TEMELJI - SU[TINA - NEGACIJA

dr. Muhammed Nu’ajm Jasin

IMAN

Sarajevo 2001 - 1422. G.H.

Naslov originala Naslov prijevoda Pisac Prevodilac [erijatski recenzent Likovno - tehni~ki urednik Lektor Korektor DTP [tampa Tira`: ^etvrto izdanje Izdava~

IMAN - HAKIKATUHU, ERKANUHU VE NEVAKIDUHU IMAN - TEMELJI, SU[TINA , NEGACIJA dr. Muhammed Nu’ajm Jasin mr. Zuhdija Adilovi} Muhamed Mehanovi} Ned`ad Kazi}, .atih .arhat prof. Safet Sari} Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi} Kavazovi} D&T, Sarajevo “OKO” - Sarajevo 30 000 KNJIGA BROJ 5 BESPLATNI PRIMJERAK Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj .ahd” u Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.1 Yasin, Muhammad Nu’aym Iman: temelji - su{tina - negacija / Muhammed Nu’ajm Jasin; (s arapskog preveo Zuhdija Adilovi}). - 4. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 201 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 5) Na kor. listu i hrptu Muhammed Nu’ajm Jasin. - Prijevod djela: Iman: hakikatunu, erkanuhu, ve nevakiduhu. - Bilje{ke: str. 179 - 197. ISBN 9958 - 880 - 00 - 8 COBISS - ID 450054

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

. od kojih su dvije iz podru~ja akaida a tri o d`ihadu. a od 1978. do danas predava~ je na Jordanskom univerzitetu. Iste godine daje magistrat iz prava na Kairskom univerzitetu.6.BILJE[KA O AUTORU Puno ime mu je Muhammed Nu’ajm Abdus Selam Jasin. Od 1992.. tako|er iz oblasti komparativnog fikha. do 1992. Magistarski rad na komparativnom fikhu brani 1968. [erijatski fakultet zavr{ava 1964. Bio je ~lan nau~ne komisije za kuvajtsku enciklopediju fikha. g. Jedno vrijeme je vodio katedru komparativnog fikha na Kuvajtskom univerzitetu i jedan je od osniva~a {erijatskog fakulteta na tom univerzitetu.. Do sada je objavio deset knjiga.1943. g. a 1965. U~estvuje u komisijama za izradu pravilnika savremene islamske ekonomije. predaje i na Kuvajtskom univerzitetu. na ElAzharu. g. Ove podatke smo dobili iz njegovog dosijea na Jordanskom univerzitetu i autor je izrazio radost i zadovoljstvo kada je saznao da }e ovo njegovo djelo biti {tampano na bosanskom jeziku. g. na Damaskom univerzitetu. Aktivno u~estvuje u preradi programa fikha na fakultetima i du`e vremena ostaje ~lan stru~ne komisije za fetve u Jordanu. Ro|en je u Jordanu 11. zavr{ava fakultet prava na istom univerzitetu. Objavljuje veliki broj nau~nih radova iz fikha i {ire. Predava~em na Jordanskom univerzitetu postaje 1972. 1972. Doktorat okon~ava na El-Azharu. g. Postaje ~lanom ure|iva~kog kolegija za izdavanje nau~nih radova Jordanskog univerziteta u kojem i danas djeluje.

.

Njegovu ~asnu porodicu. Na{ pristup ovoj oblasti svodio se na filozofsko teoretiziranje ili polufilozofsko . Jedno od op}eprihva}enih savremenih akaidskih djela me|u profesorima i studentima gotovo svih islamskih univerziteta jeste ovo djelo. voljom na{lo svoje mjesto i na na{em.tewhid temeljna je islamska znanost na kojoj se grade sve ostale islamske nauke. Na`alost. d`. koje je Allahovom. Ta njegova prihva}enost od strane velikog dijela islamskog svijeta i jeste bila moj glavni motiv prilikom odluke za njegovo prevo|enje. prevode}i ovo djelo.{. ashabe i sve njegove iskrene sljedbenike. na na{em podneblju se u zadnjem periodu uop}e nije radilo na pisanju i pripremi knjiga ili ud`benika iz ove oblasti koji bi odgovarali potrebama na{eg prosje~nog muslimana u Bosni. da ovo djelo nai|e na prijem kod na{ih muslimana. do Sudnjeg dana! Akidet . d`. kao {to je to slu~aj s na{om bra}om u arapskom svijetu. Nadam se da }emo ovim djelom popuniti veliku prazninu. Samilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu. Misija svakog poslanika bila je sadr`ana u rije~ima “la ilahe illallah” . osim Allaha!) i zada}a svakog od njih je bila da ugradi tu ideju u srca svojih sljedbenika. nagradi na Sudnjem danu. i Njega molim da me za trud koji sam ulo`io. koja je bila o~evidna u na{oj sredini. bosanskom jeziku. d`.{. na{a bra}a u islamskom svijetu napisala su desetine savremenih djela i ud`benika iz ove oblasti. ili u~enika u na{im medresama. Me|utim.. neka je salavat na Poslanika. Gospodaru svih svjetova.U ime Allaha.. Autor ovog djela je ~uveni profesor na Jordanskom univerzitetu. i pitanjima gajba.(Nema drugog boga. Molim Allaha. koja su zauzela svoje mjesto na ~uvanim islamskim fakultetima i univerzitetima. gdje i danas djeluje i radi..ilmul kelamsko debatiranje o svojstvima Allaha. Prevodilac . Milostivog.{.

.

Svaku pojavu na ovom svijetu Allah. Uzrok neispravnosti `ivota cjelokupnog ~ovje~anstva je nevjerovanje u Stvoritelja i neprihvatanje Njegovih naredbi. Svjedo~im da nema drugog boga.. i da je Muhammed. stvorenja i ispravnost njegovog `ivota ovisi o njegovoj spoznaji Istine i njenom slije|enju. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje. Istina (“hak”) najsavr{enije je i najsvrsishodnije stanje u kojem je Allah. d`. d`.” (Ta-Ha. i onaj ko bude slijedio uputu Moju. i niko nije s Njim u tome u~estvovao. 123-124) Allahovu uputu }e slijediti samo onaj ko u Njega bude vjerovao. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. neminovno propada. Koga Allah uputi na pravi put. isto tako. postavio je na odre|en na~in i o njoj se adekvatno pobrinuo. d`..” (El-Enbija‘. stvorio je po Istini i Svojom mudro{}u ih uredio. A uzrok ispravnosti cjelokupnog ovozemaljskog `ivota je vjerovanje u Allaha. ili od njih tra`i da takva budu.UVOD Zahvala pripada samo Allahu. stvorio stvorenja.. d`. Osnova svakog nereda je suprotstavljanje Istini i odstupanje od njenog puta.{. a svako dobro je u slije|enju Istine i pridr`avanju njenog puta. Njegov rob i poslanik. te su zbog toga u potpunom savr{enstvu i skladu. a stranputica je neminovan rezultat njegovog nepoznavanja Istine. Njega se sje}ao.{. jedno od Allahovih...{.{. Sve na ovom svijetu stvorio je samo Allah. te je u Njegovom stvaranju i odre|ivanju samo pravda i ispravnost. za njega nema zablude. Utje~emo se Allahu od zla nas samih i zlih djela na{ih. Upute i Istine koje je objavio. 22) ^ovjek je.. i pored toga {to ju je spoznao. nered bi njima zavladao. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti.s.{. d`. d`.{.. rekao: “Od Mene }e vam uputa dolaziti. a koga u zabludu odvede. sve {to odstupi od bo`anskog zakona i Njegove naredbe. osim Allaha. za njega nema upute. i u ono {to je On objavio i postupanje po Njegovom uputstvu u svim domenima ljudske djelatnosti. ili njenog odbacivanja. Zbog toga. d`. “Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi. d`. a ne Allah. Zato je Allah.{.. od Njega pomo} tra`imo i Njega za oprost molimo. a. A Allah. osje}ao .{.. savr{en je i daleko od bilo kakve gre{ke. Nebesa i Zemlju Allah.

{to pogrije{imo.Rije~i i djela koji izvode iz imana. Ako ~ovjek s tim bude na~isto. d`. podari od znanja i istine . svojstva i veli~inu. i slije|enja Njegove upute. ili zaborava na Allaha i zablude..Temelji imana. njegovih temelja i obaveza koje se podrazumijevaju. omogu}uje uspjeh. Radi lak{eg kori{}enja ovom knjigom.{. zablude i nesre}e na oba svijeta. u ~emu pogodimo istinu..pitanje imana i njegovih temelja.. d`. njegovih uzroka i posljedica. Allaha. Nadamo se da }emo u ovoj knjizi objasniti .Njegovu prisutnost.{. na ovom i budu}em svijetu. te }e ga se sigurno kloniti. d`. 3 . tre}i ne postoji. Zato je sve.{. i uzroke kufra i njegove puteve. upute i sre}e..Su{tina imana. ^ovjek je. A jedino Allah.{. molimo da nam oprosti i da zadu`i nekog od Svojih dobrih robova da ispravi gre{ke u ovoj knjizi i objasni istinu. On je na raskr{}u ova dva puta. od Allaha. A ko na Allaha zaboravi. to je od nas i {ejtana. A u isto vrijeme najpre~e ~im }e se za{tititi i naoru`eti je spoznaja kufra. Pred njima je put imana. Istinitog. na ovom svijetu stavljen na ku{nju izme|u: sje}anja na Allaha. 2 . Zbog toga je najva`nije i najuzvi{enije {to ~ovjek mo`e nau~iti i pou~iti druge ljude pitanjima imana..{. d`. taj }e se i okrenuti od Njegove Upute. i put kufra (nevjerstva). d`. njene teme }emo iznijeti u tri poglavlja: 1 . .onim {to nam Allah. dakle. spoznao je put svoje sre}e i sigurno }e ga slijediti i ne}e odstupiti od njega. spoznao je i put nesre}e.

PRVO POGLAVLJE TEMELJI IMANA .

.

i u knjige Njegove. i vjernici . odre|enjem. i u meleke. i Poslanika Njegova. i meleke Njegove.{. Milostivog! Allah..s. Zato ni~iji iman nije potpun niti primljen. Njegove meleke.svaki vjeruje u Allaha.Mi ne izdvajamo ni jednog od poslanika Njegovih. vjerujte u Allaha.‘”(En-Nisa‘ 136) ”Nije ~estitost u tome da okre}ete lica svoja prema istoku i zapadu. sve dok ~ovjek ne bude vjerovao u {est spomenutih temelja imana. i u knjige. 285) “O vjernici. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova.s. i u meleke Njegove. I oni govore: ‘~ujemo i pokoravamo se. obra|ivati te temelje. .. d`.. i u Onaj svijet . Svemilosnog. 177) U poznatom hadisu o D`ibrilu koji je do{ao Poslaniku.U ime Allaha. A ko zanije~e bilo {ta od njih. o imanu rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. Tebi }emo se vratiti!‘” (El-Bekare.. i u poslanike Njegove. d`. budu}i svijet i da sve {to se doga|a (dobro ili zlo) biva Allahovim. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Onaj svijet. i poslanike Njegove: . i u vjerovjesnike .s.daleko je zalutao. a. iza{ao je iz imana i postao nevjernikom.. in{allah. Gospodaru na{. i o kojima govore sve objavljene knjige. a.” (El-Bekare. i knjige Njegove.1 Ovih {est na~ela su temelji imana. stoji da je Poslanik. imanu i ihsanu. a. oprosti nam.{. na na~in koji je ozna~io Kur‘an i Sunnet Allahovog Poslanika. Njegove knjige. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha... temeljne postavke s kojima su dolazili svi poslanici. Njegove poslanike. a. i u Knjigu koju On Poslaniku Svome objavljuje. u liku beduina i po~eo ga pitati o islamu. U sljede}im poglavljima }emo.s. i u Knjigu koju je objavio prije.

.

1 . zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah. d`. dove. .{. d`..{. ukratko.[.vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul.{. a na sljede}im stranicama }emo detaljnije pojasniti svaki od njih. On posjeduje sva svojstva savr{enstva. Jedini On zaslu`uje da mu se ~ini ibadet putem namaza. d`. 2. da je samo On njihov gospodar i da ih . Vladar i Tvorac svega. Tvorac i Gospodar svega (tewhidur-rububijje). da je samo On Bog i da se samo On mo`e obo`avati i da je On potpuno savr{en u Svojim svojstvima i imenima i da niko drugi nije savr{en i potpun. Zato ~ovjek ne mo`e biti vjernik u Allaha. d`.. obuhvata tri principa: 1.{. zna~i: ^vrsto ubje|enje da je Allah. sve dok ne bude vjerovao da je On Gospodar svega i da drugog Gospodara nema. te je daleko od bilo kakve manjkavosti..TEWHIDUR .RUBUBIJJE Tewhidur.. D@.{.vjerovanje da se samo Njemu mo`e ibadet ~initi (tewhidul-uluhijje). d`. d`. Ovo su tri vrste tevhida koje ulaze u zna~enje imana u Allaha. . d`.vjerovanje da je samo Allah. Rije~ RABB u arapskom jeziku zna~i vlasnik . Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema..3 A Allahov rububijjet nad Njegovim stvorenjima zna~i da ih je samo i jedini On stvorio. 3.esmai ves sifat).. nade.2 . Iman . strahovanja.{.vjerovanje u Allaha. Gospodar.PRVI DIO VJEROVANJE U ALLAHA. posta.{. Vjerovanje u Allaha.rububijje.ravnatelj. poniznosti i pokornosti. .

ibadeta. neka je hvaljen Gospodar nebesa. mijenjanjem.atiha. 2) Allah. ka`e: “Reci: ‘Klanjanje moje. dova. d`. i da mu se u svemu tome niko ne pridru`uje.. samo je istinski Tvorac. pokoravanja predanosti Allahu. d`. koji nije u stanju uraditi ono {to `eli i koji nije savr{en u svome govoru i svojim djelima.rububijje zna~i priznanje da je Allah. ljepote i savr{enstva.. d`.. Vladar i Ravnatelj zaslu`an da mu se ibadet (svaki vid obo`avanja). i `ivot moj.vjerovanje da sve {to se doga|a. biva s Allahovim. usmjeravanjem (kretanja). d`. da jedini On mo`e u~initi s njima sve {ta `eli.. odre|enje . Zato tewhidur .{. ka`e: “Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put. Allah. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah.{. strahovanje i sl. o`ivljavanjem i usmr}ivanjem.5 S druge strane.‘” (El-En‘am. i ostalo. (hamda).d`. Kur‘an veoma jasno govori o ovoj vrsti tevhida. jer.{. ko ne ~uje. pove}avanjem i smanjivanjem. I jedini On zaslu`an je da Mu se upu}uje zahvala.6 Zato nalazimo da Kur’an ovu vrstu tevhida spominje u kontekstu zahvale Allahu. i smrt moja.. stvaranjem. O tome nam Allah.{. Vladar i Ravnatelj dostojan svojstava veli~anstva.. zikr.18 Iman samo On odr`ava i njima upravlja. jedini Tvorac svih stvorenja i njihov Gospodar.{. i u kontekstu obja{njenja Njegovih uzvi{enih svojstava i lijepih imena. Dakle.{. 36) O pokoravanju i predanosti Njemu. Gospodaru svih svjetova!” (El-. d`.. U hamdu (zahvali) svaki musliman na svakom rekjatu u~i: “Hvala Allahu. d`. 54) U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerovanje u Allahovo. nemogu}e je pripisati vlasni{tvo i vladavinu nekome ko nije `iv. i nama je nare|eno da Gospodara svjetova slu{amo. d`. skru{enost i pokornost ukazuje i upu}uje. Gospodar zemlje.. da im samo On donosi korist i nanosi {tetu i da im samo On mo`e udovoljiti molbi ukoliko se na|u u bezizlaznoj situaciji. nada.{. ova vrsta tevhida bi zna~ila: saznanje i priznanje da je istinski pokreta~ i da u ovom svemiru istinski djeluje samo Allah. zato {to je samo istinski Tvorac. 71) O obra}anju i iskrenom stremljenju samo Njemu. i obredi moji. upravljanjem. d`. ne vidi. znanjem. nijem. bilo {ta od ibadeta mo`e biti posve}eno samo Onome ko ima apsolutnu vlast i svime upravlja.{... doista su . da samo On stvara i da je u Njegovim rukama sve. Gospodar svjetova!” (ElE‘raf.{. da ih samo On o`ivljava i usmr}uje. zato {to ta svojstva mo`e posjedovati samo Vladar svih svjetova. On je kao temelj ostalim vjerovanjima tevhida.4 Drugim rije~ima kazano. Allah. d`. Gospodar svih svjetova!” (El-D`asije. voljom i mo}i. Skoro ni jedno poglavlje Kur‘ana nije bez spomena ili bar posrednog ukazivanja na njega. da samo On istinski daje i uzima. ko je nemo}an.{. ka`e: “Ta.

Stvoritelja nebesa i Zemlje! On hrani.{. i: ‘Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju. 21-22) Zaista samo je Tvorac nebesa. d`. d`. a Njega niko ne hrani!‘ Reci: ‘Meni je nare|eno da budem prvi me|u onima koji se pokoravaju‘. koji sve odr`ava. Allah.. Promotri Allahove. Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju jedini je koji `ivi a ne umire. Allah. a nebo zdanjem.{. da Njemu dovu upu}uje i da se Njemu obra}a. Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. 54-55) U kontekstu ibadeta. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. hrana za vas. koji je Najuzvi{eniji i Najveli~anstveniji. ka`e: “Samo On stvara i upravlja! Uzvi{en neka je Allah. mi primje}ujemo da Kur’an spaja Allahov. Koji je stvorio vas i one prije vas. koji je o svemu obavije{ten.” (El-Mulk.Iman 19 posve}eni Allahu. Gospodar svjetova! Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome.d`. 22) “O ljudi. Veli~anstveni!” (El-Bekare. rububijjet koji se ogleda u Njegovom vladanju nebesima i Zemljom i svime {to je na njima.... Zemlje i svega {to je na njima. dvojbe nema u tome da Onaj Koji je stvorio stvorenja. Gospodaru svjetova.{. Zatim pogledaj sljede}e Allahove.. nema boga osim Njega .{.. klanjajte se Gospodaru svome.{. za sve se brine. Zato ne ~inite svjesno druge Allahu ravnim!” (El-Bekare. sve zna. d`. njih i nadzire i da . i njihovom uzdr`avanju s Njegovim lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima. Kur’an ka`e: “Reci: ‘Zar da za za{titnika uzmem nekog drugog osim Allaha. da biste se kazne sa~uvali. On je Svevi{nji. S druge strane. jedini zaslu`an da ga ~ovjek prihvati kao Boga i za{titnika.{. dakle.‘” (El-En‘am. Koji s neba spu{ta ki{u i ~ini da s njom rastu plodovi. rije~i: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu do{aptava njegova du{a. i da mu se potpuno preda.” (El-E‘araf. 255) Uistinu. d`. Mo} Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san. rije~i u ajetu Kursi: “Allah je. Onaj Koji sve potanko zna. uzima za za{titnika. 14) Nikakve. Koji vam je Zemlju u~inio posteljom. ka`e: “Za{to da se ne klanjam Onome Koji me je stvorio.‘” (El-En‘am. d`. 162) O obja{njenju da se samo Allah. ne voli On one koji se previ{e glasno mole. a od onoga {to On zna . 14) U kontekstu dove.” (Kaf. a niko drugi. a Njemu }ete se vratiti?” (Ja‘sin. 16) “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara.

{. i pored toga.{. d`. i ko upravlja svim? ‘Allah‘.20 Iman On zna sve ono {to ona ~ine. u komentaru ovog ajeta ka`e: “Njihov iman u Allaha je priznanje da nas je Allah stvorio i da nas On opskrbljuje. i zato {to nisu u~inili tevhid Allahu. ali. El-Mud`ahid. ali oni uz to priznanje ibadet ~ine i drugome mimo Njega. d`. d`.. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘ Pa. u Njegovom uluhijjetu (obo`avanju samo Njega). re}i }e oni.{. d`. a pretvara `ivo u ne`ivo. u Njegovim imenima i svojstvima.”9 Allah. d`. Zato Allah. tako {to su zanijekali i u njih nisu povjerovali. 87) “Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz Zemlje.{..10 Ve}ina ljudi ne pori~e Tvorca i Njegovo upravljanje stvorenjima. njima ovakav tevhid ne}e koristiti i uop}e ih ne izvodi iz kruga nevjerstva u krug imana. oni odgovaraju: ‘Allah!’. nego su obo`avali i druge mimo Njega.. A {to se ti~e onih koji priznaju da je Allah.” (Jusuf. ~ija su djela sluh i vid. kuda se onda odme}u?” (Ez-Zuhruf. ali njihovo nevjerstvo je u obo`avanju drugog.11 . d`. mimo Allaha. 31) Iz navedenih ajeta jasno se vidi da nije svako onaj ko prizna da je Allah Gospodar svega.{.{. drugog obo`avaju. ali Ga ne izdvajaju u bo`anstvenosti. d`. nego uz Njega obo`avaju i druge..”8 Jedan dio uleme iz prvih generacija rekao je: “Kada ih upita{: ‘Ko je stvorio nebesa i Zemlju?’. Opskrbitelj i Vladar: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. Allah.. nam u Kur’anu kazuje da su i mu{rici vjerovali da je On tvorac. niti Ga izdvajaju po Njegovim imenima i svojstvima. za njih ka`e: “Ve}ina ovih ne vjeruje u Allaha izuzev ako uz Njega druge budu obo`avali. ali su.7 zato {to nisu izdvajali Allaha. i pored toga. 106) ^uveni mufessir.{.. Gospodar i Tvorac svega. ujedno i povjerovao u Allaha kao jedinog Boga kome se ibadet ~ini i kao Jedinog kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. a ti reci: ‘Pa za{to ga se onda ne bojite?‘” (Junus. ostali mu{rici. nam u Kur’anu govori o nevjernicima (mu{ricima) koji su priznavali da je Allah jedini Tvorac svega. negiraju}i ih ili porede}i sa svojstvima stvorenja ili tuma~e}i ih u prenesenom zna~enju koje nema osnove. ko stvara `ivo iz ne`ivog.

{. ukratko.TEWHIDUL . kako se mo`e obo`avati onaj ko nije tvorac stvorenja i ko njima ne upravlja..esma’ves sifat). i vjerovanje u Allaha. sem Njega. time priznaje Allaha. Ali. d`. ne mora zna~iti da Ga se prihvata i kao Jedinog koji se obo`ava. su{tinski i formalno (u batinu i zahiru). kao Tvorca i Gospodara.{.uluhijje se. jer je njihovo zna~enje vjerovanje u tewhidul-uluhijje koji u sebi sadr`i i tewhidurrububijje i tewhidul-esmai ves sifat. Zato vjernik Allaha obo`ava (ibadet ~ini). u svojoj su{tini. mora biti dra`i ~ovjeku od svega {to postoji.. d`... Ovaj dio tevhida. samo od Njega strahuje. d`.Iman 21 2 . i kako se mo`e obo`avati onaj ko nije savr{en i potpun? Iz navedenog jasno se vidi da kelimei {ehadet (la ilahe illallah) u sebi sadr`i sve vrste tevhida.. Pojedini alimi su definirali ibadet kao iskrenu ljubav s potpunom pokorno{}u.. . d`. u sebi sadr`i zna~enje poniznosti.15 Jer. Zato ibadet Allahu. istinski Bog i da drugog boga nema i upu}ivanje svih vrsta ibadeta (obo`avanja) samo Njemu. te je on potpuna poniznost prema Allahu. Jer.{. Ibadet koji nam je nare|en. skru{enost i sve druge vrste i oblike ibadeta. samo se od Njega nada. kao Tvorca. vjerovanje i prihvatanje Allaha. sadr`i sve ostale dijelove: vjerovanje u Allaha kao Tvorca i vjerovanje Njega kao Jedinog koji posjeduje imena i svojstva savr{enstva.{.{. Allah. ~ovjek koji Allahu. d`. samo se na Njega oslanja.13 Tewhidul . poniznost.ULUHIJJE Tewhidul ..uluhijje.12 A ibadet u arapskom jeziku zna~i poslu{nost.{. d`. samo Njega i nikog vi{e. i da samo Njemu pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva.{.onaj kome se ibadet ~ini).{.{. i kao Tvorca i Gospodara svega.{. d`. temelji na iskrenom obo`avanju jedino Allaha. a ujedno i zna~enje ljubavi. a ujedno i uzvi{eniji od svega. zna~i: ~vrsto ubje|enje da je samo Allah. nije ispravan ukoliko ne obuhvata oba spomenuta zna~enja i samo jedan od njih nije dovoljan za njegovu ispravnost. d`.. {to nije obratan slu~aj.14 ^ovjek mo`e priznati Allaha. samo Njega istinski voli. priznaju}i i prihvataju}i Ga kao Jedinog Koji zaslu`uje obo`avanje (da mu se ibadet ~ini) i da niko drugi.. s krajnjom ljubavlju prema Njemu. a ne nekome ko to nije. d`. ~ini tewhidul-uluhijje. poniznost i pokornost. nije zaslu`an ni u kom vidu. kao Jedinog Kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva (tewhidul . ne obuhvata ostale vrste tevhida. Isto tako.. samo prema Njemu iskazuje pokornost. dakle.{. d`. samo Njemu dovu upu}uje. jer istinski ibadet mo`e biti samo Gospodaru Savr{enom. tako da ni{ta od toga ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha. Rije~ Ilah (Bog) u arapskom jeziku upotrebljava se u zna~enju rije~i “me’luh” (onaj ko se obo`ava . d`. ali Ga ne obo`avati (ne ~initi mu ibadet).

Ovu formulaciju podrazumijeva: 1 . d`. on je forma (zahir) i su{tina (batin) vjere i zbog njega su stvorena stvorenja. davanju zekata. postu mjeseca ramazana i hodo~a{}u Kabe.{. a.s.. a klonite se kumira!‘” (En-Nahl.. d`. obavje{tava nas da su Njegovi poslanici Nuh.uluhijje nije bio temelj i su{tina njegovog misionarstva. ~ovjek ne smije u svojoj ljubavi imati nikog ravna ili iznad Allaha.{. obavljanju namaza.” (Ez-Zarijat. Allah. tako|er nas obavje{tava da je Ibrahim. rekao svome narodu: “Ja okre}em lice svoje.uluhijje) po~ela vjera i njime se i zavr{ila. 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali. Salih i [u’ajb. Svi oni su govorili: ‘Obo`avajte samo Allaha. ili vi{e od toga. Allah.”17 Prihvatanje Allaha. ako neko bude volio nekoga kao {to voli Allaha. d`. zato Mene obo`avajte!‘” (El-Enbija‘. Allahov Poslanik. Zato...16 Radi ove vrste tevhida su poslani poslanici i objavljene knjige. d`. El-E‘araf. d`.Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu.s. 25) Allah. a da mu nismo objavili: ‘Nema Boga osim Mene. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio. ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju!” (ElEn‘am.. d`.{. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo da Me obo`avaju. svaki od njih. 65) Allah.{. d`. d`. od onih koji zajedno s Njim obo`avaju i druge .{.. 61.{. ostat }e me|u mu{ricima. Hud.. od nas zahtijeva da se samo Njemu obra}amo svim vidovima ibadeta i da na{a srca pri tome budu potpuno ~ista od bilo kakvih drugih usmjerenja. ka`e: “Islam se temelji na pet stupova: svjedo~anstvu da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. 23.. te je zbog toga prvi {art islama kelimei{ehadet. vi drugog boga osim Njega nemate!” (El-Mu‘minun. ili kazna.22 Iman Zbog toga je ovom vrstom tevhida (tewhidul .{. na ovom i na budu}em svijetu. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali. a ko njega ne bude prihvatio. taj je u~inio {irk. samo Allaha obo`avajte. d`. a. govorili svome narodu: “O narode moj.{. kao Jedinog Koji se obo`ava. d`. Allah. dakle. 56) Ibn-Tejmijje veli: “Po ovoj vrsti tevhida se razlikuju muvehhidi od mu{rika . Hud. su{tina islama.i zbog njega }e biti nagrada.{.. ka`e: . Nema nijednog poslanika koji je poslan ljudima a da tewhidul .{..oni koji istinski obo`avaju Allaha. kao pravi vjernik. 79) Ova vrsta tevhida je.

Allah. bio bi..{.{. taj je u~inio {irk Allahu. d`.Obaveznost izdvajanja Allaha. i rod va{. nego se od vjernika tra`i da njegova ljubav prema bilo ~emu na ovom svijetu bude iza ljubavi prema Allahu. kao {to je namaz.{. d`.{. kao {to je zavjet. ne zna~i poni{tavanje ili sputavanje tog prirodnog osje}aja. Allah.. 106) “A u Allaha se pouzdajte.{. 218) 3 . i imanja va{a koja ste stekli. tako da je ~ovjek spreman `rtvovati sve {to voli u ime Allaha. a njegova iskrena predanost Allahu. oni se mogu nadati Allahovoj milosti.{. jer ako bi to uradio.{. ne moli se onome ko ti ne mo`e ni koristiti ni nauditi. d`.{. niko je osim Njega ne mo`e otkloniti.165) U veliki {irk. On pra{ta i milostiv je.Obaveznost izdvajanja samo Allaha.{. On njome nagra|uje onoga koga ho}e od robova Svojih... ka`e: “I pored Allaha.. d`. d`.” (Junus. vole ih kao {to se voli Allah.. i sinovi va{i. koji Allah. svojim roditeljima. klanje kurbana.‘” (Et-Tevbe. d`. d`. 51) “Ako ti Allah dadne kakvu nevolju. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. imetku i sl. prijeti onima koji daju prednost ovodunjalu~kim vrijednostima. u dovi tevekkulu (oslanjanju) i nadi u pogledu onoga {to niko sem Allaha. spada i to da ~ovjek zavoli nekog drugog mimo Allaha.19 te se zbog toga njih boji. post. d`.” (El-Bekare. niko ne mo`e blagodat Njegovu sprije~iti.{. . tavaf i svi vidovi jezi~nog ibadeta. d`.Iman 23 “Ima ljudi koji uzimaju druga bo`anstva mimo Allaha. tra`enje oprosta i sl. i bilo ~ega drugog {to se voli.{. domovini. koji ih uzdi`u iznad ljubavi prema Allahu.. ako ste vjernici!” (El-Maide.. i bra}a va{a. i trgova~ka roba va{a. Ljubav prema Allahu.Obaveznost izdvajanja Allaha. d`. Ove. a ako ti za`eli dobro. Allah. d`. sed`da.. pa. treba biti iznad svake druge ljubavi. A oni koji iskreno vjeruju.{. d`. d`. i sve druge vrste ibadeta. d`.{. vi{e vole Allaha!” (El-Bekare. izuzev pokajanjem. nevjernik!” (Junus. i `ene va{e.{. u pogledu strahovanja..A Allah pra{ta i samilostan je. nije u stanju u~initi. ruku’. uistinu.18 ^ovjek je po svojoj prirodi sklon ljubavi prema samom sebi.miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu... i ku}e va{e.{.. svojoj djeci. d`. moraju biti upu}ene samo i . koje su vam drage . 24) 2 .. ne}e oprostiti.{. u svim vrstama tjelesnog ibadeta. ukoliko do|e do su~eljavanja izme|u onoga {to od njega zahtijeva ljubav prema Allahu. 107) 4 . ka`e: “I samo Mene se bojte!” (En-Nahl. za koju strahujete da ne}e pro|e imati. 23) “Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu. d`. Onaj koji smatra da mu pojedina stvorenja mogu nanijeti {tetu svojom voljom i snagom. pa ka`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i.

ka`e: “Ne postoji zat (bi}e) kao {to je Njegov zat.TEWHIDUL .{..” (El-Ihlas) “Allaha ni sa ~im ne uspore|ujte!” (En-Nahl.{. Dokaz su rije~i Allaha.. a ona su zajedni~ka po izgovoru u odnosu na Allaha. mimo Allaha.Prekidanjem svake `elje za poku{ajem spoznaje istinskog zna~enja tih svojstava. bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljenja ili nijekanja. bez njihovog cjelokupnog ili pojedina~nog negiranja. A daleko je zalutao onaj koji smatra da je Allahu neko ravan. Zat koji nije stvoren daleko je od toga da posjeduje svojstvo stvorenog.” (En-Nisa‘..{. ukratko .{. Allah. bez poku{aja njihovog potpunog shvatanja i obja{njenja njihove su{tine ili komparacije sa svojstvima stvorenja. a . imena i svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i Sunnetu.ESMAI VES SI... lijepim imenima i uzvi{enim svojstvima ne sli~i niko od Njegovih stvorenja. i svojstva Allaha. c .AT Tewhidul-esmai ves sifat.. pa ko se od njih udalji.{. da je On daleko od svih atributa nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima. d`. niti djelo kao {to je Njegovo djelo. ka`e: “Ovdje govori da Allah.{. d`. a oprostit }e kome ho}e ono {to je manje od toga. vlasti. a ko bilo {ta uputi nekom drugom..s. d`.. d`. Jer. d`. 116) 3 . ne sli~i stvorenje i da je daleko od svake manjkavosti. Iz ove definicije se razumije da se tewhidul -esmai ves sifat zasniva na tri principa. u~inio je {irk. niti se bilo ko od njih mo`e s Njime porediti. nisu kao svojstva onih koji su stvoreni. svojstvima i imenima koja su nama poznata samo iz Njegovih rije~i i rije~i Njegovog Poslanika.. d`. izuzev u jezi~nom pogledu (izgovoru).{.24 Iman isklju~ivo Allahu.{. tuma~e}i ajet: “Njemu ni{ta nije sli~no!”.”21 A El-Vasiti-rahimehullahu te’ala . d`. svojstva onoga koji je oduvijek. pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. b . tako|er. niti svojstvo kao {to je Njegovo svojstvo.. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. kao {to je nemogu}e i da stvoreno bi}e posjeduje svojstvo .zna~i ~vrsto ubje|enje da Allahu. u Njegovoj uzvi{enosti.. d`. i druga stvorenja. 51) Imam Kurtubi. uop}e ne sli~e u svome stvarnom zna~nju.Vjerovanje u Allahova. veli~anstvenosti. i svojstava stvorenja. bez ikakve njihove izmjene.: “I niko Mu ravan nije. koji su u Kur’anu i sunnetu spomenuta. ne}e biti vjernik u ovu vrstu tevhida:20 a .{.Pod prvim principom (temeljem) podrazumijeva se poricanje svake sli~nosti izme|u bilo kojeg od svojstava Allaha.Vjerovanje da Allah.{. a. d`. d`. niti ime kao {to je Njegovo ime..

{. neznanja. najbolje zna Svoja imena i svojstva. umora. bi}u i Njegovoj .{.”23 U ovaj temelj spada i poricanje svega {to se suprotstavlja onome ~ime je Allah. a ne mi{ljenjem. c . zato {to se spoznaja svojstava temelji na spoznaji bi}a.. a.{. partnera. jer se svojstva razlikuju shodno razlici njihovih nosilaca.. d`. bez pitanja o njihovoj su{tini i stvarnom zna~enju (u odnosu na Allaha.).. a. a.s. d`. ko zanije~e bilo {ta od onoga ~ime je Allah. u sve ovo vjeruje.moramo obratiti onome o ~emu nas je obavijestio Allah.{. d`. ili Ga je njima nazvao Njegov Poslanik. zahtijeva negiranje i poricanje `ene.prihvataju}i ih.s. d`.{. objavio. onda se na podru~ju Allahovih. Isto tako i ne naziva se. nehata.{. ne opisuje se.”24 Nu’ajm bin Hammad . uobli~enja i ostalih svojstava manjkavosti. Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.{. a. i obratno . ne mo`e se ni s ~im porediti.{. zamora.. d`. nesanice. Sve ovo je pravac sljedbenika Istine..s. i ono ~ime je Allah. a.. najznaniji Samom Sebi i ako su Njegovi poslanici samo istinu govorili. odstupaju}i od njihovih zna~enja. Kao {to se uop}e ne pita o Allahovom. pomaga~a. puta (sunne) Poslanika i d`em’ata prvih generacija muslimana.rekao je: “Ko Allaha uporedi s Njegovim stvorenjima. d`. i da ih prihvati u njihovom jasnom i osnovnom zna~enju u arapskom jeziku.s. Zato vjerovanje u Allaha kao Jedinog kome pripadaju imena i svojstva savr{enstva.... izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao. ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik. na ono {to je spomenuto u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima. nepravde. u~inio je kufr. sama po sebi. d`. ka`e: “^ovjekova priroda. a.s. ili Allah?‘” (El-Bekare. nimalo ne prekora~uju}i u tome Kur’an i hadis. jer oni samo prenose ono {to im je Allah. i Njegov Poslanik.{. Imam Ahmed bin Hanbel ka`e: “Allah.”22 Sejjid Kutub u svome tefsiru ovog ajeta. zaborava.{erijatski obaveznog . d`. jer. d`.s..{. svojstva i imena Allaha. u~inio je kufr.Tre}i princip od ~ovjeka zahtijeva da vjeruje u sva svojstva koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu.{. d`.~ovjeka da vjeruje u sve {to se prenosi od Allahovih imena i svojstava u Kur’anu i sunnetu Poslanika... saznaju se putem ~uvenja. zagovara~a (izuzev Allahovom dozvolom) i za{titnika od poni`enja.”25 Ovaj princip zahtijeva od svakog punoljetnog . b .. a. smrti.{.. bez nijekanja bilo ~ega od njih i bez ikakvog iskrivljavanja u njihovom tuma~enju.Iman 25 Onoga koji nije stvoren. Allah.ne mogu tvorcu biti sli~ne stvari koje je sam stvorio.{. Kao {to zahtijeva i poricanje drijeme`i i spavanja. ka`e: “Reci: ‘Znate li bolje vi. 140) Ako je Allah. izuzev onim ~ime je Sam Sebe opisao ili ~ime Ga je opisao Poslanik. d`. opisao Sam Sebe i ~ime Ga je opisao Poslanik. d`.s. d`. druga. Zato {to Allah. a.u~itelj Buharije .s.Drugi princip zahtijeva obaveznost ograni~avanja u svemu {to se pripisuje Allahu. Jer..{. d`. imena i svojstava . opisao Sam Sebe ili ~ime Ga je opisao Njegov Poslanik.. osim imenima kojima je Sam Sebe nazvao. ne opisuje se.

29 2 . svojstava . govor.tako {to su umjesto damme na rije~ Allah stavili fethu.{. sve {to se spominje u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima.. silazak i uspinjanje . d`. ~uje. kao {to su neki uradili s Allahovim. kao {to je iskrivljavanje rije~i. 164) . rekli: “Uspinjanje je poznato. nijekanje Allahovih. mi }emo mu re}i: “Mi ne znamo kako On silazi. kao {to kr{}ani upore|uju Isaa. rije~ima: “A Allah je sigurno s Musaom razgovarao..{. i Njegovo postojanje sa svim svojstvima savr{enstva i da Mu niko nije sli~an . Pa kako od nas mo`e{ tra`iti da ti objasnimo na koji na~in Allah.31 3 -Et-ta’til . d`.Shvatanje o li{enosti Allaha svih atributa. nego da je Musa Njemu govorio.26 Iman kakvo}i. d`.) i da je pitanje o tome bid’at. Zato. d`. mi pripisujemo Allahu.{.upore|ivanje svojstava Allaha. d`.{. pripisuju}i Allahu. d`. njihovom vidu. Njegovu ruku s rukama stvorenja...” (En-nisa’. sa svojstvima stvorenja (antropomorfizam).. ono {to je On sam Sebi pripisao i ono {to mu je pripisao Njegov Poslanik. vidi. lice s licem stvorenja.{. kao {to je lice. dodavanjem ili oduzimanjem.”27 Selef se. da bi zna~enje bilo da Allah nije govorio sa Musaom. bez uporedbe sa svojstvima stvorenja i bez alegori~nog tuma~enja koje vodi u njihovo nijekanje. pa ako ka`e da ne zna.Iskrivljavanje zna~enja Allahovih.stvarna ~injenica.. Najispravniji put po pitanju Allahovih. d`.. d`. govoru. svojstava alegori~nim tuma~enjem.s. d`.stvarna ~injenica. isto tako nije ispravno pitati o Njegovim svojstvima. jer znanje o atributu zahtijeva znanje o nosiocu tog atributa. sina Merjemina.. govori. sila`enju i uspinjanju..{. i sl. svojstava je pravac prvih generacija muslimana (selefa). a na~in nepoznat.{.{. sila`enje.. veli~anstvu i jedno}i (vahdanijjetu).{. ili promjenom harekete (konsonanta) u rije~i.30 I ka`emo.{. srd`ba. imena i svojstava. d`.{. d`. a pitanje o njegovom na~inu je bid’at (zabranjeno). vid.26 Prenosi se od velikog broja prvih generacija (selefa) da su. iman u njega je vad`ib (obavezan).. a ti ne zna{ kako On izgleda? Ako ti prihvati{ da je Allah. zadovoljstvo i ostala svojstva. isto tako je i Njegov sluh. Pa ako bi nas neko upitao: “Kako na{ Gospodar silazi na dunjalu~ko nebo?”.. dakle. slo`io da je nama nepoznat na~in (uspinjanja Allaha.. uspinjanje. mi bismo mu rekli: “Kako On izgleda?”. a. jevreji Uzejra.{. d`. kao {to je rekao imam {afija: “Vjerujem u Allaha i sve {to je do{lo od Allaha. kad su bili upitani o Allahovom. onako kako je to on mislio i `elio. onako kako to On `eli i vjerujem u Allahovog Poslanika i sve {to je od njega do{lo. koje musliman ne bi smio sebi dozvoliti: 1 . kako se uspinje i silazi. d`.. Njegov sluh s njihovim sluhom. d`. a mu{rici svoje kipove sa Allahom.”28 Iz navedenog se vidi da ovu vrstu tevhida naru{ava nekoliko stvari. ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima (et-tahrif bit te’vil). a.s.{. bez alegorije kojom se negiraju svojstva i bez uporedbe koja ne prili~i Allahovom. a istovremeno ne sli~i sluhu stvorenja.{.Et-te{bih . Ili kao {to pojedine sekte upore|uju Allahovo. uspinjanju (elistiva’). ruke.

oni bi ga izgrdili.. posta. davanja zekata. komparacije i nijekanja kome vodi najve}i dio te’vila (prenesenog tuma~enja). upu}ivanja na dobro i odvra}anja od zla. {to je garancija pobjede u D`ennetu i spasa od d`ehenemske vatre. bez uporedbe. d`. kao {to neki tvrde.. nijekanja i razglabanja o njihovoj kakvo}i pravac je (mezheb) selefa .{.{. prenagla{ene alegorije.{. i ustanovljenje njihove su{tine. U ovim odabranim stolje}ima bio je jedinstven stav i govor po pitanju svojstava Allaha..kazala”. da je materija oduvijek (nije nastala) i da je Allah.. d`. izuzev ulaze}i u zabranjeno (bid’at). tabi’ina i tabi tabi’ina je prihvatanje i preno{enje dokaza (tekstova) o svojstvima u njihovom osnovnom zna~enju. d`. nisu se zanimali ni~im drugim {to Allah. koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu. iskrivljenja. citirali dokaz i sustezali se od “rekla . po~ev{i od imana u Allaha.razmatranje o kakvo}i: odre|ivanje kakvo}e svojstava Allaha.{. a tabi’ini od ashaba i tabi tabi’ini od tabi’ina.. ukoliko ih neko upita o ne~emu od svojstava Allaha.{. d`..{.. spre~avanja nasilnika od nereda svim raspolo`ivim sredstvima. d`.{. bez ikakvog iskrivljenja. pa do obavljanja namaza.. d`ihada. govore}i: “Allah. zabranjuju}i mu da se zanima za ono {to ga se ne ti~e i da tra`i ono do ~ega je nemogu}e do}i. a {to su upamtili od Allahovog Poslanika. d`. d`. d`. Ili negiranje opho|enja s Allahom... Ovaj pravac prihvatanja Allahovih. d`.{. had`a. u njihovom prvobitnom zna~enju. d`. koje je mimo onog na ~emu su oni bili. potpunog savr{enstva putem nijekanja Njegovih imena i svojstava. d`. d`.Iman 27 i poricanje njihove povezanosti s bi}em Allahovim. Zatim. svojstava i imena. Oni bi. a.. dao da to prekora~ujemo. nije stvorio. Oni su se brinuli o onome o ~emu im je Allah..{. Zato je vjera tada bila ~ista od primjesa novotarija.33 .{. E{-{evkani ka`e: “Pravac selefa od ashaba. rekao je ovako i mi ni{ta vi{e o tome ne znamo i na poku{avamo govoriti o onom {to ne znamo niti nam je Allah. d`.Et-tekjif . nije tra`io da ~ine niti ih zadu`io. ili.{.ashaba.{. udjeljivanja imetka u razne dobrotvorne svrhe.” A ako bi pitalac nastojao od njih dobiti ne{to vi{e od toga.. naredio da se brinu i {to im je naredio da izvr{avaju. ostavljanjem ibadeta ili poricanje veze izme|u stvorenja i njihovog Stvoritelja. kao {to je negiranje Allahovog.s.32 4 .{. tabi’ina i tabi tabi’ina.

38 Dokaz da Allah.[. d`. imena su nazvana “lijepa”. u}i }e u D`ennet. da ka`e: ‘Allahu dragi. d`. “devedeset devet imena”. imena ukazuju na odre|ena zna~enja koja su. imena. Ovim hadisom se. ko ih nau~i napamet i po njima se vlada.... obavje{tava da }e u}i u D`ennet onaj ko ovih 99 imena “obuhvati”.. navodi ime “Er-Rahim”. Er-Rahman je. ima samo 99 imena. izvedeno iz glagola ‘alime . Svako ime je izvedeno iz glagola doti~ne rije~i.{. a. nada mnom se sprovodiTvoja presuda.”37 Islamska ulema slo`na je u tome da rije~i Poslanika..{. bez izuzetka.. Es-Semi’ .. ne zna~e da su ona sva obuhva}ena tim brojem. Buharija i Muslim prenose hadis od Ebu-Hurejrea.Onaj koji sve ~uje. sin roba Tvoga i robinje Tvoje. rekao je: Allah.. U Kur’anu se .{.{. u}i u D`ennet. i mi vjerujemo da je to ime Allaha.{. stotinu manje jedno. LIJEPA IMENA Allahova. d`.s. Ko ih nau~i.. Tewhidul-esmai ves sifat od nas zahtijeva da vjerujemo u svako ime kojim je Allah..znati.{.. nego ih zadr`ao kod Sebe u gajbu. d`. i po njima postupi. d`. A ovim se hadisom ne nije~u ostala Allahova. Sva Allahova.28 Iman ALLAHOVA. o kojima nas je On obavijestio u Kur’anu i Njegov Poslanik.Svemogu}i. El-Besir . d`.{. a drugi smatraju da uop}e nije izvedena. d`.34 Ova imena su.{. i svojstva Allaha. Svako od ovih imena ukazuje na jedno ili vi{e svojstava Allaha. d`.s.{.s. i sa svim ostalim imenima. r. a. da ono ukazuje da je Allah. i ime i svojstvo Allaha.{.. u kome je rekao. u hadisima. Isti je slu~aj s imenima El-Kadir . lijepa imena su Njegova vlastita imena.. d`. Allah je vitr (nepar) i voli vitr. ima 99 imena. moj `ivot je u Tvojoj ruci. a. ima imena o kojima nas nije obavijestio. d`. ujedno.36 {to se ti~e broja Allahovih. na primjer. d`. zato {to se njima naziva i opisuje Najljep{i i {to imaju najplemenitija zna~enja. Milostiv i da }e se On smilovati kome bude htio. ujedno.{. lijepih imena. nazvao Sebe i u zna~enje na koje doti~no ime ukazuje.{. dakle. kao i u njegovu refleksiju na nas same. d`. Tvoja odredba prema meni je .. a ne da Allah.. A ime koje u sebi sadr`i zna~enja svih ostalih imena i svojstava je Allah. a. hadis je Poslanika. d`. d`.Onaj koji sve vidi. i u tome nema kontradiktornosti.. Isti je slu~aj sa svim imenima koja su spomenuta u Kur’anu i sunnetu.. ja sam Tvoj rob.{. u kome stoji: “Ni jednog muslimana ne}e zadesiti kakva neda}a ili `alost.35 Allahova.s. D@. u hadisu se spominje 99. kao El-‘Alim Sveznaju}i.{. “Allahov Poslanik. Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju korijena te rije~i: jedni smatraju da je izvedena iz rije~i el-ilah.a. atributi pohvale. nego da je u ovom hadisu spomenuto 99 imena i da }e..

d`. “Reci: ‘On je Allah .{.Iman 29 pravedna. d`. Jedini koji zaslu`uje da mu se obra}amo prilikom neda}a i nevolja. njima. vjerovanje u njih. ~ak ni jedna stranica Kur’ana.{. isto tako se imenom “Es-Samed” potvr|uju sva svojstva savr{enstva i veli~ine.. i negiranje svake manjkavosti. trebao bi ih nau~iti napamet. Ovu ~injenicu ne naru{ava postupak onih koji su skrenuli s puta istine i zalutali. imena u prethodnom hadisu. Rije~ “Ehad” zna~i Onaj kome niko nije sli~an niti ravan.. Jer. pa se obra}aju. postupanje prema njihovim zna~enjima u na{em odnosu prema Allahu.. d`. ako je Allah. Kur’an spominje Allahova. d`. d`. odgovori on. pod time se podrazumijeva njihovo pam}enje. imena i svojstva i na njih ukazuje u raznim temama o kojima govori: u govoru o tevhidu.40 DOKAZI ZA TEWHIDUL . imena i svojstava. ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao. kako se navodi u hadisu. d`.. ka`e. ukazuje na to da je Allah. d`. ‘Svako ko ih ~uje. Zna~enje hadisa bi bilo: ko ih nau~i napamet. ili si otkrio nekome od Svojih robova.41 Allah. razumijevanje. U njoj Allah. Ovom prilikom }emo spomenuti suru (poglavlje) koja sadr`i sve oblasti ove vrste tevhida i najzna~ajniji ajet u Kur’anu. ibadetu.42 Ovo ime. Ni jedno kur’ansko poglavlje nije spomena Allahovih.{. nas obavje{tava da je On jedini Bog i da je On uto~i{te svemu.{. i molba Allaha. razmi{ljaju}i o njihovom zna~enju i postupaju}i po onome {to ona od njega zahtijevaju i priznavaju}i svetost Onoga koji se njima zove. kazivanja i navo|enja primjera. d`. Tvorac i Upravitelj svega i ako nema drugog Tvorca i Upravitelja.. ili si ga zadr`ao kod Sebe u gajbu.. onda je obra}anje nekom drugom velika besmislica. to je sura Ihlas. [to se ti~e sure.ESMAI VES SI. d`.AT Dokazi iz Kur’ana i sunneta za ovu vrstu tevhida su mnogobrojni. u}i }e u D`ennet. kao {to se imenom “El-Ehad” nije~u sve osobine manjkavosti i nepotpunosti. nestankom moje tuge i odlaskom moje neda}e i pote{ko}e!’.. u kontekstu nare|enja i zabrane.{.43 Dakle. da nije rodio niti je ro|en i da Mu niko nije ravan. ho}emo li ove rije~i u~iti napamet?’ ‘Svakako!’. d`. da Kur’an u~ini{ prolje}em mog srca. obe}anja i prijetnje. d`. a okre}u se od Stvoritelja.{. ili si ga u Svojoj knjizi objavio.’”39 A {to se ti~e “obuhvatanja” Allahovih. i niko mu ravan nije!’” Ova uzvi{ena sura obuhvatila je pripisivanje svakog vida savr{enstva Allahu. d`.{. pak.Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro|en nije. zakonodavstvu.” Ashabi tada reko{e: ‘Allahov Poslani~e.{..{. ne}e od njega odstraniti njegovu neda}u i njegovu tugu zamijeniti rado{}u..{. jer je sve u Njegovim rukama.44 . nastojanje da se o njih ne oglu{i.{. a da Allah. koja odgovara tre}ini Kur’ana po svojoj vrijednosti.{...

d`. jer sadr`i Allahova.nema Boga osim Njega” utvr|uju princip uluhijjeta (prihva}anje samo Allaha. obe}anje i prijetnja Allaha.{.47 @ivot kojim se opisuje Allah. a u kojem Allah. On je Svevi{nji. d`. izuzev od Allaha. niti na~ine shvatanja. a negiranju svojstava manjkavosti i na obo`avanju samo Njega Jedinog. nijekanja poroda i ro|enja {to je nu`nost samedijjeta i nijekanje bilo koga ravnog Njemu.{.. d`. d`. osim Njemu. akidet koji obja{njava ljudima {ta su du`ni vjerovati od svojstava i imena Allaha. 255) Ovaj uzvi{eni ajet obuhvata sva tri dijela tevhida. d`.. nikome se ne}e obra}ati u vidu ibadeta. ka`e: “Allah je . te ~ovjek ne mo`e biti rob nikome.. Ove temeljne naznake su su{tina nau~nog tevhida po kome se njegov nosilac razlikuje od svih sekti zablude i {irka.{. d`. sadr`i pripisivanje svih vidova savr{enstva Allahu.{. ideale. izuzev Njemu. izuzev Njemu. u svim vidovima ibadeta..{..{. to je ajet Kursi za koji Allahov Poslanik.{.. Ibn-Kajjim..{. ka`e da je najuzvi{eniji ajet u Kur’anu. rekao da ova sura odgovara tre}ini Kur’ana. koji je sr` i temelj kompletnog tevhida. u komentaru ove sure. a od onoga {to On zna .{. samedijjeta (Allaha.” Ova sura. Svevi{njem Bi}u pripisuju dva uzvi{ena svojstva: ElHajj (`ivi) je Onaj kome pripada vje~iti `ivot i vje~iti opstanak. “@ivi i Vje~ni”. jer u sebi sadr`i kompletan akaid islama koji se temelji na pripisivanju svih svojstava savr{enstva Allahu. d`. ^uveni alim. lijepa imena i Njegova svojstva.: {erijat. na kome po~iva pogled na cjelokupni `ivot i iz kojeg proizilazi obo`avanje i obra}anje u vidu ibadeta samo Allahu. kao onoga ko se obo`ava).{. svako od njih predstavlja jedan od principa islamskog akideta. Cijeli Kur’an je.. propise pona{anja. na~in me|usobnog opho|enja.. d`.s. a. od vahdanijjeta (jedno}e) kojom se negira bilo kakav vid sudruga Allahu.46 A rije~i Allaha. d`.45 A {to se ti~e ajeta. d`. nikome se ne}e obra}ati za presudu izuzev Njemu i ni od koga ne}e uzimati zakon. i negiranje svake vrste nepotpunosti. Veli~anstveni!” (El-Bekare. d`. Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo. koji obja{njava ljudima njihova prava i obaveze. kojem nema po~etka niti kraja. d`. d`.nema Boga osim Njega .30 Iman Zbog toga je Allahov Poslanik.. {to za sobom povla~i negiranje bilo kakve sli~nosti i pore|enja s drugim. ka`e: “Sura Ihlas sadr`i sve vrste tevhida i sve {to smo du`ni vjerovati od svojstava Allaha. a. kazivanja i pripovijesti kojima Kur’an obja{njava ljudima Allahove zakonitosti u Njegovom odnosu prema ljudima i kojima se detaljno obja{njava nagrada i kazna. negiranje bilo koga sli~nog i istog Njemu u Njegovom savr{enstvu i negiranje bilo kakvog sudruga.@ivi i Vje~ni! Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san! Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji! Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?! On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih.drugi znaju samo onoliko koliko On `eli.s.{.{. u stvari.. Rije~i: “Allah je . d`. nikome ne}e biti pokoran.{. kao uto~i{ta svemu).. sopstveni je samostalni `ivot koji nije proiza{ao . dakle..{.

njegov Gospodar. ima veoma veliki utjecaj u njihovom `ivotu. A Njegova uputstva obja{njena su u Njegovom zakonu. On je. jer se na njima temelje sva ostala Allahova. onda postaje jasno da ljudi. u osnovi. kao {to je slu~aj sa `ivotom stvorenja kojima je `ivot podario njihov Stvoritelj.{.{. Njemu pripada svaki vid savr{enstva. vladavinu koja ni~im nije ograni~ena.: “Ne obuzima Ga ni drijeme` ni san” potvrda su da On sve odr`ava i da sve postoji zahvaljuju}i Njemu. koju }e. Jer. oduvijek i zauvijek. d`. On uzdr`ava svakog drugog.. d`. d`.{. dakle. postojanju i Njegovoj odredbi.Iman 31 iz nekog drugog izvora.. nakon toga. a po{to Allah. A svojstvo (El-Kajjum) u sebi sadr`i Njegovu potpunu neovisnost i apsolutnu mo}.. On }e se u svome `ivotu pridr`avati pravila sistema kojim upravlja ta Mudrost i nad kojim se sprovodi pomenuti plan i iz njega }e crpiti svoje vrijednosti i smjernice i po njemu }e se ravnati u svim situacijama u kojim se na|e. u svim njegovim stanjima.{. d`. d`.. d`. On ih opskrbljuje. te je sve {to postoji ovisno o Njegovom. koja je daleko od bilo kakvog sudruga. ne posjeduju ni{ta. {erijatu.. shvatanje da on sam nije pravi vlasnik svega za {to ka`e da posjeduje i da je Njegov pravi vlasnik Allah. imena. Upravitelj svih stvorenja.. Ovo vjerovanje.. Atribut `ivota ima sva svojstva savr{enstva i nijedno od njih ne izostaje. d`. koji ne po~inje od nekog momenta niti se zavr{ava u nekom vremenu.48 A El-Kajjum je Onaj koji odr`ava sva stvorenja i upravlja cijelim svemirom.{.{. koji posjeduje sve.{. Zato moraju da se u toj zadu`bini vladaju po uputstvima istinskog Vlasnika koji ih je tim zadu`io.{. d`. ponovo uzeti njen . jer On Sam po Sebi postoji i nikome nije potreban ni u kom pogledu.nepotpunom `ivotu. veli: “Ukoliko se pravilno shvati apsolutno vlasni{tvo Allaha. izuzev ukoliko se radi o slabom . nego da ih je svime {to posjeduju zadu`io Jedini istinski Vlasnik. d`.{. pazi i odre|uje im ono {to On ho}e. d`.{.. potvr|uju Njegovu apsolutnu vladavinu nad svim {to postoji. Sama ~ovjekova svijest o ovoj ~injenici. taj koji ure|uje i odre|uje njegov `ivot i sve {to se de{ava oko njega prema Svojoj mudrosti i odre|enom planu. osje}aj da je sve {to posjeduje samo pozajmica na odre|eno vrijeme. ~uva. ibadetom i pokorno{}u. Njegov `ivot je.51 A rije~i Allaha. i oni nemaju pravo prekora~iti ta uputstva jer }e izgubiti pravo na raspolaganje povjerenim i njihovi postupci }e biti bespravni.. jer je svjestan i dobro zna da je Allah. ljubavlju. Njegova savjest }e stalno biti vezana za Allaha.. Sejjid Kutub. drijeme` i san su suprotni savr{enom `ivotu i potpunoj neovisnosti. rahimehullahu.52 A rije~i Allaha.{.: “Njegovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji”. njegov osje}aj da je istinski vladar svega {to postoji na nebesima i Zemlji Allah.50 Ova dva imena imaju veliki utjecaj na ~ovjeka koji u njih vjeruje i koji sebi predstavlja njihova uzvi{ena zna~enja. ukoliko se u~vrsti u srcima ljudi.49 Ova dva imena (El-Hajj i El-Kajjum) spadaju me|u najve}a (najodabranija) Allahova. d`. `ivi potpuno savr{enim `ivotom. lijepa imena i zna~enja svih njih se svode na zna~enje ova dva imena.

d`. (ajetul .{.. d`. poja{njenje su stepena uluhijjeta (bo`anstvenosti) i stepena ubudijjeta (ropstva). d`.{. I u isto vrijeme dovoljna je da u ~ovjeku proizvede sre}u i zadovoljstvo onim {to mu od opskrbe do|e. veli~ini i uzvi{enosti.a.{..drugi znaju samo onoliko koliko On `eli”. Sve to ~ovjeka ~ini stalno i neprestano zahvalnim Allahu. d`. tvrdi~luka i bijesne grabe`ljivosti. i da pazi na Njegove odredbe. i dubok osje}aj u njegovom srcu da samo Allah.{.. od Njega strahovati i biti pristojan prema Njemu i Njegovim stvorenjima. Jer svako je stvorenje rob Allahu.. r.{. Zato bi ga svaki musliman trebao nau~iti napamet i razmi{ljati o njegovom zna~enju da ga se stalno prisje}a i nastoji izvr{iti sve {to od vjernika zahtijeva. Veli~anstveni”. d`. d`. O vrijednosti ovog ajeta govore mnogi hadisi. A Veli~anstveni (El-Azim) je Vlasnik veli~ine i sve je manje od Njega te ne postoji ni{ta ve}e i veli~anstvenije od Allaha.{.{. potvrda su da Allahovo.55 Vjerovanje muslimana u ovo svojstvo Allaha.32 Iman Vlasnik koji mu je ustupio to na odre|eno vrijeme.{. njegove {krtosti. sama svijest o tim ~injenicama dovoljna je da ubla`i `estinu ~ovjekove pohlepe i po`ude.{.{. sve zna. tako da se uop}e ne mije{aju i nemaju ni{ta zajedni~ko od svojstava i osobina. da se brzo kaje ukoliko u~ini kakvo lo{e djelo i da je svjestan slabosti i neznanja i Allahove. Zatim. a ko god to poku{a. i ni u kom slu~aju ne mo`e pre}i granice ropstva.. Allah. blagodati prema njemu kroz sve ~emu ga pou~i od istine. rasipni{tva i hvalisanja.{. utje~e na vjernika da stalno ima naumu Allaha..53 A rije~i Allaha.. }e ga poniziti i vratiti u ponor na ovome svijetu. I da ~ovjekovo srce ispuni smireno{}u i zadovoljstvom.kursije). tolerantnost i dare`ljivost uz ono {to ima.. d`. d`.. da mogu znati samo ono {to im Allah.. pa dobio. Buharija prenosi od Ebu . d`. d`. I obja{njenje da su stvorenja nemo}na i da je njihovo znanje nepotpuno.. izuzev po Njegovom odobrenju. dokaz su Njegove apsolutne mo}i. Svevi{nji je onaj ko je iznad svih stvorenja56 i niko ne mo`e dose}i do Njega. nego }e se Allaha.{. i zato ne}e mo}i ~initi za drugoga.: “Ko se mo`e pred Njim zauzimati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?”. Allah. niti iz njih iza}i. Ovom ~injenicom islamsko vjerovanje postavlja jasnu granicu izme|u ropstva (‘ubudijjeta) i gospodarstva (rububijeta). d`. odobri.. d`. A Allahove.{.{.57 Kad se u ~ovjeku u~vrsti istina o Allahovoj. vrijeme i sve stvari.Hurejrea. d`. a od onoga {to On zna .{. rije~i: “On zna {ta je bilo prije njih i {ta }e biti poslije njih. bez razlike da li imao ili ne.. rije~i: “Prijestolje Njegovo obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odr`avanje njihovo”.58 Ovo su samo neki od pokazatelja uzvi{enosti i veli~ine. i dalekim od oholosti. d`. on se nikada ne}e uzoholiti niti postati tiranin. a kazniti i poniziti na budu}em svijetu..{. znanje obuhvata cjelokupan prostor. d`. bojati.54 A Allahove. d`. Zato se ne}e previ{e `alostiti za onim {to ga mimoi|e niti }e se previ{e radovati onome {to je istinski `elio. zavr{ava ovaj uzvi{eni ajet spomenom dva Svoja lijepa imena: “On je Svevi{nji. ..

d`. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu? ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju’.Iman 33 drugi hadis u kome stoji da je Allahov Poslanik. a.{. rekao: “Kad legne{ u svoju postelju.. o Ebu-Munzir!’”60 . Allahov Poslanik ponovo re~e: ‘O Ebu-Munzir. prou~i ajetul . rekoh..s. a.kursi: “Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum” .59 A Muslim prenosi u svome Sahihu od Ubejj bin Ka’ba. tako da ti ne}e mo}i pri}i sve dok ne osvane{. zna{ li koji je najvredniji ajet u Kur’anu?’ Ja mu tada rekoh: ‘Allahu la ilahe illa huvel Hajjul Kajjum!’ Allahov Poslanik me pomilova po grudima i re~e: ‘Neka ti je prijatna nauka.s. rekao je: ‘O Ebu-Munzir.. podariti ~uvara koji }e te {tititi od {ejtana. da je rekao: “Allahov Poslanik.do kraja ajeta pa }e ti Allah.

{.{..od dobra i zla . d`.” (En-Nisa‘. d`. dakle.. d`..61 Meleki su. uglavnom. koji prenosi Buharija od Omera.{..” Postojanje meleka utemeljeno je na nepobitnim dokazima u koje je nemogu}e posumnjati.. rekao je: “Da vjeruje{ u Allaha. ustanovit }e da oni.. jer Allah. obja{njavaju njihov odnos prema Allahu. Pod njim se podrazumijeva ~vrsto ubje|enje da postoje meleki (bi}a) koja je Allah. d`. i meleke Njegove. 136) Onaj ko je pro~itao sve ajete i hadise koji govore o melekima. i iman ~ovjeka nije ispravan. Sudnji dan i da vjeruje{ da sve {to se de{ava . odre|enjem. d`. Poslanik. i poslanike Njegove.{. a. Allah. Njegove meleke. njihovim osobinama. i u poslanike Njegove. d`.. stvorio od nura (svjetlosti). ka`e: “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha. i u onaj svijet . jedna vrsta stvorenja Allaha.svaki vjeruje u Allaha.. i u knjige Njegove.{. 285) A u hadisu. radnjama i stanjima. i vjernici .{.daleko je zalutao. Njegove poslanike. bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja i bez ikakvog iskrivljenja. d`.{.{. ka`e: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova.biva s Allahovim. sve dok ne povjeruje u njihovo postojanje i u sve {to se u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima prenosi od njihovih svojstava i radnji. i knjige Njegove. Njegove knjige. r. da oni potpuno izvr{avaju nare|enja Allaha. Zato je nijekanje njihovog postojanja kufr po saglasnosti svih muslimana i po kur’anskom tekstu. zadu`io.” (El-Bekare. ..a. da uop}e ne grije{e i da vr{e odre|ene funkcije za koje ih je Allah.s.. i u meleke Njegove.DRUGI DIO VJEROVANJE U MELEKE Jedan od temelja imana je vjerovanje u meleke. kad je D`ibril pitao Alejhiselama o imanu. d`.

.{. svemiru i ~ovjeku. bilo da se one odnose na Allaha. i ni{ta na to ne}e dodati niti oduzeti.. O tome nas obavje{tava Allah. u Kur’anu. rekao: “Meleki su stvoreni od nura. nije otkrio sve gajb (nevidljive) stvari. Imam Muslim bilje`i hadis od Ai{e. nemaju `ivotinjskih strasti pri sebi i sa~uvani su od grijeha i pogre{aka. a Adem je stvoren od onoga o ~emu vam je ve} kazano. uop}eno ili pojedina~no.64 Oni imaju mogu}nost da se pretvore i poka`u u ljudskom obliku. d`... ne spavaju i ne `ene se.a.. nije detaljno obavijestio o njihovim osobinama nego je samo pone{to o njima kazao.s.{. koja obuhvata sveop}e istine i upoznaje nas s njima u onolikoj mjeri koja je potrebna ljudima da bi ispravno postupali na ovome svijetu i bili spa{eni na budu}em.{.s.{. d`.{. d`...{. d`. niti }e se upu{tati u rasprave o tome. i samo onoliko koliko je njihov razum u stanju shvatiti. i Njegova svojstva i imena. Zato nam Allah. da je Allahov Poslanik. niti }e se truditi da sazna ono o ~emu nas Allah. da se od njih zakloni. OSOBINE MELEKA Iz prethodnog se razumije da nas Allah. d`. d`.. ostavio za Sebe. Allah. A {to se ti~e su{tine meleka. stvorio i detaljnih podataka o njima. d`. a d`ini od usplamtjele vatre. 30) A {to se ti~e tvari od koje su stvoreni.. d`. obavije{tava nas da ih je Allah. ne posjeduju ni jednu od fizi~kih osobina koje posjeduju ljudi. d`.{.{..63 Ajeti i hadisi koji govore o melekima ukazuju na to da su oni stvorenja od nura. stvorio od nura. d`. koji je do{ao Merjemi u ljudskom liku: “I spomeni u Knjizi Merjemu: kad se od uku}ana svojih na isto~nu stranu povukla i jedan zastor. r. Mi smo k njoj meleka . kada govori o D`ibrilu. a. kako Tebi dolikuje..{.s. to ja Allah. oni reko{e: ‘Zar }e ti namjesnik biti onaj koji }e na njoj nered ~initi i krv proljevati? A mi Tebe veli~amo i hvalimo i. d`. da nemaju materijalni lik koji se mo`e vidjeti ili osjetiti ljudskim ~ulima i da oni nisu kao ljudi. Obavijestio nas je da su oni stvoreni prije Adema.. obavijestio da }e stvoriti ~ovjeka i da }e ga u~initi svojim namjesnikom na Zemlji: “A kada Gospodar tvoj re~e melekima: ‘Ja }u na Zemlji namjesnika postaviti’.. ne piju.62 U Kur’anu se spominje kako ih je Allah. a. dozvolom. {tujemo!’ On re~e: ‘Ja znam ono {to vi ne znate!’” (El-Bekare.{. Ovo i jeste jedna od osnovnih osobina islamskog vjerovanja. uzela. podu~io nas je onom {to nam je od svega toga potrebno za ~i{}enje na{eg akaida i na{ih srca i za ispravnost na{ih djela..{. Iskreni vjernik ~vrsto vjeruje u sve o ~emu nas je obavijestio na{ Gospodar.. Allahov Poslanik. ili na Njegova nevidljiva stvorenja. Allahovom. kako ih je Allah. ne jedu.{. nije obavijestio od gajba. a.Iman 35 d`..

..atir. Omer. obavijestio nas je jo{ da oni imaju krila ~iji se broj razlikuje od meleka do meleka.” (EnNahl. on se temelji na potpunoj pokornosti..” (Merjem. i samo se u tom smislu govori o njihovom odnosu prema Allahu. r. Oni ne govore.s..a. On zna {ta su radili i {ta }e uraditi. 16-17) Isto tako se D`ibril spominje i u poznatom Hadisu. d`. tri i ~etiri krila ~ini izaslanicima.. a oni su i sami. u kome stoji da je Allahov Poslanik.a.{. Koji meleke sa po dva. d`. a. d`. bri`ni. ka`e: “Hvaljen neka je Allah. 26-28) “Boje se Gospodara svoga koji vlada njima i ~ine ono {to im se naredi. ibadetu i potpunom izvr{avanju Njegovih nare|enja.{. a kosa izuzetno crna.. r.‘” (Et-Tahrim. prisloniv{i svoja koljena uz njegova i staviv{i svoje ruke na njegove noge. kada je do{ao da pou~i ashabe zna~enju islama.{. Allah. ^ASNI ROBOVI A {to se ti~e njihovog odnosa prema Allahu.. Allah. 50) “. uistinu. d`. On onome {to stvara dodaje {to ho}e..{. Milostiv je i Blag prema nama i On nas pou~ava istini i dobru.s. i oni }e se samo za onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati.‘” (El-Enbija‘. ihsana i predznacima Sudnjeg dana. njihovoj prirodi i naravi. Allah. a. vidio D`ibrila i na njemu 600 krila... i koji }e ono {to im se naredi izvr{avati. jer oni nisu bogovi mimo Njega niti su Njegovo potomstvo sinovi ili k}eri . Stvoritelj nebesa i Zemlje.kao {to su tvrdili mu{rici. sve mo`e. On. i mi u to vjerujemo onako kako je do nas do{lo i ni{ta vi{e o tome ne pitamo.65 Ovo je sve {to nas je na{ Uzvi{eni Gospodar obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima. na kome se uop}e nisu vidjeli tragovi putovanja i da je sjeo naspram Allahovog Poslanika.. 1) Muslim i Buharija prenose hadis od Abdullaha bin Mes’uda. “Oni govore: ‘Milostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo robovi po{tovani. d`. sigurno to od nas ne bi bilo skriveno. jer da je u detaljnijem obja{njenju bilo koristi za nas. a zatim ga po~eo pitati. Koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. 6) .” (.36 Iman D`ibrila poslali i on joj se prikazao u liku savr{eno stvorena mu{karca. Jer. imana. navodi da je on do{ao u liku ~ovjeka ~ija je odje}a bila izuzetno bijela.{. iz strahopo{tovanja prema Njemu. dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi.

Allah. zadu`io je odre|ene meleke za Sunce i Mjesec. za sve {to `ivi i {to nije `ivo.. d`. za zametak . d`.. predlo`iti.. ka`e: “On vam ne}e narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. Allah. Oni izvr{avaju Allahova.{.{. Allah. i samo Njega hvalimo.{. volje za o~uvanjem tih zakona i pojava. To zbog toga..{. Ta nare|enja su vezana za sve pokrete i aktivnosti.. d`.Iman 37 Oni su. ili vjerovanje da oni mogu bilo {ta u~initi po svojoj volji.{. {to se njihov ibadet ne ogleda samo u veli~anju i hvali Allaha.66 O tome Allah. d`.{. d`. nego se sastoji i iz izvr{avanja Njegovih nare|enja.” (Es-Saffat. mi smo u redove poredani. onako kako je to On odredio za svako stvorenje pojedina~no..{. i da nije Allahovog odre|enja da ih meleki ~uvaju. d`. Zato u {irk spada njihovo obo`avanje ili tra`enje pomo}i od njih. d`. kao {to ~uvaju i odr`avaju i druga stvorenja..{... i izvr{avanjem Njegovih nare|enja. nakon {to ste postali muslimani?” (Ali ‘Imran. a njihov odnos prema Svemiru i ~ovjeku samo je dio te pokornosti Gospodaru. d`. .{. i meleki su i za njih zadu`eni da ih ~uvaju.. za ki{u.67 Sve ovo ne kosi se s ovim {to primje}ujemo u Svemiru od zakona i pravila koji su me|usobno povezani. za sve zakone i sile koje se u svemiru nalaze i za ostvarenje Njegovog odre|enja.{. d`.{. ho}e. jedna od mnogobrojnih Allahovih. 4) Kur’an i sunnet ukazuju na vi{e vrsta meleka..sve dok se ne upotpuni njegovo stvaranje. d`. Oni su neprestano zauzeti ibadetom Allahu. 80) ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU Vidjeli smo da je njihov odnos prema Gospodaru potpuna pokornost i izvr{enje njegovih nare|enja. za svako stvorenje i za sve {to se u svemiru desi od “prirodnih” pojava . Oni su zadu`eni za nebesa i Zemlju.za sve to su zadu`eni meleki.. jer su i ti zakoni i pravila stvoreni od Allaha. i da nije Allahove. za oblake. ka`e: “Svakome od nas mjesto je odre|eno. za svaki pokret na ovom svijetu da bi se desilo onako kako to Allah. koji ure|uju sve stvari. dakle. d`. nare|enja o pomnom pra}enju i bilje`enju svega {to se de{ava u cijelom svemiru od svjesnih ili nesvjesnih pokreta.{. koji su zadu`eni za razne vrste stvorenja. d`. Zar da vam naredi da budete nevjernici. vezanih za ure|enje kompletnog svemira i za njegovo odr`avanje sa svim stvorenjima u njemu. za matericu. za brda. 164-166) Ovo je prava istina o melekima. za sazvije`|a. ka`e: “I tako mi meleka. stvorenja koja su Njemu pokorna i koja ni{ta nisu u stanju u~initi sama od sebe niti su u stanju bilo {ta Allahu.” (En-Nazi‘at.

uistinu. Ti si. a to }e. i pretke njihove. 268)68 Allah.{. veliki uspjeh biti. da upute ~ovjeka i usre}e ljude na ovome svijetu i da im pomognu u njihovom ibadetu Allahu. ka`e: “[ejtan ima utjecaj na ~ovjeka.. ali i melek ima utjecaj na njega. od prokletog {ejtana. na srce tvoje. pot~inio sva ostala stvorenja u svemiru. zaista.{. “ (ElBekare..38 Iman ~ovjekov razum ne bi mogao shvatiti razlog i nu`nost njihovog opstanka i trajanja u ovoliko dugim periodima i tako savr{enim i preciznim sistemima.{.{. Allah. uvedi ih u edenske vrtove. d`.s.{. veli~aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Njega i mole se da budu opro{teni grijesi vjernicima: “Gospodaru na{.{. po svojoj uro|enoj naravi.. d`. potpada pod tu brigu meleka.” Zatim je prou~io: “[ejtan vas pla{i siroma{tvom i nare|uje vam grije{enje i {krtost. odredio za ovu du`nost je D`ibril.. kako je to precizirao Allah. a.{. Ti sve obuhvata{ milo{}u i znanjem.{. Muhammed..{. kojeg je Allah. d`. d`. Melek. Ukazuju mu na istinu i dobra djela i bodre ga na njihovo ~injenje.. Meleki imaju i druge obaveze i zadatke vezane za ~ovjekov `ivot.. Njih je Allah. a Allah vam obe}ava oprost i nagradu svoju.on je stvorenje kome je Allah. d`. omogu}io da se koristite svim onim {to postoji na nebesima i Zemlji?” (Lukman. d`.” (E{-[u‘ara‘. d`. a melek ga navra}a na dobro i potvr|uje mu istinu. obavje{tava nas da ih je zadu`io i da ~ine dovu vjernicima i da tra`e oprost za njihove grijehe: “Meleki koji dr`e Prijestolje i oni koji su oko njega. da opominje{. imaju za cilj. on. neka zna da je to od Allaha.d`.Ti si mu se smilovao.{.s. [ejtan ga navra}a na lo{e i istinu mu ~ini la`nom. A {to se ~ovjeka ti~e. 192-194) Oni prate ~ovjeka u svakom trenutku njegovog `ivota i imaju zadatak da ga upu}uju na dobro i da ga usre}e.. a ako osjeti suprotno. ka`e: “Kako ne vidite da vam je Allah. nereda i lutanja. neka zatra`i uto~i{te kod Allaha. i svega {to je na njima od strane meleka. jer je i on sam jedno od mnogobrojnih Allahovih stvorenja u svemiru.. d`. Allah. ~ak i vi{e od toga . d`.... 20) Zato je ~uvanje nebesa i Zemlje.” (El-Mu‘min. Allah je neizmjerno dobar i zna sve. i `ene njihove. donosi ga povjerljivi D`ibril. zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj patnje u vatri! Gospodaru na{. koje si im obe}ao. odabrao za dostavljanje Njegove upute stanovnicima Zemlje preko Njegovih ~asnih poslanika. ka`e: “I Kur‘an je sigurno objava Gospodara svjetova. silan i mudar! I po{tedi ih kazne zbog ru`nih djela .d`. 7-9) .{. Pa ko od vas ne{to od toga (dobra) osjeti. i potomstvo njihovo one koji su bili dobri. ujedno i ~uvanje ~ovjeka i pomo} njemu da izvr{i obaveze svoga namjesni{tva na Zemlji. a. izboru upute nad zabludom i odbacivanju zla. isto tako.

’ Jedan od meleka tada re~e: ‘Me|u njima je jedan koji nije od njih. ‘A kako bi to ~inili da su je vidjeli?’. ‘Kako bi ga tek tra`ili da su ga vidjeli?’.s. d`.. a On je najznaniji: ‘[ta ka`u moji robovi?’ Meleki odgovaraju: ‘Tebi tesbih... zatim se di`u Allahu. upita Allah. d`. reko{e meleki. upita Allah. govore}i: ‘Allahu. zbog toga {to. povi~u: “Do|ite..{... Pa kad nai|u na njih. Allahov Poslanik. a da mu Allah. d`. Allah. upita: ‘Od ~ega tra`e za{titu?’ ‘Ka`u.. Buharija i Muslim prenose od Ebu-Hurejrea. d`. d`. A meleki donose salavat na svakog ko klanja i poslije namaza ostane sjediti na mjestu gdje je klanjao. svako od nas. od vatre!’.{. Pa ih Allah. ‘Jesu li je vidjeli?’. nisu je vidjeli!’. odgovori{e meleki. oni Te nisu vidjeli!’ Zatim Allah. r.. Ti upropasti imetak onoga ko ga ne dijeli.’”71 O njihovom prisustvu sijela zikra.{. Ti podari bereket u imetku onoga ko ga udjeljuje”. d`. tako nam Allaha. A kad u|e u d`amiju.. rekao: “Namaz ~ovjeka u d`ematu je vredniji od namaza u njegovoj ku}i ili radnji za vi{e od dvadeset puta.{.Iman 39 Allahov Poslanik. oni koji su preno}ili s ljudima i On ih pita.. upita. Ti mu se smiluj. on je u namazu sve dok se zbog njega u d`amiji nalazi. sve dok ne ustane ili ne izgubi abdest. tada re~e: ‘Vi ste mi svjedoci da sam im Ja oprostio. oprosti mu i primi njegovo pokajanje. d`.s.{. a. ka`e: “Svakog dana.{. ka`e: “Allah. reko{e meleki. d`.s. podsti~u ga na stjecanje znanja i ~injenje dobra i prisustvuju njegovom namazu i u~enju Kur’ana. tehlil i tahmid ~ine!’ Pa Allah. tako nam Allaha. nego je do{ao zbog neke potrebe!’ ‘Oni zajedno sjede i ko s .{. Gospodaru na{.{. da je Allahov Poslanik. silaze dva meleka i jedan od njih ka`e: “Allahu dragi.. ovo je ono {to ste tra`ili!. kada osvane. upita: ‘Jesu li me vidjeli?’ Meleki odgovore: ‘Ne..a.{. kad smo do{li. Allah.”69 Oni podsti~u ~ovjeka na pokornost i ~injenje ibadeta njegovom Gospodaru i ~ine mu u~enje Kur’ana i spominjanje Allaha. upita: ‘Kako bi to tek ~inili da su me vidjeli?’ Meleki odgovaraju: ‘Da su Te vidjeli. ‘Nisu. dragim. d`. Svi oni se sakupe na sabahu i ikindiji namazu.. ‘Ne. a oni klanjaju isto kao {to smo ih i zatekli.{.. ‘Da su je vidjeli.a. a. ‘Da su ga vidjeli. reko{e meleki. prenosi da je Allahov Poslanik. a. a drugi veli: “Allahu dragi. reko{e oni. a. na namaz. d`. jo{ bi je se vi{e bojali i od nje bje`ali!’. upita Allah. d`. reko{e meleki. oni bi bili jo{ uporniji u njegovom tra`enju i vi{e bi za njim `udili i `eljeli ga!’. pa ih onda prekriju svojim krilima do dunjalu~kog neba. kad se propisno abdesti i krene prema d`amiji isklju~ivo radi namaza. stvorio je posebnu vrstu meleka koji krstare putevima tra`e}i ljude koji ~ine zikr. upita Allah. d`. d`.{. r. ne}e njime podi}i njegov stepen za jednu dered`u i otkloniti od njega grijeh. rekao: “Meleki se smjenjuju u de`urstvu nad vama: meleki no}i i meleki dana.. ne}e zakora~iti ni jedan korak. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi. a On najbolje zna: ‘Kako ste ostavili moje robove?’ Oni odgovaraju: ‘Mi smo ih ostavili.s.’”70 Ebu Hurejre.{. ‘A jesu li ga vidjeli?’. Gospodaru na{!’.{. jo{ bi Te vi{e obo`avali i jo{ vi{e Ti temd`id i tesbih ~inili!’ Allah tada upita: ‘[ta od mene tra`e?’ ‘Tra`e D`ennet!’. sve dok ne u|e u d`amiju.

Allah. zadu`eni su za upotrebu instrumenata u`itka i kazne. Oni su mu. zadovoljni onim {to ~ini. te je odvedu pred njenog Gospodara i Tvorca. dakle. jer Mi smo njemu bli`i od vratne `ile kucavice. u~vr{}uju ~ovjeka u ~injenju dobrih djela. datum i ~as njegove smrti. imaju drugi odnos prema njemu. ~uvari i u~itelji.{.{. Oni su zadu`eni i da ga ka`njavaju ili nagra|uju u zagrobnom `ivotu (berzahu) i poslije pro`ivljenja.” (EzZuhruf. Oni mu donose radosne vijesti o po~asti koja ga ~eka kod Gospodara .40 Iman njima sjedi. govori. savjetodavci. gdje ka`e: “A meleki. je njihovo nadgledanje i pomno pra}enje svega {to ljudi rade i bilje`enje njihovih djela. a izaslanici Na{i. ~uvaju ga u njegovom `ivotu i du{u mu uzmu prilikom njegove smrti. isto tako.”73 Oni. ka`e: “Kada je Gospodar tvoj melekima rekao: ‘Ja sam s vama. bore se brane}i ga i oni su mu za{titnici i pomaga~i na ovom i na budu}em svijetu. da li }e biti sretan ili nesretan i da ga stalno prate u svim njegovim situacijama.{. pa u~vrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja }u strah uliti. iz njegovog poznatog djela “Igasetul lehfan”. a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. 16-18) “A nad vama bdiju ~uvari. re~e Allah. posebno u d`ihadu na Allahovom putu. sve dok je u pokornosti svome Gospodaru i sve dok druge pou~ava dobru. d`. on ne izusti ni jednu rije~.. 12) Od zada}a meleka o kojima nam Allah.” (El-Infitar. i ~inioci dove i tra`ioci oprosta za njega. 10-12) “Zar oni misle da mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u sobom dogovaraju? ^ujemo Mi. Allahov Poslanik. koji znaju ono {to radite. d`. da mu zapi{u njegovu nafaku i djela (kakva }e biti). Oni na njega salavat donose..72 A o njihovom bodrenju u~enjaka (alima) u stjecanju znanja. pa ih vi po {ijama udarite. istinski za{titnici i pomaga~i. a koje imaju velik utjecaj na `ivot ljudi i njihovo ~uvanje od grijeha i zla. 80) I na kraju izlaganja o odnosu meleka prema ~ovjeku i njihovom utjecaju na njegova svjesna i nesvjesna djela. zapisuju. a da mu meleki ne pru`e svoja krila. Oni ga upu}uju na dobro i na njega ga pozivaju i odvra}aju od zla i na njega upozoravaju. d`. ne}e biti nesretan!’”. koji su uz njih. d`. kod Nas cijenjeni pisari. da ga ~uvaju u “u dubinama triju tmina”.s.. i udarite ih po prsima!‘” (El-Enfal. a drugi s lijeve strane. Oni su zadu`eni da ga formiraju i pretvaraju iz oblika u oblik i da ga na~ine u najljep{em liku. Bilje`e sve njegove rije~i i svako njegovo djelo.{. koji su zadu`eni za ~ovjeka od samog njegovog za~etka do njegove smrti.” (Kaf. a. Allah. Oni u~vr{}uju ~ovjeka-vjernika Allahovom dozvolom i pou~avaju ga onim {to }e mu koristiti. ka`e: “Mi stvaramo ~ovjeka i znamo {ta mu sve du{a njegova haje. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne.. ka`e: “Nema ni jednog ~ovjeka koji iza|e iz svoje ku}e tra`e}i nauku. navodimo predivne rije~i ~uvenog alima Ibn-Kajjima el-D`evzijje na ovu temu.

a. spu{taju se po Njegovom nare|enju na sve dijelove svijeta i Njemu se uzdi`u. koji prenosi od Poslanika. i da oni ~ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici . Oni su..” (El-Mudessir. aktiviraju kad se razlijeni i u~vr{}uju kad se prepla{i. Poslanik. a on mi odgovori: ‘Ovo je El-Bejtul Ma’mur.ka`u: “{ta je Allah htio ovim kao primjerom?” “Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga ho}e.000 meleka.{.: “Mi smo ~uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju. i sve {to je za njega vezano. po Njegovom nare|enju.’”76 . dakle. Oni ga pozivaju na skromnost na ovom svijetu i davanje prednosti ahiretu.da se oni kojima je Knjiga data uvjere.s. veli: “Zatim smo uzdignuti do Bejti Ma’mura. u njemu svaki dan klanja 70. 31) Tirmizi. a kako i ne bi kad na njima nema mjesta veli~ine ~etiri prsta. i oni su Njegovi ambasadori ljudima. i da se onima koji vjeruju.s.”75 A u hadisu o Mi’rad`u. vjerovanje u~vrsti. Allahovi izaslanici. Oni ga opominju kad zaboravi. prilikom sna.. pa sam upitao D`ibrila o njemu. d`. A vojske Gospodara tvog samo On zna. a u kome stoji: “Za{kripala su nebesa. Ovo je samo opomena ljudima.74 BROJ MELEKA Meleki su mnogobrojni i njihov broj ne zna niko osim Allaha. i da onima kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici. i na pravi put ukazuje onome kome ho}e. isto tako.. Oni rade za njegovo dobro na ovom i budu}em svijetu. zadu`eni da njegovo stvaranje. a da na njemu melek sed`du ne ~ini. .. ne sumnjaju. a. Ibn-Mad`e i Bezzar prenose hadis od Ebu-Zerra. smrti i pro`ivljenja.Iman 41 njegova.

.koji potvr|uje da su i prija{nje objave istinite .42 Iman VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO Du`ni smo vjerovati u meleke ~ija su imena pojedina~no spomenuta u Kur’anu i Sunnetu. od gospodara cijenjenog. koja je `ivot srca i du{a.” (Er-Ra‘d. Allahovom voljom. ~uvar D`ehennema.{. 10-12) “Uz svakog od vas su meleki. zaista. ka`e: “Oni }e dozivati: ‘O Malik! Neka Gospodar tvoj u~ini da umremo!.pa. u ~ijem zvuku je `ivot svih stvorenja nakon njihove smrti. i D`ibrilu i Mikailu . d`. kazivanje Izaslanika plemenitog.78 A Israfil je melek koji je zadu`en u puhanje u Sur. Allah je. 15-21) “U~i ga jedan ogromne snage.80 Obavezni smo vjerovati u spomenute meleke pojedina~no i ostale.kao putokaz i radosnu vijest vjernicima. doista.{. 11) “Zar oni misle da Mi ne ~ujemo {ta oni nasamo razgovaraju i kako se me|u . a On }e re}i: . 97-98) D`ibrila Allah. obavezni smo vjerovati u njihovo postojanje u grupama i vrstama.Kur‘an je.. Mikail i Israfil. .” (El-Infitar. i zorom kada di{e.”(El-Bekare.d`. bilja i `ivotinja.81 Zato vjerujemo i u Kiramen Katibin. tebi stavlja na srce Kur‘an . ~ija su imena spomenuta u sahih hadisima. zadu`io da nas ~uvaju: “A nad vama bdiju ~uvari.77 D`ibril i Mikail se spominju u sljede}em kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ko je neprijatelj D`ibrilu?‘ a on. mo}nog.79 U Kur’anu se spominje i melek Malik. u kojoj je `ivot zemlje.” (EnNed`m. Allah. A {to se ti~e meleka koji nisu pojedina~no spomenuti. koje se kre}u i iz vida gube. neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. . kako nam je to opisano u Kur’anu i hadisu..d`. 77) On se spominje i u vjerodostojnom hadisu.po Allahovom nare|enju nad njim bdiju. kome se drugi pot~injavaju. i no}i kad ona veo di`e. zajedno s njihovim du`nostima.Vi }ete tu vje~no ostati!” (Ez-Zuhruf. ispred njega i iza njega. Najodabraniji me|u njima su trojica: D`ibril. D`ibril je zadu`en za Objavu. koji znaju ono {to radite. u Kur’anu hvali na najljep{i na~in i opisuje ga najljep{im svojstvima: “I kunem se zvijezdama. tamo pouzdanog!” (Et-Tekvir. 5-6) A Mikail je melek koji je zadu`en za ki{u. razboriti koji se pojavio u liku svome.{. koje je Allah. kod Nas cijenjeni pisari. sa svim radnjama koje su spomenute. koje se skrivaju. i poslanicima Njegovim. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim.

s. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti.” (EtTahrim. d`. pripremaju}i im raznovrsnu odje}u. a.{. koji je zadu`en za uzimanje du{a ljudi: “Reci: ‘Melek smrti.a. a poslije }ete se Gospodaru svome vratiti!‘” (Es-Sed`de.. zapisuju.82 Imam Muslim i imam Ahmed prenose od ‘Abdullaha bin Mes’uda. du{e }e vam uzeti. d`..’”83 Tako|er. tako da se svaki ~ovjek nalazi izme|u ~etiri meleka..Iman 43 sobom dogovaraju? ~ujemo Mi. koji su uz njih. koji su zadu`eni da ugo{}uju i da se brinu o njihovim stanovnicima. jela. a Allah najbolje zna. koji }e puhnuti u rog (Sur). 49) “O vi. Onaj na desnoj strani upisuje dobra djela. d`.. {to niti je oko vidjelo. sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre.s. ka`u da su po dva meleka s desne i lijeve strane koji pi{u sva djela. pi}a i ostalo. ali se u pojedinim predanjima od prve generacije muslimana navodi da je njegovo ime Azrail. u Kur’anu govori: “I meleki }e na krajevima njegovim stajati. rekao je: ‘Za svakog od vas je zadu`en njegov pratilac od d`ina i pratilac od meleka!’ Ashabi tada upita{e: ‘^ak i za tebe. Mi smo ~uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao isku{enje onima koji ne vjeruju.mu~itelje (zebanije). Allahov Poslani~e?’ ‘Da. a izaslanici Na{i. ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti.” (El-Hakka. re~e Poslanik. niti je uho ~ulo. niti je moglo na um pasti bilo kom ~ovjeku.” (El-Muddessir. tuma~e}i ovaj ajet. vjerujemo i u meleka smrti. koji vam je zato odre|en. 6) “Nad njima su devetnaesterica. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti..da nas Allah. 11) Kur’an nije spomenuo njegovo ime niti se ono spominje u vjerodostojnim hadisima.85 Isto tako.84 I vjerujemo u nosioce ‘Ar{a o kojima nam Allah. a prijesto Gospodara tvoga }e tog dana iznad njih osmerica dr`ati. a. govorit }e stra`arima d`ehenemskim: ‘Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ubla`i!‘” (El-Mu‘min. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. jedan ispred a drugi iza njega. 30-31) Vjerujemo i u meleke zadu`ene za d`enetske dvorce i ba{~e. koji vjerujete. ~ak i za mene. ali je meni Allah pomogao protiv njega (d`ina-{ejtana) te se on potpuno meni predao i samo me na dobro upu}uje.86 . Allah. r. ka`e: “I oni koji }e u vatri biti.{. na ~elu sa devetnaestericom. 80) Pojedini mufessiri. onaj na lijevoj lo{a djela. A druga dva ga ~uvaju i brane. vjerujemo i u meleke zadu`ene za D`ehennem . sa~uva od njega . 17) S njima je i Israfil.{. da je rekao: “Allahov Poslanik.” (EzZuhruf.

Allahovim poslanicima. 1-3) Vjerovanje u meleke ima velike posljedice u ~ovjekovom `ivotu. On. o njima obavijestio. ohrabruje ga. omalova`avan i spre~avan u svojoj pokornosti Allahu. i vjeruje da oni prate svaki njegov pokret i svaku rije~ i da prisustvuju u svim njegovim stanjima. Pogledaj. On. i bodri njegove korake i potpoma`e ga podsje}aju}i ga na dobro koje ga ~eka kod njegova Gospodara.. Ova zna~enja su ~vrsto vezana za iman u meleke i ono {to nas je Allah.{.{..s. dakle. obavijestio od gajb (nepoznatih nevidljivih) stvari velika mudrost i korist za nas. iz Svoje velike mudrosti prema nama. kojima vlada d`ahilijet.{.{.{. d`. d`. obavijestio o ovim ~asnim stvorenjima i vjerovanje u njih je jedan dio vjerovanja u gajb (nevi|eno) kojim se opisuju iskreni vjernici.{. nije sam na putu nego putuje u velikoj povorci. Zato nas je Allah. d`. Zato ~ovjek (vjernik) kad se na|e u dru{tvu onih koji su zalutali s pravog puta. stvorenja. uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bajali. .. Allahova vojska je s njim. ismijan. kako to sebi mo`e dozvoliti onaj ko je svjestan da se sve vidi. d`. u koju nema nikakve sumnje. dakle.. javno ni tajno. zastidjeti Allaha.. jer }e se onaj koji svojim srcem osje}a postojanje meleka . i postane stranac u svojoj sopstvenoj domovini. d`.Allahovih. i Njegovih vojnika i ne}e se suprotstaviti Njegovom nare|enju niti }e Mu biti neposlu{an. smirenje i nastavak kora~anja putem Allahove. d`. podsti~e na sabur.{. i ustrajnosti na Njegovom putu..{. a.. bilje`i i promatra. d`.” (El-Bekare.. d`. podario stvaranjem meleka i imanom u . Ovaj iskreni osje}aj ga ~ini strpljivim i smirenim tako da mu ometanje ljudi samo pove}ava njegovu ustrajnost u d`ihadu.. ka`e: “Elif Lam Mim. Jer..Strpljivost i nastavak d`ihada.{. koji ga prati. bez o~aja.u takvom stanju vjernik sebi nalazi druga i prijatelja. s njim se dru`i..{.44 Iman ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA Rekli smo da je u svemu {to nas je Allah. Ova Knjiga. d`. zajedno s ve}inom Allahovih.Ustrajnost na Allahovom. Allah. me|u svojom rodbinom i svojim narodom i bude odba~en.{. kao {to to i on ~ini. .{. Jer.. d`. ima vi{e dru{tva i ja~u podr{ku nego ostali.. d`. d`. obo`ava Allaha. s ~asnim melekima. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga {to im Mi budemo davali. putu. vojnika. uz osje}aj zadovoljstva i smirenosti. upute. brate moj. stremi ka Tvorcu nebesa i Zemlje kao i on. od njih. od kojih su: . sa nebesa i Zemlje. koliko nam je Allah.

{to ima veoma jak utjecaj na na{a srca.s.Iman 45 njih. djela i ispravnost na{eg `ivota na ovom svijetu. A iman u meleke je. . rije~i i rije~i Njegovog iskrenog i vjernog Poslanika. d`. i potvrda Allahovih. ujedno.{. a..

Hud.a Nuha smo jo{ prije uputili . d`. Ja’kub. Koji ih je poslao. Junus.. I Mi mu poklonismo Ishaka i Ja‘kuba..i Ismaila. d`. Lut. imenom spomenuo u Kur’anu i vjerovanje da je Allah. i Luta. 24) “Svaki narod je imao poslanika.i Zekerijjaha. Harun. U ovaj temelj spada vjerovanje u sve poslanike i vjerovjesnike.. i Davuda.{.eto. Musa. Jahja. i Musaa. Iljas. i Ilijasa .” (El-Mu‘min.i od potomaka njegovih. Zekerijja. i Haruna . o nekima od njih smo ti kazivali. poslao poslanike i vjerovjesnike mimo njih. tako Mi nagra|ujemo one koji dobra djela ~ine . i Jahja. ka`e: “I prije tebe smo poslanike slali. i El-Jese‘a. Ejub. Mi vi{e stepene dajemo onima kojima Mi ho}emo. Zul Kifl.{. mudar i sveznaju}i.{.svi oni bili su dobri . i svakog uputismo . i Isaa.. a o nekima ti nismo kazivali. 47) POSLANICI I VJEROVJESNICI 87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU U Kur’anu je spomenuto 25 poslanika i vjerovjesnika: Adem. i Sulejmana.atir.TRE]I DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. {u’ajb. ~iji broj i imena ne zna niko osim Allaha. d`.” (. Allah. Davud. i .{. Osamnaest njih je spomenuto u sljede}im ajetima: “To su dokazi Na{i koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. i svima smo prednost nad svijetom dali. Isa i Muhammed. i Ejjuba. Salih. POSLANIKE I VJEROVJESNIKE Naredni temelj imana je vjerovanje u Allahove. 78) “A nije bilo naroda kome nije do{ao onaj koji ga je opominjao. koje je Allah.” (Junus. i neke pretke njihove. Nuh.{. i Jusufa. i Junusa. El-Jese’. salevatullahi ve selamuhu ‘alejhim ed`me’in. D@.. Ismail. d`. Ibrahim. d`.[. Ishak. Sulejman. Gospodar tvoj je. Jusuf. Idris. poslanike. uistinu.

Iman

47

potomke njihove, i bra}u njihovu - Mi smo odabrali i na pravi put im ukazali.” (El-En‘am, 83-87) A ostali se spominju na raznim mjestima u Kur’anu: “A ‘Adu (smo poslali) njihova brata Huda.” (Hud, 50; El-E‘araf, 65) “A Semudu njihovog brata Saliha.” (Hud, 61; El-E‘araf, 73) “A Medjenu njihova brata Šu‘ajba.” (El-E‘araf, 85; Hud, 84) “Allah je odabrao Adema, i Nuha...” (Ali ‘Imran, 33) “I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi.” (El-Enbija‘, 85) “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni me|u sobom.” (El-.eth, 29) Du`ni smo, dakle, vjerovati da su svi spomenuti bili poslanici ili vjerovjesnici, svaki od njih pojedina~no. Tako kada bi neko bio pitan za bilo kojeg od njih, ne bi porekao njihovo poslanstvo ili vjerovjesni{tvo. A ko bi porekao poslanstvo bilo kojeg od njih, ili njegovu objavu, bio bi nevjernik.88 {to se ti~e poslanika i vjerovjesnika koje nam Kur’an nije pojedina~no spomenuo, du`ni smo u njih vjerovati op}enito. I mi nemamo pravo tvrditi da je bilo kome od ljudi si{la objava ukoliko ga Kur’an ne spominje me|u poslanicima i vjerovjesnicima, ili nas o tome nije obavijestio Poslanik, a.s.

NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) 89
Veliki broj alima u grupu najodabranijih poslanika (ulul’azm) ubraja petericu: Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Nuha i Isaa ‘alejhim efdalus salati ves selam.90 Allah, d`.{., spominje ih u sljede}em ajetu: “Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od ‘Isaa, sina Merjemina smo ~vrst zavjet uzeli.” (ElAhzab, 7)

48

Iman

TEMA OBJAVE
Du`ni smo vjerovati da je Allah, d`.{., poslao Svoje poslanike ljudima da ih obraduju i da ih upozore; da ih obraduju Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, nagradom i D`ennetom ukoliko budu vjerovali u Njega i Njegove poslanike i ukoliko Njemu budu pokorni. A da ih upozore od Allahove, d`.{., srd`be ukoliko budu nevjernici i neposlu{ni. Allah, d`.{., ka`e: “Mi {aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ~ine ni~ega ne boje i ni za ~im nek ne tuguju. A one koji u dokaze Na{e ne vjeruju, sti}i }e ih kazna, zato {to grije{no postupaju.” (El-En‘am, 48-49) Du`ni smo i vjerovati da je Allah, d`.{., sve poslanike poslao radi ostvarivanja osnovnog cilja, obo`avanja samo Allaha, d`.{., i uspostave Njegovog zakona - vjerovanja u Njega, kao jedinog Tvorca, Jedinog Kome se ibadet ~ini i Jedinog Kome pripadaju sva imena i svojstva savr{enstva. Allah, d`.{., ka`e: “Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga, osim Mene; zato se Meni klanjajte!‘” (El-Enbija‘, 25) “On vam propisuje u vjeri isto ono {to je propisano Nuhu, i ono {to objavljujemo tebi, i ono {to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ‘Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!‘” (E{-[ura, 13) “Mi smo svakom narodu poslanike poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En-Nahl, 36) Du`ni smo im se pokoravati i ne raditi suprotno njihovim nare|enjima, jer je pokornost prema njima dio pokornosti prema Allahu, d`.{., koji ka`e: “Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu.” (En-Nisa‘, 80) “A mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se prema Allahovom nare|enju, pokoravali.” (En-Nisa‘, 64) Du`ni smo vjerovati da su oni najpotpunija bi}a i znanjem i djelom, da su najiskreniji i da su najsav{eniji po svom odgoju i pona{anju, te da ih je Allah, d`.{., odlikovao, nad ostalim stvorenjima, osobinama koje niko osim njih ne posjeduje. Vjerovati, tako|er, treba da ih je On sa~uvao i udaljio od la`i, prevare, tajenja i bilo kakve manjkavosti po pitanju dostavljanja Objave i od svih grijeha.91 Me|utim, mogu}e je da, ponekad, naprave poneki sitniji propust ili gre{ku, koja je bezna~ajna u odnosu na njihov visoki stepen, kao {to se desilo Ademu, a.s., kada je pojeo vo}ku sa stabla koje mu je bilo zabranjeno, nakon {to je, na momenat, zaboravio na zabranu.92 Ali njih je Allah, d`.{., ne ostavlja u gre{ci, nego im omogu}i da se odmah pokaju zbog nje. Isto tako, du`ni smo vjerovati da su svi poslanici bili ljudi mu{karci. Nisu bili meleki niti je

Iman

49

Allah, d`.{., za poslanika uzeo `ensko.93 Allah, d`.{., ka`e: “I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.” (El-Enbija‘, 7) Vjerujemo da im Allah, d`.{., nije podario nikakve nadljudske osobine nego ih je odabrao izme|u ljudi, koji jedu i piju, koji hodaju ulicama, spavaju, sjede i smiju se. Imaju `ene i djecu, izlo`eni su raznim neda}ama, do njih sti`u ruke nasilnika i zadesi ih progon i teror. Umiru kao i drugi, a desi se da neko od njih bude i bespravno ubijen. Osje}aju bol i poga|a ih bolest, kao i sve drugo {to se de{ava s ostalim ljudima, a {to se ne kosi s njihovim visokim stepenom ugleda me|u njima. Na ovo upu}uju mnogi kur’anski ajeti: “Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar bi se stopama svojim vratili. Onaj ko se stopama svojim vrati, ne}e Allahu nimalo nauditi, a Allah }e zahvale sigurno nagraditi.” (AliImran, 144) “Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po tragovima hodao.” (El-.urkan, 20) “I prije tebe smo poslanike slali, i `ene, i porod im davali.” (Er-Ra‘d, 38) “Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli.” (ElMaide, 75) Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Ali, ja postim i mrsim, i klanjam, i spavam i `enim se `enama.”94 Allahov Poslanik, a.s., bivao je bolestan i osje}ao bol, dobivao bi temperaturu i groznicu, osje}ao je glad, `e|, srd`bu, ljutnju, umor i sli~no tome,u ~emu nema nikakve stvarne mane.95 Mi vjerujemo da poslanici ne posjeduju ni{ta od svojstava bo`anstva, da ne utje~u na kretanja u svemiru, niti mogu pomo}i niti nauditi, da ne utje~u na Allahovu, d`.{., volju niti znaju gajb (skriveno), izuzev onog o ~emu ih Allah, d`.{., obavijesti. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti ni od sebe kakvu {tetu otkloniti; biva onako kako Allah ho}e. A da znam pronicati u tajne (gajb), stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.‘” (El-Ea‘raf, 188) On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.” (El-D`inn, 26-27) Me|utim, njih je Allah, d`.{., obdario posebnim sposobnostima i moralnim vrlinama i osobinama koje su ih u~inile spremnim za prihvatanje Objave i njenog tereta kako bi bili uzor drugim ljudima i uzor na koji }e se oni ugledati po pitanju vjere i po pitanju ovosvjetskog `ivota. Zato smo du`ni vjerovati da su poslanici sa~uvani od bilo kakve manjkavosti, koja bi krnjila njihovu vjeru i pokornost Allahu, d`.{., ili njihovu sposobnost za dostavu Objave koju su prenosili ljudima.96 Allah, d`.{., o njima ka`e:

50

Iman

“To su oni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesni{tvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadu`ili ljude koji }e u to vjerovati. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put.” (El-En‘am, 89-90) Allah, d`.{., dakle, govori o njihovom povjerenju, iskrenosti, o{troumnosti, dosljednosti u dostavi objave i ostalim svojstvima koja su potrebna za izvr{avanje postavljene im obaveze i zada}e. Zato Allah, d`.{., ka`e o Ismailu, a.s.: “I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obe}anje i bio poslanik, vjerovjesnik.” (Merjem, 54) A o Ibrahimu, a.s., veli: “Spomeni u Knjizi Ibrahima! On je bio istinoljubiv vjerovjesnik.” (Merjem, 41) Jo{ je mnogo drugih ajeta, u kojima Allah, d`.{., svjedo~i za iskrenost i upu}enost poslanika. Du`ni smo vjerovati i da je Allah, d`.{., pomogao raznim mu’d`izama (nadnaravna djela koja Allah, d`.{., ~ini putem Svojih poslanika, koji time upu}uju izazov ljudima da na~ine ne{to sli~no, ako ne vjeruju u njih)97 i jasnim dokazima koji upu}uju na istinitost onoga, s ~ime su do{li od svoga Gospodara. Mi vjerujemo u sve mu’d`ize koje su spomenute u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima i u ovim osobenostima su jednaki svi poslanici, koje je Allah, d`.{., odabrao. Me|utim, i pored ove njihove jednakosti, mi vjerujemo da je Allah, d`.{., pojedine me|u njima odlikovao nad drugima. Allah, d`.{., ka`e: “Neke od tih poslanika odlikovali smo vi{e nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vi{e stepeni uzdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i D`ibrilom ga podr`ali.” (El-Bekare, 253) I vjerujemo da je najodabraniji me|u njima, i najodabraniji od svih stvorenja, na{ poslanik Muhammed bin Abdullah, a.s. Pojedini od selefa (prve generacije muslimana) su protuma~ili Allahove ,d`.{., rije~i: “...a neke je za vi{e stepeni uzdigao”, da se one odnose na na{eg poslanika Muhammeda, a.s.98 A o ovome je i mnogo sahih-hadisa, od kojih je i hadis koji prenosi Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ja sam poglavar svih ljudi na Kijametskom danu, prvi koji }e iz kabura iza}i i prvi koji }e {efa’at ~initi i ~iji }e {efa’at biti primljen.”99 A Vasile bin Eska’, r.a., prenosi: “~uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: ‘Allah, d`.{., izabrao je Kenane od sinova Ismailovih, Kurej{ije od Kenaneta, Benu Ha{im od Kurej{ija, a mene je izabrao od Benu Ha{ima.”100 Spomenuti, i drugi hadisi na ovu temu, jasno ukazuju da je Muhammed bin Abdullah, a.s., najbolji me|u svim stvorenjima.101

Allah. Du`ni smo vjerovati da je Muhammed bin Abdullah. a taj stepen se naziva hulle (poseban stepen prijateljstva i ljubavi). a.{.s. mene slijedite.. ja sam Ha{ir. rekao je: “Kada bi sebi ikoga uzimao za halila (najbli`eg prijatelja)..” (En-Nisa‘. imam (vo|a) muttekija (pravih vjernika). a.{. 65) Tako|er. a.. vjerujemo da je Muhammed.” (El-Ahzab.s. Allah. A Allah. d`. da nijednoga momenta nije u~inio {irk Allahu.{..”103 Resulullah.{.. Allahov Poslanik.”104 Mi ~vrsto vjerujemo da nema poslanstva poslije Muhammeda. da nikada nije obo`avao kipove.. a. ja sam Ahmed. “ja sam posljednji poslanik. a. u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. uzeo je Sebi za halila va{eg druga (ukazuju}i na sebe). u Kur’anu prenosi rije~i d`ina: . koji je uzor u svakom dobru. on je moj brat i drug. vjerovati da je on poslan svim d`inima i ljudima s Istinom i Uputom. ka`e: “Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer jednog ~ovjeka koji je sagradio ku}u.. d`.. A. i da nikada nije po~inio ni veliki ni mali grijeh. ka`e: “Reci: ‘Ako Allaha volite.102 I vjerujemo da je on posljednji Poslanik.. obavezni smo vjerovati da je Muhammed. kojim se bri{e kufr. a.s. Allahov miljenik i da je na najve}em stepenu Allahove. uzeo bi Ebu-Bekra. i da je la`ac onaj ko to za sebe bude tvrdio. 31) “I tako mi Gospodara tvoga. 40) A Allahov Poslanik. a. svaki od njih }e tvrditi da je Allahov poslanik. i vas }e Allah voljeti.. oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda. ljubavi prema nekome.s. mimo bilo koga drugog.Iman 51 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA...s. u drugom hadisu ka`e. kojih }e biti ukupno blizu trideset. re~e.105 Isto tako.S. Allahov poslanik. d`. iza koga }e biti pro`ivljeni ostali ljudi i ja sam Akib... Svijet je obilazio ku}u i divio joj se govore}i: “Da je jo{ i ovu ciglu postavio!” “Ja sam ta cigla”. “Ja sam Muhammed.”106 Du`ni smo. Allah. ja sam Mahi.s. nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik. Allahov vjerovjesnik i poslanik i Njegov odabrani rob..‘” (Ali ‘Imran. a Akib je onaj poslije koga ne}e vi{e biti poslanika. ka`e: “Ne}e nastupiti Kijametski dan dok se ne pojave ded`d`ali (la`ljivci). d`. zbog presude tvoje.s. isto tako.s.{. d`. u Kur’anu ka`e: “. jer nam o tome govori Kur’an i vjerodostojni hadisi. d`. On je jedini dostojan da se na njega ugledamo i da nam bude uzor. Ali..{. a. a zatim je dov{io i lijepo ukrasio. izuzev jedne cigle na jednom }o{ku koju nije postavio.

nahranjivanje velikog broj ljudi s vrlo malo hrane.”107 Komentator Tahavije ka`e: “A da je Muhammed.{. Pa ako ne u~inite. odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha. 23-24) I vjerujemo da ga je Allah. djeteta i svih ljudi. osim mene samog!’ Resulullah. oblak koji mu je stalno pravio hladovinu prije poslanstva. podr`ao mu’d`izama..s.s.s. sve dok ti ne budem dra`i i od samog tebe!’ ‘Umer tada re~e: ‘Ti si meni. r.a. a. a. u sljede}em ajetu: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi{ i da opominje{.. kao {to je: raspolu~enje mjeseca. a. poslan cijelom ~ovje~anstvu. 31) A da je On.s... 158) “Neka je uzvi{en Onaj koji robu Svome objavljuje Kur‘an da bi svim svjetovima bio opomena. kojom je izazvao cijelo ~ovje~anstvo.s. d`. na~inite vi jednu suru sli~nu surama objavljenim njemu. ali ve}ina ljudi ne zna. njegovo bacanje pra{ine u lice nevjernika .” (El-Bekare.” (El-. tada re~e: ‘Ne.{. podr`ao osjetilnim mu’d`izama. prenosi da je Allahov Poslanik. ‘O ljudi.. ali niko nije mogao na~initi ne{to sli~no Kur’anu niti bar jedan dio koji je sli~an dijelu Kur’ana. 28) “Reci. nazivanje selama od kamenja. I da je uzvi{eni Kur’an njegova veli~anstvena mu’d`iza.” (Sebe‘. sada. ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje. koje neosporivo dokazuju njegovu istinitost u svemu s ~im je do{ao. za nevjernike pripremljene. On }e vam neke grijehe va{e oprostiti.109 Enes. kada je svojom mubarek-rukom protrao njeno vime.s. dozvoljen mi je ratni plijen. plakanje panja za njim.. onda se ~uvajte vatre. ja sam svima vama Allahov poslanik!‘” (El-E‘araf. a. du`ni smo vjerovati da ga je Allah.{. slu~aj EbuD`ehla i kamena kojim je htio udariti Poslanika. staviti ispred ljubavi prema roditelju.52 Iman “O narode na{. a. d`. tako mi Allaha.s.. poslan sam svim stvorenjima i sa mnom je zavr{eno poslanstvo. a. obavje{tenje pe~ene ovce da se u njoj nalazi otrov (kada su ga `idovi htjeli otrovati). pre~i od mene samoga!’ Na to mu Allahov poslanik.. slu~aj ovce Ummu Ma’beda. djetetu i samom sebi.”108 Mi smo du`ni ljubav prema Poslaniku.. tako mi Allaha.s. a. cijela zemlja mi je u~injena mesd`idom i ~istom (za klanjanje na svakom mjestu). spada u nu`no (op}e) poznate stvari u islamu. zatim. ako istinu govorite..s.a. d`. re~e: ‘Sada. ka`e: “A ako sumnjate u ono {to objavljujemo robu Svome.{.. o ‘Umer!’”111 Isto tako..urkan. i vas od patnje neizdr`ive za{tititi!” (El-Ahkaf. a ne}ete u~initi. rekao: “Niko od vas ne}e biti vjernik sve dok mu ne budem pre~i od njegovog roditelja.. d`. Allah. ka`e: “Ja sam odlikovan nad ostalim poslanicima sa {est stvari: data mi je mo} posebnog izra`avanja.”110 A Abdullah bin Hi{am prenosi: “Bili smo kod Allahovog Poslanika. potpomognut sam strahom. osim Allaha. izviranje vode izme|u njegovih prstiju. 1) Allahov Poslanik. to nam potvr|uje Allah. a. poslan cijelom ~ovje~anstvu.. u glavu. a pozovite i bo`anstva va{a. kada je on dr`ao ‘Umera za ruku pa mu ‘Umer rekao: ‘O Allahov Poslani~e! Zaista si mi ti dra`i od svega. koje su spomenute u vjerodostojnim hadisima.

njegovi bi neprijatelji ulo`ili sav trud da to razglase i drugima dostave. d`..a. 128) Bio je na najve}em stepenu plemenitosti i dare`ljivosti. niti prije. a.d`. Ovi hadisi u cijelosti daju nesumnjivo saznanje (el ilmul jekin) da su se ti doga|aji desili i da je Muhammed. koji se ogledaju u njegovim svojstvima i moralnim osobinama. podarena mu je posebna mo} izra`avanja. krasile su sve ove. 86) Sigurno je da onaj koji se pretvara i `eli pokazati onakvim kakav nije. pa mu je ~ak i Allah.s.113 kao {to vjerujemo da ga je Allah.Iman 53 i poga|anje njegovih o~iju. niti prije poslanstva. a prema vjernicima je blag i milostiv. 8) “Do{ao vam je Poslanik. On je ostao dosljedan svojim plemenitim svojstvima i osobinama od samog po~etka svog `ivota. direktno podr`ava. d`. makar samo jedanput.{. o ~emu su napisane knjige i op{irna djela. kao {to se desilo u Bici na Uhudu i Bici na Hendeku. Uop}e se nije mijenjao niti ispravljao. Bio je velike milosti i pa`nje prema svom ummetu. Ne bi se ljutio izuzev radi Allaha.{. podr`ao neoborivim dokazima i jasnim znakovima.s. usli{avanje njegove molbe od strane Allaha.... jedva ~eka da pravim putem po|ete. d`.{.” (EtTevbe. stalno bi se oslanjao na Njega. svaka u svom najve}em domenu. a mnogi od njih su me{hur (veoma poznati). pa sve do svoje smrti. A Poslanika. d`. obavje{tavanje o stvarima koje }e se desiti pa se obistinile i desile onako kako je rekao. 114 A divne li su rije~i Hassana bin Sabita.. r. podario takvu gra|u i izgled.” (Sad.s. njegov izgled bi ti sve rekao!” I vjerujemo da mu je Allah.{. nije bio `eljan za ovim svijetom. zadovoljan s malo.{. Niti je ikad pobjegao ispred bilo kog od svojih neprijatelja. Vjerujemo da mu je Allah. Bio je izuzetno rje~it. skroman prema vjernicima. podario sve moralne osobine koje Kur’an zagovara. a.{. ma koliko bila opasna i te{ka situacija...{. d`. d`. a.. Bio je blag i mnogo je pra{tao. pobo`an Allahu i mud`ahid na njegovom putu. me|u kojima ima mutevatirhadisa.uistinu. niti poslije poslanstva.{. da svaki pronicljiviji ~ovjek iz njegovog lika mo`e zaklju~iti da se radi o Poslaniku i da je istina {to govori. pozitivne osobine. d`.. Nije uradio nijedno ru`no ili lo{e djelo. A da se bilo {ta od toga njemu desilo. {to nije bilo mogu}e nikom osim onih koje je .112 O njegovim osjetilnim mu’d`izama nam govore mnogi hadisi. a niti poslije njega. bilo po pitanju vjere ili po pitanju bilo ~ega drugog u njegovom `ivotu. kao i druge... njegova za{ti}enost od ubistva (pogibije) i mnogo drugog. te{ko mu je {to }ete na muke udariti. Niko nije ~uo ni jednu jedinu la` iz njegovih usta. ni{ta ne bi u{tedio (nije imao u{te|evine). niti sam od onih koji se pretvaraju onim {to nisu. ne mo`e ostati cijelog `ivota u tom stanju.atir. O ovome nam govori Allah. {to potvr|uje njegovu istinitost i da ga Allah..: “Da on i ne posjeduje jasne dokaze. jedan od vas. Allahov Poslanik. u sljede}em ajetu: “. rekao da to ubla`i: “Pa ne izgaraj od `alosti za njima!” (.

mi }emo ga ovdje u cijelosti citirati. El-Buhari.115 Zato nalazimo da je veliki broj mislilaca zaklju~io da istinu govori. jedan je od najve}ih dokaza njegovog poslanstva. a zatim upitao: “Ko je od vas najbli`i po rodu ~ovjeku koji za sebe ka`e da je poslanik?” Ebu-Sufjan re~e: “Ja sam mu najbli`i po rodu!” Herakle re~e: “Primaknite ga meni zajedno s njegovim drugovima koje }ete postaviti iza njegovih le|a. nakon {to su se upoznali s njegovim pona{anjem.54 Iman Allah. a oko njega su bili najugledniji ljudi njegove carevine. a. bio na prolazu za {am.. on je potra`io Arape koji su se tada na{li u njegovoj kraljevini. a.. i njegovim svojstvima i osobinama. pa ih je Herakle pozvao u svoj dvor.” A zatim je rekao prevodiocu: “Reci im: ‘Ja }u ovog ~ovjeka pitati o drugom koji se smatra poslanikom.s. pa ako mi sla`e vi ga ispravite. koja se ogleda kroz njegov moral i pona{anje u `ivotu. koji ka`e: ‘Prenosi nam Ubejdullah bin ‘Abdullah bin ‘Utbe bin Mes’ud da ga je obavijestio ‘Abdullah bin Abbas da je njega obavijestio Ebu-Sufjan da ga je pozvao Herakle. po~a{}uje{ goste i podr`ava{ istinu. Allah te nikada ne}e poniziti! Ti pazi{ rodbinu.s.”116 Isti slu~aj je s Heraklom . Sjetimo se samo slu~aja Hatid`e. pored Kur’ana i ostalih jasnih mu’d`iza.” .s.a. ka`e: “Kazivao nam je Ebu-Jeman el-Hakem bin Nafi’: prenosi nam {u’ajb od Zuhrija. slagao bih na njega”. hrani{ siroma{ne. r.{. podr`ao Svoga Poslanika. koji su bili u trgovini u {amu za vrijeme perioda sporazuma na Hudejbiji.. Buhari rahimehullahu te’ala. Zbog velike va`nosti ovog razgovora koji je tekao izme|u Herakla i Ebu-Sufjana. U to vrijeme je Ebu-Sufjan.. Nakon {to ih je saslu{ao. i dokaz da je Allah. da me nije stid da od mene prenesu la`. on dolazi do sigurnog zaklju~ka: da je ono {to je ~uo o Muhammedu. dovoljan dokaz da je istina ono s ~ime je do{ao i da je on poslanik.s. koja je dobro poznavala iskrenost i povjerljivost Poslanika. pa smo mu oti{li u Ilija’. u kome ga poziva u islam. ~uvao. gdje se on nalazio s najuglednijim Rimljanima.{. pa je pozvao prevodioca. iskreno{}u i detaljima iz njegovog `ivota. U njemu }emo na}i mnoge pouke i poruke. sa jo{ nekoliko Kurej{evi}a.. Re~e: “Je li iko me|u vama prije govorio ovo {to on govori?” Rekoh: “Ne.. jasnim dokazima i vidnim znakovima njegove istinitosti. a.s. i pozvao prevodioca.. Spoj svih ovih svojstava i osobina u li~nosti Poslanika. Kada mu je Poslanik.s.” Re~e: “Je li neko od njegovih djedova bio car?” Rekoh: “Ne.. zajedno s jo{ nekoliko Kurej{evi}a. onako kako ga prenosi najpoznatiji muhaddis i emir svih muhaddisa. a. d`. poslao pismo. d`. u svome Sahihu. a zatim ih po~eo pitati o Poslaniku. tako mi Allaha. poma`e{ druge. rekoh mu. kada joj je saop}io {ta mu dolazi od Objave i rekao joj: “Ja se bojim za sebe!” Ona mu odgovara: “Ne. zatim je bilo prvo za {to me je upitao: “Kakvog je porijekla on me|u vama?” “On je ~asnog porijekla me|u nama”. re~e Sufjan za sebe.’” “Tako mi Allaha. a. a.kraljem Rimljana.

a lagati na Allaha. pa si rekao da se pove}ava. Pitao sam te da li ga slijede bogati ljudi ili siromasi. ja bih rekao da on zagovara ne{to {to je ve} bilo.” Re~e: “[ta vam nare|uje?” Rekoh: “Nare|uje nam da obo`avamo samo Allaha i da Mu ne pripisujemo druga. Ja sam odmah uvidio da on nije mogao biti iskren prema ljudima. sve dok se neupotpuni. ja bih rekao da on tra`i carstvo svojih djedova. Da ostavimo ono {to govore na{i roditelji.” Ebu-Sufjan veli: “Nisam uspio ni{ta drugo ubaciti izuzev ove re~enice:” Herakle re~e: “Jeste li se borili protiv njega?” Rekoh: “da. pa si rekao da niste. pa si rekao da to niko od njih ne ~ini.” Re~e: “Jeste li ga optu`ivali za la`. Pitao sam te da li je neko od njegovih predaka bio kralj. prije nego {to je rekao ovo {to sad govori?” Rekoh: “Ne. A takav je iman. pa si odgovorio da nije. Da budemo iskreni. Pitao sam te da li se njihov broj pove}ava ili smanjuje. pa si odgovorio da je on ~asnog porijekla me|u vama. Zabranjuje vam da obo`avate kipove.A to je osobina svih poslanika.Iman 55 Re~e: “Da li ga slijede bogati ljudi. ~edni i pa`ljivi prema svojoj rodbini. A siromasi su uvijek bili sljedbenici poslanika. nakon {to je prihvati?” Rekoh: “Ne. pa si odgovorio da ne vara. nekad on nas potu~e.” Re~e: “Da li vara?” Rekoh: “Ne. Tako je sa svim poslanicima. ili siromasi?” Rekoh: “Siromasi. Da obavljamo molitvu. a to je znak imana ~ija toplina u|e u srca ljudi. a nekad mi njega. nakon {to ju je prihvatio.” Re~e: “Kako je tekla va{a borba protiv njega?” Rekoh: “Borba izme|u nas je bila naizmjeni~na. pa si rekao da vam nare|uje da obo`avate samo Allaha i da mu ne pripisujete druga. oni se biraju iz uglednih porodica.” Tada on re~e svom prevodiocu: “Reci mu: ‘Pitao sam te o njegovom porijeklu. a mi smo sada pod jednim ugovorom s njim i ne znamo {ta }e uraditi. Pitao sam te da li se iko od njih odmetne od svoje vjere iz nezadovoljstva prema njoj.” Re~e: “Da li se pove}ava njihov broj. pa si rekao da nije. pa si odgovorio da ga slijede siromasi. Pitao sam te da li je iko od vas prije njega govorio ne{to sli~no. oni nikada ne varaju. Pitao sam te da li ste ga optu`ivali za la` prije nego {to je rekao ovo {to sad govori.” Re~e: “Desi li se da se iko od njih odmetne iz nezadovoljstva prema svojoj vjeri. Pitao sam te {ta vam nare|uje. Nare|uje vam da . Pitao sam te da li vara. ili se smanjuje?” Rekoh: “Pove}ava. Da je iko prije njega tako ne{to govorio. Da je neko od njegovih predaka bio kralj.

sada bih krenuo na put da se sretnem s njim. Ako je istina {to si mi rekao. noge bih mu saprao. Kada bih znao da }u sti}i do njega.. da budete iskreni i ~edni.56 Iman obavljate molitvu. on }e zasigurno zavladati i ovim mjestom na kome su sada moje noge.. ali nisam znao da }e biti jedan od vas.’”117 . A da sam kod njega. Ja sam znao da }e se on pojaviti.

a. koji je objavljen Musau. 36-42) “Posti}i }e {ta `eli onaj ko se o~isti i spomene ime Gospodara svoga. ka`e: “Mi smo objavili Tevrat. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen. KNJIGE Jedan od temelja imana je da vjerujemo u Allahove. d`.{.da nijedan grije{nik tu|e grijehe ne}e nositi. d`..s. Allah.Tevrat. Kao {to je Allah. d`.Suhufi (svesci). i da }e trud njegov sigurno vidjeti.Ind`il..Zebur.” (El-Maide. a.{. D@.. u kome je bilo uputstvo i svjetlo. pa . Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici.s.. a. obavje{tava u sljede}im ajetima: “Zar on nije obavije{ten o onome {to se nalazi u listovima Musaovim i Ibrahimovim: .s. poslali. 55) 4 .. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali. i da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. a. a neke od njih nije.{.{. 44) 2 . koji su bili Allahu poslu{ni i ~estiti ljudi. Allah. ka`e: “Poslije njih smo Isaa..{. od kojih je tra`eno da ~uvaju Allahovu knjigu. koji je objavljen ‘Isa.{. objavio Kur’an Muhammedu... u kome je uputstvo i svjetlo.koji je obaveze potpuno ispunjavao . Allah. o kojima nas Allah. koji je objavljen Davudu. a.{. i da }e se Gospodaru tvome ponovo vratiti. objavio Ibrahimu i Musau. a njemu smo dali Ind`il. 46) 3 .” (En-Ned`m.. i da }e prema njemu u potpunosti nagra|en ili ka`njen biti. d`. d`..[. knjige koje je objavio Svojim poslanicima. i oni su nad njom bdjeli... d`. d`. Allah. d`. d`. isto tako objavio je druge Svoje knjige prija{njim poslanicima. koje je Allah. i da potvrdi Tevrat. spomenuo u Kur’anu.” (El-Maide.s.{. ka`e: “A Davudu smo Zebur dali.s.{. prije njega objavljen.” (El-Isra. i u~eni. sina Merjemina.^ETVRTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVE. obavijestio nas je o sljede}im knjigama: 1 . Jedan broj ovih knjiga nam je Allah.

. uluhijjetu (bo`anstvenosti) i Njegovim lijepim imenima i bo`anskim svojstvima. u kome je bilo uputstvo i svjetlo.48) Vjerovanje da je on do{ao sa {erijatom (zakonom) cijelom ~ovje~anstvu. U {erijatu su utvr|eni posljednji vje~ni zakoni koji vrijede za svako vrijeme i svako mjesto. Du`ni smo vjerovati da su sve ove knjige do{le s istinom. u kome je tako|er bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali.. ka`e: “Svi ljudi su sa~injavali jednu zajednicu. vi vi{e `ivot na ovom svijetu volite.{. ali nam nije dozvoljeno da pripisujemo Allahu. Allah. d`. d`. jer on potvr|uje ono {to se u njima nalazi od istine.{. to je od krivotvorina koje su na~inili ljudi. d`. d`. d`. tako|er nam je du`nost. Allah. 46) Du`ni smo vjerovati da je kur’an posljednja knjiga koja je objavljena od Allaha.{. a suprotstavlja se ovim temeljima.” (El-E‘ala. odlikovao. da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. a odbacuje ono {to se u njih uvuklo ljudskim nastojanjima za njihovo iskrivljenje. da je Kur’an do{ao kao zadnja rije~ kojom se kontrolira ispravnost svih ostalih knjiga. i da ga je sam Allah. doista. da je Kur’an sakupio sve {to je bilo raspodijeljeno po tim knjigama o dobru i vrlinama.” (El-Maide. Ovo.{... “A tebi objavljujemo Knjigu.{.” (El-Maide.” (El-Bekare.” (El-Maide.. koje su objavljene ostalim poslanicima. a njemu smo dali Ind`il. uputom i tevhidom (izdvajanjem) Allaha. obo`avanju samo njega i obavezne pokornosti Njemu. svjetlo{}u. nad svim prija{njim objavljenim knjigama. 14-19) A {to se ti~e drugih knjiga. i po njima je slao Knjigu. nas nije obavijestio o njihovim imenima nago nam je saop}io da je svaki poslanik koga je poslao imao objavu koju je prenosio svom narodu. d`. ima u listovima davna{njim. i da potvrdi Tevrat. samu istinu. 44) A o Ind`ilu ka`e: “Poslije njih smo Isaa. {erijat sadr`i sve {to je potrebno ljudima za njihovu sre}u na oba svijeta i njime su dokinuti svi prija{nji zakoni. ka`e o Tevratu: “Mi smo objavili Tevrat.Da on sadr`i su{tinu Allahovih poruka i da je do{ao kao potvrda istinitosti onoga {to je do{lo u prija{njim knjigama o tevhidu Allaha. Allah.{. posebnim odlikovanjima. a onaj svijet je bolji i vje~an je. d`. sina Merjemina. prije njega objavljen.{. Najva`nija od tih odlikovanja su: 1 . i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene. poslali. koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen.. da se po njoj sudi ljudima o onome u ~emu se oni ne bi slagali.{.. Allah. u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu i vladanjem svime). ka`e.. 213) Mi smo du`ni vjerovati u ove knjige koje nisu spomenute po imenu.58 Iman namaz obavi! Ali. d`. u kome je uputstvo i svjetlo. samu Istinu. svakom posebno. koji su dokazi prija{njim narodima. bilo kakvu knjigu koju On sam nije pripisao Sebi u Kur’anu. A sve {to je dopisano u njima. listovima Ibrahimovim i Musaovim..{. . d`.

{..” (ElHid`r.. koje su Tevratu na~inili Jevreji. a Allah }e ih sigurno obavijestiti o onome {to su radili.” (El-Bekare. ona je Objava od Mudroga i hvale Dostojnoga.s. pa ka`e: “Reci: ‘On je Allah . i preko mnogo ~ega }e i pre}i. O sljedbenici Knjige. kao {to je u~inio s Kur’anom.” (El-Maide.46) A o izmjeni koju su na~inili kr{}ani u Ind`ilu. vezanim za samo odre|ena vremena i odre|ene narode. a ta je da je Kur’an objavljen preko Muhammeda. ka`e: “Zar se vi nadate da }e vam se Jevreji odazvati i vama za volju vjernici postati. Allah. nije obavezao ~uvanjem ni jedne od njih. ali su i oni dobar dio onoga ~ime su bili opominjani izostavili. kako bi ostao Allahov. po{to su ih shvatili. dokaz protiv ljudi. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. Kur‘an objavljujemo i zaista }emo Mi nad njim bdjeti. ka`e: “Svima vama smo zakon i pravac propisali. a kr{}ani tvrde da je Mesih.Da je Kur’an jedina Allahova knjiga.. u Svojoj posljednjoj Knjizi obavijestio nas je o iskrivljenosti koja je zadesila te knjige. la` joj je strana. d`. ka`e: “Mi smo zavjet prihvatili od onih koji govore: ‘Mi smo kr{}ani.. 41-42) Ova odlika proisti~e iz druge odlike. opona{aju rije~i nevjernika prija{njih ubio ih Allah! Kuda se odme}u.{. bilo s koje strane. a. I one su. a kr{}ani ka`u: ‘Mesih je Allahov sin!‘ To su rije~i njihove.Iman 59 2 .” (. Stoga je njegovo ~uvanje od iskrivljenja i od zloupotrebe ljudi nephodno.ussilet. 14-15) Od iskrivljenih stvari koje su jevreji i kr{}ani uveli u svoju vjeru je i to da jevreji tvrde da je Uzejr Allahov sin. a neki me|u njima su Allahove rije~i slu{ali pa su ih.{. d`. d`.. cijelome ~ovje~anstvu.” (En-Nisa‘.: “Mi. Allah.” (Et-Tevbe. ka`e: “Jevreji govore: ‘Uzejr je Allahov sin‘. ~ije o~uvanje garantira Allah. sve dok je ovoga svijeta. Allah..{. zato smo me|u njima neprijateljstvo i mr`nju do Sudnjeg dana ubacili.. kroz cijelu historiju. 39) Kur’an ispravlja ovu njihovu gre{ku i iskrivljenje Allahovih rije~i. d`. dolazile sa zakonskim propisima. uistinu. Nije rodio i ro|en nije. 75) “Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima. i niko Mu ravan nije!” (El-Ihlas) . 48) Zato se Allah. d`. A {to se ti~e drugih knjiga. Allah. knjiga za{ti}ena. sadr`aj svake od njih bio je upu}en samo jednom odre|enom narodu.{. Allahov sin. iz usta njihovih.Jedan! Allah je uto~i{te svakom. da nije poslat samo jednom odre|enom narodu. svjesno izvrnuli. d`.{. iako su saglasne u temeljima vjere.{. Allah.. do{ao vam je poslanik Na{ da vam uka`e na mnogo {ta {to vi iz Knjige krijete. O iskrivljenju i izmjeni. d`.” (El-Maide. 9) “A on je. zaista.{. kao {to su to bile prija{nje objavljene knjige. d`.

govor.{. .{. koji su ih tuma~ili i govorili o historiji. u Kur’anu. je i to da su neki od njih izopa~ili zna~enje poslanstva i po~eli pripisivati bo`anska svojstva Isau. sin Merjemin!‘” (El-Maide.. i promatraj razliku izme|u dva govora i dva stila. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze.s..{.{.{. `ivotopisu poslanika i njihovih u~enika i o zaklju~cima fakiha (pravnika). a. a.s. A {to se Kur’ana ti~e. obavje{tenja da su prija{nje knjige iskrivljene. zatim. samo je poslanik . sin Merjemin. niti govor ashaba. obra}a se Svome Poslaniku.a.‘” (El-Kehf. odlikovao objavom i osobinama koje im omogu}avaju da je prime od Allaha i vjerno dostave ljudima.{. onako kako ga je u~io D`ibril Allahovom Poslaniku.. on je i do dan-danas sa~uvan sa svim svojim poglavljima..i prije njega su dolazili i odlazili poslanici. A {to se Kur’ana ti~e.. 75) ~injenica oko koje se ne}e sporiti ni jedan objektivan ~ovjek. Zato se ne mo`e znati {ta je od toga Allahov.{. ali nijedna rije~ Poslanika.{. d`.. d`.. i da u rukama ljudi danas postoje samo njihovi prevodi.119 Ebul Vefa ‘Ali bin ‘Akil ka`e: “Ako ho}e{ da se uvjeri{ da kur’an nije govor Resulullaha.. a. 72) “Nevjernici su oni koji govore: ‘Allah je jedan od trojice! A samo je jedan Bog!‘”(EL-Maide.60 Iman Kur’an potvr|uje ~injenicu da su svi poslanici ljudi..s.: “Mesih. i pogledaj. meni se objavljuje da je va{ Bog . svojim ashabima. rije~ima i glasovima..U ovim knjigama izmije{ale su se rije~i Allaha.a majka njegova je uvijek istinu govorila i oboje su hranu jeli. Evo nekih od tih dokaza: 1 . pogledaj u njegov govor kako se razlikuje od Kur’ana. i kako ga je u~io Poslanik. a o ~emu nas obavje{tava Allah. Allah. nego da je u njemu objavljen.{. d`. a. pored Allahovog. a {ta govor ljudi.” (El-Maide.. osim ~asnog Kur’ana. u mu’d`izu Kur’ana spada i to {to niko nije u stanju u Kur’anu prona}i re~enicu koja je preuzeta iz prija{njih knjiga. govor i s njime se nije izmije{alo ni{ta drugo. Na ovu ~injenicu upu}uju i mnogi osjetilni dokazi. s rije~ima ljudi. ne li~i kur’anskom govoru. d`. r. d`. ni hadis Poslanika. njih kako se odme}u. 73) Kur’an dolazi sa upozorenjem na ovu krivotvorinu i obja{njava ispravno vjerovanje po pitanju Isaa. a da su ga drugi smatrali jednim od trojice. on je u svojoj cijelosti Allahov. a.d`. a.Da su se originalni primjerci knjiga. Isto tako. koje je Allah.s. zagubili.. 110) Od iskrivljenja koje su po~inili kr{}ani. d`.. sinu Merjeminom.jedan Bog. d`. “Nevjernici su oni koji govore: ‘Bog je Mesih.118 2 .. Allah.s. koje su objavljene prije Kur’ana.s. govore}i: “Reci: ‘Ja sam ~ovjek kao i vi. a ljudi i dan-danas otkrivaju . ka`e. ili bilo koga drugog. ja da danas ne postoji ni jedna knjiga koja se zasigurno mo`e pripisati Allahu. Poznato je da govor ~ovjeka li~i jedan na drugi.s. a. re~enicama. d`....

koji mi danas u~imo.123 5 . isti onaj Kur’an koji je Allah. on je jedina knjiga ~ija se autenti~nost i povezanost s poslanikom kome je objavljen.s. U Bibliji }e{ na}i uporedbu Gospodara s ~ovjekom i povredu dostojanstva poslanika. historije i jezi~kih saznanja. simbole i pripovijetke.Iman 61 kako je jedan uzimao od drugih. du`ni smo vjerovati da su one u svojoj osnovi od Allaha. i da je svaka rije~ u njemu sa~uvana. koja se zovu Stari zavjet. Muhammed . koji ih je objavio Svojim poslanicima.s.s.s.”121 A {to se Kur’ana ti~e.. koji se bitno razlikuju po svom sadr`aju.. tako da nema sumnje u to da je Kur’an.122 4 .{.erid Ved`di prenosi iz enciklopedije znanosti “Larus” sljede}e rije~i: “Savremena nauka.124 Nakon iskrivljenja i izmjena koje su zadesile prija{nje knjige. Za njihov sadr`aj. izuzev onoga o ~emu nas je Kur’an ili Poslanik. a kloniti se svih njegovih zabrana. nego one samo najosnovnije teze. s njihovim redoslijedom i na~inom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave. {to je . sama Istina.. d`. Muhammedom. {ta vi{e.Jedan od dokaza iskrivljenosti tih knjiga je i postojanje razli~itih primjeraka.. d`.Ne mo`e se nau~no dokazati povezanost nijedne od tih knjiga s poslanikom kojem se pripisuje. d`.. suprotno njihovoj nepogre{ivosti.s. . Kur’an je prenesen sa svim svojim poglavljima i re~enicama. i sl. Oni su ga naizmjeni~no pisali oslanjaju}i se na usmena predanja koja su ~uli prije ropstva u Babilonu.. danas. pa ka`emo da je Mutenebbi uzeo od Buhturija. Poglavlja Biblije. od velikog broja ljudi. ~ija imena nisu spomenuta.mo`e nedvojbeno dokazati. Nijedna od njih ne posjeduje historijski povezan slijed (sened) li~nosti koje ih prenose. govor. Vjerovati u sve o ~emu govori i odbaciti sve {to se sa njime kosi.{. nego da je on djelo jevrejskih sve}enika. du`ni smo vjerovati da je on isklju~ivo Allahov. a. s istim ciljem zbog kojeg je objavljen i Kur’an.s. a. napisana su poslije smrti Musaa. i Njegovim ~asnim poslanicima.. ustanovio da Tevrat nije napisao Musaa. a. obavijestio. svakako. nakon dugih istra`ivanja arheolo{kih pronalazaka. A {to se Kur’ana ~asnog ti~e. Du`ni smo izvr{avati sva njegova nare|enja. a. ili Tevrat.Jedan od nepobitnih dokaza iskrivljenosti Biblije je i to {to ona sadr`i neispravna vjerovanja i pogre{ne predstave o Gospodaru. a prije svega njema~ki kriticizam je. jedan broj u~enjaka tvrdi da pet knjiga Starog zavjeta ne sadr`e sva predanja jevreja. d`.{. a.120 3 . a. objavio svome ~asnom Poslaniku. ne vjerujemo da je od Allaha..{. nekoliko stolje}a.

.

d`. Sirat-}uprija. obra~un. ~eka nagrada od Gospodara njihova. ~ine}i to raznim metodama arapskog jezika.. 62) . da Kur’an vrlo ~esto ve`e vjerovanje u Allaha s vjerovanjem u budu}i svijet.” (El-Bekare. pro`ivljenje poslije smrti.” (El-Bekare. u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik. {efaat.PETI DIO VJEROVANJE U SUDNJI DAN Pod vjerovanjem u budu}i svijet se podrazumijeva vjerovanje u sve ono o ~emu nas je obavijestio Allah. Allah. iskupljanje na jednom mjestu radi obra~una. vaganje djela. i sve {to je Allah.s. 177) “One koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili. a.{. AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME Kur’an ~asni vrlo ~esto spominje budu}i svijet. u njima pripremio za njihove stanovnike. Jedan od dokaza isticanja va`nosti ovog temelja je taj.. D`ennet i D`ehennem. u Hadisu. od onoga {to }e se desiti poslije smrti.{. d`.. ili u`ivanje u kaburu. kao {to su: ispit i patnja. ka`e: “^estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. izlaganje knjiga djela. na svakom mjestu pa`ljivo utvr|uju}i njegovo postojanje i pri svakoj prilici upozoravaju}i na njega. ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati.{.. doista. Havd (vrelo). d`.

Jedan od dokaza je i mno{tvo imena kojima ga Kur’an naziva.” (ElBekare.” (El-E‘araf.{. koji vjeruje da }e do}i dan kad }e biti pitan za svoja djela i rije~i pred najpravednijim Sudijom. Prvi je. ElTamme (nevolja). oni }e. {to nije slu~aj s drugim temama gajba.{. izvr{avanje dobrih djela i pridr`avanje imperativa bogobojaznosti. posti}i. oni }e. Jewmul-Hisab (dan obra~una). 232) “Borite se protiv onih koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet. El-Azife (smak svijeta). tog Dana. kazna i nagrada. a ka`njen za zlo. Iman (vjerovanje) u budu}i svijet i sve {to }e se na njemu desiti: D`ennet.” (El. svakako. a da u njoj ne na|e{ govor o budu}em svijetu i onome {to }e se na njemu desiti: od raznih doga|aja i stanja.125 A razlog pridavanja tako velike va`nosti ovom temelju imana le`i u sljede}em: Vjerovanje u budu}i svijet ima veliki utjecaj na `ivot ~ovjeka. JewmutTegabun (dan samoobmane). stradati. ma koliko ono bilo {tetno.eth (dan pobjede). obra~un. Koliku va`nost Kur’an pridaje vjeri u budu}i svijet. {ta `ele. D`ehennem. Jewmul-.” (EtTevbe. ElAhireh (onaj svijet). El-Ga{ije (te{ka nevolja). osim svojih strasti i po`uda i njegov cilj je potpuno egoisti~ki. Jewmut-Tenad (dan dozivanja).‘Ankebut. niti u obra~un za svoja djela i rije~i i koji se ni~im drugim ne rukovodi u svojim djelima do li~nim interesom i sopstvenom koristi i drugog. a to su stvari koje }e imati svoju te`inu i vrijednost kod Allaha. 29) “Allahu se jedino klanjajte i ~inite ono za {to }ete dobiti nagradu na onom svijetu. a oni ~ija dobra djela budu lahka. 8-9) . 36) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji govore o ovoj temi. spas i gubitak. Jewmul-Hasre (dan kajanja). Allah. Neka od tih imena su: El-Kijame (ustajanje). Drugi je ome|en granicama istine i dobra. Jewmul-Hulud (dan vje~nosti). Jewmud-Din (dan vjere).. Neuporediva je razlika izme|u dva ~ovjeka: jednog. a svako ime ukazuje na jedan od detalja toga dana. Jewmut-Telak (dan susreta). Es-Sa’a (~as). El-Hakka (~as neizbje`ni). Es-Sahha (zaglu{uju}i glas). vidi se i iz toga {to ga vrlo ~esto spominje. ka`e: “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. i dr. koji ne vjeruje u pro`ivljenje poslije smrti. opravdava bilo kakvo sredstvo i bilo kakvo pona{anje i djelo. El-Vaki’a (doga|aj). zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. te }e biti nagra|en za dobro. Gotovo da ne pre|e{ ni jednu stranicu Kur’ana. najefikasnije utje~u na usmjeravanje ~ovjeka. van bilo kakve kontrole. na njegovu disciplinu u `ivotu na ovome svijetu.64 Iman “Ovim se savjetuju oni me|u vama koji vjeruju u Allaha i onaj svijet.. sve to kroz razne na~ine obja{njavanja. Jewmul-D`em’ (dan sakupljanja). Jewmul-Hurud` (dan izlaska). Isto tako }e{ uo~iti da Kur’an tako podrobno iznosi detalje nastupanja Sudnjeg dana i opisuje stanja ljudi u njemu. d`. d`.

ka`e: “O vjernici! {to vam je kada vam se rekne: ‘Iza|ite u borbu na Allahovom putu! Vi ostajete na mjestu. na mnogo mjesta. i koji da se nahrani siromah .” (El-Ma‘un. 8) “Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. pa sumnjaju i neodlu~ni su. ukazuje i kur’anski metod povezivanja vr{enja dobrih djela s vjerovanjem u budu}i svijet: “Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e? Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e. zbog njihove privr`enosti ovozemaljskom `ivotu i ljubavi prema ovodunjalu~kim u`icima. 92) Jo{ je mnogo ajeta koji o ovom govore. 1-3) “Allahove d`amije odr`avaju oni koji u Allaha i onaj svijet vjeruju. vjerovanje u budu}i svijet pospje{uje njegovu samokontrolu i sklonost ka dobrom. Kur’an vrlo ~esto i sa velikom pa`njom podsje}a na Ahiret i na razne na~ine ga prikazuje i predstavlja kako bi se taj osje}aj (samokontrole) u srcu ~ovjeka pove}ao i porastao njegov utjecaj. 2) “A oni koji u onaj svijet vjeruju .onima koji `ele Allaha i onaj svijet. kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je dra`i `ivot na ovom svijetu od onoga svijeta? A u`ivanje na ovom svijetu.” (Et-Tevbe.vjeruju i u Nju (Knjigu) i o namazima svojim brigu brinu. 38) Razlog ovako ~estog spominjanja ahireta vjerovatno je i taj {to vjerovanje u njega jo{ i danas izaziva ~u|enje i nevjericu kafira. Zbog toga. Zato vjerovanje u budu}i svijet sa svim u`icima i kaznama koje }e biti u njemu ubla`uje pretjerivanje u `elji za u`icima na ovom svijetu. prema onom na onom svijetu. od tebe }e tra`iti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ~ija se srca kolebaju. pripremio na onom svijetu. a odbacivanju zla. A Allah dobro zna one koji su pobo`ni. i u tome {to ga ljudi vrlo ~esto zaboravljaju i zanemaruju.Iman 65 Na ovo nam. ne}e od tebe tra`iti dozvolu da se ne bore zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje.” (El-En‘am.. 6) “To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje.{. 22) “Oni su vama divan uzor . 44-45) “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju.ne podsti~e. O tome nam Allah. vjerovatno. jer ono {to zaslu`uje da se takmi~imo jeste ono {to nam je Allah. zbog toga {to se to suprotstavlja onom {to oni . nije ni{ta. Razlog ~estog isticanja doga|aja na ahiretu u Kur’anu je.” (Et-Talak. d`.” (EtTevbe.” (ElMumtehane.{. Po{to je ~ovjek po svojoj prirodi sklon udovoljavanju li~nom interesu i otklanjanju bilo kakve {tete od sebe.” (El-Mud`adele..” (Et-Tevbe. d`. ljudi postaju svjesni da svi u`ici ovoga svijeta ne zaslu`uju bilo kakav trud i natjecanje zbog njih.

oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje.. pogre{ke moje na Sudnjem danu oprostiti. ka`e: “I koji }e mi. ka`e: “Allah }e vas .{. prenosio svome narodu radosne vijesti o ovom danu i upozoravao od njegovih neda}a. DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA Na vjerovanje u budu}i svijet ukazuje Kur’an. njima u mnogim ajetima (neke od njih }emo spomenuti poslije) odgovara da su osjetila kojima oni odbacuju ovu ~injenicu nepotpuna i nemo}na da to vide. i u onaj svijet. pa nevjernici. i u poslanike Njegove. re~eno je: . hadis Poslanika. nadam se. poput bilja stvara. d`. govore: ‘To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo. a. d`..s.‘” (Kaf.? Nezamisliv je to povratak. na primjer.{. i u meleke Njegove.{.{..” (Nuh.s. ~esto spominje vjerovanje u budu}i svijet i donosi dokaze za njega i na mnoga mjesta uzvra}a na sumnje nevjernika u budu}i svijet. 87) “Nije ~estitost u tome da okre}ete svoja lica prema istoku i zapadu. 177) “A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha.{. iako je svaki poslanik koga je Allah.. Oni.” (El-Bekara. d`. 1-3) Allah. Allah.s. ali nisu slijepe o~i nego su slijepa srca koja se nalaze u grudima.nema drugog boga osim Njega . vide da se ljudsko tijelo pretvara u pra{inu.66 Iman svojim ograni~enim osjetilima vide. a {to upu}uje suprotno pro`ivljenju poslije smrti..” (En-Nisa‘.daleko je zalutao. a.a. zatim vas u nju vra}a i iz nje }e vas sigurno izvesti. 82) A Musau.s.. d`.. jer mnogo je primjera u `ivotu ~ovjeka koji upu}uju na pro`ivljenje poslije smrti.. 17-18) A Ibrahim. Isto tako je Kur’an do u detalje opisao doga|aje Kijametskog dana.sigurno sabrati na Sudnjem danu.” (E{[u‘ara‘. ~estiti su oni koji vjeruju u Allaha. poslao. 136) Kur’an nas obavje{tava da je i Nuh. d`. pa kako da to bude pro`ivljeno? O njima Allah. i u onaj svijet . Allah.. To nije slu~aj ni s jednom od prija{njih knjiga. rekao svome narodu: “Allah vas od zemlje.” (En-Nisa‘.. a. i u knjige Njegove. ka`e: “Tako mi Kur‘ana Slavnog. Zato se svako ko ga porekne ili u njega posumnja smatra nevjernikom.. ljudski razum i njegova ispravna narav. u to nema nimalo sumnje.

Iman

67

“^as o`ivljenja }e sigurno do}i - od svakog ga tajim - kad }e svaki ~ovjek prema trudu svome nagra|en ili ka`njen biti. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj onaj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da bude{ izgubljen.” (Taha, 15-16) A Allah, d`.{., je, na vi{e mjesta u Kur’anu, naredio Svome poslaniku Muhammedu, a.s., da se Njime zakune na istibitost pro`ivljenja poslije smrti: “Nevjernici tvrde da ne}e biti o`ivljeni. Reci: ‘Ho}ete, Gospodara mi moga, sigurno }ete biti o`ivljeni, pa o onom {to ste radili, doista, biti obavije{teni!” (Et-Tegabun, 7) Oni koji pori~u pro`ivljenje, u la` ugone sve poslanike za ~iju iskrenost u svemu {to su kazali postoje nepobitni racionalni i osjetilni dokazi. Zato smatranje la`nim bilo koje vijesti koje su oni donijeli, zna~i bukvalno zapostavljanje razuma koji je donio zaklju~ak o njihovoj iskrenosti i natjerivanje u la` samog razuma, {to je svakako tvrdoglavost koja nema nikakvo zna~enje. Negatori pro`ivljenja nemaju nikakav dokaz za to, jer je to pitanje gajba (nevi|enog) koje ne poznaje niko osim Allaha, d`.{. I op}e pravilo u gajb-stvarima je da niko nije u stanju da ih doka`e ili opovrgne, izuzev na jedan jedini mogu}i na~in, obavije{}u Allaha, d`.{., o tome. A onaj za koga postoje nepobitni dokazi da je primao objavu od Allaha, d`.{., je, svakako, u potpunosti iskren i u onome {to prenosi o nekoj od tih stvari.126 Ta iskrenost utvr|ena je jedino kod ~asnih poslanika, a.s. Oni su ti, koje je Allah,d`.{., podr`ao i oja~ao mu’d`izama i otkrio im pone{to od gajba, a ve} smo spomenuli da su svi oni, bez izuzetka, govorili o budu}em svijetu. Me|utim, oni koji pro`ivljenje pori~u, potencirali su pojedine sumnje u postojanje tog svijeta, kao {to je njihovo smatranje vrlo dalekim ili nemogu}im ponovan povratak u `ivot nakon {to postanu pepeo i pra{ina, pa su rekli ono {to Allah, d`.{., ka`e za njih: “Zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak.” (Kaf,3) “Postoji samo `ivot na{ zemaljski, `ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uni{ti.”,govore oni. A oni o tome ba{ ni{ta ne znaju, oni samo naga|aju.” (ElD`asije, 24) Sve njihove sumnje, dakle, ne prelaze smatranje pro`ivljenja dalekim, nemogu}im i ~udnim. Allah, d`.{., uzvratio je na ove njihove sumnje i objasnio njihovu neosnovanost na vi{e mjesta u Kur’anu. Objasnio im je da vjerovanje u pro`ivljenje razum ne odbija, nego da ga prihvata, i da pro`ivljenje nije suprotno onome {to je uobi~ajeno, nego ono ima svoje primjere u ovozemaljskom `ivotu ljudi i na njega ukazuju mnoge prirodne pojave, koje su isto tako djelo Allaha, d`.{.

68

Iman

1 - Allah, d`.{., ka`e: “Oni govore: ‘Zar kad se u kosti i pra{inu pretvorimo, zar }emo, kao nova bi}a, doista biti o`ivljeni?‘ Reci: ‘Ho}ete, i da ste kamenje ili gvo`|e, ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne mo`e biti o`ivljeno.‘ ‘A ko }e nas u `ivot vratiti?‘, upitat }e oni, a ti reci: ‘Onaj Koji vas je i prvi put stvorio‘, a oni }e prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: ‘Kada to?‘ Ti reci: ‘Mo`da ubrzo! Bit }e onog dana kad vas On pozove, i odazva}ete se, hvale}i Ga, i pomislit }ete da ste ostali samo malo vremena.‘” (El-Isra, 49-52) Pogledaj samo sumnje koje oni isti~u i sumnje i zapitkivanja koja postavljaju negatori pro`ivljenja u svim vremenima, pa }e{ vidjeti da one ne prelaze sljede}e: oni smatraju nemogu}im (od Allaha) da pra{inu i pepeo, u koji }e se pretvoriti ljudska tijela, pretvori u nova stvorenja koja }e se kretati i osje}ati. Oni smatraju da je to iznad mo}i Allahove i da je to daleko, jer ne znaju kad }e biti. Kao {to vidi{, sve njihove sumnje su razlog nepoznavanja stvarnosti `ivota i smrti, nepoznavanja Allahove, d`.{., mo}i i zanemarivanje jasnog dokaza ove apsolutne mo}i stvaranjem iz ni~ega. A bilo bi im dosta, da su razumni, da se sjete Allahove mo}i kad ih je stvorio prvi put, nakon {to su bili ni{ta, pa da postanu sigurni u istinitost Gospodara kad ih obavje{tava o ponovnom pro`ivljenju, obra~unu, nagradi i kazni. Stvar je, dakle, jednostavna i odgovor je besprijekoran, a veoma prost i ubjedljiv. Jer, ~ovjek zna da je stvoren nekon {to nije postojao. Mora, dakle, postojati tvorac koji ga je stvorio, nakon {to nije postojao. Zatim se, svojom smr}u, promijenio iz jednog stanja u drugo i mora postojati ~inilac te promjene. Svakako, to niko ne mo`e biti nego samo Allah, d`.{., Koji ga je stvorio i prvi put, jer, da je to bio bilo ko drugi, bio bi u stanju da ga spasi smrti. Zato je svaka diskusija oko toga, mo`e li ovaj Tvorac Koji o`ivljava i usmr}uje kad rekne da }e o`ivjeti ~ovjeka drugi put i povratiti mu njegov lik i oblik, to i u~initi - obi~ni inat i oholost. Allah, d`.{., ka`e: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna. (ElD`asije, 26) 2 - Allah, d`.{., ka`e: “I nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: ‘Ko }e o`ivjeti kosti kad budu truhle?‘ Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, Onaj Koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome pripaljujete!‘ Zar Onaj Koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sli~ne? Jeste, On sve stvara i On je sveznaju}i.” (Jasin, 78-81)

Iman

69

Komentator Tahavije, komentiraju}i ove ajete, ka`e: “Kad bi najznaniji ~ovjek i najve}i govornik, koji je najsposobniji u izra`avanju, poku{ao do}i s boljim dokazom od ovog, ili s njemu sli~nim po rije~ima, po svojoj sa`etosti i jasno}i dokaza, ne bi to bio u stanju u~initi. Allah, d`.{., zapo~eo je ovaj dokaz pitanjem koje postavlja nevjernik i tra`i odgovor. U Allahovim, d`.{., rije~ima (a zaboravlja kako je stvoren) dovoljan je odgovor i dokaz, kao i otklanjanje svake sumnje. A kada je Allah, d`.{., htio potvrditi dokaz i jo{ ga vi{e obrazlo`iti, onda je rekao: “Reci: ‘O`ivit }e ih Onaj Koji ih je prvi put stvorio.’”, uzimaju}i stvaranje iz ni~ega kao dokaz mo}i povratka u prija{nje stanje. Dokazuju}i, dakle, prvim stvaranjem mogu}nost ponovnog stvaranja, jer svaki razuman ~ovjek zna da onaj ko je mogao uraditi prvo, zasigurno mo`e uraditi i drugo, a ako nije u stanju uraditi drugo, onda pogotovu nije u stanju u~initi prvo. A po{to ~in stvaranja tako|er zahtijeva mo} Stvaraoca za stvaranje stvorenja i potpuno poznavanje svih detalja njegovih stvorenja, Allah, d`.{., nastavlja: “I On je sveznaju}i.” On zna sve detalje vezane za prvo stvaranje, dijelove materije i oblik. Isto tako je i sa drugim stvaranjem. Pa, ako ja Gospodar savr{enog i potpunog znanja i svemo}an, kako onda da ne bude u stanju o`iviti truhle kosti? Zatim to potvr|uje neoborivim i jasnim dokazom, koji u sebi sadr`i odgovor na pitanje drugog nevjernika koji ka`e: “Kad kosti postanu pra{ina, onda one postaju suhe, tvrde prirode, a poznato je da nosilac `ivota mora biti vru}e i vla`ne prirode.” Pa, ka`e Allah, d`.{.: “Onaj koji vam iz zelenog drve}a vatru stvara i vi njome potpaljujete.” Allah, d`.{., obavje{tava nas o izvo|enju ove izuzetno vru}e (i suhe) tvari (vatre) iz zelenog drveta koje je prepuno vlage i hladno}e. Pa Onaj koji iz ne~ega izvodi ne{to suprotno i kome se potpuno pokoravaju sva stvorenja, i njihovi sastojci ne predstavljaju nikakvu pote{ko}u za njega; On je taj koji }e u~initi ono {to pori~u i nije~u nevjernici. Zatim sve to potvr|uje uzimaju}i dokaz iz daleko ve}ih i te`ih primjera, jer svaki razuman ~ovjek je svjestan da je onaj ko je u stanju na~initi ne{to veliko i komplicirano, svakako je u stanju na~initi ne{to lak{e i jednostavnije od toga. Onaj ko je u stanju ponijeti tonu, svakako da je daleko prije u stanju ponijeti tovar. Allah, d`.{., ka`e: “Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima sli~ne?” Onaj, dakle, koji je stvorio nebesa i Zemlju, njihove savr{enosti, veli~ine, velike uloge i ~udesan na~in funkcioniranja je, svakako, daleko prije u mogu}nosti o`iviti kosti koje su postale pra{ina i povratiti ih u njihovo prija{nje stanje.”127 3 - Allah, d`.{., ka`e: “O ljudi, kako mo`ete sumnjati u o`ivljenje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugru{ka, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, da vam poka`emo mo} Na{u! A u materice smje{tamo {to ho}emo, do roka odre|enog, zatim ~inimo da se kao dojen~ad ra|ate i da poslije

70

Iman

do mu`evnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost do`ivljavaju pa za~as zaboravljaju ono {to saznaju. I ti vidi{ zemlju kako je zamrla, ali kad na nju ki{u spustimo, ona ustrep}e i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, zato {to Allah postoji, i {to je On kadar da mrtve o`ivi, i {to On sve mo`e, i {to }e ~as o`ivljenja, u to nema sumnje, do}i, i {to }e Allah one u grobovima o`ivjeti.” (El-Had`d`, 5-7) Dobro promotri ove ~asne ajete iz sure El-Had`d`. U njima }e{ na}i dokaze za pro`ivljenje poslije smrti i jasne znakove Allahove mo}i da o`ivi mrtve. Oni bri{u svaku sumnju u srcima o ovom pitanju, odstranjuju svako ~u|enje i pobijaju sumnje nevjernika: a) - U njima je, prije svega, dokaz stvaranja svih stvorenja prvi put, a ljudi su stvoreni iz pra{ine, u kojoj nema nikakvih znakova `ivota. O ovome dokazu smo ve} govorili. b) - Isto tako, ovim ajetima prikazuje se jedan vid ispoljavanja Allahove, d`.{., mo}i kroz stvaranje ~ovjeka i njegovo premje{tanje iz faze u fazu koja se potpuno razlikuje od prve. Zaista je On onaj koji ga je prenio iz faze kapi sjemena u fazu ugru{ka, zatim u fazu grude mesa, zatim mu na~inio sluh i vid, postavio osjetila, dao snagu, kosti, `ivce i ostalo, a zatim usavr{io njegovo bi}e na najbolji mogu}i na~in i izveo ga u ovom liku i obliku koji predstavljaju najljep{i lik i oblik. Allah, d`.{., ka`e: “Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em.” (Et-Tin, 4) Pa zar je mogu}e da Onaj koji je sve to u~inio, ne bude u stanju pro`ivjeti ~ovjeka i povratiti mu `ivot? Ni ovo nije ni{ta drugo nego prelaz iz jedne faze u drugu, a i inad`ija to vidi u samom sebi i u svakom ~ovjeku na ovom svijetu. Profesor Sejjid Kutb - rahimehullahu - je, poslije komentara spomenutih ajeta, upozorio na jednu vrlo zna~ajnu njihovu poruku: “... i da ove faze kroz koje prolazi embrion, a zatim dijete, nakon {to ugleda svjetlost, upu}uju na to da }e ova volja koja time upravlja povesti ~ovjeka sve dok ne dostigne svoje potpuno savr{enstvo u ku}i savr{enstva, a po{to ~ovjek ne mo`e dosti}i svoje savr{enstvo u `ivotu na ovom svijetu, jer on u njemu zastaje, a zatim se vra}a (... da bi brzo zaboravili ono {to znate); zato je neophodan drugi svijet u kome }e se upotpuniti ~ovjekova li~nost. Ove etape kroz koje ~ovjek prolazi dvojako ukazuju na pro`ivljenje poslije smrti. One ukazuju na pro`ivljenje sa stanovi{ta ~injenice da je onaj ko je bio u stanju stvoriti iz ni~ega, svakako, u stanju ponovo povratiti u `ivot. I ukazuju na pro`ivljenje time {to }e “vladaju}a volja” upotpuniti ~ovjekov razvitak na budu}em svijetu. Vidimo, dakle, kako se susre}u zakoni stvaranja sa zakonima ponovnog povratka, zakoni `ivota sa zakonima pro`ivljenja i zakoni obra~una sa zakonima kazne ili nagrade.

a. d`.. O tome Allah. o`iviti mrtve? I {ta je dokaz tome u Njegovim stvorenjima?” Poslanik. na njoj se pojavljuje `ivot. zatim ugru{ak kome On onda razmjer odredi i skladnim mu lik u~ini.. vodi prepirku i diskutira.” (. potvr|uju da je vjerovanje u pro`ivljenje. Zar ovo Bo`ije djelo ne li~i na o`ivljavanje mrtvih koje pori~u nagatori pro`ivljenja? Zato Allah. a. ni~e bilje razli~itih boja.{. osje}a. pa onda bezli~na gruda. a ne iz velike mudrosti.Allah. d`.s. zato onaj ko ga zanije~e nevjernik je u Allaha. Ova su{na zemlja (arapska pustinja.”129 4 . niti da bilo {ta iz nje ni~e. mu daje `ivot. d`. Allah.U citiranim ajetima jo{ je jedan dokaz za pro`ivljenje i Allahovu... i od njega onda dvije vrste..Iman 71 Sve ovo svjedo~i o postojanju Tvorca ravnatelja. mo} o`ivljavanja mrtvih. d`.s. d`. op.. bezvrijedan. obra~un i nagradu ili kaznu sastavni dio vjerovanja u Allahova. da se ono ogleda i u njima samim. ka`e: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?” (ElMu‘min... ukusa. poslije toga. 39) Allahov poslanik.{.{. ) na kojoj ne vidi{ nikakve tragove `ivota. d`. Me|utim. jer je on. d`.{. oblika i namjena. da je njegovo postojanje ograni~eno samo na .ussilet..” “Tako }e Allah o`iviti mrtve i to je Njegov znak me|u Njegovim stvorenjima. a ona se ve} nji{e od zelenila?” Re~e: “Jesam. Ovaj temelj usko je vezan s prvim temeljem imana. jer to nu`no vodi u nijekanje mudrosti Allahove. zatim ugru{ak. 36) Ova dva ajeta.. nakon {to Allah.{. upitan je: “Kako }e Allah. u ~iju postojanost nema nikakve sumnje.. 115) “Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti. ka`e: “Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci. na kraju. mirisa. da ne}e odgovarati?” (ElKijame. stvori. i zar Taj nije kadar da mrtve o`ivi?” (El-Kijame.{. sve dok. prev. jer smatra da je stvoren uzalud. 37-40) c) .”128 Kroz govor o fazama ~ovjeka i njegovom nastanku od kapi sjemena i ugru{ka krvi. Isto tako. iz negiranja pro`ivljenja proizilazi potcjenjivanje samog ~ovjeka. Sve su to niske faze u kojima je ~ovjek gotovo potpuno mrtav.” “Zatim si poslije toga nai{ao pored nje. ka`e: “Onaj ko njoj daje `ivot o`ivit }e sigurno i umrle.{.{. na nju spusti ki{u. prije nego {to je postao pravo stvorenje. potpuna svojstva i Njegova lijepa imena. d`. ne izraste u kompletnog ~ovjeka koji misli. u svakom ~ovjeku.{. i Njegove pravednosti u stvaranju i vodi ka negiranju Njegovih svojstava. jer je On kadar sve. mu{karca i `enu. i drugi njima sli~ni. d`. bio jedna obi~na kapljica teku}ine. ukazujemo na jo{ jednu opasku kojom se ho}e skrenuti pa`nja onih koji uporno odbijaju vjerovati u pro`ivljenje. odgovori: “Zar nisi prolazio pored doline koja je stradala od su{e?” Re~e: “Jesam.

on }e odgovoriti: “Ne znam. da }e se desiti poslije smrti. veli~ini. a. a Muhammed. putem vjerodostojnih hadisa da }e ljudi biti ispitivani u svojim kaburovima i da }e se svakom od njih re}i: “Ko ti je Gospodar? {ta ti je vjera? Ko ti je poslanik?” I da }e vjernik odgovoriti: “Moj Gospodar je Allah. a... a.72 Iman ovozemni kratki `ivot koji je prepun tegoba.{.s.130 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN Vjerovanje u budu}i svijet jedan je od najva`nijih temelja imana i on se ne}e ostvariti niti upotpuniti sve dok ne obuhvati sljede}e dvije stvari: Prvo: Da ~ovjek vjeruje u budu}i svijet op}enito. o njegovom Gospodaru. I to je minimum koji se mora ostvariti da bi se posjedovao ovaj temelj imana.KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik..s. obavijestio nas je.. dakle. Pro`ivljenje poslije smrti. nepravde zlo~ina i grijeha. To zaklju~uje ljudski razum kao {to ga prihvata i ~ovje~ija nenatrunjena priroda. upravo prili~e Allahovoj. a. vjera mi je islam. vjeri i Poslaniku.s.” A {to se ti~e zbunjenog. niti obnovitelj za svoje djelo. . d`. I smatra da je on prepu{ten sam sebi da nasilnik ne}e biti ka`njen za svoje zlo~ine. neda}a. Allahov Poslanik. moj vjerovjesnik i poslanik.s. o kaburskom isku{enju i pitanju dva meleka postavljenog svakom ~ovjeku. Na sljede}im stranicama iznijet }emo najva`nije od tih stvari o kojima nam govore kur’anski ajeti i vjerodostojni hadisi. 1 . niti pravednik nagra|en za svoju pravdu.” A zatim }e biti tu~en i mu~en. nevolja. niti }e ru{ilac biti ka`njen za svoj ~in. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju pa sam i ja izgovorio. Drugo: Da vjerujete u sve o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik.. Njegovoj pravednosti i mudrosti.

” Onda }e mu se re}i:”Niti si znao niti govorio. d`. rekao: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti. prenose od Enesa bin Malika. d`..: “Allah }e vjernike postojanom rije~ju u~vrstiti i na ovom i na onom svijetu. d`.a on dobro ~uje topot njihove obu}e . o kojima nam govori Poslanik.{. da je Allahov Poslanik. tada re~e: “Pa }e ih oba vidjeti.Iman 73 Buharija i Muslim prenose od Esme. a.PATNJE I U@ICI U KABURU Du`ni smo vjerovati u patnje i u`itke u kaburu. kada }e se ~ovjeku re}i: “Ko ti je Gospodar?” Odgovorit }e: “Moj Gospodar je Allah. ~ak sam vidio D`ennet i D`ehennem i objavljeno mi je da }ete vi biti isku{avani u svojim kaburovima.s.a. a.. ~uo sam ljude kako ne{to izgovaraju. on }e re}i: “Ne znam.. Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti..r.mu’min ili mukin . O tome govori veliki broj ajeta i hadisa. a faraonove ljude zla kob zadesi.”131 Buharija i Muslim.” (Ibrahim.” A {to se ti~e munafika i kafira. a.. r. ka`e: “.’ Zatim }e mu se re}i: ‘Pogledaj svoje mjesto u vatri koje ti je Allah. 45-46) . a.. Allahov Poslanik.s. a koji }e nastupiti poslije ispita.do}i }e mu dva meleka i postaviti ga da sjedi... pa sam i ja izgovorio. Bit }e upitan svako od vas: “[ta zna{ o ovom ~ovjeku?” Vjernik .” Katade veli: “Rekao nam je da }e mu se pro{iriti njegov kabur i postati {irok sedamdeset podlaktica i ispunit }e se zelenilom i tako }e ostati sve dok ne bude ponovo pro`ivljen. tako|er. a zatim ga upitati: ‘{ta ka`e{ za ovog ~ovjeka?’ {to se vjernika ti~e.. a Muhammed mi je poslanik..” Ovaj ajet objavljen je po pitanju kaburske ku{nje. i bit }e udaren `eljeznim ~eki}em tako jako da }e njegov krik ~uti sva stvorenja u njegovoj blizini. mi smo znali da si ti ~vrsto vjerovao u njega.}e odgovoriti: “To je Muhammed.a. njemu }e se re}i: “[ta si govorio za ovog ~ovjeka?” Pa }e odgovoriti: “Ne znam. 2 .s..” To su rije~i Allaha. r. ku{njom koja }e biti sli~na ku{nji mesihom Ded`d`alom. rekao: “Ovoga momenta sam vidio sve {to mi nije pokazano do sada.s.s.s. Allah.. da je Allahov Poslanik. On je Muhammed (tri puta). govorio sam o njemu ono {to je svijet govorio. zamijenio s mjestom u D`ennetu.” A {to se ti~e munafika ili nesigurnog.”132 Buharija i Muslim prenose i od Bera bin ‘Azib. a.’” Allahov Poslanik. 27) Mnogo ja vjerodostojnih hadisa koji govore o kaburskim ku{njama i ispitu meleka. da je Allahov Poslanik. a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!‘” (El-Mu‘min.{.” Zatim }e mu se re}i: “Mirno spavaj. on }e re}i: ‘Svjedo~im da je on Allahov rob i Njegov Poslanik.{. a. osim ljudi i d`ina. Do{ao nam je s jasnim dokazima i Uputom..a. a mi smo mu se odazvali i slijedili ga.. rekao: “Kad se ~ovjek postavi u kabur i udalje se prisutni .

s. a.. a. pa do pro`ivljenja. d`. zato {to }e ve}ina tih patnji (prije Sudnjeg dana) biti u njemu.s. razumski gledaju}i. i druga. zaprijetio je faraonovim ljudima s dvije vrste kazne: prva. a zatim re~e: “Iako se ovdje govori o patnji prije ukopa. Ako druga vrsta kazne nastupa nakon Kijametskog dana (kao {to se iz ajeta razumije). na jednoj parceli koja je bila u posjedu Beni Ned`d`ara kad se iznenada uznemirila mazga na kojoj je jahao i gotovo ga zbacila sa sebe. slu{ao one koji se mu~e u kaburu.74 Iman Allah. ka`e: ‘Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti’.. da je rekao: “Bili smo s Poslanikom. Zatim se govori o tome kako }e se rasprostraniti kabur onima koji su spaseni i pokazati im se mjesto u D`ennetu. 93) Prenosi se da je Ibn . Allah. Poslanik. r. kao i o ostalom {to se mo`e pro~itati u tim hadisima. na koju je ukazao rije~ima: “Oni }e se ujutro i nave~er u vatri pr`iti”..s.. poslije Bitke na Bedru.‘” (El-En‘am.” Ibn . d`. kada meleki budu ispru`ili ruke svoje prema njima: ‘Spasite se ako mo`ete! Od sada }ete neizdr`ljivom kaznom biti ka`njeni. onda se mora prihvatiti i vjerovati. nije nemogu}e da Allah. A pripisuje se kaburu. a mnogobrojni su hadisi Allahovog Poslanika..{. oni }e tada biti udarani po licima i le|ima svojim. da mrtvi ~uju topot obu}e onih koji odlaze s kabura i sl.Had`er veli: “To potvr|uje i sljede}i ajet: ‘A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim!‘” (Muhammed. ukazuje na patnju koja }e biti u kaburu i u slijede}im rije~ima: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama. {to zna~i da one nisu iste vrste. upita: “Kada su umrli?” “Prije islama!” .. 27).136 Imam Muslim u svome “Sahihu” prenosi od Zejd bin Sabita.s. jer za nju postoje mnogi dokazi iz Kur’ana i Sunneta..{. d`. U hadisima se spominje i govor Muhammeda. A ako se to ne kosi s razumom. a. svakako.”135 Imam Muslim u svom “Sahihu” navodi mnoge hadise koji potvr|uju patnju u kaburu i navode da je Poslanik.s.Abbas tuma~e}i ovaj ajet.. kada je odgovorio ashabima da oni nimalo bolje ne ~uju od njih (ukopanih). Allah.{. onda je neminovno da prva vrsta nastupa nakon njihove smrti. a.”133 [to se ti~e hadisa koji govore o kaburskoj patnji. kaburska patnja. rekao: “Ovo je prilikom umiranja. koje prenose grupe ashaba iz razli~itih podru~ja u prilog ovome. Isto tako. oni su mnogobrojni i dosti`u stepen tevature134 .s. ukopanim u zajedni~ku grobnicu. {to je. a.a. d`... ona ipak spada u patnju koja }e biti prije nastupa Sudnjeg dana. Imam Newewi u svom komentaru na “Sahih” Muslima ka`e: “Znaj da sljedbenici pravca ehli sunneta kabursku kaznu smatraju istinom. a. na koju ukazuje rije~ima: “a kada nastupi ~as: ‘Uvedite faraonove ljude u patnju najte`u!’” Drugi dio je dodao prvom “atf”. povrati `ivot u jedan dio tijela i da ga ka`njava.. mu{ri~kim `rtvama. a suprotno tome onima koji su propali. a za njega imamo potvrdu u {erijatskom dokazu. kad ugledasmo nakoliko kaburova ({est ili pet ili ~etiri). upita: “Ko od vas zna ove {to su ovdje ukopani?” Jedan od prisutnih re~e: “Ja!” Poslanik.{.

ili u`itka u njemu i na~ina povretka du{e u tijelo mejjita.140 Ibnul . Zatim nama re~e: “Tra`ite za{titu od patnje u kaburu!” Mi tada svi zatra`imo za{titu od patnje u kaburu. r. a.a.. iz toga se mora razumjeti poruka Poslanika. zato smo to du`ni vjerovati. nije na nama uobi~ajeni na~in.javnih i tajnih. Svako ko je umro.s. njegovu du{u i tijelo }e sti}i kazna isto kao da je i ukopan. Da se vi ne ukopavate.s.’”138 Buharija i Muslim prenose od ‘Abdullaha bin ‘Umera. r. I znaj.javnih i tajnih!” Mi tada zatra`ismo za{titu od svih smutnji . jer razum nije u stanju to shvatiti zato {to se to ne de{ava na ovom svijetu. ja bih zamolio Allaha da vam omogu}i da ~ujete patnju kabursku. “Zaista se ljudi ka`njavaju u kaburovima..s. bez pretjerivanja i oduzimanja.’”139 [to se ti~e ka`njavanja u kaburu. tom pitanju nije dozvoljeno bilo {ta dodati na ono {to nam je preneseno u sahih hadisima. pokazuje mu se mjesto u D`ennetu. A {to se ti~e hadisa u kojima se prenosi da }e se postaviti da sjedi.. nama nepoznat na~in. Pa ako je od stanovnika D`enneta..patnja u berzehu (me|u`ivotu). ukopao li se on ili ne. svejedno.s. pojele ga zvijeri ili izgorio. pro{ao je pored dva kabura i rekao: ‘Oni se ka`njavaju.a. da }e mu se rebra rastavljati od prevelike patnje i tome sli~no. da je kaburska patnja . ali mo`e da do|e sa ne~im {to }e razum zbuniti.”137 Buharija. kazne ili ispita. Zato se ne}e njegove rije~i tuma~iti onim {to one ne sadr`e niti }e se zanemariti dotle da se zanije~e Uputa i obja{njenje Poslanika. Tako|er. Znamo da [erijat ne dolazi sa ne~im {to se suprotstavlja razumu. vra}anje du{e u tijelo. Zatim nama re~e: “Od Allaha zatra`ite za{titu od svih smutnji . a kazna ih je stigla zbog nevelikih stvari. da je rekao: “Poslanik. a. kada umre. a ako je od stanovnika D`ehennema. a zaslu`io je kabursku patnju. Muslim i drugi prenose od Ibn-‘Abbasa. Zatim nam re~e: “Od Allaha tra`ite za{titu od isku{enja Ded`ala!” Mi tada zatra`ismo za{titu od Ded`ala i njegove ku{nje.Iman 75 re~e on (~ovjek). u `ivotu na ovome svijetu. biva u u`itku ili patnji i da se to odra`ava na njegovu du{u i tijelo. kao {to ja ~ujem!” Zatim se okrenuo prema nam i rekao: “Tra`ite uto~i{te kod Allaha od vatre!” Mi smo svi uglas zamolili Allaha da nas sa~uva od vatre. ona }e ga sti}i. a.’ Zatim je rekao: ‘Jedan od njih je prenosio la`ne vijesti. a. Du{a poslije rastanka s tijelom i dalje ostaje u u`itku ili patnji i ona se ponekad spaja s tijelom koje . da je Allahov Poslanik. a drugi se nije prao poslije male nu`de. nego je to na sasvim druga~iji. njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku ve~er. pokazuje mu se mjesto u D`ehennemu! I ka`e mu se: ‘‘Ovo je tvoje mjesto koje te ~eka nakon Sudnjeg dana.. pa postao pepeo koji je raspr{en po zraku ili bio razapet ili utopljen u moru. kojima je zava|ao druge.Kajjim ka`e: “Seleful ummeti (prve generacije) i prvaci u znanju smatraju da ~ovjek. rekao: “Kada neko od vas umre. Komentator Tahavije ka`e: “Hadisi koji govore o kaburskoj patnji ili u`icima i ispitu meleka dostigli su stepen tevatura.. zato mi ne}emo razmatrati o njegovom (kaburskom) na~inu patnje..

te`ak }e biti nebesima i Zemlji. o njima govori jedan broj hadisa. du{e }e se povratiti svojim tijelima i ljudi }e ustati iz kaburova i krenuti prema svome Gospodaru. a Poslanik. jevreji i kr{}ani.s.”141 3 .142 Ovaj hadis je dokaz za poslanstvo Muhammeda.s. ~ak i od poslanika i vjerovjasnika.. a on mu odgovorio: “Upitani ni{ta vi{e o tome ne zna od onoga ko ga je upitao.s. i svr{etak poslanstva s njime.s. Pouzdano je preneseno od Allahovog Poslanika. da je on spominjao male predznake Sudnjeg dana.. {to se malih predznaka ti~e.s. Reci: ‘To samo Allah zna.. a. ka`e: “Pitaju te o smaku svijeta kada }e se zbiti. r. pa ispru`i ka`iprst i srednji prst.PREDZNACI SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e Sudnji dan nastupiti i da u to nikakve sumnje nema.a. u kome je on upitao Poslanika.{. a. A kad nastupi Sudnji dan..145 c . koji je to sakrio od svih ljudi. nego }e on nastupiti odmah poslije njega. {to svakako nagovje{tava bliskost nastupa Sudnjeg dana.Buhari prenosi od Ebu . u kome ka`e: “Ja sam poslan.” D`ibril je tada rekao: “Obavijesti me o njegovim predznacima!”.. a.s. ali ve}ina ljudi ne zna. Pro`ivljenje tijela je pojava o kojoj su suglasni muslimani.. sasvim neo~ekivano }e vam do}i!‘ Pitaju te kao da ti o njemu ne{to zna{.Hurejrea. mu re~e: “Kad robinja rodi sebi gospodara144 i kad vidi{ bosonoge i slabo obu~ene bijednike ~obane kako se natje~u u gradnji visokih zgrada. neredima koji }e se me|u njima desiti. 187) Me|utim. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok ne zarate dvije velike skupine. a do Sudnjeg dana je ostalo samo kolika je razlika izme|u ova dva prsta!”. d`. da njegovo vrijeme ne zna niko osim Allaha.76 Iman zajedno s njom u`iva.{..s.‘” (El-E‘araf. u sahih-hadisima.. d`. {to je jedan od predznaka bliskog nastupanja Sudnjeg dana.146 izme|u kojih }e se povesti . kao i velike predznake. On }e ga u njegovo vrijeme otkriti.143 b . a. Iz hadisa se razumije da izme|u Poslanika i Sudnjeg dana ne}e biti vi{e ni jedan poslanik. Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj. a.. a mi }emo navesti neke: a . a. Allah. a poneki o Allahovoj uputi i putu poslanika. koji uglavnom govore o pokvarenosti ljudi u zadnje vrijeme. i da niko nije u stanju saznati koliko je jo{ ostalo od ovog svijeta. da je Allahov Poslanik.Buharija i Muslim prenose hadis Allahovog Poslanika..U poznatom hadisu o D`ibrilu. ili pati. a. mi smo du`ni vjerovati u njegove predznake o kojima nam govori Poslanik.

Ed-Dabbe.. izuzev drveta Garkad. silazak Isaa. dok nestane znanja (ilma) tako {to }e pomrijeti ulema.”150 d . u pojedinim vjerodostojnim hadisima se spominje njih deset. kao vjernik. a.. Ded`d`ala. kao {to je hadis Huzejfe bin Usejd el-Gaffari u kome ka`e: “Poslanik. pojavit }e se neznanje. ali }e svako drvo i kamen progovoriti: ‘O muslimanu.” ~ovjek opet upita: “Kako }e nestati povjerenja me|u njima?” “Kad se odgovorne funkcije povjere onima koji ih ne zaslu`uju. dok ne postane vrijeme kratko i brzoprolazno.a. alkohol. tri pomra~enja Sunca: na istoku. da }e ~ovjek ponijeti mlijeko koje je namuzao od svoje deve.. o~ekuj Sudnji dan. nego }e onaj kome se ponudi re}i: “Ja nemam potrebe za njim!” Dok se ne pojavi natjecanje me|u ljudima u gradnji visokih zgrada. a mogu se potra`iti u vjerodostojnim hadiskim zbirkama. r. zatekao nas je kako ponavljamo pojedine lekcije.: “Kada }e nastupiti Sudnji dan?” Poslanik. pa je upitao: ‘{ta to u~ite?’ ‘Lekciju o Sudnjem danu!’. prenosi da je Allahov Poslanik. a zadnji od njih }e biti vatra koja }e se pojaviti u Jemenu i potjerati ljude na mjesto obra~una. svi }e povjerovati. ali se ne}e sti}i napiti vode iz njega. a. ili ako nije. a obje }e biti iste vjere i dok se ne pojave la`ni poslanici.s. Je’d`ud`a i Me’d`ud`a.s.”151 e . ~iji }e broj dosti}i blizu 30. a. o~ekuj Sudnji dan. On re~e: ‘Sudnji dan ne}e nastupiti sve dok prije njega ne vidite deset predznaka!’. a. evo jevreja. na zapadu i na Arapskom poluotoku. Tako }e iznenada natupiti da ~ovjek ne}e sti}i pojesti zalogaj koji je ve} bio donio do svojih usta... a smanjiti broj mu{karaca tako da }e na pedeset `ena biti samo jedan ~ovjek. dok se ne pove}a broj zemljotresa. r. dok ne nastupi takvo vrijeme u kome }e ~ovjek nai}i pored kabura svoga prijatelja i re}i: “Kamo sre}e da sam ja namjesto tebe!” Dok sunce iza|e sa zapada. odgovori: “Kad nestane povjerenje me|u ljudima.s.Ebu-Hurejre. reko{e. r. tako|er. ali ga ne}e sti}i popiti. a.s. prenosi da je Allahov Poslanik. ali tada nikome ne}e koristiti iman ako prije nije vjerovao. prenosi da je jedan ~ovjek rekao Allahovom Poslaniku. pa je spomenuo Duhan..147 a svaki od njih }e tvrditi da je Allahov Poslanik.149 a kada se to desi i ljudi ga vide. o Bo`iji robe.” Ebu-Hurejre. kada }e ih muslimani tako pobiti da }e se jevreji sakrivati za drvo i kamen. kakvo dobro uradio. Tako }e iznena|uju}i biti da }e ~ovjek popravljati vrelo.. jer je ono jevrejsko drvo!”152 Jo{ je mnogo hadisa koji nam govore o drugim predznacima Sudnjeg dana.a. izlaz sunca sa zapada..”154 . pove}at }e se broj `ena.148 dok se ne pove}a broj ratova i ubistava.Iman 77 ogromna bitka. rekao: “Od predznaka Sudnjeg dana je i to da }e nestati znanja (‘ilma). do|i pa ga ubij. dok se me|u vama ne pojavi takvo bogatstvo da }e ~ovjek nuditi svoj zekat i niko mu ga ne}e htjeti primiti. sina Merjemina. a.s. zinaluk. rekao: “Ne}e nastupiti Sudnji dan dok muslimani ne povedu bitku protiv jevreja. sakrio se za mene.s.a.” “Sudnji dan }e tako nenadno nastupiti da odje}a koju su pazarili dvojica ne}e ostati niti kupljena niti smotana (vra}ena).Enes bin Malik.153 A {to se ti~e velikih predznaka.

Ali..{. a koje }e biti jasan dokaz skorog nastupa Kijametskog dana. ka`e da nevjerniku ne}e koristiti iman nakon izlaska sunca sa zapada. d`....{. prenosi da je Allahov Poslanik.155 ‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As.{. kao {to to Allah. kakvo dobro uradio.{. bilo koji od njih da se prvi pojavi drugi je odmah iza njega. niti dobra djela onih koji ih prije nisu ~inili. kako se navodi u mnogim hadisima. d`. 158) Veliki broj mufessira. bit }e izlaskom Sunca sa zapada. ka`e: “Onoga dana.” (En-Neml. ako prije nije vjerovao. u Kur’anu kada ka`e: “I kada do|e vrijeme da oni budu ka`njeni. Onaj koji je bio u stanju da u~ini da Sunce izlazi s istoka. i ne `udi da sazna opise te `ivotinje. koji prenosi Ebu-Hurejre. Mi }emo u~initi da iz zemlje izi|e jedna `ivotinja koja }e im re}i da ljudi u dokaze Na{e nisu uvjereni.157 B . d`. ka`e se da }e nakon pojave ovog predznaka svi ljudi povjerovati...78 Iman Na slijede}ih nekoliko stranica }emo pojasniti najva`nije od tih predznaka. a. istoga dana. Vjernik. tako {to }e se zbiti pojave koje su potpuno neobi~ne ljudima. Sve {to se u pojedinim knjigama navodi od njenih opisa je preneseno u hadisima koji nisu dostigli stepen vjerodostojnosti.{. ni jednom ~ovjeku ne}e biti od koristi to {to }e tada vjerovati. makar i vjernici bili. jer je On taj koji ga je stvorio i koji ga odr`ava.”156 U ranije navedenom hadisu.a. izvesti iz zemlje kao predznak nastupa Kijametskog dana. me|utim. u kome }e do}i do potpune promjene sistema u svemiru. kada neki predznaci od Gospodara tvoga do|u. A . ali u sahih-hadisima se ne prenosi opis te `ivotinje koju }e Allah. d`.s. ali tada ne}e biti od koristi imana onima koji nisu prije vjerovali. jer mu je dosta da ostane kod .a. d`. {to je sasvim suprotno postoje}im zakonima. neki od njih su sahih (neke smo ve} spomenuli). ili ako nije. r.. 82) Izlazak `ivotinje iz zemlje se spominje i u mnogim hadisima. u stanju je da to izmijeni.” (El-En’am. govori u mnogim surama ~asnog Kur’ana. Po~etak te promjene.. r. redoslijedom kojim su ih spominjali komentatori hadisa.IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) O ovom predznaku govori Allah. O toj promjeni nam Allah. tuma~e}i ovaj ajet. kao vjernik. U pojedinim sahih-hadisima se navodi da }e ovo biti prvi veliki predznak po svojoj pojavi.IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA Ovaj predznak je po~etak izmjene koju }e Allah. na~initi u sistemu ovozemaljskog svemira. rekao: “Prvi predznak koji }e se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak `ivotinje iz zemlje ujutro. te da ono iza|e sa zapada. kao {to ne}e vrijediti pokajanje grije{nika.

POJAVA DED@ALA Ded`al u arapskom jeziku zna~i la`ov koji ima veliku sposobnost obmane. Zato se la`ov naziva ded`alom. koje }e Allahovom. Zatim }e ga ubiti Isa.. pa }e si}i Isa. Tada }e Allah.{. d`. otkloniti }oravost koja }e se na njemu jasno vidjeti. dvije rijeke. svih muhaddisa.{. ali da se ne}e ostvariti ni{ta od nadnaravnih djela koja se spominju. naredba nebesima da spuste ki{u. d`. d`.{. zemlji da proklija i ona to uradi. d`. fakiha i apologeti~ara.. a.{. izuzev totalne neznalice i bijednike. kao {to je: o`ivljavanje mrtvih koje on ubije. kao i rije~i (kafir). voljom biti u mogu}nosti ~initi. ukoliko bi se to ostvarilo.{.s. zbog njegove prevelike la`i i obmane.. je taj koji }e joj to omogu}iti.. kojom }e Allah. d`. nego da }e to biti samo obmana i ma{ta. sve }e se to ostvarivati Allahovom. d`. nakon {to prije toga nisu vjerovali u Allahove znakove niti u Sudnji dan.. pa ne}e biti u stanju ubiti nijednog ~ovjeka niti uraditi bilo {ta od onoga {to je ~inio. jer on istinu pokriva svojom la`i. nakon {to nije bio u mogu}nosti... }e u~vrstiti vjernike u njihovom imanu. a zatim }e mu to Allah. Jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana je pojava osobe koju je Allahov Poslanik. Tvorac Svemogu}i. svojim nepotpunim likom i nemo}i.{. d`.s. I za razliku od drugih koji ga smtraju istinitim. I tvrde da. On je odre|ena osoba. iz zemlje izvesti `ivotinju koja }e im govoriti i ozna~avati vjernike i nevjernike. kada }e se zavr{iti period u kome }e pokajanje biti primano i kada }e se ljudima suditi po onome {to su do tada u~inili. U Newewijevom komentaru Sahih Muslima.{. nego }e on tvrditi da je bog. Zbog svega ovoga.. pa to uistinu u~ine..s. d`. on ne}e biti u stanju ljude zavesti.. dozvoliti da njegovo isku{enje privede kraju. voljom i mo}i. jer on ne}e tvrditi da je poslanik. D`ennet i vatra. to je totalna gre{ka kod obje grupe. i ubiti ga. zelena ba{~a koja }e ga stalno pratiti. nazvao “Ded`al” (la`ljivac).. Allah. stoji: “Hadisi koje navodi Muslim i drugi o Ded`alu dokaz su sljedbenicima Istine za istinitost njegovog dolaska. {to on sam automatski negira svojom pojavom. onda mu’d`ize poslanika na bi bile mjerodavne.{.. a Allah. Ovo je stav pripadnika ehli-sunneta. Me|utim. On }e sebe smatrati bogom i poku{avat }e odvratiti ljude od njihove vjere svojim ~udesnim i nadnaravnim mo}ima.Iman 79 kur’anskog i hadiskog teksta u kojima se izlazak `ivotinje navodi kao jedan od predznaka Sudnjeg dana. ili samo . blago ovodunjalu~kih riznica. a. Ljudi }e je razumjeti. za razliku od Harid`ija. On }e tako zavesti jedan dio ljudi. pa da mu ta nadnaravna djela budu potvrda. pa Allah.{. i znat }e da je ona jedno od Allahovih. D`ehmijja i pojedinih Mu’tezila koji to negiraju. koji }e to u~initi da bi zadovoljili svoju potrebu za hranom i drugim. koje }e stajati napisane izme|u njegovih o~iju.. isku{ati svoje robove. d`. A ako ljudi nisu navikli na govor `ivotinja.158 C . }e mu omogu}iti stvari koje niko sem Allaha nije u stanju u~initi. d`. ~uda kojim se nagovje{tava bliskost nastupanja Kijametskog dana. a.{. onemogu}iti. a zatim }e Allah.

boje}i se od njegove kazne. d`. zato se. prenosi da je Allahov poslanik. a ostali dani }e mu biti kao va{i dani!’ Mi tada rekosmo: ‘Ho}e li nam biti dovoljno da klanjamo samo namaze jednog dana u danu koji }e biti kao godina?’ Re~e: ‘Ne. ~vrsto dr`ite!’ Mi tada rekosmo: ‘O Allahov poslani~e. prenosi se da je rekao: “Jedne prilike je Allahov poslanik. On je mladi} izuzetno kovr~ave kose. dan kao mjesec. spomenuo Ded`ala pa ga je tako potcijenio govore}i o vidljivim znakovima njegove la`i. r. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka na predgra|u Medine. zbunjivat }e razum i oduzimati pamet. slijep na jedno oko. a ja ne budem me|u vama.{. Jedno Ded`alovo oko }e biti potpuno zatvoreno grubom mesnatom izraslinom. r.s.’”160 Huzejfe bin Jeman. a izme|u o~iju }e mu pisati “kafir”. molim da od njega sa~uva svakog muslimana. oti{li do Allahovog Poslanika. {to }e pro~itati svaki vjernik.a.{.a.. poslije toga.. Ali..s. d`. a druga vatra usplamtjela. r. koliko dugo }e ostati na zemlji?’ On odgovori: ‘~etrdeset dana. a zatim }e se sageti i napiti se iz nje i vidjet }e da je hladna voda. neka svako od vas ~uva sebe. Sve to uz njegovo veoma brzo kretanje. A {to se ti~e onih koji su od Allaha. dan kao sedmicu. ja }u vam o njemu re}i ne{to {to nijedan poslanik prije mene nije rekao svom narodu: on je }orav.s. pismen ili nepismen. a zatim ga podigao govore}i o veli~ini isku{enja kojim }e ku{ati ljude. pa nas je upitao: ‘{ta je s vama?’ Mi odgovorismo: ‘O Allahov Poslani~e! Danas si spomenuo Ded`ala i tako ga potcijenio. Zbog toga su svi poslanici upozorili na njegovo isku{enje i ukazali na njegove nedostatke i dokaze la`nosti njegovih tvrdnji.’ Re~e: ‘Ja se za vas bojim ne~eg drugog mimo Ded`ala. on je to prepoznao na nama. jer }e prepoznati znakove njegove neistinitosti koje smo ve} spomenuli. jedna od njih }e na pogled o~iju izgledati bijela voda. a zatim je spomenuo Ded`ala i rekao: ‘Ja vas upozoravam na njega. oni se ne}e zavarati njime niti njegovim radnjama. On }e se pojaviti izme|u [ama i Iraka i po~et }e prenositi svoje ku{nje desno i lijevo.”159 O Ded`alu govori jedan broj sahih-hadisa.{. a. podr`ani.. neka odabere rijeku koja izgleda kao vatra i neka zatvori o~i. rekao: “Ja vi{e znam o onome {to }e Ded`al sa sobom imati od samog njega: imat }e dvije rijeke koje }e te}i. kao {to je }oravost.. Dan kao godinu. ustao je izme|u ljudi i Allahu. ako se pojavi dok sam ja me|u vama. Ko ga od vas do`ivi. ja }u vas od njega za{tititi.. a ako se pojavi.s. Nema ni jednog poslanika.. a zatim podigao.. o robovi Bo`iji. jer }e njegovo isku{enje biti izuzetno te{ko. neka mu prou~i po~etak sure El-Kehf. tako da slabi}i ne}e mo}i sagledati njegovo pravo stanje i njegove manjkavosti. a da svoj narod nije upozoravao na njega. i tako }e mu povjerovati.a.80 Iman prividno. a. Kada smo. a ja Allaha. zahvalio se na Njemu dostojan na~in. da smo pomislili da je ve} stigao do palminjaka Medine. prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik. pa ako nekoga od vas stigne. d`. a Allah nije }orav.”161 Od Nuwasa bin Sem’ana... sli~an ‘Abdul ‘Uzza bin Katinu. a. uz prethodno njihovo znanje o njegovoj pojavi. a. Evo nekih: Od Abdullaha bin ‘Umera. nego }ete odre|ivati namaska vremena!’ Rekosmo: .

dakle. a ako tvrdi{ da Gospodar ni{ta ne ~ini na Sebi. a. gdje }e ga ubiti. A zatim }e do}i narodu koji }e pozvati da povjeruju u njega. a on }e ih ostaviti... da shvati da je la`ov. nije u stanju ni druge stvoriti u savr{enom liku. dati sva ta nadnaravna djela.{. kao {to je njegova }oravost i rije~ “kafir”. odgovorit }emo mu rije~ima ~uvenog imama El-Hattabija. koji nepobitno govore da je on la`ov i da nije istina ono {to tvrdi. koji }e si}i kod bijelog minareta. kad spusti glavu. a koju }e pro~itati svaki vjernik. ne po{alje Isaa. te da je on jedan od velikih predznaka Kijametskog dana. A mu’d`ize poslanika se ni sa ~im ne sukobljavaju. onda izbri{i to {to ti je napisano me|u o~ima!’”164 . pa }e za njim krenuti riznice blaga kao rojevi p~ela.s. i zemlji koja }e odmah proklijati. koji tvrdi{ da si stvorio nebesa i Zemlju. tako da se uop}e ne mogu porediti s ovim. On }e to tako ~initi dok Allah. Jer. a. opovrgnute samim time {to on nije u stanju sa sebe skinuti znakove manjkavosti i nedostataka. Njegove tvrdnje su.zakapaju mu suze. On }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na Babullud (u Kudsu u Palestini).s. koji je o tome rekao: “To je samo radi isku{enja ljudi. d`.’”162 Ovi i drugi hadisi su dokaz ehli-sunnetu za obaveznost vjerovanja u dolazak Ded`ala na na~in koji nam je objasnio Poslanik. i sa svojstvima i osobinama o kojima nas je obavijestio i da }e zavr{iti na na~in na koji nam je objasnio.. Pro}i }e pored starih ru{evina kojima }e re}i: ‘Izvadite svoje blago!’.s.. a da je bog.”163 A IbnHad`er veli: “I pored toga. Pa kada bude tvrdio ljudima da je on njihov gospodar. Ded`al sam na sebi nosi znakove koji su sasvim dovoljni onome ko je razuman. pored jasnog nedostatka koji se vidi u njegovom }oravom oku. koji nije bio u stanju sa sebe skinuti nedostatke. bez i~ega od svojih imetaka. kada znamo da su mu’d`ize svojstvene samo poslanicima?. pa }e ih pozvati da mu vjeruju. on bi to bio u stanju u~initi. a zatim }e ga pozvati i on }e ustati idu}i prema njemu s osmjehom na licu. pa }e mu se oni odazvati i povjerovati mu. a kad je podigne. Zato je najmanje {to bi trebao re}i: ‘O ti. Nijedan nevjernik. a. isto~no od Damaska. Do}i }e do naroda. Ako bi neko rekao: kako }e mu Allah.{. kako }e brzo i}i po zemlji?’ Re~e: ‘Kao ki{a koju nosi vjetar. koji osjeti miris njegovog daha.Iman 81 ‘O Allahov poslani~e. najmanje {to }e zaklju~iti najneupu}eniji od pametnih ljudi je. prvo sebe uredi i otkloni svoje nedostatke. sina Merjemina. ali }e postati bijedni. koja mu je napisana na ~elu. ne}e mo}i pre`ivjeti. pa }e ga odbiti. pa }e on narediti nebu. d`. u bijeloj odje}i. da onaj. pa }e im stoka postati krupnija nego ikada. a njegov dah }e se prostirati sve dokle se vidi ispred njega. Zatim }e pozvati zdravog i punog mladi}a i udariti ga sabljom i prepoloviti ga na dva dijela. te }e spustiti ki{u. dr`e}i se rukama za krila meleka. s njegovog lica se spuste dragulji kao biseri. on je sastavljen od dijelova i na njemu se vidi da je stvoren.. jer oni u isto vrijeme imaju jasne dokaze. s najve}im vimenima i stomacima (od sitosti).

” (En-Nisa‘. Ovaj ajet obavje{tava nas da }e u njega tada povjerovati svi jevreji i kr{}ani i da niko od njih ne}e izostati u tome. Oni koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili. samo su naga|ali.{. tuma~e}i Allahove.. d`. d`.s.s. a. da }e u zadnjem periodu ovoga svijeta si}i Isaa.s. oni su sami o tome u sumnji bili. pa su ubili mladi}a sli~nog Isaa. r. a na Sudnjem danu. d`. ne}e u njega. a da ne}e povjerovati u njega prije nego {to umre!’ . o`iviti sve ono {to su ljudi bili zapostavili od Allahovih zakona. razbiti kri`.{. kao i saglasnost islamske uleme u tome..A Allah je silan i mudar..SILAZAK ISAA. ka`e: ‘Ibn-D`erir veli: . te da }e si}i prije nastupa Kijametskog dana. pobiti svinje i osloboditi d`izje. a da nisu ni bili svjesni. o tome nisu ni{ta pouzdano znali. ka`e: “I zbog rije~i njihovih: ‘Mi smo ubili Mesiha. d`. .. Zatim da ga je Allah. a zatim }e vladati svijetom po {erijatskim zakonima. obavje{tava nas da to nije bilo tako nego da se to njima samo pri~inilo. Allahova poslanika. i da su ga razapeli. a zatim }e umrijeti i muslimani }e mu d`enazu klanjati i ukopati ga..{.. Allah. onako kako treba. Allah. O tome nam govore mnogi sahih hadisi od kojih smo ve} neke citirali. d`.{. sina Merjemina. kako nam o tome govore hadisi koji su dostigli stepen tevatura.{. On }e ubiti Ded`ala.82 Iman D . uzdigao Sebi i da on ne}e umrijeti.”165 Izme|u ostalih hadisa koji govore o silasku Isaa.. ve} im se pri~inilo.. jer se potpuno uklapa u kontekst kur’anskog kazivanja o neistinitosti tvrdnje jevreja da su ubili Isau. ve} im se pri~inilo. kada bude umirao. a.. podigao Sebi i da je on ostao `iv. a.s. da }e provesti na zemlji od Allaha odre|eni period. rekao je: ‘Tako mi Allaha.: “A nisu ga ni ubili ni raspeli. a sigurno je da ga nisu ubili.S. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji. a. ve} ga je Allah uzdigao Sebi.. da je rekao: “Allahov Poslanik..{.I nema sumnje da je ovo {to je rekao Ibn-D`erir ta~no. kada bude umirao. 157-159) Pogledaj samo rije~i Allaha. A.s. {to im je povjerovao jedan broj kr{}ana. ne}e u njega. povjerovati”.” IbnKesir. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea. Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje u njegov silazak i u ono o ~emu nam Kur’an jasno govori da ga jevreji nisu ubili. a. . u vrijeme Ded`ala i da }e ga ubiti.. Isaa. rije~i: “I nama nijednog sljedbenika Knjige koji. prije nego {to si|e na zemlju pred nastup Kijametskog dana.Najispravnije od svih ovih mi{ljenja je prvo mi{ljenje u kome se ka`e da ne}e ostati ni jedan od ehli kitabija nakon silaska Isaa. nego da ga je Allah.a. povjerovati.. a. onako kako treba.s.‘ A nisu ga ni ubili ni raspeli. on }e protiv njih svjedo~iti. d`. Postoje dokazi u hadisu.

a.s. re~e on. a ne postoji ni u razumu ni u {erijatu ne{to {to to osporava.‘” (El-Kehf. zatim }e razbiti kri`.s. ‘Nego samo vi pomozite meni {to vi{e mo`ete. Donesite mi velike komade gvo`|a!‘ I kad on izravna dvije strane brda. potpuna saglasnost muslimana u tome da poslije na{eg Poslanika. reko{e oni. ka`e: “I on opet do|e.”172 E . oni }e ga sa zemljom sravniti. a prijetnja Gospodara moga }e se sigurno ispuniti. Naprotiv.167 tada }e se umno`iti imetak168 tako da ga niko ne}e htjeti primiti. ‘Je‘d`ud` i Me‘d`ud` ~ine nered po Zemlji. na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao.Iman 83 nije daleko vrijeme kada }e me|u vas si}i sin Merjemin i pravedno suditi.. re~e: ‘Pu{ite!‘ A kad ga usija.. Zato ga moramo prihvatiti.‘” (El-Enbija‘.s.sasvim je ispravna.{.’”170 Mnogo je i drugih sahih-hadisa koji o ovome govore. a. re~e on. jer se u hadisu ne govori o tome kako }e Isa. a. koji }e poni{titi na{ {erijat.a.166 ubiti svinju i osloboditi d`izje.s.POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A I o ovom predznaku se govori u Kur’anu. ‘A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni. niti iz drugih hadisa koji govore o silasku Isaa. mi smo prema ovome ravnodu{ni bili. Tada }e jedna sed`da biti vrednija169 nego sve na ovome svijetu. ‘Ovo je blagodat Gospodara moga!‘.92-98)173 “I kada se otvore Je‘d`ud` i Me‘d`ud`. potvrdio rije~ima: ‘Poslije mene. mi }emo te nagraditi. I kad sti`e izme|u dvije planine. Pojedine mu’tezile i njihovi istomi{ljenici to odbijaju smatraju}i da te hadise pobija kur’’nski ajet u kome se ka`e da je Muhammed.‘ ‘Bolje je ono {to mi je Gospodar moj dao‘. re~e: ‘Donesite mi rastopljen bakar da ga zalijem!‘ I tako oni (Je‘d`ud` i Me‘d`ud`) nisu mogli ni da ga pre|u niti su mogli da ga prokopaju.’ Uistinu... d`. si}i kao poslanik koji dolazi s novim {erijatom.. pa ho}e{ li da izme|u nas i njih zid podigne{. nema poslanika. i pribli`i se istinita prijetnja. Allah.a. posljednji poslanik. Me|utim. 96-97) .171 Kadi ‘Iljad veli: “Silazak Isaa.s. {to je i sam Poslanik. tada }e se pogledi nevjernika uko~iti. i ja }u izme|u vas i njih zid podi}i. ‘Te{ko nama. ‘O Zulkarnejne‘. To se ne mo`e razumjeti iz navedenih hadisa. mi smo sami sebi nepravdu u~inili. i ubistvo Ded`ala od njega je istina i vjerovanje to je ispravno kod ehli-sunneta zbog sahih-hadisa koji o tome govore. nema poslanika i da je njegov {erijat va`e}i dokle god je ovog svijeta i da ga niko ne mo`e pobiti .s. uzimati to kao dokaz je potpuno neosnovano. i kada se ljudi budu niz sve strmine `urno spu{tali. u ovim hadisima nagla{ava se kako }e on pravedno vladati po na{em {erijatu i o`iviti sve ono {to je svijet zapostavio od njegovih zakona.. a.

koje }e u~initi Israfil po nare|enju svoga Gospodara. a zbir svih ajeta i hadisa koji o njima govore daje ~vrsto ubje|enje u pojavu ovog naroda koji }e nered ~initi na samom izmaku ovoga svijeta... tako|er prenose od Zejnebe bin D`ah{.. d`. a kada zadnji nai|u. poslat }e Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. jedne prilike.{. izuzev onoga koga Allah. i umrijet }e oni na nebesima i oni na Zemlji. sav prepla{en. zvijezde popadati. Zbir kur’anskih ajeta o ovoj temi upu}uje nas na to da }e budu}i svijet po~eti s ogromnim promjenama u svemiru. pa napravi krug ka`iprstom i palcem. i Je’d`ud` i Me’d`ud`.84 Iman Buharija i Muslim. odjednom. poslije }e se u rog po drugi put puhnuti i oni }e.s. da }e se nebo rascijepiti. d`. Zato svaki musliman mora vjerovati sve ono s ~ime su do{li kur’an i sahih-hadisi o njima. da je Allahov Poslanik.. r.” Zejneb tada re~e: “O Allahov Poslani~e!. 68) . a.a. obavje{tava u Kur’anu. 4 . a u kome se spominje silazak Isaa. d`. ili o mjestu u kome se oni sada nalaze. planete se posudarati. zar }emo biti uni{teni. osim Allaha. 48) Ovo }e se desiti nakon prvog puhanja u rog. i kad svi izi|u pred Allaha Jedinoga i Svemo}nog. po{tedi. detalja njihovog izgleda i sl. pa }e pomrijeti sve {to je na nebesima i Zemlji. o ~emu Allahov poslanik.. ostat }e samo oni koje bude Allah odabrao.176 Allah.s..” (Ibrahim.’”175 Ima jo{ sahih-hadisa koji govore o Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. A {to se ti~e odre|ivanja vremena u kome }e se oni pojaviti. sve to spada u gajb koji ne poznaje niko. a i nebesa. a pogotovo u surama Et-Tekvir i El-Infitar. brda postati kao ra{~e{ljana vuna.. d`. a.{. pa }e njihov prvi dio pro}i pored jezera Taberije i ispiti svu vodu. da }e se sve poremetiti i sve {to su ljudi poznavali na ovom svijetu biti }e uni{teno.”174 Imam Muslim prenosi od Nuvas bin Sem’ana hadis koji smo ve} citirali. zemlja se iskomadati i postati potpuno ravna i gola. a. ka`e: “I u rog }e se puhnuti.. re}i }e: ‘Izgleda da je ovdje nekad bilo vode. a me|u nama ima dobrih ljudi?’” Re~e: “Da. ustati i ~ekati.. “I Allah.” (Ez-Zumer.{.s. d`. ka`e.{.{. te{ko Arapima od zla koje se ve} primaklo. u{ao kod nje i povikao: “La ilahe illallah. d`. ako se pove}a zlo.{. desiti i sve ono o ~emu nas Allah. o zbivanjima u zadnjem danu ovog svijeta i po~etku budu}eg. ka`e: “Na dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom. Allah.. danas se od pregrade Je’d`ud`a i Me’d`ud`a otvorilo ovoliko.PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA Du`ni smo vjerovati da }e se poslije naprijed spomenutog. koji }e sa svih uzvi{ica silaziti.

a.{. Oni }e biti isti kao kad su ro|eni: bez obu}e. RADI OBRA^UNA Vjerujemo. a.’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov Poslani~e.’”180 Ibn-‘Abbas. poslije toga narediti da Israfil puhne po drugi put. 13-16) Ebu Hurejre. pa }e nevjernici i munafici tada kazati: “Te{ko nama! Ko nas iz na{ih grobova o`ivi?” A mu’mini }e re}i: “Eto. a. gdje su vladari Zemlje?’”177 5 .” (Ja Sin. a ja }u biti prvi koji }e ustati. a. biti prvi koji }e izi}i iz svog kabura. U sahih-hadisu se prenosi da je ‘Ai{a. jedne prilike dr`ao je hutbu i rekao: ‘O . ka`e: “Onoga Dana kada ~estite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo.”179 6 . I to je Dan pro`ivljenja. r. kada je rekao: ‘Ljudi }e biti pro`ivljeni na Kijametskom danu. jedni u druge gledaju}i?’ Poslanik.a. 52) U vjerodostojnim hadisima se prenosi da }e Muhammed. a nebesa }e smotati Svojom desnicom. tada odgovori: ‘Stanje }e biti daleko te`e od toga da bi gledali jedni u druge.. rekla: “^ula sam Allahovog Poslanika.s. Allah. toga dana }e se smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti .PRO@IVLJENJE I vjerujemo da }e Allah.. a. ne znam da li je uop}e umro s ostalima.s. ka`e: “Svi ljudi }e pomrijeti tog dana. svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu. Zatim }e Allah. d`.s. prenosi: “Allahov Poslanik.. bosi. a.a. tako|er. ostvaruje se prijetnja Milostivog. izvesti ljude iz njihovih kaburova.” (El-Hakka. kao {to su bili na dunjaluku. goli i neobrezani.tada }e labavo biti..” (Merjem.. neobrezani.. a kad u D`ehennem `edne gre{nike protjeramo. poslanici su istinu govorili. d`. pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe. kad }e ljudima biti vra}ene njihove du{e i tijela. da }e nakon pro`ivljenja i izlaska iz kaburova.. a Musa }e tada ve} stajati pod ‘Ar{om. zatim }e re}i: ‘Ja sam vladar. bez odje}e.{.{..178 i da }e se nakon toga povratiti `ivot mrtvima.s.{..s. rekao: “Allah }e uzeti Zemlju...d`.. Nakon pro`ivljenja }e Allah. r.. Poslanik. r. gdje }e ~ekati dok im se ne presudi. 85-86) Ha{r je dovo|enje svih ljudi na mjesto obra~una. a.s. prenosi da je Allahov Poslanik. narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto.(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU.d`.Iman 85 “A kada se jednom u rog puhne.

. ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna i lijepa `ena. . moji drugovi!’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe! Pa }u ja re}i kao {to je rekao dobri rob:182 ‘I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio. nakon tvog odlaska.. Ti si ih jedini nadzirao!’ Zatim }e mi se re}i: ‘Oni su neprestano.{. na tom se sastali i na istom se rastali. as.a.{. Poslanik. a Allah. a on je odgovorio: ‘Ja se bojim Allaha!’. tako da }e do}i na udaljenost samo jedne milje.s.a. tvoja nare|enja odbacivali.. nekome do koljena. shodno svojim djelima. nekome do grla. pa }e se zauzeti za njih. d`.{. Mikdad bin el-Esved prenosi da je Allahov Poslanik. r. kao da je zauzdan. oni }e zatra`iti od poslanika da mole Allaha. a.184 pa }e ljudi biti u znoju. a. neobrezani!’ A zatim je rekao: ‘Onako kako smo prvi put iz ni{ta stvorili.s.’”183 Na mjestu ~ekanja ljude }e zadesiti velika nevolja. dok ne do|u do na{eg Poslanika.s. dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ima Allaha. ~ovjeka koji je udijelio sadaku i sakrio je tako da njegova desnica nije znala {ta udjeljuje njegova ljevica i ~ovjeka koji se iskreno sjetio Allaha.. mladi}a koji je odrastao u pokornosti Allahu... kako nas o tome obavje{tava Poslanik. a ja }u re}i: ‘O Gospodaru moj. Muhammeda. a. ~ovjeka ~ije je srce vezano za D`amije. pa }e ih svaki poslanik upu}ivati na poslanika poslije sebe. primit }e njegovo posredovanje ({efa’at)187 i ljudi }e se uputiti ka kona~noj presudi.s.”186 Kad se ljudi namu~e i kada im postanu tegobe ovog te{kog dana nesnosne. d`. rekao: “Sunce }e se pribli`iti ljudima na Kijametskom danu.. a kad si mi Ti du{u uzeo. Tada }e se do}i s ljudima iz mog ummeta. zaista }ete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi.s. a. goli.d`. rekao: “Sedmericu }e Allah za{tititi svojim hladom. pa }e se odvesti na lijevu stranu. da ih spasi tih patnji i da po`uri s presudom. pa su mu o~i zasuzile. pokaza svojom rukom na svoja usta. Nekome od njih }e znoj dostizati do no`nih ~lanaka. a. tako }emo ponovo iz ni{ta stvoriti! To je obe}anje Na{e. Mi smo doista kadri to u~initi!’181 Zatim re~e: ‘Prvi ~ovjek koji }e se na Kijametskom danu obu}i je Ibrahim. prenose da je Allahov Poslanik.. a nekome }e zapljuskivati usta.185 Za to vrijeme }e pojedini ljudi biti u hladovini Allaha. na Dan kad ne}e biti drugog hlada sem Njegovog : pravednog imama.86 Iman ljudi. Ebu-Hurejre. i Ebu-Se’id. r.s..

kada }e se ljudi nagraditi ili kazniti za svako djelo koje su na ovome svijetu uradili. 15-18) “Pred Gospodarem tvojim bit }e oni u redove poredani: ‘Do{li ste nam onako kako smo vas prvi put stvorili. 84) Allah. neka ne kori nikog drugog. bez posrednika. prenosi da je Allahov Poslanik. pa }u vas shodno njima nagraditi ili kazniti. presuditi svakom od njih. Dokaz za izlaganje djela su rije~i Allaha.{. bit }e ta~no po zasluzi ka`njeni. Allah. rekao: “Sa svakim od vas }e Allah. d`. ummet. 25) “Onaj ko u~ini dobro djelo. Koga zadesi dobro...” (El-Kasas.Iman 87 7 .”188 8 . a.IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA Vjerujemo da }e kazna ili nagrada biti nakon pravednog su|enja. Dakle.NAGRADA .. razgovarati na Kijametskom danu. jer je sve to istina na koju je ukazao Kur’an. vjerovati u nagradu ili kaznu za djela na Kijametskom danu. 48) Zato je du`nost svakog muslimana da vjeruje da }e svaki ~ovjek biti ispitivan pred Gospodarom i da }e Allah.{. d`.‘” (El-Kehf. oni koji budu zlo radili. d`. oli~ena istina.s.. osim sebe.{.. ‘Adijj bin Hatim. i nijedna tajna va{a ne}e skrivena ostati.a. d`. u hadisi kudsiju ka`e: “O robovi Moji. a onaj ko uradi zlo . a prijesto Gospodara tvog tog }e dana iznad njih osmerica dr`ati.{.i meleki }e na krajevima njegovim stajati.KAZNA ZA DJELA Obaveza nam je.tada }e labavo biti . pa neka se svako od vas ~uva vatre.pa. dobit }e desetorostruku nagradu za njega. r. du`ni smo vjerovati u izlaganje djela. d`. a koga zadesi ono drugo.” (El-Hakka.: “Toga dana }e se Smak svijeta dogoditi i nebo }e se razdvojiti . doista. na kome }e svaki ~ovjek do}i pred svog Gospodara i pokazat }e mu se dokazi za i protiv njega. Bit }e mu predo~ena sva njegova djela i sam }e ~itati svoju knjigu.” (En-Nur..{. sve su to samo va{a djela koja ja bilje`im. pa }e pogledati ispred sebe i ne}e ni{ta drugo vidjeti do vatru. presudu i ~itanje knjiga. direktno i bez posrednika. ka`e: “Tog Dana Allah }e ih kazniti kaznom koju su zaslu`ili i oni }e saznati da je Allah. Tada }ete ispitivani biti. tako|er. bar s polovicom . sunnet i na koju je saglasan musl. neka se Allahu zahvali.

zar Allah. rekao: “Propao je svako onaj ~ija se djela budu detaljno ispitivala na Kijametskom danu. A {to se ti~e obra~una (hisaba). lahko }e ra~un polo`iti?’” Allahov Poslanik. a to su Kiramen katibin. a. Ko je zanije~e.{. ka`e: “I svakom ~ovjeku }emo ono {to uradi o vrat privezati..88 Iman hurme (koju }e udijeliti).. i tada }e svako saznati {ta je uradio od dobra i zla.” Pa sam rekla: “O Allahov Poslani~e.{. a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data. prije nego ljudi krenu prema odre|enim mjestima. oprostit }e mu grijehe i ne}e biti ka`njen vatrom. trud svoj pred Gospodarom svojim na}i.{. rije~i i ubje|enja.” (El-Infitar. A ~iji grijesi budu ve}i. d`. a poslije primanja knjiga. on }e detaljno biti pitan za svako djelo: malo i veliko.{. bili oni dobri ili lo{i. rekao u sljede}im ajetima: “Ti }e{. a ko god bude pitan za svoja djela na kijametskom danu. 6-15) Pod ovim knjigama koje }e ljudi ~itati.s.. to je ve} znak da mu ne}e biti opro{teno. lahko }e ra~un polo`iti i svojima }e se radostan vratiti. d`. r. bit }e i ka`njen. d`. ko bude detaljno pitan za svako svoje djelo. re~e. jer smo naredili da se zapi{e {to ste radili. Svakom ~ovjeku }e se predo~iti njegovi grijesi. zaista. obavijestio o melekima i njihovim radnjama i da smo du`ni da vjerujemo da je Allah.{. misli se na sveske u kojima su meleki pisali sve {to je ~ovjek radio na ovom svijetu. d`.”189 U izlaganje djela spada i javno izno{enje djela pred ostalim ljudima. koji znaju ono {to radite. d`. koji se mnogo trudi{. a njima }e knjiga (djela) biti data u desnu ruku.a. sve zna!” (El-In{ikak. nije rekao: ‘Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data. ljudi }e ~itati na Sudnjem danu. “To se odnosi samo na izlaganje djela. d`. od Allaha. onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data..s. o ~ovje~e.{. i knjiga mu bude data iza njegovih le|a. pa ako bude od onih koji }e biti spaseni. ka`e: “A nad vama bdiju ~uvari..” Sve {to oni pi{u. a na Sudnjem danu }emo mu knjigu otvorenu pokazati: ‘^itaj knjigu svoju. jer je sa ~eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada ne}e vratiti .‘” (El-Isra‘.ka`e: .{. prenosi da je Allahov Poslanik. kod Nas cijenjeni pisari.. o kojima Allah.”190 Dakle. To }e biti na mjestu sakupljanja. postaje nevjernikom... d`.. 10-12) “Ova Knjiga Na{a o vama }e samo istinu re}i. pod njim se podrazumijeva predo~avanje ljudima njihovih djela.. Allah.{. Allah. Ai{a.a ho}e! Gospodar njegov o njemu. propast }e prizivati i u ognju }e gorjeti.{.191 Primanje i ~itanje knjiga svojih djela od ljudi na Kijametskom danu je istina u koju moramo vjerovati.192 A ve} si prije saznao da je jedan od temelja imana vjerovati u sve ono {to nas je Allah. 13-14) Isto tako smo du`ni vjerovati u sve {to je o tome Allah. zadu`io odre|ene meleke da se brinu o nama. d`.. da nas ~uvaju i pi{u sva na{a djela i rije~i. Allah. d`. doista ti je danas to {to }e{ svoj ra~un polagati. a.

pa }e ih izuzeti izme|u ostalih ljudi i uvesti ih u D`ennet bez obra~una i bez ikakve patnje. d`.. Mi }emo za to kazniti ili nagraditi. Vjerujemo da }e Allah.. toga dana }e ona vijesti svoje kazivati. sve dok ne bude odgovorio na pitanja: . bilo dobro ili zlo. i da }e protiv njega svjedo~iti sve od ~ega Allah. Bit }e uni{teni. Allah.U ~emu je proveo svoj `ivot? {ta je radio? Kako je stekao imetak i u {ta ga je utro{io? I u {ta je istro{io svoje tijelo?”193 Pojedini sahih-hadisi ukazuju na to da }e Allah.”194 {to se ti~e na~ina obra~una. a zatim rekao: ‘Znate li {ta su njene vijesti?’ Ashabi odgovori{e: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!’ Re~e: ‘Njene vijesti su da }e ona svjedo~iti za svako djelo koje su na njoj po~inili ljudi i `ene.”196 . r. d`. ka`e: “Kad se Zemlja naj`e{}im potresom svojim potrese i kad Zemlja izbaci terete svoje. te }e tako biti osramo}eni i poni`eni pred njima.. ka`e: “Ne}e se pomjeriti ~ovjekove noge na Kijametskom danu.{.s. jer }e joj Gospodar tvoj narediti. prije nego {to bude kasno i da vjeruje u obra~un Sudnjeg dana i da se za njega sprema. Allah. niti pitamo o bilo ~emu {to u njima nije spomenuto.{. a dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. mi vjerujemo u ono {to nam je o njemu do{lo u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu i na to ni{ta ne dodajemo. ka`e: “Ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice.. svakog ~ovjeka podsjetiti na sve {to je uradio na ovom svijetu. Allah.Iman 89 “Oni }e se. r.. A zatim }e im oprostiti i narediti da ih odvedu u D`ennet..{. pa }e ih On o onome {to su radili obavijestiti.. a. 108) Ljudi }e se razlikovati u pogledu obra~una. da je rekao: “Allahov Poslanik. d`.. niti {ta oduzimamo.Tog i tog dana je uradio to i to!’ . prije nego {to do|e ovaj kona~ni . jednoj grupi vjernika ukazati posebnu po~ast. koji ka`e da je Allahov Poslanik. d`.a. d`. a onaj ko bude uradio koliko trun zla.{.Tog dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se poka`u djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra. ali da to niko drugi ne}e vidjeti. rekao: “U D`ennet }e u}i 70 000 ljudi od moga ummeta bez obra~una. d`. 47) Allahov Poslanik. d`. vidjet }e ga.{. Gospodaru svome vratiti. vidjet }e ga. i ~ovjek uzvikne: ‘[ta joj je?!‘. pokazati sva njihova djela i podsjetiti ih na grijehe koje su po~inili. ali im se nijedno ne}e prihvatiti. a.s. prou~io je: ‘Toga dana }e ona vijesti svoje kazivati’.‘” (El-En‘am. Tako }e ga neki od njih vrlo lahko i za kratko vrijeme zavr{iti.. to zatra`i. a. tako {to }e re}i: . dok }e neki od njih biti do u detalje pitani za svako svoje i najmanje djelo i bit }e pitani za razlog i opravdanje..” (El-Enbija‘. zajedno sa ostalima koji su propali. naredit }e jednom od meleka da njihova lo{a djela iznese na vidjelo pred sve ljude. da {to vi{e dobrih djela uradi.s.195 pa }e i Zemlja svjedo~iti o onome {ta je ~ovjek na njoj ~inio. Zato je vjernik du`an da sam sa sobom redovno vr{i obra~un.. Imam Muslim bilje`i hadis Ebu-Hurejrea. 1-8) Prenosi se od Ebu Hurejrea..To su njene vijesti.” (EL-Zelzele.{.{. tako {to }e im Allah. na kraju.a.

d`. da ka`e o do{aptavanju Allaha. neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!’” 197 9 . Allahov Poslanik. }e se osamiti sa svojim robom mu’minom. Prenosi se da je neko rekao Ibn-‘Umeru. i o~i va{e. ruke. sve dok On ne stavi Svoju ruku na njega.HAVD (VRELO) POSLANIKA. Du`ni smo vjerovati u sve {to nas je obavijestio Poslanik.{. r. Allah. za sve {to je ~ovjek u~inio. nikada vi{e ne}e o`ednjeti. a.s. evo. d`. ve} zato {to ste vjerovali da Allah ne}e saznati mnogo {to{ta {to ste radili. a. dok }e nevjernici i pojedini gre{nici koji su ~inili velike grijehe199 biti otjerani od njega.oni prvi bit }e zadr`ani. Tada }e se zabraniti pristup ljudima koje poznajem i koji mene znaju i onemogu}it }e mi se sastanak s njima.{. upitat }e oni ko`e svoje. i ko`e va{e. podario njemu i njegovom ummetu. A.a. i da }e se Allahovi neprijatelji prepirati sa svojim organima. prema vjernicima.90 Iman Mi vjerujemo da }e za vrijeme obra~una svjedo~iti i dijelovi tijela: jezik. noge.{. sa svojim robom mu’minom na Sudnjem danu? Re~e: “~uo sam ga da ka`e: ‘Vjernik }e se pribli`iti Allahu. a. odgovorit }e. .: “[ta si ~uo od Allahovog Poslanika. 19-22) Isto tako vjerujemo i u milost Allaha. a zatim mu ih sakriti i ne}e ga detaljno ispitivati.s. ko`a i ostalo. protiv vas svjedo~ile. koji je dao sposobnost govora svakom bi}u...S. A {to se ti~e nevjernika.Ja sam ti ih sakrio na dunjaluku. Vi se niste krili zato da ne bi u{i va{e.Ovo su ti koji su lagali na svoga Gospodara.s.s. na Sudnjem danu. A ko se sa njega napije.{. ‘Za{to svjedo~ite protiv nas?‘. a danas ti ih opra{tam! . jer nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik. To }e se desiti nakon zavr{etka s obra~unom i svim njegovim detaljima: raznim pote{ko}ama. mimo nevjernika. oni }e biti prozvani ispred svih ljudi rije~ima: ..{. d`.s. a. jer hadisi koji o tome govore dosti`u stepen tevatura. ‘Allah. kako to Allah. pa }u ja re}i: ‘Oni su od mog ummeta!’ Tada . o vrelu koje je Allah...ussilet. opisuje: “A na dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani.198 Prvi koji }e se s njega napiti bit }e Muhammed. prenosi ih vi{e od trideset ashaba. ka`e: “Ja }u vas prete}i do vrela.A zatim }e mu re}i: . i podsjetiti ga na njegove grijehe.Jesam! . obdario je darom govora i nas!‘. d`. Ko do njega do|e. vaganjem djela. i o~i njihove. pa mu ka`e: .i kada do|u do nje. i ko`e njihove svjedo~it }e protiv njih o onom {to su radili. u{i njihove. a.Jesi li uradio to i to? .. d`. ‘On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se. da bi ih sustigli ostali . vratili. napit }e se.. a poslije njega njegov ummet. ~itanjem knjiga i ostalim.A zatim }e mu se dati knjiga njegovih dobrih djela..A on }e odgovoriti: .‘” (..

s. smatrati ga istinitim dio je imana i ono je stvarnost kod ehli sunneta. jednoga dana iza{ao pa klanjao poginulima na Uhudu d`enazu namaz.. a. a da je vrelo na{eg Poslanika. Enesa i D`abira bin Semure. ono }e se sve vi{e pove}avati. da je izuzetno prostrano. El-Mustewrida. Ebi-Ummame.. Hadisi o njemu su mutevatir. Muslim ih prenosi od Ibn‘Amra bin el-‘Asa. Esme bint Ebi-Bekr. mnogobrojni su. dosti`u stepen tevatura.a. kazao o njegovim opisima i smatramo da je to istina.. nakon moje smrti. vratiti u idolopoklonstvo. {iroko koliko i dugo: razdaljina izme|u svaka dva njegova }o{ka je koliko traje pje{a~ki hod mjesec dana.’”202 Mi vjerujemo u sve {to je Allahov Poslanik.. Komentator Tahavijinog akaida ka`e: “Iz hadisa koji opisuju vrelo mo`e se zaklju~iti da je ono ogromno vrelo koje se napaja iz D`enneta. veli: “Hadisi koji govore o vrelu su vjerodostojni.. Veli~anstven je Tvorac koji sve mo`e!”203 Izme|u ostalih hadisa koji opisuju vrelo je i hadis koji prenosi Buharija od ‘Abdullaha bin ‘Amra. Ebi-Zerra.a. na dodavaju}i niti oduzimaju}i bilo {ta od toga. rekao: “Ja }u biti na vrelu i gledati ko }e od vas pri}i do mene. da je Allahov Poslanik. natje~u}i se ko }e vi{e blaga ste}i. a njegove posude su kao zvijezde na nebu. miris muje ljep{i od mirisa miska. a. Bera’ bin ‘Aziba. ja se ne bojim da }ete se vi.. a.a.. ne tuma~i se alegorijom niti oko toga ima bilo kakva razlaza. Meni su dati klju~evi svih zemaljskih riznica. a.Iman 91 }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe!’ Ja }u tada re}i: ‘Te{ko onom. prenosi da je Allahov Poslanik.206 .s. a. r.s. nikada vi{e ne}e o`ednjeti..”201 Buharija i Muslim prenose od Esme. rahimehullahu te’ala. a. Ovim predajama hadisi o vrelu dosti`u stepen tevatura. r. rekao: “Du`ina mog vrela je koliko mjesec dana pje{a~kog hoda. oni su od mene i mog ummeta!’ Pa }e mi se re}i: ‘Zar nisi ~uo {ta su radili nakon tebe? Tako mi Allaha.. koja je bjelja od mlijeka. Drugi ih prenose od Ebu-Bekra. a zatim se uspeo na mimber i rekao: “Ja }u vas prete}i (na vrelu) i ja sam vam svjedok. Zejda bin Erkama. Tako mi Allaha. Huzejfe.”204 Hadisi koji govore o vrelu na{eg Poslanika. pa }u ja re}i: ‘O Gospodaru moj.”205 U ponekim sahih-hadisima prenosi se da }e svaki poslanik imati svoje vrelo. ja sada gledam u svoje vrelo.s.s. te{ko onom ko je mijenjao poslije mene!’” 200 ‘Ukbe bin ‘Amir. ko se iz njega napije. hladnija od leda. k}eri Ebu-Bekra. zato je vjerovanje u njih jedan dio imana. Havle bint Kajs i drugih. Harise bin Wehba. Tako mi Allaha. nakon tebe su se potpuno odmetnuli.. nego se ja bojim da se ne posva|ate. voda mu je bjelja od mlijeka. sla|a od meda i ljep{eg mirisa od miska. iz rijeke Kewser. r.. Ebi-Berzeta. Suvejda bin Hable. koliko god se iz njega bude vi{e pilo. U pojedinim hadisima stoji da. najve}e i najsla|e i da }e se s njega najvi{e ljudi napiti. ‘Ukbe bin ‘Amira.. prenose ih mnogi od ashaba. ‘Abdullaha bin Sanabihija. vjerovati u njega je fard. Neki ljudi }e se udaljiti.s. Sewbana. Ibn-Mes’uda. Ummi Saleme.. ‘Abdullaha bin Zejda. koji ka`e da je Allahov Poslanik. Kadi ‘Iljad. Ai{e.

pravda. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati. ili nagraditi.” (ElKari‘a. dobra i lo{a. Ona }e imati i jezi~ak koji }e tasovi pomjerati. tasovi }e u njega gledati!” To nije ma{ta. ka`e: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti. 47) “Mjerenje toga dana bit }e pravedno: oni ~ija dobra djela prevagnu. pa se nikome krivo ne}e u~initi. ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice. kako bi se pokazala Allahova.210 .209 ali ne}e biti vagana djela poslanika i djela ljudi koje je Allah. pa }e biti poslije detaljnog ispitivanja o svim djelima.boravi{te }e mu bezdan biti..{. zato {to dokaze Na{e nisu priznavali. a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka .” (El-Enbija‘.{.{.. d`. a nekad drugi tas. To }e biti.VAGA (VAGANJE DJELA) Du`ni smo vjerovati u to da }e se na Sudnjem danu djela ljudi. d`.. Njime }e se pokazati pravednost presude. oni }e.”208 Vaganje djela bit }e nakon zavr{etka obra~una.207 O tome je Ibn-Kajjim izrekao poznatu kasidu u kojoj stoji: “Zar ne vjeruje{ da }e se ljudska djela na Sudnjem danu staviti na vagu.{. Allah. koja }e imati dva tasa. oni }e.u ugodnu `ivotu }e `ivjeti. kako stoji u jasnom Kur’anu. i nekada }e prevagnuti jedan. i da }e Allah. d`. a oni ~ija djela budu lahka. te }e se dobra djela staviti na jedan tas. Mi }emo za to kazniti. jer je vaganje radi kazne. a o tome nas obavje{tava Kur’an i vjerodostojni hadisi. nego je to stvarnost kod onoga ko ima iman..” (El-E‘araf. {ta `ele posti}i. 8-9) “Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka . vagati (vagom). d`. po{tedio obra~una. pretvoriti ljudska djela u predmete koji }e imati te`inu. stradati. 6-9) Hadisi ukazuju na to da je ova vaga istinska vaga.92 Iman 10 . a lo{a na drugi.

Toga dana }e govoriti samo poslanici. U pojedinim sahih-hadisima prenosi se da }e ljudi prelaziti preko njega i da lahko}a i brzina njihova prelaska zavisiti od njihovih dobrih djela na ovom svijetu. Me|u njima }e biti ..{. d`. Allahov Poslani~e!’ ‘Je li vam te{ko vidjeti sunce kad nema oblaka?’ ‘Ne.’ One }e ljude ka~iti shodno njihovim lo{im djelima. A kada nam On do|e.Allahu moj. d`.SIRAT ]UPRIJA I vjerujemo da }e nakon obra~una i vaganja djela. vjernike. Prelazak preko }uprije obuhvata sve ljude: poslanike.: “Neki ljudi rekli su Allahovom poslaniku. a. jednom rukom }e se uhvatiti. a. one koji }e polagati ra~un i one koji to ne}e.neka to slijedi’.s. Tada }e se postaviti Sirat }uprija preko D`ehennema. d`.212 pa }e im do}i Allah. Jeste li vidjeli Sa’dan?’214 Odgovori{e: ‘Jesmo. iskrene ljude. odgovori: ‘Je li vam te{ko ugledati mjesec u vedroj no}i?’ ‘Ne. Zaista nam je Allah. pa }e oni koji su obo`avali sunce slijediti Sunce.{. neki }e opet pre}i brzinom vjetra. koji nas je spasio od tebe (vatre).s.: ‘O Allahov Poslani~e.a. d`. ho}emo li vidjeti na{eg Gospodara na Kijametskom danu?’ Allahov Poslnaik. Allahovom putu na ovom svijetu. u liku koji oni ve} poznaju i re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar. a druga }e mu se izma}i. neki brzinom treptaja oka... izuzev {to njihovu veli~inu ne zna niko drugi osim Allaha. a ko bude obo`avao tagute (sve {to se obo`ava mimo Allaha) slijedit }e tagute. u liku koji oni ne poznaju. a oni koji su obo`avali Mjesec slijediti mjesec. spasi. spasi! . a mi }emo ovdje navesti hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ebu-Hurejrea.{.{. d`. }e sakupiti ljude na Sudnjem danu i re}i: ‘Ko bude ne{to obo`avao. mi }emo ga prepoznati!’ Tada }e im do}i Allah.{. pa }e re}i: ‘Ja sam va{ Gospodar!’ Oni }e re}i: ‘Utje~emo se Allahu od tebe.. ljudi krenuti ka mostu (Sirat }upriji) koji je postavljen preko D`ehennema. dok ne pro|e vjernik koji je imao malo dobrih djela.”211 O Sirat }upriji govori nekoliko hadisa.. nakon {to nam te je pokazao. Allahov Poslani~e! One su kao bodlje Sa’dana. taj }e sigurno pre}i preko ovog sirata (}uprije) na Ahiretu. pa }u biti ja i moj ummet prvi koji }e pre}i. Allahov Poslani~e!’ On tada re~e: ‘Vi }ete isto tako vidjeti Allaha. podario {to nije nikom drugom. a ostat }e ovaj ummet sa munaficima u njemu. tako {to }e jednom nogom kora~ati a druga }e mu posrtati. Njihova dova }e biti: . i njega }e doka~iti vatra.Na }upriji }e biti velike bodljikave kuke kao trnje na Sa’danu. I ako budu na pravom. A kad pre|u. oni }e prolaziti brzinom koja }e zavisiti od njihovih djela.’ Zatim }e krenuti za njim.213 ovo je na{e mjesto i ovdje }emo ostati dok nam ne do|e na{ Gospodar. Me|u njima }e biti onih koji }e pro}i brzinom odljeva zvijezde (svjetlosti). Dakle. r.’Oni }e odgovoriti: ‘Ti si na{ Gospodar. a neki tr~e}i. re}i }e: “Hvala Allahu.Iman 93 11 . Allah.

zastat }e na jednoj uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema. d`. 72)216 Ovim hadisom nam Poslanik.{. o D`ehennemu ka`e: “O vi koji vjerujete.D@ENNET I D@EHENNEM Nakon svega spomenutog.” (Merjem. prenosi da je Allahov Poslanik.. d`. nikada ne}e nestati. koji se onome {to im Allah zapovijedi ne}e opirati. tvorevine koje je pripremio za nagradu i kaznu Svojim robovima. Tako mi Allaha.s. obja{njava da ne mora zna~iti da }e svako ko do D`ehennema stigne i u}i u njega. a nevjernike }e ostaviti da u njemu na koljenima kle~e. rekao: “Vjernici }e pro}i opasnost od vatre. i koji }e ono {to im se naredi izvr{iti. zbog svojih grijeha.”218 12 .on }e odgovoriti: ‘Ima li jo{?‘” (Kaf.{.s. Vjerujemo da ih je Allah. svako od njih }e prepoznati svoje mjesto u D`ennetu bolje nego {to je prepoznao svoju ku}u na dunjaluku. pre}i preko }uprije iznad D`ehennema. stvorio prije stvaranja ostalih stvorenja.217 Svi }e. mi vjerujemo u postojanje D`enneta i D`ehennema i da su oni Allahove.{. ka`e: “Zatim }emo one koji su se grijeha klonili spasiti. a kada budu potpuno o~i{}eni i spremni. i o kojoj }e se meleki strogi i sna`ni brinuti.. 71) A ve} smo spomenuli da }e svi ljudi pre}i preko nje.a. sebe i obitelji svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti. a. a.. a Allah }e spasiti vjernika.s. rekao: “U D`ehennem ne}e u}i niko od mojih ashaba koji su mi dali prisegu pod drvetom! Hafsa tada re~e: ‘I svaki od vas }e do njega sti}i?’ Na to Allahov Poslanik. obavje{tava nas o nekim pojedinostima u njemu: “A da li je ..94 Iman vjernika koji }e. ostati na njemu. re~e: ‘Allah. 6) “Na dan kada upitamo D`ehennem: ‘Jesi li se napunio?‘ . pa }e se poravnati ra~uni izme|u njih.... Tek kada se potpuno o~iste.{. bit }e im dozvoljeno da u|u u D`ennet. da oni i sada postoje i da }e ostati vje~no. Ebu-Se’id el-Hudri. d`.”215 Na prelaz preko }uprije se misli u rije~ima Allaha. a nevjernike }emo da u njemu na koljenima kle~e ostaviti. d`. pa }e biti zaustavljeni na uzvi{ici izme|u D`enneta i D`ehennema.{. gdje }e se izravnati sve {to je bilo me|u njima od nepravde na dunjaluku.. a. d`. Allah. r. 30) Allah. a bit }e i onih koji }e i pored toga pre}i i biti spaseni.: “I svaki od vas }e do njega sti}i..{.” (Et-Tahrim.” (Merjem. dozvolit }e im se da u|u u D`ennet. A kada vjernici pre|u }upriju. Imam Muslim prenosi da je Allahov poslanik.s.. d`. dakle. a.

a.a slu`it }e ih posuda njihova nalik na biser skriveni. poslije one prve smrti.” (Kaf.. smrt vi{e ne}e okusiti i On }e ih patnje u ognju sa~uvati.” (Es-Sed`da.” (Et-Tur. Oni }e se njime hraniti i trbuhe }e svoje njime puniti. Allah. 62-67) Allahov Poslanik. usred ba{~a i izvora. koju ho}e vrstu vo}a tra`iti.. krupnih o~iju.’”219 Opisuju}i najbla`u kaznu u D`ehennemu. zatim }e to s klju~alom vodom izmije{ati. ne}e biti ni od jednog daleko. pune ~a{e dodavati . re~e: ‘D`ehenemska vatra je `e{}a od ovodunjalu~ke 69 puta. svakome onom koji se kajao i ~uvao. ka`e: “Va{a vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova d`ehenemske vatre! Neko re~e: ‘O Allahov poslani~e. i ona je..i jo{ }emo ih darovati vo}em i mesom kakvo budu `eljeli. prenose}i od svog Gospodara. 31-35) A ~estiti }e biti u d`enetskim ba{~ama i bla`enstvu.s. “Jedite i pijte i neka vam je prijatno. niti u{i ~ule. biti uspjeh veliki!” (El-Duhan. blagodat }e to od Gospodara tvog biti. a djela njihova ne}emo nimalo umanjiti .Eto.” Zatim re~e: “^itajte. 51-57) “A D`ennet }e biti primaknut ~estitima. d`.” (Es-Saffat. u miru. a vjen~at }emo ih hurijama d`enetskim.Ovo je ono {to vam je obe}ano. `eniti. ka`e: “Najbla`om kaznom u D`ehennemu. iako Ga nije vidio. Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela. jedni drugima }e. zaista.” 220 A {to se ti~e D`enneta.{. 17)221 . Allahov Poslanik. vrlo ~esto spominje njegove ljepote: “A oni koji su se Allaha bojali. ako ho}ete: “I niko ne zna kakve ih. svaki njen dio ravan je po temperaturi ovodunjalu~koj vatri. i u onom {to im je Gospodar njihov dao }e u`ivati . bezbijedno. kao nagrada za ono {to su ~inili.njih }e Gospodar njihov patnje u ognju sa~uvati.. ovo je Dan vje~ni! U njemu }e imati {to god za`ele . plod }e mu poput glava {ejtanskih biti. niti je moglo na um pasti bilo kome od ljudi. a. i koji je srce odano donio.Iman 95 bolja ta gozba ili drvo zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje }e usred D`ehennema rasti. u njima }e mo}i. skrivene radosti ~ekaju. i jedni prema drugima okrenuti. veli: “Ja sam pripremio svojim iskrenim robovima {to o~i nisu vidjele. na Kijametskom danu. koji se Milostivoga bojao. opisuju}i D`ehennem. a od nje }e mu mozak klju~ati. oni }e na sigurnu mjestu biti. u Njemu. u dibu i kadifu obu~eni. . to je za ono {to ste radili!” Bit }e naslonjeni na divanima poredanim.a od Nas i vi{e. priklju~it }emo djecu njihovu.s.s. U|ite u nj.s. zaista. u njima..zbog njih ne}e biti praznih besjeda i pobuda na grijeh . a. 17-24) Allahov Poslanik.svaki ~ovjek je odgovoran za ono {to sam ~ini . }e biti ka`njen ~ovjek kome }e se staviti `eravica ispod njegovih stopala. u Kur’anu. a. to }e. tako }e biti i mi }emo ih hurijama. opisuju}i D`ennet. dovoljna! Poslanik.

viknuti: “Neka Allahovo prokletstvo ostane nad onima koji su se prema sebi ogrije{ili. vjerrujemo u polemiku i diskusiju koja }e se voditi izme|u stanovnika D`enneta i D`ehennema. 50) [to se ti~e vje~nosti D`enneta i D`ehennema i vje~nog ostanka vjernika u prvom. i koji u onaj svijet nisu vjerovali!” (ElEa‘raf. u ovaj prizor iz sure El-E’araf: “I stanovnici D`enneta }e stanovnike vatre dozivati: “Mi smo na{li da je istinito ono {to nam je Gospodar na{ obe}ao. a nevjernika u drugom. pa }e se zaklati. a zatim }e glasnik povikati: ‘O stanovnici D`enneta.“Jesmo!” .96 Iman Isto tako.s. do}i }e se sa smr}u (u vidu ovna) izme|u D`enneta i D`ehennema. nema smrti! Tada }e se stanovnici D`enneta jo{ vi{e obradovati. koji su od Allahova puta odvra}ali i nastojali da ga iskrive. nema smrti! O stanovnici D`ehennema.‘” (El-Ea‘raf. Pogledaj. stanovnici D`ehennema u D`ehennem. da ga i jedni i drugi ~uju. samo. A onda }e jedan glasnik me|u njima. ka`e: “Kada stanovnici D`enneta u|u u D`ennet. 44-45) “I stanovnici vatre dozivat }e stanovnike D`enneta: ‘Prolijte na nas vode ili ne{to od onoga ~ime vas je Allah obdario!‘ . a stanovnici D`ehennema jo{ vi{e ra`alostiti!’” 222 .a oni }e re}i: ‘Allah je to dvoje nevjernicima zabranio. da li ste i vi na{li da je istinito ono ~ime je vama Gospodar va{ prijetio?” . o tome se ~esto govori i to se podvla~i gotovo na svim mjestima u kojima se spominju D`ennet i D`ehennem u Kur’anu.odgovorit }e. O tome nam Allahov Poslanik.. a.

pa definiciju kadaa pripisuju kaderu. r. a. vjere. 8) “I ne postoji ni{ta ~ije riznice ne posjedujemo.”” DE.{. a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. d`.” (El-Kamer.[ESTI DIO VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE Vjerovanje u Allahovo.{. opet. rekao: “Da vjeruje{ u Allaha. op}i (prirodni) zakoni i zakonitosti kojima je vezao posljedice za uzroke.s....223 A kada’ Allahovo.”225 Ovo zna~enje spominje i Kur’an kada govori o kaderu. odre|enje jedan je od temelja akaida i {esti temelj imana. Na samom po~etku smo citirali hadis Ibn . znanje o tome {ta }e Njegova stvorenja ~initi u budu}nosti.. stvaranje stvorenja shodno Njegovom znanju i volji.‘Umera.INICIJA KADA’A I KADERA Islamski u~enjaci razilaze se po pitanju definicije kadaa i kadera. ka`u suprotno. Sudnji dan i da sve {to se doga|a.224 A ko ih je definirao istom definicijom ka`e: “Kada’ i kader je ovaj precizni sistem koji je Allah. d`. govore}i da je kader Allahovo.. 21) “Mi sve s mjerom stvaramo. kao {to je sljede}i ajet: “U Njega sve ima mjeru.{. pa ko zanije~e kader (Allahovo odre|enje) izi{ao je iz Allahove. {to je nemogu}e.a. d`.. biva Allahovim odre|enjem. koji prenosi da je Allahov Poslanik.{. zlo ili dobro. d`. kada ga je D`ibril upitao o imanu. d`. dok drugi kader definiraju druga~ije od kadaa.” (El-Hid`r.” (Er-Ra‘d. Njegove meleke. Pojedini. a definiciju kadera kadau.. Njegove knjige.{. Jedniih smatraju sinonimima za istu stvar. Njegove poslanike. 49) . postavio na ovom svijetu.

dozvole i volje. savr{ena svojstva i Njegova lijepa imena. izuzev {to On htjedne. Ibn-Tejmijje. odredbu i da sve {to se de{ava. Njegova volja se ostvaruje.{. Niko se ne}e mo}i zauzimati ni za koga bez dopu{tenja Njegova. jer kader zna~i ono {to Allah.. a ono {to On ne `eli. kada je upitan o kaderu: “Kader je kudretu Rahman (mo} Milostivog). ka`e: “On sve zna. ka`e: “Vjerovanje u kader obuhvata dva stepena.. kao {to su: znanje.. Allah zadovoljan njime bio. 3) Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o tome da se ni{ta u cijelom svemiru ne mo`e desiti bez Allahove.{. 29) “I On sve mo`e.{. niti je izmijeniti ili na bilo koji na~in na nju utjecati. 16) Tahavija ka`e: “Sve se odvija po Njegovom odre|enju i volji. biva s Njegovim odre|enjem. 83) “On upravlja svime.”226 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R Svaki musliman je du`an vjerovati u Allahovu. d`. 123) “Onaj u ^ijoj ruci je vlast nad svim. zlo ili dobro. Pod vjerovanjem u kade’r se podrazumijeva vjerovanje u Allahovo vje~no znanje i vjerovanje u Allahovu.. mo} i volja. d`. d`.” (El-Burud`..{. {ejhul-islam.” (El-Bekare..” (El-Hadid.” (Ja Sin. tvrdi rije~ima: “Reci: ‘O svemu odlu~uje samo Allah!‘” (Ali-‘Imran.” (Junus.” Ibn-Kajjim u svojoj kasidi ka`e: “Istina o kaderu koji je mnoge zbunio jeste da je on kudretu Rahman. to }e im i biti. 154) “I Njemu se vra}a!” (Hud. d`. to im se ne}e ni desiti. uistinu. sasvim potpuna i dovoljna. Allah. d`. prijatno ili gorko. i niko na mo`e Allahovu naredbu ne~ijom drugom potisnuti. volju koja se realizira i Njegovu potpunu mo}.98 Iman Divan li je odgovor imama Ahmeda. Ahmedova definicija je. 2) “On radi {ta je Njemu volja. Obja{njavaju}i ovo..{. a ne volja ljudi. Pa ono {to im On `eli.{. to rekao. d`. Tema kadera se temelji na vjerovanju u Allahova.” Ovo je pohvalio Ibn-‘Akil kad je ~uo da je Ahmed.. Niko nije u stanju odbiti njegovu odredbu. a svaki stepen obuhvata dvije stvari!” .

rahimehullahu te’ala . d`. a zabranio im je grijehe. On zna sve njihove radnje.{. . zatim mu rekao: “Pi{i” Pero upita: “{ta da pi{em?” “Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!” Pa. mo}an je sve uraditi i nema nijednog stvorenja na nebesima niti na Zemlji.{.to je Allahu. 22) DRUGI STEPEN To je vjerovanje u Allahovu. naredio je ljudima da se Njemu i Njegovim poslanicima pokoravaju. voljom. Dakle. u stvari. I da se u Njegovom carstvu ne mo`e desiti ne{to {to On ne `eli.{. a ono {to On ne}e. A ne voli nevjernike niti je zadovoljan grije{nicima.. dobar i lo{. i najmanji pokret na nebesima ili Zemlji.{. d`. ali Allah. dobro~initelje i pravedne.. Ne nare|uje ru`na djela niti dozvoljava svojim robovima kufr i ne voli nered (fesad). on klanja i posti i ima svoju sopstvenu mo} kojom ~ini djela i ima volju. lahko. 227 Iz rije~i Ibn-Tejmijja . ~ovjek je vjernik i nevjernik. d`. d`. njihovu nafaku i ~asove njihove smrti. Allah. to je. d`. i njihovu mo}. ne mo`e ni biti. I da se svaki.. Allah. lahko!” (El-Had`d`. d`. volju koja se u potpunosti realizira i u Njegovu neograni~enu mo}. a koja nije. a da ga nije Allah..zaklju~uje se da vjerovanje u kader obuhvata ~etiri stupnja: . znao {ta }e Njegova stvorenja ~initi. ili mirovanje. 70) “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas. prije nego {to je damo. stvorio. Pored svega toga. svijim praiskonskim znanjem koje ga oduvijek krasi.” (El-Hadid. d`.. uistinu. a {to god ga je mimoi{lo.{. Ljudi ~ine djela. d`. O tome Allah.{. Zadovoljan je onima koji vjeruju i dobra djela ~ine. uistinu. d`. dobra djela i grijehe. {to god ~ovjeka zadesi. ho}e.{. d`.{. Allahu. Prvo je stvorio pero. de{ava Allahovom. d`..{. jer drugog Tvorca i Gospodara nema. Tvorac njihovih djela. vjerovanje da biva ono {to Allah.{. i njihovu volju. ali je Allah. neka zna da ga nikako nije moglo zadesiti.. On voli mutekije (bogobojazne).Iman 99 PRVI STEPEN To je vjerovanje da je Allah. a sveske su se sklopile... Pera su presahla. Allah. ka`e: “Zar ne zna{ da je Allahu poznato sve {to je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi.. zapisana u Knjizi. neka zna da ga nikako nije moglo mimoi}i..{. zapisao je u Lewhi mahfuzu odredbe svih stvorenja. stvorio je i njih.

. on je u svojoj cijelosti samo dobro. nije stvorio ~isto zlo koje u sebi nimalo dobra nema. sve je to mudrost. bezgrani~no dobro. pravda. d`. d`. U Allahovoj ruci je cjelokupno dobro..elek. znanje.230 Bolest je. d`. pra{ta grijehe i ~isti ljude bole{}u koju im daje.{.... dodaju}i tome jo{ veliku nagradu. d`. Njegova volja.: “Reci: ‘Utje~em se Gospodaru svitanja od zla onoga {to On stvara. kao {to ka`e Allah. neprijatelja zlo.” (Ez-Zumer.{. d`.{. d`. 1-2) I dozvoljeno je da se spomene bez spomena ~inioca..{. Drugi: Pisanje svega toga u Lewhi mahfuzu. neda}a za ~ovjeka trenutno.{.. d`. 62) I dozvoljeno je da se zlo pove`e sa svojim uzrokom. `eli ne{to u ~emu je totalno zlo i da u njegovom stvaranju nema nikakve koristi...{.{.{.. Podjela kadera. po stvaranju i odobrenju nije zlo. svojstava niti djela. na dobro i lo{e jeste samo u odnosu na ~ovjeka i ostala stvorenja. d`. volja koja se realizira i Njegova neograni~ena mo}. kod Allaha. d`.{. jer da je Njemu pripisano. prenosi od d`ina: “I mi ne znamo da li se onima na Zemlji `eli zlo ili im Gospodar njihov `eli dobro. u sebi nosi mnoge vidljive mudrosti: kao {to je pokajanje ljudi poslije gre{ke.. praiskonsko znanje i da je On znao {ta }e ljudi ~initi prije nego {to su to uradili.{. pribjegavanje Allahu. ali je hajr . a {to se ti~e kadera u odnosu na Allaha.. jer je dobro u odnosu na djela Allaha. stvaranje svih stvorenja i da je jedino On tvorac. ostvarivanje obo`avanja Allaha. A pripisivanje zla Allahu. zbog bola i isku{enja koja ga prate. d`.{.228 Allahovo.100 Iman Prvi: Vjerovanje u Allahovo. d`. na prvi pogled. a zlo se Njemu ne pripisuje. a u odnosu na Allaha je svakako hajr. u koji smo du`ni vjerovati.{.: “Allah je stvoritelj svega. Njega ne mo`e zadesiti nikakva manjkavost niti bilo kakvo zlo i On je potpuno savr{en i nedoku~iv u svojoj uzvi{enosti.{.229 Zato nije dozvoljeno samo zlo pripisati Allahu. pisanje. a sve ostalo stvoreno. Isto je i zatvaranje vjernika od Allahovih. nego je dozvoljeno da zlo bude u sklopu cjeline koja se pripisuje Allahu.‘” (El-. d`.231 Sve {to je zlo je relativno.{. d`. d`.” (El-D`inn.{. tako|er. i Njegovo .. i tra`enje za{tite kod Njega.gledaju}i na budu}nost. imaju}i na umu kako Allah. jer Njegova mudrost to ne dozvoljava. d`. pro~i{}avanje redova ljudi i odgoj ljudskih du{a. na primjer. Tre}i: Allahova.{. d`. d`. d`. d`. Nije mogu}e da Allah. ~etvrti: Allahovo.. jer se zlo ne pripisuje Allahu. kroz borbu protiv {ejtana i njegovih pomaga~a. ali je ono pre~i{}avanje ljudskog nefsa. d`. milost i dobro.. kao {to ka`e Allah.{. stvaranje svih stvorenja i doga|aja.{. 10) Uistinu.{. jer zlo ne ulazi ni u jedno od Allahovih. Stvaranje Iblisa. a zlo se i desilo zato {to nije Njemu pripisano..{. nego sve {to se Njemu pripisuje je dobro. ne bi bilo zla. kao {to Allah. Allah.

a Allah ima najja~i dokaz. {to se. Zlo. odgovor je sasvim jasan. je iznad svake manjkavosti..{. a zapostavio uputu i tako zaslu`io propast. sve dok Na{u kaznu nisu iskusili! Reci: ‘Imate li vi kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite!‘ Reci: ‘Allah ima potpun dokaz. Onaj ko svoje grijehe i nevjerstvo opravdava kader’om jedan je od dvojice: ili vjernik u Allaha. i pored ka`njavanja grije{nika. mora vjerovati u Allahovu. u svakom pogledu... mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali. On ih ne bi kaznio. a ni preci na{i. Kako }e se nevjernik. svima bi na praviput ukazao!‘” (El-En‘am. ili nevjernik. htio njihovo nevjerstvo i da ga je On odredio. nevjernik.{. jer je nepravda negativnost koja ne prili~i Tvorcu. Druga: onaj koji svoje nevjerovanje i grije{enje pravda kaderom.{.{.. i da On ho}e. o Allahu. jer se on temelji na dvije op}epoznate i op}eprihva}ene stvari o kojima nema spora i o njima mo`e raspravljati samo onaj ko je izabrao zabludu. d`.. tu njihovu ispriku demantira i odbacuje u sljede}em ajetu: “Mnogobo{ci }e govoriti: ‘Da je Allah htio. oni ga ne bi mogli u~initi. d`. nepravda. Zato je opravdavanje grijeha kader’om. je prija{nje nevjernike kaznio `estokom kaznom. onda je njegovo opravdanje pusta kontradiktornost i besmislenost. ili grije{nik.{. jer je Allah.{... Te dvije stvari su: Prva: Allah.{. kosi s vjerovanjem u Njega. a zlo u odnosu na onoga kojem ono stvarno predstavlja zlo. d`. koji ga je stvorio i odobrio. ima dvije strane. koji se opravdava kader’om. d`. onome ko svoje grije{enje pravda Njegovom odredbom. d`. d`. pripisivanje nepravde Allahu. zlih djela. jedna od njih je dobro. Da oni nisu bili slobodni u izboru onoga {to su po~inili od grijeha. niti bismo i{ta zabranjenim u~inili!‘ Tako isto su oni prije njih poricali. d`. pravdati kader’om. prije nego . pravdu i ~istotu Njegovog bi}a od bilo kakve nepravde. d`.. a da On to nije htio. Nema sumnje u to da je ka`njavanje onoga ko je prisiljen ne{to u~initi zbog tog ~ina. dakle. pravedan i nikome nepravdu ne ~ini.{.{.{.232 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM Nevjernici bi htjeli opravdati svoje nevjerovanje tako {to tvrde da je Allah. Allah.. 148-149) Ovo je odgovor Svemogu}eg Allaha. Allahov. svakako.. Pa ako je vjernik. a to je strana koja se ve`e za Allaha..d`. a Allah. d`. nevjerstva i {irka. d`. govori bez ikakva znanja i osnova.{. zbog odre|ene mudrosti i koristi koju jedini On zna i ka`e kome ho}e od Svojih robova.Iman 101 odobravanje istog. A ako je ~ovjek.

volje i odredbe.. d`. nare|eno da se pokorava Allahu.{. 28) Ova kur’anska uputa pri odgovoru na ovakve tvrdnje do{la je da ispravi ljudski na~in razmi{ljanja i analiziranja i da im objasni da se od njih tra`i izvr{avanje Allahovih. naredio im je odre|ene naredbe i zabranio odre|ene stvari i oni to mogu zasigurno saznati.. I bilo je onako kako je Allah htio.. nare|enja i zabrane koje su potpuno poznate. d`. veoma jednostavno i jasno. pomo}i u tome. nare|enja i da se klone Njegovih zabrana. ih uputi i ra{iri njihove grudi ka prihvatanju islama.. ili da im ubaci iman u njihova srca.. Ali. kako }e se. dok je. pa za{to ostavljaju ove pouzdane podatke.. pa svi prihvate Njegovu uputu.{. bez ikakvih nejasno}a koje se javljaju nepotrebnim diskusijama o njoj. htio je sasvim drugo. nije zadu`io ljude da moraju znati Njegovu volju i kader’ (odre|enje) da bi se prema njima prilagodili. d`.{. Stvar je. I ovo je sasvim dovoljno ljudima o tome. Allah. sasvim jasna i prikazana na najlak{i na~in koji je ~ovjekov razum u stanju shvatiti.... A kada oni poku{aju to u~initi. a onoga ko izabere zabludu. A {to se ti~e diskusije i polemike o ovom pitanju. a povode se za pretpostavkama i naga|anjima u podru~ju koje uop}e ne poznaju? Ovo je su{tina ovog problema: Allah. d`. ona je sasvim strana islamskoj etici i stilu. Htio je isku{ati ljude tako {to im je dao mogu}nost da prihvate uputu ili zabludu.{.. kad je Allahova.{..{. pozvan da ne u~ini bilo kakve grijehe.{. govore: ‘Zatekli smo pretke na{e da to rade. onda.{. nego ih je zadu`io da spoznaju Allahova. nare|enja i zabrane kako bi se prilagodili prema njima. odredba.. Profesor Sejjid Kutb. d`. pustiti da jo{ vi{e odluta i zaslijepi. i da izvr{ava Njegova nare|enja. d`. a i Allah nam je to zapovijedio!‘ Reci: ‘Allah ne zapovijeda da se rade ru`ne djela! Za{to o Allahu govorite ono {to ne znate?‘” (El-Ea‘raf. ka`e: Drugi dio ajeta upu}uje na ispravljanje ljudskog na~ina razmi{ljanja i razmatranja.. u isto vrijeme. u bilo kojoj filozofiji ili religiji. d`. d`. a ne da istra`uju Njegov skriveni gajb. Allah. Allah. a On }e onoga koji se opredijeli za uputu.. dakle. {to na ovaj na~i postaje. d`.{.{.102 Iman {to u~ini grijeh ili kufr. ili da ih sve prisili da vjeruju. d`. u stanju je stvoriti ljude da po svojoj naravi svi budu vjernici.{. Allah. te saznao {ta je njemu odre|eno.. Znamo da je svakom ~ovjeku. kra|u ili bilo {ta drugo? Ovako jasnim odgovorom Allah. Druga~ije re~eno. prije nego {to je krenuo da u~ini grijeh ili kufr. prije nego {to se desi. na nju pozivati?Postoje Allahova. uzvra}a onima koji se pravdaju kader’om na jo{ nekoliko mjesta u Kur’anu: “A kada urade neko ru`no djelo. A {to se ti~e Allahove. niko je ne poznaje osim Allaha. u praksi. d`.. pa kako }e je onda spoznati? A ako je ne spoznaju. nije rezultirala .. kako ~ovjek mo`e re}i: “Allah je odredio da je kradem te ja odoh da izvr{im Allahovu odredbu!?” Da li je on zavirio u Lewhi mahfuz. pa pro~itao {ta tamo pi{e. da bi se njemu prilagodili. tuma~e}i spomenuti ajet.. gajb. d`. ona je gajb (skrivena) i oni nemaju nikakva na~ina da je saznaju.{.{. d`. Polemika na ovu temu.

d`. du`an si Mu se zahvaliti na uputi.pa.{. dragi brate.. stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom.{. stepene i da u njega vjeruje. Da si zadovoljan onim ~ime je zadovoljan tvoj Gospodar i da se srdi{ na ono na {ta se On srdi. nare|enja i da se kloni{ Njegovih zabrana prije nego {to bilo {ta uradi{.{.. ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ Ovo {to je do sada re~eno je sve {to je vjerniku potrebnu da zna o kader’u. Ova vjera je do{la da ostvari odre|eni model u dru{tvu koje ograni~avaju jasna nare|enja i zabrane. d`. I da zna{.{.Iman 103 zadovoljavaju}im rje{enjem. kako bi te to odvratilo od grijeha. Zato je upu}ivanje na nepoznatu volju labirint po kome luta ljudski razum bez ikakva orijentira i gubljenje vremena. D@. zadovoljan.{. znaj da se od tebe tra`i da izvr{eva{ Allahova. du`an si da se pokaje{ i vrati{ Allahu. jer je to polemika koja se bavi temom koja uop}e ne podlije`e polemici niti odgovara njenoj naravi.. koje ne zna niko drugi. d`. a nikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je od nas sakrio. a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. d`. Allah. d`. da vjeruje da Allah. i ljudske volje i njihovog .. odredbe.[. Allah.{. d`. Ova tema ne zahtijeva ni{ta vi{e od toga. da je sve stvorio i da ono {to On ne}e. i da voli{ ono {to On voli.”233 Zato.. d`. d`. d`. a ne da otkrivaju nepoznato (gajb). ne voli kufr niti ga dozvoljava svojim robovima i ne voli da mu se grijeh ~ini niti ga dozvoljava svojim robovima. d`. 7) SKRIVENOST ALLAHOVE.{. da je mudar i da mu ne prili~i besmislica. tvoja mr`nja grijeha ne zna~i i mr`nju Allahove. Na{i razumi su ograni~eni. Allah od vas ne zavisi.. d`. ne mo`e ni biti. da te to podstakne na pokajanje i povratak Allahu. a ako izvr{i{ neki grijeh. Jer.. ~ime je Allah. . Jedna od tih (gajb) tema je i odnos izme|u stvaranja ljudskih djela od Allaha. koje treba utro{iti u pozitivnom i kreativnom poslu. Treba da zamrzi{ grije{enje prije nego {to zgrije{i{..{.{. I da zna{ da Allah. d`.{. nadaju}i se da }e ti oprostiti. da je On pravedan i da nikome nepravdu ne ~ini. osim Allaha. a ako si Mu {ta zgrije{io... d`. ali On nije zadovoljan ako su robovi Njegovi nezahvalni. Allah.{. sve zna. jer }emo se tada razi}i i tako propasti. objasnio nam je ono {to je znao da nam je potrebno.{. a zatim se osloni{ na Allaha.” (Ez-Zumer. ka`e: “Ako vi budete nezahvalni.{. d`.. A nakon {tosi u~inio neko djelo: pa. nego se od tebe tra`i da mrzi{ ono {to mrzi Allah.{. ako si u~inio dobro. ubije|en u Njegovu pravednost i mudrost. Dosta mu je da zna njegovo zna~enje...

samo znakove Allahovih.{.. d`. ukratko.{. a zatim im re~e: ‘{ta je s vama? Zar }ete dozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovrgavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji su bili prije vas!’”235 Jedan ~ovjek je do{ao Aliji. ni najodabraniji melek niti bilo ko od Allahovih poslanika. rije~i.s.. sve dok se ne prihvati postoje}e znanje i dok se ne napusti traganje za nepostoje}im. r. toliko se zacrvenio od srd`be. a ljudi raspravljaju o kader’u. iskrenom robu ~ije srce je obasjano nurom. koji ka`e: “Kader’ je u svojoj osnovi tajna Allaha. d`.{.{. znanje o kader’u sakrio od Svojih stvorenja i zabranio im da o njemu tragaju. mu re~e: “Tajna Allaha.{.” On mu ponovi pitanje. a ko to u~ini.{. d`.”237 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA Islamska vjera temelji se na potpunom predanju Allahovoj.s.{. kao {to je slu~aj s Allahovim. kao {to su bili ashabi Allahovih Poslanika. a Alija. d`. d`.. re~e: “Duboko more. d`.{. ~iju su{tinu ljudski razum nije u stanju shvatiti.. razmi{ljanja i zapitkivanja o tome. zabranjena radnja i prekora~avanje granice. i upitao ga o kader’u. postaje nevjernikom. svojim senedom od ‘Amra bin [u’ajba. te ga nemoj gaziti. d`. a. u Njegovim stvorenjima koju niko nije u stanju spoznati. Ovo je. Mi mo`emo spoznati. jer postoje dvije vrste (iluma) znanja: znanje koje postoji me|u ljudima i znanje koje me|u njima ne postoji. r. d`. kao da mu se nar raspu~io na njegovom licu. svojstava.104 Iman izvr{avanja od ljudi. a oni }e biti pitani. pogazio je Allahove. koje ljudski razum nije ustanju shvatiti. na {to mu je on odgovorio: “Mra~an put. a on od njegovog djeda koji ka`e: “Jednog dana izi{ao je Allahov poslanik. a. uradio. ka`e: ‘On ne}e biti pitan za ono {to radi.. te se nemoj d`aba truditi da je spozna{..‘ (El-Enbija‘. pa njime ne kre}i. d`.. na {to mu Alija. Allah. zabranio upu{tanje u polemiku o kader’u i dublje razmatranje o njemu. Poricanje znanja koje postoji je kufr. a nismo u stanju spoznati njihovu su{tinu.. sve {to je potrebno Allahovom.{...{. r. Ovo nije jedina nepoznata (gajb) tema. bez detaljnog ispitivanja Allahove. Zato se dobro ~uvajte svakog raspravljanja. d`. bi}em.. a. a tvrdnja da se zna nepostoje}e znanje je isto tako kufr. Debatiranje i raspravljanje o njemu je uzrok propasti. mudrosti i Njegovoj volji i na prihvatanju Njegovih nare|enja i zabrana.a.” On ga ponovo upita. koji prenosi od njegovog oca.234 Zato je Allahov Poslanik.”236 Divne li su rije~i imama Tahavija.. na primjer..a.a. 23) Pa onaj ko bude pitao: za{to je Allah. Imam Ahmed prenosi. To je dered`a veoma znanih.{.s... I iman ne}e biti primljen ni od kog.. A prvi znak uva`avanja neke . d`. jer se islam ne mo`e u~vrstiti ni na ~emu drugom osim na predanosti. jer je Allah. mudrosti u tome..

s.{. Ja sam ~uo Allahovog Poslanika. Allah. a. ne}e mo}i pomo}i izuzev onim {to ti je Allah.’240 Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit.s. a. kada ka`e: ‘Ko umre. a ako im se smiluje. u tom zna~enju. r. pa te molim da mi ka`e{ ne{to o tome! Nadam se da }e Allah. d`. a. tabi’ini i svi sljedbenici ehli sunneta i hadisa. pitaj Allaha. upitali su ga samo 13 pitanja za cijelog njegovog `ivota... a. koji je.”239 O pitanju kader’a saglasni su svi ashabi. a. r. i tinta se ve} sasu{ila. d`.s. kada je rekao: ‘Prvo {to je Allah stvorio. pa mi je rekao isto tako. ve} odredio.s. kaznio sve stanovnike Zemlje i nebesa. Pera su prestala pisati.. Oni su smatrali bezna~ajnim i bezvrijednim sve sile svijeta pred svojim imanom u Allahovu.. tra`i je od Allaha. u}i }e{ u D`ehennem!” Ibn-Dejlem veli: ‘Zatim sam oti{ao do Ibn-Mes’uda. A kada bi se sakupili da ti naude. taj sa mnom nema ni{ta. Bili su izuzetno visokog stepena odgoja prema svome Gospodaru i Njegovom poslaniku. rekao Ibn-Abbasu: “O mladi}u! Pazi na Allaha i On }e na tebe paziti.Sine moj.s. Prenosi se da je Ibn-Dejlem rekao: “Oti{ao sam do Ubeja bin Ka’ba i rekao mu: ‘Ja u sebi osje}am ne{to nelagodno po pitanju kader’a. na svojoj samrti rekao svome sinu: “Sine moj! Ti ne}e{ okusiti slast pravog imana.. a.”242 Ovo ubje|enje je u njihova srca ulilo smirenost i stabilnost iodgojilo ih u ponosu. re~e Allah.{. jedne prilike... Selman el-. na}i }e{ Ga ispred sebe.a. sve dok ne bude{ znao da te nije moglo mimoi}i ono {to te zadesilo niti zadesiti ono {to te mimoi{lo. On bi to u~inio.s. zatim ~vrsta odluka da se sprovede u praksu. Potom sam oti{ao do Zejda bin Sabita a on mi kaza hadis Allahovog Poslanika.{. Da podijeli{ sadake u vrijednosti zlata koliko je brdo Uhud.238 Takvi su bili ashabi Allahovog Poslanika. a u ovo ne bude vjerovao. dok ne povjeruje{ u kader’ i ne bude{ znao da te ono {to te zadesilo nikako nije moglo mimoi}i. a. bilo je pero. d`..s.. a ako i od kog pomo} bude{ tra`io. ne}e ti nauditi ni~im drugim. kome je rekao: ‘Pi{i!’ Pero re~e: ‘Gospodaru moj {ta da pi{em?’ ‘Pi{i sve {to }e se desiti do Kijametskog dana!’..{. d`.Iman 105 stvari je vjerovanje u nju. d`. ~uo sam Allahovog poslanika. Ako bude{ ikog pitao.. Ibn-Abbas. Zato su njihovi nervi bili stalo`eni dik su krstarili raznim krajevima svijeta dostavljaju}i ovu u vjeru cijelom ~ovje~anstvu. A ako umre{ s bilo kakvim drugim ubje|enjem o ovom pitanju.{. ti to ne bi primio. odredbu. te {to skorije prila`enje ostvarenju naumljenog. a.s. Pazi na Allaha. Njegova milost }e im biti bolja od njihovih djela. Saglasni su u tome da je sve {to }e se desiti do Kijametskog dana zapisano u Lewhi mahfuzu. a da nikome ne bi nepravdu nanio. dati da taj osje}aj napusti moje srce!’ On mi na to re~e: ‘Kada bi Allah.a. I dobro znaj da kada bi se cijeli svijet iskupio da ti pomogne.’”241 Ovo ubje|enje imalo je velikog utjecaja na ashabe Allahovog poslanika. osim onim {to ti je Allah propisao. onako kako ih je pou~io Allahov Poslanik. Oni su se razi{li po raznim krajevima zemlje nose}i sa sobom vjerovanje u kader’..arisi je upitan: “[ta ljudi ka`u kad . o njima ka`e: “Nisam vidio boljih ljudi od ashaba Allahovog poslanika.

d`.. odredbu u`iva jo{ jednu blagodat. d`. a. kad bi se cijeli svijet sakupio.{.{. zna da je i on sam pra{ina. postaje{ svjestan da te nije moglo zadesiti ono {to te mimoi{lo..106 Iman postanu vjernici u Allahovu.” ^ovjek koji vjeruje u Allahovu. odre|enje. zaista se samo ovakav ~ovjek istinski osloba|a ropstva ljudima i prelazi u robovanje Gospodaru ljudi.{. ne bi mogao u~initi ni{ta. nikad ga ne}e sna}i?! Divno li je to rekao pisac sljede}ih rije~i: “Od kog dana svoje smrti da bje`im? Od dana koji mi je odre|en ili od dana koji mi nije odre|en? Dana koji mi nije odre|en se ne bojim. sem onoga {to mu je Allah. i zna da. To su djela koja li~e na ~uda. budu}i svijet i Allahovo. koja je ostvario allahov Poslanik.. ma kakvi oni bili. rukama.s. niti mimoi}i ono {to te zadesilo. to je blagodat zadovoljstva u svim prilikama. sre}u ~ovjeku donosi ovo ubje|enje i koje li juna{tvo u sebi sadr`e srca koja su povjerovala da je sve u Allahovim. d`. bez imalo obaziranja na njihova sredstva i metode. d`.s. dok u potpunosti ne istro{i svoju nafaku i dane svog `ivota. d`. propisao. odredbu dobra i zla?” On odgovori: “Kad povjeruje{ kader’. mo`emo do}i do pravog obja{njenja za ogromna djela koja je u~inio iman preko te male grupice ljudi koja je krenula u dostavu ove vjere cijelom svijetu.{. Samo ~ovjek koji u`iva u vjerovanju u kader’. ka`e: “Onaj ko se osvjedo~i da je svako stvorenje na Zemlji pra{ina (zemlja).. a da ljudi ne posjeduju ni{ta! Sve ovozemaljske sile nisu u stanju zaustaviti jednog ~ovjeka koji u sebi nosi ovo ubje|enje i ovaj iman. kad mu je njegov Tvorac i Opskrbitelj zagarantirao da }e potro{iti svaki atom svoje nafake i da ne}e umrijeti prije odre|enog mu momenta? Za{to da se boji. ali su istinita. a ono {to mu nije odre|eno.. koji zna da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo.{. nego i rije~i svih ashaba Allahovog Poslanika. Koju li. da u svojoj pokornosti da prednost onome ko je pra{ina nad Onim ko je Gospodar svih gospodara? Ili. sa svojim plemenitim ashabima. te njegovog vlasnika podsti~e na d`ihad protiv nevjernika i nasilnika.{. a. kad je svjestan da }e ga sigurno zadesiti ono {to mu je odre|eno. rahimehullahu te’ala. A za{to da se zamara razmi{ljaju}i o njima. samo. Tek ovako promatraju}i. a zna da je sve u rukama Tvorca nebesa i zemlje i svega {to je na njima? I kako da se ponizi robu od pra{ine? Ibn-Red`eb. i koji zna da nijedan ~ovjek ne}e umrijeti. kako da udovolji pra{ini na ra~un srd`be Svemogu}eg Vladara? Zaista je to ~udna stvar!”244 Ovo ubje|enje iskorjenjuje svaki simptom kukavi~luka iz srca u kome se nalazi.. d`. blagodat kojoj nisu ravne sve blagodati ovoga svijeta. Takav ~ovjek zna da se Allahove. kako da se njegovo ~elo pogne bilo kakvoj sili na licu zemlje. volji i ure|enju . Kako. Sva ta ogromna djela.. onda. su plod njihovog imana u Allaha. odredbe odvijaju po Njegovom nare|enju.”243 Ovo nisu bile rije~i samo Selmana. Jer. A od odredbe se ne mo`e spasiti ni najoprezniji ~ovjek.

{. 216) Mu’minska du{a. a ako ga zadesi kakva neda}a. te }e hodati zemljom bez ijednog grijeha pri sebi.: “Kad bi sabur i {ukr bili dvije deve. ka`e: “Ne volite ne{to.. A ako se po`ali{ sinu Ademovom. te se time zadovolji i preda se Allahovoj volji.‘” (El-Bekare.a. uputiti . kao {to ka`e Omer. mudar i milostiv.: “^udan li je primjer vjernika! Svako stanje u kome se na|e je hajr za njega. a. a ne{to volite.. Gleda u posljedice neda}e i koliko Allah. do te mjere da se kod njih izjedna~ila nevolja s radosnicom i da su zahvala ({ukr) i sabur postali isti. jer je On prema tebi jo{ plemenitiji.{.{.. kada ga zadesi neda}a. a ako mu iman bude slab.a. ~ovjek se isku{ava shodno njegovom imanu. a. pa zato biva nagra|en.{. a ono ispadne zlo po vas. a strpljiva u neda}i.” Alkame.s. on se strpi. a ljudi ne znaju.. }e njegovo srce uputiti u jekin (~vrstu spoznaju). ‘Allah zna.”245 Vjernik promatra neda}u i zna da je do{la Allahovom odredbom. Tako }e. rekao: “Na najve}em isku{enju prema neda}ama su poslanici. a zatim oni koji ih slijede po svojim kvalitetima.s. a On }e srce onoga.Allah sve dobro zna. isku{enja }e biti lak{a. Zato se ne}e posiliti u blagodati niti izgubiti nadu u nevolji. dobro po nju. a da ga nije moglo zadesiti ono {to ga je mimoi{lo. zna da je Onaj Koji joj je odredio dobro i zlo.. Kao {to to obja{njava Poslanik. sve dok ga potpuno ne o~isti.. d`. 11). ja . pa i za to bude nagra|en. d`. Pa ako mu iman bude ~vrst.”246 Ibn-Kajjim je to na najljep{i na~in kazao: “Ako te zadesi kakva neda}a.{.a. pa }e shvatiti da ga nije moglo mimoi}i ono {to ga je zadesilo.a ono mo`e biti dobro za vas.”248 U sjeni ovog imanskog koncepta uzdigli su se ashabi. d`. po`alio si se protiv Milostivog onome ko milosti nema. a vi ne znate.. d`. te se smiri i sa zadovoljstvom je prihvata i biva uljudniji od toga da se suprotstavi i prigovori svome Gospodaru i Tvorcu.. ti joj se strpi Strpljivo{}u Plemenitog. isku{enje dolaziti ~ovjeku. za nju nagra|uje. osim s vjernikom: ako ga zadesi kakva radost. U Buhariji i Muslimu stoji da je Allahov poslanik. on se na njoj zahvali. r. a to nije slu~aj ni s kim drugim. koji u Allaha vjeruje. Allah. r.’”247 A Ibn-‘Abbas ka`e: “Allah. a On zna.{. bit }e isku{an ovisno o stepenu ~vrstine njegovog imana. mudrosti i Njegove volje. u dobru. dakle. d`. Zato je svako stanje koje je zadesi. rije~i: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi. uzvisile njihove du{e i oja~ala njihova savjest. pa ka`e: ‘To je ~ovjek kojeg. zna da je od Allaha. Ona je zahvalna Allahu. d`..” (Et-Tegabun. neprestano. te se zadovolji i strpi. tuma~i Allahove.Iman 107 i da se doga|aji de{avaju kao plod Allahove. r.{.. d`.

tako da uop}e ne osje}aju bol. abnormalnosti i {izofrenije.{. nego: Allah..{.{. odredio je i uradio ono {to je On htio. odredbama. mo`da ~ak osje}aju i slast u svemu tome zbog njihove svijesti o njegovom dolasku od Onoga Koga oni vole. d`. du{e i nerava. nema okretanja nazad. niti nervne napetosti.. nestanak brige i tuge. d`. U tom slu~aju. i strpljenje na izvr{avanju Allahovih. U ovom uvjerenju le`i smirenost srca i odmor tijela.. Jer. Vlasnici stupnja zadovoljstva uvijek gledaju nagradu Onoga Koji ih isku{ava i znaju da im je to On odabrao. d`. nije zadovoljan kufrom. odredbu i svijest o Allahovoj. Abdul Vahid bin Zejd ka`e: “Zadovoljstvo (ridaluk) su Allahova.{. odredbom.”251 Sabur je vad`ib. ve} odavno odabrao Svome robu i ubje|enje da mu je On odabrao najbolje.{. kao ni sabur na poni`enje i zlo. O zadovoljstvu pojedina ulema ka`e da je vad`ib.{.252 A temelj zadovoljstva jeste vjerovanje u Allahovu. tvoje strpljenje u izvr{avanju Allahovih.. nare|enja.108 Iman uop}e ne bih mario na koju bih uzjahao.. A ponekad budu okupirani veli~inom i uzvi{eno{}u Onoga ko ih isku{ava i potpuno se utope u taj osje}aj. I oni su najja~i motivi za pokretanje cjelokupne ljudske snage ka radu na ovoj planeti. odredbe najva`niji su temelji na kojima se zasniva ljudsko zadovoljstvo. u skladu s Allahovim. d`..”249 Omer bin el-Hattab napisao je pismo Ebu-Musa el-E{’ariju... po mi{ljenju cjelokupne uleme.{. kao {to smo ve} rekli. a ako nisi. onda se strpi.. Ponekad obuzeti zadovoljstvom kader’om. budi zadovoljan. a svi su saglasni da nije ispod mustehabba. pa ako si u stanju. nare|enja i po`rtvovanosti na Njegovom putu.{.” A Ebu-Muhammed el-Hariri veli: “Sabur je da ne razlikuje{ izme|u nagrade i isku{enja sa potpunom smireno{}u u oba slu~aja. strpljenje na isku{enju i uvjerenje u pravednost Allahove. nema zastajanja radi `aljenja i pokajanja. d`. niti da je bilo ovako i ovako.{. a drugi da je mustehabb. dunjalu~ki D`ennet i odmor pobo`njaka. a niti neda}e njegovo strpljenje. d`. a sigurni su da je nemogu}e da on nepravedno dosudi. Zato neka tvoje zadovoljstvo bude u skladu sa zadovoljstvom tvoga Gospodara. milosti prema ljudima. odredbi. d`. grije{enjem i poni`enjem svojih robova. d`. d`. Zato nema psihi~kog sloma. bilo bi ovako.254 Ne misli se ovdje na zadovoljstvo kufrom i grijesima niti okretanjem od Allahovih.. u kome stoji: “Znaj da je svo dobro u zadovoljstvu.{. Naprotiv.”253 Znaj da se zadovoljstvo i strpljenje koje proizvodi iman u kade’r odnose na zadovoljstvo prema neda}ama i nesre}ema koje zadese ~ovjeka. odredbom. uop}e ne osje}aju bol odre|enog (isku{enja)..{.. Allah. d`. d`. ali pod uvjetom da se ne raduje ako se pove}aju i da se ne `alosti ako se smanje..” A neko od selefa je rekao: “Zahid je onaj ~iju zahvalu ({ukr) ne mogu presti}i blagodati.” Imam Ahmed je upitan da li ~ovjek koji posjeduje stotinu dinara mo`e biti zahid? Pa je odgovorio: “Mo`e. te klonjenju od grijeha i raznih pokudnih stvari.{. A vi{e od toga je zadovoljstvo Allahovom. Zadovoljstvo Allahovom.”250 A Ibn‘Ata’ veli: “Zadovoljstvo je smirenost srca prema onome {to je Allah. nego .{. najve}a vrata. d`. d`.

mu{ku.. d`. obja{njava da su dozvoljeni uzroci isto tako od kader’a. pa kada mu je re~eno: “[ta ka`e{ o u~enju Kur’ana radi lijeka i o lije~enju medicinom. dozvolom. Ona dru{tva koja su zapostavila ovo ubje|enje i koja nemaju imana u Allaha.{. sve zna i sve mo`e:” (E{-[ura. ali taj brak mo`e uroditi plodom. milost i pravednost. obja{njava u sljede}em ajetu: “Onaj ko bude slijedio uputu Moju. ne}e zalutati i ne}e nesretan biti. d`. jer je On uto~i{te i samo se od njega pomo} i za{tita od sumnji i zlih misli tra`i.{. d`. i Njegovo upravljanje svim {to je vezano za `ivot i `iva bi}a. a. prijatnost ~vrstog ubje|enja. {irokogrudnost i potpuna sigurnost u Allahovu. rastere}enost savjesti. Zato onaj ko `eli odgojen porod mora na tom planu da poradi i da primijeni uzroke koji do toga dovode.” (Ta Ha. iako je nafaka u ruci Allaha.{.{. Allahov poslanik. kader’a. taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepa o`iviti. smirenje. postavio u ovom svijetu. sre}a. On. d`. on odgovara: “Oni su dio Allahovog. kad bi ~ovjek zanemario rad radi sticanja nafake.{.. a kome ho}e . d`. ili im daje i mu{ku i `ensku. i imanom da je sve u Njegovim rukama. d`. shodno volji Silnog i Mudrog i `elji Milostivog i Znanog: “On poklanja `ensku djecu kome ho}e. Mora se `eniti.. d`. rastrganih nerava. 49-50) Zato je zabranjeno muslimanu da zanemari postupanje shodno zakonitostima o uzrocima i posljedicama.”255 Zato je uzimanje u obzir samo uzroka i smatranje da oni utje~u na .{. odmor. A onaj ko okrene glavu od knjige moje.Iman 109 vladaju zadovoljstvo. a koga ho}e. odredbu?”. ona }e na Ahiretu biti u vje~itoj vatri i `estokoj patnji.s.{. Vjerovanje u kader’ proizvodi ogromne rezultate u ljudskom `ivotu na ovoj Zemlji. 123-124) VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA Ne smijemo smetnuti s uma da nam je nare|eno da radimo shodno uzorno . da li oni mijenjaju Allahovu. d`. smirenost. Tako. bio bi grije{an.{. istinsko zadovoljstvo. a i ne uroditi.{. u~ini bez poroda. kako to Allah.. zajedno sa tevekkulom na Allaha. te ubje|enjem da uzroci ne daju posljedice nego samo Allahovom.posljedi~nim zakonitostima koje je Allah... d`... a na ovom svijetu izgubljene sre}e. tegobnog i napetog `ivota.uistinu. Onaj ko je stvorio uzroke stvorio je i posljedice i rezultate. Njegovo sveobuhvatno znanje i mudrost..

110 Iman posljedice.a. fakihi smatraju lije~enje po`eljnim.. mubah ili mekruh i haram. jedan plodan. d`.{. rekao: “Allahov Poslanik.s. te da ako su stvari unaprijed odre|ene nema potrebe za uzrocima. kada bi ti imao stado deva koje je do{lo do doline koja ima dva dijela. d`.”261 Ibn-Kajjim el-D`evzije veli: “Istinski tevhid ne}e biti potpun kod ~ovjeka. nije dao nikakvu bolest.{. prije osvajanja Meke... Autori hadiskih zbirki (Sunena) prenose od Usame bin [erik da je rekao: “Do{ao sam Allahovom Poslaniku. jer rad je fard. vi ste muteakilun (oni koji ~ekaju da ih neko drugi nahrani). A njihovo zanemarivanje je naru{avanje samog tevekkula.’”258 Povode}i se za ovim i sli~nim hadisima. pa su se muhad`iri saglasili na povratak.. da su ga. jer Allah. to u~inio po kader’u. Tada mu Ebu‘Ubejde re~e: “Zar da bje`imo od Allahove. kada bi ih ~uvao u plodnom dijelu.s.. kao da su im ptice na glavama (pa se boje da ih pokretom ne popla{e). {irk u tevhidu. naredio lije~enje. Mu’avija bin Kurre ka`e: “Omer. A Allahov Poslanik. ho}emo li se lije~iti?’ On im odgovori: ‘Lije~ite se. u postizanju onoga {to }e mu koristiti na ovom i na onom svijetu i za{titi od onoga {to bi mu naudilo u njegovoj vjeri i . r. pa su upitali: ‘O Allahov Poslani~e. mustehabb. r. postavio. susreli prvaci pokrajina i obavijestili da se tamo pojavila kuga. osim jedne bolesti: starosti.’”257 U Buhariji i Muslimu stoji da je Ebu-Hurejre. a s njime su bili ashabi koji su ga tako pomno slu{ali. Buharija prenosi od Omera. a. a da za nju nije dao lijek. On se tada posavjetovao s muhad`irima i ensarijama. i da ovo drugo ulazi u vjerovanje u kader’.a. svakako. kako bi se udaljili od kuge.. zar ne bi. d`. r. te je Omer tako i naredio.. A odstupanje od uzroka koji su nam nare|eni [erijatom. a zatim se osloni na Allaha... kada bi ih ~uvao u pustom dijelu. Nazvao sam selam i sjeo. a neki ka`u da je vad`ib. a zanemarivanje uzroka i negiranje da su oni uzroci. kosi sa sticanjem nafake i traganjem za uzrocima. ukorio grupu ljudi iz Jemena koji su putovali na had` bez hrane.a. a ne da mu se suprotstavlja. odredbe?” Omer mu odgovori: “Da je to neko drugi rekao.. manjkavost u razumu.259 Tako su i ashabi. d`. sve dok ne bude radio povode}i se za uzrocima koje je Allah.. Dolazili su beduini s raznih strana... rekao je: ‘Allah. je skrnavljenje [erijata..{.a. d`. koji zna~i srcem oslanjanje na Allaha.. d`. a mutevekkil je onaj koji posije sjeme u zemlju. a.s..{. Komentator Tahavijinog ‘akaida ka`e: “Pojedini ljudi misle da se oslanjanje na Allaha. a zatim muhad`irima. to uradio po kader’u?”260 Tako|er je Omer. shvatili odnos izme|u vjerovanja u kader’ i rada.256 Zato je Allahov Poslanik.. nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek. i pojedinim Kurej{evi}ima. r. To je. sreo je ljude iz Jemena. a isto tako.{..a.s. a. a drugi pust.. pa ih je upitao: ‘Ko ste vi?’ Oni odgovori{e: ‘Mi smo mutevekkilun (koji se na Allaha oslanjaju)!’ On im re~e: ‘Naprotiv. pogre{no.. nego ono proisti~e iz vjerovanja u kader’. a. po ulasku u [am. r. A njihovo zapostavljanje je slabost koja se suprotstavlja istinskom tevekkulu. obla~io je kacigu u ratu i i{ao na pijace da bi {ta zaradio.{. o Ebu-‘Ubejde! Da bje`imo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi? [ta misli{.. najve}i mutevekkil.

Zato ~ovjek svoju slabost ne}e u~initi tevekkulom. oskrnavio Allahovu. zanijekao je iman. tevekkul je hal Allahovog Poslanika. a. a ko zanije~e tevekkul..Iman 111 dunjaluku. mudrost i Njegov zakon ({erijat)..” 262 A Sehl bin ‘Abdullah ka`e: “Ko zanije~e rad... jer bi. u protivnom.s. neka ne ostavlja njegov sunnet”263 . niti tevekkul slabo{}u. zanijekao je Sunnet. a rad je njegov sunnet. d`.{. Jer. Pored tevekkula rad je neophodan. pa ko bude radio po njegovom halu.

.

DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA .

.

s. konstatacija da su djela organa.. uz iman srca. {ta zna~i iman? Kako on biva? {ta je to ~emu istinski odgovara ovo ime? Islamska ulema o ovom pitanju ima dva mi{ljenja:264 Prvo mi{ljenje: da je iman ime kojim se naziva o~itovanje ({ehadeta) jezikom.266 Iako su dokazi iz Kur’ana i sunneta vi{e na strani prvog mi{ljenja i vi{e na njega ukazuju. je vad`ib svim vjernicima koji su to ime stekli rije~ju i potvrdom. neophodna. da li je on dio imana.DRUGO POGLAVLJE SU[TINA IMANA U prethodnom poglavlju smo govorili o stvarima koje smo du`ni vjerovati. teoretsko je razila`enje koje ne rezultira neispravno{}u u akidi (vjerovanju). ali. a ako htjedne. a u njega ne ulazi djelo.. a. Komentator Tahavije ka`e: “Razlaz izme|u Ebu-Hanife i ostalih imama ehli sunneta je formalne prirode. jasno se vidi da je razila`enje me|u njima teoretsko. uz saglasnost da onaj ko po~ini veliki grijeh ne izlazi iz imana. ili da su ona jedan dio samog imana. nego je on pod Allahovom. voljom. oni ka`u: Izvr{avanje svega {to je nare|eno i obja{njeno u sahih hadisima Allahovog Poslanika. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina ehli sunneta. Ali. Jer.{.267 i iako svaki tim poku{ava potkrijepiti svoje mi{ljenje s vi{e dokaza. iako se razilaze u njegovoj definiciji. kaznit }e ga. oprostit }e mu. a Allah najbolje zna.268 Uzrok tome je. d`. ili samo jedna od . Na njemu se ne temelji nikakva razlika u praksi. tako|er teoretske naravi. {to su obje strane saglasne po pitanju va`nosti djela u islamu. mada se na njemu grade druga razmimoila`enja. potvrda srcem i sprovo|enje u praksu ostalim organima.265 Drugo mi{ljenje je da je iman ime kojim se ozna~ava izgovaranje ({ehadeta) jezikom i potvrda srcem. ako htjedne.

i rije~ i djelo.. a. poznaju Poslanika kao {to poznaju sinove svoje.Pripadnici ehli sunneta saglasni su u tome da Allah. nepravedni i oholi.{. Zato mu oni koji ga smatraju dijelom imana. a srcem ga porekao. ne daju isti stepen kao izgovoru jezikom i potvrdi srcem.. d`..” (El-En‘am. Zbog toga je detaljno polemiziranje i udubljivanje u ovu raspravu bespotrebno i nema neke vrijednosti. ali je on. spada u iman. a pomo}u kojih mo`emo odrediti ko od ljudi ulazi pod okrilje imana. o kojima nas Allah. 102) “I oni ih. pa pogledaj kako su skon~ali smutljivci. sveukupno.{. poslanik.269 2 . smatraju da je ono neophodno.{.270 Pripadnici ehli sunneta su saglasni u tome da vjernik. i pored toga. Oni se razilaze samo u tome da li to {to Allah..oni ne}e vjerovati.. Pod rije~ima se misli na rije~i srca . Allah. prenose}i {to je rekao Musa. nastalo bi i imana. jer ukoliko bi jedno od to dvoje nestalo. ali su u sebi vjerovali da su istinita. izuzev ako nije mogao izgovoriti {ehadet jezikom zbog opravdanog razloga. jer je sa spoznajom i potvrdom srcem potreban i izgovor jezikom.ubje|enje i na rije~i jezika. kao o~igledna znamenja.Isto tako su saglasni da spoznaja srcem sama nije dovoljna za ostvarenje naziva iman. {to nije slu~aj sa djelom. d`. d`. d`.. od nas tra`i. koji ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. Kao i onaj koji {ehadet nije mogao izgovoriti zbog mane u jeziku ili zbog toga {to ga je smrt zadesila prije nego {to je uspio izgovoriti {ehadet. ali su bili nevjernici.. spada pod naziv imana: Jedni ka`u da sve to. ne mo`e biti. vo|a nevjernika. ako ne: 1 . te je pre~e baviti se drugim pitanjima. d`. 29) ^ak je i Iblis bio svjestan svoga Gospodara. a drugi ka`u da samo prvi dio ulazi u . smatramo da je korisno objasniti neka pravila koja se daju zaklju~iti iz dijela definicije u kojem se sla`u obje strane. od ljudi tra`i rije~i i djela. Ali.116 Iman posljedica i obaveznih rezultata imana.Obje strane su saglasne da ne ulazi u iman ko je jezikom javno izgovorio ({ehadet). . ka`e: ”Oni kojima smo Knjigu dali. poreko{e. obavje{tava da }e biti ka`njeni `e{}e nego nevjernici i da }e oni biti na dnu D`ehennema. jer je neizostavni rezultat imana. bez ikakvih sumnji i ako je izgovorio kelimei {ehadet. ali ga nisu vjerovali.{. on se nikako ne mo`e smatrati pripadnikom na{e kible. Jer. pripadnik na{e kible (musliman). i oni su munafici. iako ga ne smatraju dijelom imana. oni koji su sebe upropastili . veli: “Ti zna{ da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje. kao potvrdu i javnu manifestaciju tog ubje|enja.” (En-Neml. izuzev onaj koji je svojim srcem ~vrsto prihvatio vjeru islam. ako se zadovolji samo s jednim. koji nije mogao otkloniti. ili neizbje`na prisila koja ga je natjerala da ga ne izgovori.” (El-Isra‘.s. A drugi. 14) Ehli Kitabije su znali da je Allahov Poslanik.271 3 . a.s. Allah.araon i njegov narod su znali istinitost Musa’a i Haruna.{.

iako su djela odstranili iz definicije imana. dakle. a drugi je njegov obavezni rezultat. iako djela smatraju sastavnim dijelom imana. a ja ga ubih.. d`. isto tako. saglasni da se zbog izostavljanja djela ne izlazi iz imana.Saglasni su. isto tako. A {to se ti~e imana u odnosu na ovosvjetske propise.s.a. da po~inilac velikog grijeha time ne izlazi iz imana.”276 To su rije~i Poslanika. a. A hanefije. pa sam ispri~ao Poslaniku. on je samo izgovor kelimei {ehadeta jezikom.. pa smo osvanuli napadaju}i pleme D`uhejne. oni koji smatraju da se iman ne pove}ava niti smanjuje. i zaslugu ulaska u D`ennet i neostajanja vje~no u D`ehennemu. tvrde suprotno. . iako umre prije pokajanja. nakon {to je rekao “la ilahe illellah”? I stalno mi je to ponavljao. ulema se. jer mi nemamo na~ina da saznamo {ta je u srcu.{.275 Dokaz za ovo je hadis Usame bin Zejda. prema njemu se primjenjuju svi ovodunjalu~ki propisi i od njega se tra`i da ih se pridr`ava... i da zaslu`uje kaznu koju za takve Allah..” POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA Na osnovu razila`enja u definiciji imana. To me je po~elo ti{titi. dokle god ga ne smatra dozvoljenim.s. {ta se desilo. a. spominje u Kur’anu i Njegov Poslanik. koji ka`e: “Allahov Poslanik. da }e biti shodno tome razli~ito nagra|eni i imati odre|enu dered`u kod Allaha. Ve}ina ehli sunneta.Saglasnisu. isto tako. nema razlaza u ehli sunnetu u onome {to smo rekli o definiciji imana. a oni koji pod imanom podrazumijevaju samo sr~ano ubje|enje i izgovor jezikom. d`. r. i da je sve to u odnosu na Allaha. a izostavi djela.{. a. poslao nas je u bitku. a. izuzev ako u~ini ne{to (od rije~i ili djela) {to }e poni{titi izgovoreni kelimei {ehadet. Ja sam stigao jednog od njih. a njemu se obezbje|uju prava koja mu po njima pripadaju i ne}e se smatrati nevjernikom. razilazi i po drugom pitanju.. biva grije{nikom prema Allahu. d`. a on mi re~e: ‘Zar si ga ubio. smatraju da su djela neizostavni rezultat imana. a on re~e: ‘La ilahe illellah’. Ve} smo saznali da je razlaz u definiciji imana teoretski i formalan. da u njega spada rije~.Iman 117 iman. Svi su.: “Zar si ti rastavio njegovo srce (pa se uvjerio da nije bio iskren)? Mi smo du`ni postupati i suditi po vanj{tini i po onome {to jezik izgovori. tvrde da se ljudi razlikuju po bogobojaznosti i dobrim djelima. a. d`. potvrda i djelo. ista je stvar i s razlazom o ovom pitanju: Jer.{. te sam za`elio da sam tek tada pre{ao na islam.. i u tome da ~ovjek. Pa ko ih izgovori. pitanju pove}avanja i smanjivanja imana. koji povjeruja srcem i to o~ituje jezikom. ali izostavi djela.{.274 6 .s.273 5 .s. Grupa koja djela uvr{tava u sastavni dio imana smatra da se on pove}ava i smanjuje. u svojim hadisima.”272 4 ..s. ne ka`u da izlazi iz imana onaj koji povjeruje srcem i to o~ituje jezikom. i Njegovom Poslaniku.Isto tako.

a. s tim da je va`nije od svega toga da ~ovjek redovno obnavlja svoj iman i da sam sebe kontrolira da li mu se iman pove}ava ili smanjuje.”279 Zatim. A zatim bi poslije njih dolazile generacije koje govore ono {to ne rade. a to je najslabiji iman. a ako ne bude u stanju. a.. a kad im se rije~i Njegove kazuju. a razlike me|u njima su u bogobojaznosti. neka ga sprije~i svojom rukom.a. imao je obi~aj re}i ashabima: “Hajde da pove}avamo svoj iman. pogotovo kad nemamo nikakve koristi od alegori~nog tuma~enja (te’vila). i ko se protiv njih bude borio prezirom u svom srcu.. poslao prije mene imao je svoje sljedbenike (havarijjine) i drugove koji su primijenjivali njihova uputstva i na njih se ugledali. da bi ~inili zikr Allahu.eth.” Jo{ je mnogo ajeta. d`. onda nema potrebe zaobilaziti to zna~enje. a najmanji je uklanjanje s puta svega {to smeta prolaznicima. d`.” (El-.a. neka to u~ini prezirom u svome srcu. ka`e: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko dijelova.”278 Isto tako i hadis: “Najpotpuniji vjernik imanom je onaj koji je najboljeg pona{anja. ukazuju na to da se iman pove}ava i smanjuje. 4) A od hadisa.s. kad su im ljudi rekli: ‘Neprijatelji se okupljaju zbog vas.s. treba da ih se pri~uvate!‘. Najve}i od njih su rije~i : ‘La ilahe illellah’. Evo nekih od tih ajeta: “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.. te . on je mu’min.” (El-Enfal.{. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. ovisno od djela.282 Pa ako ajeti i hadisi po svom prvenstvenom zna~enju ukazuju na pove}avanje i smanjivanje imana.{. kur’anski ajeti i hadisi Allahovog poslanika. niti iz tog razlaza {ta proistje~e. prenosi da je Allahov poslanik.118 Iman Imam Tahavija u svom ~uvenom djelu El-‘Akide. a ako ni to ne bude u stanju. i ko se protiv njih bude borio svojim rije~ima.‘” (Ali ‘Imran.. ka`e: “Iman je jedan i njegovi nosioci su u osnovi isti. 2) “One kojima je.”281 A od rije~i ashaba koje ukazuju na isto je i ovo: Prenosi se da je Ebu-Derda.a. a. i on je mu’min. ~uvanju od strasti i izvr{avanju onoga {to je pre~e. A i stid je dio imana. 173) “On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo{ vi{e pove}ali vjerovanje koje ve} imaju. r. neka to u~ini rije~ima. je i hadis u kome Allahov poslanik. rekao: “Svaki poslanik kojeg je Allah. to je pove}alo njihovo vjerovanje. a iza toga vi{e nema imana ni koliko zrno goru{ice.s. hadisa i izreka ashaba koji upu}uju na ja~inu ili slabost imana.”277 U svakom slu~aju. A zatim da ustanovi razloge eventualnog smanjenja. r. pa su rekli: ‘Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar. i rade ono {to im nije nare|eno. r. rekao: “Uputno je svakom ~ovjeku da obnavlja svoj iman i ono {to se smanji od njega i uputno je da zna da li se pove}ava ili smanjuje. koji su dokaz za to..” A Omer.”280 A Abdullah bin Mes’ud. pa ko se protiv njih bude borio svojom rukom. hadis: “Ko od vas vidi neko zlo.. i on je mu’min. takvaluku..

d`.s. i njegovu veli~inu za razliku od onog koji to nije saznao. je priznavanje i prihvatanje Allaha. d`. a. Isto je tako i s onim ko je detaljno upoznao `ivot Allahovog Poslanika.{.a. A ovo priznavanje i prihvatanje mo`e biti dvojako: teoretsko priznavanje vjerovanjem i prakti~no priznanje pokorno{}u i primjenom. posti`e temelj imana. I znanje o Allahovom poslaniku. ali se on ne mo`e mjeriti s onim ko je spoznao njegovo detaljno zna~enje i ono {to iz njega proisti~e. kao {to su to ~inili ashabi. IbnD`undub. poukama i poja{njenjima. o Allahovo.{. ulazi u svjedo~anstvo da je Muhammed.atir. i onaj koji to ne zna. iman slabi. i njegovim uputama u pogledu morala. i do nijekanja hadisa Allahovog poslanika. njegov iman u Allaha je nepotpun. A smanjenjem djela i poniranjem u strasti i grijehe.s. kao Onoga Koji zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu pokoravamo. d`. toliko se pove}ava njegov iman. Pa ko ga izgovori. historijskim kazivanjima. pravdaju}i tako svoje grijehe.Iman 119 da ih otkloni i da se od njih udalji.Znanje: Pove}avanje znanja prouzrokuje pove}avanje ubje|enja i spoznaje. 9) 2 . Knjizi i njenom sadr`aju. rekao: “A Allaha se boje od robova Njegovih .. ne mo`e se izjedna~iti onaj koji zna s onim ko je povjerovao u onaj svijet op}enito. a. 28) “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez-Zumer.s. Sirat }uprije. u globalu. r. islamskih principa i zakona. znanje o njegovom na~inu obavljanja ibadeta.s. vjeruju}i u to {to ka`e. kroz Njegova imena. kao {to su: pitanje meleka. A za potpunost imana su nephodna oba dijela. kao Jedinog Koji zaslu`uje da se obo`ava sa svim svojstvima koja Mu dolikuju. Pojedine ljude njihovo stalno grije{enje dovodi do poricanja vjerskih odredbi i smatranja dozvoljenim onog {to je zabranjeno.a. Ibn-‘Umer i drugi. priznavanje poslanstva Muhammeda. pa koliko se pove}ava njegova pokornost (djelima).Djela: Pove}avanjem broja dobrih djela i pokornosti Allahu. d`.. r. Iman. Zato je Allah. patnja ili u`ivanje i onj koji to ne zna. Zatim. a. a.s. d`. Iako sve to... Isto tako ne mo`e se izjedna~iti onaj koji je saznao detalje o Ahiretu i {ta }e se na njemu desiti. d`. kao {to smo ve} rekli.u~eni. vezane za doga|aje poslije smrti. a... Ko se ograni~i samo na prvi dio. zatim smo Kur’an. te da potra`i izvore pove}anja i porasta imana i oporavka svoga srca. pove}ava se jekin i ja~a iman. i prihvatanje svega onoga {to je prenio od svoga Gospodara. ... osobine i djela. pa nam se pove}ao iman..{. Allah nas sa~uvao tog zla! Jer.{. d`ihada i poslovanje. po~ev{i od pro`ivljenja i sakupljanja. bez znanja o detaljima.. {to se iskazuje {ehadetom. D`enneta i D`ehennema. Allahov poslanik. u svojoj osnovi. svojstva. a. Jer.{.{. tegobe u kojima }e se ljudi na}i: vrela Poslanika. te tako izi|u iz imana u kufr. Najva`niji izvori pove}anja imana su sljede}i: 1 . temelj imana je priznavanje i prihvatanje jedino Allaha.. vele: Nau~ili smo iman.s. pa do izlaganja i ~itanja knjiga djela radi obra~una.. izrekama. a.s. u globalu. primjerima koje navodi.. nemogu}e je da se izjedna~i u imanu onaj koji zna detalje o kojima je govorio Poslanik.”283 A pod znanjem misli se na znanje o Allahu.” (.

. opet. pa odemo i sjednemo u dru{tvu koje spominje Allaha. da je odre|eni ~ovjek veoma veliki majstor u svome zanatu. d`. i Njegova veli~anstvena djela su svakome uo~ljiva u ovom velikom svemiru. a njegova umanjenost prouzrokuje zaborav na Allaha.”284 A Allah. Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku i oni ni{ta ne vide. razmi{ljaju}i o Njegovim stvorenjima i promatraju}i Njegove znakove i mu’d`ize.urkan..” (Ali ‘Imran.{. 73) A o drugima Allah. Prenosi se od Ebu-D`a’fera. A ako bi vidio vi{e razli~itih primjera njegovog majstorluka.{. a.’” A Abdullah bin Revaha imao je obi~aj uzeti za ruku nekoga od ashaba i re}i: “Hajde da vjerujemo jedan sat (nu’minu sa’a).120 Iman 3 . zbog toga.ashabima.{.. d`. stvaranje. d`.{. d`. d`. pa mu je re~eno: ‘Kako se on pove}ava i smanjuje?’ On je odgovorio: ‘Kad spomenemo Allaha i Njemu se zahvalimo. te im se. d`.. d`. 191) A pod razmi{ljanjem misli se na nastojanje da se stalno podsje}amo na Allahovo. Me|utim. d`. nakon {to si samo slu{ao od ljudi o njegovoj vje{tini.... da pove}aju svoj iman sje}anjem i spominjanjem Allaha. opisao u sljede}im ajetima: “I o stvaranju nebesa i Zemlje razmi{ljaju.Zikr i razmi{ljanje: Pod zikrom se misli na sje}anje na Allaha. carstva.a.{. A taj osje}aj gradi se na stalnom promatranju Allahovog. a kad se opustimo i na Njega zaboravimo. Ve} smo spomenuli poziv ‘Umera. kada budu opomenuti dokazima Gospodara tvoga. ljudi koji u njima vide Allahovu. svojoj bra}i .” (El-Bekare. uzvi{enim svojstvima i savr{enim djelima. d`. sigurno bi se tvoje ubje|enje jo{ vi{e pove}alo. Zar ne vidi{ da bi se tvoje uvjerenje. sjede}i i le`e}i: “Za one koji stoje}i i sjede}i i le`e}i Allaha spominju. pove}alo kad bi svojim o~ima vidio jedno od njegovih djela. Gluhi. i kad ona osvijetli njihovu okolinu.{. nijemi i slijepi su. To su nevjernici i vjernici slaba imana. tada nam se smanjuje iman. veli~inu i veli~inu Njegova carstva. ka`e: “Sli~ni su onima koji potpale vatru. iman i jekin pove}ava.s. d`. Njegovoj mo}i.{.. ima ljudi koji pored tih znakova prolaze kao gluhi i slijepi i uop}e ne idu dalje od zadovoljstvai strasti koja se u njima nalaze.{.. razmi{ljanju i uzimanju pouke iz svega {to se vidi. nikako da se osvijeste.{. d`. tada nam se iman pove}ava. d`. 17-18) .{. I svakako bi se to ubje|enje sve vi{e pove}avalo kad bi imao priliku detaljnije promatrati i prou~avati te primjere. A ima.{. Jer je od imana i svijest o veli~ini Allaha..” (El-. koji prenosi od svog djeda ‘Umejra bin Habiba.{. obavje{tava nas da je osobina vjernika i da Allaha spominju stoje}i. 191) “I oni koji. Njegovu mo} i odredbu. koji je ashab Allahovog Poslanika. To su oni koje je Allah.” (Ali ‘Imran. A svojstva Allaha.. s Njegovim svojstvima i onim {to prili~i Njegovoj uzvi{enosti i veli~ini i u~enje Kur’ana (Njegovih rije~i i ajeta). jer ono u~vr{}uje vezu srca sa svojim Tvorcem. da je rekao: “Iman se pove}ava i smanjuje. ni gluhi ni slijepi ne ostanu. r.

TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .

.

{. Tako|er smo saznali u prethodnom poglavlju zna~enje imana koji treba biti povezan sa tim stvarima. poja{njenje toga od nas zahtijeva da damo uvodnu rije~ o principima imana i islama. U ovom poglavlju }emo govoriti o onome {to negira ~ovjekov iman i izvodi ga iz kruga vjernika.. smatra se nevjernikom. . vjeru). a nikako zanijekati. te on postaje dru{tvo nevjernika. Zbog toga se ovo poglavlje sastoji iz dva dijela. d`. O granici do koje punoljetan ~ovjek mora do}i da bi se smatrao vjernikom i muslimanom. prvi se smatra uvodom u drugi: .prvi je kad nevjernik postaje vjernikom (kako se ulazi u Allahovu. a ako ne stigne do nje. Me|utim. To zbog toga da bismo imali jasnu predstavu o okvirima imana i okvirima kufra.TRE]E POGLAVLJE RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA Iz prethodnih poglavlja saznali smo {ta vjernik mora priznati i prihvatiti. .drugi je kad vjernik postaje nevjernikom (ono {to izvodi iz imana). prije nego {to po~nemo govoriti o onome {to izvodi iz prvog. a uvodi u drugo.

samo svojim jezikom i srcem priznaju da je Allah.{. zbilja. dao naslov. poznatu lijepu rije~ {ehadet: (La ilahe illellah Muhammedun resulullah . u njih povjeruje svojim srcem i ne u~ini ni{ta od djela. u{ao je u Allahovu.. d`. je Svojom mudro{}u htio olak{ati Svojim robovima. 4) Me|utim.s.. d`. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~eka. taj je od onih o kojima Allah. i oprosti.{. Pa ko spozna pro{ireno zna~enje tih temelja.{. da }e jedino Njega obo`avati. da je Muhammed.285 . d`. Zadovoljio se da.. Zato. d`..{. d`. Allahov poslanik i da je sve s ~ime je do{ao od svoga Gospodara istina i da se sve to mora izvr{avati. pravi vjernici.. u njih povjeruje i izvr{ava djela koja oni od njega zahtijevaju.{.. vjeru? Iz dosada{njeg izlaganja mo`emo zaklju~iti da temelji imana imaju svoje op}e i pro{ireno zna~enje. ka`e: “Oni su.” (El-Enfal. njihov Gospodar. na po~etku. Tome je Allah. {to ih poni{tava. vjeru i napustio je kufr u kome je bio. On se zadovoljio od njih op}im zna~enjem pod koje ulaze svi ti detalji. a. d`.Nema drugog boga.. pa je vrata na koja ljudi ulaze u iman u~inio daleko jednostavnijim od tih op{irnih detalja. Allah.{. osim Allaha.PRVI DIO KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? Kako se ulazi u Allahovu. njih po~asti. ko ove rije~i izgovori svojim jezikom. Muhammed je Allahov poslanik). rije~i i ubje|enja.

kada je rekao: “Ko posvjedo~i da nema drugog boga. u}i }e u D`ennet. r. koji to isto tako potvr|uju.. i da je Muhammed Allahov poslanik. a od njega. ne}e u}i u D`ehennem. bez imalo sumnje.s. i njegovi ashabi smatrali vjernikom onoga ko izgovori kelimei {ehadet. a.s. osim Allaha. ulazak u D`ennet i nenastanjenje u vatri vje~no temelji na uvjerenju da nema drugog boga.Allahov Poslanik...s.”288 3 . na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto vjeruje. rekao je: “Svjedo~im da nema drugog boga. sretne s kelimei {ehadetom u}i }e u D`ennet.{. .a. a. i da je Muhammed Allahov poslanik. na po~etku.s.{. U njima se ulazak u iman i islam. rekao je: “Ko umre. osim Allaha. rekao da je ~uo Allahovg Poslanika. Svaki ~ovjek koga Allah. HADISI 1 . d`.”287 2 ... osim Allaha..a.{. a.”289 Jo{ je mnogo hadisa koji imaju isto ovo zna~enje290 i svi oni ukazuju na to da }e onaj ko umre s tevhidom i Allaha. u}i }e u D`ennet. iako bude ka`njemn u njoj zbog svojih lo{ih djela i grijeha.s.s.. a. potvr|uju mnogi sahih hadisi. a zna da nema drugog boga.Prenosi se da je ‘Ubade bin Samit. Isto tako. a. a zatim }emo spomenuti pojedine doga|aje iz sire Allahovog Poslanika.”286 U drugom rivajetu stoji: “Ni jedan ~ovjek koga Allah. bez imalo sumnje. d`. mnogi doga|aji iz `ivota Allahovog poslanika. osim Allaha.. nisu tra`ili ni{ta vi{e od toga.. i da ne}e vje~no ostati u vatri. Navest }emo pojedine sahih-hadise koji to potvr|uju. ukazuju na to da su Poslanik.Iman 125 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU Da se od ljudi tra`i izgovor i priznanje samo kelimei {ehadeta bez detaljnih pojedinosti temelja imana i islama. na Sudnjem danu sretne da u ove rije~i ~vrsto. vjeruje. ne}e ostati mahrum od D`enneta. d`. i da sam ja Allahov poslanik..Allahov Poslanik.

s. i rekao mu: “Je li istina ono {to Kurej{ije pri~aju. Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis Mu’avije bin Hakema es-Sulemija. i da si ti Allahov poslanik.” A Allahov Poslanik. a. ja sam Allahov poslanik i njegov vjerovjesnik. niti zna ko ga obo`ava. Ebu-Malik u svom Muvetta’u.. a. poziv u kelimei {ehadet.”292 3 .” Halid tada re~e: “Ja svjedo~im da nema drugog boga. niti {tetu mo`e nanijeti. pozvao Ebu-Bekra je. Poslao me je da dostavim Njegovu poruku. u {ta poziva{?” On odgovori: “Pozivam te u vjerovanje samo Allaha i da Mu nikakva druga ne pripisuje{. rekao robinji koju je Mu’avija htio osloboditi kao keffaret (otkup za grijeh): “Gdje je Allah?” Ona odgovori: “Na nebesima.s.U siri se prenosi da je Halid bin Se’id.{. a.Muslim... a.293 A ono u {ta je Allahov Poslanik.” On joj re~e: “Ko sam ja?” Ona odgovori: “Ti si Allahov poslanik. a. prilikom primanja islama sreo Allahovog Poslanika. i rekao mu: “O Allahov Poslani~e. prilikom primanja islama do{ao Allahovom Poslaniku. Da napusti{ obo`avanje kamena koji ne ~uje i ne koristi.. o Ebu-Bekre.” On tada re~e Mu’aviji: “Oslobodi je. a ko ga ne obo`ava. rekao robinji: “Ko ti je Gospodar?” A ona odgovorila: “Allah.” On joj re~e: “A ko sam ja?” Ona odgovori: “Allahov poslanik.. i da posvjedo~i{ da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.294 .s. da nikom sem Njemu ibadet ne ~ini{ i da se obave`e{ na pokornost Njemu. osim Allaha. Ja te pozivam.. O Muhammede. u stvari. ona je vjernica.s.” On tada re~e: “Oslobodi je.Ebu-Davud i Nesaija prenose hadis [erida bin Suvejda es-Sekafija. u kome stoji da je Allahov Poslanik.. EbuBekr tada primi islam. obradova se njegovom islamu. 4 .U siri (`ivotopisu) navodi se da je Ebu-Bekr.s..”291 2 . te se vrati svojoj ku}i kao vjernik. mu je na to odgovorio: “Naprotiv. i iz pojedinih slu~ajeva u njegovom `ivotu vidimo da je on smatrao vjernicima one koji izgovore {ehadet. A.. r. a.. da nas smatra{ maloumnim i da na{e o~eve smatra{ nevjernicima?” Allahov Poslanik.s. d`.a.126 Iman PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA. u kome ka`e da je Poslanik.s. Zatim mu je prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. 1 .S. da obo`ava{ samo Allaha. I IZ DOGA\AJA SIRE Iz prakse Poslanika..s. a. o Muhammede? Da si ti napustio na{e bogove. odbaci obo`avanje kipova i ostalih la`nih bogova i spozna istinitost islama. a.

Iman 127 5 .”297 A {ehadet istine je svjedo~anstvo da nema drugog boga. ja sam oti{ao do mesd`ida i ugledao Allahovog Poslanika. u{ao sam i rekao mu: ‘O Muhammede. osim Allaha. me je tada pozvao u islam i prou~io nekoliko odlomaka iz Kur’ana. pa povikao najja~e {to mo`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. i rekao mu: “Esselamu ‘alejke ja resulelllah! Svjedo~im da nema drugog boga.a. u kome stoji da je Allahov Poslanik. rekao Ebu-Zerru. Tufejl veli: “Oni su me ubje|ivali sve dok nisam odlu~io da ne slu{am {ta pri~a i da s njim uop}e ne progovorim. boje}i se da do mene ne dopre ne{to od njegovog govora. prihvatit }u ga. a. i istinski nisam `elio da ga ~ujem. zar nisam dovoljno pametan ~ovjek da razlikujem dobro od lo{eg. nakon {to je primio islam: “Idi svome narodu i obavijesti ga o ovome..” Na to ustado{e mu{rici i po~e{e ga tu}i. i zabranili mu da se s njim sastane.a.A o povodu prelaska na islam Halida bin Velida. 7 . nikada nisam ~uo ljep{i govor od njega. a ako budem ~uo lo{e. pa su se pred njim okupili prvaci Kurej{ija i upozorili ga od Allahovog Poslanika.O povodu prelaska na islam Tufejla bin ‘Amra. r... nije krenuo ku}i. tvoj narod mi je rekao tako i tako (kao {to je ~uo). Allah..s.”296 Iz ovog rivajeta se jasno vidi da su ashabi ulazili u islam izgovorom kelimei {ehadeta. kao {to je to obja{njeno u pojedinim rivajetima.. sve dok ga nisu oborili. a. stoji da je on do{ao u Meku.. Do{ao sam blizu njega i Allah.s. osim Allaha.. 6 . d`.s. sve dok nisam svoje u{i za~epio vatom pamuka kako ne bih ~uo tvoj govor.295 Ovo je skra}ena verzija. a.{.. Ali. a ja sam bio ~etvrti. htio je suprotno. a. Ali.s. Tako mi Allaha. i da je Muhammed Allahov poslanik. te sam ~uo ne{to od tvojih rije~i.. htjede ba{ da ~ujem nekoliko njegovih rije~i..s. i da je Muhammed Allahov poslanik!” Tada sam ugledao radost na licu Allahovog poslanika. tako mi Allaha neprestano su me zastra{ivali od tebe.s.. u djelima sire prenosi se da je on do{ao Allahovom Poslaniku. i da je Muhammed Allahov poslanik. ostavit }u ga!’ Ostao sam tu sve dok Allahov Poslanik. Allahov Poslanik. nakon {to mu je njegov brat Velid poslao pismo u kojem ga poziva da do|e i primi islam.s. osim Allaha. a. a. r. kako klanja pored Kabe. Halid veli: “Moj brat me je s dobrodo{licom do~ekao i rekao: ‘Po`uri.. a.s.s. da je rekao: “Bio sam ~etvrti u islamu: prije mene su primili islam trojica..s. {ta mi onda brani da poslu{am {ta ovaj ~ovjek pri~a? Pa ako budem ~uo dobro. a Buharija prenosi cjelokupan slu~aj prelaska Ebu-Zerra na islam. d`. a. Ja sam ih do`ivio kao lijepe rije~i. ~ak sam prilikom prolaska pored d`amije stavio pamuk u u{i. I tada sam primio islam i izgovorio {ehadet istine.Prenosi se u slu~aju primanja islama od strane Ebu-Zerra el-Gaffarija. za koga se u siri ka`e da je bio ugledni prvak koga svi po{tuju u plemenu Devs. niti pravedniju stvar od islama.” Zatim je izi{ao i do{ao do d`amije. u Medinu. ja }u ove rije~i glasno izgovarati pred njima.. ili da slu{a njegov govor. Ja tada ~uh lijep govor i u sebi rekoh: ‘Te{ko meni. pa od tebe tra`im da mi pojasni{ svoju stvar!’ Allahov Poslanik. a. ve} je (objavom) obavije{ten o tvom prelasku . Do{ao sam Poslaniku.{.. dok ti ne do|e drugo nare|enje od mene!” On tada re~e: “Tako mi Allaha.a. Po{ao sam za njim i kad je u{ao u svoju ku}u.

ne negira njegovo poznato mi{ljenje da se ono odnosi na . d`. Tako se ne}e priznati islam ~ovjeka koji. Allahov poslanik. a. jer je on pored njega do{ao s ne~im {to se suprotstavlja Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. Koji te je uputio! Ja sam vidio da ti ima{ razum za koji sam se nadao da }e te dovesti do istine. ili da zabranjen blud..s. a to je da ulazak u Allahovu. a.{. On mi nasmije{ena lica uzvrati selam. a. rije~ ili slovo. osim Allaha). nakon ovih dokaza.{. pored {ehadeta. ili tome sl. nije dovoljno da samo {ehadet donese. primio islam.299 Svi ti doga|aji i vjerodostojne predaje o njima ukazuju na isto.301 Isto tako za ~ovjeka koji je slijedio odre|enu ideologiju koja se ne nije~e izgovorom {ehadeta. vjeru ne mo`e biti ni~im drugim.s. i da je Muhammed Allahov Poslanik.s.) Pa smo po`urili. a ja mu tad rekoh: ‘Ja svjedo~im da nema drugog boga. ubistvo. i jasno precizira da se odri~e prethodnog ubje|enja.. Takvom ne vrijedi njegov {ehadet. i da si ti Allahov Poslanik!’ On mi tada re~e: ‘Pri|i!’. na primjer..128 Iman na islam i obradovao se tvome dolasku. ili {to poni{tava jedan od njegova dva dijela. a u ~emu su pripadnici ehli sunneta potpuno sagalasni. Zato niko nije u stanju... osim Allaha. neki ~ovjek vjerovao u tevhid i da je Muhammed. Za ulazak u islam nije dovoljan samo jedan dio kelimei {ehadeta.. kamata. osim kelimei {ehadetom. na primjer. d`. a. Pa ako je.s. nego se moraju izgovoriti i priznati njegova oba dijela.. a. ali smatram da je on poslan odre|enom narodu. ka`e: “Svjedo~im da nema drugog boga. ili narodu odre|enog vremena. Ako bi neko rekao da se iz pojedinih navedenih hadisa razumije da je dovoljan samo prvi dio {ehadeta (da nema drugog boga. r. i on te o~ekuje!’ (S njim su bili ‘Amr bin ‘As i ‘Usman bin Talha. Isto tako. nego je du`an da. ali porekne ne{to od Kur’ana. ali ne priznajem obaveznim zekat i had`. tvrditi da je neko u{ao u islam ukoliko nije jezikom izgovorio i srcem potvrdio kelimei {ehadet. makar jedan ajet. prije i poslije Hid`re. i koji su op}epoznati!” Ili ka`e: “Ja priznajem poslanstvo Muhammeda. a zatim re~e: ‘Hvala Allahu.’”298 Na ovaj na~in je veliki broj ashaba. Jer. tevhida pojedinim Njegovim imenima i svojstvima!” Ili izgovori {ehadet. njegovo priznanje poslanstva Muhammeda.a. re}i }e mu se da se i u njima misli na oba dijela {ehadeta. ili uz izgovor {ehadeta iznosi svoje posebno tuma~enje koje dovodi do poricanja Allahovog. niti spas od vatre u D`ehennemu ukoliko doti~ni bilo {ta {to ga poni{tava. niko nije u stanju smatrati nevjernikom onoga ko je izgovorio kelimei {ehadet ukoliko doti~ni nije u~inio ne{to {to pobija njegov {ehadet.s. ali samo za odre|eni narod ili odre|eno vrijeme. Zatim sam ga poselamio kao poslanika. njegov izgovor {ehadeta ne bi bio dovoljan za ulazak u islam. osim Allaha. sve dok ga nisam ugledao i primijetio kako se osmjehuje cijelo vrijeme dok sam se primicao njemu.300 Islamska ulema je saglasna u tome da izgovor kelimei {ehadeta i njegova potvrda srcem nisu dovoljni za ulazak u iman i islam. od islamskih propisa koji se temelje na Kur’anu ili sunnetu Allahovog Poslanika. jer je to poja{njeno u drugim hadisima.

d`. i da je Muhammed. te je ubio ~ovjeka koji je izgovorio: “la ilahe illellah”.304 Ko je. Njegovo stvaranje i gospodarenje svim i Njegovu jedno}u. svojstvima. Sve ovo {to smo rekli. mi smo obavezni temeljiti svoje presude. Allahov poslanik i dok prizna obaveznost ili zabranu onoga {to je zanijekao. ko je smatrao da se poslanstvo Muhammeda. sve dok ne prihvati i izgovori {ehadet. Svakako je korisno da na ovm mjestu ponovo napomenemo ono {to smo ve} rekli prolikom obja{njenja su{tine imana. Zato je onaj. Ali. koje glasi: ne mo`e se prihvatiti islam nekog ~ovjeka. koji su do njega bili poznati. kao {to smo ve} saznali. one zahtijevaju izdvajanje Allaha. a.. na primjer porekao obaveznost zekata ili zabranu bluda ili kamate. zato {to nije postupio po onome {to je vidio. pori~e sva svoja prija{nja pogre{na ubje|enja vezana za Stvoritelja.s.. on se ne mo`e vratiti u islam.s.{. jer ih niko drugi sem Njega ne zna. poslanik svim ljudima. Pa ko izgovori kelimei {ehadet pod spomenutim uvjetima. d`.s.. Ve} smo naveli slu~aj. na ovom svijetu. a ostaviti unutarnje skrivene misli Allahu. ne negira. . du`an javno potvrditi da se njegovo poslanstvo odnosi na sve ljude. pored {ehadeta. ukoliko je {ehadet dovoljan za poricanje svih prija{njih krivih uvjerenja. Zbog toga on.. sam izgovor {ehadeta nije dovoljan za spas od vje~nog boravka u vatri. odnosi samo na jedan narod. Pa ako je bio zanijekao vahdanijet ili poslanstvo. onda mora izgovoriti kelimei {ehadet i priznati ono {to je bio zanijekao.Iman 129 odre|eni narod ili odre|eni vrijeme. imenima i djelima. ko ih izgovori. kad je Poslanik. pa makar on u stvarnosti bio munafik. sve dok ne bude propra}en istinskim ubje|enjem srca. a ako ne. Ali neka ubje|enja.. a zatim {ehadet donese. i negiranje svega {to mu ne prili~i.s. a {to se ti~e otpadnika od vjere islama. a. a. njegov ponovni islam se ne}e prihvatiti. d`. ukorio Usamu bin Zejda. kao {to smo ve} spomenuli. (tevhid) u Njegovom bi}u. odnosi se na onoga ko je bio nevjernik i prije toga nije bio pripadnik Allahove. a. sve dok ne posvjedo~i da nema drugog boga osim Allaha. mora i jasno potvrditi da je Muhammed. A ako to nije slu~aj sa {ehadetom. d`. onda je du`an da se pored {ehadeta javno odrekne tih mi{ljenja i ubje|enja koji se {ehadetom nisu porekli...{. prema njemu se odnosi kao prema muslimanu na ovom svijetu. Jer.302 Jedan dio uleme po ovom pitanju spominje op}e pravilo.{. smatraju}i da on to nije iskreno izgovorio. d`. da je islamska ulema saglasna u tome da je izgovor kelimei {ehadeta dovoljan da se onaj ko ga izgovori smatra muslimanom i nad njime se od tada primjenjuju svi islamski propisi. Jer. Zato.{. vjere. sve dok ponovno ne prizna ono {to je zanijekao od islama.. na osnovu vanjskih vidljivih pojava. onda je dovoljan samo {ehadet.303 Ovdje bismo jo{ napomenuli da rije~i (la ilahe illellah) negiraju sva pogre{na vjerovanja vezana za Allaha.{.

.

. nakon {to se u njega u|e. u~vrsti u njihovom imanu. pa ih izbavi iz nje Svojom prevelikom dobrotom. PRAVILO Po pitanju op}eg pravila po kome se odre|uje {ta od djela. ima onih koji }e u}i u D`ennet bez obra~una.a. ali se ljudi koji ulaze u iman razlikuju..DRUGI DIO KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? Iz prethodnog poglavlja si saznao kako ljudi ulaze u Allahovu. d`. d`.. na prvom mjestu }emo spomenuti generalno pravilo oko kojeg su slo`ni svi pripadnici ehli sunneta. te oni ostanu do svoje smrti i umru ~vrsto vjeruju}i da nema drugog boga. ima i muktesida (koji se ograni~avaju samo na obaveze). . ne iska`e Svoju milost prema njima.{. vjeru. i da je Muhammed Allahov poslanik. a ima i onih koji }e lahko pro}i na obra~unu. Ima i onih koji }e se kazniti u vatri. A me|u njima ima i onih koji se odmetnu zbog svog poricanja i nijekanja. iznosimo definiciju imama Tahavija.{. d`. U prvoj vrsti se. razlikuju vjernici: me|u njima ima muhsina (koji su na najve}em stupnju imana).{. a zatim }emo ga detaljno objasniti. a ima i onih koji sami sebi nasilje ~ine. opet. dok Allah. r. Me|u njima ima onih koje Allah. koji u svom ~uvenom djelu El-‘Akidetut Tahavijje. [to se ti~e uzroka izlaska iz islama. Me|u njima.osim Allaha.. ubje|enja i rije~i odvodi u kufr.

i izlazi iz Allahove. I on vje~no ostaje u d`ehenemskoj vatri. A ako bude htio. zavr{iti u D`ennetu. povjerenje. Prema njemu }e se postupati kao prema nevjernicima na ovom svijetu i na njega }e se primijeniti zakoni odmetni{tva. djela ili ubje|enja {to poni{tava njegovu prija{nju izjavu i ubje|enje. on postaje nevjernikom i na ovom i na onom svijetu. izgovori rije~i..{. vjerno dostavljanje (poruke). sam taj ~in ne mo`e biti dokazom njegovog izlaska iz imana. Takav ~ovjek je na Allahovo. ukoliko taj ~in ne sadr`i i ne{to {to poni{tava kelimei {ehadet ili jedan njegov dio.. Allah. priznanje Njegovih imena. ili izgovori rije~i kojima pori~e bilo {ta od navedenog.. izgovor i prihvatanje kelimei {ehadeta. d`. i vjeruju da je istina sve ono {to je kazao i o ~emu nas je obavijestio. Ta vrata su. kao Jedinog Koji stvara i gospodari svemirom. a. kao {to je iskrenost. a to zna~i prihvatanje i smatranje istinitim svega s ~ime je do{ao Muhammed.’”305 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA [erijat je u~inio. kaznit }e ga zbog njegovog grijeha i uvesti u D`ehennem. vrata na koja se jedino mo`e u}i.. postaje jasno da onaj ko u~ini neko djelo.{. A ako njegova rije~. nepogre{ivost i ostalo. Pa ko u islam u|e na ova vrata. od kojih je najva`nije tra`enje da se pokaje..{. vijesti o nepoznatom (gajbu) i da je sve to od njegovog Gospodara. a zatim }e.. tim ~inom poni{tava svoju prija{nju izjavu i priznanje. vjernicima. I mi ne}emo re}i: ‘^ovjeku s imanom ne {teti nikakav grijeh koji po~ini. vjere. Ako vjernik po~ini neki grijeh.132 Iman veli: “Mi sve pripadnike na{e kible smatramo muslimanima.s.. sve dok prihvataju ono s ~ime je do{ao na{ Poslanik. kao {to si ve} saznao. iz njega ne izlazi.. d`. izuzev ako od njega ne potekne ne{to od rije~i. a to zna~i izdvajanje Allaha. djelo ili ~in odgovara njegovom stvarnom nijjetu i ubje|enju. od propisa. Nakon svega ovoga. a zatim ubijanje. {ehadet je da nema drugog boga. ili u~ini djelo koje se u [erijatu smatra grijehom prema Allahu. ukoliko ga ne smatra dozvoljenim. ukoliko u takvom stanju umre. svojstava i Njegovih djela.s. volji: ako bude htio. Kao {to smo ve} saznali.. d`. A ~ovjek ne izlazi iz imana izuzev ako porekne ono s ~ime je u njega u{ao. I mi ne ka`emo ni za jednog od pripadnika na{e kible da je nevjernik zbog grijeha koji je po~inio. iako se ne pokaje zbog njega. osim Allaha. I {ehadet je da je Muhammed Allahov poslanik. d`. na kraju.{. d`.{. d`. o{troumnost. priznavanje svih svojstava poslanstva koja su se kod njega nalazila. ukoliko se ne pokaje.. izdvajanje samo Njega po pitanju bo`anstva i neupu}ivanje bilo kakve vrste ibadeta bilo kome drugom..{. Ima veliki broj vjerodostojnih hadisa koji govore o tome da }e iza}i iz D`ehennema svako onaj ko u svom srcu bude imao imana makar koliko jedno zrno. za ulazak u iman i islam.. a. }e mu .

{. a oprostit }e kome ho}e sve ono {to je manje od toga.{. Tako|er. {to zna~i ~vrsto ubje|enje da je Allah gospodar i vladar svega {to postoji. . 3 . bez kazne u vatri. d`... ubje|enja i djela koji svi ukupno u sebi sadr`e ne{to {to negira kelimei {ehadet. znanjem i mudro{}u.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se naru{ava Allahov.116) VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA Iz navedenog mo`emo zaklju~iti da se postupci koji izvode iz Allahove.Iman 133 oprostiti i ne}e ga kazniti. d`.” (En-Nisa‘. a sve se one vra}aju na spomenuto generalno pravilo. vjerovanje da je Allah. mimo Allaha.. Jer. ili da to jo{ neko. da neko drugi opskrbljuje. d`.{.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se krnji dostojanstvo Allahovih. Ovo su ~etiri vrste.Vrsta koja obuhvata postupke kojima se oskrnavljuje Objava ili njen Prenosilac. nego }e ga uvesti u D`ennet. 4 . d`. djelo ili ubje|enje kojim se pori~e bilo {ta od ovga. vjere dijele na nekoliko vrsta. te vrste mo`emo svesti pod ~etiri: 1 . poricanje da je Allah. priroda i sl.. ka`e: “Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim. a u svaku od njih spada veliki broj razli~itih primjera rije~i. stvorio stvorenja. ili smatranje da neko drugi. Zato je svaka rije~. 2 . a zatim ih zapostavio.. d`. ili se on djelimi~no naru{ava. rububijjet. Allah. PRVA VRSTA Ve} si saznao da je prva vrsta tevhida tevhidur rububijjeti vel mulk.s.{. d`. imena i svojstava. da je On jedini koji upravlja svemirom Svojom voljom.. stvara i upravlja svemirom. smatranje da je svijet oduvijek i da nije stvoren i da je materija vje~na. uluhijjet (bo`anstvo i obo`avanje).. a. kao {to je slu~ajnost. mimo Allaha. da nas Allah.{. vladar svakog stvorenja. Me|utim. U to spada nijekanje postojanja Stvoritelja.. da je On tvorac svega i da On svako stvorenje opskrbljuje. U svaku od tih vrsta spadaju razni vidovi i primjeri koje je te{ko sve sakupiti i detaljno objasniti.Vrsta koja sadr`i postupke kojima se pori~e Allahov. te svog po~inioca izvode iz islama. d`. kufr i otpadno{tvo od vjere.{.{. ~ini. pored Allaha. d`. sa~uva takvih stvari! Na slijede}im stranicama }emo detaljnije objasniti svaku od ovih vrsta i navesti primjere.{.

Isto tako smatra se kufrom i riddetom (otpadni{tvom) ako neko pripi{e sebi bilo {ta od tih svojstava.kufra potvrde . d`. na . pa tvrdi da Allah..{.s.s. ko zanije~e ili oskrnavi bilo {ta od svojstava koje je Allah. kao {to je slu~aj s onim ko priznaje Allahovo. a.. a.{. kao {to je pripisivanje djeteta Allahu. Isto tako. Njegovog uspinjanja na ‘Ar{. niti ih ~uva. a. na na~in koji umanjuje njihovu vrijednost. a nevjernikom postaje i onaj ko mu povjeruje. Njegove mo}i. vjerovanja da jedino Allah.{. ili bilo kom drugom stvorenju. ili bilo koje manjkavosti koja mo`e zadesiti ljude..{. A u drugu vrstu . d`. d`.{. ili ga je negirao Allahov Poslanik.s. nevjernikom postaje svako onaj ko sebi.. d`. {to je uradio . U ovu vrstu spada i alegori~no tuma~enje Njegovih imena i svojstava (te’vil). d`. d`.. Njegovog sluha i vida. Njegove veli~ine i mo}i.{. a negirao odre|ena svojstva koja Mu drugi pripisuju i koja je negirao i Poslanik..{.s.. pripi{e bilo {ta od svojstava Allaha. d`. supruge. Njegovog govora. Isti je slu~aj s onim koji pripisuje Allahu. da vidi kao {to oni vide.s. d`. d`.. na primjer.ulazi pripisivanje bilo kojeg svojstva Allahu. a.{. i ostalo {to se kosi s odlikama rububijjeta. negirao. znanje. svojstva poredi sa sli~nim svojstvima kod ljudi. Njegovog `ivota. d`. nemo}i. d`.. i tome sli~no. niti ure|uje bilo {ta vezano za njih. ne zna sve detalje i pojedinosti... gafleta ili smrti.{. Ili. da tvrdi da on istinski posjeduje i daje nafaku (opskrbljuje). je sam Sebi dao odre|ena imena i atribute. DRUGA VRSTA U drugu vrstu spada sve ono {to se kosi s drugim stepenom tevhida. Allah. kao {to je nijekanje Njegovog potpunog znanja. Zato. d`. d`.. kufr ~ini onaj ko mu povjeruje u tome.{.{. 24) Ili. ili bilo kojeg drugog svojstva koje se spominje u Kur’anu ili sunnetu. ali smatra da je ono op}enito i da Allah. ili da on sam odre|uje {ta ho}e. bez Allaha. koje je je Allah. d`.{. nesanice.. posjeduje lijepa imena i svojstva savr{enstva. kao {to je to u~inio i Njegov Poslanik. kada je rekao: “Ja sam gospodar va{ najve}i!” (En-Nazi‘at. Dakle. rububijjet pripisuje sam sebi. U prvi dio spada poricanje bilo kog od svojstava Allaha. Njegovog upravljanja svime. sam Sebi pripisao ili koje Mu je pripisao Poslanik. pak.{.134 Iman i da On uop}e ne utje~e na njih. ~uje kao {to ljudi slu{aju. ako neko Allahova. ili k}eri. ono {to je negirao Poslanik..araon. Njegove milosti. da.{.. Kao. Isto tako. taj je u~inio kufr.. d`.{. ima dvije vrste: kufr poricanja i kufr pripisivanja. a.. kufra u pogledu svojstava Allaha.

u Svojoj Knjizi spominje da su i mu{rici. u prija{njim vremenima. ili ne~im {to to potvr|uje od rije~i i djela. vjerovali da ih je Allah. zaslu`uje isto. d`.{. . d`. ravnog u Njegovim svojstvima jedan vid omalova`avanja Allaha. i da smatra da niko ne zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. mimo Allaha. a ako to ne uradi. zaslu`uje da se obo`ava i da se samo Njemu ibadet mo`e ~initi. odvodi ~ovjeka i u prethodne dvije vrste. on je u~inio kufr i iza{ao iz Allahove. d`.{.. u stvari..s. kao tvorca i ve}ina njih Mu pripisuju atribute rububijjeta.{. d`.{. A ako to porekne i bude obo`avao nekog drugog mimo Allaha. d`. njegovo prvo priznanje postaje neva`e}e.{.. Silni i Sveznaju}i. postaje nevjernikom. TRE]A VRSTA U nju spada svaka rije~.{. d`. i onaj ko Mu pripisuje sva imena i svojstva savr{enstva koja Mu dolikuju. u~ini neko djelo. a isti je slu~aj i s onim ko mu u tome povjeruje. Ova vrsta kufra. Svejedno. bilo to poricanje srcem (vjerovanjem). poslao Svoga Poslanika. d`. d`.{. Allah. povjeruje u ne{to ~ime se pori~e ova istina o Allahu. mimo Allaha. pripisivanjem istog ili barem jednog njegovog dijela bilo kome drugom.{.. vjere.. jer onaj ko priznaje da je Allah. d`...{..{. kojima je Allah... upravljanje.{.. d`. osim Allaha. kufr se u ve}inu nevjernika uvukao zbog njihovog poricanja da jedino Allah. Najve}i dio slu~ajeva otpadni{tva ljudi od islama i njihova nevjerstva vezan je za ovu vrstu. a i danas. Jer je pripisivanje Allahu. priznaje postojanje Allaha. opskrba o`ivljavanje. du`an je da samo Njemu ibadet upu}uje. kao {to je mo}. u rububijjetu. a. to njegovo priznanje od njega zahtijeva da apsolutno bo`anstvo prizna samo Allah.ili taj i taj ima mudrosti kao i Allah. zna.{. ili se na bilo koji na~in umanjuje.. zaslu`uje da Mu se ibadet ~ini.Iman 135 primjer. d`. Ili zbog njihove tvrdnje da neko drugi. ili bilo kojeg od Njegovih svojstava je kufr.{. njegovo priznavanje Allaha kao tvorca je neispravno i nema nikakvu vrijednost.{. Es San’ani ka`e: “Onaj ko prihvati tevhid (jedno}u) Allaha.” Onaj koji ove rije~i izgovori. stvorio: “A ako ih zapita{ ko ih je stvorio. usmr}ivanje i drugo. d`. svejedno bila ta tvrdnja putem ubje|enja srcem. ili s Allahom bude jo{ nekog drugog obo`avao. djelo i ubje|enje koje se kosi s tre}om vrstom vrstom tevhida (tevhidul uluhije).. d`. d`. oni }e sigurno re}i: ‘Stvorio ih je Allah!‘ Da. ili rije~i koje na nju upu}uju. Pa onaj ko izgovori neku rije~. d`. tvorac svega {to postoji i da On svim upravlja. sigurno }e re}i: ‘Allah!‘” (Ez-Zuhruf. kada bi neko rekao: “Ja znam kao {to Allah. djela.{. iako ve}ina ljudi. vjerovanjem da samo Allah. 9) Dakle. 87) “A ako ih upita{ ko je stvorio nebesa i Zemlju..” (Ez-Zuhruf.”306 Zato je .

” (Ez-Zarijat. Allah. d`. tavaf.{. Isti je slu~aj i s onim ko `eli da se obo`ava na takav na~in.. d`. iako nije naredio ljudima da to ~ine. u ibadetu temelj ku{nje ljudi na ovom svijetu. ne treba bojati. d`. nevjernikom postaje ko mu povjeruje.{. niti se bilo ~emu od Njega nadati. tevekkul. skru{enost i dr. dova.. 56) Iz ovoga se vidi da svjedo~enje da nema drugog boga. zasluge ibadeta bilo koje vrste. osim Allahu. Drugo: smatranje da je bilo ko drugi.{.. ili da se u njega uzda. od osobenosti robovanja je izvr{avanje nare|enja i pokornosti. Nevjernikom postaje i onaj ko tvrdi da on ima pravo ozakoniti ono {to Allah. Nevjernik postaje svako ko za sebe tvrdi da zaslu`uje da se bilo {ta od tih ibadeta njemu upu}uje.{.. 40) Zna~i. ka`e: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da meni ibadet ~ine.. post. skru{enost je.{. jedna od osobenosti bo`anstva je naredba. sud`ud. ili {to ~ini bilo koje djelo koje [erijat smatra ibadetom.{. ne .. d`. Jer. pa ko bude tvrdio da bilo {ta od tog zakona ne zaslu`uje da se izvr{i i primjeni. strahovanje. Dakle.136 Iman tevhid (jedno}a) Allaha. Allah. Ili nare|uje ljudima da ih njemu ili zbog njega ~ine. Allah. d`. osim Allaha.{. ruku’. na zaslu`uje te ibadete. ka`e: “Sud (vlast) pripada samo Allahu. poniznost. za ova zna~enja. ili da se ljudi prema njemu skru{eno odnose. klanje kurbana. d`.{. d`. A suprotno tome. djelom ili uvjerenjem negira zaslugu Allaha. Zato svako djelo koje u sebi sadr`i jednu od ove dvije stvari uvodi svog po~inioca u kufr i otpadni{tvo. da se Njemu ne treba upu}ivati dova. d`. ili da ne odgovara ovom vremenu i tome sli~no. d`. d`. d`. Isto tako. Na osnovu navedenog zaklju~uje se da onaj ko rije~ju. nevjernikom postaje ko zanije~e Allahovu. A ibadet koji ne prili~i nikom. da se njemu obra}a za pomo}.. {to se Njemu klanja. Isto tako. nada.. da se na njega oslanja.{.. osim Allaha. d`. mimo Allaha. vlast i zakon..{. nevjernik postaje svako onaj ko bilo {ta od tih ibadeta uputi nekom drugom. osim Allahu. poslu{nost i pokornost. a. Ili ko se ismijava i smatra nenormalnim onog ko Allaha. {to Njemu posti i Njemu tavaf posve}uje. njegovo ismijavanje i izrugivanje tome. Jer. zaslugu za pokorno{}u i izvr{avanjem Njegovih nare|enja.” (Jusuf. je u Svojoj Knjizi propisao zakon koji je objavio Svom Poslaniku. biva zadovoljan njegovim rije~ima i izvr{ava poneke od tih ibadeta namijenjenih njemu. d`. a sustezanjem od Njegovih zabrana. postaje nevjernikom. Kao {to je onaj ko veli da se neko njega boji. Njemu dovu upu}uje i od Njega pomo} tra`i. U njega jo{ spada i ljubav. i drugo {to se ne smije upu}ivati nikom drugom.{.307 ili da se njemu sed`da ili ruku’ ~ini.{. d`.{. Jer. poni{tavaju dvije stvari: Prvo: negiranje Allahove.s. postaje nevjernikom. da se ne treba pomo} tra`iti od Njega. neminovno pokazuje da on smatra da Allah..{. nevjernikom postaje ko ka`e ili povjeruje da se Allaha.. obo`ava. da Mu se ne treba ruku’ ~initi.. tra`enje pomo}i. tome zaslu`an..

Ili izmjenu {erijatskih normi vezanih za zekat. vjere. ovo se ne odnosi na onoga koji izdaje zakone o kojima nije govorio Kur’an niti Sunnet. 21) . o ~emu {erijat nije govorio.” (El-Bekare.. pa ipak `ele da im se pred {ejtanom (tagutom) sudi. Nevjernikom postaje i onaj ko vjeruje u ove tagute i priznaje im ono {to tvrde od svojstava bo`anstva. a pojedini fakihi to dozvoljavaju. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede. niti ga je spomenuo.. nasljedstvo. pojedine ibadete i drugo {to je {erijatom odre|eno putem Kur’ana ili sunneta. osima Allaha. i dozvoljava ono {to je Allah.{... a ko to vjeruje. A Allah sve ~uje i zna. kefarete (otkupe). on time smatra da mo`e iza}i van okvira islamskog zakona donose}i ljudima zakone koje on ho}e. kojim pori~e{ sve vrste ibadeta bilo kome drugom.{. Jer. u Kur’anu odredio za pojedine prijestupe. koja se ne}e prekinuti. Iz navedenog se jasno vidi da nevjernikom postaju ljudi koji tagutima priznaju ta prava i njima su zadovoljni i sude po njihovim zakonima koji se suprotstavljaju islamu u njegovim temeljnim i op}epoznatim principima. 256) Naj~vr{}a veza je {ehadet da nema drugog boga. d`. 36) “Onaj ko ne vjeruje u {ejtana (taguta). nevjernikom ne postaje onaj ko izda zakon kojim `eli dovesti u red pitanje cijena na tr`i{tu i ne mo`e se re}i da je odre|ivanje cijena haram. a vjeruje u Allaha . time {to izdaje zakone koji su opre~ni Kur’anu i sunnetu. jer je to stvar id`tihada. Allah. zato {to to pojedini alimi ne dozvoljavaju.{. postaje nevjernikom.309 Me|utim. ne postaje kafirom onaj ko izda zakon kojim `eli urediti promet. a taguta se klonite!‘” (En-Nahl. ka`e: “Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prije tebe. d`. 60) “Ili oni imaju druge bogove koji im propisuju u pitanju vjere ono {to Allah nije dopustio. d`. recimo.” (En-Nisa‘.{.. osim Allahu. Ali. postaje nevjernik i nevjernikom postaje svako ko svojim zadovoljstvom i pristankom u~estvuje u izdavanju takvog zakona.{. Isto tako. zabranio.s. tvrdi da on ima pravo dozvoliti zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno.” (E{-[ura.Iman 137 dozvoljava. postaje nevjernikom i otpadnikom od Allahove. Ko izda zakon kojim se dozvoljava zinaluk ili kamata ili bilo {ta od grijeha za koje se zna da su zabranjeni {erijatom. Allah. d`.dr`i se za naj~vr{}u vezu. d`. Primjer toga je dono{enje i usvajanje zakona koji odobravaju zinaluk i razvratnu no{nju ili izmjenu kazni koje je Allah. a pripisuje{ ih samo i jedino Allahu. a nare|eno im je da ne vjeruju u njega. ili ih je odredio Poslanik. d`. d`. ili zabranjuje ono {to je Allah dozvolio. ili tome sli~no. ka`e: “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte. niti zakone koji se temelje na id`tihadu i oko kojih se razilazi islamska ulema. u sunnetu.{..{... koji nema druga!308 Iz ovoga se jasno vidi da vladar koji radi suprotno istini. zbog toga {to se on nalazi na vlasti i polo`aju. Na primjer. a.

vaganja djela. Zato nevjernikom postaje ko zanije~e bilo {ta od onoga {to nam je preneseno od Allahovog Poslanika. ili ismijava bilo kakav njegov postupak koji je pouzdano do nas prenesen. Isto tako. kao {to su pet dnevnih namaza.s. a {to je op}epoznato kao dio vjere.. pa ne{to od .. zabranu zinaluka ili kamate i kra|e. ili ko smatra da na bilo koji od namaza treba dodati jo{ jedan rekat. `enidba `enama koje su mahrem i sl. post mjesec dana ramazana. o{troumnost. a. bilo ~ega {to se kosi s njegovim odlikovanjem od strane Allaha. ili mu se ismijava. d`. opra{ta se onome ko zanije~e ne{to {to nije op}epoznato u vjeri. Imam Newewi veli: “Isti je slu~aj i s onim ko zanije~e ne{to od vjere u ~emu je saglasan cjelokupan ummet. po pitanju pro`ivljenja. za tu zada}u i podario mu sva potrebna svojstva kako bi bio u stanju prenijeti Objavu ljudima na najbolji mogu}i na~in. obra~una. ukoliko je to op}epoznato. Ali.. djelo i ubje|enje kojim se oskrnavljuje Objava ili Poslanik.138 Iman ^ETVRTA VRSTA U ovu vrstu spada svaka rije~. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e iskrenost Poslanika. a.s. Nevjernikom postaje i onaj ko porekne bilo {ta od Kur’ana. A u drugu vrstu spada poricanje bilo ~ega od onoga s ~ime je do{ao. kupanje poslije d`unupluka.s. kako bi vjerno dostavio Njegovu poruku ljudima. Allahov poslanik. ovaj {ehadet zna~i vjerovanje u istinitost svega {to je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika..s. jer se time poni{tava {ehadet da je Muhammed.310 jer nas je Allahov Poslanik. d`. ili njegovo omalova`avanje. Izuzev ako ~ovjek bude od onih koji su tek primili islam. a... a. Sirat }uprije. ~ednost. on smatra la`nim rije~i Poslanika. na bilo koji na~in.s... U prvi na~in ulazi pripisivanje Allahovom Poslaniku. Jer. a. obavijestio da je svaki kur’anski ajet govor Allaha. a. a. d`.. {to poznaje samo manji krug visoke uleme.s. i da je Allah. Zato nevjernikom postaje svako ko zanije~e obaveznost namaza ili zekata. a. i sl. ili njegovu povjerljivost. ne postaje nevjernikom ko zanije~e propis koji se temelji na id`tihadu i o njemu nije saglasna ulema. D`enneta i D`ehennema i tome sli~no od gajb stvari..{. pa ko zanije~e bilo {ta od toga.{. a. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bilo koji do propisa islama koji ustanovljeni Kur’anom ili sunnetom. ili da je dozvoljeno klanjati bez abdesta i sli~no..s.{. pripremio Muhammeda.s.s. a..s. Nevjernikom postaje i onaj ko opsuje Allahovog Poslanika..s. Iz navedenog se da vidjeti da se ovaj dio {ehadeta poni{tava na jedan od dva na~ina: Prvi: omalova`avanje Muhammeda. a. Drugi: poricanje bilo ~ega s ~ime je do{ao Muhammed. zabrana zinaluka i alkohola.. a.s.

djela i ubje|enja koji su ravni navedenom primjeru i koji izvode iz imana. d`. ili zanije~e bilo {ta od onoga {to se u Kur’anu i sunnetu prenosi od kazivanja o njima i njihovim narodima.. on time ne}e postati nevjernikom. ili {to }e tek biti. {ejtana.. koji je Allah.{. Isto tako. Postoje jo{ mnogi vidovi izjava. d`. d`. ili porekne da je Allah. posljednji poslanik. Lewhi mahfuz i pero (kalem).niko ne}e posumnjati u njegov kufr.s. a {to se navodi u ~asnom Kur’anu. ne postaje nevjernikom. A {to se ti~e stvari u kojima je saglasnost ummeta poznata samo u`em krugu ljudi.Iman 139 toga porekne. zbog toga {to se radi o propisu koji nije bio poznat ve}ini ljudi.. jer o tome Allah. d`.{. Evo nekih od tih primjera: . d`. prijstolje (‘Ar{).. jer nas je Kur’an obavijestio da je Muhammed. ko zanije~e d`ine. Allahovo. Ili ko zanije~e na~in po~etka stvaranja. a.” . nakon Muhammeda. ili zanije~e bilo {ta od gajba ili smatra la`nim vijest o onome {to je bilo.{.”311 Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e bar jedan ajet iz Kur’ana. Isti je slu ~aj s onim ko zanije~e postojanje historijske li~nosti koju spominje Kur’an. a svakako ih ima daleko vi{e. ZADOVOLJSTVO KU.s. makar to bilo samo iz razloga da se dodvori (u prvom slu~aju). na primjer. ili ko zanije~e poslanstvo onoga kome to Kur’an pripisuje. dakle.s. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e slanje poslanika prije Muhammeda.{. poslao druge poslanike mimo onih koje nije poimenice spomenuo. jasno govori na vi{e mjesta u Kur’anu. Radi se. Nevjernikom postaje i onaj ko zanije~e nadnaravnu prirodu Kur’ana. o zadovoljstvu kufrom i nezadovoljstvu islamom.{.312 Onaj ko.ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM Ponovo napominjemo da su ovi primjeri i detalji negiranja kelimei {ehadeta navedeni samo kao primjer.. ili ko nekog od njih optu`i za ne{to {to ne doli~i njihovom izboru od Allaha. ne znaju}i da je to od vjere... nego mu se pra{ta. objasnio u Kur’anu.. da neni pripada {estina i tome sl. ko ne{to od toga porekne.. jer o tome govori Kur’an. i onaj ko za sebe smatra da je poslanik. ka`e: “Smatram da je istinu rekao onaj ko je zanijekao kelimei {ehadet”. kao {to je zabrana `enidbe `enom i njenom tetkom istovremeno. iako to u svojoj su{tini poni{tava kelimei {ehadet i podrazumijeva nijekanje tevhida i Objave. ili onaj ko povjeruje onome ko to tvrdi. onaj ko ka`e: “Smatram da je neistinu rekao onaj ko je izgovorio kelimei {ehadet. da onaj koji namjerno ubije nema pravo naslj edstva. a. Ovdje posebno skre}emo pa`nju na ne{to za {to }e mo`da neko pomisliti da spada u prethodne stvari. a. ili.

ili neki od njih. ovo pravilo zahtijeva obja{njenje i opreznost prilikom primjene.314 Pogotovo {to jedan broj tih sekti sebe smatra pripadnicima islama i pred obi~nim ljudima se pokazuju i dokazuju da oni ne pori~u ni{ta od islama.ROM 1 . onda nije dozvoljeno takvoga smatrati otpadnikom odmah na samom po~etku. Mora se imati na umu da je kufr pojedinih sekti postao op}epoznat u svijetu. a ne bude ih smatrao nevjernicima ili odmetnicima te ka`e da su njihovi pravci. ili pripadnici odre|ene vjere u jasnom kufru. kao {to su jevreji. jer je njegovo poricanje njihovog kufra. med`usije i dr. tako da u to ne ostane nimalo sumnje.NEVJERNICIMA. znao istinu o onome koga je smatrao muslimanom.313 Onaj ko bude znao da je odre|eni ~ovjek. onda }e se smatrati otpadnikom i kafirom.140 Iman VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU. barem na po~etku. Me|utim. a ne kafirom. organizacija. I skrivaju od njih. OTPADNIKA I MU[RIKA . Zato postaje nevjernikom svako ko pori~e njihov kufr u samome po~etku. ako on nije znao pravu istinu njihovog ubje|enja i da su oni u kufru. . Me|utim.NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA). za koje se malo zna me|u ljudima i za njihove nevjerni~ke postavke. A {to se ti~e sekti i pravaca. ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA. u stvari. ono {to }e ih odbiti od njihovog ubje|enja u kojem se jasno vidi poricanje bilo ~ega od temelja islama. sve dok mu potpuno ne objasne detalje o tim sektama koji odvode u kufr. treba biti oprezan pri smatranju nevjernikom onoga ko njihove sljedbenike ne smatra nevjernicima. ispravni. taj je u{ao u kufr zajedno s njima i postao isti kao i oni. prihvatanje njihovog ubje|enja i priznavanje njegove ispravnosti. zbog toga {to se smatra da je onaj za koga se tvrdi da je u ovom slu~aju postao odmetnik. nego }e mu se na lijep na~in objasniti ono {to se njima pripisuje. pa ako i poslije toga zanije~e njihov kufr.

kao da je i sam izgovorio ono {to je njih odvelo u kufr i time poni{tio svoj {ehadet koji je prije toga izgovorio. osim Allaha. on nije~e ajete i hadise koji takve progla{avaju nevjernicima i nijekanjem tih dokaza . rije~i: “Allahu se klanjajte. od onoga {to poni{tava kelimei {ehadet. U ovo spada i onaj ko ne smatra nevjernikom onoga ko namjerno izostavlja namaz. i musliman. d`. Ako se svi ovi uvjeti ispune.postaje nevjrnikom.. da Mu oni u ibadetu pripisuju druga. 2 .. a kumira (taguta) se klonite!” (En-Nahl. 36) Zato nije dovoljno za ostvarenje ovog {ehadeta da ~ovjek obo`ava samo Allaha. uop}e nije diskutabilno to da je jedna od najizrazitijih karakteristika nevjernika da oni Allaha. postaje takav. Ta granica se ne mo`e prepoznati kod onoga ko je zadovoljan s njihovom vjerom i njihovim kufrom. izlazi iz imana. a neki smatraju da ne izvodi: u tom slu~aju nije dozvoljeno smatrati nevjernicima one koji njih ne smatraju nevjernicima. i pored njih. d`. A ako se radi o stvari oko koje se razilazi priznata ulema.da onaj ko je zanije~e.PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM Ve} si saznao da je jedno od zan~enja {ehadeta da nema drugog boga. kao {to je slu~aj sa smatranjem havarid`a nevjernicima i nekih drugih sekti oko ~ijeg riddeta nije saglasna ulema. Na osnovu ove dvije nepobitne ~injenice. dodaju}i tome jo{ i to da oni vrlo ~esto pori~u Objavu i negiraju i omalova`avaju Poslanika. A. ako nije porekao njegovu obaveznost. odre|ujemo stav prema Allahovim neprijateljima i neprijateljima Njegove vjere koji se poklapa sa kelimei {ehadetom. ne bude nevjernike smatrao nevjernicima i bude smatrao ispravnim njihov pravac. d`. kada musliman pre|e tu granicu i pokori se nevjernicima. u stvari. .{.. ko zaslu`uje da mu se ibadet ~ini. neki smatraju da ona izvodi iz imana. s druge strane. negiranje postojanja bilo koga drugog. ne obo`avaju na ispravan na~in. d`..s. Jasno vidimo granicu koju musliman ne smije prekora~iti u svom odnosu i poslovanju s nevjernicima. pored toga {to on upu}uje na priznavanje tog prava samo Allahu. I u ovome je slo`na sva islamska ulema. Na to nas upu}uju Allahove. osim Allaha. d`. kako bi sa~uvao svoju vjeru i svoj iman. Isto tako. pomogne im u njoj.{. sve dok se ne okani obo`avanja bilo koga drugog i dok ne zanije~e da iko drugi zaslu`uje da se obo`ava. O ovom pitanju je saglasna ulema i oko toga nema diskusije. ili tome sli~no.{. a. mimo Allaha. Zato.Iman 141 Uvjet za smatranje nevjernicima ove vrste ljudi jeste i to da su pripadnici doti~ne sekte postali nevjernici o pitanjima stvari oko kojih je saglasna ulema . smatraju}i njihovu neispravnu vjeru ispravnom.{.{.

{. d`. Zato }e{. a prestane prijateljevati s muslimanima i drugo `rtvuje za prvo. mimo vjernika uzimaju. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. i s njima se sprijatelji. 28) Ovim ajetom Allah. njih nadma{uju samo ajeti koji govore o tevhidu i naredbi obo`avanja Allaha. I obavje{tava nas da onaj ko to bude ~inio ne}e na}i za{titu u Allahu. Iz toga se izuzima samo onaj ko je pod nevjerni~kom vlasti. taj je postao jedan od njih.{. ali srce njegovo je ispunjeno imanom u Allaha.“O vjernici.. nikakve pomo}i od Allaha ne}e imati.”316 O granicama prisile koja se uzima u obzir u ovom slu~aju. jer se time odrekao svoje vjere i u{ao u kufr. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. to je poja{njeno ajetom (“.’”315 A {to se ti~e rije~i (“jedino da biste se od njih sa~uvali”).” (Ali-‘Imran. ukazuju}i im na slabosti njihove. jer su oni izuzetno mnogobrojni. tuma~e}i ovaj ajet.Allah ne}e {tititi.“Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. bit }e rije~i malo poslije. a nikako sve. ne uzimajte za za{titnike jevreje i Kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. odobravaju}i im vjeru njihovu i poma`u}i im protiv muslimana. pored vjernika. uvidjeti da je to stvarnost koja se ne smije preneseno tuma~iti. a. drugove i ahbabe svoje. i Njegovog Poslanika. Narede mu da im se pokorava u njihovom batiluku i prijete da }e ga ubiti. ali da mu srce ostane sigurno u imanu. a niti on s Allahom. jer ko to bude ~inio. Allah ga se je odrekao i On ni{ta vi{e s njim nema. te se na to prisili.{. U toj situciji mu se dozvoljava da rije~ima izrazi svoju saglasnost s njima.s. d`. uistinu. a onoga ko to ~ini . govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e sigurno pobjedu. mnogi kur’anski ajeti nare|uju muslimanima da prekinu prijateljevanje s nevjernicima i obavezuju ih da se prema njima neprijateljski odnose po pitanju vjere. d`. s kojima mo`ete prijateljevati. a njegovo srce sigurno u imanu”) i to se odnosi na muslimana koji `ivi me|u njima nemo}an da im se suprotstavi. Ovdje }emo spomenuti samo neke od tih ajeta. je njihov.142 Iman svojim trudom i materijalno. ka`e: “To zna~i: ‘O vjernici. a neprijateljstvom i mr`njom prema kufru i Allahovim neprijateljima. ali u sebi kriju}i neprijateljstvo. ukoliko ih ne poslu{a i po~nu ga mu~iti. Ibn-D`erir. .. Allah. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. zabranjuje vjernicima da nevjernike za prijatelje. a nipo{to ne u~estvujete s njima u njihovom kufru. odmetnuo se od svoje vjere i postao nevjernikom i jednim od najve}ih neprijatelja Allah.. a . Mnogi od ovih ajeta jasno ukazuju na kufr i riddet onoga ko to ne u~ini. niti ih na bilo koji na~in poma`ite protiv muslimana. b .izuzev ko bude na to prisiljen. ne uzimajte nevjernike za pomaga~e i oslonce svoje.. Ibn-D`erir ka`e: “Izuzev da biste se od njih sa~uvali. Iako se ovo razumije iz kelimei {ehadeta. ako uzme{ u obzir zna~enje koje na njega ukazuje kelimei {ehadet i jasne poruke ovih ajeta. pa im prividno pokazuje da je on s njima.

o ~emu smo ve} obe}ali govoriti.. zaista. jer je Allah.” (ElMaide. Razmi{ljanje o ovome ti daje smjernice vezane za prisilu koja se mo`e uzeti u obzir i onu koja to nije. nije primio. d . Ibn-Hatim prenosi od Muhammeda bin Sirina da je rekao: “Abdullah bin ‘Utbe je rekao: ‘Neka se svako od vas ~uva da ne postane jevrejem ili kr{}aninom. za njihov dunjaluk. ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vje~no ostanu.. pa }e se oni zbog onoga {to su u du{ama svojim krili..” (ElMud`adele.“Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. njihova bojazan od kitabija i njihove vlasti za polo`aje i imetke njihove. obavje{tava da ne postoji vjernik koji voli nevjernika i da onaj ko nevjernika voli nije vjernik. on je kafir. d`. samo.’” Pa smo shvatili da on misli na ovaj ajet. postaje jednim od njih. c .{. Ru`no je. ili bra}a njihova. ko prijateljuje s kafirima. 51-52) Allah.{. nakon zavr{etka citiranja ovih ajeta.{. opravdanje koje im Allah. a da nije ni svjestan.. 22) Ovim nas ajetom Allah. 80-81) Iz ovog ajeta vidi se da njihovo prijateljevanje s njima neminovno rezultira njihovim nevjerovanjem. d`. a sva snaga pripada samo Allahu?” (EnNisa‘.. jer se vjernici prema njima neprijateljski odnose i nikako s njima ne mogu prijateljevati. Pogledaj. Ako je Allah.“Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. Jer ~ovjek uzima od onoga s kime prijateljuje i zadovoljan je onim na ~emu se njegov prijatelj nalazi: zato biva u kufru kao i on. 138-139) Ovim ajetom Allah. nazvao nevjernicima one koji vole svoje o~eve. a ne s vjernicima! Zar kod njih tra`e snagu. . mnogi su od njih nevjernici. d`. Pogledaj kako je Allah. makar im oni bili o~evi njihovi. prijateljevanje s nevjernicima smatra jednim od najve}ih znakova nifaka. ili sinovi njihovi. d`.. opravdanje onih koji su postali nevjernici prijateljevanjem s kafirima. neprijateljevanje nevjernika svrstao u sastavni dio kelimei {ehadeta o kojem govori kroz govor o imanu u Allaha. dakle. Poslanika i ono {to je njemu objavljeno.{. svakako da je onaj ko prijateljuje s nevjernicima. i obavijestio da vjernik ne mo`e prijateljevati sa njima.{. obe}ao onima koji budu prijateljevali s nevjernicima svoju srd`bu i vje~nost u kazni. bra}u i ro|ake koji su nevjernici. e . d`. zabranjuje prijateljevanje s kafirima i napominje da ko s njima bude prijateljevao.{. ali. d`. koji prijateljuju s nevjernicima. nam. ili ro|aci njihovi. kajati” (El-Maide. d`. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu objavljuje.{.“Bolnu patnju navijesti licemjerima.Iman 143 ili ne{to drugo od Sebe dati. oni s njima ne bi prijateljevali..

Ovo se odnosi na ashabe koji su bili samo u jednom gradu muslimana. a Allah dobro zna njihove tajne.“On vam je ve} u Knjizi objavio: ‘Kad ~ujete da Allahove rije~i pori~u i da im se izruguju.“One koji su od vjere otpali. opominje nas da je On u Svojoj Knjizi objavio vjernicima da ne sjede u dru{tvu s onima koji pori~u Allahove znakove i njima se ismijavaju. u ovom ajetu obja{njava da je razlog njihovog riddeta i kufra to {to su govorili nevjernicima: “Mi }emo vam biti pokorni u nekim stvarima. po{to im je bio jasan pravi put. udaraju}i ih po obrazima i po le|ima njihovim! To }e biti zato {to su ono {to izaziva Allahovu srd`bu slijedili.144 Iman koji mu nisu ni{ta pre~i da ne bude vjernikom. 140) Allah. g . {ejtan je na grijeh navodio i la`nu im nadu ulivao. s tim saglasan. ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor. bit }ete kao i oni. ina~e. sve dok ne stupe u drugi razgovor. i da je onaj koji s nevjernicima sjedi dok se oni ismijavaju Allahovim znakovima i negiraju ih. A u isto vrijeme.{. poziva u svoju zemlju i njih za prijatelje. kako bi se spasio Allahove kazne. U tom ga ne bi smio sprije~iti strah od toga da ne izgubi imetak ili polo`aj. . 25-28) Allah. sadru`nike i savjetnike uzima slu{aju}i njihov kufr i ismijavanje njihovo. nakon {to su rekli i obe}ali ono {to su obe}ali neprijateljima islama.{. f . d`. i odobravaju}i im sve to. Jer je {utnja na mjestu gdje se spominje {to je kufr dovoljan dokaz da je on. Zato je vjernik du`an da se ~uva toga kao {to se ~uva otvorenog kufra i du`an je izbjegavati takva sijela. protjeruje islamsku ulemu i udaljuje je iz svoje zemlje!!! Ovo je jedan od na~ina zadovoljstva kufrom i kafirima koji svog po~inioca udaljava od imana i uvodi u kufr. To zato {to su govorili onima koji ne vole ono {to Allah objavljuje: ‘Mi }emo vam se u nekim stvarima pokoravati!‘. nevjernik.” (Muhammed. ili bilo {ta od dobara ovoga svijeta. ahbabe..‘” (En-Nisa‘. On }e djela njihova poni{titi. Pa kakav je onda slu~aj s onim koji danas `ivi u islamskoj zemlji. A kako }e tek biti kad im meleki budu du{e uzimali. isti kao i oni. prezirali.{. d`. jer je pre~e da se boji Allaha. doti~ni. d`. koji se ismijavaju Allahu i Njegovim znakovima.. a ono ~ime je On zadovoljan. a nevjernike.” Zato im nije koristilo ono {to su znali od Upute i Istine.

i Njegova svojstva nikada ne}e re}i. a bliskosti {ejtanu zbog njihovog pokoravanja njegovim nare|enjima..” (Hud. ako se budete pokoravali onima koji ne vjeruju. d`. pa da vas stigne vatra.{. I niko nema pravo kazati da zna~enje prijateljevanja s nevjernicima nije odre|eno (obja{njeno).. pa ako biste im se pokorili. ka`e: “O vjernici. Kur’anski ajeti ukazali su na mnoge stvari kojima ~ovjek ulazi u prijateljstvo s nevjernicima. zbog bliskosti prvih s Allahom. Vjernici su prijatelji Allaha.{..{. Reci: ‘Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za `eljama njihovim. svojim pokoravanjem i ~injenjem ibadeta Njemu. a Allah.{.. d`. Jer bi u tom slu~aju Njegovo nare|enje i zabrana bili besmisleni i ne bi ih bilo mogu}e primijeniti. mnogobo{ci postali.. d`.Slije|enje njihovih strasti. 120) . prisnost i vilajet (prijateljevanje). d`. Allah. vratit }e vas stopama va{im i bit }ete izgubljeni. sve dok ne prihvati{ vjeru njihovu.{. ako neko upita: {ta zna~i prijateljevanje (muvala)? Znaj da ova rije~ zna~i bliskost. 121) O naklonjenosti prema njima..‘” (El-Bekare. niti odbraniti. Jer. d`. ne zabranjuje ne{to {to nije jasno definirano i poznato i ne ka`e da je nevjernik onaj ko je u{ao u ne{to {to je nepoznato i nedefinirano. zato {to u njega ulaze mnoge stvari i da nismo u stanju odrediti koje od njih izvode iz imana.{. a prijateljevanje je suprotno od neprijateljstva i prijatelj suprotno od neprijatelja. Allah. od Allaha tebe niko ne bi mogao za{tititi. a koje ne izvode. ni kr{}ani ne}e biti tobom zadovoljni. a nevjernici su prijatelji taguta i {ejtana.. nakon Objave koja ti dolazi.” (Ali-‘Imran.Pokoravanje u onome {to oni nare|uju i `ele. sigurno. ka`e: “Ni jevreji.” (El-Kehf... 28) “A {ejtani navode {ti}enike svoje da se s vama raspravljaju..{. 113) . Allah. a neki od njih su: . Pa. Allah. d`. djelima i nijetima. d`. Iz ovog se razumije da prijateljevanje s nevjernicima zna~i bliskost s njima i izra`avanje ljubavi prema njima: rije~ima.” (El-En‘am. i njihovoj udaljenosti od Allaha. ka`e: “I nemojte biti naklonjeni prema onima koji su ~inili nepravdu (nevjernicima). a to vjernik u Allaha. d`. i vi biste.Iman 145 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? Ovo su samo neki od ajeta koji jasno ukazuju na otpadni{tvo onoga ko prijateljuje s nevjernicima i mu{ricima i iz kojih se vidi nespojivost prijateljevanja s nevjernicima sa kelimei {ehadetom.{. grije{enjem i suprotstavljanjem Njegovim nare|enjima. 149) “I ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili. zabranio je da se one slijede.

. tako|er. nije ni od kog primio ni jedno opravdanje zbog njihovog prijateljevanja s nevjernicima. Postaje isti kao i oni. i povjeravanje visokih i va`nih funkcija njihovim ljudima. uklju~ivanje u njihove organizacije i blokove.. ka`e: . I dodvoravanje. {pijuna`a za njihov interes. 9) O ispoljavanju ljubavi prema njima. i to mu postane poznato i uobi~ajeno.{. d`. ili postaje jedan od njih. ne prihvata niti }e mu zbog njega oprostiti. Allah. [TA SE PRIMA.” (El-Mud`adele. uzimanje nevjernika za svoje za{titnike.. Me|utim. izuzev jednog jedinog. sli~nim ustanovama.{. ka`e: “Oni bi jedva ~ekali da ti popusti{. sve su to razlozi koje im {ejtan uljep{ava i donosi. sisteme vrijednosti i koncepcije `ivota. Onaj kod koga se na|e ovo. preno{enje slabosti i nedostataka muslimana i tajni muslimanskih naroda njima i borba na njihovoj strani. d`. kao i smatranje da su njihovi u~enjaci vredniji i znaniji od islamske uleme. a pogotovo u vojsci i njoj. Allah. U to spada i njihovo pomaganje i sau~estvovanje s njima u njihovim zlim planovima. d`. pored muslimana.. ka`e: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Njegovu Poslaniku.s. i ne mo`e ga ni{ta spasiti kufra nego samo iman iznova i potpuni prekid prijateljstva sa nevjernicima. i koji ukazuju na njihovu privr`enost dunjaluku i pohlepi za njegovim ukrasima.” (El-Kalem. suprotstavljaju. to uop}e nije opravdan razlog i njega Allah. Jer... imetak i sli~no. d`. te smatranje ispravnim i lijepim njihove ideje. te podsticanje muslimana raznim metodama i sredstvima javnog informiranja da ih opona{aju u na~inu `ivota. pravce.{. uz pozajmljivanje njihovih zakona i pravaca u pogledu dru{tva i odgoja mladih. d`. po va`nosti.{. Tako|er. pozivanje u njih. Allah.. pogotovo s njihovim vladarima i savjetovanje s njima u bitnim stvarima.. Spada. d`.. A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI Mo`da }e se neko od onih koji prijateljuju s nevjrnicima pravdati time da se boji za svoj polo`aj. njihovim obi~ajima i njihovoj tradiciji. Allah.{. a to je prisila. dovijanje i ulizivanje njima na ra~un vjere.{. njihovo pomaganje u nepravdi i opona{anje nevjernika u djelima. a znamo da ih je Allah. on je sam do{ao s dokazom da je zadovoljan kufrom nevjernika. a. i garancija za njihovu sigurnost.146 Iman A naklonost prema njima je simpatija prema njima i zadovoljstvo onim {to oni ~ine protiv muslimana... pa bi i oni popustili. ili ne{to od toga. ostavio. 22) U spomenuto spada i ugo{}avanje nevjernika i bliskost s njima. ostvarivanje tih planova u praksi.

njemu u tom slu~aju nije dozvoljeno da izgovori rije~i kufra.”(En-Nahl. a onoga ko to u~ini . Jer. ne smatra va`e}om. bilo rije~ima ili prijateljevanjem s nevjernicima. A isto tako je rekao da `ena koja je svoj mehr darovala svom mu`u ima pravo da ga vrati. imam Ahmed bin Hambel smatra. One kojima se nevjerstvo bude mililo. sti}i }e srd`ba Allahova i njih ~eka patnja velika. Zato. . onda je sa~uvao svoj imetak i svoj `ivot. nije ista vrsta prisile koja se priznaje u rije~ima koje izvode iz imana i prisila koja se priznaje u slu~aju poklona i sl. izuzev ako se boji da }e se od nje rastaviti. a to je izgovor jezikom i izvr{avanje djelima.osim ako bude na to primoran.” Prisila ne utje~e na srca. nego se opravdanje prima ukoliko je vezano za ono na {to prisila mo`e da utje~e.. GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR Koje su to granice prisile na koju se ovdje misli? [ejhul islam Ibn-Tejmijje. ukoliko se zarobljenik bude bojao da mu neprijatelji ne}e dozvoliti sklapanje braka. A {to . a u tome mu je saglasan i Ibn-Tejmijje. ili da }e ga rastaviti od `ene. Allah. Jer... on je nevjernik u svakom slu~aju. ili se lo{e prema njoj odnositi. ~eka Allahova kazna.” (Ali ‘Imran..Iman 147 “Onoga koji zanije~e Allaha. To ni u kom slu~aju nije dozvoljeno. ovo i njemu sli~no se ne mo`e uzeti u obzir kada je u pitanju kufr. ka`e: “Prou~io sam mi{ljenja o pitanju prisile i ustanovio da se ona razlikuju shodno razlici stvari na koje se odnose. A ako to ne ispolji ni rije~ima ni djelima i (zvani~no) bude postupao po islamskim propisima.”317 Dakle. ili lo{eg odnosa.{. da se prisila u izja{njavanju kao nevjernik. To u~inite jedino da biste se od njih sa~uvali. putem tu~e i vezanja. 28) Ni prisila ne vrijedi po pitanju sr~anog zadovoljstva i unutarnje naklonosti nevjernicima. i sl. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju. Ako to svoje prijateljstvo i javno poka`e svojim rije~ima ili djelima. a srce mu ostane ~vrsto u vjeri -. Imam Ahmed je jasno potvrdio na vi{e mjesta da prisila u kufr ne mo`e biti izuzev mu~enjem. sve dok ne dostigne stepen mu~enja udaranjem ili poku{ajem ubistva. ka`e: “A njegovo srce ostane ~vrsto u imanu. Pa onaj ko prijateljstvo i naklonost prema nevjernicima nosi u svome srcu. a da samo prijetnja rije~ima nije dovoljna. ali je munafik koji }e biti na dnu D`ehennema. s tim {to ona u osnovi ne poklanja svoj mehr. zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. r. I u ovom slu~aju bojazan od rastave braka.Allah ne}e {tititi. Me|utim. smatra se prisilom. d`.a. nakon {to je u Njega vjerovao. 106-107) ”Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika. prema njemu }e se pona{ati kao prema nevjernicima i on }e na ahiretu vje~no boraviti u vatri.

22) ^ovjek. i sinovi va{i. obitelj. 23) Pogledaj kako Allah. i rod va{. Onaj od vas koji bude s njima prijateljavao. i Njegov Poslanik.{.” (En-Nahl. d`. pa ka`e: “O vjernici.‘” (Et-Tevbe. d`. prijeti kaznom onome ko za svoga za{titnika uzme roditelja ili brata svoga.{. negira da ~ak i najbli`i rod bude opravdanjem za prijateljevanje s nevjernicima.miliji od Allaha i Njegova Poslanika. d`..{. opravdava onome ko to u~ini pod prisilom). a u kojima se zabranjuje vjernicima prijateljevanje s nevjernicima i ono se smatra uzrokom otpadni{tva i nevjerstva. odbio opravdanje onih koji su prijateljevali sa kafirima. domovinu i sl. makar im oni bili o~evi njihovi. prema sebi ogrije{io.{.{.{. u kojima se prijatno osje}ate . Sli~no tome spominje se i u sljede}em ajetu: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju. a Allah ne}e ukazati na pravi put onima koji ne}e da vjeruju..{. Allah. d`.” (El-Mud`adele. taj se. odbacio je opravdanje sa osam isprika kojima se ljudi ~esto ispri~avaju i opravdavaju u ostavljanju onoga {to Allah.{. polo`aj na koji postavljaju nevjernici. i ku}e va{e... Allah. d`. a. d`. i `ene va{e. ni s bra}om va{om ako vi{e vole nevjerovanje od vjerovanja. ka`e: “Zato {to vi{e vole `ivot na ovom nego na onom svijetu. i od borbe na Njegovom putu.. bratu i djetetu nije dovoljno opravdanje za prijateljevanje s nevjernicima. ~ime se mnogi ljudi pravdaju.. Ovo njihovo mi{ljenje podr`avaju ajeti koje smo ve} naveli. kako onda da to bude ljubav prema vlasti. ukoliko on izusti ne{to od rije~i ili uradi ne{to ~ime se postaje nevjernikom. i trgova~ka roba za koju strahujete da ne}e pro|e imati. onda pri~ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese...148 Iman se ti~e ostalih stvari koje su bla`e od toga. sve to nije dovoljno i ne}e biti primljeno kao opravdanje. ili bojazan za imetak. a. Pogledak kako je Allah.. im je rekao: . Pa ako ljubav prema ocu. kao {to je prilika za vlast. d`.{. nevjernika. podvla~i da ljubav prema dunjaluku i `rtvovanje zbog njega ne}e koristiti ~ovjeku i da mu to ne}e biti opravdanje pred Allahom. nema opravdanja za prijateljevanje s nevjernicima. A Allah gre{nicima ne}e ukazati na pravi put. dakle. ili sinovi njihovi. ili ro|aci njihovi. doista. i imanja va{a koja ste stekli. 107) U drugom ajetu. Njegovom Poslaniku i borbi na njegovom putu.” (Et-Tevbe. d`.{.s. d`.. svoju djecu. U ajetu koji slijedi (ajet u kome Allah. kada su rekli: “Bojimo se da nas ne zadesi kakvo zlo.” Allah.. imetku i ovodunjalu~kim ukrasima? Allah.{. ne prijateljujte ni s o~evima va{im.. Allah. ili bra}a njihova. ukoliko se boji za svoj imetak.. `enu.. d`. d`.s. obitelj i sl. od njih tra`e: “Reci: ‘Ako su vam o~evi va{i. 24) Nema sumnje da se prijateljevanjem s nevjernicima iskazuje ljubav i simpatija prema njima i da se time daje prednost ljubavi prema njima nad ljubavi prema Allahu. i bra}a va{a..

d`. a njegovo srce ostane ~vrsto u imanu!” To. a olak{ica se u tom slu~aju odnosi samo na vrijeme dok prisila traje. uistinu. zbog kojeg je Allah. d`.{. Prenosi se da je Poslanik. kad ona ima podr{ku i za{titu od velikih sila. bolje da se strpi. smatrat }e se nevjernikom od onog momenta kad je izgovorio rije~i kufra. pa makar to dovelo i do njegove smrti.{. strah koji nije dozvoljen nego samo ako je u pitanju Allah. A ako tada ispolji kufr.s. Jer. ili sa tom i tom strankom. d`. Habbab. ili ne gradimo dobre odnose s timi tim. prenosi da . rekao ‘Ammaru. ukoliko ne udovoljimo njenim `eljama. d`.Iman 149 “O vjernici. koji nije dozvoljen nego samo Allahu. pobjedu ili ne{to drugo od Sebe dati. udaljavanje od njihove vjere. makar i na ra~un vjere. Zato ti vidi{ one ~ija su srca bolesna kako se `ure da s njima prijateljstvo sklope. mi nismo u stanju `rtvovati na{e polo`aje i na{e povlastice!!!” A to je. svakako. objavio ajet u kome se ka`e: “Izuzev ko na to bude prisiljen. od njega }e se tra`iti da javno ispoljava islam.. njihovo protjerivanje. on }e ponovo upotrijebiti tu olak{icu. tako mi Allaha. i njima sli~ni. kajati. kada je saznao za njegovu situaciju: “A ako se vrati. koji su u stanju da ga ubiju. 51-52) Ovo je stanje mnogih otpadnika i danas. dakle.{.a. ajeti su jasan dokaz da Allah.. makar njena `elja bila i ubijanje muslimana. ne uzimajte za za{titnike jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnike prihvati. zahtijeva da onaj nad kom se vr{i prisila bude pod vla{}u nevjernika. jer se time ustanovilo da je on zadovoljan kufrom. Ovi. A ako ga ponovo po~nu mu~iti. ne}e nikome opravdati prijateljevanje s nevjernicima.. odmah nakon prestanka prisile. oni }e ti re}i: “Kako da ne prijateljujemo. i Njegova vjera. i ti se vrati!” Ibn-Kudame veli: “Pa ako se ustanovi da onaj ko je bio pod prisilom nije u~inio kufr. on ostaje u svom islamu. izuzev ~ija situacija bude kao {to je slu~aj ‘Ammara bin Jasira. iskvarivanje njihovog morala. ni jednog momenta. i da to ne u~ini. zbog onoga {to su u du{ama svojim krili.. ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine. ili da prijateljuje s nevjrnicima je. A ve} si saznao da u kufr ulazi onaj ko ga dozvoli zbog nekog drugog pored Allaha. Allah.. od momenta kad je to izgovorio svojom voljom bez prisile. pa }e se oni.”318 Ali.{. r. pa ako to u~ini. i odricanje od njihove sopstvene zemlje. sigurno. govore}i: ‘Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi!‘ A Allah }e. Kako li su samo opravdanja prija{njih nevjernika sli~na opravdanjima dana{njih! Na}i }e{ ih da se opravdavaju istim opravdanjima i boje se nevolje koje su se bojali i njihovi preci. Oni su dva puta kufr u~inili: svojim prijateljevanjem sa nevjernicima i svojim ibadetom njima (strahom od njih). kako da to u~inimo?! I sam zna{ da mi nismo u stanju opstati na mjestu gdje smo. a. onome ko je prisiljen da u~ini kufr. d`.‘” (El-Maide. a mi nismo u stanju da se njima suprotstavimo?” Ili ka`u: “Kako }emo zanemariti `elju te i te velike sile.{.

da }e on biti vi{e nagra|en kod Allaha od onoga ko je izabrao olak{icu. a. kada su oko nje sjedili. a.. nego su ostali ~vrsti u njoj i svoje `ivote `rtvovali na tom putu.s. i vatrom i gorivom ih napunili. ili ismijavanje vjernika zbog njihovog vjerovanja. ali da su se oni na tome strpili i bili spaljeni na Allahovom putu. misle}i na Allahovog Poslanika. a.”319 To potvr|uje i doga|aj s ljudima Uh|uda. U to spada ismijavanje Allaha. Ja }u o tome obavijestiti Allahovog Poslanika. ka`e: “Islamska ulema je saglasna u tome da ukoliko neko bude prisiljen da u~ini kufr.s.”320 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM Spomenut }emo samo dva primjera mr`nje prema islamu koja svoga po~inioca odvodi u otpadni{tvo i kufr. samo da nas pro|e vrijeme!’ Ibn’. 4-7) Imam Kurtubi.Umer veli: ‘Kao da ga sada gledam kako dr`i za povodac deve Allahovog . To se temelji na Allahovim..” (El-Brud`.. druge }emo kazniti zato {to su krivci.s. i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili. a. d`. a. pa izabere smrt. i rije~ima Njegovim...{... rekao: “U narodima prije vas bilo je ljudi koji su mu~eni tako {to bi se iskopala rupa u zemlji. iako on izgovara kelimei {ehadet i sebe naziva muslimanom. i ti si munafik. ve}ih la`ljivaca u pri~i i ve}ih kukavica prilikom susreta sa neprijateljem od na{ih u~a~a!”. i sl.s. a tvrdili ste da ste vjernici! Ako nekima od vas i oprostimo. r. ja{u}i na svojoj devi i rekao: ‘O Allahov Poslani~e. Pa je Malik bin ‘Avf rekao: “La`e{.{.150 Iman je Allahov Poslanik.‘” (EtTevbe. rije~i: “Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali. mi smo se samo igrali i {alili pri~aju}i bilo {ta. rije~ima: “Reci: ‘Zar se niste rugali Allahu. Prvi je: ismijavanje bilo ~emu {to je op}epoznato kao dio islamske vjere. Taj ~ovjek je do{ao Allahovm Poslaniku.a. i meso bi mu odvajali od kostiju `eljeznim ~etkama. i njegove ashabe u~a~e (karije) Kur’ana. a da ga to ne bi odvratilo od njegove vjere. To se navodi kao obja{njenje Allahovih.{. d`. Njih nisu sprije~ili kanali prepuni rasplamtjele vatre da slijede svoju vjeru. koji se prenosi u Buhariji. a zatim u nju stavio ~ovjek kojem bi glavu pilom prepolovili na dvoje. 65-66) Ovi ajeti objavljeni su nakon {to je neko u pohodu na Tebuk rekao: “Nismo vidjeli pohlepnijih ljudi za hranom. Njegovog Poslanika i Njegove Knjige.!” ‘Avf je oti{ao do Allahovog Poslanika.s. d`.. a u kome se spominje {ta su oni uradili od vjernika. ali je vidio da ga je Kur’an pretekao. i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da ste nevjernici.

kao {to je i{aret okom. mo`e biti djelima. Reci: ‘Ho}ete li da vam ka`em {to }e vam biti mr`e od toga?‘ Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti.Mi smo samo razgovarali i zabavljali se! .s. spomena bilo ~ega od op}epoznatih islamskih vrijednosti pozivom na to.s. Drugi je: ispoljavanje mr`nje i srd`be prilikom spomena Allaha ili Njegovog Poslanika. a kamenje priti{}e njegove noge i veli: . odmahivanje rukom prilikom slu{anja Kur’ana i hadisa Allahovog Poslanika. i Poslaniku Njegovu. pla`enje jezika. d`. ali svima njima je zajedni~ko to {to oni ukazuju na omalova`avanje vjere i nezadovoljstvo njome ili bilo ~ime od nje. i rije~ima Njegovim. a. slu{anje Kur’ana. ili prilikom spomena akideta ili ne~eg od islamskih poznatih principa. a grozno }e ona prebivali{te biti... a. Allah.”321 Vidovi ismijavanja su mnogobrojni i ne mogu se svi nabrojati. To mo`e biti rije~ima. rugali?’ I uop}e se ne okre}e prema njemu niti bilo {ta drugo dodaje. ti primje}uje{ veliko negodovanje na licima onih {to ne vjeruju. ka`e: “A kad im se Na{i jasni ajeti kazuju. 9) .” (El-Had`d`. i tome sli~no.{. 72) “Zato {to ne vole ono {to Allah objavljuje.Iman 151 Poslanika. koji umalo da ne nasrnu na one koji im rije~i Na{e kazuju. ili i{aretima.. mu odgovara: ‘Zar ste se Allahu.” (Muhammed.A Allahov Poslanik. Jer.. a. i On }e djela njihova poni{titi. pru`anje usne.s.

kako bi ~itaoci mogli ste}i {to jasniju predstavu o svemu tome i kako ne bi sami u njih pali. uglavnom se ono {to su spomenuli sla`e s mi{ljenjem islamske uleme. a. kao {to je namaz bez abdesta. kao {to je boja. iako se on naziva muslimanom. i Svesci Ibrahima.s. a. ime. znanje ili Njegovu mo}.{.{. ili da je umro prije nego {to mu je brada porasla. jer je opisivanje Poslanika. d`. ili iska`e rije~i koje ukazuju na kufr. da porekne Allahovo. Ili da posumnja u kur’anski ajet. Ind`il. je kufr. d`. ili u~ini neko od djela koja izvode iz imana. Ili..{. ili kojim se `eli promijeniti na~in obavljanja had`a. d`. Isto tako.... a.. Ili da za na{eg Poslanika. ili da nije od Arapa. Ili kojim se zabranjuje dozvoljeno. ako povjeruje u ne{to {to vodi u kufr. makar to bilo i nemogu}e. a.. kao {to je odlazak u crkvu zajedno s kr{}anima u njihovoj obredoslovnoj no{nji. na primjer.ako zanije~e od Allaha ne{to {to je op}epoznato u islamu o Njemu. ne~im {to nije istina jedan vid laganja na njega. koje se pouzdano pripisuje Poslaniku. spada u domen velikih grijeha. On istog momenta postaje nevjernikom. ili da sumnja u poslanstvo nekog od poslanika oko ~ijeg poslanstva nema razlaza. ili iz inata. pa ka`e: “U to spada i svaki onaj ko u~ini neko djelo za koje svi muslimani tvrde da ne mo`e proiste}i izuzev od nevjernika.. Ili. da u sme}e baci papir na kome ima bilo {ta od Kur’ana. ili da Allahu. posta ili namaza. ili da posumnja u kufr svakog onoga ko izgovara bilo {ta ~ime se `eli ummet odvesti u zabludu. Ili se njime dozvoljava uvreda muslimana. d`. Zebur Davuda. veli: “U kufr spada i ako ~ovjek bilo kada odlu~i da postane nevjrnik. ili za sebe ka`e da }e postati nevjernikom ako se desi to i to. a. kao na primjer da vjeruje u to da ovaj svijet nije nastao. kao {to je .{. Knjiga. ili da Allah. Jer. ili nekog od ashaba proglasiti nevjernikom. a ono oko ~ega su se razi{li. i poricanje bilo kojeg svojstva. bile one iz ubje|enja. kao {to je Tevrat. zna sve pojedinosti.” Zatim je pre{ao na detaljno obja{njenje ovog pravila koje je naveo. ka`e da je bio crnac (poni`avaju}i ga). kao {to je trgovina i brak. i sl.s. pripi{e ono {to mu se ne mo`e pripisati. Ili se njime `eli odobriti ono {to je haram. ili da nije Kurej{evi}.152 Iman RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE Smatramo da je korisno da na kraju ovog poglavlja spomenemo rije~i pojedinih alima koji su precizno odredili djela.s. ili Allahovo...s. ili u {ali. rije~i i uvjerenja koja ~ovjeka izvode iz vjere islama. ili sumnja u objavu bilo koje od Allahovih.Imam Ibn-Had`er el-Hejtemi. u najbla`em slu~aju. te kako bi bili u stanju upozoriti svoju bra}u na njih i sprije~iti ih toga. d`. nego da je oduvijek.s. ili oskrnaviti Meku i Sveti hram. u svojoj ~uvenoj knjizi Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 1 .{. Isto tako. ili nevjernika zimmije bez {erijatski opravdana razloga.

onda mi je nepravdu u~inio!’ Ili ako bi nasilnik rekao onome prema kome ~ini nasilje. tvrdi da }e u}i u D`ennet prije smrti. Ili da za sebe. ja mu ne bih povjerovao!’Ili da ka`e: ‘Kada bi taj i taj bio poslanik. Ili ako za sebe ka`e da je Allah.. {to nije slu~aj s ostalima od ashaba. Ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od isku{enja kojima je bio izlo`en. Ili. I on se ubija i njegovo pokajanje se ne prima kod ve}ine uleme. a. Ili da ka`e muslimanu: ‘O kafire’. Ili pri`eljkivanje kufra drugom. ja ga ne bih poslu{ao!’ Ili: ‘Da je kiblu u~inio prema toj strani..s.. pa makar i indirektno. ili potvori Ai{u. Halid bin Velid ubio je ~ovjeka koji mu je rekao: “Kod tog va{eg kolege!”. Ili da ka`e: ‘Jevreji su bolji od muslaimana!’ Ili. ja ne bih klanjao!’ Ili: ‘Da mi dadne D`ennet ja u njega ne bih u{ao (iz inata ili omalova`avanja)!’ Ili da ka`e: ‘Ako me kazni zbog toga {to ne klanjam i pored ovolike moje bolesti i patnje. iako ga ovaj nije ni pitao o tome. ili mu pripi{e u negativnom kontekstu ne{to {to ne prili~i njegovom dostojanstvu. d`. ili nekog. iako nije poslanik.. ili na to ukazuje. ako se upita {ta je iman. njegovom porijeklu. nakon {to mu je ovaj rekao da je i to njegovo nasilje po Allahovoj. Ili porekne suhbet Ebu-Bekra. ili na bilo koji na~in omalova`ava na{eg Poslanika. Ili da ka`e: ‘Rije~i (La havle ve la kuvvete illa billah) ni{ta ne koriste!’ Isti je slu~aj i s ostalim dovama koje se prenose od Poslanika.” Ili ka`e da se poslanstvo sti~e ili da se njegov stepen sti~e ~isto}om srca. a umro u Medini. Ili da pripi{e neki nedostatak njemu.s.s. ili Njegovim prijetnjama i obe}anjima. .{. Ili na njegov ra~un zbija {ale. Ili Allahu. ili ga omalova`i zbog bilo ~ega od normalnih stvari koje zadese svakog ~ovjeka. ili pri`eljkuje da mu prona|e kakvu mahanu. ka`e: ‘Ja se nebojim Kijametskog dana!’ Ili za Allaha ka`e da nije u stanju prona}i kradljivca. Zatim Ibn-Had`er veli: “Ili bude zadovoljan kufrom. Sva islamska ulema saglasna je da nevjernikom postaje ko bilo {ta od toga uradi. iz poruge. kao. r. da na bilo koji na~in uka`e kafiru da ne prima islam.s. Ili da se ismijava Allahovom. a. Ili ga omalova`ava time {to umanjuje njegovu vrijednost. odgovori: ‘Ne znam’. djelima. Ili se na bilo koji na~in ismijava ezanu. da on radi mimo Allahove odredbe. ka`e: ‘Da mi naredi to i to. a. a. ja ga ne bih slijedio!’ Ili da ka`e: ‘Ako je istina ono {to Poslanik ka`e. ismijavaju}i se.. vjeri.{. pripi{e nepravdu u Njegovim propisima. Ili da neko ka`e: ‘Kada bi to posvjedo~io Poslanik ili melek. Da.. makar i u {ali. Ili da ka`e: ‘Mujezin la`e!’ Ili njegov glas uporedi s glasom kr{}anskog zvona. Ili da ka`e: “Ne znam da li je on taj koji je ro|en u Meki. bez jasnog povoda za to.{. onda smo spaseni. jer on time la`e na Kur’an. ismijavaju}i se tome. Ili obu~e odje}u kojom se odlikuju nevjernici izra`avaju}i time simpatiju prema njihovoj vjeri. prou~i bismillu pri po~etku nekog haram-djela. na primjer. na primjer.. nare|enju. odredbi.Iman 153 smatranje mogu}im da do|e poslanik poslije njega. ili je to neko drugi. jer je time islam nazvao kufrom. ili ka`e da ne poznaje prava Allaha. omalova`ava i njemu se ismijava. Ili. Ili da ka`e: “Evlija je bolji od poslanika!” Ili da tvrdi da mu objava silazi... jer je smatrao taj izraz poni`avaju}im za Poslanika. d`. Njegovom Poslaniku. ili bilo kojeg drugog od poslanika i meleka: da ga proklinje ili psuje. d`..a.

154

Iman

d`.{., prema nama, izbjegavaju}i obaveze. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘Dosta mi je bilo Kur’ana, ili namaza, ili zikra’, i sl. Ili ka`e: ‘[ta je to D`ehennem ili Mah{er?’ Ili, ako ka`e: ‘Neka je Allahovo prokletstvo na sve alime’, - jer u to ulaze i poslanici i meleki. Ili, ismijavaju}i se, ka`e: ‘{ta je sa ovim {erijatom?’ Ili ka`e: ‘Ako se ostvari istinski rububijjet, otpada ubudijjet!’, misle}i time na osloba|anje od {erijatskih propisa. Ili tvrdi da je on pre{ao iz svojstava ljudskosti u svojstvo bo`anstva. Ili tvrdi da otvoreno vidi Allaha. d`.{., na dunjaluku, ili da s Njim razgovara. Ili da se Allah, d`.{., prikazuje u lijepom liku. Ili tvrdi da je oslobo|en {erijatskih obaveza. Ili tvrdi da ~ovjek mo`e sti}i do Allaha, d`.{., nekim drugim putem, mimo puta ubudijjeta. Ili ka`e: ‘Du{a je od Allahovog, d`.{., nura, pa kad se sastane nur s nurom, oni se ujedine!322 2 - Ovdje prenosim i rije~i Ibn-Tejmijje, r.a., o zna~enju Allahovih, d`.{., rije~i: “A oni koji ne sude prema onom {to je Allah objavio, oni su pravi nevjernici.” (El-Maide, 44) “Nema sumnje u to da je nevjrnik onaj ko smatra da nije obaveza suditi i vladati po Allahovim zakonima koje je objavio Svome Poslaniku. Jer, nema ni jednog koji ne `eli pravedno vladati, a pravednost kod njih mo`e biti ono {to vide njihovi prvaci. ^ak i mnogi koji se smatraju muslimanima, sude po svojim obi~ajima koji nemaju nikakvu podlogu u Allahovoj, d`.{., Knjizi, kao {to je to slu~aj s nekim obi~ajima beduina. Oni smatraju da je to zakon po kome treba da sude, mimo Kur’ana i sunneta, a to je, svakako, kufr. Jer, mnogi ljudi su primili islam, ali sude po starim obi~ajima koje nare|uju njihovi prvaci. Oni, ako saznaju da im nije dozvoljeno da sude nego samo po Kur’anu, a i dalje na tome ostanu, time smatraju da je to dozvoljeno i postaju nevjrnici.”323 O ovoj temi komentator Tahavijje ka`e: “Ovdje treba napomenuti jednu stvar, a to je da su|enje i vladanje po zakonima koje nije objavio Allah, d`.{., mo`e biti kufrom koji izvodi iz milleta, {to zavisi od situacije u kojoj se nalazi vladar. Ako on smatra da su|enje po zakonima koje je objavio Allah, d`.{., nije vad`ib i da on mo`e, a i ne mora, po njima suditi, ili ih omalova`i, iako je svjestan da su oni od Allaha, sve je ovo veliki kufr (koji izvodi iz milleta).”324 Hafiz Ibn-Kesir, tuma~e}i ajet: “Zar oni da tra`e da im se kao u pagansko doba sudi?” (El-Maide, 50), ka`e: “Allah, d`.{., kori onoga ko ostavlja Allahov, d`.{., pravedni i savr{eni zakon koji u sebi sadr`i svako dobro i spre~ava od svakog zla, a uzima bilo {ta drugo od mi{ljenja, strasti i termina koje su ljudi postavili, bez oslonca u Allahovom, d`.{., zakonu. Kao {to su to ~inili stanovnici d`ahilijeta, pa su sudili raznim zabludama i neznanjem koje su sami oni izmi{ljali povode}i se za svojim strastima. Ili kao {to to ~ine Tatari svojom kraljevskom upravom koju su preuzeli od svog ~uvenog vladara D`ingis Kana, koji im je napisao “El-Jasik”, knjigu u

Iman

155

kojoj je sabrao odre|eni broj zakona i propisa koje je uzeo iz raznih prija{njih zakona, jevrejstva, kr{}anstva, islama i dr. Mnoge od tih zakona je sam on odredio svojom mi{lju i svojim li~nim prohtjevima. Ti propisi su postali zakon kojim vlada njegovo potomstvo i daju mu prednost nad zakonom Kur’ana i sunneta, pa onaj, me|u njima, ko to bude ~inio, svakako postaje kafirom, protiv kog se treba boriti, sve dok se ne vrati zakonu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika i dok ga ne primijene u svim sferama `ivota, najkrupnijim i najsitnijim.”325 [ejh Ahmed {akir, u svojoj opasci na ove rije~i Ibn-Kesira, ka`e: “Zar je, i pored ovoga, u islamu dozvoljeno da muslimani u svojim zemljama sude po zakonima koji su uzeti iz evropskih paganskih ateisti~kih zakona? Zakona u koje se upli}u razne ideje i strasti koje su neosnovane, te ih zato oni, kad god ho}e, mijenjaju, ne gledaju}i uop}e da li oni odgovaraju islamskim propisima, ili ne? Muslimani u cijeloj svojoj historiji nisu bili isku{ani ovom vrstom isku{enja, sve dok nisu do{li Tatari, ~iji period je bio jedan od najmra~nijih i nate`ih u historiji muslimana, ali se i pored toga nisu pokorili tim zakonima, nego je islam obvladao Tatarima i na kraju ih uveo u svoj zakon, te je i{~ezlo ono {to su oni bili napravili, ustrajno{}u muslimana u njihovoj vjeri i zakonu. Taj nepravedni zakon je bio nametnut od tada{nje vlasti, ali se niko od pojedinaca muslimana nije s njim slo`io, niti ga je u~io, niti njemu svoju djecu pou~avao, te je za kratko vrijeme njegov uticaj i{~ezao. Pogledajte, samo, ovu o{tru kritiku Hafiza Ibn-Kesira - u osmom stolje}u - tog neislamskog zakona koji je uveo Allahov neprijatelj, D`ingis Kan? Zar ne vidite kako se on u potpunosti odnosi na stanje muslimana danas, u 14. stolje}u? Izuzev jednog stolje}a koje smo ranije spomenuli i rekli da je to bilo vezano za jedan odre|eni sloj u toj vlasti koja se pojavila, ali koja se za kratko vrijeme uklopila u muslimanski ummet i ubrzo nestalo bilo kakvog traga od onoga {to su napravili. Muslimani su se danas na{li u jo{ te`oj situaciji i jo{ ve}em zlu i mraku od njih tada, jer se ve}ina muslimana u svijetu gotovo utopila i prihvatila neislamske zakone koji su gotovo identi~ni sa Jasikom, koji je sastavio ~ovjek nevjernik, ~iji je kufr bio jasan. Ove zakone danas sastavljaju i grade ljudi koji sebe smatraju muslimanima i njih danas u~e djeca muslimana; time se ponose njihovi roditelji i oni sami i na kraju potpuno prihvataju ovaj (savremeni Jasik) i ismijavaju one koji ga ne prihvataju, a one koji ih pozivaju da se dr`e svoje vjere i njenog zakona nazivaju zaostalim, nekulturnim i njima sli~nim ru`nim rije~ima. ~ak i vi{e od toga, oni svoje ruke petljaju i u ono malo {to je ostalo od {erijatskih zakona i `ele da ih prilagode svome novom (Jasiku), nekada postepeno i polako, a nekada podlo i perfidno, a vrlo ~esto i silom koju im njihova vlast omogu}ava. I otvoreno, bez imalo stida, ka`u da oni rade na odvajanju vjere od dr`ave! Zar je, poslije ovoga, dozvoljeno bilo kome od muslimana da prihvati ovu njihovu vjeru - novi zakon?!

156

Iman

Zar je dozvoljeno ~ovjeku muslimanu da se prihvati sudstva u sjeni ovog (savremenog Jasika) i da se po njemu pona{a ostavljaju}i svoj jasni i ispravni {erijat? Mislim da ne postoji musliman koji poznaje svoju vjeru i u nju vjeruje u svim njenim pojedinostima, vjeruje da je ovaj Kur’an Allah, d`.{., objavio svome Poslaniku, a.s., i da je on potpuno sa~uvan od bilo kakve gre{ke, da je pokornost prema Kur’anu i prema Poslaniku, koji je s njim do{ao, stroga obaveza u svakoj situaciji, mislim da ne}e mo}i, a da slobodno ne zaklju~i, bez imalo dvoumljenja, da se sudska slu`ba u ovom slu~aju smatra neispravnom i ni{tavnom i da se ona nikako ne mo`e ispraviti niti odobriti? Stvar o pitanju ovih ljudskih (neislamskih) zakona je potpuno jasna; oni vode u otvoreni kufr u koji nema nimalo sumnje. I niko, ko se priklanja islamu, ma ko on bio, nema opravdanja ukoliko po njima postupa, njima se podvrgava i odobrava ih. I neka se svako toga ~uva, jer }e svako za svoja djela odgovarati.”326 3 - [ejh Ahmed [akir, tako|er, veli za one koji pori~u {erijatsku kaznu za kra|u: “Ovo je Allahov propis o kra|i, koji je neminovan, jasnog teksta i zna~enja i nema nimalo sumnje u njegovu vjerodostojnost i zna~enje. A Allahov Poslanik, a.s., je taj propis potvrdio njegovim sprovo|enjem u praksu, pokoravaju}i se tako Allahu, d`.{., i Njegovom nare|enju. Kradljivcu, mu{karcu ili `eni, odsijeca se ruka, i u to nema nikakve sumnje, jer je Muhammed, a.s., rekao: “Da je .atima, k}er Muhammedova, ukrala odsijekao bih joj ruku.” Pogledajte, samo, {ta su od nas uradili na{i neprijatelji, kr{}anski misionari i kolonizatori! Poigrali su se s na{om vjerom, nama su nametnuli proklete paganske zakone kojima su dokinuli Allahov, d`.{., zakon i zakon Njegovog Poslanika, a.s., a zatim su odgojili generacije koje se jo{ smatraju na{im, i u njihova srca ulili mr`nju prema tom zakonu i na njihove jezike stavili rije~i kufra: ovaj zakon je preo{tar i ne odgovara za ovo na{e savremeno doba, doba razvratne civilizacije. Oni su islamski propis uzeli za predmet ismijavanja i poni`enja, {to je rezultiralo da se zatvori napune stotinama hiljada kradljivaca, samo u na{oj zemlji, zbog njihovih zakona koje su uveli za kra|u, a koji je uop}e ne spre~avaju i niti }e je ikada sprije~iti, niti postati lijek za tu ra{irenu bolest. Zatim su u mozgove obrazovanog sloja ljudi, a posebno odgovornih za ove paganske zakone, ubacili, kako je oni nazivaju, psihologiju, koja nije nikakva nauka niti na nju li~i, nego se sastoji iz kontradiktornih strasti i prohtjeva. Svaki prvak od prvaka kufra u ovoj oblasti ima mi{ljenje koje pobija mi{ljenje njegovih protivnika. Zatim, prilikom primjene zakona, u psihologiji tra`e opravdanje za svakog kradljivca, kako mu odgovara. Stvar se jo{ vi{e pogor{ala, pa su po~eli sami kradljivci pisati knjige kojima poku{avaju opravdati svoje zlo~ine, a drugi ih po~eli braniti, zauzimaju}i tako poziciju koja }e ih odvesti u vje~nu vatru. Oni znaju da je zlo~in po~injen, ali ne poku{avaju da ga kritikuju i kazne, nego poku{avaju da ga ubla`e, prou~avaju}i psihi~ko stanje zlo~inca i okolnosti pod kojim je to u~inio!!!

Iman

157

Vodio sam polemiku s mnogim od njihovih velikana i uvidio da oni nemaju nikakva opravdanja, osim toga {to ka`u da kur’anski propis po ovom pitanju ne odgovara dana{njem vremenu!!! I vele da je zlo~inac bolesnik koga treba lije~iti, a ne kazniti. A zaboravljaju Allahove rije~i o ovom propisu: “Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono {to su u~inili i opomena od Allaha!” (El-Maide, 38) Allah, d`.{., je Tvorac svih stvorenja i On ih najbolje poznaje. On je silan i mudar, te ovu kaznu daje kao opomenu i sredstvo ustezanja od kra|e. Ovo je jasan kur’anski tekst, pa kako oni druga~ije mogu da postupe? Ovo pitanje, kod nas muslimana, spada u sr` na{eg akideta i imana. A one koji se smatraju muslimanima, a pori~u kaznu odsijecanja ruke kradljivcu, upitat }emo: “Vjerujete li vi u Allah i da je On stvorio sve {to postoji?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da On zna sve {to je bilo i sve {to }e se desiti, da On vi{e zna o stvorenjima nego ona sama o sebi i da zna {ta }e im koristiti, a {ta {tetiti?” Oni }e odgovoriti: “Da!” “Vjerujete li da je On poslao Svoga poslanika Muhammeda, a.s., s Uputom i istinskom vjerom i da je njemu objavio ovaj Kur’an kao uputu i pokazatelj ljudima kako da urede svoj `ivot i u vjeri i u dunjaluku?” Re}i }e: “Da!” “Vjerujete li da je ovaj ajet: ‘Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove...‘ (El-Maide, 38), dio Kur’ana?” Re}i }e: “Da!” “Pa za{to se, onda, od njega okre}ete? I kojeg zakona se pridr`avate?” A {to se ti~e onih koji sebe smatraju muslimanima, a na bilo koje od ovih pitanja odgovore negativno, s njima smo zavr{ili i znamo kakav je njihov zavr{etak. Jer, svaki musliman, u~en ili neuk, obrazovan ili neobrazovan, je svjestan da je onaj ko negativno odgovori na bilo koje od ovih pitanja, iza{ao iz islama i pao u ponor otpadni{tva od vjere. A s onima koji nisu muslimani i koji se ne smatraju muslimanima, ne}emo ulaziti u polemiku o ovom pitanju i ne}emo se povesti za njihovom pri~om, jer oni ne vjeruju u ono {to mi vjerujemo i oni ne}e biti zadovoljni s nama sve dok ne budemo govorili isto kao i oni. Allaha, d`.{., molimo da nas toga sa~uva! A da oni koji sebe smatraju muslimanima imaju pameti, shvatili bi da nekoliko odsje~enih ruku kradljivaca svake godine zna~i spas cijele dr`ave od najezde kra|e. I u godini dana ne bi bilo nego samo nekoliko kra|a, {to bi predstavljalo veliku rijetkost, a zatvori bi se ispraznili od stotina hiljada koji su ta mjesta pretvorili u prave {kole za obu~avanje u svim vrstama zlo~ina. Kada bi to shavtili, oni bi to i prihvatili i primijenili u praksi, ali, oni ostaju ustrajni u svom batiluku, kako bi njima bili zadovoljni njihovi gospodari i u~itelji. Ali oni, i pored toga, nikada njima ne}e biti zadovoljni.327 4 - Jedna od zna~ajnih fetvi po pitanju pojedinih sekti koje su se odmetnule od islama je fetva Ibn-Tejmijje, r.a., kojom je odgovorio na pitanje o nusajrijama, a koja glasi: “Neka je

158

Iman

hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova! Sekta ~iji se pripadnici nazivaju nusajrije i ostale grupe karamita batinija je u ve}em kufru od jevreja i kr{}ana, ~ak i od mnogih mu{rika. I njihova {teta za ummet Muhammeda, a.s., je ve}a od {tete koju nam nanose nevjernici, na{i otvoreni neprijatelji, kao {to su kafiri me|u Tatarima, Evropljanima i sl. Jer se ovi pred obi~nim muslimanima predstavljaju kao veliki ljubitelji Ehli bejta, a oni uop}e ne vjeruju u Allaha, niti Njegova Poslanika, niti u Njegovu Knjigu. Niti vjeruju u bilo kakva nare|enja i zabrane od Allaha, niti u kaznu i nagradu, niti u D`ennet i D`ehennem, niti u bilo koga od poslanika prije Muhammeda, a.s., niti u bilo koju prija{nju vjeru. Nego uzimaju Allahove, d`.{., rije~i i rije~i Njegovog poslanika, koje su poznate svim muslimanima, a zatim ih tuma~e na svoj na~in kako bi dokazali ispravnost stvari koje oni izmi{ljaju i tvrde da su one od (‘ilmul batina) su{tinske stvari. I oni uop}e nemaju granicu u nevjerstvu koje prote`iraju po pitanju Allahovih, d`.{., svojstava i Njegovih ajeta i iskrivljivanju rije~i Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, a.s....” A zatim je rekao: “Nama je poznato da su primorske krajeve [ama osvojili kr{}ani koji su uvijek dobri sa svakim ko je neprijatelj muslimanima i znamo da oni (Nusajrije) poma`u kr{}ane protiv muslimana. I znamo da je jedna od najve}ih nevolja za njih pobjeda muslimana nad Tatarima, a od najve}ih praznika su dani u kojima kr{}ani osvoje neki od pograni~nih gradova muslimana. Ovi neprijatelji Allaha i Njegovog Poslanika, a.s., namno`ili su se u priobalnim podru~jima koja su odmah nakon toga osvojili kr{}ani, a zatim su njihovim sebom osvojili Kudsi {erif i ostale gradove. A poznato je da su oni bili najve}i uzrok svemu tome. Zatim je Allah, d`.{., podario ovom ummetu poznate vladare mud`ahide, kao {to je {ehid Nuruddin i Salahuddin i njihovi sljedbenici, koji su oslobodili ta priobalna podru~ja od kr{}ana i od nusajrija koji su s njima bili. A zatim su oslobodili Egipat, nakon {to su oni (nusajrije) njime vladali oko 200 godina u uskoj saradnji s kr{}anima, ali su muslimani poveli d`ihad protiv njih i pobijedili ih. Isto tako je poznato da su Tatari u{li u Bagdad i ubili halifu i druge muslimanske vladare, najvi{e zbog njihove pomo}i i podr{ke... I oni se nazivaju poznatim nadimcima kod muslimana, nekad ih zovu (melahide) ateisti, nekad Karamita, nekad Batinije, nekad Isma’ilijje, nekad El-Huremijje, a nekad El-Muhammere. Neki od ovih nadimaka odnose se na sve njih, a neki ukazuju samo napojedine njihove sekte... I nema sumnje u to da je d`ihad protiv njih i sprovo|enje Allahovog, d`.{., zakona nad njima, jedno od najbogougodnijih djela i jedna od najve}ih obaveza. Taj d`ihad je bolji od d`ihada protiv mu{rika i kitabija koji se ne bore protiv muslimana. Jer je d`ihad protiv njih jedna vrsta d`ihada pritv otpadnika od vjere. A Ebu-Bekr i ostali ashabi su po~eli s d`ihadom protiv odmetnika prije d`ihada s nevjernicima od kitabija. A i {teta za muslimane od ovih je daleko ve}a od {tete drugih. Svaki musliman du`an je u~initi sve {to je u stanju na tom polju. Nikome nije dozvoljeno da krije bilo {ta {to sazna o njima, nego je du`an da to prenosi ostalim muslimanima kako bi saznali pravu istinu o njima. I nikome nije dozvoljeno da pre{uti

Iman

159

ukoliko se niko ne bude borio protiv njih. A onaj ko pomogne u borbi protiv njihovog zla kao i u borbi protiv poku{aja njihove upute, imat }e nagradu kod Allaha koju ne zna niko osim Allaha, d`.{.!328

OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.IROM ODRE\ENE OSOBE
Komentator Tahavijinog Akaida veli: “O izmi{ljenim, neispravnim i iskrivljenim rije~ima, koje u sebi sadr`e negiranje onoga {to je utvrdio Allah, d`.{., ili Njegov Poslanik, a.s., ili tvrdnju onoga {to su oni porekli, nare|ivanje onoga {to je zabranjeno, ili zabranjivanje onoga {to je nare|eno, o tome se mora kazati istina i potvrditi prijetnja na koju ukazuju dokazi Kur’ana i sunneta. Mora se objasniti da su one kufr i re}i za onoga ko ih izgovori da je kafir i sl. A {to se ti~e odre|enog ~ovjeka, ukoliko se postavi pitanje je li on taj na koga se prijetnja odnosi i je li kafir, mi za njega ne mo`emo re}i bilo {ta {to se kosi s kelimei {ehadetom. Jer je jedan od najve}ih grijeha tvrditi za odre|enog ~ovjeka, poimenice, da mu Allah, d`.{., ne}e oprostiti i da mu se ne}e smilovati, nego da }e vje~no u vatri boraviti, jer je to presuda koja va`i za nevjernika poslije njegove smrti.329 Jer, doti~ni ~ovjek mo`e biti mud`tehid koji je pogrije{io, ali mu je Allah, d`.{., oprostio. Mo`e biti ~ovjek do kojeg nisu stigli doti~ni dokazi, a mo`e biti ~ovjek koji je jaka imana i koji ima dosta dobrih djela zbog kojih }e mu Allah, d`.{., oprostiti, kao {to je oprostio onome koji je rekao: “Kad umrem, vi smrvite moje ostatke i onda ih raspr{ite...” pa mu je Allah, d`.{., oprostio zbog njegovog straha od kazne.330 Me|utim, ova na{a opreznost u odre|ivanju njegovog statusa na Ahiretu nas ne spre~ava da ga kaznimo na ovom svijetu, kako bismo sprije~ili njegovu novotariju s kojom je do{ao i da od njega tra`imo pokajanje, pa ako ne bude htio, da ga ubijemo. A ako su rije~i koje je izgovorio same po sebi kufr, za njih }emo re}i da su kufr i da onaj ko ih izgovori postaje kafirom pod odre|enim uvjetima i ukoliko nema zadovoljavaju}eg opravdanja.331 Iz ovoga se jasno vidi da treba biti oprezan u progla{avanju nevjernicima odre|enih osoba. Ima nekoliko va`nih stvari koje se moraju uzeti u obzir prilikom govora o stvarima koje izvode iz islama. Prvo: mnogo je stvari koje su u suprotnosti sa kelimei {ehadetom, zbog toga {to su opre~ne imanu u Allaha, d`.{., ili su opre~ne vjerovanju u Poslanika, a.s., i u ono s ~im je on do{ao. Svaki musliman koji za ne{to od njih sazna, du`an je da na to upozori i da uka`e na kur’anski i hadiski dokaz za to i da objasni pravila i obaveze vezane za doti~nu stvar, u

160

Iman

granicama svoga znanja i svojih mogu}nosti. Jer, to spada u dostavu i poja{njenje vjere i u nare|ivanju dobra i odvra}anje od zla, a ko to bude ~inio, imat }e veliku nagradu kod Allaha, d`.{., ukoliko bude imao ispravan nijjet. Drugo: Ono {to izvodi iz imana razlikuje se po ja~ini ukazivanja na kufr. Ne{to na kufr ukazuje direktno, a ne{to indirektno, {to se razumije iz rije~i. Druga vrsta obuhvata stvari koje se vrlo lako uo~e, a i one za koje je potrebno vi{e pa`nje i prou~avanja. Onaj ko po~ini ne{to od prve vrste, za njega se mo`e re}i da je kafir i za to opravdanja nema, izuzev u slu~aju prisile, koju smo ve} objasnili i pod uvjetom da se to ograni~i samo na izgovor jezikom, a nikako i uvjerenje srcem. Isti je slu~aj is pojedinim pojavama koje su bli`e drugoj vrsti, kao {to je onaj ko za sebe tvrdi da je bog, jer to zna~i da on Allahu, d`.{., pripisuje sudruga, iako nije zanijekao bo`anstvo Allaha, d`.{. Tako je i s onim ko sebi pripisuje neko od svojstava Allaha, d`.{., kao {to je, na primjer, dozvoljavanje i zabranjivanje (zakonodavstvo) ljudima. Ili kao {to je onaj ko smatra da je materija vje~na (bez po~etka i kraja), iz ~ega proizilazi da ga Allah, d`.{., nije stvorio, jer se to nikako druga~ije ne mo`e protuma~iti. I to je po svojoj snazi ravno otvorenom kufru. Isti je slu~aj s onim ko ka`e onome ko pori~e postojanje Allaha, d`.{.: “Istinu si rekao”, ili: “To je istina”, jer to nimalo manje ne upu}uje na kufr nego rije~i onoga ko pori~e. Pokazatelj ja~ine ukazivanja na kufr mo`e biti i u~estala pojava djela irije~i, od odre|enog ~ovjeka koji izvode iz imana i ustrajnost u njima. U to spada i ustrajnost ~ovjeka u prijateljevanju s nevjernicima i u~estalost radnji koje ukazuju na to. Op}epoznato je da je nemogu}e na}i opravdanje ~ovjeku koji cijelog svog `ivota stalno ~ini djela i izgovara rije~i koje vode u kufr, ili ukazuju na njegovo zadovoljstvo njime. A {to se ti~e onoga koji u kufr ulazi ne~im {to se podrazumijeva iz njegovih rije~i, ili djela, ili ne~im {to iz toga proisti~e, u takvim slu~ajevima treba biti oprezan, kad se odnose na odre|enog ~ovjeka. Opreznost mora biti sve ve}a ukoliko se obaveznost kufra iz u~injenog ili kazanog smanjuje ili udaljuje. U takvim slu~ajevima uzet }e se u obzir sve okolnosti koje su usko vezane za taj slu~aj.332 Ovakve slu~ajeve mogu razmatrati samo oni koji posjeduju sudstvo i vlast u islamskoj dr`avi. Za to navodimo primjer: Ako bi jedan ~ovjek bacio bilo {ta od Kur’ana u sme}e (ned`aset), taj njegov postupak, bez obzira od koga on bio, po mi{ljenju cjelokupne uleme, doti~nog odvodi u kufr. Jer iz tog ~ina neminovno proisti~e da taj ~ovjek omalova`ava Allahove, d`.{., rije~i. I ako ga neko vidi, ima pravo da ka`e da je to djelo kufr. Ali, on ne smije doti~nog ~ovjeka proglasiti kafirom dok ne sazna najmanje dvije stvari: da li je taj ~ovjek znao da je to {to je bacio dio Kur’ana i da li je znao da ga baca u ned`aset? A ako to sazna, tako {to }e, na primjer, doti~ni potvrditi da on to zna, tek onda mo`e ga smatrati kafirom. Ali, mo`e se desiti da taj ~ovjek bude nepismen i da ne zna {ta je bacio i da nije svjestan na kakvo mjesto je bacio. U tom slu~aju

Iman

161

bi ovo bio otvoreni dokaz da taj ~ovjek nije imao namjeru poniziti Kur’an i njemu se to pra{ta. Zato je obavezna opreznost pri progla{avanju kafirom odre|enig ~ovjeka, izuzev ako uradi ne{to {to je otvoreni kufr koji se ne mo`e ni~im drugim protuma~iti, uz obavezu upozoravanja na sve rije~i i djela koja vode u kufr, ukoliko za njih nema prihvatljivog opravdanja. Tre}e: dva va`na propisa se odnose na onoga ko u~ini kufr. Prvi je dunjalu~ki: primjenu svih propisa na koje ukazuju {erijatski zakoni po pitanju doti~nog, a koji se grade na onome {to se jasno vidi iz postupaka doti~nog bez istra`ivanja onoga {to se u njegovom srcu krije. Kao {to je pogubljenje odmetnika ukoliko se ne pokaje, rastavljanje izme|u njega i njegove supruge, zabrana jedenja mesa koje on zakolje, zabrana udaje za njega i drugo. Sve ovo vezano je za ljudske propise na ovom svijetu i oni se sprovode nad odre|enom osobom. Pojedini od tih propisa spadaju u kompetencije imama (islamskih vladara), kao {to je tra`enje pokajanja i ubistvo. Drugi je propis vezan za ahiret: odmetnik od vjere zaslu`uje vje~nu patnju u d`ehenemskoj vatri. Ovu presudu i njeno izvr{enje nad onim ko je zaslu`uje mo`e izdati i odobriti samo Allah, d`.{. A mi to ne mo`emo znati na ovom svijetu, jer to uop}e ne spada u domen ljudi. Zato niko na ovom svijetu nema pravo tvrditi da zna mjesto nekoga u D`ennetu ili D`ehennemu, izuzev onih (poslanika) kojima je Allah, d`.{., otkrio ne{to od toga, kao {to je Allahov Poslanik, a.s., obradovao desetericu ashaba D`ennetom. Ili kao {to su oni o kojima Kur’an govori da su stanovnici D`ehennema, i za koje je to kazao Allahov Poslanik, a.s. Primjer toga je Ebu-Leheb, o kome Kur’an govori. Mi imamo pravo op}enito kazati: ko zanije~e Allaha, d`.{., ili se odmetne od svoje vjere, on }e vje~no boraviti u vatri i njemu je D`ennet zabranjen. Na ovome se mora zadr`ati musliman i ne smije i}i dalje, jer }e u protivnom pre}i granicu i postati nepravedan i nasilnik. Ve} smo spomenuli {ta o tome ka`e komentator Akaida Tahavije, a sam Tahavije, r.a., ka`e: “I ni za jednog od njih ne ka`emo da }e u}i u D`ennet ili D`ehennem.”333

.

ZAVR[NA RIJE^ ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .

.

kao i prvu grupu. i ne ka`emo: ‘Grijeh ne {teti onome ko ga ~ini.334 Pa ako nai|emo na hadis koji se na prvi pogled suprotstavlja ovom pravilu. uz poznata razmimoila`enja po tom pitanju.{. a da uop}e ne u|u u D`ehennem. kaznit }e ih onoliko koliko On ho}e. a zatim }e ih uvesti u D`ennet. bez obzira koliki njegovi grijesi . svi oni }e u}i u D`ennet.{. shodno njihovim grijesima. Mnogo je dokaza iz Kur’ana i sunneta i konsenzusa islamske uleme koji su potvrda ispravnosti ovog pravila. du`ni smo ga protuma~iti u skladu s njime. koji su tevaturom preneseni.. d`.[. Ovo je. Allaha.335 Onaj. Allah mu se smilovao. d`. d`. i u svakom slu~aju u}i u D`ennet. oni }e biti pod milo{}u Allaha.{.{. kako bismo na taj na~in uskladili {erijatske dokaze. d`. ko umre vjeruju}i u Allaha... i ne pripisuju}i Mu druga. ukratko.. tako {to je maloljetan. dakle. molimo da nas sa~uva od njega i od svih ostalih neda}a! A {to se ti~e onih koji budu imali grijeha i umru prije pokajanja. podario da uop}e ne bude isku{an grijesima. sigurno.’” Imam Newewi. izvor su nepobitnog znanja o tome. oprostit }e im i odmah ih uvesti u D`ennet. niko od onih koji umru s tevhidom ne}e vje~no ostati u D`ehennemu. s tim {to }e i oni pre}i preko njega. ukoliko je mu’mun. sigurno }e u D`ennetu zavr{iti i u vatri ne}e vje~no boraviti. VJERE Ve} smo naveli rije~i Tahavije. ko umre s imanom. ma kolika njihova dobra djela bila. ukolikoga ne smatra dozvoljenim.Iman 165 SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE. Allah mu se smilovao: “Mi nikog od pripadnika na{e Kible ne smatramo nevjernikom zbog grijeha koji po~ini. Kao {to ne}e u}i u D`ennet niko od onih koji umru kao nevjernici. nakon {to je iskreno svojim srcem {ehadet donio. onda }emo sve hadise koji se prenose na tu temu prema njemu uzimati. stav sljedbenika Istine o ovom pitanju.. ukoliko ne po~ini grijeh poslije svoje tevbe i onaj kome je Allah. Dakle. Pa ako bude ~ist od grijeha. lud . Kad smo ve} utvrdili ovo pravilo. ma koliki grijesi bili. pokajnik iskrenom tevbom od {irka i drugih grijeha. D@.koji je poludio prije punoljetstva. Ti mnogobrojni dokazi iz Kur’ana i sunneta. ka`e: “Dobro znaj da je stanovi{te ehli sunneta i da pobornici istine od prija{njih i sada{njih generacija muslimana stoje na stanovi{tu da }e onaj. ako bude htio. A najispravnije mi{ljenje je da }e taj prelaz biti preko }uprije koja }e biti postavljena preko D`ehennema. a ako bude htio.

s.166 Iman bili. Evo nekih hadisa o tome: 1 . Njemu niko nije ravan. r.El ...a. prenosi da je Allahov Poslanik. samo grije{enje nije dokaz poni{tavanja kelimei {ehadeta i nije uzrokom vje~nog boravka u vatri.‘Usman. pa sam mu ja rekao: ‘I ako bude ~inio blud i krao?’ On odgovori: ‘I ako bude ~inio blud i krao. a.a.”336 2 . da je D`ehennem istina’.. pa makar vjernik bio ka`njem zbog njih. r. Dakle. sin Njegove robinje i Njegova rije~ koju je poslao Merjemi. da }e onaj ko umre u {irku u}i u D`ehennem.” U drugom rivajetu stoji: “Uvest }e ga u D`ennet ma koliko mala njegova dobra djela bila. }e ga uvesti u D`ennet na koja god.. prenosi da je Allahov Poslanik. ili poricao ne{to od op}epoznatih islamskih stvari. i da je on od Njegovog duha.{. `eli.{. sa svim onim s ~ime je do{ao..s. r.”338 4 . rekao: “’Svjedo~im da nema drugog boga... ukoliko ih ne bude smatrao dozvoljenim.’”341 Imam Newewi. a stanovnici D`ehennema u D`ehennem. i da sam ja Allahov poslanik’. rekav{i da }e svako onaj ko od tvog ummeta umre ne pripisuju}i druga Allahu. od njegovih osam vrata. da je Muhammed Njegov rob i poslanik. r.a. njime ukazuju na tevhid i prihvatanje Poslanika. oni }e u}i u njega i u njemu vje~no boraviti. rije~i su koje }e svakog onog ako Allaha.. {to se ti~e ulaska mu{rika u D`ehennem.s.. a. uvesti u D`ennet.. u tome su saglasni svi muslimani. rekao: ‘Do{ao mi je D`ibril i donio radosnu vijest. sami po sebi.s. re}i: “Izvedite iz njega svakog u ~ijem srcu ima imana koliko zrno goru{ice.s. da je ‘Isa Allahov rob.{.‘Ubade bin Samit. kao svojim poslanikom. da je D`ennet istina. a zatim }e Allah. I kod pobornika istine nema razlike izme|u onoga koji ne vjeruje iz inada i drugih.v. ili uradio ne{to ~ime poni{tava svoj kelimei {ehadet. o ~emu smo detaljno govorili. Jer. u komentaru ovoga hadisa. d`.a.”337 3 . rekao: “Ko ka`e: ‘Svjedo~im da nema drugog boga.”339 5 .. kada je rekao: “Slast imana je okusio onaj ko je zadovoljan Allahom kao svojim gospodarom.a. a. a. s.”340 6 . a.Stanovnici D`enneta }e u}i u D`ennet.. prenosi da je Allahov Poslanik. d`. nimalo u njih ne sumnjaju}i.s. a. d`. niti izme|u onih koji su na . Allah. prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika. u}i }e u D`ennet.‘Abbas bin Abdul Muttalib.s. Na ovo pravilo upu}uju mnogi hadisi koji govore o tome da je D`ennet kona~no boravi{te svih onih koji iskreno svojim srcem donesu kelimei {ehadet. I u tome nema razlike izme|u kitabije.Prenosi se da je Ma’rur bin Suvejd rekao: “^uo sam Ebu-Zerra kako prenosi da je Allahov Poslanik. Pojedini od ovih hadisa jasno ukazuju na to da ~ak i veliki grijesi. a onaj ko umre ne ~ine}i {irk u D`ennet. sretne s njima. nisu razlog neulaska u D`ennet na kraju. Jevreja ili kr{}anina i izme|u idolopoklonika i ostalih nevjernika. osim Allaha.. rekao: “Ko umre vjeruju}i da nema drugog boga.s. osim Allaha. osim Allaha.. u}i u D`ennet’. a. islamom kao svojom vjerom i Muhammedom.Ebu Hurejre. veli: “{to se ti~e presude Poslanika.. to se odnosi na sve mu{rike op}enito.

Jedan dio njih po svom prvotnom zna~enju ukazuje da ~ovjek koji ~ini pojedine velike grijehe izlazi iz imana. Me|utim. a. mimo Allaha. A {to se ti~e rije~i Poslanika. du`ni smo ga protuma~iti u svjetlu tog pravila kako bismo suglasili {erijatske dokaze” koji se mogu svrstati u nekoliko vrsta.“Nije od nas onaj ko se udara po obrazima.”350 Ima jo{ hadisa koji su sli~ni ovima i njih niko nije bukvalno shvatio.”349 7 . a poslije toga mo`e u~initi pokajanje. nije od nas.. a ako bude ~inio velike grijehe i umro na tome prije nego {to se pokaje on }e biti pod milo{}u Allaha.: “I ako bude ~inio blud i krao”. ako ne bude ~inio velike grijehe i nije umro u njima bez pokajanja. iako u|u u D`ehennem. nije od nas.{.”346 4 . pak. Drugi dio sadr`i odricanje Allahovog Poslanika.”347 5 .{. U ovoj mjeri je saglasna ulema ehli sunneta.. od onoga ko po~ini odre|ene grijehe i tre}a grupa u kojoj se pojedini grijesi nazivaju kufrom i {irkom. d`. prestaje biti vjernik dok je u tom ~inu.. koji smatraju nevjernikom po~inioca velikih grijeha. u~inio je {irk. prestaje biti musliman dok to ~ini.s. pa ako mu oprosti. postaje nevjernikom. Neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli samo ukazati na veli~inu i opasnost od spomenutih grijeha.“Nemojte se. to je isto tako neprikosnovena stvar. a ne kufr koji izvodi iz dina. bit }e ka`njen vatrom a zatim }e biti izveden iz nje i ostati u D`ennetu vje~no. A me|u .”348 6 . iza}i iz njega i zavr{iti u D`ennetu vje~no. u}i }e u D`ennet odmah.“Psovanje muslimana je fisk (grijeh).”342 [to se ti~e hadisa na koje ukazuje imam Newewi u ve} navedenom citatu: “Pa ako ~ujemo za hadis koji je suprotan spomenutom pravilu. nakon mene.s. a ako ne. cijepa odje}u ili poziva u bilo {ta od d`ahilijeta. a borba protiv njega je kufr. povratiti u kufr ubijaju}i jedni druge!”345 3 .“Ko digne oru`je protiv nas. one su dokaz za stav ehli sunneta da se ne mo`e tvrditi da }e grije{nici obavezno u}i u D`ehennem i da }e oni. blagodati).“Kad ~ovjek ~ini zinaluk. A ehli sunnet zauzima stav da se svi ovi hadisi moraju protuma~iti u skladu s navedenim pravilom. a. Neki. Pa ko dozvoli bilo {ta od tih grijeha.”344 2 . ali se ustanovilo da su oni u~inili kufr na bilo koji na~in. osim Harid`ija. prestaje biti vjernik dok je u kra|i. kada pije alkohol.Iman 167 suprotnom pravcu od muslimana i onih koji se pripisuju islamu. ali se razilaze po pitanju tuma~enja tih hadisa: Neki od njih smatraju da se pod kufrom u ovim hadisima misli na kufr ni’me (poricanje Allahove.“Ko se zakune ne~im drugim. kad krade. A {to se ti~e ulaska u D`ennet onog ko nije {irk u~inio. otpadnikom. u}i }e u D`ennet odmah.. ko nas vara. smatraju da se kufr u spomenutim hadisima odnosi na onoga ko grijehe o kojima govore smatra dozvoljenim.“Dvije stvari ukoliko se na|u kod ljudi odvedo{e ih u kufr: omalova`avanje nekoga zbog porijekla i naricanje za umrlim..343 Od tih hadisa spominjemo slijede}e: 1 . d`.

a od nevaljalih odvra}aju i Allahovih propisa se pridr`avaju. d`.njih po~asti. Oni se kaju. Zar nisi ~uo da oni ka`u nekome koji je ne{to slabo i nestru~no uradio: ‘Ti nisi ni{ta uradio. ali se ne pori~e ime.168 Iman njima ima i onih koji to druga~ije promatraju.{. a ne za njih. pravi vjernici. i molitvu obavljaju. pa svaki od tih hadisa tuma~e shodno pravilu koje smo spomenuli kod ehli sunneta (da po~inioci velikih grijeha ne}e ostati vje~no u D`ehennemu) i oni se ne dr`e jednog op}eg tuma~enja koje va`i za sve hadise.’ Dakle.” (El-Mu‘minun. i obilje plemenito kod Gospodara njihova ~ekaju. d`. nego oni nije~u ispravnost i iskrenost imana kojim Allah. onda se mo`e re}i da to nisu uvjeti koje je Allah. vjerovanje im pove}avaju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. zahtijeva udaljenost od njih. Zatim ih hadisi koji govore o osobinama vjernika jo{ vi{e obja{njavaju. i da ih iman ne zahtijeva.{.a. 1-11) “Pravi vjernici su samo oni ~ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene.” Allah. niti si {ta napravio. opisuje mu’mine i to im uvjetuje na vi{e mjesta u Kur’anu. odgovorit }e mu se da je to poznato u arapskom jeziku i nije uop}e ~udno da se nije~e posao onoga koji ga je uradio..oni su dostojni nasljednici. ali da ime imana ostaje pri njemu?’. u ovom slu~aju negira se kvalitet posla. postavio vjernicima.” Do rije~i Allaha. i Njega hvale.” (El-Enfal. nakon {to je spomenuo neka od spomenutih tuma~enja i njihovu slabost. oni koji namaz obavljaju i dio od onoga {to im Mi dajemo..351 Imam Ebu-‘Ubejd el-Kasim bin Selam.oni }e se na Allahovom putu boriti. A neki od njih smatraju da se ovim hadisima `eli ukazati na djela i rije~i koji su rezultat kufra. i Njemu klanjaju. On je. ako taj njegov posao nije bio kakav treba. zbilja. d`. i poste. Pa ako neko upita: ‘Kako je to mogu}e da ka`emo za nekoga da nije vjernik. 11-12) “Ono {to `ele . kod njih radnik samo formalno (po imenu). . Po{to su se grijesi pomije{ali s imanom koji se ve`e za druge stvari. a ne sam posao. niti su znaci koji ukazuju na vjernike.. i oprost. naprotiv. dakle. ka`e: “Ono {to mi smatramo o ovom pitanju je da grijesi ne bri{u iman i ne vode u kufr. ka`e: “Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za D`ennet koji }e im dati . nego. . i negiraju grijehe povezane s imanom. koji }e D`ennet naslijediti. a ko od Allaha dosljednije ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili. oni }e u njemu vje~no boraviti. i to je veliki uspjeh. Oni su.{.: “I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju. a nije radnik . a ne imana.. On im je to zbilja obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kur‘anu -. te se od takvih negira istinski (nenatrunjeni) iman. r. 2-4) Ebu-‘Ubejd veli: “Ovi ajeti obja{njavaju i detaljno razla`u svojstva imana koja se tra`e od vjernika.{. oni koji namaz svoj ponizno obavljaju. pa ubijati i ginuti.vjernici }e posti}i. a kad im se rije~i Njegove kazuju. A vjernike obraduj!” (Et-Tevbe. d`. udjeljuju. i tra`e da se ~ine dobra djela.

. njima ne bi bilo druge presude do ubistvo.s.354 Tre}e: U Kur’anu nalazimo ajete u kojima Allah. Sunneta i konsenzusa islamske uleme ukazuju da se bludnik. d`. Nego to.{. Zinaluk i kra|a su ve}i grijesi od psovanja vjernika i gatanja i od naricanja za umrlim koji se nazivaju kufrom. odri~e odre|enih gre{nika...Iman 169 po kvalitetu. niti se ugleda na nas.. a ve} smo neke od tih hadisa naveli. Pa da su nevjernici. a. U nekom od njih se spominju grijesi koji su po svojoj stvarnosti ve}i od pojedinih djela koja se u nekim hadisima nazivaju kufrom.{.355 Allah.s. jer se po pitanju odmetnika ne prima oprost ni od kog na ovom svijetu. a za bludnika i onoga koji potvori muslimana za blud.” Sve do Allahovih.{. Ebu-‘Ubejd ka`e: “Isti je slu~aj i s hadisima u kojima se Poslanik. kao {to je slu~aj sa onim ko je neposlu{an svojim roditeljima i koji ih ~ak i ezijjeti. i njegovog ummata. 178) Allah. iako znaju da je on njihov. a. i ne bi se primilo pra{tanje ubici od rodbine ubijenog. nije od nas. oni kod nas nemaju zna~enje da ti grijesi ne rezultiraju kufrom i {irkom koji poni{tava iman vjernika. ne ubijaju. nego }e njihov kraj biti u D`ennetu. u ovom ajetu ne smatra ubicu izvan grupe vjernika i ~ini ga bratom rodbine ubijenog.{.”352 Postoji i nekoliko nepobitnih {erijatskih dokaza i indicija koji upu}uju na to da je nu`no alegori~no tuma~enje ovih hadisa: Prvo: mnogi su hadisi koji nedvosmisleno ukazuju na to da gre{nici ne}e ostati vje~no u D`ehennemu. a da po~inioci spomenutih grijeha postaju nevjernicima. bi~evanje.{.” Zatim. bilo nakon oprosta i pomilovanja od Milostivog.. onda bi se prema takvima postupilo po propisu u kome su saglasni svi muslimani.s.. kradljivac i onaj koji potvori drugog. rije~i: “A onaj kome rod njegovog (ubijenog) brata oprosti.. propisao odsijecanje ruke za kradljivca.. d`.... ne bi im kazna bila odsijecanje ruke i bi~evanje. a bez sumnje je da se misli na bratstvo po vjeri... i da grijesi vode u njih. {to ukazuje da oni nisu odmetnici od vjere. Isto tako ka`u za brata i `enu. kod nas. A {to se ti~e hadisa u kojima se spominje {irk i kufr. ka`e: “O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene.’ I smatramo da nema ni{ta od grijeha {to bi bilo razlogom odricanja od Poslanika. ubijte ga!” 353 Isto tako nalazimo da je Allah. u sahih hadisu rekao: “Ko promijeni svoju vjeru. niti po{tuje na{e propise.” (El-Bekare. Oni su kao rije~i onoga ko ka`e: ‘Ko uradi to i to. dakle. a. A dokazi iz Kur’ana. neka oni velikodu{no postupe..356 . d`. oni za njega da uop}e nije dijete (svojih roditelja). Bilo nakon privremene patnje u D`ehennemu. d`. Samilosnog. nego se njima ho}e re}i da su spomenuti grijesi obi~aji i osobine nevjernika i mu{rika.. d`. po~inioca velikih grijeha svrstava u vjernike i pripisuje mu svojstva imana i bratstvo po imanu. Drugo: da su te stvari koje se spominju u pojedinim hadisima kao kufr uzrok otpadni{tva. a o kome je Poslanik. zna~i da doti~ni (gre{nik) nije pokoran nama. nego se nad njima primijenjuju spomenuti {erijatski propisi. Arapi imaju obi~aj kazati i vi{e od toga..

sve dok ga ne dovede do smatranja grijehe dozvoljenim i uvede u kufr. ne ka`u da grijesi ne {tete imanu. Me|utim.”. kao {to je hadis: “Ko umre.s.s..: “Onima koji vjeruju i dobra djela ~ine nema nikakva grijeha u onome {to oni pojedu i popiju kad se klone onoga {to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela ~ine. 93) A zna se da je ovaj ajet objavljen zbog onih ashaba koji su umrli prije zabrane alkohola. zato pomirite va{a dva brata. Oni smatraju da grijeh uop}e ne {teti njegovom po~iniocu.. oni.s. A i zbog toga {to slije|enje strasti i ~injenje grijeha u velikoj mjeri umrtvljuje srce. te dvije stvari uop}e ne zavise jedna od druge. rije~i: “Vjernici su samo bra}a.m mo`e kazniti vjernika onoliko koliko bude htio da se kazni. u}i }e u D`ennet”357 . jer Allah. a ne na njegov opstanak ili odlazak. a.170 Iman Isto tako. Allah nas sa~uvao od toga! Murd`ie se u svom stavu povode za ve} citiranim hadisima. pili alkohol nakon .. obavijestio o kaznama na onom svijetu za mnoge grijehe i zabranjene stvari.” (ElHud`urat. a. d`. prijeti njihovim po~iniocima. a.. Prenosi se da su Abdullah bin Kudame.. 9-10) PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE Iako pripadnici ehli sunneta smatraju da veliki grijesi ne odvode svoga po~inioca u kufr ukoliko ne budu popra}eni nekim od stvarnih njegovih uzroka. Allah. I da oni utje~u na iman. kao {to to tvrdi sekta murd`ia. zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i dobro ~ine. jer je Allah. a zna da nema drugog boga.. te su pomislili da njegov ulazak u D`ennet zna~i da on ne}e biti ka`njen.. Pripadnici ehli sunneta smatraju da grijesi prouzrokuju kaznu patnju kojom Allah. ukoliko je on vjernik.{. i jo{ neki. osim Allaha.{. izmirite ih. a zatim ga uvesti u D`ennet. d`. Ovo je stav koji je suprotan Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika. {to je preneseno u povodu objave ovog ajeta. d`.{.{. d`. u kojima se ka`e da }e onaj ko umre u tevhidu u}i u D`ennet.{.. ukoliko doti~ni porekne bilo {ta od onoga s ~ime je do{ao Poslanik. a mo`e se desiti da stalno grije{enje odvede ~ovjeka u kufr i riddet.. d`.” (El-Maide.{. kako bi opravdao svoje prohtjeve i strasti. u isto vrijeme. njegovu ja~inu i slabost. u Kur’anu i preko Svog Poslanika.. d`. sve do Allahovih. jer nisu bili du`ni da ga se klone prije nego {to je zabranjen. ka`e: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe..358 A mo`da se i dr`e rije~i Allaha.

”361 To potvr|uju i rije~i Poslanika. a..s. ukoliko to bude u stanju. on mu ostavi crnu ta~ku na njegovom srcu. i da se mora ulo`iti sav trud kako bi se njih klonili. je posebno naglasio opasnost pojedinih grijeha i zaprijetio . da se ubiju. mimo Allaha. on postaje velikim kod Allaha..”360 Ta ga crna ta~ka potpuno prekrije i zatvori i to je ran (naslaga) o kojoj Allah. zabranio i da se ne opusti govore}i: “Sitnica!”. a odvra}a od dobra i s njim ne}e biti zadovoljan dok ga ne odvede u kufr. 14) Neko od uleme je rekao: “Nemoj gledati u bezna~ajnost grijeha. on se saglasio s Alijom. a izvr{avajte ono {to sam vam naredio. pravdaju}i se navedenim ajetom. ne}e biti ka`njeni za to ako su bili vjernici muttekije koji ~ine dobra djela..s.a. izvr{avanje naredbi uvjetovao mogu}nostima.{. d`. te je vjernik du`an da stalno ja~a svoj takvaluk i da ga {to vi{e izgra|uje. bit }e ka`njen za to i ne}e na}i. d`. a pili alkohol?” Pa je Allah.”363 Zbog toga {to mno{tvo grijeha otvr|uje srce i iz njega vadi svako dobro. bi~uju. kada ka`e: “Ono {to su uradili. I pored toga. objavio ovaj ajet i objasnio da oni koji su radili ne{to od zabranjenih djela prije njihove zabrane. nego gldaj prema kome grije{i{.” (En-Nisa‘.a. u Kur’anu govori.. r. .359 VELIKI GRIJESI To je islamski stav spram grijesima. a on ga navodi i na zlo navra}a. Pa je ‘Umer rekao Kudametu: “Da si ti istinski povjerovao i ~uvao se grijeha i radio dobra djela. i ostalim ashabima da se oni.” A Hasan el-Basri rekao je: “Klonjenje od grijeha je lak{e nego tra`enje oprosta. {to nije u~inio sa zabranama.. ukoliko priznaju da je alkohol zabranjen.{. te ~ovjek ~ini sve {to `eli i {ta mu na um padne. a ako se ne pokaje. upozoravaju na njih.s.{.. d`.. a. malim ili velikim: Allah.” (El-Mutaffifun. ka`e: “Kada gre{nik u~ini neki grijeh.s. i {ejtana uzme za svog prijatelja. u sahih hadisu: “Klonite se onoga {to sam vam zabranio. ukazuju}i na njihovu veliku opasnost i nedoli~nost onoga ko ih ~ini. ona se pove}a dok potpuno ne prekrije njegovo srce. u istoj mjeri se on smanjuje kod Allaha. d`.. jer Allah.udajl bin ‘Ijad ka`e: “U istoj mjeri u kojoj se tebi grijeh ~ini neznatnim. njegovo srce se o~isti. koliko ste u stanju. prekrilo je srca njihova.”362 Pogledaj kako je Poslanik. 123) A Allahov Poslanik. ni za{titnika ni pomaga~a.. Allah.{. i Njegov Poslanik. pa ako se pokaje i zatra`i oprost.Iman 171 njegove zabrane. a ako se kod tebe pove}a svijest o njegovoj opasnosti. a. osim Allaha... d`.. Kad je to stiglo do ‘Umera. r.{. da se kloni onoga {to je Allah. a ako ne. ka`e: “Onaj ko radi zlo.” Ashabi bi imali obi~aj kazati: “Grijesi su po{ta kufra. ne bi pio alkohol!” Jer je ovaj ajet objavljen nakon {to su neki od ashaba poslije Bitke na Uhudu i zabrane alkohola upitali: “[ta }e onda biti s na{im drugovima koji su umrli. a. d`.{.

{. prenosi da je Allahov Poslanik. rekao: “^uvajte se sedam upropa{}uju}ih grijeha! Neko je rekao: ‘O Allahov Poslani~e. da oni spadaju u (mubikat) velike grijehe koji odvode u propast i neke od njih nabrojao u pojedinim sahih hadisima i nazvao ih velikim grijesima.. krivo svjedo~enje. r. d`.a.. A ono {to se odnosi na gre{ku u izgovoru . a on opsuje njemu. koji je rekao: “Bili smo kod Allahovog Poslanika.a. i Hasana el-Basrije.367 I vjerovatno je razlog nespominjanja odre|enog broja tih grijeha taj da se ljudi ~uvaju i klone svih grijeha...368 Me|utim. s obzirom na uzvi{enost i veli~inu Allaha. Isto tako je i Poslanik..172 Iman onima koji ih budu ~inili najte`om kaznom. kamata.a. a i sada{nje. ili prokletstvo i srd`bu. a.{.. d`. uleme pravi razliku izme|u velikih i malih grijeha. opsuje oca nekom ~ovjeku.a.. Me|utim. d`. ali neki grijesi su ve}i od drugih. A raditi suprotno nare|enju Allaha. i opsuje majku nekog ~ovjeka. a.” Neko upita: “O Allahov Poslani~e. haranje imetka siro~eta. a. sihr. ve}ina prija{nje.’”364 2 .”366 Ima jo{ hadisa u kojima se spominju pojedini grijesi i nazivaju velikim grijesima. prenosi da je Allahov Poslanik. a. DE. d`. d`.a. povla~enje sa bojnog polja i potvora ~ednih i po{tenih mu’minki. r.. koji su to grijesi?’ On odgovori: ‘Pripisivanje druga Allahu. neposlu{nost prema roditeljima. r. ka`e: “Svaki grijeh kojeg ~ovjek ~ini bez osje}aja straha. kada je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o najve}im grijesima? (tri puta) Pripisivanje druga Allahu. ili prijetnju vatrom zbog njega. obavijestio o pojedinim grijesima. r.s.s. gri`e savjesti i kajanja.‘Abdullah bin ‘Amr bin ‘As.INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ Ulema se razilazi po piatanju definicije velikog grijeha i na~ina njegovog razlikovanja od malog grijeha. pa ovaj opsuje njemu. dok nismo rekli: ‘Da ho}e u{utjeti.s. kao {to je onaj ko to olahko ~ini i kome su grijesi postali navika.Ebu Hurejre. boje}i se da neki od njih ne budu veliki grijesi. Evo nekih od njih: 1 .369 A EbuHamid el-Gazali.{.. Ovo mi{ljenje se prenosi od Ibn ‘Abbasa. pa se ispravio sjede}i i neprestano ponavljao ovo zadnje.’ Poslanik.{. svim tim hadisima se ne `eli svesti njihov broj na spomenute brojeve. bez sumnje da je svaki grijeh suprotan nare|enju Allaha..Abdurrahman bin Ebi-Bekrete prenosi od svoga oca.’”365 3 . ili Njegovoj zabrani.. rekao: “U velike grijehe spada i psovanje svojih roditelja.s. bio je naslonjen.. zar ima neko da psuje svoje roditelje?” On odgovori: “Da.. je veoma ru`no. a. veliki broj njih daje prednost stanovi{tu da je veliki grijeh svaki grijeh koji prouzrokuje odre|enu {erijatsku kaznu. ubijanje ~ovjeka bez opravdanog razloga.s. sve {to se ~ini od grijeha olahko i bez gri`nje savjesti je veliki grijeh.{. Ali. r.

{. ili Poslanika. [erijat navodi krivo svjedo~enje i haranje imetka jetima me|u velikim grijesima. d`. spada u velike grijehe. to je sasvim jasno. ali je popra}eno kajanjem koje umanjuje slast grijeha. opet se to mo`e smatrati velikim grijehom. ili baci musaf u sme}e. ili zatvorio muslimana i omogu}io da ga neko ubije.s. porobiti njihove `ene i djecu. {to je navedeno me|u velikim grijesima. svaki grijeh ~ija {teta odgovara veli~ini grijeha koji su propra}eni prijetnjom. Isti je slu~aj ako bi neko nevjernicima otkrio slabosti muslimana znaju}i da }e ih oni pobiti nakon toga. blud. iako to ne mora prouzrokovati nikakvu {tetu. onda spada u veliki grijeh. iako {erijat nije otvoreno spomenuo te slu~ajeve. o razlici izme|u malog i velikog grijeha. Isti je slu~aj kad bi neko zatvorio `enu muslimanku i omogu}io nekome da s njom blud ~ini. zaplijeniti njihove imetke i poru{iti njihove ku}e. smatra se velikim grijehom. Isto tako. zato {to oni prouzrokuju {erijatski odre|enu kaznu. jer je propra}eno prijetnjom i prokletstvom. ne naru{ava ~ovjekovo po{tenje i ne spada u velike grijehe... ili odre|enom kaznom. A ustanoviti jednakost te`e je nego ustanoviti razliku i to se mo`e odre|ivati samo pribli`no. a. jer nema sumnje da su posljedice toga daleko ve}e nego posljedice vezane za haranje imetka siro~eta. to spada u najve}e grijehe. Pa ko bude psovao Allah. Ako je to slu~aj s velikom koli~inom.. Pa je ubistvo vjernika veliki grijeh.. iz njegove knjige (El-Kava’id). d`.Iman 173 i pona{anju u momentu slabosti osje}aja takvaluka... d`.”371 Zatim ka`e: “Jedan dio uleme veliki grijeh definira na slijede}i na~in: svaki grijeh koji je propra}en prijetnjom (Allaha. a ako se izjedna~e s posljedicama najmanjeg spomenutog od velikih grijeha. kako bi se sprije~ila ta vrsta grijeha. ili prokletstvom.”372 . ~uvenog imama {ejha El-‘Izz bin ‘Abdus Selama.”370 Smatramo da je uputno na{em ~itaocu prenijeti veoma lijepe i razumljive rije~i. ili odre|enom kaznom. kao {to je haram i veliki grijeh popiti makar jednu kap alkohola..s. ili omalova`avao poslanike. ili je prevazilazi.. u tome pomogne. a. gdje ka`e: “Ako `eli{ saznati razliku izme|u malih i velikih grijeha onda uporedi te`inu posljedica doti~nog grijeha sa grijesima za koje je navedeno da spadaju u velike.{. Njegovo prouzrokovanje svega navedenog je daleko ve}e nego {to }e prouzrokovati svojim neopravdanim povla~enjem s bojnog polja. pa ako budu manje od najmanjeg spomenutog velikog grijeha onda on spada u male grijehe. prokletstvom. A usporedba izme|u fesada koje prouzrokuju grijesi je precizna i to mo`e samo onaj kome Allah...). Napadanje putnika.{. ili budu ve}e od njih. Me|utim. kra|a i potvora su veliki grijesi. ako se radi o neznatnoj koli~ini. iako je to svratano u veliki grijeh. ili zanijekao bilo kojeg od njih.

i nemoj ga olahko shvatati. mr`nja i zavidnost. stjecanje nauke zbog ovodunjalu~ke koristi. ili ukoliko do|e od onoga koga on ne voli. lo{e mi{ljenje o Allahu.174 Iman PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA Iz navedenog vidi{... zaborav na Allaha. utonulost u grijehe. kako bi ga se bojali ljudi. i Njegovim nare|enjima.. d`. slije|enje strasti i okretanje od istine. neizvr{avanje obe}anja. Allah nas sa~uvao od njega.{. srd`ba zbog batila. predvo|enje . da su pravila pomo}u kojih razlikujemo velike od malih grijeha samo pribli`na.. postoje jo{ mnogi i veliki i mali grijesi kojih se treba{ ~uvati. a u drugim neki od malih grijeha. namjerno laganje na Allaha. lo{e sumnje prema muslimanu. zadovoljstvo velikim grijehom i pomaganje u njegovom vr{enju i vr{enje zlih i pokvarenih djela. ukoliko ona do|e s ne~im {to je suprotno ljudskim `eljama i prohtjevima. radost pri ~injenju grijeha i upornost u njemu. i da se u ajetima i hadisima navode pojedini veliki grijesi. neprihvatanje istine. nifak.. ukra{avanje stvorenja onim ~ime se nije dozvoljeno ukra{avati. Me|utim. d`. ljutnja zbog ne~eg drugog osim Allahove vjere. Jer. namjerno izostavljanje namaza. svjesno odga|anje namaza do iza njegovog pravog vremena. d`. ili na Njegovog Poslanika. dodvoravanje. Ovdje }emo spomenuti neke od velikih grijeha. kibur. odnos sa `enom koja je u hajzu. nepodapiranje poslije male nu`de i neotklanjanje ostataka mokra}e s tijela i odje}e. gubljenje nade u Njegovu milost. koje navodi Ibn-Had`er el-Hejtemi u svom vrijednom djelu (Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair): “Veliki {irk. ma koliko on mali bio. ugledanje u bogata{e i njihovo veli~anje zbog bogatstva. izgovaranje i {irenje rije~i koje prouzrokuju fesad i {tetu koja ljuti Allaha. nepostupanje po znanju. uvo|enje lo{eg obi~aja me|u ljudima. jer je ulema jasno kazala da ustrajnost u malim grijesima odgovara velikom grijehu. otkrivanje sramotnih dijelova tijela izuzev u nu`di.. i nemoj ustrajati u grijehu. zaboravljanje Kur’ana (koji se znao napamet). oholost. tajenje nauke. I nipo{to ne smatraj bilo kakav grijeh bezna~ajnim.{. a. ustrajnost u malim grijesima ukazuje na neodgovorno shvatanje vjere i na olahko kr{enje Allahovih.{. Isto tako i s onim grijesima koje ulema smatra velikim. nare|enja. dragi ~itao~e. mr`nja dobrih ljudi i njihovo uznemiravanje. ljubav i simpatija prema nasilnicima i gre{nicima. ili njegovo obavljanje prije nastupa vremena bez opravdanog razloga. razbojni{tvo.{. a posebno ulo`iti sav svoj trud da se sa~uva{ od onih grijeha koji su jasno definirani u {erijatu kao veliki grijesi. poku{aj pobjede nad Kur’anom i vjerom.s..{. prepirka i sva|a. natjecanje u sticanju ovodunjalu~kog imetka i hvalisanje njime.{. d`. i budu}i svijet.licemjerje. varanje. a. ismijavanje siromaha zbog njihovog siroma{tva. d`. u`ivanje u hvali za ono {to nije u~inio. umi{ljenost. pohlepa. ljutnja na Allahovu Odredbu. mali {irk .s. d`. kao {to je putovanje i bolest. neodgovornost prema obavezama Allahu. okretanje od ljudi iz oholosti i njihova poni`avanja. ostavljanje Sunneta Poslanika. osje}aj sigurnosti od Allahove kazne.

i obratno. svjedo~enjem..). ukratko.” Ibn-Had`er spomenuo je jo{ mnoge druge stvari. no{enje svile mu{karcima bez opravdanog razloga za to i ki}enje zlatom. mr{enje za vrijeme ramazanskog posta bez {erijatski opravdanog razloga. opona{anje `ena u onome {to je poznato kao `ensko. koji ka`e: “Za po~inioca grijeha spada d`ehenemska kazna zbog desetak razloga koje smo saznali iz Kur’ana i sunneta. govoru. samo iz oholosti i ponosa. mu je otvorio vrata Svoje milosti. te ti preporu~ujemo da pro~ita{ njegovu knjigu. poricanje emaneta koji su mu dati na ~uvanje ili na uslugu pod kiriju. zabrana vi{ka vode ko ju je potreban i ko je u nu`di. ostavljanje d`uma-namaza u d`ematu bez {erijatski opravdanog razloga. umanjivanje na vagi i sl. jadikovanje prilikom nevolje. kretanju i sl. post za vrijeme dva Bajrama i tri dana nakon Arefata. haranje imovine jetima (siro~eta). a mi }emo ovdje. tro{enje imetka u haram stvari. gradnja bez potrebe. bespravno otimanje tu|eg imetka. naprasito hodanje. varanje partnera u poslu i svog zamjenika. oholost. ili na bilo koji na~in u~estvovanje u njoj (pisanjem. paljenje svije}a na njima i njihovo doticanje. rasturanje robe la`nom zakletvom. iako zna da je u lo{oj materijalnoj situaciji. opijuma i sl. guranje kroz safofe u d`amiji za vrijeme d`ume. cijepanje odje}e i naricanje. bilo to u no{nji.373 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE Ako ~ovjek . stalno isticanje sadake koju je udijelio. kako bi se spasio kazne od tih grijeha. jedenje svinjskog mesa i krepaline. Pojedini alimi su sabrali sve ajete i hadise u kojima se govori o na~inima osloba|anja od kazne za grijehe. prisvajanje zajedni~ke imovine i branjenje da se njome koriste putnici namjernici.. skladi{tenje robe u velikim koli~inama kako bi poskupila. uzimanje ili davanje kamate.. razdvajanje safa u namazu i njegovo poravnavanje. ha{i{a. kao {to je putovanje i bolest. ka{njenje s isplatom radnika ili odbijanje da se isplati nakon {to su zavr{ili dogovoreni posao. preticanje imama u namazu. ukoliko se iskreno pokaje i Allaha bude bojao. bez {erijatski opravdanog razloga. {krto opho|enje ~ovjeka sa svojim du`nikom. pijenje ili jedenje onoga {to opija: alkohola. ostavljanje posta u bilo kojem dijelu ramazana.” Zatim je spomenuo slijede}e: . varanje u prodaji. onoga ko ga je u stanju vratiti. udaranje po obrazima (naricanje). proklinjanje. ili srebrom. navesti rezultat toga kod komentatora Tahavijinog Akaida. ostavljanje had`a iako je mogu}an. pomaganjem i sl. odga|anje vra}anja duga. klanjanje na kaburovima. neudjeljivanje zekata ili njegovo odga|anje nakon {to je postao obaveza. sticanje imetka nedozvoljenim na~inom trgovine i ostalim vidovima zabranjene zarade. bez opravdanog razloga. Allah.{. odga|anje puta ili povratka sa njega gataju}i u ne{to. i ostalo. mimo prstena. putovanje `ene bez mahrema.vjernik padne u grijeh.Iman 175 u d`ematu ljudi za koje zna{ da to ne vole. d`.

{. a ako se ~ovjek strpi na tim neda}ama. Jer je tra`enje oprosta najve}i dokaz tog kajanja. a da mu zbog toga Allah. njima se ne}e nikakva nepravda u~initi..” (Hud. muka. ali oni koji su se pokajali.{. d`. ka`e: “Reci: ‘O robovi moji. Allah. ste}i }e novi grijeh. rekao: “Vjernika ne zadesi bilo kakva zarazna bolest. I nju prati duboko kajanje za po~injene grijehe i ~vrsta odluka da se vi{e ne}e njima vratiti.s. 59-60) “Oprostit }u samo onima koji se pokaju i poprave. i vjerovali. u stvari ulazi u zna~enje tevbe. ka`e: “A oprostit }e manje grijehe od toga kome ho}e. tevba ima ja~e zna~enje od istigfara..{. osim tevbe (pokajanja). i 116. jer Allah. uz ~injenje dobrih djela. i to javno ispolje.. jer je istigfar tra`enje oprosta grijeha koje je ~ovjek po~inio. rekao: “I Allah ih ne}e kazniti.. Sedmi uzrok: zauzimanje onih kojima }e Allah.. koji molitvu napusti{e i za po`udama po|o{e.” (El-Enfal. [esti uzrok: strahote i tegobe Kijametskog dana. a ako se rasrdi. doista. a ne tevba koja se svodi samo na izgovaranje jezikom. jer je Allah.” (Merjem. a ostaje oprost grijeha zbog neda}e koja ga je zadesila. 114) ^etvrti uzrok: dunjalu~ke neda}e koje ~ovjeka zadese.”374 Znaj da oprost grijeha biva zbog samog isku{enja nekom od neda}a. briga i tuga.” (El-Bekare. Cijeli muslimanski ummet saglasan je da je pokajanje uzrokom oprosta i brisanja kazne. jer je Allah.. 160) Tevba koja bri{e kaznu je iskrena tevba koja dopire iz srca. On. rekao: “A njih smijeni{e zli potomci. 48. Peti uzrok: patnja u kaburu. jer je Allahov Poslanik. i da ni{ta drugo ne mo`e biti uzrokom oprosta svih grijeha. ka`e: “Dobra djela zaista poni{tavaju hr|ava. Allah. pored oprosta grijeha. d`. sigurno sve grijehe oprostiti.‘” (Ez-Zumer.. ili pote{ko}a. pa ~ak i kada ga ubode obi~ni trn. 53) Drugi uzrok: tra`enje oprosta (istigfar). koji ste se prema sebi ogrije{ili. oni }e sigurno zlo pro}i.176 Iman Prvi uzrok: pokajanje.{. oni }e u D`ennet u}i. Tre}i uzrok: izvr{avanja dobrih djela. d`. dozvoliti da se zauzimaju na Kijametskom danu. posti}i }e jo{ i drugu nagradu. Osmi uzrok: oprost Najmilostivijeg bez zauzimanja ikoga.{.{.” (En-Nisa‘. ne oprosti ne{to od njegovih grijeha. i dobro ~inili. d`. d`. mnogo pra{ta i On je milostiv. a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv.. a.) Deveti uzrok: dova vjernika i tra`enje oprosta za vrijeme `ivota i poslije smrti. Ali. jer u sebi sadr`i i ~vrstu odluku o negrije{enju ubudu}e. . sve dok oni mole da im se oprosti. {to ulazi u kajanje za ono {to je uradio. d`. ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e. d`.{. 33) Istigfar.

A razilaze se po pitanju tjelesnih ibadeta. njegova djela prestaju va`iti.govore: ‘Gospodaru na{. koji se obavi za umrlog.”378 A dokaz da nagrada za had`. r.{.a. Da nagrada za post. sadaka i had`. {to je dokaz da oni imaju koristi od istigfara `ivih.. da li }e ona imati nagradu ako je udijelim za nju?” On odgovori: “Da!”377 O ovoj temi govori jo{ nekoliko hadisa.s. a. u~enja Kur’ana. ovim ajetom hvali vjernike koji tra`e oprost za vjernike koji su bili prije njih. sti`e do umrlih. moja majka je umrla iznenada i nije ostavila oporuku. r. ka`u: “Esselamu ‘alejkum ehled dijari minel mu’mnine vel muslimine. izuzev u tri slu~aja: ako je ostavio vakuf koji koristi..‘” (El-Ha{r. Jer su pripadnici ehli sunneta saglasni u tome da umrli imaju koristi od djela `ivih u dva slu~aja: Prvi je ako ~ovjek iza sebe ostavi ne{to od ~ega }e imati koristi i poslije smrti. za njega }e postiti njegov nasljednik.{. a dove koje se prenose u hadisu za d`enazu umrlih su isto tako svima poznate.” (Esselamu ‘alejkum stanovnicima ovih kaburova. jer se prenosi u sahih hadisu: “Kad ~ovjek umre. dokaz je hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e.s. da je neki ~ovjek do{ao Poslaniku.. kao {to je post. Dokaz da umrli ima koristi od dove `ivih je i to {to je cjelokupan ummet saglasan po pitanju (kunut) dove umrlima u zajedni~kim namazima. A dokaz da umrli ima koristi od djela koja on nije prouzrokovao su Allahove. a ostao je du`an ne{to od posta. a [afija i Malik smatraju da ne sti`u.. i rekao: “O Allahov Poslani~e. r.. je i hadis koji prenose Buharija i Muslim od Ai{e. vama priklju~iti.. tako|er. i rekla: “Moja majka se zavjetovala da }e obaviti had`. kao i dova umrlom nakon ukopa. 10) Allah. koji ka`e da je jedna `ena iz plemena D`uhejne do{la Allahovom Poslaniku. ako Allah da. a. ve inna in {aellahu bikum lahikun.”379 .s. pa odu`ite se prema Allahu. koji se poklone umrlom.a. oprosti nama i bra}i na{oj koja su nas u vjeri pretekla.375 Drugi je dova vjernika i tra`enje oprosta grijeha za njega. A Allahov Poslanik. d`. a mi }emo se. ali je umrla prije nego {to je to u~inila. odgojeno dijete koje mu dovu ~ini i ne{to od nauke kojom se koriste ljudi. d`. naredila bi da udijelimo sadaku. pou~avao je ashabe da kada posje}uju kaburove..a. a. Allaha. ho}u li obaviti had` za nju?” On odgovori: “Obavi had` za nju. rije~i: “Oni koji poslije njih dolaze . jer Allah je najpre~i da se izvr{avaju obe}anja data Njemu.Iman 177 Deseti uzrok: sevapi sadake. a mislim. Ahmed i ve}ina selefa smatraju da sevapi i od njih sti`u do umrlog. mu’minima i muslimanima.. a.. sti`e do njega je hadis koji prenosi Buharija od Ibn-‘Abbasa. d`. da je progovorila na samrti. da je Allahov Poslanik.. u~enje Kur’ana i zikr.s. molimo da spasi i nas i vas. nes’elullahe lena ve lekumul ‘afije.{.)376 Dokaz da nagrada sadake koja je udijeljena na ime umrlog sti`e do njega.. rekao: “Ko umre. had`a i sl. Ebu-Hanife. zar ne bi odu`ila dug svoje majke da ga je ostavila.

koji isti~u pravdu Allaha. roditelja i {ejhova. stupa u imansku-bratsku vezu sa svojom bra}om muslimanima i svojim lijepim pona{anjem prema njima.380 . ovdje moramo ista}i da su se pojavile i ra{irile mnoge novotarije koje uop}e ne spadaju u navedeno. kako bi se prekinula svaka nada onoga koji se oslanja na djela svojih predaka. jer su to jasni ajeti.{.” (El-Bekare. pla}anje onima koji klanjaju i poste. ukazivanjem na dobro i ljubavlju prema njima. biva uzrokom da oni njemu ~ine dovu poslije njegove smrti.” (Ja Sin. i uop}e ne postoji {erijatski dokaz za njih niti ih je odobrio bilo ko od priznate uleme.178 Iman Ovo se ne kosi s rije~ima Allaha. Me|utim.: “I da je ~ovjekovo samo ono {to sam uradi. 39.) “U njegovu korist je dobro koje je u~inio.) Jer ~ovjek. 54.{. Ono {to spada u naprijed spomenuto je u~enje Kur’ana i poklanjanje sevapa tog u~enja mrtvima dobrovoljno i bez ikakve nadoknade. Nema sumnje da to nije dozvoljeno. smatranje da mrtvi ima koristi od onoga {to mu `ivi poklanjaju. GOSPODARU SVIH SVJETOVA.) “I vi }ete. d`. NA[A POSLJEDNJA DOVA JE DA HVALA PRIPADA ALLAHU. pa to poklone umrlim.. primanjem islama. Dakle. i tra`e oprost za njegove grijehe i poklanjaju mu sevape pojedinih ibadeta koje ~ine. I podrazumijevaju da niko ne}e biti spasen. d`. Te se i to smatra jednim dijelom njegovim trudom.” (En-Ned`m. izuzev svojim djelima. kao {to je pla}anje odre|enim ljudima za u~enje Kur’ana koje poklanjaju umrlim. 286. nije suprotno tim kur’anskim ajetima. prema onom kako ste radili. i da On nikoga ne}e kazniti zbog nedjela drugih niti }e snositi odgovornost za njegove gre{ke. nagra|eni biti. kao {to to ~ine vladari ovoga svijeta.

Pogledaj Sahih Muslim s komentarom Nevevija. Uz napomenu. Me|utim. Tejsirul ‘Azizil Hamid. Vidi: Tefsir Ibnu Kesir. 17. str. 2:59. [erh kasideti Ibnil Kajjim. Ovo spominje Ibnu Kesir od Ibnu ‘Abbasa. str. kao {to je rije~ kitab u zna~enju rije~i mektub. Tathirul i’tikad.{. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 .ethul Med`id. 16:286-288. str. Er rewdatun nedijje. 17. 17-18. veliki broj ljudi se uop}e ne povodi za tim dokazom iz inata i nevjerstva. Katade. E{-{a’bija. 1:182. 3. str. 1:175. Jedan dio islamske uleme ove tri vrste tevhida svodi na dvije: tevhid znanja i vjerovanja. [erhul ‘Akidetit Tahavijje. 29-30. 78. str. Pogledaj [erhul ‘akidetit tahavijje. str.Iman 179 BILJE[KE 1 Prenosi ga imam Muslim od ‘Umera.. str. . str. El-‘Ubudijje li Ibni Tejmijje. str. Mud`ahida. Tejsirul Azizil Hamid. prenose}i iz Medarid`us salikin. 79.. str. 88. 2:128-129. {erh Mulla’Ali el-Kari’alel fikhil ekber. 12. El es’iletu vel ed`vibe. Vidi: Tefsirut Taberi. str. u koji spada tewhidul uluhijje. 2:259 i Tathirul i’tikad. r. Vidi: Tefsirul Kurtubi. str.tevhid `elje i te`nje. ‘Ikrime. 5. kao jedinog Stvoritelja nepobitan dokaz da jedino On zaslu`uje da se obo`ava.a. r. 18. 5:395. Vidi: El-Misbahul munir i Tarikul vesul’ileil’ilmil me’mul. Tejsirul’Azizil Hamid. ‘At’a. str. 9. u koji ulazi tewhidur rububijje.ethul Bari. 76-77. str. 76. 2:494. Vidi El-Misbahul munir. odbacuju}i tako ono {to ih njihovo priznanje upu}uje. 16:28. {erhu kasideti Ibnil Kajjim. str. i tewhidul esma ves sifat i tewhidul iradeti vel kasd .9. 13. 9. str. {erkul’akidetit tahavijje. {erh Mulla ‘Ali el-Kari’alel fikhil ekber. Vidi: . Dahhaka i Abdurrahmana bin zejda bin Eslema.ethul Med`id. str. d`. Isti hadis prenosi i Buharija od Ebu-Hurejrea. Tefsirut Taberi. da je prihvatanje Allaha. kao {to smo ve} rekli u govoru o tewhidur rububijje. str. Oni priznaju Allaha kao Tvorca. Rije~ ilah na oblik fe’al a u znacenju oblika mef’ul. 1:96-97. Vidi: .ethul Med`id.a. Igasetul lehfan. Vidi: Ihjau’ulumid din. ali ga ne prihvataju kao Jedinog ko se obo`ava. [erhul’Akidetit tahavijje. 17. str. Pogledaj . 9. Vidi: {erhul ‘akideti tahavijje.

str. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. 25. Vidi: El-Esmau ves sifatu lil Bejheki. Imam Taberi o znacenju ove rije~i veli: “Allah koji posjeduje sva svojstva bo`anstva i koji je zaslu`an da Mu sva stvorenja ibadet ~ine. str. 3.{. kao {to je strah od zvijeri.. 79. ili strah koji se pojavi od prijetnje oru`jem i sl. 6. li{ {ejh Muhammed el-Emin e{-{enkiti. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. i 25. str. 2:268.” Tefsirut Taberi. 50. 22. Vidi: El-.. 29. 261: Prenosi ga Buharija i Muslim. 23 i 28. 17:5. 16:8. taj strah ne naru{ava tevhid. str. ErRewdatun nedijje.. str. El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 21.9. 7. Isarul Hakk ‘alel halk lil Murteda el-Jemani. 32-33. Vidi: Risaletul haseneti ves sejjie. 14. str. Vidi: .272.Tejmija. d`. Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 20 Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. Ithaful kainat str. i prirodnog straha: prvi nije dozvoljen nego samo od Allaha. str. 15. u {tampi Mektebetul kutubil masrijje. 11. u~ini uzrokom {tete ili koristi. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed halil Herras.{. li ‘Abdul ‘Aziz el-Muhammed es-Selman. 6. li{ {evkani Vidi: . 35. Vidi: Tefsirul Kurtubi. Vidi: Et-Tuhaf fi mezahibis selef. Vidi: {erh kasidet Ibn-Kajjim. Vidi: Menhed` ve dirasat li ajatil esmai ves sifat. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. 15. 16. u poznatoj zbirci Ibn . str. A {to se ti~e prirodnog straha. 1:135 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi.ethul Med`id. Vidi: Zadul muslim fima ittefeka ‘alejhil Buhari ve Muslim 1:139. 8. 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 . Taj Koji mo`e svojom sopstvenom voljom i snagom nauditi.. str. d`. str. str.35. str. str. 34.ethul Med`id. darul kutubil masrijje. str. 5:372. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . ihadeta. Vidi dva prethodna izvora.{. Tirmizi..{. El-Esilettu vel ed`vibe. Vidi: Tefsirul Kurtubi. 25. 17 18 19 Ovaj uvjet je radi poja{njenja razlike izmedu straha. Er-Rewdatun nedijje. d`. 1:123. stvorio. a bilo ko drugi ne mo`e nauditi niti koristiti. Nesai i Ibn-Mad`e.180 15 16 Iman Vidi: [erhul’akidetit tahavijje. Hidajetul-Bari. d`.ethil Bari. Ovaj hadis prenose Buharija. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. str. zato {to je on u samoj ljudskoj prirodi kakvom ju je Allah. Zna~i da ~ovjek mora biti ubje|en da je samo Allah. str. str. str.ikhul ekber. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari. izuzev ako ga Allah. 44. Vidi: Er-Rewdatun nedijje. str. pod naslovom “Med`mu’atur resail”.i zilalil Kur’an. str. Vidi: .

Buharija u svome “Sahihu” prenosi od Ebi-Se’ida el-Hudrije. . 5:388 i El-Esmau ves sifat. i to mu ispri~ao. nakon {to je svanulo. 1:418-419. 20. . Hadisi o fadiletima (vrijednosti) sure Ihlas su mnogobrojni. da je neki ~ovjek ~uo kako stalno (na svakom rekatu) ponavlja “kul huvallahu ehad”. 7:2911.i zailil Kur’anil Kerim. . 110. 61. 5:396-397.s. El-Esmau ves sifat. str. pa je.” Vidi: Isarul Hakk ‘alel halk. Vidi: .. 169. 124. Vidi: Tefsirut Taberi. Vidi .i zilalil Kur’anil Kerim.. Vidi prethodno djelo i stranicu Er-Rewdatun nedijje. 124-125. 2:384. 110 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Vidi: El-Esmau ves sifat. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. a.i zilalil Kur’anil Kerim.ethul Bari. str. str. Vidi. Vidi: Zadul Me’ad. 1:418-419. 5:305.ethul Bari. 9:50. 45.s. str. str. Tefsirut Taberi.i zilalil Kur’anil Kerim. 14. str. 48. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 .ethul Bari. Vidi: Zadul me’ad fi hedji hajril’ibad.a. Vidi: Tefsirut Taberi. Na to mu Poslanik.ethil Bari. 6. Vidi: . 17:5-6.. 1:424. 64. str. i {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber.ethul Bari. a prenosioci Ahmeda su prenosioci koje Buharija spominjeu svome “Sahihu”. 9:49. a. str. Vidi: . 63. Tefsirul Kasimi. osim Ebu Seleme el-D`uhenija. rekao: “Zar ima iko me|u vama da nije u stanju prou~iti tre}inu Kur’ana svake no}i?” To ashabima bi te{ko ostvariti. 21. Ebu-Ja’la i el-Bezzar. 1:81-82. [erhul ‘akidetit tahavijje. str. o Poslani~e?” “Allahul Vahidus Samed je trecina Kur’ana!”. 180. str. 17:5. {erhul ‘akidetit tahavijje. str. str. . kojeg Ibn-Hibban smatra pouzdanim. Er-Rewdatun nedijje.388 i Er-Rewdatun nedijje. str. 5. Vidi. oti{ao Allahovom Poslaniku. Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje.. 6:93. Vidi: El-Esmau ves sifatu. 1:419. Tefsirut Taberi. a. 13:322 i Sahih Muslim bi {erhin Newewi.i zalalil Kur’anil Kerim. kao da je on to vidio malenim. El-Esiletu vel ed`vibe. r. 11:183. re~e: “Tako mi Allaha ona vrijedi koliko tre}ina Kur’ana!” EbuSe’id prenosi da je Allahov Poslanik. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 85. 6-7 i [erhul ‘akidetit Tahavijje. str. te reko{e: “A ko bi to od nas bio u stanju. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . El-Esmau ves sifatu. a za njega imam Hejsemi u “Med`me’uz zevaid” ka`e: “Prenosi ga Ahmed. 1:82. re~e Poslanik.s. 39 Ovaj Hadis prenosi imam Ahmed i Ebu-‘Avane u svom “Sahihu”. Prethodni izvor i mjesto. Elesmau ves sifat. 1:420-421 Vidi prethodni izvor i mjesto.Iman 181 str. str.

Vidi: .ethul Bari. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. [erhul akidetit tahavijje. Ovaj hadis prenosi Tirmizija i ka`e da je hasen garib.ethul Bari. Igasetul lehfan min mesajidi{ {ejtan.ethil Bari. str.ethil Bari.” A ovdje se ne misli da je primio islam i postao vjernik. Vidi Sahihul Buhari me’a . 14. IbnHibban u svome Sahihu i Hakim veli da je njegov sened (lanac prenosilaca) vjerodostojan (sahih). 17-157. 2:122. str. Vidi: .ethil Bari. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari. Vidi: Igasetul lehfan 2:120.” . 6:232 i Muhtesar Sahih Muslim. 11:175-176. 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 . 2:125-126. Vidi: Igasetul lehfanm. 335. Vidi Sahihul Buhari me’a . El-‘Akidetul islamijje li Sejjid Sabik. {erhul ‘akidetit tahavijje.ethul Bari.242.182 61 Iman Ibn-Had`er o znacenju rije~i melek ka`e: “Ve}ina islamske uleme je na stanovi{tu da su meleki prefinjena bi}a kojima je data mo} pretvaranja u razne likove i da su oni nastanjeni na nebesima. 6:232.ejdul Kadir lil Munavi. Usulul iman li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. 6:223 i El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. 3:237. 439. str. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. jer {ejtani ne mogu biti vjernici. Prenosi ga i Nesaija i Ihn-Hibban od Ibn-Mes’uda. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je sahih. Vidi: Sahihul-Buhari me’a . 111 i . str. 14. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje za hadise koji govoreo melekima i naveo je preko 30 hadisa. 6:239. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi: . str. 6:233. Vidi: . Vidi: [erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel ekber. 5.ethil Bari. Vidi Et-Torgib vet terhib. 1:104. 6. Ibn-Mad`e i ovo su rije~i njegove predaje.ethul Bari. A znacenje rije~i “esleme” je: predao se i postao poslu{an. 335. 2:338. 6:232-243. 2:449. Vidi: . Vidi: Igasetul lehfan 2:120. 1:448. 1:150. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu lil Buhari.ethul Bari. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. 11. Muttefekun ‘alejhi. zato je rekao: “Samo me na dobro navodi. Muhtesar Sahih Muslim. {erhul ‘akidetit tahavijje.ethil Bari. Igasetul lehfan. 6:234 Prenosi ga Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu.165. Vidi prethodna dva izvora.ethil Bari.ethul Bari. [erhul akidetit tahavijje. 21. Vidi: Sahihul Buhari me’a .ethil-Bari. 6:242. 2:122. 493. Sahihul Buhari me’a . str. 6:232. str. str.

13:102-103. O njegovim osobinama i vrlinama su napisane posebne izuzetno vrijedne knjige. Vjerovjesnik je svako onaj kome je do{la objava od Allaha. ‘Azm u jezi~koj osnovi je trud. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi Lume’ul edile li Imamil haremejn. d`. 57.. To se jasno vidi kroz prou~avanje `ivotopisa Poslanika.s. 65.s. to je vjerodostojan hadis (muttefekun alejhi). i nije odlu~an bio.a. Allah. Jer ovaj hadis ima svoj povod koji na to ukazuje. Vidi. kao {to je Merjem. Izuzev {to se za neprosvijecenog covjeka (koji to ne zna) ne mo`e re}i da je nevjernik sve dok mu se to ne objasni.” (Ali ‘Imran. Me|utim. jedan dio uleme smatra da je Allah. O tome nam Kur’an jasno govori. nije zadu`io ni jednu `enu za dostavljanje Njegove Objave. a ne poslanik. 186) “Ti izdr`i kao {to su izdr`ali odlu~ni poslanici. str.. koji za njega ka`e da je hadis hasen sahih. pojedine `ene obdario stepenom nubuvveta. str. ka`e: “Nemojte me smatrati boljim od Musaa”. d`. str.. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Prenosi ga Imam Muslim i drugi. i po`alio se na muslimana koji 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 .” (El-Ahkaf. Kurtubi i Ibn-Hazm. doktora Sulejmana el-Ek{ara.{. pro~itaj knjigu “Svijet ~asnih meleka”.. a odgovor na njega bi bio: Allahov Poslanik. 107. 14.{. tako mi Musaa. a Allahov. a.{. na primjer. 15:37-38. A {to se ti~e hadisa u kome Poslanik. Vidi: El-Misbahul munir. prim. Ibn-D`evzija. str. Prenosi ga Buharija na pocetku poglavlja o braku.. El-fikhul-ekber ve {erhulu li Mulla’Ali el-Kari. 5:36 i Sunenet Tirmizi bi{erh ibnil Arrebi el Maliki. str. Vidi Tefsirut Taberi. 110. 5:378. a. A ako mu je nare|eno da je dostavi drugima. str. ili ne. 86. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi.s.. Er rusul ver risalat.prev.. pa bude znao {to govori. ver rusul ver risalat. ka`e: “A ako budete izdr`ali i Allaha se bojali. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere. 22.. str. 349. onda je on vjerovjesnik.).” (Taha.d`. pa . a. str. str. ali on je zaboravio. 3:53. U Kur’anu se spominje da su sabur i takvaluk osnovne osobine ‘azma. Pa ako mu nije nare|eno da je dostavi drugima.{.{. 115) Vidi: El-Esiletu vel ed`vibetul usulijje. zabranio je da se to ~ini iz prkosa prema nekome (Jevrejima) ili da se time isti~e manjkavost Musaa.Iman 85 86 183 Usulul iman. s nare|enjem da je dostavi drugima. ve {erhul akaid en nefise. Radi {ireg saznanja o svijetu meleka. Op{irnije o nepogre{ivosti poslanika pogledaj Kitabur rusul ver risalat lid doktor Sulejmana el-E{kar. str. 97-112 Vidi: El-fikhul ekber li Ebi Hanifete ve {erhahu li Mulla Ali el-Kari. 467. Tirmizija i “El vefabi ahvalil mustafa”. Prenosi ga Imam Muslim i Tirmizi.s. Izmedu njih su: Ebu-Hasan el-E{-ari. d`. Islamska ulema je saglasna u tome da su svi poslanici bili ljudi mu{karci i da Allah. d`. napor. Pogledaj {erhun Nevevi ala sahih Muslim.tako treba da postupe oni koji su jakom voljom (‘azm) obdareni. onda je on poslanik. Jedan od jevreja je rekao: Ne. (Ova knjiga je ve} prevedena na na{ jezik i nadam se da }e se uskoro pojaviti me|u na{im ~itateljima. kojeg je Allah odabrao nad svim ljudima! Na to ga jedan od muslimana o{amario i rekao: “Zar }e{ tako ne{to govoriti. “Es {emailun nebevijje”. 35) “A Ademu smo odmah u po~etku naredili. Poslanik je me|u nama?” Jevrej je do{ao Poslaniku.

a ovo su rijeci Muslima. El Mewdudi. a. Pojedini alimi napisali su samostalna djela na tu temu kao {to je Delailin nubuvveh. 1:270. Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. 1:26-31. Isarul hakk halk. Pogledaj isti izvor.Hasana Alija bin Muhammeda el-Maverdija.s. 15:104. Vidi: El ‘Akaidul islamijje li Nedim el Mellah. U ovom djelu. [erhul akidetit tahavijje. Pogledaj El vefa bi ahvalil Mustafa.. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u zadnjem dijelu prvog toma svoje knjige: El vefa bi ahbaril Mustafa. 78. Prenosi ga Buhari. Ova jevan|elja . I’lamun nubuvveh. str. Isti je slu~aj i s hadisom: “Nemojte praviti razliku medu Allahovim poslanicima. i Er rusulu ver risalat. str. 1:139.Sejjitl Sabik. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi: Isarul hakk ‘alel halk. i Sahih Muslim bi{erhin Nevevi.) i hadisa. Muttefekun ‘alejhi. bin D`evzija. koje ukazuju na poslanstvo Muhammeda. str. 59-61. a.184 Iman ga je o{amario. 15:152. Muttefekun ‘alejhi. a. Vidi Muhtesar Sahih Muslim. 2:15. 102 103 Vidi Elfikhul ekber me’a {erhihi li Mulla ‘Ali el Kari. 1:20. Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Prenosi ga Buharija u poglavlju o imamu i nezru (zavjetu).ethul Bari. 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 Vidi: El ‘Akaidul islamijje . Ove i druge mu’d`ize. Ebi. IbnD`evzi spominje mnoge stvari kojima je odlikovan Muhammed. a. {erhul ‘akidetit Tahavijje. 178. Temelji islama od Mewdidija. Pogledaj Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. str.s. izmedu ostalog. Hadis prenose Buharija i Muslim (muttefekun ‘alejhi). Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. je i taj da su od sedamdeset primjeraka Ind`ila izabrana samo cetiri.ethil Bari. a ovo su Muslimove rije~i. imama El-Bejhekija i El vefa bi ahvalil Mustafa. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . 57.s. koji je napisao ~uveno djelo Hiljetul evlija’. str. str. 1:39. Buhari je u svom sahihu naslovio cijelo jedno poglavlje kao Poglavlje o znacima poslanstva.a ovo su rijeci Muslima. Temelji islama. 5:5.” Vidi Sahih Muslim bi{erhin Nevevi. Prenosi ga Muslim. str. str. 80. 2:295. Muttefekun ‘alejhi. Vidi: El vefa ahvalil Mustafa. Vidi Sahihul Buhari. En nibuvveh. 80. 77. Isto tako je u~inio i Muslim bin Had`d`ad` el-Ku{ejri (u poglavlju o mu’d`izama Resulullaha. 15:37120.s. 223. 15:15.). na}i }e{ u mnogim od djela sire (`ivotopisa Muhammeda. 168.170-171. koji se danas nalazi u rukama kr{}ana. str. Na to je Muhammed izrekao ovaj hadis. stoji: “Dovoljan dokaz za izmjene koje su se desile u Ind`ilu.. imama Ebi-Nu’ajma Ahmeda bin Abdullaha el-Asbahanija. str.

utvrdio ili zanijekao postojanje zvijezde na nekom mjestu na nebu. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Ebu-Davud i Ibn-Mad`e.{.s. 3:188.i zilalil Kur’anil Kerim. ~ak da nas niko nije obavijestio o njegovom postojanju. str. bez mi{ljenja drugih u~enika ‘Isaa. 129-130. 130 131 132 133 134 135 136 137 138 . 125 126 Vidi: El’akaidul islamijje li Sejjid sabik.Iman 185 sadr`e spise o `ivotopisu ‘Isaa. 3:184. a. {erhul ‘akidetil wasitijje li Muhammed Halil Herras. stoji: “Tada Gospod re~e: ‘Evo. a pogotovo kad su nas o tome obavijestili oni ~ija la` je nemogu}a. Postoji li ve}i dokaz za iskrivljenost Bibilije od ovoga? Ovo smo prenijeli iz knjige: El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 17:200-207. zato mi po tom pitanju slijedimo samo one koje je Allah. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Allahovi vjerovjesnici i poslanici. Muttefekun ‘alejhi. Za Ibrahima. a to su Njegovi ~asni poslanici. i njegovih najbli`ih sljedbenika. 17:203. 17:200-207. 261-264. ka`u da je po~inio blud s dvije svoje kceri. Sahihul Buhari me’a . Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahihi Muslim bi {erhin Newewi.ethul Bari. 2:208 i Sahihul d`ami’is sagir. A svi ljudi su. jeste Allah.s. u pogledu svijeta gajba. str. 3:180. sigurno. Prenosi ga Ahmed. imena su im napisana na naslovnim stranama. i njihovi pisci su poznati.91. 104.s. za njega rekli da la`e. El ‘akaidul islamijje 279-280. 1:420 Vidi: El vahjul Muhammedijj.178.ethul Bari. d`. pou~io. 168. str. Kad bi neko od obi~nih ljudi. ~ovjek sada postade kao jedan od nas. Vidi: .. neznalice i jedini koji ga vidi i zna. Mebadiul Islam lil Mewdudi.. 124 U knjizi postanja. 3/22.{.. a. Sami kr{}anski kriti~ari su priznali da su religijske postavke dana{njih jevan|elja zasnovane samo na mi{ljenju Pavla (Pavlosa).. Pogledaj: Tefsir Ibn-Kesir. str. poznaje dobro i zlo!’ A zatim: ‘Gospod se ra`alosti {to je stvorio ~ovjeka i duboko u svom srcu se pokaja!’” A detalji koji naru{avaju dostojanstvo poslanika su ~e{}i.s. ukoliko se postojanje te stvari ne suprotstavlja razumu i nije nemogu}e samo po sebi. d`. Za Sulejmana da je obo`avao kipove kako bi udovoljio svojoj `eni. a ovo su Buharijine rije~i. recimo. Isto tako }emo za bilo koju osobu koja tvrdi da nema buduceg svijeta re}i da la`e. 460-461. [erhun Newewi ‘ala sahih muslim. a ovo su Buharijine rije~i. u odnosu na njih. 179. 106.. Za Davuda da je po~inio blud. Muttefekun ‘alejhi.ethul Bari. mi bismo. Ovaj hadis je muttefekun ‘alejhi. Vidi: . jer mi automatski znamo da nikome nije mogu}e utvrditi ili pore}i postojanje ne~ega na odredenom mjestu i prostoru. Za Luta. Za Haruna da je on pozvao Izraeli}ane u obo`avanju teleta. str. str. 17:202. koje se u mnogome razlikuje od ~etiri poznata jevandelja. Vidi Sahihul Buhari. 1:148. a. ka`u da je la`ov. izuzev da ga vidi ili ga obavijesti onaj ko ga je vidio. 5:583. str. a o tome ga nije obavijestio astronom. 127 128 129 Vidi: [erhul ‘akidetit tahavijje.. a. Ovo pravilo je jedna od temeljnih razumskih istina. Rije~ “tevatur” znaci da vi{e hadisa govore o jednoj stvari. U biblioteci jednog od prin~eva Pariza pronaden je primjer Barnabinog jevan|elja. A pogledaj i Er rusul ver risalat. Taj primjerak preveden je na arapski jezik i {tampala ga je izdava~ka ku}a El Menar.

ethul Bari. Prenose ga Buharija i Muslim. 11:293. Tako da }e godina biti kao mjesec.Rikak i na drugim mjestima. ka`e: “Bit }e ra{irena neposlu{nost djece prema roditeljima.ethul Bari. 237. str. 76. Prenosi ga Buharija.ethul Bari. te }e se nakupiti imetka koji }e tro{iti u visoke zgrade. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 145 Muttefekun ‘alejhi. Te hadise cemo na}i u Buhariji i Muslimu. po meni.ethul Bari. u kome se govori kako }e bosonogi ~obani postati vlasnici zemlje. a mi smo svjedoci toga ovih dana. vidi: Sahihul Buhari me’a . {to je. a ovo su rijeci Muslima. A to }e se 155 . 246. Tejsirul vusul.ethul Bari. Ili se pod rije~ju gospodar misli na staratelj. 11:279. 146 147 Ibn-Had`er ka`e: “Ovdje se misli na skupinu ‘Alije i skupinu Mu’avije” . A o zna~enju nadmetanja bosonogih ~obana u visokim gradevinama. ka`e: “Iz svih hadisa zajedno se mo`e zaklju~iti da je prvi veliki znak koji }e nastupiti. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Vidi Sahihul Buhari me’a . Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Da }e znak blizine Sudnjeg dana biti to {to }e se mnoge stvari izokrenuti potpuno naopako. str. po pitanju redoslijeda pojave velikih predznaka Sudnjeg dana. tako {to }e beduini nasilno zavladati pojedinim zemljama i nepravedno vladati. tako da }e dijete. Poslanstvo za sebe je tvrdio jo{ i Tulejha bin Huvejlid i Sod`d`ah. str. pa }e se dijete pona{ati prema svojoj majci kao {to se gospodar pona{a prema svojoj robinji. pa ~ak i iz vremena. . Jer se u hadisu govori o tome kako ce to stanje biti ~udno. 18:27. 140 141 142 143 144 Ibn-Had`er. a mjesec kao sedmica. El ‘Akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 451-452. 245. Kurtubi ka`e: “Ovim se `eli ukazati na ogromne promjene koje }e nastati. Vidi: . Prenosi ga Buharija.ethul Bari. 1:101. {to se uklapa u sljede}i dio hadisa. 13:70. putem poni`avanja psovkom. Muslim i Tirmizija. Muhtesar Sahih Muslim.” Ovo prenosi od Kurtubija Ibn-Ha`der u . Stoga se to dijete naziva gospodarom svoje majke. 11:293. 1:158.ethil Bari. Medu ove danas spada i osniva~ kadijanija i behaijja. pojava Ded`d`ala.ethul Bari.” Vidi: . 12:72. simboliziraju}i sva ta zna~enja. postati odgajatelj i bezvrijedni postati vrijedni. 3:118 i Sahib Muslim bi {erhin Newewi.Sejjid Sabik. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newi. Ovim se ukazuje na podizanje beri}eta iz svega. kojim }e se nagovijestiti ogromna promjena u mnogim stvarima na cijeloj Zemlji. Vidi Sahihul Buhari me’a fethu Bari.ethul Bari. 13:73. koji se pojavio u Jemami. a svi ostali u ovom hadisu su mali. ali su se njih dvojica pokajali za svoja djela. udaranjem i tra`enjem raznih usluga. . 13:13. poglavlju Er.ethul Bari 1:101. 18:44. Vidi: Sahihul Buhari me’a . str. El ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 4:91.186 139 Iman Muttefekun ‘alejhi. Jedan od njih je El Esved el ‘Anesi koji se pojavio u San’a i Musejleme el-Kezzab. a dan. a sedmica kao dan. 17:200. najispravnije tuma~enje. tuma~e}i ove rije~i. 1:113. 1:99-100. ponose}i se njima. Ovo je jedan od velikih predznaka. 148 149 150 151 152 153 154 Ibn-Had`er. koje se odgaja. kao sat. u poglavlju o neredima i predznacima Sudnjeg dana. [erhul ‘akidetit Tahavijje. El ‘akaidul islamijje .

157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 Sejjid Kutb. mi to ne mo`emo znati.ethul Bari. rahimehullahu.i Zilalil Kur’anil Kerim. ka`e: “Mi sa sigurno{}u mo`emo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zulkarnejn izme|u dva brda. 7:302. ukinuti }e d`izju prema ehli kitabijama i od njih se ne}e primiti nego samo islam. 11:297.. 9:76. a. 156 Prenosi ga Muslim i Ebu-Davud. 2:189. Imetak }e se pove}ati zbog pravde koju ce Isa.Iman 187 zavr{iti smr}u Isaa. 1:92. Vidi prethodni izvor. Sunen Ebu-Davud . poglavlje o fitnelucima i El . najvjerovatnije }e se to desiti istoga dana kada Sunce iza|e sa zapada. r.etur Rabani. Sunen bin Mad`e drugi tom. Pod ovim se misli da }e on konacno sru{iti teoriju kri`a i opovrgnuti njegovo veli~anje od strane kr{}ana. Ovo prenosi Ibn-Had`er u . Isa. tuma~e}i ove ajete. sprovesti me|u ljudima. A razlog tome je {to }e se po izlasku Sunca sa zapada zatvoriti vrata pokajanja. Tejsirul vusul . A izlazak Sunca sa zapada je prvi od velikih predznaka kojim }e se ozna~iti nastupanje te promjene u svemiru i zavr{it }e nastupom Kijametskog dana. predznaci kojima se nagovje{tava po~etak promjena u svemiru i predznaci kojima se nagovje{tava po~etak nastupa Kijametskog dana.80. 18:59.a.” (. Prvi predznak kojim }e se ozna~iti stvarni po~etak nastupa Sudnjeg dana je vatra koja ce potjerati ljude sa istoka na zapad. 13:89.ethul Bari. [to se ti~e izlaska `ivotinje (Ed-Dabbe) iz zemlje. 6:308. Muttefekun ‘alejhi. . Vidi: . Prethodni izvor i mjesto. nego ovaj hadis ukazuje da je primanje d`izje od kitabija odre|eno do silaska Isaa.ethul Bari. 2. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.s. 1:31. nakon ~ije pojave ce se zatvoriti vrata pokajanja i vrata imana. a. Sve {to se iz ajeta mo`e saznati jeste da je on stigao do jednog mjesta koje . a.poglavlje o raznim predznacima i Sahih bi {erhin Newewi. Pogledaj: Sahihul Buhari me’a . pa }e sve vi{e `eljeti da u~ine koje dobro djelo.ethul Bari.ethul Bari. Tefsir. ali koja su to dva brda.s. Ovim se ukazuje na to da }e svijet daleko manje `udjeti za imetkom zbog njihovog sigurnog saznanja bliskosti Kijametskog dana.s. 18:75-76.ethul Bari.Sahih Muslim bi {erhin Newewi. . 18:58-59. Vidi: Sahihul Buhari me’a . 18:77. Ibn-kesir. ukinuti jedan {erijatski propis. Vidi El lu’lu’ vel merd`an. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 18:63 i dalje. To ne zna~i da }e Isa. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim.. 1:577. 18:91. 11:296-297) Iz rije~i Ibn-Had`era zaklju~ujemo da se radi o tri vrste velikih predznaka: predznaci kojima se nagovje{tava po~etak ogromnih promjena stanja na zemlji. 11:297. sina Merjemina. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi.143. vidi Ed Dinul halis. I da se izlazak Sunca sa zapada smatra prvim predznakom iz druge grupe. Sahihut Tirmizi. 13.poglavlje o predznacima Kijametskog dana. Sahih Muslim bi {erhin Newewi..

11:313.. pravedni vladar ostaje dostojan principa dobro~instva i borbe protiv nepravde i nereda i pristaje da im dobrovoljno izgradi branu odbijaju}i njihovu ponudu.. i dalje. (El-Maide. Danas se na najsavremeniji na~in upotrebljava isti ovaj sistem za oja~avanje `eljeza i ustanovilo se da davanje odre|ene koli~ine bakra na `eljezo poja~ava njegovu ~vrstinu i otpornost. 18:68.{.ethul Bari. koji ih stalno napadaju iza tih dvaju brda preko tog prolaza i nanose im veliku {tetu u ljudstvu i materijalnim dobrima. El-Enbija’. d`. 8:222-223.” Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 104. a oni nisu u stanju da ih odvrate.ethul Bari. Isa. A {to se ti~e pitanja: ko su Je’d`ud` i Me’d`ud`. Me|utim. i Njemu se zahvali. jer mi o njima ne znamo ni{ta vi{e od onoga {to nas je o njima Kur’an obavijestio i pojedini sahih-hadisi.ethul bari. 11:325. d`.188 Iman se nalazi izmedu dvije prirodne pregrade ili izmedu dvije vje{ta~ke brane koje rastavlja prolaz i dolina i da je tamo na{ao zaostao narod koji se jedva sporazumijeva. oni bi mu platili odreden iznos novca koji bi sakupili.ka`e: “Tako mi Allaha.prenosilac hadisa od mikdada .. Prethodni izvor.ethul Bari. ponudili su mu da im podigne branu ispred Je’d`ud`a i Me’d`ud`a. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Kad su uvidjeli da je on sna`an i pravedan. onda je zatra`io usijani bakar. Sahihul Buhari me’a . 13. izme|u svih ostalih 185 186 187 . te je od njih zatra`io da ga pomognu materijalnim sredstvima i radnom snagom.i zilali Kur’anil Kerim.” . Vidi Sahihul Buhari bi ha{ijetis Sindi. postalo im je nemogu}e da napadaju taj nedu`ni i zaostali narod. 8:230 i 11. Pogledaj . 117) Vidi Sahihul buhari me’a . nego se on sjeti Allaha. Ovo je veliki {efaat. Oni mu sabra{e velike komade `eljeza koje postavi izmedu dvije pregrade.{.91. 10:87. ili Mil kojim se {minkaju o~i. da njime zalije branu. a. 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 Sahihul Buhari me’a . koji je odobren samo na{em Poslaniku. {ta je s njima bilo i {ta }e biti. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. r. 1:170. koji posta siguran i miran. Sunenun Nesai.. Zulkarnejn pogleda u ogroman projekat koji je izveo. pomije{an sa `eljezom. nam ukazuje na prvo i drugo puhanje u sljedecem ajetu: Sahihul Buhari me’a fethul Bari.ethul Bari. 11:312. 17:192-193. ja ne znam {ta podrazumijeva pod rije~ju (milja). Sahihul Buhari me’a .a. Selim bin ‘Amir . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Es sunenul kubra. da li zemlji{nu mjeru. gdje su oni sada.322. te ga nisu bili u stanju niti presko~iti niti prokopati. On se potpuno ogradi od svoje mo}i i pripisa je Allahovoj mo}i izra`avaju}i se da on vjeruje da }e se sve pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Kijametskog dana i da }e zemlja postati potpuno gola i ravna. On je uvidio da je najlak{i na~in zatvoriti prolaz izmedu dvije prirodne brane. 7:120-122. pa kad je izravnao `eljeznu naslagu s visinom dviju pregrada.s. Za uzvrat. ali ga ne obuze oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje. 5:411-413. sve su to pitanja na koja je vrlo te{ko odgovoriti.. jo{ tada uputio Zulkarnejna i zabilje`io ga u Svetoj vje~noj Knjizi prethode}i time savremenoj ljudskoj nauci stolje}ima. i Njemu pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogu}io. ~iji broj ne zna niko osim Allaha. Allah. Na taj na~in se potpuno spoji{e dvije pregrade i zatvori se put Je’d`ud`u i Me’d`ud`u. 17:196. 11:313.. Na to je Allah.

str. 223 i Ed dinul halis.” Zatim je. El lu’lu’ vel merd`an. 252-253 ve ehedisu{ {efaa fi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. koje mu je obe}ao Allah. 15:55. str. i dalje. 3:88.ethul Bari.ethul Bari.s. str. naveo nekoliko ajeta i hadisa.” (El-Isra’. Vidi {erhul ‘akidetit Tahavijje. 11:138. str. Ovo prenosi od Kadi ‘Ijada. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.Iman 189 poslanika. 15:75. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.poglavlje o namazu {ehidu i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. {erhul ‘akidetil wasitije li Muhammed Halil Herras. str. str. 9:253. 79) Vidi {erhul ‘akidetit tahavijje. 1:105. 472. ko`a. Vidi Kasidetu bin Kajjim sa njegovim komentarom. . 115. 188 189 190 191 192 193 194 195 Ovo je dio dugog hadisi kudsija kojeg prenosi Muslim. A isti hadis se nalazi u Sahih Muslimu bi {erhin Newewi.. 1:111. {erhul Bejd`uri ‘alel D`ewhere. a. 1:111. noge. dan. 215. 250. 13:407-408. d`. str.ethul Bari. str. sluh. str. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnul ‘Arebi. Mahmud Hattab es-Subki ka`e: “Znaj da }e protiv ~ovjeka na tom veli~anstvenom danu svjedo~iti 11 svjedoka: jezik. {erhul ‘akidetit Tahavijje. meleki pisari i imetak. . 3:54-77. 15:53-54. 62-63. kao dokaz za to. Sahihul Buhari. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen garib. {erhul ‘akidetit vasitijje. 1:107. a. 128. 106. 11:340. Po pitanju ovog {efaata saglasan je cjelokupan ummet. Ovo prenosi od Kurtubija. Sahihul Buhari me’a . {erhul Bejd`uri ‘ala d`evheretit tevhid. str. 15:55. 11:337. Zemlja. I on spada u posebno odabrano mjesto Poslanika. 274. ruke. 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 . vid. 223 i Ed dinul halis. i el ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. 11:396-398. 151. Muttefekun ‘alejhi. Gospodar }e ti na Onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 123 i Ed dinul halis. 2:593. {erhul ‘akidetil vasitijje. 15:53.. str. Vidi Ed Dinul halis. Ed dinul halis.dio o d`enazi . 212. str. Vidi Sahihut Tirmizi bi {erh ibnil ‘Arebi. Vidi Sahihul Buhari me’a . str. u ajetu: “I probdij dio no}i u molitvi. no}. Newewi u svom komentaru Sahih Muslim. 15:53. 251. Vidi Rijadus salihin. jer je on ptvr|en sahih hadisima. {erhun Newewi ‘ala sahih Muslim. str. 9:260. 1:111. komentator Tahavijinog akaida. Sahihul Buhari me’a . Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih.ethul Bari.. Vidi Sahihul Buhari . Vidi {erhul ‘akidetil Tahavijje. 472. Muttefekun ‘alejhi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi.{. {erhul ‘akidetit Tahavijjem str. {erhul Bejd`uri ‘alel d`ewhere.s.to je samo tvoja du`nost. sahih Muslim bi {erhin Newewi. str.

d`. 147.ethul Bari. 252-253. a ovo su Muslimove rije~i. Vidi Sahihul Buhari.. 11:351. 11:361. i Tejsirul ‘Azizil Hamid. kao {to je bilo na dunjaluku. str. str. ne postavi izme|u njih zid. Vidi Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Po{to su munafici ostali s vjernicima. Stvorio je ovo bi}e koje je najlo{ije od svih bi}a i koje je uzrok svakog zla. Ovo je dio duljeg hadisa koji prenosi Buharija i Muslim. str.Pojava znakova Allahovih. 126.190 211 212 Iman {erhul ‘akidetit Tahavijje. Kubral jekinijatil kevnijje. 11:386. mo} ogleda se i u stvaranju dana i no}i. Kurtubi ka`e: “To ce biti stra{an ~in kojim }e Allah. str. Ela ‘akaidul islamijje li Sejjid Sabik. Oni su ostali u grupi vjernika.ethul Bari. 3:17. Sahihul Buhari me’a . Sahihul Buhari me’a .{. lijepog i ru`nog i mnogo drugog {to nedvosmisleno upu}uje na Allahovu. naj~i{}ih i najplemenitijih bi}a. a . i Er redatun nedijje. 614. i {erhul ‘akidetil vasitijje. d`. Zato su rekli: ‘Utje~emo se Allahu od tebe.{. Allah. Mi Njemu ne pripisujemo druga!’” Ovo IbnHad`er prenosi od Kurtubija . str.. i i}i za njihovim nurom. 6:256-257. El-Muvetta’.ethul Bari. 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 Ibn-Kajjim el-D`evzijje navodi mnoge mudrosti stvaranja Iblisa. Tebsitul ‘akaidil Islamijje li Hasan Ejjub.a. jer su ga oni ve} upoznali i znaju da takav lik ne prili~i Allahu. `ivota i smrti. Vidi Elhasenetu ves sejjie li Ibn-Tejmijje. 356. Sahihul Buhari me’a . Vidi {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. kao {to je Svemo}ni. koji je jedno od naj~asnijih. 3:19. navodimo neke od njih: a . str. 153. 214 215 Sa’dan je drvo koje ima izuzetno veliko trnje sa svih strana. pa od njih ode nur vjernika. svemo}. 625. Vidi Er rewdatun nedijje {erhul ‘akidetil wasitijje. Hadis prenosi Muslim..{. {erhul ‘akidetit Tahavijje.I njihovo mjesto }e biti najdublji dio D`ehennema.{. isku{ati Svoje robove i razdvojiti prave od lo{ih. str. Onaj koji `estokom kaznom ka`njava. 471. Onaj koji se naj`e{}e sveti. str. d`. jer su se imanom prikrivali na dunjaluku. tvrde}i da su i oni vjernici i misle}i da je to dozvoljeno na Ahiretu.{.ethul Bari. 190. 77. d`. str. d`.. str. str.{. mo} stvaranja suprotnosti... 213 Tuma~e}i ove rije~i. a suprotno njemu je stvorio D`eibrila. b . sve dok Allah. str. 356. {erhul ‘akidetit tahavijje. 1:144. pa }e i na Ahiretu u~initi isto i slijediti vjernike. str.{. Ed dinul halis. imena koja upu}uju na Njegovu svemo}. str. Onaj koji. Sahihul Buhari me’a . d`. 11:380-381.. 8: 94-95.. Vidi Med`mu’ fetava Ibn-Tejmijje. bolesti i lijeka.{. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i uzrok svakog dobra. 282 i Er revdatin nedijje. Allahova. str. d`. 11:367. Sahihul Buhari me’a fethul bari. }e ih isku{ati tako {to }e do}i u posebnom liku i reci svima: ‘Ja sam va{ Gospopdar!’ Vjernici }e mu negativno odgovoriti. d`. Sahihul ‘akidetit Tahavijje. r.ethul Bari.Da se ljudi osvjedo~e u Allahovu. 470. 95. uzvisuje. 6:427. koga ho}e. 16:57.

Muttefekun ‘alejhi. 4:275.s [erhul ‘akidetit Tahavijje.{. Pogledaj: El-. str.Pogledaj D`em’al fevaid. i vra}anje Njemu. prela`enje preko prestupa vezanih ze Njegovo pravo i oslobadanje od kazne koga ho}e od Svojih robova. E{ {eri’a lil Ad`urri. e . 206. 2:175.Realizacija imena mudrosti i znanja. str. u ime Allaha. Vidi D`ami’ul ‘ulum vel hikem. str. 620. 2:194. Dakle. i Er rewdatun nedijje. i Kitabu{ {eri’a lil Ad`erri. a u njegovom senedu (lancu prenosilaca) nalazi se Se’id bin Sinan e{-{ejbani kojeg Ibn-Me’in smatra pouzdanim. upozorenje od oholosti i uobra`enosti. kao {to je d`ihad. 385. mr`nja. str. suprotstavljanje Allahovom neprijatelju i tra`enje za{tite kod Allaha od njega. d`. kojih ne bi bilo da nije stvaranja iblisa. 356. i D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. Isti izvor. nare|ivanje na dobro i odvra}anje od zla. a kad bi ljudi i d`inni bili prirode meleka. Medarid`us salikin. 291.i Zilalil Kur’anil Kerim. Er rewdatun nedijje. Ibn-Mad`e. 2:167. imena i svojstava koja u sebi sadr`e blagost. pokajanje Allahu. Prenosi ga Tirmizi i ka`e da je hasen sahih. str. 90i 226. 84. u ime Allaha. pokrivanje. Vidi Medarid`us salikin.. 1:142. Tejsirul ‘Azizil Hamid. str.Realizacija Allahovih. 2. 8:1227.117. 170. Medarid`us salikin. c . mora postojati ne{to za {to }e se sva ova imena vezati. ove posljedice se ne bi mogle vidjeti. tolerantnost. 489. 99. Da nije stvorio sredstva i uzroke pomo}u kojih se ispoljavaju ove osobine. 1:147. 212. 276-292. i sli~no.{. Vidi Rijadus salihin me’a Delilil falihin. Pogledaj ove i druge njima slicne izreke u ‘Uddetus. .. 1:71. [erhul ‘akidetit Tahavijje. d`. 2:329. str. Ahmed.{. E{ {eri’a ili Ad`urri. Prenosi ga Ebu-Davud. 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 . 211. 2:177. str. str. d`. I’lamul muvekki’in. 232 233 234 235 236 237 238 239 240 Er rewdatun nedijje. str.Iznala`enje i pokazivanje raznih vrsta ibadeta. Taberani i Ibn-Hibban. Vidi: D`em’al fevaid 2:328. Medarid`us salikin. 489. str. uzimanje pouke. i Sunen bin Mad`e. Tebsitul ‘akaidil islamijje li hasan Ejjub.Iman 191 koga On ho}e .. 1:33. Prenosi ga Muslim i Ahmed od Suhejba. a poni`ava koga ho}e i On najbolje zna kome }e povjeriti Objavu i ko je dostojan da je primi i da mMu bude zahvalan na toj blagodati. prijateljevanje i ljubav. Vidi Tefsir Ibn-Kesir. str. jer Allah. uzdi`e koga ho}e. Prenosi ga Ebu-Davud. ne bi bilo svih tih koristi i mudrosti. oprost. a o njemu polemiziraju Ahmed i drugi. str.unizuje. El ‘akaidul islamijje. str. Medarid`us salikin. d .ethurrabbani.

izvr{avanje i nijjet. praksa organima i izgovor jezikom.” Komentator veli: “Stav ehli sunneta je da je iman potvrda srcem. Oni ka`u da je iman potvrda (srcem) i izgovor (jezikom) Pogledaj: {erh kasideti Ibnil Kajjim. u svom Temhidu ka`e: “.. Svi su oni bili suglasni po ovom pitanju i uop}e se nisu razilazili. da je to tako kako nam je on opisao. Iman se kod njih pove}ava ta’atom. veli: “Ashabi. da se pove}ava i smanjuje. a ostala mi{ljenja su mi{ljenja drugih frakcija. Sufjana es-Sevrije u Iraku. 301 . Zato nema potrebe da ih sve ovdje iznosimo.. a. a smanjuje ma’sijetom. str. bili su saglasni u tome i svi su govorili: ‘Iman je izgovor.akihi i muhaddisi su saglasni da je iman rije~ i djelo. i El-. nijedna od tri stvari ne koristi bez ostale dvije.” Ebu-‘Umer et-Talemenki prenosi svojim poznatim senedom od Musa bin Haruna el-Hammala da je rekao: “Ishak bin Rahevejh izdiktirao nam je da je iman govor i djelo. Isto tako je bilo u doba Evza’ije u {amu. Vidi Muhtesar Ebi Davud. Mi smo to shvatili iz pouzdanih predanja. 557-558. 87-88.a.192 254 255 256 257 Iman Pogledaj {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. El-Umm. 3:101. u svojoj poznatoj knjizi. r. Pogledaj dokaze za prednost prvog mi{ljenja u: [erhin Nevevi ‘ala Sahih Muslim. i nema sumnje.ethul Bari. 2:139-141. str. Vidi Zadul me’ad 3:66. 346. [erhud ‘akidetit tahavijje. a Tirmizi ka`e da je hasen sahih. kao {to smo objasnili. 1:148 i Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd El-Kasim bin Selam. jer je njihova neispravnost jasna.. 265 Imam Ibnu-Kajjim ka`e:”I ka`i im da je iman ~ovjeka govor.ikhul ekber ve {erhuhu li Mulla ‘Ali el-Kari. 2:116. ka`e: “Zato su rije~i ehli sunneta da je iman izgovor i djelo.. 399.a. Pogledaj detaljnije o tim mi{ljenjima i odgovore na njih u : {erhul ‘akidetit tahavijje. Medarid`us salikin. str. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim 1:147. Zadul me’ad. 384. a ulema ehli sunneta je saglasna u tome da su ona daleko od istine koja se temelji na Kur’anu i Sunnetu. 373. postale jedan od znakova sunneta.s. Mnoge od knjiga akide su detaljno razradile sva ta mi{ljenja. rad i potvrda srcem. Prenose ga sva ~etverica u svojim “Sunenima”. tabi’ini i ostali poslije njih. D`ami’ul ‘ulumi vel hikem. ali. r. i dalje. 266 Pogledaj: El-‘Akidetut tahavijje me’a {erhiha. a nema djela bez nijjeta. 10:150-151.” A Hafiz bin ‘Abdul Berr. iman.’” A Imam Ahmed bin Hanbel. str. Kitabul ir{ad lil D`uvejni. 373. da je iman rije~ i djelo i da se povecava i smanjuje. 267 268 269 . Med`mu fetava ibnu tejmijje 8:528. str. str. Malika bin Enesa u Hid`azu i Mu’ammera u jemenu. ehlu sunne po ovom pitanju imaju samo dva mi{ljenja. 258 259 260 261 262 263 264 Ulema se po ovom pitanju razilazi na vi{e od dva mi{ljenja. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Sva bogougodna djela su. Imam {afija. Prenosi ga Buharija u poglavlju o medicini. 54. op}ih islamskih pravila i rije~i ashaba Allahovog Poslanika. str. tabi’ina i generacija ilma poslije njih. Izuzev {to se od EbuHanife i njegovih sljedbenika spominje da se bogougodna djela ne nazivaju imanom. koje smo mi zatekli. str. El Muvetta’ str. kod njih. str. 3:67. 374.

daleko vi{e nego {to je samo iman u Allaha. 1:229. str. ulaze i temelji imana i islama. onaj do koga su do{li svi detalji imana i on u njih povjerovao i radio ono {to oni od njega zahtijevaju. Pogledaj: El-Muvetta’. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:141. [erhul ‘akidetit tahavijje. d`. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. [erhul ‘akidetit tahavijje. Pogledaj: El-furkan bejne evlijair Rahman ve evlijai{ {ejtan li Ibni Tejmijje. i o ~emu nas je obavijestio. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. a. i time postaje odmetnikom od vjere. A onaj ko povjeruje op}enito.s. 375.s. str. i Nejlul evtar. str. u knjizi: Med`mu’atit tevhid. a. str. a zatim do njega do|e ne{to {to se prenosi od Allahovog poslanika. 3:403. i Njegovog Poslanika. Zato. Me|utim. 373-374. 1:224. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ja~i i on je na ve}em stupnju kod Allaha. osim Allaha. 2:27.. kad ~ovjek posvjedo~i da nema drugog boga. a. kao {to se vidi iz navedenog sahih-hadisa. 1:218-240. 286 287 288 289 290 291 Sahih Muslim bi {erhin Newewi.” Vidi: Et-tergib vet terhib. pa kako je dovoljan samo {ehadet za ulazak u iman? Odgovor na to pitanje je: postoje dvije vrste imana: op}i iman i iman u svom {irem zna~enju. 510. str. iz njegovog {ehadeta proizilazi da }e on povjerovati. svakako. d`. 1:44. Vidi: {erh kasideti Ibnil Kajjim.” A Tirmizi veli: “Hadisun hasen. on time prihvata istinitim sve ono s ~ime je do{ao poslanik. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 7:208. a. 386. 1:203.. Vidi: Sahihul Buhari me’a . Prvi je iman u Allaha. 1:218. i Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 279 280 281 282 283 284 285 Mo`da }e neko re}i: temelji imana su. i da je Muhammed Allahov poslanik. on time negira {ehadet koji je prethodno izgovorio. i u sve ono s ~ime je do{ao Allahov Poslanik.{.{.ethul Bari. 1:149. 485-486. . 375. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 1:39-40. str. 2:22. u {to. 2:299.s. Prenosi ga Tirmizi i Hakim koji ka`e: “Sahih ‘ala {artihima. 1:226. o ~emu }emo kasnije vi{e govoriti.{. a ovo su Muslimove rije~i. prihvatiti sve {to do njega do|e od Allahovog poslanika. iako ih jo{ ne zna pojedina~no. Vidi: {erhul ‘akidetit tahavijje.. 374. pa u to ne povjeruje..s. svakako. . str. {erhu kasideti Ibnil Kajjim 2:140-141. d`. 1:6. 374. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. i {erhul ‘akidetit tahavijje. i Usulus Serahsi. str. njegov iman je. 102. [erhul ‘akidetit tahavijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi.Iman 270 271 272 273 274 275 276 277 278 193 Kitabul iman lil Kasim bin Selam..ethul Bari. Muttefekun ‘alejhi. Jer. bez spominjanja detalja svega toga. [erhul ‘akidetit tahavijje.

str. ili da ~ovjek ka`e drugom: “Ja te molim da mi uradi{ to i to. 1:205. El-Muhezzeb 2:223. str. osim Allah. 219. Tefsirut Taberi. Vidi: Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. str. i nada u ono {to mo`e samo Allah. od onog {to su ljudi u stanju uraditi. u tim stvarima ~ovjek ne izlazi iz imana. 357.194 292 293 294 295 296 297 298 Iman Pogledaj: Nejtul evtar. 141-142. Es-Siretul Halebijje. 278. 1:149. 350. 1:477. El-Mugni li Ibni Kudame. bojazan od vladara koji je zaprijetio da }e ga zatvoriti ili ubiti.{. i slucaj prelaska na islam Hamze u Es-Siretul Halebijje. 1:447. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab . 1:150. Sahihul Buhari me’a . 302 303 304 305 306 307 Pod strahom. Vidi: El-D`ami’ul ferid. 299 Pogledaj na primjer: Slu~aj prelaska na islam ibnil ‘As bin Rebi’ u Siretu ibni Hi{am. mo`e pomo}i.ethul Bari. d`.165. 126. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhul ekber. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. 1:445. Hajatus sahabe. 300 301 Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 2:520. 277. Nevakidul islam li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab. d`. {erhus sijer el-kebir.” Sve to ne spada u kufr i nema nikakve zabrane povodom toga. i Es-Siretul Halebijje. 1:149. 7:139. Tefsirut Taberi. str.{ A {to se ti~e onoga {to je u ljudskoj mo}i. 2:303304. ili tra`enje pomo}i od prijatelja za obavljanje nekog posla u kome on. Vidi: Siretu ibni Hi{am 1:407-408.266.9. zaista. 1:444. 9:21. 1:433. 6:313. Med`m’atut tewhid. tra`enjem pomo}i i nadom misli se na one stvari u kojima ne mo`e pomo}i niko drugi . 7:208. Vidi: Risaletu ke{fi{ {ubuhat li Muhammed bin ‘Abdul Vehhab min d`umletir resailil matbu’a bi ‘unvan: El-Med`mu’autul ‘ilmijjetus sa’udijje min devri ‘ulemais selefis salih. Vidi: El .El-D`ami’uj ferid. 3:397. tra`enje pomo}i u stvarima u kojima nije u stanju pomo}i niko drugi. 308 309 310 311 312 313 314 315 316 Risaletu Muhammed bin ‘Abdul Vehhab fi ma’na tagut . 352. Es-Siretun nebevijje li ibni Kesir. 1:150. kao {to je. Vidi: {erh Mulla ‘Ali el-Kari ‘alel fikhil ekber. El-Mugni li ibni Kudame 9:21. 167. Tathirul i’tikad. str.‘akidete Tahavijje me’a {erhiha. 1:290.1:451. slu~aj prelaska na islam Omera bin Hattaba u ‘Ujtmul eser fi fununil megazi ve{ {emaili ves sijer li Ibni Sejjidin nas. osim Allaha. Vidi: [erhus sijer el-kebir. . str. Es-Siretun nebevijjetu li ibni Kesir. 6:313. str. str. Ha{ijetu Ibni ‘Abidin. str. na primjer.D`ami’ul ferid.el . Kao {to je strahopo{tovanje.

1:218. 2:67. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Na ovo ukazuje Ibn Had`er El-Hejtemi u svom djelu: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. str. metbu’atun me’a resaile uhra. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 2:257. 1:188. 25:149. 466. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi 1:227. vel lafzu lil Buhari. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. str.{. Tefsir Ibn-Kesir. 9:24. i dalje. Tefsirul Kurtubi. Ha{ijetul Bad`uri. 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 . 193. str. Tako|er i rijeci slicne ovima li{ {ejh Ibnu Tejmije fil .ethul Bari. A pogledaj tekst sli~an ovome u Mugnil muhtad`. 220. str. 17:72. 84. 2:367. str. Muttefekun ‘alejhi. 2:54. 1:224. 2:97. Tefsir Ibn-Kesir.Vidi Med`muatut tevhid. 1377 h. Kitabuz zevad`ir an iktirafil kebair li Ibni Had`er el-Mekki. str. vidi: Sahihul Buhari me’a . tab’atu daril me’arif senete. El-Akidetut Tahavijje me’a {erhiha. Vidi: Med`m’u fetava Ibnu Tejmijje. 2:2. str. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 506-507. 363-364.ihtijar ve tahkik Ahmed Muhammed {akir. El-Mugni. 1:28. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. Vidi: [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 27.urkan min med`mu’atit tewhid.. 2:94. a pogledaj i Sahih Buhari . 32. 3:36. 1:217.poglavlje o d`enazi. a ne ljudima. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. ‘Umdetut tefsir 4:164-167. Hoce da ka`e da je to stvar koja je poznata samo Allahu. 1:61. d`. 1:96. Min menahid`is sunne en-Nebevijje . 1957 g. Umdetut tefsir . Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 357-358. 4:135-136. Muttefekun ‘alejhi. str. Pro~itaj ovo kazivanje u cjelosti u Rijadus salihinu. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi: Rijadus salihin. i dalje. Kazivanje o ljudima Uhduda prenosi Muslim u svom Sahihu.Iman 317 318 319 320 195 Vidi: Med`mu’atut tewhid. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. 1:28-30. [erhul akidetit Tahavijje. Ovoj temi Newewi posve}uje kompletno poglavlje pod naslovom: Bab: Ed-delil ‘ala enne men mate ‘alet tevhidi dehalel d`ennete kat’an. 2:171-172. Vidi: Sahihul Buhari. Prenosi ga Buharija. A prenosi ga i Buharija u poglavlju o poslanicima.

ethur rabbani. 361. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 3:18. ve Sunene Ibni Mad`e. Ve {erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. 17:21. vel lafzu li Muslim. Ahred`ehul buhari ve Muslim: .196 345 Iman Muttefekun ‘alejhi. Sahihut Tirmizi bi {erh Ibnil ‘Arebi. 89 ve ma ba’deha. 2:84. 364-365. str. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 2:45. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Ez-Zevad`ir ‘an iktirfil kebair. 2:82-83. a Tirmizi za ovaj hadis ka`e da je hasen sahih. 418. 2:1418. 2:85. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:219. El-Mustedrek. 2:275. El-‘Akidetul vstijje me’a {erhiha li Muhammed Halil Herras. str. str.ethul Bari.vidi: Sahihut Tirmizi bi {erhi ibnil ‘Arebi. str. Sahih Muslim me’a {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:12. vidi: Sahihul Buhari . Tirmizi i Hakim u Mustedreku od Ibni ‘Umera. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. 1:175. Prenosi ga Buharija od Ibn-‘Abbasa u poglavlju o d`ihadu.poglavlje o picu. [erhul ‘akidetit Tahavijje. Pogledaj te definicije u Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 84 ve ma ba’deha. [erhul ‘akidetit Tahavijje. 1:12. Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair. 6:293. 2:55. Muttefekun ‘alejhi. ‘ala Sahih Muslim. 361. 361. 138-139. 14:164-166. 12:234. ve {erhul akidetit Tahavijje. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi. str. str. Sahih Muslim bi {erhin Newewi. ve ahred`el Buhari nahvehu an Enes fi kitabid dijat. vidi: Sahihul Buhari me’a . Prenosi ga Ahmed. 2:85 ve ma ba’deha. 2:109. 1:4. Vidi: El-. ve ma ba’deha. Vidi: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam. 2:108. 2:81-82. 2:82-83. Pogledaj detaljno poja{njenje ovih tuma~enja u: Risaletul iman li Ebi ‘Ubejd el-Kasim bin Selam me’a ‘iddeti resail. 89 ve {erhul ‘akidetit Tahavijje. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Revahu Ibnu D`erir ve Tirmizi ve Nesai ve Ibnu Mad`e . Tefsirul Kurtubi. 1:218. matbe ‘atul Halebi. vidi: Sahihul Buhari fi kitabil d`enaiz. [erhun Newewi ‘ala Sahih Muslim. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 1:18. 5:19.ethul Bari. str. ve {erhun Newewi. str. Ve ahred`ehul Buhari fi kitabil vesaja. 346 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 . Muttefekun ‘alejhi vel lafzu li Muslim. ve Sahih Muslim bi {erhin Newewi.

(op. 2:85. 7:89. str. Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. Muttefekun ‘alejhi . prev. Prethodni izvor. Autor u originalu navodi 95 najeminentnijih djela iz akaida i drugih oblasti koja su mu poslu`ila kao izvor za ovaj njegov rad. Muttefekun ‘alejhi. Muttefekun ‘alejhi. Vidi: Sahihul Buhari me’a . vel lafzu li Muslim. Na ovu temu je pisao i spomenuo vrste velikih grijeha i dokaze za njih i imam Zehebi u svom djelu: ElKebair i {ejh Muhammed bin ‘Abdul Vehhab u svome djelu El-Kebair. Kava’idul Ahkam. mo`e pogledati ovo djelo u originalu na arapskom jeziku. tako|er.) 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 . Prenosi ga Muslim: Vidi: Sahih Muslim bi {erhin Newewi. 4:52.Iman 370 197 Ovo prenosi od Gazalije En-newewi u svom komentaru na Sahih Muslim. Ali. Onaj ko `eli da se upozna s njima.vidi Rijadus salihin. Vidi: Sahihul Buhari .poglavlje o postu (Ko umre a ostao je du`an ne{to od posta).ethul Bari. ne}emo navoditi. mi ih. zbog du`ine teksta i nepoznavanja arapskog jezika od strane na{ih ~italaca. 1:23-24. Prenosi ga Muslim u svom Sahihu od Ebi-Hurejre i Buharija u Edebu. 31. Prenosi ga Buhari. 7:89. Pogledaj: Ez-Zevad`ir ‘an iktirafil kebair eld`duz ‘ul evvel ves sani.

.

............. 28 DOKAZI ZA TEWHIDUL ESMAI VES SI................................................... 37 BROJ MELEKA ....... 9 UVOD ...... 48 VJEROVANJE (IMAN) U MUHAMMEDA......................................... 36 ODNOS MELEKA PREMA SVEMIRU I ^OVJEKU .................... 47 TEMA OBJAVE ................................ ...................................ULUHIJJE ......................................... POSLANIKE I VJEROVJESNIKE ............................................................................... 17 2 ........................... D@....................................... 46 NAJODABRANIJI POSLANICI (ULUL’AZM) ................... 35 ^ASNI ROBOVI .............................................TEWHIDUR ................................................................................................................................................................................. 46 POSLANICI I VJEROVJESNICI87 KOJI SU SPOMENUTI U KUR’ANU .....................TEWHIDUL ...............................[...........................................................[........................................................................... A......................................................................................................................... 42 ULOGA I ZNA^AJ VJERE U MELEKE U @IVOTU ^OVJEKA ....................................... 34 OSOBINE MELEKA .....TEWHIDUL .................................[.............................................................. 13 PRVI DIO ...................................... 17 1 ............................... LIJEPA IMENA ....................................................AT .......................................................... .........................................ESMAI VES SI................................ D@....................................AT ......S............ 11 PRVO POGLAVLJE .............................................................VJEROVANJE U MELEKE .........RUBUBIJJE ........................................................................................................ 29 DRUGI DIO ........................................................................VJEROVANJE U ALLAHA....................... 13 TEMELJI IMANA ..5 BILJE[KA O AUTORU .......................... 51 ........................................................................................................................................... 24 ALLAHOVA...................................VJEROVANJE U ALLAHOVE......................................................................................................................................................................................................................................................................... 44 TRE]I DIO ............................................................... 7 PREDGOVOR ............................................................................................................................................................................. D@....... 21 3 ...... 41 VJEROVANJE U MELEKE POJEDINA^NO I OP]ENITO ..................Iman 199 SADR@AJ PREDGOVOR.............................................

.. ............................................................................PO^ETAK NASTUPANJA SUDNJEG DANA ......................................................................... 84 5 .... 83 4 .............KABURSKO ISKU[ENJE I ISPITIVANJE OD MELEKA ... 92 11 ...................SIRAT ]UPRIJA ............................................................................S.................................................... 79 D ................................................................................................... A.... D@............................ 57 PETI DIO ................ 66 DETALJI VJEROVANJA U SUDNJI DAN ........................................ 97 ZNA^ENJE VJEROVANJA (IMANA) U KADE’R ....................................VJEROVANJE U ALLAHOVO ODRE\ENJE ..................................................................HAVD (VRELO) POSLANIKA.....................................IZLAGANJE LJUDSKIH DJELA I PRESUDA ..........................................................................PATNJE I U@ICI U KABURU ..................................VJEROVANJE U ALLAHOVE..............................[...............................S... 85 7 ..................................... 93 12 ............................................................................................................................................ KNJIGE ... 87 8 .............................................................................................VAGA (VAGANJE DJELA) ............................................................. 99 OPRAVDAVANJE NEVJERNIKA KADER’OM ................................................................................................... RADI OBRA^UNA .............................................. 99 DRUGI STEPEN ....... 72 1 ...............200 Iman ^ETVRTI DIO .....................................POJAVA JE’D@UD@A I ME’D@UD@A ..................... 85 6 ................................................................................................[.................................................... .............. 76 A ..........................................PRO@IVLJENJE .................................................INICIJA KADA’A I KADERA ....................................... 104 VJEROVANJE U KADER’ NE KOSI SE S RADOM UTEMELJENIM NA UZROCIMA I POSLJEDICAMA ........... A...........................IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA ...................... 109 .......................... 103 UTJECAJ VJEROVANJA U KADER’ NA @IVOT MUSLIMANA ... 78 C ..................PREDZNACI SUDNJEG DANA ....................................... D@...................................................................................................................................................................................................................SILAZAK ISAA...... 73 3 ...................................................... 90 10 ................................D@ENNET I D@EHENNEM ....NAGRADA ........................ 101 SKRIVENOST ALLAHOVE................... 97 DE..........VJEROVANJE U SUDNJI DAN .............................................................. 72 2 ........... 98 PRVI STEPEN ...........................................................................................POJAVA DED@ALA ........(EL-HA[R) SAKUPLJANJE SVIH LJUDI NA JEDNOM MJESTU............................ 82 E ....................................................................... 87 9 ......................................................... 78 B ............................... 63 DOKAZI VJEROVANJA U SUDNJI DAN I ODGOVOR NA SUMNJE NEVJERNIKA ........................................................................................KAZNA ZA DJELA ............... 63 AKCENAT KUR’ANA NA OVAJ TEMELJ IMANA I RAZLOG TOME .. 94 [ESTI DIO .............IZLAZAK @IVOTINJE (IZ ZEMLJE) ......ODREDBE (KADER’A) I POKU\ENOST POLEMIKE O NJOJ ............................................................................................................................................

.................................................................................................................NESMATRANJE NEVJERNIKA (ATEISTA)......... 123 PRVI DIO .................................. 145 [TA SE PRIMA..................................................... 125 HADISI ....................KADA NEVJERNIK POSTAJE VJERNIKOM? ................................. 126 DRUGI DIO ...........................ROM .................................................................. 125 PRIMJERI IZ PRAKSE POSLANIKA............... 132 VRSTE POSTUPAKA KOJI IZVODE IZ IMANA ......SU[TINA IMANA ............................................. OTPADNIKA I MU[RIKA ..................... 135 ^ETVRTA VRSTA .....................SU[TINA IMANA .............................................. 115 POVE]AVANJE I SMANJIVANJE IMANA ................................. 147 POJEDINI PRIMJERI NEZADOVOLJSTVA ISLAMOM ......... 146 GRANICE PRISILE KOJA SE UZIMA U OBZIR .................................................................. 117 TRE]E POGLAVLJE ...............................................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA ............................................... 150 RIJE^I POJEDINIH ALIMA O TOME [TA PROUZROKUJE ODMETNI[TVO OD VJERE ............................................ 133 DRUGA VRSTA ..................................................PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA I IZRA@AVANJE SAGLASNOSTI S NJIHOVOM VJEROM .............................. 138 ZADOVOLJSTVO KU...............................................................................S....................................................................................................................... A.............. 140 2 ................................................................. 152 OPREZNOST PRI PROGLA[AVANJU KA.......................................................................................................................................................................................................................................................................................KADA VJERNIK POSTAJE NEVJERNIKOM? ................... ........Iman 201 DRUGO POGLAVLJE ......................................................... 133 PRVA VRSTA .......................... I IZ DOGA\AJA SIRE ..................................................................... 131 OBJA[NJENJE OVOG PRAVILA ................... A [TA NE PRIMA OD OPRAVDANJA U OVOJ SITUACIJI .........................................ROM I NEZADOVOLJSTVO ISLAMOM .......................IROM ODRE\ENE OSOBE ................. 113 DRUGO POGLAVLJE ............................................. 139 VIDOVI ZADOVOLJSTVA KU..... 159 ZAVR[NA RIJE^ ........................................ ILI SUMNJANJE U NJIHOVO NEVJERSTVO ILI SMATRANJE ISPRAVNIM BILO KOJEG OD NJIHOVIH NEVJERNI^KIH PRAVACA................................................................ 140 1 ............................................. 124 DOKAZI ZA NAVEDENU TVRDNJU ................................................................................. 163 ............................................................................................. 121 TRE]E POGLAVLJE ....................................................................................................................ISLAMSKI STAV PREMA GRE[NICIMA .. 134 TRE]A VRSTA .......................................RIJE^I I DJELA KOJA IZVODE IZ IMANA .................................................NEVJERNICIMA....................................... 141 [TA ZNA^I PRIJATELJEVANJE S NEVJERNICIMA? ................................................................................................. 131 PRAVILO ....................

..................................................................................... 170 VELIKI GRIJESI ............................................ VJERE ................................. 174 UZROCI OSLOBA\ANJA KAZNE ZA GRIJEHE ................................INICIJA VELIKOG GRIJEHA I NJEGOV KRITERIJ ............................................ 172 PRIMJER POJEDINIH VELIKIH GRIJEHA ............. 175 BILJE[KE ......................... 165 PRIPADNICI EHLI SUNNETA PRIZNAJU KAZNE KOJE SU SPOMENUTE ZA ODRE\ENE GRIJEHE ..............................................................................202 Iman SAMO GRIJE[ENJE NE IZVODI IZ ALLAHOVE.................. D@..................................[..................... 179 ................................................................................................................................................ 171 DE...............

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful