TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. Doktorat okon~ava na El-Azharu. a od 1978. g. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. a 1965. tako|er iz oblasti komparativnog fikha. na Damaskom univerzitetu. na ElAzharu. . Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. g. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu. Od 1992. Do sada je objavio deset knjiga. g. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu. g. do 1992...1943. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972. Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu.BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin.6. 1972. Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. g. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu. Ro|en je u Jordanu 11. Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje.

.

kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu. d`. Molim Allaha. nagradi na Sudnjem danu. osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu.U ime Allaha. Me|utim. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. voljom na{lo svoje mjesto i na na{em. d`. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko .. Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” .ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha. Milostivog. do Sudnjeg dana! Akidet . Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo.{.{...(Nema drugog boga. neka je salavat na Poslanika. Njegovu ~asnu porodicu.{. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje. koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima. Na`alost. na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni. Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu.tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke. da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana. bosanskom jeziku. Gospodaru svih svjetova. ili u~enika u na{im medresama. gdje i danas djeluje i radi. koja je bila o~evidna u na{oj sredini. i pitanjima gajba. Prevodilac . prevode}i ovo djelo. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike. koje je Allahovom. d`. i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io.

.

jedno od Allahovih. d`. Svaku pojavu na ovom svijetu Allah. neminovno propada. a ne Allah. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine.. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju.. d`. d`. d`. d`. Nebesa i Zemlju Allah.s. za njega nema upute. osim Allaha. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. Njegov rob i poslanik. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta. a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta.{.. a koga u zabludu odvede. i onaj ko bude slijedio uputu Moju. d`. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio. i pored toga {to ju je spoznao. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. Zbog toga. i niko nije s Njim u tome u~estvovao. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha. za njega nema zablude.. Koga Allah uputi na pravi put. osje}ao . ili njenog odbacivanja. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo. a. te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost. Svjedo~im da nema drugog boga. stvorio stvorenja. A Allah.” (El-Enbija‘. ili od njih tra`i da takva budu..{..{.. d`. 22) ^ovjek je. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. Upute i Istine koje je objavio.{. Njega se sje}ao. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah..{. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. isto tako..{. Zato je Allah.{.{. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti. Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. d`.” (Ta-Ha. i da je Muhammed. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti.UVOD Zahvala pripada samo Allahu. nered bi njima zavladao. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih.

3 .. molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu. On je na raskr{}u ova dva puta. A ko na Allaha zaboravi. i put kufra (nevjerstva).{. A jedino Allah.Su{tina imana. omogu}uje uspjeh. Istinitog. d`. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 . njegovih uzroka i posljedica. od Allaha. i slije|enja Njegove upute.{. tre}i ne postoji. svojstva i veli~inu. u ~emu pogodimo istinu. upute i sre}e. ^ovjek je. dakle. d`. ili zaborava na Allaha i zablude.Rije~i i djela koji izvode iz imana.{...{. d`. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom. spoznao je i put nesre}e. 2 .Temelji imana.{. i uzroke kufra i njegove puteve. njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju. te }e ga se sigurno kloniti. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute. d`. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti . Allaha. to je od nas i {ejtana. zablude i nesre}e na oba svijeta. Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana. d`.. Ako ~ovjek s tim bude na~isto.pitanje imana i njegovih temelja.onim {to nam Allah. na ovom i budu}em svijetu. {to pogrije{imo. podari od znanja i istine . na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha. Zato je sve. . A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra. Pred njima je put imana.Njegovu prisutnost..

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

iza{ao je iz imana i postao nevjernikom. . o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. d`. obra|ivati te temelje. 285) “O vjernici. i o kojima govore sve objavljene knjige. temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana. a.. i u meleke Njegove. Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare. Gospodaru na{. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje. Njegove poslanike. Njegove meleke. i Poslanika Njegova. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. i u Knjigu koju je objavio prije. i u poslanike Njegove. Svemilosnog. i u vjerovjesnike . i poslanike Njegove: . i knjige Njegove.Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku.. a. U sljede}im poglavljima }emo. i u knjige Njegove.1 Ovih {est na~ela su temelji imana. i u Onaj svijet .‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu.” (El-Bekare. i vjernici . A ko zanije~e bilo {ta od njih.U ime Allaha. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu. imanu i ihsanu.s. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen. Milostivog! Allah.. i meleke Njegove. na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika... stoji da je Poslanik.svaki vjeruje u Allaha. odre|enjem. Njegove knjige.{. in{allah. d`. i u knjige.s.{. oprosti nam. i u meleke. a. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim...s. vjerujte u Allaha. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se.daleko je zalutao.s. a.

.

.3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza. sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. d`. obuhvata tri principa: 1.rububijje.esmai ves sifat).. zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah. poniznosti i pokornosti..{.vjerovanje u Allaha.vjerovanje da je samo Allah. dove.RUBUBIJJE Tewhidur.{.{. On posjeduje sva svojstva savr{enstva. Iman .TEWHIDUR . d`. 1 . 2..{.PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA. Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik . . Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema.{.[.2 . ukratko. Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). Vjerovanje u Allaha. . d`. D@. d`.. da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun. strahovanja. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih.{.. d`. Vladar i Tvorac svega. 3. Gospodar. zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah.ravnatelj. te je daleko od bilo kakve manjkavosti. Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha. d`. d`. nade.{. da je samo On njihov gospodar i da ih . posta.vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje).vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul. .

6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu. biva s Allahovim. i smrt moja.{. da ih samo On o`ivljava i usmr}uje.rububijje zna~i priznanje da je Allah. ne vidi. d`. d`. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. ibadeta. Dakle. odre|enje . Allah.. jer. d`. mijenjanjem. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva.. i obredi moji. Zato tewhidur . zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida.18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. usmjeravanjem (kretanja). ko ne ~uje. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu. koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima. O tome nam Allah.{. da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli. da samo On istinski daje i uzima. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje. d`. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. voljom i mo}i.. (hamda). pove}avanjem i smanjivanjem. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala. neka je hvaljen Gospodar nebesa. ka`e: “Ta. i `ivot moj. d`.{. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje.atiha. znanjem. Allah. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo. da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve.{. Gospodaru svih svjetova!” (El-. Gospodar zemlje.5 S druge strane.. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega. i ostalo.vjerovanje da sve {to se doga|a. d`. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. d`. nijem. d`.{. nada. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem.{.. stvaranjem. pokoravanja predanosti Allahu.d`. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu.{. ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. dova. doista su . upravljanjem. ko je nemo}an. ljepote i savr{enstva. d`.‘” (El-En‘am. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja). zato {to je samo istinski Tvorac.{.. jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar. 2) Allah. samo je istinski Tvorac. bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv.{... da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji.{. strahovanje i sl.. zikr.. 54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo.4 Drugim rije~ima kazano. Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije.

21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. d`.. S druge strane. 14) Nikakve. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju. d`. Allah. Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo.{. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom. Zemlje i svega {to je na njima. hrana za vas.” (Kaf. 162) O obja{njenju da se samo Allah.. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. a od onoga {to On zna ... koji sve odr`ava.{. 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara. ne voli On one koji se previ{e glasno mole. koji je o svemu obavije{ten. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a. Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi. i da mu se potpuno preda.” (El-Mulk.{. mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov. Onaj Koji sve potanko zna. 255) Uistinu. Koji je stvorio vas i one prije vas. klanjajte se Gospodaru svome. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja. d`. 22) “O ljudi.d`. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha. Veli~anstveni!” (El-Bekare. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice.‘” (El-En‘am. nema boga osim Njega . uzima za za{titnika. Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani.” (El-E‘araf.{. Gospodaru svjetova. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima.‘” (El-En‘am. 54-55) U kontekstu ibadeta.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. a niko drugi. 14) U kontekstu dove. za sve se brine. d`. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. Allah. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. a nebo zdanjem. Promotri Allahove. Zatim pogledaj sljede}e Allahove.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je.{.{. dakle. On je Svevi{nji.Iman 19 posve}eni Allahu. da biste se kazne sa~uvali. d`. sve zna.. njih i nadzire i da . Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire.

11 .. i pored toga. oni odgovaraju: ‘Allah!’.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje.{. ostali mu{rici. d`.10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima.. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah.{.{. Zato Allah.. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana. d`. drugog obo`avaju. i pored toga. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac. d`. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove.{. re}i }e oni.” (Jusuf.{.”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje. d`. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega). tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali. nego uz Njega obo`avaju i druge.{. kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf. ko stvara `ivo iz ne`ivog. ali. El-Mud`ahid. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. nego su obo`avali i druge mimo Njega. Gospodar i Tvorac svega. ali su. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu.”9 Allah. i ko upravlja svim? ‘Allah‘.. d`. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog.{.. u Njegovim imenima i svojstvima. Allah. a pretvara `ivo u ne`ivo. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega.7 zato {to nisu izdvajali Allaha. 106) ^uveni mufessir. ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti. d`. d`. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali. mimo Allaha. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega.. ~ija su djela sluh i vid.

14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. ne obuhvata ostale vrste tevhida. Isto tako.ULUHIJJE Tewhidul . jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat. su{tinski i formalno (u batinu i zahiru). vjerovanje i prihvatanje Allaha. samo Njemu dovu upu}uje. samo Njega istinski voli. Allah. d`. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. d`.{. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji. ~ovjek koji Allahu..15 Jer. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha.{. i vjerovanje u Allaha. i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida. Ovaj dio tevhida.. priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi.{.13 Tewhidul . temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha. sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva.{.uluhijje.. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom.{. samo se od Njega nada. samo od Njega strahuje. u svojoj su{tini. ~ini tewhidul-uluhijje. Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u. kao Tvorca i Gospodara. d`.{. ukratko. nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost.{. poniznost i pokornost. d`. ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet). . i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. samo Njega i nikog vi{e.onaj kome se ibadet ~ini). samo prema Njemu iskazuje pokornost. Zato ibadet Allahu...Iman 21 2 .{. Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini). d`. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti. time priznaje Allaha. d`.{. poniznost. te je on potpuna poniznost prema Allahu.. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. nije zaslu`an ni u kom vidu. d`.{. samo se na Njega oslanja. a ujedno i uzvi{eniji od svega.uluhijje se.. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah. a ujedno i zna~enje ljubavi. Ali. i kao Tvorca i Gospodara svega. d`.. kao Tvorca.. Ibadet koji nam je nare|en.esma’ves sifat).12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost. d`.{.TEWHIDUL .. sem Njega. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava. a ne nekome ko to nije. {to nije obratan slu~aj. kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja. d`. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava . kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul . Jer. dakle. d`.

od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja. Salih i [u’ajb. 25) Allah. svaki od njih.{.s.oni koji istinski obo`avaju Allaha. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje. ili kazna. Hud. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju. Allah. ili vi{e od toga.”17 Prihvatanje Allaha. a.{. d`.. d`. kao pravi vjernik. kao Jedinog Koji se obo`ava. tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim. d`. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘.22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul . Allah.uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila.{. d`. d`.{... ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. a.{. na ovom i na budu}em svijetu. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene. taj je u~inio {irk..i zbog njega }e biti nagrada.{. su{tina islama. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja. od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge . d`. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.s. ostat }e me|u mu{ricima. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha. d`. 65) Allah. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio. Zato. 79) Ova vrsta tevhida je. 61. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali.16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige. Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 .{..{. samo Allaha obo`avajte. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet.{. a ko njega ne bude prihvatio.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva. d`. d`. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun. govorili svome narodu: “O narode moj. Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul . ka`e: . 23. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika . postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am. d`. Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha. Allahov Poslanik..” (Ez-Zarijat..Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu. El-E‘araf... Hud. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali. dakle. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha. Allah. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh.{.. obavljanju namaza. davanju zekata.

. ka`e: “I pored Allaha. Ove.. d`. oni se mogu nadati Allahovoj milosti..165) U veliki {irk.” (El-Bekare. u pogledu strahovanja. 51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju. i sinovi va{i. taj je u~inio {irk Allahu. jer ako bi to uradio. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih.18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi. ruku’. d`. d`. uistinu.A Allah pra{ta i samilostan je. koji Allah. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. post.Obaveznost izdvajanja Allaha. u svim vrstama tjelesnog ibadeta..{. d`. treba biti iznad svake druge ljubavi.. d`. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti.Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha. d`. svojoj djeci. d`. d`. 24) 2 .. tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta. i imanja va{a koja ste stekli. koje su vam drage . i bilo ~ega drugog {to se voli. Allah.” (Junus.{. niko je osim Njega ne mo`e otkloniti. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. d`.19 te se zbog toga njih boji.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu. d`. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi.{.Obaveznost izdvajanja samo Allaha..{. imetku i sl. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha. prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima. d`. i `ene va{e.{. klanje kurbana.{. sed`da. a njegova iskrena predanost Allahu. 106) “A u Allaha se pouzdajte.... tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha. tra`enje oprosta i sl.{. i bra}a va{a. izuzev pokajanjem. d`. nije u stanju u~initi. Allah.{. d`. vole ih kao {to se voli Allah. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i.{. a ako ti za`eli dobro.{.. d`. domovini...{. ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja. d`. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu.{.{. nevjernik!” (Junus. i ku}e va{e. za koju strahujete da ne}e pro|e imati. i trgova~ka roba va{a. d`. svojim roditeljima. 218) 3 .{.{. Allah. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu. ne}e oprostiti. Ljubav prema Allahu.‘” (Et-Tevbe. i sve druge vrste ibadeta. A oni koji iskreno vjeruju. moraju biti upu}ene samo i . kao {to je zavjet.. bio bi. pa.Obaveznost izdvajanja Allaha..{. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. kao {to je namaz. 107) 4 . Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. On pra{ta i milostiv je. i rod va{. ako ste vjernici!” (El-Maide.

bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja.Vjerovanje da Allah.ESMAI VES SI. d`. pa ko se od njih udalji.. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo.zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu. d`.. svojstva onoga koji je oduvijek. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa.Vjerovanje u Allahova.24 Iman isklju~ivo Allahu.”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala .{. i svojstava stvorenja.{. ka`e: “Ovdje govori da Allah. a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha. d`.. d`.Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha. a ko bilo {ta uputi nekom drugom. 116) 3 . d`. imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu.{. tako|er.” (En-Nisa‘. b .” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl. Dokaz su rije~i Allaha... u Njegovoj uzvi{enosti.. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. 51) Imam Kurtubi. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika. c .{. u~inio je {irk.. mimo Allaha.ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat. ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti. ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a . a.{.s. i druga stvorenja. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. ukratko . veli~anstvenosti. lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja. da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima. Jer. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru). koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta. bez ikakve njihove izmjene.{.Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja. d`. Allah. niti djelo kao {to je Njegovo djelo. d`. i svojstva Allaha.{.{. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan.TEWHIDUL .{.: “I niko Mu ravan nije. a .AT Tewhidul-esmai ves sifat. vlasti. Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog.. uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju. niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga. d`.. d`. kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo . niti ime kao {to je Njegovo ime... d`..

ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi.. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis. ne opisuje se. uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti.. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom. jer oni samo prenose ono {to im je Allah. ne opisuje se. u~inio je kufr.. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju.s.{. zahtijeva negiranje i poricanje `ene. d`.{. a.{. zaborava. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana..{. a. onda se na podru~ju Allahovih.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio.s. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.{.Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. odstupaju}i od njihovih zna~enja. druga. nepravde. Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah. 140) Ako je Allah. d`. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. imena i svojstava . zamora..prihvataju}i ih..s. jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca.. d`.s. bi}u i Njegovoj . saznaju se putem ~uvenja. Jer. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha.{.{. zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja..Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku. u~inio je kufr. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik.{. a.s. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja. d`. c . pomaga~a. smrti. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah.. sama po sebi.rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima. d`. nesanice. Sve ovo je pravac sljedbenika Istine. d`. d`. d`. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao.. a.{.s... d`.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta. jer. i ono ~ime je Allah. a. d`. opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.{. objavio. ne mo`e se ni s ~im porediti.~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika. u sve ovo vjeruje. b . osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao. Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva. svojstva i imena Allaha.”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . d`. a. nehata. neznanja. Isto tako i ne naziva se.{... Zato {to Allah. a ne mi{ljenjem. umora. Allah. zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a.s. d`.Iman 25 Onoga koji nije stvoren. d`. i obratno .{erijatski obaveznog . ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik. a.. ka`e: “^ovjekova priroda. Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah.”24 Nu’ajm bin Hammad . a. partnera. najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili.u~itelj Buharije .s.{. opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah. i Njegov Poslanik.{. ili Allah?‘” (El-Bekare. d`..). najbolje zna Svoja imena i svojstva.{.

{. svojstava alegori~nim tuma~enjem.{. onako kako je to on mislio i `elio. njihovom vidu. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an .{. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu).stvarna ~injenica. Njegov sluh s njihovim sluhom.tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu. jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa. nijekanje Allahovih. jevreji Uzejra.29 2 .{.{. sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam). d`. d`.{. rekli: “Uspinjanje je poznato... Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah. ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i.s.{.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su..stvarna ~injenica.. a. kad su bili upitani o Allahovom.{. svojstava . sila`enje. d`.{.. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. i sl. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom. silazak i uspinjanje . onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo. nego da je Musa Njemu govorio. d`. svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa). d`. a..Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa. koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 ..{. a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja. sila`enju i uspinjanju. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje.26 Iman kakvo}i.. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari. imena i svojstava. kao {to je lice. zadovoljstvo i ostala svojstva. a mu{rici svoje kipove sa Allahom.s. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha. d`. Zato. d`.Iskrivljavanje zna~enja Allahovih. d`.. d`. kao {to su neki uradili s Allahovim. mi pripisujemo Allahu.. pa ako ka`e da ne zna. lice s licem stvorenja. a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah.upore|ivanje svojstava Allaha.{. vidi.30 I ka`emo. srd`ba.31 3 -Et-ta’til . ruke. kako se uspinje i silazi.) i da je pitanje o tome bid’at. sina Merjemina. d`. d`.”27 Selef se. Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo. 164) . ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil).” (En-nisa’. iman u njega je vad`ib (obavezan). dodavanjem ili oduzimanjem. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. vid. a na~in nepoznat. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”.. dakle. uspinjanje.{. isto tako je i Njegov sluh.. govori. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik. ~uje. d`.Et-te{bih . kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha. Njegovu ruku s rukama stvorenja.{. a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno). d`. govoru. Najispravniji put po pitanju Allahovih. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa.{. kao {to je iskrivljavanje rije~i. uspinjanju (elistiva’). bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”. govor. pripisuju}i Allahu... d`.

naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju. dao da to prekora~ujemo. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija. rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah.{. tabi’ina i tabi tabi’ina..{. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at). d`.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha. a. Ovaj pravac prihvatanja Allahovih. Oni bi. koje je mimo onog na ~emu su oni bili. Zatim. nije stvorio.{. nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io. bez uporedbe. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. d`. po~ev{i od imana u Allaha. davanja zekata. oni bi ga izgrdili.{. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah. ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha. citirali dokaz i sustezali se od “rekla .{.. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju.{. d`.kazala”. d`. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa . udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe. upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina.{. u njihovom prvobitnom zna~enju.32 4 . iskrivljenja. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i.{. d`... had`a. d`... E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba. posta.{.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga. d`. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre... d`. d`.. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika.{.. i ustanovljenje njihove su{tine. d`.Et-tekjif . ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja. d`ihada. d`.{. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha. prenagla{ene alegorije. d`. govore}i: “Allah.{.. kao {to neki tvrde... d`.{. kao {to je negiranje Allahovog.33 . spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima. bez ikakvog iskrivljenja.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim. svojstava i imena. pa do obavljanja namaza.s. Ili negiranje opho|enja s Allahom.ashaba. da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah. ili.

i ime i svojstvo Allaha. Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i. d`. o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik. u hadisu se spominje 99. ja sam Tvoj rob. El-Besir . imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah. Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha. ujedno.Onaj koji sve vidi. “Allahov Poslanik. nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu.{. ima imena o kojima nas nije obavijestio.s. imena.. lijepih imena. ima samo 99 imena.36 {to se ti~e broja Allahovih. i mi vjerujemo da je to ime Allaha. kao i u njegovu refleksiju na nas same. zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja..35 Allahova. i sa svim ostalim imenima. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea. r. kao El-‘Alim Sveznaju}i. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu.. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova.. d`.{. LIJEPA IMENA Allahova.{.. imena su nazvana “lijepa”.. u}i }e u D`ennet.[. u kome je rekao.28 Iman ALLAHOVA. Es-Semi’ . lijepa imena su Njegova vlastita imena. bez izuzetka. da ka`e: ‘Allahu dragi.{.{.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika. d`. u}i u D`ennet. i po njima postupi. a. D@. i svojstva Allaha.a. Sva Allahova. stotinu manje jedno. navodi ime “Er-Rahim”. a. nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje.Svemogu}i. dakle.{. d`. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena. Ovim hadisom se.{. i u tome nema kontradiktornosti. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah. da ono ukazuje da je Allah. d`.{. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah.. “devedeset devet imena”. Allah je vitr (nepar) i voli vitr.. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem. Er-Rahman je.Onaj koji sve ~uje. nada mnom se sprovodiTvoja presuda.{.{. d`. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost.{. U Kur’anu se . Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio. na primjer. d`. d`.. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir .{. ima 99 imena. a. d`.s. d`. d`..{.. nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e. d`.. a ne da Allah. izvedeno iz glagola ‘alime . obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”. ujedno.. sin roba Tvoga i robinje Tvoje. Tvoja odredba prema meni je . atributi pohvale.. moj `ivot je u Tvojoj ruci...s.{.. a. rekao je: Allah. d`.znati. hadis je Poslanika. d`.34 Ova imena su.38 Dokaz da Allah. ko ih nau~i napamet i po njima se vlada.s. Ko ih nau~i.. u hadisima.

koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni.. d`.. jer je sve u Njegovim rukama. zakonodavstvu. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu.. d`. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih. odgovori on. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca.{. razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove. d`. nastojanje da se o njih ne oglu{i. [to se ti~e sure.{.41 Allah. ibadetu..Iman 29 pravedna. Jer.{. u kontekstu nare|enja i zabrane. ‘Svako ko ih ~uje.{. U njoj Allah. ako je Allah. d`. njima. kako se navodi u hadisu. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti. a okre}u se od Stvoritelja.’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih. d`. razumijevanje. vjerovanje u njih.. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet. d`.42 Ovo ime. d`.{.ESMAI VES SI. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu.{. to je sura Ihlas. Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja. kazivanja i navo|enja primjera. pak. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje. ili si ga u Svojoj knjizi objavio. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u.{. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’. d`. u}i }e u D`ennet.. a da Allah.{. i molba Allaha. d`.. onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’. obe}anja i prijetnje. imena i svojstava.40 DOKAZI ZA TEWHIDUL .Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu.{. Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu. trebao bi ih nau~iti napamet. ukazuje na to da je Allah.. d`. imena u prethodnom hadisu.{. ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao.” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan. d`.{.. d`.43 Dakle. “Reci: ‘On je Allah . ili si otkrio nekome od Svojih robova.. ~ak ni jedna stranica Kur’ana. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu. ka`e.{. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali.44 .. i negiranje svake manjkavosti. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan. Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja. Kur’an spominje Allahova. pa se obra}aju.

“@ivi i Vje~ni”... a od onoga {to On zna . d`.{. izuzev Njemu. kojem nema po~etka niti kraja.{.nema Boga osim Njega . 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida. na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu. d`. koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze.. d`.. kao onoga ko se obo`ava). d`. ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu. d`. propise pona{anja. osim Njemu. d`. a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog.{. samedijjeta (Allaha. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak..30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik.{. nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta. te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta. u svim vidovima ibadeta.{. nikome ne}e biti pokoran..” Ova sura.. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka. d`. ^uveni alim. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu.{. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha. kao uto~i{ta svemu). kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna. On je Svevi{nji.s. izuzev Njemu..{. sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu. i negiranje svake vrste nepotpunosti.: {erijat. u stvari. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim.45 A {to se ti~e ajeta.47 @ivot kojim se opisuje Allah. d`. obe}anje i prijetnja Allaha. d`.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha.{.{. d`... a. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha. koji je sr` i temelj kompletnog tevhida. a u kojem Allah.{.{. to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu.. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu. a. Rije~i: “Allah je . na~in me|usobnog opho|enja. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon. Veli~anstveni!” (El-Bekare. dakle.. d`. izuzev od Allaha.s.46 A rije~i Allaha.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli. jer sadr`i Allahova. Ibn-Kajjim. ka`e: “Allah je . d`. ideale.{. Cijeli Kur’an je..@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. u komentaru ove sure. rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana. sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao . d`. niti na~ine shvatanja.{.{. d`. lijepa imena i Njegova svojstva.

te je sve {to postoji ovisno o Njegovom. d`... ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. d`. izuzev ukoliko se radi o slabom . kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj.{. A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}. koja je daleko od bilo kakvog sudruga. On ih opskrbljuje. d`.{. onda postaje jasno da ljudi.. Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici. njegov Gospodar. Jer. nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik.: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”.{. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu.{.. nakon toga. ponovo uzeti njen . potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji..{..{. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje.{. ~uva. d`. On uzdr`ava svakog drugog. jer se na njima temelje sva ostala Allahova. njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah.. a po{to Allah. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha.. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io. d`. imena.{.50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja. `ivi potpuno savr{enim `ivotom. ibadetom i pokorno{}u. koju }e. Ovo vjerovanje. rahimehullahu. On je. u osnovi. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme.{. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu.. Sejjid Kutub. drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti. oduvijek i zauvijek. d`. ne posjeduju ni{ta.{. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena..nepotpunom `ivotu.49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. koji posjeduje sve. d`. u svim njegovim stanjima.51 A rije~i Allaha. d`. {erijatu.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e.: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu. postojanju i Njegovoj odredbi. ljubavlju.Iman 31 iz nekog drugog izvora. Njegov `ivot je. d`. i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni.{. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah. Upravitelj svih stvorenja. d`.52 A rije~i Allaha. d`. dakle. jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena.

a.{. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine.{..Hurejrea. d`. d`. d`..: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”.{. Veli~anstveni”. i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva.{.{.{. d`. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha. d`. . O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi.kursije).{. d`. nego }e se Allaha. a ko god to poku{a..{. d`.{.. izuzev po Njegovom odobrenju. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin. da mogu znati samo ono {to im Allah.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima. d`. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta).32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme. d`.53 A rije~i Allaha.58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine. Buharija prenosi od Ebu . Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega.{.. d`.. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha. (ajetul .. veli~ini i uzvi{enosti. I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno. d`. niti iz njih iza}i.. vrijeme i sve stvari. tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”. a od onoga {to On zna . znanje obuhvata cjelokupan prostor. sve zna.54 A Allahove. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude. potvrda su da Allahovo. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e.. }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu. d`. d`. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah. A Allahove. Allah. i da pazi na Njegove odredbe. a kazniti i poniziti na budu}em svijetu. Allah. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji... I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom. tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. Zatim. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove. d`.{.57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj. Jer svako je stvorenje rob Allahu. pa dobio. bojati. rasipni{tva i hvalisanja.55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha. bez razlike da li imao ili ne.{.. d`. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu. odobri.. i dalekim od oholosti.. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva. d`. Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio. r.{. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva). tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina. dokaz su Njegove apsolutne mo}i.{.{. njegove {krtosti.{..

{. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. rekoh.s. d`..kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” . o Ebu-Munzir!’”60 . da je rekao: “Allahov Poslanik. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka. rekao je: ‘O Ebu-Munzir. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’.do kraja ajeta pa }e ti Allah. prou~i ajetul .59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba. a.. Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir. a..Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik. rekao: “Kad legne{ u svoju postelju.s. tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{.

. d`. ustanovit }e da oni.. Poslanik. 285) A u hadisu.. uglavnom. Njegove knjige. d`...{. i u knjige Njegove. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu.{. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah..od dobra i zla . i meleke Njegove.biva s Allahovim. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah. Njegove meleke. a.” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati. i poslanike Njegove. dakle. i u poslanike Njegove. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. i u onaj svijet .daleko je zalutao. i iman ~ovjeka nije ispravan.61 Meleki su. d`. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava . d`. koji prenosi Buharija od Omera.. i vjernici . radnjama i stanjima.. d`. d`..s.{. jedna vrsta stvorenja Allaha. i knjige Njegove. Allah.{. . d`. zadu`io. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha. Njegove poslanike.{.” (En-Nisa‘.” (El-Bekare. odre|enjem.{.{. r. rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji.svaki vjeruje u Allaha. njihovim osobinama.. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu. i u meleke Njegove. stvorio od nura (svjetlosti).a.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke. jer Allah. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja.{. d`. ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.

d`.. a d`ini od usplamtjele vatre. d`. rekao: “Meleki su stvoreni od nura. stvorio i detaljnih podataka o njima. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao.. obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar. obavije{tava nas da ih je Allah. svemiru i ~ovjeku.s. dozvolom..{.a.{.{. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi.Iman 35 d`. d`. ne jedu... O tome nas obavje{tava Allah. Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema.. uzela.s. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e.. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i. a. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari. Allahovom.. Mi smo k njoj meleka . da se od njih zakloni. nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka. ne spavaju i ne `ene se. stvorio od nura. d`. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi.. Allah. i Njegova svojstva i imena. niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah. nije obavijestio od gajba.{.{. Allahov Poslanik. d`.. d`. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti. d`. ostavio za Sebe.64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku. a. bilo da se one odnose na Allaha.63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura.{.{. u Kur’anu.{. podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela. d`. kada govori o D`ibrilu. a. kako ih je Allah. kako Tebi dolikuje. koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare..{. ne piju. niti }e se upu{tati u rasprave o tome.{. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti. Zato nam Allah. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja. A {to se ti~e su{tine meleka.. d`.. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni. uop}eno ili pojedina~no. d`.. d`.{. da je Allahov Poslanik. r..62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah. to ja Allah.s.{..

” (Merjem. Allah. a zatim ga po~eo pitati.{. njihovoj prirodi i naravi. d`.‘” (El-Enbija‘. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi. uistinu. sve mo`e.” (EnNahl.{. Stvoritelj nebesa i Zemlje.a. Oni ne govore. r. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu.36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. On.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima...{. d`. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge. iz strahopo{tovanja prema Njemu. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. On onome {to stvara dodaje {to ho}e.‘” (Et-Tahrim.a. i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati.. Allah. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno. na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika.” (... navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru.{. 50) “. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima. 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda.s... bri`ni.. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu. 6) . d`. u kome stoji da je Allahov Poslanik.atir.kao {to su tvrdili mu{rici. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka. r. a. ihsana i predznacima Sudnjeg dana.. Koji meleke sa po dva. Omer. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. a. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama. Jer. a kosa izuzetno crna.. on se temelji na potpunoj pokornosti.{.. ka`e: “Hvaljen neka je Allah. Allah. imana. d`.s. jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri . a oni su i sami. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati. d`.

za sve to su zadu`eni meleki.. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . d`. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu. d`. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha..{. dakle.66 O tome Allah. d`. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno.67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani. koji ure|uju sve stvari. Oni izvr{avaju Allahova. vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu.{.{. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru. Allah.” (Es-Saffat..{. za brda. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha. Zar da vam naredi da budete nevjernici. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti... Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju. nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta. i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja. Allah. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. mi smo u redove poredani. za zametak . za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah. za sve {to `ivi i {to nije `ivo. d`. d`.{..{.{. ka`e: “I tako mi meleka. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju.{. d`. d`. predlo`iti. za sazvije`|a. d`.sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje. za ki{u.. 164-166) Ovo je prava istina o melekima. ho}e. d`. i samo Njega hvalimo.{.. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec.” (En-Nazi‘at. i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja.{. volje za o~uvanjem tih zakona i pojava.Iman 37 Oni su. jedna od mnogobrojnih Allahovih.{. Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu. koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja. 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka. d`. To zbog toga... Allah. za oblake. za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja. d`. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no. . za matericu. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja.{. i da nije Allahove. d`...

d`. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje. 268)68 Allah. imaju za cilj.. na srce tvoje.{. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova.” (El-Mu‘min. 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje. Muhammed. veliki uspjeh biti. d`. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah. kako je to precizirao Allah. isto tako. odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika.. d`.38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima. koje si im obe}ao. da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu. Njih je Allah. i `ene njihove. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega.. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha.{.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost.. da opominje{. potpada pod tu brigu meleka. uvedi ih u edenske vrtove. a. uistinu. d`. kojeg je Allah. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju. i pretke njihove. nereda i lutanja. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e.{. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru. i svega {to je na njima od strane meleka. donosi ga povjerljivi D`ibril. ~ak i vi{e od toga ..{. odredio za ovu du`nost je D`ibril. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. Allah. a. a to }e. Ti si. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela .{. “ (ElBekare.s.{. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom.{. d`.d`. Allah je neizmjerno dobar i zna sve. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru.s.{. ali i melek ima utjecaj na njega. Allah. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri.{.d`. d`..Ti si mu se smilovao. on. veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{. d`. ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka. neka zna da je to od Allaha. 7-9) . omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman.” (E{-[u‘ara‘.. zaista..on je stvorenje kome je Allah.. d`. Melek. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot.. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji. d`. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu.. od prokletog {ejtana.{. po svojoj uro|enoj naravi. a ako osjeti suprotno. A {to se ~ovjeka ti~e..{.

.{. tako nam Allaha. prenosi da je Allahov Poslanik. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli.{..a. reko{e meleki. ka`e: “Allah. Ti mu se smiluj.’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra. Allahov Poslanik.s. d`.’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih. d`. ‘A jesu li ga vidjeli?’.. kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. a. a drugi veli: “Allahu dragi. r. ka`e: “Svakog dana.. dragim. reko{e meleki. na namaz.s.{. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli. kada osvane. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea.{. d`. A kad u|e u d`amiju. ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh.’”70 Ebu Hurejre.. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli.{. Gospodaru na{. Allah.Iman 39 Allahov Poslanik. upita Allah.. svako od nas. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah. sve dok ne u|e u d`amiju. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s . da je Allahov Poslanik. a. d`. zbog toga {to. zatim se di`u Allahu. Pa kad nai|u na njih. ‘Jesu li je vidjeli?’.{. Gospodaru na{!’. a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili. kad smo do{li. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba..{. a. odgovori{e meleki. d`..{. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. oprosti mu i primi njegovo pokajanje.{. ‘Da su je vidjeli. stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr.. ovo je ono {to ste tra`ili!.s.s. d`. ‘Da su ga vidjeli..{. d`. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu.{. d`.. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’. reko{e meleki. d`.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”.. tako nam Allaha. nisu je vidjeli!’. Pa ih Allah. govore}i: ‘Allahu. upita. Allah. reko{e oni. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita. d`. a. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi. od vatre!’. upita Allah. r. upita Allah. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. ne}e zakora~iti ni jedan korak. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi. d`.{. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana. rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest. povi~u: “Do|ite... ‘Ne. d`.{.a. upita Allah.. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao. reko{e meleki. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’. a da mu Allah. d`. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’. ‘Nisu.

sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru. Allah. datum i ~as njegove smrti. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega. d`. 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela.s. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu. savjetodavci. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku. kod Nas cijenjeni pisari. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara . a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla. a drugi s lijeve strane. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja.72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu. Allahov Poslanik. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo. Oni su mu. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”.” (EzZuhruf. a izaslanici Na{i. Allah. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. imaju drugi odnos prema njemu. koji su uz njih. zapisuju.{. pa ih vi po {ijama udarite. ne}e biti nesretan!’”. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”..{. a da mu meleki ne pru`e svoja krila.{. dakle. gdje ka`e: “A meleki.40 Iman njima sjedi. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. istinski za{titnici i pomaga~i. a.” (Kaf. d`. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju. Oni na njega salavat donose. re~e Allah. isto tako. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti). 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari. zadovoljni onim {to ~ini.” (El-Infitar. d`. ~uvari i u~itelji. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne..”73 Oni. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama. d`. zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. koji znaju ono {to radite. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi..{.. ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku. on ne izusti ni jednu rije~. govori.

isto tako.” (El-Mudessir. i da se onima koji vjeruju. Oni ga opominju kad zaboravi. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra.. i sve {to je za njega vezano. A vojske Gospodara tvog samo On zna. Ovo je samo opomena ljudima.ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici. po Njegovom nare|enju. a. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur. smrti i pro`ivljenja.74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha..{. zadu`eni da njegovo stvaranje. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu.”75 A u hadisu o Mi’rad`u. a da na njemu melek sed`du ne ~ini. Allahovi izaslanici. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici . u njemu svaki dan klanja 70. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u.s.Iman 41 njegova. 31) Tirmizi. pa sam upitao D`ibrila o njemu.da se oni kojima je Knjiga data uvjere.. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta. Poslanik. vjerovanje u~vrsti. d`. . koji prenosi od Poslanika. i oni su Njegovi ambasadori ljudima..000 meleka. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu. a. ne sumnjaju. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i.’”76 . dakle.s.: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. prilikom sna. Oni su.

u kojoj je `ivot zemlje. 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage. koje se kre}u i iz vida gube. tebi stavlja na srce Kur‘an .koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!. tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima.. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . kazivanje Izaslanika plemenitog.Kur‘an je. Allah. .po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. i no}i kad ona veo di`e. sa svim radnjama koje su spomenute.”(El-Bekare.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale. koje se skrivaju. koje je Allah.{. kome se drugi pot~injavaju. kod Nas cijenjeni pisari. razboriti koji se pojavio u liku svome. koji znaju ono {to radite.{. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. . 10-12) “Uz svakog od vas su meleki. ispred njega i iza njega.d`. i zorom kada di{e.” (El-Infitar.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. zajedno s njihovim du`nostima. u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama. 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u. koja je `ivot srca i du{a. i poslanicima Njegovim. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti. Mikail i Israfil. Allah je. Allahovom voljom. D`ibril je zadu`en za Objavu. i D`ibrilu i Mikailu . 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu. bilja i `ivotinja. doista.{. od gospodara cijenjenog.42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. a On }e re}i: . Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim.pa.d`. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama..78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik. zaista. d`.” (Er-Ra‘d. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti. 97-98) D`ibrila Allah..Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf. kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu.” (EnNed`m.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril. ~uvar D`ehennema. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari. mo}nog.

koji vjerujete. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela.84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre. a. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti.85 Isto tako. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. da je rekao: “Allahov Poslanik. pi}a i ostalo. a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela. zapisuju. 6) “Nad njima su devetnaesterica. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u. re~e Poslanik. jela.86 .” (EzZuhruf. sa~uva od njega . Allahov Poslani~e?’ ‘Da. vjerujemo i u meleka smrti. a izaslanici Na{i. onaj na lijevoj lo{a djela. tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka. d`. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku. 80) Pojedini mufessiri.{.{. ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail. koji su uz njih. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima. koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda.s.s. Allah. koji vam je zato odre|en. 49) “O vi.. govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min..{. r. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti.a. d`. koji }e puhnuti u rog (Sur). na ~elu sa devetnaestericom. ~ak i za mene..” (EtTahrim.” (El-Muddessir. jedan ispred a drugi iza njega. {to niti je oko vidjelo. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti.. a. koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima. vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem . ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje. du{e }e vam uzeti. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. tuma~e}i ovaj ajet.mu~itelje (zebanije). 17) S njima je i Israfil.” (El-Hakka. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe. d`.da nas Allah. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e. niti je uho ~ulo. a Allah najbolje zna..’”83 Tako|er. A druga dva ga ~uvaju i brane.Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi.

a. d`.. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en. d`. Zato nas je Allah. brate moj. putu... i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an. ka`e: “Elif Lam Mim. d`. zastidjeti Allaha. On.{. Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu. obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas. stvorenja. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci. upute.. d`.. o njima obavijestio. vojnika. od njih. bez o~aja. ohrabruje ga.{. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi. Allah. s ~asnim melekima. d`. koliko nam je Allah. .{.s. javno ni tajno. obo`ava Allaha. d`. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka .{.{. od kojih su: . bilje`i i promatra....u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. d`. smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove. dakle. . On. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu.{. u koju nema nikakve sumnje. d`. d`. kao {to to i on ~ini. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta.{. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali. d`. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali. Ova Knjiga. Jer.. dakle. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu. Allahova vojska je s njim.. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali.{. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara. Allahovim poslanicima. i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini. ismijan. podsti~e na sabur. podario stvaranjem meleka i imanom u .{.{. d`. koji ga prati. sa nebesa i Zemlje.Strpljivost i nastavak d`ihada. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima. zajedno s ve}inom Allahovih.{. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah.{.44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah. Pogledaj.Allahovih.. iz Svoje velike mudrosti prema nama. kojima vlada d`ahilijet. s njim se dru`i. Jer.. d`.Ustrajnost na Allahovom.. i ustrajnosti na Njegovom putu.” (El-Bekare.

s. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu. d`. rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika. ujedno. .. {to ima veoma jak utjecaj na na{a srca. A iman u meleke je.{. a.Iman 45 njih. i potvrda Allahovih.

. d`. d`. {u’ajb. Musa.. Ja’kub. Isa i Muhammed. Iljas.i Ismaila.{. Nuh.atir.eto. Zekerijja. i Jahja. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali.” (El-Mu‘min.” (Junus.{. Harun.{. Ismail. i El-Jese‘a. U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike. i Junusa.{. i Haruna . Junus. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao. Allah. i Sulejmana. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih. Ejub. koje je Allah. i Davuda.i Zekerijjaha. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in. Sulejman..[.{. a o nekima ti nismo kazivali.” (.svi oni bili su dobri . ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah. d`. Davud. d`. i Jusufa. Jusuf. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba. D@. i svima smo prednost nad svijetom dali. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo. poslanike. Hud.TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem. 24) “Svaki narod je imao poslanika.a Nuha smo jo{ prije uputili . i . i Ilijasa . Zul Kifl. i Ejjuba. i Isaa. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine . i svakog uputismo . i neke pretke njihove.. Gospodar tvoj je. Salih. Ishak. El-Jese’. i Luta. Koji ih je poslao. o nekima od njih smo ti kazivali. d`.i od potomaka njegovih. Jahja. mudar i sveznaju}i. Idris.. Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. Lut. Ibrahim. i Musaa. uistinu.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

Allahov poslanik.{... a... on je moj brat i drug. a.. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio.. 31) “I tako mi Gospodara tvoga. Ali. d`. Allah. ljubavi prema nekome. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik.{. d`.”106 Du`ni smo. kojim se bri{e kufr. a.Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA. 40) A Allahov Poslanik. ja sam Ahmed..s.. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib. u drugom hadisu ka`e. ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u.. kojih }e biti ukupno blizu trideset. da nikada nije obo`avao kipove. a.” (El-Ahzab. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom. a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika. u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: .105 Isto tako.. Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah.{.s.. A. oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda. vjerujemo da je Muhammed. re~e. ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite. a. ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci). u Kur’anu ka`e: “. Allah.s.”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda. obavezni smo vjerovati da je Muhammed. d`. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio. a. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi).s. 65) Tako|er. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu.s.. “ja sam posljednji poslanik. a. Allahov Poslanik.” (En-Nisa‘. Allah.. d`. A Allah. ja sam Mahi. isto tako.102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik. mene slijedite. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja).S. i vas }e Allah voljeti. a zatim je dov{io i lijepo ukrasio. d`.{.s..‘” (Ali ‘Imran. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. a. uzeo bi Ebu-Bekra.{. mimo bilo koga drugog.. “Ja sam Muhammed. d`.. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob.”103 Resulullah.s. zbog presude tvoje. Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi. ja sam Ha{ir.{. koji je uzor u svakom dobru. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe). Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”.s.

prenosi da je Allahov Poslanik. slu~aj ovce Ummu Ma’beda. d`.. a ne}ete u~initi. u glavu. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana. onda se ~uvajte vatre. nazivanje selama od kamenja. zatim. kao {to je: raspolu~enje mjeseca. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti. potpomognut sam strahom. ako istinu govorite.. 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena... 23-24) I vjerujemo da ga je Allah.s.. nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane. Pa ako ne u~inite. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. djetetu i samom sebi. sada.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed. 28) “Reci. tako mi Allaha.s. o ‘Umer!’”111 Isto tako. a.52 Iman “O narode na{.s. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika .” (El-Bekare.{.urkan.a.. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza.. staviti ispred ljubavi prema roditelju. r.{. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao. a.. a. za nevjernike pripremljene. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf. pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik. kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja.109 Enes. tako mi Allaha. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf. poslan cijelom ~ovje~anstvu. Allah. d`.. a pozovite i bo`anstva va{a. osim Allaha. d`. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{.s. poslan cijelom ~ovje~anstvu.. a. to nam potvr|uje Allah. djeteta i svih ljudi. kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega.a.s. ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.s.s. spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu. re~e: ‘Sada.. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo. podr`ao mu’d`izama. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha. 31) A da je On. a.”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. izviranje vode izme|u njegovih prstiju. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati).. ali ve}ina ljudi ne zna. a. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu). ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja.. a.s. 1) Allahov Poslanik.” (Sebe‘. du`ni smo vjerovati da ga je Allah. d`.. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni. tada re~e: ‘Ne.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo. plakanje panja za njim. osim mene samog!’ Resulullah.s. ‘O ljudi. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima.{. a. dozvoljen mi je ratni plijen.{.” (El-.

usli{avanje njegove molbe od strane Allaha. direktno podr`ava. svaka u svom najve}em domenu. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je .. O ovome nam govori Allah. niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati). u sljede}em ajetu: “. zadovoljan s malo.{. Bio je izuzetno rje~it.” (EtTevbe. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela. a. Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu.uistinu.. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije. ma koliko bila opasna i te{ka situacija. Vjerujemo da mu je Allah.{.. Allahov Poslanik. d`. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku. 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti.. podario takvu gra|u i izgled. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha. krasile su sve ove... podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara. d`. a. a prema vjernicima je blag i milostiv. podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). d`.: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze. niti poslije poslanstva. nije bio `eljan za ovim svijetom..” (Sad. r. d`. d`. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah. pozitivne osobine. skroman prema vjernicima. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita. rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (. a niti poslije njega. niti prije poslanstva. kao i druge... da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori.s. podarena mu je posebna mo} izra`avanja. niti prije. d`.s.{. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed. makar samo jedanput.s. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. pa mu je ~ak i Allah.d`.{.a.{. stalno bi se oslanjao na Njega..{.{. jedva ~eka da pravim putem po|ete. jedan od vas. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah. obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao.. Bio je blag i mnogo je pra{tao. A Poslanika. a.{. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta. njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog..Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. 8) “Do{ao vam je Poslanik.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah. te{ko mu je {to }ete na muke udariti.112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi.atir. d`. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju. pa sve do svoje smrti. me|u kojima ima mutevatirhadisa. Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja.

koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji. da me nije stid da od mene prenesu la`.kraljem Rimljana. a.. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke.s.. i njegovim svojstvima i osobinama.s..{. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika. pa ako mi sla`e vi ga ispravite. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle.. i pozvao prevodioca.. ~uvao. d`. Kada mu je Poslanik. hrani{ siroma{ne. pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor.a. re~e Sufjan za sebe. a. poma`e{ druge.. slagao bih na njega”. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima. poslao pismo. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. Buhari rahimehullahu te’ala. a.”116 Isti slu~aj je s Heraklom . rekoh mu. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva. d`.{.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne.” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom.s. pa smo mu oti{li u Ilija’. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija. a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu.. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. u kome ga poziva u islam. bio na prolazu za {am. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”.. r. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana. pa je pozvao prevodioca. podr`ao Svoga Poslanika. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu. a. i dokaz da je Allah. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. Nakon {to ih je saslu{ao. u svome Sahihu.s. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu. Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e.54 Iman Allah. mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati. a. tako mi Allaha.s. a. U to vrijeme je Ebu-Sufjan.” .s.’” “Tako mi Allaha. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine. El-Buhari.115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem.

Da budemo iskreni. Nare|uje vam da .Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. oni se biraju iz uglednih porodica. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj. Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. Da je neko od njegovih predaka bio kralj.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga. ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. a nekad mi njega. pa si rekao da to niko od njih ne ~ini. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima. nakon {to ju je prihvatio. pa si odgovorio da nije. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no. Tako je sa svim poslanicima. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. A takav je iman. pa si rekao da nije. Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. pa si odgovorio da ga slijede siromasi. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj. a lagati na Allaha. Da je iko prije njega tako ne{to govorio. nekad on nas potu~e. Zabranjuje vam da obo`avate kipove. Da obavljamo molitvu. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. Pitao sam te da li vara. sve dok se neupotpuni.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na. oni nikada ne varaju. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne. pa si odgovorio da ne vara.” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama. pa si rekao da niste.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`. Pitao sam te {ta vam nare|uje.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. pa si rekao da se pove}ava.A to je osobina svih poslanika. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi.

Ako je istina {to si mi rekao.. sada bih krenuo na put da se sretnem s njim. noge bih mu saprao. ali nisam znao da }e biti jedan od vas.56 Iman obavljate molitvu. Ja sam znao da }e se on pojaviti. A da sam kod njega.’”117 . Kada bih znao da }u sti}i do njega. on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge. da budete iskreni i ~edni..

. koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi. a.. Allah. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti. knjige koje je objavio Svojim poslanicima. 55) 4 . koji je objavljen ‘Isa. d`.” (En-Ned`m. Allah. d`. i da }e trud njegov sigurno vidjeti. d`. sina Merjemina. koji je objavljen Musau. i oni su nad njom bdjeli. ka`e: “Poslije njih smo Isaa.{.s.. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu.Suhufi (svesci). Jedan broj ovih knjiga nam je Allah.koji je obaveze potpuno ispunjavao . poslali. d`.Tevrat. u kome je bilo uputstvo i svjetlo..{. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti. d`.. D@.. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 .” (El-Maide. 44) 2 . o kojima nas Allah. 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen.” (El-Maide..{.s. a neke od njih nije. objavio Ibrahimu i Musau.. Allah. Kao {to je Allah. KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove.. Allah. u kome je uputstvo i svjetlo. 46) 3 . Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. a..{. d`. a.. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi.Ind`il. pa . i u~eni. a.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi. a. d`.{. koji je objavljen Davudu. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. a njemu smo dali Ind`il. spomenuo u Kur’anu.” (El-Isra.{.{.{.s. koje je Allah. isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima. objavio Kur’an Muhammedu.[.s. prije njega objavljen. i da potvrdi Tevrat. ka`e: “A Davudu smo Zebur dali.s.{. obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: .Zebur.. d`. d`.

i po njima je slao Knjigu.{. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine..{. ka`e.58 Iman namaz obavi! Ali. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha. svakom posebno.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha. ima u listovima davna{njim. u kome je bilo uputstvo i svjetlo.. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom..{. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu. “A tebi objavljujemo Knjigu. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. poslali.{.. tako|er nam je du`nost. Allah. koje su objavljene ostalim poslanicima. d`. Allah. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha.{. d`. doista. samu istinu. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima.. prije njega objavljen. koji su dokazi prija{njim narodima.{. d`. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto.. u kome je uputstvo i svjetlo. samu Istinu. Allah.” (El-Maide. posebnim odlikovanjima. i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. d`.. u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime). to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi. listovima Ibrahimovim i Musaovim.. a njemu smo dali Ind`il. d`. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu.” (El-E‘ala. svjetlo{}u. d`.” (El-Maide. odlikovao. A sve {to je dopisano u njima.” (El-Maide. i da potvrdi Tevrat.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu. vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite. a suprotstavlja se ovim temeljima..” (El-Bekare.{. ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu. i da ga je sam Allah. a onaj svijet je bolji i vje~an je. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 . koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. d`. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje. {erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni. Allah. . da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga. Ovo. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga. sina Merjemina.{. d`. d`. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi.{.

opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u. kroz cijelu historiju.. dokaz protiv ljudi. d`. po{to su ih shvatili. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih. iz usta njihovih. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘.{.ussilet. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike. iako su saglasne u temeljima vjere.Da je Kur’an jedina Allahova knjiga. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih.{. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige. ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati.{. la` joj je strana.” (Et-Tevbe. cijelome ~ovje~anstvu.{. 48) Zato se Allah.{. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. kako bi ostao Allahov. d`. d`. I one su. O iskrivljenju i izmjeni. koje su Tevratu na~inili Jevreji. Allah. dolazile sa zakonskim propisima. d`. d`.” (En-Nisa‘.: “Mi.Jedan! Allah je uto~i{te svakom. svjesno izvrnuli. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga. a.{.” (ElHid`r. zaista.” (.. do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin. d`. zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili. kao {to je u~inio s Kur’anom. sve dok je ovoga svijeta.. Nije rodio i ro|en nije. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani. Allah.{. Allahov sin. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige. Allah. ~ije o~uvanje garantira Allah. bilo s koje strane. knjiga za{ti}ena.. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) . A {to se ti~e drugih knjiga. O sljedbenici Knjige.. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima..s. Allah.” (El-Maide. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu. d`. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. uistinu. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu.Iman 59 2 .. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah .. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove. a kr{}ani tvrde da je Mesih. d`.” (El-Bekare. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. 9) “A on je.{. a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili. Allah.” (El-Maide. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno.

d`.s. sin Merjemin!‘” (El-Maide.: “Mesih.” (El-Maide..jedan Bog..{. sinu Merjeminom. u Kur’anu..d`.{. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika).. 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek. i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi.. s rije~ima ljudi. a {ta govor ljudi.Da su se originalni primjerci knjiga. meni se objavljuje da je va{ Bog . sin Merjemin. re~enicama. ni hadis Poslanika. onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku. ka`e. koje su objavljene prije Kur’ana. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa. Isto tako. Allah. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice.{.. a. govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. svojim ashabima. i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila. a o ~emu nas obavje{tava Allah. A {to se Kur’ana ti~e.s. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji.. Allah. ne li~i kur’anskom govoru.. ali nijedna rije~ Poslanika. osim ~asnog Kur’ana.U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi.{. a. zagubili. “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene. odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima. a... a.{. r. a ljudi i dan-danas otkrivaju . pored Allahovog. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani.s. koje je Allah.s.i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. nego da je u njemu objavljen..119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha.s.60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi.{. rije~ima i glasovima. zatim. d`..118 2 . niti govor ashaba. d`. A {to se Kur’ana ti~e.{. . pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana.a.s. a. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi.. Evo nekih od tih dokaza: 1 . njih kako se odme}u. ili bilo koga drugog. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga. on je u svojoj cijelosti Allahov.. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.s. d`. a. obra}a se Svome Poslaniku. d`. samo je poslanik .. govor. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima. d`..{. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. i pogledaj. d`. a..{.‘” (El-Kehf. d`. i kako ga je u~io Poslanik.

a. koja se zovu Stari zavjet. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave. sama Istina.s..”121 A {to se Kur’ana ti~e. pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija..{. nekoliko stolje}a. d`. Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama. ne vjerujemo da je od Allaha.123 5 . historije i jezi~kih saznanja.124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige.. {ta vi{e. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja. tako da nema sumnje u to da je Kur’an.{.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka. ili Tevrat. nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka.. objavio svome ~asnom Poslaniku. d`. i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana. a kloniti se svih njegovih zabrana. simbole i pripovijetke. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose.{. i Njegovim ~asnim poslanicima. danas. svakako. ~ija imena nisu spomenuta.s. a. Za njihov sadr`aj. i sl.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka. Muhammedom.s.s.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru. a.{. govor.mo`e nedvojbeno dokazati. Muhammed . Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha.. d`. {to je . du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov.s..s. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika. suprotno njihovoj nepogre{ivosti. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi. koji ih je objavio Svojim poslanicima.122 4 .Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje. Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja. isti onaj Kur’an koji je Allah. koji mi danas u~imo.. a. napisana su poslije smrti Musaa. koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. nego one samo najosnovnije teze. d`. od velikog broja ljudi. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an. ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. .. on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen. Poglavlja Biblije. a prije svega njema~ki kriticizam je. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika.120 3 . a. a. obavijestio. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e.

.

Sirat-}uprija. d`. kao {to su: ispit i patnja. i sve {to je Allah. vaganje djela.” (El-Bekare.” (El-Bekare. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj.. a. d`. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. obra~un. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. ~eka nagrada od Gospodara njihova.. da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet. izlaganje knjiga djela. 62) .{.{..PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah. d`.s. na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega. u njima pripremio za njihove stanovnike. D`ennet i D`ehennem. doista. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. pro`ivljenje poslije smrti. Havd (vrelo). u Hadisu. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili.. {efaat. Allah.{. ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika. od onoga {to }e se desiti poslije smrti. ili u`ivanje u kaburu.

kazna i nagrada. {ta `ele. Jewmut-Telak (dan susreta). posti}i.64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet. {to nije slu~aj s drugim temama gajba. Jewmut-Tenad (dan dozivanja). a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja. Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje). ma koliko ono bilo {tetno. d`.. Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva. ElTamme (nevolja). Prvi je.” (EtTevbe. 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet. obra~un.” (El. Allah. oni }e. Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana.‘Ankebut. opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. Drugi je ome|en granicama istine i dobra. osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki.” (El-E‘araf. Jewmul-. D`ehennem. El-Vaki’a (doga|aj).{. a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. a ka`njen za zlo. 8-9) . ElAhireh (onaj svijet). El-Azife (smak svijeta). a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana. El-Hakka (~as neizbje`ni).. Jewmul-Hurud` (dan izlaska). a oni ~ija dobra djela budu lahka. Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet. sve to kroz razne na~ine obja{njavanja. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. stradati. Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja). koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom. d`. Jewmul-Hasre (dan kajanja).125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. tog Dana. niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. spas i gubitak. El-Ga{ije (te{ka nevolja). te }e biti nagra|en za dobro. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti). izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. Jewmud-Din (dan vjere). oni }e.{. 29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi. vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje. i dr. Es-Sa’a (~as).” (ElBekare.eth (dan pobjede). JewmutTegabun (dan samoobmane). van bilo kakve kontrole. svakako. ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. Jewmul-Hisab (dan obra~una). Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu.

” (Et-Tevbe.” (Et-Tevbe. Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje. vjerovatno. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju .onima koji `ele Allaha i onaj svijet.” (El-Mud`adele.” (El-Ma‘un. i koji da se nahrani siromah . 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah. nije ni{ta.” (Et-Talak. na mnogo mjesta. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju. Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni. 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima..” (EtTevbe. 22) “Oni su vama divan uzor . pripremio na onom svijetu.” (ElMumtehane. pa sumnjaju i neodlu~ni su.{. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju. d`.” (El-En‘am. kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu. a odbacivanju zla. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom.ne podsti~e. Zbog toga. prema onom na onom svijetu. 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.. ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu. O tome nam Allah. 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju.{. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e. d`.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu.Iman 65 Na ovo nam. ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni . Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj.

pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah.. ljudski razum i njegova ispravna narav. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima..” (E{[u‘ara‘.‘” (Kaf. d`. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti. u to nema nimalo sumnje. i u onaj svijet.” (El-Bekara. 82) A Musau.{. oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje. ka`e: “I koji }e mi.{..” (En-Nisa‘. a. i u onaj svijet .” (En-Nisa‘. d`. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog..s. i u poslanike Njegove. poslao. d`. njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide.{. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh. na primjer... ka`e: “Allah }e vas .sigurno sabrati na Sudnjem danu. prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. i u meleke Njegove. 1-3) Allah. hadis Poslanika. 17-18) A Ibrahim. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana.a.66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide. d`. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu.? Nezamisliv je to povratak. iako je svaki poslanik koga je Allah. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. a. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo. d`. Oni.s. pa nevjernici. Allah.. vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu. poput bilja stvara.. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje. nadam se.. zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti. a.s.{. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom. ~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet.nema drugog boga osim Njega .daleko je zalutao. Allah.. a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.s.” (Nuh. jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti.{. i u knjige Njegove.. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an. re~eno je: .

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

ukusa. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na ..s.. d`. Allah.{.{. Ova su{na zemlja (arapska pustinja.” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima. Isto tako. a.U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu. d`. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota. osje}a. mo} o`ivljavanja mrtvih. jer je on. Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana. na kraju.s. ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav. ni~e bilje razli~itih boja.{.Allah.. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje.Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja. vodi prepirku i diskutira. jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove. prev..ussilet. oblika i namjena. jer smatra da je stvoren uzalud. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle. d`. bezvrijedan. i drugi njima sli~ni. na njoj se pojavljuje `ivot. i od njega onda dvije vrste.{.” (. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini. d`. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam.{. jer je On kadar sve. O tome Allah. a ne iz velike mudrosti.{. iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka. u svakom ~ovjeku.{. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. a.. poslije toga. niti da bilo {ta iz nje ni~e. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min. 37-40) c) . o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah. da se ono ogleda i u njima samim. d`. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli. mu daje `ivot. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje. prije nego {to je postao pravo stvorenje.. d`.. op.. da ne}e odgovarati?” (ElKijame. 36) Ova dva ajeta. d`. stvori. zatim ugru{ak. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava.”129 4 .{.{. d`. sve dok. nakon {to Allah. na nju spusti ki{u. Me|utim.”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi.. d`. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena.. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti. upitan je: “Kako }e Allah. 39) Allahov poslanik. mu{karca i `enu. i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame. mirisa. pa onda bezli~na gruda.. potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje.

niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in. Allahov Poslanik..s. on }e odgovoriti: “Ne znam. nepravde zlo~ina i grijeha. To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda. Pro`ivljenje poslije smrti. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. a. veli~ini. a.130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. niti pravednik nagra|en za svoju pravdu. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik..72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku.s. o njegovom Gospodaru.{. neda}a. . Njegovoj pravednosti i mudrosti... d`.s. niti obnovitelj za svoje djelo.” A zatim }e biti tu~en i mu~en. a. moj vjerovjesnik i poslanik. vjera mi je islam. obavijestio nas je. I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana. a. a Muhammed.. putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. da }e se desiti poslije smrti. 1 . vjeri i Poslaniku.s. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio. upravo prili~e Allahovoj.” A {to se ti~e zbunjenog. Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi. dakle. nevolja.

’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah. on }e re}i: “Ne znam. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini. prenose od Enesa bin Malika.: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu. d`.mu’min ili mukin .a. a faraonove ljude zla kob zadesi.PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu.s. da je Allahov Poslanik. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega.” To su rije~i Allaha. a mi smo mu se odazvali i slijedili ga. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e. d`...” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio..s. On je Muhammed (tri puta).” A {to se ti~e munafika i kafira. rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni . 2 . ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima.{. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti.{. Allah. a. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah. 45-46) . a.” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen. on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik..r.. da je Allahov Poslanik. a. a Muhammed mi je poslanik. a.s. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti. govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio.” (Ibrahim...s. a. d`. da je Allahov Poslanik. r.}e odgovoriti: “To je Muhammed..’” Allahov Poslanik. r.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog. a koji }e nastupiti poslije ispita.{. pa sam i ja izgovorio.. ka`e: “. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka.. O tome govori veliki broj ajeta i hadisa. rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada.” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj.do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi.s... zamijenio s mjestom u D`ennetu. o kojima nam govori Poslanik. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju. tako|er.”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib.a.. Allahov Poslanik..”131 Buharija i Muslim. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam.a on dobro ~uje topot njihove obu}e . a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min.a.Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik .s. a.” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje. osim ljudi i d`ina.

d`. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”.a. a.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed.s. a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu. upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik. 27). ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana.. {to zna~i da one nisu iste vrste. A ako se to ne kosi s razumom. zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu.. Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni. ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama.. jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta.. Poslanik.. a. a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa.s.s.{. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim. d`. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom.s.s.. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima. slu{ao one koji se mu~e u kaburu.{. Isto tako. Allah. mu{ri~kim `rtvama. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” .. kaburska patnja.. na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe. pa do pro`ivljenja.. povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome. A pripisuje se kaburu. svakako.”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije). a. nije nemogu}e da Allah. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih). razumski gledaju}i. Allah. rekao: “Ovo je prilikom umiranja.”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik.” Ibn . kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri). {to je. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika.74 Iman Allah. d`. ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’. a.. zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva. U hadisima se spominje i govor Muhammeda.s. a suprotno tome onima koji su propali. a. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl. poslije Bitke na Bedru. 93) Prenosi se da je Ibn . onda se mora prihvatiti i vjerovati.Abbas tuma~e}i ovaj ajet.. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 . r. d`. ukopanim u zajedni~ku grobnicu. i druga. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti.{. a.{.‘” (El-En‘am. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom.136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita.

njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan.. Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji . Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera.s. ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita. vra}anje du{e u tijelo. rekao: “Kada neko od vas umre. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika. I znaj. a. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku. svejedno. tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima.Iman 75 re~e on (~ovjek). bez pretjerivanja i oduzimanja. da je Allahov Poslanik. a ako je od stanovnika D`ehennema. da je kaburska patnja .. a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari. da je rekao: “Poslanik.. ona }e ga sti}i. a zaslu`io je kabursku patnju.. a.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek.s. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er.javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji . kojima je zava|ao druge. a.a.a. Da se vi ne ukopavate. da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. kada umre.. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje. a drugi se nije prao poslije male nu`de.s.’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje . r. kazne ili ispita. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura.”137 Buharija.javnih i tajnih. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre. u `ivotu na ovome svijetu.. pojele ga zvijeri ili izgorio. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju. ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti.140 Ibnul . Pa ako je od stanovnika D`enneta. Tako|er. ukopao li se on ili ne. Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu. zato smo to du`ni vjerovati..s. nego je to na sasvim druga~iji. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi. a. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. Svako ko je umro. Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu. r. pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru. nije na nama uobi~ajeni na~in.’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu. nama nepoznat na~in. zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje.patnja u berzehu (me|u`ivotu).

u kome je on upitao Poslanika.145 c . a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika..143 b .s. a.. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada.U poznatom hadisu o D`ibrilu. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”. kao i velike predznake. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine. Reci: ‘To samo Allah zna. d`.s.. koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme.Hurejrea.. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst.. 187) Me|utim. a...s. a.s.. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha.”141 3 . jevreji i kr{}ani. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru.146 izme|u kojih }e se povesti .” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”. a. ili pati. {to se malih predznaka ti~e.‘” (El-E‘araf. a. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika. {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika.s. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao. a. Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. u kome ka`e: “Ja sam poslan.{.. Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani. a. Allah. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik.s. r. i svr{etak poslanstva s njime. te`ak }e biti nebesima i Zemlji.{.Buhari prenosi od Ebu . a Poslanik.a. o njima govori jedan broj hadisa. nego }e on nastupiti odmah poslije njega.76 Iman zajedno s njom u`iva. sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{. da je Allahov Poslanik. ali ve}ina ljudi ne zna.142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda. A kad nastupi Sudnji dan. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana.. u sahih-hadisima. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. neredima koji }e se me|u njima desiti. a mi }emo navesti neke: a . Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti.s.PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema. d`. koji je to sakrio od svih ljudi.

Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava. odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima. a. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma). r.Iman 77 ogromna bitka.” Ebu-Hurejre. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo. a. pove}at }e se broj `ena.s. izuzev drveta Garkad. na zapadu i na Arapskom poluotoku. zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije..s. evo jevreja. silazak Isaa.”151 e . o~ekuj Sudnji dan.s. do|i pa ga ubij. reko{e. izlaz sunca sa zapada. r.Ebu-Hurejre. a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici. pa je spomenuo Duhan. ili ako nije. a..Enes bin Malik. a. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve. ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. ali ga ne}e sti}i popiti. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno. tako|er. o Bo`iji robe..147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik.. a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una..149 a kada se to desi i ljudi ga vide.a.”154 . a. sina Merjemina.”150 d . kakvo dobro uradio. kao vjernik. ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega.153 A {to se ti~e velikih predznaka.s. jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana. pojavit }e se neznanje. a. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama. a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’. sakrio se za mene. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu. zinaluk.s.a.a. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’... r. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema. prenosi da je Allahov Poslanik. Ed-Dabbe.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju. kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik. o~ekuj Sudnji dan. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik. dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti. u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset. ~iji }e broj dosti}i blizu 30.” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena). prenosi da je Allahov Poslanik.s. svi }e povjerovati. Ded`d`ala.. alkohol. dok se ne pove}a broj zemljotresa. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku. tri pomra~enja Sunca: na istoku.

A . i ne `udi da sazna opise te `ivotinje. Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti.” (El-En’am. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa. me|utim. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u.a. d`.. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava.{. kako se navodi u mnogim hadisima. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega. tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima. 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima. Vjernik. bit }e izlaskom Sunca sa zapada. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati. r..157 B . a. makar i vjernici bili. govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika.a.{.s. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah.. 158) Veliki broj mufessira.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah. niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru. d`. prenosi da je Allahov Poslanik.... d`. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati..{. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima.78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira. ka`e: “Onoga dana. d`. koji prenosi Ebu-Hurejre. ili ako nije. ako prije nije vjerovao. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana. kakvo dobro uradio.{. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. d`. Ali. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi. Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni. jer mu je dosta da ostane kod . Po~etak te promjene. u stanju je da to izmijeni.”156 U ranije navedenom hadisu. kao vjernik. te da ono iza|e sa zapada. r. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli).” (En-Neml. u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. istoga dana. O toj promjeni nam Allah..{. kao {to to Allah. tuma~e}i ovaj ajet.IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah.

nakon {to nije bio u mogu}nosti. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio. d`. svojim nepotpunim likom i nemo}i.{. D`ennet i vatra.{.. on ne}e biti u stanju ljude zavesti. Ljudi }e je razumjeti. }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi. to je totalna gre{ka kod obje grupe. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike.{. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima. On }e tako zavesti jedan dio ljudi. a. pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda. pa }e si}i Isa.s.{.. d`. naredba nebesima da spuste ki{u. onemogu}iti.. pa Allah. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju. nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. kao i rije~i (kafir). je taj koji }e joj to omogu}iti.. kojom }e Allah. jer on istinu pokriva svojom la`i. zbog njegove prevelike la`i i obmane. d`.s. a Allah.. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana... otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti. d`. a. Zato se la`ov naziva ded`alom. nazvao “Ded`al” (la`ljivac). U Newewijevom komentaru Sahih Muslima. d`. voljom i mo}i. d`. ukoliko bi se to ostvarilo. On je odre|ena osoba.POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane.{. i ubiti ga..158 C . stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska. Tada }e Allah. jer on ne}e tvrditi da je poslanik.. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili. fakiha i apologeti~ara. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne. I tvrde da. dvije rijeke. Zatim }e ga ubiti Isa. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju.. blago ovodunjalu~kih riznica. {to on sam automatski negira svojom pojavom. a zatim }e mu to Allah. koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. zemlji da proklija i ona to uradi. svih muhaddisa. Allah. isku{ati svoje robove. za razliku od Harid`ija.{.{. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja. i znat }e da je ona jedno od Allahovih. d`. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju. koje }e Allahovom. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. sve }e se to ostvarivati Allahovom.. nego }e on tvrditi da je bog. voljom biti u mogu}nosti ~initi. ili samo . nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan. Me|utim.{. I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim..{. kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. Zbog svega ovoga. a zatim }e Allah..Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana. d`. Tvorac Svemogu}i. pa to uistinu u~ine. d`. }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik. d`.{. a. izuzev totalne neznalice i bijednike.s.

a ako se pojavi.. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. On je mladi} izuzetno kovr~ave kose. jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli. A {to se ti~e onih koji su od Allaha.s. ustao je izme|u ljudi i Allahu. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda. Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje. Kada smo. Ali.{. a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude... da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine. podr`ani. r.a. {to }e pro~itati svaki vjernik. prenosi da je Allahov poslanik. slijep na jedno oko. a.s. Nema ni jednog poslanika.. Ko ga od vas do`ivi. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet. a da svoj narod nije upozoravao na njega. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: . a druga vatra usplamtjela. a ja ne budem me|u vama. d`. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega. zato se.80 Iman prividno.. boje}i se od njegove kazne. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo. pismen ili nepismen.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala. d`. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko. r. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. i tako }e mu povjerovati. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi. dan kao mjesec.a. Dan kao godinu. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. a.{. a ja Allaha..{. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. a zatim podigao.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf. molim da od njega sa~uva svakog muslimana. poslije toga. a. sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama.a. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. kao {to je }oravost.. pa ako nekoga od vas stigne.s.s.’”160 Huzejfe bin Jeman. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji. a.. on je to prepoznao na nama. ako se pojavi dok sam ja me|u vama. a Allah nije }orav. o robovi Bo`iji. oti{li do Allahovog Poslanika. neka svako od vas ~uva sebe. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom.. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i. dan kao sedmicu. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda. r. ja }u vas od njega za{tititi. d`. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine.”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa. tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti.. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i.

pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’.s. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. te }e spustiti ki{u. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. d`. a da je bog.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. pa }e ga odbiti. Nijedan nevjernik. i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio.. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti). kad spusti glavu. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman. a. a kad je podigne. ne po{alje Isaa. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega.{. i zemlji koja }e odmah proklijati. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. isto~no od Damaska. Jer. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar. koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu. Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah.s. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je. koji }e si}i kod bijelog minareta. pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela. a. koji osjeti miris njegovog daha. on bi to bio u stanju u~initi.’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. da onaj. On }e to tako ~initi dok Allah. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju. da shvati da je la`ov. dr`e}i se rukama za krila meleka. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku. ne}e mo}i pre`ivjeti. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju.{. bez i~ega od svojih imetaka.. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke. koja mu je napisana na ~elu.. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. sina Merjemina. u bijeloj odje}i. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. a on }e ih ostaviti.s. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. dakle. pa }e on narediti nebu. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e.. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada. a koju }e pro~itati svaki vjernik.. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. Do}i }e do naroda. ali }e postati bijedni. dati sva ta nadnaravna djela. koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini). a. Njegove tvrdnje su. d`.zakapaju mu suze. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren. gdje }e ga ubiti. kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi.

razbiti kri`.s.s. a na Sudnjem danu. On }e ubiti Ded`ala.... d`. onako kako treba. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo. .{.{. a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ . A.A Allah je silan i mudar. d`. u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti.. . o tome nisu ni{ta pouzdano znali. Allahova poslanika. a. samo su naga|ali.82 Iman D . a sigurno je da ga nisu ubili. d`. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali. da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period.. r. nego da ga je Allah. te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana.. pobiti svinje i osloboditi d`izje.. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau. tuma~e}i Allahove. Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome. uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa. o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona. ne}e u njega. ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: .s.s.‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. povjerovati”. sina Merjemina.{. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji. rekao je: ‘Tako mi Allaha. on }e protiv njih svjedo~iti. podigao Sebi i da je on ostao `iv. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha.: “A nisu ga ni ubili ni raspeli.{. d`. kada bude umirao.s. da je rekao: “Allahov Poslanik. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. povjerovati. Postoje dokazi u hadisu. Isaa.{.” (En-Nisa‘.” IbnKesir. ve} im se pri~inilo. a. a. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea.s.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa. ve} im se pri~inilo.I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no. a.. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana. a. pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa.S. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili.. a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga.. kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura. Allah.. Zatim da ga je Allah. oni su sami o tome u sumnji bili. ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha. a.{.. d`. kada bude umirao. kao i saglasnost islamske uleme u tome.SILAZAK ISAA. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima.a. Allah.. ve} ga je Allah uzdigao Sebi. a da nisu ni bili svjesni. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana. d`. i da su ga razapeli. onako kako treba. ne}e u njega.

‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni. {to je i sam Poslanik. 96-97) . Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu. a.‘” (El-Kehf.s. mi }emo te nagraditi.a. ka`e: “I on opet do|e.sasvim je ispravna..s.’ Uistinu. ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete.. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘. d`.s. I kad sti`e izme|u dvije planine. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali. a. niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa.. re~e on. Me|utim. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti .. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene. To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona.. jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili.’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore. re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju.171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti. Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed. a. a.‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘. Zato ga moramo prihvatiti. Allah. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda. nema poslanika. ‘Te{ko nama.167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi.s.s. zatim }e razbiti kri`. i pribli`i se istinita prijetnja. ‘O Zulkarnejne‘. koji }e poni{titi na{ {erijat.”172 E . pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{. Naprotiv. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija.‘” (El-Enbija‘.{.. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. oni }e ga sa zemljom sravniti. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava. potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika. reko{e oni. re~e on. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti.s. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji. posljednji poslanik. mi smo sami sebi nepravdu u~inili. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom.a.

i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode. brda postati kao ra{~e{ljana vuna. 68) . d`.. a. planete se posudarati. a. u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah..{. zvijezde popadati.. ustati i ~ekati.. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko. ako se pove}a zlo. sav prepla{en. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu. obavje{tava u Kur’anu.”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru. d`. d`. “I Allah.. o ~emu Allahov poslanik. da je Allahov Poslanik.s. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. osim Allaha. ili o mjestu u kome se oni sada nalaze. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e.176 Allah. d`..{. odjednom. ka`e: “I u rog }e se puhnuti. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola. pa napravi krug ka`iprstom i palcem. Allah. d`. ka`e. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar. r. a. koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara.s. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo.{. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. izuzev onoga koga Allah. tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{. po{tedi. jedne prilike. koji }e sa svih uzvi{ica silaziti. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog. a i nebesa.a.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog.” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. 4 .s.” (Ez-Zumer. a u kome se spominje silazak Isaa. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji. zar }emo biti uni{teni. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao.” (Ibrahim. a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u.. i Je’d`ud` i Me’d`ud`.84 Iman Buharija i Muslim. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom. a kada zadnji nai|u. detalja njihovog izgleda i sl. da }e se nebo rascijepiti....{.{.{. d`. o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg.

” (Ja Sin. neobrezani.. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . 13-16) Ebu Hurejre. Allah. bosi. a ja }u biti prvi koji }e ustati.. RADI OBRA^UNA Vjerujemo. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. d`. biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU.{.d`. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu.s.a. kao {to su bili na dunjaluku.’”180 Ibn-‘Abbas. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik. prenosi: “Allahov Poslanik.a. Zatim }e Allah. a. tako|er. a..{. a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo.’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e. ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put.” (Merjem. rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika. r. I to je Dan pro`ivljenja. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar.d`. a..178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima. pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto. ne znam da li je uop}e umro s ostalima. a.s.s.s.. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju. Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e. a. prenosi da je Allahov Poslanik.. Nakon pro`ivljenja }e Allah. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela.. izvesti ljude iz njihovih kaburova.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne.{.PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah. tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge.. r. poslanici su istinu govorili. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O . goli i neobrezani... gdje }e ~ekati dok im se ne presudi. bez odje}e. d`. Poslanik. a.s. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 . 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed.. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu.s. ostvaruje se prijetnja Milostivog. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova. r.a. a nebesa }e smotati Svojom desnicom.{.” (El-Hakka..”179 6 ..tada }e labavo biti.

prenose da je Allahov Poslanik. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu. a. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj.d`. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha. nakon tvog odlaska. pa }e se zauzeti za njih.. Muhammeda. i Ebu-Se’id.s. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano.. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi.{. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu. a.”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne. na tom se sastali i na istom se rastali. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’... a nekome }e zapljuskivati usta. goli.’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja. as. d`.{. . rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom.s.. zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik.. pokaza svojom rukom na svoja usta. d`. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha. r. nekome do koljena. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim.a.. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama. moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio. a. dok ne do|u do na{eg Poslanika.s.s. a Allah. pa su mu o~i zasuzile..{. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e. Ebu-Hurejre. r.s. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje. shodno svojim djelima. a kad si mi Ti du{u uzeo. kako nas o tome obavje{tava Poslanik. tvoja nare|enja odbacivali. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha. a. nekome do grla.. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena. kao da je zauzdan. Poslanik.184 pa }e ljudi biti u znoju.a. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe. pa }e se odvesti na lijevu stranu. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka.86 Iman ljudi. a.s.

” (El-Kasas. doista. a koga zadesi ono drugo. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah.a.Iman 87 7 . tako|er. Dakle. bar s polovicom ..KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je.pa.. 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah.”188 8 . pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti. 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo. oni koji budu zlo radili..{. sunnet i na koju je saglasan musl.{. presuditi svakom od njih. pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru. a. d`. kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili.” (El-Hakka. osim sebe. razgovarati na Kijametskom danu.{. 84) Allah.: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an. d`. direktno i bez posrednika. ummet. du`ni smo vjerovati u izlaganje djela. Koga zadesi dobro. oli~ena istina. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu.” (En-Nur.‘” (El-Kehf.s. neka se Allahu zahvali. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu. a onaj ko uradi zlo . d`. neka ne kori nikog drugog. ‘Adijj bin Hatim.{. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati. prenosi da je Allahov Poslanik. Tada }ete ispitivani biti.tada }e labavo biti ... Allah. pa neka se svako od vas ~uva vatre. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega. sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja. a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati. u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. d`.{. r. dobit }e desetorostruku nagradu za njega.. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili. bez posrednika. presudu i ~itanje knjiga. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha. d`.NAGRADA .i meleki }e na krajevima njegovim stajati.

nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data.. zar Allah.ka`e: . propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti.{.{. koji se mnogo trudi{.‘” (El-Isra‘. Ai{a. a to su Kiramen katibin. od Allaha. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati. a. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. d`. d`. sve zna!” (El-In{ikak.s. re~e. rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. bit }e i ka`njen...” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e. pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu.88 Iman hurme (koju }e udijeliti). i knjiga mu bude data iza njegovih le|a. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku..{. Allah.{. zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama.{. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti.” Sve {to oni pi{u. d`. a. zaista. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i. d`.{. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi.”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i.a ho}e! Gospodar njegov o njemu. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu.s. rije~i i ubje|enja. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno.{. r. pa ako bude od onih koji }e biti spaseni.”190 Dakle.. Ko je zanije~e. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari.a. “To se odnosi samo na izlaganje djela.. To }e biti na mjestu sakupljanja. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti . A ~iji grijesi budu ve}i.” (El-Infitar. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data. d`.. jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili. koji znaju ono {to radite. Allah. d`. 10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i. lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik. d`.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah. d`.. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah. Allah. rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu. A {to se ti~e obra~una (hisaba). ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati..{. onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla.. postaje nevjernikom. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju. d`. bili oni dobri ili lo{i. prenosi da je Allahov Poslanik. o ~ovje~e. a poslije primanja knjiga.{. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko.. kod Nas cijenjeni pisari. o kojima Allah.

a.. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea. 47) Allahov Poslanik. Allah.. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene..To su njene vijesti.a. na kraju. d`. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet. vidjet }e ga. a onaj ko bude uradio koliko trun zla. to zatra`i. prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah. a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra.‘” (El-En‘am.Iman 89 “Oni }e se. d`.{. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti. 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: . Gospodaru svome vratiti. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto.. r.. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un.. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima. niti {ta oduzimamo.. Allah. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah.{. r.{. koji ka`e da je Allahov Poslanik.”196 .. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili. ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. d`. d`. rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una. Vjerujemo da }e Allah. da je rekao: “Allahov Poslanik. pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje. ali im se nijedno ne}e prihvatiti. a. i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘. dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude.{. bilo dobro ili zlo. d`. Bit }e uni{teni.{. tako {to }e im Allah. vidjet }e ga.s.s.Tog i tog dana je uradio to i to!’ . tako {to }e re}i: .” (EL-Zelzele. da {to vi{e dobrih djela uradi. a. d`.. Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu..a.. jer }e joj Gospodar tvoj narediti. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje.” (El-Enbija‘. zajedno sa ostalima koji su propali. Allah.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio. Mi }emo za to kazniti ili nagraditi. jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’. prije nego {to do|e ovaj kona~ni .s. ali da to niko drugi ne}e vidjeti.”194 {to se ti~e na~ina obra~una. d`.{..{.

sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega. evo.{. d`. pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada . d`. i podsjetiti ga na njegove grijehe. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati.. oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: . napit }e se.: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. r. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima. o vrelu koje je Allah. ko`a i ostalo. podario njemu i njegovom ummetu. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 .. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. ‘Allah. vaganjem djela..{.A on }e odgovoriti: .198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed.s. i o~i njihove. da bi ih sustigli ostali . A ko se sa njega napije. d`. protiv vas svjedo~ile. ruke. Ko do njega do|e. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili.{. sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. Allahov Poslanik. prema vjernicima. kako to Allah. .S.. ~itanjem knjiga i ostalim. To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama. upitat }e oni ko`e svoje.90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. i o~i va{e. a danas ti ih opra{tam! . A {to se ti~e nevjernika. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e.s. dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega. a. ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela.. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru.. vratili. da ka`e o do{aptavanju Allaha. a.‘” (. a poslije njega njegov ummet.HAVD (VRELO) POSLANIKA. jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik. obdario je darom govora i nas!‘. A. mimo nevjernika. i ko`e va{e. Allah.. d`. a.s. u{i njihove. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani.Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima.ussilet. pa mu ka`e: . ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. a.a. 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha.{. jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura..A zatim }e mu re}i: . nikada vi{e ne}e o`ednjeti.s. }e se osamiti sa svojim robom mu’minom. noge. za sve {to je ~ovjek u~inio..Jesi li uradio to i to? .Jesam! . ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘. a.s.A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. d`.oni prvi bit }e zadr`ani.Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara.{. odgovorit }e. na Sudnjem danu. prenosi ih vi{e od trideset ashaba.i kada do|u do nje.

pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. ja sada gledam u svoje vrelo. hladnija od leda.. Zejda bin Erkama.s. ‘Abdullaha bin Sanabihija.s. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti.. dosti`u stepen tevatura. Tako mi Allaha.s. miris muje ljep{i od mirisa miska. Bera’ bin ‘Aziba. koji ka`e da je Allahov Poslanik. vratiti u idolopoklonstvo.. prenosi da je Allahov Poslanik. a. a. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok. prenose ih mnogi od ashaba. ja se ne bojim da }ete se vi. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir. Suvejda bin Hable. k}eri Ebu-Bekra.. Ibn-Mes’uda. El-Mustewrida. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana. mnogobrojni su. rahimehullahu te’ala.. nakon moje smrti.s. r. Sewbana. Enesa i D`abira bin Semure. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda. iz rijeke Kewser.”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. Ai{e. r.206 . Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra. ‘Abdullaha bin Zejda.”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. nakon tebe su se potpuno odmetnuli. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra. a. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. Tako mi Allaha.. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta. da je izuzetno prostrano. ‘Ukbe bin ‘Amira.”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga.. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i. Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica. Harise bin Wehba. a. Huzejfe. Hadisi o njemu su mutevatir. nego se ja bojim da se ne posva|ate. a. Ummi Saleme. a da je vrelo na{eg Poslanika. Esme bint Ebi-Bekr. da je Allahov Poslanik.a. r.. ko se iz njega napije.. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. voda mu je bjelja od mlijeka.. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa. Kadi ‘Iljad.. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina.a.a. Havle bint Kajs i drugih.s. koliko god se iz njega bude vi{e pilo. Ebi-Berzeta..Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha. Neki ljudi }e se udaljiti. ono }e se sve vi{e pove}avati. U pojedinim hadisima stoji da. vjerovati u njega je fard. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana. a.. Ebi-Zerra.s. Ebi-Ummame. koja je bjelja od mlijeka.

VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. d`.209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah.{. te }e se dobra djela staviti na jedan tas.{.210 . Njime }e se pokazati pravednost presude. {ta `ele posti}i. To }e biti.{.{. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati.” (ElKari‘a. koja }e imati dva tasa. kako stoji u jasnom Kur’anu. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka . d`. pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. Mi }emo za to kazniti. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi. Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati.. a lo{a na drugi.. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. a oni ~ija djela budu lahka. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka . kako bi se pokazala Allahova. a nekad drugi tas. tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta. 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. oni }e. oni }e.92 Iman 10 . ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. jer je vaganje radi kazne. po{tedio obra~una.” (El-E‘araf.. Allah.u ugodnu `ivotu }e `ivjeti.boravi{te }e mu bezdan biti.. pa se nikome krivo ne}e u~initi. pravda. i da }e Allah. vagati (vagom). nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman. d`.207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu. d`. stradati. i nekada }e prevagnuti jedan. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti.” (El-Enbija‘. dobra i lo{a. ili nagraditi.”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una.

. a druga }e mu se izma}i. a. A kada nam On do|e.’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar. a neki tr~e}i. izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar. neki }e opet pre}i brzinom vjetra. d`. a. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela.SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela. podario {to nije nikom drugom. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana. d`. a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. Allah. ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela.s. koji nas je spasio od tebe (vatre).{.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa. I ako budu na pravom.: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku. vjernike.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima. U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar..{. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne. a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute.Iman 93 11 . re}i }e: “Hvala Allahu.neka to slijedi’. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne. A kad pre|u. Allahovom putu na ovom svijetu. neki brzinom treptaja oka. Toga dana }e govoriti samo poslanici.Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu.’ Zatim }e krenuti za njim. d`. Zaista nam je Allah.. spasi.{. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. Dakle. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti). nakon {to nam te je pokazao. Njihova dova }e biti: .s. a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea.212 pa }e im do}i Allah. iskrene ljude. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu.{. d`. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i.a. r. jednom rukom }e se uhvatiti.Allahu moj. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e. Me|u njima }e biti .: ‘O Allahov Poslani~e. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha. tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati. i njega }e doka~iti vatra. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike. spasi! . a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema. Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe.. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce.{. d`. u liku koji oni ne poznaju..

stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja. d`. a Allah }e spasiti vjernika.”218 12 . d`.{. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. zbog svojih grijeha.94 Iman vjernika koji }e. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega.. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet. d`. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni.. 30) Allah. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet.” (Merjem.{. a.{. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema.217 Svi }e.s..” (Et-Tahrim. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ . r. Vjerujemo da ih je Allah.. dakle. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti. zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema.{. ostati na njemu. nikada ne}e nestati. re~e: ‘Allah. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove. Tek kada se potpuno o~iste. d`.a. Allah. Tako mi Allaha.s. gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku.: “I svaki od vas }e do njega sti}i.... 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku. d`.” (Merjem. prenosi da je Allahov Poslanik. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no..{.. Ebu-Se’id el-Hudri. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima.{. pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik. a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni.s. o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema. a.”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha. a. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je . 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik.. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. d`. A kada vjernici pre|u }upriju.s.on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e. a.

krupnih o~iju. prenose}i od svog Gospodara. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi. opisuju}i D`ehennem.” (Es-Saffat. a. to }e. svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri.a od Nas i vi{e. u njima.” Zatim re~e: “^itajte. dovoljna! Poslanik. svakome onom koji se kajao i ~uvao.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti. i ona je. U|ite u nj. re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta.. . a od nje }e mu mozak klju~ati. ne}e biti ni od jednog daleko.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni.. a. a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti . opisuju}i D`ennet. 17)221 . 17-24) Allahov Poslanik. u dibu i kadifu obu~eni. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. bezbijedno. `eniti. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e. iako Ga nije vidio. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati .” (Et-Tur.{.Ovo je ono {to vam je obe}ano. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele . jedni drugima }e. u njima }e mo}i. ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. Allah. niti u{i ~ule. ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini .s. skrivene radosti ~ekaju. zaista. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela. i jedni prema drugima okrenuti.Eto.” 220 A {to se ti~e D`enneta. zaista. koji se Milostivoga bojao. poslije one prve smrti. kao nagrada za ono {to su ~inili.s. usred ba{~a i izvora.” (Es-Sed`da.’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima. to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim. priklju~it }emo djecu njihovu.” (Kaf. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu.. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele. pune ~a{e dodavati . i koji je srce odano donio. tako }e biti i mi }emo ih hurijama. “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. oni }e na sigurnu mjestu biti.i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli.. u Kur’anu. Allahov Poslanik. u miru. 62-67) Allahov Poslanik. a. a. u Njemu. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh .s. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. d`. }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala.s. a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim. na Kijametskom danu.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati. blagodat }e to od Gospodara tvog biti..

vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema. nema smrti! O stanovnici D`ehennema.. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao. da ga i jedni i drugi ~uju. a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta. ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet. o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu. O tome nam Allahov Poslanik.odgovorit }e.s. a. A onda }e jedan glasnik me|u njima. a nevjernika u drugom.96 Iman Isto tako. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom. stanovnici D`ehennema u D`ehennem. nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati.a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio. koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive. samo. da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” . 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ . pa }e se zaklati. a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 .‘” (El-Ea‘raf. viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili.“Jesmo!” . i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema. Pogledaj.

stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji. 21) “Mi sve s mjerom stvaramo. rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. d`.a. znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti. govore}i da je kader Allahovo.{.s. kada ga je D`ibril upitao o imanu. a. r. 49) . a definiciju kadera kadau. opet. d`. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru. postavio na ovom svijetu. d`.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera. Njegove poslanike.”” DE.. Sudnji dan i da sve {to se doga|a.223 A kada’ Allahovo. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar. d`.{.” (El-Hid`r. {to je nemogu}e. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana.{. Njegove meleke. pa definiciju kadaa pripisuju kaderu..224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah. Njegove knjige.” (Er-Ra‘d.. dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo.” (El-Kamer...[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo. ka`u suprotno. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn . koji prenosi da je Allahov Poslanik.‘Umera.{.{. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. vjere. zlo ili dobro.. biva Allahovim odre|enjem.. Pojedini. d`. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke.

d`. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. Ibn-Tejmijje. Njegova volja se ostvaruje. a ne volja ljudi. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog). 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji. to rekao.{. prijatno ili gorko.. d`. to im se ne}e ni desiti. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena..{.{. d`.” (El-Burud`. ka`e: “On sve zna. to }e im i biti.” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed. Obja{njavaju}i ovo. a ono {to On ne `eli. d`. mo} i volja. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena. Allah..”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu.” (Junus. odredbu i da sve {to se de{ava.{. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}.” (Ja Sin. biva s Njegovim odre|enjem. Ahmedova definicija je.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda.. d`. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova. 83) “On upravlja svime.. izuzev {to On htjedne.” (El-Bekare. kao {to su: znanje. 29) “I On sve mo`e..{. dozvole i volje. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova. zlo ili dobro.. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti. jer kader zna~i ono {to Allah. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran. Allah zadovoljan njime bio. 2) “On radi {ta je Njemu volja.” (El-Hadid. uistinu. Pa ono {to im On `eli. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud. d`. {ejhul-islam. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati.. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” .{. sasvim potpuna i dovoljna.

. d`. On voli mutekije (bogobojazne). d`. d`.. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji. de{ava Allahovom.zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: . d`. znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. d`.to je Allahu.{. O tome Allah.. a koja nije.{. zapisana u Knjizi..{. Dakle. dobar i lo{. volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}.{. neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti.. njihovu nafaku i ~asove njihove smrti.. I da se svaki. Pored svega toga.rahimehullahu te’ala . jer drugog Tvorca i Gospodara nema.{. ili mirovanje. a zabranio im je grijehe. ~ovjek je vjernik i nevjernik. I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli. neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i. d`. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi. . d`. 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu. a da ga nije Allah. ali Allah. stvorio. lahko!” (El-Had`d`. ali je Allah.. voljom. prije nego {to je damo.{. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji. i njihovu mo}. d`. Tvorac njihovih djela. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja . Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi. on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju.. ne mo`e ni biti.Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah..{. a ono {to On ne}e.” (El-Hadid. uistinu. Allah. i njihovu volju. d`...{. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju. to je. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). Allahu. Prvo je stvorio pero. d`. zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. lahko. a sveske su se sklopile. On zna sve njihove radnje.{. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja. a {to god ga je mimoi{lo. Pera su presahla. ho}e. Allah. dobro~initelje i pravedne. stvorio je i njih. u stvari. uistinu. {to god ~ovjeka zadesi. d`. Allah. dobra djela i grijehe. vjerovanje da biva ono {to Allah.{. Ljudi ~ine djela. A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima.{.

i Njegovo .{. ali je hajr .‘” (El-. Podjela kadera.. bezgrani~no dobro. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro.{. d`.231 Sve {to je zlo je relativno. d`. nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema. d`.{. stvaranje svih stvorenja i doga|aja. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano.. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje. dodaju}i tome jo{ veliku nagradu.” (Ez-Zumer. d`. svojstava niti djela. d`. i tra`enje za{tite kod Njega. u koji smo du`ni vjerovati. 10) Uistinu.{. d`. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom.. Allah. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu.{. `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi. pisanje. ~etvrti: Allahovo. Njegova volja.. prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro.{. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja.{. a sve ostalo stvoreno. kao {to ka`e Allah. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa.{.. d`.{. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. neprijatelja zlo. d`. zbog bola i isku{enja koja ga prate. na prvi pogled. d`. kao {to ka`e Allah. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu.{. na primjer. d`.. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke.{.{. d`.. Tre}i: Allahova. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava.: “Allah je stvoritelj svega. praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili. sve je to mudrost. neda}a za ~ovjeka trenutno. jer je dobro u odnosu na djela Allaha.{.. tako|er. imaju}i na umu kako Allah. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac. jer da je Njemu pripisano.. d`.. d`. d`. pravda. d`. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a..{.. jer se zlo ne pripisuje Allahu. po stvaranju i odobrenju nije zlo. Stvaranje Iblisa. milost i dobro. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih.{. ostvarivanje obo`avanja Allaha.” (El-D`inn..{. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca.{.228 Allahovo.. A pripisivanje zla Allahu.{. kao {to Allah. Nije mogu}e da Allah.gledaju}i na budu}nost. d`. znanje..230 Bolest je. d`. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a. d`. a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha.{. d`. d`. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti. pribjegavanje Allahu.100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara.. ne bi bilo zla. on je u svojoj cijelosti samo dobro. a zlo se Njemu ne pripisuje. a u odnosu na Allaha je svakako hajr.{. kod Allaha.elek.

{. d`. d`. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. a Allah. d`.{. u svakom pogledu. Zato je opravdavanje grijeha kader’om. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. d`.. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova. d`. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost. ima dvije strane..{. jedna od njih je dobro. d`..{. Te dvije stvari su: Prva: Allah. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini.. svakako. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am. pripisivanje nepravde Allahu. koji se opravdava kader’om.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah. A ako je ~ovjek. odgovor je sasvim jasan. Pa ako je vjernik.{.{. d`. tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio.d`. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha. zlih djela. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio. o Allahu. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo. koji ga je stvorio i odobrio. d`. d`.. {to se.{. ili nevjernik. a to je strana koja se ve`e za Allaha.. jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu. Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom. pravdati kader’om. dakle. i da On ho}e. mora vjerovati u Allahovu.. pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha... a ni preci na{i. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz. i pored ka`njavanja grije{nika. Allahov. Allah.. d`. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom.{. a da On to nije htio.{.{. nepravda.{. On ih ne bi kaznio. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina. govori bez ikakva znanja i osnova. Zlo. a Allah ima najja~i dokaz.. mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. jer je Allah. ili grije{nik. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu. oni ga ne bi mogli u~initi. prije nego . je iznad svake manjkavosti. nevjerstva i {irka.Iman 101 odobravanje istog. nevjernik. niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali. Kako }e se nevjernik. kosi s vjerovanjem u Njega.

Allah.{. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah. odredba.{. Ali.. I bilo je onako kako je Allah htio...{. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju.{. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. Profesor Sejjid Kutb.102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr.. i da izvr{ava Njegova nare|enja.{. Allah.{. Znamo da je svakom ~ovjeku. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade. d`.{. {to na ovaj na~i postaje. dok je.. nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima. A kada oni poku{aju to u~initi. d`. pomo}i u tome. gajb.. a onoga ko izabere zabludu. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana. Stvar je.{.{. niko je ne poznaje osim Allaha. Allah. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti. dakle. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici. na nju pozivati?Postoje Allahova. veoma jednostavno i jasno. d`. te saznao {ta je njemu odre|eno. kad je Allahova. ili da ih sve prisili da vjeruju. d`. u praksi. pa pro~itao {ta tamo pi{e. pa svi prihvate Njegovu uputu.{. Druga~ije re~eno. htio je sasvim drugo. pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili.{. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz. da bi se njemu prilagodili.. a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju.. Allah. tuma~e}i spomenuti ajet. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe.{. Polemika na ovu temu. d`.. d`. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu.. prije nego {to se desi... d`. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih. d`. d`... d`. ili da im ubaci iman u njihova srca. Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu. kako }e se. A {to se ti~e Allahove. d`. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr. d`. d`. nije rezultirala ..{. nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova. volje i odredbe. u isto vrijeme. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah.. nare|eno da se pokorava Allahu. onda... u bilo kojoj filozofiji ili religiji. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome. naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati.

da je sve stvorio i da ono {to On ne}e. stepene i da u njega vjeruje. d`. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi. jer }emo se tada razi}i i tako propasti. a ako izvr{i{ neki grijeh. ~ime je Allah. 7) SKRIVENOST ALLAHOVE. Na{i razumi su ograni~eni. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah. a zatim se osloni{ na Allaha. kako bi te to odvratilo od grijeha.. Allah. a ako si Mu {ta zgrije{io...[.. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{.{. d`. I da zna{.. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni.{. da vjeruje da Allah. I da zna{ da Allah. a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio.{.{. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom. Dosta mu je da zna njegovo zna~enje. Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha.. ne mo`e ni biti. osim Allaha.. d`.{. Allah. d`.{. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu... i da voli{ ono {to On voli. ako si u~inio dobro. Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost. Allah. d`. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi.{.”233 Zato.{. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u. . dragi brate. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove.. ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. d`.. nadaju}i se da }e ti oprostiti. du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu.” (Ez-Zumer. d`. d`.{.{. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. d`. da je mudar i da mu ne prili~i besmislica. Jer. d`. koje ne zna niko drugi.{. i ljudske volje i njihovog . znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova. ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu.{. d`. d`.{.{. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini. du`an si Mu se zahvaliti na uputi. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb). A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno. Allah od vas ne zavisi..pa. d`. zadovoljan.Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem. Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena. D@. sve zna. d`. odredbe..

d`. r. d`. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome. te ga nemoj gaziti.. a ko to u~ini.” On ga ponovo upita.{. mudrosti u tome.{.234 Zato je Allahov Poslanik.. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti. d`.{.. sve {to je potrebno Allahovom. koji prenosi od njegovog oca. ukratko. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im. zabranjena radnja i prekora~avanje granice. r. a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu. To je dered`a veoma znanih. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti.{. koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha. a ljudi raspravljaju o kader’u. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom.104 Iman izvr{avanja od ljudi. Mi mo`emo spoznati. d`.. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati.” On mu ponovi pitanje. uradio. a Alija. d`. kao {to je slu~aj s Allahovim.{. d`. d`.. a. bez detaljnog ispitivanja Allahove. postaje nevjernikom. na primjer.{. rije~i. jer je Allah. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika.. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju.{. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema.a. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana. mu re~e: “Tajna Allaha. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba. pa njime ne kre}i. a. a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr... A prvi znak uva`avanja neke . Allah.{. I iman ne}e biti primljen ni od kog.a.‘ (El-Enbija‘. d`. d`. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti..{. re~e: “Duboko more... svojstava.. jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put. a oni }e biti pitani.{..s.”236 Divne li su rije~i imama Tahavija.. a. Poricanje znanja koje postoji je kufr. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji. Imam Ahmed prenosi. r. d`.{.. na {to mu Alija.. samo znakove Allahovih. d`.s. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu. Ovo je.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj.a. pogazio je Allahove.s. bi}em.. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah. toliko se zacrvenio od srd`be. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik. i upitao ga o kader’u. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti.

Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud. i tinta se ve} sasu{ila. ~uo sam Allahovog poslanika. Allah. jedne prilike.Sine moj. a ako im se smiluje. na}i }e{ Ga ispred sebe. pa mi je rekao isto tako. pitaj Allaha. Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu. Ako bude{ ikog pitao.. d`. d`.a. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi. rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. a. re~e Allah. kada ka`e: ‘Ko umre.. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo.. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa. d`. a. Pazi na Allaha..{.. Ibn-Abbas.s.”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu. bilo je pero.a.s.{. a. r. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota. a. Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’.s. koji je.{.s..’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika. On bi to u~inio. ve} odredio. a da nikome ne bi nepravdu nanio. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju. a. a. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika.s. osim onim {to ti je Allah propisao. A kada bi se sakupili da ti naude. odredbu. Pera su prestala pisati..{.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. r. u tom zna~enju.s. d`. a ako i od kog pomo} bude{ tra`io.. a u ovo ne bude vjerovao. te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog. taj sa mnom nema ni{ta. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu. o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika.s. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika.Iman 105 stvari je vjerovanje u nju. tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu. d`.s.{.. ti to ne bi primio. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne..arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad .. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. Selman el-.. a. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i. a. ne}e ti nauditi ni~im drugim.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela. tra`i je od Allaha.

da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. d`. Koju li. onda.. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman. Sva ta ogromna djela. rahimehullahu te’ala.{. kad bi se cijeli svijet sakupio. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb.. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode.s. su plod njihovog imana u Allaha. ma kakvi oni bili. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama.{. Takav ~ovjek zna da se Allahove. Kako. dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti.. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika. i zna da. sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. d`. Jer. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi. ali su istinita. ne bi mogao u~initi ni{ta. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja). nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu. volji i ure|enju . koja je ostvario allahov Poslanik. zna da je i on sam pra{ina. rukama. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’.{. a ono {to mu nije odre|eno.. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji. d`.106 Iman postanu vjernici u Allahovu.{. To su djela koja li~e na ~uda. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat.s. a. a. propisao. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’. d`. budu}i svijet i Allahovo. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika.. Tek ovako promatraju}i. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. d`. niti mimoi}i ono {to te zadesilo.. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima. sem onoga {to mu je Allah.. odre|enje.{. sa svojim plemenitim ashabima.”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno. d`.{. samo.

a ono mo`e biti dobro za vas. te se zadovolji i strpi. dakle. d`. Allah. mudar i milostiv. d`.. isku{enje dolaziti ~ovjeku. Kao {to to obja{njava Poslanik. a ljudi ne znaju. r. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg.: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega.{. 216) Mu’minska du{a. koji u Allaha vjeruje. sve dok ga potpuno ne o~isti. ka`e: “Ne volite ne{to. a ako ga zadesi kakva neda}a. d`.. kada ga zadesi neda}a.{. neprestano.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah.. a strpljiva u neda}i. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici. kao {to ka`e Omer.” Alkame. d`.Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove. d`.. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji. A ako se po`ali{ sinu Ademovom. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest. ‘Allah zna.a. on se na njoj zahvali. tuma~i Allahove. mudrosti i Njegove volje. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog.’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah. isku{enja }e biti lak{a.. pa zato biva nagra|en. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo.”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom. a.{. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema.‘” (El-Bekare.{.a. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu.{. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a.{. d`. zna da je od Allaha. r. a ako mu iman bude slab. Tako }e. uputiti .”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. r. osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost. a On zna. za nju nagra|uje..{. a ono ispadne zlo po vas. Pa ako mu iman bude ~vrst.” (Et-Tegabun. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi.Allah sve dobro zna.. Ona je zahvalna Allahu. a.. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi.. a On }e srce onoga. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju). on se strpi.a. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana. Zato je svako stanje koje je zadesi. a to nije slu~aj ni s kim drugim. d`. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu. dobro po nju. a ne{to volite. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji. ja . a vi ne znate.s. 11).s. do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti. u dobru. pa i za to bude nagra|en.. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji.

po mi{ljenju cjelokupne uleme. d`.”251 Sabur je vad`ib. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela.{. nestanak brige i tuge. d`. a svi su saglasni da nije ispod mustehabba. O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib.{. budi zadovoljan. Allah. Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova..252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu. d`... onda se strpi.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole.. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu.”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah. odredbu i svijest o Allahovoj. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj.”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju.{. Jer.{. uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja). nego: Allah. odredbi. d`. d`.{.. u skladu s Allahovim. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja. kao ni sabur na poni`enje i zlo..” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati. odredbom. odredbom. d`. tako da uop}e ne osje}aju bol. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih. nije zadovoljan kufrom. U tom slu~aju. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao.{.. niti da je bilo ovako i ovako.{. d`. a drugi da je mustehabb. du{e i nerava. pa ako si u stanju. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje. a niti neda}e njegovo strpljenje. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje.{. Zadovoljstvo Allahovom..{. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om.” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja. d`. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara.. I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti.” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e. nego . milosti prema ljudima. d`.. niti nervne napetosti.{.”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka. Naprotiv. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom.. d`. abnormalnosti i {izofrenije. d`.. najve}a vrata. odredio je i uradio ono {to je On htio. odredbama. dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka. d`. kao {to smo ve} rekli.{. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari. d`.108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo.{. Zato nema psihi~kog sloma.{.. nare|enja. bilo bi ovako. a ako nisi. nema okretanja nazad. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih.

jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i. d`.Iman 109 vladaju zadovoljstvo. odredbu?”. sre}a. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu. On. d`..{. i imanom da je sve u Njegovim rukama. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode.. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake. d`. smirenje. prijatnost ~vrstog ubje|enja. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. istinsko zadovoljstvo. rastrganih nerava. milost i pravednost. d`. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha. a kome ho}e .{.{.uistinu. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom. postavio u ovom svijetu.{.{. ili im daje i mu{ku i `ensku. smirenost.. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju. d`. zajedno sa tevekkulom na Allaha. ali taj brak mo`e uroditi plodom. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a. a na ovom svijetu izgubljene sre}e. u~ini bez poroda.{.{. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama. A onaj ko okrene glavu od knjige moje. kako to Allah. d`. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura. da li oni mijenjaju Allahovu. iako je nafaka u ruci Allaha. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno .” (Ta Ha. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a.posljedi~nim zakonitostima koje je Allah. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. Mora se `eniti. pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate. a... Allahov poslanik. rastere}enost savjesti. bio bi grije{an.s. odmor. a koga ho}e. a i ne uroditi.{.mu{ku. d`.. d`. d`. tegobnog i napetog `ivota. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost. kader’a.”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na . Tako. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e...{. on odgovara: “Oni su dio Allahovog. dozvolom.. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji.

manjkavost u razumu. i pojedinim Kurej{evi}ima.256 Zato je Allahov Poslanik. da su ga. a ne da mu se suprotstavlja.{. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku. svakako. postavio. najve}i mutevekkil. Buharija prenosi od Omera.110 Iman posljedice. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao. Nazvao sam selam i sjeo. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i . Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’.a.{.. susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga.. pa su se muhad`iri saglasili na povratak... jer rad je fard.. A Allahov Poslanik. A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula. d`. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio.{. a. naredio lije~enje. d`. d`. a isto tako. Dolazili su beduini s raznih strana. a. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). a neki ka`u da je vad`ib. d`. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela.. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer. osim jedne bolesti: starosti. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju. mustehabb. a zatim muhad`irima. d`. rekao je: ‘Allah.. te je Omer tako i naredio. mubah ili mekruh i haram. {irk u tevhidu.. rekao: “Allahov Poslanik. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{.259 Tako su i ashabi.a.s. a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali. jer Allah.s.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka..a. a. a zatim se osloni na Allaha.. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama. vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani). To je. zar ne bi. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci. ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane.. a drugi pust. r. a. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e.a. koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha. nije dao nikakvu bolest. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom.. r. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu.. r.{. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer. prije osvajanja Meke. pogre{no.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima. a da za nju nije dao lijek.. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima... ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se.s. to u~inio po kader’u. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek. jedan plodan.{.. je skrnavljenje [erijata. kako bi se udaljili od kuge.. r. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha. po ulasku u [am.. d`.’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu. sreo je ljude iz Jemena. r. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada...s. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah. kada bi ih ~uvao u pustom dijelu.a.{.

zanijekao je Sunnet. mudrost i Njegov zakon ({erijat). tevekkul je hal Allahovog Poslanika. oskrnavio Allahovu. niti tevekkul slabo{}u. zanijekao je iman. d`.. u protivnom. a ko zanije~e tevekkul. pa ko bude radio po njegovom halu.Iman 111 dunjaluku..s. Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom.{. Pored tevekkula rad je neophodan. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 ..” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad. jer bi.. Jer. a rad je njegov sunnet. a.

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

ako htjedne. tako|er teoretske naravi.. neophodna. a u njega ne ulazi djelo. nego je on pod Allahovom. teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju). kaznit }e ga.265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem. Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom. voljom.s. a Allah najbolje zna. Jer.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom. mada se na njemu grade druga razmimoila`enja. oprostit }e mu. iako se razilaze u njegovoj definiciji. ili da su ona jedan dio samog imana. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima. ali. uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana. Ali. oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika.{. ili samo jedna od . jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko. da li je on dio imana.. a. {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu.266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju. konstatacija da su djela organa. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode.268 Uzrok tome je. uz iman srca.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. d`. a ako htjedne.

od ljudi tra`i rije~i i djela.. d`. d`. Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah. ali je on. Pod rije~ima se misli na rije~i srca . ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. poreko{e. smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane.269 2 . od nas tra`i. nastalo bi i imana. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u . Jer.. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga. koji nije mogao otkloniti.Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom. obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema.” (El-Isra‘. a srcem ga porekao. 102) “I oni ih. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana.” (En-Neml.{. d`. 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara.. on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. a. A drugi.” (El-En‘am. prenose}i {to je rekao Musa. ako ne: 1 . spada u iman. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam. te je pre~e baviti se drugim pitanjima.270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik. ali su bili nevjernici. {to nije slu~aj sa djelom. Allah. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje. o kojima nas Allah. iako ga ne smatraju dijelom imana.s.s. ali su u sebi vjerovali da su istinita. vo|a nevjernika.ubje|enje i na rije~i jezika. jer je neizostavni rezultat imana. ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem.{. ne mo`e biti. nepravedni i oholi. oni koji su sebe upropastili . pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci. i pored toga. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana.oni ne}e vjerovati. ako se zadovolji samo s jednim. d`. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu..Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. poslanik.{.. pripadnik na{e kible (musliman).{. spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to. a. bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet. veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje.araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori.{. ali ga nisu vjerovali. kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. kao o~igledna znamenja... Allah. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti. jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo.Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet). 14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik. i oni su munafici. d`. smatraju da je ono neophodno. sveukupno. Ali.271 3 .116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana. i rije~ i djelo. .

dokle god ga ne smatra dozvoljenim. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. a. Ja sam stigao jednog od njih. isto tako. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom. smatraju da su djela neizostavni rezultat imana. d`. pitanju pove}avanja i smanjivanja imana..s. Pa ko ih izgovori. a. Svi su. iako su djela odstranili iz definicije imana. To me je po~elo ti{titi.Isto tako. spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. iako umre prije pokajanja. i da je sve to u odnosu na Allaha.” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana. da u njega spada rije~.. potvrda i djelo. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom.Saglasni su.. a. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom.275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda..Saglasnisu. a drugi je njegov obavezni rezultat. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima.. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise. d`. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava. r. d`. Ve}ina ehli sunneta. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet.{. a. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer. koji ka`e: “Allahov Poslanik. u svojim hadisima. pa sam ispri~ao Poslaniku. ulema se. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana. razilazi i po drugom pitanju. a.a..”276 To su rije~i Poslanika. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu.273 5 . a on re~e: ‘La ilahe illellah’.s. i u tome da ~ovjek. isto tako. a izostavi djela. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan.s. tvrde suprotno. {ta se desilo. ali izostavi djela.Iman 117 iman. oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje. dakle. biva grije{nikom prema Allahu. a ja ga ubih. d`. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana.s.. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori. poslao nas je u bitku. i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. . i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah. isto tako.{. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. i Njegovom Poslaniku. te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam.”272 4 .274 6 . A hanefije. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao.s. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje..{.{.

. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’. a. on je mu’min. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja. r. a ako ni to ne bude u stanju. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje. koji su dokaz za to. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana. i rade ono {to im nije nare|eno. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide. r. A i stid je dio imana. i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima. a ako ne bude u stanju.”277 U svakom slu~aju. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah. i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu. prenosi da je Allahov poslanik. a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice.a. a.” (El-. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika. niti iz tog razlaza {ta proistje~e.. to je pove}alo njihovo vjerovanje. ovisno od djela. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas. treba da ih se pri~uvate!‘. takvaluku.” (El-Enfal. ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. neka to u~ini rije~ima. Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.a.”279 Zatim.. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali.{.”280 A Abdullah bin Mes’ud.” A Omer. r.. i on je mu’min. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana. a.‘” (Ali ‘Imran. a kad im se rije~i Njegove kazuju.s. d`. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje. neka to u~ini prezirom u svome srcu.. d`.”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova. je i hadis u kome Allahov poslanik. a to je najslabiji iman. neka ga sprije~i svojom rukom. 2) “One kojima je.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja.eth. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom.s. 4) A od hadisa. i on je mu’min..a. pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila).” Jo{ je mnogo ajeta..s. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje.{. te . hadis: “Ko od vas vidi neko zlo. da bi ~inili zikr Allahu.

primjerima koje navodi. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja.. Allah nas sa~uvao tog zla! Jer. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna. pravdaju}i tako svoje grijehe.{.. historijskim kazivanjima. islamskih principa i zakona.s. Zato je Allah. osobine i djela. nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik. kao {to smo ve} rekli.a. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . Iako sve to.. D`enneta i D`ehennema. Ko se ograni~i samo na prvi dio. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta. a. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca. i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. {to se iskazuje {ehadetom. r. Iman.s. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e. Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. a.{. Zatim. d`.{. a.s. a. Allahov poslanik. pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima).”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu. njegov iman u Allaha je nepotpun. ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao.a. r. svojstva.. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe. pove}ava se jekin i ja~a iman. kao {to su: pitanje meleka. iman slabi.{.Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. a.s. a. u svojoj osnovi. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno. d`. poukama i poja{njenjima. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju.{. izrekama. A za potpunost imana su nephodna oba dijela. o Allahovo. i njegovim uputama u pogledu morala. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer.. . u globalu.. Knjizi i njenom sadr`aju. Sirat }uprije. d`.u~eni. d`. d`.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji. te tako izi|u iz imana u kufr. toliko se pove}ava njegov iman. 9) 2 ... I znanje o Allahovom poslaniku.. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una. d`. d`ihada i poslovanje. priznavanje poslanstva Muhammeda. pa nam se pove}ao iman.s.s. Ibn-‘Umer i drugi.. vjeruju}i u to {to ka`e. i onaj koji to ne zna... u globalu.atir. IbnD`undub. Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje. temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha. kroz Njegova imena. vele: Nau~ili smo iman.” (. Jer. posti`e temelj imana.{. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih . je priznavanje i prihvatanje Allaha.. Pa ko ga izgovori. vezane za doga|aje poslije smrti. bez znanja o detaljima. kao {to su to ~inili ashabi. a.s. zatim smo Kur’an.

d`.” (El-Bekare. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize. svojoj bra}i . razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog. jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem. d`.{..{. To su nevjernici i vjernici slaba imana.a..” (El-.” (Ali ‘Imran.{. d`. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje. d`.{.Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru. d`..120 Iman 3 . A ima. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i.” (Ali ‘Imran..’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a). Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha.. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela.{. nijemi i slijepi su.”284 A Allah. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini. d`. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo. veli~inu i veli~inu Njegova carstva. zbog toga. tada nam se smanjuje iman. Njegovu mo} i odredbu. Gluhi.ashabima.. Me|utim. To su oni koje je Allah. a. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju. da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha.s. 73) A o drugima Allah.{.. iman i jekin pove}ava. ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje. ni gluhi ni slijepi ne ostanu...{. Njegovoj mo}i. da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu. d`. nikako da se osvijeste. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha. d`. 191) “I oni koji.{. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo. te im se. d`. ljudi koji u njima vide Allahovu. r. 17-18) . opet.urkan. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju. d`. Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera.{.. carstva. koji je ashab Allahovog Poslanika. tada nam se iman pove}ava. d`.{. d`. uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima.. pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha. i kad ona osvijetli njihovu okolinu. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka. stvaranje. A svojstva Allaha. sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru.{. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga.{. Prenosi se od Ebu-D`a’fera. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela. Me|utim. te on postaje dru{tvo nevjernika. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom..drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). . U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika. a ako ne stigne do nje. poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama.{.TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti. prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog. vjeru). Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima. d`.prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu. a uvodi u drugo. a nikako zanijekati. prvi se smatra uvodom u drugi: . . smatra se nevjernikom.

. u{ao je u Allahovu.{. a. dao naslov. Zadovoljio se da. d`.PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju.. pravi vjernici.Nema drugog boga. d`. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom. d`.. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati. rije~i i ubje|enja. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja. da je Muhammed.{.{. 4) Me|utim. da }e jedino Njega obo`avati. {to ih poni{tava.{. vjeru i napustio je kufr u kome je bio. njih po~asti. u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela. d`.. njihov Gospodar. zbilja. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah . i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka. d`.. osim Allaha.{.285 . Allah.” (El-Enfal.. On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja. vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima. samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah. taj je od onih o kojima Allah.{. i oprosti. ka`e: “Oni su.s. d`.. na po~etku. Zato. Tome je Allah. Muhammed je Allahov poslanik).

. a. vjeruje. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje. potvr|uju mnogi sahih hadisi. osim Allaha. a od njega.{.”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah. d`. bez imalo sumnje. osim Allaha. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha. a zna da nema drugog boga. a.. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga.{.s.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama. rekao je: “Ko umre. koji to isto tako potvr|uju. ne}e ostati mahrum od D`enneta.. bez imalo sumnje..”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha.. u}i }e u D`ennet. i da sam ja Allahov poslanik.s. U njima se ulazak u iman i islam. a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika. a. ukazuju na to da su Poslanik. i da je Muhammed Allahov poslanik..”287 2 .s. . a. Isto tako. d`. osim Allaha. ne}e u}i u D`ehennem. i da je Muhammed Allahov poslanik. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet.{. kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga. na po~etku. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga.s. osim Allaha.. a.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto. i da ne}e vje~no ostati u vatri.a.s. Svaki ~ovjek koga Allah.s.. r. mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika. rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga... rekao da je ~uo Allahovg Poslanika.a. d`.Allahov Poslanik.Allahov Poslanik. HADISI 1 . Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju.”288 3 . u}i }e u D`ennet. i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet.

da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. r. Ja te pozivam.” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga..126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA. Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana.S. 1 . Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija.s. osim Allaha.s. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. niti {tetu mo`e nanijeti. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija.s. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika.294 . prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika..{. a. i rekao mu: “O Allahov Poslani~e..Muslim.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik. Ebu-Malik u svom Muvetta’u. a ko ga ne obo`ava.a.s.. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima. mu je na to odgovorio: “Naprotiv.” On tada re~e: “Oslobodi je. pozvao Ebu-Bekra je. obradova se njegovom islamu. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju. EbuBekr tada primi islam..U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr. Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi. da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik. a. a.s.. a. ona je vjernica.s...”291 2 . niti zna ko ga obo`ava.” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik. da obo`ava{ samo Allaha. a.”292 3 . odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama. 4 . u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{. u kome stoji da je Allahov Poslanik. o Ebu-Bekre. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah. u stvari.. i da si ti Allahov poslanik..” A Allahov Poslanik. ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik.U siri se prenosi da je Halid bin Se’id. d`.s. u kome ka`e da je Poslanik. O Muhammede.” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je. A. poziv u kelimei {ehadet.s. a. a. Poslao me je da dostavim Njegovu poruku. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet. te se vrati svojoj ku}i kao vjernik.. a.

pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. i zabranili mu da se s njim sastane.. nije krenuo ku}i.s. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni.Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija. osim Allaha..s. stoji da je on do{ao u Meku. 6 . a ja sam bio ~etvrti. d`. ili da slu{a njegov govor. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam.s. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku .” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije. I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine.”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana...{.. Ali. d`. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo).. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam. Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u.s.. a. r. a.”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta. Ali.a. Allah.. osim Allaha. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim.a. a.s. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i. i istinski nisam `elio da ga ~ujem.” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i. zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor. {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede.295 Ovo je skra}ena verzija. Tako mi Allaha. Allahov Poslanik. osim Allaha. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha. Do{ao sam Poslaniku. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik. u kome stoji da je Allahov Poslanik. r. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik. a. a. rekao Ebu-Zerru. 7 . i da je Muhammed Allahov poslanik. ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika. prihvatit }u ga.Iman 127 5 . boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora.O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra.s.. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i.{. nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega.. a. Do{ao sam blizu njega i Allah. niti pravedniju stvar od islama. u Medinu. sve dok ga nisu oborili. htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i. a. kako klanja pored Kabe.... u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku.a. i da je Muhammed Allahov poslanik.s. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica. a. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima..s.. Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri. a. a ako budem ~uo lo{e. htio je suprotno.s. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs.s.

ubistvo. jer je to poja{njeno u drugim hadisima. Jer. ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela. a to je da ulazak u Allahovu. osim Allaha.. Zatim sam ga poselamio kao poslanika. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela. ili tome sl. a. primio islam. osim kelimei {ehadetom. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim. a. kamata. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha. a.a. nego je du`an da.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba.300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog.128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku.{.s... On mi nasmije{ena lica uzvrati selam.) Pa smo po`urili. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika.s. na primjer. pored {ehadeta. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda. a. osim Allaha). ali ne priznajem obaveznim zekat i had`. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed. prije i poslije Hid`re. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet. Allahov poslanik.s.s. ali porekne ne{to od Kur’ana.. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. makar jedan ajet.{..s.. i da je Muhammed Allahov Poslanik. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga. r.299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto. na primjer. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava. ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta. njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. d`. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na . nije dovoljno da samo {ehadet donese. Zato niko nije u stanju. Isto tako. Pa ako je. osim Allaha.. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine. ili narodu odre|enog vremena. a. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda. d`. ili da zabranjen blud. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet. nakon ovih dokaza. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji. rije~ ili slovo. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu.

Jer. Zato. d`.{. svojstvima. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja. .{. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka.. d`. a. Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u. na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate.. a.{. a zatim {ehadet donese. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu. ko ih izgovori. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana. on se ne mo`e vratiti u islam. onda je dovoljan samo {ehadet. onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao. vjere.{.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama. kao {to smo ve} saznali. sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha. mi smo obavezni temeljiti svoje presude. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme. d`. kad je Poslanik. ukorio Usamu bin Zejda. Jer. d`. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. Zbog toga on. a ako ne.s. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo. koji su do njega bili poznati. pored {ehadeta. imenima i djelima.s.304 Ko je. Ali neka ubje|enja. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama.. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri.. odnosi samo na jedan narod. Ali.. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima. du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda. Sve ovo {to smo rekli. poslanik svim ljudima. i negiranje svega {to mu ne prili~i. na osnovu vanjskih vidljivih pojava. (tevhid) u Njegovom bi}u. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. i da je Muhammed.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja.s. one zahtijevaju izdvajanje Allaha. ne negira..{. jer ih niko drugi sem Njega ne zna. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet. kao {to smo ve} spomenuli. Ve} smo naveli slu~aj.s. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao. a. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi. mora i jasno potvrditi da je Muhammed. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. na ovom svijetu. pa makar on u stvarnosti bio munafik. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli.. Zato je onaj. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove.. a. d`.

.

razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana). i da je Muhammed Allahov poslanik.DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu. ne iska`e Svoju milost prema njima.{.a. A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja. . te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga. ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju.{. Me|u njima ima onih koje Allah. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela. koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje... pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom. vjeru. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama.. a zatim }emo ga detaljno objasniti.{. dok Allah. U prvoj vrsti se. ubje|enja i rije~i odvodi u kufr. d`. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta. opet. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine.osim Allaha. r. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze). u~vrsti u njihovom imanu. nakon {to se u njega u|e.. d`. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una. a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. iznosimo definiciju imama Tahavija. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. Me|u njima. d`.

ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem. iz njega ne izlazi.132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog. kao {to je iskrenost. povjerenje.... ukoliko se ne pokaje.{.{. a zatim ubijanje. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. Nakon svega ovoga. iako se ne pokaje zbog njega. djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju. I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio. izgovori rije~i. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed. d`. vjere. a. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio. Ako vjernik po~ini neki grijeh. o{troumnost. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao.. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. d`. Ta vrata su. Pa ko u islam u|e na ova vrata. d`.s.{. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik. Takav ~ovjek je na Allahovo. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu. vjerno dostavljanje (poruke). nepogre{ivost i ostalo. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara. na kraju. }e mu . od propisa. osim Allaha. A ako njegova rije~. A ako bude htio...{. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje.{. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. vrata na koja se jedino mo`e u}i. d`. a. vjernicima.{. d`. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta. d`.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio. svojstava i Njegovih djela. Allah. izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i. volji: ako bude htio. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom. zavr{iti u D`ennetu. a zatim }e. za ulazak u iman i islam. {ehadet je da nema drugog boga.. a to zna~i izdvajanje Allaha. priznanje Njegovih imena. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno... i izlazi iz Allahove. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo..s.. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri. ukoliko u takvom stanju umre. kao {to si ve} saznao. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva. Kao {to smo ve} saznali. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila..

a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo. stvorio stvorenja. d`.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih... d`. mimo Allaha. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti.. d`. ili se on djelimi~no naru{ava.s.{. d`. vladar svakog stvorenja.{.” (En-Nisa‘. 4 . Jer. poricanje da je Allah. d`. vjerovanje da je Allah. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{. d`. ~ini. ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet.116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove. znanjem i mudro{}u. a zatim ih zapostavio. d`. Ovo su ~etiri vrste.{. d`.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov. Zato je svaka rije~. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom. te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 .{. 2 . djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga. pored Allaha. da nas Allah. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje.... kufr i otpadno{tvo od vjere. te svog po~inioca izvode iz islama. vjere dijele na nekoliko vrsta. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere. stvara i upravlja svemirom. smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti.{. 3 .{.. Tako|er. ili smatranje da neko drugi. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja. imena i svojstava. priroda i sl.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac. Me|utim. a. rububijjet. mimo Allaha. ili da to jo{ neko. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga.{. Allah. .. bez kazne u vatri. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje). kao {to je slu~ajnost. {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji. da neko drugi opskrbljuje. nego }e ga uvesti u D`ennet.

niti ih ~uva. vjerovanja da jedino Allah. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik... Allah.{. i tome sli~no. ili da on sam odre|uje {ta ho}e... Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu.. gafleta ili smrti. a. nemo}i. a. koje je je Allah.. d`.{. Njegovog sluha i vida. a. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida. ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu. a. posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva. rububijjet pripisuje sam sebi. taj je u~inio kufr. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha.. da vidi kao {to oni vide. d`. d`. nesanice. ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha.. je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. Kao.{. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude... Njegove milosti. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah. bez Allaha. da. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik. pak. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja.s. d`. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi. Njegove veli~ine i mo}i.. d`.{.{.{.{..{. znanje. d`. kao {to je pripisivanje djeteta Allahu. a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje. ili ga je negirao Allahov Poslanik. ~uje kao {to ljudi slu{aju.. d`. sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik.{. kufra u pogledu svojstava Allaha.{. ono {to je negirao Poslanik.s. ako neko Allahova. d`. Njegovog `ivota.134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih. Isto tako. Isto tako.{. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje). ili bilo kom drugom stvorenju...s. U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil). svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi.. Njegovog uspinjanja na ‘Ar{. d`. na primjer. supruge.{. {to je uradio . pa tvrdi da Allah. Njegovog govora. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. negirao.s. d`. a.{.{. Njegove mo}i.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. Njegovog upravljanja svime. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at. ali smatra da je ono op}enito i da Allah.. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta. d`. 24) Ili. A u drugu vrstu . d`. d`.kufra potvrde . d`. na . ili k}eri.{. d`. Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava. Zato. Dakle. Ili.araon.s. ne zna sve detalje i pojedinosti. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost.

postaje nevjernikom. mimo Allaha.” Onaj koji ove rije~i izgovori.{.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah. d`. d`. a ako to ne uradi. d`. u prija{njim vremenima. mimo Allaha. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha. Pa onaj ko izgovori neku rije~. opskrba o`ivljavanje. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~. Allah. d`.{..{.. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu.. a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje. d`.{. i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah. d`.. d`. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi. u~ini neko djelo. . d`. ili rije~i koje na nju upu}uju... djela. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. d`.”306 Zato je . kao {to je mo}. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha. Jer je pripisivanje Allahu. usmr}ivanje i drugo. osim Allaha. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr.{. zaslu`uje isto. u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije). upravljanje. jer onaj ko priznaje da je Allah. Ova vrsta kufra. Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi. d`. d`. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu. u stvari...{. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste. vjerovanjem da samo Allah.{. poslao Svoga Poslanika. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da. Svejedno. d`.{. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje. d`. Silni i Sveznaju}i.{.{. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela..{. i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju.Iman 135 primjer. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah. u rububijjetu. bilo to poricanje srcem (vjerovanjem).{. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao. kojima je Allah. a.. iako ve}ina ljudi.. tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja.{. ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf. d`. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah. 9) Dakle. pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom..{.s. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini. zna. vjere.. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost. a i danas. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e.. vjerovali da ih je Allah. d`. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju. ili se na bilo koji na~in umanjuje.” (Ez-Zuhruf. svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. priznaje postojanje Allaha.{.

U njega jo{ spada i ljubav.. ruku’. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine. Jer. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba. nevjernikom postaje ko mu povjeruje. skru{enost je. Allah. postaje nevjernikom. da Mu se ne treba ruku’ ~initi. {to se Njemu klanja. Dakle. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha.{.. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje. post.. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. vlast i zakon.. mimo Allaha. da se njemu obra}a za pomo}. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine. Allah.{.{. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku. Allah.{. obo`ava.. niti se bilo ~emu od Njega nadati. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu.{. poniznost. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju. dova. Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i.. iako nije naredio ljudima da to ~ine.{. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom. osim Allaha. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha. da se Njemu ne treba upu}ivati dova. osim Allahu. 40) Zna~i.. d`.. d`. d`. ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom. osim Allaha. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. postaje nevjernikom. d`.” (Ez-Zarijat.{. Isto tako.. na zaslu`uje te ibadete. d`. njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. ili da se u njega uzda. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje. tavaf. d`. d`. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah.. strahovanje. od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti. za ova zna~enja.. zasluge ibadeta bilo koje vrste. A suprotno tome.. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu. sud`ud. d`. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni. A ibadet koji ne prili~i nikom.{.s. d`. Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga.{. neminovno pokazuje da on smatra da Allah. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi.{. d`. klanje kurbana. tevekkul. poslu{nost i pokornost. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no. tra`enje pomo}i.{.{. ne . d`..{. d`.{. nada. Isto tako. a sustezanjem od Njegovih zabrana. d`. a. osim Allahu.. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu. tome zaslu`an.” (Jusuf. djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove. d`. skru{enost i dr. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. ne treba bojati. Jer. Jer.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini. da se na njega oslanja.

niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe.. Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat. a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede.. ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio.. d`. a. nasljedstvo. d`.” (El-Bekare. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove.309 Me|utim. koja se ne}e prekinuti.s. a vjeruje u Allaha . recimo. a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu.{.. Allah. o ~emu {erijat nije govorio. Jer.. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio. ili tome sli~no. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima.. kefarete (otkupe).{. A Allah sve ~uje i zna. 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga.” (E{-[ura.Iman 137 dozvoljava. koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini.. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe. d`. u sunnetu. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah. i dozvoljava ono {to je Allah. nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram. d`. Isto tako. a ko to vjeruje. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju. d`. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet.{.{. vjere. osim Allahu. ili ih je odredio Poslanik. Na primjer. niti ga je spomenuo.{. d`. Ali.{. postaje nevjernikom. osima Allaha. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom.dr`i se za naj~vr{}u vezu. time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi. a pojedini fakihi to dozvoljavaju. jer je to stvar id`tihada. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta).{. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju.” (En-Nisa‘. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte. zabranio. Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva. d`. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet. tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno. Allah.. on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e. postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona. 21) . a taguta se klonite!‘” (En-Nahl. kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom.

opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri.{. A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao.s. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana. jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema.. a. ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen. d`. kao {to su pet dnevnih namaza. obra~una. U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku. D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari. on smatra la`nim rije~i Poslanika. a. na bilo koji na~in.. i sl..s..s. a. post mjesec dana ramazana. o{troumnost. Ali.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~..s.. pripremio Muhammeda. Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika. zabrana zinaluka i alkohola. po pitanju pro`ivljenja. pa ne{to od . a {to je op}epoznato kao dio vjere. Sirat }uprije.s. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika.s. d`. `enidba `enama koje su mahrem i sl. d`. ili mu se ismijava. Jer.. kupanje poslije d`unupluka.s. pa ko zanije~e bilo {ta od toga. a. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika.s.. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in.. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima. ~ednost. a.s. a. a. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom. ili njegovu povjerljivost. i da je Allah. Isto tako.310 jer nas je Allahov Poslanik. Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda. ili njegovo omalova`avanje. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. a. Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed.s.{.{. ukoliko je to op}epoznato. ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat.s. vaganja djela. a. a. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha... djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata.. {to poznaje samo manji krug visoke uleme. a. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha.. Allahov poslanik. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. a..s.

ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”. objasnio u Kur’anu. nakon Muhammeda.Iman 139 toga porekne. Lewhi mahfuz i pero (kalem). Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo. ZADOVOLJSTVO KU. posljednji poslanik.” ... ne znaju}i da je to od vjere. on time ne}e postati nevjernikom. a svakako ih ima daleko vi{e. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda.{. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo. a... da neni pripada {estina i tome sl.{. ili porekne da je Allah. ko zanije~e d`ine. d`.. jer o tome govori Kur’an. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava. {ejtana. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima. a. djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana.. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja. koji je Allah.. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an. o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom. zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari. Isto tako.312 Onaj ko. jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu. Radi se. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. dakle. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha. jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed. nego mu se pra{ta. ili. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana.ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer. d`.{..s. d`. d`. a.{. ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje. na primjer. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet.s. d`. ko ne{to od toga porekne.. kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi. jer o tome Allah. ili {to }e tek biti. Evo nekih od tih primjera: .niko ne}e posumnjati u njegov kufr. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave. ne postaje nevjernikom. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju). da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva.s. prijstolje (‘Ar{).{. Allahovo.

313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti. Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku. OTPADNIKA I MU[RIKA . med`usije i dr. barem na po~etku. ili neki od njih. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. tako da u to ne ostane nimalo sumnje. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. . kao {to su jevreji. onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru.140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni.ROM 1 . Me|utim. ispravni. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama. A {to se ti~e sekti i pravaca. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom. treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr. a ne kafirom. za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA. a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje. ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene. sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr. organizacija.NEVJERNICIMA.NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA). u stvari. I skrivaju od njih. onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku. ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama. Me|utim.

sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom.. u stvari.. . smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom. izlazi iz imana. I u ovome je slo`na sva islamska ulema. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. mimo Allaha.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. Ako se svi ovi uvjeti ispune. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet.{. d`. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika.postaje nevjrnikom.{. d`. Zato. i musliman.. 2 .{. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman.s. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice.. d`.{. Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. osim Allaha. d`. pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu. uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha. ne obo`avaju na ispravan na~in. pomogne im u njoj. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. A. negiranje postojanja bilo koga drugog.da onaj ko je zanije~e. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema. postaje takav. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz. kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio.PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga. osim Allaha. Isto tako. d`. neki smatraju da ona izvodi iz imana. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema.{. Na to nas upu}uju Allahove. ako nije porekao njegovu obaveznost. a. ili tome sli~no. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima. i pored njih. s druge strane. rije~i: “Allahu se klanjajte. a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza .

ukazuju}i im na slabosti njihove. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo. ali da mu srce ostane sigurno u imanu. drugove i ahbabe svoje.“O vjernici. a nikako sve. . a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. tuma~e}i ovaj ajet. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti. pored vjernika. s kojima mo`ete prijateljevati. pa im prividno pokazuje da je on s njima. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. 28) Ovim ajetom Allah.” (Ali-‘Imran. i Njegovog Poslanika. a niti on s Allahom. d`.. jer ko to bude ~inio.142 Iman svojim trudom i materijalno. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru.{. a. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana. b . nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. d`. Allah. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo.”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju.{. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti.’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”). d`. bit }e rije~i malo poslije.. U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima..{. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. a . Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta. jer su oni izuzetno mnogobrojni. mimo vjernika uzimaju. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema.izuzev ko bude na to prisiljen. Zato }e{. i s njima se sprijatelji. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. to je poja{njeno ajetom (“. ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici.. odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah. mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali. te se na to prisili.Allah ne}e {tititi. Ibn-D`erir. ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta. a onoga ko to ~ini . ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha. uistinu.s. I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. je njihov. taj je postao jedan od njih.

{. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje. obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik. pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. jer je Allah. kajati” (El-Maide.. zaista.{. 51-52) Allah. ili sinovi njihovi. bra}u i ro|ake koji su nevjernici. a da nije ni svjestan. nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka. Ru`no je. ko prijateljuje s kafirima. 22) Ovim nas ajetom Allah. d`. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem. d`. Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom. d .{. e .. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu. nije primio.“Bolnu patnju navijesti licemjerima. opravdanje koje im Allah.Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati. za njihov dunjaluk. d`. neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. 138-139) Ovim ajetom Allah. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije.. oni s njima ne bi prijateljevali. on je kafir.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. Ako je Allah.{. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on. d`. mnogi su od njih nevjernici.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet. dakle. d`. ili bra}a njihova. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘. svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima.” (ElMaide. d`.” (ElMud`adele. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove.“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. postaje jednim od njih. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao. Pogledaj kako je Allah. c . Poslanika i ono {to je njemu objavljeno. jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati. nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta.. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu.{.. o ~emu smo ve} obe}ali govoriti. ili ro|aci njihovi. nam. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima. .. samo. d`.{.{. Pogledaj. koji prijateljuju s nevjernicima.. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. ali. makar im oni bili o~evi njihovi.

{. kako bi se spasio Allahove kazne. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili. a ono ~ime je On zadovoljan. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela. po{to im je bio jasan pravi put. ina~e. A u isto vrijeme. g .‘” (En-Nisa‘.{. ahbabe. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama. On }e djela njihova poni{titi. sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. a Allah dobro zna njihove tajne. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima. doti~ni. 25-28) Allah. nevjernik. isti kao i oni. a nevjernike. {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao. prezirali..” (Muhammed. d`. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor. opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju. bit }ete kao i oni.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on.“One koji su od vjere otpali.. 140) Allah.{. d`. i odobravaju}i im sve to. jer je pre~e da se boji Allaha. Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima. d`. s tim saglasan. . ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih. f .“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju. sve dok ne stupe u drugi razgovor. Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom.

pa da vas stigne vatra. svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. Vjernici su prijatelji Allaha.. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili. a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana..{. sigurno. 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju. d`.. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. a neki od njih su: . d`.{. 121) O naklonjenosti prema njima.{..Slije|enje njihovih strasti. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni. ka`e: “Ni jevreji.” (Ali-‘Imran. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi.. ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima). Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano. mnogobo{ci postali. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju. pa ako biste im se pokorili. Allah. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost. zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana. ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni.. Pa. i njihovoj udaljenosti od Allaha.{. d`. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima.” (Hud. djelima i nijetima..{. 120) .” (El-En‘am. Allah. a Allah. prisnost i vilajet (prijateljevanje).{..{..” (El-Kehf. d`. d`. i Njegova svojstva nikada ne}e re}i. Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima. d`. a koje ne izvode. Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti. niti odbraniti.{.‘” (El-Bekare. Allah. grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja. zabranio je da se one slijede. Allah. zbog bliskosti prvih s Allahom. I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno). a to vjernik u Allaha. d`..Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom. 113) . Jer. nakon Objave koja ti dolazi. ka`e: “O vjernici. d`.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. i vi biste.

Tako|er. d`. Allah. ili postaje jedan od njih. Postaje isti kao i oni. Me|utim. pravce.. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima.{. izuzev jednog jedinog..” (El-Mud`adele.. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima... Allah. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme. Jer. sli~nim ustanovama. d`..{.. suprotstavljaju. {pijuna`a za njihov interes.{. tako|er. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. i to mu postane poznato i uobi~ajeno. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti.. a znamo da ih je Allah.s. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike.. i garancija za njihovu sigurnost.. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove. sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. pozivanje u njih. ili ne{to od toga. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika. I dodvoravanje. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota. ostvarivanje tih planova u praksi.. d`. a to je prisila. d`. pa bi i oni popustili. imetak i sli~no.{. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana. a pogotovo u vojsci i njoj. ostavio.” (El-Kalem. po va`nosti. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{. d`. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. [TA SE PRIMA. Onaj kod koga se na|e ovo. Allah. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima. d`. Spada. ka`e: . a.{.{. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima. Allah. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji. pored muslimana. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani.

Me|utim. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali.. bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima. Jer. To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot. A {to . smatra se prisilom. zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima. a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. Jer. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu. Allah. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika.. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. d`. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka. ili se lo{e prema njoj odnositi. da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. i sl. a onoga ko to u~ini . ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. nakon {to je u Njega vjerovao.Allah ne}e {tititi. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka. putem tu~e i vezanja.” (Ali ‘Imran. .”(En-Nahl. ili da }e ga rastaviti od `ene. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem. sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva. One kojima se nevjerstvo bude mililo.a. on je nevjernik u svakom slu~aju. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati. r. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna. ~eka Allahova kazna. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima.. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. ili lo{eg odnosa. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima.” Prisila ne utje~e na srca. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -. nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl.”317 Dakle. ne smatra va`e}om.. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri. njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra.osim ako bude na to primoran.{.Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha. imam Ahmed bin Hambel smatra. Zato. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr.

... U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah. d`. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom. 23) Pogledaj kako Allah. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. d`. d`. d`.. d`. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu. opravdava onome ko to u~ini pod prisilom). kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo. dakle. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom. Pa ako ljubav prema ocu. doista. kako onda da to bude ljubav prema vlasti..” Allah. 22) ^ovjek. a. kao {to je prilika za vlast.148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga. 107) U drugom ajetu. ili sinovi njihovi. pa ka`e: “O vjernici. ili ro|aci njihovi. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu.miliji od Allaha i Njegova Poslanika. i od borbe na Njegovom putu.{.” (En-Nahl...{.” (El-Mud`adele.. d`. Allah. u kojima se prijatno osje}ate ... nevjernika. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli..” (Et-Tevbe. i rod va{.‘” (Et-Tevbe. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao. i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati. d`. odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah. nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. Pogledak kako je Allah. ili bra}a njihova. Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju.{. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima.. i `ene va{e.{.. obitelj. i imanja va{a koja ste stekli.{. taj se. i bra}a va{a. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah. i sinovi va{i. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. Allah. ne prijateljujte ni s o~evima va{im.{. prema sebi ogrije{io. svoju djecu.{. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja.{. a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva. d`.s. makar im oni bili o~evi njihovi. ukoliko se boji za svoj imetak. a.. d`. d`. Allah. domovinu i sl. ~ime se mnogi ljudi pravdaju.{. negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima.s. i ku}e va{e. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje. obitelj i sl.{. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju.. prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga. ili bojazan za imetak. polo`aj na koji postavljaju nevjernici.{. im je rekao: . `enu. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. d`. i Njegov Poslanik.

ili sa tom i tom strankom. njihovo protjerivanje. A ako tada ispolji kufr. svakako.Iman 149 “O vjernici. on ostaje u svom islamu. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile.. i odricanje od njihove sopstvene zemlje. kajati. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. Ovi. i Njegova vjera..{. makar i na ra~un vjere. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim. udaljavanje od njihove vjere.{.”318 Ali. uistinu. tako mi Allaha. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana.{.. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile.. A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati.{. koji su u stanju da ga ubiju. odmah nakon prestanka prisile. d`. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila. a. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah. iskvarivanje njihovog morala. oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo. Prenosi se da je Poslanik.. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. pa }e se oni. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih). rekao ‘Ammaru. pa ako to u~ini. d`. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam. pa makar to dovelo i do njegove smrti. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. d`. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra.{. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci. ni jednog momenta. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. dakle. d`. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili.‘” (El-Maide. ajeti su jasan dokaz da Allah. d`. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. Jer. kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo. Allah. r. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. zbog kojeg je Allah. Habbab. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas.a. i da to ne u~ini. bolje da se strpi. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu. i njima sli~ni. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje. prenosi da . jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. A ako ga ponovo po~nu mu~iti. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima.s. mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je. sigurno. onome ko je prisiljen da u~ini kufr.

ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr. d`. a. misle}i na Allahovog Poslanika.!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika. a. pa izabere smrt.”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana. 4-7) Imam Kurtubi. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo.a. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili.‘” (EtTevbe. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”.” (El-Brud`. iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom. r. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru.s. samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. koji se prenosi u Buhariji.. da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu.{. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje. U to spada ismijavanje Allaha. i ti si munafik. a.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. druge }emo kazniti zato {to su krivci. To se temelji na Allahovim... Njegovog Poslanika i Njegove Knjige. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici.s.s. d`. a. i rije~ima Njegovim.{. rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji. kada su oko nje sjedili.. i sl. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu.{. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog .. Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom.150 Iman je Allahov Poslanik. d`. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu. a. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika.s. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e.. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama. Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere... i vatrom i gorivom ih napunili. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali.s. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere. To se navodi kao obja{njenje Allahovih.

.. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju. Jer. a. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to.{. Allah. a grozno }e ona prebivali{te biti. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje.”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju.” (Muhammed. i tome sli~no. a kamenje priti{}e njegove noge i veli: . i Poslaniku Njegovu. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju.s. i On }e djela njihova poni{titi.Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! . slu{anje Kur’ana. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. 9) .s.. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje.s. a. d`.A Allahov Poslanik. odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika. mo`e biti djelima.” (El-Had`d`. pla`enje jezika. a. i rije~ima Njegovim. kao {to je i{aret okom. mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa. ili i{aretima. pru`anje usne.Iman 151 Poslanika.. Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. To mo`e biti rije~ima.

1 . u najbla`em slu~aju. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr.. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. Isto tako. jer je opisivanje Poslanika. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga). ili da Allahu. Knjiga. kao {to je Tevrat.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela. d`.s. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme. kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji.{. ili Allahovo. a. zna sve pojedinosti. Ili da posumnja u kur’anski ajet. i poricanje bilo kojeg svojstva. Zebur Davuda. Isto tako. a. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno. ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla. je kufr. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga. i Svesci Ibrahima. ili da nije Kurej{evi}. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a. ili da Allah.s.{.{.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi. kao {to je boja. d`.. bile one iz ubje|enja. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram.{. d`. ili iz inata. d`. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga. On istog momenta postaje nevjernikom. a. rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama... ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza. i sl. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. Ili. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega.” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo. posta ili namaza. Ili da za na{eg Poslanika.s.ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih.. makar to bilo i nemogu}e. Ili. ili u {ali. spada u domen velikih grijeha. znanje ili Njegovu mo}.s. na primjer.. a.{. d`.. a. ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. da porekne Allahovo.. nego da je oduvijek. Ind`il. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. kao {to je namaz bez abdesta.. kao {to je trgovina i brak.s. iako se on naziva muslimanom. a ono oko ~ega su se razi{li. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr. Jer. ime. veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik. ili da nije od Arapa. kao {to je .

Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. omalova`ava i njemu se ismijava..s.{. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu. Ili Allahu. jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika. vjeri.. odredbi. a. .s. a umro u Medini.a... iz poruge. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka. a. iako ga ovaj nije ni pitao o tome. Da. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima. ili ka`e da ne poznaje prava Allaha. Ili pri`eljkivanje kufra drugom. nare|enju. iako nije poslanik. jer je time islam nazvao kufrom. Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. ili na to ukazuje. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela. d`. onda smo spaseni. na primjer.Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi. Ili ako za sebe ka`e da je Allah. ismijavaju}i se. Ili. da on radi mimo Allahove odredbe. bez jasnog povoda za to. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu. d`.. a... Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost.s. ismijavaju}i se tome. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu. ili nekog.{.. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu. Ili da za sebe.. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e. na primjer. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona. Ili na njegov ra~un zbija {ale. Ili da se ismijava Allahovom. da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam. jer on time la`e na Kur’an. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje. njegovom porijeklu. odgovori: ‘Ne znam’. makar i u {ali. ako se upita {ta je iman. pa makar i indirektno. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. ili je to neko drugi. ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. Njegovom Poslaniku.{.. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika. djelima. ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra. ili potvori Ai{u. r. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki. kao. onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje. d`. Ili. a.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi.s.

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini.. d`. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE. ma koliki grijesi bili. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila.{. kao i prvu grupu. i ne pripisuju}i Mu druga.335 Onaj. tako {to je maloljetan.{. a da uop}e ne u|u u D`ehennem. Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici.. i u svakom slu~aju u}i u D`ennet. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah..koji je poludio prije punoljetstva. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju. D@. du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime. lud . Dakle. ukolikoga ne smatra dozvoljenim.’” Imam Newewi. d`.{. d`. svi oni }e u}i u D`ennet. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu. bez obzira koliki njegovi grijesi . d`. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta.[. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze.. Pa ako bude ~ist od grijeha. koji su tevaturom preneseni. ako bude htio. ma kolika njihova dobra djela bila. ukoliko je mu’mun. shodno njihovim grijesima. Ovo je. dakle. izvor su nepobitnog znanja o tome. sigurno. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj. a zatim }e ih uvesti u D`ennet. Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo. ko umre vjeruju}i u Allaha. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini. oni }e biti pod milo{}u Allaha.. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti.{. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije. Allaha. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. ko umre s imanom. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. ukratko. Allah mu se smilovao. s tim {to }e i oni pre}i preko njega. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. a ako bude htio. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati.

u}i u D`ennet’.. nimalo u njih ne sumnjaju}i. o ~emu smo detaljno govorili.. u tome su saglasni svi muslimani..”337 3 .s.”336 2 . `eli. Dakle.Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet. d`.. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet. u komentaru ovoga hadisa. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi.a.Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik. r.166 Iman bili. osim Allaha.{.. Evo nekih hadisa o tome: 1 . r. Njemu niko nije ravan. r. to se odnosi na sve mu{rike op}enito. i da je on od Njegovog duha.Ebu Hurejre. I u tome nema razlike izme|u kitabije. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri. prenosi da je Allahov Poslanik.a. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet. osim Allaha. pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih.El . a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet.‘Abbas bin Abdul Muttalib. a. d`.s.”339 5 . s. rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha.‘Ubade bin Samit..{.s. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika. kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice. sretne s njima. a zatim }e Allah. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari. ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim. a.”340 6 .{.s. d`. da je D`ehennem istina’. prenosi da je Allahov Poslanik. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom.. {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem.a. kao svojim poslanikom.”338 4 .. niti izme|u onih koji su na ..s. r. Jer.s. Allah. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih. da je Muhammed Njegov rob i poslanik. rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga. a. a stanovnici D`ehennema u D`ehennem. rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga..’”341 Imam Newewi.v. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao. uvesti u D`ennet. a. a. u}i }e u D`ennet. sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu.‘Usman. sa svim onim s ~ime je do{ao.. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest.. a.a. }e ga uvesti u D`ennet na koja god. da je D`ennet istina. osim Allaha. da je ‘Isa Allahov rob. nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju. prenosi da je Allahov Poslanik. od njegovih osam vrata. veli: “{to se ti~e presude Poslanika. rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga.s.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila.. i da sam ja Allahov poslanik’. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti. a. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika. sami po sebi.s...a.

ko nas vara. osim Harid`ija.. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom. A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom. prestaje biti musliman dok to ~ini.. a borba protiv njega je kufr.”344 2 . Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha.{. a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha.: “I ako bude ~inio blud i krao”. a ako ne.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh).“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima.{. iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no. ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in. Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana. Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika. mimo Allaha.“Kad ~ovjek ~ini zinaluk. iako u|u u D`ehennem.”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu. u~inio je {irk. blagodati). Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha.“Nemojte se. a ne kufr koji izvodi iz dina. povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 . cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta.s.”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio.”346 4 .”349 7 . one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni. A {to se ti~e rije~i Poslanika. kad krade. pak.“Ko se zakune ne~im drugim.s. Neki. A me|u . to je isto tako neprikosnovena stvar. a poslije toga mo`e u~initi pokajanje. prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu. a. Me|utim. prestaje biti vjernik dok je u kra|i.“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim. u}i }e u D`ennet odmah.”347 5 .“Ko digne oru`je protiv nas.”348 6 . kada pije alkohol.. nakon mene. postaje nevjernikom. d`. koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. u}i }e u D`ennet odmah. a. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio. nije od nas. U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta. nije od nas. ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove...Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu. d`. smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim. pa ako mu oprosti. otpadnikom.343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta.

{. . odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio. naprotiv. . i poste.{. ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr. On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. udjeljuju. ako taj njegov posao nije bio kakav treba. i negiraju grijehe povezane s imanom. pa ubijati i ginuti. ali da ime imana ostaje pri njemu?’. a kad im se rije~i Njegove kazuju. i tra`e da se ~ine dobra djela. opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. koji }e D`ennet naslijediti. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. On je. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. ali se ne pori~e ime. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise. i Njega hvale.’ Dakle. Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari. i Njemu klanjaju. zbilja. A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra. a ne imana.” (El-Enfal. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik. i da ih iman ne zahtijeva. d`. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. Oni su.oni su dostojni nasljednici. i molitvu obavljaju.168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju.vjernici }e posti}i. a nije radnik . oni koji namaz svoj ponizno obavljaju. oni }e u njemu vje~no boraviti. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili.. kod njih radnik samo formalno (po imenu).{. nego. i oprost. dakle.” Allah.a. niti si {ta napravio.: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju.. nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika. a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju. nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost.{. zahtijeva udaljenost od njih. postavio vjernicima. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio..351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati . r. a ne sam posao.oni }e se na Allahovom putu boriti. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla. 11-12) “Ono {to `ele . niti su znaci koji ukazuju na vjernike. Oni se kaju. d`. i to je veliki uspjeh. 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. a ne za njih. pravi vjernici. onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah.njih po~asti. d`. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman.” Do rije~i Allaha.” (El-Mu‘minun.. oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo. d`.

ne ubijaju..” Zatim. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah. a. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud... nije od nas. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi. Isto tako ka`u za brata i `enu. Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga. iako znaju da je on njihov..”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. 178) Allah. ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene.. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to. i njegovog ummata. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika. Nego to. niti po{tuje na{e propise.Iman 169 po kvalitetu. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog.. odri~e odre|enih gre{nika. dakle. d`. d`.. onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani.. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja).. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog.355 Allah. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu. a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima. d`....354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika. kradljivac i onaj koji potvori drugog. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere..s. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika.{. d`. a.s..{.” Sve do Allahovih. a ve} smo neke od tih hadisa naveli. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom.s. propisao odsijecanje ruke za kradljivca. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu.{. a o kome je Poslanik. d`. bi~evanje. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva. ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje.{. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama.. kod nas. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik.. Samilosnog.{. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik.” (El-Bekare. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu. neka oni velikodu{no postupe. a. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri. i da grijesi vode u njih. Pa da su nevjernici. A dokazi iz Kur’ana. niti se ugleda na nas. Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu.356 . Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom.

” (El-Maide..” (ElHud`urat. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima.170 Iman Isto tako.. d`. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen. sve do Allahovih. te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen..{.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni.s. Allah. izmirite ih. jer Allah. a. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti..s. zato pomirite va{a dva brata. ne ka`u da grijesi ne {tete imanu.. Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu.{. njegovu ja~inu i slabost. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame. jer je Allah.. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah. u}i }e u D`ennet”357 .{. kao {to je hadis: “Ko umre. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce. d`. prijeti njihovim po~iniocima. pili alkohol nakon . d`. a. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine. osim Allaha. sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr. d`. a zatim ga uvesti u D`ennet. u isto vrijeme.{. ukoliko je on vjernik. I da oni utje~u na iman..358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha. d`.. a zna da nema drugog boga. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge. oni. a. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka. i jo{ neki. kao {to to tvrdi sekta murd`ia.”.s.: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine.{.. d`. rije~i: “Vjernici su samo bra}a..{. Me|utim. Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika. a ne na njegov opstanak ili odlazak. u Kur’anu i preko Svog Poslanika.. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta.

a. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio . a. ukoliko to bude u stanju. mimo Allaha. njegovo srce se o~isti. . osim Allaha. i Njegov Poslanik. a pili alkohol?” Pa je Allah. koliko ste u stanju.” (El-Mutaffifun.. r.. jer Allah. a. ni za{titnika ni pomaga~a. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha. 123) A Allahov Poslanik.Iman 171 njegove zabrane. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen. {to nije u~inio sa zabranama. d`. u Kur’anu govori.”362 Pogledaj kako je Poslanik. pravdaju}i se navedenim ajetom.. I pored toga.udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim. a on ga navodi i na zlo navra}a..{.”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili. d`...s. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela. a. kada ka`e: “Ono {to su uradili. r. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”. da se ubiju.. Allah. i {ejtana uzme za svog prijatelja. a ako ne. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne. d`. d`. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela. on postaje velikim kod Allaha. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu.”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro. ka`e: “Onaj ko radi zlo. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra. Kad je to stiglo do ‘Umera. pa ako se pokaje i zatra`i oprost. bi~uju. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane.” (En-Nisa‘. a.{.{. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli.. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje.{.s. on se saglasio s Alijom.s.{. a ako se ne pokaje.{. i ostalim ashabima da se oni. nego gldaj prema kome grije{i{.. prekrilo je srca njihova.a.359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima. da se kloni onoga {to je Allah..” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh.”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika.. d`. upozoravaju na njih.s. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i.. u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio. d`. malim ili velikim: Allah. a izvr{avajte ono {to sam vam naredio.

neposlu{nost prema roditeljima.”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. opsuje oca nekom ~ovjeku. sihr. a.a. A raditi suprotno nare|enju Allaha. kamata.s. prenosi da je Allahov Poslanik. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru . rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja. krivo svjedo~enje. ili Njegovoj zabrani. obavijestio o pojedinim grijesima.. i Hasana el-Basrije. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa. Isto tako je i Poslanik.a.’”365 3 . r. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu. d`.. Ali. r. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika.. ili prokletstvo i srd`bu. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu.s. a i sada{nje. DE.172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom. r. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu.{. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve.369 A EbuHamid el-Gazali. haranje imetka siro~eta.. a. dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha. ali neki grijesi su ve}i od drugih. pa ovaj opsuje njemu.{.’ Poslanik.a. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki.Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh. a on opsuje njemu. r.Ebu Hurejre. r.s.{.{. bio je naslonjen. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha. gri`e savjesti i kajanja. je veoma ru`no.INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha.367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha. ili prijetnju vatrom zbog njega.. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha... a.s. d`.a. d`.s.. Evo nekih od njih: 1 . da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima.. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha.a.’”364 2 . d`. Me|utim. i opsuje majku nekog ~ovjeka.. prenosi da je Allahov Poslanik.{. ve}ina prija{nje. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da.” Neko upita: “O Allahov Poslani~e.... koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi. a. a. d`.368 Me|utim.

onda spada u veliki grijeh. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta.s. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve.. d`. {to je navedeno me|u velikim grijesima.). Napadanje putnika. a. to je sasvim jasno. ili omalova`avao poslanike. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom. ili odre|enom kaznom. Pa ko bude psovao Allah. prokletstvom. d`. ili odre|enom kaznom. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola. ili prokletstvom.”372 . [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe... u tome pomogne. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga.. opet se to mo`e smatrati velikim grijehom.. to spada u najve}e grijehe. blud. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe.{. Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh. ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama.”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. kra|a i potvora su veliki grijesi. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom. smatra se velikim grijehom.s. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini. iako je to svratano u veliki grijeh. ili zanijekao bilo kojeg od njih. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah. d`. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije.. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no.{. zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. ili budu ve}e od njih. ili baci musaf u sme}e.. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha. jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom..Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. ili je prevazilazi. Me|utim. ili Poslanika. a.. iz njegove knjige (El-Kava’id).{.. Isto tako.”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha. spada u velike grijehe. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike. porobiti njihove `ene i djecu. ako se radi o neznatnoj koli~ini.

{. okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja. neodgovornost prema obavezama Allahu. ma koliko on mali bio. ljutnja na Allahovu Odredbu.{. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. d`. nepostupanje po znanju. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha.. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim. a. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. d`..s. prepirka i sva|a. a u drugim neki od malih grijeha. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi. ili na Njegovog Poslanika. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati. kibur. lo{e mi{ljenje o Allahu. umi{ljenost. ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva. d`. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim.174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{. predvo|enje . slije|enje strasti i okretanje od istine. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu.{.licemjerje. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne. gubljenje nade u Njegovu milost. mr`nja i zavidnost. ostavljanje Sunneta Poslanika. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje.. i nemoj ga olahko shvatati. lo{e sumnje prema muslimanu. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. Me|utim. da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi. a. namjerno izostavljanje namaza. mali {irk . nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga. nifak. ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih. zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela. d`. tajenje nauke... d`. neprihvatanje istine. Allah nas sa~uvao od njega. kako bi ga se bojali ljudi.{. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime. zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). kao {to je putovanje i bolest. oholost.. dodvoravanje.. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi. namjerno laganje na Allaha. i nemoj ustrajati u grijehu. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di. i Njegovim nare|enjima. srd`ba zbog batila. Jer. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena. pohlepa. varanje. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva. neizvr{avanje obe}anja. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio.{. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere. i budu}i svijet. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. odnos sa `enom koja je u hajzu. d`. nare|enja. zaborav na Allaha. dragi ~itao~e.s. utonulost u grijehe. razbojni{tvo.{.

ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana. ukratko. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. stalno isticanje sadake koju je udijelio. gradnja bez potrebe. svjedo~enjem. ili srebrom. pomaganjem i sl. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. kretanju i sl. klanjanje na kaburovima. naprasito hodanje. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. umanjivanje na vagi i sl. bez opravdanog razloga.. jedenje svinjskog mesa i krepaline. udaranje po obrazima (naricanje). Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe. odga|anje vra}anja duga. mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga. guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume. proklinjanje.vjernik padne u grijeh.{.” Zatim je spomenuo slijede}e: . Allah. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di. mu je otvorio vrata Svoje milosti. mimo prstena. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. preticanje imama u namazu. varanje u prodaji. varanje partnera u poslu i svog zamjenika. govoru. opijuma i sl. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade.Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole.). d`. ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem.. ha{i{a. bez {erijatski opravdanog razloga. tro{enje imetka u haram stvari. onoga ko ga je u stanju vratiti. ostavljanje had`a iako je mogu}an. odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. i obratno. {krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom. uzimanje ili davanje kamate. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji. bilo to u no{nji. ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju. bespravno otimanje tu|eg imetka. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. a mi }emo ovdje. rasturanje robe la`nom zakletvom. prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici. kao {to je putovanje i bolest. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao. i ostalo.. oholost.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek . cijepanje odje}e i naricanje. samo iz oholosti i ponosa. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida. haranje imovine jetima (siro~eta). jadikovanje prilikom nevolje.” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. putovanje `ene bez mahrema. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje.

sigurno sve grijehe oprostiti. .” (El-Bekare. Peti uzrok: patnja u kaburu. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga. ali oni koji su se pokajali. a. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca...” (Merjem. dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu. d`. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti.{. posti}i }e jo{ i drugu nagradu. Allah. oni }e sigurno zlo pro}i. Allah. pored oprosta grijeha.{. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila. i to javno ispolje. uz ~injenje dobrih djela.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio. njima se ne}e nikakva nepravda u~initi. d`. d`.. d`. d`. ili pote{ko}a. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave. muka. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e.{.” (El-Enfal.) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti. a ako se rasrdi. 48. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn. oni }e u D`ennet u}i.. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest.‘” (Ez-Zumer. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. sve dok oni mole da im se oprosti. Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja. mnogo pra{ta i On je milostiv. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv.. d`. i vjerovali.. On. Ali. jer je Allah. i dobro ~inili. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha.. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom.”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a.{.” (Hud. {to ulazi u kajanje za ono {to je uradio. ste}i }e novi grijeh. briga i tuga.{. u stvari ulazi u zna~enje tevbe. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela.” (En-Nisa‘. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama.{.. jer Allah. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne. doista. jer je Allah. i 116. 33) Istigfar. jer je Allahov Poslanik. d`.s. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar). Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e. osim tevbe (pokajanja).{. ka`e: “Reci: ‘O robovi moji. koji ste se prema sebi ogrije{ili. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti. a da mu zbog toga Allah. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava.

Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti.. a mi }emo se. A Allahov Poslanik.. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre. molimo da spasi i nas i vas. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku.s.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega.s. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku. koji se poklone umrlom. sadaka i had`.a. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`. pa odu`ite se prema Allahu. za njega }e postiti njegov nasljednik. rekao: “Ko umre. da je progovorila na samrti. naredila bi da udijelimo sadaku.. Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog. ve inna in {aellahu bikum lahikun.a. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa.. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu. d`. da je Allahov Poslanik.” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima. Allaha. a mislim. Da nagrada za post. ali je umrla prije nego {to je to u~inila.”378 A dokaz da nagrada za had`.Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake. u~enje Kur’ana i zikr. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa. tako|er. a.{. had`a i sl. r.. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi. A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove. kao i dova umrlom nakon ukopa.375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih..{.{. mu’minima i muslimanima..s.. a ostao je du`an ne{to od posta. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih.s.. koji se obavi za umrlog. r. a.. ako Allah da. sti`e do umrlih.‘” (El-Ha{r. d`. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. d`. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate. a. i rekao: “O Allahov Poslani~e.govore: ‘Gospodaru na{.. oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla. u~enja Kur’ana. A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta. a. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. r. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze . nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u. njegova djela prestaju va`iti. 10) Allah. kao {to je post. vama priklju~iti. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila. Ebu-Hanife.a.”379 .

ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima. jer su to jasni ajeti. nije suprotno tim kur’anskim ajetima.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi.) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio. ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno. primanjem islama. d`. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka.380 . GOSPODARU SVIH SVJETOVA. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim.” (En-Ned`m. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke.” (El-Bekare. Dakle.{.{. nagra|eni biti.) Jer ~ovjek. i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme. prema onom kako ste radili. I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen. Nema sumnje da to nije dozvoljeno. 286. koji isti~u pravdu Allaha. pa to poklone umrlim. Me|utim.. roditelja i {ejhova. Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti. pla}anje onima koji klanjaju i poste. izuzev svojim djelima. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom.) “I vi }ete.” (Ja Sin. 54. 39. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine. d`.

str. Uz napomenu. 9. Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema. 2:259 i Tathirul i’tikad. 18.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera. str. Vidi: Tefsirut Taberi. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje. 76-77. 17. 76. El es’iletu vel ed`vibe. 1:182. u koji spada tewhidul uluhijje. Tejsirul ‘Azizil Hamid.tevhid `elje i te`nje.{.ethul Med`id. [erhul’Akidetit tahavijje. Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. Vidi: . str. 88. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 . {erkul’akidetit tahavijje. 78. ‘At’a. str. str.. str. E{-{a’bija. Tathirul i’tikad. 16:286-288. . 29-30. str. Vidi: . Vidi El-Misbahul munir.ethul Med`id. Vidi: Ihjau’ulumid din. str. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje. str. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. str. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. r. str. 1:96-97. 79. str. 17.. Igasetul lehfan. 3. Tefsirut Taberi. da je prihvatanje Allaha. 5:395. 16:28.ethul Bari. d`. 5. Pogledaj . r. str. [erh kasideti Ibnil Kajjim. Er rewdatun nedijje. str. 12. Katade. Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul. 17. [erhul ‘Akidetit Tahavijje. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. Vidi: Tefsirul Kurtubi.a. 1:175. prenose}i iz Medarid`us salikin. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje. Tejsirul’Azizil Hamid. Mud`ahida. 2:59. str. 2:494.9. 9. Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea. str.ethul Med`id. ‘Ikrime. Me|utim. str. 2:128-129. 13. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa. Tejsirul Azizil Hamid. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. u koji ulazi tewhidur rububijje.a. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd . {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber. 9. str. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. str. 17-18. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava. Oni priznaju Allaha kao Tvorca.

str. Vidi: Er-Rewdatun nedijje.. str. str. 1:123. Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah.35. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . str. kao {to je strah od zvijeri. 22. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. 25. 44. 5:372. str. 21. a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. Ovaj hadis prenose Buharija. 17:5.ethul Med`id.ikhul ekber. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. ihadeta. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. str. 23 i 28. str. 2:268. stvorio. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim. str. u poznatoj zbirci Ibn . Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. i 25.. Nesai i Ibn-Mad`e. izuzev ako ga Allah. 50. 29. 15.{. ErRewdatun nedijje. u~ini uzrokom {tete ili koristi. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 7.272.9. A {to se ti~e prirodnog straha. 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 .i zilalil Kur’an. d`. str. d`. Er-Rewdatun nedijje. str. str. li{ {evkani Vidi: . Ithaful kainat str.. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani. str. d`. 25. Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. 6. 79. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef. Vidi: Tefsirul Kurtubi.{. Vidi: El-. Vidi: . str. 6. El-Esilettu vel ed`vibe. 16. Vidi: . pod naslovom “Med`mu’atur resail”. Hidajetul-Bari.Tejmija. 11. str. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti. 16:8. darul kutubil masrijje.. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl.” Tefsirut Taberi. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. 8.{. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 35. 14. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari. str. 15.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje.. Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. d`. taj strah ne naru{ava tevhid. Tirmizi. str. Vidi dva prethodna izvora. 34. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras. 3. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. str. Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. str.{. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat.ethil Bari. 32-33.ethul Med`id. str.

6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje. Elesmau ves sifat.. Tefsirut Taberi. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 . a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”. re~e Poslanik.i zilalil Kur’anil Kerim. str.i zilalil Kur’anil Kerim. Vidi. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . Na to mu Poslanik. Tefsirut Taberi. str. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. Vidi. 1:418-419. 5:396-397. kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: . 1:419. str.ethul Bari. te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju. 169.. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: El-Esmau ves sifat. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. oti{ao Allahovom Poslaniku.i zalalil Kur’anil Kerim. 9:50. 5. El-Esmau ves sifatu. Tefsirul Kasimi. 14. str. 5:388 i El-Esmau ves sifat. Prethodni izvor i mjesto.ethul Bari. kao da je on to vidio malenim. nakon {to je svanulo. 85. 20. . 2:384. 6:93. 11:183. Vidi: Zadul Me’ad. Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije.. str. a. Vidi: Tefsirut Taberi. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Sahihul Buhari me’a . str.ethul Bari.a. i to mu ispri~ao. 6. rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti. re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik. 1:424. . 48. str. r. 110.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje.ethul Bari. Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad.i zailil Kur’anil Kerim. 21.s. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”. 1:418-419. 5:305. 17:5-6. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed. osim Ebu Seleme el-D`uhenija.Iman 181 str.i zilalil Kur’anil Kerim. 64. str. o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”.388 i Er-Rewdatun nedijje. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. Vidi: . str. 180. . str. El-Esmau ves sifat. pa je. 61. 9:49. str.s.. a. 45.ethil Bari. Vidi: .s. 124-125. Vidi . a. Vidi: El-Esmau ves sifatu. str. El-Esiletu vel ed`vibe. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. str. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. 124. Vidi: Tefsirut Taberi. str. 63. da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”. 1:81-82. Er-Rewdatun nedijje. str. 17:5. 1:82. . 7:2911.

ethul Bari. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib. Vidi: Igasetul lehfanm. 14. Muhtesar Sahih Muslim.ethil-Bari. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:449. 493. str. 5. 6:242. Vidi Et-Torgib vet terhib. Vidi prethodna dva izvora. Sahihul Buhari me’a .” . Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa.ethil Bari. 11:175-176. 6:233. 1:150.ethil Bari. str. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . 6:232. IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih). 1:104. str.ethil Bari.ethul Bari. Vidi: . 1:448. 335. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . 111 i .ethul Bari. 14. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. 6:232-243. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi. El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik. Muttefekun ‘alejhi. Vidi Sahihul Buhari me’a .ethul Bari. 2:122. 6:239.242.ethul Bari. 21. Vidi: . 2:122. Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. [erhul akidetit tahavijje. str.ethul Bari.ethil Bari. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. 6:232. Vidi: . 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim. 2:338. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. 6. A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik. str.ejdul Kadir lil Munavi. str.ethil Bari.182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. str. 335.ethil Bari. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih. Vidi: . 11. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi Sahihul Buhari me’a .165. {erhul ‘akidetit tahavijje. 2:125-126. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu. 439. Igasetul lehfan. Vidi: . Vidi: Igasetul lehfan 2:120. str. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . {erhul ‘akidetit tahavijje. 3:237. str. 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. [erhul akidetit tahavijje. 17-157.

{.. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih. ali on je zaboravio.a. Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik. 110. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 .. Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”. a ne poslanik. Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari. 22. 57. Allah. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima. Er rusul ver risalat.. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi). str.. 86. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari. str. ver rusul ver risalat.{. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi. d`. a. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik.. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. ili ne. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika. d`. str. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima. str. onda je on poslanik.Iman 85 86 183 Usulul iman. d`. 13:102-103. str. str. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali. ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka. tako mi Musaa. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili.{. ve {erhul akaid en nefise. Vidi: El-Misbahul munir. str. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki. Vidi. napor. 107. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige. 467.d`. 5:378. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. 15:37-38. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima. Kurtubi i Ibn-Hazm.s. Jedan od jevreja je rekao: Ne.” (Taha. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud. na primjer. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”. Prenosi ga Imam Muslim i drugi. a. prim. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave. 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. a Allahov.s. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar. kao {to je Merjem. [erhul ‘akidetit tahavijje. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta. s nare|enjem da je dostavi drugima. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. str. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn. doktora Sulejmana el-Ek{ara. Me|utim. jedan dio uleme smatra da je Allah. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici.” (Ali ‘Imran.{. “Es {emailun nebevijje”. 65. 3:53. O tome nam Kur’an jasno govori.. Vidi Tefsirut Taberi. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere... d`.). pa bude znao {to govori. onda je on vjerovjesnik. i nije odlu~an bio.s. 349. str. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku. 14. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti.{.s. Ibn-D`evzija. str. zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa.prev.” (El-Ahkaf. a. pa .

koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’. Prenosi ga Muslim. 59-61. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis. 5:5. str.a ovo su rijeci Muslima. 178. str. str. 15:152. I’lamun nubuvveh.ethul Bari. 78. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima. izmedu ostalog. Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje .s. 15:37120.s. na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda. a. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. Vidi Muhtesar Sahih Muslim. En nibuvveh. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 2:295. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu. Ebi. 80. 1:270. str. Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah.s. El Mewdudi. str. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri. Isarul hakk halk.170-171. 1:139. U ovom djelu.184 Iman ga je o{amario.) i hadisa. str. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa.. str. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu). imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva.ethil Bari. a. 1:26-31. Vidi: Isarul hakk ‘alel halk. a. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa. str. Prenosi ga Buhari.Sejjitl Sabik. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh. Muttefekun ‘alejhi.. Muttefekun ‘alejhi. Vidi Sahihul Buhari. 1:39.). 15:104. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. a ovo su Muslimove rije~i. Pogledaj isti izvor. 57. bin D`evzija. 80. 2:15. Temelji islama od Mewdidija. 77. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 15:15.Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija. a. [erhul akidetit tahavijje. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda. a ovo su rijeci Muslima.s. Temelji islama. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. str. koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. i Er rusulu ver risalat. 168. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha. 223. Ove i druge mu’d`ize.” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari. Muttefekun ‘alejhi. str. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . 1:20. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Ova jevan|elja . {erhul ‘akidetit Tahavijje.

Prenosi ga Ahmed. 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik. Mebadiul Islam lil Mewdudi. izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio.{. A svi ljudi su. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Za Davuda da je po~inio blud.. za njega rekli da la`e. 106. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. 3:188.ethul Bari. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras. Vidi Sahihul Buhari.i zilalil Kur’anil Kerim. jeste Allah. str. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje. a. 3:184. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja.s.s. a ovo su Buharijine rije~i.91. i njegovih najbli`ih sljedbenika.ethul Bari.. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 17:200-207. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi.. U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru. d`. u pogledu svijeta gajba. 3/22. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e. a. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ~ovjek sada postade kao jedan od nas. a ovo su Buharijine rije~i. imena su im napisana na naslovnim stranama. a. ka`u da je la`ov. utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. str. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta. El ‘akaidul islamijje 279-280.. str.. str. 17:203. 104. d`. 124 U knjizi postanja. a to su Njegovi ~asni poslanici. 5:583. 1:148. Allahovi vjerovjesnici i poslanici. 2:208 i Sahihul d`ami’is sagir. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni. sigurno. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa.s. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i. recimo.. str. Za Ibrahima.ethul Bari. a. 3:180. pou~io. 460-461. Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi. 1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj. 129-130. str. Za Luta.178. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 . A pogledaj i Er rusul ver risalat. Muttefekun ‘alejhi. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa). 261-264. u odnosu na njih.s. Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. 17:200-207. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. i njihovi pisci su poznati. a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a. str. mi bismo. 179. Muttefekun ‘alejhi. 17:202. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. a o tome ga nije obavijestio astronom. Kad bi neko od obi~nih ljudi. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim. Sahihul Buhari me’a . Vidi: . Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. Vidi: .Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e.{. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo. 168.

El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik.ethul Bari. 4:91.ethul Bari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Prenosi ga Buharija. str. {to je. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. a dan. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er. {to se uklapa u sljede}i dio hadisa. Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. Muhtesar Sahih Muslim. 76. 11:293. Vidi Sahihul Buhari me’a .186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi.” Vidi: . ponose}i se njima. Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno.Rikak i na drugim mjestima. 1:113. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab. a ovo su rijeci Muslima. pojava Ded`d`ala. pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji.ethil Bari. putem poni`avanja psovkom. . Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu. najispravnije tuma~enje. 18:27. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. 13:70. Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja. ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er. 245. tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari. 145 Muttefekun ‘alejhi. 17:200. A to }e se 155 . Vidi: . 13:13. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. 1:158. str. El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Tako da }e godina biti kao mjesec. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. koje se odgaja.ethul Bari. vidi: Sahihul Buhari me’a . kao sat. postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni. a mjesec kao sedmica. ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima.ethul Bari. udaranjem i tra`enjem raznih usluga. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. po meni. Prenosi ga Buharija. 237. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi.” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u . 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . a sedmica kao dan.Sejjid Sabik. tako da }e dijete. 1:101. kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji. simboliziraju}i sva ta zna~enja. 11:279. pa ~ak i iz vremena. a mi smo svjedoci toga ovih dana. Prenose ga Buharija i Muslim. A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. 18:44. po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana.ethul Bari 1:101. a svi ostali u ovom hadisu su mali. 13:73. 12:72. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 246. str. El ‘akaidul islamijje .ethul Bari. te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. Ovo je jedan od velikih predznaka. . poglavlju Er. 11:293. 451-452. ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje.ethul Bari. Muslim i Tirmizija. 1:99-100. str. Tejsirul vusul. koji se pojavio u Jemami.ethul Bari. tuma~e}i ove rije~i. Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega.

a. a.143.ethul Bari. 1:31. ukinuti jedan {erijatski propis. sina Merjemina.ethul Bari.s. [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje.” (. mi to ne mo`emo znati. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji. 18:58-59. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana. A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. 2:189.ethul Bari. Vidi: . 18:91. tuma~e}i ove ajete.Sahih Muslim bi {erhin Newewi. sprovesti me|u ljudima.. 1:92.poglavlje o predznacima Kijametskog dana. 18:63 i dalje. Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa. poglavlje o fitnelucima i El . Vidi prethodni izvor. Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje .etur Rabani.ethul Bari. Tefsir. Sunen Ebu-Davud . nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana.80. r. Ovo prenosi Ibn-Had`er u .s. . a. 13:89. vidi Ed Dinul halis. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad. 11:297. ali koja su to dva brda. Vidi: Sahihul Buhari me’a . To ne zna~i da }e Isa.i Zilalil Kur’anil Kerim. 18:59. Sahihut Tirmizi. .. Sunen bin Mad`e drugi tom. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam. Vidi El lu’lu’ vel merd`an.poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi. Prethodni izvor i mjesto. 9:76.Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe.ethul Bari. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 7:302.s. 6:308. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud.ethul Bari. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana. najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Isa. Muttefekun ‘alejhi. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa. Ibn-kesir. 18:77. 2. 11:297. pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo. rahimehullahu.. 1:577. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja.a. 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda. 13. Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana. Tejsirul vusul . Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . 18:75-76. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.

. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari. On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu. 11:313. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io. Me|utim. r.ethul bari. Ovo je veliki {efaat. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane. (El-Maide. a.ka`e: “Tako mi Allaha. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva.. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja). da njime zalije branu. d`. Pogledaj . Es sunenul kubra. i Njemu se zahvali. Selim bin ‘Amir . ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. izme|u svih ostalih 185 186 187 . A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`.{. ili Mil kojim se {minkaju o~i.91. Allah. ~iji broj ne zna niko osim Allaha.. 1:170.i zilali Kur’anil Kerim. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade. jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima. 8:222-223. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan. gdje su oni sada. jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi.. te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom.{. El-Enbija’. Sunenun Nesai. 5:411-413. koji posta siguran i miran. Prethodni izvor. pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti.ethul Bari. d`. Za uzvrat. 13. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 11:312. 8:230 i 11. a oni nisu u stanju da ih odvrate..” Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 11:325. 104.ethul Bari. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima. Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi. pomije{an sa `eljezom. onda je zatra`io usijani bakar. 11:313.” . Isa. i dalje. ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo. 117) Vidi Sahihul buhari me’a . 10:87.ethul Bari. {ta je s njima bilo i {ta }e biti.a. Na to je Allah. Sahihul Buhari me’a . 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a . nego se on sjeti Allaha. 18:68. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili. koji je odobren samo na{em Poslaniku. te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati.prenosilac hadisa od mikdada . 17:196.322.. da li zemlji{nu mjeru. 17:192-193. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. Sahihul Buhari me’a .s. 7:120-122.

Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi. kao dokaz za to. 11:340. str. str. Sahihul Buhari. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 . {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras.” Zatim je. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada. noge. i dalje. 1:105. 106. 472. 15:53-54. 1:107. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. 151. 212.. str. 1:111. jer je on ptvr|en sahih hadisima. El lu’lu’ vel merd`an. dan. 250. Vidi Ed Dinul halis. . 15:53. Ed dinul halis. str. a. str. 3:88. 223 i Ed dinul halis. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere. 223 i Ed dinul halis. 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. naveo nekoliko ajeta i hadisa. . Vidi Sahihul Buhari . str. 15:75.. str.ethul Bari. 11:337. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:593. 11:396-398. a. 472. Muttefekun ‘alejhi. koje mu je obe}ao Allah. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje. komentator Tahavijinog akaida. d`. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. str. str. 9:260.” (El-Isra’. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet.ethul Bari. Zemlja. {erhul ‘akidetit Tahavijje. sahih Muslim bi {erhin Newewi. ruke.s. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.to je samo tvoja du`nost. 115. Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. {erhul ‘akidetit vasitijje. 1:111. 15:55. sluh. 62-63. 1:111.dio o d`enazi . Vidi Rijadus salihin. 128. 11:138. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. 251. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib. 215. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik.ethul Bari. str. 15:55.s.ethul Bari. vid. str.. meleki pisari i imetak. no}. Vidi Sahihul Buhari me’a . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ko`a. 9:253. str. {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. 123 i Ed dinul halis. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. str.Iman 189 poslanika. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi. Sahihul Buhari me’a . Ovo prenosi od Kurtubija. str. 13:407-408. I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika. {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. 274.{. 15:53. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. {erhul ‘akidetil vasitijje. 3:54-77.

. str.{. 356. str. pa od njih ode nur vjernika. b . uzvisuje. naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. i {erhul ‘akidetil vasitijje. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu. 356.. kao {to je bilo na dunjaluku. Allahova.{.a. 1:144. 95. d`. Kubral jekinijatil kevnijje. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla.Pojava znakova Allahovih. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa. mo} stvaranja suprotnosti. Onaj koji. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Onaj koji se naj`e{}e sveti. d`. str. 11:386. Vidi Sahihul Buhari. d`. 6:427. 147. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku. 625. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. 126. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. str.{. str. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija .. str. koji je jedno od naj~asnijih. 16:57.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. 11:367. 77. d`.{. 614. str. Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. ne postavi izme|u njih zid. 252-253.. str. Onaj koji `estokom kaznom ka`njava. Ed dinul halis. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila. d`. 11:380-381. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. str.ethul Bari. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. 213 Tuma~e}i ove rije~i. 153. r. 470. {erhul ‘akidetit Tahavijje.. i Er redatun nedijje. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 11:351. kao {to je Svemo}ni. 3:19. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana.I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema. Sahihul Buhari me’a . str. svemo}. Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub. Sahihul Buhari me’a .. str. d`. 190. 3:17. Oni su ostali u grupi vjernika. 11:361. 282 i Er revdatin nedijje. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu. 6:256-257. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i. a ovo su Muslimove rije~i. 471. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. Sahihul ‘akidetit Tahavijje. d`. `ivota i smrti. d`. str.ethul Bari. Allah. 8: 94-95. str.. Sahihul Buhari me’a fethul bari. Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje. a . El-Muvetta’. Sahihul Buhari me’a .{.ethul Bari.{. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike.{. isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih. Sahihul Buhari me’a . Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. imena koja upu}uju na Njegovu svemo}. Po{to su munafici ostali s vjernicima. Hadis prenosi Muslim. sve dok Allah. i uzrok svakog dobra.ethul Bari.ethul Bari. bolesti i lijeka. i i}i za njihovim nurom. navodimo neke od njih: a . {erhul ‘akidetit tahavijje. str.{.. koga ho}e.

i Er rewdatun nedijje. str. 1:33. str. u ime Allaha. 90i 226. jer Allah.Realizacija imena mudrosti i znanja. 2:175. I’lamul muvekki’in. d`. 276-292. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. 620. i vra}anje Njemu. Dakle.. prijateljevanje i ljubav. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. 489. uzdi`e koga ho}e. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti. 8:1227. str. 211.ethurrabbani. tolerantnost. d`. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. 99. Medarid`us salikin. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. Muttefekun ‘alejhi. str. 170. i Sunen bin Mad`e. 84.. 291. prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova. 2:194. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin. Medarid`us salikin. 356. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. c . mr`nja. Vidi Tefsir Ibn-Kesir. Er rewdatun nedijje. Vidi Medarid`us salikin. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub. str. str. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa. str. Taberani i Ibn-Hibban..Pogledaj D`em’al fevaid. 489. Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. Medarid`us salikin. E{ {eri’a lil Ad`urri. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. [erhul ‘akidetit Tahavijje. i sli~no. 206. Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem.Iman 191 koga On ho}e . Ahmed. str.{. Prenosi ga Ebu-Davud. El ‘akaidul islamijje. uzimanje pouke. 1:147. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. Tejsirul ‘Azizil Hamid.{. Ibn-Mad`e. e . Prenosi ga Ebu-Davud. str. d . oprost. 2:329. . Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus.i Zilalil Kur’anil Kerim. str. imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. 1:71. pokajanje Allahu. suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega.117. str. Isti izvor. 385.unizuje. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim. str. u ime Allaha.{.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. E{ {eri’a ili Ad`urri.Realizacija Allahovih. 212. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. d`. Pogledaj: El-. 1:142. Medarid`us salikin. str. pokrivanje. nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. str. kao {to je d`ihad. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 .s [erhul ‘akidetit Tahavijje. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. 4:275. 2:167. 2. 2:177.

Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu. rad i potvrda srcem. 258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. 346. a nema djela bez nijjeta. kao {to smo objasnili. Vidi Muhtesar Ebi Davud. r. str.. str. i El-. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja. El-Umm. Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo. 399. 373. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. da se pove}ava i smanjuje.’” A Imam Ahmed bin Hanbel. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja. Imam {afija. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije. iman. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. 384. El Muvetta’ str. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. 2:139-141. veli: “Ashabi. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo. kod njih. u svom Temhidu ka`e: “. da je to tako kako nam je on opisao.ethul Bari. i dalje. [erhud ‘akidetit tahavijje.a. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam. 10:150-151. Iman se kod njih pove}ava ta’atom. a... 373. 3:101. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 301 . str.a. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor. str. praksa organima i izgovor jezikom. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom. ali. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili. tabi’ini i ostali poslije njih. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem. Vidi Zadul me’ad 3:66. 557-558. izvr{avanje i nijjet.” A Hafiz bin ‘Abdul Berr.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. koje smo mi zatekli. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim. str. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147. r. Sva bogougodna djela su. i nema sumnje. str. a smanjuje ma’sijetom. Sufjana es-Sevrije u Iraku. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje. Medarid`us salikin. str. 3:67.s. str. 267 268 269 . 374. 87-88. 2:116. 54.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari.. str. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. Zadul me’ad.” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. postale jedan od znakova sunneta. u svojoj poznatoj knjizi. jer je njihova neispravnost jasna. Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo.

i Njegovog Poslanika. 2:27. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima. str. a. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju.ethul Bari. 485-486.” Vidi: Et-tergib vet terhib.s. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 102.s.. str. [erhul ‘akidetit tahavijje. 1:218-240. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Zato. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. 1:224. daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. str.” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. 2:299. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. 2:141. . svakako. 7:208. i o ~emu nas je obavijestio. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Muttefekun ‘alejhi. i Nejlul evtar. str. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. svakako. a ovo su Muslimove rije~i. 1:218. 1:226. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik. 374.. i {erhul ‘akidetit tahavijje. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. str. njegov iman je. 2:22. d`. str.. 1:44. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti. d`. i da je Muhammed Allahov poslanik. 1:39-40. 510. i time postaje odmetnikom od vjere. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje. i Usulus Serahsi. 1:229. Me|utim. 3:403. 373-374. on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. [erhul ‘akidetit tahavijje. bez spominjanja detalja svega toga.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam. ulaze i temelji imana i islama. 386.. A onaj ko povjeruje op}enito.{. a.s. Jer. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 375. a. str. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. Pogledaj: El-Muvetta’. u {to. a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 375. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa. 1:6.s. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Prvi je iman u Allaha. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141. d`.ethul Bari. on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik. . [erhul ‘akidetit tahavijje. 1:203. pa u to ne povjeruje. a. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:149.{.{. osim Allaha. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. 374.. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su.

” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga. 167. Vidi: El . Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: [erhus sijer el-kebir. Tefsirut Taberi. 1:150.9. Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih. ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. 9:21. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. 219. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. {erhus sijer el-kebir. str. Med`m’atut tewhid. od onog {to su ljudi u stanju uraditi. str. 2:520. 352. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti. 350. Vidi: El-D`ami’ul ferid.el . 2:303304. osim Allah. El-Mugni li Ibni Kudame.{. 357.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha. na primjer. Kao {to je strahopo{tovanje. 126. str. str.D`ami’ul ferid. 6:313. str. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i.ethul Bari.266. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. 3:397. 1:445. El-Muhezzeb 2:223. str.194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar. 278. i nada u ono {to mo`e samo Allah.165. i Es-Siretul Halebijje. Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. str. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. El-Mugni li ibni Kudame 9:21. 1:205.1:451. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. 1:150. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. mo`e pomo}i. 1:447. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. 1:477. 7:208. Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. kao {to je. Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408. Sahihul Buhari me’a . Tefsirut Taberi. 1:290. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to. str. 7:139. 1:433. d`. 1:444. Tathirul i’tikad. 277. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi . Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . 1:149. u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana.El-D`ami’uj ferid. Es-Siretul Halebijje. 6:313. 141-142. 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. osim Allaha. Hajatus sahabe. d`. zaista. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 1:149. .

17:72. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima. 193. 1:96. Tefsir Ibn-Kesir. vidi: Sahihul Buhari me’a . 2:2.ethul Bari.poglavlje o d`enazi. 363-364. Muttefekun ‘alejhi. 1:224. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . 2:54. 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . Tefsirul Kurtubi. Umdetut tefsir . d`. str. str. 2:97. vel lafzu lil Buhari. str. Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. 1:218.. 220. [erhul akidetit Tahavijje. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu. i dalje. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 32. 2:94. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:171-172. str. El-Mugni. 25:149. a pogledaj i Sahih Buhari . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 9:24.{. str. Muttefekun ‘alejhi. A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`. Ha{ijetul Bad`uri. 4:135-136. 1:28-30. Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 1:28. 466. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 84. str. 27. 3:36. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu. metbu’atun me’a resaile uhra.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi.urkan min med`mu’atit tewhid. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. i dalje. 2:367. 506-507.Vidi Med`muatut tevhid. Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. Vidi: Sahihul Buhari. 1:188. ‘Umdetut tefsir 4:164-167. 1:61. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. 1957 g. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Prenosi ga Buharija.Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid. Vidi: Rijadus salihin. 2:67. 357-358. 1:217. tab’atu daril me’arif senete. 1377 h. str. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Tefsir Ibn-Kesir. str. 2:257. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. a ne ljudima.

Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 1:175. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. vel lafzu li Muslim. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 14:164-166. 5:19. 2:45. ve {erhun Newewi. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz. 84 ve ma ba’deha.ethul Bari. Ahred`ehul buhari ve Muslim: . Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. 12:234. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 17:21. Prenosi ga Ahmed. 2:85 ve ma ba’deha. 418. vidi: Sahihul Buhari . Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. 2:81-82. ve Sunene Ibni Mad`e. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 1:218. 2:109. 2:55. 6:293. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:12. str. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. str. [erhul ‘akidetit Tahavijje. ve {erhul akidetit Tahavijje. str. 1:12. ‘ala Sahih Muslim. El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. matbe ‘atul Halebi. 2:1418. Vidi: El-. 138-139. 2:84. str. 1:4. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:219. 2:82-83. 2:108. str.ethul Bari. 2:85. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 361. 361. 2:82-83. vidi: Sahihul Buhari me’a . Muttefekun ‘alejhi. 89 ve ma ba’deha. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 . ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. ve ma ba’deha. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. 3:18. El-Mustedrek. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. 361.196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi.poglavlje o picu.ethur rabbani. 2:275. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 364-365. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str.vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. Tefsirul Kurtubi. str. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu. Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . 1:18. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim.

Kava’idul Ahkam. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. Muttefekun ‘alejhi.ethul Bari. 4:52. Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu. (op. Muttefekun ‘alejhi . Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair.vidi Rijadus salihin. Muttefekun ‘alejhi. prev. mi ih. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 7:89.poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta). Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani. Onaj ko `eli da se upozna s njima. ne}emo navoditi. str. 2:85. Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 . Prethodni izvor. mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku. 31. Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad. Ali. 1:23-24. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. vel lafzu li Muslim. Prenosi ga Buhari. 7:89.Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim. tako|er. Vidi: Sahihul Buhari .

.

..........................................................................................VJEROVANJE U ALLAHOVE............... 51 ....................................................... 21 3 ...............................................................................5 BILJE[KA O AUTORU ............................................................................................................ 13 TEMELJI IMANA ............................. 44 TRE]I DIO ............................. 9 UVOD ................................................................................................. 17 1 .................................... D@....... 34 OSOBINE MELEKA ............................................................. 24 ALLAHOVA........................... ........................................................................... 47 TEMA OBJAVE ........................TEWHIDUL ............................................................................................... D@................................. ....................................................................................................................... 11 PRVO POGLAVLJE .............................ULUHIJJE ..............................................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR................S.............................................. 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU ............................................... A..............................VJEROVANJE U MELEKE ....... 29 DRUGI DIO ........................................................................................................... 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA ............................... 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA..... 13 PRVI DIO ......................................TEWHIDUL ............................................................................................................. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE ............................ 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU ......................................................................AT ........................................................................................................ 37 BROJ MELEKA ................................................................................................................[..........ESMAI VES SI.............................. 7 PREDGOVOR .................................[............... 17 2 ................................................. 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) ................................................................................. D@..............................[............................................................... 35 ^ASNI ROBOVI ..............................................................AT ........................VJEROVANJE U ALLAHA....................................TEWHIDUR ...................................................... 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO .......................RUBUBIJJE ................................................................................... LIJEPA IMENA ............................. 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI......

....................................................................VJEROVANJE U ALLAHOVE............................................ 99 DRUGI STEPEN .................................................................................................S............................................................PRO@IVLJENJE .....KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA ..................................... 92 11 ....................................................................................................................................................................................... 85 7 ...........................................................[........IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA .............. 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN ....PREDZNACI SUDNJEG DANA .....HAVD (VRELO) POSLANIKA..................................................................................................................POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A ..................................................................................................................... D@.... 76 A ........................................................................... 82 E ..............IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA .................................................................. 72 1 ............................ 85 6 .......... 84 5 ..... A.......... 73 3 ............................................. ......................... 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM ..200 Iman ^ETVRTI DIO ................................................................................ 78 C ...... 72 2 ..................... 97 DE............D@ENNET I D@EHENNEM ........ 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA ................................VJEROVANJE U SUDNJI DAN . KNJIGE ...............................................IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) .........................................................................................PATNJE I U@ICI U KABURU ..................................................................................................................... 87 8 ......................................................................................... 109 .................................. 98 PRVI STEPEN .................... 83 4 ........................................................................................... 79 D ........... 93 12 ............................................................................................VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE ................................................ 94 [ESTI DIO ..SIRAT ]UPRIJA ...... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME .................ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ ........................ 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA .... 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA .......................................................................[.................................................PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA .......SILAZAK ISAA............... ..POJAVA DED@ALA ..... RADI OBRA^UNA ....................................................................................................VAGA (VAGANJE DJELA) .................(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU....................................................................... 87 9 ..........................................NAGRADA .......... 78 B ................................................................................KAZNA ZA DJELA ................................................................ D@........ 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R ........................................... 57 PETI DIO .................... 90 10 ................................. 101 SKRIVENOST ALLAHOVE..................................................................................................................................S..........................INICIJA KADA’A I KADERA ........................ A.............................

...........RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ............SU[TINA IMANA ........................... 163 ....RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ............................................ 134 TRE]A VRSTA .... 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA ... 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA .... 123 PRVI DIO ..................................................... 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU.......................................... 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA...................................................................... 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA ..................................NEVJERNICIMA.....................S... 159 ZAVR[NA RIJE^ ......................................... A...................................................................................... 133 PRVA VRSTA ............. 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA........................................................................ 140 1 ......................................................... 145 [TA SE PRIMA.......................................................................................................PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM ...................................................................................IROM ODRE\ENE OSOBE ................ 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM .......................................................... ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA.............. 113 DRUGO POGLAVLJE ........................................ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM .............................................................. 117 TRE]E POGLAVLJE ................................................. 125 HADISI ....................... 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? ............................................ 126 DRUGI DIO ............................................................................. 131 PRAVILO .............................................................ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .................... 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU ...........Iman 201 DRUGO POGLAVLJE .............................................................. 133 DRUGA VRSTA ............................................................................................................ 140 2 ............................ ...........NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA)..... 121 TRE]E POGLAVLJE ................................................ I IZ DOGA\AJA SIRE ...............................................................................................................................KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ................................................................................................................ 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE ................................ 138 ZADOVOLJSTVO KU...ROM ...................................................................................................................... 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR ................................................................................................ 135 ^ETVRTA VRSTA .................................. OTPADNIKA I MU[RIKA .................................................................................................................. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI ....................................................................................................................................KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? .....................SU[TINA IMANA ............................................................................................................

....................INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ ......................................... 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE ................................................................................................ VJERE ........ 175 BILJE[KE ............202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE.........................................[........................... 170 VELIKI GRIJESI ..................................................................................... 171 DE.................................. 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE ........................................ 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ............... D@........ 179 ...............................................................................................................................................................