). kao {to su neki uradili s Allahovim.{. govor. mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”.{. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. onako kako je to on mislio i `elio. nijekanje Allahovih. kao {to je lice.Et-te{bih . Njegovu ruku s rukama stvorenja.tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu. svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa). a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik. d`.. Njegov sluh s njihovim sluhom. d`.

{. davanja zekata.. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika.{. u njihovom prvobitnom zna~enju.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim.Et-tekjif . tabi’ina i tabi tabi’ina. naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju.{.{.. da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah.. citirali dokaz i sustezali se od “rekla . d`. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. posta.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha.kazala”..32 4 ...{. i ustanovljenje njihove su{tine. d`.. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava. Oni bi. E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba. Ovaj pravac prihvatanja Allahovih. bez ikakvog iskrivljenja.. Zatim. d`. dao da to prekora~ujemo. kao {to je negiranje Allahovog.. ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha. pa do obavljanja namaza. koje je mimo onog na ~emu su oni bili. had`a.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga. svojstava i imena. upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja. d`. prenagla{ene alegorije. udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe. oni bi ga izgrdili. d`. a.{.{. d`. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at).{.{. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah. spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima...{. nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io. d`. bez uporedbe. po~ev{i od imana u Allaha. Ili negiranje opho|enja s Allahom.{. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina. nije stvorio. d`ihada. d`. d`. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah..ashaba. d`. ili.33 . d`. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa . d`..s. govore}i: “Allah. tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju. d`.{. iskrivljenja.{. kao {to neki tvrde. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre.

znati.s.[. Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio. kao El-‘Alim Sveznaju}i. nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e. ima samo 99 imena. a. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu.... Allah je vitr (nepar) i voli vitr. i svojstva Allaha. d`. a.. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah. ja sam Tvoj rob. da ka`e: ‘Allahu dragi. u}i u D`ennet. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir . i ime i svojstvo Allaha. d`. imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su.{. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost. navodi ime “Er-Rahim”.. d`. d`.{.. Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha...Svemogu}i.{.Onaj koji sve ~uje. zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja.36 {to se ti~e broja Allahovih. d`.{. Ovim hadisom se. d`. ujedno.. ujedno. Sva Allahova. Tvoja odredba prema meni je . d`. LIJEPA IMENA Allahova. lijepih imena. i po njima postupi. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah. dakle. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah. ima 99 imena. d`. u hadisima.. u hadisu se spominje 99. o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik. u}i }e u D`ennet.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika.{. i u tome nema kontradiktornosti. ko ih nau~i napamet i po njima se vlada. El-Besir . obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”. lijepa imena su Njegova vlastita imena.. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea.{.. Ko ih nau~i. hadis je Poslanika. Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i. i mi vjerujemo da je to ime Allaha. d`. sin roba Tvoga i robinje Tvoje. r.{. d`.{. Er-Rahman je. U Kur’anu se . izvedeno iz glagola ‘alime . kao i u njegovu refleksiju na nas same.s. a ne da Allah.. na primjer. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem. d`. d`. stotinu manje jedno... nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu. D@. imena su nazvana “lijepa”.. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova.35 Allahova. ima imena o kojima nas nije obavijestio. nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje. d`.a. imena. bez izuzetka. nada mnom se sprovodiTvoja presuda. rekao je: Allah. da ono ukazuje da je Allah.s. i sa svim ostalim imenima. Es-Semi’ . “devedeset devet imena”.{.28 Iman ALLAHOVA. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena.. d`..{.{. u kome je rekao. a.Onaj koji sve vidi.s.38 Dokaz da Allah.{.{. “Allahov Poslanik. moj `ivot je u Tvojoj ruci.34 Ova imena su. atributi pohvale. a.{.

ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao. ako je Allah. njima. trebao bi ih nau~iti napamet.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni.Iman 29 pravedna. pa se obra}aju. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje.43 Dakle. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca.ESMAI VES SI. d`. zakonodavstvu. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu.44 . jer je sve u Njegovim rukama. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u. a okre}u se od Stvoritelja. pak.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. d`.. Kur’an spominje Allahova. Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja. “Reci: ‘On je Allah .42 Ovo ime. d`. ka`e.{. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan.. ~ak ni jedna stranica Kur’ana. nastojanje da se o njih ne oglu{i. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’. a da Allah. d`. razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove. kako se navodi u hadisu. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu. to je sura Ihlas. koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan. d`.{. i negiranje svake manjkavosti. d`.{. obe}anja i prijetnje. Jer.{.. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu. d`.. d`.” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e. ili si ga u Svojoj knjizi objavio..{.{. imena u prethodnom hadisu.. vjerovanje u njih.{. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali.. postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu. odgovori on. i molba Allaha. ‘Svako ko ih ~uje. onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica.. [to se ti~e sure. d`. kazivanja i navo|enja primjera. ukazuje na to da je Allah. u}i }e u D`ennet.’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih..{.. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti. imena i svojstava.{. d`. u kontekstu nare|enja i zabrane. ibadetu. razumijevanje.{. d`. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’.41 Allah. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet.{. U njoj Allah.40 DOKAZI ZA TEWHIDUL . Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu..{. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu. ili si otkrio nekome od Svojih robova. Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja. d`. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine.

{. d`. u stvari. kao uto~i{ta svemu).{.{. d`. “@ivi i Vje~ni”. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak.47 @ivot kojim se opisuje Allah. na~in me|usobnog opho|enja. lijepa imena i Njegova svojstva. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu.. rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih.. u komentaru ove sure...{.{.” Ova sura. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim. d`.. ideale. d`.{.46 A rije~i Allaha. obe}anje i prijetnja Allaha. d`. 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida. kao onoga ko se obo`ava). d`.. izuzev Njemu.{. izuzev Njemu. Cijeli Kur’an je. d`. a. a u kojem Allah. jer sadr`i Allahova.45 A {to se ti~e ajeta.. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha.s.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.{... a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog.: {erijat. te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome. koji je sr` i temelj kompletnog tevhida. to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik. sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu. u svim vidovima ibadeta. d`.. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga. samedijjeta (Allaha. na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu.{. kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu. d`. d`. dakle.{.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha. Ibn-Kajjim. d`. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon. Rije~i: “Allah je . osim Njemu... koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze.s. a od onoga {to On zna . i negiranje svake vrste nepotpunosti.{. On je Svevi{nji. niti na~ine shvatanja. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu. d`. Veli~anstveni!” (El-Bekare.{. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. a. nikome ne}e biti pokoran.{. kojem nema po~etka niti kraja. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka. nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta.{. d`. ^uveni alim. d`. sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao .. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha.nema Boga osim Njega .30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik. ka`e: “Allah je . ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu. propise pona{anja. izuzev od Allaha.

{erijatu.. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu.52 A rije~i Allaha.. kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io. Ovo vjerovanje. a po{to Allah. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje. ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. ponovo uzeti njen . njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah. ne posjeduju ni{ta. Jer. postojanju i Njegovoj odredbi..{.{. njegov Gospodar.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme. On je. oduvijek i zauvijek. d`. u svim njegovim stanjima. d`. potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha. koju }e..nepotpunom `ivotu. te je sve {to postoji ovisno o Njegovom. i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni. taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu. `ivi potpuno savr{enim `ivotom..{.: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu. rahimehullahu. jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu.{. ~uva. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena.{. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e. Upravitelj svih stvorenja. On uzdr`ava svakog drugog. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e. jer se na njima temelje sva ostala Allahova. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah. d`. d`. nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik. d`. ibadetom i pokorno{}u. onda postaje jasno da ljudi.. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha. d`. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. dakle. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena.. d`. d`. koji posjeduje sve.{..49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. koja je daleko od bilo kakvog sudruga. nakon toga..{. Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici.50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja. Njegov `ivot je.Iman 31 iz nekog drugog izvora. On ih opskrbljuje. ljubavlju.{.{.51 A rije~i Allaha.: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”. drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti. izuzev ukoliko se radi o slabom . A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}.{. d`. imena. d`.{.. Sejjid Kutub. u osnovi. d`.

drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”. I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom..{. vrijeme i sve stvari. da mogu znati samo ono {to im Allah. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih..55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha. d`. d`. (ajetul .. d`. Allah.... i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva..a..Hurejrea.. d`. d`. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva). Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega.{. tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima.{. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga.{.58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine. d`. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji.kursije). I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno. d`. i dalekim od oholosti. A Allahove.. a od onoga {to On zna . }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine. d`. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah. njegove {krtosti. Buharija prenosi od Ebu . Veli~anstveni”. a ko god to poku{a. r. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha. izuzev po Njegovom odobrenju. rasipni{tva i hvalisanja.: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”. dokaz su Njegove apsolutne mo}i.{.{. veli~ini i uzvi{enosti. O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi. Zatim.54 A Allahove.{.{.. i da pazi na Njegove odredbe. Allah. tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina.{.{.{. d`. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta).. d`. bojati. sve zna. znanje obuhvata cjelokupan prostor. potvrda su da Allahovo.{. odobri. a kazniti i poniziti na budu}em svijetu. .{. d`.57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e. d`.. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin. tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti.{.53 A rije~i Allaha.{. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha.32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme. Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio. pa dobio.{. d`. nego }e se Allaha.. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva.. bez razlike da li imao ili ne. Jer svako je stvorenje rob Allahu. d`. d`. niti iz njih iza}i. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude. d`.

s. Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir. a. da je rekao: “Allahov Poslanik.kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” . rekao: “Kad legne{ u svoju postelju. prou~i ajetul . zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka. a.{..do kraja ajeta pa }e ti Allah. rekao je: ‘O Ebu-Munzir. rekoh. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. d`. tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{.Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik..59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba.. o Ebu-Munzir!’”60 .s. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’.

. d`. i u poslanike Njegove.. r.s.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke.. i u meleke Njegove. dakle. d`. i u knjige Njegove. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja. rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah. njihovim osobinama...{.daleko je zalutao. uglavnom. i meleke Njegove. zadu`io. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova.. Njegove meleke. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima. ustanovit }e da oni. radnjama i stanjima. i vjernici . d`. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava . d`. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah. Njegove poslanike.. d`. jer Allah. .od dobra i zla .{. d`. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji.{.a. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu. i poslanike Njegove. a. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu. i iman ~ovjeka nije ispravan. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha. Poslanik.. 285) A u hadisu. d`. Njegove knjige. odre|enjem. i u onaj svijet . koji prenosi Buharija od Omera..” (El-Bekare. stvorio od nura (svjetlosti).svaki vjeruje u Allaha..{.” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati. d`.” (En-Nisa‘. Allah. ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.{.{.biva s Allahovim. jedna vrsta stvorenja Allaha. i knjige Njegove.{.61 Meleki su.{.

.{. d`. d`. nije obavijestio od gajba.63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare.Iman 35 d`. dozvolom. da se od njih zakloni. bilo da se one odnose na Allaha. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi.. ne piju. rekao: “Meleki su stvoreni od nura. ne spavaju i ne `ene se.s. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao. stvorio od nura. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti.{.a.{. niti }e se upu{tati u rasprave o tome. d`. d`. d`. obavije{tava nas da ih je Allah.s. d`. ostavio za Sebe.. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e. Allahov Poslanik. a d`ini od usplamtjele vatre.. d`. a. Allahovom. koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor... niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah.62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah. kada govori o D`ibrilu... kako ih je Allah. d`. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari. i Njegova svojstva i imena.. uzela. obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’. kako Tebi dolikuje. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano. uop}eno ili pojedina~no. d`. Zato nam Allah. to ja Allah.{. O tome nas obavje{tava Allah.{. r..64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku.s. stvorio i detaljnih podataka o njima.{.{. a.{. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em. nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka.. A {to se ti~e su{tine meleka.{. d`. a. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi. svemiru i ~ovjeku. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. da je Allahov Poslanik. Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema.{. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah.. ne jedu. u Kur’anu. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja. Mi smo k njoj meleka . podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela. d`..{. Allah. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar....{.

Allah. imana.a.s. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi.” (Merjem. Omer. On onome {to stvara dodaje {to ho}e. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka. ka`e: “Hvaljen neka je Allah.” (EnNahl.‘” (Et-Tahrim. ihsana i predznacima Sudnjeg dana. d`. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu. navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela. 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda. a zatim ga po~eo pitati.. 50) “.... Jer. d`. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama. jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri . a. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno.{. Allah..atir. i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati. njihovoj prirodi i naravi. a oni su i sami.” (. uistinu.‘” (El-Enbija‘. a kosa izuzetno crna.s. Allah. u kome stoji da je Allahov Poslanik. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja. r.. Stvoritelj nebesa i Zemlje. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. d`. bri`ni. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati..{. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo. sve mo`e. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge. r. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu. d`. on se temelji na potpunoj pokornosti.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima. Oni ne govore.a. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi..36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima.kao {to su tvrdili mu{rici.. a.{. na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika.{. d`. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru... Koji meleke sa po dva. On. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi. 6) . iz strahopo{tovanja prema Njemu. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas.{.

{. nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta.. za sazvije`|a. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja.sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje.{. d`. za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja.{..67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani. mi smo u redove poredani.. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec. koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja.{. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji. Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju.. .za sve to su zadu`eni meleki.{.Iman 37 Oni su. za zametak .. Allah.. za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah.” (Es-Saffat. d`. vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu.{. volje za o~uvanjem tih zakona i pojava. predlo`iti. To zbog toga. za brda. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no. dakle. jedna od mnogobrojnih Allahovih. za oblake. za ki{u. 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka.{. d`. d`.{. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha.66 O tome Allah. i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju. Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih.. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja. d`. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu. i da nije Allahove. d`. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu. 164-166) Ovo je prava istina o melekima.” (En-Nazi‘at. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja. Allah. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha. d`. za matericu. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. i samo Njega hvalimo.. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti.{.. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju.. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . Zar da vam naredi da budete nevjernici. d`. i izvr{avanjem Njegovih nare|enja.{. Oni izvr{avaju Allahova. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru. d`... d`. d`. koji ure|uju sve stvari.{. d`. Allah. ka`e: “I tako mi meleka. za sve {to `ivi i {to nije `ivo.{. ho}e.

d`. a. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu. kako je to precizirao Allah. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji. veliki uspjeh biti. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri. d`.. imaju za cilj. i `ene njihove.{. 268)68 Allah. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem.{. po svojoj uro|enoj naravi.s. kojeg je Allah. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e.38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima.. d`. 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje.{. d`. Allah. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega. ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka.. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela .. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot. neka zna da je to od Allaha. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{. ali i melek ima utjecaj na njega.on je stvorenje kome je Allah. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha. ~ak i vi{e od toga . odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika.s.d`. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah. omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova. a. i svega {to je na njima od strane meleka.{. d`.... d`.{. a ako osjeti suprotno. on. uvedi ih u edenske vrtove. A {to se ~ovjeka ti~e. zaista.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost. donosi ga povjerljivi D`ibril.{. d`. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom. isto tako. da opominje{. Melek.. koje si im obe}ao. Allah..{. uistinu. veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{. od prokletog {ejtana. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla. d`. “ (ElBekare.. da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju. Muhammed. na srce tvoje.{.Ti si mu se smilovao.. d`.” (E{-[u‘ara‘. Ti si..” (El-Mu‘min. nereda i lutanja. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru. i pretke njihove. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti. Allah je neizmjerno dobar i zna sve.{. 7-9) . Njih je Allah. potpada pod tu brigu meleka.{. d`.{. a to }e. odredio za ovu du`nost je D`ibril.

ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha.. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta. nisu je vidjeli!’. tako nam Allaha. A kad u|e u d`amiju.s. ‘Da su je vidjeli.{. reko{e meleki. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba.’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih.s. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah.. d`. Gospodaru na{.{. a.s. d`.{. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. povi~u: “Do|ite.a. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi. sve dok ne u|e u d`amiju. ka`e: “Svakog dana. a. Gospodaru na{!’. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’. d`. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita.Iman 39 Allahov Poslanik. Allah.. d`. govore}i: ‘Allahu. ‘Ne. odgovori{e meleki.{.{. oprosti mu i primi njegovo pokajanje. a drugi veli: “Allahu dragi. r.’”70 Ebu Hurejre.s. reko{e oni. Pa kad nai|u na njih. d`. ovo je ono {to ste tra`ili!. Pa ih Allah.{. stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr. a da mu Allah.. kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. d`. a.. Allah.{. zbog toga {to. ‘Da su ga vidjeli. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli.{.{.. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli.{. Ti mu se smiluj. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli. prenosi da je Allahov Poslanik. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana. od vatre!’. a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili. upita Allah.{. ‘A jesu li ga vidjeli?’. d`. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s . rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana. d`. ka`e: “Allah. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao. tako nam Allaha. svako od nas. upita Allah. na namaz. da je Allahov Poslanik. d`.. ne}e zakora~iti ni jedan korak. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest. kada osvane.. dragim. Allahov Poslanik. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’.a. d`. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’.. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah. kad smo do{li.. zatim se di`u Allahu. reko{e meleki. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”.. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’. upita. d`. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu.{.. upita Allah. d`. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi. ‘Jesu li je vidjeli?’. ‘Nisu...{.’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra. reko{e meleki. reko{e meleki. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne. a.. upita Allah. r. d`.

d`. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara . da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti). ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku.”73 Oni. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje. pa ih vi po {ijama udarite. zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”.{. a drugi s lijeve strane. a. a da mu meleki ne pru`e svoja krila. d`. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega. govori.” (El-Infitar. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela..s. on ne izusti ni jednu rije~.. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo. koji su uz njih. 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari.72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja. sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. d`.{. re~e Allah. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku.” (Kaf.. gdje ka`e: “A meleki.. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah. d`. savjetodavci.{. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne. isto tako. a izaslanici Na{i. Oni su mu. dakle. Oni na njega salavat donose. ~uvari i u~itelji. Allahov Poslanik. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. kod Nas cijenjeni pisari. 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”. a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla. zadovoljni onim {to ~ini.40 Iman njima sjedi.{. zapisuju. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. imaju drugi odnos prema njemu. Allah. koji znaju ono {to radite. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju. Allah. istinski za{titnici i pomaga~i. datum i ~as njegove smrti. ne}e biti nesretan!’”. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela.” (EzZuhruf.

74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha..{. 31) Tirmizi. prilikom sna. Oni su..” (El-Mudessir. i oni su Njegovi ambasadori ljudima. po Njegovom nare|enju.000 meleka. i da se onima koji vjeruju. a da na njemu melek sed`du ne ~ini.Iman 41 njegova. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra. pa sam upitao D`ibrila o njemu.”75 A u hadisu o Mi’rad`u. vjerovanje u~vrsti. u njemu svaki dan klanja 70. isto tako. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur. d`. Allahovi izaslanici.’”76 .da se oni kojima je Knjiga data uvjere.s. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici .: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. .. i sve {to je za njega vezano. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i. a. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta. koji prenosi od Poslanika. smrti i pro`ivljenja. a.s. Poslanik.ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. A vojske Gospodara tvog samo On zna. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u. ne sumnjaju. dakle. Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu. i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. Ovo je samo opomena ljudima. Oni ga opominju kad zaboravi. zadu`eni da njegovo stvaranje..

ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!.” (Er-Ra‘d.{. ispred njega i iza njega.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik. . kod Nas cijenjeni pisari.pa. d`. Allah. ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima.. koje se skrivaju. u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama. 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u. koje se kre}u i iz vida gube.” (EnNed`m. bilja i `ivotinja. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. a On }e re}i: .d`. sa svim radnjama koje su spomenute.. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama. i D`ibrilu i Mikailu .{.78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti. doista.. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril.” (El-Infitar.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on. tebi stavlja na srce Kur‘an . 97-98) D`ibrila Allah.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale. . i no}i kad ona veo di`e.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. Allah je. Mikail i Israfil. 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . koje je Allah. koji znaju ono {to radite. zajedno s njihovim du`nostima.”(El-Bekare. i zorom kada di{e. kome se drugi pot~injavaju. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim. u kojoj je `ivot zemlje. Allahovom voljom. koja je `ivot srca i du{a.koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . kazivanje Izaslanika plemenitog. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari. mo}nog. zaista.po Allahovom nare|enju nad njim bdiju.{.Kur‘an je. od gospodara cijenjenog. D`ibril je zadu`en za Objavu. 10-12) “Uz svakog od vas su meleki.42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu. kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin.d`.Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf. ~uvar D`ehennema. i poslanicima Njegovim. razboriti koji se pojavio u liku svome.

84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. Allahov Poslani~e?’ ‘Da. da je rekao: “Allahov Poslanik. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. r. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela.” (EtTahrim. a. koji su uz njih. a Allah najbolje zna.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda. tuma~e}i ovaj ajet. ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail.” (El-Hakka.da nas Allah.s. 17) S njima je i Israfil. koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti. a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati.’”83 Tako|er. niti je uho ~ulo. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku.{. a. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u.a.Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi. 49) “O vi. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. koji vam je zato odre|en.85 Isto tako.{. d`. {to niti je oko vidjelo. pi}a i ostalo. jela. 80) Pojedini mufessiri. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. sa~uva od njega . d`. a izaslanici Na{i. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre.86 .. re~e Poslanik. ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje.s. na ~elu sa devetnaestericom.. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e.. koji vjerujete. govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min. du{e }e vam uzeti. A druga dva ga ~uvaju i brane. ~ak i za mene. d`.” (EzZuhruf. 6) “Nad njima su devetnaesterica. vjerujemo i u meleka smrti. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti.mu~itelje (zebanije). tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka.” (El-Muddessir. koji }e puhnuti u rog (Sur). vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem . jedan ispred a drugi iza njega. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de.{. koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima. Allah. zapisuju. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe.. onaj na lijevoj lo{a djela..

o njima obavijestio. dakle.s.{. koliko nam je Allah. smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove. vojnika.u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. Jer. Allahova vojska je s njim.. d`. od kojih su: . d`.{. i ustrajnosti na Njegovom putu. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima. a. podario stvaranjem meleka i imanom u .Ustrajnost na Allahovom. d`. obo`ava Allaha.. kojima vlada d`ahilijet. Pogledaj.{. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en. On. Jer. d`. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu... dakle. Allahovim poslanicima. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali.{. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara. i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an.{. iz Svoje velike mudrosti prema nama. zastidjeti Allaha. putu.. javno ni tajno. On. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu.. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti.44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah.. bilje`i i promatra. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on.. Ova Knjiga. s njim se dru`i.{. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi. u koju nema nikakve sumnje. d`. Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu.{. Zato nas je Allah. s ~asnim melekima. od njih. .” (El-Bekare.{. podsti~e na sabur.Strpljivost i nastavak d`ihada. koji ga prati....{. d`. d`. upute. stvorenja.{. Allah. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta. obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali. d`. i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali. ka`e: “Elif Lam Mim. d`.{. d`.. sa nebesa i Zemlje. bez o~aja. zajedno s ve}inom Allahovih. d`. brate moj. .{. ohrabruje ga.. ismijan. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka . d`. kao {to to i on ~ini.Allahovih.

a. . ujedno. d`.{..s. rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika. i potvrda Allahovih. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu.Iman 45 njih. A iman u meleke je. {to ima veoma jak utjecaj na na{a srca.

TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE.{. i Jahja. Lut. Iljas. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali. El-Jese’. Isa i Muhammed.i od potomaka njegovih. i Davuda. D@. Nuh. i . Ibrahim. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo.{. ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem.{. Gospodar tvoj je. d`.svi oni bili su dobri .i Ismaila. Ja’kub.. d`.. Ejub.” (El-Mu‘min. Salih. i El-Jese‘a. d`. i Jusufa. i svakog uputismo . U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike. koje je Allah. Zekerijja. Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba. i Isaa. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove.” (. 24) “Svaki narod je imao poslanika. poslanike. Musa. d`. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in. d`. i Ejjuba. i Luta. a o nekima ti nismo kazivali. Sulejman. Ishak. Koji ih je poslao. i Junusa. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih. Ismail. Zul Kifl.a Nuha smo jo{ prije uputili . i neke pretke njihove. o nekima od njih smo ti kazivali. i Sulejmana.{. Idris. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao. Davud. {u’ajb.eto. mudar i sveznaju}i. i svima smo prednost nad svijetom dali. i Haruna . Jahja. uistinu.i Zekerijjaha. Harun. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine .. Jusuf. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah. i Ilijasa . Hud.. Junus. Allah.[.atir.{.. i Musaa.” (Junus.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

.{. 40) A Allahov Poslanik.s.S.{. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom.. d`. A. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib. ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite. a. kojim se bri{e kufr. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor. isto tako. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe).Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA. Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”. i vas }e Allah voljeti.” (El-Ahzab. Allah.{.” (En-Nisa‘. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). obavezni smo vjerovati da je Muhammed. a. koji je uzor u svakom dobru. “Ja sam Muhammed.s. a. Allahov poslanik.”106 Du`ni smo. a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika. a..s.105 Isto tako. zbog presude tvoje. d`. d`..”103 Resulullah. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik. a.. ja sam Ha{ir.. 65) Tako|er.. Ali. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik. Allah. on je moj brat i drug. Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah. ja sam Ahmed. Allahov Poslanik. a. mene slijedite. d`.. ja sam Mahi. Allah. Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove.. d`. da nikada nije obo`avao kipove. ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci).. ljubavi prema nekome. d`. re~e. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. vjerujemo da je Muhammed.”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda.. u Kur’anu ka`e: “.s. a zatim je dov{io i lijepo ukrasio. 31) “I tako mi Gospodara tvoga. u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: .s. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio..s.s. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh. A Allah. mimo bilo koga drugog. kojih }e biti ukupno blizu trideset. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi). ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u..{..102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik.{. a..‘” (Ali ‘Imran. “ja sam posljednji poslanik. oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda. u drugom hadisu ka`e. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja).. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob. a. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi. i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio.{.s. uzeo bi Ebu-Bekra.

Pa ako ne u~inite. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf. d`. u glavu. za nevjernike pripremljene. tada re~e: ‘Ne. zatim.{. a. nazivanje selama od kamenja.s.{.urkan.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed. a pozovite i bo`anstva va{a. djeteta i svih ljudi.” (Sebe‘. staviti ispred ljubavi prema roditelju. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo. a. onda se ~uvajte vatre. sada. ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje. ali ve}ina ljudi ne zna.s.. kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja.a. Allah.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku.. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo.” (El-Bekare. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana... osim mene samog!’ Resulullah. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni.s.. ‘O ljudi. d`. podr`ao mu’d`izama. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf.. a. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha. 1) Allahov Poslanik.109 Enes. a.”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. to nam potvr|uje Allah.s. djetetu i samom sebi. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu).{. r.s. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika. a. spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu. ako istinu govorite. d`.{. 28) “Reci.. osim Allaha. a. potpomognut sam strahom. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika .. 23-24) I vjerujemo da ga je Allah..a.s.s. a. d`. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja. pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati). a. kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime... izviranje vode izme|u njegovih prstiju.. du`ni smo vjerovati da ga je Allah. slu~aj ovce Ummu Ma’beda.. a ne}ete u~initi. poslan cijelom ~ovje~anstvu.. tako mi Allaha. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti. kao {to je: raspolu~enje mjeseca.s. nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane. poslan cijelom ~ovje~anstvu. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima. plakanje panja za njim. re~e: ‘Sada. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao.” (El-. dozvoljen mi je ratni plijen.s. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva. 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena. o ‘Umer!’”111 Isto tako. prenosi da je Allahov Poslanik. tako mi Allaha.52 Iman “O narode na{. 31) A da je On. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza.

.{...s. d`. Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota.. zadovoljan s malo. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. nije bio `eljan za ovim svijetom.. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama.Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. a prema vjernicima je blag i milostiv. pa sve do svoje smrti. podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara. pozitivne osobine.s. a. A Poslanika. Allahov Poslanik.{..{.. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju. d`.{. niti poslije poslanstva. 8) “Do{ao vam je Poslanik.. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu. podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima. obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati). te{ko mu je {to }ete na muke udariti. pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu. d`. r. njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog.. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita. a. stalno bi se oslanjao na Njega. niti prije poslanstva.” (EtTevbe. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije. u sljede}em ajetu: “. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku. podario takvu gra|u i izgled. rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (.. pa mu je ~ak i Allah.s. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela. O ovome nam govori Allah.” (Sad. usli{avanje njegove molbe od strane Allaha. d`. ma koliko bila opasna i te{ka situacija.atir. svaka u svom najve}em domenu. d`.d`. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah.{.{. d`. direktno podr`ava. krasile su sve ove. 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti.a. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta. Bio je blag i mnogo je pra{tao. jedan od vas. njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave.112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi. podarena mu je posebna mo} izra`avanja. jedva ~eka da pravim putem po|ete. Vjerujemo da mu je Allah. skroman prema vjernicima.{. a niti poslije njega.. me|u kojima ima mutevatirhadisa. d`. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao.. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je . a. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha. kao i druge.: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze. niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed.{. niti prije. da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. Bio je izuzetno rje~it. makar samo jedanput.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah.uistinu.

koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji.s.. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana.{.s. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”.”116 Isti slu~aj je s Heraklom .kraljem Rimljana. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu.. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a. bio na prolazu za {am.. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik.s. mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati.115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a. a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku.” .. Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e. u kome ga poziva u islam.s. poslao pismo. a. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva.{. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika. rekoh mu. i pozvao prevodioca.. ~uvao. a. r.54 Iman Allah.. Nakon {to ih je saslu{ao. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini. tako mi Allaha. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke. a.’” “Tako mi Allaha. i njegovim svojstvima i osobinama. da me nije stid da od mene prenesu la`. re~e Sufjan za sebe.” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom. pa smo mu oti{li u Ilija’. i dokaz da je Allah.. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor. a. slagao bih na njega”. U to vrijeme je Ebu-Sufjan. poma`e{ druge.a.. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija. podr`ao Svoga Poslanika. d`. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle. a. hrani{ siroma{ne. El-Buhari. a. Buhari rahimehullahu te’ala. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota. u svome Sahihu. pa je pozvao prevodioca.s. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne.s. Kada mu je Poslanik. pa ako mi sla`e vi ga ispravite. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. d`. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne.

Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama. Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`.” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri. Pitao sam te da li vara. Zabranjuje vam da obo`avate kipove.Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. pa si rekao da to niko od njih ne ~ini. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne. Tako je sa svim poslanicima. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no. Da obavljamo molitvu. nakon {to ju je prihvatio. a nekad mi njega.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. pa si odgovorio da nije. a lagati na Allaha. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. Da je neko od njegovih predaka bio kralj. pa si odgovorio da ne vara. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima. Nare|uje vam da . Da budemo iskreni.A to je osobina svih poslanika. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. nekad on nas potu~e. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi. A takav je iman. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji. pa si odgovorio da ga slijede siromasi. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. Da je iko prije njega tako ne{to govorio. pa si rekao da se pove}ava. oni nikada ne varaju. pa si rekao da niste. sve dok se neupotpuni. oni se biraju iz uglednih porodica. pa si rekao da nije.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. Pitao sam te {ta vam nare|uje. ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga.

’”117 . on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge. A da sam kod njega. ali nisam znao da }e biti jedan od vas. Ja sam znao da }e se on pojaviti. Kada bih znao da }u sti}i do njega. Ako je istina {to si mi rekao.. sada bih krenuo na put da se sretnem s njim. noge bih mu saprao..56 Iman obavljate molitvu. da budete iskreni i ~edni.

KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove. Allah. a.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi. a neke od njih nije. knjige koje je objavio Svojim poslanicima.s. a njemu smo dali Ind`il.s.koji je obaveze potpuno ispunjavao . i oni su nad njom bdjeli.{.” (El-Maide. Allah.s.s. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 . isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima.{..{.Ind`il.... 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici.” (El-Isra. Kao {to je Allah.s. Allah. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. prije njega objavljen.[.{. spomenuo u Kur’anu. d`. u kome je uputstvo i svjetlo. i da potvrdi Tevrat.. 44) 2 . objavio Ibrahimu i Musau.. objavio Kur’an Muhammedu. koji je objavljen Musau.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. d`. sina Merjemina. Allah. d`..{.{. 55) 4 . i u~eni. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. D@. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali... Jedan broj ovih knjiga nam je Allah. koje je Allah. ka`e: “Poslije njih smo Isaa.. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti. obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: . ka`e: “A Davudu smo Zebur dali. pa .{. d`.Suhufi (svesci). d`. d`.. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. a. koji je objavljen ‘Isa.” (El-Maide. koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi. a. 46) 3 . o kojima nas Allah. d`. a. a. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu..” (En-Ned`m. poslali.Zebur.Tevrat. koji je objavljen Davudu. i da }e trud njegov sigurno vidjeti.{. d`.{. d`.

Ovo. d`. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. svjetlo{}u. i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. d`. Allah.. “A tebi objavljujemo Knjigu. ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu. svakom posebno. samu istinu. d`. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha. samu Istinu. tako|er nam je du`nost. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom. d`. a njemu smo dali Ind`il. a onaj svijet je bolji i vje~an je.{. Allah. koji su dokazi prija{njim narodima. Allah.” (El-Maide.. prije njega objavljen. posebnim odlikovanjima. odlikovao. . U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto. da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga.. i po njima je slao Knjigu. Allah. d`.. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama. d`.{.58 Iman namaz obavi! Ali.{. 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga.{. listovima Ibrahimovim i Musaovim.{. {erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni. u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime).. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu. d`.{. d`. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha.{. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu.. to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi. ka`e. u kome je uputstvo i svjetlo. sina Merjemina.. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat. i da ga je sam Allah.” (El-E‘ala. i da potvrdi Tevrat. vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. poslali. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu.{.{.. a suprotstavlja se ovim temeljima.. ima u listovima davna{njim. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. d`.” (El-Maide. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa. A sve {to je dopisano u njima. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. koje su objavljene ostalim poslanicima. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 . doista.” (El-Maide.” (El-Bekare.

{. a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode. kako bi ostao Allahov. dokaz protiv ljudi. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih.” (El-Maide. 9) “A on je. ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili.” (El-Bekare.. Allah. d`.{. Allah. la` joj je strana. bilo s koje strane.. d`. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u. d`. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih.Jedan! Allah je uto~i{te svakom. d`. po{to su ih shvatili.{.ussilet. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno. kao {to je u~inio s Kur’anom. zaista. 48) Zato se Allah. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna.s. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. O iskrivljenju i izmjeni. O sljedbenici Knjige.” (El-Maide. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige.” (ElHid`r. uistinu. ~ije o~uvanje garantira Allah. d`. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah . ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati. i preko mnogo ~ega }e i pre}i.{. koje su Tevratu na~inili Jevreji. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani. A {to se ti~e drugih knjiga.Da je Kur’an jedina Allahova knjiga.{. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima. knjiga za{ti}ena. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) . Allahov sin.” (Et-Tevbe. sve dok je ovoga svijeta..Iman 59 2 . zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili. d`.. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga. Nije rodio i ro|en nije. Allah.. dolazile sa zakonskim propisima.{.: “Mi.. kroz cijelu historiju. svjesno izvrnuli. I one su.” (. cijelome ~ovje~anstvu. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove. Allah. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike. do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. iz usta njihovih..{. a kr{}ani tvrde da je Mesih. Allah. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali. iako su saglasne u temeljima vjere.{. d`.” (En-Nisa‘. d`.. a.

s rije~ima ljudi.s.. r. sin Merjemin!‘” (El-Maide.. zatim. ka`e. meni se objavljuje da je va{ Bog .U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha. zagubili. svojim ashabima. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi. a.s. “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih. a. rije~ima i glasovima.{.d`. u Kur’anu. d`. govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. ili bilo koga drugog. ne li~i kur’anskom govoru.s. koje su objavljene prije Kur’ana. obra}a se Svome Poslaniku. d`. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga.60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi. i pogledaj. samo je poslanik .. Evo nekih od tih dokaza: 1 .{. on je u svojoj cijelosti Allahov.{. Allah.{. .. onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku.118 2 .. Allah. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji. a..” (El-Maide. A {to se Kur’ana ti~e. Isto tako.s.i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. d`. a. d`. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika).s..‘” (El-Kehf. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene. sinu Merjeminom. niti govor ashaba. i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau..a. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide. ni hadis Poslanika. a ljudi i dan-danas otkrivaju .. d`..: “Mesih. i kako ga je u~io Poslanik. a. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice.. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. nego da je u njemu objavljen.s.{. pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana... njih kako se odme}u. pored Allahovog.s. govor.119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha..{. a o ~emu nas obavje{tava Allah. 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi.{.jedan Bog. odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima..Da su se originalni primjerci knjiga. a {ta govor ljudi. ali nijedna rije~ Poslanika.{. osim ~asnog Kur’ana. re~enicama. d`. koje je Allah. sin Merjemin. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. d`. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov.{. A {to se Kur’ana ti~e.. i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi. d`.. a. a. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima.

ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja.. a. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika.. koji ih je objavio Svojim poslanicima. obavijestio. a kloniti se svih njegovih zabrana. napisana su poslije smrti Musaa.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose. ne vjerujemo da je od Allaha. pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija.124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige. koja se zovu Stari zavjet.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru.. a.120 3 . i sl. a.s.{. Poglavlja Biblije.Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje. Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama.s. sama Istina.. Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu. od velikog broja ljudi. govor. danas. {to je . nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka. historije i jezi~kih saznanja. Muhammedom. Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka. Za njihov sadr`aj. d`.. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha. a.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka.{. du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov. d`. a prije svega njema~ki kriticizam je. d`. isti onaj Kur’an koji je Allah.s.122 4 . svakako.s. tako da nema sumnje u to da je Kur’an. {ta vi{e. a. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e.s. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi. d`. nekoliko stolje}a.{. ~ija imena nisu spomenuta. .”121 A {to se Kur’ana ti~e.. suprotno njihovoj nepogre{ivosti.{.. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika.. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik. a. koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju.mo`e nedvojbeno dokazati. Muhammed . on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen. i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana. nego one samo najosnovnije teze. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an.s. simbole i pripovijetke. i Njegovim ~asnim poslanicima. objavio svome ~asnom Poslaniku.123 5 . ili Tevrat. koji mi danas u~imo.

.

” (El-Bekare. ~eka nagrada od Gospodara njihova. Sirat-}uprija... na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega.” (El-Bekare.s. izlaganje knjiga djela. d`. od onoga {to }e se desiti poslije smrti. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. u Hadisu. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. Havd (vrelo). ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati. vaganje djela. kao {to su: ispit i patnja. i sve {to je Allah. da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet. pro`ivljenje poslije smrti. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una.{. d`. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili. d`. doista.. a. obra~un. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. {efaat. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj. 62) . Allah. D`ennet i D`ehennem.{. ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika.{..PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah. ili u`ivanje u kaburu. u njima pripremio za njihove stanovnike.

” (El-E‘araf. spas i gubitak. posti}i.. Allah. Es-Sa’a (~as). zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. oni }e. a ka`njen za zlo. stradati. 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi. osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki. a oni ~ija dobra djela budu lahka. a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha. Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet. Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu. Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. obra~un. {to nije slu~aj s drugim temama gajba. {ta `ele.{. kazna i nagrada. te }e biti nagra|en za dobro. D`ehennem. Jewmut-Tenad (dan dozivanja). Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja).” (EtTevbe. Jewmud-Din (dan vjere). El-Vaki’a (doga|aj). El-Azife (smak svijeta). tog Dana. Drugi je ome|en granicama istine i dobra. sve to kroz razne na~ine obja{njavanja.. vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje.eth (dan pobjede). Jewmut-Telak (dan susreta). izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu. Prvi je.‘Ankebut. Jewmul-. d`.” (ElBekare.” (El. koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom. Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva. i dr. 29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti). opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. d`. najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. svakako. van bilo kakve kontrole. a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana. El-Ga{ije (te{ka nevolja). Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje). 8-9) . Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). Jewmul-Hisab (dan obra~una). Jewmul-Hasre (dan kajanja). ElTamme (nevolja). El-Hakka (~as neizbje`ni). 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet. ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. oni }e.{. koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. ma koliko ono bilo {tetno. ElAhireh (onaj svijet). JewmutTegabun (dan samoobmane).64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet.125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja. Jewmul-Hurud` (dan izlaska).

a odbacivanju zla. 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju. na mnogo mjesta. Zbog toga. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet.. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju .” (El-En‘am.Iman 65 Na ovo nam. ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu. pa sumnjaju i neodlu~ni su. vjerovatno. prema onom na onom svijetu.” (Et-Talak.. kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu. ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih.” (El-Ma‘un. Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je. i koji da se nahrani siromah . 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira. Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah. d`.{. d`. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima.” (Et-Tevbe. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju. pripremio na onom svijetu. Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni .” (ElMumtehane.ne podsti~e. 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.onima koji `ele Allaha i onaj svijet.{.” (El-Mud`adele. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e.” (EtTevbe. O tome nam Allah. 22) “Oni su vama divan uzor .” (Et-Tevbe. nije ni{ta.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore.

re~eno je: . i u onaj svijet . i u onaj svijet.. d`.{. 82) A Musau. na primjer.. d`. ljudski razum i njegova ispravna narav. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an. d`. poslao. d`. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo. Allah.” (E{[u‘ara‘. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. a. jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti. zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti. ka`e: “I koji }e mi.. d`... a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti. iako je svaki poslanik koga je Allah. pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah..s.s. ka`e: “Allah }e vas .” (Nuh.. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom.. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima. oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje. pa nevjernici.. 1-3) Allah. njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide. a. prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. poput bilja stvara.{.66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide.” (El-Bekara. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti. i u knjige Njegove. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu. vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu.‘” (Kaf.daleko je zalutao.s. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha. i u poslanike Njegove. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog.” (En-Nisa‘. i u meleke Njegove.nema drugog boga osim Njega .{. hadis Poslanika. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana.{. Oni. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje.” (En-Nisa‘. nadam se. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha..sigurno sabrati na Sudnjem danu.s. u to nema nimalo sumnje. Allah. a. 17-18) A Ibrahim.. ~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet.{.? Nezamisliv je to povratak. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh.a.

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

upitan je: “Kako }e Allah. nakon {to Allah. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na .{. d`.. osje}a. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava. mu{karca i `enu. da ne}e odgovarati?” (ElKijame. a. a. ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. d`. iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka. Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana.. vodi prepirku i diskutira. d`. ni~e bilje razli~itih boja. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam. prije nego {to je postao pravo stvorenje. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam.{.”129 4 .s. o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini. d`.” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena. na kraju.Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja.s. jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min. Ova su{na zemlja (arapska pustinja. potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje. jer je on.{. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje. d`. O tome Allah. niti da bilo {ta iz nje ni~e. 37-40) c) . da se ono ogleda i u njima samim. pa onda bezli~na gruda. op.” (.. sve dok. poslije toga.. Isto tako. d`.. Me|utim. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha.U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah.{. d`.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje. mo} o`ivljavanja mrtvih.{. 39) Allahov poslanik. u svakom ~ovjeku. ukusa. mirisa. jer je On kadar sve. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav. i od njega onda dvije vrste. d`. zatim ugru{ak.... a ne iz velike mudrosti.Allah. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota..”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti.{. na njoj se pojavljuje `ivot. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. prev. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli. na nju spusti ki{u.. bezvrijedan. oblika i namjena.{. d`. Allah.ussilet. 36) Ova dva ajeta. i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame.{. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova. stvori..{. i drugi njima sli~ni. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle. jer smatra da je stvoren uzalud. mu daje `ivot.

{. da }e se desiti poslije smrti. upravo prili~e Allahovoj. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku. a. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. dakle..s. I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana. . veli~ini.s.” A {to se ti~e zbunjenog.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik.s. Allahov Poslanik. d`. putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. moj vjerovjesnik i poslanik.. niti pravednik nagra|en za svoju pravdu. on }e odgovoriti: “Ne znam. a. nepravde zlo~ina i grijeha. obavijestio nas je. a. Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi. nevolja. a Muhammed.. niti obnovitelj za svoje djelo.” A zatim }e biti tu~en i mu~en. vjera mi je islam.. o njegovom Gospodaru.. vjeri i Poslaniku.s.130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. Njegovoj pravednosti i mudrosti. 1 . To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda. a. niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in. Pro`ivljenje poslije smrti. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio.72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba. neda}a.

.. a Muhammed mi je poslanik. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti. on }e re}i: “Ne znam. a koji }e nastupiti poslije ispita. tako|er..s. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka. 2 . o kojima nam govori Poslanik. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom..”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib. zamijenio s mjestom u D`ennetu.{. r.a. d`. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e.” (Ibrahim.” A {to se ti~e munafika i kafira. ka`e: “. a mi smo mu se odazvali i slijedili ga..Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. pa sam i ja izgovorio.mu’min ili mukin .’” Allahov Poslanik. O tome govori veliki broj ajeta i hadisa.. a.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog. a. on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik. r. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada.PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu.s. 45-46) . d`.r. govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio. a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min. da je Allahov Poslanik. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom..” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen. d`.” To su rije~i Allaha. a. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah.a. On je Muhammed (tri puta). Allahov Poslanik. osim ljudi i d`ina..{.’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah.do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi. prenose od Enesa bin Malika. Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik .. rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti.s.: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu.. da je Allahov Poslanik.” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj.s. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam. a faraonove ljude zla kob zadesi.s.. ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti. rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni .a. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega.” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio.{. a... a. da je Allahov Poslanik.. Allah.}e odgovoriti: “To je Muhammed.a on dobro ~uje topot njihove obu}e .s.” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju. a.”131 Buharija i Muslim. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini.

. {to je. a.”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik. kaburska patnja. i druga.s.Abbas tuma~e}i ovaj ajet. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”. ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika.. A ako se to ne kosi s razumom.{. r. a. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni.s. kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri). A pripisuje se kaburu.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed.a.136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita. a suprotno tome onima koji su propali. svakako. a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa. ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 .. d`. Poslanik. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim.” Ibn . a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu. Allah.{. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima.. razumski gledaju}i. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom. Allah. rekao: “Ovo je prilikom umiranja. zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu. ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom.s. 27). povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava. a. poslije Bitke na Bedru. 93) Prenosi se da je Ibn . ukopanim u zajedni~ku grobnicu. Isto tako. d`.. slu{ao one koji se mu~e u kaburu.. Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije)..”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome. a.s. {to zna~i da one nisu iste vrste. pa do pro`ivljenja..{.‘” (El-En‘am.74 Iman Allah... d`. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”. zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva. U hadisima se spominje i govor Muhammeda. jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta.{. mu{ri~kim `rtvama. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl. a. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih). na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti. nije nemogu}e da Allah. upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik..s. d`. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” . Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu. onda se mora prihvatiti i vjerovati. a.s.

140 Ibnul . zato smo to du`ni vjerovati.a. njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera. kada umre. da je rekao: “Poslanik. a ako je od stanovnika D`ehennema. a.javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji . a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju. ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er..... u `ivotu na ovome svijetu. ukopao li se on ili ne. da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo.a. Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu. a zaslu`io je kabursku patnju.s. a. r. Tako|er. bez pretjerivanja i oduzimanja. r.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek. Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika. rekao: “Kada neko od vas umre. da je Allahov Poslanik. Pa ako je od stanovnika D`enneta.s. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti. kojima je zava|ao druge. a.patnja u berzehu (me|u`ivotu).’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu. svejedno. kazne ili ispita. I znaj. Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji . da je kaburska patnja .’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku. pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru.javnih i tajnih. Svako ko je umro.s. Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu. a. zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje. nama nepoznat na~in. pojele ga zvijeri ili izgorio. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje .s. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje. Da se vi ne ukopavate.. nego je to na sasvim druga~iji.”137 Buharija.Iman 75 re~e on (~ovjek). vra}anje du{e u tijelo. ona }e ga sti}i. nije na nama uobi~ajeni na~in.. a drugi se nije prao poslije male nu`de. tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima. jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu..

143 b . u kome je on upitao Poslanika.{. {to se malih predznaka ti~e. ali ve}ina ljudi ne zna.” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”. jevreji i kr{}ani.a. a mi }emo navesti neke: a .142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda.145 c .146 izme|u kojih }e se povesti . sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.Buhari prenosi od Ebu .s. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik. te`ak }e biti nebesima i Zemlji. u sahih-hadisima. 187) Me|utim... On }e ga u njegovo vrijeme otkriti. a. neredima koji }e se me|u njima desiti. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha. ili pati.. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru. a.{. a. Reci: ‘To samo Allah zna. kao i velike predznake.‘” (El-E‘araf.s.. a Poslanik. Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika.. da je Allahov Poslanik. i svr{etak poslanstva s njime. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada.s.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika. o njima govori jedan broj hadisa.s.. koji je to sakrio od svih ljudi. a. Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta. {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana. a. d`. r. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine.Hurejrea. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika. Allah.s..U poznatom hadisu o D`ibrilu. nego }e on nastupiti odmah poslije njega.s.. A kad nastupi Sudnji dan. a.. Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. u kome ka`e: “Ja sam poslan. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana.PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana.”141 3 .. a. d`. a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika.s.76 Iman zajedno s njom u`iva.

ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. prenosi da je Allahov Poslanik. o~ekuj Sudnji dan. Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.”150 d .. do|i pa ga ubij. r. evo jevreja. a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju.a.148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava. tako|er. a.Iman 77 ogromna bitka.a. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve. na zapadu i na Arapskom poluotoku. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku. reko{e. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno. pa je spomenuo Duhan.s. kao vjernik. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama. a. odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima.. alkohol.s. Ded`d`ala. ili ako nije. Ed-Dabbe. ~iji }e broj dosti}i blizu 30. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta. sakrio se za mene.”151 e . dok se ne pove}a broj zemljotresa.153 A {to se ti~e velikih predznaka. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema. jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana. o Bo`iji robe.s. o~ekuj Sudnji dan.. r. pojavit }e se neznanje. u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset.. ali ga ne}e sti}i popiti.” Ebu-Hurejre.s.Enes bin Malik. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’.147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik.”154 . rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja. kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen. a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.s. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma). zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije.s.a. a. ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega. dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti. pove}at }e se broj `ena.149 a kada se to desi i ljudi ga vide. r. a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici. silazak Isaa.. sina Merjemina. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu. a.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik. a. izuzev drveta Garkad. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada.” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena). a. svi }e povjerovati. izlaz sunca sa zapada. kakvo dobro uradio. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo..Ebu-Hurejre.. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada. prenosi da je Allahov Poslanik. tri pomra~enja Sunca: na istoku.. zinaluk.

bit }e izlaskom Sunca sa zapada.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As.” (El-En’am. me|utim. 158) Veliki broj mufessira. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira. tuma~e}i ovaj ajet. tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima.. d`. d`.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah. Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni. A . ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah.. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli). Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka. kako se navodi u mnogim hadisima. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika.”156 U ranije navedenom hadisu.. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u.{.. ili ako nije.. r. r.{.78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati. ka`e: “Onoga dana. koji prenosi Ebu-Hurejre. O toj promjeni nam Allah.IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah. jer mu je dosta da ostane kod . govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana.a. Ali. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana. i ne `udi da sazna opise te `ivotinje. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava. u stanju je da to izmijeni. u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. ako prije nije vjerovao. niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima. te da ono iza|e sa zapada..{. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali.” (En-Neml. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega.s. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa.a. prenosi da je Allahov Poslanik. kakvo dobro uradio. d`. makar i vjernici bili.157 B . a. kao {to to Allah.. d`. Vjernik. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada.{..{. kao vjernik. Po~etak te promjene. d`. 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima. istoga dana. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti.

I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim. pa to uistinu u~ine. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik.. Tvorac Svemogu}i.{... fakiha i apologeti~ara. U Newewijevom komentaru Sahih Muslima.{. nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan. d`. dvije rijeke. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja. D`ennet i vatra. zemlji da proklija i ona to uradi. koje }e Allahovom. d`. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike.. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima... jer on istinu pokriva svojom la`i. a zatim }e mu to Allah. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. d`.s. {to on sam automatski negira svojom pojavom.. i znat }e da je ona jedno od Allahovih..{. d`. On je odre|ena osoba. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne.{.s. a. svih muhaddisa. nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. Zatim }e ga ubiti Isa.{. d`. On }e tako zavesti jedan dio ljudi. ukoliko bi se to ostvarilo. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju.{. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana. i ubiti ga.{. kojom }e Allah. za razliku od Harid`ija.. naredba nebesima da spuste ki{u.. blago ovodunjalu~kih riznica.. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili. d`. zbog njegove prevelike la`i i obmane. nazvao “Ded`al” (la`ljivac). kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. sve }e se to ostvarivati Allahovom. voljom i mo}i. izuzev totalne neznalice i bijednike. }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu. a. d`. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju.. svojim nepotpunim likom i nemo}i. Allah. a Allah. pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda. stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska.{.{. kao i rije~i (kafir). a zatim }e Allah. a. je taj koji }e joj to omogu}iti. Tada }e Allah. onemogu}iti. I tvrde da. d`. nakon {to nije bio u mogu}nosti. jer on ne}e tvrditi da je poslanik. d`. pa Allah. on ne}e biti u stanju ljude zavesti.{. to je totalna gre{ka kod obje grupe. Zato se la`ov naziva ded`alom. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju.POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane. }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi.158 C . ili samo . otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti.Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana. Zbog svega ovoga. koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. isku{ati svoje robove. nego }e on tvrditi da je bog. voljom biti u mogu}nosti ~initi. pa }e si}i Isa..s. d`. Me|utim. Ljudi }e je razumjeti.

Dan kao godinu. boje}i se od njegove kazne. sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama. a da svoj narod nije upozoravao na njega. a. a. a. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi.. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio..”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa.. kao {to je }oravost. r. slijep na jedno oko. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega.s. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine. Kada smo. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji. i tako }e mu povjerovati. d`.s. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. ako se pojavi dok sam ja me|u vama. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine. a ja Allaha.{. neka svako od vas ~uva sebe. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i. d`.... a druga vatra usplamtjela. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: . Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom. ustao je izme|u ljudi i Allahu. a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala.80 Iman prividno.’”160 Huzejfe bin Jeman. Ko ga od vas do`ivi.. Ali. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera. oti{li do Allahovog Poslanika. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf..s.{.{. d`. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. r.a. pa ako nekoga od vas stigne. pismen ili nepismen. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. podr`ani. poslije toga.s. dan kao sedmicu. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. r. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav. ja }u vas od njega za{tititi. a ako se pojavi. {to }e pro~itati svaki vjernik. a ja ne budem me|u vama. Nema ni jednog poslanika. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i. dan kao mjesec. a zatim podigao. zato se. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko. a. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e. a Allah nije }orav.. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda. o robovi Bo`iji. A {to se ti~e onih koji su od Allaha.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana. molim da od njega sa~uva svakog muslimana. prenosi da je Allahov poslanik.. jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli. tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. on je to prepoznao na nama.a. On je mladi} izuzetno kovr~ave kose.a.

koji osjeti miris njegovog daha. isto~no od Damaska. dakle. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah. Nijedan nevjernik. d`. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti). koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju. On }e to tako ~initi dok Allah. pa }e ga odbiti.zakapaju mu suze. sina Merjemina. koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju. bez i~ega od svojih imetaka.{. ali }e postati bijedni. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu. koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi. a kad je podigne. ne po{alje Isaa. on bi to bio u stanju u~initi. pa }e on narediti nebu.. Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. koja mu je napisana na ~elu. gdje }e ga ubiti. prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke. a da je bog.’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. a. Jer. i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio.s. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi.{. koji }e si}i kod bijelog minareta. a. Do}i }e do naroda. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini). kad spusti glavu. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku. d`. dati sva ta nadnaravna djela.. dr`e}i se rukama za krila meleka. i zemlji koja }e odmah proklijati..s. Njegove tvrdnje su. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. te }e spustiti ki{u.s. a. da onaj.. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je. a on }e ih ostaviti. a koju }e pro~itati svaki vjernik. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. da shvati da je la`ov. kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka.. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega. ne}e mo}i pre`ivjeti. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman. u bijeloj odje}i.

s. d`. a da nisu ni bili svjesni. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona. tuma~e}i Allahove. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali. Zatim da ga je Allah. ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha. samo su naga|ali. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo. d`. ve} ga je Allah uzdigao Sebi.” IbnKesir... Allahova poslanika.s.. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau. te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana.{.. podigao Sebi i da je on ostao `iv. . a. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima. d`.. on }e protiv njih svjedo~iti.” (En-Nisa‘..s. sina Merjemina. kao i saglasnost islamske uleme u tome.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa. kada bude umirao. On }e ubiti Ded`ala. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. Allah. pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa. d`. a.a. ne}e u njega. a. o tome nisu ni{ta pouzdano znali.{.: “A nisu ga ni ubili ni raspeli.82 Iman D . ve} im se pri~inilo. a. da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period.{. ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: . kada bude umirao..I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no.. da je rekao: “Allahov Poslanik. a. pobiti svinje i osloboditi d`izje.s. u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti.. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. i da su ga razapeli. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana. kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura. ne}e u njega. a. Isaa..SILAZAK ISAA. onako kako treba.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana. Allah. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha.S.. nego da ga je Allah.A Allah je silan i mudar.{. a na Sudnjem danu. razbiti kri`. . a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ .s. d`.{. Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome.. d`. a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga. povjerovati. rekao je: ‘Tako mi Allaha.s. r..{. A.‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli. Postoje dokazi u hadisu. a sigurno je da ga nisu ubili. onako kako treba. povjerovati”. uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti. oni su sami o tome u sumnji bili. ve} im se pri~inilo.

reko{e oni. koji }e poni{titi na{ {erijat.‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘. Me|utim.sasvim je ispravna. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje. jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa.s. nema poslanika. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali.{. ‘O Zulkarnejne‘.s. Allah. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili.a.. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom. zatim }e razbiti kri`. posljednji poslanik. d`.. Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed.’ Uistinu.. niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa. Naprotiv.s.. a.’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i. ‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni. {to je i sam Poslanik. ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete. re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju.167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti. i pribli`i se istinita prijetnja. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti..‘” (El-Enbija‘. Zato ga moramo prihvatiti. oni }e ga sa zemljom sravniti. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti . potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda.a.s.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘. re~e on. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti. Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu. a. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore.s. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija. ‘Te{ko nama.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{.. re~e on. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava.‘” (El-Kehf. mi smo sami sebi nepravdu u~inili. mi }emo te nagraditi. a. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona.”172 E . 96-97) . ka`e: “I on opet do|e.s. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao.171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene. To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi. I kad sti`e izme|u dvije planine. a.

pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji. jedne prilike.a.176 Allah. Allah. ka`e: “I u rog }e se puhnuti. koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara. brda postati kao ra{~e{ljana vuna. koji }e sa svih uzvi{ica silaziti. ako se pove}a zlo. izuzev onoga koga Allah.{. d`.s..{. pa napravi krug ka`iprstom i palcem.{.84 Iman Buharija i Muslim. zar }emo biti uni{teni. odjednom. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. ustati i ~ekati. i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. r. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti.. da je Allahov Poslanik.” (Ibrahim. zvijezde popadati. planete se posudarati. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno.{. d`. tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{. o ~emu Allahov poslanik. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom.s. ka`e. o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg. 68) . ili o mjestu u kome se oni sada nalaze.. detalja njihovog izgleda i sl. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e.”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali.s.{. d`. d`. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao. osim Allaha. a. obavje{tava u Kur’anu..{. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode. “I Allah.” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar. u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah. po{tedi. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.. a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta.. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. 4 . a. a i nebesa.” (Ez-Zumer. d`.. d`. da }e se nebo rascijepiti.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. a u kome se spominje silazak Isaa. a.. sav prepla{en.. i Je’d`ud` i Me’d`ud`. a kada zadnji nai|u. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo.. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu.

. Allah.s. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto. kao {to su bili na dunjaluku. Nakon pro`ivljenja }e Allah. r. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. bosi.. ostvaruje se prijetnja Milostivog.s. d`.{. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik. d`. Zatim }e Allah. ne znam da li je uop}e umro s ostalima.{.. a.d`. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una. a. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu.. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura. tako|er. pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto. 13-16) Ebu Hurejre. goli i neobrezani. r. gdje }e ~ekati dok im se ne presudi. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela.” (Merjem.{. Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e.. RADI OBRA^UNA Vjerujemo.a.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne. prenosi: “Allahov Poslanik.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU.s. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe..{.s.s. bez odje}e. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova. a. Poslanik. a... tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge. ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo. poslanici su istinu govorili. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju.”179 6 .PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah. a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo. a.178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima.a.d`. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 .’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar. izvesti ljude iz njihovih kaburova. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put. a... a ja }u biti prvi koji }e ustati..” (El-Hakka. I to je Dan pro`ivljenja. neobrezani. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed..s.tada }e labavo biti.” (Ja Sin. r. prenosi da je Allahov Poslanik.a.. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O .’”180 Ibn-‘Abbas.

pokaza svojom rukom na svoja usta.{.{. d`. nekome do grla. .s. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi..d`.a. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta.184 pa }e ljudi biti u znoju. as.. a nekome }e zapljuskivati usta. dok ne do|u do na{eg Poslanika. goli.s. a Allah.. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom.s.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha. tvoja nare|enja odbacivali. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu.. a. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu. d`..s.. r. i Ebu-Se’id.. pa }e se zauzeti za njih. Poslanik. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim. nekome do koljena. a. kako nas o tome obavje{tava Poslanik. kao da je zauzdan.. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe.. shodno svojim djelima.{.s.”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne. prenose da je Allahov Poslanik. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili.s. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e. zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi. na tom se sastali i na istom se rastali. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije.a.86 Iman ljudi. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano. a kad si mi Ti du{u uzeo. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’. a. a. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha.’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja. a. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama. rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena. pa }e se odvesti na lijevu stranu. Ebu-Hurejre. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha. Muhammeda. pa su mu o~i zasuzile. r. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik. nakon tvog odlaska. moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio.

a. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati. d`. d`. neka se Allahu zahvali. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah.{. bar s polovicom . doista. d`. sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im. razgovarati na Kijametskom danu. r. d`. jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an. kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili. Koga zadesi dobro.{. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega.” (En-Nur. Tada }ete ispitivani biti.pa. 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah.. osim sebe.. Dakle.{. bez posrednika. a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati.” (El-Kasas. direktno i bez posrednika. oni koji budu zlo radili. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu. ‘Adijj bin Hatim. presudu i ~itanje knjiga.: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti .{.. a.KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je.NAGRADA . pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru.. Allah. neka ne kori nikog drugog.” (El-Hakka. ummet. pa neka se svako od vas ~uva vatre. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni. a onaj ko uradi zlo . oli~ena istina.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja. dobit }e desetorostruku nagradu za njega. u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. d`.s. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu. sunnet i na koju je saglasan musl.‘” (El-Kehf. 84) Allah.i meleki }e na krajevima njegovim stajati. prenosi da je Allahov Poslanik. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili. du`ni smo vjerovati u izlaganje djela..”188 8 .{. 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha. pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti.tada }e labavo biti . a koga zadesi ono drugo. tako|er.. presuditi svakom od njih.Iman 87 7 .

prenosi da je Allahov Poslanik. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti . pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela.. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu. Allah.. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko. koji znaju ono {to radite.s. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo.ka`e: . koji se mnogo trudi{. Ai{a.‘” (El-Isra‘. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati. re~e. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. bili oni dobri ili lo{i. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu.{. a. d`. d`.. a. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i. Allah. pa ako bude od onih koji }e biti spaseni.”190 Dakle. “To se odnosi samo na izlaganje djela. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah. A ~iji grijesi budu ve}i. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti.. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i.{.” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e. postaje nevjernikom. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla. a to su Kiramen katibin. Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi. d`. bit }e i ka`njen.{. sve zna!” (El-In{ikak.. zaista.{. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. A {to se ti~e obra~una (hisaba). d`. nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. d`. i knjiga mu bude data iza njegovih le|a.” (El-Infitar..s.{. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju.” Sve {to oni pi{u. o ~ovje~e.a ho}e! Gospodar njegov o njemu. d`.. jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili.{. o kojima Allah. 10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i.”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima. d`. kod Nas cijenjeni pisari. rije~i i ubje|enja. rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. d`.. Allah. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati. r.88 Iman hurme (koju }e udijeliti). zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu. lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik.. od Allaha. zar Allah.a.{.. propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti.{. To }e biti na mjestu sakupljanja.. d`. a poslije primanja knjiga. Ko je zanije~e.{. rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu.

Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio... 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una. d`. a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto. niti {ta oduzimamo.. d`.”194 {to se ti~e na~ina obra~una.”196 .. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati.{. Allah.. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili. Allah.{.To su njene vijesti. a onaj ko bude uradio koliko trun zla.” (El-Enbija‘. Gospodaru svome vratiti.a. i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘. koji ka`e da je Allahov Poslanik.Tog i tog dana je uradio to i to!’ . jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. na kraju. Vjerujemo da }e Allah.. rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una.s. pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje. to zatra`i.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. r. 47) Allahov Poslanik. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo. d`. vidjet }e ga. d`..s.. dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje. Mi }emo za to kazniti ili nagraditi.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah. d`. ali da to niko drugi ne}e vidjeti.. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: . ali im se nijedno ne}e prihvatiti. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene. bilo dobro ili zlo. tako {to }e im Allah. zajedno sa ostalima koji su propali. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet.{. a. prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema.{. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea.{. Bit }e uni{teni. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje. jer }e joj Gospodar tvoj narediti. da {to vi{e dobrih djela uradi. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti. da je rekao: “Allahov Poslanik. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un. 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea. d`. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah.‘” (El-En‘am.. d`. vidjet }e ga. prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’.. ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice.{. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude. a.. tako {to }e re}i: .{.” (EL-Zelzele.s. a. prije nego {to do|e ovaj kona~ni . r. Allah.Iman 89 “Oni }e se.a. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima.

ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela.i kada do|u do nje. kako to Allah. d`.s. noge. d`. podario njemu i njegovom ummetu. o vrelu koje je Allah. A ko se sa njega napije.s..‘” (. pa mu ka`e: . ~itanjem knjiga i ostalim.Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik.{.. i o~i njihove.s.oni prvi bit }e zadr`ani.198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed. vaganjem djela. ko`a i ostalo. a. pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada . da bi ih sustigli ostali . jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura. napit }e se. }e se osamiti sa svojim robom mu’minom. Allah. sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. ‘Allah.s.{. da ka`e o do{aptavanju Allaha. a danas ti ih opra{tam! ..: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. a.s. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili.90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. d`. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik.a. obdario je darom govora i nas!‘. Ko do njega do|e. A. i podsjetiti ga na njegove grijehe. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani. To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati. ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. A {to se ti~e nevjernika. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 .S. za sve {to je ~ovjek u~inio.A on }e odgovoriti: . . vratili. i o~i va{e.. u{i njihove. upitat }e oni ko`e svoje.HAVD (VRELO) POSLANIKA.Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara. Allahov Poslanik. evo. ruke. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se.A zatim }e mu re}i: ... d`. na Sudnjem danu. oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: . a. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e. r. odgovorit }e.{. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. a. protiv vas svjedo~ile.ussilet. d`. a poslije njega njegov ummet.{. sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega. prema vjernicima. prenosi ih vi{e od trideset ashaba. mimo nevjernika..A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima.Jesam! . dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega. a. i ko`e va{e.. 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha. Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru.Jesi li uradio to i to? .{..

Huzejfe. k}eri Ebu-Bekra. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. voda mu je bjelja od mlijeka. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga. Esme bint Ebi-Bekr.a. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz. Ibn-Mes’uda.s.. miris muje ljep{i od mirisa miska. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza. Neki ljudi }e se udaljiti. Ai{e. prenosi da je Allahov Poslanik. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta.s. Harise bin Wehba. a.. rahimehullahu te’ala. nego se ja bojim da se ne posva|ate. Enesa i D`abira bin Semure. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana.. a da je vrelo na{eg Poslanika. El-Mustewrida. koja je bjelja od mlijeka. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. prenose ih mnogi od ashaba.”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. Suvejda bin Hable. koliko god se iz njega bude vi{e pilo. dosti`u stepen tevatura.”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. Hadisi o njemu su mutevatir. a.s. Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti. da je izuzetno prostrano... r. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra.. pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj.. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda.a. ko se iz njega napije.. Kadi ‘Iljad. nakon moje smrti. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. Bera’ bin ‘Aziba. Zejda bin Erkama. a.”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo. Ummi Saleme. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. ‘Abdullaha bin Zejda. mnogobrojni su.Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra. nakon tebe su se potpuno odmetnuli. ‘Abdullaha bin Sanabihija. da je Allahov Poslanik. hladnija od leda.s. Ebi-Ummame.. koji ka`e da je Allahov Poslanik.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik.. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir. a. a. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura.. vratiti u idolopoklonstvo. a. Ebi-Zerra. Ebi-Berzeta. r.. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. vjerovati u njega je fard. Havle bint Kajs i drugih. U pojedinim hadisima stoji da. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok.s. Tako mi Allaha. Sewbana. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha.206 .a. Tako mi Allaha. r. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa. ‘Ukbe bin ‘Amira. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina.. ono }e se sve vi{e pove}avati. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni. iz rijeke Kewser. ja sada gledam u svoje vrelo. ja se ne bojim da }ete se vi.s.

stradati. pravda. d`. a oni ~ija djela budu lahka.. a lo{a na drugi. te }e se dobra djela staviti na jedan tas. i nekada }e prevagnuti jedan. koja }e imati dva tasa. nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman.92 Iman 10 .VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. {ta `ele posti}i.” (ElKari‘a.. Njime }e se pokazati pravednost presude. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti. oni }e. d`.210 .{.{. i da }e Allah.boravi{te }e mu bezdan biti. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka . tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta. Mi }emo za to kazniti. d`. kako stoji u jasnom Kur’anu. d`. ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. ili nagraditi. To }e biti. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka . dobra i lo{a. Allah.u ugodnu `ivotu }e `ivjeti. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati.” (El-E‘araf. vagati (vagom).{. po{tedio obra~una. pa se nikome krivo ne}e u~initi. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu.” (El-Enbija‘. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi..207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu.{. Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati. a nekad drugi tas.”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una.. 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga. pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima.209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah. jer je vaganje radi kazne. kako bi se pokazala Allahova. oni }e.

Zaista nam je Allah. d`.s.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa. koji nas je spasio od tebe (vatre)..Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce. a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea.{.a. a neki tr~e}i. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike. d`.Iman 93 11 .. I ako budu na pravom. a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. u liku koji oni ne poznaju.{. nakon {to nam te je pokazao. jednom rukom }e se uhvatiti. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela. Njihova dova }e biti: . tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema. Dakle.: ‘O Allahov Poslani~e. neki }e opet pre}i brzinom vjetra.{. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti). Allah. re}i }e: “Hvala Allahu. vjernike. neki brzinom treptaja oka. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu. spasi! . izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha.’ Zatim }e krenuti za njim. d`. U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu. ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik. podario {to nije nikom drugom. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima.{. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela.SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela. a.{.. i njega }e doka~iti vatra. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i. d`. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah.’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. a druga }e mu se izma}i.. d`. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne.. Me|u njima }e biti .: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne. A kad pre|u.212 pa }e im do}i Allah. Toga dana }e govoriti samo poslanici. a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu. A kada nam On do|e. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar. spasi. a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute. iskrene ljude.s. Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo. Allahovom putu na ovom svijetu.neka to slijedi’. a.Allahu moj. r. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema.

.. 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik.: “I svaki od vas }e do njega sti}i. prenosi da je Allahov Poslanik. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je .{. r. Allah.. zbog svojih grijeha. Vjerujemo da ih je Allah. re~e: ‘Allah. Ebu-Se’id el-Hudri. ostati na njemu. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega. Tako mi Allaha. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni.{.”218 12 . d`.” (Et-Tahrim. stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema.” (Merjem.. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima.. 30) Allah. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti.s. 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje. a. dakle. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e.. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ . a.s.{. d`.s.. d`. Tek kada se potpuno o~iste. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti.. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet.94 Iman vjernika koji }e. gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku. a. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku. nikada ne}e nestati. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik.{.217 Svi }e.a. d`. a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni..on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf. a.{. d`.. d`. A kada vjernici pre|u }upriju. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no. o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete.s.{. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet.”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha.” (Merjem. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre. pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih. a Allah }e spasiti vjernika.

zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh . a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti . “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti. iako Ga nije vidio. krupnih o~iju. u miru. a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim. u njima. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati.” Zatim re~e: “^itajte. na Kijametskom danu.” (Et-Tur. U|ite u nj. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati.’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu.” 220 A {to se ti~e D`enneta.s. oni }e na sigurnu mjestu biti. plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. a. niti u{i ~ule.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti. Allah. pune ~a{e dodavati . svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi.s. kao nagrada za ono {to su ~inili. zaista. u Kur’anu.” (Es-Sed`da. u dibu i kadifu obu~eni.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati. u Njemu. jedni drugima }e. zaista. i koji je srce odano donio. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela. ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih. usred ba{~a i izvora.. svakome onom koji se kajao i ~uvao. 17-24) Allahov Poslanik.Ovo je ono {to vam je obe}ano. i ona je.a od Nas i vi{e. `eniti. 62-67) Allahov Poslanik. koji se Milostivoga bojao. d`. a. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti.{. tako }e biti i mi }emo ih hurijama. . i jedni prema drugima okrenuti. 17)221 . bezbijedno. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele . to }e.i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli.” (Es-Saffat. a. u njima }e mo}i. ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. blagodat }e to od Gospodara tvog biti. opisuju}i D`ehennem. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati . ne}e biti ni od jednog daleko. Allahov Poslanik.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele. prenose}i od svog Gospodara. dovoljna! Poslanik.. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e. opisuju}i D`ennet. a. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima.s.s. priklju~it }emo djecu njihovu. to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim.” (Kaf. }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala... re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta. skrivene radosti ~ekaju.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini .. poslije one prve smrti.Eto. a od nje }e mu mozak klju~ati.

o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu.“Jesmo!” . nema smrti! O stanovnici D`ehennema.s. Pogledaj. A onda }e jedan glasnik me|u njima.odgovorit }e. a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 . da ga i jedni i drugi ~uju. a nevjernika u drugom. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao. nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati. samo. vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema. stanovnici D`ehennema u D`ehennem. pa }e se zaklati. viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili.96 Iman Isto tako.‘” (El-Ea‘raf.a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom.. do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema. koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive. ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet. O tome nam Allahov Poslanik. da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” . i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ . a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta. a.

d`.” (El-Hid`r.. vjere. d`.” (El-Kamer. govore}i da je kader Allahovo.224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah. stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji.. a. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo. Njegove meleke. 49) .a. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. a definiciju kadera kadau..{.[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo.”” DE. pa definiciju kadaa pripisuju kaderu. Pojedini. znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove.. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn .{. postavio na ovom svijetu. koji prenosi da je Allahov Poslanik.” (Er-Ra‘d. biva Allahovim odre|enjem.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera.223 A kada’ Allahovo. ka`u suprotno. Sudnji dan i da sve {to se doga|a.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu. opet.s. kada ga je D`ibril upitao o imanu. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana.{. d`. {to je nemogu}e. zlo ili dobro. 21) “Mi sve s mjerom stvaramo.{.‘Umera. r.{. dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa. Njegove poslanike. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru. d`. Njegove knjige. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar... rekao: “Da vjeruje{ u Allaha.. d`.

. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran. d`.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}.. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena. dozvole i volje. Njegova volja se ostvaruje. ka`e: “On sve zna. odredbu i da sve {to se de{ava. 29) “I On sve mo`e. 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji. kao {to su: znanje. Pa ono {to im On `eli. zlo ili dobro. d`. uistinu. a ne volja ljudi. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog). mo} i volja. d`. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu.{.” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed. 2) “On radi {ta je Njemu volja. izuzev {to On htjedne.{.{. Allah zadovoljan njime bio.. to }e im i biti.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman. Obja{njavaju}i ovo..” (Ja Sin.. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” . a ono {to On ne `eli.” (El-Bekare. prijatno ili gorko..” (El-Burud`. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud. jer kader zna~i ono {to Allah. {ejhul-islam.. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova.” (Junus. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena. d`. to im se ne}e ni desiti. Allah.” (El-Hadid.”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu.{. Ahmedova definicija je. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati. d`. to rekao. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova. d`. biva s Njegovim odre|enjem.{. sasvim potpuna i dovoljna.{. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu. Ibn-Tejmijje.. 83) “On upravlja svime. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti.

Allah. Prvo je stvorio pero. a da ga nije Allah. ~ovjek je vjernik i nevjernik.. voljom.{. d`. d`.{. neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti. Pored svega toga.{. d`. Tvorac njihovih djela. lahko!” (El-Had`d`. jer drugog Tvorca i Gospodara nema.. neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i. ne mo`e ni biti. A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima. ali Allah. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja. de{ava Allahovom. to je.to je Allahu. on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju. a sveske su se sklopile. i njihovu volju. d`. d`.{.Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji. Allah. u stvari.{.{. uistinu. d`. ili mirovanje.. lahko. a {to god ga je mimoi{lo.{. zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa.. ho}e. I da se svaki. d`. Ljudi ~ine djela. O tome Allah. a koja nije. ... uistinu. Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine. dobro~initelje i pravedne. d`. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi. ali je Allah.{. volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja .rahimehullahu te’ala .{. znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. Allahu. zapisana u Knjizi. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). prije nego {to je damo.{. stvorio je i njih. vjerovanje da biva ono {to Allah. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji. njihovu nafaku i ~asove njihove smrti. Pera su presahla.{.. On zna sve njihove radnje. Dakle. i njihovu mo}. a zabranio im je grijehe. {to god ~ovjeka zadesi..zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: . 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu. dobar i lo{. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas.” (El-Hadid.. stvorio. On voli mutekije (bogobojazne). d`. d`. dobra djela i grijehe. a ono {to On ne}e.. d`. I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli.. Allah.

praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili. pravda.. Njegova volja. a zlo se Njemu ne pripisuje.. jer se zlo ne pripisuje Allahu.{.‘” (El-.{. kod Allaha.{.. ne bi bilo zla.” (Ez-Zumer. A pripisivanje zla Allahu. znanje.{. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih. 10) Uistinu. svojstava niti djela.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti.{. Stvaranje Iblisa.100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo.” (El-D`inn. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac. na prvi pogled.. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava. d`. d`..{. nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema. stvaranje svih stvorenja i doga|aja. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano.. d`.{.{. d`. pribjegavanje Allahu. na primjer. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa. neprijatelja zlo. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro. kao {to ka`e Allah. kao {to ka`e Allah. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}. u koji smo du`ni vjerovati. d`. a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha..gledaju}i na budu}nost. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu. d`. Podjela kadera.230 Bolest je. d`.elek. Nije mogu}e da Allah.. d`.{. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih..{. bezgrani~no dobro. kao {to Allah. ali je hajr .: “Allah je stvoritelj svega.{. d`. Tre}i: Allahova. d`..{.{. d`.. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca.{. ostvarivanje obo`avanja Allaha. d`.. po stvaranju i odobrenju nije zlo.228 Allahovo. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a..{. `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi. d`. imaju}i na umu kako Allah. a u odnosu na Allaha je svakako hajr.{. Allah. d`... prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro. neda}a za ~ovjeka trenutno. on je u svojoj cijelosti samo dobro. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke. a sve ostalo stvoreno.{.. d`. dodaju}i tome jo{ veliku nagradu.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu. d`.231 Sve {to je zlo je relativno. ~etvrti: Allahovo. d`. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja.{.{. jer je dobro u odnosu na djela Allaha. d`. zbog bola i isku{enja koja ga prate. i tra`enje za{tite kod Njega. sve je to mudrost. d`. jer da je Njemu pripisano. i Njegovo . milost i dobro. tako|er. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje.{. pisanje. d`.

Te dvije stvari su: Prva: Allah. zlih djela. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina.{..{.. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am. pripisivanje nepravde Allahu. nevjernik. ili grije{nik. {to se. d`. Zlo. pravdati kader’om.. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. jedna od njih je dobro. d`.{. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio. A ako je ~ovjek.. Allahov. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast... tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha. d`. o Allahu. a Allah. oni ga ne bi mogli u~initi. i da On ho}e.{. Pa ako je vjernik.d`. a Allah ima najja~i dokaz. d`. mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. a ni preci na{i.. jer je Allah.. ima dvije strane.{.Iman 101 odobravanje istog. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha. Kako }e se nevjernik. d`.{. pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde.. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom.{. kosi s vjerovanjem u Njega. dakle. mora vjerovati u Allahovu. d`. koji ga je stvorio i odobrio. d`. je iznad svake manjkavosti. a da On to nije htio. i pored ka`njavanja grije{nika. ili nevjernik. On ih ne bi kaznio. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz. d`. d`. svakako. u svakom pogledu.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo..{. Allah. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova. odgovor je sasvim jasan. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost. Zato je opravdavanje grijeha kader’om. Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom. nevjerstva i {irka. a to je strana koja se ve`e za Allaha. koji se opravdava kader’om.{.. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini.{. prije nego . niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali. d`. govori bez ikakva znanja i osnova. nepravda.{. jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu.

{.{. d`. u praksi. d`. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb. onda. Polemika na ovu temu. d`. u bilo kojoj filozofiji ili religiji.. Stvar je. veoma jednostavno i jasno.. na nju pozivati?Postoje Allahova. Allah. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti. dok je. d`.. htio je sasvim drugo. gajb. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana.{. Allah. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju. d`.{. nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima.. {to na ovaj na~i postaje.. Znamo da je svakom ~ovjeku. nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova. a onoga ko izabere zabludu.. odredba..{. pomo}i u tome. d`. I bilo je onako kako je Allah htio. A {to se ti~e Allahove. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama. Ali. d`. nije rezultirala . a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih. niko je ne poznaje osim Allaha. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade.{. Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu.{... te saznao {ta je njemu odre|eno. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja. ili da ih sve prisili da vjeruju.{.... u isto vrijeme. kad je Allahova. Profesor Sejjid Kutb. Allah.{. tuma~e}i spomenuti ajet. prije nego {to se desi. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah..{. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici. pa svi prihvate Njegovu uputu. d`. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju. Allah. ili da im ubaci iman u njihova srca... pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr. dakle. nare|eno da se pokorava Allahu. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe. da bi se njemu prilagodili.. d`. d`. Druga~ije re~eno..{. pa pro~itao {ta tamo pi{e. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo. d`. naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati.{. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke. d`. A kada oni poku{aju to u~initi.{. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju. volje i odredbe. kako }e se. d`. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu.. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili.102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr. i da izvr{ava Njegova nare|enja.

Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno.{. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni.. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u. osim Allaha. Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah.. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. Allah. d`. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove.. odredbe. d`. d`. d`. Dosta mu je da zna njegovo zna~enje. Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. d`. I da zna{ da Allah. a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio. du`an si Mu se zahvaliti na uputi. kako bi te to odvratilo od grijeha. ne mo`e ni biti. d`. Na{i razumi su ograni~eni. da je mudar i da mu ne prili~i besmislica.” (Ez-Zumer. da je sve stvorio i da ono {to On ne}e. 7) SKRIVENOST ALLAHOVE. ako si u~inio dobro. i ljudske volje i njihovog . dragi brate.[.{. ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. zadovoljan. nadaju}i se da }e ti oprostiti. d`. a ako izvr{i{ neki grijeh. Allah od vas ne zavisi. Allah.{..{. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{. d`. d`.{. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu.pa.. D@. d`. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{.”233 Zato. stepene i da u njega vjeruje.. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane. d`. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost..{.{.{. a ako si Mu {ta zgrije{io.{. i da voli{ ono {to On voli. .{.... d`. d`. I da zna{. A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa.. a zatim se osloni{ na Allaha. da vjeruje da Allah.. du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu. Jer. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb).. znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova. jer }emo se tada razi}i i tako propasti.{.{. koje ne zna niko drugi.{. d`.Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi.{. sve zna. ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima. ~ime je Allah. Allah.

a ko to u~ini.. sve {to je potrebno Allahovom... koji prenosi od njegovog oca. koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha.. rije~i. na {to mu Alija. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema. i upitao ga o kader’u. samo znakove Allahovih. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{.” On ga ponovo upita. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu.a. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put. d`. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik. jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji. a. d`. d`.. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj.234 Zato je Allahov Poslanik. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im.” On mu ponovi pitanje. Imam Ahmed prenosi. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi.a. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah.s. d`. jer je Allah. r. A prvi znak uva`avanja neke .. d`. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba. d`. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja. a. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji.{. na primjer.{.{. toliko se zacrvenio od srd`be. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti. Poricanje znanja koje postoji je kufr.. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom. Mi mo`emo spoznati.{. te ga nemoj gaziti. a ljudi raspravljaju o kader’u. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati.. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju..a.. a.{.. kao {to je slu~aj s Allahovim. r. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika. d`. d`. uradio. bez detaljnog ispitivanja Allahove.{. a oni }e biti pitani.{...{.s. Allah. mudrosti u tome. To je dered`a veoma znanih. postaje nevjernikom. a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr.. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu. d`. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti. d`. bi}em. ukratko. mu re~e: “Tajna Allaha. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti.”236 Divne li su rije~i imama Tahavija. I iman ne}e biti primljen ni od kog. svojstava.s.. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti. pa njime ne kre}i.104 Iman izvr{avanja od ljudi. re~e: “Duboko more..{. a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu. r.. d`. pogazio je Allahove. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana.{. Ovo je. zabranjena radnja i prekora~avanje granice.‘ (El-Enbija‘. a Alija.{.

Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a. Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud.s.{. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu.{. tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa. a. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’.”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota. tra`i je od Allaha. a. Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo... a ako i od kog pomo} bude{ tra`io. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah.s.arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad . a. Selman el-.s.Sine moj. Pazi na Allaha. ve} odredio. r..a.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi.s. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda. pitaj Allaha. osim onim {to ti je Allah propisao.{. a ako im se smiluje. koji je.s.Iman 105 stvari je vjerovanje u nju. a. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik.{. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika. jedne prilike. na}i }e{ Ga ispred sebe. ~uo sam Allahovog poslanika. d`. a. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela. Pera su prestala pisati. a. Allah.. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit..’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika. bilo je pero. a da nikome ne bi nepravdu nanio. d`. d`. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika. u tom zna~enju. ti to ne bi primio. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu.s. a. r. A kada bi se sakupili da ti naude.. d`.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. pa mi je rekao isto tako. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i. taj sa mnom nema ni{ta... a.. On bi to u~inio. d`. a u ovo ne bude vjerovao.{. te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog.s. re~e Allah... rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti.a. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu. Ako bude{ ikog pitao. i tinta se ve} sasu{ila.. Ibn-Abbas. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu. o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika. odredbu.s. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana. ne}e ti nauditi ni~im drugim. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’. kada ka`e: ‘Ko umre.

{. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika. Takav ~ovjek zna da se Allahove.{. zna da je i on sam pra{ina.s. dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. onda. d`.. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode.s.. d`. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu..{. sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje. ali su istinita. ne bi mogao u~initi ni{ta. Koju li. i zna da. d`. nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim. d`. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno.”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana. da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi. rahimehullahu te’ala. niti mimoi}i ono {to te zadesilo. a. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti. a ono {to mu nije odre|eno. su plod njihovog imana u Allaha. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji.... odre|enje. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’. sem onoga {to mu je Allah. budu}i svijet i Allahovo. Jer. kad bi se cijeli svijet sakupio.. Tek ovako promatraju}i. volji i ure|enju . koja je ostvario allahov Poslanik. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju.{. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat.{. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek.106 Iman postanu vjernici u Allahovu. samo. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja). To su djela koja li~e na ~uda. Kako. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman. propisao. sa svojim plemenitim ashabima.{. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. d`. ma kakvi oni bili. Sva ta ogromna djela. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi. a. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo. d`. rukama. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima.

Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove. a On zna. a ono ispadne zlo po vas.a ono mo`e biti dobro za vas. dakle. mudar i milostiv.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a. d`. 216) Mu’minska du{a. ‘Allah zna.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve.{. pa i za to bude nagra|en. a ljudi ne znaju. r.{.{.Allah sve dobro zna. d`.a. kada ga zadesi neda}a.: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega. a ne{to volite.a. d`. on se na njoj zahvali. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana. koji u Allaha vjeruje. d`.‘” (El-Bekare..{. d`. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu.s. zna da je od Allaha.. sve dok ga potpuno ne o~isti. Ona je zahvalna Allahu.”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog. kao {to ka`e Omer. za nju nagra|uje. u dobru. a ako ga zadesi kakva neda}a. tuma~i Allahove.a..{.” Alkame.{. a. A ako se po`ali{ sinu Ademovom.{. r. r. Allah. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji. Kao {to to obja{njava Poslanik. d`.” (Et-Tegabun. a vi ne znate. isku{enje dolaziti ~ovjeku. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici. Tako }e. ka`e: “Ne volite ne{to. uputiti .. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji.”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom. pa zato biva nagra|en. neprestano. isku{enja }e biti lak{a. a ako mu iman bude slab... a. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima.. d`. Pa ako mu iman bude ~vrst.s.. ja .. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo. 11). on se strpi. mudrosti i Njegove volje.’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi. a On }e srce onoga. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo. te se zadovolji i strpi. Zato je svako stanje koje je zadesi. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi.. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah. a strpljiva u neda}i. dobro po nju. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju). a to nije slu~aj ni s kim drugim. do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti.

{. nije zadovoljan kufrom. d`. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. nema okretanja nazad. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari. a drugi da je mustehabb. d`. po mi{ljenju cjelokupne uleme.” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e. d`.{. bilo bi ovako.{. milosti prema ljudima... a niti neda}e njegovo strpljenje.. niti nervne napetosti. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om.”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao. d`.{. a ako nisi.. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih. niti da je bilo ovako i ovako.. Zadovoljstvo Allahovom. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara.... d`. onda se strpi. odredio je i uradio ono {to je On htio.252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu. d`.{.” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati. d`. d`.{. U tom slu~aju. abnormalnosti i {izofrenije. Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo.{.. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. Allah. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole..{. d`.”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu. d`. odredbama. tako da uop}e ne osje}aju bol.{.{. nestanak brige i tuge. I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti. najve}a vrata. u skladu s Allahovim.. odredbom. Naprotiv. O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje. du{e i nerava. kao ni sabur na poni`enje i zlo. odredbom. a svi su saglasni da nije ispod mustehabba.. d`. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu.” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja. nare|enja. nego: Allah. Zato nema psihi~kog sloma. d`. d`. dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka. nego . uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja). pa ako si u stanju. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih.{.{. kao {to smo ve} rekli. budi zadovoljan.”251 Sabur je vad`ib..108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj. odredbi.{.”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih. odredbu i svijest o Allahovoj. Jer.

da li oni mijenjaju Allahovu. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama. jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i. a na ovom svijetu izgubljene sre}e. a i ne uroditi. d`. odmor. Tako. a kome ho}e .Iman 109 vladaju zadovoljstvo.. d`. zajedno sa tevekkulom na Allaha. A onaj ko okrene glavu od knjige moje. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha.. u~ini bez poroda.{. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno .uistinu. d`. d`.”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na .{. prijatnost ~vrstog ubje|enja. istinsko zadovoljstvo. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode. d`..mu{ku.” (Ta Ha. On.. ili im daje i mu{ku i `ensku.{. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju.{.posljedi~nim zakonitostima koje je Allah.. milost i pravednost. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu. d`. Mora se `eniti. d`. a koga ho}e. dozvolom. kako to Allah. i imanom da je sve u Njegovim rukama. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate. smirenost. Allahov poslanik. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a. d`. postavio u ovom svijetu. odredbu?”. d`. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost..s. tegobnog i napetog `ivota. ali taj brak mo`e uroditi plodom. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a.{.{. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji.. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake. bio bi grije{an..{. rastrganih nerava.{. a. sre}a. rastere}enost savjesti. smirenje.. iako je nafaka u ruci Allaha. pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom.{. on odgovara: “Oni su dio Allahovog. kader’a.

te je Omer tako i naredio. r. r.. a.. i pojedinim Kurej{evi}ima. a neki ka`u da je vad`ib. to u~inio po kader’u... manjkavost u razumu. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao. najve}i mutevekkil..a.s. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’. zar ne bi. a zatim muhad`irima. d`.s. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. d`. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i . osim jedne bolesti: starosti. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha.. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer. a. a drugi pust. nije dao nikakvu bolest.{.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu. kako bi se udaljili od kuge. pogre{no. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e. a da za nju nije dao lijek.259 Tako su i ashabi. a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima. mustehabb.. vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani).a. a isto tako.{.s. d`. po ulasku u [am.’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre.{. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). jer rad je fard. jedan plodan. r. sreo je ljude iz Jemena. koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha.. a ne da mu se suprotstavlja. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju. susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga.{.{. A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula.. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’. rekao je: ‘Allah. Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove. d`. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela.. svakako. ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane. postavio. {irk u tevhidu. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci.a. d`. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama. rekao: “Allahov Poslanik... Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada.. a. pa su se muhad`iri saglasili na povratak. Dolazili su beduini s raznih strana.. naredio lije~enje.256 Zato je Allahov Poslanik.110 Iman posljedice. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer.. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio. To je. A Allahov Poslanik.s.a...{. r. Buharija prenosi od Omera.. kada bi ih ~uvao u pustom dijelu. ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se. mubah ili mekruh i haram. da su ga. d`.. jer Allah. je skrnavljenje [erijata.. a zatim se osloni na Allaha. prije osvajanja Meke.. r.a. Nazvao sam selam i sjeo. a.

d`.. a rad je njegov sunnet. zanijekao je Sunnet. u protivnom. a.s. niti tevekkul slabo{}u.” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad.. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 . a ko zanije~e tevekkul. pa ko bude radio po njegovom halu. Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom. jer bi.. zanijekao je iman. Jer. Pored tevekkula rad je neophodan. mudrost i Njegov zakon ({erijat).{. tevekkul je hal Allahovog Poslanika.. oskrnavio Allahovu.Iman 111 dunjaluku.

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

ili samo jedna od . a ako htjedne. konstatacija da su djela organa. d`. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom. Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi.265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem. Jer. {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu. da li je on dio imana. uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. oprostit }e mu. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode. a. ili da su ona jedan dio samog imana. mada se na njemu grade druga razmimoila`enja. ali. iako se razilaze u njegovoj definiciji.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza. teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju).266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju. Ali. uz iman srca. tako|er teoretske naravi.. a Allah najbolje zna. kaznit }e ga. voljom. jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko.268 Uzrok tome je.. neophodna. ako htjedne. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima. nego je on pod Allahovom. oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika.s. a u njega ne ulazi djelo. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta.{.

. on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. prenose}i {to je rekao Musa.ubje|enje i na rije~i jezika. iako ga ne smatraju dijelom imana. Pod rije~ima se misli na rije~i srca . a. ako se zadovolji samo s jednim. od nas tra`i. nastalo bi i imana. d`. poslanik. ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem. bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet.oni ne}e vjerovati. kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom. o kojima nas Allah. i rije~ i djelo...{. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu.Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje.. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti.{. Allah. sveukupno.. ako ne: 1 . spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to. smatraju da je ono neophodno. spada u iman.{. od ljudi tra`i rije~i i djela. koji nije mogao otkloniti. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana. d`. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u .” (El-En‘am.. kao o~igledna znamenja.116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana. d`. vo|a nevjernika. pripadnik na{e kible (musliman). 14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik. ali su bili nevjernici. ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. A drugi.araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna.270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik. 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara. i pored toga. a.Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet).” (El-Isra‘. jer je neizostavni rezultat imana. pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci. Allah. ali ga nisu vjerovali.269 2 . smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane. d`. Jer. {to nije slu~aj sa djelom. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. poreko{e.s.{.. obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema. a srcem ga porekao. ali je on. oni koji su sebe upropastili . Ali.s. veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga.271 3 . jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo. nepravedni i oholi. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam.. ali su u sebi vjerovali da su istinita.{. ne mo`e biti. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori. d`. i oni su munafici.Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman. 102) “I oni ih.” (En-Neml. te je pre~e baviti se drugim pitanjima. Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah.

ali izostavi djela. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu. Ve}ina ehli sunneta.s. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom. i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio. {ta se desilo. a. tvrde suprotno.s. a.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori. koji ka`e: “Allahov Poslanik.273 5 .. dokle god ga ne smatra dozvoljenim.s. a izostavi djela. a on re~e: ‘La ilahe illellah’.{. isto tako. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava. pitanju pove}avanja i smanjivanja imana. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje. Pa ko ih izgovori. d`. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer. isto tako. biva grije{nikom prema Allahu.”276 To su rije~i Poslanika.s.274 6 . d`. a.{. a drugi je njegov obavezni rezultat. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet. ulema se. To me je po~elo ti{titi. iako su djela odstranili iz definicije imana. smatraju da su djela neizostavni rezultat imana. i da je sve to u odnosu na Allaha.Isto tako. oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje.s. a ja ga ubih.. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom.275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda. Svi su. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom. iako umre prije pokajanja. i Njegovom Poslaniku. d`.. isto tako. razilazi i po drugom pitanju.Saglasnisu.”272 4 .Iman 117 iman. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao. . u svojim hadisima.a. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima. spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. i u tome da ~ovjek. dakle. a. A hanefije.{.. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom. r. da u njega spada rije~.{. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha.” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana. i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise... te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam.Saglasni su. pa sam ispri~ao Poslaniku. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana.. d`.. Ja sam stigao jednog od njih. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana. potvrda i djelo. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana. a. poslao nas je u bitku.

to je pove}alo njihovo vjerovanje. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja.”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda. a. prenosi da je Allahov poslanik. koji su dokaz za to. je i hadis u kome Allahov poslanik. i rade ono {to im nije nare|eno.eth.”277 U svakom slu~aju. d`. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti. da bi ~inili zikr Allahu. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana. r..” A Omer. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje.a.s. a ako ni to ne bude u stanju. neka to u~ini prezirom u svome srcu. a. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’. a to je najslabiji iman. d`. a kad im se rije~i Njegove kazuju. r. te . 4) A od hadisa. neka ga sprije~i svojom rukom. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika.. 2) “One kojima je. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju..{..”280 A Abdullah bin Mes’ud. ovisno od djela.s. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide. a ako ne bude u stanju. neka to u~ini rije~ima. i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima.a.” (El-Enfal.. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah. niti iz tog razlaza {ta proistje~e. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar. a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice. treba da ih se pri~uvate!‘. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e.‘” (Ali ‘Imran. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti.” Jo{ je mnogo ajeta. i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu. A i stid je dio imana. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja. hadis: “Ko od vas vidi neko zlo.. ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila). Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. takvaluku. i on je mu’min.s. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom.”279 Zatim. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas.. r. a.” (El-. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje.{.a. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali. i on je mu’min. on je mu’min.

a. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja.. Zatim. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe. posti`e temelj imana.{. osobine i djela. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno. i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara. Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. r.”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu. svojstva.s. Knjizi i njenom sadr`aju. ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. iman slabi. D`enneta i D`ehennema. je priznavanje i prihvatanje Allaha.s. . {to se iskazuje {ehadetom. a. vjeruju}i u to {to ka`e... Pa ko ga izgovori.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji. primjerima koje navodi..a. Iako sve to. priznavanje poslanstva Muhammeda.{. izrekama. toliko se pove}ava njegov iman.u~eni. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . a. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. d`ihada i poslovanje. d`. kao {to su: pitanje meleka. Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika. pa nam se pove}ao iman.. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih . u svojoj osnovi.s. nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna. a. a. poukama i poja{njenjima.. d`. u globalu. I znanje o Allahovom poslaniku.. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta.{. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed. pove}ava se jekin i ja~a iman. Sirat }uprije. historijskim kazivanjima. Zato je Allah. islamskih principa i zakona.. Ibn-‘Umer i drugi. pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima)... a.” (.. zatim smo Kur’an. i njegovim uputama u pogledu morala.{. d`. u globalu. te tako izi|u iz imana u kufr.s.a. d`. Allahov poslanik. r. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju. kao {to su to ~inili ashabi. vele: Nau~ili smo iman.s. i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika. pravdaju}i tako svoje grijehe. temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha. njegov iman u Allaha je nepotpun. IbnD`undub. A za potpunost imana su nephodna oba dijela. a. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer.s. i onaj koji to ne zna. 9) 2 . kao {to smo ve} rekli. d`.{.s. Iman.. vezane za doga|aje poslije smrti. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo. Allah nas sa~uvao tog zla! Jer.atir.{. Ko se ograni~i samo na prvi dio. Jer. d`.Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. bez znanja o detaljima.. kroz Njegova imena.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje. o Allahovo. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una.

73) A o drugima Allah.’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a).” (El-.{. nikako da se osvijeste.{. koji je ashab Allahovog Poslanika.”284 A Allah..{.. To su oni koje je Allah. Njegovu mo} i odredbu. d`.{.ashabima.120 Iman 3 .. d`. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka.. d`.urkan. veli~inu i veli~inu Njegova carstva. d`.” (El-Bekare.. uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima.s. jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem. d`. 17-18) . zbog toga. stvaranje. Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru. d`. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru. r. tada nam se smanjuje iman.” (Ali ‘Imran. Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera. Njegovoj mo}i. ni gluhi ni slijepi ne ostanu. svojoj bra}i . carstva. da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu.” (Ali ‘Imran.{. ljudi koji u njima vide Allahovu. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba. iman i jekin pove}ava. nijemi i slijepi su. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo.. tada nam se iman pove}ava. razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo.a. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga. Prenosi se od Ebu-D`a’fera. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela. da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha. d`. d`.. d`. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini. i kad ona osvijetli njihovu okolinu.Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze. sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize.{. 191) “I oni koji. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere. 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo.. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje. opet. Me|utim. te im se. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog.{.{. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). A svojstva Allaha. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide.. a.. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju. d`. To su nevjernici i vjernici slaba imana. Gluhi. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje. A ima.{. d`..{. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha.{.{. pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha. d`.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima.{. .. U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika. Me|utim. Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela.drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). vjeru). d`. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom. a ako ne stigne do nje. a nikako zanijekati. te on postaje dru{tvo nevjernika. smatra se nevjernikom. prvi se smatra uvodom u drugi: . poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama. a uvodi u drugo. . prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra.TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti.prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu.

da }e jedino Njega obo`avati. njih po~asti.{. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju.{. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja. na po~etku. On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji. a. d`. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah ..” (El-Enfal. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka. d`. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati. Muhammed je Allahov poslanik). {to ih poni{tava.Nema drugog boga. vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje. u{ao je u Allahovu.. Zato. 4) Me|utim. u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela. ka`e: “Oni su. vjeru i napustio je kufr u kome je bio. Tome je Allah.{. rije~i i ubje|enja. samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah.{. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja..{. taj je od onih o kojima Allah. i oprosti. d`. osim Allaha. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima.{. d`.. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom. dao naslov. pravi vjernici.s. d`. da je Muhammed.285 . njihov Gospodar. Zadovoljio se da. zbilja... d`. Allah..PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu.

. ukazuju na to da su Poslanik.. HADISI 1 . koji to isto tako potvr|uju. d`. a.s.{.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama. bez imalo sumnje. rekao da je ~uo Allahovg Poslanika.”288 3 . rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga.”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah.s.. bez imalo sumnje. Svaki ~ovjek koga Allah. vjeruje. i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet. a zna da nema drugog boga. ne}e ostati mahrum od D`enneta. a od njega. Isto tako. na po~etku. osim Allaha..Allahov Poslanik. i da je Muhammed Allahov poslanik. a.. kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga. osim Allaha. d`.. osim Allaha. d`.a. potvr|uju mnogi sahih hadisi. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet. a. mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika.{.{. U njima se ulazak u iman i islam.s. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga. osim Allaha. r. a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika. i da sam ja Allahov poslanik.”287 2 .a. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga.s. a.. rekao je: “Ko umre.s.”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha. a. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje... u}i }e u D`ennet. u}i }e u D`ennet.s. i da je Muhammed Allahov poslanik.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. i da ne}e vje~no ostati u vatri. ne}e u}i u D`ehennem... Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju.Allahov Poslanik.

O Muhammede. pozvao Ebu-Bekra je.{.294 .126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah. a. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet.” A Allahov Poslanik. o Ebu-Bekre. osim Allaha. Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija.. da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik. d`. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku.. niti {tetu mo`e nanijeti.” On tada re~e: “Oslobodi je.s.Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija. a. u kome ka`e da je Poslanik. EbuBekr tada primi islam. niti zna ko ga obo`ava. da obo`ava{ samo Allaha.U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr. mu je na to odgovorio: “Naprotiv. 4 ..s. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima.Muslim.s.a. Ja te pozivam. u kome stoji da je Allahov Poslanik...s.” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je. i rekao mu: “O Allahov Poslani~e. a. prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika... a. i da si ti Allahov poslanik. a. a ko ga ne obo`ava. a.U siri se prenosi da je Halid bin Se’id...s.” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga.” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik. Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. te se vrati svojoj ku}i kao vjernik. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. a.s. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika. ona je vjernica. Ebu-Malik u svom Muvetta’u. 1 . u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{.. Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi. ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik. r..”291 2 .”292 3 . Poslao me je da dostavim Njegovu poruku.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik.s. poziv u kelimei {ehadet.S. odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama.s. obradova se njegovom islamu. da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. A. a. u stvari. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju.

s. a.295 Ovo je skra}ena verzija. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima. Do{ao sam Poslaniku. a. r. a.s.{.” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i.. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam. prihvatit }u ga. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika.s. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. Ali. I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine.”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga. a.. osim Allaha. Allah. d`. stoji da je on do{ao u Meku.. a ja sam bio ~etvrti. htio je suprotno. ili da slu{a njegov govor. niti pravedniju stvar od islama. 7 . {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro.. Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik. r.. nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i. a.s. kako klanja pored Kabe. rekao Ebu-Zerru. 6 .. Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i.s. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede.a.Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija.s.Iman 127 5 .”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo). i da je Muhammed Allahov poslanik. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku . htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome. sve dok ga nisu oborili. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam. Tako mi Allaha. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima.a. Ali. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i.s. osim Allaha.. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha. a. nije krenuo ku}i. i istinski nisam `elio da ga ~ujem.s. i da je Muhammed Allahov poslanik.. u kome stoji da je Allahov Poslanik.{. Allahov Poslanik. a. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica. a. d`.a. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika. pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga.s.” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije.. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim. zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga. a. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik. Do{ao sam blizu njega i Allah.. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe.. osim Allaha.O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra.. u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku. u Medinu. a ako budem ~uo lo{e... ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika.s. boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora.. i zabranili mu da se s njim sastane.

nije dovoljno da samo {ehadet donese. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet. Zatim sam ga poselamio kao poslanika. na primjer....128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja. rije~ ili slovo. jer je to poja{njeno u drugim hadisima. a. i da je Muhammed Allahov Poslanik. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. ali ne priznajem obaveznim zekat i had`. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava.{. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda. makar jedan ajet.{.. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela.s. Pa ako je.s. a. r. osim Allaha). osim kelimei {ehadetom. a to je da ulazak u Allahovu.s.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba. njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam.) Pa smo po`urili. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta. nakon ovih dokaza.a. kamata. Zato niko nije u stanju. On mi nasmije{ena lica uzvrati selam.. ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela.300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam.. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. osim Allaha. ubistvo.. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed.s. pored {ehadeta. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. osim Allaha. ili da zabranjen blud. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. Isto tako. a.299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto. nego je du`an da. Allahov poslanik. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu. a. d`. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji. d`. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet. prije i poslije Hid`re. ili tome sl. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni. ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme. primio islam. ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na . ili narodu odre|enog vremena. ali porekne ne{to od Kur’ana. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’. Jer. na primjer. a. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet.s.

a.{. Zato. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. ko ih izgovori. koji su do njega bili poznati. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio.s. vjere..{. Ali. du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo. odnosi samo na jedan narod. mi smo obavezni temeljiti svoje presude.. d`. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao.s. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. pa makar on u stvarnosti bio munafik. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama. d`. . d`. Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u. i da je Muhammed. Jer.s. a ako ne. kao {to smo ve} spomenuli. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. onda je dovoljan samo {ehadet. poslanik svim ljudima. a. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu. kad je Poslanik.304 Ko je. kao {to smo ve} saznali.. na ovom svijetu.. jer ih niko drugi sem Njega ne zna.s. svojstvima.. Ve} smo naveli slu~aj. na osnovu vanjskih vidljivih pojava. Zato je onaj. sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha. na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo. imenima i djelima. a. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda. d`. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima. onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao. i negiranje svega {to mu ne prili~i. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”. Sve ovo {to smo rekli. pored {ehadeta. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja. d`.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha. Ali neka ubje|enja. Jer.{.. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri. (tevhid) u Njegovom bi}u. ne negira. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja. ukorio Usamu bin Zejda. mora i jasno potvrditi da je Muhammed. one zahtijevaju izdvajanje Allaha. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli..{. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. a.. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet. Zbog toga on. on se ne mo`e vratiti u islam.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme.{. a zatim {ehadet donese.

.

. d`.. d`. i da je Muhammed Allahov poslanik. a zatim }emo ga detaljno objasniti.{. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine. ubje|enja i rije~i odvodi u kufr. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta.{. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama. iznosimo definiciju imama Tahavija. opet. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela. d`.{.DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu.a. te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga... u~vrsti u njihovom imanu. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una. dok Allah. U prvoj vrsti se. Me|u njima ima onih koje Allah.. ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju. Me|u njima. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze).osim Allaha. r. pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom. vjeru. koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana). nakon {to se u njega u|e. ne iska`e Svoju milost prema njima. A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja.

. Ako vjernik po~ini neki grijeh.132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima. {ehadet je da nema drugog boga. i izlazi iz Allahove. vrata na koja se jedino mo`e u}i. d`. kao {to si ve} saznao. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed. vjernicima. Pa ko u islam u|e na ova vrata. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva.. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila. a. Nakon svega ovoga.. Takav ~ovjek je na Allahovo. iako se ne pokaje zbog njega. djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje. izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i.{. osim Allaha. Allah. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje. o{troumnost. zavr{iti u D`ennetu.. sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana.. Kao {to smo ve} saznali.s. ukoliko u takvom stanju umre.{. I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio. ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu. d`. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara. Ta vrata su. d`. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta. a.. d`. svojstava i Njegovih djela. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu. volji: ako bude htio.. za ulazak u iman i islam. iz njega ne izlazi. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio.{. }e mu .. A ako bude htio. a to zna~i izdvajanje Allaha.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio.. a zatim }e. vjere. nepogre{ivost i ostalo.{... izgovori rije~i. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. d`. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem. d`.{. priznanje Njegovih imena.. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom. ukoliko se ne pokaje. A ako njegova rije~. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno. na kraju. vjerno dostavljanje (poruke). od propisa. a zatim ubijanje. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom. povjerenje.s. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. kao {to je iskrenost.{.

Allah.” (En-Nisa‘. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih. Jer. d`. 4 . bez kazne u vatri. vladar svakog stvorenja. d`. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo. Zato je svaka rije~. 3 .. djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga. d`.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti. kufr i otpadno{tvo od vjere. Me|utim. Ovo su ~etiri vrste. ili se on djelimi~no naru{ava. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja. da neko drugi opskrbljuje. d`. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje). rububijjet. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti.{.116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove. d`. ~ini. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov. te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 . stvorio stvorenja. imena i svojstava. d`. mimo Allaha. vjerovanje da je Allah.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov. znanjem i mudro{}u. a. da nas Allah. kao {to je slu~ajnost. ili smatranje da neko drugi. . {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji.{.{. 2 ... vjere dijele na nekoliko vrsta. mimo Allaha. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga. d`.{.{. pored Allaha. d`. Tako|er. priroda i sl. poricanje da je Allah. te svog po~inioca izvode iz islama. ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet.{.. stvara i upravlja svemirom..{. a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk.{.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac.. nego }e ga uvesti u D`ennet. ili da to jo{ neko. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom.. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje..s. a zatim ih zapostavio.

sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik.. da. pak. svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi. 24) Ili. ako neko Allahova.134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih. vjerovanja da jedino Allah.{. Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava.{. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik. d`. ili bilo kom drugom stvorenju.{. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje).. a. Njegove veli~ine i mo}i.kufra potvrde . Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu. Njegove mo}i. Zato...{. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah.s. d`. na . Dakle. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi. Njegovog sluha i vida.s. da vidi kao {to oni vide. a. {to je uradio . ili da on sam odre|uje {ta ho}e. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha. ali smatra da je ono op}enito i da Allah. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih.{. posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva.{.s.{. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude. Allah. na primjer. koje je je Allah. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome. i tome sli~no. d`.{. supruge. ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja. nesanice.{..{.. Kao.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. bez Allaha. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja. nemo}i. Njegovog govora.. U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil). ili ga je negirao Allahov Poslanik.s.{. je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. d`. ili k}eri. ne zna sve detalje i pojedinosti..{.. d`.{. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik. d`.araon. taj je u~inio kufr. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at. ono {to je negirao Poslanik.{. d`. ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta. d`. Ili.. d`. gafleta ili smrti. a. kufra u pogledu svojstava Allaha. d`. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha. d`. d`.. d`. d`. pa tvrdi da Allah. Njegove milosti. Njegovog uspinjanja na ‘Ar{.. a... Isto tako. a. A u drugu vrstu . negirao.. znanje. Isto tako. a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje. Njegovog upravljanja svime. rububijjet pripisuje sam sebi. ~uje kao {to ljudi slu{aju. d`.. Njegovog `ivota.{. niti ih ~uva.s. kao {to je pripisivanje djeteta Allahu.. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost.

Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi.. Silni i Sveznaju}i. d`. iako ve}ina ljudi. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah. d`.. d`. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da. Svejedno. u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici. u stvari.{. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha.. Jer je pripisivanje Allahu.. d`. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste.{. a ako to ne uradi. .{. u rububijjetu.” Onaj koji ove rije~i izgovori.. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu. Pa onaj ko izgovori neku rije~.Iman 135 primjer.{. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah.{.. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. d`. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e. vjerovanjem da samo Allah..” (Ez-Zuhruf. d`. ili rije~i koje na nju upu}uju. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije). pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom. postaje nevjernikom. i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju. zaslu`uje isto. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu. d`. d`. jer onaj ko priznaje da je Allah. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi.. d`. u prija{njim vremenima. ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju. svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem. mimo Allaha.. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha.{. ili se na bilo koji na~in umanjuje. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela. upravljanje.{. d`. bilo to poricanje srcem (vjerovanjem)... i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost. djela. usmr}ivanje i drugo.{. zna. Allah. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah.. u~ini neko djelo. priznaje postojanje Allaha. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr.{. d`.{. d`.{. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje.{. d`. tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja.”306 Zato je . Ova vrsta kufra. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini. kojima je Allah.. d`.{. a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje.{. vjerovali da ih je Allah. a. d`. osim Allaha. 9) Dakle.{. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~. mimo Allaha.. kao {to je mo}. poslao Svoga Poslanika. a i danas. opskrba o`ivljavanje.s. vjere.

od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti. Isto tako. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no.. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha.” (Jusuf. na zaslu`uje te ibadete. ruku’. d`.{. a.{. ili da se u njega uzda.. d`.{. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi. da se na njega oslanja. postaje nevjernikom. Jer. Jer.” (Ez-Zarijat.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove. tavaf. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine. da se Njemu ne treba upu}ivati dova. a sustezanjem od Njegovih zabrana.. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah.{.. d`. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine. Jer. post. niti se bilo ~emu od Njega nadati. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. poniznost. d`. nada. Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in... osim Allaha.{. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose. dova.. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu. d`. ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom.. strahovanje. A ibadet koji ne prili~i nikom. poslu{nost i pokornost.{. Isto tako. d`. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega... d`. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje.s. d`. Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i. nevjernikom postaje ko mu povjeruje. Dakle. d`. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu. vlast i zakon.{. iako nije naredio ljudima da to ~ine.. d`. zasluge ibadeta bilo koje vrste. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom... d`. obo`ava. 40) Zna~i. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha. da se njemu obra}a za pomo}. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. U njega jo{ spada i ljubav.{. tevekkul. tra`enje pomo}i. sud`ud. skru{enost je.{. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju.{.{. neminovno pokazuje da on smatra da Allah. tome zaslu`an.{.{.. Allah. ne treba bojati. A suprotno tome. postaje nevjernikom. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. osim Allahu. mimo Allaha. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga. skru{enost i dr. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu. klanje kurbana. njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. d`. osim Allaha. za ova zna~enja. da Mu se ne treba ruku’ ~initi. Allah.{. d`. {to se Njemu klanja. ne . djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha. d`. Allah. osim Allahu. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba.

a pojedini fakihi to dozvoljavaju.Iman 137 dozvoljava. koja se ne}e prekinuti. 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi.{.. postaje nevjernikom.” (El-Bekare.dr`i se za naj~vr{}u vezu.s. vjere. Ali. tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno.{.. i dozvoljava ono {to je Allah. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah.{.. d`. recimo. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta). kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom. osima Allaha. Allah. koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini. postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona.{. Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva. ili tome sli~no.{. niti ga je spomenuo. d`. d`. d`. nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju. o ~emu {erijat nije govorio. Na primjer. kefarete (otkupe). a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu. a taguta se klonite!‘” (En-Nahl.. Jer. a vjeruje u Allaha . a ko to vjeruje. d`. jer je to stvar id`tihada. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe.309 Me|utim. Allah. 21) . d`. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom.{. Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat. nasljedstvo. on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju. a. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte.. ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet. zabranio. niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. d`.. A Allah sve ~uje i zna.{. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta.. u sunnetu. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima. osim Allahu..” (E{-[ura. ili ih je odredio Poslanik. time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu. a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet. Isto tako.” (En-Nisa‘.

pa ko zanije~e bilo {ta od toga. d`. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha.s.{.{. a. d`. obra~una.s. `enidba `enama koje su mahrem i sl. kupanje poslije d`unupluka. post mjesec dana ramazana. pripremio Muhammeda. Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda.. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima. i da je Allah.... a.. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. o{troumnost. a.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~. d`.s.s.s.s..310 jer nas je Allahov Poslanik. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik. a. jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed. a. A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao. Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom. Ali. Sirat }uprije. a..s. po pitanju pro`ivljenja. a.... pa ne{to od .. a. ili mu se ismijava.s. U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet. Isto tako. zabrana zinaluka i alkohola. a {to je op}epoznato kao dio vjere. ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen. vaganja djela. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika. a. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in. a. ukoliko je to op}epoznato. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika. {to poznaje samo manji krug visoke uleme. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha. Jer. a. ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat. ~ednost.s. i sl. Allahov poslanik.. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata.. ili njegovo omalova`avanje.. opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri. kao {to su pet dnevnih namaza. Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika.s. a. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema.s. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana. na bilo koji na~in. ili njegovu povjerljivost. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no.{.s. D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari. on smatra la`nim rije~i Poslanika.

ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje. d`. da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva. dakle. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. Radi se. d`. koji je Allah. d`. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet. a. ili {to }e tek biti. nakon Muhammeda.niko ne}e posumnjati u njegov kufr. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an.Iman 139 toga porekne. d`. a. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik. nego mu se pra{ta. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima. A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu. Isto tako. ZADOVOLJSTVO KU. Lewhi mahfuz i pero (kalem). jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed. ili porekne da je Allah.. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. a. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja.{.312 Onaj ko.. on time ne}e postati nevjernikom. ili. prijstolje (‘Ar{). o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom. d`. Allahovo. djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana.. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju)..{..{. jer o tome Allah. ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana.. ko zanije~e d`ine. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo. zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi.{.ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer. ko ne{to od toga porekne. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha.s.” .s..s. ne znaju}i da je to od vjere. na primjer... jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu. Evo nekih od tih primjera: . a svakako ih ima daleko vi{e. ne postaje nevjernikom. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari. jer o tome govori Kur’an. da neni pripada {estina i tome sl.{. {ejtana. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava. posljednji poslanik. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo. kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. objasnio u Kur’anu.

ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene. Me|utim. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA. organizacija.313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku. OTPADNIKA I MU[RIKA . onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku. a ne kafirom. u stvari. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru. nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje.ROM 1 .140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. A {to se ti~e sekti i pravaca. barem na po~etku. ispravni. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik.NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA). treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom. I skrivaju od njih. med`usije i dr. ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama. tako da u to ne ostane nimalo sumnje.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom.NEVJERNICIMA. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr. kao {to su jevreji. Me|utim. ili neki od njih. a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr. za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke. . prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti.

Ako se svi ovi uvjeti ispune. Isto tako. rije~i: “Allahu se klanjajte.PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga.{. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman. a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice. d`. ne obo`avaju na ispravan na~in. d`. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . mimo Allaha. sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava. s druge strane. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika. i musliman. negiranje postojanja bilo koga drugog. osim Allaha.{. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema. osim Allaha. . Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha. izlazi iz imana. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. d`. a. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. postaje takav. Na to nas upu}uju Allahove.{... ako nije porekao njegovu obaveznost. ili tome sli~no. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima. Zato.postaje nevjrnikom. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom.{.s. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema. neki smatraju da ona izvodi iz imana. I u ovome je slo`na sva islamska ulema. smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom. d`. O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. A. i pored njih..da onaj ko je zanije~e. kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio. pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu. d`. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini.. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza . 2 .{. u stvari. pomogne im u njoj.

. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo. 28) Ovim ajetom Allah. i Njegovog Poslanika. pa im prividno pokazuje da je on s njima. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. a onoga ko to ~ini . govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. uistinu. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini. d`.. mimo vjernika uzimaju.izuzev ko bude na to prisiljen. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici.{. i s njima se sprijatelji. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. jer su oni izuzetno mnogobrojni. ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti.{. odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah. a. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. Zato }e{. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti.Allah ne}e {tititi. Ibn-D`erir. jer ko to bude ~inio. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. te se na to prisili. pored vjernika.”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju.’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”). a niti on s Allahom. drugove i ahbabe svoje.” (Ali-‘Imran. d`.142 Iman svojim trudom i materijalno. a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima. . b . mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo. to je poja{njeno ajetom (“. nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati.. Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana. a nikako sve. taj je postao jedan od njih. je njihov. ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta. ali da mu srce ostane sigurno u imanu.. U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima. ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje. a .{. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta.“O vjernici. Allah. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema.s. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. d`. tuma~e}i ovaj ajet. bit }e rije~i malo poslije. s kojima mo`ete prijateljevati. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru. I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. ukazuju}i im na slabosti njihove.

svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima. ali. .{. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu. postaje jednim od njih.{. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje.. ili bra}a njihova. on je kafir. zaista. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve. c . e .. opravdanje koje im Allah. Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom.. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije. obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik..{..” (ElMaide.. d`. dakle. neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. Ako je Allah.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. ili ro|aci njihovi. d . d`.Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati. d`. jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati. o ~emu smo ve} obe}ali govoriti. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem. za njihov dunjaluk. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet. d`.{. d`.{.” (ElMud`adele. nam. nije primio. 51-52) Allah. koji prijateljuju s nevjernicima. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu.{. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on. Pogledaj. Poslanika i ono {to je njemu objavljeno.“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘.“Bolnu patnju navijesti licemjerima. kajati” (El-Maide. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao. Pogledaj kako je Allah. samo. 138-139) Ovim ajetom Allah.. ili sinovi njihovi. Ru`no je. pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili.{. makar im oni bili o~evi njihovi. nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta. ko prijateljuje s kafirima. d`. jer je Allah. bra}u i ro|ake koji su nevjernici. oni s njima ne bi prijateljevali. mnogi su od njih nevjernici. a da nije ni svjestan. d`. 22) Ovim nas ajetom Allah.

bit }ete kao i oni. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela. kako bi se spasio Allahove kazne. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili. . 140) Allah.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom. d`. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama.” (Muhammed. A u isto vrijeme. nevjernik. Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji. Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana. g . jer je pre~e da se boji Allaha.“One koji su od vjere otpali. d`. prezirali.‘” (En-Nisa‘. doti~ni.. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘. sve dok ne stupe u drugi razgovor. d`. isti kao i oni. 25-28) Allah. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj. ina~e. sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. i odobravaju}i im sve to. a nevjernike. po{to im je bio jasan pravi put. ahbabe. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr. On }e djela njihova poni{titi. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. a Allah dobro zna njihove tajne. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali.{.“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju.{. f . opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima.{. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on. s tim saglasan. {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao. a ono ~ime je On zadovoljan.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor. ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta.. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima.

. 113) . d`. Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima...” (El-En‘am. niti odbraniti.Slije|enje njihovih strasti. 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju. Jer.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. d`. a to vjernik u Allaha. i vi biste.{. a neki od njih su: . pa ako biste im se pokorili. nakon Objave koja ti dolazi. a koje ne izvode..” (El-Kehf. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju.{. zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana. d`.. d`. sigurno. d`.‘” (El-Bekare.. Allah. djelima i nijetima. Pa. mnogobo{ci postali.. Allah.{..{.{. pa da vas stigne vatra. ka`e: “O vjernici. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni. grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima. d`. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost.” (Ali-‘Imran. d`. 121) O naklonjenosti prema njima. zbog bliskosti prvih s Allahom.. Allah. i njihovoj udaljenosti od Allaha.{. I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno).{. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi. zabranio je da se one slijede. Vjernici su prijatelji Allaha. a Allah. Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima.. d`. ka`e: “Ni jevreji. ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima).{. a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana. prisnost i vilajet (prijateljevanje). svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti. i Njegova svojstva nikada ne}e re}i. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu.” (Hud. 120) . ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni.Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom. Allah.

izuzev jednog jedinog..{.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana. Spada. Postaje isti kao i oni. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. pravce.s. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. i garancija za njihovu sigurnost. Allah. d`.{. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih. ili postaje jedan od njih. ostvarivanje tih planova u praksi.. d`. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove.{. ka`e: . sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. Onaj kod koga se na|e ovo. pozivanje u njih. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere.. a to je prisila. d`. a znamo da ih je Allah.” (El-Kalem. d`. ili ne{to od toga. pa bi i oni popustili. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj.{. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota. Allah. [TA SE PRIMA. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima. Allah. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima. I dodvoravanje.....” (El-Mud`adele. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima. a pogotovo u vojsci i njoj. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima.. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima. Tako|er. ostavio. Allah. i to mu postane poznato i uobi~ajeno. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku. suprotstavljaju.. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{. Me|utim. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. a. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike.. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme. Jer. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima.{. imetak i sli~no. pored muslimana. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima. d`.{. d`. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji.. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima. po va`nosti. tako|er. {pijuna`a za njihov interes. sli~nim ustanovama.

sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva. Me|utim. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju.osim ako bude na to primoran. da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima. bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna. ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. ili da }e ga rastaviti od `ene. nakon {to je u Njega vjerovao. a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka.” Prisila ne utje~e na srca. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri.. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati.{. a onoga ko to u~ini . nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr. on je nevjernik u svakom slu~aju.”(En-Nahl. ili se lo{e prema njoj odnositi. imam Ahmed bin Hambel smatra. njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra.a. d`. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem.. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose.”317 Dakle. putem tu~e i vezanja. ne smatra va`e}om. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. .. Allah. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu. One kojima se nevjerstvo bude mililo. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima.Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha. A {to . smatra se prisilom. i sl. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -. ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. r. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima.. ili lo{eg odnosa. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr.” (Ali ‘Imran. Zato. Jer.Allah ne}e {tititi. onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot. ~eka Allahova kazna. Jer.

odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah.. d`. nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu.‘” (Et-Tevbe. Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. i ku}e va{e. d`. i imanja va{a koja ste stekli. nevjernika. d`.148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga. taj se. prema sebi ogrije{io. ili ro|aci njihovi. domovinu i sl. a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah. svoju djecu. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu. ili sinovi njihovi. d`. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. 23) Pogledaj kako Allah. i `ene va{e.{.{.{. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli. Allah. d`.{.{. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima.{. kao {to je prilika za vlast..... opravdava onome ko to u~ini pod prisilom). prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga. ili bojazan za imetak. d`. U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah. obitelj i sl..{. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao.s. i rod va{. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom. ~ime se mnogi ljudi pravdaju. `enu.” (El-Mud`adele. ili bra}a njihova. ukoliko se boji za svoj imetak. kako onda da to bude ljubav prema vlasti. Pa ako ljubav prema ocu. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. i Njegov Poslanik. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. pa ka`e: “O vjernici. u kojima se prijatno osje}ate . im je rekao: . 22) ^ovjek.. d`.{. dakle. i od borbe na Njegovom putu. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom.{.. d`. Allah. i sinovi va{i. a... Allah. Pogledak kako je Allah. a. d`. ne prijateljujte ni s o~evima va{im.{.{. polo`aj na koji postavljaju nevjernici.miliji od Allaha i Njegova Poslanika. doista.” (Et-Tevbe..” Allah. negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima. d`... i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. makar im oni bili o~evi njihovi.” (En-Nahl. kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo.. 107) U drugom ajetu.. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. d`. i bra}a va{a. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja.s. obitelj.

tako mi Allaha. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati.{. i Njegova vjera. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha. i njima sli~ni.{. onome ko je prisiljen da u~ini kufr. d`. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo.s. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. Prenosi se da je Poslanik. Habbab. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim.. pa makar to dovelo i do njegove smrti.. ni jednog momenta. bolje da se strpi. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih). mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je. on ostaje u svom islamu. svakako.a. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati. A ako ga ponovo po~nu mu~iti..‘” (El-Maide. i da to ne u~ini. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. njihovo protjerivanje.”318 Ali. Ovi. jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. sigurno. dakle. d`. ili sa tom i tom strankom. r. d`. zbog kojeg je Allah. a. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima. makar i na ra~un vjere. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. koji su u stanju da ga ubiju. Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile. ajeti su jasan dokaz da Allah. oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo.{. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile.. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. prenosi da . d`. i odricanje od njihove sopstvene zemlje.Iman 149 “O vjernici.. d`. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra. iskvarivanje njihovog morala. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. pa }e se oni. pa ako to u~ini. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas. Allah. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana.{. A ako tada ispolji kufr. udaljavanje od njihove vjere. rekao ‘Ammaru.{. Jer. kajati. odmah nakon prestanka prisile. uistinu.

s. da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu.. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama.. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere. a. samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. 4-7) Imam Kurtubi. i ti si munafik.”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda. Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere.” (El-Brud`.‘” (EtTevbe.s..{.{. d`.. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu. ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika. kada su oko nje sjedili. r. Njegovog Poslanika i Njegove Knjige.. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog . iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom. a.s. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru. a. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e.s. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja.{. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici. a..!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje. Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom. U to spada ismijavanje Allaha. i vatrom i gorivom ih napunili. i sl. koji se prenosi u Buhariji.. a.. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu. To se temelji na Allahovim. rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji. d`.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. i rije~ima Njegovim. a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu.a. pa izabere smrt. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. d`. To se navodi kao obja{njenje Allahovih. druge }emo kazniti zato {to su krivci. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{.150 Iman je Allahov Poslanik.s. misle}i na Allahovog Poslanika.

Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. i Poslaniku Njegovu. ili i{aretima. i tome sli~no.” (El-Had`d`. d`. kao {to je i{aret okom.”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu.A Allahov Poslanik. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje. a.s. mo`e biti djelima.. slu{anje Kur’ana. Allah.s. a grozno }e ona prebivali{te biti.Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! .s..Iman 151 Poslanika. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. a. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju.” (Muhammed. 9) . a kamenje priti{}e njegove noge i veli: . i On }e djela njihova poni{titi. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to. a. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje. pru`anje usne. To mo`e biti rije~ima.. pla`enje jezika. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju.. Jer. odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika. i rije~ima Njegovim. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti.{. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa.

iako se on naziva muslimanom. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram. ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih.. d`. a. d`. Ind`il. rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama..{. a ono oko ~ega su se razi{li.. ili iz inata. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao. kao {to je trgovina i brak. Knjiga. Isto tako. Ili da posumnja u kur’anski ajet.. kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali. ime. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno. Isto tako. u najbla`em slu~aju. Zebur Davuda. d`.s. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji. ili da Allahu. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr.ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu. a. ili Allahovo. kao {to je .{. da porekne Allahovo.s. makar to bilo i nemogu}e. je kufr. i sl. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram. ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. nego da je oduvijek.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela. kao {to je boja. znanje ili Njegovu mo}.. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga). Ili. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a. Ili da za na{eg Poslanika. kao {to je Tevrat. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana. bile one iz ubje|enja. ili u {ali. kao {to je namaz bez abdesta.. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair.” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi. d`.. ili da nije od Arapa. ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla. pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga. jer je opisivanje Poslanika. Jer. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega. i Svesci Ibrahima.. na primjer. veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik.{. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati. posta ili namaza. ili da nije Kurej{evi}. d`. a.s. zna sve pojedinosti. On istog momenta postaje nevjernikom.{. Ili. ili da Allah. i poricanje bilo kojeg svojstva.s. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme.s. a. 1 . a. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. spada u domen velikih grijeha. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr..{.

ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti. Ili. omalova`ava i njemu se ismijava. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. a. ili ka`e da ne poznaje prava Allaha.a. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika. onda smo spaseni. ismijavaju}i se. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom. d`. djelima. jer on time la`e na Kur’an. d`. Ili pri`eljkivanje kufra drugom.s. vjeri.{. a.. njegovom porijeklu. jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika. a. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu. Ili ako za sebe ka`e da je Allah.s. nare|enju.{. iako nije poslanik.s. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje.. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu. jer je time islam nazvao kufrom. Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba. odgovori: ‘Ne znam’. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi. Ili da za sebe. bez jasnog povoda za to. da on radi mimo Allahove odredbe.{. d`. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’.. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona. onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje. Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. makar i u {ali. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca. ili je to neko drugi.. a. pa makar i indirektno. ili nekog.. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e.... da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika. ako se upita {ta je iman. kao.Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. Da. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi. Njegovom Poslaniku. iz poruge. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra. r. Ili na njegov ra~un zbija {ale. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka.. Ili. Ili Allahu.. ili potvori Ai{u. na primjer. Ili da se ismijava Allahovom. ili na to ukazuje. iako ga ovaj nije ni pitao o tome. odredbi. na primjer. . Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki.s. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani. ismijavaju}i se tome. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje. a umro u Medini.

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

D@. lud . i u svakom slu~aju u}i u D`ennet. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja. svi oni }e u}i u D`ennet. d`. Ovo je. du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime.{. ma kolika njihova dobra djela bila.. Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici. oni }e biti pod milo{}u Allaha.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu. ukolikoga ne smatra dozvoljenim. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini.. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio. d`.{. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta. koji su tevaturom preneseni. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju. ko umre vjeruju}i u Allaha. ma koliki grijesi bili. sigurno. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije. ukoliko je mu’mun.{. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima. d`. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze. tako {to je maloljetan. ukratko. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. a ako bude htio.. a da uop}e ne u|u u D`ehennem. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj. d`.koji je poludio prije punoljetstva. Allaha. Allah mu se smilovao.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE. i ne pripisuju}i Mu druga. izvor su nepobitnog znanja o tome.[. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah. ako bude htio. shodno njihovim grijesima. Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo.{.. Pa ako bude ~ist od grijeha. i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini. s tim {to }e i oni pre}i preko njega. bez obzira koliki njegovi grijesi . kao i prvu grupu. a zatim }e ih uvesti u D`ennet. dakle. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu.335 Onaj. ko umre s imanom.’” Imam Newewi.. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati. Dakle.

to se odnosi na sve mu{rike op}enito. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu.{.. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari.s. r. sa svim onim s ~ime je do{ao. i da je on od Njegovog duha.”338 4 .. r.‘Ubade bin Samit. o ~emu smo detaljno govorili. i da sam ja Allahov poslanik’. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet. u}i }e u D`ennet..{.s.. da je D`ennet istina. Allah.. u tome su saglasni svi muslimani. kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom. a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet. da je Muhammed Njegov rob i poslanik.. `eli. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti. a.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila.a. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice. r. uvesti u D`ennet. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet. osim Allaha.Ebu Hurejre.s. d`.. rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga.166 Iman bili.a.”337 3 . d`. sretne s njima. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika.. sami po sebi. nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju. a. pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih. prenosi da je Allahov Poslanik.”339 5 . a zatim }e Allah.. a.‘Abbas bin Abdul Muttalib. ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem. Njemu niko nije ravan.s.. r. a. a stanovnici D`ehennema u D`ehennem. niti izme|u onih koji su na .‘Usman. rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga...a. prenosi da je Allahov Poslanik. od njegovih osam vrata.”340 6 .Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet.’”341 Imam Newewi. a. Evo nekih hadisa o tome: 1 . s.a. sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi.s. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika.El . {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem. rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga.s. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri. osim Allaha.s. rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha. kao svojim poslanikom. Jer. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika. Dakle. I u tome nema razlike izme|u kitabije.Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik. osim Allaha.v. da je D`ehennem istina’. a. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao.. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi. }e ga uvesti u D`ennet na koja god. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom. prenosi da je Allahov Poslanik.”336 2 . u}i u D`ennet’.s.a. veli: “{to se ti~e presude Poslanika. a.{. nimalo u njih ne sumnjaju}i.. da je ‘Isa Allahov rob.. u komentaru ovoga hadisa. d`.

A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom. Me|utim. A {to se ti~e rije~i Poslanika. ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in. osim Harid`ija. koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. mimo Allaha.. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no. a. nakon mene. a ako ne. Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika. u}i }e u D`ennet odmah. u~inio je {irk. pa ako mu oprosti. du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta.”347 5 . Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha. nije od nas. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio. d`. iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no. to je isto tako neprikosnovena stvar. nije od nas. a ne kufr koji izvodi iz dina.“Nemojte se.s. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom..“Ko digne oru`je protiv nas..”348 6 . smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim. cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta.”344 2 .”349 7 .“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima. blagodati). postaje nevjernikom.”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio. povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 .“Ko se zakune ne~im drugim. ko nas vara. a. Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana.{. kad krade. one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni. prestaje biti vjernik dok je u kra|i..”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu.“Kad ~ovjek ~ini zinaluk.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh). d`. otpadnikom.{. pak. Neki. iako u|u u D`ehennem.”346 4 . a borba protiv njega je kufr. kada pije alkohol.“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim. prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu. A me|u . ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove.s. a poslije toga mo`e u~initi pokajanje. a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha. u}i }e u D`ennet odmah.343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . prestaje biti musliman dok to ~ini.: “I ako bude ~inio blud i krao”.. U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta.Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu. Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha.

dakle. .” (El-Enfal.{. postavio vjernicima. ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika.” (El-Mu‘minun.a. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati . opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. i oprost. i negiraju grijehe povezane s imanom. a kad im se rije~i Njegove kazuju. koji }e D`ennet naslijediti. d`. zbilja. A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra.: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju. On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman.{. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. naprotiv. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise. On je. kod njih radnik samo formalno (po imenu). Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari. i to je veliki uspjeh. oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo. oni }e u njemu vje~no boraviti. d`. 11-12) “Ono {to `ele . a ne za njih. zahtijeva udaljenost od njih. niti si {ta napravio. i Njega hvale. a ne sam posao.. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio..{. i tra`e da se ~ine dobra djela. ali se ne pori~e ime. d`.351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam. nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. r.. i molitvu obavljaju. Oni su. 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. niti su znaci koji ukazuju na vjernike. a nije radnik .{. . odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio. pravi vjernici. Oni se kaju. d`.. a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju.njih po~asti. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla. nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost. i poste. a ne imana.168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju. pa ubijati i ginuti. oni koji namaz svoj ponizno obavljaju. i Njemu klanjaju. ali da ime imana ostaje pri njemu?’. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.oni su dostojni nasljednici.vjernici }e posti}i. udjeljuju. i da ih iman ne zahtijeva. ako taj njegov posao nije bio kakav treba. nego.” Do rije~i Allaha.” Allah.oni }e se na Allahovom putu boriti.’ Dakle.

i da grijesi vode u njih.. d`. Isto tako ka`u za brata i `enu.. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu. Pa da su nevjernici. Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga... kod nas...{. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru.” Zatim. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika.. propisao odsijecanje ruke za kradljivca. bi~evanje... a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima. A dokazi iz Kur’ana.{. kradljivac i onaj koji potvori drugog. ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu.” Sve do Allahovih. niti po{tuje na{e propise. d`. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva.{. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama.” (El-Bekare. neka oni velikodu{no postupe. i njegovog ummata. Nego to. Samilosnog. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti. ne ubijaju. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika.355 Allah. ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene. niti se ugleda na nas. Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja). dakle. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi.s. iako znaju da je on njihov. d`..356 . a. 178) Allah.. a ve} smo neke od tih hadisa naveli. onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani.. d`. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog.s. nije od nas.”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere.. Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu. a. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog. d`. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri.{. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud. a o kome je Poslanik.Iman 169 po kvalitetu..354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah.. a. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo. odri~e odre|enih gre{nika.. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr.{.s.

358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha. u isto vrijeme. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine. d`. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti. u Kur’anu i preko Svog Poslanika.{. osim Allaha. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe. prijeti njihovim po~iniocima.. a. a. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta... zato pomirite va{a dva brata. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame.{. kao {to je hadis: “Ko umre. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet.s.”. u}i }e u D`ennet”357 .{. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce. kao {to to tvrdi sekta murd`ia. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. ukoliko je on vjernik.s. a zna da nema drugog boga. Me|utim. d`..{.. jer je Allah. Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika.{. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge. sve do Allahovih. I da oni utje~u na iman.. d`. jer Allah. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet. izmirite ih.” (ElHud`urat. oni. a ne na njegov opstanak ili odlazak. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah.. d`. d`. rije~i: “Vjernici su samo bra}a.. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni.. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima. ne ka`u da grijesi ne {tete imanu.170 Iman Isto tako. a. Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka..” (El-Maide. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola. njegovu ja~inu i slabost. sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr. pili alkohol nakon . te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen. d`. Allah.: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine.s..{. i jo{ neki. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari. a zatim ga uvesti u D`ennet.

kada ka`e: “Ono {to su uradili.. pravdaju}i se navedenim ajetom. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje.359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli.s. on se saglasio s Alijom. r. d`. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha.s. i {ejtana uzme za svog prijatelja..{. u Kur’anu govori. prekrilo je srca njihova. 123) A Allahov Poslanik. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio . njegovo srce se o~isti.. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”. on postaje velikim kod Allaha. pa ako se pokaje i zatra`i oprost.{. {to nije u~inio sa zabranama. da se ubiju. a. d`.”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu.”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika..s. a pili alkohol?” Pa je Allah. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen..udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim. d`. mimo Allaha. a.a. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne. d`. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima.. . a ako ne. a. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh. malim ili velikim: Allah.. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce..a. a izvr{avajte ono {to sam vam naredio. bi~uju.{.” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra.” (En-Nisa‘.” (El-Mutaffifun.. ka`e: “Onaj ko radi zlo. r...{.”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. jer Allah. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti. a. a on ga navodi i na zlo navra}a. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela. i ostalim ashabima da se oni. d`. nego gldaj prema kome grije{i{. i Njegov Poslanik. d`.{.{. Kad je to stiglo do ‘Umera.s. da se kloni onoga {to je Allah.. upozoravaju na njih. osim Allaha. u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio.”362 Pogledaj kako je Poslanik. a ako se ne pokaje. ukoliko to bude u stanju.Iman 171 njegove zabrane. ni za{titnika ni pomaga~a. I pored toga. Allah. koliko ste u stanju.

INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha. haranje imetka siro~eta. ili Njegovoj zabrani.369 A EbuHamid el-Gazali... opsuje oca nekom ~ovjeku.a. A raditi suprotno nare|enju Allaha.{..s. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha.”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima.172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom. ali neki grijesi su ve}i od drugih..s.. neposlu{nost prema roditeljima. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa.’”364 2 .’ Poslanik. gri`e savjesti i kajanja.. Isto tako je i Poslanik..{. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. d`. krivo svjedo~enje. a.Ebu Hurejre. Ali. dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti. a i sada{nje. d`.s. a. Evo nekih od njih: 1 . ve}ina prija{nje.. a.s.{. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha.a. a on opsuje njemu. DE.{. a. d`. ili prijetnju vatrom zbog njega. r.. prenosi da je Allahov Poslanik.” Neko upita: “O Allahov Poslani~e. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh. je veoma ru`no.s.a. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru . d`.367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha. pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje. r. sihr.. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As.368 Me|utim. r. r. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu. da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima..Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca.’”365 3 ..a. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki. pa ovaj opsuje njemu. Me|utim.{. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu.a. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika. d`. r. kamata. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da. i opsuje majku nekog ~ovjeka. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga. i Hasana el-Basrije. bio je naslonjen. obavijestio o pojedinim grijesima. koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika.. rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja. ili prokletstvo i srd`bu. a. prenosi da je Allahov Poslanik.

”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha. ili zanijekao bilo kojeg od njih. spada u velike grijehe. [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. Isto tako. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha. Napadanje putnika... {to je navedeno me|u velikim grijesima. ili budu ve}e od njih. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike. opet se to mo`e smatrati velikim grijehom. a. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom.. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta. u tome pomogne. prokletstvom. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini.s. ili omalova`avao poslanike.. iako je to svratano u veliki grijeh. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga. to spada u najve}e grijehe.. blud.Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka. ako se radi o neznatnoj koli~ini.).{. iz njegove knjige (El-Kava’id).{. kra|a i potvora su veliki grijesi. ili odre|enom kaznom. Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh. d`. a. ili je prevazilazi. ili baci musaf u sme}e.{. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha. d`... onda spada u veliki grijeh..”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. to je sasvim jasno.”372 . zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom. Me|utim. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja.s. d`. smatra se velikim grijehom.. porobiti njihove `ene i djecu. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no. ili Poslanika. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha.. ili prokletstvom. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom. ili odre|enom kaznom. ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama. Pa ko bude psovao Allah.

zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela. predvo|enje . ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva. varanje. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. neodgovornost prema obavezama Allahu... d`. nare|enja. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. srd`ba zbog batila. ma koliko on mali bio.s. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim. pohlepa. lo{e sumnje prema muslimanu. ostavljanje Sunneta Poslanika. Me|utim. neizvr{avanje obe}anja. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli. Allah nas sa~uvao od njega. d`.{. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi. Jer. a. neprihvatanje istine.{. namjerno izostavljanje namaza.s. gubljenje nade u Njegovu milost. zaborav na Allaha. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje.. mali {irk . prepirka i sva|a. ili na Njegovog Poslanika. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi.licemjerje. kako bi ga se bojali ljudi. kao {to je putovanje i bolest. i nemoj ustrajati u grijehu. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di. nifak. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati.{. da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime. d`. umi{ljenost.. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. i budu}i svijet. tajenje nauke. i Njegovim nare|enjima. slije|enje strasti i okretanje od istine. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk. dragi ~itao~e. d`. okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja.{. namjerno laganje na Allaha. mr`nja i zavidnost. d`.174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{. utonulost u grijehe. nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. lo{e mi{ljenje o Allahu. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne. a u drugim neki od malih grijeha. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom. ljutnja na Allahovu Odredbu. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. d`. nepostupanje po znanju. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga. a. odnos sa `enom koja je u hajzu. dodvoravanje..{. zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). kibur. i nemoj ga olahko shvatati. razbojni{tvo...{. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena. ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih. oholost.

{krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom. varanje partnera u poslu i svog zamjenika.” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. opijuma i sl. bespravno otimanje tu|eg imetka.). bez opravdanog razloga. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji. haranje imovine jetima (siro~eta). varanje u prodaji. ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem. i obratno. kao {to je putovanje i bolest. rasturanje robe la`nom zakletvom. uzimanje ili davanje kamate. odga|anje vra}anja duga. oholost. ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana. ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. jedenje svinjskog mesa i krepaline. prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici. a mi }emo ovdje.{. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. govoru. ukratko.Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole. cijepanje odje}e i naricanje. ostavljanje had`a iako je mogu}an. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila.. d`. svjedo~enjem. mu je otvorio vrata Svoje milosti. kretanju i sl..” Zatim je spomenuo slijede}e: . odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. tro{enje imetka u haram stvari. preticanje imama u namazu. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe. bilo to u no{nji. mimo prstena. gradnja bez potrebe.. Allah. bez {erijatski opravdanog razloga. onoga ko ga je u stanju vratiti. pomaganjem i sl. ha{i{a. sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di. guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume. udaranje po obrazima (naricanje). ili srebrom. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza. umanjivanje na vagi i sl.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek . mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga. i ostalo. jadikovanje prilikom nevolje. putovanje `ene bez mahrema. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju.vjernik padne u grijeh. stalno isticanje sadake koju je udijelio. klanjanje na kaburovima. proklinjanje. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. samo iz oholosti i ponosa. naprasito hodanje.

dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu.{. On. koji ste se prema sebi ogrije{ili. pored oprosta grijeha.s.. d`.. d`. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e.{. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e. jer je Allahov Poslanik. sigurno sve grijehe oprostiti. oni }e u D`ennet u}i. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom. a. ali oni koji su se pokajali. ka`e: “Reci: ‘O robovi moji. jer je Allah. i vjerovali.” (Hud. mnogo pra{ta i On je milostiv. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara.{. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar). Allah. i dobro ~inili. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn.. osim tevbe (pokajanja). Peti uzrok: patnja u kaburu. uz ~injenje dobrih djela. jer je Allah. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti. i 116. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela. Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah. doista.” (En-Nisa‘.. . {to ulazi u kajanje za ono {to je uradio. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave.” (Merjem. d`. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne.‘” (Ez-Zumer. ste}i }e novi grijeh. ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. jer Allah. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. posti}i }e jo{ i drugu nagradu. a ako se rasrdi..” (El-Bekare.{. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava. u stvari ulazi u zna~enje tevbe. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest.{. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca. briga i tuga.. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga. d`.. Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja. Ali. d`. d`. njima se ne}e nikakva nepravda u~initi. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio. i to javno ispolje. d`. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese.) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti. 48. ili pote{ko}a. sve dok oni mole da im se oprosti.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje.. Allah. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv.{. 33) Istigfar. muka. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti.{. a da mu zbog toga Allah.” (El-Enfal.”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a. oni }e sigurno zlo pro}i. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e.

Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake. sadaka i had`..” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova. 10) Allah. a. r.a. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi.. ako Allah da. sti`e do umrlih. a. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku. Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog... Allaha.. i rekao: “O Allahov Poslani~e. kao i dova umrlom nakon ukopa. jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih. nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije. had`a i sl.govore: ‘Gospodaru na{. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. pa odu`ite se prema Allahu. mu’minima i muslimanima.. a. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju. Ebu-Hanife.s. oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla. za njega }e postiti njegov nasljednik. Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove. naredila bi da udijelimo sadaku. koji se obavi za umrlog. ali je umrla prije nego {to je to u~inila.. ve inna in {aellahu bikum lahikun. A Allahov Poslanik..{. molimo da spasi i nas i vas. u~enja Kur’ana. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`. kao {to je post.”378 A dokaz da nagrada za had`.s. vama priklju~iti.a. koji se poklone umrlom. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi. A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih.{.. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima. rekao: “Ko umre. d`. u~enje Kur’ana i zikr. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate. da je progovorila na samrti. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku. njegova djela prestaju va`iti.{. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e.s. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. r. d`. Da nagrada za post. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa.‘” (El-Ha{r. a mi }emo se.s. a mislim.375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega. r. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa. da je Allahov Poslanik.”379 . tako|er. a. d`. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze . a ostao je du`an ne{to od posta.a... A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove.

koji isti~u pravdu Allaha. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka. ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom. izuzev svojim djelima. d`.) Jer ~ovjek. nagra|eni biti. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti. 286. 39. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim. Me|utim. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine. nije suprotno tim kur’anskim ajetima. i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme.380 . I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen. Dakle. Nema sumnje da to nije dozvoljeno. 54.” (Ja Sin. jer su to jasni ajeti. pla}anje onima koji klanjaju i poste.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha.{.” (El-Bekare. GOSPODARU SVIH SVJETOVA. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima. roditelja i {ejhova.) “I vi }ete. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke.) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio. prema onom kako ste radili. Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. d`.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima.{. pa to poklone umrlim.. primanjem islama.” (En-Ned`m. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta.

12.a. str. 17. str. 1:175. 5:395. 9. str. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. str. Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje. 17-18.ethul Med`id. 17.ethul Med`id. Uz napomenu. 13. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. 1:182. El es’iletu vel ed`vibe. 2:259 i Tathirul i’tikad. [erhul ‘Akidetit Tahavijje. 2:128-129. Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema. str. u koji ulazi tewhidur rububijje.. str. 3. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. 16:28. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava. Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea. 79. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. str. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa.a. str.ethul Bari. Pogledaj . Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera. E{-{a’bija. Er rewdatun nedijje. str. Vidi: Tefsirut Taberi. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje. d`. 18. ‘At’a. 17. 29-30. Katade. 76-77. 9. da je prihvatanje Allaha.9. u koji spada tewhidul uluhijje.ethul Med`id. Tefsirut Taberi. [erhul’Akidetit tahavijje. str. Tejsirul Azizil Hamid. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. 5. Tejsirul ‘Azizil Hamid. 76. str. str. [erh kasideti Ibnil Kajjim. 9. 1:96-97. prenose}i iz Medarid`us salikin. Vidi: Ihjau’ulumid din. str. str. Tathirul i’tikad. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd . Me|utim.. r. Oni priznaju Allaha kao Tvorca.{. str. Igasetul lehfan. 2:59. 16:286-288. 78. Tejsirul’Azizil Hamid. 88. str. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje. {erkul’akidetit tahavijje.tevhid `elje i te`nje. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. Mud`ahida. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul. Vidi: . r. Vidi: Tefsirul Kurtubi. Vidi: . 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 . str. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje. . str. Vidi El-Misbahul munir. 2:494. str. {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber. ‘Ikrime.

str. str. str.{. str.{. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari. 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti. u~ini uzrokom {tete ili koristi.35. 25. Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi. 22. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman.ethul Med`id. Hidajetul-Bari. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl. stvorio. Vidi dva prethodna izvora.i zilalil Kur’an. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 3. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. ErRewdatun nedijje. 16. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. 6. 2:268. Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. 11. kao {to je strah od zvijeri. 23 i 28. 21. i 25. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef. str.ethil Bari. 50. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. Nesai i Ibn-Mad`e. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. str.ikhul ekber. str. 35. Tirmizi. darul kutubil masrijje.272.{. str. taj strah ne naru{ava tevhid. Ithaful kainat str.. 34. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 . a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. Vidi: . 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. 16:8. d`. str. str. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 32-33. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras. 44. Vidi: Tefsirul Kurtubi. 15. 17:5. str. 25. 14. El-Esilettu vel ed`vibe. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. 7. 1:123. li{ {evkani Vidi: . Ovaj hadis prenose Buharija.. u poznatoj zbirci Ibn . str. 5:372. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. A {to se ti~e prirodnog straha.{. Er-Rewdatun nedijje. str. str. izuzev ako ga Allah. 79. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . pod naslovom “Med`mu’atur resail”. 15.9. str. str. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. d`. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani.Tejmija. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. Vidi: El-. ihadeta. str. str.ethul Med`id. 6. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. Vidi: Tefsirul Kurtubi.. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. Vidi: . Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. str. 8. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. d`.” Tefsirut Taberi. Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah. str.. d`.. 29.

61. 20.s.a. . . te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju. a. Tefsirut Taberi.i zalalil Kur’anil Kerim.. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. 6. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.388 i Er-Rewdatun nedijje. str. .. re~e Poslanik. 169. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 . Tefsirut Taberi. 9:50.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk.. kao da je on to vidio malenim. Prethodni izvor i mjesto. Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. Vidi . str. str.ethul Bari. Vidi: Tefsirut Taberi. da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”. El-Esiletu vel ed`vibe. str. kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim. Vidi: . Vidi: Tefsirut Taberi. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . r. 5:396-397. 1:82. a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”.ethul Bari. Vidi: . str. 124. re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik. str.Iman 181 str.s. 180. 1:81-82. rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti. a. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”.ethul Bari. 45. 17:5-6. Vidi: El-Esmau ves sifatu. 1:418-419. Vidi: Zadul Me’ad. Er-Rewdatun nedijje. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 63. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. 5. 7:2911. str. 17:5. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed. osim Ebu Seleme el-D`uhenija. str. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. El-Esmau ves sifatu. 1:418-419. i to mu ispri~ao. str. 14. 2:384. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto. 21.s. str. 1:424. 1:419. a. 85. 5:305. 48. str. Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije. Vidi: El-Esmau ves sifat. Tefsirul Kasimi. Na to mu Poslanik.. Vidi: . 6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje. 110.ethil Bari.i zailil Kur’anil Kerim. nakon {to je svanulo. . Elesmau ves sifat. 64. str. str.i zilalil Kur’anil Kerim. Vidi. {erhul ‘akidetit tahavijje. 5:388 i El-Esmau ves sifat. str. pa je. El-Esmau ves sifat. oti{ao Allahovom Poslaniku. Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad. 6:93.ethul Bari.i zilalil Kur’anil Kerim. str.i zilalil Kur’anil Kerim. Vidi. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje. 9:49. 11:183. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 124-125. str.

ethul Bari. Muttefekun ‘alejhi. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. Vidi: . Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. [erhul akidetit tahavijje.ethil Bari. 6:242.ethul Bari.ejdul Kadir lil Munavi. Igasetul lehfan. 1:104. str. El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik. str. 3:237. 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 1:150. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan. 11:175-176. Vidi: .ethil Bari.ethil Bari. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. 6:232.ethul Bari. Muhtesar Sahih Muslim. Vidi: . 335. str.ethil-Bari. Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje. 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim. 14. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 493. Vidi Sahihul Buhari me’a . 11. Vidi: . str. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Sahihul Buhari me’a . str. 6:239. 5. 6:232-243. 6:233. 2:449. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Vidi prethodna dva izvora. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi.ethul Bari. 6:232.ethil Bari. Vidi: Igasetul lehfanm.” . Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa. 1:448. 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu. 2:338. 439. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.165. 2:122. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . Vidi Et-Torgib vet terhib.ethil Bari. 335. Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. str. 17-157. 111 i .ethil Bari.ethul Bari. A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an. 2:122.ethul Bari. {erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih.182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . [erhul akidetit tahavijje. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib. IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih). Vidi: . 6. 2:125-126.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. str. Vidi Sahihul Buhari me’a . 14.242. str. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 21.

str. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn. 22. zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa.. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi. ver rusul ver risalat. na primjer. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 15:37-38. a. str. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima. “Es {emailun nebevijje”. a Allahov. pa . Jedan od jevreja je rekao: Ne. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici.. kao {to je Merjem. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. prim. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku.s. d`. doktora Sulejmana el-Ek{ara. Prenosi ga Imam Muslim i drugi.s. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar.d`. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali. Vidi: El-Misbahul munir. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige.. d`. jedan dio uleme smatra da je Allah. napor.).. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik. a. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili. a. str. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni. onda je on poslanik.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. 3:53. Kurtubi i Ibn-Hazm.{. s nare|enjem da je dostavi drugima. str.s. d`. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 467. ve {erhul akaid en nefise. O tome nam Kur’an jasno govori. Me|utim. Ibn-D`evzija. 107.{. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. 5:378. a ne poslanik. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi). Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. str. Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”. str. Vidi Tefsirut Taberi. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari.{. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik.s. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima. d`. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 . pa bude znao {to govori. Vidi.” (El-Ahkaf. ali on je zaboravio. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka.. onda je on vjerovjesnik. 14. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave.” (Taha. tako mi Musaa. str. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti. 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. str. 57. ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki.. ili ne. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta..prev.{. i nije odlu~an bio.. 65.Iman 85 86 183 Usulul iman. Er rusul ver risalat. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih.a. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah.{. 110. Allah. Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma. 13:102-103. 86. 349.” (Ali ‘Imran. str.

str. 1:139.s. 57. a ovo su Muslimove rije~i. 59-61.). Vidi Sahihul Buhari. Vidi: Isarul hakk ‘alel halk. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed. str. Pogledaj isti izvor. 178. 80.170-171. Vidi Muhtesar Sahih Muslim. 77. str. Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. El Mewdudi.. [erhul akidetit tahavijje. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa. i Er rusulu ver risalat. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi.ethul Bari.” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa. 15:15. na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda. str. 15:152. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Prenosi ga Muslim. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda. a. str. str. a. 2:15. 1:39. str. 223..s. a. Temelji islama od Mewdidija. str. 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje . 80. 2:295. Muttefekun ‘alejhi. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa.a ovo su rijeci Muslima. En nibuvveh. izmedu ostalog.s. 78. Isarul hakk halk. Ova jevan|elja . 15:37120. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. Ebi. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. Prenosi ga Buhari. I’lamun nubuvveh. bin D`evzija. Muttefekun ‘alejhi. 1:26-31. 15:104. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a .Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija. 1:270. U ovom djelu. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha.184 Iman ga je o{amario. a. Muttefekun ‘alejhi. 168. str. imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija.Sejjitl Sabik. Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). Temelji islama. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis. Ove i druge mu’d`ize.ethil Bari. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri. {erhul ‘akidetit Tahavijje.s. a ovo su rijeci Muslima. str. 5:5. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima.) i hadisa. 1:20. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu).

U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja. str. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta.s. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa. jeste Allah. Vidi: . 17:202. a.i zilalil Kur’anil Kerim. i njihovi pisci su poznati. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e. str. Kad bi neko od obi~nih ljudi. 261-264. 179. 104.s. a. 124 U knjizi postanja. 2:208 i Sahihul d`ami’is sagir..s. izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio. A svi ljudi su. 17:200-207. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja.ethul Bari. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 17:200-207. d`. a. a to su Njegovi ~asni poslanici. Za Davuda da je po~inio blud.. Sahihul Buhari me’a . Vidi: . ~ovjek sada postade kao jedan od nas. mi bismo. Muttefekun ‘alejhi. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. 3/22. jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru.. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. imena su im napisana na naslovnim stranama. Prenosi ga Ahmed. A pogledaj i Er rusul ver risalat.Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa. 3:188. a ovo su Buharijine rije~i.s. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina.91. utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. str. a ovo su Buharijine rije~i. El ‘akaidul islamijje 279-280. Vidi Sahihul Buhari.. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo.178. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. d`. Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. u pogledu svijeta gajba. 168. 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa). 1:148. Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. 129-130. str. 106. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni. a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. Za Ibrahima. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 . a. 3:180. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Ebu-Davud i Ibn-Mad`e. Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi.ethul Bari.ethul Bari. 17:203..{. ka`u da je la`ov. str. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras. sigurno. Muttefekun ‘alejhi. i njegovih najbli`ih sljedbenika. pou~io. 5:583. 1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj. Allahovi vjerovjesnici i poslanici. str. za njega rekli da la`e. 460-461. u odnosu na njih. Za Luta. Mebadiul Islam lil Mewdudi. 3:184. str.{. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. recimo. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah. 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje.. a o tome ga nije obavijestio astronom. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar.

najispravnije tuma~enje. ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. 1:101. Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja. 11:293. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni. [erhul ‘akidetit Tahavijje.ethul Bari. kao sat. a mi smo svjedoci toga ovih dana.Sejjid Sabik. tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. 245. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj. Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega. 18:44. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. putem poni`avanja psovkom. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari.ethul Bari. 145 Muttefekun ‘alejhi. str.186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi. a mjesec kao sedmica. 17:200. poglavlju Er. Tejsirul vusul.ethil Bari. a dan. El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab.ethul Bari. 237. kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji.ethul Bari 1:101. tuma~e}i ove rije~i. koje se odgaja.” Vidi: . 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er. Muslim i Tirmizija. El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. a ovo su rijeci Muslima. 76.ethul Bari. 18:27. ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima.ethul Bari. 1:99-100. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er. str. po meni. tako da }e dijete. {to je. 12:72.ethul Bari. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. koji se pojavio u Jemami.Rikak i na drugim mjestima. a svi ostali u ovom hadisu su mali.” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u . . a sedmica kao dan. Vidi: . ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi.ethul Bari. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje. te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. simboliziraju}i sva ta zna~enja. vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi: Sahihul Buhari me’a . pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji. po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu. pa ~ak i iz vremena. pojava Ded`d`ala. 1:113. str. str. Tako da }e godina biti kao mjesec. A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. Prenosi ga Buharija. 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . {to se uklapa u sljede}i dio hadisa.ethul Bari. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. 13:13. 11:293. 246. ponose}i se njima. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. . Muhtesar Sahih Muslim. Ovo je jedan od velikih predznaka. 4:91. 11:279. Vidi Sahihul Buhari me’a . 1:158. 13:70. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Prenose ga Buharija i Muslim. A to }e se 155 . Prenosi ga Buharija. Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno. 13:73. udaranjem i tra`enjem raznih usluga. 451-452. El ‘akaidul islamijje .

Muttefekun ‘alejhi. To ne zna~i da }e Isa. .poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi. 13:89. 18:75-76.a. r. Sunen bin Mad`e drugi tom. sprovesti me|u ljudima. rahimehullahu.s. 7:302.poglavlje o predznacima Kijametskog dana. Vidi: Sahihul Buhari me’a .ethul Bari. Sunen Ebu-Davud . Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana. Vidi: .ethul Bari.s. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa. pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo. tuma~e}i ove ajete. 2.etur Rabani. 2:189. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana.80. 18:59.ethul Bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ukinuti jedan {erijatski propis. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe. vidi Ed Dinul halis. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad.. ali koja su to dva brda. .Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. 13. Ovo prenosi Ibn-Had`er u .ethul Bari. Tefsir. ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam.Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. 9:76. 18:77. 6:308. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda. 1:92. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud. Isa. 1:31. 18:58-59. nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana.. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 1:577.” (.143. Vidi prethodni izvor. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana.s. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a .i Zilalil Kur’anil Kerim. Tejsirul vusul . a. sina Merjemina. a. a. 18:91. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja.. najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada. Vidi El lu’lu’ vel merd`an. mi to ne mo`emo znati. Sahihut Tirmizi. Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 18:63 i dalje. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Ibn-kesir. A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. 11:297. Prethodni izvor i mjesto. poglavlje o fitnelucima i El . [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje. 11:297.ethul Bari. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji.

te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati.. Me|utim. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima. a oni nisu u stanju da ih odvrate. d`. nego se on sjeti Allaha. a. Es sunenul kubra. 1:170. onda je zatra`io usijani bakar. i Njemu se zahvali. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan. 8:222-223.s. Sahihul Buhari me’a . Ovo je veliki {efaat. te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari. 11:313. Pogledaj .a. 17:192-193.. A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`. jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 10:87. da njime zalije branu. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja).” . On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. Allah. 7:120-122. 11:313. Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi. jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane. 104... Isa.{. gdje su oni sada. El-Enbija’. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili. Sunenun Nesai.ethul Bari. 11:325.{. Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo. 117) Vidi Sahihul buhari me’a . 13. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari.ka`e: “Tako mi Allaha. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade. ili Mil kojim se {minkaju o~i. ~iji broj ne zna niko osim Allaha. i dalje. ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u.prenosilac hadisa od mikdada . (El-Maide. {ta je s njima bilo i {ta }e biti. Prethodni izvor. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu. pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva.ethul Bari. 8:230 i 11. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.. ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.. 11:312.91. koji posta siguran i miran. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti. da li zemlji{nu mjeru. Sahihul Buhari me’a . postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. Na to je Allah. d`. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io. Selim bin ‘Amir .ethul bari. pomije{an sa `eljezom. 18:68. 17:196. izme|u svih ostalih 185 186 187 .ethul Bari. 5:411-413. r. 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a . koji je odobren samo na{em Poslaniku. Za uzvrat.i zilali Kur’anil Kerim.322.” Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

ethul Bari. Muttefekun ‘alejhi. dan. 2:593. Vidi Sahihul Buhari . 15:55. meleki pisari i imetak.s. 212. 1:105. 9:260. Sahihul Buhari. Vidi Sahihul Buhari me’a . El lu’lu’ vel merd`an. komentator Tahavijinog akaida. {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid. {erhul ‘akidetit vasitijje. 15:53-54.ethul Bari. 151. str. . str. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere. Ovo prenosi od Kurtubija. Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. 11:396-398. 13:407-408.dio o d`enazi . 223 i Ed dinul halis. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. i dalje.” (El-Isra’.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. naveo nekoliko ajeta i hadisa. no}.Iman 189 poslanika. Ed dinul halis. str. ruke. 3:54-77. 115. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. 274. 1:107. 62-63. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. 472. {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. 472. str. noge. str.. 106. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet. Sahihul Buhari me’a . 15:55. str. Vidi Ed Dinul halis. str. I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika. Zemlja. . Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi.ethul Bari. koje mu je obe}ao Allah. ko`a. 223 i Ed dinul halis. vid. Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada.to je samo tvoja du`nost.. 250. Muttefekun ‘alejhi. 215. str.. 123 i Ed dinul halis. d`. Sahihul Buhari me’a . {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras. 15:53. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. jer je on ptvr|en sahih hadisima. str. 11:337. 128. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 .s. 11:138.ethul Bari. 9:253. Vidi Rijadus salihin. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih.{. 3:88. 11:340. str. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. kao dokaz za to. {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. 15:53. a. str. sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:111. a. 15:75. 1:111. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. 1:111.” Zatim je. {erhul ‘akidetil vasitijje. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje. 251. str. {erhul ‘akidetit Tahavijje. sluh. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.

I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema. navodimo neke od njih: a .. 11:367. Oni su ostali u grupi vjernika. Sahihul Buhari me’a . 153. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti. Sahihul Buhari me’a . str. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. ne postavi izme|u njih zid. 213 Tuma~e}i ove rije~i.ethul Bari. 147.Pojava znakova Allahovih.. str. koga ho}e. 282 i Er revdatin nedijje. Onaj koji se naj`e{}e sveti. d`. i i}i za njihovim nurom.{. Onaj koji `estokom kaznom ka`njava. pa od njih ode nur vjernika. Sahihul Buhari me’a .{.{. b .a. naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a. Hadis prenosi Muslim. kao {to je Svemo}ni. sve dok Allah. Ed dinul halis. i uzrok svakog dobra. 8: 94-95. i Er redatun nedijje. isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih.{. d`. d`. 11:380-381. Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. bolesti i lijeka. 252-253. str.ethul Bari. mo} stvaranja suprotnosti. Onaj koji. 3:17.. kao {to je bilo na dunjaluku. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. Sahihul Buhari me’a fethul bari. 356. a ovo su Muslimove rije~i.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. `ivota i smrti.{. str. El-Muvetta’. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. d`.{. 3:19.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. Allah.ethul Bari. Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje. d`. str. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija . 356. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla. Vidi Sahihul Buhari. str. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku. str.{. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Sahihul ‘akidetit Tahavijje.. {erhul ‘akidetit Tahavijje. Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. imena koja upu}uju na Njegovu svemo}. 614. 6:256-257. Po{to su munafici ostali s vjernicima. d`. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana. 16:57.ethul Bari. i {erhul ‘akidetil vasitijje. 11:361. str. a . str. r. Kubral jekinijatil kevnijje.{. str. 11:386. d`. 1:144. Sahihul Buhari me’a . Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila.. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. 126. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu.ethul Bari. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu. koji je jedno od naj~asnijih. str. str. uzvisuje. svemo}. 625. 470. 11:351. d`. 471. 95. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. str. 190. str. 6:427. 77. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike.. Allahova...

d . oprost. 170. E{ {eri’a lil Ad`urri. uzdi`e koga ho}e. str. jer Allah. mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. str. pokajanje Allahu. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. Taberani i Ibn-Hibban. 8:1227. str. str.{. 2:167. c . str. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. i vra}anje Njemu. d`. u ime Allaha. Pogledaj: El-. 1:71. 2:175. Er rewdatun nedijje. str. El ‘akaidul islamijje. 356. 212. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti. str. i Er rewdatun nedijje. Vidi Tefsir Ibn-Kesir. d`. prijateljevanje i ljubav. imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. E{ {eri’a ili Ad`urri. 2. str. 84. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. d`.117. Vidi Medarid`us salikin.. e . 4:275. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub.s [erhul ‘akidetit Tahavijje. Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. 1:142.unizuje. str. Medarid`us salikin. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. Medarid`us salikin. nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. Isti izvor.Pogledaj D`em’al fevaid. Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem. 206. i Sunen bin Mad`e.i Zilalil Kur’anil Kerim. str.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. 291. Ahmed. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa. 211. Prenosi ga Ebu-Davud. 2:194. Prenosi ga Ebu-Davud. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje. 2:329. 1:147. 99. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. 489. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin. i sli~no. 620. Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus. str. str. mr`nja.. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. str. kao {to je d`ihad. pokrivanje. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. 385. I’lamul muvekki’in. str.. 276-292. u ime Allaha. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. . suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim. 90i 226. prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Muttefekun ‘alejhi.ethurrabbani.Realizacija Allahovih. 489. uzimanje pouke. tolerantnost.Iman 191 koga On ho}e . Dakle. 2:177. Medarid`us salikin. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 . Tejsirul ‘Azizil Hamid. Ibn-Mad`e.{. Medarid`us salikin. 1:33.{.Realizacija imena mudrosti i znanja.

r.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo. 54. 267 268 269 .s. str.. veli: “Ashabi. Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528. i El-. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim. 346.” A Hafiz bin ‘Abdul Berr. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. u svom Temhidu ka`e: “. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. rad i potvrda srcem. str. 374. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor. 3:101.. 373. Sufjana es-Sevrije u Iraku. str. ali. Iman se kod njih pove}ava ta’atom. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. El Muvetta’ str. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor. u svojoj poznatoj knjizi. Zadul me’ad. kod njih. str. tabi’ini i ostali poslije njih.a. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. 87-88. a nema djela bez nijjeta. r. 3:67. izvr{avanje i nijjet. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja.’” A Imam Ahmed bin Hanbel. str. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem.” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo. [erhul ‘akidetit Tahavijje. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu.. El-Umm.a. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147. 2:116. Vidi Zadul me’ad 3:66.. str. i dalje. Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom. 10:150-151. 557-558. da se pove}ava i smanjuje. koje smo mi zatekli. iman. 373. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam. str. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. str. 301 . 258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje.ethul Bari.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili. a smanjuje ma’sijetom. postale jedan od znakova sunneta. Sva bogougodna djela su. [erhud ‘akidetit tahavijje. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. a. da je to tako kako nam je on opisao. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo. 399. 384. Vidi Muhtesar Ebi Davud. Imam {afija. 2:139-141. praksa organima i izgovor jezikom. kao {to smo objasnili. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika. i nema sumnje. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja. jer je njihova neispravnost jasna. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari. Medarid`us salikin. str.

ethul Bari. a. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. str. i {erhul ‘akidetit tahavijje. a ovo su Muslimove rije~i. str. i time postaje odmetnikom od vjere. i da je Muhammed Allahov poslanik. str. 386. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. ulaze i temelji imana i islama. Zato.{. 485-486.. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi.” Vidi: Et-tergib vet terhib. 1:39-40. on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik. 1:229. 1:226. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju. d`. 373-374.” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. 3:403. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 102. daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. a. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 7:208. [erhul ‘akidetit tahavijje. 1:218-240. pa u to ne povjeruje.s.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam. Jer. Muttefekun ‘alejhi.{. i o ~emu nas je obavijestio. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 375. svakako.s. str. . 2:22. Me|utim. Pogledaj: El-Muvetta’. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:149. on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. 510.{. 1:44.. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika.. str. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. 2:299. [erhul ‘akidetit tahavijje. 2:27. 1:6. a. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje. d`. njegov iman je. i Nejlul evtar. 1:203. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a. 374. [erhul ‘akidetit tahavijje. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga. u {to.s. 1:224. svakako. a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa.. bez spominjanja detalja svega toga. 374. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim. str. str. A onaj ko povjeruje op}enito. Prvi je iman u Allaha.. . Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima. 2:141. i Njegovog Poslanika. [erhul ‘akidetit tahavijje. str.ethul Bari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 1:218. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti. 375. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. osim Allaha.s. i Usulus Serahsi. d`. str.

1:451. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. 1:205. 141-142. 1:290. Tefsirut Taberi. str. od onog {to su ljudi u stanju uraditi. Med`m’atut tewhid. 6:313. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. i nada u ono {to mo`e samo Allah. El-Muhezzeb 2:223. mo`e pomo}i. {erhus sijer el-kebir.266. Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408. osim Allaha. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti. 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. d`.el . 6:313.165. 1:150. Tathirul i’tikad. str. str. 1:445. .{. 1:447. 2:520.D`ami’ul ferid. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. Kao {to je strahopo{tovanje.” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga. 352. 1:149. El-Mugni li Ibni Kudame.9.194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. 3:397. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. Vidi: El-D`ami’ul ferid.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha. str. 350. 1:150. Hajatus sahabe. 357. kao {to je. 2:303304. 1:149.El-D`ami’uj ferid. 167. Vidi: [erhus sijer el-kebir. 126. Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. 278.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i. zaista. 219. str. d`. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. 1:433. 1:477.ethul Bari. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi . str. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. i Es-Siretul Halebijje. str. Es-Siretul Halebijje. 7:139. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Tefsirut Taberi. Vidi: El . 277. str. 9:21. str. El-Mugni li ibni Kudame 9:21. 1:444. osim Allah. ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to. na primjer. 7:208. Sahihul Buhari me’a . tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir.

Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair.{. 466. vidi: Sahihul Buhari me’a . 25:149. Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. Muttefekun ‘alejhi. Tefsir Ibn-Kesir. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 4:135-136. 357-358.urkan min med`mu’atit tewhid. 1377 h. 2:171-172. d`. 2:94. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. Vidi: Rijadus salihin. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 2:67. 1:28-30. Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. str. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. metbu’atun me’a resaile uhra. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. El-Mugni. 1:224. 220. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . i dalje.. a ne ljudima. 9:24. vel lafzu lil Buhari. tab’atu daril me’arif senete. Tefsir Ibn-Kesir. 1957 g. Tefsirul Kurtubi. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. 1:96. Ha{ijetul Bad`uri. 1:218. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu. i dalje. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil . Prenosi ga Buharija. A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`. Umdetut tefsir . 2:2. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. Vidi: Sahihul Buhari.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir. 2:367. 1:28. [erhul akidetit Tahavijje. 1:61. ‘Umdetut tefsir 4:164-167. 1:188.Vidi Med`muatut tevhid.poglavlje o d`enazi. str. 193. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 2:97. str. str. 27. str. a pogledaj i Sahih Buhari . Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima. Muttefekun ‘alejhi. str. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 1:217.Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid. 32. 3:36. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . [erhul ‘akidetit Tahavijje. 84. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 506-507.ethul Bari. 17:72. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 2:257. 363-364. 2:54.

vel lafzu li Muslim. 2:81-82. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 2:82-83. 2:84. str. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 1:219. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 12:234. Prenosi ga Ahmed. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. 2:108. Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 17:21. 2:55. 2:45. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ve Sunene Ibni Mad`e. Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 1:218. 84 ve ma ba’deha. matbe ‘atul Halebi. 89 ve ma ba’deha. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu. Muttefekun ‘alejhi. Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. [erhul ‘akidetit Tahavijje.ethul Bari. Vidi: El-.ethur rabbani. 2:85 ve ma ba’deha. str. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 .ethul Bari. 138-139. ‘ala Sahih Muslim. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. str. 1:12. ve {erhul akidetit Tahavijje. 2:85. 6:293. Ahred`ehul buhari ve Muslim: . ve {erhun Newewi. 14:164-166. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:82-83. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. str. str. Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. 361. str.poglavlje o picu. 5:19. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. 418. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:4.196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. 1:12. Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:175. 3:18. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:109. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. El-Mustedrek. 361. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. vidi: Sahihul Buhari .vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. 2:275. 364-365. ve ma ba’deha. 2:1418. 1:18. Tefsirul Kurtubi. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. 361. vidi: Sahihul Buhari me’a . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str.

Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani. Muttefekun ‘alejhi. Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair. Prenosi ga Buhari. 4:52. 31. Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. vel lafzu li Muslim. tako|er. Kava’idul Ahkam. 2:85. 7:89. 1:23-24.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 .vidi Rijadus salihin. Muttefekun ‘alejhi . Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu. str. Muttefekun ‘alejhi.poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta). ne}emo navoditi. prev. Prethodni izvor. Ali.ethul Bari. Vidi: Sahihul Buhari . Vidi: Sahihul Buhari me’a . mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku. mi ih. Onaj ko `eli da se upozna s njima. (op. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad. 7:89.

.

............................................................................................... 44 TRE]I DIO .......................................................................................................................................................................ULUHIJJE .............................................................................................................................. 13 PRVI DIO ................................ .........................................................................................................................................................................ESMAI VES SI........................ LIJEPA IMENA . 17 2 ........AT .................................................................. 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU .........................................S.......... 13 TEMELJI IMANA ........................................................................................ 24 ALLAHOVA.................................................................. 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU ................ D@....................TEWHIDUR .................................................................................................. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE ... 47 TEMA OBJAVE ..................... 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI................................. 21 3 ............................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR.... 7 PREDGOVOR ......................... 51 ........................................[............................. 37 BROJ MELEKA ........ 9 UVOD ........AT ....VJEROVANJE U ALLAHOVE.............................................. D@...................................................................................................................... 29 DRUGI DIO ..................[....................................................................... D@........... 35 ^ASNI ROBOVI ...............................................................................................................................................[.................VJEROVANJE U MELEKE ............................... A........................................................................... ......................................................................................................... 34 OSOBINE MELEKA ..... 11 PRVO POGLAVLJE ........................................................................... 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO ....................................................................................5 BILJE[KA O AUTORU ......................................................................................................TEWHIDUL .............................................................. 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA .......................................... 17 1 ..............................................................TEWHIDUL .......................VJEROVANJE U ALLAHA...... 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) .......................................RUBUBIJJE ......................................... 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA..........................

.......... 82 E ... 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA ............ ............................................................................................................................................................................... 83 4 ..........................HAVD (VRELO) POSLANIKA............ 101 SKRIVENOST ALLAHOVE..............................................................................(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU................................................................................................................................................................ ....................................PREDZNACI SUDNJEG DANA ................................. 99 DRUGI STEPEN ..........................IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA ..................................................................................................... 98 PRVI STEPEN ................................PATNJE I U@ICI U KABURU ................200 Iman ^ETVRTI DIO .......... 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA ........................................... 87 8 ................................. 109 ....................................................... 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN . 72 2 ...................................... 73 3 ....................................................................................... 85 7 .............. 90 10 ...................... 79 D .......... 93 12 ..................................POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A ...............................NAGRADA .............................................................................. RADI OBRA^UNA ...................................... 92 11 ............................................................................................................INICIJA KADA’A I KADERA ..............................................................POJAVA DED@ALA .... A........................ A....................................................KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA ........................................................................................................VJEROVANJE U ALLAHOVE..................ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ ................... D@....................................................................................................................................................................KAZNA ZA DJELA ........................................... 87 9 ......SILAZAK ISAA.......................................................... 57 PETI DIO .......... D@...................................IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) .................................................................... 78 C ........................................................................ 76 A .....VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE ........................................................... 84 5 ..D@ENNET I D@EHENNEM ..PRO@IVLJENJE ............................................................. 97 DE.... 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM ............................ 94 [ESTI DIO ................................................................S... 78 B ...... 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA ...VJEROVANJE U SUDNJI DAN .........................................VAGA (VAGANJE DJELA) .................[...........................................[.................. 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R .PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA ...........................IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA ........ 85 6 .......................................................................................................................................................................SIRAT ]UPRIJA ............................................................... 72 1 ...........S............................. KNJIGE ......... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME ................................................................

.....................NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA)................................................................................................IROM ODRE\ENE OSOBE ..............ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM ................................................................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ................................... ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA........................................................ 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE ............................................................................................................................................... 145 [TA SE PRIMA........................................... 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA ...........................KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? .. 133 PRVA VRSTA ..........................................................................................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ........... I IZ DOGA\AJA SIRE ... 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU....................... 125 HADISI ............................... 140 1 .................. 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? .................. OTPADNIKA I MU[RIKA ...... 121 TRE]E POGLAVLJE ............ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA ................................................................. 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA ...............SU[TINA IMANA ...................... 126 DRUGI DIO .................................................. 138 ZADOVOLJSTVO KU........................................................................................................................................................................................................................... 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU ............................................................. 140 2 ........................................................................................................................................... 117 TRE]E POGLAVLJE ............. 113 DRUGO POGLAVLJE .................... A... 131 PRAVILO .....................PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM ........................ ................................................................................................ 134 TRE]A VRSTA ............................................................................................. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI ...............................................................NEVJERNICIMA......................................................................................................................................................... 159 ZAVR[NA RIJE^ .......................KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ............................................................... 123 PRVI DIO .................................................................................................. 163 .................................................Iman 201 DRUGO POGLAVLJE ................................................ 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR ....... 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA ......................................................................................... 133 DRUGA VRSTA ...................................... 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA..................SU[TINA IMANA ......S..................................................... 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM ............................... 135 ^ETVRTA VRSTA ..............................................ROM ................................................ 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA..

........... 175 BILJE[KE .....[.. 179 ........................ 171 DE.............................................................................................. 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE .................... D@......... 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ........................................................ 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE ....................................INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ ................ 170 VELIKI GRIJESI ......................................... VJERE ................................................................................................202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE................................................................................................................................................................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful