You are on page 1of 7

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, 13. – 16. svibnja 2012.

SO1 – 18

mr.sc. Siniša Jergović, dipl.ing.el. HEP – ODS d.o.o., Elektroistra Pula
sinisa.jergovic@hep.hr

Goran Licul, dipl.ing.el. HEP – ODS d.o.o., Elektroistra Pula
goran.licul@hep.hr

POVEĆANJE POGONSKE SIGURNOSTI SN NADZEMNIH VODOVA KORIŠTENJEM SILIKONSKIH IZOLATORA
SAŢETAK Zbog velikog broja kvarova zbog oštećenja izolacije uzrokovanih atmosferskim prenaponima zamijenjen je dio postojećih izolatora silikonskim štapnim izolatorima na najugroţenijem dijelu trase DV 35 kV Pazin – Vranja. Time se nastojalo povećati pogonsku pouzdanost dalekovoda, ali i steći prva iskustva s novom vrstom izolatora. U referatu je opisano pogonsko iskustvo s DV 35 kV Pazin - Vranja prije i nakon djelomične zamjene izolatora i iznešena prva iskustva sa silikonskim izolatorima u 35 kV mreţi DP "Elektroistra" Pula. Kljuĉne rijeĉi: Atmosferski prenapon, povratni preskok, kapasti izolator, izolatorski lanac, kompozitni silikonski izolator.

INCREASING OF RELIABILITY OF MV OVERHEAD LINES USING COMPOSITE SILICONE INSULATORS
SUMMARY Due to frequently occurred failures and insulators damages which are caused by lightining overvoltages, various number of existing insulators are replaced in mostly imperiled part of line 35 kV Pazin - Vranja. The idea was to increase the operational reliability of line, and gain the first experience with a new type of insulators. In this report is represented operational experience with specified overhead line before and after replacement of insulators. In addition, first experience with silicone insulators in network 35 kV DP "Elektroistra" Pula also is represented. Key words: Lightining overvoltage, back flashover, cap and pin insulator, insulator string, composite silicon insulator.

1.

UVOD

Atmosferski prenaponi najčešći su uzrok kvarova na nadzemnim elektroenergetskim vodovima. To se osobito odnosi na srednjenaponske (SN) vodove gdje su atmosferski prenaponi osnovni činitelj kod koordinacije izolacije. Tijekom 85 godina u pogonu mreţe nazivnog napona 35(50) kV na području Istre zabiljeţen je velik broj kvarova na postrojenjima i vodovima zbog atmosferskih prenapona u odnosu na mreţe niţih nazivnih napona. U posljednjih dvadeset godina ugradnjom metaloksidnih odvodnika prenapona značajno je smanjen broj kvarova u rasklopnim postrojenjima, dok su oštećenja i kvarovi na izolatorima nadzemnih vodova i dalje učestala pojava. Taj se problem pokušalo riješiti na razne načine, međutim s više ili manje uspjeha. Zbog velike grmljavinske aktivnosti i teških uvjeta uzemljenja nisu bila moguća tehnoekonomski opravdana rješenja kojima bi se s postojećom opremom značajnije smanjio broj kvarova na nadzemnim vodovima. 1

Smanjenje broja kvarova zbog povratnog preskoka postiţe se na slijedeći način:   smanjenjem broja povratnih preskoka povećanjem otpornosti izolacije na električni luk. U beznaponskoj pauzi luk se gasi te se deionizira okolni zrak pa u velikom broju slučajeva već nakon brzog ponovnog uklopa vod ostaje u pogonu. Kod udara groma u stup ili zaštitno uţe. Električni luk koji gori uz površinu izolatora dovodi do velikih termičkih naprezanja materijala izolatora te moguće do njegova razaranja. a provode se ugradnjom zaštitnih armatura kojima se luk otklanja od izolatorskog lanca i na taj se način štiti od oštećenja.Svi nadzemni vodovi nazivnog napona 35(50) kV na području DP “Elektroistra” izvedeni su sa zaštitnim uţetom na čelično rešetkastim ili armiranobetonskim stupovima pa su u daljnjem tekstu opisane pojave kod udara groma u takav vod. Ta energija ovisi u prvom redu o jakosti struje i vremenu trajanja luka. budući da na pojavu povratnog preskoka utječu i druge veličine. odnosno izgradnje izvedbom uzemljivača sa što manjim otporom uzemljenja. Uz pretpostavljenu struju groma 20 kA dobiva se najveći otpor uzemljenja stupa prema (1):   Ruz  11 Ω za izolatorski lanac 2K170/280 Ruz  17 Ω za izolatorski lanac 3K170/280. Podnosivi udarni naponi izolatorskih lanaca od izolatora K170/280 prikazani su u tablici I. Takav preskok naziva se povratni preskok i za izolaciju voda jednako je opasan kao i preskok koji nastaje kod udara groma u fazni vodič. Tako niske vrijednosti otpora uzemljenja nije moguće postići kad trasa dalekovoda prolazi područjem s visokim specifičnim otporom tla. NASTANAK POVRATNOG PRESKOKA Na vodovima sa zaštitnim uţetom većina udara groma završava na stupu ili zaštitnom uţetu. Do toga dolazi kad je stup. a raspodjela struja ovisi o više faktora. duţ stupa moţe doći do takvog pada napona odnosno takvih povišenja potencijala prema faznim vodičima da izazove preskok ili proboj prema njima. što se za praktična razmatranja moţe smatrati istim mjestom. Međutim. velika je vjerojatnost da će do povratnog preskoka doći istovremeno na više faznih vodiča pa je u takvom slučaju nastao višefazni kratki spoj sa strujom reda veličine kA koja zbog relativno dugog trajanja moţe oštetiti izolatore. odnosno na relej za automatski ponovni uklop (APU). Iz tog se razloga povratni preskoci nastoje što je moguće više spriječiti jer su oni najčešći uzročnici kvarova na srednjenaponskim nadzemnim vodovima sa zaštitnim uţetom. O energiji električnog luka ovisi da li će doći do oštećenja izolatora u tolikoj mjeri da on izgubi izolacijsku sposobnost. primjenjuju se na ugroţenim dionicama i na mjestima gdje to propisi zahtijevaju. 2. već samo učiniti manje vjerojatnim. Tu struju relejna zaštita detektira kao kvar i djeluje na isklop prekidača. Mjere kojima se nastoji povećati otpornost izolacije na električni luk. Preskok preko izolatora stvara ionizirani kanal kojim nakon odvođenja struje groma u zemlju moţe teći struja kvara tjerana faznim naponom mreţe. struja groma odvodi se u zemlju preko više stupova. 2 . Na taj način nije moguće spriječiti povratni preskok. Iz tog razloga naročito je opasan povratni preskok. točnije konzole na višem potencijalu od podnosivog udarnog napona izolacije voda. odnosno smanjiti mogućnost oštećenja izolatora. Naime. Prema vaţećim tehničkim propisima [1] smatra se da povratni preskok na fazni vodič nije vjerojatan ako je ispunjen uvjet: R uz  gdje je: Ui Im (1) Ruz – otpor uzemljenja stupa bez spoja sa zaštitnim uţetom (Ω) Ui – podnosivi udarni napon izolatora (kV) Im – amplituda struje groma (kA) Izraz (1) predstavlja veoma pojednostavljen pristup zaštiti od povratnih preskoka. Prva mjera se u pravilu nastoji provesti kod projektiranja voda dimenzioniranjem izolacije i glave stupa. Izolacija dalekovoda 35 kV najčešće je izvedena kao izolatorski lanac s dva odnosno tri kapasta izolatora.

Koordinacija izolacije i zaštita od prenapona Izolaciju voda čine izolatorski lanci sastavljeni od kapastih izolatora tipa K 170/280. Ukupno je na dalekovodu:¸   52 stupa s osnovnom izolacijom 53 stupa s električki pojačanom izolacijom. Tehniĉki podaci dalekovoda Nazivni napon : 35 kV 2 Presjek i materijal vodiča : Al/Fe uţe 120/20 mm 2 Zaštitno uţe : Fe uţe 35 mm Izolatori : K 170/280 Stupovi : ţeljezno-rešetkasti tip "jela" Broj stupova : 105 Broj nosivih / zateznih stupova : 78 / 27 Prosječni raspon : 217 m Uzemljenje stupova : prsten i/ili zrake duţine 20(30)m od pocinčane čelične trake 254 mm Duţina voda : 23. 3.jednostruki nosivi pojačani (3 K170/280) DLp . OSNOVNE ZNAĈAJKE DV 35 KV PAZIN – VRANJA Opći podaci Napajanje TS 35/10/20 kV Vranja izvedeno je radijalno preko DV 35 kV Pazin – Vranja. Svaki kvar na dalekovodu predstavlja prekid napajanja TS 35/10/20 kV Vranja zbog ograničene mogućnosti rezervnog napajanja po vodu napona 20 kV. Na vodu se nalaze slijedeće vrste izolatorskih lanaca:      L . Na izolatorskim lancima DV 35 kV Pazin . Trasa dalekovoda prolazi brdovitim terenom prekrivenog niskom šumom na prosječnoj nadmorskoj visini 321 m.dvostruki nosivi pojačani (23 K170/280) Zp .2/50 s kV podnosivi 224 340 310 preskočni 50% 236 358 314 podnosivi izmjenični napon 50 Hz na kiši kV 140 160 161 3 .2. DV 35 kV Pazin –Vranja projektiran je i izgrađen u dvije faze: dionica od TS 35/10 kV Pazin (stup br.1.jednostruki nosivi (2 K170/280) Lp . Najveći broj grmljavinskih dana je tijekom ljetnih mjeseci kad dolazi do gotovo svakodnevnog formiranja grmljavinskih oblaka iznad središnjeg dijela istarskog poluotoka. odnosno prema podatku iz projektne dokumentacije s 50% vjerojatnosti očekuje se 50 grmljavinskih dana godišnje. a dio voda do TS 110/35/10(20) kV Pazin 1978. godine. Podnosivi naponi izolatorskih lanaca 3 izolatorski lanac 2K170/280 3K170/280 3K170/280 zaštitna armatura donji rog udarni napon 1.3.jednostruki zatezni pojačani (3 K170/280) DZp . godine. Specifični otpor tla duţ trase kreće se od 90 do 1370 m.18) do TS 35/10/20 kV Vranje izgrađena je 1973. 3.Vranja nisu ugrađene zaštitne armature osim u rasponu kojim se prelazi ţeljeznička pruga gdje su montirani po jedan zaštitni rog s donje strane izolatorskog lanca. Kod izgradnje voda ugrađivani su porculanski izolatori koji su tijekom eksploatacije zamijenjivani sa staklenim.15 km Godina izgradnje : 1973. Na prvom stupu dalekovoda kod TS 110/35/10(20) kV Pazin i na ulazu u TS 35/10/20 kV Vranja ugrađeni su odvodnici prenapona ABB tip MWK 36.dvostruki zatezni pojačani (23 K170/280) Osnovna izolacija voda je izolatorski lanac od 2 izolatora K 170/280. 3.3. godine na vodu bio otprilike jednak broj obje izvedbe izolatora. Dalekovod cijelom trasom prolazi područjem u kojem se broj grmljavinskih dana kreće od 40 do 45. tako da je 2001./1978. Tablica I.

5. Tablica II.1999 11.6.78 stup br. što neposredno utječe na trajanje prekida napajanja električnom energijom kupaca iz TS 35/10/20/ kV Vranja.25 22. raspodjele zamijenjenih izolatora duţ voda te profila trase zaključeno je slijedeće:       veći broj (74. što je ukupno 30 stupova. godine te raspodjele oštećenih izolatora duţ trase voda moguće je procijeniti ugroţenost voda odnosno pojedine dionice od atmosferskih prenapona. 97. podrazumijeva se mehaničko razaranje diska izolatora u lancu. na raspodjelu kvarova po stupnim mjestima ne moţe se primijetiti utjecaj visine stupa i izvedbe uzemljivača. Da situacija bude još teţa.1999 11.2000 5. pokazalo se da najveći broj kvarova na dionici koja je najnepristupačnija vozilima. Stakleni izolatori u najvećoj su mjeri ugrađeni na stupovima sa osnovnom izolacijom jer je na tim stupovima najčešće dolazilo do oštećenja izolatora. nalaze se podaci o kvarovima koji su doveli do prekida pogona dalekovoda.55 stup br. polovica od ukupnog broja kvarova bila je na dionici od stupa br.93 stup br.1999 17.9.11.40 stup br.25 16. Budući da je bilo primjetno da do povratnog prekoka u pravilu dolazi na izolatorskim lancima s dva izolatora. godine zamijenjeni su svi izolatorski lanci 2K170/280 na dionici od stupa br. godine datum 23.oštećenja izolatora su takva da nije došlo do proboja. 2001.6.6 16. što dovoljno govori o ugroţenosti te dionice od atmosferskih prenapona. – 2000. za zamjenu je odabran izolator istog podnosivog udarnog napona da bi se preskoci u što većoj mjeri 4 . odnosno kvara.7.br. Pronalaţenje mjesta kvara i zamjena oštećenih izolatora značajno je oteţana zbog velike duţine voda. na stupovima s 2 izolatora u lancu. U razdoblju od tri godine prije prve ugradnje silikonskih izolatora na tim je stupovima zamijenjen ukupno 101 izolator i bilo je 9 od ukupno 11 kvarova na vodu.55 21 uzemljivač stupa prsten traka 330 m traka 320 m traka 330 m prsten prsten traka 320 m traka 320 m traka 320 m traka 330 m prsten traka 320 m Pod pojmom "kvar" u tablici II.10 stup.7. – 2000.6. u tablici II opisana je izvedba pojedinog uzemljivača prema projektnoj dokumentaciji.7.85 stup br.4.64 stup br.55 19.2000 31. godine na vodu bilo otprilike jednak broj porculanskih i staklenih izolatora. više od 90 % kvarova bilo je na osnovnoj izolaciji.81 stup br.1999 11. Na osnovu podataka iz tablice II. u 50 % kvarova bilo je oštećeno dva ili više izolatorskih lanaca. Kvarovi na DV 35 kV Pazin – Vranja 1998.75 23.75 18.4 16. tako da je 2001.2001 12.25 19. do velikog broja kvarova dolazilo je na mjestu diskontinuiteta izolacije. Nakon pojave staklenih izolatora oštećeni porculanski izolatori zamijenjivani su staklenim.6.2000 12.5 %) oštećenih izolatora je na osnovnoj izolaciji . tj.3 stup br.2000 15.1999 17.34 opis kvara oštećen 1 lanac oštećen 1 lanac oštećena 2 lanca oštećen 1 lanac oštećena 3 lanca oštećena 3 lanca oštećena 2 lanca oštećena 3 lanca oštećen 1 lanac oštećen 1 lanac oštećen 1 lanac oštećena 3 lanca izolacija Lp L L L L L L L L L L L materijal izolatora porculan staklo staklo staklo staklo staklo staklo staklo staklo staklo staklo porculan visina stupa 18. 78 do 93.86 stup br. ali i nepristupačnosti značajnog dijela trase.61 stup br.4. 40 do stupa br.2001 mjesto kvara stup br. U sklopu radova na redovnom odrţavanju voda.6.1999 11. UGRADNJA SILIKONSKIH IZOLATORA NA DV 35 kV PAZIN – VRANJA 5. Budući da je otpor uzemljenja stupova mjeren bez odspajanja zaštitnog uţeta pa na temelju dobivenih rezultata nije moguće procijeniti vjerojatnost povratnog preskoka na nekom stupu. Na temelju tih podataka i ukupnog broja od 200 komada izolatora koji su zamijenjeni u sklopu redovnog odrţavanja voda u razdoblju 1998. Slijedeće godine izvršena je zamjena svih ostalih izolatorskih lanaca s dva izolatora. ANALIZA KVAROVA I PODATAKA O ODRŢAVANJU VODA PRIJE ZAMJENE IZOLATORA U tablici II.3 21 26.

travanj 2003. . Jedini kvar bio je na dijelu trase u kojoj tada još nisu bili ugrađeni silikonski izolatori. Prorade relejne zaštite u periodu lipanj 2001. Tablica IV. Tehničke karakteristike ugrađenog silikonskog izolatora podnosivi napon industrijske frekvencije na kiši podnosivi udarni napon (1. što dovoljno govori o energiji električnog luka. godine zamijenjeno je ukupno 16 silikonskih izolatora na kojima su primijećena veća oštećenja uslijed termičkog djelovanja električnog luka na metalnim dijelovima ili silikonskom plaštu te su preventivno zamijenjeni. prikazani su prvi zamijenjeni silikonski izolatori s znatnim oštećenjem metalnih dijelova uzrokovanih povratnim preskokom. Električni luk tolike energije sigurno bi svojim toplinskim učinkom doveo do takvog oštećenja staklenog ili porculanskog izolatora da bi daljnji pogon dalekovoda bio onemogućen.2/50 s) . odnosno prekid pogona zbog oštećenja izolatora. Tom prilikom je presječen batić jednog izolatora. Tijekom redovnog odrţavanja u razdoblju od 2002.ograničili na stupovima s novim izolatorima.Vranja ugrađeni su silikonski izolatori renomiranog europskog proizvođača slijedećih značajki: Tablica III. Vrsta kvara Broj prorada Zemni spoj 10 Preopterećenje 2 Kratki spoj 5 Sve prorade relejne zaštite navedene u tablici IV. Na DV 35 kV Pazin . do 2011. Broj i uzroci prorade relejne zaštite u vremenskom periodu od dvije godine nakon ugradnje silikonskih izolatora prikazani su u tablici IV. Radi veće otpornosti silikonskog izolatora na toplinsko djelovanje električnog luka. kada su zbog preskoka oštećeni svi izolatorski lanci na stupu br. POGON DALEKOVODA NAKON ZAMJENE IZOLATORA Nakon ugradnje novih izolatora proveden je pojačani monitoring voda u smislu praćenja rada relejne zaštite i vremenskih prilika u području trase voda. 34. Poslije tog kvara pa do danas na DV 35 kV Pazin -Vranja nije zabiljeţen niti jedan kvar. ali je zbog prijelaznog otpora struja kvara bila oko 500 A.pozitivan duljina preskočne staze duljina strujne staze prekidna mehanička sila promjer i broj šešira duljina između ovjesišta masa izolatora ovjes 105 kV 220 kV 385 mm 1000 mm 70 kN 8 / 120 mm 440 mm 1. bilo je realno očekivati manji broj kvarova na vodu.7 kg zdjelica-batić 6. bile su za grmljavinskog nevremena. Dvije prorade nadstrujne zaštite u prvom stupnju (preopterećenje) treba promatrati kao preskok preko izolatora u više faza. U ostalim slučajevima kvarovi su bili prolaznog karaktera i nakon brzog APU vod je ostao u pogonu. 5 . Na slici 1.

Slika 1. Oštećenja na batićima izolatora uslijed povratnog preskoka Slika 3. Detaljni prikaz oštećenog batića jednog izolatora 6 . Oštećenja na zdjelicama izolatora uslijed povratnog preskoka Slika 2.

Zagreb. S. 7 . od presudne je vaţnosti kakvoća izrade izolatora od kompozitnog materijala i u tom pogledu nema mjesta kompromisima. Prednost silikonskog izolatora je i veoma mala masa. Energija 1. što neposredno utječe na skraćenje trajanja prekida pogona dalekovoda. Ugradnjom silikonskih izolatora na od prenapona najugroţenijem vodu 35 kV namjera je bila povećati pogonsku sigurnost predmetnog dalekovoda. 1986. S. Korištenjem silikonskih izolatora umjesto klasičnih staklenih i porculanskih izolatora na jednostavan i troškovno prihvatljiv način u tolikoj se mjeri povećala sigurnost pogona DV 35 kV Pazin – Vranja da su dugotrajni prekidi pogona i naporno traţenje mjesta kvara na tom vodu postali stvar prošlosti. Nakon 10 godina u pogonu na tom vodu moţe se zaključiti da je silikonski izolator značajno otporniji na djelovanje električnog luka i da ga povratni preskoci ne mogu tako lako oštetiti kao što je slučaj sa porculanskim i staklenim izolatorima. Ţutobradić: O vjerojatnosti nastanka povratnog preskoka na elektrodistributivnim vodovima. 1987. ali i steći prva iskustva u pogonu s novim vrstom izolatora. Končar. Padelin: Zaštita od groma. primjena silikonskih izolatora moţe doprinijeti značajnom povećanju pogonske sigurnosti nadzemnih vodova. Međutim. ZAKLJUĈAK Nastanak povratnog preskoka prilikom udara groma i njegove posljedice na srednjenaponskim vodovima nije moguće spriječiti. a očituju se u visokim otporima uzemljenja dalekovodnih stupova te grmljavinski aktivnom području. Zagreb. Stoga prilikom izbora i nabave silikonskih izolatora posebnu pozornost treba posvetiti rezultatima ispitivanja. 1995. Tehnički priručnik. Ţutobradić: Zaštita nadzemnih vodova od atmosferskih napona. Energija 2. Školska knjiga. atestima i referencama proizvođača. u određenim specifičnim uvjetima primjene koji vladaju u cijelom našem primorju. koja omogućava monteru lakše kretanje do pogođenog stupa i zamjenu oštećenih izolatora. Kao i kod ostale električne opreme. 1980. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskim vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV. SL 65/88 M. Novi materijali u konstrukciji izolatora neće moći ugroziti primat porculana i stakla kao prvi izbor materijala za izradu izolatora zbog svojih provjerenih i trajnih svojstava.7.