UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET

STUDIJSKI PROGRAM II CIKLUSA STUDIJA PEDAGOGIJA za akademsku 2012/2013.

dr. Tihomila Markovia 1, 75 000 Tuzla, Tel.: 00387 (0)35 306 330, 306 331, Fax.: 306 332, http://www.ff.untz.ba studentska sluba: 035/306-365

OPI DIO STUDIJSKOG PROGRAMA U cilju osposobljavanja kandidata za upoznavanje i rjeavanje odgojno-obrazovnih fenomena i tokova u savremenom drutvu, Odsjek pedagogija-psihologija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli organizuje II ciklus studija iz pedagogije (modul: pedagogija). 1. Struni i akademski naziv i stepen koji se stie zavretkom studija II ciklusa Zavretkom studija II ciklusa student stie akademsko, odnosno struno zvanje magistar pedagogije, a u skladu sa Pravilnikom o akademskim i strunim zvanjima i nainu njihovog koritenja koji donosi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog Kantona. 2. Uslovi za upis na studijski program Pravo upisa na studijski program II ciklusa imaju sva lica koja su zavrila odgovarajui dodiplomski studij/studij I ciklusa u trajanju od etiri godine (sa ostvarenih 240 ECTS bodova). Odgovarajui dodiplomski studij je dodiplomski studiji pedagogije psihologije i pedagogije. Nain rangiranja prijavljenih kandidata je na osnovu prosjene ocjene ostvarene na prethodnom ciklusu studija. Odluku o upisu kandidata koji su zavrili studij koji nije bio zasnovan na ECT sistemu donosi Nauno nastavno vijee, a konanu odluku o upisu svih kandidata donosi Senat Univerziteta u Tuzli. 3. Naziv i ciljevi studijskog programa

Ciljevi ovoga ciklusa studija su: 1) 2) 3) 4) 5) upoznati studente sa pedagokim teorijama usavravanje znanja studenata za nauno-istraivaki rad upoznati studente sa savremenim tokovima u obrazovanju osposobljavanje studenata za kompetencije mjerenja u pedagogiji osposobljavanje studenata za razvoj permanentog i strunog cjeloivotnog uenja

6)

Naziv studijskog programa: Pedagogija Ciljevi studijskog programa su navedeni u nastavnom programu za svaki predmet. 4. Trajanje II ciklusa i ukupan broj ECTS bodova Trajanje u godinama: Sedmica godinje: Ukupno ECTS: jedna (1) trideset (30) 60 ECTS

Studijski program II ciklusa Pedagogija traje jednu akademsku godinu. U prvom semestru realiziraju se predavanja i seminarske obaveze, dok se u drugom semestru vri priprema projekta i izrada magistarskog rada. Svaki semestar traje 15 sedmica. U toku akademske godine student slua 6 predmeta, koji ukupno nose 36 ECTS, dok izrada zavrnog magistarskog rada iznosi 24 ECTS. Tako student stie ukupno 60 ECTS kredita da bi stekao akademsko zvanje magistra. 5. Kompetencije i vjetine koje se stiu kvalifikacijom (diplomom) Drugi ciklus studija Pedagogije studentima nudi dodatno teorijsko i praktino obrazovanje iz podruja struke. Studenti e tokom studija biti osposobljeni za vii nivo kritikog prosuivanja i analiziranja literature, te samostalno istraivanje u oblasti pedagoke nauke. Studenti e, takoer, biti osposobljeni za izradu master teze, to podrazumijeva sposobnost za nauni pristup u analizi i prezentiranju tema iz savremenog okruenja. Steeni stepen magistra pedagogije studentima daje pravo koritenja zatienog strunog zvanja, te pravo na samostalni rad u institucijama odgoja i obrazovanja (kole, predkolske ustanove, pedagoke institucije), centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove, domovi, ustanove za zatitu djece ometene u razvoju, savjetovalita za mlade, brak i porodicu, u centrima za lijeenje bolesti ovisnosti, disciplinskim centrima, kazneno-popravnim domovima, kazneno-popravnim zavodima, slubama za stare, osobe sa invaliditetom i druge specijalne i drutvene probleme, u ustanovama i slubama zdravstvene djelatnosti (ustanovama za mentalno zdravlje i savjetovalitima i dr.), u institucijama dravne uprave i lokalne samouprave (ministarstvima obrazovanja, ministarstvima unutranjih poslova, naroito odjeli za odgoj i obrazovanje, maloljetniku delinkvenciju, sudovi, tuilatva, nevladinim humanitarnim organizacijama i drugim institucijama u kojima se odvija pedagoka djelatnost. Pored toga magistri pedagogije e biti osposobljeni da rade kao samostalni strunjaci u oblasti odgoja i obrazovanja, rukovodioci obrazovnih odjela, rukovodioci slubi, animatori obrazovnih zbivanja, te samostalni strunjaci i rukovodici iz domena odgoja i obrazovanja. Po okonanju II ciklusa studija studenti e biti u stanju: da samostalno primjenjuju znanja i vjetine u planiranju, kreiranju i realiziranju kompleksnih programskih projekata u odgoju i obrazovanju, da samostalno obavljaju supervizijske i menaderske dunosti u odgoju i obrazovanju, da upravljaju organizacionim formama u oblasti odgoja i obrazovanja, da kreiraju starteke dokumente i upravljaju njihovom izvedbom u podruju odgoja i obrazovanja

 da smostalno kreiraju i realiziraju istraivanja u oblasti odgoja i obrazovanja, da stalno kreiraju i realiziraju sve faze pedagokih istraivanja i monitoringa da daju kvalificirane dijagnoze i prijedloge vezane za unaprjeenje pedagoke prakse te da obavlja sve druge poslove vezane za odgoj i obrazovanje da uestvuju u procesu edukacije svih pedagokih profila na prvom stupnju obrazovanja da se ukljue u doktorski studij iz oblasti odgoja i obrazovanja. 6. Uslovi prelaska sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studiranja Studentu se moe omoguiti prelazak sa jednog studijskog programa na drugi studijski program pod uslovima i postupku utvrenim Pravilima studiranja na II ciklusu studija na Univerzitetu u Tuzli. Studentu drugog Univerziteta, takoer, se moe omoguiti prelazak sa istorodnih odnosno slinih akreditovanih studijskih programa na studijski program II ciklusa studija Pedagogija, takoer pod uslovima i postupku utvrenim Pravilima studiranja na II ciklusu studija na Univerzitetu u Tuzli.

7. Lista nastavnih predmeta i broj sati potreban za njihovu realizaciju, te pripadajui broj ECTS bodova NASTAVNI PLAN II CIKLUSA STUDIJA PEDAGOGIJA Naziv predmeta OBAVEZNI PREDMETI Vrednovanje pedagokog rada u koli Savremena pedagoka misao Interdisciplinarno obrazovanje nastavnika Savremeni pristupi pedagokim istraivanjima Interaktivno uenje i pedagoka komunikacija Savremene didaktike teorije LJETNI SEMESTAR Magistarski rad UKUPNO Zimski semestar AV LV ECTS 1 6 1 6 1 6 1 1 1 6 6 6 24 60 Ljetni semester P AV LV ECTS

P 3 2 2 3 2 2

14

36

8. Uslovi upisa u sljedei semestar, te nain zavretka studija Nain studiranja organiziran je po principima kolokviranja semestara i polaganja ispita na semestralnoj osnovi. Da bi preli iz zimskog u ljetni semestar u toku akademske godine,

studenti moraju kolokvirati (ispuniti predispitne obaveze i osigurati potpis da je nastava odsluana) svih est predmeta iz prethodnog semestra, odnosno ostvariti 36 ECTS. Studij II ciklusa zavrava se polaganjem svih ispita, te izradom i javnom odbranom zavrnog rada u skladu sa studijskim programom, te u skladu sa Pravilima studiranja na II ciklusu studija. Student ima pravo na odobrenje teme za izradu zavrnog rada sticanjem statusa studenta II ciklusa studija. Student u dogovoru sa nastavnikom moe NNV/UNV-u predloiti temu za izradu zavrnog rada kao i podnijeti zahtjev za dodjelu prethodno usvojene teme za izradu zavrnog rada koja treba da sadri kratku razradu teme, sa naznakom ciljeva istraivanja, koritenih metoda i oekivanih rezultata. Zavrni rad se moe predati na ocjenu i dalji postupak ukoliko je kandidat ostvario sve ECTS bodove predviene za nastavne predmete i ukoliko je izvrio sve finansijske i druge obaveze utvrene studijskim programom. Uz podnoenje rada na ocjenu kandidat prilae i saglasnost mentora da se rad stavi u postupak ocjene. Proces ocjene i javne odbrane zavrnog rada utvren je blie Pravilima studiranja na II ciklusu studija.

9. Nain izvoenja studija Studij je organizovan kao redovni i izvodi se putem predavanja, vjebi i konsultacija. Odluku o organizovanju i izvoenju nastave utvruje Nauno-nastavno vijee Filozofskog fakulteta nakon okonanja konkursa za prijem kandidata.

10. Druga pitanja od znaaja za izvoenje studijskog programa Na osnovu pismenog izjanjenja studenta, uz saglasnost predloenog mentora, Naunonastavno vijee Fakulteta donosi Odluku o imenovanju mentora. Mentor je u pravilu nastavnik kod koga je student sluao predmet. Voenje II ciklusa moe biti u okviru Odsjeka studijskog programa. Sva pitanja se rjeavaju saradnjom i usaglaavanjem lanova Odsjeka pedagogija-psihologija. Nosioci izvoenja nastave PREDMET Vrednovanje pedagokog rada u koli Savremena pedagoka misao Interdisciplinarno obrazovanje nastavnika Savremeni pristupi pedagokim istraivanjima Interaktivno uenje i pedagoka komunikacija Savremene didaktike teorije Zavrni rad-magistarski rad ODGOVORNI NASTAVNICI Dr. sc. Muhamed Omerovi, docent Dr. sc. Adnan Tufeki, docent Dr.sc.Selma Porobi,docent Dr. sc. Mirzeta Hadi Suljki, vanr. prof. Dr. sc. Rua Tomi, vanr. prof. Dr. sc. Lejla Muratovi, docent Mentori - nastavnici

OPIS PROGRAMA Vrednovanje pedagokog rada u koli kao kolegij ima za cilj razvijanje kompetencija kod studenata za proces evaluacije ukupnog pedagokog rada u koli kao odgojno-obrazovnoj ustanovi.Pored razvoja dokimolokih znanja studenti e biti osposobljeni

i za druge komponente kompleksnog vrednovanja kao i faktore koji doprinose procesu razvoja efikasnih i kvalitetnih kola. Savremena pedagoka misao kao kolegij ima cilj osposobljvanje studenata za razumijevanje i kritiku analizu savremenih teorija odgoja kao i upoznavanje studenata sa najvanijim paradigmama razvoja savremene znanosti o odgoju. Interdisciplinarno obrazovanje nastavnika kao kolegij ima za cilj upoznavanje studenata sa najznaajnijim determinantama fenomena interdisciplinarni odgoj nastvnika i interdisciplinarno obrazovanje nastavnika, te upoznavanje studenata sa najvanijim historijsko-filozofskim pokazateljima razvoja fenomena interdisciplinarni pogled na obrazovanje i nauke o odgoju i obrazovanju. Savremeni pristupi istraivanju odgoja i obrazovanja je kolegij koji ima za cilj proirivanje ve steenih znanja iz oblasti metodologije pedagokih istraivanja i osposobljavanje studenata za savremene koncepte istraivanja odgojno obrazovnih fenomena. Interaktivno uenje i pedagoka komunikacija je kolegij kojim se student osposobljavaju za razumijevanje i pedagoko osmiljavanje interaktivnog uenja i nastavne kominikacije u odgojno obrazovnim procesima. Savremene didaktike teorije predstavljaju kolegij koji za cilj ima pripremanje i osposobljavanje studenata za analizu i strukturiranje savremenog sistema obrazovanja u svjetlu najvanijih recentnih didaktikih teorija. Prilozi: silabusi predmeta NP UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA VREDNOVANJE PEDAGOKOG RADA U KOLI'' FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe 3 1 0 Filozofski fakultet Pedagogija Pedagogija Pedagogija psihologija 6

NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE

dr.sc. Muhamed Omerovi,doc.

Studenti II ciklusa studija pedagogija utorak i srijeda od 10 12 sati

DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA KURSOM Adresa fakulteta Telefon Fax Web stranica fakulteta Dr. Tihomila Markovia br. 1 00387 35 300 509 00387 35 306 332 www.ff.untz.ba

PREPORUENA LITERATURA: Abramovi,L.to treba da zna rukovodilac,Birozavod Zagreb Bruner, J. (2000).Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa Chris,K.(1995).Temeljna nastavna umjea,educa Zagreb Vilotijevi,M.(1996).Praenje,mjerenje i vrednovanje rada u koli,Beograd 1996 Vukasovi,A.(1999).Pedagogija Zagreb Vilotijevi,M.(2000).Didaktika I,II,III Uiteljski fakultet Beograd Vilotijevi,M.(2011),kolski menadment,Centar za obrazovnu tehnologiju, Beograd Vilotijevi,M.(1993).Organizacija i rukovoenje kolom,Nauna knjiga,Beograd Glasser,W.(1994).Kvalitetna kola,Educa Zagreb Glasser W., Nastavnik u kvalitetnoj koli, Educa, Zagreb 1999. Grgin, T.( 1989). kolska dokimologija. Zagreb: kolska knjiga Gudjons, H.(1994),Pedagogija temeljna znanja, Zagreb: Educa Juri,V.(1977).Metodika rada kolskog pedagoga,Zagreb Kyriacon,C.:Nastavna umjea,Eduka,Zagreb,1995. Krneta,D.(2006).Interaktivno uenje i nastava,Banja Luka Omerovi,M.(2009).Rad razrednika Tuzla Omerovi,M.(2007),''Stavovi nastavnika o kriterijima za prepoznavanje kvalitetne kole''asopis,Naa kola,Sarajevo Omerovi,M.(2006),''Uloga uenika u evaluaciji nastavnog rada u koli'',asopis,''Obrazovna tehnologija''Beograd, Omerovi,M.(2011). Ekoloke potrebe kao determinante modelovanja programa ekolokog odgoja uenika, Nauna konferencija,Pedagoki fakultet Maribor Slovenija, Poljak, V.( 1969), Provjeravanja i ocjenjivanje,Zagreb: Matica Hrvatska. Slatina, M. (1999) .Nastavni metod, Sarajevo Suzi, N. (2005) ,Pedagogija za XXI vijek, Banja Luka,TT Centar Suzi, N. i saradnici (2001):Interaktivno uenje III. Banja Luka: Ttcentar Tomi,R.:(2008),Didaktika,Tuzla Termiz, D. (2009), Metodologija drutvenih nauka, II izdanje, TDK ''ahinpai'', Sarajevo Dordan,.M.(1996).Merenje u pedagogiji,Vuk Karadi, Beograd Frankovi,D.(1963).Enciklopedijski rjenik pedagogija,Matica Hrvatska Zagreb

PREDUSLOVI SADRAJ KURSA

Redovno prisustvo nastavi i vjebama i ispunjenim obavezama koji se odnose na nastavu

1. Uvoenje u sadraj kolegija.Pojam vrednovanja,kvaliteta i pedagokog rada u odgoju i obrazovanju. 2. Kvalitetna kola-W.Glasser.Planiranje i programiranje ivota i rada u koli. 3.Funkcija nastavnika u kvalitetnoj odgojno-obrazovnoj instituciji.Kompetentni nastavnici i odgajatelji 21. Stoljea. 4.Kvalitetno pedagoko voenje odgojno-obrazovne ustanove.Godinji program rada kole.Pedagoki standardi.Struni organi u koli. 5. Kompleksno vrednovanje.Evaluacija u obrazovanju.Vrste evaluacija.Unutarnja i vanjska evaluacija. Formativna i sumativna evaluacija. Samoevaluacija.Vrednovanje i samovrednovanje kola. 6.Sadraji pedagokog vrednovanja u koli.Postignua kole.Program praenja i vrednovanja rada kole.Institucije vrednovanja pedagokog rada (Pedagoki zavod,ministarstva,zakonodavstvo u obrazovanju,pravilnici..), 7.Planiranje rada kole-plan rada;direktora,pedagoga,sekretara,raunovoe,bibliotekara,razrednika,vijea roditelja i uenika u koli. Evaluacijska uloga. 8.kolski uspjeh.Analiza rada i zvjetaji o uspjehu u koli.Funkcije i kompetencije direktora kole.Tipovi rukovodilaca. 9.Pojam,predmet i zadaci kolske dokimologije.kolska ocjena,praenje,provjeravanje,mjerenje,ocjenjivanje, ocjenska reetka,ljestvica ocjena,postignua.. 10.Faktori koji utiu na subjektivnost ocjenjivanja i funkcija ocjenjivanja u obrazovanju.Kriteriji ocjenjivanja u obrazovanju (apriorni, statistiki) ; 11.Primjena didaktikih sistema u koli.Kvalitetno znanje.Meunarodni program model Ekokola. 12.kolska takmienja i vrednovanje kole.Vannastavne aktivnosti.Motivacija kole.Pedagoka i emocionalna klima u koli. 13.Komponenete vrednovanja i vrste provjeravanja uenikih znanja(usmeno i pismeno).Metrijska vrijednost kolskog ocjenjivanja.Tipovi testova znanja. 14. Metrijske karakteristike testova znanja.Pouzdanosti testova znanja.Pogreke nastavnika kao mjernog instrumenta. 15.Dokimoloka iskustva iz svijeta. CILJEVI KURSA Vrednovanje pedagokog rada u koli predstavlja vanu funkciju u radu kole.Stim u vezi ciljevi su osposobljavanje studenata za kvalitetno mjerenje ukupnog pedagokog rada u koli,te sticanje nauno-teorijskih i metodoloko-metodskih saznanja o potrebi kvalitetnog praenja i razvoja vrijednosti pedagokog rada u koli,njegovom promovisanju i razvoju uticaja na zajednicu i razvoj kvalitetne kole.

OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Studenti e moi: samostalno uraditi nauno-istraivaki projekat shvatanje znaaja postignua kao mjera za unapreenje kvaliteta u radu kole organizovati realizaciju naunog istraivanja sprovesti nauno istraivanje primjenom metoda naunog saznanja i metoda naunog istraivanja -koncipirati i prezentirati rezultate naunog istraivanja u formi izvjetaja o istraivanju i rezultatima istraivanja. U toku izvoenja nastave na predavanjima i vjebama koristit e se didaktike metode: - metoda usmenog izlaganja NASTAVNE METODE - metoda demonstracije i ilustracija - metoda razgovora - metoda pisanih radova - metoda praktinih radova Za mjerenje obrazovnih postignua i rezultata koristie se edukometrijske metode: METODE PROVJERE ZNANJA - ZOT-ovi - Esej testovi - Izrada projekata i prezentacija Za ocjenjivanje studenata i utvrivanje konane ocjene koristit e se sljedee metode: - metoda praenja, vrednovanja i METODE OCJENJIVANJA ocjenjivanja rada studenata STUDENATA - metoda samovrednovanja i meusobnog vrednovanja - pismeni ispit - usmeni ispit Praenje, vrednovanje studenata su nune faze prije samog ocjenjivanja studenata i ostvarivat e se pomou instrumenta koji prestavlja tabelarni prikaz svih aktivnosti studenata koje se vrednuju i prate. Metodom samovrednovanja i meusobnog vrednovanja utvruje se percepcija vlastitih postignua svakog studenta unutar cijele grupe. Pismeni dio ispita organizirat e se u obliku zadataka objektivnog tipa (ZOT) Usmeni dio ispita predstavlja zavrnu fazu ocjenjiavanja studenata i na njemu se utvruje konana ocjena. Uspjeno uraen, pozitivno ocjenjen i prihvaen seminarskiistraivaki projekt,pristupni rad je uslov za polaganja zavrnog pismenog ispita. SISTEM BODOVANJA Obaveze studenata Prisutnost na predavanjima Prisutnost na vjebama Aktivnost studenata -

Bodovi 7,5 7,5 5

50

Aktivnosti Predispitne obaveze studenata u toku semestra

50

Seminarski rad-istraivaki rad I kolokvij(test ili esej) II kolokvij(test ili esej) Zavrni ispit SISTEM OCJENJIVANJA

20 5 5 50 50 Zavrni ispit 50

Broj bodova Konana ocjena 94 100 Deset (10) 84-93 Devet (9) 74-83 Osam (8) 64-73 Sedam (7) 54-63 est (6) 0-53 Pet (5) PREPORUENA DODATNA LITERATURA Andri, Z. (1989) .Autoindividualiziran rad u nastavi, Zagreb Bratani,M.(1990).Mikropedagogija,kolska knjiga Zagreb Filipovi, N. (1988) .Mogunosti i dometi stvaralatva uenika i nastavnika, Sarajevo Gordon T., Kako biti uspean nastavnik, Kreativni centar, Beograd 1998. Grguri,N. (1996). Jakubin, M: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb Matijevi ,M.(1994). Humor u nastavi,Zagreb UNA-MTV Hentig, H. v. (1997) .Humana kola kola miljena na nov nain, Zagreb: Educa Omerovi,M.(2010). Stavovi nastavnika o zastupljenosti sadraja ekolokog odgoja u predmetima u osnovnoj koli, Nauni skup, Zenica Omerovi,M.(2007). Stavovi i miljenja uenika o svom poloaju u koli, asopis Didaktiki putokazi, Zenica Rot,N.(1963).Psihologija linosti,Beograd Slatina, M. (1999) .Nastavni metod, Sarajevo Slatina (2000). Odgoj najkrai put ovjekovog uzdizanja do humaniteta, u: Radovi, knjiga XII, str. 365 384, Sarajevo: Filozofski fakultet Slatina, M. (2008).Od individue do linosti, Zenica: Dom tampe Stojakovi,P.(2000).Kognitivni stilovi i stilovi uenja,Banja Luka:Filozofski fakultet ami, M. (1997). Kako nastaje nauno djelo, Svjetlost, Sarajevo ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA Sedmica Dan Datum Nastavna jedinica broj sati Uvoenje u sadraj kolegija.Pojam 1. vrednovanja,kvaliteta i pedagokog rada u 3 odgoju i obrazovanju. Kvalitetna kola-W.Glasser.Planiranje i 3 2. programiranje ivota i rada u koli. Funkcija nastavnika u kvalitetnoj odgojno3 3. obrazovnoj instituciji.Kompetentni nastavnici i odgajatelji 21. Stoljea. Kvalitetno pedagoko voenje odgojno3 obrazovne ustanove.Godinji program rada 4. kole.Pedagoki standardi.Struni organi u koli. Kompleksno vrednovanje.Evaluacija u 3 5.

6.

7.

9.

10.

11.

12.

13.

14. 15.

obrazovanju.Vrste evaluacija.Unutarnja i vanjska evaluacija. Formativna i sumativna evaluacija. Samoevaluacija.Vrednovanje i samovrednovanje kola. Sadraji pedagokog vrednovanja u koli.Postignua kole.Program praenja i vrednovanja rada kole.Institucije vrednovanja pedagokog rada (Pedagoki zavod, ministarstva, zakonodavstvo u obrazovanju, pravilnici..), Planiranje rada kole-plan rada;direktora, pedagoga, sekretara, raunovoe, bibliotekara, razrednika, vijea roditelja i uenika u koli. Evaluacijska uloga. kolski uspjeh i neuspjeh.Analiza rada i izvjetaji o uspjehu u koli.Funkcije i kompetencije direktora kole.Tipovi rukovodilaca. Pojam,predmet i zadaci kolske dokimologije, kolska ocjena, praenje, provjeravanje, mjerenje, ocjenjivanje, ocjenska reetka, ljestvica ocjena, vrednovanje/evaluacija uenikih postignua.. Faktori koji utiu na subjektivnost ocjenjivanja i funkcija ocjenjivanja u obrazovanju.Kriteriji ocjenjivanja u obrazovanju (apriorni, statistiki) ; Primjena didaktikih sistema u koli.Kvalitetno znanje.Meunarodni program model Ekokola. kolska takmienja i vrednovanje kole.Vannastavne aktivnosti.Motivacija kole.Pedagoka i emocionalna klima u koli. Komponenete vrednovanja i vrste provjeravanja uenikih znanja(usmeno i pismeno).Metrijska vrijednost kolskog ocjenjivanja.Tipovi testova znanja. Metrijske karakteristike testova znanja.Pouzdanosti testova znanja.Pogreke nastavnika kao mjernog instrumenta. Dokimoloka iskustva iz svijeta. UKUPNO: dan Datum

3 3

3 3 45 broj sati

Sedmica 1. 2. 3. 4. 5. 6

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA SAVREMENA PEDAGOKA MISAO FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA Studenti I semestra II ciklusa studija Odsjeka pedagogija psihologija 2 1 0 Doc. dr. Adnan Tufeki Pedagogija psihologija 6 Filozosfski fakultet

KONSULTACIJE

Ponedjeljak i utorak od 12 15 sati (228)

DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA KURSOM Adresa fakulteta Telefon Fax Web stranica fakulteta PREPORUENA LITERATURA Bruner, J. (2000) Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa Gudjons, H. (1994) Pedagogija temeljna znanja, Zagreb: Educa Hentig, H. v. (1997) Humana kola kola miljena na nov nain, Zagreb: Educa Knig, E i Zedler, P. (2001) Teorije znanosti o odgoju uvod u osnove, metode i praktinu primjenu, Zagreb: Educa Lesourne, J. (1993) Obrazovanje & drutvo: izazovi 2000, Zagreb: Educa Liessmann, K. P. (2008) Teorija neobrazovanosti, Zagreb: Jesenski Turk Pastuovi, N. (1999) Edukologija integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog obrazovanja i odgoja, Zagreb: Znamen Slatina, M. (2005) Od individue do linosti, Zenica: Dom tampe Suzi, N. (2005) Pedagogija za XXI vijek, Banja Luka: IT-Centar Redovno prisustvo nastavi i vjebama i PREDUSLOVI ispunjenim obavezama koji se odnose na nastavu SADRAJ KURSA Uvoenje u sadraj kolegija. Savremena recepcija pedagogije kao normativne discipline Savremena recepcija pedagogije kao empirijske discipline. Savremena recepcija pedagogije kao hermeneutike discipline. Savremena recepcija pedagogije u kontekstu simbolikog interakcionizma. Savremena recepcija pedagogije u kontekstu etnometodologije Savremena recepcija pedagogije u kontekstu teorije sistema. Postmoderna i znanost o odgoju Odgoj i obrazovanje u procesima globalizacije. Drutvene krize i odgoj i obrazovanje Savremeni izazovi znanosti o odgoju. Restrukturiranje obrazovnih sistema u savremenom svijetu. Kriza znanosti o odgoju u savremenom svijetu. Mogui pravci daljnjeg razvoja pedagoke misli. Samoevaluacija i evaluacija obraenih sadraja CILJEVI KURSA Savremena pedagoka misao kao kolegij ima cilj osposobljvanje studenata II ciklusa studija za razumijevanje i kritiku analizu savremenih teorija odgoja kao i upoznavanje studenata sa najvanijim paradigmama razvoja savremene znanosti o odgoju. OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Dr. Tihomila Markovia br. 1 0038735252187 0038735303331 www.ff.untz.ba

Na osnovu programskih sadraja i postavljenih ciljeva studenti e biti osposobljeni za: razumijevanje i kritiku analizu savremenih teorija odgoja razumijevanje recentnih tokova u pedagokoj znanosti praenje i vrednovanje promjena na polju odgoja i obrazovanja u savremenom drutvu U toku izvoenja nastave na predavanjima i vjebama koristit e se didaktike metode: - metoda usmenog izlaganja NASTAVNE METODE - metoda demonstracije i ilustracija - metoda razgovora - metoda pisanih radova - metoda praktinih radova Za mjerenje obrazovnih postignua i rezultata koristie se edukometrijske metode: METODE PROVJERE ZNANJA - ZOT-ovi - Esej testovi - Izrada projekata i prezentacija Za ocjenjivanje studenata i utvrivanaj konane ocjene koristit e se sljedee metode: - metoda praenja, vrednovanja i METODE OCJENJIVANJA ocjenjivanja rada studenata STUDENATA - metoda samovrednovanja i meusobnog vrednovanja - pismeni ispit - usmeni ispit Praenje, vrednovanje studenata su nune faze prije samog ocjenjivanja studenata i ostvarivat e se pomou instrumenta koji prestavlja tabelarni prikaz svih aktivnosti studenata koje se vrednuju i prate. Metodom samovrednovanja i meusobnog vrednovanja utvruje se percepcija vlastitih postignua svakog studenta unutar cijele grupe. Pismeni dio ispita organizirat e se u obliku zadataka objektivnog tipa (ZOT) Usmeni dio ispita predstavlja zavrnu fazu ocjenjiavanja studenata i na njemu se utvruje konana ocjena SISTEM BODOVANJA Obaveze studenata bodovi Aktivnosti Prisutnost na predavanjima 10 Prisutnost na vjebama Aktivnost studenata Seminarski rad Esej Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita SISTEM OCJENJIVANJA Broj bodova Konana ocjena 10 10 10 10 10 - 25 10 - 25 20 - 50 Zavrni ispit 50 Predispitne obaveze studenata u toku semestra

95 100 Deset (10) 89 94 Devet (9) 82 88 Osam (8) 76 81 Sedam (7) 70 75 est (6) < 70 Pet (5) PREPORUENA DODATNA LITERATURA Canivez, P. (1999) Odgojiti graanina, Sarajevo: Pravni centar, Otvoreno drutvo BiH Cifri, I. (2008) kola izmeu tranzicije i modernizacije, u: Pili, . (ur.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split: kolski vjesnik, str. 129 148. Delors, J. (1998) Uenje blago u nama, Zagreb: Educa Freire, P. (2005) Pedagogy for oppressed, New York, London: Continuum Goja, J. (2008), Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalistika i konflikna perspektiva, u: Pili, . (ur.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split: kolski vjesnik, str. 45 58. H. Giesecke (1993) Uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa Hentig, H. v. (1997) Humana kola kola miljena na nov nain, Zagreb: Educa Klajn, N. (2003) Ne logo, Beograd: Re, str. 127 150. Kokovi, D. (2006) Kulturni kapital i nadoknaujue obrazovanje, u: Nemanji, M., Spasi, I. (ur.) Naslee Pjera Burdijea, Beograd, str. 39 48. Legrand, P. (1995) Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa. Lenzen, D. (2002) Vodi za studij znanosti o odgoju, Zagreb: Educa Lesourne, J. (1993) Obrazovanje & drutvo: izazovi 2000, Zagreb: Educa Marinkovi, J. (1981) Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb Mitter, W. (2007) Decenija transformacije i edukacijske politike u Centralnoj i Istonoj Evropi, u: Paali Kreso, A. (ur.) Komparativna edukacija, str. 75 96. Mougniott, A. (1995) Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa Neill, S. (1988) Slobodna djeca Samerhila, Beograd Numata, H. (2007) ta su djeca izgubila modernizacijom edukacije: komparacija i iskustva u Zapadnoj Evropi i Istonoj Aziji, u: Paali Kreso, A. (ur.) Komparativna edukacija, str. 241 264. Perotti, A. (1995) Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa: Zagreb. Prnjat, D. (2006) Aktuelnost Burdijeove kritike kole, u: Nemanji, M., Spasi, I. (ur.) Naslee Pjera Burdijea, Beograd, str. 59 64. Slatina (2000) Odgoj najkrai put ovjekovog uzdizanja do humaniteta, u: Radovi, knjiga XII, str. 365 384, Sarajevo: Filozofski fakultet Slatina (2001) kola izmeu odgoja kao ljudske i odgoja kao drutvene potrebe, u: Seljubac, S. (ur.) Zbornik radova sa okruglog stola 3 4, Tuzla: Behram-begova medresa Slatina, M. (2000) Odgoj/obrazovanje izmeu sekularizma i interkulturalizma, u: Novi muallim, br. 1., Sarajevo, str. 14 25. Tufeki, A. (2006) Nejednakosti u obrazovanju, u: Zbornik radova Filozofskog fakulteta br. 7, Tuzla, str. 337 352. Tufeki, A. (2008) Obrazovanje u suvremenim udbenicima sociologije, u: Pili, . (ur.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split: kolski vjesnik, str. 191 204. Vican, D. (1991) Koncepcija odgoja i obrazovanja Paula Freirea, u: Napredak, br. 132 (3), Zagreb, str. 268 295. Vican, J. (1991) Koncepcija odgoja i obrazovanja Paula Freirea, u: Napredak, broj 132 (3), str. 268 295, Zagreb Tufeki, A. (2006) Nejednakosti u obrazovanju, u: Zbornik radova Filozofskog fakulteta br. 7, Tuzla, str. 337 352. Tufeki, A. (2008) Obrazovanje u suvremenim udbenicima sociologije, u: Pili, .

(ur.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split: kolski vjesnik, str. 191 204. Vican, D. (1991) Koncepcija odgoja i obrazovanja Paula Freirea, u: Napredak, br. 132 (3), Zagreb, str. 268 295. ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA Sedmica Dan Datum Nastavna jedinica broj sati Uvoenje u sadraj kolegija 1. 3 Savremena recepcija pedagogije kao 3 2. normativne discipline Savremena recepcija pedagogije kao 3 3. empirijske discipline. Savremena recepcija pedagogije kao 3 4. hermeneutike discipline. Savremena recepcija pedagogije u kontekstu 3 5. simbolikog interakcionizma. Savremena recepcija pedagogije u kontekstu 3 6. etnometodologije Savremena recepcija pedagogije u kontekstu 3 7. teorije sistema. Postmoderna i znanost o odgoju 3 8 Odgoj i obrazovanje u procesima 3 9. globalizacije. Drutvene krize i odgoj i obrazovanje 3 10. Savremeni izazovi znanosti o odgoju 3 11. Restrukturiranje obrazovnih sistema u 3 12. savremenom svijetu. Kriza znanosti o odgoju u savremenom 3 13. svijetu. Mogui pravci daljnjeg razvoja pedagoke 3 14. misli. Samoevaluacija i evaluacija obraenih 3 15. sadraja Sedmica 1. 2. 3. 4. 5. 6 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. dan Datum broj sati

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA SAVREMENI PRISTUPI PEDAGOKIM ISTRAIVANJIMA FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE Studenti I semestra II ciklusa studija Odsjeka pedagogija psihologija Nakon svakog predavanja 3 1 0 Dr. sc. Mirzeta Hadi Suljki, vanr. prof Filozosfski fakultet Pedagogija Pedagogija psihologija Pedagogija psihologija 6

DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA KOLEGIJEM

Adresa fakulteta Telefon Fax Web stranica fakulteta

Dr. Tihomila Markovia br. 1 0038735252187 0038735303331 www.ff.untz.ba

PREPORUENA LITERATURA 1. Mui, V. Metodologija pedagokog istraivanja, Sarajevo, 1982. 2. Mui, V. Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja (drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje). Educa Zagreb,2004 3. Filipovi, M., Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajvo, 2004.. 4. Hadi-Suljki,M., Metodologija istraivanja u odgoju i obrazovanju, PrintCom, Tuzla, 2009.. 5. Kujundi,E., Bibliografija i metodi citiranja, Javna biblioteka Alija Isakkovi, Gradaac, 2006. 6. ami, M., Kako nastaje nauno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 7. u psihologiji odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 8. Good, S. Metode istraivanja u pedagogiji, psihologiji i sociologiji, Rijeka, 1967. Uredno pohaanje predavanja, aktivno sudjelovanje u seminarima i vjebama. PREDUSLOVI Svaki student za pristupanje ispitu obavezno izrauje projekt jednog istraivanja po slobodnom izboru.

SADRAJ KOLEGIJA 1. Mogunosti i granice nauno-istraivakog pristupa odgoju i obrazovanju 2. Paradigme istraivanja odgoja i obrazovanja 3. ta je to nauni rezultat i kako se on verificira 4. Vrste istraivanja odgoja i obrazovanja 5. Provoenje istraivanja odgoja i obrazovanja 6. Tok istraivanja 7. Izbor teme 8. Izrada projekta 9. Varijable 10. Prikupljanje podataka - postupci i instrumenti 11. Forme pisanja u drutvenim naukama 12. Pisanje rezimea 13. Pregleda literature 14. Pisanja koja se zasnivaju na istraivanju: 14.1. Kvantitativna istraivaja; Kvalitativna istraivanja; 15. Organizovanje istraivakog izvjetaja CILJEVI KOLEGIJA

Osposobljavanje studenata za samostalno utvrivanje i definiranje problema istraivanja, organiziranje i provoenje istraivanja u odgoju i obrazovanju, organiziranje i pisanje istraivakog izvjetaja i koritenje naunih rezultata u profesionalnom radu. OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na osnovu programskih sadraja i postavljenih ciljeva studenti e biti osposobljeni za:

samostalan istraivaki rad u oblasti pedagoke nauke i odgojno-obrazovne prakse kritiko ispitivanje i evaluacija rezultata istraivanja usmjeravanje recentne istraivake prakse na krucijalne probleme u naunom polju. U toku izvoenja nastave na predavanjima i vjebama koristit e se didaktike metode: - metoda usmenog izlaganja - metoda demonstracije i ilustracija - metoda razgovora - metoda pisanih radova - metoda praktinih radova Za mjerenje obrazovnih postignua i rezultata koristie se edukometrijske metode: - ZOT-ovi - Esej testovi - Izrada projekata i prezentacija Za ocjenjivanje studenata i utvrivanaj konane ocjene koristit e se sljedee metode: - metoda praenja, vrednovanja i ocjenjivanja rada studenata - metoda samovrednovanja i meusobnog vrednovanja - pismeni ispit - usmeni ispit Aktivnosti Predispitne obaveze studenata u toku semestra

NASTAVNE METODE

METODE PROVJERE ZNANJA

METODE OCJENJIVANJA STUDENATA

SISTEM BODOVANJA Obaveze studenata Prisutnost na predavanjima, vjebama i aktivnost studenata Seminarski rad Esej Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita SISTEM OCJENJIVANJA Broj bodova 95-100

Bodovi 10 30 10 30 20

Zavrni ispit

Konana ocjena Deset (10)

87- 94 Devet (9) 78-86 Osam (8) 69-77 Sedam (7) 60-68 est (6) Ispod 60 Pet (5) PREPORUENA DODATNA LITERATURA 1. Hadi-Suljki,M., Projektovanje nauno-istraivakog rada, Zbornik radova br.7, Filozofski fakultet,Tuzla, 2006. 2. Brki,M.&Hadi-Suljki,M.,Preoptereenost uenika, Jela Educa, Tuzla, 2001 3. Termiz, D., Metodologija drutvenih nauka, TKD ahinpai, Sarajevo 2003, 4. Andrilovi, V. Metode i tehnike istraivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 5. Brki, M. : Metodologija izrade testova znanja, Sarajevo, Educa, 2001. ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA Sedmica Dan Datum Nastavna jedinica 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Sedmica 1. 2. 3. 4. 5. 6 7. 8. 9. 10. 11. 12. dan Datum

broj sati 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 broj sati

13. 14. 15.

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA INTERAKTIVNO UENJE I PEDAGOKA KOMUNIKACIJA FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE Studenti I semestra II ciklusa studija Odsjeka pedagogija psihologija Radnim danom od 10-12 sati 2 1 0 Prof.dr.Rua Tomi,vanr.prof. Pedagogija psihologija 6 Filozofski fakultet

DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA KURSOM Adresa fakulteta Telefon Dr. Tihomila Markovia br. 1 0038735252187

Fax Web stranica fakulteta PREPORUENA LITERATURA

0038735303331 www.ff.untz.ba

Bratani M ( 1993 ). Mikropedagogija , Zagreb 1993. Braja Pavao ( 1994 ). Pedagoka komunikologija , Zagreb Dr.sci. Nenad Suzi ( 2005 ) Pedagogija za XXI , TT- Centar. Banja Luka Dr. Nenad Suzi i drugi : Interaktivno uenje I, II , III Ili Mile : Inkluzivna nastava , Filozofski fakultet, Istono Sarajevo, 2000 god. Tomi, R. Osmi I : Didaktika, Tuzla , 2005. Tomi, R : Savjetodavni odgojni rad , Tuzla, 2006.Didaktika, Tuzla , 2005. Redovno prisustvo nastavi i vjebama i PREDUSLOVI ispunjenim obavezama koji se odnose na nastavu SADRAJ KURSA 1. Meuljudski odnosi 2. Karakteristike meuljudskog odnosa 3. Interaktivna komunikacija u odgoju , kvalitetna kola 4. Komunikacija u nastavi 5. Vidovi pedagoke komunikacije 6. Pedagoko komuniciranje u malim grupama 7. Pedagoko komuniciranje u multietnikim grupama 8. Opi principi i metode ogdojnog rada 9. Interaktivno uenje ( pojam, karakteristike, razlike izmeu tradicionalnog uenja ) 10. Uvoenje uenika u uenje " uenja " 11. Savjetodavni rad sa uenicima 12. Pozitivni i negativni ishodi obrazovanja 13. Savremene strategije uenja 14. Evoluacija i samoevaluacija uenika 15. Uenje u inkluzivnoj koli 15. Istraivanja u oblasti uenja "uenja" CILJEVI KURSA OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na osnovu programskih sadraja i postavljenih ciljeva studenti e biti osposobljeni za: razumijevanje i kritiku analizu savremenih teorija odgoja razumijevanje recentnih tokova u pedagokoj znanosti praenje i vrednovanje promjena na polju odgoja i obrazovanja u savremenom drutvu U toku izvoenja nastave na predavanjima i vjebama koristit e se didaktike metode: - metoda usmenog izlaganja NASTAVNE METODE - metoda demonstracije i ilustracija - metoda razgovora - metoda pisanih radova - metoda praktinih radova

Za mjerenje obrazovnih postignua i rezultata koristie se edukometrijske metode: METODE PROVJERE ZNANJA - ZOT-ovi - Esej testovi - Izrada projekata i prezentacija Za ocjenjivanje studenata i utvrivanaj konane ocjene koristit e se sljedee metode: - metoda praenja, vrednovanja i METODE OCJENJIVANJA ocjenjivanja rada studenata STUDENATA - metoda samovrednovanja i meusobnog vrednovanja - pismeni ispit - usmeni ispit Praenje, vrednovanje studenata su nune faze prije samog ocjenjivanja studenata i ostvarivat e se pomou instrumenta koji prestavlja tabelarni prikaz svih aktivnosti studenata koje se vrednuju i prate. Metodom samovrednovanja i meusobnog vrednovanja utvruje se percepcija vlastitih postignua svakog studenta unutar cijele grupe. Pismeni dio ispita organizirat e se u obliku zadataka objektivnog tipa (ZOT) Usmeni dio ispita predstavlja zavrnu fazu ocjenjiavanja studenata i na njemu se utvruje konana ocjena SISTEM BODOVANJA Obaveze studenata Bodovi Aktivnosti Prisutnost na predavanjima 10 50 Prisutnost na vjebama 5 Predispitne obaveze 50 Aktivnost studenata 5 studenata u toku semestra Seminarski rad 10 Esej Pismeni dio ispita Zavrni ispit SISTEM OCJENJIVANJA Broj bodova Konana ocjena 94 100 Deset (10) 84-93 Devet (9) 74-83 Osam (8) 64-73 Sedam (7) 54-63 est (6) 0-53 Pet (5) PREPORUENA DODATNA LITERATURA 10 10 50 50 Zavrni ispit 50

ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA Sedmica Dan Datum Nastavna jedinica

broj sati

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Sedmica 1. 2. 3. 4. 5. 6 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. dan Datum

Meuljudski odnosi Karakteristike meuljudskog odnosa Interaktivna komunikacija u odgoju , Komunikacija u nastavi Vidovi pedagoke komunikacije Pedagoko komuniciranje u malim grupama Pedagoko komuniciranje u multietnikim grupama Opi principi i metode ogdojnog rada Interaktivno uenje ( pojam, karakteristike, razlike izmeu tradicionalnog uenja ) Uvoenje uenika u uenje " uenja " Savjetodavni rad sa uenicima Pozitivni i negativni ishodi obrazovanja Savremene strategije uenja Evoluacija i samoevaluacija uenika Uenje u inkluzivnoj koli Istraivanja u oblasti uenja "uenja"

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

broj sati

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA SAVREMENE DIDAKTIKE TEORIJE FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE Studenti I semestra II ciklusa studija Odsjeka pedagogija psihologija Poslije odranog predavanja 2 1 0 Dr. sc. Lejla Muratovi, docent Filozosfski fakultet Pedagogija Pedagogija psihologija Pedagogija psihologija 6

DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA KURSOM Adresa fakulteta Telefon Fax Web stranica fakulteta Dr. Tihomila Markovia br. 1 0038735252187 0038735303331 www.ff.untz.ba

PREPORUENA LITERATURA Bognar, L., Matijevi, M. (1993). Didaktika. Zagreb: kolska knjiga. Klafki, W. i sar. (1994). Didaktike teorije. Zagreb: Educa. Marsh, C. J. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. Previi, V. (ur). (2007). Kurikulum. Zagreb: kolska knjiga. Vilotijevi, M. (2001). Didaktika 1: predmet didaktike. Sarajevo: BH MOST. Vilotijevi, M. (2001). Didaktike teorije i teorije uenja. Sarajevo: BH MOST. Redovno prisustvo nastavi i vjebama i PREDUSLOVI ispunjenim obavezama koji se odnose na nastavu SADRAJ KURSA Historijski razvoj didaktike misli Historijski razvoj organiziranog kolstva Definiranje predmeta didaktike promjene u definiranju predmeta kroz historiju Stara kola, nova kola i savremena kola Teorijski pristupi nastavi i obrazovanju Sociocentristiki i pedocentristiki pristup Nauni, umjetniki i radni pristup Adaptabilni i emancipacijski pristup Sistemski i kreativni pristup Didaktike teorije i modeli nastave Didaktika kao teorija obrazovanja u okviru kritiko-konstruktivne znanosti o odgoju (Wolfgang Klafki) Pojam obrazovanja kao sredinja kategorija kritike didaktike Koncept planiranja nastave prema kritiko-konstruktivnoj didaktici Perspektive planiranja nastave Granice koncepta planiranja nastave i mogunosti praktine primjene Didaktika kao teorija pouavanja (Wolfgang Schulz) Didaktiko djelovanje u polju kole Uslovi, pretpostavke, struktura i naela didaktikog djelovanja Razine planiranja (perspektivno planiranje, grubo planiranje pojedinih nastavnih jedinica, procesno planiranje, korektivno planiranje) Berlinski model (P. Heimann) i hamburki model (W. Schulz) Didaktika kao kimbernetiko-informacijska teorija Felix von Cube (kritiki racionalizam) Odgoj i obrazovanje kao upravljanje Regulacijski krug Nauka o odgoju s aspekta kritikog racionalizma Primjena kibernetiko-informacijske teorije Didaktika kao teorija kurikuluma (Christine Mller) ta je kurikulum? Kurikulumska didaktika Od nastavnog plana i programa do kurikuluma Ciljno usmjereni pristup Planiranje, organizacija kontrola uenja u skladu s ciljno usmjerenim pristupom Prednosti ciljno usmjerenog pristupa? Didaktika kao kritika teorija nastavne komunikacije Rainer Winkel (kritika teorija) ta znai didaktika kritika, komunikativna? Temeljna struktura kritiko-komunikativne didaktike

Nastava u svjetlu kritiko-komunikativne didaktike Kritiko-komunikativno planiranje nastave CILJEVI KURSA Upoznati temeljne didaktike kategorije i stei uvid u historijski razvoj didaktike misli. Kritiki analizirati razliite pristupe obrazovanju i nastavi. Sticanje znanja o didaktikim teorijama i kritiko propitivanje istih. OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na osnovu programskih sadraja i postavljenih ciljeva studenti e biti osposobljeni za: razumijevanje didaktikog vokabulara i sluenje njime u svakodnevnom govoru; kritiko propitivanje obrazovnih procesa sa stajalita razliitih didaktikih teorija; planiranje i realiziranje nastavnog procesa u skladu s navedenim teorijama; U toku izvoenja nastave na predavanjima i vjebama koristit e se didaktike metode: - metoda usmenog izlaganja NASTAVNE METODE - metoda demonstracije i ilustracija - metoda razgovora - metoda pisanih radova - metoda praktinih radova Za mjerenje obrazovnih postignua i rezultata koristie se edukometrijske metode: METODE PROVJERE ZNANJA - ZOT-ovi - Esej testovi - Izrada projekata i prezentacija Za ocjenjivanje studenata i utvrivanja konane ocjene koristit e se sljedee metode: - metoda praenja, vrednovanja i METODE OCJENJIVANJA ocjenjivanja rada studenata STUDENATA - metoda samovrednovanja i meusobnog vrednovanja - pismeni ispit - usmeni ispit Praenje, vrednovanje studenata su nune faze prije samog ocjenjivanja studenata i ostvarivat e se pomou instrumenta koji prestavlja tabelarni prikaz svih aktivnosti studenata koje se vrednuju i prate. Metodom samovrednovanja i meusobnog vrednovanja utvruje se percepcija vlastitih postignua svakog studenta unutar cijele grupe. Pismeni dio ispita organizirat e se u obliku zadataka objektivnog tipa (ZOT) Usmeni dio ispita predstavlja zavrnu fazu ocjenjivanja studenata i na njemu se utvruje konana ocjena SISTEM BODOVANJA Obaveze studenata bodovi Aktivnosti Predispitne 50 Prisutnost na predavanjima 10 obaveze Prisutnost na vjebama 10 studenata u

Aktivnost studenata Seminarski rad Esej Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita SISTEM OCJENJIVANJA Broj bodova 95 100 89 94 82 88 76 81 70 75

10 10 10 25 25 Konana ocjena Deset (10) Devet (9) Osam (8) Sedam (7) est (6) 50

toku semestra

Zavrni ispit

Kontunuiranim redovnim prisustvom na nastavi (predavanja i vjebe) i aktivnou tokom itavog semestra studenti mogu ostvariti 30 bodova. Uspjenom izradom i prezentacijom individualnog ili grupnog projekta student moe osvojiti maksimalno 20 bodova (20%), dok se preostali broj od 50 bodova (50%) ostvaruje na pismenom i usmenom zavrnom ispitu. Iz svake < 70 Pet (5) aktivnosti studenti moraju imati minimalno 50 % od ukupnog broja bodova. PREPORUENA DODATNA LITERATURA Jensen, E. (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa. Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa. Matijevi, M. (2001). Alternativne kole. Zagreb: Tipex. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa. Terhart, E. (2001). Metode pouavanja i uenja. Zagreb: Educa. Tillmann, K. J. (1994). Teorije kole. Zagreb: Educa ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA Sedmica Dan Datum Nastavna jedinica broj sati Uvoenje u sadraj kolegija. Historijski 1. 3 razvoj didaktike misli Teorijski pristupi nastavi i obrazovanju 3 2. Didaktike teorije i modeli nastave 3 3. Didaktika kao teorija obrazovanja u okviru 3 4. kritiko-konstruktivne nauke o odgoju (Wolfgang Klafki) Perspektive planiranja nastave prema 3 5. kritiko-konstruktivnoj nauci teoriji Didaktika kao teorija pouavanja (Wolfgang 3 6. Schulz) Razine planiranja (perspektivno planiranje, 3 grubo planiranje pojedinih nastavnih 7. jedinica, procesno planiranje, korektivno planiranje) Didaktika kao kimbernetiko-informacijska 3 8 teorija - Felix von Cube (kritiki racionalizam) Primjena kibernetiko-informacijske teorije 3 9. Didaktika kao teorija kurikuluma (Christine 3 10. Mller)

11. 12. 13. 14. 15. VJEBE Sedmica dan 1. 2. 3. 4. 5. 6 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Od nastavnog plana i programa do kurikuluma Didaktika kao kritika teorija nastavne komunikacije Rainer Winkel (kritika teorija) Nastava u svjetlu kritiko-komunikativne didaktike Osvrt na sadraje obraene u toku semestra Evaluacija rada studenata Datum Uvoenje u sadraj vjebi Grupna obrada historijskog razvoja didaktike Teorijski pristupi obrazovanju i nastavi studentski referati Perspektive planiranja nastavne jedinice prema Klafkiju vjebanje Kognitivna mapa na temu Didaktika kao teorija pouavanja (Wolfgang Schulz) Eseji studenata Didaktika kao teorija pouavanja I parcijalna provjera Didaktika kao kimbernetiko-informacijska teorija - Felix von Cube (kritiki racionalizam)- izrada mape uma Didaktika kao teorija kurikuluma (Christine Mller) izrada mape uma Kreiranje otvorenog kurikuluma Didaktika kao kritika teorija nastavne komunikacije Rainer Winkel (kritika teorija) izrada kognitivne mape uma Eseji studenata na temu Nastava u svjetlu kritiko-komunikativne didaktike Osvrt na sadraje obraene u toku semestra II parcijalna provjera Evaluacija rada studenata

3 3 3 3 3 broj sati 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA Interdisciplinarno obrazovanje nastavnika FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI SA KURSOM Adresa fakulteta Telefon Fax Web stranica fakulteta Dr. Tihomila Markovia br. 1 0038735252187 0038735303331 www.ff.untz.ba Studenti I semestra II ciklusa studija Odsjeka pedagogija psihologija Nakon predavanja 2 1 0 Dr.sc.Selma Porobi, doc. Pedagogija psihologija 6 Filozosfski fakultet Pedagogija

PREPORUENA LITERATURA Suzi, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek, Banja Luka: TT-Centar. Suzi, N. (2003). Osobine nastavnika i odnos uenika prema nastavi tree izdanje. Banja Luka: TTcentar. Suzi, N. (2000b). Kako motivisati nastavnike. Pedagogija 3-4. 382-391 Ante Vukasovi, Interdisciplinarni pristup humanizaciji odnosa meu spolovima, Zagreb, 1981. PREDUSLOVI SADRAJ KURSA Uvoenje u sadraj kolegija. Interdisciplinarnost kao znanstvena disciplina - interdisciplinarnost u sistemu znanosti - interdisciplinarni pristup odgoju i obrazovanju - Predmet prouavanja interdisciplinarniog odgoja nastavnika - Karakteristike interdisciplinarnog odgoja nastavnika Odnos pedagogije sa drugim znanostima - multidisciplinarnost, - interdisciplinarnost i - transdisciplinarnos u odgoju nastavnika Izbori i napredovanje istraivaa obrazovanja u znanstvena zvanja - interdisciplinarno usmjerenog znanstvenog i nastavnog kadra u obrazovanju - uinkovitiji interdisciplinarni pristupi unaprjeivanja obrazovnih djelatnosti - Interdisciplinarnoi razmiljanje kao futuroloka potreba - Pedagoko razumijevanje interdisciplinarnosti odgoja - ovjek kao bie koje ui Kultura i odgoj kulturni prostor odgajanja interdisciplinarnog nastavnika - Ciklus kultura odgoj linost - Osnovni tip interdisciplinarne linosti - modeli uenja interdosciplinarnog ponaanja Interdisciplinarno obrazovanje Teorija interdisciplinarno obrazovanja nastavnika - interdosciplinarno obrazovanje kao pedagoka kategorija - Pojam i paradigma interdosciplinarnog obrazovanja - Procesi interdosciplinarnog obrazovanja Optimalno uenje/pouavanje interdisciplinarnog nastavnika - Tri podruja optimalnog uenja i pouavanja - kognitivno podruje , - psihomotorno podruje i - afektivno podruje - Optimalni uslovi uenja interdisciplinarnog nastavnika budunosti Pedagogija igre i slobodnog vremena u interdisciplinom obrazovanju Odgoj/obrazovanje i drutvo - Uticaj tehnolokih mogunosti na izvoenje i osposobljavanje nastavnika i uenika (sposobnosti, predznanja i motivacija za uenje) - odgoj/obrazovanje kao drutvena potreba - multikulturna drutva i interdisciplini odgoj - odgoj i obrazovanje izmeu kulturne i politike demokracije Redovno prisustvo nastavi i vjebama i ispunjenim obavezama koji se odnose na nastavu

- drava i odgoj/interdisciplinarno obrazovanje Odgajatelj profesija i ljudska dunost - osnovne odrednice majinskog odgojnog sistema u interdisciplinarnoj pedagogiji - profesionalizacija odgajateljskog/prosvjetnog poziva u interdisciplinarnoj pedagogiji Savremeni zahtjevi pedagoke interdisciplinarnosti - kreativni interdisciplinarni odgoj i postmoderna - umjetniki, ekoloki, zdravstveni i humanitarni problemi savremenog svijeta i odgoj obrazovni sistemi budunosti - interdisciplinarni oblici umjetnikog i raunalnog izraavanja - neformalni (izvankolski) umjetniki interdiciplinarni odgoj. CILJEVI KURSA Upoznavanje studenata sa najznaajnijim determinantama fenomena interdisciplinarni odgoj nastvnika i interdisciplinarno obrazovanje nastavnika, te upoznavanje studenata sa najvanijim historijsko-filozofskim pokazateljima razvoja fenomena interdisciplinarni pogled na obrazovanje i nauke o odgoju i obrazovanju. OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na osnovu programskih sadraja i postavljenih ciljeva studenti e biti osposobljeni za: razumijevanje i kritiku analizu savremenih teorija interdisciplinarnog odgoja razumijevanje recentnih tokova u pedagokoj interdisciplinarnoj znanosti praenje i vrednovanje promjena na polju odgoja i obrazovanja u savremenom drutvu Uspjeni studenti, koji su tokom nastavnog procesa kontinuirano izvravali svoje obaveze, e biti osposobljeni da: razumijevaju temeljne odrednice historijsko-filozofskog razvoja fenomena Interdisciplinarnog odgoja i obrazovanja nastavnika razumijevaju interdisciplinarnu pedagogiju kao integrirajuu nauku o odgoju razumijevaju i analiziraju najznaajnije odrednica profesionalizacije prosvjetnog poziva U toku izvoenja nastave na predavanjima i vjebama koristit e se didaktike metode: - metoda usmenog izlaganja NASTAVNE METODE - metoda demonstracije i ilustracija - metoda razgovora - metoda pisanih radova - metoda praktinih radova Za mjerenje obrazovnih postignua i rezultata koristie se edukometrijske metode: METODE PROVJERE ZNANJA - ZOT-ovi - Esej testovi - Izrada projekata i prezentacija Za ocjenjivanje studenata i utvrivanaj konane ocjene koristit e se sljedee METODE OCJENJIVANJA metode: STUDENATA - metoda praenja, vrednovanja i ocjenjivanja rada studenata - metoda samovrednovanja i

SISTEM BODOVANJA Obaveze studenata Prisutnost na predavanjima Prisutnost na vjebama Aktivnost studenata Seminarski rad Esej Pismeni dio ispita Usmeni dio ispita SISTEM OCJENJIVANJA

meusobnog vrednovanja pismeni ispit usmeni ispit

bodovi 15 / 15 10 15 30 15

Aktivnosti

Predispitne obaveze studenata u toku semestra

Zavrni ispit

Broj bodova Konana ocjena 90-100 Deset (10) 81-89 Devet (9) 72-80 Osam (8) 63-71 Sedam (7) 54-62 est (6) 0-53 Pet (5) PREPORUENA DODATNA LITERATURA Preporuena literatura pokriva osnovne aspekte tematika opisanih u sadraju kursa. Za naprednije izuavanje i usavravanje u okviru ove problematike predmetni nastavnik moe a i ne mora predloiti dodatnu literaturu. ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA Sedmica Dan Datum Nastavna jedinica broj sati Uvoenje u sadraj kolegija. 1. 3 Interdiciplinarnost kao znanstvena disciplina 3 Predmet prouavanja interdisciplinarniog 2. odgoja nastavnika Izbori i napredovanje istraivaa 3 3. obrazovanja u znanstvena zvanja Kultura i odgoj kulturni prostor 3 4. odgajanja interdisciplinarnog nastavnika Interdisciplinarno obrazovanje 3 5. Teorija interdisciplinarno obrazovanja 3 6. nastavnika Optimalno uenje/pouavanje 3 7. interdisciplinarnog nastavnika Pedagogija igre i slobodnog vremena u 3 8

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

interdisciplinom obrazovanju Multikulturna drutva i interdisciplini odgoj Odgajatelj profesija i ljudska dunost Odgoj/obrazovanje i drutvo Osnovne odrednice majinskog odgojnog sistema u interdisciplinarnoj pedagogiji Profesionalizacija odgajateljskog/prosvjetnog poziva u interdisciplinarnoj pedagogiji Savremeni zahtjevi pedagoke interdisciplinarnosti Kreativni interdisciplinarni odgoj i postmoderna UKUPNO

3 3 3 3 3 3 3 45 broj sati

Sedmica 1. 2. 3. 4. 5. 6 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

dan

Datum

Tuzla,6. 6. 2012. Voditelj odsjeka Dr. sc. Muhamed Omerovi, doc.