TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. Do sada je objavio deset knjiga. Od 1992. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. Ro|en je u Jordanu 11.1943. g.BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin. tako|er iz oblasti komparativnog fikha. g... Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. 1972. g.6. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu. g. . Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. do 1992. g. na Damaskom univerzitetu. na ElAzharu. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972. a 1965. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu. Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire. a od 1978. Doktorat okon~ava na El-Azharu.

.

tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke. voljom na{lo svoje mjesto i na na{em. osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu. na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. prevode}i ovo djelo. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu. Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu. koja je bila o~evidna u na{oj sredini. do Sudnjeg dana! Akidet . koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima. ili u~enika u na{im medresama. d`. Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu. Njegovu ~asnu porodicu. Gospodaru svih svjetova. Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo.{... d`. Me|utim. Na`alost.{.(Nema drugog boga. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike. i pitanjima gajba. Prevodilac . nagradi na Sudnjem danu. Molim Allaha. bosanskom jeziku. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje..U ime Allaha. neka je salavat na Poslanika. gdje i danas djeluje i radi. d`. Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” . i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io. koje je Allahovom. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko . da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana.{. Milostivog.ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha.

.

A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. Njega se sje}ao..{. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine.{. Njegov rob i poslanik. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti.{. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju. i onaj ko bude slijedio uputu Moju. d`.UVOD Zahvala pripada samo Allahu.s. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. 22) ^ovjek je..” (Ta-Ha. d`. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao. ili njenog odbacivanja. a. Zato je Allah.{. jedno od Allahovih. d`..{. Nebesa i Zemlju Allah.. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo. i da je Muhammed. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. d`. d`. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. osim Allaha. nered bi njima zavladao. a ne Allah. i niko nije s Njim u tome u~estvovao. i pored toga {to ju je spoznao. Svaku pojavu na ovom svijetu Allah. isto tako.{. ili od njih tra`i da takva budu. za njega nema upute.. A Allah. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. Upute i Istine koje je objavio. Svjedo~im da nema drugog boga. Koga Allah uputi na pravi put. a koga u zabludu odvede. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. d`.{.. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo.. Zbog toga. osje}ao . te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost.{. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta. Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi. d`.” (El-Enbija‘. neminovno propada. za njega nema zablude.. d`. stvorio stvorenja.. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio. a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta.

njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 . Istinitog. dakle. d`. {to pogrije{imo. . od Allaha. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute. Allaha. spoznao je i put nesre}e. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti . Ako ~ovjek s tim bude na~isto.{. njegovih uzroka i posljedica. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom. to je od nas i {ejtana. te }e ga se sigurno kloniti. d`. podari od znanja i istine . i put kufra (nevjerstva). ili zaborava na Allaha i zablude. omogu}uje uspjeh.. Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana. na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha. svojstva i veli~inu. u ~emu pogodimo istinu.. d`. 2 .{. tre}i ne postoji..{. d`. njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju.onim {to nam Allah.Temelji imana.. On je na raskr{}u ova dva puta. molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu. 3 . d`.{.Su{tina imana. na ovom i budu}em svijetu. zablude i nesre}e na oba svijeta.pitanje imana i njegovih temelja. upute i sre}e.. i slije|enja Njegove upute. A ko na Allaha zaboravi. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. Pred njima je put imana.Njegovu prisutnost. Zato je sve.Rije~i i djela koji izvode iz imana.{. A jedino Allah. i uzroke kufra i njegove puteve. ^ovjek je. A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra.

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje. i u meleke. in{allah.. a. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana.. i vjernici . 285) “O vjernici.daleko je zalutao. Gospodaru na{.‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu.U ime Allaha. d`.Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih..{. vjerujte u Allaha.s. o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. a. Njegove meleke. Svemilosnog. Milostivog! Allah. na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika.... i u poslanike Njegove. Njegove poslanike. i meleke Njegove. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu.” (El-Bekare. Njegove knjige. a. U sljede}im poglavljima }emo. i poslanike Njegove: . a. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se. i u Knjigu koju je objavio prije.s. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova. i knjige Njegove.{.s. i u meleke Njegove. odre|enjem..1 Ovih {est na~ela su temelji imana. i u Onaj svijet . ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. stoji da je Poslanik.svaki vjeruje u Allaha. i u vjerovjesnike . Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare. oprosti nam. . iza{ao je iz imana i postao nevjernikom. obra|ivati te temelje. i u knjige Njegove. i u knjige. d`. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku. i Poslanika Njegova. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim.s. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. i o kojima govore sve objavljene knjige. imanu i ihsanu. A ko zanije~e bilo {ta od njih. temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici.

.

1 .RUBUBIJJE Tewhidur.{. 3. d`. Gospodar. Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). Vjerovanje u Allaha. da je samo On njihov gospodar i da ih .{. On posjeduje sva svojstva savr{enstva. obuhvata tri principa: 1..vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje). Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema.vjerovanje u Allaha.{. 2. d`. . Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha. . D@. d`.2 .{.. d`. zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah.ravnatelj. zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah. d`.rububijje.vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul.{. posta.esmai ves sifat). Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. nade. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik . Iman . d`.3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio. .TEWHIDUR .. ukratko..PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA.. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza. da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun.. Vladar i Tvorac svega.{. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih. poniznosti i pokornosti. sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema.{.vjerovanje da je samo Allah.[. strahovanja. d`. dove. te je daleko od bilo kakve manjkavosti.

54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo.. d`.. biva s Allahovim... koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf.. d`. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje. da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli.‘” (El-En‘am. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. pove}avanjem i smanjivanjem. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo. strahovanje i sl.{. ibadeta. ne vidi.{. d`. zato {to je samo istinski Tvorac. samo je istinski Tvorac. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala. ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. Allah. ka`e: “Ta. nada. d`. Allah. i obredi moji.{.{. i smrt moja. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja). nijem. d`. d`. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva.4 Drugim rije~ima kazano. Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije. 2) Allah. d`. usmjeravanjem (kretanja). (hamda). i `ivot moj. jer. d`. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. voljom i mo}i. Gospodaru svih svjetova!” (El-. da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji.. i ostalo.atiha.. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu.vjerovanje da sve {to se doga|a. stvaranjem. ko je nemo}an. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida.{. zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova. doista su . Zato tewhidur . da ih samo On o`ivljava i usmr}uje. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje. mijenjanjem. jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. ko ne ~uje.5 S druge strane. O tome nam Allah.{.. znanjem. da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve. bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja. zikr. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem.rububijje zna~i priznanje da je Allah. Dakle. pokoravanja predanosti Allahu.{.d`. upravljanjem. ljepote i savr{enstva.6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu. neka je hvaljen Gospodar nebesa. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje..{.. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv.{.{.18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. d`. odre|enje . dova. da samo On istinski daje i uzima. Gospodar zemlje.

Gospodaru svjetova.Iman 19 posve}eni Allahu. On je Svevi{nji.. i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima.{. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. d`. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio. Onaj Koji sve potanko zna. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare.{.‘” (El-En‘am. nema boga osim Njega . 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara.{. 255) Uistinu.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli. za sve se brine. d`. 14) U kontekstu dove. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire.‘” (El-En‘am. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a. koji je o svemu obavije{ten. uzima za za{titnika. Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome.” (El-Mulk. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika. 22) “O ljudi. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. a nebo zdanjem. d`. hrana za vas. Allah... Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. i da mu se potpuno preda. 162) O obja{njenju da se samo Allah.{. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja.. d`. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha. Zatim pogledaj sljede}e Allahove.{. Allah.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani. da biste se kazne sa~uvali. 14) Nikakve. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a. S druge strane. njih i nadzire i da . klanjajte se Gospodaru svome. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima.” (El-E‘araf. Koji je stvorio vas i one prije vas. 54-55) U kontekstu ibadeta. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je.. Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi. mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov.{. koji sve odr`ava. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom. ne voli On one koji se previ{e glasno mole. Veli~anstveni!” (El-Bekare. dakle..” (Kaf. a niko drugi. sve zna. Promotri Allahove. a od onoga {to On zna . 21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. Zemlje i svega {to je na njima. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. d`.d`.

i pored toga. d`. ~ija su djela sluh i vid.”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana..10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus.. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje..{. d`. 106) ^uveni mufessir. tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali. d`. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog. nego su obo`avali i druge mimo Njega.. u Njegovim imenima i svojstvima. a pretvara `ivo u ne`ivo. Zato Allah. d`. re}i }e oni. drugog obo`avaju. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa.{. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima.” (Jusuf. El-Mud`ahid.7 zato {to nisu izdvajali Allaha. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove. nego uz Njega obo`avaju i druge. ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti. mimo Allaha. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega). kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah. Gospodar i Tvorac svega.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine. ostali mu{rici. ali su. i ko upravlja svim? ‘Allah‘. ko stvara `ivo iz ne`ivog. Allah.11 . i pored toga. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega.”9 Allah.{. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac.{.. ali.{. d`. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega. d`. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali.{. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio.. oni odgovaraju: ‘Allah!’.{. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje. d`.

12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost. poniznost. kao Tvorca i Gospodara. . d`. sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva. sem Njega. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava . d`. kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul . Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u.uluhijje se. u svojoj su{tini. jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat.14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. samo Njega i nikog vi{e.{. d`. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji..{.esma’ves sifat).Iman 21 2 . Allah. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. samo se od Njega nada.. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu. priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi. Ibadet koji nam je nare|en. time priznaje Allaha.{. d`. {to nije obratan slu~aj. temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha.. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom.onaj kome se ibadet ~ini). Isto tako.uluhijje.{.{. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha. ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet). Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini).{. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti.{.. Jer.. su{tinski i formalno (u batinu i zahiru). samo Njega istinski voli. d`.. a ujedno i uzvi{eniji od svega. i kao Tvorca i Gospodara svega.ULUHIJJE Tewhidul . d`. ne obuhvata ostale vrste tevhida. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. samo prema Njemu iskazuje pokornost.{. vjerovanje i prihvatanje Allaha. a ne nekome ko to nije. nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost. dakle. Ovaj dio tevhida.. i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva.. a ujedno i zna~enje ljubavi. Zato ibadet Allahu. d`. nije zaslu`an ni u kom vidu.TEWHIDUL . Ali. samo od Njega strahuje. d`. ~ovjek koji Allahu. te je on potpuna poniznost prema Allahu. poniznost i pokornost. ~ini tewhidul-uluhijje. d`. ukratko. i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida. d`.. samo se na Njega oslanja.{. kao Tvorca. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava.{. kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja.13 Tewhidul .15 Jer.{. d`. i vjerovanje u Allaha. samo Njemu dovu upu}uje..

a. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun.. tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim.oni koji istinski obo`avaju Allaha. d`.. ili vi{e od toga. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio. od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja. ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik.{. 61. Allah. d`. d`. d`.s. svaki od njih. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje. a ko njega ne bude prihvatio.{.uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila. samo Allaha obo`avajte. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika .{. davanju zekata. d`. govorili svome narodu: “O narode moj. ostat }e me|u mu{ricima.{. Salih i [u’ajb. Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 .” (Ez-Zarijat. na ovom i na budu}em svijetu.16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali. Hud. 25) Allah.22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul . taj je u~inio {irk.i zbog njega }e biti nagrada. su{tina islama.{. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali.Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja.. Allah. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘. 79) Ova vrsta tevhida je. obavljanju namaza.{. ili kazna. od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge .{.. 23. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh. Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul ..”17 Prihvatanje Allaha. Zato. a.{. El-E‘araf.. Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha. d`. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva. Allah. d`. d`. d`. Hud. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet..s.{.. kao pravi vjernik. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju. Allahov Poslanik.. kao Jedinog Koji se obo`ava. dakle. d`. postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe.{. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.. 65) Allah. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am. ka`e: .

vole ih kao {to se voli Allah... svojoj djeci. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu. u svim vrstama tjelesnog ibadeta. d`. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. tra`enje oprosta i sl. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. nije u stanju u~initi. i trgova~ka roba va{a. tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta..19 te se zbog toga njih boji. kao {to je zavjet. kao {to je namaz. za koju strahujete da ne}e pro|e imati.{. d`. i bra}a va{a. 106) “A u Allaha se pouzdajte.Obaveznost izdvajanja Allaha.Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha. tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha. d`. imetku i sl. post. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih.{...{. On pra{ta i milostiv je. 51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju.. klanje kurbana.165) U veliki {irk. d`.. Ljubav prema Allahu. nevjernik!” (Junus.. d`. pa. svojim roditeljima. a njegova iskrena predanost Allahu. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i.{. d`. Allah. koje su vam drage . prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima.” (Junus. izuzev pokajanjem.‘” (Et-Tevbe.{.Obaveznost izdvajanja Allaha. i ku}e va{e.. jer ako bi to uradio. d`. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. Allah. d`. d`. d`. uistinu.{. . i bilo ~ega drugog {to se voli.Obaveznost izdvajanja samo Allaha. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha. i sve druge vrste ibadeta.{. a ako ti za`eli dobro.{. moraju biti upu}ene samo i . i imanja va{a koja ste stekli. 218) 3 . domovini.{. i sinovi va{i.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu. ka`e: “I pored Allaha. i `ene va{e. d`. u pogledu strahovanja.{. ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl.A Allah pra{ta i samilostan je. 107) 4 . bio bi. i rod va{.. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi..{. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja.{.{. d`. taj je u~inio {irk Allahu.{. oni se mogu nadati Allahovoj milosti. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha.. ne}e oprostiti. d`.. d`. Ove. treba biti iznad svake druge ljubavi. sed`da. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu.” (El-Bekare. Allah. koji Allah.{. ako ste vjernici!” (El-Maide. niko je osim Njega ne mo`e otkloniti.{.18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi. 24) 2 .. d`. A oni koji iskreno vjeruju. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. d`. ruku’.

”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala .{.24 Iman isklju~ivo Allahu. a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha. veli~anstvenosti. lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja. Dokaz su rije~i Allaha. d`.{. bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja.zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu. svojstva onoga koji je oduvijek. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga.. ka`e: “Ovdje govori da Allah. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru).Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha.” (En-Nisa‘. i svojstava stvorenja.. Jer. d`. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo. niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti.{. d`. c . tako|er. 51) Imam Kurtubi. 116) 3 ..{. pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan.{. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim.{. d`.{.. ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a . Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog. ukratko . ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti. i svojstva Allaha.ESMAI VES SI. vlasti.” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl.Vjerovanje u Allahova. koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta. niti ime kao {to je Njegovo ime.. d`.{. imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu...Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava. bez ikakve njihove izmjene..: “I niko Mu ravan nije. da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima.ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat. d`.s. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju.AT Tewhidul-esmai ves sifat. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”. mimo Allaha. u~inio je {irk. d`.TEWHIDUL .{. u Njegovoj uzvi{enosti. a . d`..{. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja.. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. Allah. pa ko se od njih udalji. d`.Vjerovanje da Allah. niti djelo kao {to je Njegovo djelo. d`.. a ko bilo {ta uputi nekom drugom. i druga stvorenja. b .. a. kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo .

s. c .. b . opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik. najbolje zna Svoja imena i svojstva. d`. d`.rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima. u~inio je kufr. uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti. a.... zahtijeva negiranje i poricanje `ene. d`. i Njegov Poslanik. d`. Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva.{. neznanja.u~itelj Buharije ..~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika.. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha. a. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah. a.s. druga. d`.prihvataju}i ih. Jer.”24 Nu’ajm bin Hammad . zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a.. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. ne mo`e se ni s ~im porediti. jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca. a.Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu. i obratno . opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik..Iman 25 Onoga koji nije stvoren.{... d`. Allah.. partnera. d`. a.{.).{.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku.{.s. a. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik. pomaga~a. d`.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta.{. smrti. saznaju se putem ~uvenja. nehata.{.s.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio. d`.{. Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. odstupaju}i od njihovih zna~enja. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. ne opisuje se. ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik. objavio. zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja. jer. Sve ovo je pravac sljedbenika Istine.s. d`.. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao. sama po sebi..{. a ne mi{ljenjem. ka`e: “^ovjekova priroda.”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . a. osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao.{erijatski obaveznog . imena i svojstava . 140) Ako je Allah.{. nesanice. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju. a. d`. Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah. u~inio je kufr. ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi. bi}u i Njegovoj . onda se na podru~ju Allahovih. d`. svojstva i imena Allaha.s.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah. Zato {to Allah.{. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom. d`.{.. i ono ~ime je Allah. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis. najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili. umora. zaborava.s. zamora. u sve ovo vjeruje..{. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja.s. Isto tako i ne naziva se. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana. ili Allah?‘” (El-Bekare.. nepravde.{. jer oni samo prenose ono {to im je Allah. d`.Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. ne opisuje se.

koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 . nego da je Musa Njemu govorio. d`. dakle. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu). ~uje..{.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su. d`.. srd`ba. uspinjanje..{.. svojstava alegori~nim tuma~enjem. govor. pripisuju}i Allahu. d`. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa.26 Iman kakvo}i. vid.29 2 . sila`enju i uspinjanju. onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo. isto tako je i Njegov sluh. bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha. d`. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”.”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha. d`.. sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam). Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah.{. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. svojstava ..s.{. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik. govori.{.. Najispravniji put po pitanju Allahovih. d`. d`.{.30 I ka`emo.{. ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil). mi pripisujemo Allahu.{. zadovoljstvo i ostala svojstva. imena i svojstava. dodavanjem ili oduzimanjem. Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an . mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”.{. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima.”27 Selef se. kako se uspinje i silazi. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom.31 3 -Et-ta’til . ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i. kao {to je lice. ruke.{. Njegovu ruku s rukama stvorenja. 164) . kao {to je iskrivljavanje rije~i. a.tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu. d`. silazak i uspinjanje ..s. a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah.. kao {to su neki uradili s Allahovim. a. a mu{rici svoje kipove sa Allahom. onako kako je to on mislio i `elio. sina Merjemina. iman u njega je vad`ib (obavezan). svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa). govoru.. a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja.. sila`enje. a na~in nepoznat. d`. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje. jevreji Uzejra. vidi. kad su bili upitani o Allahovom. njihovom vidu. nijekanje Allahovih.Iskrivljavanje zna~enja Allahovih. Zato. Njegov sluh s njihovim sluhom.{.stvarna ~injenica. d`.stvarna ~injenica.” (En-nisa’.Et-te{bih .Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa. d`.. jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. i sl. lice s licem stvorenja. uspinjanju (elistiva’). pa ako ka`e da ne zna. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.. d`.{.) i da je pitanje o tome bid’at. a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno). d`. d`..{.upore|ivanje svojstava Allaha. rekli: “Uspinjanje je poznato.{.

Oni bi. ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah.. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre. d`. Zatim. po~ev{i od imana u Allaha.33 . ili. oni bi ga izgrdili.{. upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. tabi’ina i tabi tabi’ina.. d`.s. naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju.. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija.. Ili negiranje opho|enja s Allahom. iskrivljenja.. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha.{. d`. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa . udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe. svojstava i imena. d`ihada. u njihovom prvobitnom zna~enju. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha. d`.{. dao da to prekora~ujemo.kazala”. kao {to je negiranje Allahovog. spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima. d`.Et-tekjif . nije stvorio.{. pa do obavljanja namaza. bez ikakvog iskrivljenja.{. nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io. bez uporedbe.{. citirali dokaz i sustezali se od “rekla . had`a.32 4 . prenagla{ene alegorije. d`. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah. rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah.{.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim. i ustanovljenje njihove su{tine.{. Ovaj pravac prihvatanja Allahovih.. E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba.. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika.. d`.{.. d`. d`. d`. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at)..{. da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah. kao {to neki tvrde.ashaba. d`.{.. ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja.{.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga. d`. davanja zekata. tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava. posta.. a.. koje je mimo onog na ~emu su oni bili. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina.{. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). govore}i: “Allah. d`.

i mi vjerujemo da je to ime Allaha. r. d`. nada mnom se sprovodiTvoja presuda. Ovim hadisom se..a. hadis je Poslanika.Onaj koji sve vidi... a.{. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena.38 Dokaz da Allah.{. d`.{. i ime i svojstvo Allaha.28 Iman ALLAHOVA.. d`.{. u hadisima.{. d`... d`. ujedno. a. izvedeno iz glagola ‘alime . ko ih nau~i napamet i po njima se vlada.. d`.36 {to se ti~e broja Allahovih. LIJEPA IMENA Allahova.{. ima 99 imena. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost. i u tome nema kontradiktornosti. i svojstva Allaha.znati..{.s. moj `ivot je u Tvojoj ruci. d`. lijepa imena su Njegova vlastita imena. na primjer. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu.. d`. Allah je vitr (nepar) i voli vitr. a ne da Allah... i po njima postupi. Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha. d`... nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu.s. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova. a. Er-Rahman je. obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”. da ka`e: ‘Allahu dragi.Svemogu}i.{.{.34 Ova imena su. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah.{. imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem. ja sam Tvoj rob. imena. ujedno. Sva Allahova. “devedeset devet imena”. i sa svim ostalim imenima. U Kur’anu se . rekao je: Allah. u}i u D`ennet. D@. d`. u hadisu se spominje 99. “Allahov Poslanik. a.. kao i u njegovu refleksiju na nas same. El-Besir . u}i }e u D`ennet. ima samo 99 imena.Onaj koji sve ~uje. Ko ih nau~i. Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i. Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio.s.{. ima imena o kojima nas nije obavijestio. kao El-‘Alim Sveznaju}i.[.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah.. atributi pohvale. bez izuzetka.. navodi ime “Er-Rahim”.{. d`. o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik.35 Allahova. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir . nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje. d`. dakle. u kome je rekao.s. stotinu manje jedno.{. da ono ukazuje da je Allah. nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e. zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea.. lijepih imena. Es-Semi’ .{. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah.. Tvoja odredba prema meni je . sin roba Tvoga i robinje Tvoje. d`. d`. imena su nazvana “lijepa”.

onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica. i negiranje svake manjkavosti.. ~ak ni jedna stranica Kur’ana. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih. d`. d`. Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja. kazivanja i navo|enja primjera. postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu.. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti. a okre}u se od Stvoritelja. u}i }e u D`ennet.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije.{.ESMAI VES SI. koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti. razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu. ukazuje na to da je Allah. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’. i molba Allaha.{. ‘Svako ko ih ~uje. d`. imena u prethodnom hadisu.43 Dakle. Jer. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali. jer je sve u Njegovim rukama. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu. [to se ti~e sure.. trebao bi ih nau~iti napamet.. to je sura Ihlas. ka`e. Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu.. odgovori on.{. d`. d`. “Reci: ‘On je Allah . nastojanje da se o njih ne oglu{i. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan. U njoj Allah. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu. ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao. Kur’an spominje Allahova. imena i svojstava.” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine.41 Allah. ako je Allah. pak. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje.42 Ovo ime.{.{. d`.. d`. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet.. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u. zakonodavstvu.{.{. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca.{.{.44 . d`. d`. ibadetu.’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih.{. razumijevanje. vjerovanje u njih.Iman 29 pravedna. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu. ili si ga u Svojoj knjizi objavio.. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan. a da Allah.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni. u kontekstu nare|enja i zabrane.40 DOKAZI ZA TEWHIDUL . Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja.{. obe}anja i prijetnje..{.. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’. d`. pa se obra}aju. kako se navodi u hadisu.. d`. d`. ili si otkrio nekome od Svojih robova. njima.

propise pona{anja. d`. u stvari. Rije~i: “Allah je .{. kao onoga ko se obo`ava). d`. d`.. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak. niti na~ine shvatanja.. i negiranje svake vrste nepotpunosti. d`. u svim vidovima ibadeta. a u kojem Allah.{. na~in me|usobnog opho|enja. d`.. Veli~anstveni!” (El-Bekare.nema Boga osim Njega . koji je sr` i temelj kompletnog tevhida. to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik.{. osim Njemu. a.{. d`. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana. ideale.. te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga... sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu. kao uto~i{ta svemu). sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao .46 A rije~i Allaha. d`. Ibn-Kajjim. 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida. ^uveni alim. kojem nema po~etka niti kraja. Cijeli Kur’an je. “@ivi i Vje~ni”. d`. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha. na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha. nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta. ka`e: “Allah je . d`.{.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli. dakle.{. d`. nikome ne}e biti pokoran.45 A {to se ti~e ajeta..s.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha.{.{...{.. lijepa imena i Njegova svojstva. d`. On je Svevi{nji.” Ova sura.{. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta. a. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu. d`. izuzev od Allaha. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon. a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog.{. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim.{. izuzev Njemu. kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih.{.{. izuzev Njemu. ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu. d`. koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze. d`.. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka. obe}anje i prijetnja Allaha. samedijjeta (Allaha.. a od onoga {to On zna . u komentaru ove sure.47 @ivot kojim se opisuje Allah..s.: {erijat. jer sadr`i Allahova.30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik.

49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. d`.: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu. d`. njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah. Sejjid Kutub. kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io. ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. ponovo uzeti njen . a po{to Allah.{.. izuzev ukoliko se radi o slabom .{. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena.. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje..{.{.{. jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha. On je. ~uva. nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik.. On uzdr`ava svakog drugog. jer se na njima temelje sva ostala Allahova.. te je sve {to postoji ovisno o Njegovom. Upravitelj svih stvorenja.. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah. ibadetom i pokorno{}u. drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti. Jer.nepotpunom `ivotu. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu. d`.: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”. koja je daleko od bilo kakvog sudruga.{. ne posjeduju ni{ta. Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici..Iman 31 iz nekog drugog izvora.{.. rahimehullahu. dakle. On ih opskrbljuje.{. imena. u osnovi. d`. postojanju i Njegovoj odredbi. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena. d`. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu. i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni. d`.. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e. u svim njegovim stanjima. Ovo vjerovanje. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha. A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}.51 A rije~i Allaha. {erijatu. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e. koji posjeduje sve.{. d`.. ljubavlju.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom. onda postaje jasno da ljudi. `ivi potpuno savr{enim `ivotom. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. Njegov `ivot je. nakon toga. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. d`.{. koju }e. d`. potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji. njegov Gospodar. taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme. oduvijek i zauvijek. d`. d`.50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja.52 A rije~i Allaha.{.

rasipni{tva i hvalisanja. r. d`...{.{. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha.54 A Allahove.{. potvrda su da Allahovo. tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina.{.{. odobri. nego }e se Allaha.. pa dobio. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu. d`. njegove {krtosti. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji. d`. izuzev po Njegovom odobrenju.. niti iz njih iza}i.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”.{. d`. vrijeme i sve stvari.. i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva.53 A rije~i Allaha.{. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah. d`. Jer svako je stvorenje rob Allahu.{.58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine.{. dokaz su Njegove apsolutne mo}i. }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva). i dalekim od oholosti..{. Allah. O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi. veli~ini i uzvi{enosti. Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio.kursije).{. a od onoga {to On zna . a ko god to poku{a. . tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti. bojati. A Allahove... Buharija prenosi od Ebu . d`. tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima.. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine.57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha. Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima.. d`. bez razlike da li imao ili ne. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude. d`.. d`. sve zna. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove. d`. d`.32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme. a kazniti i poniziti na budu}em svijetu. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin. znanje obuhvata cjelokupan prostor. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta). d`. Zatim.a..{. d`.55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha. I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno.. d`. da mogu znati samo ono {to im Allah.: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”.{.. d`. d`. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. Allah. i da pazi na Njegove odredbe.{.{.{. Veli~anstveni”.. I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e. (ajetul .Hurejrea. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”.

rekao je: ‘O Ebu-Munzir. a. prou~i ajetul ..Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik. tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{. a.s. rekao: “Kad legne{ u svoju postelju.s.. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’. da je rekao: “Allahov Poslanik.kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” . d`.do kraja ajeta pa }e ti Allah.. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka.59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba. Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. rekoh. o Ebu-Munzir!’”60 .{.

od dobra i zla . uglavnom. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava . Njegove meleke.biva s Allahovim.” (En-Nisa‘. i u knjige Njegove. d`..{. i knjige Njegove.” (El-Bekare. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah.svaki vjeruje u Allaha. d`. 285) A u hadisu.. ustanovit }e da oni. i meleke Njegove. jer Allah. r. a. Njegove knjige.” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati.{.s. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji.{. Allah. d`. ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. d`. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu. odre|enjem. d`. i poslanike Njegove. jedna vrsta stvorenja Allaha.a. stvorio od nura (svjetlosti).. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova.{.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke.daleko je zalutao. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima. i vjernici . Poslanik.. koji prenosi Buharija od Omera. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu.. d`.{. i iman ~ovjeka nije ispravan.. . d`. i u poslanike Njegove. dakle. njihovim osobinama. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja. Njegove poslanike. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah.{.. zadu`io. rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha. d`..{. i u meleke Njegove. i u onaj svijet .61 Meleki su..{. radnjama i stanjima..

{. Zato nam Allah.{. d`. O tome nas obavje{tava Allah.{. kako Tebi dolikuje... Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema. r. dozvolom..{. kada govori o D`ibrilu.{.. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em.. ne spavaju i ne `ene se. ostavio za Sebe. d`. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah.{. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar.{. Allahovom.s. d`.. d`. a d`ini od usplamtjele vatre. nije obavijestio od gajba. Allah. da je Allahov Poslanik. Mi smo k njoj meleka . nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka..62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah. d`. a. d`. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare. bilo da se one odnose na Allaha. a. to ja Allah. niti }e se upu{tati u rasprave o tome.{. uop}eno ili pojedina~no.Iman 35 d`. obavije{tava nas da ih je Allah. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja..63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura.64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku.. d`. stvorio od nura. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i. svemiru i ~ovjeku. A {to se ti~e su{tine meleka. ne piju. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti.s. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e. i Njegova svojstva i imena.. da se od njih zakloni. d`. d`. niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah.{. d`. u Kur’anu.{.{. Allahov Poslanik. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti. podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela. ne jedu. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano.s. uzela... obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni.. d`. koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor..{. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi.a. rekao: “Meleki su stvoreni od nura... stvorio i detaljnih podataka o njima. a. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. kako ih je Allah. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari.

50) “.{.. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu. Allah.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima. Omer.. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi. sve mo`e.. u kome stoji da je Allahov Poslanik. Jer. a oni su i sami.. a zatim ga po~eo pitati. Allah. 6) .{.” (.. a. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati.s.kao {to su tvrdili mu{rici.” (Merjem.atir. d`.. d`. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. Allah. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge. ka`e: “Hvaljen neka je Allah. On. iz strahopo{tovanja prema Njemu. d`. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi.a. r.. a.‘” (El-Enbija‘. Stvoritelj nebesa i Zemlje.. bri`ni.s. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru..‘” (Et-Tahrim.36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca.{. i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati. jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri .{. On onome {to stvara dodaje {to ho}e. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu.” (EnNahl. d`. uistinu.. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka. d`. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima. a kosa izuzetno crna.. 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila. imana. ihsana i predznacima Sudnjeg dana. Koji meleke sa po dva. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno.{. navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama. na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika. r. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo. on se temelji na potpunoj pokornosti. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati.a. njihovoj prirodi i naravi. Oni ne govore. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu.

vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu. za zametak ..sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje.{. To zbog toga.67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani. jedna od mnogobrojnih Allahovih. ho}e. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha.{.Iman 37 Oni su.{. . za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja. d`. d`.{. mi smo u redove poredani. Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju. d`. za sve {to `ivi i {to nije `ivo.. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja. za oblake.” (En-Nazi‘at. za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu.{. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja. Allah. d`. d`. 164-166) Ovo je prava istina o melekima. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti.. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta...{. d`. 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka. d`. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji. Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. Oni izvr{avaju Allahova.. za matericu. i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. predlo`iti. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha.66 O tome Allah. Allah. d`. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu.. d`.{. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju... koji ure|uju sve stvari. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru.{. koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja. Zar da vam naredi da budete nevjernici. dakle. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no.{. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec. i da nije Allahove. Allah. i samo Njega hvalimo. d`. d`.” (Es-Saffat. za ki{u.. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja.. ka`e: “I tako mi meleka.{. d`. volje za o~uvanjem tih zakona i pojava. i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju.{.. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno. za sazvije`|a.za sve to su zadu`eni meleki.{. za brda.

neka zna da je to od Allaha. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje.s. a ako osjeti suprotno. odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika. Ti si. d`. 268)68 Allah. d`. d`.” (El-Mu‘min. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem. Allah.. imaju za cilj. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru... da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{.{.Ti si mu se smilovao. uistinu.. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla. omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman. po svojoj uro|enoj naravi. donosi ga povjerljivi D`ibril. a. nereda i lutanja. i svega {to je na njima od strane meleka. na srce tvoje. isto tako. veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{. ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova. a to }e. Allah. i `ene njihove. d`. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela . koje si im obe}ao. Njih je Allah. da opominje{. on.{. kojeg je Allah.{. Allah je neizmjerno dobar i zna sve. Melek.{.. 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje. ali i melek ima utjecaj na njega. A {to se ~ovjeka ti~e. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega.. d`. d`.{. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju. veliki uspjeh biti. i pretke njihove. “ (ElBekare. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti.d`..on je stvorenje kome je Allah.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost.s. Muhammed... kako je to precizirao Allah. 7-9) .{.. d`. a.{.d`... uvedi ih u edenske vrtove. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah.38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima. d`. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e. potpada pod tu brigu meleka. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom. od prokletog {ejtana. d`.{. ~ak i vi{e od toga .{. odredio za ovu du`nost je D`ibril.{. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji.” (E{-[u‘ara‘.{. zaista.

Gospodaru na{.. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha.s.{..’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra.Iman 39 Allahov Poslanik. ‘Jesu li je vidjeli?’... Ti mu se smiluj. d`.s. a. kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. a. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. upita Allah. d`. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu. ka`e: “Allah. upita Allah..{. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi.. d`. zatim se di`u Allahu. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u. ovo je ono {to ste tra`ili!. d`. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli. d`. upita. kada osvane. d`. d`.s. rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana..’”70 Ebu Hurejre. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi.s. a da mu Allah. ka`e: “Svakog dana. oprosti mu i primi njegovo pokajanje. reko{e meleki. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana.{.. povi~u: “Do|ite..{... na namaz.. upita Allah. r.{. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest. a.{.. d`. zbog toga {to. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’. ne}e zakora~iti ni jedan korak. a. reko{e meleki. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s . Pa ih Allah. ‘Da su je vidjeli. reko{e oni. Allah..{. prenosi da je Allahov Poslanik.{. upita Allah.{. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli. govore}i: ‘Allahu.{. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili.’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih.{.{. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah. dragim. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta. ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh. reko{e meleki. reko{e meleki. tako nam Allaha. od vatre!’. d`. Allah.{. ‘Nisu.. d`. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita.a. odgovori{e meleki. tako nam Allaha. d`. d`. Pa kad nai|u na njih. a drugi veli: “Allahu dragi. ‘Ne. nisu je vidjeli!’. sve dok ne u|e u d`amiju. d`. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea. stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr. r. ‘Da su ga vidjeli. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”. A kad u|e u d`amiju. da je Allahov Poslanik.a. ‘A jesu li ga vidjeli?’. kad smo do{li. Gospodaru na{!’. svako od nas. Allahov Poslanik.

. ~uvari i u~itelji. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama.72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja. kod Nas cijenjeni pisari. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela. datum i ~as njegove smrti. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti.. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah. d`. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja. istinski za{titnici i pomaga~i. a izaslanici Na{i.. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku. on ne izusti ni jednu rije~. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu. govori. Oni su mu. Allah. zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne. a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla. Allahov Poslanik.s. da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti).” (El-Infitar.” (Kaf. 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju. re~e Allah. imaju drugi odnos prema njemu. Allah. dakle. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti. a.{. isto tako. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”. zadovoljni onim {to ~ini. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara . Oni na njega salavat donose. a da mu meleki ne pru`e svoja krila. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. d`. koji znaju ono {to radite. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela. koji su uz njih. d`. pa ih vi po {ijama udarite. gdje ka`e: “A meleki. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne.” (EzZuhruf.40 Iman njima sjedi. savjetodavci. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega. ne}e biti nesretan!’”. a drugi s lijeve strane.”73 Oni.{. 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo. zapisuju.{. ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti.. sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru.{. d`.

u njemu svaki dan klanja 70. d`.000 meleka. Poslanik. i oni su Njegovi ambasadori ljudima. i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici.{.. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu. a da na njemu melek sed`du ne ~ini. A vojske Gospodara tvog samo On zna. a. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra. zadu`eni da njegovo stvaranje. prilikom sna. Ovo je samo opomena ljudima.” (El-Mudessir. vjerovanje u~vrsti. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u.s.da se oni kojima je Knjiga data uvjere..ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i. isto tako.74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha.s.: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. smrti i pro`ivljenja.”75 A u hadisu o Mi’rad`u. a. 31) Tirmizi. dakle. po Njegovom nare|enju. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici .’”76 . Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu.Iman 41 njegova. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa. i sve {to je za njega vezano. Oni ga opominju kad zaboravi.. pa sam upitao D`ibrila o njemu. Oni su. i da se onima koji vjeruju. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura. . ne sumnjaju.. Allahovi izaslanici. koji prenosi od Poslanika. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur.

koja je `ivot srca i du{a. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama. od gospodara cijenjenog. zaista. kome se drugi pot~injavaju. d`. 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u. ~uvar D`ehennema. 97-98) D`ibrila Allah.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale. ..{. kod Nas cijenjeni pisari. ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on.d`. sa svim radnjama koje su spomenute.” (Er-Ra‘d. i D`ibrilu i Mikailu . koje se skrivaju.” (El-Infitar. mo}nog.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. i zorom kada di{e.koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite . koje je Allah. Mikail i Israfil. 10-12) “Uz svakog od vas su meleki.. bilja i `ivotinja. 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari. . D`ibril je zadu`en za Objavu. u kojoj je `ivot zemlje.”(El-Bekare. kazivanje Izaslanika plemenitog.{.” (EnNed`m. 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu. koji znaju ono {to radite. Allah je. ispred njega i iza njega. a On }e re}i: .Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf. Allahovom voljom. tebi stavlja na srce Kur‘an . doista.{. tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. Allah.pa.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin. razboriti koji se pojavio u liku svome. zajedno s njihovim du`nostima. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril. u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama.po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju.Kur‘an je. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim. koje se kre}u i iz vida gube.42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . i no}i kad ona veo di`e. ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti.78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti. i poslanicima Njegovim.d`..

koji vjerujete. du{e }e vam uzeti. ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje.. Allah. na ~elu sa devetnaestericom. a.{. 17) S njima je i Israfil. onaj na lijevoj lo{a djela. sa~uva od njega . pi}a i ostalo. a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati.a. ~ak i za mene. 6) “Nad njima su devetnaesterica. ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail.84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. tuma~e}i ovaj ajet.mu~itelje (zebanije).{.s. re~e Poslanik.. tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e.86 .Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi.” (El-Hakka. a Allah najbolje zna..85 Isto tako..s. 49) “O vi. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. d`.’”83 Tako|er. d`. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda. r. vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem . niti je uho ~ulo. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima..da nas Allah. a. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. jela.” (EzZuhruf. d`.” (El-Muddessir. koji su uz njih. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela.{.” (EtTahrim. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. zapisuju. koji vam je zato odre|en. 80) Pojedini mufessiri. vjerujemo i u meleka smrti. govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min. A druga dva ga ~uvaju i brane. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima. {to niti je oko vidjelo. Allahov Poslani~e?’ ‘Da. koji }e puhnuti u rog (Sur). koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti. da je rekao: “Allahov Poslanik. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela. a izaslanici Na{i. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. jedan ispred a drugi iza njega.

od njih.. kojima vlada d`ahilijet. Pogledaj.Ustrajnost na Allahovom. ohrabruje ga. putu. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta. d`. podario stvaranjem meleka i imanom u . obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas.{.{.{. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti. zajedno s ve}inom Allahovih. Jer.. i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini. od kojih su: . onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali. o njima obavijestio. sa nebesa i Zemlje. d`. d`. d`. smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove. koji ga prati. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu. ismijan. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci.. Allahova vojska je s njim.{.{.Strpljivost i nastavak d`ihada. ka`e: “Elif Lam Mim. d`. zastidjeti Allaha. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah. On. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali.. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima. dakle. vojnika. s njim se dru`i.. d`. Allahovim poslanicima. d`.. Zato nas je Allah. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on.{.{.. dakle. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici... . obo`ava Allaha.Allahovih. Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu. javno ni tajno.. Allah. podsti~e na sabur. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en.{.{.. d`. koliko nam je Allah. bilje`i i promatra.s. i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an.{. d`.{. iz Svoje velike mudrosti prema nama. stvorenja. . uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali. upute.44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah. u koju nema nikakve sumnje.” (El-Bekare. a. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu.{. i ustrajnosti na Njegovom putu. d`. s ~asnim melekima.. Jer. Ova Knjiga. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi.. On. brate moj. kao {to to i on ~ini.u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka . d`. bez o~aja. d`.

.s. a. .Iman 45 njih. A iman u meleke je. i potvrda Allahovih. rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika. d`. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu. ujedno.{. {to ima veoma jak utjecaj na na{a srca.

i neke pretke njihove. i Sulejmana. Ishak. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in. Musa. Allah.i Zekerijjaha.” (Junus.{. i El-Jese‘a..TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. o nekima od njih smo ti kazivali. Harun..i od potomaka njegovih. i Jusufa.svi oni bili su dobri . koje je Allah. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih. i Ilijasa . i Haruna . D@.{.{. i Davuda. Nuh. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah. d`. i svima smo prednost nad svijetom dali. Zul Kifl. Lut. U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike.i Ismaila. Idris. Jahja. {u’ajb. uistinu. i Ejjuba.. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem. Koji ih je poslao. Hud. Jusuf. i Junusa. poslanike. d`. Ejub. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali. d`.{. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba.a Nuha smo jo{ prije uputili . Junus.[. i Luta. i Musaa.” (El-Mu‘min. Isa i Muhammed. Ismail. 24) “Svaki narod je imao poslanika. Davud. i Jahja. ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha. a o nekima ti nismo kazivali..atir. i Isaa. Iljas. mudar i sveznaju}i.” (. Ja’kub. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine .{. Ibrahim. Zekerijja.eto. i . i svakog uputismo . Salih.. d`. d`. El-Jese’. Sulejman. Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove. Gospodar tvoj je.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

Allahov Poslanik. Allah. koji je uzor u svakom dobru.Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA. mene slijedite. a. ja sam Mahi.{. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja). a zatim je dov{io i lijepo ukrasio. i vas }e Allah voljeti. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio. ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u. a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika. a.s. kojim se bri{e kufr. oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda. “Ja sam Muhammed.s. ljubavi prema nekome. d`.”103 Resulullah.s. Allah. u Kur’anu ka`e: “. Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”.s..{.. a... ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci). vjerujemo da je Muhammed. on je moj brat i drug. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh. u drugom hadisu ka`e.. Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove. a. d`. isto tako. i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi.s. a.{. d`. a..‘” (Ali ‘Imran. d`.”106 Du`ni smo. A Allah. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob.” (El-Ahzab..s. a. Ali.... uzeo bi Ebu-Bekra.. d`.102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe).s. d`. mimo bilo koga drugog.{.. Allahov poslanik. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.{.. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor. zbog presude tvoje.” (En-Nisa‘..”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda. u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: . A. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi). ja sam Ahmed..s. Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah. re~e. obavezni smo vjerovati da je Muhammed..S.{. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik.105 Isto tako. a. 31) “I tako mi Gospodara tvoga. 65) Tako|er. kojih }e biti ukupno blizu trideset. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib. ja sam Ha{ir. 40) A Allahov Poslanik. “ja sam posljednji poslanik. Allah. da nikada nije obo`avao kipove.

ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.{.” (Sebe‘. du`ni smo vjerovati da ga je Allah. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu).s..”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. a. a. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti.{.s. pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik. djeteta i svih ljudi. spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu. plakanje panja za njim. 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati).a. a. nazivanje selama od kamenja. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao. d`. a ne}ete u~initi. poslan cijelom ~ovje~anstvu. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva.s. a.. djetetu i samom sebi. o ‘Umer!’”111 Isto tako. osim mene samog!’ Resulullah. podr`ao mu’d`izama. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja.urkan. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo. re~e: ‘Sada. kao {to je: raspolu~enje mjeseca. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed.s. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo..{. d`. sada. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika. ako istinu govorite. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf.a. slu~aj ovce Ummu Ma’beda.s. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{.. a. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza. u glavu. ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje.s. staviti ispred ljubavi prema roditelju. potpomognut sam strahom. za nevjernike pripremljene...{. a.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku. a pozovite i bo`anstva va{a.s.. prenosi da je Allahov Poslanik..” (El-Bekare. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima. 1) Allahov Poslanik. a.. tako mi Allaha. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika . r.109 Enes. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni. ali ve}ina ljudi ne zna. to nam potvr|uje Allah. osim Allaha. d`. onda se ~uvajte vatre. tada re~e: ‘Ne. poslan cijelom ~ovje~anstvu. tako mi Allaha. ‘O ljudi. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. 28) “Reci. zatim. 23-24) I vjerujemo da ga je Allah. kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega.52 Iman “O narode na{.” (El-..s.. d`.. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana. 31) A da je On. a. kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja.. nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane. Allah. izviranje vode izme|u njegovih prstiju. Pa ako ne u~inite.s. dozvoljen mi je ratni plijen..

obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao.” (EtTevbe. me|u kojima ima mutevatirhadisa.{. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). jedan od vas.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah. pozitivne osobine. zadovoljan s malo. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota.. stalno bi se oslanjao na Njega. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita. niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. direktno podr`ava. niti poslije poslanstva. d`. podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara. d`.atir. Vjerujemo da mu je Allah. a. jedva ~eka da pravim putem po|ete. a. a niti poslije njega. pa sve do svoje smrti. d`. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha. podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima. u sljede}em ajetu: “. A Poslanika.a. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah. podarena mu je posebna mo} izra`avanja.{.{.112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi. O ovome nam govori Allah..” (Sad.uistinu. skroman prema vjernicima. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je . ma koliko bila opasna i te{ka situacija.Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. d`. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. nije bio `eljan za ovim svijetom. niti prije poslanstva.{. makar samo jedanput. krasile su sve ove. Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja. d`. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. Bio je blag i mnogo je pra{tao. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao.. d`. d`. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta.s.{.s. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije. niti prije. svaka u svom najve}em domenu. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku... Allahov Poslanik. r. njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave.s. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed.. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju. da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori.{.d`.. usli{avanje njegove molbe od strane Allaha.. kao i druge. a prema vjernicima je blag i milostiv. Bio je izuzetno rje~it. podario takvu gra|u i izgled. 8) “Do{ao vam je Poslanik. a. te{ko mu je {to }ete na muke udariti. pa mu je ~ak i Allah. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah. pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu. Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela.{.: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze.. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati). rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (. njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog. 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti..{...

s. d`. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne.{. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza. slagao bih na njega”. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati. bio na prolazu za {am. pa smo mu oti{li u Ilija’. u svome Sahihu. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle.. a. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu. poma`e{ druge. podr`ao Svoga Poslanika..” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota.’” “Tako mi Allaha. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a.kraljem Rimljana. rekoh mu.. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva.s. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”. pa ako mi sla`e vi ga ispravite. Nakon {to ih je saslu{ao. Kada mu je Poslanik. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. a. a. Buhari rahimehullahu te’ala. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana.. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu. re~e Sufjan za sebe. a. r.. i pozvao prevodioca. Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e. pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor. a. tako mi Allaha.s. d`.” .115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori.s. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. El-Buhari.s. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke. a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku. koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne. i njegovim svojstvima i osobinama. i dokaz da je Allah.s. u kome ga poziva u islam. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik. poslao pismo.a. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija.. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem.. hrani{ siroma{ne. da me nije stid da od mene prenesu la`. ~uvao. U to vrijeme je Ebu-Sufjan.{.”116 Isti slu~aj je s Heraklom .. a. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika.54 Iman Allah. pa je pozvao prevodioca.

Pitao sam te {ta vam nare|uje. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima. Da budemo iskreni.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no. A takav je iman. Nare|uje vam da . Zabranjuje vam da obo`avate kipove. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj. Da je iko prije njega tako ne{to govorio. Da obavljamo molitvu.A to je osobina svih poslanika.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama. Da je neko od njegovih predaka bio kralj. nekad on nas potu~e. pa si rekao da to niko od njih ne ~ini. oni nikada ne varaju. pa si rekao da se pove}ava. Tako je sa svim poslanicima. Pitao sam te da li vara. nakon {to ju je prihvatio. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji. oni se biraju iz uglednih porodica.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. a lagati na Allaha. Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori. pa si odgovorio da ga slijede siromasi.Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. pa si odgovorio da ne vara. pa si odgovorio da nije. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje. a nekad mi njega.” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi. pa si rekao da nije.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na. sve dok se neupotpuni.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga. pa si rekao da niste.

’”117 . da budete iskreni i ~edni.. Ja sam znao da }e se on pojaviti. noge bih mu saprao. on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge. ali nisam znao da }e biti jedan od vas. Kada bih znao da }u sti}i do njega.. Ako je istina {to si mi rekao. A da sam kod njega. sada bih krenuo na put da se sretnem s njim.56 Iman obavljate molitvu.

. i oni su nad njom bdjeli.{. prije njega objavljen... Jedan broj ovih knjiga nam je Allah. o kojima nas Allah. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 . koji je objavljen ‘Isa. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat.. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu.{. Allah. i u~eni. sina Merjemina.s. 55) 4 .[.. d`.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. d`..” (En-Ned`m. a.{.s. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. D@.Zebur.{.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi. a.s.. i da potvrdi Tevrat. d`. 46) 3 . ka`e: “Poslije njih smo Isaa.{. poslali.. d`.koji je obaveze potpuno ispunjavao . 44) 2 . Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici. u kome je uputstvo i svjetlo.s. koje je Allah.. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. Kao {to je Allah.Suhufi (svesci).. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti. spomenuo u Kur’anu.” (El-Maide.{. objavio Kur’an Muhammedu. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti. koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. d`. a. a. d`. ka`e: “A Davudu smo Zebur dali. d`.” (El-Maide. a njemu smo dali Ind`il.. obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: . Allah. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. koji je objavljen Musau.Ind`il. d`. i da }e trud njegov sigurno vidjeti. Allah. isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima. knjige koje je objavio Svojim poslanicima.” (El-Isra. pa . d`. a neke od njih nije. KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove.s. koji je objavljen Davudu. objavio Ibrahimu i Musau.{.Tevrat. 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga. a.. Allah.{.{.

.{. U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu.. to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi. d`. doista. Allah.. d`.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu. a onaj svijet je bolji i vje~an je. svjetlo{}u. Allah. a suprotstavlja se ovim temeljima. d`. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 . u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime). sina Merjemina. d`. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama. d`. i da potvrdi Tevrat.. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. Ovo. posebnim odlikovanjima. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom.” (El-Maide. ka`e. d`. i da ga je sam Allah. {erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni.{. samu Istinu. da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga.. Allah. d`. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha. d`.{. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje. ima u listovima davna{njim..” (El-Maide. A sve {to je dopisano u njima. vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite. Allah. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. koji su dokazi prija{njim narodima. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine. poslali. . “A tebi objavljujemo Knjigu. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa. listovima Ibrahimovim i Musaovim. 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga. a njemu smo dali Ind`il. koje su objavljene ostalim poslanicima.” (El-Bekare. ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu. d`.{.{.{. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha.” (El-E‘ala.{. u kome je uputstvo i svjetlo.. samu istinu.58 Iman namaz obavi! Ali.” (El-Maide. svakom posebno.{. prije njega objavljen.. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu.. i po njima je slao Knjigu. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat.{. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu. i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali. tako|er nam je du`nost. odlikovao.

svjesno izvrnuli. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike.{. ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. uistinu. Allahov sin. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu. Allah. iz usta njihovih. iako su saglasne u temeljima vjere.. I one su.Jedan! Allah je uto~i{te svakom. 9) “A on je.” (En-Nisa‘. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima. dolazile sa zakonskim propisima. Allah.{. i preko mnogo ~ega }e i pre}i. a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda. po{to su ih shvatili.. d`.” (Et-Tevbe.” (ElHid`r. koje su Tevratu na~inili Jevreji. zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove.. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno. d`. do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u..{. Allah.” (. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih.{. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) . d`. dokaz protiv ljudi. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige.. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige.. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu.{. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. ~ije o~uvanje garantira Allah. A {to se ti~e drugih knjiga. d`. O iskrivljenju i izmjeni. d`. sve dok je ovoga svijeta. la` joj je strana. d`. Allah.. 48) Zato se Allah. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. Allah. O sljedbenici Knjige.{. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah . kroz cijelu historiju. kao {to je u~inio s Kur’anom. ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili. zaista. a. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. d`.{.: “Mi. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih. knjiga za{ti}ena.ussilet. cijelome ~ovje~anstvu. d`..Da je Kur’an jedina Allahova knjiga.{.” (El-Maide.s. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga.Iman 59 2 .” (El-Bekare. kako bi ostao Allahov. a kr{}ani tvrde da je Mesih. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode.” (El-Maide. Nije rodio i ro|en nije. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani. bilo s koje strane.

{.a. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani. A {to se Kur’ana ti~e.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.: “Mesih. svojim ashabima..s. nego da je u njemu objavljen. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi.s. s rije~ima ljudi.” (El-Maide..U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha.. a... on je u svojoj cijelosti Allahov.119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha. d`. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi.{. d`. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau..{. ne li~i kur’anskom govoru.s..s.Da su se originalni primjerci knjiga. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice. rije~ima i glasovima. i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji. d`. niti govor ashaba.s.. zagubili.. a. pored Allahovog...‘” (El-Kehf. d`. koje je Allah.{.{. a.118 2 . ili bilo koga drugog. Allah. re~enicama.s. d`. r.{. onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa. odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima. A {to se Kur’ana ti~e. sin Merjemin. ka`e. osim ~asnog Kur’ana. u Kur’anu..{. a.d`. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo. ni hadis Poslanika. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze. a. zatim. i pogledaj. “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene. govor..60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima.. sinu Merjeminom. 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek. pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana. govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. i kako ga je u~io Poslanik. ali nijedna rije~ Poslanika. Evo nekih od tih dokaza: 1 . a {ta govor ljudi. d`. d`.i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. Allah.jedan Bog. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga. Isto tako.. d`. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. a ljudi i dan-danas otkrivaju .s. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov.. samo je poslanik . meni se objavljuje da je va{ Bog . . obra}a se Svome Poslaniku. i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila.{. sin Merjemin!‘” (El-Maide. koje su objavljene prije Kur’ana. njih kako se odme}u.. a. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide.{. a o ~emu nas obavje{tava Allah. a. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika).

.s. nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka.{. nekoliko stolje}a..122 4 . i sl.Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose. govor.{. i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru.. d`. {ta vi{e. danas.{. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave. a. a. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika. ne vjerujemo da je od Allaha. a. du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov. d`. napisana su poslije smrti Musaa.. Poglavlja Biblije.124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige. Za njihov sadr`aj. a kloniti se svih njegovih zabrana. nego one samo najosnovnije teze. Muhammedom. d`. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika. sama Istina.s. historije i jezi~kih saznanja. isti onaj Kur’an koji je Allah. pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija. Muhammed . i Njegovim ~asnim poslanicima.. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik. a. a prije svega njema~ki kriticizam je. koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju.. suprotno njihovoj nepogre{ivosti. tako da nema sumnje u to da je Kur’an. koji ih je objavio Svojim poslanicima. on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen.s. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi. koja se zovu Stari zavjet. objavio svome ~asnom Poslaniku. ~ija imena nisu spomenuta. svakako. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an. Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama. koji mi danas u~imo. od velikog broja ljudi. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e.123 5 .. ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. . Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka. Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu.s.”121 A {to se Kur’ana ti~e. simbole i pripovijetke. {to je .120 3 ..s. a. a. d`.{.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka.mo`e nedvojbeno dokazati. obavijestio.s.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. ili Tevrat.

.

” (El-Bekare. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj. doista. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. izlaganje knjiga djela..{. ~eka nagrada od Gospodara njihova. ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. od onoga {to }e se desiti poslije smrti.{. u njima pripremio za njihove stanovnike.PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah. ili u`ivanje u kaburu. D`ennet i D`ehennem.. Havd (vrelo).{. Sirat-}uprija. obra~un. d`. kao {to su: ispit i patnja. {efaat. da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. d`. u Hadisu. na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili. Allah.” (El-Bekare. ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati. vaganje djela.. i sve {to je Allah. pro`ivljenje poslije smrti.s. 62) .. d`. a.

kazna i nagrada.‘Ankebut. 8-9) .64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet. Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva. Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja). sve to kroz razne na~ine obja{njavanja. Jewmul-. te }e biti nagra|en za dobro. Jewmul-Hasre (dan kajanja). Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu. tog Dana. Es-Sa’a (~as). spas i gubitak. a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha. izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje. Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. Allah. stradati. i dr. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu. d`. D`ehennem. koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom.. a oni ~ija dobra djela budu lahka. oni }e. JewmutTegabun (dan samoobmane). Jewmut-Telak (dan susreta). Prvi je.” (El. 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi. ElTamme (nevolja).{. Drugi je ome|en granicama istine i dobra. posti}i. Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). El-Ga{ije (te{ka nevolja). ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu.125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. d`. Jewmud-Din (dan vjere). {to nije slu~aj s drugim temama gajba. niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana.” (ElBekare.eth (dan pobjede). oni }e.{. Jewmut-Tenad (dan dozivanja). Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. ma koliko ono bilo {tetno. obra~un. El-Vaki’a (doga|aj). 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet. 29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje). Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet. ElAhireh (onaj svijet). a ka`njen za zlo.” (EtTevbe. Jewmul-Hurud` (dan izlaska). koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. van bilo kakve kontrole.. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti). opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja. svakako.” (El-E‘araf. Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana. {ta `ele. osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki. El-Azife (smak svijeta). El-Hakka (~as neizbje`ni). Jewmul-Hisab (dan obra~una).

” (EtTevbe. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj... kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu. nije ni{ta. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e. ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu. 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore.ne podsti~e. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju .Iman 65 Na ovo nam. prema onom na onom svijetu.{. pripremio na onom svijetu.” (Et-Talak.” (Et-Tevbe.” (El-Ma‘un. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje. 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom. 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu. pa sumnjaju i neodlu~ni su.” (El-Mud`adele. i koji da se nahrani siromah . Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe.” (El-En‘am. d`.” (Et-Tevbe. Zbog toga. vjerovatno.” (ElMumtehane. 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje. d`. ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih. na mnogo mjesta. O tome nam Allah.onima koji `ele Allaha i onaj svijet. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah. Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je.{. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni . 22) “Oni su vama divan uzor . a odbacivanju zla.

~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet. re~eno je: . d`.s. d`. hadis Poslanika..{.” (E{[u‘ara‘. i u onaj svijet ..” (El-Bekara.a.{.” (Nuh. a. i u meleke Njegove. u to nema nimalo sumnje. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu. a. ka`e: “I koji }e mi.” (En-Nisa‘..‘” (Kaf. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo. jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti.. 82) A Musau. prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. Allah. d`. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha.s. 1-3) Allah. vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog.? Nezamisliv je to povratak. zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti. njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide.. poslao. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima. pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah. a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom.. d`.daleko je zalutao. pa nevjernici. Oni. oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje. ljudski razum i njegova ispravna narav..{. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh. i u onaj svijet. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. nadam se.{. poput bilja stvara.” (En-Nisa‘.nema drugog boga osim Njega . i u knjige Njegove. na primjer.sigurno sabrati na Sudnjem danu.. ka`e: “Allah }e vas . d`. i u poslanike Njegove.66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide.s. iako je svaki poslanik koga je Allah.. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an.{. a. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana. 17-18) A Ibrahim. Allah.s..

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

. upitan je: “Kako }e Allah..{. jer je On kadar sve. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na . jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove..{. 37-40) c) . d`. zatim ugru{ak.{. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav.. d`. d`. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah.”129 4 . i drugi njima sli~ni. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. osje}a. d`. o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik. i od njega onda dvije vrste. mu{karca i `enu. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava. pa onda bezli~na gruda.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje. d`. mu daje `ivot. ni~e bilje razli~itih boja. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min.” (. a ne iz velike mudrosti... d`.Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja.{. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje.. niti da bilo {ta iz nje ni~e. da ne}e odgovarati?” (ElKijame.U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu.{. ukusa. na njoj se pojavljuje `ivot.{. d`. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli.{. iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka. da se ono ogleda i u njima samim. op. 39) Allahov poslanik. ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. a. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle.{. Isto tako. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti.”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi. potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam.{.. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova. u svakom ~ovjeku.Allah. poslije toga. Ova su{na zemlja (arapska pustinja. jer je on. vodi prepirku i diskutira. d`.s.ussilet. mo} o`ivljavanja mrtvih... O tome Allah. na kraju. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam. a. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha. stvori. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini. nakon {to Allah. na nju spusti ki{u.” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima. Me|utim. oblika i namjena. Allah. prev. prije nego {to je postao pravo stvorenje. jer smatra da je stvoren uzalud. sve dok. Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana. 36) Ova dva ajeta.s. mirisa. bezvrijedan. d`.. i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame.

Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio. on }e odgovoriti: “Ne znam. a.s.. o njegovom Gospodaru.72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba.” A {to se ti~e zbunjenog. 1 . putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. da }e se desiti poslije smrti.. vjera mi je islam. niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in.130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. dakle.s.. . a.s. I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana. a. Pro`ivljenje poslije smrti. neda}a.. nepravde zlo~ina i grijeha.” A zatim }e biti tu~en i mu~en.{. d`.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik.s. veli~ini.. moj vjerovjesnik i poslanik. obavijestio nas je. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik. niti obnovitelj za svoje djelo. Allahov Poslanik. a Muhammed. upravo prili~e Allahovoj. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda. niti pravednik nagra|en za svoju pravdu. Njegovoj pravednosti i mudrosti. nevolja. vjeri i Poslaniku. a.

. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti. r. 2 . ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima. tako|er. d`.}e odgovoriti: “To je Muhammed. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka.. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini.a.{. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog. Allahov Poslanik.PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu. 45-46) .s. o kojima nam govori Poslanik. rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti.. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom. O tome govori veliki broj ajeta i hadisa.. on }e re}i: “Ne znam.do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi. prenose od Enesa bin Malika. pa sam i ja izgovorio. d`.’” Allahov Poslanik. a. Allah. a faraonove ljude zla kob zadesi. Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik . a. r. a.s.”131 Buharija i Muslim.mu’min ili mukin . a. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega..” To su rije~i Allaha. on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada. zamijenio s mjestom u D`ennetu. On je Muhammed (tri puta). d`..” A {to se ti~e munafika i kafira.”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib. a koji }e nastupiti poslije ispita. osim ljudi i d`ina.. a mi smo mu se odazvali i slijedili ga. a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min.: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti.s.a on dobro ~uje topot njihove obu}e .r.” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen.a.” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju.s.s.” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio...s. da je Allahov Poslanik. da je Allahov Poslanik.’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah.a. rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni .{...Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio. a Muhammed mi je poslanik.. ka`e: “. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah..” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje. a..{. da je Allahov Poslanik. a.” (Ibrahim.

ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’.”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. ukopanim u zajedni~ku grobnicu.s. nije nemogu}e da Allah. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika.s. A pripisuje se kaburu. a. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 .s..s. Allah.. i druga. a.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed. kaburska patnja. Poslanik. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim.{.74 Iman Allah. 93) Prenosi se da je Ibn ...{.. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti.. Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu. a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih). a. r. a. d`.. 27). pa do pro`ivljenja. a suprotno tome onima koji su propali. Isto tako. {to zna~i da one nisu iste vrste. a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa. a.136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita. Allah. d`. povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava.a.. upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik. mu{ri~kim `rtvama. slu{ao one koji se mu~e u kaburu. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”..s. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom. razumski gledaju}i.{. kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri). {to je.Abbas tuma~e}i ovaj ajet.” Ibn . Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije). jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta.”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik.. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom.. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima. zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” . ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama. rekao: “Ovo je prilikom umiranja. zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”. ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana. na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe. onda se mora prihvatiti i vjerovati.‘” (El-En‘am. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni. A ako se to ne kosi s razumom. a.s. poslije Bitke na Bedru.{. U hadisima se spominje i govor Muhammeda. d`. d`. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome. svakako.

Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre.s. kazne ili ispita. nego je to na sasvim druga~iji.’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura. a zaslu`io je kabursku patnju. a. da je rekao: “Poslanik. u `ivotu na ovome svijetu.140 Ibnul . tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti. bez pretjerivanja i oduzimanja. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima. svejedno.patnja u berzehu (me|u`ivotu). da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. kada umre.javnih i tajnih. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje . njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika. Svako ko je umro. ukopao li se on ili ne. zato smo to du`ni vjerovati. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana. Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji .. nije na nama uobi~ajeni na~in.’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu. pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru. r..Iman 75 re~e on (~ovjek). zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje. Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu. a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu.s.. Da se vi ne ukopavate. I znaj. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo.s. kojima je zava|ao druge. ona }e ga sti}i. r. jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu. a. a drugi se nije prao poslije male nu`de. a. Pa ako je od stanovnika D`enneta.. vra}anje du{e u tijelo. Tako|er. nama nepoznat na~in. rekao: “Kada neko od vas umre.. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju.a.. Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu. a ako je od stanovnika D`ehennema. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er. da je kaburska patnja .javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji . da je Allahov Poslanik.s.a. pojele ga zvijeri ili izgorio.”137 Buharija. ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita. a. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje..

Buhari prenosi od Ebu .s.{. a. a. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine. te`ak }e biti nebesima i Zemlji.{. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. da je Allahov Poslanik. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru.s. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana.. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika. a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika. {to se malih predznaka ti~e.s.142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda. ili pati. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti.s. sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.s.” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”. a. jevreji i kr{}ani. Allah.. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”.....145 c . i svr{etak poslanstva s njime. a..s. ali ve}ina ljudi ne zna.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika. a mi }emo navesti neke: a . A kad nastupi Sudnji dan.a. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik. {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana.s. u kome je on upitao Poslanika. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha.146 izme|u kojih }e se povesti . Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada. a. Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani. r. koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme.143 b .76 Iman zajedno s njom u`iva. neredima koji }e se me|u njima desiti. u sahih-hadisima. 187) Me|utim. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta.U poznatom hadisu o D`ibrilu.. a. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana.‘” (El-E‘araf.”141 3 . a Poslanik.. a. kao i velike predznake. Reci: ‘To samo Allah zna. d`. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst.Hurejrea. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao. d`. u kome ka`e: “Ja sam poslan. koji je to sakrio od svih ljudi.. nego }e on nastupiti odmah poslije njega. o njima govori jedan broj hadisa.PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema.

u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset.Iman 77 ogromna bitka. a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik.a. ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada.s. a. izlaz sunca sa zapada.a. pa je spomenuo Duhan.149 a kada se to desi i ljudi ga vide. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo. a. Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik.s. a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. r. a. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta. ali ga ne}e sti}i popiti.. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno. Ded`d`ala. o~ekuj Sudnji dan.. jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana. o Bo`iji robe.153 A {to se ti~e velikih predznaka.” Ebu-Hurejre. r. alkohol.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju.a. tako|er. prenosi da je Allahov Poslanik. a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici. a. kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen.. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik. dok se ne pove}a broj zemljotresa.s. prenosi da je Allahov Poslanik. pove}at }e se broj `ena.”150 d . dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti. Ed-Dabbe. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada. svi }e povjerovati.. kao vjernik. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve. odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja. na zapadu i na Arapskom poluotoku. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’..” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena). do|i pa ga ubij.Ebu-Hurejre. izuzev drveta Garkad. o~ekuj Sudnji dan. a.s. ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku. pojavit }e se neznanje. evo jevreja.. a. zinaluk. silazak Isaa. tri pomra~enja Sunca: na istoku. kakvo dobro uradio. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema. reko{e.”154 .Enes bin Malik.s...148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu. r.s. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma).”151 e . ili ako nije. sakrio se za mene. sina Merjemina. ~iji }e broj dosti}i blizu 30. zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije.

ili ako nije.” (El-En’am. me|utim. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. kao {to to Allah. prenosi da je Allahov Poslanik. O toj promjeni nam Allah. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada. govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. jer mu je dosta da ostane kod . 158) Veliki broj mufessira.. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega.. d`.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah.s. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali. ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah. d`..a.. makar i vjernici bili.{. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana. Po~etak te promjene. d`. kako se navodi u mnogim hadisima. kao vjernik. 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli). r.a.. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru. a. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u. i ne `udi da sazna opise te `ivotinje.{... bit }e izlaskom Sunca sa zapada. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati. ka`e: “Onoga dana. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi. Vjernik. d`.” (En-Neml.{. kakvo dobro uradio.. r. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava.78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka. tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima. d`. Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni. Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. koji prenosi Ebu-Hurejre. te da ono iza|e sa zapada.{. A . niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. ako prije nije vjerovao. istoga dana.”156 U ranije navedenom hadisu. tuma~e}i ovaj ajet.IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah.{. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira. u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa. Ali. u stanju je da to izmijeni. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti.157 B .

to je totalna gre{ka kod obje grupe. svih muhaddisa. U Newewijevom komentaru Sahih Muslima. Tada }e Allah. d`.Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana.. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili.. pa Allah. Ljudi }e je razumjeti. kao i rije~i (kafir). zemlji da proklija i ona to uradi. blago ovodunjalu~kih riznica. otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti.158 C .. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja... a Allah...s. ili samo . i ubiti ga. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana. sve }e se to ostvarivati Allahovom. koje }e Allahovom.{. }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu. d`. I tvrde da.. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. d`. stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska.{. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima. d`. a zatim }e Allah.{. I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim. fakiha i apologeti~ara. je taj koji }e joj to omogu}iti. zbog njegove prevelike la`i i obmane. D`ennet i vatra.{. kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. Zbog svega ovoga. isku{ati svoje robove. d`. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio.{. d`.s. voljom i mo}i. ukoliko bi se to ostvarilo. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju. izuzev totalne neznalice i bijednike. a zatim }e mu to Allah. {to on sam automatski negira svojom pojavom. dvije rijeke.{. Allah. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju. d`.. nazvao “Ded`al” (la`ljivac). koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. d`. pa }e si}i Isa.. pa to uistinu u~ine. za razliku od Harid`ija.{. On }e tako zavesti jedan dio ljudi.. voljom biti u mogu}nosti ~initi. a. Zatim }e ga ubiti Isa. Tvorac Svemogu}i. jer on istinu pokriva svojom la`i. a. nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne.{.. jer on ne}e tvrditi da je poslanik. svojim nepotpunim likom i nemo}i.POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane.. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik. onemogu}iti. d`. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. on ne}e biti u stanju ljude zavesti. i znat }e da je ona jedno od Allahovih. kojom }e Allah. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju. nego }e on tvrditi da je bog.s. }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi. d`. pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda. naredba nebesima da spuste ki{u.{. Me|utim.{. nakon {to nije bio u mogu}nosti. Zato se la`ov naziva ded`alom. a. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike. On je odre|ena osoba.

pismen ili nepismen.. on je to prepoznao na nama. molim da od njega sa~uva svakog muslimana. a ja ne budem me|u vama. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine. boje}i se od njegove kazne. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. a. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. Dan kao godinu.{. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana. ako se pojavi dok sam ja me|u vama. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e.a. ustao je izme|u ljudi i Allahu. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom.’”160 Huzejfe bin Jeman. Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje.s. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i. zato se. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”.s. a Allah nije }orav. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine. sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu. Kada smo.a.. r. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. r. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji. A {to se ti~e onih koji su od Allaha. poslije toga. a zatim podigao. a. Ali. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: . a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude.. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama.a. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet.. oti{li do Allahovog Poslanika. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. Nema ni jednog poslanika. a da svoj narod nije upozoravao na njega. {to }e pro~itati svaki vjernik. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda. kao {to je }oravost.”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i. neka svako od vas ~uva sebe. podr`ani. d`.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala.. pa ako nekoga od vas stigne. a ako se pojavi. ja }u vas od njega za{tititi. Ko ga od vas do`ivi. d`. d`. prenosi da je Allahov poslanik. slijep na jedno oko.. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. dan kao sedmicu. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko. jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli. a. a ja Allaha. tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti.s. i tako }e mu povjerovati. dan kao mjesec.{. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda. a. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera.{. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo... On je mladi} izuzetno kovr~ave kose.80 Iman prividno.. r.s. a druga vatra usplamtjela.. o robovi Bo`iji.

prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke. pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi. Nijedan nevjernik.. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. kad spusti glavu. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu. ali }e postati bijedni. pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. dakle. isto~no od Damaska. da onaj. gdje }e ga ubiti. Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’.s.. a. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi. Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah.. kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze. da shvati da je la`ov. koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . dr`e}i se rukama za krila meleka. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. ne po{alje Isaa. a. d`. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”. a on }e ih ostaviti. a koju }e pro~itati svaki vjernik. i zemlji koja }e odmah proklijati. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega.{. a da je bog. Jer. te }e spustiti ki{u. on bi to bio u stanju u~initi. koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini). i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu. dati sva ta nadnaravna djela. koji osjeti miris njegovog daha. Njegove tvrdnje su.. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka. a..’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. a kad je podigne. d`. ne}e mo}i pre`ivjeti. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman. koji }e si}i kod bijelog minareta.s. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je.zakapaju mu suze. bez i~ega od svojih imetaka. pa }e on narediti nebu.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti).s. Do}i }e do naroda. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. sina Merjemina. koja mu je napisana na ~elu. On }e to tako ~initi dok Allah.{. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. pa }e ga odbiti. koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke. u bijeloj odje}i.

s. onako kako treba. o tome nisu ni{ta pouzdano znali. ve} ga je Allah uzdigao Sebi. d`.S.. sina Merjemina. Allahova poslanika. d`. te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana. nego da ga je Allah. kao i saglasnost islamske uleme u tome.: “A nisu ga ni ubili ni raspeli.{. a.I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali. d`. d`. povjerovati”. o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima. Isaa. Zatim da ga je Allah.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa. d`.. ve} im se pri~inilo. r. povjerovati.{.A Allah je silan i mudar.s. Allah.. tuma~e}i Allahove.. ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: . a da nisu ni bili svjesni. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa. Postoje dokazi u hadisu. kada bude umirao. onako kako treba.. a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ .. oni su sami o tome u sumnji bili. ne}e u njega. pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa. i da su ga razapeli.s. kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura. on }e protiv njih svjedo~iti. a sigurno je da ga nisu ubili. a. pobiti svinje i osloboditi d`izje. razbiti kri`. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa. ve} im se pri~inilo. ne}e u njega. da je rekao: “Allahov Poslanik. podigao Sebi i da je on ostao `iv. Allah. . a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga.s.. A. u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji.{. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. a. a na Sudnjem danu. samo su naga|ali.a... a.” (En-Nisa‘. On }e ubiti Ded`ala.SILAZAK ISAA. . Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome. rekao je: ‘Tako mi Allaha.{..s. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo..‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli.s.. da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period.. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. d`.” IbnKesir. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana.82 Iman D . ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha.{. a. kada bude umirao. a. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha. uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti.{.

oni }e ga sa zemljom sravniti.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje. mi smo sami sebi nepravdu u~inili.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i. niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa. Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed. a.’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore.. pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{. potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano. Naprotiv. zatim }e razbiti kri`. i pribli`i se istinita prijetnja.. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘. reko{e oni.‘” (El-Kehf.s. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali. ka`e: “I on opet do|e. ‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni.”172 E .s. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija. ‘Te{ko nama. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili.s. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore.‘” (El-Enbija‘. 96-97) .s.171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa.s.sasvim je ispravna. Me|utim. re~e on. posljednji poslanik. nema poslanika. mi }emo te nagraditi. Zato ga moramo prihvatiti. jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa. Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu.{. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji.a.. a.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi.. a.a. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom. I kad sti`e izme|u dvije planine.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. {to je i sam Poslanik. d`..’ Uistinu. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene. Allah. a.s. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti . re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju. re~e on. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava. ‘O Zulkarnejne‘. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda. ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete.‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti. To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa.. koji }e poni{titi na{ {erijat.167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti.

176 Allah.”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno.{. koji }e sa svih uzvi{ica silaziti. r... zvijezde popadati. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo. ili o mjestu u kome se oni sada nalaze.s. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru.{. ka`e. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola. jedne prilike.. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode. a i nebesa. koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara. d`.. tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{.{. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom. ustati i ~ekati. d`. osim Allaha. “I Allah. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e. i Je’d`ud` i Me’d`ud`.84 Iman Buharija i Muslim. i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog. obavje{tava u Kur’anu. d`. d`.{. 68) . o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg. po{tedi... a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta. ako se pove}a zlo.{.. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. sav prepla{en. d`. a u kome se spominje silazak Isaa.{.a. d`.s.. ka`e: “I u rog }e se puhnuti. pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji. 4 . o ~emu Allahov poslanik. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog. zar }emo biti uni{teni. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti.. da }e se nebo rascijepiti. a kada zadnji nai|u. a. brda postati kao ra{~e{ljana vuna.” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!. a. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar.. u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog. odjednom.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu. planete se posudarati. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. izuzev onoga koga Allah. detalja njihovog izgleda i sl. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. pa napravi krug ka`iprstom i palcem. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. a. Allah. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao.s.” (Ez-Zumer. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. da je Allahov Poslanik.” (Ibrahim.

rekao: “Allah }e uzeti Zemlju...a. a..s. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. 13-16) Ebu Hurejre. d`. a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo. tako|er. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar.s. a.” (El-Hakka.. gdje }e ~ekati dok im se ne presudi.’”180 Ibn-‘Abbas.. neobrezani.. ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo. Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. bez odje}e. a. r.. ostvaruje se prijetnja Milostivog. ne znam da li je uop}e umro s ostalima. biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura.s. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto.{.. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. Zatim }e Allah. a ja }u biti prvi koji }e ustati.178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima.d`. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova. I to je Dan pro`ivljenja. izvesti ljude iz njihovih kaburova.{. r.a. kao {to su bili na dunjaluku. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu. a. prenosi: “Allahov Poslanik. pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto.tada }e labavo biti.{. bosi.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela. Nakon pro`ivljenja }e Allah..”179 6 . rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti .d`. goli i neobrezani. 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed. Allah.{. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu..’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne.” (Ja Sin. RADI OBRA^UNA Vjerujemo. prenosi da je Allahov Poslanik.” (Merjem. r.s. poslanici su istinu govorili. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 ... a. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik. d`. Poslanik. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O .PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah. a. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una..s.s.a. tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge.

as.. a. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e. pa }e se zauzeti za njih. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim.. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik.184 pa }e ljudi biti u znoju. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha. i Ebu-Se’id..s. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom. zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi.s.s. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu. kao da je zauzdan.s. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe. prenose da je Allahov Poslanik. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama. kako nas o tome obavje{tava Poslanik... pokaza svojom rukom na svoja usta. nekome do koljena.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha. d`. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena. nekome do grla. a nekome }e zapljuskivati usta.s. tvoja nare|enja odbacivali. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje.{.d`. pa su mu o~i zasuzile. r..{.. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi. shodno svojim djelima. nakon tvog odlaska. a.a. a. pa }e se odvesti na lijevu stranu. r. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta. a Allah. d`. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano..”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha. na tom se sastali i na istom se rastali. .’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja. dok ne do|u do na{eg Poslanika. moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili. Ebu-Hurejre. a. rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka.a. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije. Poslanik. a..86 Iman ljudi. Muhammeda. a kad si mi Ti du{u uzeo. goli.s.{.

i meleki }e na krajevima njegovim stajati.: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . du`ni smo vjerovati u izlaganje djela. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha. Tada }ete ispitivani biti. oli~ena istina. direktno i bez posrednika.. bar s polovicom .” (En-Nur.{. a. sunnet i na koju je saglasan musl. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega. pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili. a koga zadesi ono drugo. razgovarati na Kijametskom danu.KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je.”188 8 . Allah.s. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah.. neka se Allahu zahvali. presudu i ~itanje knjiga. a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati.a. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni. pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru. doista. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu. osim sebe.pa.{. kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili.NAGRADA . ‘Adijj bin Hatim..{.. 84) Allah.{. dobit }e desetorostruku nagradu za njega. oni koji budu zlo radili. sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im. presuditi svakom od njih. ummet. d`. prenosi da je Allahov Poslanik. d`.Iman 87 7 . Dakle. a onaj ko uradi zlo . u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. tako|er. pa neka se svako od vas ~uva vatre. bez posrednika. jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati..tada }e labavo biti . 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah. d`.” (El-Kasas.‘” (El-Kehf. r. 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo.{. Koga zadesi dobro. d`. d`..” (El-Hakka. neka ne kori nikog drugog.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja.

d`.. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti . Allah.{.. d`.”190 Dakle.” (El-Infitar. zar Allah. sve zna!” (El-In{ikak.{. d`. Ai{a. Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi..‘” (El-Isra‘. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data.s.ka`e: . d`. onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla.. postaje nevjernikom. 10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i.. kod Nas cijenjeni pisari.{.{.{. pa ako bude od onih koji }e biti spaseni. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko.. pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela.” Sve {to oni pi{u. A ~iji grijesi budu ve}i. a. Ko je zanije~e. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti.a. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno. d`. i knjiga mu bude data iza njegovih le|a. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i. od Allaha. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. r.s.{. a to su Kiramen katibin. prenosi da je Allahov Poslanik..{. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. rije~i i ubje|enja.. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju. d`.{. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah. bili oni dobri ili lo{i. d`. a. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati.{. a poslije primanja knjiga.. propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti. d`.a ho}e! Gospodar njegov o njemu. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu. jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i. lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik. o kojima Allah. nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. re~e.88 Iman hurme (koju }e udijeliti). rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. “To se odnosi samo na izlaganje djela. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. To }e biti na mjestu sakupljanja.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah. zaista.. A {to se ti~e obra~una (hisaba). rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu.. d`. Allah. Allah. zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama. ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati. koji se mnogo trudi{.” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e. bit }e i ka`njen. o ~ovje~e. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah.”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu. koji znaju ono {to radite. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu.

ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. prije nego {to do|e ovaj kona~ni . prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema.”194 {to se ti~e na~ina obra~una... Allah..s. a. Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti. niti {ta oduzimamo.. d`.”196 . vidjet }e ga.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio.. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu. 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje. na kraju.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. d`..To su njene vijesti. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati. d`. r.” (EL-Zelzele.Iman 89 “Oni }e se.” (El-Enbija‘. to zatra`i.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima..{. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: .{. koji ka`e da je Allahov Poslanik.‘” (El-En‘am. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene.a. vidjet }e ga.{. da {to vi{e dobrih djela uradi. tako {to }e re}i: ..s. Mi }emo za to kazniti ili nagraditi. Gospodaru svome vratiti. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude.s.{.{. tako {to }e im Allah. i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘. d`... bilo dobro ili zlo. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo.. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti. Vjerujemo da }e Allah. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet. zajedno sa ostalima koji su propali.{. a. Allah. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un. jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto. a onaj ko bude uradio koliko trun zla. a. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. Allah. jer }e joj Gospodar tvoj narediti. da je rekao: “Allahov Poslanik. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili. 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una. dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje.a. pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje. ali da to niko drugi ne}e vidjeti. d`. r. d`.{. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea..Tog i tog dana je uradio to i to!’ . prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’. 47) Allahov Poslanik. Bit }e uni{teni. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah. d`. a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. ali im se nijedno ne}e prihvatiti.

protiv vas svjedo~ile.90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. da ka`e o do{aptavanju Allaha.s. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani.{.198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed.oni prvi bit }e zadr`ani. . i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. vaganjem djela. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se.Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. prema vjernicima. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik. sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega. o vrelu koje je Allah. na Sudnjem danu. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura. da bi ih sustigli ostali . ‘Allah. d`...‘” (. jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima. d`. a danas ti ih opra{tam! .Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara..: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 . ko`a i ostalo. upitat }e oni ko`e svoje.i kada do|u do nje. i o~i njihove.Jesam! . Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru.Jesi li uradio to i to? . oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: . za sve {to je ~ovjek u~inio. napit }e se.{. obdario je darom govora i nas!‘. }e se osamiti sa svojim robom mu’minom.. sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u. d`. 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha. dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega. d`. i podsjetiti ga na njegove grijehe.. noge. d`.ussilet. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima. A ko se sa njega napije.. prenosi ih vi{e od trideset ashaba.HAVD (VRELO) POSLANIKA. ruke. a..A zatim }e mu re}i: .{. Allah.. u{i njihove. A {to se ti~e nevjernika.S.{. mimo nevjernika. odgovorit }e. pa mu ka`e: .s. a.a. a poslije njega njegov ummet. r.s. a.A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. a. i o~i va{e. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati.A on }e odgovoriti: . ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. A. Allahov Poslanik.. a. i ko`e va{e.{. Ko do njega do|e. pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada . ~itanjem knjiga i ostalim.s. vratili. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e. ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘.s. To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama. ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela. evo. podario njemu i njegovom ummetu. kako to Allah.

.”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta.s. Hadisi o njemu su mutevatir. prenose ih mnogi od ashaba. miris muje ljep{i od mirisa miska. iz rijeke Kewser. voda mu je bjelja od mlijeka. Huzejfe.. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra. a. nakon tebe su se potpuno odmetnuli. ‘Ukbe bin ‘Amira. mnogobrojni su. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana.. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa.. k}eri Ebu-Bekra. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza. r. pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj. ‘Abdullaha bin Sanabihija. vratiti u idolopoklonstvo. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. Ebi-Berzeta. rahimehullahu te’ala. Tako mi Allaha. a.. Harise bin Wehba. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni. prenosi da je Allahov Poslanik. a.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik.. Kadi ‘Iljad. koji ka`e da je Allahov Poslanik. nakon moje smrti. Neki ljudi }e se udaljiti.”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura.s. da je izuzetno prostrano. Tako mi Allaha. koja je bjelja od mlijeka. hladnija od leda.a. da je Allahov Poslanik. Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. Enesa i D`abira bin Semure.Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. nego se ja bojim da se ne posva|ate. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti. Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica. vjerovati u njega je fard.. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz. koliko god se iz njega bude vi{e pilo. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. a da je vrelo na{eg Poslanika. a.. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga. Ebi-Ummame.s. ja sada gledam u svoje vrelo.. Havle bint Kajs i drugih.s.206 ... El-Mustewrida. ono }e se sve vi{e pove}avati. Esme bint Ebi-Bekr. a. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i.. ko se iz njega napije. Zejda bin Erkama. dosti`u stepen tevatura. Sewbana. Ibn-Mes’uda. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana.s. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha. Ummi Saleme. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. ‘Abdullaha bin Zejda.s. U pojedinim hadisima stoji da. ja se ne bojim da }ete se vi. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina. a. r. Ebi-Zerra..”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo.a. r.a. Ai{e. Bera’ bin ‘Aziba. Suvejda bin Hable.

”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una.VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka . pravda.. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu.207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu. dobra i lo{a.{. a nekad drugi tas.209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah. ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka . pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. Mi }emo za to kazniti. d`. vagati (vagom). Njime }e se pokazati pravednost presude. stradati. i da }e Allah. kako bi se pokazala Allahova. kako stoji u jasnom Kur’anu. {ta `ele posti}i. ili nagraditi. tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta.. po{tedio obra~una. a oni ~ija djela budu lahka.. d`. pa se nikome krivo ne}e u~initi.boravi{te }e mu bezdan biti.” (El-Enbija‘. To }e biti. Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati. Allah. i nekada }e prevagnuti jedan. a lo{a na drugi. jer je vaganje radi kazne. oni }e. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. d`. nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi. oni }e.{..” (El-E‘araf.{.u ugodnu `ivotu }e `ivjeti.{. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali.” (ElKari‘a. 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga. te }e se dobra djela staviti na jedan tas.210 .92 Iman 10 . d`. koja }e imati dva tasa.

ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa.212 pa }e im do}i Allah.’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah.{. d`. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati. I ako budu na pravom. izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce. Njihova dova }e biti: ..Allahu moj. a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu.: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar. vjernike. jednom rukom }e se uhvatiti. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne. r. u liku koji oni ne poznaju. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela. Allahovom putu na ovom svijetu. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema. a druga }e mu se izma}i.s. a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. Dakle. d`. d`.neka to slijedi’.: ‘O Allahov Poslani~e.{. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu. Allah. Me|u njima }e biti ..s. a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. neki brzinom treptaja oka.. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha. koji nas je spasio od tebe (vatre). spasi! . Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo. re}i }e: “Hvala Allahu. a.SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima. Toga dana }e govoriti samo poslanici. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e.Iman 93 11 . nakon {to nam te je pokazao. iskrene ljude. A kad pre|u.{.a. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe.{. a neki tr~e}i. d`. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike. neki }e opet pre}i brzinom vjetra. a. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti). a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute. U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu. Zaista nam je Allah.. i njega }e doka~iti vatra. d`.Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana.. podario {to nije nikom drugom. spasi.{.’ Zatim }e krenuti za njim. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i. A kada nam On do|e.

s.s.. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti.. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik. 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik.on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf. o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete. zbog svojih grijeha. d`. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no. a. d`. a. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti. re~e: ‘Allah. prenosi da je Allahov Poslanik.{.94 Iman vjernika koji }e. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. d`. zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove. a. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti.: “I svaki od vas }e do njega sti}i. 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje. ostati na njemu.s.{. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ . 30) Allah. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet.s. d`. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik. nikada ne}e nestati. Vjerujemo da ih je Allah. Tek kada se potpuno o~iste.{. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e.”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha. a. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je .{.” (Et-Tahrim.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog.{. a Allah }e spasiti vjernika. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni. r.. stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja.”218 12 . Tako mi Allaha. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega.” (Merjem. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet..a..” (Merjem.. d`. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. A kada vjernici pre|u }upriju. pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih.. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti.217 Svi }e... d`. Ebu-Se’id el-Hudri. dakle. gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima.. a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni.{. Allah.

” 220 A {to se ti~e D`enneta. i jedni prema drugima okrenuti. svakome onom koji se kajao i ~uvao. to }e. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu. tako }e biti i mi }emo ih hurijama.. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati. 17-24) Allahov Poslanik. zaista. i koji je srce odano donio. 62-67) Allahov Poslanik.” Zatim re~e: “^itajte. opisuju}i D`ehennem. i ona je. jedni drugima }e.s. a.. priklju~it }emo djecu njihovu. bezbijedno. pune ~a{e dodavati . na Kijametskom danu. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela. krupnih o~iju. `eniti.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati. }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala. a. u njima. oni }e na sigurnu mjestu biti. a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim. a od nje }e mu mozak klju~ati.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e. niti u{i ~ule. Allahov Poslanik. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.{.” (Es-Sed`da. skrivene radosti ~ekaju.s. a. zaista.” (Es-Saffat.Ovo je ono {to vam je obe}ano. re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta. a. u miru. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima.a od Nas i vi{e.zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh .Eto. d`.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini . ne}e biti ni od jednog daleko.” (Et-Tur. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele . u Njemu.’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu. u Kur’anu. usred ba{~a i izvora. plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. Allah. iako Ga nije vidio. “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. dovoljna! Poslanik. u dibu i kadifu obu~eni.. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi. 17)221 . ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih. . a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti . u njima }e mo}i.. koji se Milostivoga bojao. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati .” (Kaf. prenose}i od svog Gospodara.i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli. svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri.s. poslije one prve smrti. blagodat }e to od Gospodara tvog biti. U|ite u nj.. kao nagrada za ono {to su ~inili. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. opisuju}i D`ennet. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele.s. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti. ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim.

da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” . a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 . do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema. 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ . vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema. nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati. samo. A onda }e jedan glasnik me|u njima. o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu. Pogledaj. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao.96 Iman Isto tako.odgovorit }e. da ga i jedni i drugi ~uju. koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive. stanovnici D`ehennema u D`ehennem. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom.s. pa }e se zaklati.‘” (El-Ea‘raf. i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. nema smrti! O stanovnici D`ehennema. O tome nam Allahov Poslanik. a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta.. a nevjernika u drugom. a. viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili.“Jesmo!” . ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet.a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio.

{. biva Allahovim odre|enjem.{. Pojedini.a. govore}i da je kader Allahovo. dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke... a.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana.” (El-Hid`r.{. d`. d`. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. zlo ili dobro. kada ga je D`ibril upitao o imanu.. d`. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove. 21) “Mi sve s mjerom stvaramo. znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti. Njegove poslanike.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera.224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah.”” DE. {to je nemogu}e. d`.{. postavio na ovom svijetu.{. ka`u suprotno. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar. Sudnji dan i da sve {to se doga|a. 49) ... vjere.. koji prenosi da je Allahov Poslanik. opet.s. pa definiciju kadaa pripisuju kaderu. Njegove knjige. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo. stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji. d`. a definiciju kadera kadau.‘Umera. r. rekao: “Da vjeruje{ u Allaha.[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo. Njegove meleke.” (Er-Ra‘d.. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru.” (El-Kamer.223 A kada’ Allahovo. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn .

{..{. a ne volja ljudi. zlo ili dobro. Pa ono {to im On `eli. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti. to }e im i biti. sasvim potpuna i dovoljna. 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” . d`. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog). mo} i volja.. Njegova volja se ostvaruje. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati.. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman. 29) “I On sve mo`e.” (El-Hadid. uistinu.” (Ja Sin.{.” (Junus.{. to im se ne}e ni desiti. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova. Obja{njavaju}i ovo. Allah zadovoljan njime bio. d`. prijatno ili gorko. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena. d`...” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed. Ibn-Tejmijje. to rekao. jer kader zna~i ono {to Allah.. dozvole i volje.” (El-Bekare. kao {to su: znanje. d`. d`. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}. d`. izuzev {to On htjedne. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda. ka`e: “On sve zna. Ahmedova definicija je. {ejhul-islam.. odredbu i da sve {to se de{ava.”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu.” (El-Burud`. Allah. a ono {to On ne `eli. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu. 2) “On radi {ta je Njemu volja. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove.{. biva s Njegovim odre|enjem.. 83) “On upravlja svime. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova.{.

A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima... njihovu nafaku i ~asove njihove smrti..{. Tvorac njihovih djela. lahko. ali je Allah. ~ovjek je vjernik i nevjernik. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. stvorio je i njih. On zna sve njihove radnje. 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu. ne mo`e ni biti. a zabranio im je grijehe. {to god ~ovjeka zadesi. to je.{. stvorio. d`. Allah. voljom.{.zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: . ali Allah.{. d`. zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi. d`. O tome Allah. d`. d`. vjerovanje da biva ono {to Allah. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji. d`. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji. a {to god ga je mimoi{lo.. u stvari.rahimehullahu te’ala . neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti. dobra djela i grijehe.. a da ga nije Allah. Prvo je stvorio pero. d`. jer drugog Tvorca i Gospodara nema. a koja nije. Allahu. Allah. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja . de{ava Allahovom. prije nego {to je damo. uistinu. ili mirovanje.. dobro~initelje i pravedne. zapisana u Knjizi. znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). Pera su presahla. ho}e. I da se svaki.{. dobar i lo{.{. Allah.Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah..{. neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i. . I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli. Pored svega toga. On voli mutekije (bogobojazne). volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}. d`. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja.. Dakle. d`. on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju. uistinu. i njihovu mo}. d`...{. Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju.{. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi. a ono {to On ne}e.{.” (El-Hadid. lahko!” (El-Had`d`. a sveske su se sklopile. Ljudi ~ine djela. i njihovu volju..to je Allahu. d`.{.

. A pripisivanje zla Allahu.elek. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a. jer se zlo ne pripisuje Allahu. prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro..{. d`. po stvaranju i odobrenju nije zlo.{. imaju}i na umu kako Allah. i tra`enje za{tite kod Njega. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano. kao {to ka`e Allah. ali je hajr . ~etvrti: Allahovo. a zlo se Njemu ne pripisuje. u koji smo du`ni vjerovati. pisanje. on je u svojoj cijelosti samo dobro. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih. d`.{.228 Allahovo.{. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa.{..230 Bolest je. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom. zbog bola i isku{enja koja ga prate. d`. milost i dobro. Podjela kadera.. d`. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke. d`. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema. d`.{. jer je dobro u odnosu na djela Allaha..100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo.{. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro. pribjegavanje Allahu. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava. d`. kao {to ka`e Allah.231 Sve {to je zlo je relativno. kod Allaha. svojstava niti djela. neprijatelja zlo. pravda. d`.{. na prvi pogled.{. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja.{. na primjer.{. d`. d`.. d`. tako|er.gledaju}i na budu}nost. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih. znanje. d`. bezgrani~no dobro. i Njegovo . 10) Uistinu. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti. d`. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje.{.{. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}... praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara. Tre}i: Allahova. d`.: “Allah je stvoritelj svega.. sve je to mudrost. a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha.{. Stvaranje Iblisa. d`.” (El-D`inn. `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi. jer da je Njemu pripisano. dodaju}i tome jo{ veliku nagradu.‘” (El-. Njegova volja..{. a u odnosu na Allaha je svakako hajr. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a..{.{.. ne bi bilo zla.{.. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu. stvaranje svih stvorenja i doga|aja. d`. Allah. Nije mogu}e da Allah. neda}a za ~ovjeka trenutno. d`. kao {to Allah.. a sve ostalo stvoreno.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu. d`. d`..” (Ez-Zumer.{.{.. d`. ostvarivanje obo`avanja Allaha.

.Iman 101 odobravanje istog. i pored ka`njavanja grije{nika. a Allah ima najja~i dokaz.{. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz. u svakom pogledu. a Allah.. ili grije{nik. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast.d`.{.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah. Zato je opravdavanje grijeha kader’om. Allahov. je iznad svake manjkavosti. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha. d`. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini. d`. {to se. ima dvije strane. jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu.{. jedna od njih je dobro. prije nego . Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom. oni ga ne bi mogli u~initi. d`. kosi s vjerovanjem u Njega. On ih ne bi kaznio. mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. odgovor je sasvim jasan.{. i da On ho}e. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am. Te dvije stvari su: Prva: Allah. d`. A ako je ~ovjek. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. d`.. ili nevjernik. govori bez ikakva znanja i osnova. Kako }e se nevjernik. nevjernik. d`. a ni preci na{i.{. d`.. jer je Allah. Allah.{. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio.{. a to je strana koja se ve`e za Allaha. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova. Pa ako je vjernik. zlih djela. d`. pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde. tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio. o Allahu.{. pravdati kader’om..{.{. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost.. niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali. Zlo. nevjerstva i {irka. a da On to nije htio. dakle. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu... pripisivanje nepravde Allahu. mora vjerovati u Allahovu.. nepravda. svakako.{.. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha. koji se opravdava kader’om. d`. d`. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina. koji ga je stvorio i odobrio..

Znamo da je svakom ~ovjeku.102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr. d`. na nju pozivati?Postoje Allahova. i da izvr{ava Njegova nare|enja. d`.{.. odredba. d`.{. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome. Stvar je. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo.{. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja. I bilo je onako kako je Allah htio. pa svi prihvate Njegovu uputu.. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb. gajb. Allah... Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu. onda. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah.{. htio je sasvim drugo..{. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu.{. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih. d`. Druga~ije re~eno. ili da ih sve prisili da vjeruju. d`. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe. Allah. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj.{.. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu. Allah. d`. prije nego {to se desi.. da bi se njemu prilagodili.. te saznao {ta je njemu odre|eno... naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati. dok je. kako }e se. d`.{. pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi. pomo}i u tome. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah. niko je ne poznaje osim Allaha. Polemika na ovu temu.{.. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici.. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade. Ali.. d`. nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima. dakle. u isto vrijeme. a onoga ko izabere zabludu. Profesor Sejjid Kutb. d`.. a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf.{. nare|eno da se pokorava Allahu. A {to se ti~e Allahove.. ili da im ubaci iman u njihova srca. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti. u praksi. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama. veoma jednostavno i jasno. d`. tuma~e}i spomenuti ajet. volje i odredbe. nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana. pa pro~itao {ta tamo pi{e. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju.{. nije rezultirala . kad je Allahova. {to na ovaj na~i postaje. d`.. A kada oni poku{aju to u~initi. u bilo kojoj filozofiji ili religiji...{.{. d`. Allah. d`.

{. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u. a ako izvr{i{ neki grijeh. Dosta mu je da zna njegovo zna~enje. d`. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove.” (Ez-Zumer.. d`.{. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane.{. zadovoljan. i ljudske volje i njihovog . da je mudar i da mu ne prili~i besmislica. Allah. sve zna. d`.{. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost. osim Allaha.. d`. koje ne zna niko drugi. ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. ~ime je Allah. znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova.. d`. Allah od vas ne zavisi. da vjeruje da Allah... Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. odredbe.{. d`.{.{. d`. a ako si Mu {ta zgrije{io. I da zna{ da Allah.{. Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena.{..[. a zatim se osloni{ na Allaha. du`an si Mu se zahvaliti na uputi. d`. dragi brate. D@. 7) SKRIVENOST ALLAHOVE.. Na{i razumi su ograni~eni.{.. Jer. . A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa. d`.Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem.. d`. d`. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni. I da zna{. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb). du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi. nadaju}i se da }e ti oprostiti. ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima.pa. ako si u~inio dobro. d`. jer }emo se tada razi}i i tako propasti. d`. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{. Allah. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{..{.{.. a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio.{. kako bi te to odvratilo od grijeha. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni.”233 Zato. stepene i da u njega vjeruje. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi. d`. i da voli{ ono {to On voli. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini.{. da je sve stvorio i da ono {to On ne}e. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom.. ne mo`e ni biti.. Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha. Allah.

104 Iman izvr{avanja od ljudi.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom.... koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha. d`.. Poricanje znanja koje postoji je kufr. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti. pa njime ne kre}i.{. samo znakove Allahovih..{. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika.{. jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji.a. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema. a oni }e biti pitani. d`..{. mu re~e: “Tajna Allaha. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah. d`. kao {to je slu~aj s Allahovim.s.{. ukratko.”236 Divne li su rije~i imama Tahavija. A prvi znak uva`avanja neke . r...{. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu. a Alija. a ko to u~ini.. re~e: “Duboko more. zabranjena radnja i prekora~avanje granice. i upitao ga o kader’u. postaje nevjernikom..s. te ga nemoj gaziti. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik.{.{. bi}em. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti.{.. d`. pogazio je Allahove. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti. r.. a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu. I iman ne}e biti primljen ni od kog. mudrosti u tome. d`. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba.. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika.234 Zato je Allahov Poslanik. d`.” On mu ponovi pitanje. a. Ovo je. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji.‘ (El-Enbija‘.a. d`.{. d`. sve {to je potrebno Allahovom. r. Allah.s. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{. uradio. a. a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju. To je dered`a veoma znanih.” On ga ponovo upita. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati.a. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put. d`... a ljudi raspravljaju o kader’u.{. na primjer. na {to mu Alija. bez detaljnog ispitivanja Allahove. d`. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti. Imam Ahmed prenosi. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi. svojstava. jer je Allah. koji prenosi od njegovog oca.. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja. d`. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome. a. Mi mo`emo spoznati. rije~i.. toliko se zacrvenio od srd`be.

.. kada ka`e: ‘Ko umre. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela.{..Iman 105 stvari je vjerovanje u nju. pitaj Allaha. te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne. Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku. ~uo sam Allahovog poslanika.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. taj sa mnom nema ni{ta. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’. r. osim onim {to ti je Allah propisao..{. a da nikome ne bi nepravdu nanio.s..a. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo.. Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i. rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti.. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’. r.s. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. d`. d`. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. Ako bude{ ikog pitao. d`.. u tom zna~enju. jedne prilike.. a.”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika. odredbu. tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa. bilo je pero. tra`i je od Allaha. Selman el-. Allah. a. a ako im se smiluje. d`.{. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika. Pazi na Allaha. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu.s. koji je.s. o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika. a. a. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda.arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad . na}i }e{ Ga ispred sebe.s. ti to ne bi primio.s.. a. d`.Sine moj.’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika. Ibn-Abbas. ne}e ti nauditi ni~im drugim. a ako i od kog pomo} bude{ tra`io. a u ovo ne bude vjerovao. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju.s. i tinta se ve} sasu{ila.s. a. On bi to u~inio. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu. ve} odredio. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik. re~e Allah. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa. A kada bi se sakupili da ti naude.a. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah. Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi. Pera su prestala pisati.. a. a. pa mi je rekao isto tako. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah.{.{..

dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. Takav ~ovjek zna da se Allahove. su plod njihovog imana u Allaha. ali su istinita. onda. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika. koja je ostvario allahov Poslanik. i zna da.. d`. budu}i svijet i Allahovo. niti mimoi}i ono {to te zadesilo. To su djela koja li~e na ~uda. d`. propisao.{. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat. sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi.. volji i ure|enju . Koju li. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima. d`. samo. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. d`. odre|enje. sa svojim plemenitim ashabima. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’. d`. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu.{.{. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju. Sva ta ogromna djela. Kako. d`. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji. Tek ovako promatraju}i. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje.s. da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode. rahimehullahu te’ala. ne bi mogao u~initi ni{ta.106 Iman postanu vjernici u Allahovu. a.. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb. rukama. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi.. ma kakvi oni bili.{. sem onoga {to mu je Allah. kad bi se cijeli svijet sakupio. zna da je i on sam pra{ina..”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana.. nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek. a.{. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja). Jer. a ono {to mu nije odre|eno.s. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo.. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama.{.

mudar i milostiv.: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu.a. zna da je od Allaha.a ono mo`e biti dobro za vas.‘” (El-Bekare. d`. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju). d`.. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah.{. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg.”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. dobro po nju.{. Tako }e. osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost. r.. Allah. on se na njoj zahvali. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve.Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo.{. pa i za to bude nagra|en.. r. a ljudi ne znaju. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo. sve dok ga potpuno ne o~isti. dakle. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi. kada ga zadesi neda}a. a.. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici.. a to nije slu~aj ni s kim drugim. u dobru..’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah.a. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu. te se zadovolji i strpi.. pa zato biva nagra|en. a vi ne znate. Kao {to to obja{njava Poslanik. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema. a ne{to volite.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a. a On zna.{. 11). d`. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji. a ako mu iman bude slab. a. kao {to ka`e Omer.s. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima. on se strpi. d`. za nju nagra|uje. koji u Allaha vjeruje. A ako se po`ali{ sinu Ademovom. Zato je svako stanje koje je zadesi. a ono ispadne zlo po vas.”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom.{. ‘Allah zna.. Ona je zahvalna Allahu. a ako ga zadesi kakva neda}a. ka`e: “Ne volite ne{to. a strpljiva u neda}i. Pa ako mu iman bude ~vrst.Allah sve dobro zna. d`.s. d`.” Alkame. d`. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi. te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji.{. 216) Mu’minska du{a. a On }e srce onoga.. isku{enje dolaziti ~ovjeku..{. neprestano. ja . uputiti . do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti. tuma~i Allahove. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo. r.a.” (Et-Tegabun. isku{enja }e biti lak{a. mudrosti i Njegove volje.

dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka. odredio je i uradio ono {to je On htio. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om. niti nervne napetosti. bilo bi ovako. odredbu i svijest o Allahovoj.. Naprotiv. d`.{. d`. odredbom.”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka.”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah... nego . Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao.” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati.{. onda se strpi. odredbom. d`. pa ako si u stanju. nema okretanja nazad. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. Jer.{.. d`.{. d`. a niti neda}e njegovo strpljenje. abnormalnosti i {izofrenije. a ako nisi.” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e. kao ni sabur na poni`enje i zlo.{.{..”251 Sabur je vad`ib..252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu.”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju.{. po mi{ljenju cjelokupne uleme. d`. budi zadovoljan. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom. milosti prema ljudima. d`. a svi su saglasni da nije ispod mustehabba. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. a drugi da je mustehabb. tako da uop}e ne osje}aju bol.108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao. niti da je bilo ovako i ovako. kao {to smo ve} rekli. U tom slu~aju. u skladu s Allahovim. nego: Allah. d`.. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela. odredbama. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari.” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. Zadovoljstvo Allahovom. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo.{. d`. d`. Zato nema psihi~kog sloma. I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti. d`. nestanak brige i tuge.{....{. nije zadovoljan kufrom..{. du{e i nerava.{. odredbi. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole.{. Allah. nare|enja. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj. najve}a vrata. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje. uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja). O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib... d`. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu. d`. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih.

i imanom da je sve u Njegovim rukama. prijatnost ~vrstog ubje|enja.”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na .mu{ku. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura. u~ini bez poroda. Mora se `eniti..{. A onaj ko okrene glavu od knjige moje. d`. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e. d`. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji. pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom.. odredbu?”. ili im daje i mu{ku i `ensku. milost i pravednost. Allahov poslanik. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost.s. smirenje..{. d`. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu. a na ovom svijetu izgubljene sre}e. d`.{..{.. d`. a i ne uroditi. d`. On. sre}a. dozvolom.{. bio bi grije{an. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno .” (Ta Ha. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode. zajedno sa tevekkulom na Allaha. d`.. kako to Allah.. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama. odmor. on odgovara: “Oni su dio Allahovog. a. a koga ho}e. kader’a. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate. da li oni mijenjaju Allahovu.{. iako je nafaka u ruci Allaha. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. smirenost.posljedi~nim zakonitostima koje je Allah.uistinu. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom. rastere}enost savjesti. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha. rastrganih nerava. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. Tako. jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i.. ali taj brak mo`e uroditi plodom. d`.Iman 109 vladaju zadovoljstvo.{..{. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji.{. a kome ho}e . istinsko zadovoljstvo. postavio u ovom svijetu. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju. d`. tegobnog i napetog `ivota.

.. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama..{. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom. a. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu. te je Omer tako i naredio. A Allahov Poslanik. r. mustehabb. jer Allah. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah. r. a.256 Zato je Allahov Poslanik.a. to u~inio po kader’u. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer..s. manjkavost u razumu.. A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula.{. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci. r.. prije osvajanja Meke.259 Tako su i ashabi.. kako bi se udaljili od kuge. da su ga. d`.. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio.s. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju. a zatim se osloni na Allaha..a. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima.... vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani). sreo je ljude iz Jemena. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i .a. je skrnavljenje [erijata. mubah ili mekruh i haram. a. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer. najve}i mutevekkil.{.. a.s.a. ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane.{. postavio.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka..110 Iman posljedice.a. jer rad je fard. a ne da mu se suprotstavlja. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’. r. Buharija prenosi od Omera. naredio lije~enje. i pojedinim Kurej{evi}ima.{.. pa su se muhad`iri saglasili na povratak. rekao: “Allahov Poslanik. jedan plodan.s. zar ne bi.. kada bi ih ~uvao u pustom dijelu.. Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove. Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku. Dolazili su beduini s raznih strana. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela. d`. d`. a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali. a isto tako. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. svakako..’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre. ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se. To je. a drugi pust. pogre{no. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim. r. rekao je: ‘Allah... osim jedne bolesti: starosti. nije dao nikakvu bolest. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu.. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{.{. d`. susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha. d`. {irk u tevhidu. a da za nju nije dao lijek. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao. a neki ka`u da je vad`ib. d`. po ulasku u [am. Nazvao sam selam i sjeo. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada. a zatim muhad`irima.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima.

u protivnom. a rad je njegov sunnet. d`. jer bi.s. pa ko bude radio po njegovom halu. a. niti tevekkul slabo{}u. tevekkul je hal Allahovog Poslanika.” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad.. a ko zanije~e tevekkul. mudrost i Njegov zakon ({erijat).. zanijekao je Sunnet. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 .Iman 111 dunjaluku. Pored tevekkula rad je neophodan. Jer. zanijekao je iman...{. oskrnavio Allahovu. Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom.

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

a. ali.266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju. a u njega ne ulazi djelo. mada se na njemu grade druga razmimoila`enja. oprostit }e mu. nego je on pod Allahovom. konstatacija da su djela organa. uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. a Allah najbolje zna. a ako htjedne.265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza. iako se razilaze u njegovoj definiciji. ili samo jedna od . teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju). da li je on dio imana. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta.s. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima. {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu.. kaznit }e ga. tako|er teoretske naravi. jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko.. oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika. Jer. Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi. voljom. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom.{.268 Uzrok tome je. d`. uz iman srca. neophodna. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom. ili da su ona jedan dio samog imana. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode. Ali. ako htjedne.

.araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna. Ali. koji nije mogao otkloniti. obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema.270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik. ali je on. A drugi. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje. bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet. i rije~ i djelo. iako ga ne smatraju dijelom imana..Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. ali ga nisu vjerovali. a.. {to nije slu~aj sa djelom.{. od ljudi tra`i rije~i i djela. smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane. poreko{e. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. vo|a nevjernika. poslanik. ako ne: 1 .s. on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. o kojima nas Allah.271 3 . ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem. sveukupno. 102) “I oni ih. 14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik. d`.{. d`. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom. jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo.” (El-Isra‘. d`. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. ne mo`e biti.Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet). oni koji su sebe upropastili .{.” (En-Neml.. smatraju da je ono neophodno. spada u iman. ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti. te je pre~e baviti se drugim pitanjima. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana. nepravedni i oholi. Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah. Allah.. ali su u sebi vjerovali da su istinita. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam. prenose}i {to je rekao Musa. spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to.” (El-En‘am.{..269 2 . 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara. pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci. pripadnik na{e kible (musliman).. a srcem ga porekao. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u . veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje. i pored toga. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana.ubje|enje i na rije~i jezika. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga. i oni su munafici.Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman. . jer je neizostavni rezultat imana. Allah.s. ali su bili nevjernici. nastalo bi i imana.{. od nas tra`i. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori. d`. kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja.oni ne}e vjerovati. a. kao o~igledna znamenja.116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana. d`. Jer. ako se zadovolji samo s jednim. Pod rije~ima se misli na rije~i srca .

a. {ta se desilo.274 6 .. potvrda i djelo. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje. a drugi je njegov obavezni rezultat. i Njegovom Poslaniku. a. d`. Svi su. a ja ga ubih.s. biva grije{nikom prema Allahu.. poslao nas je u bitku. a izostavi djela.{. iako su djela odstranili iz definicije imana. . tvrde suprotno. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima. u svojim hadisima. To me je po~elo ti{titi. spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. razilazi i po drugom pitanju. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom. koji ka`e: “Allahov Poslanik. smatraju da su djela neizostavni rezultat imana. pa sam ispri~ao Poslaniku. a on re~e: ‘La ilahe illellah’....275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha.. te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam. i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise. Ja sam stigao jednog od njih. Pa ko ih izgovori.a. dakle.Iman 117 iman. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu.Saglasni su. isto tako. ali izostavi djela. i u tome da ~ovjek. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava. pitanju pove}avanja i smanjivanja imana... isto tako. a. i da je sve to u odnosu na Allaha. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje. a. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori. da u njega spada rije~.s. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan. i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah.” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana. d`.{.{. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana.273 5 .s.”276 To su rije~i Poslanika. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio.Saglasnisu. Ve}ina ehli sunneta. r. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom.s.”272 4 . iako umre prije pokajanja.Isto tako. d`. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana.s. ulema se.{. dokle god ga ne smatra dozvoljenim. isto tako. d`. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom. a. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao. A hanefije.

ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice.{.”277 U svakom slu~aju. r. a kad im se rije~i Njegove kazuju. a. treba da ih se pri~uvate!‘. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas. 4) A od hadisa. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima. i on je mu’min. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e.. da bi ~inili zikr Allahu.. a. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti. ovisno od djela. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom.a.” A Omer. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika.s. r. a ako ni to ne bude u stanju..” (El-Enfal. hadis: “Ko od vas vidi neko zlo. a to je najslabiji iman. koji su dokaz za to... i rade ono {to im nije nare|eno. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide. prenosi da je Allahov poslanik. neka ga sprije~i svojom rukom. neka to u~ini rije~ima. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti.”279 Zatim. te . r. Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.”280 A Abdullah bin Mes’ud.” Jo{ je mnogo ajeta. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah.eth. a.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja.a.”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda.s. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. 2) “One kojima je.{.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade. pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila).” (El-. on je mu’min. i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima.s. a ako ne bude u stanju. neka to u~ini prezirom u svome srcu.a. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje. d`. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. d`. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova.. je i hadis u kome Allahov poslanik. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje. i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu.‘” (Ali ‘Imran. takvaluku.. to je pove}alo njihovo vjerovanje. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman. A i stid je dio imana. i on je mu’min. niti iz tog razlaza {ta proistje~e. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje.

Ko se ograni~i samo na prvi dio. vele: Nau~ili smo iman. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno.Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. d`.s. i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara. 9) 2 . Ibn-‘Umer i drugi.a.. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. Pa ko ga izgovori.. i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika. kroz Njegova imena. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta.s. Zatim. svojstva..s. a.a.{. d`. r.{.s. A za potpunost imana su nephodna oba dijela. Zato je Allah. d`. islamskih principa i zakona.. . ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. r..” (. IbnD`undub. u globalu.s.. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju. Jer. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja. historijskim kazivanjima. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih . nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik. Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika. te tako izi|u iz imana u kufr. vezane za doga|aje poslije smrti. kao {to su: pitanje meleka. a. priznavanje poslanstva Muhammeda.. i njegovim uputama u pogledu morala. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer. D`enneta i D`ehennema.u~eni. kao {to smo ve} rekli. temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha. osobine i djela. o Allahovo. pove}ava se jekin i ja~a iman. Allah nas sa~uvao tog zla! Jer. Iman.s. u globalu. vjeruju}i u to {to ka`e. zatim smo Kur’an. bez znanja o detaljima.. iman slabi. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. Knjizi i njenom sadr`aju. d`. izrekama. a. Iako sve to. Allahov poslanik. a. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . u svojoj osnovi. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje. primjerima koje navodi.. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed. kao {to su to ~inili ashabi. {to se iskazuje {ehadetom. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe..atir. a.{.{.{.. je priznavanje i prihvatanje Allaha.. toliko se pove}ava njegov iman.. I znanje o Allahovom poslaniku. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una. a.{. d`.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji. poukama i poja{njenjima. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo. posti`e temelj imana. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna. njegov iman u Allaha je nepotpun. d`ihada i poslovanje. a.”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu. pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima). Sirat }uprije. pravdaju}i tako svoje grijehe.s. pa nam se pove}ao iman. Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. d`. i onaj koji to ne zna.

191) “I oni koji.”284 A Allah.{.120 Iman 3 . sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo.ashabima.” (El-. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje. razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi. d`. Me|utim.{.. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba. ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela. da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini. d`. Njegovu mo} i odredbu.” (El-Bekare. To su oni koje je Allah.{. svojoj bra}i .{..Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. 17-18) . pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha.{. tada nam se iman pove}ava. tada nam se smanjuje iman. A ima. d`.. d`. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). ljudi koji u njima vide Allahovu. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga. iman i jekin pove}ava..{. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru..{. carstva. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo. nikako da se osvijeste. To su nevjernici i vjernici slaba imana. d`. jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem..” (Ali ‘Imran. te im se. zbog toga. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo. Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera. d`. Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha. 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo. ni gluhi ni slijepi ne ostanu.a.’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a). A svojstva Allaha.. d`. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju.{. Njegovoj mo}i. i kad ona osvijetli njihovu okolinu. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha. d`.” (Ali ‘Imran.{. Gluhi. r. d`. d`.{.. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje.s. da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu. d`. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere. uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima. veli~inu i veli~inu Njegova carstva.. d`. nijemi i slijepi su.{.{. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru. 73) A o drugima Allah.urkan. stvaranje.. opet. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju. koji je ashab Allahovog Poslanika.. Prenosi se od Ebu-D`a’fera. a.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti. a uvodi u drugo. poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama. Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra.drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). Me|utim. prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog.. . prvi se smatra uvodom u drugi: . vjeru).prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu. smatra se nevjernikom. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom. te on postaje dru{tvo nevjernika. a nikako zanijekati. d`. . Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela.{. U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika. a ako ne stigne do nje.

{. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah . vjeru i napustio je kufr u kome je bio. rije~i i ubje|enja. dao naslov. njihov Gospodar. Allah.Nema drugog boga..{. u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja.PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu. On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji..{..{. d`. {to ih poni{tava. d`. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom.. d`. 4) Me|utim.. d`. samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah. Zadovoljio se da.. taj je od onih o kojima Allah.s. d`. da je Muhammed. d`. Muhammed je Allahov poslanik). vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje. Tome je Allah. zbilja. u{ao je u Allahovu.” (El-Enfal. ka`e: “Oni su. na po~etku.. osim Allaha. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju. Zato. a.{. pravi vjernici.285 . da }e jedino Njega obo`avati. njih po~asti. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka.{. i oprosti.

bez imalo sumnje.{.s. a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika. i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet. Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha.s.. a.. a. rekao da je ~uo Allahovg Poslanika.s. rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga.. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet. u}i }e u D`ennet.s. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje. Isto tako. potvr|uju mnogi sahih hadisi. . mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika..{.a. Svaki ~ovjek koga Allah.”287 2 .”288 3 . a zna da nema drugog boga. d`..Allahov Poslanik. osim Allaha. i da je Muhammed Allahov poslanik. d`.s. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto. a.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama. bez imalo sumnje. r. rekao je: “Ko umre. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga. ne}e ostati mahrum od D`enneta.s.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. d`. ukazuju na to da su Poslanik. na po~etku. vjeruje.a. osim Allaha. i da je Muhammed Allahov poslanik. a.. i da ne}e vje~no ostati u vatri.{. a. kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga. u}i }e u D`ennet.. i da sam ja Allahov poslanik.Allahov Poslanik. U njima se ulazak u iman i islam.”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha.. ne}e u}i u D`ehennem. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga. HADISI 1 .”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah. a od njega. osim Allaha.. koji to isto tako potvr|uju.. osim Allaha.

a. Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{. prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. poziv u kelimei {ehadet.. 4 ..a. a..” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga. a..Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija. r. odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama. i da si ti Allahov poslanik.”291 2 .. da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. niti {tetu mo`e nanijeti. ona je vjernica. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima. 1 .s. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik. d`.” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je. EbuBekr tada primi islam. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet. a.294 . a ko ga ne obo`ava.s.S. u stvari.U siri se prenosi da je Halid bin Se’id. ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik. A.. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah. Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija. Ebu-Malik u svom Muvetta’u. a. a.s.s.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik.s. osim Allaha.{. niti zna ko ga obo`ava. Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi.s.. mu je na to odgovorio: “Naprotiv. u kome stoji da je Allahov Poslanik.s. i rekao mu: “O Allahov Poslani~e. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju. u kome ka`e da je Poslanik.” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik. o Ebu-Bekre. da obo`ava{ samo Allaha.. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. Ja te pozivam. da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik.. O Muhammede. pozvao Ebu-Bekra je.” A Allahov Poslanik.” On tada re~e: “Oslobodi je..s.Muslim. a.U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr.126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA.. obradova se njegovom islamu.”292 3 . Poslao me je da dostavim Njegovu poruku. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku. te se vrati svojoj ku}i kao vjernik. a.

niti pravedniju stvar od islama. d`. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni. Do{ao sam Poslaniku.s.a. a.. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica.. u Medinu. sve dok ga nisu oborili..s. 7 . htio je suprotno.”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga. Tako mi Allaha.”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. Do{ao sam blizu njega i Allah.. stoji da je on do{ao u Meku. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs. i da je Muhammed Allahov poslanik.Iman 127 5 .{. Ali. a. osim Allaha.. Allah.. ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor. I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine. {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro.s. a ja sam bio ~etvrti.s. kako klanja pored Kabe.. a ako budem ~uo lo{e. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i.s. zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg. ili da slu{a njegov govor. Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri.a. a.295 Ovo je skra}ena verzija. nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega. Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u. i istinski nisam `elio da ga ~ujem. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha. a..” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije... Ali. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima. prihvatit }u ga. boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora.s...” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i. a. htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika. nije krenuo ku}i. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i. 6 .. rekao Ebu-Zerru. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo). u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku . i zabranili mu da se s njim sastane. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i.s.Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga. a. pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga.s. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik.s. a.{. r. Allahov Poslanik..O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra. i da je Muhammed Allahov poslanik. r. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome. osim Allaha.a. u kome stoji da je Allahov Poslanik.. a. a.s. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. d`. osim Allaha.

ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu..{. ili tome sl.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba. primio islam. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu.s. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine.. a. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. osim kelimei {ehadetom. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’. Allahov poslanik. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta. a to je da ulazak u Allahovu. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni.s. d`. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet. a. nije dovoljno da samo {ehadet donese. i da je Muhammed Allahov Poslanik. na primjer.. nakon ovih dokaza. kamata.. pored {ehadeta. Zatim sam ga poselamio kao poslanika. osim Allaha. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja. ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. On mi nasmije{ena lica uzvrati selam. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim. nego je du`an da.299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto.s. na primjer. a.) Pa smo po`urili.s. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha.128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku.s. Pa ako je. r.{. ali porekne ne{to od Kur’ana. Zato niko nije u stanju. ali ne priznajem obaveznim zekat i had`.. osim Allaha). prije i poslije Hid`re. jer je to poja{njeno u drugim hadisima.. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga. Isto tako. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet. ubistvo.300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. osim Allaha.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta. a. ili narodu odre|enog vremena. d`. a. ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na . njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji. rije~ ili slovo. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu. Jer. makar jedan ajet..a. ili da zabranjen blud.

a. one zahtijevaju izdvajanje Allaha.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme. .. koji su do njega bili poznati. na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate. odnosi samo na jedan narod. Sve ovo {to smo rekli. Zato je onaj.. onda je dovoljan samo {ehadet. du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude. Jer. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja. pored {ehadeta. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo. ukorio Usamu bin Zejda. vjere. ko ih izgovori. Jer.{. d`.. poslanik svim ljudima. Ali. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi. Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u. a. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha. svojstvima.{.s. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja. (tevhid) u Njegovom bi}u. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu. na osnovu vanjskih vidljivih pojava. kao {to smo ve} spomenuli. d`. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove. d`. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. jer ih niko drugi sem Njega ne zna.{.s. Zbog toga on. on se ne mo`e vratiti u islam. imenima i djelima. kao {to smo ve} saznali. a ako ne. kad je Poslanik. sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha. a. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri.. d`.. Ve} smo naveli slu~aj. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli. i negiranje svega {to mu ne prili~i. mora i jasno potvrditi da je Muhammed.s. na ovom svijetu.. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama.{. onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. d`. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima. Ali neka ubje|enja. mi smo obavezni temeljiti svoje presude..304 Ko je. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka.{.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio. pa makar on u stvarnosti bio munafik. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet. ne negira. Zato.s.. i da je Muhammed. a zatim {ehadet donese. a.

.

ubje|enja i rije~i odvodi u kufr. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una. nakon {to se u njega u|e.. u~vrsti u njihovom imanu.{.a. dok Allah. d`. vjeru. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine. koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje.{. .{. iznosimo definiciju imama Tahavija.. Me|u njima. ne iska`e Svoju milost prema njima. U prvoj vrsti se. Me|u njima ima onih koje Allah. pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom. razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana).DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu.osim Allaha. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama. ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju. i da je Muhammed Allahov poslanik.. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze). a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. d`. te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga. r. opet. d`. a zatim }emo ga detaljno objasniti. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela. A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta..

d`. i izlazi iz Allahove.. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila.. priznanje Njegovih imena. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. iz njega ne izlazi. Kao {to smo ve} saznali. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. {ehadet je da nema drugog boga. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim.s. A ako bude htio. Allah. Pa ko u islam u|e na ova vrata. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara. Nakon svega ovoga..{. o{troumnost. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao.{. svojstava i Njegovih djela. ukoliko u takvom stanju umre. Takav ~ovjek je na Allahovo. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog. vjere. Ako vjernik po~ini neki grijeh. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom. kao {to je iskrenost.{. kao {to si ve} saznao.s.. izgovori rije~i.{. iako se ne pokaje zbog njega. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem. sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana. ukoliko se ne pokaje.132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima. a zatim }e. d`.. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu.. a. od propisa.. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje. vjerno dostavljanje (poruke). d`. Ta vrata su. na kraju. volji: ako bude htio. ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu. d`. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva. a zatim ubijanje. nepogre{ivost i ostalo.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio.{. A ako njegova rije~... djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju. d`. a to zna~i izdvajanje Allaha.. vrata na koja se jedino mo`e u}i. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom. }e mu . I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed. povjerenje. d`. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik. izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio.. a.{. zavr{iti u D`ennetu. za ulazak u iman i islam.. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno. osim Allaha. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta. vjernicima. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje.

te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 . mimo Allaha.” (En-Nisa‘. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti. vjere dijele na nekoliko vrsta. Ovo su ~etiri vrste.s. vladar svakog stvorenja.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti. d`. mimo Allaha.{... d`.{. te svog po~inioca izvode iz islama. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja. d`.. ili se on djelimi~no naru{ava. Tako|er. d`. 2 .{. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje. ili da to jo{ neko.{. bez kazne u vatri.116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove.{. a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. Zato je svaka rije~. Jer.. ili smatranje da neko drugi. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo. d`. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga. nego }e ga uvesti u D`ennet.. ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk. da neko drugi opskrbljuje.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov.{. Allah.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov.. a. ~ini.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac. djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga. stvorio stvorenja. smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na..{. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom. a zatim ih zapostavio. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje). pored Allaha. vjerovanje da je Allah. d`. 4 .{. Me|utim. rububijjet. priroda i sl. kao {to je slu~ajnost. stvara i upravlja svemirom. imena i svojstava.. 3 . znanjem i mudro{}u. poricanje da je Allah. da nas Allah. . kufr i otpadno{tvo od vjere. d`. d`. {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji.

a. nemo}i.. ~uje kao {to ljudi slu{aju..{. ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta. Isto tako. Kao.. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at. d`. posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva. Njegove mo}i.. da. d`. je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. da vidi kao {to oni vide. i tome sli~no..134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih.... svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi.{. Zato. A u drugu vrstu . d`.{. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha. bez Allaha. d`. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik.{.{. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi. ili ga je negirao Allahov Poslanik.{. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik. d`.{. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja. Allah.. kufra u pogledu svojstava Allaha.{. U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil). znanje. sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik.{. Njegove milosti. Njegove veli~ine i mo}i.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. ono {to je negirao Poslanik.{.araon.s. Njegovog `ivota. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude. d`. a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje. d`.. koje je je Allah. negirao. ili bilo kom drugom stvorenju. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih. vjerovanja da jedino Allah. Njegovog uspinjanja na ‘Ar{. a. 24) Ili. Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu. a. pak. d`. kao {to je pripisivanje djeteta Allahu. supruge. {to je uradio .s. d`. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje). Ili. Njegovog upravljanja svime.s. Njegovog sluha i vida... d`. d`. ili da on sam odre|uje {ta ho}e..{. gafleta ili smrti. a. ako neko Allahova. a.{. d`.s. d`. na . ili k}eri.. Dakle. Njegovog govora. ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja. ali smatra da je ono op}enito i da Allah.kufra potvrde . taj je u~inio kufr. ne zna sve detalje i pojedinosti. niti ih ~uva..{. Isto tako. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. na primjer. d`. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha.s. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida. rububijjet pripisuje sam sebi. nesanice.. Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava. pa tvrdi da Allah..{.{. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost. d`. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome.

d`... ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela.{. svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah.{. u stvari.. Silni i Sveznaju}i. a.. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e..{. usmr}ivanje i drugo. u prija{njim vremenima.{.{.. d`.{. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~. kao {to je mo}. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije).{. d`. d`. i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju. mimo Allaha.{. d`. d`. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje. Jer je pripisivanje Allahu. d`. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini. d`. d`. d`. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao. i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi.{. vjerovali da ih je Allah.{. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da.. Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi. priznaje postojanje Allaha.”306 Zato je . bilo to poricanje srcem (vjerovanjem). a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje. u~ini neko djelo. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha. d`... d`. mimo Allaha. djela. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah.s. zna. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr. d`. opskrba o`ivljavanje. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju. 9) Dakle. pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom. a ako to ne uradi. Svejedno.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah.” (Ez-Zuhruf. iako ve}ina ljudi.. a i danas. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste. jer onaj ko priznaje da je Allah. d`. kojima je Allah. upravljanje. tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja.” Onaj koji ove rije~i izgovori. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf. postaje nevjernikom. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu. ili se na bilo koji na~in umanjuje. poslao Svoga Poslanika..{. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici. osim Allaha.. .. u rububijjetu. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha. zaslu`uje isto. Allah.{..{. Ova vrsta kufra.{.{. vjere. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta. ili rije~i koje na nju upu}uju.Iman 135 primjer. Pa onaj ko izgovori neku rije~. vjerovanjem da samo Allah. d`.

ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom. d`.{. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu.{. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku. a sustezanjem od Njegovih zabrana. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine. d`. vlast i zakon.. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba.{.{. zasluge ibadeta bilo koje vrste. a. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove. poslu{nost i pokornost. d`.{. dova. ili da se u njega uzda. Allah. Jer. Isto tako. nevjernikom postaje ko mu povjeruje. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose. na zaslu`uje te ibadete. da se Njemu ne treba upu}ivati dova.. sud`ud. d`. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine.{. tra`enje pomo}i.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini. strahovanje. osim Allahu. od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti.. A ibadet koji ne prili~i nikom. tavaf. Allah. nada. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu.{. ruku’. Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in.{. post. d`.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. niti se bilo ~emu od Njega nadati. d`. d`. da se njemu obra}a za pomo}. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga. neminovno pokazuje da on smatra da Allah. da se na njega oslanja. Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. 40) Zna~i.. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi. za ova zna~enja. klanje kurbana.{.. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom.. d`. postaje nevjernikom.{. d`.. djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha. Jer. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha. Jer. osim Allaha. iako nije naredio ljudima da to ~ine. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu. d`. d`. njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. obo`ava. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom. d`. mimo Allaha. tevekkul. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni.” (Ez-Zarijat. Dakle..” (Jusuf. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega. d`.{. poniznost. Allah.. skru{enost je. {to se Njemu klanja. d`.{.{. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju. A suprotno tome. tome zaslu`an. ne treba bojati. osim Allaha.. skru{enost i dr. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. U njega jo{ spada i ljubav... osim Allahu. postaje nevjernikom...{.s. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah. Isto tako. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje. da Mu se ne treba ruku’ ~initi. ne .

nasljedstvo. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe. Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva. kefarete (otkupe). a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta. o ~emu {erijat nije govorio. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede.. Jer. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta). postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom.” (E{-[ura. jer je to stvar id`tihada. osima Allaha... 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga..dr`i se za naj~vr{}u vezu. osim Allahu.s. d`. Na primjer. Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat. postaje nevjernikom.. ili tome sli~no.309 Me|utim. a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu. A Allah sve ~uje i zna. niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. vjere. d`.” (El-Bekare. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove. niti ga je spomenuo. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima.{.” (En-Nisa‘. 21) . tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno.Iman 137 dozvoljava. kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom. d`.. Ali. ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio. a. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio. d`. Allah. i dozvoljava ono {to je Allah. a vjeruje u Allaha .{. zabranio. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju.{.{. a ko to vjeruje. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte.{. koja se ne}e prekinuti. d`.. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi. Isto tako. a pojedini fakihi to dozvoljavaju. d`. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet.{. Allah. time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu..{. u sunnetu. a taguta se klonite!‘” (En-Nahl. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet. on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e. ili ih je odredio Poslanik. nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe. recimo. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah. d`.

. Sirat }uprije.... Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed. Allahov poslanik.. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom. vaganja djela. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no. ~ednost. kao {to su pet dnevnih namaza. Jer.s. Isto tako. o{troumnost.s.. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima. ili mu se ismijava.s. a.{. zabrana zinaluka i alkohola.{.s. na bilo koji na~in. ili njegovo omalova`avanje... ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen. D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari. A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao. on smatra la`nim rije~i Poslanika. obra~una. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha. a.. U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku.s. a. a {to je op}epoznato kao dio vjere. a.s. pa ko zanije~e bilo {ta od toga.310 jer nas je Allahov Poslanik. Ali. a. kupanje poslije d`unupluka. `enidba `enama koje su mahrem i sl. pripremio Muhammeda. ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata. a.s.s. a.s.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~. djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik. a. d`. Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika.{. a. po pitanju pro`ivljenja.. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana. i da je Allah. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha..s. {to poznaje samo manji krug visoke uleme. a. i sl. Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda. d`. a. opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri. pa ne{to od . jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed. d`. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema.s. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. ukoliko je to op}epoznato..s. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet.. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in. ili njegovu povjerljivost. post mjesec dana ramazana. a..

.” . ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje. objasnio u Kur’anu.{.s. ne znaju}i da je to od vjere. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. Evo nekih od tih primjera: . d`.niko ne}e posumnjati u njegov kufr.{. nego mu se pra{ta. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava. ZADOVOLJSTVO KU.{.Iman 139 toga porekne. djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima.. koji je Allah. on time ne}e postati nevjernikom. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha. d`. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju). A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana. ili porekne da je Allah. kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”. na primjer. jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu. a. ko zanije~e d`ine. Isto tako. jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed.. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet. posljednji poslanik. a svakako ih ima daleko vi{e. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo. ne postaje nevjernikom..{..s.ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer.312 Onaj ko. da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva. zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi. d`. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. {ejtana. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave.. dakle. d`. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an. o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja. prijstolje (‘Ar{). Allahovo. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari. Lewhi mahfuz i pero (kalem). a. jer o tome govori Kur’an. d`. da neni pripada {estina i tome sl.. Radi se. ili. ili {to }e tek biti. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik. jer o tome Allah..{.s. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda. a. nakon Muhammeda. ko ne{to od toga porekne..

sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom. . taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni. tako da u to ne ostane nimalo sumnje. OTPADNIKA I MU[RIKA .NEVJERNICIMA. ispravni. kao {to su jevreji. prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA. A {to se ti~e sekti i pravaca. u stvari. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom. onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik. I skrivaju od njih. Me|utim. treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. barem na po~etku. ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene. organizacija. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama.313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. Me|utim. a ne kafirom.140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. ili neki od njih. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr. Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. med`usije i dr. za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke.ROM 1 .NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA). nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje.

d`. 2 .{. ili tome sli~no. Isto tako.{. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz. d`. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza .. smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. ne obo`avaju na ispravan na~in. negiranje postojanja bilo koga drugog. A. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima. d`. izlazi iz imana. i musliman. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac.PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga. d`. I u ovome je slo`na sva islamska ulema. O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. osim Allaha. pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu..s. d`. pomogne im u njoj. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom. . Na to nas upu}uju Allahove. Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. osim Allaha.{. a. s druge strane. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet. postaje takav. ako nije porekao njegovu obaveznost. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha.. Zato. mimo Allaha. u stvari. rije~i: “Allahu se klanjajte. a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. neki smatraju da ona izvodi iz imana.postaje nevjrnikom.da onaj ko je zanije~e. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice.. i pored njih. kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini.{. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema.{. Ako se svi ovi uvjeti ispune.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha. sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava.

s. te se na to prisili. ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta.” (Ali-‘Imran.{. a niti on s Allahom. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. .”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju.. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta. ukazuju}i im na slabosti njihove.Allah ne}e {tititi. taj je postao jedan od njih. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr.{.. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. to je poja{njeno ajetom (“.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. ali da mu srce ostane sigurno u imanu. Zato }e{. a nikako sve. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti. d`.142 Iman svojim trudom i materijalno. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo. a. bit }e rije~i malo poslije. Ibn-D`erir. s kojima mo`ete prijateljevati. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. tuma~e}i ovaj ajet. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali. nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati.“O vjernici. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. i s njima se sprijatelji. a . 28) Ovim ajetom Allah.. mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere.izuzev ko bude na to prisiljen. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. d`. jer su oni izuzetno mnogobrojni. Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti. Allah. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo. b . jer ko to bude ~inio. je njihov. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. mimo vjernika uzimaju. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru. U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima. pored vjernika. uistinu. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti. ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici. i Njegovog Poslanika. ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha. pa im prividno pokazuje da je on s njima. a onoga ko to ~ini .’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”). I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. d`.{. Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini.. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana. drugove i ahbabe svoje. a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima. ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje.

nije primio.{. pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove.“Bolnu patnju navijesti licemjerima.. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘. jer je Allah. jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati. nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta. d`. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao. makar im oni bili o~evi njihovi. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu. d`.” (ElMud`adele. koji prijateljuju s nevjernicima. ili ro|aci njihovi. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem.{. mnogi su od njih nevjernici.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. . oni s njima ne bi prijateljevali. 22) Ovim nas ajetom Allah. d . ali.{.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet.{. za njihov dunjaluk. c . dakle. d`. Ako je Allah. bra}u i ro|ake koji su nevjernici. 138-139) Ovim ajetom Allah. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije.” (ElMaide.. Ru`no je. ko prijateljuje s kafirima..“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. opravdanje koje im Allah. nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve. svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima. Poslanika i ono {to je njemu objavljeno.. Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom. d`. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu. kajati” (El-Maide. a da nije ni svjestan. zaista. ili bra}a njihova. neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje. d`. e . nam. o ~emu smo ve} obe}ali govoriti.{.. on je kafir. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima. obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik.{. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima. postaje jednim od njih. d`. d`. Pogledaj kako je Allah. ili sinovi njihovi.. Pogledaj. 51-52) Allah. samo.Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati..{.

sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. nevjernik.{.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine. f . a nevjernike. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr. bit }ete kao i oni. jer je pre~e da se boji Allaha. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela. 140) Allah. kako bi se spasio Allahove kazne. po{to im je bio jasan pravi put.” (Muhammed. opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on. ina~e.“One koji su od vjere otpali. Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih.{. i odobravaju}i im sve to.{. doti~ni. isti kao i oni. a ono ~ime je On zadovoljan. . {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao. ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj.. ahbabe. s tim saglasan.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom. a Allah dobro zna njihove tajne. sve dok ne stupe u drugi razgovor. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali. prezirali. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘. A u isto vrijeme. Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana. d`. d`.‘” (En-Nisa‘.“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju. d`.. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama. On }e djela njihova poni{titi. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor. 25-28) Allah. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima. g .

. ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima). djelima i nijetima.Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom. Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano. 120) . nakon Objave koja ti dolazi. zbog bliskosti prvih s Allahom. Pa.{. grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima.. Allah.. d`. d`.. Allah. ka`e: “O vjernici. prisnost i vilajet (prijateljevanje). I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno).” (El-En‘am. zabranio je da se one slijede.” (Hud. sigurno.{.” (El-Kehf. 121) O naklonjenosti prema njima.. Vjernici su prijatelji Allaha. ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. Allah.{. pa da vas stigne vatra. 113) . Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima.” (Ali-‘Imran.. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost.‘” (El-Bekare. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili.. mnogobo{ci postali.{. 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju..{.{. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni.. a koje ne izvode.Slije|enje njihovih strasti. zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana. Jer. a to vjernik u Allaha. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju. d`. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. niti odbraniti.. Allah. i njihovoj udaljenosti od Allaha. ka`e: “Ni jevreji. i vi biste.{. a neki od njih su: . a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana. pa ako biste im se pokorili. d`. svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. a Allah. d`. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi. d`. d`.{. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu. d`. i Njegova svojstva nikada ne}e re}i. Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti.

i to mu postane poznato i uobi~ajeno. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima. d`. ostvarivanje tih planova u praksi. d`. a znamo da ih je Allah. Tako|er. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota.. I dodvoravanje. Allah.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana.. pozivanje u njih.” (El-Kalem.s.{. Onaj kod koga se na|e ovo. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. po va`nosti. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti... d`. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima.{. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima. {pijuna`a za njihov interes.. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika. Spada. Allah. ili postaje jedan od njih. a. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima. sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. Allah. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima. sli~nim ustanovama. ostavio. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme. Jer. d`. Me|utim. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani. Postaje isti kao i oni. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota.{. izuzev jednog jedinog. [TA SE PRIMA. tako|er. pored muslimana. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. ili ne{to od toga.” (El-Mud`adele... pravce.{... a to je prisila. pa bi i oni popustili. a pogotovo u vojsci i njoj. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima. suprotstavljaju. d`.. i garancija za njihovu sigurnost.. d`. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku.{. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere. Allah. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj.{. imetak i sli~no. ka`e: .

ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema. da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik.”(En-Nahl. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima. smatra se prisilom. Jer. i sl. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima.. imam Ahmed bin Hambel smatra. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. a onoga ko to u~ini . putem tu~e i vezanja. A {to . zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima.”317 Dakle. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna.” (Ali ‘Imran. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati. ili lo{eg odnosa.” Prisila ne utje~e na srca. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu.. d`.osim ako bude na to primoran. ne smatra va`e}om. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e. Allah. Me|utim. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri. To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. . nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose. sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva.{. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima.a. njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka. ili se lo{e prema njoj odnositi.Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha. r. ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. Jer. ili da }e ga rastaviti od `ene. nakon {to je u Njega vjerovao. on je nevjernik u svakom slu~aju. Zato.Allah ne}e {tititi. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. One kojima se nevjerstvo bude mililo. ~eka Allahova kazna.. a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot..

ili ro|aci njihovi. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom. d`.{. a... i Njegov Poslanik. a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva. Allah.” (En-Nahl. d`. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje. dakle. i ku}e va{e.{.. 107) U drugom ajetu.. d`.{. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i.. doista.{.{. ~ime se mnogi ljudi pravdaju. opravdava onome ko to u~ini pod prisilom). 23) Pogledaj kako Allah. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima... makar im oni bili o~evi njihovi. i bra}a va{a. pa ka`e: “O vjernici. Allah. nevjernika. ili bra}a njihova. 22) ^ovjek. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. Pogledak kako je Allah.s. nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. kao {to je prilika za vlast. obitelj..” Allah. taj se. Pa ako ljubav prema ocu. odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah. prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga. domovinu i sl. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu. a. prema sebi ogrije{io. d`.. kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli. i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja. U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah.” (Et-Tevbe. im je rekao: . ili bojazan za imetak. d`. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom.. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao. ili sinovi njihovi. kako onda da to bude ljubav prema vlasti.miliji od Allaha i Njegova Poslanika. ukoliko se boji za svoj imetak.‘” (Et-Tevbe.s. i rod va{. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu.{.{. d`. d`.{... onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. polo`aj na koji postavljaju nevjernici. `enu.{. i sinovi va{i.. i od borbe na Njegovom putu. d`. obitelj i sl. ne prijateljujte ni s o~evima va{im.” (El-Mud`adele. Allah.148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga. i `ene va{e.{.. svoju djecu. Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. d`..{. d`. u kojima se prijatno osje}ate . d`. i imanja va{a koja ste stekli. negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima.

Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje. a. dakle. mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je. Allah. i Njegova vjera. svakako. bolje da se strpi. udaljavanje od njihove vjere. A ako tada ispolji kufr. odmah nakon prestanka prisile. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen. d`. zbog kojeg je Allah. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima. Habbab.Iman 149 “O vjernici. ajeti su jasan dokaz da Allah. Ovi. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah. i odricanje od njihove sopstvene zemlje. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. pa ako to u~ini. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam. i da to ne u~ini.{. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. rekao ‘Ammaru. koji su u stanju da ga ubiju. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim. Prenosi se da je Poslanik.s. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. A ako ga ponovo po~nu mu~iti. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati.{. makar i na ra~un vjere.{. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile. tako mi Allaha.‘” (El-Maide. ni jednog momenta. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. kajati. njihovo protjerivanje.. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. i njima sli~ni. oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. prenosi da . ili sa tom i tom strankom. sigurno. kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila.{.. pa makar to dovelo i do njegove smrti.{. d`..a.. Jer. on ostaje u svom islamu. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra. jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. d`. onome ko je prisiljen da u~ini kufr. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. iskvarivanje njihovog morala. d`. A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha.. r. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile. uistinu. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih).”318 Ali. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana. pa }e se oni. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. d`. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu.

s. pa izabere smrt. a. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu. i ti si munafik.s. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta.150 Iman je Allahov Poslanik. d`. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere.. misle}i na Allahovog Poslanika.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. a. iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom. i rije~ima Njegovim.. d`.. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu. a. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom.s.. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog .. a. i vatrom i gorivom ih napunili. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{.a. ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr. 4-7) Imam Kurtubi. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali. a.. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo. koji se prenosi u Buhariji.. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja.{. kada su oko nje sjedili.. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana.” (El-Brud`. Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili.!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika.s. To se temelji na Allahovim.‘” (EtTevbe. To se navodi kao obja{njenje Allahovih. druge }emo kazniti zato {to su krivci. Njegovog Poslanika i Njegove Knjige. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici. samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu.{. a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu.”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda. U to spada ismijavanje Allaha. d`. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru. r.{.s. i sl. rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji.

Jer. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. i tome sli~no. a.Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! .. a kamenje priti{}e njegove noge i veli: . a grozno }e ona prebivali{te biti.. a. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika. Allah. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje.. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to.”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti. slu{anje Kur’ana. pru`anje usne. i Poslaniku Njegovu. d`. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje.s. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju.s. To mo`e biti rije~ima. 9) . mo`e biti djelima. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju. pla`enje jezika.s.” (El-Had`d`.Iman 151 Poslanika. Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. a. i rije~ima Njegovim..” (Muhammed. ili i{aretima.A Allahov Poslanik. i On }e djela njihova poni{titi. mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu.{. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa. kao {to je i{aret okom.

Ili. d`. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega. ili da Allah. kao {to je namaz bez abdesta.. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi.s. rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama..{. ili da Allahu. znanje ili Njegovu mo}. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme.. Isto tako. a. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair.s. ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza. d`. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. Ili da posumnja u kur’anski ajet.{. jer je opisivanje Poslanika. i Svesci Ibrahima. Ind`il. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati.s.s. On istog momenta postaje nevjernikom.s. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana.” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo..ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu. Isto tako. d`. iako se on naziva muslimanom. ili Allahovo.{. posta ili namaza. u najbla`em slu~aju. ime. kao {to je trgovina i brak... a. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih.{. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram. Knjiga. makar to bilo i nemogu}e. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji. nego da je oduvijek.. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga. ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. i sl.. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. a ono oko ~ega su se razi{li. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga. a. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik.{. da porekne Allahovo. i poricanje bilo kojeg svojstva. ili da nije Kurej{evi}. ili iz inata.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela. ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla. kao {to je . Ili da za na{eg Poslanika. kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr. zna sve pojedinosti. kao {to je Tevrat. bile one iz ubje|enja. je kufr. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno. a. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a. ili da nije od Arapa. Ili. spada u domen velikih grijeha. a. Jer. d`. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga). pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika.. d`. 1 . ili u {ali. kao {to je boja. Zebur Davuda. na primjer.

ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika. bez jasnog povoda za to. Ili da se ismijava Allahovom. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela. na primjer.{.. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. omalova`ava i njemu se ismijava. makar i u {ali. a. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima.. a. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi... pa makar i indirektno. odgovori: ‘Ne znam’. ili je to neko drugi.s..Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. iako nije poslanik. na primjer. a. Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost. a umro u Medini. iako ga ovaj nije ni pitao o tome. d`. a. Ili ako za sebe ka`e da je Allah. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona. . Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. da on radi mimo Allahove odredbe. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu.. Njegovom Poslaniku. Ili.. ili na to ukazuje. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra.a. ili nekog. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj. Ili pri`eljkivanje kufra drugom. iz poruge. odredbi. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu. da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam. ili potvori Ai{u. Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca.{. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka.. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti.s. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. jer on time la`e na Kur’an. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi. ismijavaju}i se. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e. Ili. onda smo spaseni. Ili na njegov ra~un zbija {ale. ako se upita {ta je iman. Da.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. Ili da za sebe.s. njegovom porijeklu. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom. d`. nare|enju. ismijavaju}i se tome.{. vjeri. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu.s. r. djelima. jer je time islam nazvao kufrom. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki. jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika. ili ka`e da ne poznaje prava Allaha.. d`. kao. Ili Allahu. onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje.. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu.

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime. oni }e biti pod milo{}u Allaha. ma kolika njihova dobra djela bila.[. d`. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze. d`. sigurno. ukratko. kao i prvu grupu. d`. ukolikoga ne smatra dozvoljenim. dakle. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj.. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja. d`. Ovo je. i ne pripisuju}i Mu druga. D@. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta. Allaha.{. tako {to je maloljetan. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima. lud . Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici. Allah mu se smilovao. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati..’” Imam Newewi. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije. ma koliki grijesi bili.335 Onaj. bez obzira koliki njegovi grijesi . a da uop}e ne u|u u D`ehennem. svi oni }e u}i u D`ennet. Pa ako bude ~ist od grijeha. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila. i u svakom slu~aju u}i u D`ennet.koji je poludio prije punoljetstva. Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo.. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju. shodno njihovim grijesima. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti. s tim {to }e i oni pre}i preko njega.{. a zatim }e ih uvesti u D`ennet..{. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. ko umre vjeruju}i u Allaha. a ako bude htio. ako bude htio. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. izvor su nepobitnog znanja o tome. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah.{. ko umre s imanom. Dakle.. ukoliko je mu’mun. koji su tevaturom preneseni.

Evo nekih hadisa o tome: 1 .{.”336 2 .. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet.a.s. d`. r. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti.. sami po sebi.s. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet.a.‘Ubade bin Samit.. r. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem.s. u}i }e u D`ennet. to se odnosi na sve mu{rike op}enito. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika.{. a. d`. s. i da je on od Njegovog duha.. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika.. pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih.s. `eli. u}i u D`ennet’.Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet. ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim.El . nimalo u njih ne sumnjaju}i. u komentaru ovoga hadisa. da je ‘Isa Allahov rob.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila.s.v. prenosi da je Allahov Poslanik. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest.166 Iman bili. veli: “{to se ti~e presude Poslanika. rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga. u tome su saglasni svi muslimani. da je D`ehennem istina’. rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha. Allah. }e ga uvesti u D`ennet na koja god. r. sa svim onim s ~ime je do{ao. osim Allaha..Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik.’”341 Imam Newewi.s.”338 4 . rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga.‘Abbas bin Abdul Muttalib. a.. sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi. osim Allaha. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari. a. a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet. a. r. a stanovnici D`ehennema u D`ehennem.‘Usman. d`. prenosi da je Allahov Poslanik.”339 5 .s... Dakle. nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju. i da sam ja Allahov poslanik’. a. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu.. a zatim }e Allah. {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice. prenosi da je Allahov Poslanik. o ~emu smo detaljno govorili.. a. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri. Njemu niko nije ravan. Jer. rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga.. kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom. osim Allaha. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih..s. kao svojim poslanikom.. I u tome nema razlike izme|u kitabije. niti izme|u onih koji su na ..{.Ebu Hurejre.a.”340 6 .a. od njegovih osam vrata. a.”337 3 . sretne s njima.a. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao. da je Muhammed Njegov rob i poslanik. uvesti u D`ennet. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika. da je D`ennet istina.

U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta.{.. a ako ne. prestaje biti vjernik dok je u kra|i.. du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta. nakon mene. u~inio je {irk. postaje nevjernikom. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom.343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . prestaje biti musliman dok to ~ini. A {to se ti~e rije~i Poslanika.Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh).“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima. ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in. nije od nas. u}i }e u D`ennet odmah. mimo Allaha. d`. a. a ne kufr koji izvodi iz dina. Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha. Neki. pak.”348 6 . iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no.. kad krade. A me|u .”346 4 . a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha.”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio. povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 .s..s. ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove. pa ako mu oprosti. one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni.. kada pije alkohol. Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja.”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu. blagodati).”349 7 . Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana. u}i }e u D`ennet odmah.”344 2 .“Ko se zakune ne~im drugim. a.“Kad ~ovjek ~ini zinaluk.: “I ako bude ~inio blud i krao”.“Nemojte se. Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha. a borba protiv njega je kufr. d`. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no. a poslije toga mo`e u~initi pokajanje.“Ko digne oru`je protiv nas. to je isto tako neprikosnovena stvar.“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim. koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta. iako u|u u D`ehennem. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio. Me|utim. A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom.”347 5 . prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu. otpadnikom. osim Harid`ija.{. smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim. nije od nas. ko nas vara.

A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika. Oni se kaju. onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio. d`. i Njemu klanjaju.’ Dakle. d`.” (El-Mu‘minun. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. i oprost.. opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati . ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr. oni koji namaz svoj ponizno obavljaju. odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio. r. kod njih radnik samo formalno (po imenu). naprotiv. i Njega hvale. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla.. pravi vjernici. 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene. a ne sam posao. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju. 11-12) “Ono {to `ele . koji }e D`ennet naslijediti.njih po~asti. a nije radnik . nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost. . Oni su.” Allah.351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam.” Do rije~i Allaha. a ne za njih. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili. dakle. i poste. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik. niti su znaci koji ukazuju na vjernike.a.” (El-Enfal. zahtijeva udaljenost od njih. niti si {ta napravio. nego. i to je veliki uspjeh.168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju.vjernici }e posti}i.{. i tra`e da se ~ine dobra djela. . On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. ali da ime imana ostaje pri njemu?’.oni }e se na Allahovom putu boriti. oni }e u njemu vje~no boraviti. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman. i negiraju grijehe povezane s imanom. d`. udjeljuju.. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise.oni su dostojni nasljednici. a kad im se rije~i Njegove kazuju. nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo. a ne imana.{.. postavio vjernicima. pa ubijati i ginuti. d`. a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju.{. ako taj njegov posao nije bio kakav treba. On je. zbilja. i da ih iman ne zahtijeva.{. Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari. i molitvu obavljaju. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. ali se ne pori~e ime.

ne ubijaju. Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi.{. dakle. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti. A dokazi iz Kur’ana.s.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika.354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah. kradljivac i onaj koji potvori drugog.. a.. 178) Allah.s.. a. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah.{. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog. a. kod nas..” Zatim. Isto tako ka`u za brata i `enu. a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima. niti se ugleda na nas. a ve} smo neke od tih hadisa naveli. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr.{. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja).355 Allah. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to. d`.{. iako znaju da je on njihov.” Sve do Allahovih. Samilosnog. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik. bi~evanje. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu.356 . neka oni velikodu{no postupe. a o kome je Poslanik.. propisao odsijecanje ruke za kradljivca..Iman 169 po kvalitetu. d`. nije od nas. onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama...{.. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti. ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene.. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu... Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu.. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog. d`. ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje. d`.. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru.. i da grijesi vode u njih. Pa da su nevjernici. d`.” (El-Bekare.”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog.s. i njegovog ummata.. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri. Nego to. niti po{tuje na{e propise. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom. Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga. odri~e odre|enih gre{nika. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere.

Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika.. ne ka`u da grijesi ne {tete imanu. d`.. d`. rije~i: “Vjernici su samo bra}a. d`.s.s. a. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari.{. a ne na njegov opstanak ili odlazak. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. u isto vrijeme.{. osim Allaha. Me|utim. a. i jo{ neki.”.. a zatim ga uvesti u D`ennet.. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet. pili alkohol nakon .. jer Allah. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen. u Kur’anu i preko Svog Poslanika.. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola.” (ElHud`urat.358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha.” (El-Maide.{. oni. ukoliko je on vjernik. jer je Allah. sve do Allahovih. zato pomirite va{a dva brata. Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu.170 Iman Isto tako.. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti. I da oni utje~u na iman.s. te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen. d`. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine. sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr. izmirite ih. njegovu ja~inu i slabost. d`. Allah. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame. a zna da nema drugog boga.{. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah.. kao {to to tvrdi sekta murd`ia.. d`. kao {to je hadis: “Ko umre.. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe. a.{.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge.. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet. u}i }e u D`ennet”357 .: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine.{. prijeti njihovim po~iniocima.

i ostalim ashabima da se oni.{. upozoravaju na njih. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen. . a izvr{avajte ono {to sam vam naredio..{. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli.359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima. a. {to nije u~inio sa zabranama.”362 Pogledaj kako je Poslanik. prekrilo je srca njihova.{. I pored toga. jer Allah. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh.a.” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta.{. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima.” (En-Nisa‘. koliko ste u stanju.. a ako ne.. malim ili velikim: Allah.s. a pili alkohol?” Pa je Allah. nego gldaj prema kome grije{i{. r.. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela.. 123) A Allahov Poslanik. a. njegovo srce se o~isti. Allah. on se saglasio s Alijom.udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim. pa ako se pokaje i zatra`i oprost. r. d`. kada ka`e: “Ono {to su uradili. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili.{.s.{. ka`e: “Onaj ko radi zlo.. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje. Kad je to stiglo do ‘Umera. a on ga navodi i na zlo navra}a.. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio .”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika.a..”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro.Iman 171 njegove zabrane. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha.s. i Njegov Poslanik. ukoliko to bude u stanju. i {ejtana uzme za svog prijatelja. a ako se ne pokaje. a. a. d`. d`.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra. ni za{titnika ni pomaga~a. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha.. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne. osim Allaha. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i. d`. bi~uju. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela. da se ubiju.. mimo Allaha. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce. pravdaju}i se navedenim ajetom. da se kloni onoga {to je Allah..” (El-Mutaffifun. u Kur’anu govori.s.. on postaje velikim kod Allaha. d`.”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio. d`.

INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa.172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. opsuje oca nekom ~ovjeku.’”365 3 . dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti. ali neki grijesi su ve}i od drugih. Evo nekih od njih: 1 ..367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu. pa ovaj opsuje njemu.. Me|utim. Ali. d`.{.. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha.{. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga. koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu.s. bio je naslonjen. r. prenosi da je Allahov Poslanik. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika. je veoma ru`no. d`. d`. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha. sihr. a.a. ve}ina prija{nje.. gri`e savjesti i kajanja.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As. r. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve. ili prokletstvo i srd`bu. i opsuje majku nekog ~ovjeka.. a. i Hasana el-Basrije.s. A raditi suprotno nare|enju Allaha. pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje. d`. prenosi da je Allahov Poslanik. kamata. ili prijetnju vatrom zbog njega.368 Me|utim.{. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da.’”364 2 . Isto tako je i Poslanik.. ili Njegovoj zabrani.’ Poslanik.. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha. neposlu{nost prema roditeljima. a on opsuje njemu.” Neko upita: “O Allahov Poslani~e. krivo svjedo~enje.”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima. r.. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru . a.Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi. da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima.369 A EbuHamid el-Gazali. haranje imetka siro~eta..s.s... a. obavijestio o pojedinim grijesima.a.. a.a. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu.. d`. r. rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki.a. DE. r.Ebu Hurejre. a i sada{nje.{.{.s.a. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha.

to spada u najve}e grijehe.. opet se to mo`e smatrati velikim grijehom. Napadanje putnika.. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga. to je sasvim jasno..). u tome pomogne.{.. ili odre|enom kaznom. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe.. {to je navedeno me|u velikim grijesima.”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha.. zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. ili zanijekao bilo kojeg od njih. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. Pa ko bude psovao Allah.”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola. a. iako je to svratano u veliki grijeh. d`. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah. onda spada u veliki grijeh. smatra se velikim grijehom. ili je prevazilazi. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no. spada u velike grijehe. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike. ili budu ve}e od njih. ili prokletstvom. porobiti njihove `ene i djecu.Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka. ili omalova`avao poslanike. [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini.”372 . ili Poslanika.{. blud.. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha.. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe. ili odre|enom kaznom. ako se radi o neznatnoj koli~ini. a. ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama. Isto tako. ili baci musaf u sme}e. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu.{. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom... kra|a i potvora su veliki grijesi. Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh. jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom. iz njegove knjige (El-Kava’id). d`. d`. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha. Me|utim. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha. prokletstvom.s. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom.s.

namjerno laganje na Allaha. varanje. Jer. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di. mr`nja i zavidnost. i Njegovim nare|enjima. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva.{. dragi ~itao~e.. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha. oholost. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. a u drugim neki od malih grijeha. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere.licemjerje. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi.{.. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu. d`. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. mali {irk . zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). lo{e mi{ljenje o Allahu. i nemoj ga olahko shvatati.. odnos sa `enom koja je u hajzu. neprihvatanje istine. da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na. kako bi ga se bojali ljudi.s. ma koliko on mali bio. kibur. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati. zaborav na Allaha. nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. nifak. Me|utim. okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja. neodgovornost prema obavezama Allahu. a.{.174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{.{. ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva. predvo|enje . d`. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli. d`. lo{e sumnje prema muslimanu. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi. pohlepa.. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. gubljenje nade u Njegovu milost. dodvoravanje. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. nare|enja. i budu}i svijet. slije|enje strasti i okretanje od istine. razbojni{tvo. kao {to je putovanje i bolest.. d`. namjerno izostavljanje namaza. utonulost u grijehe. d`. prepirka i sva|a. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim. umi{ljenost. tajenje nauke. i nemoj ustrajati u grijehu.{. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena. zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne. nepostupanje po znanju.{. neizvr{avanje obe}anja. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio. ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih. d`. Allah nas sa~uvao od njega. a. ostavljanje Sunneta Poslanika.s. ili na Njegovog Poslanika. ljutnja na Allahovu Odredbu. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim.. srd`ba zbog batila..

vjernik padne u grijeh. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji. i ostalo.” Zatim je spomenuo slijede}e: . stalno isticanje sadake koju je udijelio. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila. sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade. ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem. Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe. ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume. onoga ko ga je u stanju vratiti. bez opravdanog razloga. mimo prstena. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. ha{i{a.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek . bez {erijatski opravdanog razloga. odga|anje vra}anja duga. jadikovanje prilikom nevolje.” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao. ukratko. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di. d`. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. ostavljanje had`a iako je mogu}an. uzimanje ili davanje kamate. kretanju i sl. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. varanje partnera u poslu i svog zamjenika.. ili srebrom. odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. samo iz oholosti i ponosa. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. pomaganjem i sl. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju. mu je otvorio vrata Svoje milosti. umanjivanje na vagi i sl. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. putovanje `ene bez mahrema. {krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom. bilo to u no{nji. cijepanje odje}e i naricanje. proklinjanje. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza. Allah. klanjanje na kaburovima. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida.{. naprasito hodanje.. kao {to je putovanje i bolest. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. a mi }emo ovdje. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje. haranje imovine jetima (siro~eta). mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga. jedenje svinjskog mesa i krepaline. rasturanje robe la`nom zakletvom. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. udaranje po obrazima (naricanje). varanje u prodaji. bespravno otimanje tu|eg imetka. opijuma i sl. tro{enje imetka u haram stvari.. govoru. prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici. oholost. ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana. preticanje imama u namazu.).Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole. gradnja bez potrebe. i obratno. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. svjedo~enjem.

. jer je Allahov Poslanik. muka. osim tevbe (pokajanja). ste}i }e novi grijeh. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava. oni }e u D`ennet u}i. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga...” (Hud. a. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela. Allah. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn. Peti uzrok: patnja u kaburu. Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah. njima se ne}e nikakva nepravda u~initi.. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara.{. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. Allah. posti}i }e jo{ i drugu nagradu..” (El-Bekare. On.) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti. ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. ka`e: “Reci: ‘O robovi moji.{. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese. 48. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti. d`.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje.{. d`. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti.” (El-Enfal. a ako se rasrdi. ili pote{ko}a. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar). pored oprosta grijeha. uz ~injenje dobrih djela. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila.. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave. i to javno ispolje.. jer je Allah.{. d`. i 116. oni }e sigurno zlo pro}i. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha. jer je Allah.{. Ali. u stvari ulazi u zna~enje tevbe.” (Merjem. i vjerovali. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom. {to ulazi u kajanje za ono {to je uradio. d`.‘” (Ez-Zumer. briga i tuga.”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a.s. a da mu zbog toga Allah. sigurno sve grijehe oprostiti. d`. doista. d`. . jer Allah. mnogo pra{ta i On je milostiv. Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca. sve dok oni mole da im se oprosti. 33) Istigfar. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio.{. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama. i dobro ~inili.{. d`. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest. ali oni koji su se pokajali. dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e..” (En-Nisa‘. koji ste se prema sebi ogrije{ili.

”379 . mu’minima i muslimanima. i rekao: “O Allahov Poslani~e.s. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove. a. r... Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog. Da nagrada za post.” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa. kao i dova umrlom nakon ukopa. A Allahov Poslanik. r. jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu.Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake. sadaka i had`. a mi }emo se. a. da je Allahov Poslanik. pa odu`ite se prema Allahu.. koji se obavi za umrlog. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi. Allaha.{. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih.{. Ebu-Hanife. ali je umrla prije nego {to je to u~inila. d`. za njega }e postiti njegov nasljednik. A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove.”378 A dokaz da nagrada za had`. sti`e do umrlih. 10) Allah. a ostao je du`an ne{to od posta.. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate. da je progovorila na samrti. nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije.‘” (El-Ha{r. d`.s. Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih.375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega. u~enja Kur’ana. had`a i sl. ve inna in {aellahu bikum lahikun... d`. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine..govore: ‘Gospodaru na{. a. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku. rekao: “Ko umre. koji se poklone umrlom. vama priklju~iti. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi.s. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre. njegova djela prestaju va`iti. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku. ako Allah da. A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u.a. r. naredila bi da udijelimo sadaku. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju.{. tako|er. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa.. u~enje Kur’ana i zikr.a. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima. kao {to je post.s. a. a mislim.. molimo da spasi i nas i vas..a.. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze . oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla.

Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka. I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke.. Nema sumnje da to nije dozvoljeno. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima. izuzev svojim djelima. 39. Dakle.380 .) Jer ~ovjek.) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio. 286. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom.” (Ja Sin. koji isti~u pravdu Allaha.” (El-Bekare. d`. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine. d`. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim. roditelja i {ejhova.{. jer su to jasni ajeti. ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno.) “I vi }ete. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. primanjem islama.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha. nagra|eni biti. prema onom kako ste radili. GOSPODARU SVIH SVJETOVA.” (En-Ned`m. Me|utim.{.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima. pla}anje onima koji klanjaju i poste. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta. i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti. 54. pa to poklone umrlim. nije suprotno tim kur’anskim ajetima.

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 . str. 17-18. r. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje.ethul Bari. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd . Tathirul i’tikad. 29-30. str. E{-{a’bija. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava. str. 18. {erkul’akidetit tahavijje. ‘At’a. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. 12. str. str. da je prihvatanje Allaha. str. u koji ulazi tewhidur rububijje. El es’iletu vel ed`vibe. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. Tejsirul ‘Azizil Hamid. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. Igasetul lehfan. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul.. str. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa. str. [erh kasideti Ibnil Kajjim. str.ethul Med`id. . Tefsirut Taberi. 9. Er rewdatun nedijje. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. [erhul’Akidetit tahavijje. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. 2:259 i Tathirul i’tikad. prenose}i iz Medarid`us salikin. 78. str. d`. 17. Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema. 16:28.. Me|utim. str.ethul Med`id. 1:182. 79. u koji spada tewhidul uluhijje. Vidi: . 9. Vidi: . 76-77. Oni priznaju Allaha kao Tvorca. Tejsirul’Azizil Hamid. 17. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje.ethul Med`id. [erhul ‘Akidetit Tahavijje. 3. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava. str. 5:395. 2:494. str. str. str. str. str. 1:175. Vidi: Tefsirut Taberi. Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje. Mud`ahida.tevhid `elje i te`nje. r. 1:96-97. 13. Vidi El-Misbahul munir. 17. str. Vidi: Ihjau’ulumid din. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. ‘Ikrime. 9. 88.9.a. Katade. Pogledaj . Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea. 16:286-288. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. 76. Uz napomenu. 2:128-129.{. 5. Tejsirul Azizil Hamid. 2:59.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera.a. {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber.

Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. str. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 . d`. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. str. Nesai i Ibn-Mad`e. 32-33. str. ihadeta. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim. Vidi dva prethodna izvora. 16.{. Hidajetul-Bari.ethil Bari. 44. Vidi: Tefsirul Kurtubi.{. 6. u poznatoj zbirci Ibn . 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. 50. Ovaj hadis prenose Buharija. str. 79. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras. 22.. 17:5. str. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman. 8. Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje.{. 14. 35. Ithaful kainat str. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. d`. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. pod naslovom “Med`mu’atur resail”.. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl. 2:268. str. 1:123. i 25. 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. taj strah ne naru{ava tevhid. 16:8. 11. str. El-Esilettu vel ed`vibe. kao {to je strah od zvijeri. Vidi: Er-Rewdatun nedijje.. u~ini uzrokom {tete ili koristi. 29. str.35. 3.272. d`. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. 25.ethul Med`id. str. Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah.ikhul ekber.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . Vidi: . El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. str. 21. 23 i 28..9. str. Vidi: El-. str. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. str. Vidi: . Tirmizi. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha. 6. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. d`.ethul Med`id. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti.i zilalil Kur’an. 15. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani. ErRewdatun nedijje.Tejmija. Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi. 25. str. 7. 5:372. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. str. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari. li{ {evkani Vidi: .. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. Er-Rewdatun nedijje. a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. str.” Tefsirut Taberi. A {to se ti~e prirodnog straha. 34. izuzev ako ga Allah. str. stvorio. 15. darul kutubil masrijje.{. str.

rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti. 180.a. 6.. Vidi: . 11:183. 1:81-82. 6:93. kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim. str.. 48. 17:5-6. Vidi: . str. 1:418-419.i zailil Kur’anil Kerim. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje. a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”. str. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto. 63. Tefsirut Taberi. . str. re~e Poslanik. te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju. 9:49. 61.ethil Bari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . i to mu ispri~ao. str. 14. . a. . Tefsirul Kasimi. str. str. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. El-Esiletu vel ed`vibe. o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”.s. Elesmau ves sifat.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk. 7:2911. 9:50. 1:419. 1:82. oti{ao Allahovom Poslaniku.ethul Bari. 5. 64. Na to mu Poslanik. osim Ebu Seleme el-D`uhenija. str. nakon {to je svanulo. a. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Tefsirut Taberi. pa je.ethul Bari. str. r.i zilalil Kur’anil Kerim. str. El-Esmau ves sifat. Prethodni izvor i mjesto. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”.. Vidi: El-Esmau ves sifat. 5:396-397. 124-125. 5:305. 21.ethul Bari. da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”. 85. Vidi . 169.i zilalil Kur’anil Kerim. 45. Vidi. Vidi: El-Esmau ves sifatu. Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. . Er-Rewdatun nedijje. a.. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 20. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 . str.ethul Bari. Tefsirut Taberi. 110. Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije.s. Vidi: .i zalalil Kur’anil Kerim. 5:388 i El-Esmau ves sifat. 2:384. str. 17:5. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. 124. Vidi: Zadul Me’ad.388 i Er-Rewdatun nedijje. str.Iman 181 str. Vidi. Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. 6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje.i zilalil Kur’anil Kerim. El-Esmau ves sifatu.s. str. kao da je on to vidio malenim. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . str. 1:424. {erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Tefsirut Taberi. 1:418-419.

ethul Bari.ethil Bari. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 439. 14. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. 2:122. str.ethul Bari. 6:242. str. 335. Vidi: . str. {erhul ‘akidetit tahavijje. 6:232-243. Vidi: . Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje. 2:338. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan. Vidi prethodna dva izvora. Vidi: . {erhul ‘akidetit tahavijje. 21.ethul Bari. Muttefekun ‘alejhi. 6:233. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 17-157. Vidi Sahihul Buhari me’a . Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa. 1:104. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 6:232. 6. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi.ejdul Kadir lil Munavi. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib.182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. 493. 111 i . Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. 2:122. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. Vidi Et-Torgib vet terhib.” . Igasetul lehfan. str. Vidi: Igasetul lehfanm. 6:239. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. str. 2:125-126. Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 14. Vidi: Sahihul Buhari me’a .ethul Bari. 2:449.ethil Bari. Sahihul Buhari me’a . 1:448. Muhtesar Sahih Muslim. str. 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu.242.165. 11:175-176. 6:232. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. str. 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim. 335. 1:150. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik. [erhul akidetit tahavijje. 3:237.ethil Bari. A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim.ethil Bari.ethil-Bari. 5. IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih). Vidi Sahihul Buhari me’a . Vidi: .ethul Bari. 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje.ethil Bari. Vidi: . [erhul akidetit tahavijje. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih. str.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik.ethul Bari.ethil Bari. 11. str. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari.

Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”.. “Es {emailun nebevijje”. onda je on poslanik. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”. 15:37-38. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma. ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”.s. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici. a. kao {to je Merjem. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 349.a. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku. ali on je zaboravio.s. onda je on vjerovjesnik. zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa. str. 467. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima. 3:53. str. i nije odlu~an bio. s nare|enjem da je dostavi drugima. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi).. ver rusul ver risalat.. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili. Vidi. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik. 13:102-103. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige. str. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika.{. 86. tako mi Musaa. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud.. na primjer. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim. str.{.” (Taha. doktora Sulejmana el-Ek{ara. napor.{. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah. d`. pa . str..” (Ali ‘Imran. d`. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta.{. Ibn-D`evzija. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku.). Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari. 14. a. Me|utim. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. d`. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima.prev. str. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 . 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje.{. str. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari.d`. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave.. Er rusul ver risalat. ve {erhul akaid en nefise. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar. 65. a.. 5:378. str. a ne poslanik. O tome nam Kur’an jasno govori. Prenosi ga Imam Muslim i drugi.. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti.s. a Allahov.Iman 85 86 183 Usulul iman. d`. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki. 22. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima. str.s. Kurtubi i Ibn-Hazm. Jedan od jevreja je rekao: Ne. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: El-Misbahul munir. 57. ili ne. 110. prim. Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. str. 107. pa bude znao {to govori. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali. Allah.” (El-Ahkaf. Vidi Tefsirut Taberi. jedan dio uleme smatra da je Allah.

Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). a. str. a ovo su Muslimove rije~i. Ebi. 5:5. 80. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 178. 1:270. 1:26-31. str. a. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa.170-171. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 15:152. 15:15. izmedu ostalog. Muttefekun ‘alejhi. 77. a. Temelji islama. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda. Prenosi ga Muslim. 2:295. Ove i druge mu’d`ize. 1:20. 1:39. 2:15. a. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa.).” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. str. 223. str. I’lamun nubuvveh. Isarul hakk halk.a ovo su rijeci Muslima. 57.Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari.Sejjitl Sabik. 59-61. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. El Mewdudi. U ovom djelu. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri. str. Temelji islama od Mewdidija.s. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa.s. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis. Muttefekun ‘alejhi. 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje . na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda. 15:37120. 1:139. str. Muttefekun ‘alejhi.s. Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah. str. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima. 80. bin D`evzija. Vidi Muhtesar Sahih Muslim. Pogledaj isti izvor. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed.. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. str. 168. koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’.184 Iman ga je o{amario. 15:104. Ova jevan|elja . Vidi Sahihul Buhari. [erhul akidetit tahavijje.s. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . i Er rusulu ver risalat. Prenosi ga Buhari. a ovo su rijeci Muslima.ethul Bari. 78. str..) i hadisa. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu). str. Vidi: Isarul hakk ‘alel halk. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva. En nibuvveh.ethil Bari. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija. {erhul ‘akidetit Tahavijje.

2:208 i Sahihul d`ami’is sagir. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim. A pogledaj i Er rusul ver risalat. 261-264.i zilalil Kur’anil Kerim. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e.ethul Bari. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja.. a to su Njegovi ~asni poslanici. str.. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta. 5:583. El ‘akaidul islamijje 279-280. str. 3:188. str. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. jeste Allah. 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje.. 3:184. recimo. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah. Sahihul Buhari me’a . a ovo su Buharijine rije~i. Vidi Sahihul Buhari.s.s. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa. 168. 179. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi. d`. 106. 1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj. 17:200-207. a o tome ga nije obavijestio astronom. i njegovih najbli`ih sljedbenika. izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio. a. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i.. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras. a. imena su im napisana na naslovnim stranama.ethul Bari. str. 124 U knjizi postanja. 17:200-207. 460-461. Muttefekun ‘alejhi. str. Allahovi vjerovjesnici i poslanici. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja. za njega rekli da la`e. 17:203. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni.ethul Bari. Vidi: . pou~io. Mebadiul Islam lil Mewdudi. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa). sigurno. i njihovi pisci su poznati. 104. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:148. a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a. 3:180. str. Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. a. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina. a ovo su Buharijine rije~i.s. jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru. a. Za Luta. u pogledu svijeta gajba.178. 17:202. Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. Za Ibrahima. u odnosu na njih. Ebu-Davud i Ibn-Mad`e. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi.. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 . A svi ljudi su. Vidi: . Kad bi neko od obi~nih ljudi. d`. ka`u da je la`ov. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. Muttefekun ‘alejhi. 129-130. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. ~ovjek sada postade kao jedan od nas..{. Prenosi ga Ahmed. utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. mi bismo. 3/22.s. str.91.{.Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa. 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar. Za Davuda da je po~inio blud.

simboliziraju}i sva ta zna~enja.ethil Bari. 1:101. 1:158. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje. koje se odgaja. 245. El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari. 18:44. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu. najispravnije tuma~enje.ethul Bari. 13:73. pa ~ak i iz vremena. a mjesec kao sedmica. 1:99-100. kao sat. 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . tuma~e}i ove rije~i.Sejjid Sabik. 451-452. El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima. a mi smo svjedoci toga ovih dana. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi. Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja. Prenosi ga Buharija. str. str. pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji. pojava Ded`d`ala. 11:279. Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. 17:200. 13:70. Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega. ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. 12:72.ethul Bari. Vidi Sahihul Buhari me’a . A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. 1:113. po meni. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj. 11:293. udaranjem i tra`enjem raznih usluga. a ovo su rijeci Muslima. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a svi ostali u ovom hadisu su mali. 18:27. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Muhtesar Sahih Muslim. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. 246. str.186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi. {to je. A to }e se 155 . Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno.ethul Bari.ethul Bari. po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana. kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji. . str. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab. Prenose ga Buharija i Muslim. a sedmica kao dan. ponose}i se njima. Muslim i Tirmizija. koji se pojavio u Jemami. poglavlju Er. 11:293. Tako da }e godina biti kao mjesec. 145 Muttefekun ‘alejhi. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. 237. 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er.ethul Bari. Vidi: .ethul Bari 1:101. putem poni`avanja psovkom. 4:91. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi.Rikak i na drugim mjestima. vidi: Sahihul Buhari me’a . 13:13. postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni.” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u .ethul Bari. . 76.” Vidi: . Prenosi ga Buharija. Tejsirul vusul. a dan. Vidi: Sahihul Buhari me’a . tako da }e dijete.ethul Bari. Ovo je jedan od velikih predznaka. ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti. tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati.ethul Bari. {to se uklapa u sljede}i dio hadisa. El ‘akaidul islamijje . [erhul ‘akidetit Tahavijje.

143. poglavlje o fitnelucima i El . [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. sprovesti me|u ljudima. [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje. r. 1:577. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja. 13. 11:297.” (.i Zilalil Kur’anil Kerim. 2:189.ethul Bari. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud. . . nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda. Sunen Ebu-Davud . Sunen bin Mad`e drugi tom. To ne zna~i da }e Isa. najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada. Ibn-kesir. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 2.ethul Bari. ali koja su to dva brda.. 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad.etur Rabani. pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo.ethul Bari. Tefsir. 18:77. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Prethodni izvor i mjesto. 1:92. Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa.s. Vidi prethodni izvor. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa.Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. 18:63 i dalje. a. a. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji. 9:76.ethul Bari. tuma~e}i ove ajete.. Isa. 18:59. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe. 11:297. 18:58-59. Sahihut Tirmizi. ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam. Vidi: .poglavlje o predznacima Kijametskog dana. Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana. 18:91. Vidi El lu’lu’ vel merd`an. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi.80. 18:75-76.. Vidi: Sahihul Buhari me’a .s.Sahih Muslim bi {erhin Newewi.poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi.a. rahimehullahu. 6:308. Muttefekun ‘alejhi. 7:302. mi to ne mo`emo znati. 1:31. sina Merjemina.s. ukinuti jedan {erijatski propis.ethul Bari. Tejsirul vusul . vidi Ed Dinul halis. Ovo prenosi Ibn-Had`er u . Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje .ethul Bari. 13:89. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a. A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana.

. Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo. nego se on sjeti Allaha. pomije{an sa `eljezom. Allah. 11:312.322.prenosilac hadisa od mikdada .. 11:325.91. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost. da njime zalije branu. i Njemu se zahvali. 8:230 i 11. Prethodni izvor. ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. d`.. Za uzvrat. Selim bin ‘Amir . jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi. r. Sahihul Buhari me’a . a oni nisu u stanju da ih odvrate.ethul Bari. 10:87. 17:196. 11:313. jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima.{. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima.. 11:313. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane. Ovo je veliki {efaat.ethul Bari. izme|u svih ostalih 185 186 187 . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu.a. Sunenun Nesai. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade. El-Enbija’. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja). 5:411-413. Me|utim.i zilali Kur’anil Kerim. pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva. a. d`.{.. On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. Pogledaj .ethul bari. onda je zatra`io usijani bakar.” Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 7:120-122. koji posta siguran i miran. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan. Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi. 8:222-223. Es sunenul kubra. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti. ~iji broj ne zna niko osim Allaha.ethul Bari. 13. 17:192-193.. 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a .ka`e: “Tako mi Allaha. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io. Na to je Allah. Sahihul Buhari me’a . te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom. gdje su oni sada.” . Isa. 1:170. 117) Vidi Sahihul buhari me’a . te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili. postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. da li zemlji{nu mjeru. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. 18:68. ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. koji je odobren samo na{em Poslaniku. (El-Maide. ili Mil kojim se {minkaju o~i. {ta je s njima bilo i {ta }e biti.s. A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`. 104. i dalje.

str. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet. str. i dalje. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. str. 123 i Ed dinul halis. I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika. str. 13:407-408. 11:138. sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. sluh. 106.Iman 189 poslanika. . str. naveo nekoliko ajeta i hadisa. 15:75. 3:88. {erhul ‘akidetit Tahavijje. Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. 15:53.dio o d`enazi . Vidi Sahihul Buhari .ethul Bari. {erhul ‘akidetit vasitijje.ethul Bari. Zemlja. 15:55. Vidi Rijadus salihin. . 223 i Ed dinul halis. Ovo prenosi od Kurtubija. ko`a.ethul Bari. 9:260.s. d`. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. str. 128. 62-63. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi. str. ruke. 15:53-54. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 250. 9:253. 1:107. Vidi Sahihul Buhari me’a . {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. no}. noge. Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada.. dan. 2:593.. Ed dinul halis. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib. str. 1:111. str. 1:111. Sahihul Buhari me’a . {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.” Zatim je. 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. 1:111. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. koje mu je obe}ao Allah. 274. a. 223 i Ed dinul halis. {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid. Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. 472.. str. 472. 215.ethul Bari. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. 151. vid. a. komentator Tahavijinog akaida.{. 251. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 3:54-77. str. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.to je samo tvoja du`nost. 1:105. 212. kao dokaz za to. {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere. 115. str. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. Vidi Ed Dinul halis. 11:340. str. Sahihul Buhari. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 11:337. Muttefekun ‘alejhi. 15:55. El lu’lu’ vel merd`an. jer je on ptvr|en sahih hadisima. meleki pisari i imetak. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje. Muttefekun ‘alejhi.s.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 15:53. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 . Sahihul Buhari me’a . {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. {erhul ‘akidetil vasitijje. 11:396-398.” (El-Isra’.

470. uzvisuje. a ovo su Muslimove rije~i. 3:17. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. d`. str. d`. d`.. Onaj koji.a. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i. 11:380-381. 356. str.ethul Bari. d`. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku. El-Muvetta’. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa.. bolesti i lijeka. 11:361. 614. str.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. str. kao {to je bilo na dunjaluku. 126. 153. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. i i}i za njihovim nurom. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi.{.{.{.ethul Bari. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi.. Sahihul Buhari me’a . d`. 356.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. 8: 94-95. Allah. 1:144. Sahihul Buhari me’a . Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi Sahihul Buhari. 282 i Er revdatin nedijje.I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema. str. 625. {erhul ‘akidetit Tahavijje. 77. Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub. 6:427. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti. str.ethul Bari.{. Onaj koji `estokom kaznom ka`njava.Pojava znakova Allahovih. d`.{. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana. 16:57. 11:351. b . pa od njih ode nur vjernika. Hadis prenosi Muslim. str. 190. naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a. Oni su ostali u grupi vjernika. d`..{. str. 147. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila.{. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu.ethul Bari. sve dok Allah. svemo}. 11:386.. 3:19. isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih. Sahihul ‘akidetit Tahavijje. 252-253. str. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija .{. mo} stvaranja suprotnosti. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu. r. Sahihul Buhari me’a fethul bari.. 213 Tuma~e}i ove rije~i.ethul Bari. str. 6:256-257. d`. `ivota i smrti. str. str. a . imena koja upu}uju na Njegovu svemo}. Sahihul Buhari me’a . Po{to su munafici ostali s vjernicima.. kao {to je Svemo}ni. 95. 471. str.. i uzrok svakog dobra. koga ho}e. Kubral jekinijatil kevnijje. i Er redatun nedijje. navodimo neke od njih: a . koji je jedno od naj~asnijih. str. Onaj koji se naj`e{}e sveti. 11:367. Allahova. str. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. ne postavi izme|u njih zid. i {erhul ‘akidetil vasitijje. Sahihul Buhari me’a . Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla. Ed dinul halis. Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. {erhul ‘akidetit tahavijje.

jer Allah.Iman 191 koga On ho}e . [erhul ‘akidetit Tahavijje. str. str. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega. Medarid`us salikin. str. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje. d`. str. oprost. uzdi`e koga ho}e. Ibn-Mad`e. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti.. 385. Tejsirul ‘Azizil Hamid. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. 1:142.Realizacija Allahovih. E{ {eri’a lil Ad`urri. I’lamul muvekki’in.{.117. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. Prenosi ga Ebu-Davud. i Er rewdatun nedijje. Muttefekun ‘alejhi. str. 99. Pogledaj: El-. Medarid`us salikin. 1:33. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 . i Sunen bin Mad`e.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. mr`nja. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem.Pogledaj D`em’al fevaid. Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem. E{ {eri’a ili Ad`urri. Medarid`us salikin. 489. imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. Taberani i Ibn-Hibban. 84. str. 170. d`.s [erhul ‘akidetit Tahavijje.. u ime Allaha. d . 1:71. Isti izvor. str. 4:275. str. str. 2:177. e .ethurrabbani. 8:1227. pokrivanje.. i sli~no. Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. i vra}anje Njemu. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. prijateljevanje i ljubav. Prenosi ga Ebu-Davud. str. nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin. kao {to je d`ihad. tolerantnost. 1:147. prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova. Vidi Medarid`us salikin. 356. Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus.{. Dakle. c . 2.{. 2:167.Realizacija imena mudrosti i znanja. 90i 226. . Ahmed. 211.i Zilalil Kur’anil Kerim. u ime Allaha. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub. uzimanje pouke. 2:194. str. pokajanje Allahu. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. 206. 291. El ‘akaidul islamijje. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. Medarid`us salikin. d`. 489. 2:329. str. Er rewdatun nedijje. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim.unizuje. 276-292. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. 620. str. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. 212. Vidi Tefsir Ibn-Kesir. str. 2:175.

i dalje. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja.ethul Bari. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. 557-558.’” A Imam Ahmed bin Hanbel.” A Hafiz bin ‘Abdul Berr. jer je njihova neispravnost jasna. El Muvetta’ str. rad i potvrda srcem. 384. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. str. kod njih. veli: “Ashabi.. ali. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor. Sva bogougodna djela su. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. 3:67... postale jedan od znakova sunneta. iman. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu. str. 374. r. str. kao {to smo objasnili. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. [erhud ‘akidetit tahavijje. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim. 3:101. 54. El-Umm. a nema djela bez nijjeta. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. u svojoj poznatoj knjizi. 267 268 269 .” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo. praksa organima i izgovor jezikom. str. i nema sumnje.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. 10:150-151. str. str. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:116. Sufjana es-Sevrije u Iraku. str. r. 301 . u svom Temhidu ka`e: “. a. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja.a. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo. 87-88. 373. Vidi Zadul me’ad 3:66. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika. da se pove}ava i smanjuje. Iman se kod njih pove}ava ta’atom. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor. koje smo mi zatekli. 373.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Medarid`us salikin. Zadul me’ad.a. Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem.. i El-. a smanjuje ma’sijetom. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja. tabi’ini i ostali poslije njih. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje. da je to tako kako nam je on opisao. str. str. 258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. 2:139-141. 346. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom. Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528.s. Vidi Muhtesar Ebi Davud. izvr{avanje i nijjet.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo. Imam {afija. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje. 399.

on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi.. Me|utim. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika. 375. a. 1:229. d`. 375. d`. i Usulus Serahsi.” Vidi: Et-tergib vet terhib.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam. str. 7:208.s. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. 1:149. a. a. a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. 2:27. 2:22. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. i o ~emu nas je obavijestio..ethul Bari. str. 2:141. 485-486. daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. 373-374. i {erhul ‘akidetit tahavijje. Muttefekun ‘alejhi. 1:218. i Njegovog Poslanika.. 374. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti. 1:218-240. osim Allaha. . ulaze i temelji imana i islama. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Jer. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 374. 510.s. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. 3:403. a ovo su Muslimove rije~i.. Zato. Prvi je iman u Allaha. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. svakako. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. 1:6. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje. 2:299. Pogledaj: El-Muvetta’. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.{.{.” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. 1:39-40. str. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik. pa u to ne povjeruje. 102. 1:226. [erhul ‘akidetit tahavijje. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. A onaj ko povjeruje op}enito. str. i da je Muhammed Allahov poslanik. 1:224. svakako. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga.s. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su. str. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju. str. Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima. 1:44. str.ethul Bari. 386.. d`. njegov iman je. bez spominjanja detalja svega toga. i Nejlul evtar. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. . str. i time postaje odmetnikom od vjere. [erhul ‘akidetit tahavijje.s. [erhul ‘akidetit tahavijje. 1:203. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Sahihul Buhari me’a . on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik.{. u {to.

2:520. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi .9. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . str. Sahihul Buhari me’a . od onog {to su ljudi u stanju uraditi. 3:397. 7:208. 1:290.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i. 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. 1:205. str. 1:149. str. El-Mugni li Ibni Kudame. osim Allah. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. 1:150. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Es-Siretul Halebijje. Vidi: El . 1:149. {erhus sijer el-kebir. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Hajatus sahabe. El-Muhezzeb 2:223. 6:313. 1:445. na primjer. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to. 141-142. osim Allaha. u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana. tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. str.El-D`ami’uj ferid. 167.” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. d`. str. 7:139. 219. . 126. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. mo`e pomo}i.ethul Bari. Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih. i nada u ono {to mo`e samo Allah. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti. d`. 9:21.194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar. Vidi: [erhus sijer el-kebir. 1:447. i Es-Siretul Halebijje. 278. Vidi: El-D`ami’ul ferid. Tefsirut Taberi.D`ami’ul ferid. Tathirul i’tikad. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. str. 357. El-Mugni li ibni Kudame 9:21. Kao {to je strahopo{tovanje. 277. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab.1:451. kao {to je. str. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . 1:433. Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. 6:313. Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408.el . Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. 1:444. Med`m’atut tewhid. 1:477.165. zaista. ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. 352.{. Tefsirut Taberi. 350. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. 2:303304. str. str. 1:150.266.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha.

vel lafzu lil Buhari. 220. 25:149. str. 2:2. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. 363-364. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir. Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.poglavlje o d`enazi. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . 2:171-172. Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. str. Muttefekun ‘alejhi.Vidi Med`muatut tevhid. Umdetut tefsir . Ha{ijetul Bad`uri. 357-358. 27. 193. 1:61. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. 2:97. 2:54. 466. Vidi: Rijadus salihin. 84. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a pogledaj i Sahih Buhari . Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. 506-507. str. vidi: Sahihul Buhari me’a . 2:257. Muttefekun ‘alejhi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:28. A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`.{. Prenosi ga Buharija. 1:218. 2:67. 3:36.urkan min med`mu’atit tewhid. str. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi: Sahihul Buhari. str. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil . str. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. Tefsir Ibn-Kesir. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Tefsir Ibn-Kesir. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi.Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid.ethul Bari. 1:96. d`. i dalje. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. i dalje. El-Mugni. metbu’atun me’a resaile uhra. 1957 g. 4:135-136. 2:94. 1377 h. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima. str. 17:72. 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . 32. 2:367. 1:28-30. 1:224. tab’atu daril me’arif senete. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. ‘Umdetut tefsir 4:164-167. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 1:217. Tefsirul Kurtubi. 1:188. [erhul akidetit Tahavijje. 9:24. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. a ne ljudima. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. str. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu..

361. 84 ve ma ba’deha. 2:55. 6:293. 2:109. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu. 1:175. 138-139. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ve {erhul akidetit Tahavijje. str. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. ve ma ba’deha.ethul Bari. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:108. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. matbe ‘atul Halebi. 89 ve ma ba’deha. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. 1:12. str. 361. 361.ethul Bari. 14:164-166. Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. str. ve Sunene Ibni Mad`e. str. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz.poglavlje o picu. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 . str. 2:85. 2:45. ve {erhun Newewi. 2:1418. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. vidi: Sahihul Buhari . 2:82-83. 1:18. Tefsirul Kurtubi. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. str. 2:275.vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. Muttefekun ‘alejhi. El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. 3:18. Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. vidi: Sahihul Buhari me’a . Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . 1:12. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 418. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. Vidi: El-. ‘ala Sahih Muslim. 1:218. Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. Ahred`ehul buhari ve Muslim: . 364-365. vel lafzu li Muslim. 17:21. str. 2:85 ve ma ba’deha.ethur rabbani. str. Prenosi ga Ahmed. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 1:4. str. 2:81-82. 2:82-83. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. 1:219. Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. 12:234. [erhul ‘akidetit Tahavijje. El-Mustedrek. 5:19. 2:84.

(op. Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani. Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu. Kava’idul Ahkam.ethul Bari. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair. Onaj ko `eli da se upozna s njima. mi ih. Prenosi ga Buhari. ne}emo navoditi. tako|er.vidi Rijadus salihin. 7:89. 4:52. Vidi: Sahihul Buhari . mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku. 31.Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim. Prethodni izvor. 7:89. str. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. Ali. Muttefekun ‘alejhi.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 . prev. 1:23-24. Muttefekun ‘alejhi . Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad.poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta). vel lafzu li Muslim. Muttefekun ‘alejhi. 2:85. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

.

............TEWHIDUR .............................................................................................................................. 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA.....................................................................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR............ESMAI VES SI........................ 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI................. 51 ............................................ 13 TEMELJI IMANA ................................................................................................... ................................................................VJEROVANJE U MELEKE ..........TEWHIDUL .............................VJEROVANJE U ALLAHOVE....... LIJEPA IMENA . .. 11 PRVO POGLAVLJE ................................................................ 7 PREDGOVOR ..............................AT ............................. 21 3 ............................................................................................................................ 35 ^ASNI ROBOVI ........................................................................................................... 9 UVOD ......................................................................... 17 1 ............................................................................................................... POSLANIKE I VJEROVJESNIKE ........................................... 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) ................ 17 2 .............................................................. 37 BROJ MELEKA ........................................5 BILJE[KA O AUTORU .......................S...................................................................................................................................................................................................................................................[.. 44 TRE]I DIO ...................................................... A..... 29 DRUGI DIO ... 47 TEMA OBJAVE .......................................... 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU ....................... D@.............................. D@...................................................[........................................................................ 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU .TEWHIDUL ...........[............RUBUBIJJE ....VJEROVANJE U ALLAHA............................ULUHIJJE .............................................................................................................................................. D@. 13 PRVI DIO ...................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO .................... 34 OSOBINE MELEKA ............................................................................................. 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA ...... 24 ALLAHOVA....................................AT .....

................ 83 4 .................. 72 2 .........................................................................................................................................................................[......PRO@IVLJENJE .........................PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA ...............S..................... 78 C ............................................................................................. 73 3 ...............................SIRAT ]UPRIJA ................................................................................... 109 ... 57 PETI DIO ........................................... 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA .................. ............PATNJE I U@ICI U KABURU ................................................................ 90 10 ......SILAZAK ISAA............ 99 DRUGI STEPEN ......................PREDZNACI SUDNJEG DANA ..................VJEROVANJE U ALLAHOVE....................................................................................... 85 7 ................................................................................... 97 DE..(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU...................................IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA .................................. D@.......................................................... D@....................................KAZNA ZA DJELA .................................................................... 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM ............................................................... 87 9 ............................................S.................................NAGRADA ........................................................................... 101 SKRIVENOST ALLAHOVE... 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN ....................................................... 85 6 ........................................ 94 [ESTI DIO ...................................................................................VJEROVANJE U SUDNJI DAN ..... KNJIGE ...........IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA .................... RADI OBRA^UNA ..................................................................................KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA .......... 76 A ...............................................ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ ................................................HAVD (VRELO) POSLANIKA.............................................. 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA .....................................................INICIJA KADA’A I KADERA .................................................... A.... 87 8 ...............................................200 Iman ^ETVRTI DIO ...............D@ENNET I D@EHENNEM ...........................................IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) ....................... 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA .......................... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME ....................................................................................................................[........................... 82 E ............................POJAVA DED@ALA .......VAGA (VAGANJE DJELA) ............................................................................. 92 11 ...... 98 PRVI STEPEN ..................... 72 1 ....... 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R .. 93 12 ........................................................................... A.............................................................VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE ........................................................................................... 84 5 ....................................... 78 B ................................................. 79 D .....................POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A ................................................................... ................................................................................................

............................ROM ................. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI .......... 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA.................................KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ......... 133 DRUGA VRSTA ......................ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM ............................................................. 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA ....... 133 PRVA VRSTA .......... 138 ZADOVOLJSTVO KU.............................. 140 2 .............. 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM ........................... 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR ............................................................................................................................................................Iman 201 DRUGO POGLAVLJE .......... 140 1 .........RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ............................................................. 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE ......................................... 131 PRAVILO ............................................................................... 145 [TA SE PRIMA.......................IROM ODRE\ENE OSOBE .S............................................................... .................... 163 ...............................SU[TINA IMANA ......................... 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU.................................................................NEVJERNICIMA...................................................... 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? ...................................................................................... ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA........................................................................................................................................................................ 159 ZAVR[NA RIJE^ ...................................ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA ............................. 125 HADISI ............................................................................SU[TINA IMANA ..........RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ........... 117 TRE]E POGLAVLJE ..................................................................................................... 135 ^ETVRTA VRSTA ............................................ 121 TRE]E POGLAVLJE .............. 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA........................................................................................................................................................................................................................................................................ 113 DRUGO POGLAVLJE .............................................................. OTPADNIKA I MU[RIKA ... 126 DRUGI DIO .................................................... A........................................ 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU ...................................................................................................................................................................NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA)............................................. 134 TRE]A VRSTA ..................................................................................................... 123 PRVI DIO ................................................................................. 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA .................... 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA ...............KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? ..................................................................................... I IZ DOGA\AJA SIRE ..PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM ........

.............................................................. 171 DE............................................................................................. 170 VELIKI GRIJESI .........INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ .....202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE............. 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE ............................................................................................................... D@.............................................................................................................. VJERE .................................................................................... 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ........................ 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE ......................................................... 179 . 175 BILJE[KE ............[.....

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful