DODIR PRIRODE U VAŠEM DOMU

SADRŽAJ
KAKO POČETI?................................ ...........................................................3 AKVARIJ.......................................................................................................4 GDJE SMJESTITI AKVARIJ?.......................................................................4 VELIČINA I OBLIK AKVARIJA....................................... ..............................5 OPREMA............................................................................ ..........................6 OSVJETLJENJE...........................................................................................6 GRIJANJE................................... .................................................................8 PROČIŠĆAVANJE VODE..................... .......................................................9 AERACIJA VODE.............................................. .........................................13 AUTOMATSKI UREĐAJI.............................................. ..............................14 OSTALA OPREMA................................................................... ..................14 OPREMANJE AKVARIJA... ........................................................................15 PLAN UREĐENJA........................ ..............................................................16 VODA................................................... ......................................................17 TVRDOĆA................................................... ...............................................18 KISELOST........................................................... .......................................19 UGLJIČNI DIOKSID................................................... ................................19 AMONIJAK, NITRITI, NITRATI...................................................................20 OSTALE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE...............................................21 MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI....... .............................................21 SAVRŠENA VODA............ .........................................................................22 BILJKE........................................................................................................23 RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE.... ..................................................26 IZBOR RIBA........................... ....................................................................27 SLATKOVODNE RIBE..... ..........................................................................28 MORSKE RIBE...........................................................................................29 ŠTO I KAKO RIBE JEDU... ........................................................................30 RAZMNOŽAVANJE RIBA.... ......................................................................32 RIBLJE BOLESTI................. ......................................................................33 ODRŽAVANJE.................. .........................................................................34

Via P. Nicolini, 22 - 35013 Cittadella (PD) Tel. +39/049/597.16.77 r.a. - Fax +39/049/597.11.13 - www.prodac.it - info@prodac.it

©2005 PRODAC

International

u Italiji.

PRODAC – najprodavaniji akvaristički proizvodi

POČETAK

Akvarij je jedino sredstvo koje nam, bez većih problema, omogućuje dovesti dio prirode i u moderan dom. U akvariju se mogu držati morske i slatkovodne ribe, vodozemci domaćeg ili tropskog podrijetla, uzgajati biljke te držati koralje i ostale beskičmenjake tropskih mora. Stanovnici akvarija nisu bučni, ne prljaju kuću, ne zahtjevaju šetnje i ne oporezuju se....oni zahtjevaju minimalnu pažnju i takovu vrstu tehničke opreme kojom je i djete u stanju upravljati. Nema hobija koji, poput akvarija, nudi mogućnost življenja u svakodnevnom dodiru s prirodom u vlastitom domu. Štoviše, taj mali vodeni svijet je zaista «intaktan», što ne znači da životinje moraju patiti u kavezu ili u životnom prostoru koji je za njih premalen. U akvariju koji radi ispravno hobist će moći uživati u raskoši tropskih riba i biljaka. Kao i svaki hobi, bavljenje akvaristikom također zahtijeva neka osnovna znanja. Slijedeće stranice daju početne informacije koje su dostatne za jamčenje besprijekornog rada prekrasnog akvarija. Hobisti koji žele naučiti više ili se žele posvetiti držanju posebnih akvarija bi trebali konzultirati stručne knjige te se informirati kroz stručne časopise.

Ispod: akvarij bogat biljkama i nastanjen prikladnim brojem riba ne samo da jamči ispravan rad, nego povrh svega, daje čudesan dodir prirode u Vašem domu.

4. Pomicanje punog ili polupunog akvarija je praktički nemoguće ne samo radi njegove težine. Pomak zahtjeva potpunu rekonstrukciju akvarija. nego i radi rizika loma stakla. Zahvaljujući modernoj opremi akvarij je potpuno samodostatan i treba samo utičnicu za struju. drugim riječima akvarij od 50 l će težiti oko 60 – 70 kg ovisno o tipu uređenja akvarija.Akvarij se mora postaviti na stabilnu i savršeno niveliranu podlogu. 2. Kada je smješten blizu fotelje.Akvarij nije samo posuda za ribe i biljke. 5.Akvarij od početka mora imati svoje fiksno mjesto. 4 . preporučamo da obratite pažnju na slijedeće: 1. Preporuča se umetnuti Desno: shematski prikaz pokazuje ispravno postavljanje akvarija. Nužno je zapamtiti da konačnu težinu od oko 1.Akvarij se mora postaviti na način da osigurava jednostavan rad na njegovom održavanju. nego. predstavlja svojevrsni ukras doma što znači da bismo ga trebali postaviti u dnevni boravak ili ulazni prostor (reprezentativna mjesta). podloga bi trebala biti visoka barem 70 – 80 cm. Ipak. ni pod niti podloga se ne smiju klimati ili pomicati. 3. Nikada ne postavljajte dno akvarija izravno na krutu podlogu.Akvarij bi trebao biti postavljen na način da omogućava čist i izravan pogled na sebe i svoju unutrašnjost. Ako ćemo akvarij gledati uglavnom iz stojećeg položaja (u slučaju velikog dnevnog boravka).2 – 1.AKVARIJ GDJE GA SMJESTITI Akvarij možemo smjestiti bilo gdje. također. podloga na koju je postavljen bi trebala biti visoka barem 5060 cm.5 kg treba računati za svaku litru kapaciteta akvarija.

Premda nema konačnog odgovora. posebno oni koji su potpuno opremljeni od strane stručnog proizvođača.. Ništa ne može biti veća greška. Oprema za osvjetljenje u modernim akvarijima jamči idealnu količinu svjetla ovisno o različitim potrebama biljaka i riba kojima je akvarij nastanjen. a koja se tiču proporcija pojedinih stranica i visine akvarija. uvijek skup. 5 . Puno je jednostavnije brinuti se o velikom. paralelepiped. preporučljivo odlučiti se za tvornički proizveden akvarij iz razloga što je akvarij napravljen po narudžbi. nego i za stanovnike akvarija! Iz toga razloga preporučljivo je odabrati akvarij od min. Neki se ljudi mogu upitati da li akvarij mora biti pravokutan. ako je moguće. 40 l za slatkovodne akvarije i kapaciteta od 100 l za morske akvarije. nego o malom akvariju. To nije samo prednost za nas. čak i manji akvariji. Naravno. kako god bilo. a postoji također i nekoliko problema s kemijsko-fizičkom ravnotežom u vodi.Akvarij ne smije biti izložen izravnom sunčevom svjetlu. Jedna od najvećih i najčešćih pogrešaka početnika je želja da započnu «prikupljati iskustvo» s malim akvarijem. financijske prirode. mogu odlično raditi premda se mogu javiti problemi ako određena pravila hranjenja i izbor riba nije strogo poštivan. u sredini: akvarij za «velike» ribe. Postoje.podlogu od materijala sposobnog apsorbirati slabije udarce ili nepravilnosti površine podloge na koju će akvarij biti postavljen (pjenasta guma ili ploča polistirena su posebno pogodne). kakav god njegov oblik bio. na dnu: akvarij za uzgoj riblje mlađi. određena pravila diktirana iskustvom. To omogućuje nužnu izmjenu plinova što je imperativ same dobrobiti VELIČINA I OBLIK AKVARIJA Ispod: prikaz tri tipa akvarija. Danas je. Svi ostali oblici donose probleme tehničke i . Na vrhu: «idealne» proporcije akvarija. akvarij nikada ne bi smio biti viši nego širi jer samo na taj način može postojati ispravan odnos između površine vode i volumena akvarija. za početnike i za uobičajenu upotrebu. 6. iskustvo nas uči da je savršeni model akvarija. Osim radi posebno važnih razloga..

nego ju trebaju i mnogi mikroorganizmi koji su. 6 . vodozemaca i ostalih vodenih životinja koje su prisutne u «posudi». grijač s termostatom (lijevo) i pročišćivač (dole s desna – vanjski model.OPREMA JEDINICA ZA OSVJETLJENJE Desno: Shematski prikaz triju glavne stvari neophodnih za svaki akvarij. Hobisti koji kupuju tvorničke akvarije ne trebaju brinuti o spomenutim proporcijama. nužni za rad akvarija. Jedinica za osvjetljenje (gore). Ne samo da biljke i alge trebaju svjetlost za rast. ukoliko netko želi kupiti akvarij po narudžbi preporučljivo je imati na umu taj čimbenik. Da biste pretvorili posudu u akvarij koji savršeno radi postoje tri temeljne stvari koje su nužne: 1 jedinica za osvjetljenje (SYSTEMLUX) – obratite se distributeru 2 autonomno grijanje (PRODACTHERM) – obratite se distributeru 3 sustav za pročišćavanje vode – obratite se distributeru Svjetlost je jedan od najvitalnijih elemenata bez kojeg akvarij ne može raditi. život riba. života u vodi. također ovisi o svjetlosti. no. premda nevidljivi. jedinica za osvjetljenje akvarija se mora prilagoditi nekim posebnim zahtjevima koji se djelomično razlikuju od onih koje se smatra ispravnima i dostatnima za ljudsko oko. dole u sredini – unutarnji pročišćivač) su nužni za savršen rad slatkovodnih i morskih akvarija. Na kraju krajeva. Iz toga razloga.

a kod morskih akvarija je potreban nešto manji postotak. dnevnu svjetlost i fitostimulirajuću svjetlost. Kod slatkovodnih akvarija.Iluminacija pomoću «mješanog» svjetla. To nisu fluorescentne cijevi. Iz tog razloga isijavanje pojedine svjetiljke proizvođači prikazuju u «lumenima». Za slatkovodne akvarije s biljkama koje ne zahtjevaju puno svjetla. a zatim više ne uznemiravati akvarij. bez poklopca. Boja svjetla naširoko se razlikuje ovisno o svjetlosti koju upotrebljavamo.Tri čimbenika koja treba uzeti u obzir: prikaz fotosinteze i proizvodnje kisika u 1 trajanje osvjetljenja akvariju. Različiti tipovi fluorescentnih cijevi . svaka svjetiljka ima posebnu potrošnju električne energije iskazanu u «wattima». Osvjetljenje najobičnijeg akvarija treba trajati oko 10 – 12 sati na dan. Postiže se pomoću fitostimulanta i svjetiljki toplog svjetla. za slatkovodne akvarije s biljkama koje zahtjevaju puno svjetla.najpopularniji tip svjetla današnjice na račun činjenice da su ekonomični. postotak fitostimulirajućeg svjetla bi trebao biti oko 50%. potrebno je 50 ili više lumena po litri vode. Kao što je poznato. Ispod: shematski 7 . ali ta vrijednost sama za sebe ne određuje svjetlosni efekt koji također ovisi o tipu spektra svjetlosti koji pojedini model proizvodi. računa se oko 30 lumena po litri vode. Preporučljivo je uvijek paliti i gasiti svjetlo u isto vrijeme. reproduciraju cijeli sunčev spektar). 2. praktični i dugotrajni – su dostupni na tržištu te uključuju bijelu svjetlost. Kako biste osigurali savršeno osvjetljenje akvarija trebali biste primjeniti jedno od slijedećeg: 1. puno skuplje od običnih. Svaki drugi način je dokazano i potvrđeno štetan za život u vodi. 2 boja svjetla 3 količina ili intenzitet svjetla. 3.Osvjetljenja s metal vapour žaruljama. Naprotiv. nego tip žarulje koja se montira daleko od «posude» i koja iz tog razloga treba biti otvorena tj. Za preporku se obratite distributeru.Osvjetljenje s posebnim sunčevim svjetiljkama (te svjetiljke.

slatkovodnih ili morskih. 2 mercury vapour svjetiljke (HQL) proizvode 46 – 52 lumena. dok akvariji koji sadrže koralje i druge morske beskičmenjake zahtjevaju 50 – 80 lumena (ako ne i više!). fluorescentne svjetiljke treba mjenjati otprilike svakih 8 mjeseci. 4 halid vapour svjetiljke proizvode 68 – 76 lumena (HQI). SYSTEMLUX omogućava postavljanje svjetiljki direktno pod poklopac akvarija. 5 fluorescentne sunčeve svjetiljke proizvode 80 – 96 lumena (Lumilux). su namjenjeni udomljavanju tropske flore i faune. sve svjetiljke gube sposobnost isijavanja i stoga se moraju redovito mijenjati. 25 wattna fitostimulirajuća fluorescentna svjetiljka proizvodi 225 lumena (25 x 9 = 225). Prodacova jedinica za osvjetljenje posebno dizajnirana za upotrebu u akvaristici. jednostavan grijač nije dostatan 8 . industrija akvaristike nudi specijalne grijače u obliku fleksibilnog kabla koji se postavlja pod akvarijski šljunak. Prema tome.Da biste osigurali pravilan izbor svjetla trebali biste uzeti u obzir slijedeće parametre: S 1 wattom: 1 fluorescentne fitostimulirajuće cijevi proizvode 9 lumena. To znači da usmjerimo sve svjetlo prema unutrašnjosti akvarija dodavanjem reflektora. Nadalje. ali vrlo važan prijedlog je da nakon nekog vremena zamjenimo svjetiljku i to prije nego ona izgori. nakon početnog razdoblja dobrog rasta. 3 žarulje toplog fluorescentnog svjetla proizvode 55 – 75 lumena. Često biljke. Kako bismo mogli upravljati fluorescentnim svjetiljkama neophodno je imati on/off sustav (mogućnost paljenja i gašenja). više ne rastu. Stoga je vrlo bitno grijati akvarijsku vodu. Naravno da je vrlo bitno da je svjetlost odabranih svjetiljki maksimalno iskorištena. Skoro uvijek je razlog «pregaranje» ili dotrajalost svjetiljke. GRIJANJE Kod morskih akvarija nužno je računati sa 40 lumena. Zadnji. Kako god. Naime. Iz tog su razloga poklopci akvarija obučeni reflektirajućim materijalom. Ispod: SYSTEM LUX. U tu se svrhu koristi električni otpornik ugrađen u staklene cijevi. Ukratko. Većina akvarija.

Na tržištu su također dostupni elektronički 2 l vode. crveno svjetlo pokazuje kada je uređaj okolini računa se s oko 1 watt na upaljen. mjeseci preporuča Akvarij ne može raditi bez pročišćivača. hrana za ribe itd. idealnih 24 – 26°C. Temperatura se stoga mora regulirati rad termostata s negativnim podešavanjem topline kako bismo ju mogli fiksirati posljedicama u na. ono što je PROČIŠĆAVANJE ustvari organski materijal.prekovremeni da zagrije akvarij jer će prije ili kasnije temperatura postati previsoka. tokom zimskih akvarije. preporučljivo je odabrati najpriklaNajpopularniji su još uvijek bio-metalni termostati koji se pričvršćuju na sam grijač. mrtvog lišća Ispod: biljaka. Ako je termo-grijaču ili termostatskom grijaču. U tom slučaju govorimo o dniju snagu Vašeg grijača. Ti termostati ne samo da su puno točniji u hladnoj okolini i dugotrajniji. ribljeg izmeta. dok se termostati. ostataka prašine iz zraka. VODE Taj materijal potječe od ostataka hrane. za većinu tropskih riba. treba voditi računa o tome da su mnogi akvariji već opremljeni s ugrađenim pročišćivačem. nego su i puno ekonomičniji za velike npr. Nadalje. akvarij smješten u Regulacija je smještena u prekidaču na gornjem normalno grijanoj kraju cjevčice. a posljedično hobisti više nisu u situaciji da biraju Akvarijske biljke Da biste spriječili Proteini. 1 watt na 1 l vode. Tržište nudi različite sustave pročišćivanja vode. Iz pogledu trajnosti tog razloga je neophodno upotrebljavati termostat. pojednostavljeni Ako te tvari ne odstranimo voda će vrlo brzo postati dijagram dušikovog toksična i za ribe i za biljke te će se pretvoriti u ciklusa u akvariju. smrdljivu tekućinu. itd. Nitrobacter = denitrificirajuće bakterije: Nitrobacter dušično fiksirajuće bakterije dušične bakterije: Nitrosomonas bakterije za razgradnju organskih tvari 9 . sustava koji odstranjuje otpad iz vode tj.

Postoje uglavnom dva tipa materijala: oni koji zaustavljaju otpadne tvari (vidljive golim okom) i oni koji se upotrebljavaju za otklanjanje organskih tvari i njihovih derivata koji su. Prema smještanju pročišćivača. posuda ima rupe za usisavanje vode. A = crpka za vodu B = predfiltriranje sa CLAROLANOM (sintetska vlakna) C = biološko pročišćavanje sa CLAROCILOM. iako često nevidljivi.Ispod: dijagrami pokazuju funkcioniranje vanjskog pročišćivača sa centrifugalnom pumpom (lijevo) i pročišćivač ugrađen u akvarij (desno). CLAROBALLOM ili CLAROCAROM D = fino. hermetički zatvorene ili povezane s akvarijem za to prikladnim cijevima. da bismo osigurali dobro održavanje i znali koji tip «prve pomoći» trebamo. dobro je imati temeljno znanje o tehničkoj i biološkoj strani rada pročišćivača. Kako god bilo. Punjenje filter materijalima može lagano odstupati od primjera pokazanih na crtežu (pokazani primjer se odnosi na slatkovodni akvarij). dok se centrifugalna crpka ili (danas rijetko) distribucioni ventil (cijev) povezan s aeratorom (mali električni motor) upotrebljava za prijenos vode u akvarij. 10 . unutar ili van akvarija. Voda dolazi do posude kapanjem ili korištenjem efekta spojenih posuda (preljevanjem). kemijsko ili adsorpcijsko pročišćavanje između različitih modela. «Srce» pročišćivača su filter-materijali koji omogućavaju obradu vode. posebno štetni i opasni za sve vodene organizme. Svaki pročišćivač ima dva dijela: posudu za filter-materijale i uređaj za povrat vode u akvarij.

posebne plastične loptice kao što je CLAROBALL (zvani «morski jež»). CLAROBALL (filter «morski jež») 11 . Ta je rešetka postavljena pod podlogu dna akvarija i povezana je s crpkom ili sustavom dobave zraka. Slijedeći materijali su posebno prikladni za tu svrhu: CLAROLAN (sintetska vlakna). AQUACIL (keramički cilindri). pomoću kompleksnog biološkog procesa. lava. granule koje sadrže razne vrste inertnih materijala (keramika. Konačno.Mehaničko pročišćavanje. ili preciznije konvertiranje. ta vrsta pročišćivača predstavlja veliki problem ako Prodac nudi potpuni asortiman filter materijala: CLAROLAN i CLAROLAN EXTRA BIG (sintetička vlakna).) i inaktivirani ugljen.). se upotrebljava za otklanjanje prilično velikih otpadnih tvari. Bilo koji filter-materijal koji omogućava nastanjivanje i rast bakterija se može upotrijebiti za tu vrstu pročišćavanja. Na kraju. AQUACIL ( keramički cilindri) i CLAROCAR (aktivni ugljen). lava. Najpopularniji materijali su AQUACIL (keramički cilindri). No. Također. koje posebno «prosijava» vodu. Za odstranjivanje. kvarc itd. Kako god. organskih tvari i njihovih derivata nužno je upotrebljavati sustav pročišćavanja poznat kao «biološki» sustav. za morske akvarije se upotrebljava poseban sustav pročišćavanja poznatiji kao «obirač» i UV svjetiljke sa sterilizirajućim svojstvima. MUTACAL sintetičkim smolama) ili kemijskim djelovanjem (AQUATOR s aktivnim tresetom itd. uz ta dva tipa pročišćivača postoje i drugi poput onih s adsorbirajućim (s CLAROCAR aktivnim ugljenom. vrijedan spomena je drugi sustav pročišćavanja koji se upotrebljava u malim slatkovodnim akvarijima i kao dopunski pročišćivač u morskim akvarijima – «podšljunčani» pročišćivač. smolaste pjene. To je plastična rešetka s prikladnim razrezima koji se mogu prilagoditi različitim veličinama akvarija. budući da su to prilično kompleksni sustavi mogu ih upotrebljavati samo vrlo stručni akvaristi. smolasta pjena (također poznata kao sintetska pjena). ACTIVE CARBON. konvertirati organske tvari u anorganske (uglavnom nitrate) koji potom uglavnom služe kao hrana biljkama i algama. CLAROCAR (superaktivni ugljen). U tome sustavu filter-materijali služe kao supstrat za bakterije i druge mikroorganizme koji su u stanju.

Za slatkovodne akvarije. pravilan izbor je crpka iskazana u satima jednakima kapacitetu akvarija (za akvarij 100 l . Ostali Prodacovi filter materijali linije Nautilus: ACTIVKOHLE PLUS (aktivni ugljen i nitratapsorbirajuće smole). crpka bi trebala iskazivati dvostruko kao npr. Tamo gdje ograničeni prostor to dozvoljava upotrebljavajte druge vrste pročišćivača i u morskim akvarijima (zaista jako koristan) kao dopunski pročišćivač.se upotrebljava sam. Za morske akvarije. Za ostale detalje o pročišćivačima pročitajte poglavlje o održavanju vode. Posuda bi trebala imati kapacitet oko 10% volumena akvarija (u zatvorenim vanjskim pročišćivačima posuda može biti manja). MUTACAL (dekalcificirajuća smola) i CLAROLIT (drobljene ljušture morskih školjaka). Za akvarij 100 l preporučljivo je upotrebljavati crpku kapaciteta 200/300 l/sat. Stoga je preporučljivo upotrebljavati pročišćivač koji se postavlja ispod dna samo u vrlo malim akvarijima. nego također i upija više čvrstih otpadnih tvari i prije ili kasnije će se začepiti. Štoviše. AQUATOR (posebno ukiseljavajuće tresetne granule). računajući s oko 15% volumena akvarija. Da zaključimo. Posuda bi također trebala biti veća. praktični savjet: učinkovitost pojedine vrste pročišćivača ovisi o kapacitetu njegove posude (količina filter-materijala) i snazi (iskazana u litrama) centrifugalne crpke. 12 . Ne samo da je nevidljiv. prilični trošak unutrašnjih pročišćivača sa centrifugalnom crpkom (također dostupan u vrlo malim verzijama za male akvarije) ne opravdava (ni s ekonomskog stajališa) drugačiji izbor.pročišćivač 100/150 l/sat).

tamo gdje su u pitanju slatkovodni akvariji. koje određuje akvarista. S druge strane. Akvarista samo treba slijediti jednostavne instrukcije koje daje proizvođač sustava. čak i danas. prije smo spomenuli da kisik prisutan u vodi nije dostatan za zadovoljenje svih tih zahtjeva. Rad raspršivača zraka i prikladnog aeratora je vrlo jednostavan i ne zahtijeva neko tehničko objašnjenje. upotrebljavali u tu svrhu. iskustvo i godine istraživanja su pokazali da ovaj sustav predstavlja određene probleme. Iz tog se razloga porozni obluci više ne upotrebljavaju u slatkovodnim akvarijima u kojima akvaristi žele uzgajati biljke stoga što su one puno bolji proizvođači kisika od bilo kojeg raspršivača zraka. element koji je također esencijalan za filter bakterije. ova metoda kombinirana s intenzivnim pokretima vode kroz crpku pročišćivača ili dodatne crpke je još uvijek.Sve vodene životinje i biljke. AERACIJA 13 . To je posuda spojena s timerom (mjeračem vremena) koji u točnim vremenskim razmacima. može se potvrditi da će ispravan slatkovodni akvarij primiti nužnu količinu kisika kroz fotosintezu biljaka što znači da porozni obluci nisu nužni. a najozbiljniji je isključenje ugljičnog dioksida. ribama daje suhu ili tekuću hranu. Što možemo učiniti kako bismo oksigenirali vodu? Neko vrijeme su se raspršivači zraka. kad je u pitanju morski akvarij. s nekim ograničenjima. najprikladniji način koji jamči dostatnu količinu kisika. zahtjevaju kisik. postoji «automatska hranilica». AMMONIA CONTROL: biološki aktivator temeljen na bakterijama za poticanje nitrifikacije amoničnog dušika. gotovo je uvijek preporučljivo upotrijebiti (radi nedostatka kisika koji proizvode biljke) raspršivač zraka. Nadalje. Konačno. industrija akvaristike ispituje različite automatske uređaje kako bi bilo što manje posla za akvariste. Zadnji par godina. BIOSTART : biološki aktivator temeljen na bakterijama za savršeni rad pročišćivača. S druge strane. esencijalnog za fotosintezu biljaka. uglavom znani kao «porozni obluci». U morskim akvarijima. Mjehurići su se proizvodili uz pomoć električnog aeratora. Prvo i osnovno.

zapravo nije neophodno. jedna mala i jedna srednja. S druge strane. Iz razloga prostora ne možemo ovdje ulaziti u previše detalja o dekorativnim materijalima dostupnim u akvarijskim centrima. za Ispod: oprema neophodna za redovito održavanje akvarija. No. Čitaću ćemo osigurati samo opće. 1 Svaki tip materijala koji se upotrebljava u akvariju bi trebao biti što «prirodniji» i odgovarati 14 . unatoč koristi. 2 brisač stakla u obliku strugala ili kao magnet 3 pinceta za zasađivanje i eventualno klještica za podrezivanje 4 stakleni ili plastični sifon za otklanjanje velikog otpada (ostataka hrane i sl. nipošto nisu preporučljivi za početnike i neće ovdje biti opisani. To su električni usisavač ostataka. Do sada smo pričali o opremi koja je nužna za ispravan rad akvarija. 15 mm promjera i ne kraća od 2 m dužine za djelomičnu izmjenu vode 6 termometar za smještaj unutar akvarija. Kako god bilo. neka sitna oprema koja je nužna za održavanje također se mora nabaviti. Uz sve to što je neophodno za održavanje akvarija postoji također i ostalo što. raspršivač ugljičnog dioksida kao i razni proizvodi za nadgledanje kemijskih vrijednosti vode su važni za neo-akvariste. koševi i ringovi za ishranu riba itd. Ta će oprema biti opisana u poglavlju o vodi. Slijedi popis najpotrebnijeg: lov riba 1 dvije mrežice.AUTOMATSKI UREĐAJI OSTALA OPREMA Različiti automatski uređaji omogućavaju različite kemijske vrijednosti vode.) 5 cijev min. ali zato važne smjernice.

U svakom slučaju. materijal upotrebljen za dno akvarija ne smije UREĐENJE Ispod: shematski prikaz pripreme dna akvarija sa slatkom vodom. a drugo: može otvrdnuti vodu i ribe mogu početi ugibati. kako biste spriječili zastoj vode trebate odabrati materijal s prikladnim granulometrijom (nikad presitan). 15 . B = Gornja podloga od ispranog šljunka. on će začepiti pročišćivač jer je nepravilne granulometrije. Naime. nije vapnenast. 3 Pri odabiru materijala preporučamo da konzultirate stručnjaka jer prikupljanje materijala iz rijeka. 2 Niti jedan upotrebljeni materijal ne smije ispuštati otrovne tvari ili na bilo koji način mijenjati kemijske vrijednosti vode. Kada je u pitanju akvarij sa slatkom vodom to bi značilo: ne upotrebljavati nikakav vapnenasti materijal koji bi povećao tvrdoću vode i biti posebno pažljiv pri upotrebi plastičnih materijala. posebno kod morskih akvarija. Mora se sastojati od šljunka u slatkovodnim akvarijima i. NIKADA. Cijela podloga dna mora iznositi 5 – 10 cm u visinu s laganim uzdizanjem prema zadnjem djelu akvarija radi mogućeg nakupljanja ostataka iza prednjeg stakla.vitalnim zahtjevima flore i faune prisutne u akvariju. jer oni ponekad otpuštaju tvari koje zagađuju vodu. Nadalje. HUMUS: hranjivi supstrat za vodene biljke. koraljnog pijeska u morskim akvarijima. ne otvrdnjava boju i ispravnog je granulometrijskog sastava te jamči zdravlje Vašeg akvarija!!! 4 Materijal za dno akvarija je posebno važan. HUMUS i HUMUSPLUS (ovisno o vrsti biljaka). FONDOVIVO. ako je moguće. ali baš nikada ne upotrebljavajte jeftin šljunak za akvarije. To će olakšati odstranjivanje dok budemo vršili djelomičnu izmjenu vode. HUMUSPLUS: mješavina gnojiva za osjetljive biljke. A = Podloga dna od šljunka. a da nećete znati razlog!! PRODAC akvarijski šljunak u svim bojama. jezera ili mora nije preporučljivo jer zahtjeva puno iskustva. FONDOVIVO: glinena podloga i prirodne tvari koje sadrže hranivo za biljke (mikronutriente).

max. ali ne gnojiva za tlo. Na tržištu postoje mnoge različite diorame. To spriječava da se zid vidi kroz staklo i kao posljedica toga ometa dekorativni učinak akvarija. Mnoge ribe trebaju mjesta za skrivanje. koraljni pijesak) kako biste održali kemijske vrijednosti vode konstantnima.PROJEKT NAMJEŠTENJA biti previsok. U ovom ćemo poglavlju sumirati samo nekoliko najvažnijih aspekata: 1 Pri izboru dekora uvijek treba voditi računa o životinjama koje ćemo udomiti. radi njihove vitalne uloge u radu samog akvarija. biljke se trebaju upotrebljavati kao glavni dekorativni element. Akvarij se obično smješta nasuprot zida. ako je moguće. 6 Sve dekorativne materijale. a najprikladnija se bira ovisno o tipu upotrebljenog dekora. To znači da je 25 kg materijala dostatno za akvarij od 100 l. 5 Hobisti koji kupuju tvornički napravljene akvarije 16 . 5 Kod slatkovodnih akvarija je preporučljivo kombinirati šljunak s posebnim gnojivima za tlo kako bismo biljkama osigurali sve hranjive tvari. 2 Prije kupnje bilo kojeg ukrasnog materijala preporučljivo je napraviti plan namještenja akvarija. To je posebno korisno za slatkovodne akvarije kako bismo utvrdili koliko biljaka je potrebno i gdje ćemo ih smjestiti. uključujući šljunak. U svakom slučaju. očistiti čvrstom četkom. U stručnim knjigama i specijaliziranim časopisima se mogu naći mnogi prijedlozi namještenja različitih akvarija. nužno je ostaviti dovoljno prostora za plivanje. Preporučljivo je osigurati pozadinu za akvarij. 10 cm. Najbolja je solucija priljepiti dioramu (optičku panoramu) s vanjske strane akvarija upotrebom bi-adhezivne trake. 4 Morske akvarije biste trebali urediti s puno vapnenastog materijala (madrepore. treba dobro isprati i. Nužno je napraviti prikladne potpore za žive koralje i druge beskičmenjake. 3 U slatkovodnom akvariju.

prije nego uđemo u probleme kemijske prirode osjećamo se obvezatnim podcrtati važnu činjenicu: slatkovodni akvarij može savršeno raditi čak i upotrebom jednostavne vodovodne vode i bez uzimanja u obzir njenih kemijskih vrijednosti. provodljivost itd. VODA AQUASANA: bio-kondicioner za odstranjivanje svega što može škoditi životu riba i biljaka u «novom» akvariju. upravo je potrebno prvo to učiniti prije nego nastavimo s namještanjem. «privremene tvrdoće» i «trajne tvrdoće». pričekati 3 – 5 dana prije puštanja riba.s opremom ne trebaju brinuti o njenom smještavanju. rijeka i jezera. Poput oceana. voda u akvariju je također element koji određuje opstanak svih vodenih organizama. Te tvari određuju kemijska svojstva kao što su: tvrdoća. Tvrdoća vode se javlja radi prisustva vapnenastih tvari i derivata magnezija. a tek onda se možemo uhvatiti u koštac s morskim akvarijem. Samo u tom slučaju akvarij (posebno njegov pročišćivač) ima priliku «dozrijeti» tako da učini vodeni okoliš pogodnim za život. Voda nikada nije kemijski čista. sulfata. bio-kondicioner za vodu i. Te tvari su prisutne u obliku iona i što je njihov broj veći voda je tvrđa. neophodno je dodati vodi AQUASANU. U suprotnom. ako je u pitanju slatkovodni akvarij. Bez osnovnog znanja o kemijskim i fizičkim čimbenicima koji karakteriziraju tip vode nemoguće je postati uspješan akvarista. nego sadrži različite tvari u više ili manje otopljenom stanju. nitrata i drugih sastojaka. Iz tog ga je razloga preporučljivo prvo steći sa slatkovodnim akvarijima. U svakom slučaju. klorida. 6 Kada namjestimo akvarij i ispunimo ga vodom nužno ga je ostaviti da tako radi neko vrijeme – bez životinja. 17 . pH. S druge strane. Kako god. morski akvariji zahtijevaju poprilično iskustvo. a u slučaju morskih akvarija preporučljivo je pričekati barem 2 tjedna. U akvaristici postoji razlika između «ukupne tvrdoće».

Kada je u pitanju morski akvarij. MUTAPHI «M»: za povećanje pH slane vode. Ukupna tvrdoća. Mjeri se u °KH i naziva se «karbonatna tvrdoća». podrijetlom iz mekih voda. smanjivanje tvrdoće može biti nužnost. Suprotno tome. Na tržištu postoje posebne test-tekućine koje su jednostavne za primjenu i propisno spravljene za praćenje tvrdoće vode. tvrdoća ne igra važnu ulogu (dok god voda 18 . Vrijednosti pitke vode obično osciliraju između tih vrijednosti. MUTAPHI «D» FORTE: za brzo smanjenje pH morske vode.TVRDOĆA MUTAPHI «D»: za smanjenje pH slatke vode. obično mjerena njemačkim stupnjevima (°dGh) se može podijeliti na privremenu i trajnu tvrdoću. Prvospomenutu tvrdoću možemo otkloniti npr. prokuhavanjem vode i odgovara uglavnom količini bikarbonata prisutnih u vodi. To hobistima omogućava određivanje ukupne i karbonatne tvrdoće vode. prisustvo sulfata. Obične slatkovodne akvarijske ribe traže vodu ukupne tvrdoće 7 – 15° dGH i karbonatne tvrdoće 4 – 10° KH. trajna tvrdoća je dio tvrdoće koja ostaje u vodi i nakon prokuhavanja i koju čini. Za zahtjevne ribe. klorida i nitrata. To se može postići dodavanjem destilirane vode ili tretiranjem vode posebnim smolama. Različite životinje koje uzgajaju akvaristi traže različite tvrdoće vode. povrh svega.

U morskom akvariju pH vrijednost mora biti između 8. U slatkovodnom akvariju pH bi trebao biti između 6. Te vrijednosti vrlo jednostavno možemo pratiti prikladnim tekućim indikatorima. Kada je. U morskom akvariju gdje nema pH VRIJEDNOST UGLJIČNI DIOKSID Lijevo: shematski prikaz kisele ili lužnate reakcije vode. igla naše vage ide desno u lužnato područje. Ta kiselina djeluje na pH i smanjuje ga prema kiselim vrijednostima ako prije toga nije iskorištena ili odstranjena. To duguje činjenici da dodavanjem umjetna morska sol odmah uspostavlja ispravne vrijednosti. 19 . nasuprot tome. 0 – 6 je kiselo. broj H+ iona veći od broja OHiona. bakterija i mikroorganizama. a količina koju proizvode vodeni organizmi nije dostatna za zadovoljenje njihovih potreba.5 dok su kiselije vrijednosti često nužne za razmnožavanje nekih riba te za uzgoj riba mekih voda.5 i 7.1 – 14 je lužnato ili bazično. neutralna ili lužnata.2 – 8. pH ljestvica je podijeljena na 0 – 14: pH 7 je neutralno. a 7. U slatkovodnim akvarijima biljke iskorištavaju veliki dio ugljičnog dioksida. a također se proizvodi u svakom akvariju. moramo razlikovati akvarije sa slatkom i akvarije sa slanom vodom. pH vrijednosti služe za utvrđivanje je li tvar kisela. ugljičnog dioksida i pH. U svim slučajevima. najviše od strane riba. Kada je broj OH(hidroksid) iona veći od broja H+ iona (vodik). vrlo je važno da je pH vrijednost što konstantnija pa je iz tog razloga nužno voditi računa da postoji čvrsta veza između tvrdoće vode. ili da budemo precizniji CO2. igla ide lijevo u kiselo područje. Ugljični dioksid je kiselina koja je uvijek prisutna u zraku. Kada razgovaramo o ugljičnom dioksidu.nije mekana).4.

nezrela bakterijska flora itd. tokom treće faze. Suprotno tome. pročišćivač radi besprijekorno i potrebna je samo djelomična zamjena vode ili upotreba posebnih filter-smola za ponovno uspostavljanje normalnih vrijednosti. nego se odmah pretvara u pročišćivaču. te se oni akumuliraju u akvariju.) u potpunosti.biljaka. možemo naći u stručnoj literaturi. tokom druge faze kruga dušičnih tvari. normalno nije kraj. kada se utvrde visoke vrijednosti nitrita s nešto malo nitrata. nego samo alge (koji su manji potrošaći ugljičnog dioksida). koje ilustriraju međusobnu zavisnost između te tri vrijednosti. Manje stručnim akvaristima je dovoljno zapamtiti da ta korelacija postoji i da posebne tablice. PRODAC TESTOVI za mjerenje vrijednosti vode se upotrebljavaju za provjeru i nadgledanje prisustva amonija. Prva faza je konverzija u amonijak (kada pH prelazi 8) ili amonij (kada je pH viša od 8). NITRITI. nitrita i nitrata. Amonijak ili amonij. NITRATI Već smo spomenuli da se sve organske i dušične tvari prisutne u akvariju konvertiraju uz pomoć bakterija i drugih mikroorganizama. ta se tvar gotovo uvijek akumulira. premali pročišćivač. U svakom slučaju. u nitrite koji se potom. kako god bilo. Budući da je amonijak otrovan za sve vodene organizme to se odnosi samo na amonij u vrlo visokim koncentracijama. pretvaraju u nitrate. AMONIJAK. Ta konverzija se ne događa od jednom nego postepeno. 20 . Bakterije koje su prisutne u pročišćivaču ne mogu konvertirati jedino nitrate koji su srećom manje opasni za vodene organizme. Strogi međusobni odnos između tvrdoće (posebno karbonatne tvrdoće). prisustvo amonije (amonijaka) ili nitrita u akvarijskoj vodi znači da pročišćivač ne ispunjava svoju funkciju biološkog pročišćivača (previše hrane. pH i ugljičnog dioksida je prilično kompleksan kemijski proces koji bi trebali poznavati samo vrlo iskusni akvaristi. previše riba.

koje su do sada u kratko opisane. Budući da je to zaista stručna tema ona neće biti obrađena u ovome priručniku. Dobar tekući indikator. Razlog tome je činjenica da puno toga ovisi o vrsti DRUGE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI AQUASALZ: sastavljena od raznih soli za obogaćivanje slatke i slane vode kisikom. Densimetar se upotrebljava za mjerenje gustoće. Danas su na tržištu dostupni posebni kompleti za mjerenje tih i raznih drugih tvari tako da možemo potpuno i besprijekorno provjeravati kemizam vode. Prvi imaju prednost pružanja savršeno preciznih rezultata dok su drugi jeftiniji. za tu analizu akvaristi mogu upotrebljavati i skupu elektronsku opremu ili koristiti jednostavne tekuće indikatore. a stoga i radije upotrebljavan. je: gustoća. Upute za upotrebu pojedinih različitih testova (indikatora) mogu se naći u njihovim pakiranjima te ih mogu upotrebljavati čak i akvaristi koji nemaju posebno temeljno znanje iz kemije. Ova vrijednost se upotrebljava za prikaz količine soli otopljene u vodi. 21 . S time u svezi. Apsolutnno ne postoji savršena voda. a koju treba spomenuti. postoje i druge koje u posebnim slučajevima mogu biti važne za uspostavljanje zdravog akvarija. Također. Suprotno tome. nužno je ne previdjeti: željezo (element neophodan za slatkovodne biljke). vrijednost tipična za morsku vodu. pH i moguće nitrate (za određivanje pravog trenutka za djelomičnu promjenu vode).Uz kemijske vrijednosti vode. To je stakleni instrument koji pluta u vodi ovisno o količini soli koja je otopljena u njoj. Početnici i svi oni koji ne namjeravaju uzgajati posebno delikatne ribe bi trebali ispitivati i nadgledati samo tvrdoću (slatke vode). Mjerenje kemijskih vrijednosti u vodi je već prije bilo spomenuto nekoliko puta. gustoću (morske vode). koji je posebno napravljen za upotrebu u akvaristici. nego ćemo je obraditi u drugom PRODACOVOM priručniku. fosfate (čija prisutnost potiče rast algi koje su štetne i za slatkovodne i za morske akvarije) i prirodni kisik. je sasvim dovoljno precizan.

Stoga je za slatkovodne akvarije. tvrdoće. Općenito govoreći. PRODACTEST . 22 . svi slatkovodni organizmi imaju prilično visok kapacitet adaptacije dok morski organizmi zahtijevaju stabilniji okoliš i općenito su osjetljiviji na kemijskofizičke varijacije vode. vodenih organizama koje akvaristi žele uzgajati.IDEALNA VODA Ispod: pH vrijednost se mjeri kako slijedi: na 5 ml akvarijske vode stavite 5 kapi iz posudice.za savršeno ispitivanje kemijskih vrijednosti vode. U morskim bi akvarijima prosječna gustoća (koja u izvjesnom smislu zamjenjuje tvrdoću u slatkoj vodi) trebala biti oko 1022 – 1025 i pH otprilike 8. Tekući kompleti za ispitivanje pH. a čiji zahtjevi često poprilično variraju. za skoro sve ribe i tropske biljke. nitrita. Nužno je zapamtiti da.2.10° KH. u akvaristici se i druge kemijske vrijednosti vode također mogu mjeriti prema istom principu. nitrata i amonijaka. općenito. dobar pokazatelj «idealne» vode voda s pH oko 7 i tvrdoćom 10 – 15° dGH i 5 . a potom usporedite boju vode s tablicom boja.

Rast algi u morskom akvariju nema ništa s uzgojem akvarijskih biljaka i neće biti obrađeno u ovom priručniku (želimo Vas podsjetiti da držanje morskog akvarija treba uslijediti tek nakon što steknemo iskustvo sa slatkovodnim). Osim ugljičnog dioksida za fotosintezu. 2 Već smo pričali o svjetlu. Prstima izdubite rupu u pijesku. ipak. jer se većina vrsta hrani kroz lišće. biti zanimljivo samo onima koji uređuju slatkovodni akvarij. nego također služi i kao talog (!) određene količine hranjivih tvari koje se kasnije otapaju u vodi. Kada upotrebljavate stabljičaste biljke. a biljkama s korijenjem se dio korjenskog sustava reže. a potom umetnite biljku. 1 Premda je za akvarijske biljke tlo relativno važno. stoga. 3 Hranjive tvari su treći čimbenik nužan za rast biljaka. Samo lagano prekrijte učvrščujući korijen.Još na početku smo naglasili da biljke ne žive u morskim akvarijima. A sada kratki pregled nekih najvažnijih savjeta za uzgoj akvarijskih biljaka. biljke trebaju mineralne soli otopljene u vodi od kojih mnoge potječu od razgradnje organskih BILJKE Ispod: kako aranžirati biljke Stabljičaste biljke se skraćuju. 23 . Ovo će poglavlje. Nikada ne sadite biljke u tlo koje je preplitko ili previsoko. a potom ih upijaju biljke. vodite računa da su ukorijenjene ravno i da korijen ne strši iz tla. ne biste ga trebali previdjeti. niti jedna biljka ne može rasti bez prikladnog osvjetljenja. Materijal podloge dna ne samo da pruža supstrat za učvršćenje korjena biljaka.

radicans) Echinodorus parviflorus Echinodorus quadricostatus (E.Znanstveno ime Popis prikazuje biljke «jednostavne za uzgoj» koje se mogu nabaviti u svim trgovinama. intermedius) Egeria densa (Elodea densa) Hydrocotyle leucocephala Hygrophila corymbosa (Nomaphila stricta) Hygrophila polysperma Hygrophila stricta Limnophila sessiliflora Lobelia cardinalis Ludwigia sp. G S (G) 40 15-40 (40) g 20 30 5-10 50 50 20 10 40 40 40 40 40 30 50 40 40 30 20 (50) (5) g 20 40 10 10 40 G G G G G (S) G S S G G G G G G G G G G G G S G G S G S (G) G x x x x x (xx) x (xx) x x x (xx) x x x x xx x 24 . amplexicaulis) Bacopa monnieri Ceratopteris sp. Lysimachia nummularia Myriophyllum aquaticum Nymphaea lotus Riccia fluitans Sagittaria graminea Sagittaria plathyphylla Sagittaria subulata Samolus parviflorus Vallisneria spiralis visina stupanj u cm težine uzgoja 40 15-30 50 xx x (xx) x x (xx) x (xx) x x x x x x x x x x (xx) upotreba način sađenja G S. Pod «visina» ćete naći maksimalnu visinu pojedine biljke. NUTRONFERRO: tekuće hranivo za biljke posebno spravljeno za uzgoj i snaženje akvarijskih biljaka na najbolji mogući način. a S označava biljke koje sadimo same. Za raskošan rast vodenih biljaka može se kombinirati s NUTRONFERROM. S obzirom na upotrebu G označava biljke koje se drže isključivo u grupi. Oznaka umetnuta u zagradu i označena s «g» označava plutajuće biljke. Alternanthera reineckii Anubias species Aponogeton crispus Bacopa caroliniana (B. Vrste najjednostavnije za uzgoj su označene s «x». a malo kompliciranije s «xx». no neke se vrste mogu saditi i same i u grupama. nevillii) Echinodorus bleheri Echinodorus cordifolius (E. NUTRONFLORA: tekuće gnojivo bogato mineralnim tvarima i hormonima rasta. Cryptocoryne affinis Cryptocoryne wendtii Cryptocoryne willisii (C.

Željeli bismo još jednom naglasiti da unatoč popisu biljaka s ove stranice. Ako se pažljivo držite uputa datih u ovom priručniku. 1 = Ludwigia repens 2 = Vallisneria spiralis 3 = Anubias spec. omogućiti uspostavljanje onoga što obično.materijala koji se nalaze u pročišćivaču. svakodnevno iskustvo nas uči da se početnici često žale na slab rast biljaka ili «invaziju» algi što skoro uvijek ide zajedno. trebalo bi ih odabrati samo nekoliko vrsta. Za početak je preporučljivo odabrati samo vrste koje je jednostavno uzgajati i koje brzo rastu. To će. a koje je jednostavno uzgajati u svim akvarijima. 4 Aranžiranje biljaka je drugi čimbenik koji utječe na vegetaciju. koji omogućava rakošan rast vegetacije bez algi. bi trebala biti zauzeta biljkama. druge moraju dobaviti akvaristi kroz upotrebu prikladnih gnojiva i/ili hranjivih podloga. Suprotno tome. Nasuprot prekomjernom broju riba. ali pogrešno zovemo «biološki sklad». od samog početka. ne biste trebali imati problema s uzgojem biljaka. ako ne i više. biljaka nikada ne može biti dovoljno. 4 = Cryptocoryne affinis 5 = Aponogeton crispus 6 = Echinodorus bleheri 7 = Hygrophila corymbosa 25 . moći biti uspostavljen. od osnovne je važnosti (uz savjete dane prije) imati dostatan broj biljaka u akvariju. Iskustvo je pokazalo da unatoč tome što je preporučljivo dekorirati akvarij s puno biljaka. Jedna trećina akvarija. Samo tako će taj okoliš. Svaka vrsta biljaka ima točne potrebe za prostorom za rast (čimbenik koji treba uzeti u razmatranje prilikom planiranja uređenja akvarija). No.

krvavih točkica itd. tvrdoću i gustoću te vrstu hrane kojom su hranjene. promatrajte što se događa prilikom hranjenja. prepoznatljivo po pokretima škrga. nešto sigurno nije u redu. Uz neka ograničenja. želimo podsjetiti čitatelje da bi se ribe i druge vodene životinje (poput beskičmenjaka) trebale smjestiti u akvarij tek nakon što on «dozrije». pH. 3 U slučaju da se radi o manje poznatim ribama ili o delikatnim vrstama. neophodno je sakupiti što više informacija od prodavača o njihovoj prvobitnoj okolini. Peraje moraju biti potpuno raširene i ne smiju imati bijele mrlje ili oštećenja. Ako se radi o drugim vodenim životinjama – preporučljivo za stručnije akvariste – primjenjuju se ista pravila. Disanje. Važni čimbenici uključuju: temperaturu vode. rana čireva. 4 Kod slatkovodnih akvarija nikada ne bismo trebali kupovati samo jedan primjerak iste vrste. Slatkovodne biljke će se «aklimatizirati». mora biti pravilno i mirno.RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE ALGA CONTROL: otopina protiv rasta algi u slatkoj vodi. a prve zelene alge će izrasti u morskom akvariju. Riba mora plivati raširenih peraja i ne smije činiti nikakove iznenadne pokrete. će prihvatiti hranu osim u slučaju ako su bolesne. To se i preporuča! Ispitajmo sada najvažnije točke kupnje i stavljanja novih riba u akvarij. tijelo također mora biti bez znakova parazita i patogena poput bijelih točkica. čitav ovaj proces se može ubrzati s upotrebom bio-kondicionera (AQUASANA) i hladnosušenim bakterijama (BIOSTART). ravnoteža plinova će biti uspostavljena i inicijalna kolonizacija u pročišćivaču i supstratu s dušičnim bakterijama će biti uspostavljena. Ako se riba češe o dno ili pliva ustima vrlo blizu površine vode. Sve ribe. čak i one koje su jele. Pod rizikom ponavljanja. Trbuh mora biti pun i udubljen. Oči moraju biti bistre i «živahne». 2 Ako općenito sumnjate u zdravlje riba. Uvijek kupite 26 . Tijekom toga razdoblja voda će biti potpuno čista. 1 Nikada ne kupujte bolesne ribe.

IZBOR RIBA 27 . Nikada rukama ne hvatajte ribe i ne pokušavajte upotrebljavati mrežicu za ovu radnju. Isto ne vrijedi za morske akvarije jer mnoge morske vrste žive same i ne podnose prisustvo drugih riba iste vrste u jednom akvariju. posebni akvarij samo za određene vrste. 6 Prije puštanja riba u akvarij trebate provjeriti temperaturu vode u akvariju. Svaka vrsta ribe ima različite potrebe za prostorom. osobito kada su u pitanju ribe koje žive u jatu. pažljivo pustite ribe u akvarij polako ispuštajući sadržaj vrećice u vodu. 5 Čim prije dopremite ribe kući kako biste izbjegli promjene u temperaturi. a potom i onu u vrećici. treba uzeti? Odgovor na to pitanje nije uvijek lagan zbog činjenice da to ovisi o raznim čimbenicima: 1 Tip akvarija koji imate na umu (raznoliki akvarij. Ako imate delikatne ribe (a s tog gledišta sve morske ribe su delikatne) preporuča se lagano dodavanje akvarijske vode (nakon 10 minuta) onoj u vrećici. Uvijek je preporučljivo ugasiti svjetlo akvarija prije nego u njega pustimo nove ribe. 8 Provjeravajte ponašanje riba oko 10 minuta. 2 Priroda i ponašanje riba u akvariju.barem jedan par ili još bolje manju grupu od 4 – 6 riba. To je također korisno da biste otkrili njihova mjesta za skrivanje kako biste ih mogli naći tijekom njihovog razdoblja prilagodbe. 7 Kada temperatura dostigne istu vrijednost. Ostaje razjasniti jednu stvar: koji kriterij treba primjeniti kako biste izabrali posebne vrste te koliko riba. Ako Vam nije poznato ništa o «prirodi» riba preporučamo da za savjet upitate prodavača prije kupnje ili da konzultirate stručnu literaturu. Također je važno da ne tresete vreće u kojima se ribe prevoze. akvarij koji oponaša posebni biotop). To se čini s ciljem spriječavanja iznenadnih promjena kemijskih vrijednosti. uopće. Ako postoji razlika veća od 3°C otvorite transportnu vrećicu i pustite ju da pluta oko 15 minuta u akvarijskoj vodi.

H. H.3 Kapacitet akvarija i veličina do koje pojedina vrsta raste (trgovine uglavnom prodaju mlade ribe koje su stoga još uvijek male). rerio Chanda ranga Colisa fasciata. P. B. X. T. C. labios. H. P. ocellifer Hyphessobrycon callistus. titteya Betta splendens Brachhydanio albolineatus. tetrazona. «Neproblematične» slatkovodne ribe Barbus conchonius. C. C. trichopterus Xiphophorus helleri. paleatus Gymnocorymbus ternetzi Helostoma temminckii Hemigrammus nanus. velifera Pristella maxillaris Pterophyllum scalare Rasbora heteromorpha Tanichthys albonubes Trichogaster leeri. H. “schuberti”. B. variatus 28 . Posebno su prikladne za početnike ili za akvariste koji ne žele trošiti previše vremena na uzgoj problematičnih vrsta te mogu biti od pomoći. B. maculatus. Slijede dva popisa riba koje su «jednostavne za držati». latipinna. nigrofasciatus. flammeus. X. pulchripinnis Hypostomus plecostomus Labeo bicolor Macropodus opercularis Melanotaenia boesemani Moenkhausia sanctaefilomenae Paracheirodon innesi Poecilia reticulata. B. lalia Corydoras aeneus. B. gracilis.

melanopus Chromis xanthurus Dascyllus aruanus. praktički sve vrste Amphiprion clarkkii. reticulates. D. praktički sve vrste Monodactylus argenteus Pomacentrus.Morske «neproblematične» ribe Abudefduf. A. carneus. praktički sve vrste Scatophagus argus S obzirom na broj riba koje ćete staviti u akvarij preporučljivo je u početku poštivati slijedeća pravila: 1 Kod slatkovodnih akvarija računajte s 1. trimaculatus Gobidi. D. praktički sve vrste Labridi. A. D. MORSKE RIBE 29 .5 l vode na svaki centimetar ribe (uključujući repnu peraju) 2 Kod morskih akvarija svaki centimetar ribe treba otprilike 7 – 8 l vode. ephippium.

2 Vrsta hrane treba odgovarati prehrambenim potrebama riba.ŠTO I KAKO RIBE JEDU Očito je da opstanak riba u akvariju ovisi u velikoj mjeri o hrani koju dobivaju.. Iskustveno pravilo koje prilično vrijedi tvrdi da bi svaki komadić hrane trebao biti velik poput oka ribe kojoj je hrana namjenjena. To je jednostavno pitanje izbora. Cjelovit asortiman za sve vrste slatkovodnih i morskih riba.. sitnija hrana za male ribe. Pravilna prehrana ne samo da ih održava na životu.. od hladno-sušene do smrznute hrane. 3 Ako je moguće ribe hranite dva puta dnevno. 1 Oblik hrane treba odgovarati veličini ribe npr. Na tržištu je dostupan širok asortiman proizvoda za prehranu: od pahuljica do granula.. Iz tog se razloga savjetuje hranjenje živom hranom.. ali se danas skoro sve ribe koje se prodaju u specijaliziranim trgovinama hrane «umjetnom» hranom.i malo razboritosti. Hrana mora biti što sličnija hrani koju ribe nalaze u prirodi.. 30 . nego im omogućava i da rastu i – u slučaju slatkovodnih riba – pomaže im da se razmnožavaju. prvi puta rano u jutro i drugi puta malo prije Ispod: NUTRON hrana u pahuljicama i hladnosušena hrana. veliki komadi za velike ribe. Neke od rasprostranjenih riba su biljojedi što znači da se uglavnom hrane organskim tvarima dok se druge trebaju hraniti sastojcima animalnog podrijetla jer su «mesojedi»..

5 Jednoliku prehranu treba izbjegavati pod svaku cijenu. Također. boje i ponašanja riba. DISCUS. Budete li na taj način hranili Vaše ribe uočiti ćete znatan napredak u pogledu zdravlja. posebno preporučljivog za ribe. Uputu pročitajte na samim proizvodima. BABBY. ovisno o veličini riba. kombinirajte s granuliranom hranom tipa BIGRAN ili COLDWATER GRANULE te štapićima tipa CICLID STICKS. HIFI («mješavina» pahuljica za slatkovodne ribe) i TARTAFOOD NUTRON Pellet peleti za slatkovodne kornjače. a tako ćete vrlo brzo saznati koja je ispravna količina. RED. Granulirani proizvodi upotpunjuju asortiman (BIOGRAN). GREEN.). ovisno o vrsti riba. Podajte samo onoliko koliko ribe mogu pojesti u 5 – 10 minuta. Čak i najbolja hrana. GOLDRED itd. 4 Količina hrane je vrlo važna. biste trebali redovito davati. TUBIFEX. MIX. rasta. ako se daje dugo. ne zadovoljava potrebe riba. Bitno je samo kombinirati.nego ćete ugasiti svijetlo.. ARTEMIA itd.. COLOR.). mijenjati. UVIJEK kombinirajte najmanje dva tipa riblje hrane. 6 Malu dozu dobrog vitaminskog integratora (PRODAC VITAMIN B). BIOFOOD. kombinirati. Ispod: hladno-sušena NUTRON hrana je idealna hrana koja osigurava potpunu prehranu svim vrstama slatkovodnih i morskih riba. Uvijek kombinirajte osnovnu hranu PRODAC asortimana s hladno-sušenom hranom (KRILL. 31 . hranu u pahuljicama NUTRON (HI-FI. CHYRONOMUS.

Nažalost. Neophodno je naglasiti da razmnožavanje većine slatkovodnih riba ne predstavlja posebne probleme i uz malo akvarističkog iskustva svatko to može postići.RAZMNOŽAVANJE RIBA Ispod: pravilna upotreba vitamina. čak i danas razmnožavanje morskih riba se događa vrlo slučajno. Prije pristupanja uzgoju preporuča se konzultirati dobru knjigu o uzgoju akvarijskih riba. Vitamini se kapaju po hrani (najbolje hladno-sušenoj ili suhoj hrani) prije samoga hranjenja. Vitamini se NIKADA ne stavljaju u vodu izravno. preporučljivo je prvo steći malo iskustva s «generičkim» akvarijem prije nego se posvetimo uzgoju riba. slatkovodne tropske ribe se također razmnožavaju i u akvariju. To samo zagađuje vodu bez ikakovog povoljnog djelovanja na ribe. Kao što je spomenuto. NE DA 32 . Kako god bilo.

33 . OODIMEDIK FISHES: dopunska otopina koja čini morsku vodu biološki čistom. nužno je nekoliko osnovnih pravila: 1 Ako strogo nadziremo rad akvarija i ako smo kupili zdrave ribe imunitet riba je dostatan za spriječavanje bolesti. No. No. Ne možemo i ne želimo ovdje pisati o liječenju raznih bolesti. «preventivne kure». vitaminski kompleks za integriranje riblje hrane. 4 Na tržištu postoje različiti proizvodi za liječenje akvarijskih riba. nego ćemo ostaviti taj posao stručnoj literaturi. 5 Niti jedna riblja bolest ne prenosi se na čovjeka! RIBLJE BOLESTI VITAMIN B.Suprotno staroj tvrdnji «zdrav k’o riba» i ribe mogu oboliti. ako imate akvarij s «neproblematičnim ribama» i postupate u skladu sa savjetima iz ovoga priručnika mogućnost bolesti je mala. Oni gotovo uvijek nanesu više štete nego koristi. Ustvari. AQUAMEDIK: dopunske tvari za slatkovodne i morske ribe ICHTHYOMEDIK. ne treba zaboraviti da ribe imaju veliku otpornost na patogene i ako su glavni uzgojni uvjeti dobri malo je moguće da će biti pogođene bolešću. 3 Ako primjetite čudno ponašanje ili druge znakove bolesti preporučamo da se posavjetujete s prodavačem riba ili konzultirate posebnu literaturu. MICOMEDIK: dopunske tvari koje čine slatku vodu biološki čistom OODIMEDIK CORAL. 2 Apsolutno je nepreporučljivo upotrebljavati kemijske proizvode za tzv.

Svaki dan se moraju obaviti osnovne radnje. Kao što se u određenim slučajevima može vidjeti ti se zadaci malo razlikuju ovisno o tome imate li slatkovodni akvarij ili akvarij s morskom vodom. Iako akvarij od 100 – 200 l zahtijeva samo par sati na mjesec.ODRŽAVANJE Unatoč tome što tržište nudi brojnu opremu koja omogućava «automatski rad» akvarija potrebno je redovito obavljati određene poslove održavanja. No. ostaje Vam puno vremena za promatranje i uživanje u bajkovitom podvodnom svijetu u Vašem domu! Ispod možete naći kratki vodič za zadatke održavanja. tvrdoću i nitrite ako 34 .. ako je potrebno neke od ovih mogu se automatizirati: 1 palite i gasite svjetlo 2 hranite ribe 3 nadzirite temperaturu vode 4 otklanjajte otpadne tvari s dna. Za slatkovodne akvarije je potrebno obavljati jednom tjedno slijedeće radnje: 1 provjeravajte pH.. Krenuti ćemo sa zadacima koji su jednaki za oba tipa akvarija.

postoje 2 provjeravajte CO2 difuzer sustav 3 provjeravajte stanje biljaka. Oko 15 .. Dok to činite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno. MAGIC TRACE ELEMENTS: 70 mikronutrienata od vitalne važnosti za održavanje zdrave flore i faune u morskom akvariju. treba se držati samo nekoliko jednostavnih pravila kako biste imali dodir «žive prirode» u Vašem domu. Dok to činite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno. gustoću. 35 .. presađujte ih ako je potrebno i čupajte mrtvo lišće 4 nadzirite rad pročišćivača i redovito čistite pred-filterski materijal 5 nadomještajte ishlapjelu vodu (kako ne biste promijenili kemijske vrijednosti vode preporučljivo je upotrijebiti destiliranu vodu). Taj drastični korak se može izbjeći pravilnom početnom postavom i radom na održavanju kako je opisano u ovom priručniku. beskičmenjake i alge. Oko 15% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva tjedna dodajući PRODAC AQUASANU (pročitajte uputu u pakiranju). potpuna morska sol za idealnu pripremu (s vodovodnom vodom). Za morske akvarije je nužno obavljati slijedeće poslove: 1 provjeravajte pH. nitrite i eventualne nitrate 2 nadzirite rad pročišćivača i redovito čistite pred-filterski materijal 3 nadomještajte ishlapjelu vodu (preporučljivo je koristiti vodu iz vodovoda) i stavljajte u vodu MAGIC TRACE ELEMENTS.20% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva-tri tjedna dodajući OCEAN FISH za pripravu morske vode. Kao što je vidljivo. Ne preporučamo «ulaštiti» akvarij u potpunosti niti nakon jedne godine. Sretno! OCEAN FISH. umjetne morske vode za tropske i mediteranske ribe.

Providing Aquatic Solutions .