OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Vrste Potencijal Tehnologije

Doc.dr.sc. Damir Šljivac Doc.dr.sc. Zdenko Šimić

Ovaj projekt financira EU

Publikacija sadrži materijale sa seminara «Obnovljivi izvori energije u strukovnom obrazovanju» koji se održao u Zagrebu 19. i 20 veljače 2009, u sklopu projekta AWERES - AWareness and Education in Renewable Energy Sources (Osvještavanje i obrazovanje o obnovljivim izvorima energije). Cilj projekta je povećanje uporabe obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj. To će se postići promidžbom i obrazovanjem o obnovljivim izvorima energije, najprije na dva pilot-područja, a kasnije u čitavoj Hrvatskoj. U sklopu projekta, dvije strukovne škole - u Labinu i Varaždinu - opskrbit će se opremom potrebnom za nastavu na području obnovljivih izvora energije - vjetroelektranom, sunčevom elektranom, sustavom za grijanje pomoću sunca te potrebnom mjernom opremom, što će učenicima - budućim električarima, mehaničarima, instalaterima omogućiti da stručno i samostalno odgovore na rastuću potražnju za obnovljivima na hrvatskom tržištu, a drugim strukovnim školama integraciju novog predmeta u svoj nastavni program. Voditelj projekta AWERES je Društvo za oblikovanje održivog razvoja (Zagreb), a partneri na projektu su: udruge Franjo Koščec iz Varaždina i PUT iz Labina te Srednja škola Mate Blažine, Labin i Elektrostrojarska škola Varaždin. Više informacija o projektu potražite na: http://www.aweres.net

PUT

Ova publikacija izrađena je uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Društva za oblikovanje održivog razvoja kao voditelja projekta i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledišta Europske unije.
Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

1

Sadržaj:
1. UVODNO O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE............................................ 1 1.1. Potreba za obnovljivim izvorima energije................................................... 1 1.2. Osnovni izvori i oblici energije .................................................................. 3 1.3. Svojstva obnovljivih izvora energije ........................................................... 6 1.4. Trenutno stanje korištenja obnovljivih izvora energije .............................. 14 2. REGULATIVA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE.............................................. 17 2.1. Direktiva EU o obnovljivim izvorima ........................................................ 17 2.2. Obnovljivi izvori energije u hrvatskim zakonima ...................................... 20 3. ENERGIJA BIOMASE ...................................................................................... 27 3.1. Vrste i osnovne značajke biomase .......................................................... 27 3.2. Tehnologije proizvodnje energije iz biomase ........................................... 29 3.3. Potencijali i proizvodnja biomase ............................................................ 43 4. ENERGIJA VJETRA.......................................................................................... 48 4.1. Snaga i energija vjetra i vjetroagregata................................................... 48 4.2. Podjela i dijelovi vjetroelektrana.............................................................. 54 4.3. Princip rada vjetroelektrane u EES i izbor generatora............................... 59 4.4. Kriteriji priključenja vjetroelektrane na mrežu......................................... 64 4.5. Tržište energije vjetra i stanje u Hrvatskoj................................................ 69 5. ENERGIJA SUNČEVOG ZRAČENJA ................................................................ 73 5.1 Potencijal Sunčeva zračenja ..................................................................... 73 5.2 Toplinska primjena .................................................................................. 78 5.3 Proizvodnja električne energije................................................................. 83 5.4. Zaključno................................................................................................ 91 6. GEOTERMALNA ENERGIJA ............................................................................ 92 6.1 Porijeklo i priroda geotermalne energije .................................................. 92 6.2 Geotermalni resursi ................................................................................. 94 6.3. Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje............................... 96 6.4. Korištenje geotermalne energije za proizvodnju električne energije ......... 98 7. ENERGIJA POLOŽAJA VODE........................................................................ 101 7.1. Hidroenergetski resursi ......................................................................... 101 7.2. Snaga i energija HE .............................................................................. 104 7.3. Hidroelektrane...................................................................................... 106 7.4. Turbina i generator male HE ................................................................. 108 7.5. Zaključno.............................................................................................. 112 Literatura: ....................................................................................................... 113

diversifikacija energetskih izvora. Utjecaj na okoliš jedan je od značajnih faktora u razmatranju priključenja novih proizvodnih objekata na mrežu. Zemlje Europske unije preuzele su obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova za 8%.4 98.5 96.1.1 69.4 72. UVODNO O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE 1. Tablica 1.8 98.0 92.8 99. Potreba za obnovljivim izvorima energije Suvremeni elektroenergetski sustavi uglavnom su razvijeni tijekom posljednjih 50 godina. Na temelju Kyoto Protokola mnoge zemlje trebaju smanjiti kombiniranu emisiju stakleničkih plinova razvijenih zemalja za otprilike 5 % u odnosu na vrijednost iz 1990.9 92.2 97.0 1 .1.1 94.3 81.1 96. odnedavna se ponovno pojavilo značajno zanimanje za priključenjem proizvodnih objekata na distribucijsku mrežu. godinu.7 90.1.4 78.8 97.7 91. dok je za Hrvatsku očekivano smanjenje za 5 %. zahtjevi za samoodrživosti nacionalnih energetskih sustava…).1 81. U posljednjih nekoliko godina pojavilo se više utjecaja čije je kombiniranje dovelo do povećanog zanimanja za distribuiranu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (smanjenje emisije CO2. Distribucijske mreže mogu se u tom slučaju projektirati za jednosmjerne tokove snaga i dimenzionirati samo za potrebe potrošačkih opterećenja. Konvencionalni ustroj suvremenih elektroenergetskih sustava nudi veliki broj prednosti.4 92. programi energetske učinkovitosti ili racionalnog korištenja energije. godine.3 97.7 96. Na kraju.8 97.6 Cilj Kyoto protokola: 92. često i na velikim udaljenostima.2 92.0 95. Povezane visokonaponske prijenosne mreže omogućuju minimiziranje zahtjeva za snagom pričuve generatora.8 90. distributed or dispersed or embedded generation) [17].7 93. do 2012.5 77.2 84.8 94. Veće proizvodne jedinice mogu biti učinkovitije te su u pogonu s relativno manjim brojem pogonskog osoblja. godine.9 88. Razvoj je slijedio ideju vodilju prema kojoj su veliki središnji generatori preko transformatora injektirali električnu snagu u visokonaponsku prijenosnu mrežu. snaga je iz prijenosnog sustava preko serije distribucijskih transformatora usmjeravana kroz srednjenaponsku i niskonaponsku distribucijsku mrežu prema potrošačima na nižem naponu. deregulacija i natjecanje.3 90.9 92. Zatim je prijenosni sustav korišten za transport snage.8 92. Međutim. Zemlje 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 EU 25 EU 15 Hrvatska 91.0 70. Ova je namjera poznata kao distribuirana proizvodnja električne energije (eng. u razdoblju od 2008. Rezultati smanjenja emisije stakleničkih plinova u % u odnosu na 1990.1 99. Veliki iznosi snage mogu biti prenijeti na velikim udaljenostima uz ograničene gubitke.

Kogeneracijske sheme koriste otpadnu toplinu termalnih proizvodnih objekata bilo za industrijske procese ili grijanje te su vrlo dobar način povećanja ukupne energetske učinkovitosti. S jedne se strane nalaze inženjeri motivirani iskustvenim spoznajama o složenosti pogona elektroenergetskog sustava koji iskazuju zabrinutost u pogledu elementarne ostvarivosti masovnog uvođenja nereguliranih i neupravljivih generatora u elektroenergetsko. fotonaponske izvore. energiju iz otpada te iz biomase. CHP) koji vjeruju da takve proizvodne jedinice nužno treba uvoditi u pogon kako bi se ispunili domaći i međunarodni zahtjevi za smanjenjem emisije CO2. „Tri vala“ fosilnih godina i potreba za obnovljivim izvorima energije 2 . Štoviše. Obnovljivi izvori imaju znatno manju energetsku vrijednost u usporedbi s fosilnim gorivima zbog čega su njihove elektrane manje veličine te geografski široko raspodijeljene i priključuju se uglavnom na distribucijsku mrežu. combined heat and power. S druge se pak strane nalaze entuzijastični zagovarači izvora obnovljive energije poput vjetroelektrana i kogeneracije električne i toplinske energije (eng. zemni plin. plina i nafte. a posebice distribucijsku mrežu. obnovljivi izvori povećavaju samoodrživost elektroenergetskog sustava u slučajevima eventualne energetske krize u proizvodnji električne energije koja je danas ovisna o isporuci ugljena.Stvaraju se programi iskorištavanja obnovljivih izvora koji uključuju vjetroelektrane. 100 90 80 % Potrošnje % Share 70 60 50 40 30 20 10 0 1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020 2040 2060 Biomass Biomasa Coal Ugljen Oil Nafta Gas Prirodni plin Water & i vjetar Voda Wind Other Renewables Ostali OIE Slika 1. male hidroelektrane.1.

1. A. te unutarnja energija Hlađenjem Zemlje postupno nastaje Zemljina kora (kruti dio debljine 50 km). biomase i fosilnih goriva) 2. rezultat: kinetička energija morskih struja i vjetra. rezultat: hrana. Prosječna dnevna količina energije koja se dovodi na površinu: 5. Isparavanje (kruženje vode i vodene pare u atmosferi. B.2. To znači da je godišnja energija Sunca veća od ukupnih termonuklearna fuzija vodika.4 ⋅ 103 kJ/m2. Strujanje vode i zraka (kao posljedica razlika temperatura zraka i vode. Osnovni izvori i oblici energije 1.2. Prema trenutno razvijenoj tehnologiji moguće primjene su: toplinske crpke. Energija Zemlje (geotermalna) 1. Osnovni izvori energije Osnovni izvori energije koje nalazimo u prirodi su: energija Sunca.05 ⋅ 109 TWh). rezultat: potencijalna energija vodotokova u odnosnu na morsku razinu) 3. te potencijalna energija morskih valova) Znatno manji služi izravno kao oblik energije (Sunčevo zračenje). izvori vruće vode i pare.3 [K] / 33 [m]. a 70% na Zemlju = 1. Jezgra Zemlje: rastaljena materija na 5500 K i 345 ⋅ 109 Pa. energija Zemlje i energija gravitacije. rezervi nafte i ugljena zajedno! Pri tome se veći dio energije dobija posredno: drveta. Moguće primjene vezane su za temperaturni gradijent jer se toplinska energija može iskoristiti samo ako postoji razlika u temperaturi. Energija gravitacije Posljedica gravitacijske sile između Sunca. jake gravitacijske sile ubrzavaju atome plinova prema središtu . a postoje i 3 .5 ⋅ 109 TWh (s tim da se od toga 30% reflektira u svemir.podiže se unutarnja temperatura (na 107 K) i tlak (na 1014 Pa). što čini energiju s obzirom na površinu Zemlje od 2. a kore 0. Fotosinteza (kemijska energija biljaka. Prosječni temperaturni gradijent Zemlje: 1 [K] / 33 [m]. pri čemu se kidaju elektroni iz atoma i mješaju s jezgrama u plazmu ⇒ Oslobođena energija prenosi se prema površini. Obično se javljaju dvije plime i oseke tijekom Mjesečevog dana i one se nazivaju poludnevne. C. uz opadanje temperatura (na površini 5760 K). Mjeseca i Zemlje.1. te energija suhih stijena.27 ⋅ 106 TWh/god.8 ⋅ 1015 kJ/dan ili 0. koje utječu na razinu vode u moru (plima i oseka). Energija Sunca Velika količina toplih plinova. uz čega su vezane i moguće primjene. visoki temperaturni gradijenti pojavljuju se u područjima jakih seizmičkih aktivnosti. te zračenjem u svemir. “Mali” dio energije Sunca koji dolazi na Zemlju = 1.

pri svakoj pretvorbi navedenom lancu nastaju gubici.unutarnja energija Potencijalna energija – posljedica međusobne privlačnosti Zemljine mase i mase tijela iznad Zemlje. 1.2.2.energija kretanja (kinetička).toplina (Q). Stoga je najvažniji zadatak energetike racionaliziranje pretvaranja raznih oblika primarne (prirodne) energije u krajnje (korisne) energetske oblike = racionalizicija uporabe energije. u njenom gravitacijskom polju: W p = m ⋅ g ⋅ (h2 − h1 ) (1.na razini molekula (dovođenjem topline molekule mijenjaju brzinu gibanja.1) Kinetička energija – rad potreban da se tijelo mase m ubrza/uspori od brzine v1 do v2: ¸ 1 2 W(1.zračenje (X) Općenito pri pretvorbi energije možemo definirati slijedeće oblike energije: 1. toplinska. 4 . .rad (W). 2.akumulirana u materiji (EN) . atoma i molekula: termička . .vezana uz proces (EP). Nagomilana energija .na razini atoma (energija se mijenja promjenom kemijskog spoja). Korisna energija (kod korisnika primjenjena energija – mehanička. Osnovni oblici energije Osnovni oblici energije su nagomilana i prijelazna energija [2]. električna) 4. . Razlika između plime i oseke od nekoliko centimetara do 16 metara. tj. oplemenjena za transport i korisnika kroz tehničke procese) 3. Primarna (prirodna) energija (u prirodnom stanju) 2. . kemijska . Sekundarna (pretvorbena) energija (od opskrbljivača – pripremljena. svjetlosna.) ⋅ m ⋅ (v2 − v12 ) k = 2 Unutarnja energija – koncentrirana na razini jezgara.2.jednodnevne kod kojih se tijekom Mjesečevog dana pojavljuje samo jedna plima i oseka. Prijelazna energija . kratkotrajna. 1. a time i nagomilanu energiju).energija položaja (potencijalna). te nuklearna – na razini jezgara (fuzija i fisija). pojavljuje se prijelazom oblika nagomilane energije s jednog tijela na drugo . kemijska) Međutim. Krajnja energija (korisniku predana energija – npr.

.Energije zračenja: Sunčevo isijavanje Prema uobičajenosti uporabe prirodne oblike energije možemo podijeliti i na: .Fosilna goriva (ugljen.potpuno iskorištenje isplativih energetskih kapaciteta vodotoka Dio obnovljivih izvora energije nije moguće uskladištiti i transportirati u prirodnom obliku (vjetar. pretvorbu i uporabu. plima i oseka . zračenje sunca). uljni škriljavci.Nuklearne energije: nuklearna goriva . . zemni plin. OBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE . zemni plin. Primjer: Utvrđivanje najpogodnijih lokacija za gradnju HE određene instalirane snage na određenom vodotoku i njihova izgradnja . energije struja i morskih valova . nuklearna goriva i vrući izvori). bioplin.Energija vjetra Za razliku od neobnovljivih oblika energije.3.2.Biomasa (i bioplin.Nuklearna goriva . nafta.Toplinske energije: geotermička. manje investicije za izgradnju postrojenja za njihovo dobivanje. biomasa i bioplin) Izvore energije koje nije moguće uskladištiti treba iskoristiti u trenutku kad se pojave ili ih pretvoriti u neki drugi oblik energije.1. drvo i otpaci.Kinetičke energije: vjetar. Očite prednosti neobnovljivih izvora su: konstantost.Potencijalne energije: vodne snage. NEOBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE . a dio jest (voda u vodotocima i akumulacijama.Energija Sunčeva zračenja. vodne snage. sirova nafta. . uljni škriljevci). bolja mogućnost prilagodbe potrebama. obnovljivi oblici energije NE MOGU se vremenom iscrpiti. Ipak najvažnije: veće tehničke mogućnosti i bolja ekonomska opravdanost iskorištavanja neobnovljivih oblika energije (vezano uz razvoj metoda i postupaka) ⇒ razlozi njihovog većeg iskorištavanja do sada! Prirodne oblike energije prema fizikalnim svojstvima dijelimo još na nosioce: . te pogon i održavanje (s obzirom na instaliranu snagu).Kemijske energije: ugljen i treset. . ali je moguće u potpunosti iscrpiti njihove potencijale. toplinska energija mora . uskladištenja i transporta u prirodnom obliku. morskih struja i valova. Klasifikacija primarnih (prirodnih) oblika energije oblici energije dijele se na [2]: S obzirom na vremensku mogućnost njihovog iscrpljivanja prirodni (primarni) 1. biomasa.Unutarnja toplina Zemlje (geotermalna energija) 2.Vodne snage. (energija vodotokova. uključujući i drvo i otpatke).KONVENCIONALNE (fosilna goriva. NEKONVENCIONALNE (svi ostali) 5 . . plime i oseke).

3. = korištenje biomase i otpada Geo.energija vodotokova (i to isključivo velike HE). Bio. iznose se neka važnija opća i pojedinačna svojstva. Geo.2. = korištenje energije vjetra vjetroelektranama Bio. ali u kojima pretežu poželjna svojstva. tek uspoređivanjem s tim svojstvima možemo utemeljeno donositi kvalifikative nekonvencionalnih izvora.Konvencionalni obnovljivi izvori (oblici) energije . Opća i pojedinačna svojstva nekonvencionalnih izvora energije Svojstva nekonvencionalnih izvora energije ne možemo promatrati izdvojeno od općenito znanih svojstava konvencionalnih izvora. dok su svi ostali su nekonvencionalni! 1.3. = korištenje geotermalne energije 6 . Zatamnjenja pojedinih polja u tablici znače ispunjenje i neispunjenje poželjnih svojstava: Ispunjeno poželjno svojstvo Djelomično ispunjeno poželjno svojstvo Neispunjeno poželjno svojstvo Tablica 1. U tablici 1.2. Svojstva obnovljivih izvora energije 1. MHE = korištenje vodnih snaga u malim hidroelektranama Su-T = korištenje Sunčeva zračenja toplinskim kolektorima Su-E = korištenje Sunčeva zračenja fotoelektričnim ćelijama Vj.1. Neka svojstva nekonvencionalnih izvora su poželjna a neka nepoželjna. Pretežno ispunjena poželjna svojstva nekonvencionalnih izvora [4] Svojstvo izvora Obnovljivost Potencijal Energija za postrojenja Energija za pridobivanje Emisija kod pretvorbe Moguća diverzifikacija CO2-neutralnost Značenje kolona u tablici je: Poželjno Ispunjena Što veći Što manja Što manja Što manja Ispunjeno Povoljna MHE Su-T Su-E Vj.

Ali korištenje vjetra izaziva buku. dakle praktički do u nedostižnu budućnost. bez smanjenja – barem za ljudsko poimanje vremena. jedino tu može izostati utrošak pri uzgoju jer se uzgoj odvija neovisno od eventualnog energetskog korištenja. za pošumljavanje i uzgoj šume. a sagorijevanje biomase izaziva emisiju plinova eventualno manje štetnih od konvencionalnih goriva jer praktički nema sumpora (kao u ugljenu ili nafti). visoki betonski ili čelični stupovi vjetrogeneratora) to se energija za njihovu proizvodnju ne smije zanemariti. nekonvencionalni izvori imaju ogroman potencijal – što je poželjno svojstvo. Ipak je emisija iz tih postrojenja nešto veća nego li iz konvencionalnih postrojenja. ali prikriveni potencijal je ogroman. kojega naprosto nema na znatnom dijelu ogromnih prostranstava globusa. U pogledu ogrjevnog drveta. a ne samo toj energiji odgovarajući novac. Lokalno opterećenje okoline emisijom štetnih tvari ili bukom na mjestu pretvorbe nekonvencionalnog oblika energije u iskoristljiviji oblik općenito je maleno ili ga uopće nema. Općenito. niti utroška energije za transport izvornog oblika. Ima li se na umu energija potrebna za proizvodnju opreme i materijala koje treba ugraditi u postrojenja za korištenje nekonvencionalnih izvora. Emisija kod korištenja otpadaka može biti 7 . Geotermalnoj energiji izvor su energetski procesi u Zemljinoj nutrini koji će prema ljudskom poimanju vremena trajati do sudnjeg dana. Treba naprosto postrojenja za pretvorbu nekonvencionalnog izvora u povoljniji oblik izložiti djelovanju tog nekonvencionalnog izvora. Jedino se kod ogrjevnog drveta. Biomase predstavljaju velik ali ipak znatno manji potencijal od energije Sunčeva zračenja.Obnovljivost pojedinog izvora energije najlakše pojmimo ako kažemo da je obnovljiv izvor onaj čiji se prosječni dotok svake godine ponavlja. primjerice slama nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje pšenice te će ili strunuti ili se energetski iskoristiti. Slično je s biomasom i otpadom. jer je transport u pravilu nemoguć. Geotermalna energija ima pri današnjem načinu korištenja ograničeni potencijal. biomase i otpada javljaju ti utrošci energije (koji mogu biti toliko značajni da cijela stvar postane neracionalna). Naglašeni utrošak energije je pri proizvodnji fotoćelija. svi promatrani nekonvencionalni izvori su obnovljivi. za transport od mjesta sječe do mjesta korištenja te za pripremu drveta za korištenje. male hidroelektrane predstavljaju ograničeni potencijal. istaknimo da je uvjet obnovljivosti neprekidno pošumljavanje prostora barem toliko da godišnji prinos bude jednak godišnjem iskorištenju drvne mase. A kako za pojedine oblike energije treba mnogo takvog materijala (temelji i nosači fotoćelija i kolektora. jer radi se o manjem stupnju djelovanja pri pretvorbi energije i manjim jedinicama. same fotoćelije i kolektori. . Kod većine nekonvencionalnih izvora nema utroška energije prilikom pridobivanja izvornog oblika (kao što postoji značajan utrošak energije pri eksploataciji ugljenokopa). Sa Sunca na tlo Hrvatske dostruji približno 500 puta više energije nego li je godišnja hrvatska potrošnja svih oblika energije! Ipak. primjerice za sječu drvne mase. da bi tek tada postao neto-proizvođač energije. U tom pogledu. ako dođe do prihvatljivog korištenja topline Zemljine unutrašnjosti s velikih dubina. onda izlazi da pojedini izvor mora neprekidno raditi nekoliko godina.

svi izvori nekonvencionalne energije – dakako ako se raspoloživi na promatranom mjestu – mogu se koristiti u malome.3 daje se pregled pretežno neispunjenih poželjnih svojstava nekonvencionalnih izvora energije. onda izlazi da je primjena Sunčevog zračenja kumulativno «kvazi-CO2-neutralna».) Međutim ako se ima na umu proizvodnja materijala za izgradnju fotoćelija a donekle i kolektora. U tablici 1. Kumulativnoj. Geo. Pretežno neispunjena poželjna svojstva nekonvencionalnih izvora [4] Svojstvo izvora Površinska distribucija Površinska gustoća Izvorno uskladištenje Prirodna oscilacija Nužnost rezerve Zauzimanje prostora Stupanj djelovanja Mogućnost kogeneracije Poželjno Ravnomj. Najznačajnije praktično poželjno svojstvo nekonvencionalnih izvora energije je mogućnost posvemašnje diverzificirane primjene. (Za biomasu. o kumulativnoj CO2-neutralnosti nekonvencionalnih izvora energije. Bio. izrade i montaže pogonskih uređaja.i opasna ako se prethodno iz otpadaka (smeća) ne izdvoje evidentno štetni sastojci. a emisija ostalih postrojenja podjednaka kumulativnoj emisiji CO2 iz konvencionalnih postrojenja. djelomice ili potpuno u samogradnji – time se trošak rada kod instaliranja. to je dakako ispunjeno samo ukoliko je godišnje iskorištavanje mase jednako ili manje od godišnjeg prirasta nove mase. pogona i održavanja praktički dade izbjeći ili barem prikriti («radim za sebe. u vlastitoj režiji. do korištenja i zbrinjavanja nakon korištenja.3. Tablica 1. znači promatranoj u ukupnom lancu – od pridobivanja energije. najčešće se misli na tu neutralnost prilikom pretvorbe nekonvencionalnog oblika u iskoristljiviji oblik i tada je takvo gledanje točno. Tada će emisija CO2 pri korištenju te biomase biti jednaka imisiji CO2 prilikom fotosinteze te biomase. u slobodno vrijeme – dakle besplatno»). Iako se često govori o CO2-neutralnosti apsolutno svih nekonvencionalnih izvora. Praktički. Povoljna Moguće Mala Ne treba Povoljno Povoljan Moguća MHE Su-T Su-E Vj. 8 . Konačno.

jer pri olujnom vjetru mora se obustaviti korištenje vjetrogeneratora. koji u određenim prilikama znaju posve presušiti. još manja za biomase i otpad. malo je kod svih izvora čije su prirodne oscilacije velike. akumulacija praktički dolazi u obzir kod toplinskog korištenja Sunčeva zračenja (akumulator je dobro toplinski izoliran bojler) ili akumulacija manje količine električne energije u električnom akumulatoru kod fotonaponskog korištenja Sunčeva zračenja. izvorno se ne daju transportirati gotovo svi nekonvencionalni oblici energije. to i mala promjena brzine predstavlja znatniju promjenu snage. oscilacija dotoka ogrjevnog drveta manja je a uzevši u obzir i mogućnost njegova uskladištenja. dakle omjer godišnje proizvedene energije i instalirane snage. Za sve oblike energije čije je trajanje godišnjeg iskorištenja malo mora se osigurati akumulacija energije. jer su samo mali dio godišnjeg vremena u punom pogonu. Na jedan četvorni metar na našoj geografskoj širini dostruji godišnje približno 1000 kilovatsati Sunčeva zračenja. te bi to bilo nerazumno) i svakako se daju uskladištiti i koristiti u ritmu potreba. kao i pri vrlo malim brzinama vjetra. ravnomjerno dotječe iz svog izvora. Ostali nekonvencionalni oblici energije nisu ravnomjerno raspoređeni po Zemljinu globusu. 9 . pak je onda koristiti iz akumulatora ako je dotok malen ili posve izostao a potražnja postoji. slama će imati energetski sadržaj od samo 2 kilovatsata. oscilacija se dade kompenzirati. kao niti uskladištiti u izvornom obliku. jedino geotermalna energija ne poznaje oscilaciju. te nešto veća za vjetar (tamo gdje ga uopće ima raspoloživog za energetsko korištenje). Ali. a ako uzgojimo pšenicu na tom četvornom metru. Oscilacija prirodnog dotoka velika je kod svih nekonvencionalnih oblika energije. nema ga tamo gdje nema ikakve ljudske aktivnosti pak tamo nema niti potrebe za energijom). Moraju se trošiti na mjestu i u ritmu svoga nastanka. jedino je kod malih hidroelektrana i kod toplih izvora površinska gustoća primjereno visoka.(otpada ima svugdje gdje ima aktivnosti ljudi a tu je potrebna i energija. Donekle. Kako je snaga vjetroturbine proporcionalna brzini vjetra na treću potenciju. Male HE također mogu biti na takvim vodotocima. Trajanje iskorištenja instalirane snage. Gdje je to usporedbi s naftnom bušotinom s godišnjim iscrpkom od recimo 100 tisuća tona čiji je energetski sadržaj otprilike 1 milijarda kilovatsati a zauzima površinu od par stotina četvornih metara! Općenito. Jedino se ogrjevno drvo. jer ga noću uopće nema. Biomase sazrijevaju praktički trenutno i onda se to ponavlja tek – u pravilu – za godinu dana. te biomasa i otpad daju transportirati na razumno veliku udaljenost (jer bi pretjerana udaljenost tražila više energije za transport od energetskog sadržaja tvari koja se prevozi. Površinska distribucija (površinska raspodjela) Sunčeva zračenja po Zemlji najpravednija je od svih primarnih oblika energije. Vjetar ima oscilaciju od nula do preko sto posto. donekle biomase i otpada Površinska gustoća mala je za Sunčevo zračenje. Udvostručenje brzine vjetra vodi uosmerostručenju snage! Sunčevo zračenje jednako tako predstavlja izvor s oscilacijom 0-100%.

Suvremeni energetski pristup zalaže se za primjenu kogeneracije – dakle spregnutu proizvodnju toplinske i električne energije. Za fotonaponsko korištenje Sunčeva zračenja to je izrazito naglašeno. tako da se praktički kod svih drugih obnovljivih izvora poseže za elektroenergetskim sustavom kao rezervnim rješenjem ili dizel-generatorom.85 megavata u konvencionalnim elektranama. Također. Ogrjevno drvo dade se i neposredno koristiti – u štednjaku. Regulacijska svojstva takve rezerve moraju biti iznimno visoka jer je za dio nekonvencionalnih izvora karakteristična njihova brza a nepredvidljiva promjena. može doći do udvostučenja instalacije na nacionalnoj razini. Veći je kod malih hidroelektrana. kod kojih je površinska gustoća mala. Moguća je samo kod nekonvencionalnih izvora upotrebljenih kao gorivo u termoelektrama-toplanama ili ako se geotermalna energija koristi za pogon takve elektrane. dakle mora se raditi o vrlo vrućem izvoru (kakvih ima na Islandu). Ogrjevno drvo te biomasa i otpaci traže nešto više prostora od onoga kojeg bi tražila konvencionalna termoelektrana jednake snage. a kod korištenja vjetra i kolektorskog korištenja Sunčeva zračenja nešto manje.Veću količinu električne energije ne dade se ekonomično akumulirati u akumulatorima jer bi oni bili velikih masa i time preskupi. Ogrjevno drvo. Osobito je to naglašeno pri fotonaponskom korištenju Sunčeva zračenja kod kojega je prosječni stupanj djelovanja samo oko 10%. U Njemačkoj. moraju za svaki megavat u vjetroelektranama držati u rezervi još 0. Potrebna rezerva u konvencionalnim postrojenjima može biti znatna. uz nešto veći skladišni prostor. kod konvencionalnih izvora energije. dakle za jedan kilovatsat dobiven iz sunčanih ćelija treba izložiti toliko površine da bude osunčana s deset kilovatsati. praktički Stupanj djelovanja pri pretvorbi u koristan oblik općenito je malen ili manji nego li 10 . ukoliko se koristi neposredno za zagrijavanje. u blizini postrojenja za pretvorbu mora biti primjereno velik toplinski konzum. koja će – k tome – biti slabije iskorištena jer neće raditi u razdobljima kada je nekonvencionalni izvor raspoloživ. toplinskog korištenja Sunčeva zračenja kolektorima i neposrednog toplinskog iskorištavanja geotermalne energije. Geotermalna energija. S jedne strane instaliramo postrojenja na nekonvencionalni izvor a s druge strane isto toliku konvencionalnu rezervu. inače se nema kamo isporučivati proizvedena toplina. troši najmanje prostora – jednostavno se cijev zabije u tlo i razvede po kućama. biomasa i otpaci te geotermalna energija ne traže takvu rezervu. peći za zagrijavanje prostora ili sanitarne vode – pak onda traži samo prostor za uskladištenje. što je više moguće. gdje je trenutno istalirano preko 20 gigavata vjetroelektrana u pogonu (najviše u svijetu). Zauzimanje prostora na mjestu pretvorbe primarnog oblika energije u iskoristljiviji oblik veliko je pri korištenju svih nekonvencionalnih oblika. Prijenosna električna mreža koja povezuje područja gdje su takvi nekonvencionalni izvori s područjima u kojima je konvencionalna rezerva također mora biti pojačana. jer se time postiže veće iskorištenje primarnog oblika energije.

što takve elektrane svrstava u «kvazi. elementarno čišćenje.amortizacija 0.5-40 3.2. Pri tome su dakako monokristalne ćelije najskuplje.5 MW Velika fotoelektrična elektrana Mala fotoelektrična elektrana Konv. kako bi vratile energiju uloženu u njihovu proizvodnju.ugljen Izravna emisija 3.2-1.2-0.3 0.2-0. Trebaju biti i do nekoliko godina u pogonu.6-4. prikazano je vrijeme energetske amortizacije.4. samo su neki od primjera troškova pogona i održavanja koji se ne daju izbjeći ako se hoće ostvariti poželjna životna dob pojedinog uređaja za prihvat i pretvorbu nekonvencionalnog oblika energije.5 MW Elektrana na biomasu 700 kW Elektrana na biomasu 11.5-35 0 0 13 18 0 0 340 820 Neizravna emisija 10-20 15-20 40 50 50 45 180 220 80 100 Ukupna emisija 13.5-55 18.4.CO2-neutralne». Postoji značajnije trajanje energetske amortizacije sunčanih elektrana.3. Podmazivanje. ako su radovi izvedeni u vlastitoj režiji..2-0.5 0.8 0. redoviti periodički remonti. Tablica 1. zaštita od korozije.. 1.2-7. Neki se mogu ne iskazati.1 11 .termoelektrane na kam.5.1-6.8 4. dakle vrijeme koje treba proteći od početka korištenja do trenutka kada je proizvodnjom tog izvora energije vraćena energija utrošena prilikom proizvodnje opreme i materijala potrebnih za gradnju tog postrojenja. ali oni teoretski postoje. prikazana je ukupna emisija klimatski štetnih plinova iz elektrana iskazana CO2-ekvivalentom. Ukupna emisija klimatski štetnih plinova iz elektrana (CO2-ekvivalent. Vrijeme energetske amortizacije (godine) [4] Tip energetskog postrojenja Hidroelektrana Toplana za daljinsko grijanje Nuklearna elektrana (LWR) Vjetroelektrana Fotonaponska-amorfne ćelije Fotonaponska-multikristalne ćelije Fotonaponska-monokristalne ćelije Energ.9 2. Vidimo da izravne emisije dakako nema kod vjetroelektrana i sunčanih elektrana.termoelektrane na plin Konv.Troškovi pogona i održavanja postoje kod svih izvora. Emisija iz nekonvencionalnih izvora i vrijeme energetske amortizacije U tablici 1. traže najviše energije za svoju proizvodnju i najviše opterećuju okolinu pri tome. ovisno o vrsti primjenjenih ćelija. ali da je kod ovih drugih naglašena neizravna emisija.5-55 40 50 63 63 180 220 420 920 Tablica 1.6 3. gram/kWh) [4] Tip elektrana Velike hidroelektrane Male hidroelektrane Vjetroelektrana 600 kW Vjetroelektrana 1. U tablici 1.5.

izlazi da vjetroelektrane (ako su izvedene na moru) znaju koštati i dvostruko više.09 Vjetroelektrane (na moru) 100 1500-2000 0. Troškovi pogona tih elektrana kreću se za vjetroelektrane od 4-12 eurocenta/kWh a za fotonaponske elektrane od 75 eurocenta do 1 eura po kilovatsatu.1. inače za sada ne bi došla u obzir njihova izgradnja i korištenje. Ipak do postizanja konkurentnih proizvodnih cijena. Slika 1.2.3.12 Kombi-elektrane 40 550-850 0. vidimo da je cijena proizvodnje iz vjetroelektrana i trostruko veća od prosječne proizvodne cijene a iz fotonaponskih elektrana čak 30 puta veća! Drugi nekonvencionalni izvori dolaze na razine više od vjetroelektranske cijene. Valja naglasiti da se proizvodna cijena električne energije opada s razvojem tehnologije i opadanjem investicijskih troškova i troškova pogona. Troškovi malih izvora energije [4] Troškovi Veličina Investicije Tip izvora pogona (MW) (€/kW) (€/kWh) Vjetroelektrane (na kopnu) 15 900-1300 0.06 Fotonaponski sustavi 5 6000-10000 0.75-1.02-0. osim malih hidroelektrana u Austriji kojima donja granica cijene sumjerljiva europskoj proizvodnojj cijeni električne energije iz konvencionalnih elektrana.5 eurocenta/kWh.6. a fotonaponske elektrane čak deseterostruko više od toga.04-0.05-0.04-0. koja daje usporedbu proizvodne cijene od 1985. godine i prognozu do 2010.2.06 Hidroelektrane (mali pad) 5 900-1000 0.05-0. otkupne cijene električne energije iz takvih izvora moraju biti poticajno visoke. Uzmemo li da je prosječna proizvodna cijena konvencionalnih elektrana na europskoj elektroenergetskoj tržnici 3-3. što je vidljivo i na slici 1.10 Uzmemo li da je vrlo uprosječen trošak investicija za termoelektranu na ugljen zaokruženo oko 1000 €/kW.3.03 Kogeneracija 5 800-850 0.00 Gorivne stanice 5 1100-1600 0. Investicijski troškovi i troškovi pogona obnovljivih izvora energije Tablica 1. Proizvodna cijena električne energije iz obnovljivih izvora ($/kWh) 12 .08-0.

kojeg plaćaju svi kupci električne energije.3 7. Odakle sredstva za namirenje tolikih otkupnih cijena? Zemlje su uglavnom uvele dodatak na cijenu električne energije.9 Elektrane na biomasu 10-16 8.7 5.9 6.2-6.4 6. Otkupne cijene električne energije iz nekonvencionalnih izvora (eurocent/kWh).0 4.9-8. o čemu više u nastavnoj jedinici 2.6-9.6 8.6-7.3-30.2 Vjetroelektran e 7.3-5.7 3.4 21.7 Fotonaponske elektrane 47-60 15.2 40.5-8.8 5.0-39.4 23.kraljevstv o 6. koja cijena je manje ili više veća od prosječne proizvodne cijene iz konvencionalnih izvora.8-5.7. a koji služi za isplate otkupne cijene proizvođačima električne energije iz nekonvencionalnih izvora.9 6. Tablica 1.7.0 4.4 4. kako su uređena zakonodavstvima ili uredbama u pojedinim zemljama.8 7.7-57.6-8.2 6.3 6.0 6.1-8.3 11.8 3.4 4.7 6. navode se otkupne cijene iz nekonvencionalnih izvora električne energije.5 13 . U Hrvatskoj.7-39.U tablici 1.5-5. Zakonom o energiji (NN 177/2004) [26] je također uvedena naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz nekonvencionalnih izvora koju bi plaćali svi kupci [33].7-5.4 Male HE 3. stanje 2003-2005 Država Austrija Danska Francuska Hrvatska Irska Italija Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Ujed.8 6.

ali ipak treba naglasiti da ulažu veliki znanstveno-istraživački napori kako bi se ubrazo tehnološki razvoj fotonaponskih ćelija s ciljem smanjenja investicijskih troškova i njihove značajnije uporabe.4. prikazan je udio pojedinih izvora energije u svjetskoj proizvodnji električne energije. Iz dijagrama je vidljivo da se trenutno oko dvije trećine električne energije dobija iz fosilnih goriva (ugljena 40 %.) te 14 . potom energija vjetra (22%) i geotermalna energija (15%). Biomasa i otpad: 62% Vjetar: 22% Geotermalna en.4. Udio pojedinih izvora energije u svjetskoj proizvodnji električne energije 2004. prikazani udjeli pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji primarne (slika 1. kao i zemlje članice Europske unije (osobito Njemačka) najveći su zamašnjak razvoju obnovljivih izvora energije. godine .bez HE Nuklearna energija 16% Ugljen 39% Ugljen Nafta Prirodni plin Nuklearna energija Hidroenergija Prirodni plin 20% Nafta 7% Slika 1.4. nekonvencionalni izvori energije (isključujući hidroelektrane).3. u svjetskoj prizvodnji električne energije sudjeluju ukupno samo s 2 %. od čega daleko najviše biomasa (62%). Stanje u Europskoj Uniji Europska komisija. 2006. Regulativa obnovljivih izvora energije. Ovdje su na slikama 1.2.5. Trenutno stanje korištenja obnovljivih izvora energije 1. Stanje u svijetu Na slici 1.1. Svi ostali. tj.1. prirodnog plina 20 % i nafte 7 %).bez HE 2% OIE . kroz Direktive vezane uz obnovljive izvore energije i smanjenje emisije stakleničkih plinova. dok su od ostalih izvora značajnije zastupljeni samo nuklearna i hidroenergija ( s udjelima od 16 %) i to uglavnom zbog konvencionalnih velikih hidroelektrana. kao plime i oseke u usporedbi s ostalim oblicima obnovljivih izvora gotovo je zanemarivo u ovom trenutku. usprkos njihovom značajnom poticanju i razvoju u posljednje vrijeme.4.3.izvor: IEA. o čemu će više riječi biti u nastavnoj jedinici 2.4.: 15% Sunce: 1% Plima i oseka: 0% Hidroenergija 16% OIE . 1. i 1. Izravno korištenje energije sunčevog zračenja.

9% 2005 Geoterm.7% Hidro. 2004 Geoterm. U proizvodnji električne energije najveći udio je hidroenergije. 70. S obzirom da trenutni trend tehnološkog razvoja.2% Biomasa 13.8% Hidro.4.6% 2005 Geoterm.5% Hidro. a slijedi hidroenergija koje se gotovo u cijelosti koristi za proizvodnju električne energije. godine [7].električne (slika 1.5. Kao što je vidljivo.9% Biomasa 64.2% Biomasa 15.1% Slika 1. 22. 24. 5.8% Sunce 0.2% Vjetar 5.3% Vjetar 16. Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji obnovljive električne energije zemalja EU – izvor: EUrObserver ER 2006.) energije koja dolazi iz obnovljivih izvora energije u zemljama EU 2004. 5. čemu najviše doprinose konvencionalne velike hidroelektrane.1% Sunce 0.7% Biomasa 66. u proizvodnji prirmarne energije najveći udio još uvijek ima biomasa i to prvenstveno ogrijevno drvo koje služi za proizvodnju toplinske energije.5. 1. investicijskih troškova i proizvodnih cijena električne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije slijedi energija vjetra (vjetroelektrane) i biomasa (osobito elektrane na krutu biomasu – drvo i drvne otpatke. Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji obnovljive primarne energije zemalja EU – izvor: EUrObserver ER 2006. 66. te bioplin sa životinjskih farmi).9% Vjetar 13. i 2005. 2007 15 .3% Slika 1.6% Sunce 0.2% Hidro.5% Vjetar 4. 2007 2004 Geoterm.4% Sunce 0. 1.

1. najnovija zakonska regulativa prikazana u 2. 2000. dok su ostali obnovljivi izvori zasada gotovo zanemareni.23 MW u malim hidroelektranama (nekonvencionalni obnovljivi izvor). godine bio je veći je od 50% što je naizgled izvrsna situacija. a) i b) vidljivo je da u ukupnom udjelu obnovljivih izvora pojedinih država.3. kao i značajan interes za izgradnjom vjetroelektrana u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina jamstvo su da će se takvo stanje značajno promijeniti u skoroj budućnosti.4. Ipak.8 % u 2010. Očekivano povećanje je 5. Energija vjetra. a daljnja povećanja udjela obnovljivih izvora energijepredmet pristupnih pregovora s EU. 80 75 70 65 60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 CZ 14 12 10 1990. 4 2 0 1990. kojom se nastoji potaknuti veća izgradnja takvih postrojenja. samo 24. Pogleda li se udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne u Hrvatskoj u usporedbi s vodećim „starim“ i „novim“ zemljama članicama Europske Unije na slici 1. 16 EU R E FR A C R O PO R FI N AU T b) G . prema stanju iz 2005. 1995. o čemu više u nastavnim jedinicama 3. te nekoliko postrojenja na biomasu). Stanje u Republici Hrvatskoj . Osim u hidroelektranama. godini. b) bez velikih hidroelektrana Naime. 6 2000. gdje Hrvatska zauzima visoku drugu poziciju velika većina potječe od velikih hidroelektrana.6. % GRE GER POR HUN CRO POL ITA FIN EU AUT FRA % C Z H U N G ER PO L IT A a) Slika 1. značajnijeg udjela ostalih obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije praktički nema (zasada instalirana samo dva vjetroparka na Pagu i kod Šibenika snage 6 MW i 14 MW. 8 1995. nastavnoj jednici vezana uz tarifni sustav cijena električne energije iz nekonvencionalnih izvora. Udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije: a) uključujući velike hidroelektrane. Energija biomase i 4. Od 2071 MW ukupno instalirane snage u hidroelektranama.6 .usporedba U Hrvatskoj udio obnovljivih oblika energije u proizvodnji električne 2000.

U ukupne udjele prema direktivi uključene su i velike HE. Kraljevstvo Ukupno EU-15 Udio 1997.0 29.2 25.0 29.4 60. u smislu povećanja udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. da su zadaće postavljene pred pojedinu zemlju (2010) 17 . koji se mora u 2010.2. REGULATIVA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 2.1.7 24. Direktiva EU o obnovljivim izvorima Temeljni zakonski okvir i poticaj za razvoj obnovljivih izvora i tehnologija njihove uporabe u EU! 2001.5 19. godine.0 10.6 16.5 39.1 8.0 8.0 22.0 2.9 Udio 2010. ovise o zatečenom udjelu. iako se radi o konvencionalnom izvoru energije! Pri tome zadaće pojedinih zemalja različite su.1 Pri tome je vidljivo da je zatečeni udjel (1997) obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije vrlo šaroliko raspoređen. te različitim obvezama pojedine zemlje u odnosu na Kyoto-protokol.1 3.0 12.0 20.1%.6 3.1 1.0 1. objektivnim mogućnostima za njegovu bržu ili sporiju promjenu.9%.5 21.1 6.1. Minimalni udio obnovljivih oblika energije u proizvodnji električne energije za zemlje EU-15 prema Direktivi 2001/77/EC Zemlja Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Švedska Ujed.0 31. godini prosječni udjel obnovljivih izvora bio je 13. U ukupnoj proizvodnji električne energije u 1997. prikazani su minimalni udjeli obnovljivih oblika energije u proizvodnji električne energije usvojeni Direktivom 2001.1.5 4.9 49.1 13. Tablica 2.0 5. godini prosječno podići na 22. U tablici 2.5 38. (%) obnovljivih izvora 78. godine Europska unija usvojila je Direktivu o obnovljivim izvorima (2001/77/EC) koja predstavlja obvezu za zakonodavstva zemalja-članica EU.7 9.7 15. (%) obnovljivih izvora 70.7 13.

75% više primarne energije u odnosu na referentnu 2005.6 17.7 0. ožujka 2007. godine minimalni udio električne energije iz obnovljivih izvora (ne odnosi se na velike hidroelektrane s instaliranom snagom većom od 10 MW) treba iznositi 5. (%) obnovljivih izvora 6. Sveukupno. Trenutno se radi na usklađivanju nacionalnih ciljeva: sve zemlje članice trebaju proizvoditi barem 5.3 1. 18 .0 5.9% u 1997.2.8% u ukupnoj potrošnji električne energije [25].također raznolike. Nakon prijema 10 novih članica Europske unije.6 21.3 7. Jedan od problema u usklađivanju ciljeva je referentna 2005.2 0.5 31.0 8. propisala da do kraja 2010.05 3. godinu. Irska.6 5. Dopuna Direktive 2001/77/EC za 10 novih članica Zemlja Udio 1997. što je prikazano u tablici 2.0 7. donekle Njemačka i – izrazito – Ujedinjeno Kraljevstvo).9 Udio 2010. godini treba postići udjel od 21% u 2010. Njemačka je istakla problem utjecaja ove Direktive na njihove “certifikate o zelenoj energiji” .0 33. godini.9 12. usklađujući propise o obnovljivim izvorima energije s onima u EU-u.8 0. Prijedlog nove Direktive EU za promoviranje korištenja obnovljivih izvora Prijedlog Direktive ima cilj uspostaviti ukupan udio od 20 % udjela obnovljivih izvora energije u energetskoj potrošnji i minimalan udio od 10 % biogoriva u prijevozu EU. a točan postotak povećanja svake zemlje određuje se prema BDP-u tako da se postigne 20% povećanje udjela obnovljivih izvora energije u krajnjoj potrošnji energije na razini EU. došlo je do nadopune Direktive 2001/77/EC. (%) obnovljivih izvora 0. godine. Nizozemska.9 29.5 3. godina koja ne odgovara naprednijim zemljama poput Austrije i Švedske.0 Cipar Češka Estonija Mađarska Malta Letonija Litva Poljska Slovačka Slovenija Ukupno EU-25 Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. Ovaj cilj postavljen je u ožujku 2007.1 3.0 49.2. Tablica 2. obuhvatom i tih zemalja.0 42. a kod niza inače razvijenijih zemalja zatečeni udjel zapravo vrlo nizak (Belgija.obveze elektroprivrede za otkupom obnovljive energije privatnih proizvođača po fiksnom tarifnom sustavu. u svih 25 zemalja-članica EU s udjela od 12. Nadalje.

4 Zemlja Udio (%) OIE u krajnjoj potrošnji 2005.3. verzija 15. siječnja 2008. usvojenom 23.Trenutno se u Europskoj Uniji koristi 8.7 10.8 18.2 9.4. 2. Električna energija proizvedena u trećim zemljama a potrošena u EU također se može uključiti u postizanje nacionalnih ciljeva. verzija 15.8 16.4 6. godine.0 2.9 34.3 0.0 3.5 39. Prijedlog Direktive EU za promoviranje korištenja OIE.4 23.7 28. U tablici 2.5 17.3.2 2.0 Belgija Bugarska Češka Danska Njemačka Estonija Irska Grčka Španjolska Francuska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovačka Finska Švedska Velika Britanija Ukupno EU-27 19 .5% obnovljivih izvora energije u krajnjoj potrošnji energije. prikazani su usvojeni nacionalni ciljevi u Prijedlogu Direktive.9 8.0 0.1 17.5 Udio (%) OIE u krajnjoj potrošnji 2005.1 6.9 15.3 7.3 8. Tablica 2. 13 16 13 30 18 25 16 18 20 23 17 13 42 23 11 13 10 14 34 15 31 24 25 14 38 49 15 20.0 6. te je stoga potrebno povećati udjel za još 11.0 5.5%.9 4.8 1.2 20.3 5. a pregovori oko konačne Direktive i dalje traju.

2. S aspekta zaštite tržišnog natjecanja i očuvanja poduzetničke i tržišne slobode osigurat će se nadzor nad funkcioniranjem svih koherentnih ekonomskih instrumenata. uklonjenih administrativnih prepreka i dr. kogeneracija i korištenje obnovljivih izvora utvrđeni su u skladu s postojećim stanjem u tom sektoru i razvojnim opredjeljenjem kao interes Republike Hrvatske. a posebno energija vodotoka. a na lokalnoj razini nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. geotermalna energija. prema Zakonu o energiji. učinkovito korištenje energije. biomasa. stavku 1.2. vjetra. U novom zakonodavnom okviru kojim se uređuju odnosi u energetskom sektoru (NN 68/2001 i 177/2004) te strateškim dokumentima njegovog razvoja i zaštite okoliša kao što su: .nacionalni energetski programi i dr.obnovljivi su izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično.Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/2002). Prema definiciji iz Zakona o energiji [26]: „. Spomenuti programi sadrže poticajne mjere za učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije kroz sljedeće aktivnosti: obrazovanje. izrijekom kaže da je njihovo korištenje u interesu Hrvatske. Obnovljivi izvori energije u hrvatskim zakonima Sve zemlje Europske unije preuzele su obveze promjene odnosa u energetskom sektoru temeljem zajedničkih pravila koja su određena direktivama oliberalizaciji tržišta električne energije i plina. biogorivo (tekuće ili plinovito gorivo za pogon motora dobiveno iz biomase).“ 20 ..u granicama specifičnog rješenja. neakumulirana Sunčeva energija. Programe za primjenu i poticanje primjene obnovljivih izvora energije sukladno Strategiji energetskog razvitka i programima na državnoj razini priprema Ministarstvo gospodarstva. Za razvoj OIE-a i kogeneracije nužna je trajna skrb i praćenje provedbe s mogućnošću jednostavnog i brzog djelovanja na državnoj i lokalnoj razini.Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002). U sklopu eurointegracijskih procesa Hrvatska je cjelokupni koncept reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir prilagodila zahtjevima EUa. 177/2004) koji eksplicitno izražava pozitivan stav prema njima pa se u njegovom članku 14. obavješćivanje. . Značajan pomak u području obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj se dogodio 22. Kao što je spomenuto. korištenje obnovljivih izvora energije u interesu je Republike Hrvatske.. ožujka ove godine kada je Vlada usvojila paket podzakonskih akata koji reguliraju to područje [25]. dakako. Zbog specifičnosti obnovljivih izvora energije i kogeneracije te njihovog nerazvijenog tržišnog položaja potreban je značajan napor države i politička volja za poticanje novih i čistih tehnika te taj sektor može zaživjeti samo u reguliranim uvjetima uređenih odnosa i sustava u pogledu cijene i trajanja otkupa energije. rada i poduzetništva. energetske savjete i izdavanje energetskih publikacija. . Poseban položaj OIE-a i kogeneracije definiran je i u Zakonu o energiji (NN 68/2001.

odnosno izvor obračunava se prema načelu reguliranog profita. 2. odnosno kogeneraciju.6. Tarifnim sustavom se utvrđuju tarifne stavke i njihove visine za isporučenu električnu energiju iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije (tablice 2. održavanja. zamjene. Uz to. a temelji se na opravdanim troškovima poslovanja. elektrana na biomasu. Svi ovi propisi stupili su na snagu 1. Tarifni sustav određuje pravo povlaštenog proizvođača na poticajnu cijenu koju operator tržišta plaća za isporučenu energiju. određene tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije (tablica 2.1. ožujka 2007. Naime. Obvezu plaćanja naknade imaju svi kupci. energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije Cilj Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007) te Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije je jasno definirati i konkretizirati mehanizme prikupljanja sredstava i mehanizama poticanja.2. Naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE-a i kogeneracije za svaku pojedinu tehnologiju. geotermalnih elektrana. temeljenih na cjenovnom pristupu za proizvođače. izgradnje ili rekonstrukcije postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.) [31]. [31]). i 2. utvrđen je i korekcijski faktor koji ovisi o udjelu domaće komponente u projektu za iskorištavanje obnovljivih izvora energije (tablica 2. Mehanizmom za prikupljanje i razdiobu sredstava upravlja operator tržišta (nadzor provodi MINGORP) te sklapa ugovorne odnose s povlaštenim proizvođačima.4.7. srpnja 2007.poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (tj. Za kogeneracijska postrojenja utvrđuju se tarifne stavke za isporučenu električnu energiju za vrijeme trajanja više (VT) i niže (NT) dnevne tarifne stavke. za istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) te tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz tih izvora . strateški element reforme energetskog sektora i perspektive projekata energetske učinkovitosti. kogeneracije i obnovljivih izvore energije u Hrvatskoj svakako je izazov uključivanja 21 . elektrana na biogoriva itd.vjetroelektrana.5. [25] Novi propisi (NN 33/2007) su: Vlada je na sjednici održanoj 22. Tarifni sustav za proizvodnju el. godine. godine odredila i naknade za • Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče [30] • Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije [33] • Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije [31] • Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije [32] • Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.) [31].

. Centrometal. piljevina. koštice…) d. kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina. Hrvatska prerađivačka industrija pokazala je izrazit interes za proizvodnju opreme i komponenata za korištenje obnovljivih izvore energije što će u slučaju provedbe programa..60 22 . plima i oseka.20 3. članice EU-a imale su dulji rok za ostvarenje tog udjela. 4. iako je postavljeni cilj od spomenutih 5. sječka. imati izravne učinke na otvaranje novih radnih mjesta. sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW b. smatralo se kako su s obzirom na njezinu primjenu.) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža. bioenergana.. dotiranje iz proračuna na strani proizvodnje (u kWh) nije dopušteno jer bi se tada narušila tržišna pravila.00 2. klaonički otpad.2. Primjerice. sunčane elektrane a. sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW a.) 1.64 C (kn/kWh) 0.. otpad iz proizvodnje biogoriva…) g. primjerice. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža. stajski gnoj. Također nije određena ni gornja granica naknade. Inače. kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora. Visine tarifnih stavki (C) za postrojenja priključena na distribucijsku mrežu koja koriste OIE za proizvodnju električne energije instalirane električne snage do 1 MW (čl. elektrane na tekuća biogoriva h. sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do uključivo 30 kW a.4. hidroelektrane c. odnosno ciljeva (do 2010.) Tip postrojenja a.. Isto tako. Tablica 2. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i.20 0. TPK Orometal. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi. elektrane na biomasu d.1. već stvarna visina ovisi o dinamici provođenja politike korištenja OIE-a i kogeneracije te o strukturi pojedinih izvora (tehnologija).69 0.26 1.40 3.95 1.domaće industrije (Končar. Solaris i dr) u razvojne i proizvodne programe na tim područjima energetike. za donošenje tarifnog sustava bilo je potrebno usuglašavanje.1. geotermalne elektrane f. malih hidroelektrana. slama. vjetroelektrane d.) e.36 0.10 0. Sustavom praćenja i izvještavanja MINGORP će pravdobno poduzimati odgovarajuće mjere [25].3. godine).36 0.2..8% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora sukladan Direktivi 2001/77/EZ. vjetroelektrana. solarnih kolektora i dr.

hidroelektrane instalirane snage do uključivo 10 MW . klaonički otpad. 4. elektrane na biomasu c. plima i oseka…) 1. Visine tarifnih stavki (C) za kogeneracijska postrojenja priključena na distribucijsku mrežu koja koriste OIE za proizvodnju električne energije (čl..50 Tablica 2.65 C (kn/kWh) 0. male kogeneracije Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 1 MW do uključivo 35 MW.26 0.energija za više od 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini b. tzv. srednje kogeneracije priključene na distribucijsku mrežu Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 35 MW.26 1.Tablica 2. koštice…) c.. te sva kogeneracijska postrojenja priključena na prijenosnu mrežu 0. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda h.6.22 0.42 0. tzv.) C VT Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage do uključivo 50 kW. kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina.83 1. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi. geotermalne elektrane e.51 0. tzv.61 NT 0.) Tip postrojenja a. stajski gnoj.5.36 0.energija za više od 5000 MWh do uključivo 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini .) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža.30 0. otpad iz proizvodnje biogoriva…) f. sječka i…) d. Visine tarifnih stavki (C) za postrojenja priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste OIE za proizvodnju električne energije instalirane električne snage veće od 1 MW (čl.32 0.55 0. vjetroelektrane c.36 0. elektrane na tekuća biogoriva g. 4.69 0. tzv.energija do uključivo 5000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini . elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža. mikrokogeneracije te sva kogeneracijska postrojenja koje koriste gorivne ćelije na vodik Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 50 kW do uključivo 1 MW.44 0.04 0.04 0.15 23 . kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora.2. piljevina. slama.1. velike kogeneracije.

p (%) 60 i više 45 – 60 45 i manje Korekcijski faktor. geotermalne elektrane i male hidroelektrane) u iznosu 0. CBA metodologija. Tarifni sustav u obzir je uzeo i socijalni učinak pa će.2. naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore enrgije i kogeneracijskih postrojenja povećati mjesečni račun za električnu energiju za oko 3 kune po kućanstvu. Tijekom usuglašavanja Tarifnog sustava i uredbi razmatrana je posebna visina tarifnih stavki za vjetroelektrane.01 kn/kWh. ostvarivati pogodnosti kroz prodaju električne energije na otvorenom tržištu ili kroz nove ekološke institute za obnovljive izvore (zeleni certifikati i dr). uz pretpostavljenu procjenu prosječne godišnje potrošnje električne energije za kućanstvo od 3500 kW h. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije. p-utvrđeni postotni udio domaće komponente. Pravna poveznica za prosječnu proizvodnu cijenu električne energije jednaka je cijeni proizvodnje električne energije za tarifne kupce iz kategorije kućanstva s jednotarifnim obračunom električne energije. Proračun poticajnih cijena za pojedine obnovljive izvore energije rađen je uz zahtjev ostvarivanja interne stope povrata. plaćanje naknade jedinicima lokalne samouprave na čijem su području proizvodni objekti (vjetroelektrane snage veće od 1 MW. zaokruženo na dvije decimale.Tablica 2. godišnje korekcije visine tarifne stavke za indeks cijena na malo. uvodi klasifikaciju obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji se koriste za proizvodnju energije. energije i kogeneracije [25]. s obzirom na razvoj tržišta zelene električne energije.7. analitičke podloge. Troškovi energije uravnoteženja (odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja povlaštenih proizvođača koji imaju pravo na poticajnu cijenu) određeni su tako da za naredne dvije godine iznose 10% prosječne proizvodne cijene električne energije. Korekcijski faktori za tarifne stavke (C) ovisni o udjelu domaće komponente u projektu Udio domaće komponente u projektu. ko 1. odnosno uz pretpostavku da će se za razdoblje trajanja ugovora o otkupu električne energije od 12 godina postrojenje u potpunosti isplatiti. projektiranje i izgradnju 24 .93 gdje je: ko je korekcijski faktor za udio domaće komponente između 45% i 60%.2. skaliranje za male hidroelektrane. planiranje. simulacija izračuna naknade za poticanje po tri scenarija.00 0. propisuje uvjete i mogućnosti za korištenje. 2. Nakon toga bit će moguće. uvođenje novih frakcija za biomasu.

dok za individualne (neumrežene) električne. Uredba o minimalnom udjelu električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče Najvažniji naglasci iz Uredbe o minimalnom udjelu električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/2007) su sljedeći [25]: • minimalni udio obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji su energetski subjekti za opskrbu (tarifnih i povlaštenih kupaca) obvezni preuzeti određuje Vlada • proizvodnja električne energije iz OIE-a i kogeneracije za Hrvatsku je ekonomski opravdana s gledišta izbjegnutih troškova lokalnih šteta u okolišu • u strukturi ukupne potrošnje električne energije do 2010. a u cilju prikupljanja sredstava za podmirenje inkrementalnih troškova poticanja obnovljivih izvora energije [25].3. Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. tehno-ekonomske specifi čnosti primjene te gospodarsku opravdanost.2.postrojenja za njihovo iskorištavanje te uređuje način upisa u registar projekata koji se vodi u suradnji MINGORP-a. 2. Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007) određuje iznos naknada za poticanje primjene obnovljivih izvora energije i kogeneracija koju će opskrba morati uključiti u cijenu energije.4. Pri tome su kod umreženih toplinskih sustava uvjeti korištenja OIE-a regulirani na području tržišta toplinske energije.2%. 2. godini.2. Kada se radi o vjetroelektranama. no prethodno odobrenje i odobrenje za izgradnju daje MINGORP [25].5. Hrvatske energetske regulatorne agencije i Hrvatskog operatora tržišta energije. Naknade pri tome iznose od 0. godine svi obnovljivi izvori energije (uključujući i HE snage veće od 10 MW) trebaju iznositi 6750 GWh ili oko 34. do 0. odnosno toplinske sustave koji koriste obnovljive izvore energije Vlada može donijeti posebne uvjete i poticajne mjere. propisuje vrste postrojenja s obzirom na primjenu tehnologije obnovljivih izvora energije.0350 kn/kWh u 2010. a također osigurava realne odnose i zdrave konkurentske sile na tržištu te poticanje razvoja hrvatskog tržišta električne 25 .8% • u strukturi ukupne potrošnje električne energije do 2010.4 % prema referentnom scenariju S2 iz Strategije energetskog razvitka ukupni udio obnovljivih izvora energije do 2010.2. uvedeno je rezervirano pravo njihovog građenja u slučaju da se istražno područje pokaže interesantnim. 2.0089 kn/kW h u 2007. godine trebao bi iznositi 40. godine nekonvencionalni obnovljivi izvori trebaju iznositi 1139 GWh ili oko 5. odnosno kogeneracije.

2. te instalirane električne snage veće od 1 MW priključena na prijenosnu ili distribucijsku elektroenergetsku mrežu [25].1. Shema djelovanja tržišta električne energije iz obnovljivih izvora energije [25] Slika 2. razvoj tehnologija i situacija u Hrvatskoj te usklađenost s relevantnim direktivama EU-a. Kao kriteriji pri tome služe stručna procjena uvjeta na tržištu. S obzirom na to. Slika 2. promatraju se dvije osnovne skupine: instalirane električne snage manje od 1 MW priključena na distribucijsku elektroenergetsku mrežu.energije. Ekonomski instrumenti za obnovljive izvore energije [25] 26 .

ne samo u tu svrhu zasađene biljne kulture već i otpadni materijali u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće). životinjski otpad i ostaci. Korištenje biomase omogućava i zapošljavanje (otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta). količinu CO2 koja se oslobađa izgaranjem 88 000 litara loživog ulja ili 134 000 m3 prirodnog plina. otpada i ostataka poljoprivredne drvna biomasa (ostaci iz šumarstva. šumarske i srodnih industrija. proizvodnje biomase i njenog korištenja za energiju na području Europske unije bilo zaposleno preko pola milijuna ljudi). Energija iz biomase dolazi u čvrstom. Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo. ENERGIJA BIOMASE 3. šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva (procjenjuje se da je u 2005.1. prikupljanje. a općenito se može podijeliti na drvnu. Prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neusporedivo manja emisija štetnih plinova i otpadnih tvari. otpadno drvo). Osim toga.3. unutar čega se mogu razlikovati: • • • • • • Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda. Vrste i osnovne značajke biomase proizvodnje (biljnog i životinjskog porijekla).) . tekućem (npr. plin iz rasplinjavanja biomase i deponijski plin). gradski i industrijski otpad. biometanol) i plinovitom stanju (npr. budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke (slika 3. godini na poslovima 27 . povećanje lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti.ukoliko su sječa i prirast drvne mase u održivom odnosu – 1 hektar šumskih površina godišnje apsorbira jednaku Međutim spaljivanje biomase stvaraju se i drugi zagađujući plinovi te otpadne vode. dok u manjim to nije isplativo pa se postavlja pitanje koliko je to u ekološkom smislu profitabilno.1. Plinovi koji nastaju korištenjem biomase mogu se također iskoristiti u proizvodnji energije. Samo je u velikim pogonima isplativa izgradnja uređaja za reciklažu otpada. bioetanol. biodizel. Biomasa je obnovljivi izvor energije. transport i skladištenje biomase vrlo je skupo što je još jedan nedostatak ove tehnologije. nedrvnu i životinjski otpad. bioplin. nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave). Glavna prednost u korištenju biomase kao izvora energije su obilni potencijali. ostaci i otpaci iz poljoprivrede. ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi.

2.2.ukupno zaposleni 2-proizvodnja biomase 3-posluživanje postrojenja 4-proizvodnja postrojenja 5-prateće djelatnosti Slika 3. Kumulativna CO2 neutralnost (ukoliko je sječa usklađena sa prirastom – ekološki prihvatljivo) 1. Korištenje biomase i očekivani porast zaposlenosti u RHSlika 2.Slika 3.1.Scenarij doprinosa pri zapošljavanju korištenja biomase u Hrvatskoj 28 .

Tehnologije proizvodnje energije iz biomase U ovom poglavlju objašnjeni su postupci dobivanja energije iz pojedinih vrsta biomase. ali i za pokretanje automobila. b) Peleti Biomasa se može izravno pretvarati u energiju jednostavnim sagorijevanjem (izgaranjem) te se tako proizvesti pregrijana vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima ili za dobivanje električne energije u malim termoelektranama. tj. 29 . Drvna biomasa Postoje razni načini da se iz drvne biomase dobije energija. i dr. kao i načini njihovog iskorištenja odnosno primjene za proizvodnju električne energije. prostorno i ogrjevno drvo) i biomasa iz drvne industrije (ostaci i otpad pri piljenju.2. Takva postrojenja kao gorivo koriste drvni otpad iz šumarstva i drvne industrije. blanjanju -gorivo u vlastitim kotlovnicama. Osnovne su značajke pri primjeni šumske ili drvne biomase kao energenta jednake kao kod svakog goriva: • • • • • kemijski sastav. gustoća. temperatura izgaranja . odnosno prešanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju radi transporta i automatizacije loženja. jeftinije i kvalitetnije gorivo od šumske biomase).40% od ulazne sirovine u procesu proizvodnje. topline. Upotrebljava se isključivo šumska biomasa (ostaci i otpad nastali redovitim gospodarenjem šumama. slama i drugi poljoprivredni ostaci te komunalni i industrijski otpad (u središtu se Beča gradi velika kogeneracijska elektrana na biomasu koja će od ove godine proizvoditi toplinu za 12 000 obitelji. a) Briketi. briketi i peleti . sirovina za proizvode. kao gorivo. a) b) Slika 3. Pri obradi drveta gubi se oko 35 . fizikalna svojstva koja utječu na ogrjevnost (npr.2. odnosno dovoljno električne energije za čak 45 000 obitelji). ogrjevna (energetska) vrijednost temperatura samozapaljenja. a količina otpada za neke proizvode kao što su parketi iznosi i do 65%.3.3.nastaju sabijanjem. 3. vlažnost i dr). brušenju.1.

pri čemu se dimni plinovi ohlade na temperaturu 25 °C. Gornja ogrjevna vrijednost. energetska vrijednost drvne mase je znatno niža u odnosu na fosilna goriva. tj. tj.u prosjeku sadržano je energije kao u 1 litri loživog ulja). a i dizajn peći mora biti različit u odnosu na one za ugljen: • • izgaranje na rešetci (manji sustavi .7-23. mrkog 12. Donja ogrjevna vrijednost. Zbog većeg udjela vlage i hlapivih sastojaka (do 80%). ali za vlažno neravnomjerno izgaranje. sa većim udjelom vlage). Primjer grijanja kućanstva pomoću biomase Temeljna veličina za proračun energije iz određene količine drva jest njegova ogrjevnost (ogrjevna vrijednost). Hd je ona količina topline koja nastaje potpunim izgaranjem jedinične količine goriva.2 do 18.9 MJ/kg. Najveći utjecaj na nju ima vlažnost (udio vlage-za svježe drvo 50-55 %).5 kg ogrjevnog drva-cca 20% vlage. a vlaga se iz njih izlučuje kao kondenzat. lignita do 12. jer je udio pojedinih 30 . veće emisije) fluidizirani sloj (veći sustavi . uzima u obzir gubitke (gornja ogrjevna vrijednost upotrebljava se samo teoretski).6 MJ/kg). a vlaga u njima ostaje u stanju pare te toplina kondenzata ostaje neiskorištena. Pri opisivanju efikasnosti sustava uzimamo u obzir donju ogrjevnu vrijednost jer je ona realna.7 MJ/kg (za usporedbu: kamenog ugljena 24-37. potom kemijski sastav. Za naše podneblje i vrste drveća važno je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u listače ili četinjače. od 8. pri čemu se dimni plinovi ohlade na temperaturu 25 °C.manji troškovi. Hg je ona količina topline koja nastaje potpunim izgaranjem jedinične količine goriva. pri čemu zrak i gorivo u ložište moraju doći pod istom temperaturom i nastali produkti izgaranja moraju biti ohlađeni na istu temperaturu. Ogrjevna vrijednost se određuje mjerenjem u kalorimetru. gustoća i zdravost drva (u 2. odnosno u meko ili tvrdo drvo. tj.4. Razlikujemo gornju i donju ogrjevnu vrijednost.Slika 3.7 MJ/kg.pogodno za goriva niske gorive vrijednosti.

Nedrvna biomasa Osim ostale nedrvne biomase. za što bolje iskorištenje energije. te usitnjena šumska biomasa) ili usitnjena poljoprivredna biomasa (oklasak i usitnjene stabljike kukuruza i suncokreta). Topla voda koja zagrijava zrak za sušenje dovodi se iz vodom hlađenog ložišta zagrijača zraka za turbinu. Modul skladištenja i sušenja biomase Koncepcija modula biomase je da se kompletna oprema ugrađuje dijelom unutar standardnog ISO – kontejnera. tj. poljoprivredna biomasa (kukuruzovina. koštice višanja.35 sati rada postrojenja sa maksimalnim kapacitetom . Za rad postrojenja . Navedeni sistem sušenja omogućava skidanje vlage biomase za cca 20 %. Ilustrativan je stoga sljedeći primjer. oklasak.2. Iskustva iz razvijenih zemalja. Sušenje se provodi sa toplim zrakom temperature cca 100 oC -iz toplovodnog izmjenjivača. Iz tog je razloga. sječka pilanskog i finalnog drvnog otpada. a dijelom na kontejneru. korisno sušiti biomasu. Budući da je 31 . oklasak i komušina.što omogućava dopunjavanje skladišta biomase jedan puta dnevno.5. a različita je i tvar koja se može koristiti kao gorivo.).predviđena je usitnjena drvna biomasa do veličine od 50 mm (kora. slama. Slika 3. stablijika s lišćem.. ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina. Nakon berbe kukuruza na obrađenom zemljištu ostaje kukuruzovina. Smanjenjem vlažnosti biomase ogrjevna vrijednost se uvelike povećava. ljuske. u Europi osobito Danske.moguće je izvršiti dogradnju kanala za dovođenje dimnih plinova za sušenje (cca 220 oC) čime se može dodatno povećati sušenje uz povećanje energetske vrijednosti biomase do cca 20 %. kore od jabuka. Kompletan sustav manipulacije sa biomasom u okviru modula je vođen mikroprocesorski. U slučaju rada sa izrazito vlažnom biomasom . pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. 3..sastojaka pri tome različit. u Hrvatskoj bi osobitu važnost mogli imati ostaci iz poljoprivrede. stabljike suncokreta. Modul biomase osigurava volumen skladišta biomase od 50 m3 čime je osigurana zaliha u skladištu za 30 .2.

supstance koje čine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost (energetska vrijednost biljnih ostataka: 5. On je miješavina metana CH4 (40-75 %). žetvenih viškova.2.3. odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0. Energetski nasadi 3. Njegova kalorijska vrijednost je oko 20 MJ/Nm3 i gori sa oko 60 %-om učinkovitošću u konvencionalnoj bioplinskoj peći. tada je njihov odnos prosječno 82% :18%. Na ogrjevne vrijednosti nedrvne biomase podjednako utječu udio vlage i pepela. Bioplin materijala u okružju bez kisika. kao što su brzorastuće drveće i kineske trske s godišnjim prinosom od 17 tona po hektaru. biljke bogate uljem ili šećerom.71 t kukuruzovine i 0. Udio pepela u nedrvenim biljnim ostacima može iznositi i do 20% pa značajno utječe na ogrjevnost (npr. slama-veći udio Na. eukaliptus: 35 t suhe tvari.8 – 16.vrbama i jablanima… Slika 3. Bioplin je otprilike 20 % lakši od zraka i bez mirisa je i boje. od stočnih otpadaka. energetski nasadi sa velikim prinosima. a u Hrvatskoj se najveći prinosi postižu s topolama. Ali Bioplin je miješavina plinova koja nastaje fermentacijom biorazgradivog 32 . Cl. Bioplin se dobiva iz organskih materijala.prosječni odnos zrna i mase (tzv. K-manja temperatura taljenja pepala-taloženje). Ako se razluče kuruzovina i oklasak. preporučuje se zaoravanje između 30 i 50% te mase. Osim ostataka i otpada postoji veliki broj biljnih vrsta koje je moguće uzgajati tzv. ostataka ulja od povrća do organskih otpadaka iz kućanstava. zelene alge s prinosom od 50 tona po hektaru. ugljikovog monoksida CO). žetveni omjer) 53% : 47%. Podrijetlo sirovina može varirati. Općenito. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraćati u zemlju. sumporovodika H2S. Temperatura zapaljenja mu je između 650 i 750 0C. proizlazi kako biomase približno ima koliko i zrna. što znači da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%. ugljičnog dioksida CO2 (25-60 %) i otprilike 2 % ostalih plinova (vodika H2.89 t biomase kukuruza što čine 0.18 t oklaska.6. za proizvodnju bioplina može se koristiti i trava. Osim tih materijala. a gori čisto plavim plamenom.7 MJ/kg).

a to ovisi uglavnom o sirovini koji ćemo upotrijebiti. Mora biti nepropustan za zrak i vodu. Kompletni digestorski sustav se sastoji od jame za sakupljanje gnojiva. izmeta od 120 krava može proizvesti dovoljno bioplina za pogon motora snage 50 kW. ugljični dioksid. vrlo malo topline i konačni proizvod sa većom količinom dušika nego što se proizvodi pri aerobnoj fermentaciji. ali produkti će biti vrlo različiti. Slika 3. Aerobna digestija (fermentacija) proizvodi ugljični dioksid.1. Sustavi namijenjeni za digestiju tekuće ili čvrste sirovine uglavnom se pune i prazne pomoću pumpi. i životinjski i biljni. amonijak i ostale plinove u malim količinama. digestora.7. Može se napraviti od različitih materijala i različitih oblika i veličina. Glavna mu je funkcija da pruži anaerobne uvjete. Svi organski materijali. poznat je i kao bioreaktor ili anaerobni reaktor. Proces dobivanja bioplina Postrojenje za proizvodnju bioplina naziva se digestor. Tablica 3. Budući da se u njemu događaju različite kemijske i mikrobiološke reakcije. nešto vodika i ostalih plinova u tragovima. veliku količinu topline i konačni proizvod koji se može upotrijebiti kao gnojivo.fermentacijska postrojenja za travu moraju ispunjavati više tehničke zahtjeve od konvencionalnih bioloških bioplinskih postrojenja. Količina bioplina i energije dobivena iz životinjskog otpada (ovisi o vrsti životinje) Dobiveni se bioplin najčešće koristi za dobivanje toplinske i/ili električne energije izgaranjem u kotlovima. koja koriste čvrsto ili tekuće gnojivo. plinskim motorima ili turbinama (korištenjem 33 . mogu biti razgrađeni u ova dva procesa. spremnika i sustava za iskorištavanje plina. Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje): aerobna (uz prisustvo kisika) i anaerobna (bez prisustva kisika). Anaerobna digestija (slika 1.) se odvija samo u specifičnim uvjetima među kojima su ulazna pH vrijednost ulazne mješavine izmešu 6 i 7. potrebna temperatura od 25-35 0C te određeno vrijeme zadržavanja mješavine u digestoru. spremnika za miješanje. Takvo gnojivo sadži dušik u mineraliziranom obliku (amonijak) koje biljke mogu brže preuzeti nego organski dušik što ga čini posebno pogodnim za oplemenjivanje obradivih površina. što je dovoljno za pokrivanje potreba za električnom energijom manjeg sela). Anaerobna digestija proizvodi metan. cijevi za odvođenje.

poljoprivrednih ostataka).6 1. osim sagorijevanja. čime se povećava efikasnost proizvodnje električne energije u plinskoj turbini oko 35% (moguće i do 45%). sredstvu rasplinjavanja (zrak: 4-6 MJ/Nm3 ili kisik: 15-20 MJ/Nm3 ). fermentacija i destilacija etanola. pogodnije za transport i skladištenje (manji troškovi).047 Bioplin (m3/dan) 1.6 0.2. a svojstva ovise o dizajnu uređaja za rasplinjavanje (odozgo (protustrujno). s ograničenim dotokom kisika (druga u peći s običnim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije. Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza čime se dobiva 95%-tni etanol. budući da već sadržavaju jednostavne šećere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula škroba enzimima u šećer koji može fermentirati.46 0.9 0. para) –potrebno pročišćavanje.4.9 0. faza sagorijevanja i rasplinjavanja). u parnom kotlu na drva oko 20%.Životinja Vrsta otpada Tekući Suhi Tekući Suhi Suhi Količina (kg/dan) 51 32 16. CH4 i H2.3 2. dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99. odozdo (istostrujno) ili u sloju). ulje slično nafti. 3. Složeni je proces: vrlo promjenjiva svojstva bio-ulja ovisno o uvjetima i sirovini. temperaturi. škroba (od kukuruza) i celuloze (od drva. Glavni problem kod rasplinjavanja su plinske turbine koje su vrlo osjetljive na nečistoće u plinu (čestice. vlažnosti i sastavu biomase.66 Suho (kg/dan) 5. kakav se koristi za miješanje s benzinom. Alkoholna goriva (etanol) Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su: priprema sirovine.46 0. Etanol se može proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: šećera (od šećerne trske.017 Energija (kWh/god) 3400 3400 970 970 36 Goveda Svinje Perad Termokemijske tehnologije pretvorbe biomase u energiju. Rasplinjavanje se provodi na visokoj temperaturi (i do 1400˚C) uz ograničen dotok Piroliza je također termokemijski proces. su još i rasplinjavanje i piroliza. Sirovine bogate šećerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola. kisika. melase). Sastav plina je CO. Uobičajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija 34 .7 9. Za proizvodnju posve čistog etanola. pri čemu dolazi do isparavanja hlapljivih sastojaka i proizvodnje tekućeg goriva (bio-ulja). piroliza otpada). Znatan potencijal (npr.8%tni etanol. ali potrebna ulaganja u istraživanje i razvoj. za sada malo primjera komercijalnih postrojenja.6 1.4 5. a to je skupo.

Etanol se počeo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tržište domaćim proizvođačima šećera U SAD-u etanolske smjese čine oko 9% ukupne godišnje prodaje benzina.2. a oko 40% koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Tehnologija je posve različita od one za proizvodnju etanola. Faza sinteze metanola je dobro poznata i komercijalno dokazana. Oko 15% brazilskih vozila se kreće na čisti etanol. energija (GJ/ha) 1350 945 162 540 Etanol se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. Sirovine bogate škrobom sadržavaju velike molekule ugljikovodika koje treba razložiti na jednostavne šećere procesom saharifikacije. Najznačajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su šećerna trska. dok je faza rasplinjavanja još u razvoju. slatki sirak. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od još većih molekula i trebaju se konvertirati u šećere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. cassava i kukuruz. 35 . Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru. To zahtijeva još jednu fazu u procesu proizvodnje što povećava troškove. U prvoj se sirovina konvertira u plinoviti međuproizvod iz kojeg se sintetizira metanol. Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao što je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Tablica 3. Vodeća zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil. Takva istraživanja se provode u zemljama s velikim drvnim potencijalom kao što su Švedska i Brazil. u kojem se svake godine proizvede više od 15 milijardi l. dok za dodavanje većeg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomično modificirati motor što poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. Proizvodnja se odvija u dvije faze. a primjena takvih postrojenja se očekuje uskoro.etanol. Prinos etanola iz raznih sirovina Sirovina Prinos etanola (l/t) 70 86 370 160 Prinos sirovine (t/ha) 50 35 6 20 Šećerna trska Slatki sirak Kukuruz Drvo Prinos alkohola (l/ha) 3500 3010 2200 3200 God.

Standardizirano je tekuće nemineralno gorivo.6 30. pri čemu kao sporedni proizvod nastaje glicerol. dok se u Americi najviše koristi ulje soje.0 7.5 65. Biodizel dizelskog goriva. biorazgradivi nadomjestak za mineralno gorivo.5%).8. Slika 3.58 112 Benzin 720-750 32.2. Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela u Europi običnom dizelu.0-46.Tablica 3. u Europi se za proizvodnju biodizela najviše koristi ulje uljane repice (82. soja.60 91-100 3. palma. repica.) ili životinjske masti s metanolom u prisutnosti katalizatora. omjer zraka i goriva (kg/kg) Temperatura vrenja pri 1 bar (oC) Stupanj viskoznosti Oktanski broj Etanol 789 21.7 9. a u azijskim zemljama se koristi i palmino ulje. suncokret. neotrovan.3-29. ricinus itd.3.6-22. nalazi na tržištu tekućih goriva i prodaje krajnim korisnicima. ima puno bolju mazivost.0 0.5 14. Biodizel je komercijalni naziv pod kojim se metil-ester.8%) i ulje suncokreta (12. recikliranog otpadnog jestivog ulja ili životinjske masti procesom esterifikacije. Usporedba svojstava alkoholnih goriva i benzina Svojstvo Gustoća (kg/m3) Ogrjevna vrijednost (MJ/kg) Stehiometr. pa značajno produžava radno trajanje Prednosti biodizela: osim što je po svojim energetskim sposobnostima jednak 36 .3 6. a može se proizvoditi iz biljnih ulja.5 106 Metanol 793 15.5. bez dodanog mineralnog Metil-ester je kemijski spoj dobiven reakcijom (esterifikacija) biljnog ulja (uljana Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela zavisi od specifičnih uslova i prilika u konkretnim zemljama.2 0.

dok kod biodizela takvo zagađenje ne postoji. Nekontrolirano i neodgovorno odložen otpad ugrožava zdravlje ljudi i okoliš.Na kraju tehnološkog procesa. i jedini dopustivi energent. krutih čestica za 55. Energija otpada Ubrzani razvitak industrije. jedna litra zagadi gotovo milijun litara vode.motora. koja je visokovrijedan proteinski dodatak stočnoj hrani. Termička obrada otpada Korištenje energije otpada za grijanje i/ili proizvodnju električne energije jedan je od načina za učinkovitu uporabu otpada uz. Uz to valja naglasiti da dolazi do smanjenja emisije CO za 42. ukoliko se provodi ispravno. Bez uporabe biodizela (ili nekog drugog biogoriva). Lakša je zapaljiv. miris prženog ulja iz Pri proizvodnji biodizela iz uljane repice. a tek potom proizvodnja energije (iskorištavajući «zeleni dio» recikliranog kućnog otpada. dobivamo i glicerol. Moguća je proizvodnja i u kućnoj radinosti. visoka viskoznost. koja se u razvijenim državama očituje poglavito kao problem zbrinjavanja otpada. Postupci termičke obrade otpada. jer se on u vodi potpuno razgradi već nakon nekoliko dana. mulj iz kolektora otpadnih voda) jer su za to potrebni veliki investicijski troškovi (oko US$ 4000/kW). a brojni su primjeri u kojima je dokazano oštećenje zdravlja ljudi zbog neodgovornog postupanja s otpadom. ugljikohidrata za 56. poput pogače ili sačme. po međunarodnim kriterijima. manja energetska vrijednost: 37. Zbog svojih brojnih pozitivnih osobina. ispuha. biodizel je svoju najširu primjenu našao upravo u ekološkoj poljoprivredi. Postoje različite tehničke mogućnosti termičke obrade otpada.2 MJ/l (nafta 42. za biodizel iz uljane repice oko 110 g/km. jer se dospjevši u tlo razgradi nakon 28 dana. biomasu iz parkova i vrtova. od kojih je 37 . a osobito potrošački organizirano društvo. dok je ona čak i negativna rabi li se za proizvodnju biodizela otpadno jestivo ulje. gdje je.7 %. Primarni cilj je zbrinjavanje gradskog otpada. poglavito u urbaniziranim . Nedostaci biodizela: postoji mogućnost začepljenja injektora.3 %.3 %.6. kao nusprodukt se dobiva i uljni mulj. nastaje čitav niz veoma profitabilnih nusprodukata. minimalan utjecaj na okoliš. koji se koristi kao visokokvalitetno gnojivo za povrtne kulture u ekološkoj poljoprivredi. Ukupna emisija CO2 ekvivalenta (g/km) biodizela ovisi o uporabljenoj sirovini: za biodizel iz suncokreta oko 50 g/km. 3. omogućuju istovremeno neutraliziranje štetnih svojstava i njegovo energetsko iskorištavanje. toksina za 60 do 90 % uz potpunu eliminaciju sulfata. danas se u EU ne može dobiti certifikat o čistoći ekološki proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. Za usporedbu kod klasičnog dizela ukupna emisija CO2 ekvivalenta iznosi oko 220 g/km.2. Svjetska iskustva pokazuju da je problem otpada moguće riješiti samo cjelovitim sustavom gospodarenja. Najvažnije su njegove osobine vezane uz smanjenje onečišćenja okoliša. koji se koristi kao sirovina u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. uzrokovali su globalnu "ekološku" krizu. Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoliš. Ako nafta tijekom manipulacije ili transporta dospije u vodu.gusto naseljenim sredinama. MJ/l ) – veća potrošnja.

Iz sigurnosnih razloga preporučuje se ugradnja visokotemperaturne baklje koja preuzima viškove plina. Mogućnost kogeneracije energije otpada. vodik-sulfid. Prosječan sastav deponijskog plina je 35-60 % metana. dobije se toplinska energija iz vode koja hladi motor i ulje za podmazivanje. η term = 43%).sagorijevanje otpada dosad najviše korišteno. U svijetu stalno raste broj postrojenja za termičku obradu otpada izgaranjem i ta se tehnologija najviše koristi upravo u razvijenim državama. Ovaj koncept podrazumijeva postavljanje vertikalnih perforiranih cijevi u tijelo deponije (bunari. Deponijski plin nastaje razgradnjom organskih supstanci pod utjecajem mikroorganizama u anaerobnim uvjetima. aromatični ugljikovodici i drugi plinovi u tragovima. pa deponijski plin prelazi u plinske sonde sabirnog sustava. Proizvodnja energije iz otpada u svijetu nije rijetkost. Kod kombinirane upotrebe električne i toplinske energije postiže se visok stupanj korisnosti ovih uređaja (η el = 40%. Deponijski plin sa prosječnim sadržajem metana od 50 % ima donju ogrjevnu vrijednost Hd=5 kWh/Nm3. trnovi. klor. čime se godišnje zbrinjava 1. U kompresoru deponijski plin se isisava. moguće je proizvoditi i bioplin iz deponijskog otpada na suvremenim uređenim deponijama procesom takozvane anaerobne hladne obrade otpada. u okvirima cjelovitog sustava gospodarenja energijom. bioplina kod takozvane anaerobne hladne obrade otpada i termičku obradu otpada pomoću različitih postupaka otplinjavanja. u staklenicima i plastenicima za proizvodnju ranog povrća i cvijeća. Plinski motor pokreće generator za proizvodnju električne energije. Putem izmjenjivača topline. što ga čini dobrim gorivom za pogon plinskih motora specijalno razvijenih za ovu namjenu. ili za grijanje stambenih zgrada kao i kod drugih potrošača toplinske energije. U središtu deponije nastaje nadpritisak. fluor. Ovo znači da se iz 1 Nm3 deponijskog plina (uz Hd = 5kWh/Nm3) dobije 2 kWh električne energije i 2. Oko potrebe i mogućnosti primjene izgaranja komunalnog otpada u Hrvatskoj i svijetu provedene su brojne rasprave. U industrijskim zemljama nastaje 300-400 kg smeća godišnje po osobi. Dobivena električna energija koristi se za vlastite potrebe ili se predaje u električnu mrežu. u industrijskim pogonima u blizini deponije. rasplinjavanja. obuhvaća vrednovanje deponijskog plina kod uređenih suvremenih deponija. suši i usmjerava ka plinskom motoru.15 kWh toplinske energije.7milijuna tona otpada (oko polovice ukupne količine komunalnog otpada). sonde) i njihovo horizontalno povezivanje. sagorijevanja i različitih kombinacija tih postupaka. Proizvedena toplina koristi se na deponiji za proizvodnju tople vode. Deponijski plin Osim navedenog načina termičke obrade otpada. Tako se danas u Švedskoj otpad energetski iskorištava u 21-om postrojenju za spaljivanje. 37-50 % ugljen-dioksida i u manjim količinama se mogu naći ugljen-monoksid. 38 . kao i iz ispušnih plinova. dušik.

kao što su različite vrste bioplina (deponijski. Male kogeneracijske elektrane su višenamjenski objekti. pri čemu je potreban potrošač topline (npr. onda je zapravo toplinsko opterećenje determinirajuće za isplativost malih kogeneracijskih elektrana. Međutim. koje u sprezi s generatorom proizvode električnu energiju. prikazana je shema plinskoturbinske kogeneracije [44]. Postojeće toplane i rezervni električni agregati mogu se dograditi.7. tjedna i godine. lokacija je redovito u okviru industrijskog ili javnog objekta što olakšava ishođenje dozvola i kratak rok izgradnje. šumarska industrija). te drvni otpad. Električna energija se također koristi u objektu.3. a time i smanjenje zagađenja okoliša. Isto tako zanimljivi su slučajevi gdje postoje otpadna goriva. Osnovna prednost malih kogeneracijskih elektrana u odnosu na odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije je smanjenje troškova goriva za proizvodnju navedene energije. a u određenim slučajevima proizvodi se i hladna voda za potrebe hlađenja. destilacijski i sl. ili srednjenaponsku mrežu. jer se toplina i struja proizvode okolišno prihvatljivo u težištima potrošnje. muljni. Ona je isplativa za odgovarajuću kombinaciju potrošnje električne i toplinske energije. korištenjem malih kogeneracijskih elektrana (što je osobito čest slučaj kod biomase) otpada prijenos na veće udaljenosti. Goriva za pogon malih kogeneracijskih elektrana su plinovita. Na slici 3. Pri odvojenoj proizvodnji električne i toplinske energije moguće je postići ukupan stupanj djelovanja do 50 % (veliki gubici pri odvojenoj proizvodnji električne energije). Plinskoturbinska kogeneracija Plinskoturbinska kogeneracija zasniva se na plinskim turbinama otvorenog ciklusa. kogeneracija nije isplativa u svim uvjetima. Pored prednosti kogenerativne proizvodnje energije. a višak se isporučuje u postojeću lokalnu niskonaponsku. Ako toplinsko opterećenje traje više od 3000-5000 sati godišnje za očekivati je isplativost kogeneracije. te kratak rok izgradnje zbog modulne izvedbe.2. odnosno rekonstruirati u male kogeneracijske elektrane.9. Toplina se predaje izravno u objektu ili u obližnju toplinsku mrežu. Najzanimljiviji objekti za primjenu kogeneracije su oni kod kojih se toplinska energija troši što stalnije i što duže tijekom dana. U prednosti malih kogeneracijskih elektrana mogu se još ubrojiti relativno mala dodatna ulaganja isplativa za nekoliko godina. 39 . Kogeneracija Radi povećanja stupnja djelovanja koristi se kogeneracija – istovremena proizvodnja toplinske i električne energije. Odgovarajuće toplinske snage ovise o vrsti energetskog agregata i kreću se u rasponu 20-20000 kWe.). koji iz fosilnih goriva i biomase postupkom kogeneracije proizvode električnu i toplinsku energiju. pa se veličina malih kogeneracijskih objekata može prilagoditi porastu potrošnje električne i toplinske energije stupnjevitom izgradnjom odnosno dodatnim modulima. Kako je višak električne energije u svakom trenutku moguće prodati elektroenergetskom sustavu do snage 5 MWe. U kogeneracijskim postrojenjima taj ukupan stupanj djelovanja raste i do 80 %. tekuća i kruta. Prednost malih kogeneracijskih elektrana je i u modularnoj izvedbi.

Tablica 3. velika pouzdanost. plin 2600-5000 Loživo ulje. koji u sprezi s generatorima proizvode električnu energiju. a najpovoljnije je oko 80°C. mogućnost modulne izvedbe. Značajke plinskoturbinskih agregata za kogeneraciju Električna snaga agregata [kWe] 25-150 200-1000 1000-2500 2500-5000 Specifični potrošak topline [kJ/kWhe] 12000-10000 10000-8000 9000-8500 8500-7500 Korisna toplinska snaga Gorivo [kWt] 40-200 Loživo ulje 250-1200 Loživo ulje. 40 . a korištenjem otpadne topline ispušnih plinova i rashladne vode proizvode i toplinu u obliku vrele vode i/ili pare. prikazana je shema termomotorne kogeneracije. malo zagađenje okoliša. paketna izvedba. Temperaturna razina korisne topline za primjenu termomotora je do maksimalno 115°C. kratko vrijeme do pune snage. plin 1200-2600 Loživo ulje. te kratko vrijeme do pune snage. Plinske turbine odlikuju se: velikom učinkovitošću. Shema plinskoturbinske kogeneracije Plinska turbina primjenjuje se kod koncipiranja malih kogeneracijskih elektrana najčešće za veće snage. iznad 1 MWe. dovele su do brzog prodora termomotora u područje kogeneracije. velika pouzdanost. Pozitivne osobine kao na primjer: visoka učinkovitost (do 50 %). niska cijena izgradnje. plin Termomotorna kogeneracija Termomotorna kogeneracija zasnovana je na motorima s unutarnjim izgaranjem (otto i dizel). potreban mali prostor. U tablici 3.4. mala težina i potrebni prostor.9.10.Ispuh Gorivo Para (vrela voda) Potrošači topline Ispušni kotao Električna energija KI Komora izgaranja Kompresor Plinska turbina G Zrak Slika 3. lako održavanje.4. prikazane su značajke plinskoturbinskih agregata za kogeneraciju. Termomotori se primjenjuju u širokom rasponu snaga od 10 kWe do nekoliko MWe. Na slici 3. dobro ponašanje kod djelomičnih opterećenja.

U području manjih snaga obično su paketne izvedbe. 41 . i 3.6. Plinski motori najčešće se primjenjuju za manje jedinice. Značajke kogeneracijskih agregata na bazi modificiranih automotora Električna Specifični potrošak snaga topline [kJ/kWhe] agregata [kWe] 15 12960 38 12900 75 12400 145 12160 Korisna toplinska snaga [kWt] 39 70 130 265 Gorivo plin plin plin plin Tablica 3.5.6. U malim kogeneracijskim elektranama se primjenjuju dvije vrste plinskih motora: modificirani automotori i industrijski plinski motori.7.10.5. U tablici 3. prikazane su značajke kogeneracijskih agregata na bazi dizel agregata. Značajke kogeneracijskih agregata na bazi industrijskih plinskih motora Električna Specifični potrošak Korisna toplinska snaga snaga [kWt] topline [kJ/kWhe] agregata [kWe] 25-150 13000-11000 50-250 200-1000 12000-10000 350-1400 1000-2500 10500-9500 1400-3500 2500-5000 10000-9500 3500-7000 Gorivo plin plin plin plin Kogeneracijski moduli na bazi dizel motora izvode se u širokom rasponu električnih snaga od 25 kWe do 5000 kWe. Potrošač Gorivo Slika 3. Tablica 3. a koriste sve vrste plinovitih goriva od prirodnog plina do raznih vrsta bioplina. Shema termomotorne kogeneracije Termomotori za male kogeneracijske elektrane se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe: plinski motori i dizel motori.Dimnjak Električna energija Agregati Vršni kotao Toplinski akum. su prikazane značajke kogeneracijskih agregata na bazi modificiranih automotora i na bazi industrijskih plinskih motora [44]. U tablici 3.

ili biomasom u vrtložnom ložištu. Tablica 3. plin loživo ulje. Za proizvodnju toplinske energije koristi se toplina od kondenzacije pare. drvnim otpatcima. ugljen biomasa. koje u sprezi s električnim generatorom proizvode toplinsku i električnu energiju.7.Tablica 3. ili s roštiljnim loženjem.11. Na slici 3. Značajke kogeneracijskih agregata na bazi dizel agregata Električna snaga agregata [kWe] 25-150 200-1000 1000-2500 2500-5000 Specifični potrošak topline [kJ/kWhe] 12000-10000 10000-8000 9000-8500 8500-7500 Korisna toplinska snaga [kWt] 40-200 250-1200 1200-2600 2600-5000 Gorivo loživo ulje loživo ulje. Shema parnoturbinske kogeneracije Parnoturbinska kogeneracija ima opravdanja za korištenje krutog goriva: ugljena. ali kao lokalnih izvora. koja bi se inače morala odvesti rashladnom vodom.11. ugljen 42 . prikazane su značajke parnoturbinskih postrojenja za kogeneraciju [44].8. je prikazana parnoturbinska kogeneracija. plin loživo ulje. Para Ispuh Gorivo Zrak Parni kotao Napojna voda Para Dodatna voda Topla voda Izmjenjivač topline Kondenzat Parna turbina Električna energija G Para Slika 3. Kotlovi za proizvodnju pare u sustavu parnoturbinskog postrojenja dijele se na: kotlove ložene ugljenom. plin Parnoturbinska kogeneracija Parnoturbinska kogeneracija zasniva se na protutlačnim ili kondenzacijsko-oduzimnim parnim turbinama.8. U tablici 3. drvnih otpadaka i biomase. Značajke parnoturbinskih agregata za kogeneraciju Električna snaga agregata [kWe] do 1000 1000-2500 2500-5000 Specifični potrošak topline [kJ/kWhe] 25000-20000 21000-16000 17000-13000 Korisna toplinska snaga [kWt] do 5000 5000-10000 10000-20000 Gorivo biomasa. ugljen biomasa.

0 16. prikazat će se neki 3.0 0.4 1 234.5 251.3 4.0 43.0 Ukupna energija iz bioplina.0 52.12.3 153. 43 .7 3.5 18.9 11. tona Austrija Belgija Danska Finska Francuska Njemačka Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Portugal Španjolska Švedska U.6 11.2 26.3.3 155. PJ 22.5 112.3 209.0 108.8 753. Potencijali i proizvodnja biomase S obzirom da potencijali drvne biomase izravno ovise o sadnji.2 7. Svjetska proizvodnja bioplina od 1991.0 2.9.08 80. TWh/god 6. godinu u zemljama EU-15.3.0 94. Energetski potencijali biomase u EU Tablica 3.7 18.7 143.0 68.1. potencijali proizvodnje bioplina.3 49.8 22.4 13.8 1.0 31. Kraljevstvo Ukupno EU15 : 36.9 19. Ukupna količina biomase.4 70.7 32.1 52. te biodizela u svijetu.3 1.9 3.4 66. mil.3 Ukupna energija iz bioplina. Količina energije koje je potencijalno moguće dobiti iz bioplina za 2020.4 26.1 8.3 13.0 Slika 3.0 11.1 42.9 234.4. do 1998.8 8.7 39.

vidljivo je da kontinentalni dio ima puno veći biopotencijal od primorskog. Vodeći proizvođači biodizela su Njemačka. 3.. a to znači izvrsna osnova za proizvodnju energije iz biomase (posebice u Slavoniji. 354 PJ ukupna potrošnja energije . god. dok s druge strane biomasa nije značajnije utjecala na proizvodnju električne energije.U posljednjih 15 godina proizvodnja je znatno skočila.5 milijuna tona biodizela. Potencijal bioenergije u Hrvatskoj po regijama Posljednjih godina došlo je do smanjenja korištenja biomase. gdje je osobito izražen potencijal korištenja poljoprivredne biomase)! Sa slici 3. godini.6 milijuna m . Češka. Energetski potencijali biomase u Hrvatskoj Hrvatska ima veliki šumski potencijal s gotovo 45% teritorija prekriven je šumom3 ukupni godišnji prirast je 9.dakle samo oko 4. s više od 400 000 i Francuska sa 120 000 tona godišnje. Trenutno se koristi oko 16 PJ energije iz biomase (podatak iz 1998. jer se sve manje kućanstava grije na drva. Austrija.za grijanje kućanstava.5 %) i to većinom na nedjelotvoran način . Belgija. jer je veliki dio našeg primorja vrlo škrto kamenito tlo. od čega gotovo 90% proizvodnje otpada na zemlje EU. s razvijenom drvnom industrijom te značajnim udjelom poljoprivrede i stočarstva u ukupnom gospodarstvu. Uvođenjem novih tehnologija i mehanizama 44 . na 580 000 tona u 1998. i Švedska. s gotovo nula tona u 1991. Prošle se godine proizvelo oko 3.13. Slika 3.13. Slijede Italija.2. koje ekološko gorivo prodaju znatno jeftinije od fosilnog eurodizela.4. U Njemačkoj i Austriji trenutačno radi više od tisuću biodizelskih crpki.

Na ovo se nadovezuje stočarska proizvodnja koja je dominantna u govedarstvu. Za dobivanje realnije slike o potencijalnim mogućnostima proizvodnje bioplina pretpostavili smo da su sustavi za anaerobnu razgradnju isplativi samo za uzgajališta koja su veća od 10 ha.9. Zbog malih gospodarstava. čija isplativost nije upitna. Potencijalna energija Osječko-baranjske županije na uzgajalištima > 10 ha 45 .4% ukupnog fonda županije. te ona pokazuje realne potencijale koje je moguće iskoristiti na isplativ način [21]. Proizvodni kapaciteti u primarnom dijelu poljoprivrede svrstavaju Osječko-baranjsku županiju u najkvalitetniji dio hrvatske žitnice. S obzirom na stanje stočnog fonda u Osječko-baranjskoj županiji [21] ukupna dnevna neto energija bioplinskih postrojenja (oko 35 % bruto energije sirovine) procjenjuje se na oko 240 MWh. te peradarstvu. Za manje posjede koji imaju ili mogu osigurati dobivanje gnojnice od 35 do 60 UVG predviđena je proizvodnja bioplina u kontejnerima. godine porasti na razinu od 50 do 80 PJ (u Finskoj se već danas iz biomase pokriva preko 25% svih ukupnih potreba za energijom ). nije dobar pokazatelj realnih mogućnosti. no ona je suočena s problemom priključivanja na električnu mrežu HEP-a. U Osječko-baranjskoj županiji uzgajališta veća od 10 ha iz sektora svinjogojstva broje 22. uz loše ekonomske uvjete i činjenica da je proizvodnja bioplina ekonomična samo za postrojenja koja prerađuju gnojivo od najmanje 80 do 100 UVG (uvjetno govedo je preračunata jedinica od 500 kg težine životinja). Različite vrste u stočarstvu daju različitu količinu sirovine ovisno o vrsti s različitom mogučnošću dobivanja bioplina po kilogramu sirovine. te se ovisno o scenariju očekuje od preko 500 do preko 4000 GWh električne energije. Tablica 3. što znatno smanjuje broj potencijalnih proizvođača ili zahtjeva okrupnjavanje i udruživanje proizvodnje. do 2030.9 % i iz sektora peradarstva 9. Dosadašnji primjeri pokazuju da administrativna priprema toliko opterećuje projekt. Mogućnosti proizvodnje bioplina Prirodni uvjeti u istočnoj Hrvatskoj daju ovom području određene komparativne prednosti koje se očituju u poljodjelstvu i šumarstvu. Razlog tomu je. Proizvodnja bioplina kod nas uopće se ne koristi. U slijedećoj tablici prikazana je potencijalna energija uz ove pretpostavke. Značajna je proizvodnja mlijeka i jaja. iz sektora govedarstva 54. Za tako male pogone puno je zanimljivije zadovaljavanje vlastitih potreba za električnom energijom i toplinom. količina energije koju je u idealnom slučaju moguće proizvesti. jer je velika većina poljoprivrednih gospodarstava premalo za isplativo iskorištavanje bioplina. industrijskim i mali kućanskim kogeneracijama u Hrvatskoj. pri čemu se najveći doprinos očekuje u izgradnji elektrana na biomasu. Prema Strategiji energetskog razvitka [28]. Zbog neiskorištavanja biomase za proizvodnju bioplina možemo govoriti samo o potencijalnoj energiji koju bi mogli dobiti iz trenutno dostupnih sirovina.57%. svinjogojstvu.podrške očekuje se da će tehnički potencijal biomase i otpada za period do 2030. godine predviđa se značajno povećanje sada gotovo zanemarive proizvodnje električne energije iz biomase u elektranama. Kako proizvodnja na gospodarstvima koja ne mogu osigurati ni neku minimalnu količinu sirovine nije isplativa. da nema smisla tražiti spajanje s mrežom i prodaju struje.

oko 1000 muznih krava trenutno. rok: 05. rok: jesen 2008. Investitor: Vindija. oko 1000 muznih krava.43 24.8 Iako nema konkretnih podataka. d. Osatina Varaždin – 2x1000 kWe.5 Govedarstvo Muzare 4 715 38.d. Neka planirana postrojenja: Ivankovo (VK) – 1000 kWe.d. Osatina. rok: 2009. Osatina 46 .9 25.Z. (MWh/dnevno) Neto energija (MWh/dnevno) 58 093 38.1 28. Plivi (Savski Marof) koja su u različitim fazama realizacije.7 2.Z. Farmi Vrana. 1200 muznih krava trenutno + dodatnih 1000 po izgradnji postrojenja.1000 kWe. investitor P. farma Ivankovo. Slika 3. grade se postrojenja na bioplin u Dvoru na Uni. Čakovec – 1000kWe. d.9 Ostalo 9081 44.Svinjogojstvo Broj Ukupna energ.5 Peradarstvo 94 572 5. Postrojenje na bioplin.Z. Investitor: P.14. Jakuševcu. 1000 muznih krava trenutno + 800 po izgradnji postrojenja.) Tomašanci (DJ) . Izvođač E3 (slika 3. Investitor: Vindija. Investitor: P.14.2008. Perutnini Ptuj – PIPO Čakovec. u posljednje vrijeme. rok: 2009.

Na osnovi električne i toplinske bilance i potrebnih ulaganja. a to je da sam sebe izdržava. što je važan ekološki aspekt primjene plinskih motora u očuvanju ozonskog omotača.5 miliona Nm3 zemnog plina. Ova količina plina sa Hu = 5kWh/Nm3 preko plinskih motora omogućava godišnju proizvodnju od 9 milijuna Kwh struje i 12 milijuna Kwh toplinske energije. Na ovaj način se 300 Nm3/h metana manje predaje u atmosferu. štedi se primjerice. to bi značilo da se za proračun energetske bilance može računati sa oko 100 miliona Nm3 deponijskog plina ili prosječno godišnje 5 miliona Nm3 tj. tj.000 tona (pretpostavljena količina na Regionalnoj deponiji Antunovac) i vrijeme punjenja deponije od 20 godina na deponiji bi nastalo 200 miliona kubnih metara deponijskog plina. Proizvedena količina struje pokriva potrebe 2. 47 .500 obiteljskih kuća. 625 Nm3/h. u osječkoj TE-TO elektrani na zemni plin oko 2. Sa ovom proizvodnjom električne energije. dolazimo do pravog cilja svakog ekološkog uređaja. Kao polazna vrijednost za proračun služi podatak da po toni komunalnog smeća nastaje u vremenu od 20 godina prosječno 200Nm3 deponijskog plina. Dakle.Deponijski plin – regionalna farma Antunovac Iskorištavanje deponijskog plina ima potencijala na velikim deponijama poput regionalne deponije koja se planira graditi kod mjesta Antunovac pored Osijeka. pa daljnji rad postrojenja ostvaruje dobit. Za godišnju količinu od 50. ekonomska računica pokazuje da se ulaganja brzo isplate. sa boljim i kvalitetnijim vođenjem tehnološkog procesa dobijemo više energije kojom pokrivamo investiciju i potrebe održavanja. Ako bi se sistemom sakupljanja plina i kontrolom kvaliteta na raspolaganje plinskim motorima stavilo oko 50% te količine. Iako je plan izgradnje tek u predprojektnoj fazi moguće je izračunati potencijal takvog odlagališta.

59259 od teoretske maksimalne moguće snage vjetra. Ta pojava iskrivljena sile je poznata kao Coriolisova sila.625 Av 3 2 2 2 (4. Zbog zemljine rotacije. ENERGIJA VJETRA Sva obnovljiva energija dolazi od sunca. jer zrak mora dalje strujati da bi načinio mjesta onome koji dolazi.225 kg/m3. Sunce prema Zemlji zrači 1015 kWh po četvornome metru. Na južnoj polutki vjetar ima smjer rotacije u smjeru kazaljke na satu oko područja niskog tlaka. ali se povećanjem vlažnosti i gustoća povećava.3) Maksimalnu snaga koja se može dobiti pogonom pomoću vjetroturbine iz konstrukcijskih razlogaiznosi 16/27 odnosno 0. To znači da se ne može iskoristiti sva energiju iz vjetra. Pri normalnom atmosferskom tlaku pri temperaturi od 15°C zrak teži otprilike 1. Maksimalna teorijska energija vjetra i vjetroagregata Energija vjetra je kinetička energija ovisna o kvadratu brzine vjetra: W = 1 2 mv 2 (4.1. Oko 1 do 2 posto energije koja dolazi od sunca pretvara se u energiju vjetra.25 kg/m3). 4.4.1.) Maksimalna teorijska energija vjetra računa se nadalje kao: W = 1 2 1 1 mv = ρVv 2 = ρAv3 = 0. A – površina rotora vjetroelektrane (volumen V = A·v) v – brzina vjetra Dakle. Na sjevernoj polutki vjetar ima smjer rotacije obrnutu smjeru kazaljke na satu kako se približava području niskog tlaka.1. Vjetroturbina iskrivljuje putanju vjetra i prije nego što vjetar dođe do elisa rotora. Također vrijedi da je zrak gušći kada je hladniji nego kad je topliji.1.625 ⋅ A ⋅ (v1 − v2 )3 (4. brzini vjetra i gustoći zraka. 48 . pa je moguće iskoristiti samo energiju koja je proporcionalna razlici brzina vjetra na treću: W = 0.2. svaka kretnja na sjevernoj polutki je usmjerena prema desno.) Gdje je: ρ – gustoća zraka (približno 1. To je primjerice od 50 do 100 puta više od energije pretvorene u biomasu od svih biljaka na Zemlji. Količina energije koju vjetar prenosi na rotor ovisi o površini kruga koji čini rotor u vrtnji. Vjetro-turbina dobiva ulaznu snagu pretvaranjem sile vjetra u okretnu silu koja djeluje na elise rotora. pa je zrak rjeđi. maksimalna teorijska energija vjetra ovisi o brzini vjetra na treću potenciju. Snaga i energija vjetra i vjetroagregata 4. Na visokim nadmorskim visinama tlak zraka je niži. Ukupna kinetička energija zraka ne može se sva iskoristiti.

8.193/0. Često se za proračun energije umjesto površine uvrštava promjer (D) turbine: W = 0. Brzina vjetra se povećava sa visinom iznad tla. te stupanj djelovanja generatora 0.Uzmemo li u obzir i maksimalni stupanj djelovanja zračne turbine je 0. za maksimalnu energiju vjetroelektrane vrijedi: W = 16 / 27 ⋅ 0. prikazana je ovisnost maksimalne i teorijski iskoristive snagu vjetra.152 ⋅ D 2 ⋅ v 3 ⋅10 −3 (4.4) Teorijski dakle. Na slici 4.625 ⋅ A ⋅ v 3 W = 0. Brzina vjetra je jako promjenjiva.8 ⋅ 0.65. iskoristi se samo 31% (0.65 ⋅ 0.1.5) S obzirom na gornja razmatranja poznavanje brzine vjetra ima osnovnu važnost za ocjenu mogućnosti iskorištavanja vjetra u energetske svrhe.193 ⋅ A ⋅ v 3 (4. pa je stoga potrebno mjeriti brzinu vjetra kako bi se mogle odrediti krivulje frekvencija (statistika vjetra). kao i one na osovini vjetroturbine i priključcima generatora u ovisnosti o brzini vjetra. Slika 4. Može se računati da je omjer brzina razmjeran petom korijenu iz omjera visina nad zemljom. Ovisnost snage vjetra o brzini vjetra 49 .1.625) kinetičke energije vjetra za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama.

3 50 . dobiva se 8 puta više energije.1. Za ukupnu količinu energije koju zračna turbina pretvara u električnu energiju brzina vjetra je vrlo bitna.6 446. Tu pojavu nazivamo brzina uključenja vjetra. Energija vjetra odgovara prosječnoj brzini vjetra na treću potenciju.1 4201. što znači da ako je brzina vjetra dvostruko veća.2 132. Ovisnost snage vjetrogeneratora o brzini vjetra Problem krivulje snage je u tome što nam govori koliko snage će proizvesti vjetroturbina pri prosječnoj brzini vjetra. Obujam energije vjetra se mjenja sa brzinom vjetra. prikazuje iznose snaga po kvadratnom metru za različite brzine vjetra Tablica 4.4 6521. Turbina se programira tako da prestane raditi pri velikoj brzini vjetra. Ovisnost snage po jediničnoj površini vjetroagregata o brzini vjetra v (m/s) 0 1 2 3 4 5 6 7 P (W/m2) 0 0. Slika 4. da se turbina ili okolina turbine ne bi oštetila. Krivulja snage i ovisnost o brzini vjetra Graf koji nam pokazuje koliko će turbina proizvesti električne energije na različitim brzinama vjetra je krivulja snage.2. Koeficijent snage govori koliko se energije vjetra pretvori u električnu energiju.8 3009.2 v (m/s) 16 17 18 19 20 21 22 23 P (W/m2) 2508. Efikasnost turbina je malo veća od 20%.4.9 16.7 1680.4 1345.5 815.6 4.5 39.0 5672.7 2067. Tablica 4.2 76. Prestanak brzine vjetra nazivamo brzinom isključenja vjetra.9 7452.2 3572.5 612.3 210.2 1058.2.1. ipak ona se mjenja sa brzinom vjetra. pri otprilike 25m/s.1. Vjetroturbine su dizajnirane tako da počnu raditi pri brzini vjetra između 3 do 5 metara po sekundi.1 4900.1 v (m/s) 8 9 10 11 12 13 14 15 P (W/m2) 313.

utjecaj terena i izbor lokacije Prikaz informacije o raspodjeli brzina i smjerova vjetrova. koja je na primjeru grada Acapulco u Meksiku prikazana na slici 4. Pretpostavka da bi se postigao bolji efekt postavljanjem turbina na sam rub litice nije točna. na osnovi meteoroloških promatranja brzina i smjerova naziva se ruža vjetrova. Ruža vjetrova daje nam informaciju o relativnoj brzini vjetrova iz različitih smjerova. Za veća nepravilnosti terena. o uvjetima na tlu i preprekama. logično će više usporiti vjetar. Promjena ovisi o vremenskim prilikama.3. dok u nižim slojevima atmosfere trenje o površinu zemlje jako utječe na brzinu vjetra. jer bi u tom slučaju došlo do efekta ubrzanja vjetra. Ruža vjetrova. Vjetar je mnogo turbulentniji danju češće mijenja smjer.3. Primjerice šume i veliki gradovi. prosječni kub brzine vjetra) je pomnožen brojem koji jamči da se najveća kriška točno podudara sa radijusom vanjskog kruga u dijagramu. ali 12 je kao standard postavio Europski atlas vjetrova. po jedan za svakih 30 stupnjeva (moguće i sa 8 ili 16 odjeljaka. te znatno smanjuje životni vijek turbine zbog jačeg trošenja uslijed turbulencije. prosječna brzina vjetra. Puno povoljnije bilo bi kada bi litica bila zaobljena prema moru. Vodene površine su još više uglađenije od betonskih imaju još manji utjecaj. Izlazna energija vjetroturbine ovisi o variranju vjetra.3. jer litica stvara turbulenciju i usporava vjetar čak i prije nego što dolazi do same litice. iako su najveće varijacije do neke mjere kompenzirane zbog tromosti rotora turbine. količina energije stalno se mijenja. Veća proizvodnja danju je prednost jer je i 51 . Ruža vjetrova za Acapulco (Meksiko) Krug se podijelili na dvanaest odjeljaka. Slika 4.4. svaki od podataka (frekvencija. dok će velike betonske površine na aerodromima tek neznatno utjecati na brzinu vjetra. vjetar je više usporen. Na velikim visinama od oko 1 km. tj. dok visoka trava i grmlje imaju znatan utjecaj na brzinu vjetra. Zbog stalnog variranja brzine vjetra. površina zemlje ne utječe previše na vjetar.1. Na većini mjesta na svijetu danju je vjetrovitije nego noću. Dobra lokacija za zračne turbine je duž obale.

Postavljanje vjetroturbina s obzirom na tok vjetra 52 . dolazi do turbulencije sa vrlo nepravilnim tokovima vjetra i vrtlozima. Turbulencija smanjuje mogućnost iskorištavanja energije vjetra. Iskoristivost zemljišta i cijena spajanja turbina na električnu mrežu. brzina vjetra se previše ne mijenja pa visina osovine turbine ne mora biti visoka kao na kopnu. U područjima sa nejednakim izgledom terena.4. Gubitak energije zbog zavjetrine koje stvaraju jedna drugoj iznosi negdje oko 5 posto. Ta je pojava znana kao „efekt tunela“. Pošto je nepravilnost na morskoj površini vrlo mala. Povećanjem brzine vjetra dio energije vjetra se iskorištava na podizanje valova što čini površinu nepravilnom. Vjetroturbine su udaljene između 5 do 9 dužina promjera rotora u smjeru dolaska vjetra i između 3 do 5 dužina promjera rotora u smjeru okomitom na smjer vjetra. zrak se kompresira i njegova se brzina između prepreka znatno povećava. Vjetar na moru je manje turbulentan nego na kopnu. te uzrokuje veće trošenje turbina. Tunel bi trebao biti što pravilniji. Slika 4. nepravilnost površine je vrlo mala. Najekonomičnija visina osovine turbine smještene na površini mora je 0. Površine mora i jezera su glatke pri konstantnoj brzini vjetra. Svaka vjetroturbina usporava vjetar iza sebe nakon što iz njega izvuče energiju i pretvori je u električnu. i iza prepreka poput zgrada.potrošnja daju veća. Iz tog razloga bi turbine trebalo smjestiti što je moguće dalje jednu od druge. Dobro mjesto Turbulencija Efekt tunela na zaobljenim brdima Loše mjesto Turbulencija na vrhu i dnu oštrih litica Prepreke .loše Turbulencija Na vjetrovitoj strani zgrada ili planina. Snažne oluje često su popraćene čestim udarima vjetra koji naglo mijenjaju smjer i brzinu vjetra. zato turbine na moru imaju veći životni vijek od onih na kopnu. Tornjevi turbina obično se prave dovoljno visoki da bi izbjegli turbulencije od vjetra blizu tla. H Mjesto postavljanja vjetroturbine promjera (D) mora biti daleko od prepreka najmanje 10x visina prepreke (H) ili je potrebno postavljanje visokih stupova. traže da ih smjestimo što bliže jednu drugoj.75 puta promjer rotora.

Ako je brdo strmo ili ima nepravilnu površinu. dolazi do znatnih turbulencija koje poništavaju prednosti veće brzine vjetra. a promjenjivi vjetar bi uzrokuje nepotrebno trošenje i kidanje turbine Uobičajena mjesta za postavljanje vjetroturbina su uzvišenja. Ako je više turbina već spojeno na mrežu.5. Slika 4.4). Razdioba brzine vjetra (stupci) i pripradajuća Weibullova razdioba (krivulja) – makrolokacija Kistanje Poznavajući očekivane razdiobe brzine vjetra (slika 4.5. za makrolokaciju Kistanje. 53 . njihovi rezultati proizvodnje daju najbolji uvid u osobine vjetra. ali potrebno je biti oprezan zbog toga što ti podaci nisu prikupljeni baš na toj točnoj lokaciji. Kod manjih projekata pazi se da vjetroturbine postavimo dovoljno blizu srednjenaponskih 10 do 35 kV dalekovoda da troškovi proširenja električne mreže ne budu previsoki. brda ili planine (slika 4. Projektanti vjetro-elektrana moraju poznavati informaciju promjene brzine vjetra.5. time smanjuju troškove izgradnje i sama elektrana ima veću korisnost. trebalo bi povećati presjek kabela. Velike turbulencije u potpunosti poništavaju sve prednosti veće brzine. a matematički opisuje Weibullovom razdiobom. Prednost je imati što je moguće širi pogled prema nadolazećem smjeru vjetra u nekom području. Razlog je ponovo tlačenje zraka na vjetrovitoj strani brda i nakon što vjetar dosegne vrh. opet mu je omogućeno širenje kako se spušta u područje nižeg tlaka na drugoj strani brda.). Ako u području već postoje turbine. dolazi do velikih turbulencija. Meteorološki podaci. Transformator smješten uz turbinu ili u samom tornju turbine pretvara energiju na viši naponski nivo (obično 10-35 kV).U slučaju da su brda vrlo neravna i nejednaka. moguće je odrediti i očekivanu godišnju proizvodnju električne energije na promatranoj makrolokaciji jednostavnim umnoškom dvije krivulje i 8760 h/god. Generatori u velikim modernim zračnim turbinama najčešće proizvode struju pri naponu od 690 V. proračunati za posljednjih 30 godina najbolji su vodič pri izboru lokacije za vjetroturbinu. smjer i brzina vjetra bi se naglo mijenjali. tj.2.) i krivulju ovisnosti snage predložene vjetroturbine (slika 4. Velike turbine se spajaju na električnu mrežu. Razdioba brzine vjetra na tipičnom položaju dobija se mjerenjem. kao što je i prikazano na slici 4.

54 . S obzirom na mjesto postavljanja vjetroelektrane se dijele na one koje se postavljaju na kopnu i one na morskoj pučini. Tornjevi za velike turbine mogu biti okrugli čelični. S obzirom na snagu uobičajena je podjela na male (1 do 30 kW). srednje i velike (30 do 1500 kW). Promjer tornja se povećava prema temelju. Velike zračne turbine se izvode sa okruglim čeličnim tornjevima.6.1. Vjetroelektrane srednje i velike snage obično rade na mreži. Vjetroelektrane na pučini mogu imati instaliranu snagu i do nekoliko stotina MW.2. Podjela vjetroelektrana Općenito postoje dva tipa vjetroelektrana (slika 4. Dva tipa vjetroagregata a) s okomitim rotorom b) s vodoravnim rototom Vjetroelektrane s okomitim rotorom se rjeđe koriste. Rešetkasti tornjevi se izvode varenjem čeličnih profila.2. ili betonski.4. Uski okrugli tornjevi se koriste za male zračne turbine. Većina vjetroturbina sa vodoravnom osovinom koriste mehanizam koji pomoću elektromotora i prijenosa drži turbinu zakrenutu prema smjeru dolaska vjetra. a glavna zapreka je velika cijena postolja. koji se proizvode u dijelovima od 20 – 30 metara koji se spajaju na mjestu postavljanja turbine. rešetkasti.): s okomitim i s vodoravnim rotorom.6. Slika 4. kao samostalne ili u grupi (vjetroparkovi). Osnovna prednost ovih tornjeva je u cijeni. One instalirane snage veće od 650 kW danas su su komercijalne i proizvode se u velikim serijama. Podjela i dijelovi vjetroelektrana 4. trenutno su u razvoju. pri čemu postoji velika raznolikost rješenje. da bi povećali čvrstoću i uštedili na materijalu. te one ne pučini (>1500 kW) Male se koriste obično na dalekim izoliranim mjestima. pošto se koristi upola manje materijala a postiže se ista čvrstoća.

promjer rotora turbine je 80 metara. Vestas 1650 kW . promjer rotora od 63 metra. HSW 1000kW Lagerway 750 kW NEG Micon 2 MW.Na slici 4.7. prikazani su primjeri nekih tipičnih prototipova i komercijalnih vjetroagregata koji su danas u uporabi. Nordex 2.5 MW . promjer rotora te turbine je 72 metra. 55 . promjer rotora je 72 metra. Bonus 2 MW.

2. Primjeri vjetroagregata 4.2. prikazani su osnovni osnovni dijelovi vjetroagregata.8. Osnovni dijelovi vjetroelektrane Na slici 4. rotor može biti izveden: 56 .8. blades) Većina vjetroturbina ima sustav s dvije ili tri lopatice. Zakretanje lopatica Sporo-okretna osovina Rotor Prijenosnik Generator Smjer vjetra Kočnica Anemometar Upravljanje Zakretanje Pokazivač smjer a vjetra Motor Brzo-okretna osovina Kućište Lopatice Stup Slika 4. koji u slučaju otkaza primarnog kočnog sustava (mehanička kočnica) stvaraju moment kočenja (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. hub) i lopatice. Osnovni dijelovi vjetroagregata Lopatice (eng. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočni sustavi. S obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa zakretnim vrhovima (kao aerodinamičnim kočnicama) ili s krilcima. spoiler) ). Ovisno o tome kako reguliramo snagu. te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje.7.Slika 4. Rotor Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su glava (eng.

a smještena je na sporookretnoj osovini prije prijenosnika ili na brzookretnoj osovini generatora. te pri uključivanju i isključivanju generatora. odnosno zaustavio rotor. naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa. Uzimajući u obzir uvjete povećane vlažnosti. Dakle. kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava. a podmazivanje sintetičkim uljem. kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina. slanosti. Generator Turbinski dio vjetroelektrane s rotorom. koji mijenjajući kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Prijenosnik je u većini slučajeva multiplikator i može biti različitih izvedbi. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog dijela na električni generator. Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji. lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzinaradi veće efikasnosti. Osim toga. izdržljivost. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom. za većinu generatora. izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava. • Kočnica (eng. na brzinu vrtnje. zatim otpornost na krute čestice.• tako da se regulaciju kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice. brake) Kada generator ispadne iz mreže. ali nužno primjenjivi za lopatice duže od 25-30 m. Disk kočnica je najčešća izvedba kočnog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski). Međutim. povišenu temperaturu i slične uvjete. Prijenosnik je skup i težak dio vjetroturbine pa zbog toga inženjeri istražuju mogućnost izravnog pogona generatora bez prijenosnika. na način da se profil namješta u optimalni položaj. Za pravilno i sigurno funkcioniranje čitavog vjetroturbinsko . tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičnog efekta poremećenog trokuta brzina. odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost. gear box) Prijenosnik vjetroturbine spaja sporookretnu s brzookretnom osovinom i povećava brzinu vrtnje s oko 30 – 60 o/min na oko 1200 – 1500 o/min tj. nužnu za stvaranje električne energije. pri čemu lopatice nemaju mogućnost zakretanja. generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su: visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja. s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu kut struje zraka. Prijenosnik snage (eng. odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja mora postojati kočni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage.generatorskog sustava. vrsta prijenosa i prijenosni omjer. npr. pred generatore se također postavlja zahtjev 57 . Također postoji poseban motor za zakretanje. bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom. odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona. čija je osnovna funkcija pogon generatora. odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva.

controller) Kao što samo ime kaže. snazi. za samostalni rad. za spregnuti rad s drugim izvorima. teleskopski. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju. yaw gear) Služi za zakretanje turbinsko-generatorskog sustava. izravnava se os osovine rotora s pravcem vjetra. a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu.pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one: za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom. Prema vrsti struje mogu biti: istosmjerni ili izmjenični. Upravljački i nadzorni sustav (eng. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom. 58 . već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj). učvršćeni ili povezani. a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija. Također postoji podjela prema veličini tj. Tako npr. Stup (eng. Gondola (eng. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. ovaj mikroprocesorki upravljan sustav je u osnovi zadužen za cjelokupno upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku . rešetkasti. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje zapravo vrši motor. tower) Može biti izveden kao cjevasti.jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta). učvršćenim na stupu. na vrhu stupa. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti. Prema načinu okretanja postoje generatori: s promjenjivom ili s nepromjenjivom brzinom okretanja uz zadržavanje iste frekvencije. nacelle) Kućište s jedne strane štiti generatorski sustav sa svim komponentama od okolišnih utjecaja. Oprema za zakretanje (eng. konusni. a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije.

potrebno je utvrditi uvjete pogona sustava za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju.9. Osnovni princip rada vjetroagregata Budući da vjetar predstavlja izrazito promjenjivi energetski resurs koji se ne može uskladištiti.3. Oko 90% vjetroturbina koje se trenutno koriste u svijetu imaju trokraki rotor. Općenita shema djelovanja vjetroelektrane prikazana na slici 4. služi za transformaciju energije vjetra u mehaničku energiju. Spoj između vjetroturbine i električnog generatora ostvaren je pomoću mehaničke spojke koja uobičajeno u sebi uključuje mjenjačku kutiju s prijenosnikom pomoću kojeg se niža brzina vrtnje rotora vjetroturbine prilagođava višoj brzini vrtnje rotora generatora. Uz to je i optički mirniji zbog okretanja na manjoj brzini. izvedba s tri elise predstavlja najčešće rješenje. bila bi potrebna brzina rotora od 1 500 okretaja u minuti 59 .9. prikazan je osnovni princip rada vjetroagregata. Dotok vjetra Dotok vjetra pokreće rotor (A) i lopatice (B) Rotor i lopatice okreću osovinu (C) i prijenos (D) koji okreće generator (G) Slika 4. Na slici 4. mehaničku energiju te električnu energiju. Općenita shema djelovanja vjetroelektrane Pojam vjetroelektrana podrazumijeva sustav za transformaciju energije gibajuće zračne mase odnosno vjetra u električnu energiju posredstvom vjetroturbine i električnog generatora.3. To rezultira manjim problemima uslijed oscilacija nego kod jednokrakih i dvokrakih rotora.4. Princip rada vjetroelektrane u EES i izbor generatora 4. obuhvaća elemente koji se projektiraju obzirom na tri oblika energije: energiju vjetra. dinamikom rotora s tri kraka je najlakše upravljati. Vjetroturbina koja može imati jednu ili više elisa.1. Inercijski moment trokrakog rotora prema tornju ne mijenja se tijekom okretanja. Ako se u obzir uzmu razina buke i vizualni efekt.10. Da bi se kinetička energija rotora uz pomoć generatora pretvorila u električnu. Pored toga.

10. Energija vjetra Mehanička energija Električna energija Mjenjačka kutija Elektroničko sučelje Generator Rasklopna oprema Zaštita Mreža Kompenzator Upravljački sustav vjetroelektrane Mjerenje brzine vjetra Slika 4. Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje priključuje se na mrežu pomoću sučelja zasnovanog na energetskoj elektronici. 4. upravljački sustav vjetroelektrane može biti izveden s različitim stupnjevima složenosti.2. Postotak iskoristivosti energije je 98%. Obzirom na vrstu priključenja na mrežu česta je podjela vjetroelektrana prema slijedećim osobinama agregata: 1. Konačno.3. Rasklopna oprema treba biti projektirana na način koji omogućava glatko priključenje na mrežu. Jedinica za kompenzaciju jalove snage može u sebi uključivati uređaj za korekciju faktora snage te filtre za više harmoničke članove. S prijenosnikom se pretvara spora rotirajuća sila (visokog okretnog momenta) u brzu rotaciju (niskog okretnog momenta) koja je potrebna za rad generatora.(rpm). Općenita shema djelovanja vjetroelektrane [14] Neke vjetroturbine u svojoj opremi sadrže i sustav za upravljanje kutom zakreta elisa pomoću kojeg se može vršiti regulacija izlazne snage. Budući da se rotor okreće brzinom od 30-50 rpm. a gubitak energije koji nastaje uslijed trenja zupčanika prijenosnika manifestira se u obliku topline i buke. Vjetroelektrana u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje koja se izravno priključuje na mrežu 60 . Izbor generatora u vjetroelektrani Proizvodne jedinice u vjetroelektranama su uobičajeno sinkroni ili asinkroni generatori. potrebna je upotreba prijenosnika.

pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. Vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom koriste mehaničkohidraulički sustav regulacije brzine vrtnje pomoću kojeg upravljaju elisama turbine. iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućila početna sinkronizacija s mrežom (eng. U izvedbi vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom. U njima generator može biti sinkroni ili asinkroni. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. U slučaju priključenja na već izgrađenu mrežu dobre infrastrukture. Asinkroni generator je dodatno opremljen lokalnim izvorom jalove snage u svrhu podržavanja samouzbude i održavanja napona na priključnicama. Osim toga. soft-starter). što inače nije slučaj.Asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu .Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. ali teže zadržava sinkronizam u uvjetima poremećaja brzine vrtnje nastalih zbog brzih poremećaja vjetra i/ili poremećaja u mreži poput kratkog spoja. 61 . a ima i jednostavniji sustav upravljanja. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. uvjeti održivosti sinkronizma znatno su fleksibilniji u usporedbi sa sinkronim generatorom. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera. asinkroni generator je u prednosti jer je znatno jeftiniji i robusniji. vjetroelektranama za potrebe elektroenergetskog sustava (mreže) jer se time omogućava primjena jednostavnih generatora čija je brzina vrtnje polova određena frekvencijom mreže. sinkroni generator ima veći faktor efikasnosti i pouzdanosti.Asinkroni generator s upravljivim promjenjivim klizanjem . Sposobnost proizvodnje jalove snage dodatna je prednost sinkronog generatora ako se vjetroelektrana priključuje na naponski slabu mrežu.Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom Rotori s promjenjivom brzinom vrtnje najčešće se koriste za pogon crpki za vodu i vjetroelektrana za potrebe punjenja baterija. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje Asinkroni generator Sinkroni generator Rotori s konstantnom brzinom vrtnje vrlo su prikladni za primjenu u . 2. dok se za primjenu u VE koje se spajaju na električnu mrežu zahtijevaju pretvornici frekvencije. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija.Sinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu .

ASINKRONI GENERATORI Izravno priključenje na mrežu Mjenjačka kutija SINKRONI GENERATORI Izravno priključenje na mrežu Mjenjačka kutija AG SG s = 0 K 0.5K1.3 p potrošač induktivne jalove snage n= Asinkroni generator s dvostranim napajanjem DC (1 − s ) f f p upravljiva izlazna jalova snaga uz odgovarajući pretvarač Sinkroni generator s permanentnim magnetima priključen putem DC veze s = 0.2 AG 62 .11. Načini priključenja vjetroelektrane na mrežu [14] s = 0. U slučaju da omjer odstupa od optimalnog. bez mjenjačke kutije DC Mjenjačka kutija AG SG s = 0K 0.08 p potrošač induktivne jalove snage Mrežni priključak putem DC veze Mjenjačka kutija n= (1 − s ) f f p upravljiva izlazna jalova snaga Mrežni priključak putem DC veze n= Mjenjačka kutija DC AG DC SG f p upravljiva izlazna jalova snaga uz odgovarajući pretvarač s = 0.8K1.6K1.1K 0. djelatna snaga generatora biti će manja od maksimalne.2 DC Mjenjačka kutija f p upravljiva izlazna jalova snaga uz odgovarajući pretvarač Slika 4. To znači da se samo pri jednom omjeru postiže maksimalna djelatna snaga generatora.2 Mrežni priključak putem DC veze.5K1.2 Dinamički upravljivo klizanje f p upravljiva izlazna jalova snaga uz odgovarajući pretvarač s = 0.Izvedba vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom ima optimalan pogon samo za jedan omjer između brzine vrha elise i brzine vjetra.

Iznenadne promjene brzine vjetra više ne uzrokuju promjene injektirane snage vjetroelektrane. Ako je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. odnosno za svaku brzinu vjetra. Takve vjetroelektrane imaju generator s promjenjivom brzinom vrtnje i vjetroturbinu koja rotira različitim brzinama vrtnje ovisno o promjenjivosti brzine vjetra. Drugim riječima. u slučaju priključenja vjetroelektrane kao izvora konstantne djelatne snage na naponski slabu mrežu. Međutim. Osim cijene generatora povećava se i bojazan od pojave povećanja ukupne harmoničke distorzije zbog primjene statičkih pretvarača. Iako je najskuplji dio vjetroelektrane njezina turbina. mogući su problemi stabilnosti napona. Razlika snage na rotirajućoj osovini pohranjuje se unutar kombinirane inercije agregata u obliku kinetičke energije. investitori se uglavnom odlučuju za inicijalno jeftiniju varijantu. Prema dostupnim informacijama. U slučaju primjene asinkronog generatora izvedba uključuje diodni ispravljač u mosnom spoju za regulaciju djelatnog otpora rotora i promjenu brzina/moment karakteristike asinkronog stroja. agregat se ubrzava/usporava kako vjetar ubrzava/usporava. dakle za vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom uz korištenje asinkronog generatora u pogonu na krutu mrežu. odnosno elektromehanička njihanja općenito. moguće je postići ekonomsku isplativost i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje.Čest slučaj je izvedba vjetroelektrane s promjenjivom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom. Ostvariv je optimalan pogon za svaki omjer između brzine vrha elise i brzine vjetra. Prema nekim statistikama pogon s promjenjivom brzinom vrtnje na godinu postiže i do preko 1/3 veći iznos predane električne energije od pogona sa stalnom brzinom vrtnje. Neophodna je pažljiva financijska analiza kojom bi se odredila opravdanost uvođenja pogona s promjenjivom brzinom vrtnje. tada su na električnoj strani vjetroelektrane povećani početni investicijski troškovi zbog složenije izvedbe priključenja na mrežu. Kombinirana primjena generatora s promjenjivom brzinom vrtnje i statičkog pretvarača frekvencije pomaže u izbjegavanju problema vezanih uz stabilnost kuta i regulaciju frekvencije. Međutim. Istodobno se na mehaničko-hidrauličkoj strani troškovi smanjuju jer se regulacije brzine vrtnje agregata više ne izvodi na turbini čime ona postaje jeftinija. veličina i cijena generatora uz uključenu efikasnost i učinkovitost regulacijskog sustava neosporno čine značajan investicijski trošak. U slučaju primjene sinkronog generatora izvedba uključuje statički pretvarač frekvencije zasnovan na energetskoj elektronici. 63 .

a druga na distribucijski sustav (nazivni napon ≤ 35 kV). Spajanje vjetroelektrana na elektroenergetske sustave Postoji mnogo tehničkih kriterija priključenja vjetroelektrana na mrežu koji se uzimaju u obzir zbog što kvalitetnije integracije vjetroelektrana u elektroenergetski sustav. 64 .12.4. komunikacije i upravljanje. Kvaliteta isporučene električne energije i Zahtjevi obzirom na signale. kao što su: Iznos frekvencije. Kriteriji priključenja vjetroelektrane na mrežu Priključenje vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu je značajan problem obzirom na to da vjetroelektrane mogu bitno utjecati na stabilnost sustava i kvalitetu električne energije u mreži. Kriteriji priključenja se definiraju u obliku Mrežnih pravila za vjetroelektrane (eng. Iako se Mrežna pravila ne izrađuju na način da isključe ili diskriminiraju određenu vrstu generatora. jedna se vrsta odnosi na njihovo priključenje na prijenosni sustav (nazivni napon ≥ 110 kV).4. Slika 4. njihove su odredbe obično definirane imajući u vidu konvencionalne termoelektrane i hidroelektrane. Iznos napona. Vjetroturbinski generatori se znatno razlikuju od sinkronih generatora zbog čega se uobičajeno izrađuju dvije vrste Mrežnih pravila za vjetroelektrane. Stanje u uvjetima kvara. wind grid codes).

4 Hz.0 Hz tijekom 1 min iznad 53. Tablica 4.0-47.0-47.1 Hz odstupanja frekvencije sustava iznad 50.0 Hz tijekom 25 min 49.5 Hz tijekom 20 s 47.5 Hz tijekom 10 s 47.5 Hz tijekom 20 s 47.4-52.0 Hz tijekom 60 min Raspon frekvencije 48.0 Hz snaga se smanjuje uz min brzinu od 2% od izlazne snage VE po 0.5-51.5 Hz tijekom 20 s 47.0 Hz trajno 49. 65 . automatsku regulaciju napona i sposobnost proizvodnje jalove energije.3 Hz trajno 50. predočena je usporedba vrijednosti raspona frekvencije unutar kojeg su propisani uvjeti očekivanog pogona vjetroelektrana u onim europskim zemljama u kojima postoje Mrežna pravila za vjetroelektrane.0-50.2. s jedne strane obzirom na određeni raspon napona koji je potrebno održavati u čvorištu priključenja vjetroelektrane na sustav. Iznos napona Osnovni zahtjevi vezani za napon u sustavu na koji se priključuje vjetroelektrana odnose se na raspone iznosa napona. Pored toga postavlja i zahtjeve na ulazne energetske transformatore koji su smješteni na spoju vjetroelektrane sa sustavom.5 Hz trajno snaga se mora očuvati tijekom brzine promjene frekvencije sustava od 0.5 Hz/s 4.0 Hz tijekom 5 min 47.2.4. Iznos frekvencije Glavni elementi iz područja frekvencija/djelatna snaga koji se postavljaju obzirom na priključenje vjetroelektrana u sustav su: Raspon iznosa frekvencije tijekom normalnih i poremećenih uvjeta pogona Karakteristike vjetroelektrane u cijelom rasponu frekvencije sustava Sudjelovanje vjetroelektrane u P-f regulaciji Brzina promjene snage proizvodnje vjetroelektrane Osiguravanje rezervne snage od strane vjetroelektrane U tablici 4. Operator sustava izrađuje preporuke za vjetroelektrane obzirom na svaki od prethodno navedenih aspekata.5-50.0-49.3-51.5-50.0-51.0 Hz isključenje 47.4 Hz trajno 50. Zahtjevi nekih operatera s obzirom na raspon frekvencije Zemlja Njemačka Danska 47.0-47. promjene napona. 4.1.4.5-52.5-48.0 Hz Trajno Engleska Wales Škotska 47.0-47.Ovih pet glavnih kriterija se smatra ključnim područjima za ispravan pogon i vođenje vjetroelektrana u pripadajućem elektroenergetskom sustavu. Nizozemska Irska 47.5 Hz trajno od 01/01/2002 48.2. Vjetroturbinski generatori trebaju također doprinositi regulaciji napona u sustavu.5-52. a s druge strane obzirom na određenu razinu kompenzacije jalove snage.

Zahtjevi koji se postavljaju obzirom na kompenzaciju jalove snage definirani su prema rasponu faktor snage te predočeni u tablici 4.975 ind u točki priključenja od 01/01/2002. 66 .8 kap – 0.85 ind (od 01/2007 za sve veličine izgradnje) 0. Zahtijevana sposobnost vjetroelektrane u uvjetima pojave kvara u sustavu uobičajeno se naziva sposobnošću prolaza vjetroelektrane kroz stanje kvara. Zahtjevi obzirom na raspon faktora snage vjetroelektrana Zemlja Njemačka Danska Engleska Wales Škotska Na priključnicama generatora 0.4. Stanje u uvjetima kvara Zahtjevi vezani uz međudjelovanje između elektroenergetskog sustava i vjetroelektrane u slučaju pojave kvara u sustavu iznimno su značajni.3.85 ind (pretpostavlja se da se radi o čvorištu priključenja) Nizozemska Irska Isti Mvar iznos proizvodnje i potrošnje jalove snage između minimalnog i maksimalnog opterećenja. Stoga se trebaju definirati sposobnosti vjetroelektrane kako ona ne bi imala negativan utjecaj na sustav i potrošače. radije nego ograničavanje na temelju kap/ind faktora snage Raspon faktora snage 0.9 ind (sada za >100MW) (od 07/2003 za <100MW) 0.95 kap – 0.95 ind u točki priključenja nakon 01/01/2006 4.96 kap – 0. Dakle potrebno je poznavati utjecaj priključenja vjetroelektrana na sustav te njihov odziv tijekom poremećaja poput kratkih spojeva u sustavu. Zahtjevi nekih europskih operatora obzirom na sposobnost prolaza vjetroelektrane kroz stanje kvara predočeni su u tablici 4. 0. Neutralnost obzirom na jalovu snagu u čvorištu priključenja (nulta razmjena jalove snage) Jedinični faktor snage u točki priključenja na javnu mrežu. Bitno je uočiti da različiti operatori vode različite sustave te da su zahtjevi svakog od njih postavljeni imajući u vidu vlastiti sustav.95 kap – 0. Tablica 4.98 ind (sada za <100MW) 0.95 kap – 0.4.3.3. S povećanjem veličine izgradnje vjetroelektrana povećava se i značenje njihove sposobnosti prolaza kroz stanje kvara u sustavu (bez isključenja) na način što sličniji sinkronim generatorima koje nadomještavaju.975 kap do 0. Međusobna usporedba zahtjeva koji se postavljaju obzirom na jalovu snagu rezultira spoznajom da što vjetroelektrane više sliče konvencionalnim elektranama to se od njih traži pogon u većem rasponu faktora snage.

Kvaliteta električne energije Kvaliteta električne energije iznimno je značajan aspekt priključenja i pogona vjetroelektrane.4.4 Zahtjevi s obzirom na sposobnost prolaza vjetroelektrane kroz stanje kvara Zemlja Njemačka Od 01/01/2002 VE mora ostati priključena za propad napona na 15% od nazivnog u VN čvorištu priključka u trajanju od barem 680 ms i ostati iznad pravca oporavka napona do 3000 ms. harmonika. komunikaciju i upravljanje Tehnički kriteriji priključenja vjetroelektrana na sustav uključuju i aspekte signala. češće se predlaže slijeđenje IEC propisa nego njemačkih propisa.Tablica 4. pri čemu promjene napona imaju određeno trajanje (npr. 4. Sposobnost prolaza kroz stanje kvara VE ne smije biti isključena za propad napona na 0% u trajanju od 100 ms.4.4. kojima treba isporučiti električnu energiju zahtijevane kvalitete. javljaju se pri sklopnim operacijama vjetroturbinskih generatora) - Harmonici: periodički poremećaji napona ili struje s frekvencijama n·50 (n je cijeli broj) U idealnom slučaju. Dozvoljava se 200 ms period prijelaznog oporavka iznosa napona. Pored djelatne i jalove snage proizvodnje 67 . Značajno je uvidjeti da sustav komunikacija u/iz vjetroelektrane treba izvesti za svaku pojedinačnu vjetroelektranu. Vlasnik vjetroelektrane odgovoran je za dobavljanje signala neophodnih za vođenje pogona elektroenergetskog sustava. vršnih snaga. Brze promjene napona: jednostruke brze promjene efektivne vrijednosti napona. U slučaju da je potrebno napraviti konačan izbor. posebice one koji su smješteni u njihovoj blizini. Škotska VE treba izdržati kvarove u prijenosu (132kV i više) koji stvaraju propad napona na: 0% od 07/2005 (<30MW) 01/2004(>30MW) 15% od 01/2004 (<30MW) sada (>30MW) Nizozemska Irska VE mora biti sposobna održati pogon pri naponu sniženom na iznos od 15% u trajanju od barem 625 ms te ostati iznad pravca oporavka napona do 3000 ms. Slično njemačkim tehničkim propisima. Zahtjevi s obzirom na signale. kvaliteta se mjeri prema IEC propisima uzimajući u obzir zahtjeve iz danskih propisa. IEC 61400-21 propisuje parametre kvalitete vjetroturbinskih generatora koje je potrebno mjeriti te metode mjerenja koje je potrebno primijeniti. IEC također zahtijeva mjerenje flikera. 4. Engleska Wales VE treba ostati priključena u uvjetima pojave krutog trofaznog KS na 400 kV i 275 kV razinama za ukupno vrijeme trajanja kvara u iznosu do 140 ms. Danska VE mora ostati priključena u uvjetima pojave prolaznog trofaznog KS te dvofaznog KS s neuspješnim ponovnim uključenjem voda na stanje kvara. faktora snage tijekom normalnog pogona kao i fluktuacija snage i flikera tijekom sklopnih operacija.5. komunikacija i upravljanja. Procjena kvalitete isporučene električne energije izvodi se na temelju više aspekata od kojih su najznačajniji sljedeći: Emisija flikera: poremećaji napona u području niskih frekvencija. Tada proizvođač opreme može koristiti podatke iz tih mjerenja za vrednovanje kvalitete. Bitno je razumjeti da vjetroelektrane imaju utjecaj na korisnike sustava. Ne smije doći do gubitka snage proizvodnje.

Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. 4. predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. kao što su oni na udaljenim otocima. 68 . distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage. Zahtjevi obzirom na komunikaciju s vjetroelektranom vrlo su slični u svim zemljama. Stabilnost elektroenergetskog sustava Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja. Upravljački signali od operatora sustava prema vjetroelektrani. odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja. Kako je mreža do sad bila pasivne naravi. Sva pravila zahtijevaju raspoloživost signala napona. s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže. može se definirati kao stabilnost elektroenergetskog sustava. Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže. komunikacije i upravljanje obzirom na priključenje vjetroelektrane na sustav su: Informacijski signali iz vjetroelektrane prema operatoru sustava.mogu se tražiti i drugi signali poput statusa vjetroelektrane i brzine vjetra na lokaciji njezine izgradnje. frekvencija. koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu. tako i proizvodnje. Dakle. Pitanja vezana uz signale. te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po EES.6. Kod mreže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača. koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini. Predviđanje djelatne snage proizvodnje i deklariranje raspoloživosti. dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja. jalove snage i pogonskog statusa vjetroelektrane. djelatne snage. stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i EES-a. te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu. u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra. problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona. Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. kut. može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima.4. Međutim.

5.8 % ukupne svjetske instalirane snage. Najznačajnije ograničenje je velika varijabilnost vjetra. Pri radu na mreži javlja se i problem viška vjetra .problemi Jedan od osnovnih problema prilikom priključka vjetroelektrana na mrežu leži u činjenici da vjetra u blizini prijenosne mreže ima značajno manje od vjetra koji je više od 30 km udaljen od mreže. (podaci: EUrObserver ER 2007. Ograničenja u prijenosnoj moći vodova mogu zahtjevati izgradnju dužih vodova što povećava troškove.13.14. (podaci: EUrObserver ER 2007. Ipak. prikazana je ukupno istalirana snaga vjetroelektrana u svijetu od 1993. iznosio ukupno 72 GW. poput protočnih hidroelektrana ili nuklearnih elektrana. 4. To potvrđuje i slika 4.4. te s prosječnim godišnjim porastom od 1997. Moguća je njihova uporaba kao vršnog izvora energije.7. od oko 35%. Tržište energije vjetra i stanje u Hrvatskoj 4. ali ne mogu smanjiti njihovu izgradnju jer ne mogu jamčiti proizvodnju električne energije u kritičnim razdobljima – problemi s frekvencijom.) Jasno je vidljiv vrlo visok porast ukupno instalirane snage vjetroelektrana.) 69 .odbacivanje energije iz vjetroelektrana kada opkupno opterećenje u sustavu prelazi proizvodnju iz temeljnih elektrana. a potom slijede Španjolska i Danska (u kojoj udio proizvedene električne energije iz vjetroelektrana prelazi 20%). Moguća je i bolja regulacija uporabom vjetroelektrana s kontrolom nagiba lopatica i varijabilnom brzinom. gdje je prikazana ukupno istalirana snaga vjetroelektrana u EU 2006. Slaba predvidljivost vjetra problem je koji se može umanjiti korištenjem poboljšanih metoda predviđanja vremena (vjetra).1. – 2006. Rad vjetroelektrane na mreži . a treba naglasiti i da je Europska unija najveće je i najdinamičnije tržište energije vjetra s udjelom od 66. od čega se u Njemačkoj nalazi daleko najveći dio instaliranih vjetroelektrana u EU. koji je u 2006. Tržište energije vjetra Na slici 4. Rješenje problema provodi se na razini regionalne međunarodne interkonekcije.4. vjetroelektrane mogu smanjiti potrošnju goriva u termoelektranama. zaključno.5. koja se može se smanjiti instaliranjem vjetroelektrana na širokom području. smetnje i nestabilnost (prema razmatranjima iz prethodnih poglavlja).

70 .Slika 4. Ukupno istalirana snaga vjetroelektrana u svijetu od 1993. – 2006.13.

5 m/s temeljem suvremenih svjetskih iskustava nisu prikladne i gospodarski opravdane za korištenje vjetra). Deinstalirano 2006. 71 . Slika 4.375 do 0. Od toga 19 je na otocima i poluotoku Pelješcu. a 10 u priobalju. Stanje iskorištenja energije vjetra u Hrvatskoj U Hrvatskoj je izdvojeno 29 lokacija koje su pogodne za izgradnju vjetro-elektrana.5 m/s (lokacije koje imaju srednju godišnju brzinu vjetra manju od 5. energije putem VE na ovim lokacijama procjenjuje se u rasponu od 0.14.Ukupni kapacitet [MW] Instalirano 2006.2. Ukupna potencijalna godišnja proizvodnja el. Osim tih lokacija potencijal na morskoj površini procijenjen je u rasponu od 350 do 500 GWh na godinu. Ukupno istalirana snaga vjetroelektrana u EU 2006 4. Sve odabrane lokacije na jadranskom priobalju i otocima imaju srednju godišnju brzinu vjetra veću od minimalnih 5.80 TWh godišnje.5.

Rudina. Financiranje gradnje Vjetroelektrane Trtar-Krtolin strukturirano je prema modelu projektnog financiranja.000 domaćinstava.00 MW. od toga 2. Priključen je na distribucijsku mrežu preko tiristorske jedinice. Vrh krila u duljini 3. Otkupna cijena proizvedene energije je 90 % prosječne prodajne cijene el. kod Šibenika Na brdima Trtar i Krtolin u zaleđu Šibenika od lipnja 2006. očekivana godišnja proizvodnja električne energije je između 13.5 i 15 GWh. nazivne snage 17. a procjenjuje se da u Hrvatskoj ima stotnjak lokacija za vjetroelektrane ukupne snage oko 600 MW. Vjetropark Trtar-Krtolin. otok Pag Na Ravnama iznad Paga od kraja 2004.5 MW. čija je ukupna snaga 5.7 metara je moguće zakrenuti do 85° u odnosu na glavno krilo i služi kao aerodinamička kočnica. energije iznosila bi približno 12. Osnivači i vlasnici su njemačke tvrtke WPD International GmbH i Enersys Gesellschaft für regenerative Energien mbH. Osnovni elementi i uvjeti privređivanja vjetroelektrane definirani su Ugovorom o kupoprodaji električne energije. Jaki i česti udari bure izmjereni na ovoj lokaciji. Novalja 1 i 2. energije. a kod većih brzina vjetra kao 4-polni 800 kW generator. a visina stupova 50 metara. potpisanim u jesen 2001. Generator smješten u trup turbine je dvonamotni 4/6 polni vodom hlađen kavezni asinkroni motor. Rok otplate kredita je 14 godina. U planu je i gradnja vjetroelektrana kod Senja i Gračaca. od mjerenja vjetropotencijala do u cijelosti pripremljenih projekata.0485 eura/kWh. donja granica očekivane godišnje proizvodnje el. Prema proračunima. jer se projekt kreditira novčanim tokom koji sam generira. površina rotora 1964 m2 . Na visini od 20 m iznad tla izmjerena je srednja godišnja brzina vjetra od 6.5 posto godišnjeg prihoda od proizvodnje električne energije izdvajat će kao potporu projektima u Šibeniku. Vrijeme trajanja ugovora je 15 godina. u planu su i novi projekti. nazivne snage 52. dijelom su uvjetovali i izbor tipa vjetro-turbine. danas je više od 50 vjetroelektrana u Hrvatskoj. Vjetroelektrana je sklopila ugovor o sponzorstvu s Gradom Šibenikom i 0. a s HEP-om je sklopljen ugovor o kupoprodaji električne energije na rok od 15 godina.000 MWh električne energije. Za vrijeme slabijeg vjetra radi kao 6polni 200 kW. 72 . jedne u Dubrovačkom primorju.36 GWh. te revidiranim u proljeće 2004. često zabilježeni i veći od 40 m/s. U različitim fazama pripreme.95 MW.Vjetropark Ravne. odnosno izgradnja još dvije vjetroelektrane na Pagu. Temeljem prikupljenih podataka. duljina odabrane lokacije je približno 2 km. godine izgrađen je sustav od sedam vjetroelektrana. Promjer rotora je 50 metara.3 milijuna kuna otpada na troškove priključka te na konstrukciju i prilagodbu mjesta priključka. Ukupna investicija iznosi približno 48 milijuna kuna. dvije vjetroelektrane na Visu i jedne kod Obrovca. Na obroncima Čićarije rovinjska Valalta i njemački Wallenbron Projektentwicklung planiraju gradnju 34 vjetroturbogeneratora snage 80 MW. pušteno je u pogon 14 vjetroturbina koje će proizvoditi 32. Osim ovih vjetroelektrana.4 m/s. što će zadovoljiti potrebe 10. a otkup električne energije osiguran je ugovorom s Hrvatskom elektroprivredom. vrijednu 80 milijuna eura. Instalirano je 7 x 850 kW vjetro-turbina. odnosno donja granica otkupa je 0. Proizvođač prve vjetroelektrane je njemačka tvrtka Nordex. godine između Hrvatske elektroprivrede i tvrtke Adria Wind Power.

Nastavak poglavlja opisuje kako se određuje potencijal Sunčeva zračenja. Do površine Zemlje stiže otprilike pola. oko 19 % apsorbira se u atmosferi (oblaci 3%. Iznos trenutno korištene Sunčeve energije prikazuje najsitnija kocka broj 2. Danas Sunce doživljavamo kao izvor ugode i kao enormni neiskorišteni potencijal za podmirivanje energetskih potreba uz minimalan utjecaj na globalno zagrijavanje.H Wh/m2). Nedvojbeno je da se radi o enormnim količinama energije mnogostruko većim od svih rezervi ugljena (4). 73 . atmosfera iznad 16%). Ukupno Sunčevo zračenje koje dođe na Zemlju vrati se natrag u svemir 2. 1 Uslijed blage ekscentričnosti putanje Zemlje oko Sunca i različite udaljenosto tijekom godine vrijednost Solarne konstante varira ±3. a ostatak upije kopno i more. pri srednjoj udaljenosti od Sunca. indeks prozračnosti (Kt – određuje koliko zračenja dođe do površine). Mjeriti se može lokalno ili satelitski. Stoga je Sunce predstavljalo centar pravjerovanja brojnih civilizacija.1 Potencijal Sunčeva zračenja Energija Sunčeva zračenja kontinuirano pristiže na Zemlju koja se okreće oko svoje osi i oko Sunca. Snaga Sunčeva zračenja na ulazu u Zemljinu atmosferu. Daljnja analitička procjena je nužna zbog toga što su rezultati mjerenja najčešće dostupni samo za ukupnu ozračenost i jer se konverzija Sunčeva zračenja odvija pod određenim kutom (β) u odnosu na horizontalnu površinu. Posljedično imamo dnevne i sezonske mijene snage Sunčeva zračenja koje stiže do površine Zemlje. Uz prethodne izmjene u oblacima i atmosferi Zemlju na kraju napušta infracrvenim zračenjem 70% Sunčeve energije. prirodnog plina (3). isparivanjem vode 23% i infracrvenim zračenjem 21%. direktna i difuzna (raspršena) ozračenost na horizontalnu površinu (gustoća energije . Snaga koju stvarno na površini imamo značajno ovisi o prilikama u atmosferi i o oblacima. 5. Jednostavni račun s površinom Zemlje okrenutom Suncu može ocijeniti godišnje dozračenu energiju. Slika sa strane uspoređuje preko volumena kocke energiju Sunca dozračenu na Zemlju (1) s rezervama primarnih izvora energije i ukupnom svjetskom potrošnjom energije (7).5. ENERGIJA SUNČEVOG ZRAČENJA Energija Sunca osnovni je pokretač svih klimatskih i životnih ciklusa na Zemlji. iznosi 1370 1 W/m2. Dodatno treba voditi računa i o reflektiranoj komponenti koja ovisi o direktnoj komponenti.5%. a difuzno i direktno zračenje također ovise o tom kutu i o indeksu prozračnosti. kut β i specifičnoj konfiguraciji terena. 2 Na putu do površine Zemlje oko 30% direktno se odbija natrag u svemir (od atmosfere 6%. Piranometrom (termičkim ili poluvodičkim) se mjeri globalna (ukupna). Potom slijedi opis korištenja Sunčeva zračenja u toplinskim i primjenama za proizvodnju električne energije. od oblaka 20% i od zemlje 4%). Za neku određenu lokaciju potencijal Sunčeva zračenja se određuje mjerenjem i analitički. nafte (5) i urana (6) zajedno. Iz zemlje i oceana sve se vraća natrag: zagrijavanjem zraka 7%. To se može zanemariti prema ostalim varijabilnim utjecajima. Analitički pristup daje zadovoljavajuće rezultate ukoliko je poznat tzv. Za grubu ocjenu prosječne snage Sunčeva zračenja na površini zemlje tijekom cijele godine se može uzeti vrijednost od skoro 200 W/m2.

Slika 5. Varijabilnost uslijed lokalnih vremenskih prilika još je veča.2 prikazuje PVGIS podatke sumarno za cijelu godinu uz optimalni kut. Prosječna dnevna ozračenost na ravnu površinu [kWh/m2] Slika 5. Svi izvori koji nisu rezultat posebnih mjerenja za konkretnu lokaciju imaju neodređenost koja može biti i do 30%. ožujak lipanj rujan prosinac Slika 5.: NASA Surface Meteorology and Solar Energy za razdoblje od 1983-19993 u rezoluciji od 1o.ecmwf.int/data).5o i preciznije.Obrađeni podatci su dostupni od različitih institucija koje integriraju mjerenja meteoroloških postaja i satelita s analitičkom obradom za višegodišnja razdoblja i različite rezolucije. i Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) za mrežu od 1 do 2 km. 74 . Primjer izvora podataka koje je moguće kupiti je European Centre for Medium Range Weather Forecast (2. npr. Postoje i podatci koji su slobodno dostupni.5x2.1. Neodređenost je manja na razini procjene za ukupnu godišnju ozračenost. data.1 prikazuje ilustraciju PVGIS podataka za horizontalnu površinu. Optimalni kut se također treba odrediti za svaku lokaciju.

Valja imati na umu da se optimalni kut mijenja tijekom godine zbog prividnog kretanja sunca 3.više se postiže na praćenje Sunca u dvije osi i za sunčanije lokacije (Slika 5. za Zadar optimalni kut na nivou godine je 36o. a za pojedine mjesece: 45o u ožujku. Ukupna godišnja ozračenost [kWh/m2] za površinu pod optimalnim kutom Prema PVGIS podatcima optimalni kut se za područje RH kreće od 33o na sjeveru do 37o na jugu. 75 . 41o u rujnu i 66o u prosincu. 3 Prema PVGIS npr. Kod fiksnih instalacija je potrebno odabrati optimalni kut za maksimalnu godišnju energiju ili za maksimalnu energiju tijekom slabijih sunčanih dana. Time se može povećati dobivena energija za 25-40% .2. Najbolje je rješenje koje prati kretanje sunca. 10o u lipnju.3).Slika 5.

4.4. ilustrira utjecaj stanja u atmosferi (smog i oblaci) na intenzitet. Slika 5. Slika 5. po konvenciji se površina atmosfere označava sa AM=0.3. 76 . Koliki je taj put u odnosu na najkraći izražava se kao omjer mase zraka (AM) 4. Slika 5. zemljopisnoj širini i godišnjem dobu svjetlost do neke točke na površini Zemlje putuje kroz deblji ili tanji sloj atmosfere. Utjecaj stanja u atmosferi i naoblake na intenzitet Sunčeva zračenja tijekom dana Ovisno o dobu dana.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Slika 5.5 prikazuje spektar Sunčeva zračenja na ulazu u utmosferu i na tlu nakon direktnog prolaza. 4 AM ' Air Mass. Globalno ozračenje tijekom godine za razne nagibe i za 2-osno pračenje za centralnu Europu [35] Spektar svjetlosti koja obasjava FN ćeliju ovisi o debljini i sastavu atmosfere kroz koju prolazi.

Slika 5. Spektar Sunčeva zračenja na ulasku u atmosferu i na površini Zemlje [35] Za procjenu potencijala korištenja Sunčeva zračenja i preliminarne analize primjene dovoljni su i ovako relativno grubi podatci. Vodeća Europska zemlja u korištenju Solarne energije je Njemačka gdje je godišnja prosječna ozračenost na optimalnu površinu ispod 1000 kWh/m2.5. Ograničenje za korištenje Sunčeve energije u podnebljima poput našega sigurno nije primarno u dostupnim podatcima o potencijalu. 77 .

com Green Building) Europska unija planira primjenom pasivne gradnje nadomjestiti 35 Mtoe energije za grijanje objekata (potrebe za oko 1.inhabitat. edukacijom i povezano sa poticanjem učinkovitosti. u krajevima sjeverno od ekvatora. Postoje i rješenja koja strogo gledano nisu pasivna gdje se može npr.1.5 milijuna domova). Slika 5.6 ilustrira dio navedenih mjera.2 Toplinska primjena Pod toplinskim korištenjem Sunčeva zračenja podrazumijeva se direktna primjena za zagrijavanje objekata. Ljudi ovo koriste već više od dva milenija. Pasivna gradnja dodatno može biti u dobroj izolaciji objekta.2. Toplinska primjena se dijeli još na pasivnu i aktivnu. grijanje vode ili u novije vrijeme korištenje u rashladnim uređajima. zidovima i podovima koji imaju dodatnu masu za akumuliranje topline (akumulacija preko dana za noćne potrebe). Slika 5.6.5. Primjer pasivne arhitekture (www. Premda kompletne učinke pasivne gradnje nije jednostavno valorizirati one 78 . nalazi tijekom ljeta veći od onoga preko zime. Pasivna arhitektura Najstariji oblik korištenja energije Sunčeva zračenja je u pasivnoj arhitekturi. Ovo je moguće postići zahvaljujući činjenici da je kut (deklinacija) pod kojim se Sunce. Pretpostavka pasivnoj gradnji je značajna južna površina i da nema zasjenjivanja okolnih objekata. odgovarajućom izvedbom prozora. pomicati pokrov ili dio fasade. Dodatno treba planirati uređenje oko objekta raslinjem za stvaranje sjene zelenilom preko ljeta i osiguravanjem zaklona od vjetra preko zime. Kontrolirana ventilacija također doprinosi učinkovitosti i komforu. 5. Pasivno rješenje predstavlja nadstrešnica na južnom dijelu nastambe. dodatnim izvorom svjetla iz posebnih kanala. Ovo se nastoji ostvariti kroz definiranje standarda pasivne gradnje. Pasivna gradnja ponajprije znači da se stambene cjeline i objekti grade tako da se čim više zagrijavaju kada je tijekom godine hladno i da se što manje zagrijavaju kada je toplije godišnje doba.

7. Najjednostavnija nisko temperaturna rješenja se koriste za grijanje bazena ili industrijskih objekata.2. srednje i visoko temperaturne primjene. 5.8. tako imamo: nisko.7. 79 . Najbolji stupanj djelovanja imaju za temperature medija do 50 oC iznad okolišne.re-solutions. Prednost im je što omogućavaju postizanje temperatura iznad 50 oC. Toplinski kolektori Korištenje energije Sunca preko toplinskih kolektora malo je složenije od pasivnih rješenja ali zato sigurno najisplativije. Najbolji su za temperature do 10 oC iznad okolišne (slika 5. Visoko temperaturni kolektori su najsloženiji jer zahtijevaju vakumirane staklene cijevi i dobru izolaciju.2. prikazuje presjek vakumirane cijevi visoko temperaturnog kolektora. www. Nisko temperaturni kolektori za grijanje vode u bazenima i za grijanje prostora Nešto složeniji srednje temperaturni kolektori imaju pokrov od stakla te posebne premaze koji pospješuju apsorpciju uz minimalnu emisiju. Rješenja mogu biti sa i bez aktivnih komponenti te mogu koristiti zrak ili vodu kao radni medij. Izvode se sa cijevima bez pokrova ili sa fasadama koje imaju zračne prolaze. a u posebnim izvedbama i preko 100 oC. Dalje se mogu razlikovati po temperaturi koju postiže radni medij. najdjelotvorniji i ekonomičan način korištenja energije Sunca. Slika 5.).nedvojbeno predstavljaju najjednostavniji. Koriste se za grijanje objekata i tople vode.org (NREL) Slika 5.

Austrija i Brazil imaju oko 2 GWt instaliranih solarnih kolektora. a gubitke proporcionalno koeficijentu ukupnih gubitaka (k W/m2K) i razlici temperature medija prema okolišu (ΔT). Qk = F ⋅A [τ ⋅ α ⋅H .1. EU trenutno ima instalirano preko 10 GWt. Planovi 7 su do 2010 ostvariti 100 milijuna m2. Pored ogromne razlike u instaliranim kapacitetima jednako je velika razlika u relativnom udjelu pojedinih vrsta kolektora. Modeliranje rada solarnog kolektora se može promatrati pojednostavljeno sa modelom koji preuzetu toplinu u mediju (npr.k⋅ ΔT⋅ Δt] (5. Pojednostavljeno obje topline su proporcionalne faktoru (F) prijenosa topline između apsorbera i vode.8. Sve ostale zemlje (uključujuči Europu) imaju primarno instalirane srednje temperaturne kolektore sa pokrovom.Slika 5. Za kolektor površine A dobivena toplina Qk u vremenu Δt ovisi o ozračenosti prema izrazu 5. sa preko 1500 GWt osigura da oko 25% stanovništva koristi Solarne kolektore. Tako Kina jedina ima preko 90% instalirane visoko temperaturne kolektore sa evakuiranim cijevima. Potom SAD ima preko 90% nisko temperaturnih kolektora bez pokrova (primarno za grijanje bazena) i tome je slično stanje samo u Australiji.7 kWh na dan (oko 250 kWh godišnje). 7 Pojednostavljeno se uzima da 1 m2 ima potencijal za 0. voda) izražava proporcionalno transmitivnosti pokrova (τ) i apsorptivnosti (α) apsorbera. 80 . potom slijede Turska Njemačka i Japan sa oko 5 GWt.1) Efikasnost kolektora predstavlja omjer dobivene topline i dozračene energije Sunca. Stope rasta koje se ostvaruju potvrđuju realnost potencijala ovakvog korištenja Solarne energije. Kina 6 sa 52 GWt instaliranih kapaciteta neprikosnoveno vodi. Često se efikasnost kolektora prikazuje u funkciji omjera razlike temperature medija i 5 6 Prema AEE Intec Solar Heat Worldwide Kina ima plan da do 2015. Australija i Izrael imaju oko 3 GWt i na kraju vrijedno spomena je da Grčka. drugi SAD ima malo više od 20 GWt. Presjek evakuirane staklene cijevi visoko temperaturnog kolektora Na kraju 2005. ali polovica od toga u Njemačkoj koja ima dvije trećine instalacija zajedno sa Grčkom i Austrijom. u svijetu je bilo ukupno instalirano 111 5 GWt kapaciteta solarnih kolektora.

okolnog zraka prema iznosu ozračenosti. različite vrste kolektora.

Slika 5.9. prikazuje kretanje efikasnosti tri

www.wbdg.org

Slika 5.9. Efikasnost različitih izvedbi kolektora u ovisnosti o ΔT i ozračenja Slike 5.10. i 5.11. prikazuju najčešći način korištenja solarnih kolektora: pasivno i aktivno. Pasivna rješenja su popularnija, a i primjerenija za sunčanija podneblja.

Slika 5.10. Najjednostavnija popularna primjena pasivnog kolektora

81

Solarni kolektor

Izolirane cijevi Hladna voda Topla voda

Ispust Pumpa Spremnik Rasteretni ventil Pom. grijač vode

Slika 5.11. Aktivna izvedba solarnog kolektora

5.2.3. Hlađenje
Sve su brojniji projekti koji demonstriraju direktnu primjenu Solarne energije za hlađenje. Za kompletnu dostatnost se razmatraju kombinirana rješenja sa bojlerima na biomasu. Stanje razvoja je pred uvođenjem na tržište i značajno smanjenje cijene se očekuje u idućim godinama. Važnost primjene Solarne energije za hlađenje je u sve većim potrebama za električnom energijom u ljetnim mjesecima i maksimalnom poklapanju sa njenom dostupnosti. Solarno hlađenje radi tako da zamjenjuje kompresor, pogonjen el. en., procesom koji koristi medij za preuzimanje topline s vrlo niskom točkom ključanja (ispod 0 oC). Uređaj se sastoji od bojlera, kondenzatora, evaporatora i absorbera. Može se koristiti amonijak pod tlakom tako da je tekuć na sobnoj temperaturi, a potrebni su još vodik i voda. Razvijaju se i rješenja s litij bromidom i vodom. Hlađenje bez korištenja mehaničke energije poznato je još od početka prošlog stoljeća kada je bilo popularno jer el. en. nije bila dovoljno dostupna za razliku od izvora ostatne topline. Ovakav način rashlađivanja se izvodi na apsorpcijski i adsorpcijki naćine.

82

5.3 Proizvodnja električne energije
Električna energija se proizvodi iz energije Sunca na dva različita načina: posredno preko toplinskog kružnog procesa i direktno korištenjem fotoefekta. Prvi je pristup znatno bliže ekonomičnosti, ali za drugi pristup postoji veći poticaj i brže se razvija.

5.3.1. Termoelektrane na Sunčevu energiju
Termoelektrane na Sunčevu energiju se ne razlikuju u osnovi od ostalih termoelektrana u dijelu koji pretvara toplinsku energiju u električnu. Uvijek se primjenjuje desnokretni toplinski kružni proces koji preko turbine ili nekog drugog toplinskog stroja pretvara toplinsku energiju u mehaničku i električnu preko generatora. Tri su različita rješenja Solarnih termoelektrana relevantna prema iskustvu i potencijalu za ekonomičnu primjenu: parabolična protočna, Solarni toranj i parabolični tanjur. Sve ove termoelektrane koriste primarno direktnu komponentu Solarnog zračenja i za dostatnu učinkovitost moraju pratiti kretanje Sunca. Pokraj navedenih rješenja zanimljivo je spomenuti i tzv. Solarni dimnjak koji se bazira na solarnim kolektorima i zračnim turboagregatima. Postoje eksperimentalna rješenja, ali njihov potencijal za sada izgleda manji od solarnih termoelektrana. Potrebno je oko 200 m2 površine za 1 kWe.

Parabolična protočna solarna termoelektrana
Rješenje solarne termoelektrane (STE) s poljem cijevi u fokusu polja linearnih paraboličnih koncentratora ima najveći potencijal za posve komercijalno korištenje. Kumulativno iskustvo i ukupne probne instalacije daleko premašuju sva ostala rješenja solarnih TE. Veliko iskustvo sa ovim rješenjem dolazi od 354 MWe instalacija u Mojave pustinji u Californiji još prije 20 godina čini parabolične protoče STE najrazvijenijom tehnologijom. Relativni zastoj u aktivnostima se mijenja u zadnje vrijeme izgradnjom postrojenja u Španjolskoj, Izraelu i drugdje, ali uz zastoje i nejasnu kratkoročnu budućnost.
o

Koncentracijom Sunčeva zračenja od 75x postižu se temperature radnog medija i do 400 C. Ukupna efikasnost ovisi o specifičnoj izvedbi, ali se kreće oko 12%.

Solarni koncentratori mogu pratiti Sunce samo u jednoj osi i to je obično istok-zapad. Kao kružni proces se uobičajeno koristi Rankineov direktni ili posredni. Usklađivanje dostupnosti energije Sunca i potrošnje se rješava toplinskim spremnicima velikog kapaciteta (otopljene soli). Optimalna snaga postrojenja se računa na oko 200 MWe (najviše zbog površine). Slika 5.12. ilustrira pilot postrojenje parabolične protočne STE i cijevi kroz koju prolazi medij za preuzimanje topline. Potrebno je oko 20 m2 površine za 1 kWe.

83

13. Parabolična protočna solarna TE 30 MWe Kramer Junction. Slika 5. ali ima dodatni izvor topline iz klasičnog goriva za povećavanje ukupnog stupnja djelovanja i osiguravanje rada u trenucima kada nema Sunca.Slika 5. prikazuje ilustraciju sheme jednog rješenja cijele parabolične protočne STE Prikazano rješenje nema spremnik toplinske energije.12.13. Shema primjera izvedbe parabolične protočne Solarne TE s dogrijavanjem 84 . California Slika 5.

prema potrebama.Solarna termoelektrana sa solarnim tornjem Rješenje STE sa centralnim tornjem prema kome su usmjerena reflektirajuća zrcala vrlo je slično rješeno u ostatku postrojenja paraboličnoj protočnoj izvedbi. en. Slika 5. Važnost toplinskog spremnika je identična kao i kod protočnih paraboličnih STE. 40 M$) Slika 5.14. prikazuje pozitivan utjecaj toplinskog spremnika na mogućnost pomicanja proizvodnje el. Snaga MW 85 . Slika 5. Slika 5. organske kapljevine ili zrak).15. Tehnologija sa centralnim tornjem je nešto slabije razvijena. Potrebno je oko 20 m2 površine za 1 kWe. Utjecaj spremnika topline na pomak dostupne el. Optimalna snaga se procjenjuje u rasponu od 100 do 100 MWe. Solarni toranj 11 MWe (Španjolska. en. 100 m toranj. ilustrira pilot postrojenja STE sa solarnim tornjem. Kod oba rješenja najveći utjecaj na ukupnu efikasnost imaju refleksija sunčevih zraka i termodinamička pretvorba. Ovdje se postižu koncentracije Sunčevih zraka do 800x i temperature u tornju do 560 oC (istopljena dušična sol.14.15. 600 ogledala) i Solar II 10 MWe California (2000 ogledala.

za izdvojene lokacije i sl. Značajna razlika STE sa paraboličnim tanjurom u odnosu na ostale izvedbe u jediničnoj snazi određuje i potencijal za primjenu kao distribuirani izvor el. Ilustracija izvedbi STE sa paraboličnim tanjurom 86 . Uobičajena izvedba je sa Stirlingovim toplinskim strojem (postoje izvedbe sa mikroturbinama i Braytonovim kružnim procesom). Trenutno u svijetu postoji više MWe ukupno instaliranih jedinica u svrhe razvoja i probnog rada. ali problem predstavlja pouzdanost. Ove STE najmanje izgledaju kao uobičajene termoelektrane jer jedna jedinica ima snagu od 10 do 25 kWe. STE sa paraboličnim tanjurom karakterizira velika gustoća snage (oko 55 kW/l). Medij u toplinskom stroju postiže temperature od preko 750 oC. Kompletan toplinski stroj i generator se nalaze smješteni u fokusu tanjura promjera oko 10 m.).16. Ukupna efikasnost koja se postiže iznosi 22% što je bolje od ostalih izvedbi STE Sunčeva svjetlost se koncentrira više od 3000x što predstavlja izazov kod realizacije (skupo).Postoje planovi za stotine MWe instalacija.13. Stirlingov motor ima prednost zbog efikasnosti (i preko 40%).Solarna termoelektrana sa paraboličnim tanjurom Najmanje razvijena od tri opisane STE je izvedba sa paraboličnim tanjurima (slika 5. Slika 5. en.

Prva moderna izvedba fotonaponske ćelije. Europi. u Njemačkoj (6 MWp. koja iskorištava opisani efekt. Prema podatcima za 2006. Fotonaponske ćelije Pojavu da svjetlost određene valne dužine kada obasjava neki metal (npr. Poluvodič p-tipa ima slobodne elektrone i nastaje kada se kristal silicija (4 valentna elektrona) dopira 3valentnim elementom. 17.2. Ovako veliki rast predstavlja potencijalni izvor za poremećaje sa dobavom osnovnih sirovina (npr. 90000 modula površine 66775 m2) Fotoefekt kojim se može proizvoditi električna energije nastaje kada foton dovoljne energije pogodi elektron u neutralnom p-n poluvodičkom spoju. npr. Na spoju ova dva tipa poluvodiča. ostvarena je 1954.5. Objašnjenje ove kvantnomehaničke pojave. uz solidan stupanj djelovanja od 10 i više postotaka. u Bell Labs. Fotonaponsko korištenje Sunčeve energije sa svojim eksponencijalnim rastom od 40% godišnje predstavlja trenutno najbrže rastući novi izvor. silicija i indija). a preko 90% toga je instalirano u Njemačkoj. cink ili natrij) iz njega izbije elektron otkrio je još Becquerel 1939. borom. Q-Cells (DE) i Kyocera (JP). Slika 5. EU ima instalirano preko 40% ukupnog svjetskog kapaciteta. Najveća FN elektrana sa tankim filmom otvorena 2007.3. Da bi foton u sudaru prebacio elektron kroz to polje treba dobiti najmanje energiju jednaku tom polju. Teorijska iskoristivost Sunčeve svjetlosti za proizvodnju električne energije u fotonaponskoj ćeliji sa jednim p-n spojem ograničena je energijom praga kristala i nizom efekata gdje se gubi energija (npr. predstavlja nadu da će se potrebe za osnovnim sirovinama barem dijelom relaksirati. dao je Einstein 1905. Razvoj i pojavljivanje na tržištu novih tehnologija poput tankog-filma. To praktično znači da svi fotoni koji imaju energiju manju od potrebne ne mogu ostvariti fotoefekt. nastaje neutralno područje sa električnim poljem. Vodeća tri proizvođača su Sharp (JP). npr. rekombinacijom elektrona i šupljina. fosforom. a svi elektroni koji imaju veću energiju od potrebne ostvaruju izbacivanje samo jednog elektrona. Kini i SAD-u. u svijetu ima 8400 MWe instalirane snage fotonaponskih ćelija. kojom se može proizvoditi električnu energiju. Najveći proizvođači fotonaponskih ćelija su redom u Japanu. zagrijavanje i parazitne struje ovisno o 87 . a n-tip ima slobodne šupljine (manjak elektrona) i nastaje dopiranjem silicija 5-valentnim elementom. Različiti materijali imaju određeni iznos energije praga ili zabranjenog pojasa.

Način povezivanja FN ćelija u module ovisi o željenom izlaznom naponu i snazi koje se želi postići.). Od teorijskog maksimuma za silicij od 28% na 0 oC u laboratoriju je ostvareno 25%.18. Slika 5. ali kao izvor el. en. prikazuje I-U karakteristiku za Si FN ćeliju.temperaturi). Praktično se može postiči stupanj djelovanja i preko 50% kombiniranjem više p-n spojeva zajedno i drugim naprednim rješenjima (npr. kvantne točke i udubljenja) koja iskorištavaju potpunije spektar Sunčeva zračenja. Napon i maksimalna efikasnost na fotonaponskoj ćeliji ovise o energiji praga poluvodiča (Slika 5. Za praktične primjene dobro je gledati I-U karakteristiku na nivou modula u koji se FN ćelije spajaju.19. 88 .18. Teorijska efikasnost za razne poluvodičke materijale i prosječne uvjete [35] Strujno naponska karakteristika FN ćelije je slična onoj poluvodičke diode. Slika 5.

8 12 10. tanki film Cd S / Cu2 S Cd S / Cd Te Ga In PAs / Ga As Uok V 0.65 0.1 Osnovni parametri za odabrane FN ćelije Vrsta ćelije Monokristalična-Si Polikristalična-Si Amorfna-Si Amorfna-Si. 2 sloja.60 0. U-I karakteristika za različita spajanja fotonaponskih ćelija [35] 89 .Slika 5. struja kratkog spoja te stupanj djelovanja. Slika 5.5 0. Važna je činjenica da izgled karakteristike FN diode određuju unutrašnji otpori i da se maksimalna snaga na trošilu postiže samo u jednoj točki. Slika 5. Strujno naponska karakteristika FN ćelije u ovisnosti o snazi Sunčeva zračenja i temperaturi [35] Praktične izvedbe FN ćelija karakterizira napon otvorenog kruga.19. ilustrira pomicanje točke maksimalne snage ovisno o Sunčevu zračenju i temperaturi.85 0. Tablica 5.18 ~14 8 8. Kod instalacije FN modula treba paziti na to da stupanj djelovanja FN ćelije pada sa porastom temperature (skoro 0. Slika 5. Tablica 5.20.19.7 1 Jks / (mA cm2 ) 30 26 15 20 15 25 η% 14.5% za +1 oC).1 ilustrira osnovne podatke za razne vrste FN ćelija.7 21 Proizvodnja masovna masovna masovna manje količine manje količine manje količine manje količine Moderne instalacije za FN primjene uključuju uređaje za praćenje točke maksimalne snage ovisno o promjeni opterećenja i promjeni snage Sunčeva zračenja.19.

Referentna cijena FN ćelije se obično izražava po vršnoj snazi 9. Ovisno o propisima za mrežni priključak potrebno je zadovoljit još neke dodatne kriterije. a u Kini ispod 3 €/W. Za primjene spojene na mreži akumulatori nisu nužni. 90 . Slika 5.Kod primjene FN ćelija razlikujemo tri segmenta: potrošački proizvodi. je u razvijenom svijetu blizu 4€/W. 8 9 Preko 70% FN instalacija godišnje bilo spajano na mrežu 2002. Sve ostale primjene su ekonomične. Djelovanje ekonomije velikih brojeva ima svoj učinak i cijena FN ćelija stabilno se smanjuje. Ovo je posebno izraženo sa ambicioznim uključivanjem Kine u proizvodnju i primjenu FN ćelija. ali je zato nužan pretvarač istosmjernog u izmjenični napon.21. Potrošački proizvodi poput satova i najrazličitijih uređaja imaju svoju dodatnu vrijednost koja opravdava ugradnju FN ćelija. Samostalne instalacije zbog izdvojenosti mogu imati ekonomsku opravdanost bilo u industrijskim primjenama ili u elektrifikaciji udaljenih naselja. en. en. iz FN instalacija ima internaliziranje eksternih troškova konvencionalnih fosilnih izvora i preciznije valoriziranje cijene el.21.1 €/kWh). Slika 5. u različitim trenutcima. otočna proizvodnja i rad na mreži. tijekom dana. ilustrira profil dostupne Solarne energije i profil potrebe za el. Daleko najveći 8 dio primjene je u neekonomičnim instalacijama spojenima na mrežu. Za proizvodnju el. Shema priključivanja FN sistema za različite primjene Pokraj razvoja proizvodnje veliki potencijal za postizanje ekonomičnosti proizvodnje el. Slika 5.22. FN instalacija ne smije napajati mrežu kada ostane bez glavnog napajanja. osim u hibridnom radu. Danas je to vjerojatno oko 90%. Uobičajeno samostalna primjena FN panela uključuje i uređaj za kontrolu punjenja i pražnjenja baterije za optimalni rad i produljenje životnog vijeka baterije. proizvodnji i primjeni novih izvora energije. Npr. Poticajnim mjerama se stimulira neekonomične FN primjene sa ekološkim i razvojnim argumentima. en. potrebno je višestruko smanjenje cijene vršne snage (otrpilike 4x na ispod 1 €/W za cijenu od 0. koja bi bila blizu ekonomičnosti. FN ćelije predstavljaju jedno od najdinamičnijih područja kada je riječ zajedno o istraživanju. ilustrira spoj FN sistema na mrežu. en. razvoju. Vrijednost za 2006. iz fotonaponskih ćelija.

Podudarnost Sunčeve energije i potreba za el. manji uvoz energije i dr. en.). Slijede Solarne termoelektrane sa iskustvom i razvijenošću blizu po ekonomičnosti konvencionalnim izvorima. Zaključno Energija Sunca pokraj toga što je u osnovi većine drugih izvora energije ima i najraznolikije mogućnosti za korištenje. Eksponencijalni rast proizvodnje FN ćelija.Slika 5. Tu je najprije najrasprostranjenija jednostavna pasivna gradnja i solarni kolektori za ekonomično zagrijavanje. tijekom dana 5. 91 .4. Kod korištenja energije Sunca treba uzimati u obzir i vrijednosti za povećavanje energetske sigurnosti te podsticanje ekonomskih aktivnosti uz sve indirektne koristi (zapošljavanje. uz sve veće uključivanje utjecaja na okoliš u cijenu električne energije i razvoj tržišta električne energije predstavljaju podlogu za dugoročnu sve bolju perspektivu korištenja energije Sunca. Na kraju dolaze fotonaponske ćelije sa mogućnošću direktne proizvodnje električne energije.22.

6. Zemljina kora debljine oko 30 km pliva na omotaču oko vanjske i unutrašnje jezgre. potresa i dobar potencijal za korištenje geotermalne energije. Institutt for geovitenskap) 92 . Poseban osvrt je dan na specifičnosti vezane za postrojenja u kojima se proizvodi električna energija.1 Porijeklo i priroda geotermalne energije Gravitaciona energija i zaostala toplina od formiranja Zemlje te radioaktivni raspad rezultirali su enormnom unutrašnjom kaloričkom energijom Zemlje. a dinamika omotača utječe na vulkanske erupcije i velike potrese.1. Slijedi procjena geotermalnih resursa. 6. To je stoga što ne postoji tehnološka mogućnost pristupa većim dubinama. aktivni vulkani i geotermalni izvori (UiB. tektonske ploče. Navedena je i procjena resursa te stanje korištenja kako za svijet općenito tako za Hrvatsku specifično. tekućim i plinovitim štetnim tvarima zahtjeva zatvoreni pristup korištenju da bi se osigurao relativno mali štetni utjecaj na okoliš. Procijenjena temperatura unutrašnje jezgre od oko 4000 oC. Nastavak sadrži objašnjenje prirode i porijekla geotermalne energije. Slika 6. Granice tektonskih ploča predstavljaju mjesta velikog rizika od aktivnih vulkana. Ponašanje unutar jezgri je relevantno za magnetske polove Zemlje. Energija unutrašnjosti Zemlje nije obnovljiva. Za korištenje geotermalne energije od važnosti je samo Zemljina kora i to posebno na mjestima gdje se dodiruju tzv. GEOTERMALNA ENERGIJA Svrstavanje geotermalne energije u obnovljive izvore opravdano je u širem smislu. Povezanost geotermalne energije sa krutim. ali je ima toliko da za praktične primjene njeno eventualno iscrpljivanje nije važno. Tektonske ploče. postupno opada do samo nekoliko stupnjeva na površini zemlje (uz značajan doprinos Sunčeve energije). Nakon toga opisani su načini korištenja geotermalne energije: direktno zagrijavanje i proizvodnja električne energije. na dubini od 6370 km.

Područje sa posebno dobrim potencijalom za korištenje geotermalne energije ima porast temperature oko 100 oC na 1 km. Postoje razne ideje o stvaranju pukotina. Slika 6. Potencijal za korištenje geotermalne energije ovisi o dubini na koju treba bušiti. ali sve je još uvijek u istraživanju. vodu) i ostvariti kontakt sa vrućim stijenjem. sastavu tla i prisutnosti te stanju vode.5 do 6 km.1. Dostupne temperature se kreču između 150 i 300 oC na dubinama od 2. Temperaturni gradijent služi samo za pojednostavljeni prikaz jer je stvarno kretanje temperature ovisno o prirodi geotermalnog izvora i sastavu tla. Kapacitetom unutrašnje kaloričke energije prednjače najteže iskoristive suhe vruće stijene. Međutim.Potencijal nekog područja za korištenje geotermalne energije grubo se može ocijeniti preko temperaturnog gradijenta ispod površine zemlje. Da bi se preuzela toplina potrebno je dovesti medij (npr.a Porast srednje temperature u ovisnosti o dubini prema [37] 93 . Najveći problem korištenju predstavlja preuzimanje toplinske energije. Prosječan porast temperature iznosi manje od 30 stupnjeva Celzijevih na 1 km. kod dobrih izvora gdje se geotermalna energija i koristi porast temperature može biti i viši.

8 MPa).2 EJ godišnje za proizvodnju električne energije (uz faktor opterećenja od 82% to je 46 GWe snage). Procjene su rezultat kombiniranja podataka dobivenih stvarnim bušenjima i modeliranjem uz pretpostavke o sastavu tla. Slika 6. od toga se smatra 10% potencijalno iskoristivim za 100 godina. Korištenje izvora vode i pare na nižim tlakovima ne zahtjeva posebnu tehnologiju za bušenje. Pored problema sa velikim tlakom smetnju predstavlja i velika slanost (4-10%). a srednje temperaturni između. Trenutno se koriste samo izvori do dubina od 5 km sa parom ili vodom na manjim tlakovima (do 0. Temperature određuju mogućnosti korištenja i načine primjene. Veće vrijednosti su rjeđe. Za iskorištavanje ovog potencijala još uvijek nedostaju tehnološka rješenja. Najpoželjniji su rjeđi isključivo parni izvori (npr. postrojenja moraju raditi u uvjetima velikih koncentracija otopina (i preko 25000 ppm). Temperature su u rasponu od 90 pa sve do preko 300 oC. Pri tome najvažniji su podatci o temperaturama. Geysers SAD i Larderello Italija) gdje para izlazi na temperaturi od oko 200 oC.3a koje slijede ilustriraju podloge za procjenu geotermalnih resursa u Europi i Hrvatskoj.3 i 6. visoko temperaturni (preko 150 oC). Na dubinama od 2.2. EU geotermalni potencijal (za suhe vruće stijene na 5 km dubine) Najkonzervativnija procjena svjetskih resursa geotermalne energije prema (Cataldi 1999 [23]) iznosi 5000 EJ. Potencijal za kombinirano korištenje predstavlja zasićenost prirodnim plinom volumno pet puta više plina (najviše metana). Procjena resursa se uobičajeno posebno iznosi za proizvodnju električne energije i za direktno korištenje toplinske energije. Uz pretpostavku da je 75% ekonomski iskoristivo i da je 33% visoko temperaturnih izvora dobije se potencijal od 670 EJ godišnje za direktnu primjenu i 1. Samo visoko temperaturni izvori se smatraju ekonomičnim i praktičnim za proizvodnju električne energije. Brojniji su izvori vode gdje voda izlazi sama ili se mora pumpati. 94 .2 Geotermalni resursi Korištenjem podataka dobivenih bušenjem.5 do 9 km dostupne su temperature od oko 160 oC sa tlakovima preko 100 MPa. Slike 6. Geotermalne se resurse može klasificirati prema temperaturi: nisko temperaturni (ispod 90 oC). Ipak. Dodatno se uzima u obzir sadašnje stanje tehnologije i predvidivo unapređivanje. količini vode/pare te o sastavu tla na nekom području. satelitskim snimanjem i modeliranjem moguće je procijeniti geotermalne resurse.Na drugom mjestu po kapacitetu i potencijalu korištenja su geotermalni izvori na velikim dubinama sa vodom pod velikim tlakom. 6.

35 TWh godišnje.od 80% to predstavlja potencijal za 0. Za direktno korištenje to je potencijal od oko 7 TJ godišnje. bez umanjivanja od 25% za ekonomsku neiskoristivost. dobije se više od 125 puta veća procjena za proizvodnju električne energije i direktno korištenje. Prema tome se procjenjuje da je ukupni potencijal za proizvodnju električne energije skoro 50 MWe i direktno korištenje preko 800 MWt. ali bez pretpostavke o iscrpljivanju. Uz slične ostale pretpostavke. Tako. Geotermalni potencijal u Hrvatskoj Za Republiku Hrvatsku najprije treba naglasiti da pola zemlje nema nikakav geotermalni potencijal dok pola predstavlja potencijal. 95 .3. dok južni dio zemlje ima ispodprosječni temperaturni gradijent (manje od 20 oC/km) na sjeveru je temperaturni gradijent iznad prosjeka (oko 50 oC/km sa varijacijama na posebnim lokacijama). Na temelju podatak iz stvarnih bušotina (oko 50 napravila INA) na dubinama od nekoliko km poznato je da potencijalni izvori imaju temperature vode od 40 do 170 oC. Slika 6.Puno optimističnija procjena prema (Stefansson 2002 [24]) polazi od iste procjene geotermalnih resursa. en. Uz pretpostavku o faktoru opterećenja za proizvodnju el.

proizvodnju povrća. 2005.6. Kombinirati se može sa drugim (konvencionalnim) načinima proizvodnje toplinske energije ili sa proizvodnjom el. iz geotermalnog izvora. Island je poseban primjer stoga što za ukupne potrebe primarne energije koristi oko 55% geotermalnu energiju (121 PJ. ribogojstvo te industrija. toplinske pumpe često se spominju zajedno sa geotermalnim izvorom energije. Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje Najjednostavniji i najperspektivniji način iskorištavanja geotermalne energije predstavlja direktno korištenje toplinske energije za različite namjene u turizmu. direktno iskoristila skoro 90 PJ (uključujući toplinske pumpe) s 9 GWt instaliranih kapaciteta. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti ovisno ne samo o geotermalnom potencijalu već i o brojnim drugim faktorima. uzgoju riba te industriji (posebno prehrambenoj). Tablica ispod ilustrira neke moguće direktne primjene geotermalne energije. a manji dio za zagrijavanje (oko 37 MWt). Tzv. Hrvatska najviše direktno koristi geotermalnu energiju za toplice i lječilišta (oko 114 MWt instaliranih kapaciteta). Mogućnost „pumpanja“ topline iz okoline korištenjem lijevokretnog kružnog termodinamičkog procesa često se primjenjuje za grijanje (i hlađenje) u razvijenom svijetu. Na prvom mjestu je grijanje (oko 60% ukupne korištene GE). uzgoj ukrasnog bilja.: prerada mesa (od 60 do 95 oC). Dodatni primjeri za direktnu primjenu su npr. proizvodnja sira (od 40 do 95 o C) i sušenje žitarica (od 50 do 150 oC). Dok se vanjska prosječna mjesečna temperatura zraka.). Tablica 6. Potencijal je značajan za povećavanje korištenja za toplice i komunalno grijanje.1 Direktne mogućnosti korištenja geotermalne energije prema temperaturi izvora T [ C] 160 140 o Direktno korištenje geotermalne energije (ilustracija nekih primjena) 120 100 80 60 40 20 Svjetski kapaciteti za direktno korištenje geotermalne energije procjenjuju se na 15 GWt instalirane snage i 191 PJ korištene topline godišnje (2000. uz zdravstvenu i turističku namjenu. komunalno grijanje te jednim dijelom i proizvodnju električne energije. Direktna primjena je najveća za grijanje i odmah potom slijede kupališta.3. industriji i komunalnom grijanju. EU je u 2006. za naše kontinentalno 96 . direktno koristiti toplinu za sušare. staklenici. en. Potencijalno važno iskustvo u ovom smjeru će predstavljati izgradnja i korištenje lokacija Velika Ciglena i Lunjkovec-Kutnjak gdje se planira. poljoprivredi. Direktno korištenje može biti samostalno ili kombinirano. a zanimljivo je korištenje za otapanje snijega i leda u naseljima. Veliki je potencijal za Hrvatsku primjena u poljoprivredi (proizvodnja u staklenicima).).

vertikalno. Temperatura tla (oC) Lagano suho tlo Prosječno tlo Vlažno tlo Slika 6. kreče u rasponu od -5 do +25 oC temperatura tla ostaje približno konstantna (ovisno o podneblju od 6 do 8 oC) tijekom cijele godine već na dubini od 8 do 10 m.4 Tipična varijacija temperature tla [38] Geotermalna toplana Potrošaći Proizvodna bušotina Povratna bušotina Nalazište Slika 6. To se najprije odnosi na pojavu jeftinijih klima uređaja sa mogućnošću crpljenja topline iz zraka koje imaju relativno mali koeficijent djelotvornosti. en. Razlika prema zraku je iskoristiva i na dubini od 2 m gdje je godišnji raspon od 3 do 10 o C za suho tlo i par stupnjeva šire za vlažno tlo. Ukupna djelotvornost ovisi pokraj konstantne manje razlike temperatura i o korištenoj tehnologiji a posebno o Zima Ljeto konkretnoj izvedbi (horizontalno.). Dubina ispod površine (m) područje. No.5 Osnovni izgled geotermalnog postrojenja za komunalno grijanje [35] 97 .Korištenje toplinskih pumpi u razvijenom svijetu na daleko je većoj razini od situacije u Hrvatskoj. u zemlji potrebne unutrašnje temperature u kući ili zgradi predstavlja potencijal za isplativo i racionalno zagrijavanje (hlađenje) s koeficijentom djelovanja od 3 do 6 (omjer dobivene toplinske energije i uložene el. Takav odnos temperatura u tlu i Srednja temp. podzemne vode i drugo). faktor preobrazbe je konstantniji i bitno bolji kod primjena sa korištenjem toplinskog spremnika u zemlje (nekoliko metara ispod površine).

a toplina iz bušotine prenosi se preko izmjenjivača u kružni proces.2% ukupnih svjetskih kapaciteta za proizvodnju el.. Njihova Od ukupno 23 zemlje koje proizvode el. Takva postrojenja se po svojoj izvedbi i snazi (reda 100 MW) ne razlikuju značajno od klasičnih termoelektrana. Ta se postrojenja služe Rankineovovim kružnim procesom. Japanu. Za smanjivanje potrebnog rashladnog protoka tlak u kondenzatoru je relativno visok (~135 kPa) i to. en. Separiranje pare se odvija u jednom. Cijena ovakvih postrojenja sa bušotinama dvostruko je iznad cijene konvencionalnih (oko 2000 €/kW). i topline se koristi umjesto trostruke separacije pare. o Srednje dobri i najčešće korišteni geotermalni izvori daju na izlazu mokru paru. Meksiku i na Islandu. uz relativno male temperature. Temperatura fluida je preko 200 oC s velikim salinitetom (do 280e3 ppm). Uobičajeno za ovakve primjene su potrebne pumpe u proizvodnoj bušotini (za sprečavanje isparivanja medija u nalazištu). kod geotermalnih izvora vrlo su rijetki sa parametrima medija blizu parametara klasične termoelektrane. Cijena ovakvih postrojenja otprilike je 30% veća od onih sa suhom parom. dva i rjeđe tri stupnja. Broj stupnjeva se povećava za bolji ukupni stupanj djelovanja kod lošijih izvora. Meksiko (1000 MWe). Kombinirani proces proizvođenje el. Sličnost prestaje kada je riječ o činjenici da treba otkriti dobro geotermalno nalazište i da je za to potrebno napraviti bušotinu (ili više njih) od nekoliko km. propan.) što predstavlja 0. Europska unija ima ukupno 870 MWe instalirane snage geotermalnih elektrana (2007. ugljen). Novom Zelandu. s organskim medijem (npr. SAD (1850 MWe). en. Matsukawa u Japanu. s binarnim ciklusom. Geysers u SAD i Kamojang na Javi). Korištenje geotermalne energije za proizvodnju električne energije Proizvodnja električne energije korištenjem geotermalnog izvora u principu je slična klasičnoj konverziji unutrašnje kaloričke energije iz uobičajenih izvora toplinske energije (npr. amonijak. dodatno umanjuje termički stupanj djelovanja prema klasičnim postrojenjima. Ponajbolja nalazišta u Hrvatskoj dovoljno su dobra samo za korištenje najmanje djelotvornih i najskupljih postrojenja za konverziju geotermalne energije u el. Japan (600 MWe). 10 98 . Binarni ciklus se koristi za bušotine koje daju medij na temperaturi od 100 do 200 oC. NH4 i H2S) iz kondenzatora. izobutan ili freon 12). en. en. Trenutno se u svijetu koristi skoro 9 GWe 10 instalirane snage geotermalnih elektrana (2005. Specifičnost su centrifugalni separator nečistoća prije turbine i parni ejektor za uklanjanje nekondezibilnih plinova (do 10% mase. Prosječni faktor opterećenja iznosio je preko 70% i te su elektrane proizvele skoro 55 TWh el.) koje proizvode više od 9 TWh el. en.6. Elektrane sa mokrom parom su manjih snaga (1050 MWe) i koriste se u SAD. en. iz geotermalne energije vodeći su Filipini (1900 MWe). Na svijetu ima malo primjera koji koriste izvore suhe pare (Lardarello 11 u Italiji. Novi Zeland (400 MWe). (prosječni faktor opterećenja 77%). Island (200 MWe) i Costa Rica (150 MWe) 11 Prva termoelektrana na geotermalnom izvoru sagrađena je u Larderellu u Toskani 1904. Radni medij stoga mora imati nisku temperaturu isparivanja. CO2. Italija (700 MWe). Najkvalitetniji geotermalni izvori daju suhu paru visoke entalpije (temperature oko 240 C) na ulazu u postrojenje. Njihova prednost je u odvajanju turbinskog dijela (kružnog procesa) od medija iz izvora i time smanjivanje korozije i taloženja. Cijena binarnih geotermalnih postrojenja sa bušotinama se procjenjuje na oko 3000 €/kW. Dodatno. Ovakva postrojenja imaju najmanje snage (do 10 MW).4.

uz faktor opterećenja 90%. Postoje i kombinirana rješenja sa dvije turbine gdje jedna radi na separiranu paru. elektrana Puna na Hawaii-ma snage 30 MWe ima 10 modula na kombinirani ciklus spojenih na jedan generator (315 oC na 0. Slika 6. Npr.6 prikazuje shematski postrojenje s binarnim ciklusom. je 13%. Temperatura geotermalne vode je 140 oC.termodinamička efikasnost iznosi oko 8% (kod boljih rješenja i parametara nalazišta i do 15%). Očekivana efikasnost. a protok od 53 do 70 l/s. a druga na organski medij. Stečena iskustva i proučavanje pokazuju da se može računati na 50 do 100 godina ekploatacije.1 MPa).85 do 2. Dodatni izvor toplinske energije predstavljaju fosilna goriva ili biomasa. Cijena korištenja se smanjuje i blizu je konkurentnosti fosilnim gorivima (4-8 €c/kWh) dijelom i standardizacijom i modularnošću korištene opreme. Ovako visok stupanj djelovanja za tako nisku temperaturu nalazišta ostvaruje se tzv.47 MW ovisno o protoku. Slika 6. Kalina ciklusom. Jedno rješenje je da se geotermalnom toplinom predgrijava pojna voda ispred generatora pare. Snaga elektrane na pragu će iznositi od 1. Na povratku temperatura vode bit će manja od 70 o C.6. Za ekonomičnost geotermalne elektrane iznimno je važna dugotrajna iskoristivost nalazišta.7 prikazuje prednost Kalina ciklusa sa mješavinom vode i nisko-temperaturno hlapljivog medija u usporedbi sa ciklusom koji koristi jedan medij (Rankineov). Na kraju za povećavanje snage i poboljšavanje termodinamičkog stupnja djelovanja zanimljiva su hibridna rješenja. Organska para Organska tekućina Slika 6. u izmjenjivaču topline između turbinske strane i strane geotermalnog izvora. Mješavina isparava na promjenjivoj temperaturi i to osigurava bolji prijenos toplinske energije. što rezultira boljom efikasnošću. 99 . Shematski prikaz binarne geotermalne elektrane Na spomenutoj lokaciji Lunjkovec-Kutnjak planira se izgraditi binarno postrojenje koje će koristiti mješavinu vode i amonijaka u turbinskom krugu. Drugo rješenje koristi konvencionalno gorivo (ili biomasu) za pregrijavanje pare prije ulaska u turbinu.

4.7. Ukoliko se sve opasne tvari vrate u nalazište ili na drugi način zbrinu jedini problem po okoliš ostaju staklenički plinovi. Unaprijeđeni prijenos topline sa mješavinom vode i drugog medija 6. Zemlja poput Hrvatske sigurno ne može riješiti pitanje proizvodnje el. 100 . Zaključno Sastav vode/pare koja dolazi iz geotermalnog nalazišta zasićen je agresivnim plinovima i tvarima koje stvaraju naslage na dijelovima postrojenja i potencijalno predstavlja prijetnju okolišu. mreže. Za pretpostaviti je da će daljnje poskupljenje fosilnih goriva i nastojanje da se smanje ukupne emisije stakleničkih plinova povećati korištenje geotermalne energije. To se primarno odnosi na CO2. Glavna prepreka je u relativno velikim kapitalnim ulaganjima (istraživanje nalazišta košta i preko 20% investicije). Ovo je veliki problem za direktno korištenje i potencijalno problem za mjesta koja nisu u blizini el. Prema svemu izgleda da je geotermalna energija obnovljivi izvor koji nema problema sa nestalnošću. ali može potražiti mogućnost za dodatne ekonomske efekte posebno u direktnoj primjeni. metan i slično. en. Metan i drugi slični plinovi se mogu koristiti ili spaljivati.Slika 6. Ograničenje predstavlja činjenica da se može koristiti samo na mjestu gdje je nalazište. Ispuštanja CO2 su skoro 10 puta manja u odnosu na konvencionalnu termoelektranu na ugljen (100 kg CO2/MWh). Trenutna razina korištenja geotermalne energije u raskoraku je sa potencijalom. en. korištenjem geotermalne energije. Važan uvjet za to je vračanje iskorištenog medija u nalazište. a primjena zatvorenog ciklusa čuva okoliš. Razvoj tehnologije smanjuje cijenu rješavanja navedenih problema.

Hidroenergetski resursi Količina vode i iskoristiv pad određuju potencijal za korištenje energije položaja vode. Konačnu 101 . Q – krivulja protoka QT – krivulja trajanja protoka Slika 7. Za neku konkretnu lokaciju od značaja je poznavati vjerojatno trajanje određenog protoka vode i iskoristivi pad.1. 30%) od ekonomskog. mrežu. Tehnički potencijal je nekoliko puta (npr.1 Krivulja protoka kroz godinu i krivulja trajanja protoka Poznavanjem ili procjenom trajanja protoka i iskoristivih padova moguće je procijeniti hidroenergetske resurse. ENERGIJA POLOŽAJA VODE Energija položaja vode obnovljiva je zahvaljujući Sunčevoj energiji koja neprestano održava hidrološki ciklus. No. Slika 7.7. Krivulja trajanja protoka nastaje iz mjerenja ili iz procjene. Samo dugotrajna mjerenja protoka mogu dati pouzdane podatke zbog velike varijabilnosti uslijed uobičajenih klimatskih varijacija. Premda sveobuhvatna istraživanja nisu dostupna uvriježen je pogled da se korištenje energije položaja vode u malim postrojenjima smatra ekološki prihvatljivijim. Q-H dijagram). Na kraju je dan opis češće korištenih vodnih turbina i generatora s napomenama o načinu priključivanja MHE na el. Uobičajeno je za neki vodotok prikazivati srednju vrijednost protoka u ovisnosti o nadmorskoj visini (tzv. Uobičajeno je različito vrednovanje velikih i malih hidroelektrana kada je riječ o utjecaju na okoliš. Potom su iznesene glavne značajke za MHE. 3x) manji od ukupnog i nešto veći (npr. Ovo poglavlje u nastavku opisuje prirodu i resurse energije položaja vode kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. 7. en. tehnički i ekonomski iskoristive. i za velika postrojenja se smatra da je njihov višestruki negativni utjecaj na okoliš nadomještava doprinos smanjenju emisije stakleničkog plina CO2. Uobičajeno se HE resursi dijele na ukupni (teorijski). Padaline i tlo (konfiguracija i sastav) određuju obje značajke. Opisano je stanje i trend korištenja malih hidroelektrane (MHE).1 ilustrira krivulju protoka i krivulju trajanja protoka.

i ekonomičnost postrojenja. Afriku 1810. Varijabilnost protoka ima značajan utjecaj na mogučnost proizvodnje el. To predstavlja skoro 20% ukupne proizvodnje el. iz HE. Posebno kada je mogučnost akumuliranja vode mala kao kod MHE.iskoristivost određuju ekološki. 12 13 Varijabilnost proizvodnje iz HE je ovdje zanemarena. a za ostale kontinente: Južna Amerika 2800. To su Norveška 99%. Sjeverna i Srednja Amerika 1815. a Afrika 120 TWh (relativno najmanje). en. Iskorištenost potencijala je najveća (u TWh) apsolutno u Aziji (810). Autrolazija i Oceanija koriste 105 TWh. Kanada 57% i Švedska 40% (za HR to je postotak vlastite proizvodnje bez uvoza). i Sr. Venezuela 71%. [8]. Americi (760). Europa 1210 te Australoazija i Oceanija 310 TWh. 12 Ukupno se u svijetu godišnje proizvodi skoro 3000 TWh električne energije iz preko 1000 GW HE. Slika 7.2 ilustrira veliku varijabilnost protoka rijeke tijekom godine i još veču kroz više godina. Slika 7. Južna Amerika koristi 510 TWh. en. Ovisno o vremenu topljenja snijega kod nižih planinskih područja vršni protok se pojavljuje tijekom prolječa. Brazil 83%. 102 .2 Promjene srednjih mjesečnih protoka kroz više godina – primjer Rockenau/Neckar (lijevo) i Maxau/Rhine (desno) iz [35] Ukupni tehnički potencijal (u TWh) je najveći za Aziju (6940). a relativno u Europi (625) i Sj. en. Samo pet zemalja pored Hrvatske proizvodi oko 50% 13 ili više el. a kod viših tijekom ljeta. ekonomski i društveni faktori zbog kojih danas gotovo da više i nema daljnjeg korištenja HE u velikim postrojenjima razvijenih zemalja.

Male HE proizvode ukupno skoro 2% el. Samo 4. mikro i mini HE. u Švicarskoj je sve ispod 300 kW mala HE 15 Oko 80% MHE u EU je između 1 i 10 MW snage.64 MW Roški Slap do 8 kW Čabranka [36]).Hrvatska je imala 2006. a oko 60% u Aziji. Male HE se definiraju prema snazi i do 25 MW.: nekoliko. instalirano preko 50% kapaciteta za proizvodnju električne energije u hidroelektranama (2056 MW.083 MW u MHE nije u sastavu HEP grupe (četiri MHE snage od 1. Sve više prihvaćena granica je 10 MW 14. No. Od svih instaliranih MHE preko 20% je izgrađeno u EU – 17400 jedinica. desetak ili 100 kW – piko. prema [36]) iz kojih se proizvodi godišnje oko 6±1 TWh ovisno o hidrologiji. npr. Prema podatcima za 2005. en. u svijetu je instalirano oko 66300 MW 15 malih HE. 14 103 . Smatra se da je u EU iskorišteno oko 60% ekonomski isplativih resursa. Hrvatska ima u pogonu 15 MHE ukupne snage 24 MW što predstavlja oko 15% procijenjenih ekonomski isplativih resursa. (najviše od svih tzv. novih obnovljivih). npr. Postoje i dodatne podjele za najniže snage.

izraz 7. Izraz 7. Često se u hidromehanici koristi Bernoullijev izraz u kome su svi elementi izraženi preko visina: p c2 + h + + hr 2g ρg = konst. te za gubitke u turbini. dovodu i odvodu. en. kod pojedinog protoka. Snaga i energija HE Osnovna razmatranja vezana za snagu i energiju HE se ne mijenjaju s veličinom postrojenja. Posebno je zanimljiv izraz za energiju (i snagu) koji sadrži protok vode.5) Kod proračuna ukupne energije mogu se postavljati različita pojednostavljenja. Slika uključuje i ovisnost stupnja djelovanja o protoku koji određuje produkt stupnjeva djelovanja vezanih za gubitke na zahvatu. Snaga i energija koju nosi sa sobom promjena položaja vodene mase može se izraziti preko Bernoullijeve jednadžbe za jednodimenzionalno stacionarno strujanje bez vrtloženja uključujući trenje preko iznosa gubitaka. moguće je stoga precizno odrediti samo ako se poznaju navedene ovisnosti gubitaka o protoku.).7. [m] h geodetska visina. c2 visina brzine (kin.2) (7.4) Važno je naglasiti ovisnost neto visine o protoku obzirom na profil ispred i iza zahvata HE te ovisno o biološkom minimumu i preljevu.81η u Qh [kW ] (7. 2g Praktično je sve gubitke prikazati kroz gubitke visine ili stupanj djelovanja.3 ilustrira krivulju trajanja snage HE u ovisnosti o protoku kroz postrojenje. Snagu HE.2. padu i ukupnom protoku. kod kojih treba uzeti u obzir da je HE uvijek dimenzionirana za neku nazivnu snagu odnosno da ima instalirani određeni protok (točka nazivnih parametara u 104 . hr visina gubitaka. W = mgh = ∫ Avρ ghdt 0 t (7. Energija vode ovisi o promjeni položaja i o djelotvornosti pretvorbe.81∫ ηQhdt 0 t (7.3) P= dW = Avρgh = Q = Av = Qρgh dt Znamo li stupanj djelovanja za neku HE pri određenom protoku i neto visini možemo izračunati njenu snagu: P = ρgη u Qh = 9.2 prikazuje energiju promjene položaja vode iz kojeg se može odrediti raspoloživa snaga u funkciji protoka i neto pada (visine. Računanje ukupne energije je prema tome integral snage kroz određeno vremensko razdoblje: W = 9. (7. Slika 7.3). Najznačajniji gubitci u turbini ovise o vrsti turbine i to je u nastavku dodatno opisano.1) gdje je: p ρg visina tlaka.

Slika 7.3 Ilustracija krivulje trajanja snage u ovisnosti o protoku kroz postrojenje. Računanje snage i energije HE sa protokom koji premašuje instaliranu vrijednost daje krive rezultate. padu i ukupnom protoku Snaga P.ilustraciji dolje). pad h Protok Q 105 .

ali značajno je i kod rješenja s akumulacijom. en. a dijelom i u mogućnosti primjene inovativnih fleksibilnih rješenja. vodna komora. Razlika je najveća u znatno manjoj potrebi za ekstenzivnim hidrološkim i topološkim studijama te u relativno malom obimu potrebnih građevinskih radova.4. postrojenje i odvod. ilustrira raznolikost mogućnosti izvedbi malih HE.4. Slika 7. dovod. Postrojenje se uvijek sastoji od turbine. 106 . st.7. Mala HE može sadržavati sve elemente koje ima veliko postrojenje. po prvi puta 16 je korištena energija položaja vode za proizvodnju el. Ovo posebice vrijedi za male protočne HE. Ovisno o specifičnosti izvedbe potrebna je pregrada (brana). Brazil 1Sj. Moguće izvedbe malih HE Za sve izvedbe potrebni su zahvat. navodnjavanje. zaštita od hidrauličkog udara te zaustavni ventili. Irska 1883 (39 kWe za el. kovačnice i drugo) poznato je stoljećima prije novog doba. Slika 7. Razlog navedenih razlika dijelom je u manjem korištenju protoka. 16 Prve HE: Bavarska 1876. Hidroelektrane Korištenje energije položaja kao izvor mehaničke energije (za mlinove. tlačni cjevovod. a prepreka u vodotoku može biti gumena i adaptivna za razne protoke. Može se reći da su male HE nakon 125 ponovo postale zanimljive. pilane.3.. Primjerice dovodni kanal se može probušiti kroz zemlju. vlak). Pred kraj 19.

Za strujanje u kanalu ili cijevi vrijedi Bernoullijeva jednadžba preko koje se mogu izraziti gubitci. kod vrijednosti iznad 3000 protok je turbulentan. koja se ugrađuju npr. Tu se mogu ubrojiti i postrojenja ugrađena u sustave za regulaciju vode kod obrane od poplava ili u pomočnim odvodima kod derivacijskih HE. gdje se veličina pregrade mijenja količinom napuhanog zraka ili vode. Ovaj faktor se može izračunavati prema podatcima proizvođača i karakteristikama izvedbe cijevi ili kanala u ovisnosti o brzini protoka. brzini protoka i faktoru f : hg = f l v2 D 2g (7. Pomoćne MHE Postrojenja za proizvodnju el. Kakav je protok određuje Reynoldsov broj (omjer brzine. 17 107 . MHE mogu biti izvedene (ovisno o padu) kao nisko (do 20 m).6) Gubitci se određuju tako da za određeni dovod znamo brzinu protjecanja vode i faktor f 17.generatora el. zaštite i nadzora cijele MHE. Određivanje gubitaka dovoda Na putu od zahvata do turbine potencijalna energija vode dijelom se izgubi uslijed nepovratljivih procesa. Kod primjena se koristi praktičan Darcy-Weisbach izraz koji prikazuje gubitke pada u ovisnosti o duljini i promjeru dovoda. Zanimljiva su tzv. en. Protok je laminaran sve dok Reynoldsova broj ima vrijednost ispod 2000. Prema tome kako su postavljene u odnosu na riječni tok MHE mogu biti protoče i derivacijske. Kod izvedbi gdje se ne održava konstantan pad pregrade se mogu izvesti bez pokretnih dijelova.. u vodovodne ili kanalizacijske sustave naziva se pomočnim MHE. Pregrada ili brana za MHE se najčešće izvodi tako da osigura minimalni utjecaj na tok vode i život u njoj. Ova podjela je identična kao i za velike HE. promjera cijevi i gustoće s koeficijentom viskoziteta). Sva rješenja brana trebaju imati posebno izvedene mogućnosti reguliranja preljeva i čišćenja nakupina sitnih i krupnih naslaga na rešetkama kod zahvata vode. rasklopnog postrojenja te sustava kontrole. en. visoko tlačne (preko 100 m) i srednje (između). Kod Darcy-Weisbach izraza za gubitak tlaka (množenje gornjeg izraza sa g/ρ) f je koeficijent za laminarni ili turbulentni protok. a između nestabilan. kombinirana rješenja od gume i sl.

Slika 7. a za horizontalnu od 2 do 20 m).5.4. Za mala postrojenja postoji veliki broj dodatnih izvedbi od kojih je poznatija Michel-Banki (s poprečnim tokom).1. Uočljivo je da poznate vrste turbina pokrivaju područje primjene za velika i mala postrojenja. Turbina i generator male HE Turbina i generator predstavljaju dvije najvažnije aktivne komponente HE. Principi djelovanja i izbor turbine i generatora slični su kao i za velike HE. Francis i Kaplan. Turbine s poprečnim protokom i Turgo pokrivaju područje padova i protoka za male HE (isto vrijedi i za veliki broj različitih vrsta turbina koje nisu prikazane na slici). 7. Turbina Voda u pokretu prolaskom kroz turbinu prenosi mehaničku energiju na osovinu. Turbine za MHE se rade serijski. Za MHE postoji veliki izbor gotovih vrsta i veličina turbina i generatora. Turbina s poprečnim protokom (Michel-Banki) se koristi 108 . Najpoznatije turbine kod velikih postrojenja su Pelton. Kod srednje velikih padova primjerena je Francis turbina (od 3 do 600 m). Područje primjene različitih vrsta turbina – prema protoku i padu Za velike padove najprimjerenija je Pelton turbina (kod MHE od 20 m).7. Slika 7. Značajna je razlika u tom što se za MHE turbine i generatori ne proizvode posebno za svaku izvedbu. prikazuje područje primjene različitih vrsta turbina prema protoku i padu. Ovisno o uvjetima koji vladaju oko lopatica turbine postoji veliki broj različitih izvedbi da bi se postigla efikasnija pretvorba energije. Razlika turbina u principu djelovanja odražava se na optimalni raspon protoka i padova za stupanj djelovanja. a postoje i primjene s pumpama zbog ekonomičnosti.5. Na malim padovima i za veće protoke najbolje je koristiti Kaplan turbinu (za vertikalnu izvedbu od 10 do 60 m.4.

Time se za turbinu s poprečnim protokom postiže optimalan stupanj djelovanja kroz cijeli opseg protoka vode: voda ide preko cijele turbine kada je protok veći od 2/3 nazivnoga.6.kod padova od 1 do 200 m. ns = n Q1 / 2 H 3/ 4 (7. a potom o padu i protoku vode. Francis ima ns od 20 do 120. Svaka turbina ima maksimalan stupanj djelovanja pri instaliranom protoku (ili u blizini).5 je to ilustrirano s Qo/3 i 2Qo/3 krivuljama efikasnosti. kod Kaplan (vertikalne) to je od 180 do 260 i za Michel-Banki specifični broj okretaja ide od 30 do 210.7. Michel-Banki turbina ima posebnu izvedbu dotoka i lopatica da može raditi na trećini i na dvije trećine protoka s karakteristikom efikasnosti kao da radi na nazivnom protoku.6. za protoke ispod trećine nazivnog voda ide samo preko odvojenog dijela trećine presjeka turbine i na kraju za 18 Jedinična modelna turbina ima protok od 1 m3/s na padu od 1m. Ovisno o vrsti turbine stupanj djelovanja se manje ili više smanjuje sa smanjivanjem protoka vode. Slika 7. 109 . Vezu između specifičnog broja okretaja ns jedinične 18 modelne turbine i broja okretaja turbine koja ima protok Q i pad H prikazuje izraz 7. Promjena stupnja djelovanja turbina u ovisnosti o protoku vode Brzina vrtnje turbine opčenito je ovisna najprije o izvedbi. Na slici 7. Ovakva karakteristika ima svoju cijenu. Vidljivo je da se područja primjene uvelike preklapaju te se odluka o izboru temelji na ekonomskim i drugim tehničkim parametrima. Q/3 2Q/3 Q Slika 7. Vidljivo je da Kaplan i Pelton turbine imaju stupanj djelovanja koji je dobar i stabilan u velikom rasponu protoka.7) Za Pelton turbinu specifični broj okretaja ide do 30. prikazuje promjenu stupnja djelovanja za odabrane turbine.

Ponekad se primjenjuje i protumlaz kao vodna kočnica. pogon nije stabilan kod protoka manjeg od 40% instaliranoga. kompleksnija izvedba i kontrola zahtijevju složeno održavanje. Jednostavnost izvedbe i pristupa osigurava lagano održavanje Pelton turbine.6). Francis turbina se može instalirati horizontalno ili vertikalno. vodni udar. Prednost Kaplan turbine prema drugim sličnim izvedbama za male padove (npr. Pelton turbinu odlikuje rad sa slobodnim mlazom vode (akcija energije položaja vode pretvorena u konetičku energiju) pri približno atmosferskom tlaku. Za optimiranje efikasnosti i osiguravanje slobodnog otjecanja vode nakon lopatica potrebno je osigurati ispunjavanje Masonyieva kriterija da omjer promjera lopatica (D) bude 10 puta veći od promjera mlaza (a). Prednost Francis turbine u odnosu na Pelton je u iskorištavanju kompletnog pada. propeler. Vertikalna izvedba je skuplja jer zahtijeva veći prostor. Kaplan turbina se koristi za male padove ili za protočne HE. Da bi se smanjilo aksijalne sile kod većine modernijih izvedbi lopatice turbine su oblikovane tako da razdvajaju mlaz. D a Kod promjene opterećenja ili potrebe za naglim zaustavljanjem turbine potrebno je zaustaviti ili preusmjeriti mlaz od lopatica. Francis turbina ima niz nedostataka u odnosu na Pelton izvedbu: osjetljivija je na problem kavitacije i na nečistoće u vodi. brzo zatvaranje protoka izaziva veći vodni udar te je potrebno bolje dimenzionirati dovodnu cijev. bulb. Utjecaj na okoliš izvedbi s Kaplan turbinom je manji 110 . Promjena smjera mlaza vode je bolje rješenje jer naglo zaustavljanje protoka može izazvati tzv. Iskustveni podatci o brzini okretanja Francis turbine za padove od 10 do 50 m su između 900 i 1200 min-1. Horizontalna izvedba ima prednost zbog spajanja s generatorom. Kod izvedbi s više mlazova situacija s tlakovima je nešto složenija. S i Straflo) je u manjoj cijeni i u pozicioniranju elektromehaničkog dijela izvan vode (lakše održavanje i sigurnije kod poplavljanja). Male Pelton turbine mogu raditi ekonomično već i s protocima od 30 l/s uz pad od 20 m.protoke između voda se usmjerava na drugi dvotrećinski dio presjeka turbine. a za veće padove i do 1500 min-1. ima veću ukupnu masu postrojenja i dodatno je složenija za održavanje. efikasnost značajno opada kod manjeg protoka od nazivnog (ovisno o izvedbi već kod 50% instaliranog protoka pada blizu 0.

zbog nepostojanja akumulacije i manjeg zauzimanja prostora. Ovisno o protoku (reguliran ili varijabilan) postoje izvedbe sa fiksnim i pomičnim krilcima lopatica rotora (veća efikasnost). Dvostruka regulacija osigurava dobar stupanj djelovanja za veliki rasopn protoka (do 30% instaliranog protoka). Michel-Banki turbina (crossflow – poprečna; s radialnim potiskom) za razliku od ostalih ima primjenu samo kod MHE (do 0,8 MW). Kod primjene protoci se kreću između 25 i 700 l/s. Rotor se dijeli na 26 do 30 pregrada ovisno o promjeru (od 0,2 do 0,6 m). Turbina se instalira sa slobodnim otjecanjem vode ili sa nastavkom (difuzor) za korištenje cijelog pada. Posebnost podjele rotora na 1/3 i 2/3 za efikasnije korištenje manjih protoka od nazivnoga je već prije spomenuta (slika na prethodnim stranicama). Varijabilni kapacitet protoka osigurava rad i na 20% instaliranog protoka. Ovo je važno za veliki broj potencijalnih lokacija za vrlo male HE s jako promjenjivim protokom.
Dodatna prednost Michel-Banki turbine je brzo sastavljanje, manji zahtjevi na izvedbu postrojenja (građevinski radovi) i lagan pristup svim dijelovima za održavanje.

Nedostatak vodnog kola je mala kutna brzina (do 8 min-1) koja zahtjeva multiplikator brzine (prijenos ili remen) prema generatoru (~1:20) što izaziva dodatne gubitke. Pokraj toga potreba za reguliranjem brzine komplicira veliku jednostavnost izvedbu. Osnovne izvedbe vodnog kola su povezane s mjestom gdje se prihvaća voda. Kod gornjeg prihvaćanja vode pad mora biti barem jednak promjeru kola. Snaga se prema tome može izraziti korištenjem izraza (2.4). Stupanj djelovanja je oko 60% (dostiže i do 80%), a pad određuje razlika visine vode ispred i iza vodnog kola. Slično se razmatranje može provesti i za izvedbe s donjim prihvatom vode. Vodna kola se mogi koristiti za izvedbe koje imaju pad do 10 m i protoke do 2 m3/s.

Vodno kolo povezano je s najstarijim načinom korištenja energije položaja vode. Zanimljivo je da i danas vodno kolo ima veliki broj prednosti kod vrlo malih HE. Najprije vrlo je veliki broj lokacija koje imaju relativno mali pad i umjerenu snagu (<5 m, do 75 kW). Potom, vodno kolo predstavlja dobar kompromis između proizvodnje i očuvanja okoliša. Pogon je neometan prljavštinama u vodi. Tijekom rada se ostvaruje samoregulacija momenta promjenom količine zahvaćene količine vode.

Vodne pumpe kao turbine za vrlo male HE dosta se često primjenjuju. Osnovni razlog tome je u činjenici da su vrlo jeftine (masovna proizvodnja) i lako se nabavljaju s velikim varijacijama karakteristika. Njihov nedostatak je u manjoj efikasnosti i većoj osjetljivosti na kavitaciju i radni raspon. Glavni problem predstavlja nemogućnost kontrole protoka. Primjena je stoga najjednostavnija s konstantnim protokom. Uvjete promjenjivog protoka je moguće rješavati na različite načine, npr.: dodatna manja pumpa, ili elektronska kontrola (tereta).

111

7.4.2. Generator
Rješenja MHE za samostalni rad moraju imati sinkroni generator što poskupljuje izvedbu. Male HE koje su priključene na mrežu najčešće koriste jednostavni asinkroni generator. Izvedbe vrlo malih snaga (ispod 100 kVA) se priključuju na niskonaponsku mrežu (0,4 kV), a za veće snage se radi priključak na srednjenaponsku mrežu (10/20 kV). Potrebno je osigurati faktor snage iznad 0,9. Treba voditi računa o strujama kratkog spoja, prenaponskoj zaštiti, zaštiti od napona dodira i ponovnom automatskom uključivanju. Sve izvedbe trebaju imati nadstrujnu, podnaponsku i zaštitu od kratkog spoja. Za snage iznad 0,25 MVA treba dodati i zaštite generatora od zemnog spoja i povratne snage (sinkroni generator). Mjerenje el. en. (radne i jalove u oba smjera) i brojnih drugih veličina obvezno je i potrebno za dobar i autonoman rad male HE.

7.5. Zaključno
Kod dimenzioniranja male HE (posebice turbine i generatora) važno je paziti na ekonomičan odabir. To je moguće napraviti samo kada se poznaje krivulja trajanja iskoristivog protoka, krivulju ovisnosti pada o protoku, gubitke na dovodu u funkciji protoka, ovisnost efikasnosti turbine o protoku, obim građevinskih radova, mogućnost iskorištavanja proizvedene el. en. (otočni rad ili ograničenje povezanosti sa mrežom). Investicijski troškovi ovise o lokaciji i nazivnoj snazi: za snage ispod 200 kW iznose oko 9000€/kW, a za snage oko 1 MW oko 5000€/kW. Kod obnavljanja i moderniziranja cijene su višestruko niže. Djelomično kao i s velikim HE prepreku većem korištenju MHE predstavlja otpor javnosti zbog brige za okoliš. Ovaj otpor je proporcionalan razvijenosti društva. Posebno pitanje su ribe u vodotoku te je za njih potrebno osigurati dovoljan slobodan protok ili povezanost vodotoka ispred i iza pregrade. Dobrim rješenjima MHE mogu dijelom smanjiti potrebu za fosilnim gorivima, a integriranim pristupom pomoći kod navodnjavanja i zaštite od poplava. Male HE mogu pozitivno djelovati na sigurnost i pouzdanost opskrbe el. en. u radu na mreži. Slabe naponske prilike se mogu poboljšati na krajevima mreže. Moguć je i negativan utjecaj na kvalitetu napona (izobličenja). Važno je paziti na koordinaciju zaštite i činjenicu da distribucija sada ima i izvor. Malim HE je moguće riješiti napajanje udaljenih lokacija od mreže. Problem predstavlja varijabilnost dostupnih protoka jer su akumulacije vrlo male ili ih uopće nema. Ukupno MHE ne predstavljaju veliki potencijal, ali to je obnovljiv potencijal, moguće je koristiti vlastita rješenja i dijelom smanjiti ovisnost o uvozu el. en.

112

Literatura:
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] [17] [18] [19] [20] [21] [22] [23] [24] [25] [26] [27] [28] [29] [30] [31] [32] [33] [34] [35] [36] [37] Damir Šljivac, Zdenko Šimić: „Osnove energetike i ekologije“, „Dopunski izvori energije“, predavanja, ETF Osijek, 2004. – 2007. godine Lajos Jozsa: Energetski procesi i elektrane, udžbenik ETF Osijek, 2006. godine Božidar Udovičić: Energetika, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Marijan Kalea: Nekonvencionalni izvori energije, predavanje, ETF Osijek, 2006. godine Ranko Goić: «Opća energetika», predavanja, FESB Split, 2006. European Commission, Directorate-General for Energy and Transport: „COM 2001/77/EC: Directive on Electricity Production from Renewable Energy Sources” EUrObserver ER 2006, EUrObserver ER 2007 EU RES Export Masterplan 2002 http://data.ecmwf.int/data http://www.inhabitat.com http://www.volker-quaschning.de/articles http://www.wbdg.org http://www.q-solar.com Dizdarević, N., Majstorović, M., Žutobradić, S., "Pogon vjetroelektrana", HK CIGRE, Cavtat, 2003., C6-23 Utjecaj vjetroelektrane na naponske i strujne prilike u elektroenergetskoj mreži, Energetski institut „Hrvoje Požar“, Zagreb, veljača 2003 Gjengedal, T., Henriksen, M., "Large scale integration of wind power and the impact on power systems", CIGRE, Paris, 2004., C1-206, Jenkins, N., Allan, R., Crossley, P., Kirschen, D., Strbac, G., "Embedded generation", The Institution of Electrical Engineers, London, 2000. Udovičić, B., "Energija i izvori energije", Građevinska knjiga, Beograd, 1988. Energija i tehnologija d.o.o.- kogeneracijsko postrojenje na biomasu – sustav Eniteh, www.eniteh.hr Svjetska organizacija biodizela, http://www.nationalbiodieselboard.org/resources/ ili http://www.biodiesel.org www.greenenergy.hu/ime/publikacio/phare/Pichler.htm M., Kaltschmitt, Evaluierung der Möglichkeit zur Einspeisung von Biogas in das Erdgasnetz, Institut für Energetik und Umwelt, Projektnummer 323 20002, 2005. Cataldi, R., Geothermal energy development in Europe to year 2020: prospects or hopes? Technica Poszukiwan Geologiczncyhc, 4-5, 1999, 48-59. Stefansson, V., Global perspective on geothermal energy. Submitted to IEEE, 2002. Igor Raguzin, Domagoj Validžić,Ivan Kezele: „Novi propisi za obnovljive izvore energije“, časopis EGE, 2/2007. Zakon o energiji, Narodne novine 68/01, Zagreb, 2001. Zakon o tržištu električne energije, Narodne novine 68/01, Zagreb, 2001. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/2002) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002), Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/2007) Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007) Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007) Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 33/2007) Nacionalni energetski programi, Uvodna knjiga, Energetski institut "Hrvoje Požar", Zagreb, 1998. M. Kaltschmitt, W. Streicher, A. Wiese, Renewable Energi – Technology, Economics and Environment, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2007 EIHP, Energija u Hrvatskoj 2006, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 2007. Wohletz, Kenneth, and Grant Heiken. Volcanology and Geothermal Energy. Berkeley: University of California Press, 1992. http://ark.cdlib.org/ark:/13030/ft6v19p151/

113

Magdić. str. II savjetovanje hrvatskog komiteta CIGRE. Majstorović. 5. Potočnik. 2005 [39] N. 1995.[38] Clean Energy Project Analysis: RETScreen Engineering & Cases. Mali termoenergetski objekti. 114 . Komerički. Distribuirana proizvodnja električne energije. S. Dizdarević. Žutobradić. 2003. Z. Natural Resources Canada. Šibenik – Primošten. M. [40] V. M. Energija br. 321-339.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful