You are on page 1of 85

SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ul. Ivana Luia 3, Zagreb KLASA: 643-02/05-10/1 URBROJ: 3804-850-05-9 Zagreb, 30.

svibnja 2005. POZ I V za ____________________________________________

Sazivam sjednicu Vijea poslijediplomskih studija, koja e se odrati 6. lipnja 2005. s poetkom u 10.15 sati, u Vijenici fakulteta. Dnevni red: 1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijea poslijediplomskih studija odrane 4. svibnja 2005. 2. Ovjera zapisnika sa izvanredne sjednice Vijea poslijediplomskih studija odrane 20. svibnja 2005. Izvjetaji strunih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija 3. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Ivane Oani za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Arheoloka svjedoanstva o smrti i pokapanju u kasnoj antici u rimskoj provinciji Dalmaciji, mentorica: dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. str. 5 4. Izvjetaj strunog povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Gordana rpia za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju morala u Hrvatskoj, mentor: dr. sc. Sinia Zrinak, izv. prof. str. 10 5. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Roberta Leljaka za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Latinitet statuta dalmatinskih gradova pod mletakom vlau, mentorica: dr. sc. Olga Peri, izv. prof. str. 16

6. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. anija Bunje za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Upravljanje informacijama kao sredstvo kvalitativnog unapreenja hrvatskog turizma, mentorica: dr. sc. Sanda orak, znan. savj. Instituta za turizam, komentor: dr. sc. Miroslav Tuman, red. prof. str. 22 7. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Davora Marijana za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992.godine, mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. str. 28 8. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Ivice ile za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom Sakralna arhitektura dubrovakoga podruja izmeu kasne antike i romantike, mentor: dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. str. 33 Izvjetaji strunih povjerenstava za stjecanja doktorata znanosti u doktorskom studiju i odobrenje predloene teme 9. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Tanje Kutovi predvienih programom Jednogodinjeg doktorskog studija kroatistike i prihvaanje teme pod naslovom Prilozi u hrvatskoglagoljskim tekstovima 14. i 15. stoljea, mentor: dr. sc. Stjepan Damjanovi, red. prof. str. 39 10. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Daniela Mikulaca predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje teme pod naslovom Hrvatska kratka proza 90-ih, mentor: dr. sc. Milorad Stojevi, red. prof. (Filozofski fakultet u Rijeci). str. 44 11. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Vesne Lovri Planti predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i prihvaanje teme pod naslovom Stilske osobine u razvoju oblikovanja kunih satova s posebnim osvrtom na hrvatsku kulturnu batinu, mentorica: dr. sc. Vesna Bui, muz. savj. iz Ljubljane. str. 49 12. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Kreimira ojata predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i prihvaanje teme pod naslovom Sintaktiki i semantiki opis glagolskih valencija u hrvatskom, mentor: dr. sc. Marko Tadi, izv. prof.; komentorica: dr. sc. Milena ic-Fuchs, red. prof.

3 str. 53 Imenovanje strunog povjerenstva za utvrivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju 13. Imenovanje strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Sanje Potkonjak predvienih programom Jednogodinjeg doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije i prihvaanje teme pod naslovom ensko autorstvo u hrvatskoj etnologiji 20. stoljea, mentorica: dr. sc. Ines Prica, znan. savj. (Institut za etnologiju i folkloristiku). Povjerenstvo: 1. dr. sc. Tihana Petrovi Le, doc. 2. dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof. 3. dr. sc. Ines Prica, znan. savj. (Institut za etnologiju i folkloristiku) Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih radova 14. Mate Milasa pod naslovom Nastava hrvatske skladnje u osnovnoj koli, mentor: dr. sc. Vlado Pandi, red. prof. str. 58 15. Sonje Ber pod naslovom Elementi ekspresionizma u dramskim radovima Eugenea O'Neilla, mentor: dr. sc. Boris Senker, red. prof. str. 60 16. elimira Ciglara pod naslovom Dramsko stvaralatvo Antuna oljana na radiju, televiziji, filmu i kazalitu, mentor: dr. sc. Kreimir Nemec, red. prof. str. 62 17. Snjeane Zrinjan pod naslovom Nastava hrvatskoga jezika, knjievnosti i jezinoga izraavanja u programu prekvalifikacije za zanimanje tehniar (IV. stupanj obrazovanja), mentor: dr. sc. Vlado Pandi, red. prof. str. 64 18. Ivana Cesareca pod naslovom Dramsko-scenski rad Tomaa Miklouia (1767.-1833.) u kontekstu starije kajkavske drame, mentor: dr.sc. Nikola Batui, red. prof. str. 66 19. Zite Kitanovi pod naslovom Povezanost razredne discipline i razrednog ozraja, mentor: dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. str. 68 20. Irine Budimir pod naslovom Frazeologija osvita, mentor: dr. sc. Marko Samardija, red. prof. str. 70 21. Dubravke Vilke-Pinter pod naslovom Prilog istraivanju jezinog procesiranja bilingvalnih govornika, mentorica: dr. sc. Vesna Mildner, red. prof.

4 str. 72 22. Irene Miurac Zorica pod naslovom Doprinos Mije iloboda Bolia metodici nastave matematike u Hrvatskoj, mentor: dr. sc. Ivan Dumbovi, red. prof. str. 75 23. Marka Vuetia pod naslovom Filozofija egzistencije Cornelia Fabra, mentor: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. str. 77 24. Melanije Belaj pod naslovom Obiteljska fotografija analiza i interpretacija u okviru etnoloko-antropoloke znanosti, mentorica: dr. sc. Reana Senjkovi. str. 79 25. Magdalene Skoblar pod naslovom Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka na otoku Pagu, mentor: dr. sc. Nikola Jaki, red. prof. str. 81 26. Molba Petra egedina za promjenu naslova magistarskog rada Promiljanje etike u Platonovu i Nietzscheovu filozofiranju u novi naslov Volja za mo i problem istine, mentor: dr. sc. Branko Despot, red. prof. str. 83 Nastavni predmeti 27. Prijedlog Vijea poslijediplomskog studija ameriki studiji da se Zoranu Miloviu, upisanom na Poslijediplomski studij amerikanistike pri Sveuilinom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku, odobri prijelaz na Poslijediplomski znanstveni studij ameriki studiji u ak. god. 2004/2005., pod uvjetom upisa u IV. semestar studija i polaganja razlike ispita iz programa studija te prijave teme magistarskog rada. 28. Razno

Prodekan za znanost i meunarodnu suradnju dr. sc. Damir Boras, izv. prof.

Dr. sc. Marina Milievi Brada, red. prof. Dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. Dr. sc. Aleksandar Durman, izv. prof. Zagreb, 19.04. 2005. Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu imenovani smo na sjednici odranoj 15. prosinca 2004. u Struno povjerenstvo koje treba podnijeti izvijetaj o tome zadovoljava li mr. sc. Ivana Oani uvjete propisane lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija, te da li se moe prihvatiti tema disertacije pod naslovom Arheoloka svjedoanstva o smrti i pokapanju u kasnoj antici u rimskoj provinciji Dalmaciji i mentorica dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. Struno povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeu slijedei

SKUPNI IZVJETAJ Mr. sc. Ivana Oani je roena 15. veljae 1973. godine u ibeniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1998.g. studij arheologije. 2004.g. obranila je magistarski rad pod naslovom Tipologija rimske keramike iz Vinkovaca. To znai da Ivana Oani zadovoljava prvi uvjet lanka 51. stavka 1. Zakona o visokim uilitima, a to je akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog polja arheologije. Od 2004.godine zaposlena je na Odsjeku za arheologiju kao znanstveni novak. Objavila je vie znanstvenih radova, jednu knjigu knjigu, strune lanke kao i vie recenzija i prikaza. Izmeu ostaloga objavila je i jedan znanstveni rad u asopisu Opuscula Archaeologica, asopisu koji je po vrsnoi izjednaen asopisima s priznatom meunarodnom recenzijom (Gradina Osjeenica antiko razdoblje, OA 22, Zagreb 1998., str. 153 168). Od 2001. g. do 2004. je bila suradnica u znanstveno istraivakom projektu Antike nekropole i prometnice u sjevernoj Hrvatskoj koji vodi dr. sc. Zoran Gregl. Od 2004.g. je suradnica istraivaica u znanstveno istraivakom projektu Rimski vojni logori u Hrvatskoj koji vodi dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

Tako mr. sc. Ivana Oani zadovoljava i drugi uvjet lanka 51. stavka 1. Zakona o visokim Uilitima jer je objavila znanstveni rad u asopisu koji je izjednaen po vrsnoi, te je suradnica istraivaica na znanstvenom projektu (0130460) due od godinu dana. Kako pristupnica zadovoljava uvjete lanka 51. stavka 1. Zakona o visokim uilitima povjerenstvo se izjanjava o opravdanosti teme doktorske disertacije: 1. Razdoblje kasne antike je snano obiljeilo hrvatski kulturni prostor. Usprkos tome do danas nisu istraeni svi aspekti njenog djelovanja i utjecaja. Ovom bi se disertacijom tako po prvi put dobila cjelovita analiza toga vanoga razdoblja. 2. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu je ovlaten za znanstveno polje arheologije kome pripada doktorska tema pristupnice. 3. Pristupnica je za mentoricu predloio dr. sc. Mirjanu Sanader, red. prof. koja je strunjakinja za rimski provincijalnu arheologiju. 4. Mr. sc. Ivana Oani je svoje djelovanje kao arheologinja i znanstvenica posvetila problemima provincijalne arheologije tako da joj se moe pripisati autorstvo nad objavljenim radovima, ali i buduoj doktorskoj radnji.

Struno povjerenstvo Dr. sc. Marina Milievi Brada, red. prof. Dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. Dr. sc. Aleksandar Durman, izv. prof.

7 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Ivana Oani Crikvenika 20 Zagreb

Sinopsis doktorskoga rada Arheoloka svjedoanstva o smrti i pokapanju u kasnoj antici u rimskoj provinciji Dalmaciji Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: arheologija Uvod Razdoblje koje se smatra kasnom antikom prati se otprilike od druge polovice 3. st. do kraja 6. st. i poetka 7. st. Poetkom kasne antike moe se smatrati vrijeme od sredine 3. st. kada se ubrzava proces transformacije antike u kasnu antiku i kada poinju prve manisfestacije kranstva. Krajem kasne antike smatra se kraj 6. i prva desetljea 7. st. kada postepeno antiki gradovi bivaju porueni i naputeni. Prostor rimske provincije Dalmacije se protezao uz istonu obalu Jadranskog mora od rijeke Rae na sjeverozapadu do rijeke Drine na istoku i Budve na jugoistoku. U zaleu je provincija obuhvaala vei dio Gorske Hrvatske te dananje Bosne i Hercegovine. Stotinjak kilometara junije od Save protezala se granica s provincijom Panonijom. Krajem 3. st. dolazi pod carem Dioklecijanom do reorganizacije rimskog carstva i od Dalmacije kada je odvojena istona provincija Praevalis (Prevalitana). Brojna su arheoloka svjedoanstva koja se odnose na smrt i pokapanje u tom razdoblju. Arheolokom metodom dobiveni podaci nam donose najvie podataka o pokapanju kao dijelu svakodnevnog ivota, o tradicijama koje se naslijeuju iz ranijih razdoblja i prati nove obiaje koje uvode u ritual sahranjivanja pokojnika. U ovom radu bi se na temelju poznatih podataka po prvi puta sintetiziralo postojee znanje o tim pojavama. Teorijska podloga Povijesna podloga kasnoantikog doba moe se isitati u velikoj koliini bibliografskih jedinica. Ovom prilikom navest emo glavne autoritete kao to su Alexander Demandt (Die Sptantike, Rmische Geschichte von Diocletian bis Justinian, 284-565 n.Chr., Mnchen

8 1989), Peter Brown (The World of Late Antiquity. London, 1971) i A.H. M. Jones (The Later Roman Empire, 284 602, Vol. I II, Oxford 19904). U sintezi Nenada Cambija, Antika. Zagreb, 2002. nalazimo osnovne smjernice za prouavanje ove teme. Tiplogijom salonitanskih grobova bavio se Ejnar Dyggve (Izabrani spisi, Split, 1989), a njihovom topografijom eljko Mileti (Istona i jugoistona nekropolola Salone. Radovi 30, Sveuilite u Splitu Filozofski fakultet Zadar. Zadar 1992. str. 21 50). Podatke o grobnoj arhitekturi u Bosni i Hercegovini nalazimo kod ure Baslera (Arhitektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972) i Veljka Pakvalina (Kranstvo kasne antike u zaleu Salone i Narone, Arheoloka istraivanja kasnoantikog kranstva u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2003.). Osim navedenih naslova tu je i niz lanaka o arheolokim istraivanjima kasnoantikih nekropola. Praktina primjenjivost spoznaja Analizom i sintezom o arheolokim svjedoanstvima o smrti i pokapanju stvorit e se slika o razliitim tipovima grobova kasne antike. Prema grobnom inventaru koji je naen prilikom istraivanja nekropola moi e se pratiti socijalna struktura i ekonomija te kultura i mentalitet tog razdoblja. Ue podruje rada Osnovu rada pruit e katalog koji e biti sastavljen na osnovi analize kasnoantikih grobova i njihovih priloga s podruja rimske provincije Dalmacije. Cilj istraivanja i nove znanstvene spoznaje Cilj ovog rada je dobivanje novih spoznaja o arheolokim svjedoanstvima o smrti i pokapanju u kasnoj antici rimske provincije Dalmacije. Doprinos ovog rada bit e novi pogled na ekonomski, socijalni, kulturni te religiozni ivot u Dalmaciji od sredine 3. st. do prvih desetljea 7. st. Dobivenim rezultatima moi e se bolje sagledati promjene koje su se odigravale tijekom kasne antike. Metodoloki postupci Pri izradi doktorskog rada sluit emo se metodama koje omoguuju arheoloki, antropoloki i literarni izvori. Koristit e se komparativna metoda, metode analize, sinteze, te statistiko kvantitativna analiza. U pojedinim sluajevima (pokretni nalazi) posluit emo se tipolokom i stilistikom analizom.

9 Struktura rada U uvodu e se izloiti povijest i stanje istraivanja kasnoantikih pokretnih i nepokretnih nalaza vezanih uz grobni ritual u rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon toga obradit e se svaki nalaz kao kataloka jedinica. Analiza se temelji na objavljenoj grai, ali e biti nadopunjena uvidom u grau iz pojedinih muzeja te novim istraivanjima. Potom e se u posebnom poglavlju podaci usporediti sa zbivanjima na prostoru rimskog Carstva. U zakljuku e se rezimirati dobiveni rezultati. Rad e biti popraen biljekama, bibliografijom, grafikonima (statistike analize), kartama i tablama materijala sa crteima i fotografijama.

Zagreb, 20. 5. 2005.

Mentor: Prof. dr. sc. Mirjana Sanader

Voditelj studija: Prof. dr. sc Tihomila Teak - Gregl

Kandidat: mr. sc. Ivana Oani

10

SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU Ivana Luia 3 10 000 Zagreb FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Predmet: Mr. sc. GORDAN RPI - Ocjena uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju morala u Hrvatskoj Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici odranoj 13. travnja 2005. imenovalo nas je u struno povjerenstvo za ocjenu ispunjava li mr. sc. Gordan rpi zakonom propisane uvjete za pristupanje izradi i obrani doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvatljivosti teme disertacije pod naslovom Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju moralu u Hrvatskoj. Struno povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeu sljedee IZVJEE Mr. sc. Gordan rpi, roen 1966. u Breicama, Republika Slovenija, proelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, podnio je Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta u Zagrebu molbu za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Molbi je priloio sljedeu dokumentaciju: 1. ivotopis, 2. Popis objavljenih radova, 3. Preslik Diplome o zavrenom jednopredmetnom studiju sociologije, 4. Preslik Diplome o postignutom akademskom stupnju magistra drutvenih znanosti iz podruja drutvenih znanosti, polje sociologija, 5. Sinopsis doktorskog rada, 6. Potvrdu o sudjelovanju u istraivakom radu na projektu Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu prijavljenom pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta pod brojem 0203006, 7. Domovnicu. Prosudbom priloene dokumentacije struno povjerenstvo je utvrdilo relevantne injenice i prijedlog. I. Konstatacije i ocjena uvjeta 1. Pristupnik je diplomirao iz podruja drutvenih znanosti studij jednopredmetne sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1997. godine te stekao struni naziv profesora sociologije. 2. Pristupnik je magistrirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2002. godine (naslov teme: Religioznost studenata u Republici Hrvatskoj) iz

11 podruja drutvenih znanosti, polje sociologija i stekao akademski stupanj magistra znanosti. 3. Pristupnik je sudjelovao (i sudjeluje) u nekoliko znanstvenih hrvatskih i meunarodnih projekata: Vjera i moral u Hrvatskoj (1998.-2001.), Religion in den Reformlndern Ost(Mittel) Europas (1998.-2003.), Europsko istraivanje vrednota EVS 1999 (1999.-2001.), CROPAX. Oprost i pomirenje izazov Crkvi i drutvu (1999.2001.), Komparativna europska studija vrednota: Hrvatska i Europa (2002.-2005.), Perspectives on Life and Religion among Youth (2002.- ), Teoloko fundiranje solidarnosti (2002.-2005.), Praenje siromatva u Hrvatskoj (2002.- ). 4. Pristupnik u popisu objavljenih radova navodi koautorstvo (Arai, P., rpi, G., Nikodem, K.) knjige Postkomunistiki horizonti: obrisi sustava vrijednosti i religijskih orijentacija u deset postkomunistikih zemalja, Teologija u akovu, akovo, 2003. Osim toga, objavio je jo 25 znanstvenih radova. Najvei broj radova iz podruja je drutvenih znanosti, polje sociologija sociologija religije, a objavljeni su veinom u Bogoslovskoj smotri, asopisu koji je po vrsnoi izjednaen s asopisima s meunarodnom recenzijom. 5. Mr. sc. Gordan rpi, osim to je proelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, honorarni je predava sociologije i sociologije religije na Hrvatskim studijima i Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. 6. Pristupnik je predloio i obrazloio temu disertacije pod naslovom: Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju morala u Hrvatskoj. Prijedlog obasie 8 stranica te sadri uvod, teorijski okvir, osnovnu tezu rada, ue podruje rada, ciljeve istraivanja i oekivani znanstveni doprinos, metodoloke postupke, strukturu rada te popis literature s 121 jedinicom. U radu e se, iz socioloke perspektive, a na temelju dostupnih empirijskih i neobraenih podataka, obraditi odnos religije i morala u Hrvatskoj. Povjerenstvo smatra da je prijedlog temeljito prireen, a da je predloena tema znanstveno relevantna i teorijski utemeljena na recentnoj stranoj i domaoj literaturi. Povjerenstvo posebno podvlai da moralna dimenzija religioznosti nije sustavno obraivana u okviru sociolokih istraivanja religioznosti u Hrvatskoj te oekuje da e ova disertacija predstavljati doprinos sociolokom istraivanju posljedinih dimenzija religioznosti. 7. Povjerenstvo konstatira da je Filozofski fakultet kompetentna znanstvena institucija u okviru koje pristupnik kani izraditi disertaciju. 8. Povjerenstvo konstatira da mr. sc. Gordan rpi ispunjava vie od zakonom propisanih uvjeta za pristupanje izradi disertacije izvan doktorskog studija propisane lankom 51. stav 1. Zakona o visokim uilitima: (1.) magistrirao je iz podruja drutvenih znanosti (polje sociologija), (2.) vie se godina bavi znanstvenim radom u okviru znanstvenoistraivakih projekata, (3.) objavio je vie znanstvenih radova iz podruja disertacije, (4.) objavio je radove u asopisima koji su po vrsnoi izjednaeni s asopisima s meunarodnom recenzijom, (5.) predloio je i dobro obrazloio relevantnu temu disertacije.

12 II. Prijedlog strunog povjerenstva Na temelju utvrenih injenica i prosudbe sinopsisa doktorskog rada, struno povjerenstvo (1.) utvruje da mr sc. Gordan rpi ispunjava vie od Zakonom propisanih uvjeta (lanak 51., stav 1. Zakona o visokim uilitima) za pristupanje izradbi i obrani disertacije te (2.) predlae Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu da prihvati temu pod naslovom Utjecaj religioznosti na individualnu i socijalnu dimenziju morala u Hrvatskoj i da (3.) pristupniku odobri nastavak postupka u izradbi i obrani disertacije u podruju drutvenih znanosti, polje sociologija, uz mentorstvo prof. dr. sc. Sinie Zrinaka Struno povjerenstvo: Dr. sc. Ivan Cifri, red. prof. Dr. sc. Benjamin ulig, izv. prof. Dr. sc. Sinia Zrinak, izv. prof.

13

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb

Gordan rpi Maje Strozzi 55 10 430 Samobor

Sinopsis doktorskog rada UTJECAJ RELIGIOZNOSTI NA INDIVIDUALNU I SOCIJALNU DIMENZIJU MORALA U HRVATSKOJ Znanstveno podruje: drutvene znanosti Polje: sociologija Uvod Jedno dosada nedovoljno istraeno podruje drutvenog ivota u Hrvatskoj je podruje morala. O moralu i etici mnogo se pisalo pod teoretskim vidom, esto se ti pojmovi koriste u medijima i kolokvijalnom govoru, no dosada smo u Hrvatskoj imali veoma malo empirijskih istraivanja koja bi nam na vidjelo iznijela ovu dimenziju ljudskoga ivota u Hrvatskoj. Ovim se radom, na temelju provedenih empirijskih istraivanja, obrauje upravo ovo podruje. Teoretska spoznaja Suvremeni istraivai u Europi fokusiraju nekoliko dimenzija morala koje se empirijski propituju. Razliiti autori stavljaju razliite akcente u istraivanju morala. Ovdje moemo naznaiti neke od pokuaja razluivanja moralnog stanja u suvremenoj Europi. Tako Zulehner i Denz lue "javni", "socijalni", "ivotni" moral te "permisivnost" (Zulehner, Denz, 1993; Ester, Halman, de Moor, 1994). Hornsby-Smith i Whelan rade distinkciju "tradicionalnog" i "permisivnog" morala (Hornsby-Smith, Whelan, 1994.), dok Draulans i Halman, u posljednjem valu istraivanja European Values Study razlikuju tri dimenzije moralnog ponaanja suvremenih Europljana: "self-determinism", "moralnost osobnog interesa", te "osjeaj za drutvenost nasuprot permisivnosti" (Draulans, Halman, 2003). Imajui u vidu suvremena istraivanja i koncept morala primijenjen u Hrvatskoj (Valkovi, 1998), u ovome e se radu reflektirati dvije dimenzije morala: socijalni i individualni. Ove dvije dimenzije morala razmatrat e se u njihovoj povezanosti s religioznou, oslanjajui se na provedena, u toj sferi jo neobjavljena istraivanja. Osnovna teza ovoga rada glasi: Religioznost u Hrvatskoj znaajno, ali diferencirano utjee na moralno ponaanje. Njezin utjecaj znaajan je u sferi individualnog morala, dok se u sferi socijalnog morala ne oekuje znaajna povezanost religije i morala.

14 Ue podruje rada U hrvatskom su drutvu u posljednje vrijeme uestala empirijska istraivanja u raznim sferama drutvenog ivota, pa tako i iz podruja sociologije religije. Jedna od bitnih sastavnica empirijskih istraivanja religioznosti odnosi se ne posljedinu, moralnu dimenziju religioznosti. Ova je dimenzija religioznosti u razliitim istraivanjima provedenima u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina naznaena, ali do sada jo nije sustavno analizirana i cjelovito obraena. S druge strane, u suvremenoj se sociologiji religije tema morala, odnosno posljedine dimenzije religioznosti, temeljito analizira u gotovo svim empirijskim istraivanjima religioznosti raenim nakon to su Glock i Stark (1965.) postulirali svoj viedimenzionalni model mjerenja religioznosti. Suvremene studije odnosa morala i religije pokazuju da je moral razliito, u razliitim drutvenim kontekstima, vezan uz religioznost (Draulans, Halman, 2003.). Znaajnu povezanost registriramo tek kod razvijenih religija koje imaju ideju boga kao bia koje ovjekovu sudbinu i spasenje vee uz njegovo moralno ponaanje. U tom kontekstu upravo se vanost boga u ivotu javlja kao najznaajniji prediktor utjecaja religioznosti na moral (Stark, 2001). Manifestacija toga utjecaja, meutim, u bitnome ovisi o drutvenom kontekstu u kojemu se ovaj fenomen javlja. U literaturi vezanoj uz ovo podruje teorijska objanjenja razliite razine povezanosti religije i pojedinih dimenzija morala veu se uz proces sekularizacije, razliite religijske tradicije (protestantske, katolike, pravoslavne), te kulturoloke imbenike specifine za pojedinu zemlju. Imajui u vidu hrvatski kontekst, pretpostavka je da e u katolikom okruenju s idejom personalnog Boga religioznost i moral biti znaajno povezani u podruju individualnog morala, ali ne i u podruju socijalnog morala. Bitan uzrok ovakvom stanju odnosa morala i religioznosti moemo pripisati razvoju hrvatskog drutva u proteklom stoljeu. Tu je vano imati u vidu tri bitna momenta: hrvatsko drutvo na poetku dvadesetog stoljea je predgraansko drutvo, zatim iskustvo socijalistikog drutvenog ureenja te tranzicijskog razdoblja. Za suodnos morala i religioznosti u proteklom stoljeu u Hrvatskoj vano je takoer uzeti u obzir razvoj puke pobonosti koja se snano razvijala, a koju karakterizira manifestativna dimenzija ritualnosti, dok se socijalna dimenzija vjere nije razvijala istim intenzitetom, pa je i to mogui uzrok razliitoj povezanosti religioznosti i morala u socijalnoj i individualnoj sferi. Pod individualnom dimenzijom morala misli se na spolni moral, bioetika pitanja, odnos prema poetku i kraju ivota, a pod socijalnom dimenzijom morala misli se na odnos prema okoliu i ivotu u civilnom drutvu. Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos Ovim bi se radom, na temelju dostupnih, jo neobraenih empirijskih podataka, cjelovito obradila naznaena dimenzija religioznosti u Hrvatskoj, prikazalo bi se stanje morala u aktualnom hrvatskom drutvu te odnos religioznosti i morala. Metodoloki postupci Obrada podataka radit e se u matematiko-statistikom programu za obradu podataka u drutvenim znanostima SPSS for windows 11.5. Koristit e se metode deskriptivne i multivarijatne obrade podataka.

15 Struktura rada Rad je planiran u etiri dijela. U prvom dijelu razradit e se teorijski pristup suodnosu religije i morala. Tu e se odrediti osnovni pojmovi koji e se koristiti u radu: religioznost i moral. Naznait e se strategije definiranja religioznosti, substantivne i funkcionalne, te teorije koje govore o izvorima morala u rasteru od biolokih do religijskih. U drugom dijelu analizirat e se kontekst hrvatskog drutva u kojemu su vrena empirijska istraivanja na koja se referira ovaj rad. Rije je prije svega o socijalistikom naslijeu i procesu tranzicije. U treem dijelu rada provest e se statistike obrade dijela neobraene grae istraivanja Vjera i moral u Hrvatskoj, koja su u razdoblju od 1997. do 2001. godine raena na opoj populaciji graana Republike Hrvatske (1997./1998., uzorak 1245 ispitanika), na populaciji kanjenika (1998., uzorak 173 ispitanika), studenata hrvatskih sveuilita (1999., uzorak 692 ispitanika), populaciji hrvatskih srednjokolaca (1999./2000., uzorak 779 ispitanika), te na populaciji sveuilinih i veleuilinih profesora (2001., uzorak 165 ispitanika). Rad se planira zakljuiti izradom prikaza odnosa religije i morala u Hrvatskoj, potvrdom teze o razliitim utjecajima religioznosti na socijalnu, odnosno individualnu dimenziju morala, te naznakom perspektiva razvoja suodnosa religioznosti i morala s obzirom na hrvatski drutveni kontekst, ali i na globalna kretanja i njihov utjecaj na promjenu hrvatskog drutvenog konteksta.

Zagreb, 4. oujka 2005.

Mentor: Prof. dr. sc. Sinia Zrinak

Kandidat: Mr. sc. Gordan rpi

16 Dr. sc. Olga Peri, izv. prof. Dr. sc. Mate Kriman, red. prof. Dr. sc. Darko Novakovi, red. prof. Zagreb, 21. svibnja 2005. Predmet: mr.sc. Robert Leljak izvjetaj o ispunjavanju uvjeta za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija

FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU Na sjednici odranoj 13. travnja 2005. imenovani smo u povjerenstvo koje e utvrditi zadovoljava li mr. sc. Robert Leljak uvjete propisane lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li mu se odobriti predloena tema pod naslovom Latinitet statuta dalmatinskih gradova pod mletakom vlau, s prof. dr. sc. Olgom Peri kao mentoricom. Podnosimo sljedei

IZVJETAJ Mr. sc. Rober Leljak roen je 1966. u Zadru. Po zavretku osnovne i srednje kole upisao je 1985. na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu dvopredmetni studij latinskog jezika i rimske knjievnosti i grkog jezika i knjievnosti i diplomirao godine 1992. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je 1995. poslijediplomski studij lingvistike i zavrio ga 1995. obranom magistarskog rada pod naslovom Lingvistika analiza kartulara sv. Marije u Zadru (mentor prof. dr. Mate Kriman). Kao apsolvent je k.god. 1991./92. predavao latinski i grki jezik u Nadbiskupskoj klasinoj gimnaziji u Zadru, od 1992. radi u Dravnom arhivu u Zadru, na radnom mjestu arhivista za stariju grau, a 2002. godine promaknut je u zvanje vieg arhivista. Od 1. veljae 2004. ukljuen je kao jezini i paleografski konzultant na projektu Srednjovjekovna umjetnika batina sjeverne Dalmacije.

17 Steena je znanja uspjeno potvrdio objavljivanjem dvaju svezaka biljenikih zapisa zadarskog biljenika Andrije pok. Petra iz Canta (u suradnji s dr. sc. Josipom Kolanoviem, I. svezak 2001., 783 str., a II. 2003., 551 str.). Tim se izdanjima, veoma vanima za hrvatsku historiografiju, nakon stanke od 25 godina nastavlja objavljivanje bogatih zadarskih povijesnih vrela. R. Leljak je transkribirao i priredio tekst, te pripremio kazala i hrvatske saetke. Trajni su interesi kandidatovi usmjereni na istraivanje srednjovjekovnig latiniteta. Upravo su pred objavljivanjem njegov prijevod statuta grada Paga u izdanju Matice hrvatske iz Paga, kao i knjiga Spisi veliajne opine zadarske Magnifica Communit di Zara koja sadri transkripte zadarskih graanskih obitelji iz razdoblja 1325. 1797. godine. Predloenom temom doktorskog rada kandidat proiruje istraivanje srednjovjekovnog latiniteta na korpusu statuta dalmatinskih gradova pod mletakom upravom. Analizirat e se do sada prevedeni i objavljeni statuti: splitski (iz 1240. godine), korulanski (iz 1265.), dubrovaki (iz 1272.), skradinski (13.st.?), zadarski (iz 1305.), trogirski (iz 1322.), ibenski (kraj 13. st.?), hvarski (prema tiskanom izdanju iz 1643.), lastovski (iz 1310. godine). Kandidat e u Uvodu dati krai povijesni pregled mletake uprave nad Dalmacijom i prikaz opih i posebnih znaajki svakog pojedinog statuta. Temeljni su dijelovi disertacije lingvistika i traduktoloka analiza spomenutih srednjovjekovnih statuta. Lingvistika e analiza obuhvatiti sve jezine razine, a kljuno e biti leksikoloko istraivanje jezika statuta kao pravnih dokumenata. Time bi se mogao stvoriti odreeni korpus latinskih pravnih leksema, koji bi se daljnjim prouavanjem hrvatskih srednjovjekovnih latinskih tekstova mogao proiriti. Traduktoloka analiza evidentirat e zastupljenost prevoditeljskih postupaka transpozicije, modulacije, ekvivalencije i adaptacije s posebnim osvrtom na stilske osobitosti pojedinih prijevoda. Iz dosadanjega rada mr. sc. Roberta Leljaka, njegova viegodinjeg uspjenog rada na obradi i objavljivanju latinske arhivske grae i iz priloenoga sinopsisa disertacije oito je da kandidat dobro poznaje metodologiju istraivanja predloene grae i da bi mogao doi do vrijednih zakljuaka. Povjerenstvo smatra da je nacrt doktorskoga rada valjano obrazloen, te uvidom u priloenu dokumentaciju utvruje: 1. mr. sc. Robert Leljak ima akademski stupanj magistra humanistikih znanosti, znanstveno polje: jezikoslovlje;

18 2. ima vie od jedne godine istraivakog rada u okviru znanstvenog projekta Srednjovjekovna umjetnika batina sjeverne Dalmacije (Sveuilite u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti, glavni istraiva prof. dr. sc. Emil Hilje) 3. 4. predloena tema disertacije znanstveno je relevanta; Filozofski fakultet u Zagrebu ovlaten je za podruje kojem pripada predloena tema. Struno povjerenstvo stoga predlae Vijeu poslijediplomskih studija da prihvati prijavu doktorskoga rada mr. sc. Roberta Leljaka pod naslovom Latinitet statuta dalmatinskih gradova pod mletakom vlau s prof. dr. sc. Olgom Peri kao mentoricom.

Dr. sc.Olga Peri, izv. prof. Dr. sc. Mate Kriman, red. prof. Dr. sc. Darko Novakovi, red. prof.

19

mr. sci. Robert Leljak Put Murvice 8 ulaz 6 23000 Z A D A R Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Fakultetsko vijee Ivana Luia 3 10000 Z A G R E B

Sinopsis doktorske disertacije LATINITET STATUTA DALMATINSKIH GRADOVA POD MLETAKOM VLAU Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Lingvistika Grana: Klasina filologija Ovaj doktorski rad namjeravam podijeliti u etiri cjeline: uvod, lingvistiku i traduktoloku analizu srednjovjekovnih statuta dalmatinskih gradova pod mletakom upravom te zakljuna razmatranja. Uvod e sadravati krai povijesni pregled mletake uprave nad Dalmacijom. Kronoloki e biti istaknuti samo najznaajniji datumi odnosno dogaaji, dok e teite biti prebaeno na organizaciju mletake administracije, gdje e se obrazloiti nadletvo svake ustanove ili ovlatene osobe unutar nje, kao i vrste pojedinih pravnih propisa koje donose. Ova cjelina zavrit e prikazom opih i posebnih znaajka svakog pojedinog statuta, uz potivanje kronologije. S obzirom da e traduktoloka analiza biti kljuno poglavlje ovoga rada, predmet analize bit e do sada prevedeni sljedei statuti: 1) splitski najstariji sauvani srednjovjekovni statut potjee iz 1240. godine. Prvi put tiskan i objavljen 1878. godine pod naslovom Statuta et leges civitatis Spalati (priredio J.J. Hanel, JAZU, Zagreb 1878.). Do sada su u hrvatskom prijevodu objavljena tri izdanja (prevoditelj. prof. dr. Antun Cvitani): prvo iz 1985., drugo dotjerano izdanje iz 1987. i tree proireno i temeljito izmjenjeno iz 1998.; sva tri izdanja objavio Splitski knjievni krug; 2) korulanski iz 1265. godine, iako prema nekim vrelima potjee iz 1214. godine. Prvi put objavio J.J. Hanel u seriji Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium pod naslovom Statuta et leges civitatis et insulatae Curzulae 1885. godine. Prvi hrvatski prijevod objavio je Antun Cvitani 1995. godine u izdanju Splitskoga knjievnoga kruga; 3) dubrovaki iz 1272. godine. Prvi put objavljen u prije spomenutoj seriji Monumenta 1904. godine pod naslovom Liber statutorum civitatis Ragusii (priredili V. Bogii i C. Jireek). Hrvatski prijevod izaao 1990. godine (prevoditelji Josip Kolanovi i Mate Kriman, nakladnik Historijski arhiv u Dubrovniku); 4) skradinski najvjerojatnije iz druge polovice 13. stoljea. Prvi za tisak priredio ime Ljubi pod naslovom Statuta civitatis Scardonae za seriju Monumenta godine

20 1882/83. Hrvatski prijevod izaao 2002. godine (prevoditelj Ante Birin, nakladnik Matica hrvatska Skradin); zadarski izvornik iz 1305. godine, a prvo tiskano izdanje iz 1564. godine u Mletcima pod naslovom Statuta Iadertina cum omnibus reformationibus in hunc usque diem factis, additoque indice locupletissimo, nunc primum typis excussa. Tiskanje uredio o vlastitom troku zadarski sudac Ivan Franjo Salamun. Hrvatski prijevod izdao ogranak Matice hrvatske u Zadru 1997. godine (preveli Josip Kolanovi i Mate Kriman); trogirski iz 1322. godine. Pod naslovom Statuta et reformationes civitatis Tragurii u seriji Monumenta izdao Ivan Strohal 1915. godine, a hrvatski prijevod Antuna Cvitania, Marina Berketa i Vedrana Glige priredio Splitski knjievni krug 1988. godine; ibenski izvornik vjerojatno s kraja 13. stoljea. Prvo tiskano izdanje iz 1608. godine pod naslovom Volumen statutorum legum et reformationum civitatis Sibenici (tiskara Nikole Moretta u Mletcima). Hrvatski prijevod Zlatka Herkova objavila Gradska knjinica Juraj igori iz ibenika 1982. godine; hvarski tiskano mletako izdanje iz 1643. godine pod naslovom Statuta communitatis Lesinae. ime Ljubi priredio u seriji Monumenta za godite 1882/83. Hrvatski prijevod Antuna Cvitania iz 1991. godine u izdanje Splitskoga knjievnoga kruga; lastovski predmet analize bit e samo dijelovi statuta pisani latinskim (najvei dio pisan arhainim oblikom talijanskoga). Potjee iz 1310. godine, a hrvatski prijevod Antuna Cvitania objavio Splitski knjievni krug 1994. godine.

5)

6)

7)

8)

9)

Lingvistika analiza tekstova fokusirat e se na znatnija odstupanja od klasine norme, uzimajui u obzir injenicu, da se latinitet razvijenog srednjeg vijeka na cijelom podruju imaginarne Romanije postupno pribliava svome klasinom uzoru. Na fonolokoj i morfolokoj razini poseban naglasak e biti na utjecaju mletakog idioma, kao i na eventualnom uplivu osobitosti hrvatskog jezinog izraza. Pozornost e se posvetiti grafemskoj realizaciji fonem specifinih za hrvatski jezik, u sluajevima kada se pojavljuju hrvatski antroponimi pojedinih svjedoka pri sklapanju kojega pravnog ina. Na sintaktikoj razini sagledat e se odnos zastupljenosti akuzativa s infinitivom i izrinih reenica s karakteristinim veznicima, kao i uporaba glagolskih naina. Na stilistikoj razini usporeivat e se uvodi (proemiji) u statute i uestalost upotrebe pojedinih abloniziranih stilskih slika iz biblijskog konteksta, koje statute obogauju etikom i filozofskom dimenzijom. Kljuni predmet lingvistike analize bit e semantika razina jezik tekstova koji su predmet analize promatrat emo jezik pravne struke, dakle kao sloeni varijetet jezika koji slui komunikaciji unutar prava kao posebne ovjekove djelatnosti. Sve pravne termine tretirat emo kao posebne leksike jedinice, odreujui im eksplicitno (denotaciju) i implicitno znaenje (konotaciju). Razmatrat e se kolokacijski potencijal pojedinih leksikih jedinica i poliseminost kao posljedica ekstenzije njihova znaenja. Traduktoloka analiza opisat e sve objektivne potekoe, na koje nailazili prevoditelji statut pri pronalasku ekvivalentnih prijevodnih jedinica, a koje su posljedice bitno razliitog drutvenog konteksta vremena nastanka statut i ivota prevoditelj. Evidentirat e se zastupljenost tradicionalnih prevoditeljskih postupaka transpozicije, modulacije, ekvivalencije i adaptacije. Auktor ovoga rada osvrnut e se na dosadanja zapaanja recenzenata pojedinih statuta te iznijeti osobne primjedbe na niz prevoditeljskih rjeenja, s posebnim naglaskom na stilske osobitosti pojedinih prijevoda. U zakljunim razmatranjima pokuat e se sintetizirati svi problemi izneseni u prethodnim poglavljima, uz prijedlog da se eventualno pokua stvoriti korpus latinskih

21 pravnih leksema, koji bi ujedno i posluio kao obrazac za daljnji rad na sveobuhvatnoj analizi tekstova srednjovjekovnih statuta dalmatinskih gradova te kao smjernica za prevoditeljski rad jo neobjavljenih srodnih latinskih pravnih spisa dalmatinskih gradova pod mletakom upravom.

mr.sci. Robert Leljak

22 dr.sc. Sanda orak, znanstvena savjetnica Instituta za turizam predsjednik povjerenstva dr.sc. Miroslav Tuman, red.prof. lan povjerenstva dr.sc. Tomislava Lauc, doc. lan povjerenstva Vijeu poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta u Zagrebu Zagreb, 23. svibnja 2005.

Predmet:

Izvjee o ispunjavanju uvjeta za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i prihvaanju predloene teme za mr.sc. anija Bunju

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na sjednici odranoj 13. travnja 2005. godine imenovalo nas je u povjerenstvo koje e podnijeti izvjetaj o tome ispunjava li mr.sc. ani Bunja uvjete propisane lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA KAO SREDSTVO KVALITATIVNOG UNAPREENJA HRVATSKOG TURIZMA. Na temelju uvida u priloenu dokumentaciju i nacrt teme podnosimo Vijeu SKUPNO IZVJEE Mr.sc. ani Bunja roen je 30. listopada 1971. godine u Zadru. Diplomirao je 1996. godine na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji Sveuilita u Rijeci. Na istom je fakultetu magistrirao 1998. godine. Time je stekao naslov magistra znanosti iz znanstvenog podruja drutvenih znanosti, polje ekonomije. Od 2001. godine mr.sc. ani Bunja zaposlen je na Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveuilita u Zadru kao znanstveni novak na projektu 0070030 Razvoj novinstva u Zadru (XIX. i XX. stoljee) glavnog istraivaa prof.dr.sc. Josipa Vidakovia. Autor je jedne knjige i jednog udbenika tiskanog u vie izdanja te autor i koautor vie znanstvenih i strunih radova s meunarodnom recenzijom. Od vanijih radova vrijedno je istaknuti knjigu Turistika valorizacija prirodne, povijesne i kulturne batine podruja opine Pakotane (izdavai: Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveuilita u Zadru i Opina Pakotane), objavljenu 2003. godine, te rad Modernizing the Croatian Tourism Industry u International Journal of Contemporary Hospitality Management (vol.15, n.2., 2003., str. 126128.). Navedeno ukazuje da mr.sc. ani Bunja udovoljava svim uvjetima propisanim Zakonom o visokim uilitima.

23 U sinopsisu doktorske disertacije mr.sc. ani Bunja navodi da je svrha procesa upravljanja informacijama razvijanje poruke koja prikazuje turistiku destinaciju upravo onako kako ona eli biti prikazana te istie da turistiki menadment - eksplicite ili implicite donosi odluke u vezi sa sadrajem komuniciranja. Kandidat iznosi stav da hrvatskom turizmu strateki cilj treba biti definiranje aktivnosti koje e pomoi u kreiranju identiteta i imida Hrvatske kao poeljne turistike destinacije. Mr.sc. ani Bunja svoj rad temeljit e i na opsenom empirijskom istraivanju koje je obrazloio u sinopsisu disertacije. Budui da je problematika upravljanja informacijama kao sredstvo kvalitativnog unapreenja turizma prilino zanemarena u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji, vjerujemo da bi disertacija mr.sc. anija Bunje mogla implicirati vrijedan znanstveni doprinos u teorijskom i aplikativnom smislu. Takoer, model za upravljanje informacijama mogao bi biti zanimljiv ne samo za hrvatski, ve i za turizam drugih zemalja. Na temelju iznesenog u ovom izvjeu donosimo sljedeu OCJENU Mr.sc. ani Bunja udovoljava uvjetima propisanim lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe se prihvatiti tema disertacije pod naslovom UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA KAO SREDSTVO KVALITATIVNOG UNAPREENJA HRVATSKOG TURIZMA. Za mentora se predlae dr.sc. Sanda orak, znanstvena savjetnica Instituta za turizam, a za komentora prof.dr.sc. Miroslav Tuman.

Povjerenstvo: dr.sc. Sanda orak, znanstvena savjetnica predsjednik povjerenstva dr.sc. Miroslav Tuman, red.prof. lan povjerenstva dr.sc. Tomislava Lauc, doc. lan povjerenstva

24 Fakultetsko Vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb Sinopsis doktorskoga rada UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA KAO SREDSTVO KVALITATIVNOG UNAPRJEENJA HRVATSKOG TURIZMA Znanstveno podruje: drutvene znanosti Polje: informacijske znanosti Uvod Problem istraivanja doktorske disertacije je upravljanje informacijama u hrvatskom turizmu, a posebice uinci upravljanja informacijama u funkciji njegova kvalitativnog unaprjeenja. Svrha procesa upravljanja informacijama je razvijanje skladne poruke koja adekvatno prikazuje turistiku destinaciju onako kako ona eli biti prikazana. Poruke moraju biti fleksibilne da bi se mogle kreativno prilagoditi, tj. da budu razumljive turistikom tritu. Turistiki menadment, s obzirom na to da je u komunikacijskom procesu mogue prenositi bilo koju informaciju, ali ne sve informacije - eksplicite ili implicite - donosi odluke u vezi sa sadrajem komuniciranja. Upravljanje informacijama sve vie dobiva na znaenju u uvjetima nesigurnosti koje uzrokuju rastua konkurencija, skraenje vremenskih granica za donoenje odluka (koncept tzv. vremenskih kara) i permanentnih promjena trinih uvjeta. Turizam je strateki vaan gospodarski sektor za Hrvatsku. On potie gospodarsku aktivnost iz koje rezultira - prema podacima Instituta za turizam - oko 12,5% ukupne vrijednosti BDP-a Hrvatske. Meutim, upitno je koliko je Hrvatska na meunarodnom tritu prepoznatljiva kao destinacija. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje U informacijskim je znanostima podruje upravljanja informacijama u turizmu slabo obraeno. Upravljanje informacijama predmet je rasprava u vezi s kriznim komuniciranjem, upravljanjem promjenama, posredovanjem informacijama unutar organizacijske strukture, te eksternim komuniciranjem. Dok je upravljanje informacijama u organizacijskom kontekstu mr.sc. ani Bunja Drage Pakotane

25 vie istraeno, dotle to nije sluaj kada je rije o vrlo sloenim integriranim sustavima, kao to je turizam. Naime, istraivanjem baza podataka, posebno baza Current Contets, INSPEC, Eric, ProQuest, Emerald, baze Hrvatska znanstvena bibliografija i drugih - utvreno je da vrlo mali broj znanstvenih radova obrauje podruje upravljanja informacijama u turizmu. Prema tome, moglo bi se zakljuiti da u dosadanjim svjetskim i hrvatskim znanstvenim istraivanjima problematika upravljanja informacijama kao sredstva kvalitativnog unaprjeenja turizma nije niti fragmentarno obraivana te da postoji teorijsko opravdanje takvog istraivanja.

Praktina primjenjivost spoznaja do kojih se kani doi Predstavljanje i natjecanje na meunarodnom turistikom tritu trai strateke odluke s jasno odreenim ciljevima. U hrvatskom turizmu strateki cilj treba biti definiranje aktivnosti koje e pomoi u kreiranja identiteta i imida Hrvatske kao poeljne turistike destinacije. U procesima upravljanja informacijama, openito, kao i u turizmu, esto se angairaju strani i domai ekspertni timovi koji u svijetu razvijene modele pokuavaju implementirati u hrvatski turizam. U tom kontekstu treba teiti tome da se ne kupuju tua rjeenja, ve da se na osnovi svjetskih iskustava razvije nama primjeren model, koji je temeljni preduvjet uinkovitog pozicioniranja na meunarodnom turistikom tritu. Prema tome, sredinja je intencija disertacije doprinos stvaranju domaeg modela upravljanja informacijama kao sredstva kvalitativnog unaprjeenja hrvatskog turizma.

Ue podruje rada Doktorska disertacija, s obzirom na to da razmatra problem upravljanja informacijama u hrvatskom turizmu, pripada informacijskim znanostima. Promjene koje su posljedica primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija na gotovo sva podruja ljudskoga ivota, uvjetovale su i potrebu redefiniranja informacijskog prostora. Stoga e se u disertaciji istraiti organizacija procesa upravljanja informacijama, a na kraju ponuditi i model za upravljanje informacijama u hrvatskom turizmu.

26 Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos Svrha disertacije moe se transformirati u sljedee pitanje: "Kako upravljanje informacijama moe biti u funkciji kvalitativnog unaprjeenja hrvatskog turizma?" Svrha disertacije nastojat e se postii na dvije razine teoretskoj i empirijskoj. S teoretskog aspekta cilj je eksplicirati kompleksni problem upravljanja informacijama u turizmu, a s empirijskog aspekta istraiti relevantnost upravljanja informacijama koje ono ima za Hrvatsku kao turistiku destinaciju. U tom kontekstu disertacija se bavi pitanjem izgradnje hrvatskog identiteta i imida. Rezultati istraivanja koji e se predstaviti u doktorskoj disertaciji trebali bi implicirati znanstveni doprinos u teorijskom i aplikativnom smislu. U teorijskom smislu, oekivani doprinos informacijskim znanostima bio bi u razvoju znanstvene misli o upravljanju informacijama openito, a posebice o procesima i modelima upravljanja informacijama u turizmu; u aplikativnom smislu to bi bila primjena modela upravljanja informacijama u funkciji kvalitativnog unaprjeenja hrvatskog turizma. Metodoloki postupci U istraivanju, formuliranju i interpretiranju rezultata istraivanja u doktorskoj disertaciji koristit e se brojne znanstvene metode. U deskriptivnom dijelu disertacije koristit e se sljedee metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, komparativa metoda i druge metode. Podaci prikupljeni nakon provedbe empirijskog istraivanja obradit e se metodama: testiranja razlike, testiranja povezanosti, regresijske analize, deskriptivne statistike i drugim metodama obrade podataka. Nacrt strukture rada Doktorska disertacija imat e 7 poglavlja: uvodni dio; pet poglavlja razrade disertacije unutar kojih bi se obradili - kvantitativni i kvalitativni pokazatelji hrvatskog turizma; teorijski kontekst upravljanja informacijama u turizmu; sistematizirali i klasificirali modeli upravljanja informacijama u turizmu; interpretirali rezultati empirijskog istraivanja, to jest kvalitativnog i kvantitativnog istraivanja upravljanja informacijama u hrvatskom turizmu; predstavio model upravljanja informacijama u funkciji kvalitativnog unaprjeenja hrvatskog turizma; te

27 zakljunog dijela i naposljetku popisa koritene literature, saetka i ivotopisa. Doktorska disertacija bi okvirno trebala imati izmeu 250 i 300 stranica teksta.

Zagreb, 14. oujka 2005.g.

mr.sc. ani Bunja _______________

doc. dr.sc. Sanda orak __________________

28 dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. dr. sc. Marijan Maticka, red. prof. dr. sc. Zdenko Radeli, vii znan. suradnik Zagreb, 15. svibnja 2005. Imenovani u struno povjerenstvo za ocjenu da li mr. sc. Davor Marijan zadovoljava uvjete propisane lankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1987-1992. godine podnosimo slijedei Izvjetaj 1. Podaci iz ivotopisa kandidata. Davor Marijan (1966) diplomirao je 1994. dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a magistrirao je u sijenju 2005. s temom Ustake vojne postrojbe 1941-1945. Od 1995. do 2001. radi u Sredinjem vojnom arhivu i Vojnom muzeju Ministarstva obrane Republike Hrvatske, a od 2001. do danas u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. 2. Znanstvena djelatnost. Davor Marijan napisao je i objavio tri knjige i 17 radova u strunim asopisima. Kandidat je prezentirao sinopsis doktorskog rada Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1987-1992. godine. Ovom temom kandidat je nastavio razvijati znanstveni interes za vojne aspekte drutvene povijesti. U tekstu budue disertacija namjerava prikazati ponaanje JNA od politikog sukoba Slovenije i JNA godine 1987. do svibnja 1992, kada su iz JNA nastale tri srpske vojske u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Drugim rijeima, eli odgovoriti na istraivako pitanje kako je jedna vojska, koja je gotovo pola stoljea ranije izvela oslobodilaki rat i koja se do poetka osamdesetih godina 20. stoljea koliko toliko nosila s izazovima vremena, postala vojskaorue u slubi jedne agresivne politike koja je organizirala etniko ienje i genocid. Glavninu podataka namjerava pronai i analizirati iz dostupne arhivske grae, ponajprije one koja se uva u Hrvatskom dravnom arhivu. Raznolikost povijesnih izvora uvjetovat e razliitost metodolokih postupaka, ali je poredbena metoda temeljna u radu. Najprije e istraiti ustavno, strategijsko, vojno-strategijsko i doktrinarno odreenje JNA, a potom rekonstruirati ponaanje JNA u politikoj i sigurnosnoj krizi i ratu. Time e ustanoviti otklon JNA od pravila i obveza koja su bila odreena ustavnim i zakonskim rjeenjima u SFRJ. Konaan dovretak ove disertacije omoguio bi bolji analitiki uvid u vaan aspekt drutvenih dogaanja u hrvatskom drutvu potkraj 20. stoljea. Budui da svojom djelatnou kandidat ispunjava navedene uvjete te da je doktorski rad Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1987-1992. godine kao tema podoban za obradu u doktorskom radu, predlaemo da se Davoru Marijanu odobri izrada doktorskog rada pod vodstvom mentora prof. dr. Ive Goldsteina.

29

U Zagrebu, 15. svibnja 2005. Struno povjerenstvo: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. dr. sc. Marijan Maticka, red. prof. dr. sc. Zdenko Radeli, vii znan. suradnik Izvjetaj prihvaen na sjednici Odsjeka za povijest 24.5.o5.

30

Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb

Davor Marijan Mate Lovraka 12 10410 Velika Gorica

Sinopsis doktorskog rada JUGOSLAVENSKA NARODNA ARMIJA I RASPAD SOCIJALISTIKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE 1987.-1992.

Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Povijesti Grana: Nacionalna povijest Jugoslavenska narodna armija (JNA) je nezaobilazna tema za sve one koji se ele baviti politikom krizom, raspadom i ratom na prostorima nekadanje Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Usprkos tome to je objavljen ogroman broj radova o ratu u SFRJ 1990.-1992., veinom se radi o publicistikim i memoarskim radovima. U povijesnoj znanosti uloga JNA do sada nije istraena. Stoga bi znanstveni prikaz organizacije i djelovanja JNA pred rat i u ratu, predstavljao vaan pomak u rasvjetljavanju kako povijesti SFRJ, tako i povijesti samostalnih drava nastalih raspadom SFRJ. Namjera je ovog doktorskog rada prikazati ponaanje JNA od politikog sukoba Slovenije i JNA 1987. do svibnja 1992. kada su iz JNA nastale tri srpske vojske u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Napadi na JNA i jugoslavensku obrambenu koncepciju 1987. u Sloveniji oznaili su poetak javnog angamana JNA na politikoj sceni SFRJ. Nakon toga JNA je sve vie postajala samostalan politiki faktor, sve je vie prihvaala rigidne komunistike koncepte, sve otrije se suprotstavljala reformskim koncepcijama i tendencijama u SFRJ, osobito onima koje su stizale iz Slovenije i Hrvatske. Tada se sve vie kristalizira i unitarni koncept unutar JNA, a kasnije i velikosrpski. JNA je u to doba sprijeila pobunu Albanaca na Kosovu 1989., sprijeila intervenciju policije Republike Hrvatske prema Kninu kao sreditu srpske pobune u Hrvatskoj u ljeto 1990., da bi potom postala jedan od

31 glavnih imbenika u pokretanju ratova u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U svibnju 1992., nakon to je provela dio zadaa koje je pred nju stavio srpski politiki vrh, JNA je prestala postojati. Od glavnine je nastala Vojska Jugoslavije, u Hrvatskoj je ustrojila oruane snage pobunjenih Srba, a u Bosni i Hercegovini oruane snage srpskih secesionista. Cilj istraivanja je odgovoriti na pitanje kako je jedna vojska, koja je gotovo pola stoljea ranije izvela oslobodilaki rat i koja se do poetka 1980-ih ipak koliko toliko nosila s izazovima vremena, postala vojska-orue u slubi jedne agresivne politike koja je organizirala etniko ienje i genocid. Od spoznaja do kojih u doi imat e, najvjerojatnije, koristi ne samo historiografija, nego i njoj srodne znanosti, kao to su politologija i vojne znanosti. Osim toga, te e rezultate moi koristiti i u pravosuu te politici. Poredbena metoda temeljna je metoda u radu. Najprije u istraiti ustavno, strategijsko, vojno-strategijsko i doktrinarno odreenje JNA, a uz to pokuat u rekonstruirati ponaanje JNA u politikoj i sigurnosnoj krizi i ratu. Pojednostavljeno reeno, radi se o utvrivanju otklona JNA od pravila i obveza, koja su bila odreena ustavnim i zakonskim rjeenjima SFRJ, a po kojima je trebala postupati u uvjetima naruenog sigurnosnog stanja, a potom i rata. Doktorski rad namjeravam podijeliti na sljedea poglavlja: 1. uvod: stanje arhivskih izvora i literature o ovoj temi 2. osnovne znaajke politikog sustava i dravnog ureenja jugoslavenskog drutva i njegovih oruanih snaga 3. osnovne znaajke krize SFRJ 4. Savez komunista Jugoslavije i JNA 5. vojna privreda u Jugoslaviji 6. preustroj JNA u 1980-im godinama 7. doktrinarna rjeenja uporabe JNA u izvanrednim prilikama 8. demokratizacija i pojava viestranakog sustava i reakcija JNA 9. nacionalna i regionalna struktura vojnog vrha JNA i zapovjednitava u Hrvatskoj 10. razoruanje Teritorijalne obrane u SFRJ 11. rasprave oko obrane SFRJ u viestranaju 12. razoruanje paravojnih formacija u sijenju 1991. 13. JNA i Slovenija - znaajke odnosa 14. strategija tampon zona u Hrvatskoj od oujka do rujna 1991. 15. odnos JNA i pobunjenih Srba u Hrvatskoj 16. ofenziva JNA u Hrvatskoj u jesen 1991.

32 17. rat za vojarne i povlaenje JNA iz Hrvatske 18. JNA i dolazak UNPROFOR-a 19. pripreme JNA za rat u Bosni i Hercegovini i formalni nestanak 20. JNA u ratu - znaajke djelovanja 21. zakljuak 22. popis koritenih izvora i literature Rad e se temeljiti na arhivskoj grai JNA, pohranjenoj u Sredinjem vojnom arhivu i Vojnosigurnosnoj agenciji Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Protuobavjetajnoj agenciji Republike Hrvatske, pismohrani Ureda za suradnju sa Meunarodnim sudom pravde i meunarodnim kaznenim sudom Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu, Hrvatskom dravnom arhivu u Sisku i Hrvatskom informativnom centru iz Zagreba. Radi se o grai koja prua dovoljno podataka o politikim stajalitima JNA, o odnosu prema republikama, o pobunjenim Srbima u Hrvatskoj, o Teritorijalnoj obrani, o radu slube sigurnosti, o ponaanju u izvanrednim prilikama, o planovima za sukobe, o bojnoj spremnosti, o brojnom stanju, o nacionalnom raslojavanju i slino. Dokumenti su dostatni za izradu doktorskog rada bez ulaska na taktiko (detaljno) djelovanje, pa e se rad baviti strategijskim (Savezni sekretarijat za narodnu obranu i zapovjednitva vojnih oblasti) i operativnim (korpusi i operativne skupine) djelovanjem JNA. Osim dokumenata, koristiti u slubena pravila i naputke JNA, vojni tisak, memoarsku i drugu literaturu koja se bavi s JNA, a koja je objavljena u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Smatram da mi svi ovi izvori i literatura omoguuju prikaz uloge JNA u ratovima na tlu bive Jugoslavije i njezin poraz, te raspad. Uvjeren sam da e moj doktorski rad bitno pridonijeti boljem poznavanju najnovije hrvatske povijesti, odnosno razdoblja u kojem je nestala SFRJ i nastala dananja Republika Hrvatska, posebno stoga to je to razdoblje s aspekta povijesne znanosti gotovo potpuno neistraeno. U Velikoj Gorici, 7. veljae 2005. Kandidat: mr. sc. Davor Marijan Mentor: dr. sc. Ivo Goldstein

33 Dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveuilta u Zagrebu I. Luia 3, Zagreb Dr. sc. Igor Fiskovi, red. prof. Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveuilta u Zagrebu I. Luia 3, Zagreb Dr. sc. Nikola Jaki, red. prof. Odjel za povijest umjetnosti Sveuilite u Zadru Obala P. Kreimira IV 2, Zadar Zagreb, 5. svibnja 2005.

Filozofskom fakultetu u Zagrebu Vijeu poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeu

Predmet: Izvjee o uvjetima za prijavu doktorske disertacije izvan doktorskog studija mr. sc. Ivice ile, te odobrenje promjene teme i promjene mentora za izradu doktorske disertacije Povjerenstvo izabrano na sjednici Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu 26. travnja godine 2004. trebalo je podnijeti Naslovu skupno izvjee o tome zadovoljava li mr. sc. Ivica ile uvjete propisane lankom 51 st. 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti predloena tema. Promjena teme i promjena mentora Tijekom razgovora sa mentorom i lanovima Povjerenstva dogovoreno je da se tema disertacije precizira i da se zbog ukljuenog drugaijeg materijala promijeni i mentor. Stoga je mr. sc. Ivica ile dana 8. rujna 2004. podnio Filozofskom fakultetu molbu da se promijeni tema doktorske disertacije iz prvotno najavljene Predromaniko crkveno graditeljstvo Elafita u novu, iru temu pod naslovom Sakralna arhitektura dubrovakoga podruja izmeu kasne antike i romanike, te da se umjesto mentora prof. dr. sc. Igora Fiskovia predloi prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi. Povjerenstvo smatra da je nova tema doktorske

34 disertacije puno zahtjevnija, zaokruenija cjelina, te se ovim skupnim izvijeem predlae prihvaanje novopredloene teme. Povjerenstvo je razmotrilo molbu kandidata mr. sc. Ivice ilea te prihvatilo promjenu teme i promjenu mentora. Stoga Povjerenstvo podnosi skupno izvjee kako slijedi Podobnost kandidata Mr. sc. Ivica ile zadovoljava uvjete l. 51 st. 1 Zakona o visokim uilitima. Naime, kandidat je diplomirao studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 4. svibnja 1988. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za arheologiju) 7. oujka 2002. obranivi magistarski rad pod naslovom Predromanika otoka Koloepa, to je vidljivo iz preslika obje diplome. Osim toga, radio je u svojstvu vanjskog suradnika Instituta za povijest umjetnosti na projektima Povijest naselja i oblikovanja prostora Hrvatske do 1990., a od 1991. na projektu Graditeljska batina od 16. do 19. stoljea, to je vidljivo iz potvrde Instituta za povijest umjetnosti. Mr. sc. Ivica ile je istraiva ranosrednjovjekovne batine dubrovakoga podruja to je potvrdio veim brojem znanstvenih radova. Dovoljno je napomenuti da je do sada izdao dvije knjige: Predromaniko crkveno graditeljstvo otoka Koloepa to je preraeni i dopunjeni tekst magistarskog rada, te u koatorstvu sa eljkom Pekoviem monografiju Ranosrednjovjekovna crkva Sigurata na Prijekome u Dubrovniku (Split 1999.) Osim toga, objavio je etiri izvorna znanstvena rada i est prethodnih priopenja, te sedam strunih radova. Prema tomu, nema zakonske zapreke da dr. sc. Ivica ile izradi doktorsku disertaciju izvan doktorskog studija. Podobnost teme Prijavljena tema Sakralna arhitektura dubrovakoga podruja izmeu kasne antike i romanike jest tema sinteznoga karaktera. Ona je spoj rezultata istraivanja kako do sada poznatih i istraenih spomenikih cjelina, tako i novoistraenih, do sada neobjavljenih. U sinopsisu doktorskoga rada mr. sc. Ivice ile zadaje si viestruki zadatak. U prvom redu, uz kataloge arhitekture i skulpture dubrovakog podruja od 8. do 11. stoljea eli uspostaviti za sada prvu sintezu sve monumentalne umjetnike batine dubrovakog kraja u ranom srednjem vijeku. Taj dosta zamaan zadatak, s obzirom da ukljuuje i arhitekuturu i njezine liturgijske instalacije, podrazumijeva temeljitu analizu svakog pojedinog segmenta: arhitekturu na tipolokoj razini, a skulpturu unutar radionike produkcije, odnosno stilske analize. S druge strane, s obzirom da obuhvaa razdoblje od 8. do 11. stoljea analiza podrazumijeva bavljenje dvama stilskim segmentima, predromanikim i ranoromanikim. Iz toga proizlazi da autor kani inzistirati na prilino vanome problemu, problemu kontinuiteta izmeu kasne antike i romanike, kako to konano i sam naslov predloene disertacije kae. Sasvim je sigurno da mr. sc. Ivica ile ima potpuni uvid u sav materijal, s obzirom da je osobno istraivao vei broj spomenika koji e se u radu obraivati. Stoga ne sumnjamo da e taj zamani zadatak ispuniti po svim metodolokim principima struke.

35

Na temelju svega gore iznesenoga smatramo da postoje svi zakonski uvjeti da se mr. sc. Ivici ile dopusti izrada doktorske disertacije izvan doktorskog studija, te da tema Sakralna arhitektura dubrovakoga podruja izmeu kasne antike i romanike odgovara standardima doktorske disertacije.

Dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof.

Dr. sc. Igor Fiskovi, red. prof.

Dr. sc. Nikola Jaki, red. prof.

36 mr. sc. Ivica ile Sinopsis doktorskog rada SAKRALNA ARHITEKTURA DUBROVAKOGA PODRUJA IZMEU KASNE ANTIKE I ROMANIKE 1. Uvod Poslijednjih dvadesetak godina diljem itavog dubrovakoga podruja intezivirala su se arheoloka istraivanja ranosrednjovjekovnih sakralnih lokaliteta. Istraivanja su prvotno inicirana obnovom spomenika nakon potresa 1979. godine, a potom nakon Domovinskog rata. Istraivanja na crkvi Sv. Petra u kompleksu "Muzike kole", imala karakter revizije budui da starija nisu imala zadovoljavajuu dokumentaciju, a proirio se i areal istraivanja, uz nalaze velikog broja predromanike skulpture. Istraivanjima ispod katedrale i Bunieve poljanje pronaeno je nekoliko graevina koje nisu samo bitne za prrouavano razdoblje nego i za genezu Dubrovnika. Pronalazak dotad nepoznate ranosrednjovjekovne bazilike, memorije-baptisterija, utjee na razmatranje o genezi odavno poznatog junodalmatinskog kupolnog tipa, poznatog ne samo diljem itavog dubrovakog podruja, nego i na teritoriju junog Jadrana. Istraivanja u povijesnoj jezgri Dubrovnika na drugim sakralnim predromanikim lokalitetima: Karmenu, crkvi Domino, lokalitetu "Na Andriji", crkvi Sv. Kuzme i Damjana, Sigurati, Gospi od Karmena i Sv. Marije na Lokrumu ne samo to su upotpunila broj poznatih spomenika, nego su isto tako iznjedrila njezine inaice temeljem kojih se otvaraju mogunosti njihove tonije datacije. Jednaka je situacija na lokalitetima istraenim na Elafitima, Mljetu, Peljecu i Konavlima ime se otvaraju nove mogunosti datacije ranosrednjovjekovnih crkava. Za kronologiju skulpture june Dalmacije iznimno su vani rezultati revizijskih istraivanjima Sv. Stjepana u Dubrovniku. Dva ostala prepoznata sloja predromanike skulpture dubrovakog kraja (klasina predromanika i rana romanika), s pravom nazvana junodalmatinskom temeljem njezinog specifinog likovnog izriaja, ukazuju, uz ve naznaenu vertikalnu razdiobu, postojanje kvalitetne klesarske radionice koja je opremala crkve dubrovakoga podruja kamenim namjetajem. U novijoj literaturi komparativnoj analizom predromanike skulpture junog Jadrana iskristalizirao se miljenje o jedinstvenom radionikom krugu kojega promiu dvije izuzetne predromanike klesarske radionice Dubrovnika i Kotora. 2. Ue podruje rada Ovaj rad temeljit e se na integralnoj obradbi svakoga sakralnog predromanikog lokaliteta diljem dubrovakog kraja, i s obzirom na slog i jednako tako, na njegovu predromaniku skulpturu. Sagledavajui dubrovako podruje predromanikog razdoblja, osim teritorijalne odrednice, od izuzetne je vanosti sagledati povijesni okvir iz kojeg se temeljem iitavanja specifinog arhitektonskog sloga ovog podruja, omoguuje jasniji razvid utjecaja, a potom i irenja dubrovakoga teritorija. Prvotno se utjecaj ostvaruje pomou crkvene jurizdikcije, a potom civilna vlast ranosrednjovjekovne komune Dubrovnika postupno iri svoj teritorij, zapadno (Peljeac) i istono (Konavle). U ovom razdoblju poetkom XI. stoljea, slijednik epidaurskog biskupa uzdie se na rang metropolita ija dijaceza prvotno obuhvaa prostore od Splita do junih granica Duklje, kneevina u zaleu i Raku. Povijesna zbivanja pri kraju ovog razdoblja dubrovakoj nadbiskupiji znatno suzuju granice na stonsku ili humsku, trebinsko-mrkansku. Bez obzira na makro ili mikro granice

37 dubrovake (nad)biskupije tijekom predromanikog razdoblja mogue je sagledati specifini arhitektonski model sakralnih graevina ovog podruja nazvan junodalmatinski kupolni tip. Dosad, obraeni korpus predromanike skulpture u dubrovakom kraju iskazuje kontinuitet od VIII. do XI. stoljea. Razvidnost tog kontinuiteta na dubrovakom teritoriju omoguuje zakljuak kako se on jedino mogao oblikovati temeljem postojanja jake klesarske radionice osebujnoga klesarskog izriaja. Dubrovaka predromanika radionica, bez ikakve sumnje, batinila je pritom dosege kasnoantike skulpture, koje se utjecaji oituju u prvom njezinom sloju datiranom u VIII. poetak IX. stoljea. Izbor motiva u prvom sloju dubrovake klesarske radionice istovjetan je s repertoarom motiva u zadarskoj i splitskoj radionici, to upuuje na kontinuitet svih radionica u dalmatinskim komunama na mijeni dvaju umjetnikih slogova. Meutim, dva ostala prepoznata sloja u vertikalnoj razdiobi predromanike skulpture dubrovakog kraja, svojom uporabom vegetabilnih i vegetabiloidnih motiva izriito ukazuje na odvajanje od skulpture srednje Dalmacije, oblikujui karakteristin likovni izriaj. Prvotno se dubrovakoj klesarskoj radionici pripisivao dominatni utjecaj Bizanta, temeljem kojeg joj se iitala njezina posebnost u klesanju kamenog namjetaja. Bizantski utjecaj na dubrovaku predromaniku skulpturu, meutim u novijoj se znanstvenoj literaturi, ne negira se u potpunosti, ali je s njega uklonjena aureola dominatnog imbenika u iitavanju predromanike skulpture koja oblikuje ranosrednjovjekovnu skulpturu junojadranskog kruga. Dakle, predromanika skulptura dubrovakog kraja s pravom je nazvana junodalmatinskom na osnovi naznaenih njezinih specifinosti, jer se prvotno oblikuje na zasadama kasne antike, a potom podastire svoj specifian skulptorski izriaj od IX. do kraja XI. stoljea. Ocijenujui junodalmatinsku predromaniku skulpturu na itavom ovom prostoru, temeljem novih znantvenih dosega, sve se vie upuuje na njezino horizontalno prostiranje ne na samo dubrovako nego i na bokokotorsko podruje te skulpturu iz Zavale, pa se njihovim komparacijama, korelacijom suodnosa ne samo skulpture nego isto tako arhitektonskog modela - moe govoriti o jednom jedinstvenom i nadasve osebujnom izriaju ranosrednjovjekovne arhitekture. Iitane predromanike matrice ovog prostora pokazuju integralno promiljenje oblikovanja arhitekture s kamenim namjetajem, prvenstveno uvjetovanom onodobnom liturgijom, a oblikovno, likovnim jezikom ranosrednovjekovlja, izraenim u jedinstvenom radionikom krugu koji promiu dvije iznimno kvalitetne klesarske radionice - u Dubrovniku i u Kotoru, u pojedinim primjerima doseu i viu umjetniku razinu. 3. Metodoloki postupci Analiza se bazira na izravnoj autopsiji ranosrednjovjekovnih lokaliteta diljem itavog dubrovakog podruja, izradi kataloga spomenika, arhitektonskoj i fotodokumentaciji za arhitekturu, kao i izradi kataloga skulpture. Temelji se takoer na nizu novih arheolokih istraivanja, koja su posljednjih dvadesetak godina dala na vidjelo vei broj novih, jo nedovoljno obraenih spomenika. Kombinacijom izravnih terenskih istraivanja i analize arhivskih podataka mogue je ukljuivanje statistike metode pri kvantitativnoj analizi, koja se pak odnosi na razmatranja o gustoi izgradnje u ranom srednjem vijeku na obraivanom teritoriju. Stilska analiza, za arhitekturu poglavito tipoloka, upotpuniti e dosada poznatu sliku o irenju tzv. junodalmatinskog kupolnog tipa u arhitekturi ranog srednjeg vijeka, dok e morfoloka, bazirana u prvom redu na velikim spomenicima poput dubrovake katedrale ili kotorskih crkava omoguiti donoenje zakljuaka o stilskim inovacijama. Kako je skulptura sastavni dio arhitekture, njezina e analiza u prvom redu ii ka moguoj rekonstrukciji liturgijskog namjetaja u prostoru svakog pojedinanog objekta, dajui podatke za

38 razmatranja o liturgijskoj organizaciji. Tek nakon toga "morelijanska" analiza detalja omoguiti e donoenje zakljuaka o djelovanju klesarskih radionica na dubrovakom podruju, a kombinirana s komparativnom analizom omoguiti stilsko-kronoloku raspravu o problemima kontinuiteta i inovacija u dugom vremenskom razdoblju od VIII. do XI. stoljea, te donoenje zakljuaka o razlikama izmeu predromanike i ranoromanike skulpture. 4. Struktura rada Uvodni dio sastojat e se od od zemljopisnog smjetaja dubrovake regije ili june Dalmacije. Geografsko-morfolokim osebujnostima pridodat e se i povijesni pregled dubrovakog podruja od sve antikoga, posebice kasnoantikog razdoblja, tj. ishodita ranosrednjovjekovlja do 11 stoljea. Analitiki se dio rada bazira na kopletnom katalogu crkava dubrovakog podruja u razdoblju ranog srednjeg vijeka, stilski pripadajuih predromanici i ranoj romanici 11. stoljea, kao i adaptacija starijih kasnoantikih crkava u istom razdoblju. Jednako tako temelji se na katalogu liturgijskog namjetaja tih crkava s izravnim pokuajem rekonstrukcije, gdje god je to mogue, liturgijskih istalacija. Analiza e potom ii u nekoliko pravaca. Tipoloka analiza arhitekture, poglavito junodalmatinskog kupolnog tipa, spojit e se s analizom liturgijskog namjetaja zatvorene cjeline, i nastojati vidjeti da li razliiti tipovi arhitekture imaju i razliitu liturgijsku organizaciju prostora. Stilska pak analiza krenuti e od najmonumentalnih spomenika na obraivanom podruju da bi se ustanovilo u kojoj mjeri oni utjeu na ostalu arhitekturu uglavnom malih crkava, kapela i memorija. Analiza skulpture usmjeriti e se odreenju radionica i radionikih krugova na dubrovakom podruju, poglavito dviju dosad poznatih. U sinteznom dijelu rada e se zakljuci dobiveni analizama prebaciti u kronoloke okvire. Razmotriti e se batina koja se oslanja na kasnoantiku produkciju i otvoriti problem kontinuiteta. Potom e se objediniti klasina predromanika skulptura od kraja 8. do kraja 10 stoljea, i napokon nastojati definirati sloj 11. stoljea koji stilski upuuje na ranu romaniku. Zakljuni dio rada biti e posveen spajanju povijesnih, arhivskih, statistikih podataka sa onima dobivenim stilsko-kronolokom analizom, da bi se dala slika oplemenjivanja kulturnog pejzaa dubrovakog podruja od izmaka kasne antike do rane romanike. 5. Oekivani znanstverni doprinos U prvom redu rad e imati najnoviji katalog spomenika od 8. do 11. stoljea na dubrovakom teritoriju, s obzirom na injenicu da je u posljednjem desetljeu itav niz pojedinanih istraivanja prilino poveao korpus i arhitekture i skulpture. Na takvim temeljima oekuje se unoenje vie svijetla na genezu odavno poznatog junodalmatinskog kupolnog tipa u arhitekturi, poglavito na razmatranja o utjecajima na kojima nastaje, bizatskim, ili pak lokalnim tradicijama iz justijanovog doba. Ne manje vaan doprinos je oekivano razdvajanje spomenika stilski okarakteriziranih kao predromaniki od onih koji nastaju u doba rane romanike, kao i pitanje kontinuiteta od kasne antike do 11. stoljea, temeljei se prvenstveno na analizi velikih spomenika poput dubrovake katedrale ili Sv. Petra, kotorskih spomenika, ili pak stonskih. to se skulpture tie, oekuje se upotpunjavanje spoznaja o dva radionika kruga, dubrovakom i kotorskom. U konanici, rad bi trebao biti prva integralna sinteza obraivanog razdoblja na dubrovakom teritoriju. Mr. sc. Ivica ile

39 Predmet: Ispunjava li mr. sc. Tanja Kutovi uvjete predviene programom doktorskoga studija i moe li joj se odobriti predloena tema

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na svojoj sjednici 13. travnja 2005. ( Klasa: 643 - 02/05 - 07/24, ur. broj 3804 - 240 - 05- 2) u struno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li mr. sc. Tanja Kutovi sve uvjete predviene programom Jednogodinjega doktorskog studija kroatistike i moe li joj se odobriti tema pod naslovom Prilozi u hrvatskoglagoljskim tekstovima 14. 15. stoljea (mentor: prof. dr. sc. Stjepan Damjanovi). Podnosimo Vijeu ovo Izvjee Mr. sc. Tanja Kutovi (ro. Tomai) roena je u Zagrebu 1971. U rodnom je gradu zavrila osnovno i srednje kolovanje te na Filozofskom fakultetu 1996. diplomirala na tadanjem studiju jugoslavistike. Od 1996. do 1997. radi u Knjinicama grada Zagreba, a krajem 1997. izabrana je za znanstvenu novakinju na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljatvo, gdje radi i danas. God. 2001. obranila je magistarski rad Jezik imuna Koiia Benje prema njegovim jezikoslovnim koncepcijama u djelu Kniice od iti rimskih arhierov i cesarov. Sudjelovala je na nekoliko znanstvenih i strunih skupova izlaui na njima ili vodei seminarske skupine (na seminarima za strance). Jednopredmetni doktorski studij kroatistike mr. sc. Tanja Kutovi odsluala je u akademskoj godini 2001/2002. pohaajui dva problemska kolegija: 1. Metodologija istraivanja jezika hrvatskoglagoljskih neliturgijskih tekstova; 2. Starohrvatski i staroslavenski u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima ( ukupno 12 sati nastave, tj. 4 boda) i konsultacije (12 sati = 1 bod) . Poloila je kolokvij Staroslavenski i

40

starohrvatski (1 bod). U travnju 2004. obranila je doktorsku kvalifikacijsku radnju Vremenski prilozi u staroslavenskom jeziku ( 4 boda). Time je skupila potrebnih deset (10) bodova i uspjeno zavrila jednogodinji doktorski studij kroatistike i tako stekla uvjete za pisanje doktorske disertacije. Dodajmo tome da je mr. sc. Tanja Kutovi napisala etiri znanstvena, jedan pregledni i devet strunih radova u kojima je pokazala dobru upuenost u teme o kojima je pisala i poznavanje metodologije znanstvenoga rada. Spominjemo znanstvene radove koji govore o jezikoslovnim koncepcijama i jezikoslovnoj praksi imuna Koiia Benje ( Jezikoslovni stavovi i jezina praksa imuna Koiia Benje, u zborniku Drugi hrvatski slavistiki kongres, Zagreb 2001, 275 - 282; Glagoljaka djelatnost imuna Koiia Benje, u zborniku Blgari ii Hrvati prez vekovete, Sofija 2003, 58 - 65), rad koji je i izravnoj vezi s predloenom temom disertacije ( Prilozi u Istarskom razvodu u zborniku Glagoljica i i hrvatski glagolizam, Zagreb - Krk 2004, 617 - 624) te suautorstvo u izradi Maloga staroslavensko - hrvatskoga rjenika, Zagreb 2004. Predloena je tema doktorske disertacije pod naslovom Prilozi u hrvatskoglagoljskim tekstovima 14. i 15. stoljea. Istraivanja jezika srednjovjekovnih hrvatskoglagoljskih tekstova dalo je znatnih rezultata i o mnogim jezinim osobinama tih tekstova moemo govoriti s velikom sigurnou. No istodobno ta su istraivanja posve zanemarila neka pitanja. Tako o prilozima imamo vrlo malo radova: oni se samo spominju i kadto prevode, a u najboljem se sluaju obrauju kratko i zajedno s drugim nepromjenjivim rijeima. Predloeni doktorski rad bio bi prvi cjelovitiji prikaz priloga u srednjovjekovnom glagoljinom korpusu i ako bi bio dobro izraen, dao bi odgovore na neka vana pitanja, kao to su : odnos priloga u klasinom staroslavenskom prema prilozima u hrvatskoj inaici toga jezika i prema stanju u starohrvatskom jeziku ( na tvorbenoj i uporabnoj

41

razini); razlike s obzirom na funkcionalnu usmjerenost hrvatskoglagoljskih tekstova (liturgijsko : neliturgijsko) i sl. Kako istraivanja priloga u suvremenom hrvatskom jezinom standardu ( i istraivanja priloga u drugim slavenskim idiomima, standardnim i nestandardnim) ostavljaju otvorenim brojna vana pitanja ( jesu li prilozi promjenjive ili nepromjenjive rijei, kakav je njihov odnos prema veznicima, prijedlozima, esticama i drugima), radnja bi mogla pomoi i u odgovorima koji su zanimljivi ne samo za povijest hrvatskoga i staroslavenskoga jezika, nego i ire. S obzirom da se iz priloenoga sinopsisa vidi da je mr. sc. Tanja Kutovi paljivo odabrala korpus tekstova na kojima istrauje naznaene i druge probleme, da si je postavila jasne zadatke i napravila dobar plan rada, moemo od predloene doktorske disertacije oekivati relevantne rezultate. Predlaemo Fakultetskom vijeu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu da prihvati nau ocjenu da mr. sc. Tanja Kutovi ispunjava sve uvjete predviene programom Jednogodinjega doktorskog studija kroatistike i da joj se moe odobriti predloena tema doktorske disertacije pod naslovom Prilozi u hrvatskoglagoljskim tekstovima 14. i 15. stoljea. Zagreb, 12. svibnja 2005. Struno povjerenstvo -----------------------------------------Prof. dr. sc. Stjepan Damjanovi, predsjednik -----------------------------------------Doc. dr. sc. Mateo agar, lan ----------------------------------------Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, lan

42

Fakultetsko vijee Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb

Tanja Kutovi Mlinovi 104 10 000 Zagreb

Sinopsis doktorskoga rada PRILOZI U HRVATSKOGLAGOLJSKIM TEKSTOVIMA 14. I 15. STOLJEA Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: jezikoslovlje Grana: kroatistika Prilozi su "rijei sviju vrsta" (Pranjkovi) pa se njihovim istraivanjem u vezu dovode sve ostale vrste rijei. Istraivanjem priloga u hrvatskoglagoljskim tekstovima 14. i 15. stoljea nastoji se dobiti uvid u dio povijesnojezine problematike koji dosad uope nije obraen, a vaan je i za dobivanje cjelovite slike jezika hrvatskoglagoljskih tekstova i za bolje razumijevanje oblika i funkcije priloga u povijesti hrvatskoga jezika. Dosadanja istraivanja jezika hrvatskih srednjovjekovnih tekstova neopravdano su zanemarivala priloge: oni se samo spominju i prevode, bez ikakve podrobnije obrade. Kad ih se ipak obrauje, to se ini zajedno s drugim nepromjenjivim rijeima (Ivi, Mareti, Jurii, Vondrak, Mirev). U obradama priloga u suvremenom hrvatskom jezinom standardu (Babi, Ragu, Pranjkovi, Hudeek, imi, Katii) obrauje se tvorba priloga (nastanak priloga od pridjeva, zamjenica, brojeva) i njihova sintaktika uporaba (izraavanje okolnosti u kojima se odvija glagolska radnja). Pritom se u priloge esto ubrajaju veznici i prijedlozi. Korpus tekstova na kojima e se obaviti istraivanja ine liturgijski i neliturgijski tekstovi pisani hrvatskom glagoljicom u 14. i 15. st. To su: Koluniev zbornik (1486) i Parika pjesmarica(14. st.) kao neliturgijski tekstovi i Hrvojev misal (1404), Vatikanski misal Illirico 4 (1371-1387), Roki misal (1420) i Misal kneza Novaka (1368) kao liturgijski tekstovi. U analizi priloga pokuat e se utvrditi: a) razlikuje li se uporaba priloga u liturgijskim i neliturgijskim tekstovima; b) razlikuje li se uporaba priloga u tekstovima 14. st. u odnosu na tekstove 15. st.; c) naine na koji su prilozi tvoreni; d) uzajamni odnos starohrvatskih prema staroslavenskim i suvremenim hrvatskim prilozima; e) odnos izmeu priloga i drugih vrsta

43 rijei: prilog- estica/ prijedlog / pridjev/ zamjenica / broj / veznik / glagol- particip; f) sinonimija i homonimija priloga; g) sintaktike funkcije priloga. U istraivanju priloga koristit u se deskriptivno- komparativnom metodom (opisivat u naine tvorbe priloga, polazei od pretpostavke da svaki prilog ima svoje podrijetlo i sufikse koji ih dovode u meusobnu vezu, npr. sufiks gda za vrijeme, -de za mjesto), u izvoenju zakljuaka koristit u se induktivnom- deduktivnom metodom (od pojedinanih priloga dolazit u do opeg zakljuka, ali u i od ve poznatih opih stavova upuivati na pojedinane primjere.) Prikazat u i uestalost pojavljivanja pojedinih oblika priloga i pritom u se koristiti statistikom metodom. Strukturno, u radu e se dati prikaz priloga vremena, mjesta, naina i koliine koji su zabiljeeni u staroslavenskim tekstovima. Prikazat u nain na koji su tvoreni, postojeu sinonimiju i homonimiju, i ukazati na probleme koji postoje kod odreivanja je li neki leksem prilog ili nije. To u uiniti tako da priloge sintaktiki dovedem u vezu s ostalim vrstama rijei. Prikazat u priloge iz navedenih hrvatskih glagoljskih liturgijskih i neliturgijskih tekstova 14. i 15. stoljea i dovesti ih u odnos s opisanim staroslavenskim prilozima. U Zagrebu, 9. oujka 2005. Mentor: _______________________ Prof.dr.sc.Stjepan Damjanovi Voditelj studija: ___________________ Prof.dr.sc.Ivo Pranjkovi Kandidat: ________________ Mr.sc.Tanja Kutovi

44 FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Imenovani na sjednici Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 9. oujka 2005. u struno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li mr.sc. Daniel Mikulaco uvjete predviene programom Jednogodinjeg doktorskog studija knjievnosti i moe li mu se odobriti tema za izradu doktorske disetacije pod naslovom Hrvatska kratka proza 90-tih (mentor dr.sc. Milorad Stojevi, red.prof.), podnosimo ovo

IZVJEE

Mr.sc. Daniel Mikulaco roen je 21. travnja 1969. u Rijeci. Diplomirao je kroatistiku u srpnju 1996. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Nakon diplomiranja radio je kao srednjokolskih profesor i knjiniar, a u veljai 1997. izabran je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Puli. Poslijediplomski studij knjievnosti zavrio je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obranivi magistarsku radnju Rukopisna ostavtina Vinka Kosa (mentor dr.sc. Cvjetko Milanja, red.prof.). U znanstvenom i strunom radu bavi se suvremenom knjievnom i likovnom problematikom, pa je objavio vie lanaka, predgovora i osvrta u asopisima, kao i nekoliko kataloga i predgovora izlobama. Bavi se i knjievnim radom, a sudjelovao je u radu Treeg Hrvatskog slavistikog kongresa referatom Knjievnost i totalitarizam. Sada radi kao asistent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Puli, gdje vodi seminar iz kolegija Novija hrvatska knjievnost. Mr.sc. Mikulaco zavrio je jednogodinji doktorski studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2002/2003. Bio je izvrstan student i sve je propisane ispite poloio s odlinim uspjehom. Vrlo je uspjeno suraivao s mentorom, a isticao se i u raspravama u pojedinim kolegijima. Sinopsis njegove doktorske disertacije, naslovljene Hrvatska kratka proza 90-tih, pokazuje izuzetno poznavanje teorije proze, osobito sloene problematike teorijskog razgranienja kratkih proznih vrsta. Metodoloki postupci, zasnovani na analizi i interpretaciji, obeavaju visoku razinu znanstvene obrade, a iroko poznavanje osobito suvremene hrvatske knjievnosti, kao i naglaavanje ireg kulturnog konteksta, sigurna su polazita izrade mogue vrlo vrijedne kako teorijske tako i knjievnopovijesne studije.

45 Zbog svega toga drimo da je mr.sc. Daniel Mikulaco uspjeno izvrio sve obveze predviene programom doktorskog studija knjievnosti i da je tema njegove disertacije dobro izabrana jer omoguuje knjievnoteorijsko i knjievnopovijesno istraivanje koje e omoguiti znanstvene uvide u vano razdoblje razvitka hrvatske kratke proze, pa predlaemo da Fakultetsko vijee usvoji ovo Izvjee. U Zagrebu, 15. svibnja 2005. 1. dr.sc. Milivoj Solar, red.prof. 2. dr.sc. Milorad Stojevi, red.prof (Filozofski fakultet u Rijeci) 3. dr.sc. Goran Kalogjera, red. prof (Filozofski fakultet u Rijeci)

46 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu


Ivana Luia 3 10 000 Zagreb

Daniel Mikulaco
Bartolomeova 8 52 100 Pula

sinopsis doktorskog rada HRVATSKA KRATKA PROZA 90-ih

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: Grana: 1. Uvod Budui da na Filozofskom fakultetu u Puli, na Odsjeku za kroatistiku ve vie godina vodim seminar iz kolegija Novija hrvatska knjievnost, svoj znanstveni interes i djelovanje nastojim usmjeravati prema prouavanju suvremene hrvatske knjievne produkcije, osobito prozne. Predloena tema doktorskog rada stoga se odnosi na istraivanje knjievno-teorijskih, knjievno-povijesnih te drutveno-kulturolokih aspekata, osobitosti, manifestacija, i percepcija kratkih proznih vrsta i anrova kao dominantnih oblika knjievnog izraza proteklog desetljea i suvremenosti uope. Poznato je da su turbulentne devedesete (i u knjievnom smislu) snano obiljeene produkcijom upravo kratkih proznih vrsta; o emu je u posljednjih nekoliko godina napisano neto strunih i znanstvenih radova, a ponajvie kritiarsko-urnalistikih osvrta, recenzija i polemika te tiskano nekoliko antologijskih izbora i otvoreno nekoliko tematskih webstranica.1 Stoga se moe govoriti o svojevrsnoj kritinoj masi (ije se sastavnice anrovski i na razini modela diskurzivne prakse nadaju kao vrlo heterogene), koja uspostavlja mogunost da se, uz sada ve postojeu nunu vremensku distancu, razloi kritiki, analizira i interpretira iz pozicija suvremenih knjievno-teorijskih pristupa, te prikae u obliku sintetskog znanost o knjievnosti hrvatska knjievnost

Navodim tek neke radove i dosadanje antologijske izbore koji tretiraju prvenstveno kratku priu (short story): - Potari lakog sna- proza Quorumova narataja, ur. Kreimir Bagi, Quorum, br. 2/3, Zagreb, 1996.; 22 u hladu antologija nove hrvatske proze 90-ih, ur.Dalibor impraga/ Igor tiks, Celeber, Zagreb, 1999.; Fakat, ur. Kruno Lokotar/ Nenad Rizvanovi, Celeber, Zagreb, 2001.; Goli grad - antologija hrvatske kratke prie 80ih i 90-ih, ur. Kreimir Bagi, Naklada MD, Zagreb, 2003.; Helena Sabli Tomi: Montaa citatnih atrakcija, Matica hrvatska, Osijek, 1998.; Jagna Poganik: Quorumai protiv novih prozaika, u: Backstage, Pop & Pop, Zagreb, 2002., str. 276 -282; ...

47 anrovskog i knjievno-povijesnog pregleda scene i produkcije kratkih proznih vrsta tijekom 90-ih. 2. Teorijska podloga Plan knjievno-teorijske razrade disertacije temelji se na nekoliko razina: 1. Razrada (opis) terminolokih, generikih i strukturalnih obiljeja, u predmetnom razdoblju prakticiranih, kratkih proznih vrsta i anrova; 2. Razmatranje naratoloke terminologije, razliitih koncepcija, pristupa i priloga suvremenoj teoriji pripovijedanja i teoriji proze2, s posebnom usmjerenou na kratke vrste i anrove; 3. Iitavanje prisutnih modela diskurzivnih knjievnih praksi (matrica) s izraenim sistemsko-teorijskim pozicioniranjem, kao pristupom koji, ini se, uspijeva ocrtati konture knjievnih (podsistem/ sistem) i izvanknjievnih odnosa i procesa3 ( okolina/ sistem) u 90-ima. 3. Ue podruje rada Za predloenu sintetsku koncepciju rada, osim podrobne knjievno-teorijske razrade, nunim se nadaje i knjievno-povijesni (dijakronijski) pregled nastanka, razvoja i prisutnosti pojedinih proznih vrsta i anrova, kako u okvirima svjetske, tako i hrvatske knjievnosti. Obje razine predstavljaju osnovu za analizu i interpretaciju konkretnih knjievnih tekstova (proizvoda) autora4 produktivnih i/ ili afirmiranih tijekom 90-ih; bilo da su pisali kratke prie (short story), novele, pripovjetke (fiction), ili su su pak, o obzirom na ratnu i socijalnu zbilju prve polovice desetljea, iskazivali sklonost razliitim dokumentaristikim, autobiografskim, dnevnikim, crtiarskim, reportanim, anegdotalnim, epistularnim, ... veristikim (faction) oblicima pripovjednog diskursa, a koji do sada nisu u dovoljnoj mjeri analizirani. 4. Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos S obzirom na naznaeno, kao ciljevi istraivanja istiu se: 1. Kritiko iitavanje poetikih tendencija i modela prozne prakse, 90-ih. 2. Nastojati meusobno razluiti i definirati anrovske odrednice i okvire kratkih proznih vrsta; koje se poesto poistovjeuju ili brkaju. 3. Analizirati i interpretirati odreen broj reprezentativnih (poetiki, strukturalno, diskurzivno, anrovski i tematski, ... razliitih) tekstova. 4. Dijakronijskim razmatranjem utvrditi u kojoj je
2

Relevantni autori poput Tzvetana Todorova, Borisa Tomaevskog, Milivoja Solara, Jonathana Cullera, Aleksandra Flakera, Andrewa Gibsona, Cvjetka Milanje, Vladimira Bitija, Rolanda Barthesa, Gerarda Genetta, Umberta Ecoa, Vladimira Proppa, Jean-Francoisa Lyotarda, Andrea Jollesa, Northropa Fryea, Erica Auerbacha, Dietricha Schwanitza, ...
3 4

Polazi se od teorije sistema (socijalni sistemi/ psihiki sistemi) Niclasa Luhmanna

Borivoj Radakovi, Miljenko Jergovi, Zoran Feri, Ante Tomi, Robert Perii, Milko Valent, Edo Popovi, Viktor Ivani, Stanko Andri, Senko Karuza, Neven Uumovi, Sibila Petlevski, Marinela, Damir Karaka, Drago Orli, Tarik Kulenovi, Roman Simi, ...

48 mjeri kratka proza 90-ih proizvod kontinuiteta bogate hrvatske tradicije proznih oblika, koliko se naslanja na svjetsku tradiciju (klasinu, modernu i postmodernu), a u kojoj je mjeri rezultat specifinih drutvenih, politikih, socijalnih, kulturnih i duhovnih okvira minulog desetljea. 5. Ponuditi, kako je ve u uvodu spomenuto, relevantan sintetski i kritiki prilog problematici kratkih proznih vrsta, kao apsolutno dominantnih knjievnih oblika 90-ih. 5. Metodoloki postupci Kako je rije o prijedlogu (nacrtu) tematski podosta iroko zamiljenog istraivanja sintetskog karaktera, metodoloki postupci moraju biti usmjeravani prema izboru znanstveno relevantnih knjievno-teorijskih i knjievno-povijesnih podataka primjerenih za analizu i interpretaciju izabranih proznih ostvaraja. 6. Struktura rada I. II. Uvod 1. Knjievno-teorijski prikaz 2. Knjievno-povijesni prikaz 2.1. Prikaz kulturolokih procesa i odnosa III. IV. Razrada 1.Analiza i interpretacija tekstova Sinteza

Pula; 1. prosinca 2004. Mentor:


dr. Milorad Stojevi, red.prof.

Voditelj studija:
dr. Milivoj Solar, red. prof.

Kandidat: mr. Daniel Mikulaco

49 Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Ulica Ivana Luia 3, Zagreb VIJEU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

Predmet: Ocjena zadovoljavanja uvjeta propisanih programom poslijediplomskog doktorskog studija i prihvaanje teme doktorskog rada Vesne Lovri Planti Vesna Lovri Planti predala je Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 23. rujna 2003. molbu za prihvaanje teme doktorskog rada pod naslovom STILSKE OSOBINE U RAZVOJU OBLIKOVANJA KUNIH SATOVA S POSEBNIM OSVRTOM NA HRVATSKU KULTURNU BATINU. Pristupnica je upisala poslijediplomski znanstveni studij povijesti umjetnosti. Temeljem uvida u priloenu dokumentaciju konstatiramo da je Vesna Lovri Planti ispunila sve obveze doktorskog studija propisane programom poslijediplomskog znanstvenog studija povijesti umjetnosti u trajanju od est semestara: pohaala je sva predavanja, izradila predviene seminarske radova, poloila propisane ispite s prosjekom ocjena odlian (5), sudjelovala je u znanstvenoistraivakom radu, s mentorom je dogovorila temu disertacije, izradila je dva znanstvena rada koja je verificirao voditelj postdiplomskog studija povijesti umjetnosti na Sveuilitu u Zagrebu dr. sc. Ivo Maroevi. Obrazloenje i opravdanost predloene teme disertacije i njezin znanstveni doprinos Predloena tema disertacije STILSKE OSOBINE U RAZVOJU OBLIKOVANJA KUNIH SATOVA S POSEBNIM OSVRTOM NA HRVATSKU KULTURNU BATINU nadovezuje se na dosadanji znanstvenoistraivaki rad Vesne Lovri Planti, vie kustosice u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Ona je naime od 1997. prva voditeljica zbirke satova MUO, najvee i najvanije u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Za stalni postav MUO koncipirala je dvije dvorane u kojima su po prvi put u povijesti Muzeja izloeni satovi kao zasebna stilsko-tematska cjelina. Objavila je niz strunih i znanstvenih lanaka o satovima kao uporabnim i estetskim predmetima, priredila vie izlobi i objavila dvije knjige, Depni sat i Budilica, jedine koje je napisao neki hrvatski autor o toj problematici koja zadire u povijest svakodnevne i elitne kulture, umjetnosti i tehnologije. Dosadanjim istraivanjem i radovima koji su iz njega proizali Vesna Lovri Planti dokazala je da suvereno poznaje povijest urarstva i da posjeduje sva potrebna znanja i iskustvo potrebno za obradu predloene teme u obliku doktorskog rada.

50 U tom radu pritupnica e analizirati stilske osobine oblikovanja i dekoracije kunih satova u okviru odgovarajueg povijesnog i kulturolokog konteksta od 16. do 20. stoljea. Istraivaki materijal od kojeg polazi i na kojem se temelje njezine analize jesu satovi u muzejskim zbirkama na podruju kontinentalne Hrvatske. Obrada grae uslijedit e metodom komparativne analize, analize stila i oblika, prouavanjem materijala i arhivskih vrela, odnosno relevantne muzejske dokumentacije i znanstveno-strune literature. Osobita vrijednost njezina rada bit e katalog satova sauvanih na podruju kontinentalne Hrvatske. Tema rada vrijedna je i opravdana kao istraivanje specifine kulturne batine s podruja primjenjenih umjetnosti, koje je usko povezano sa zbivanjima na razini tzv. elitne umjetnike proizvodnje, a koje do sada kod nas nije provedeno. Osim analize stila i njegovih mijena u oblikovanju satova u radu e se analizirati i njihova ikonografija, prizori i teme i njihova povezanost sa stilskim opredjeljenjem odreenog doba ili odreene sredine. Znanstveni doprinos rada sastoji se u stvaranju prvog sustavnog, znanstveno utemeljenog povijesnog pregleda te vrijedne kulturnoumjetnike grae u kontinentalnoj Hrvatskoj, popraenog svom potrebnom kritikom aparaturom koja e sluiti kao polazite daljnjim pojedinanim ili obuhvatnim istraivanjima. Povjerenstvo stoga smatra da se tema STILSKE OSOBINE U RAZVOJU OBLIKOVANJA SATOVA S POSEBNIM OSVRTOM NA HRVATSKU KULTURNU BATINU Vesne Lovri Planti moe prihvatiti kao tema doktorskog rada.

dr. sc. Milan Pelc predsjednik povjerenstva

dr. sc. Vesna Bui lanica povjerenstva

akademik Vladimir Markovi lan povjerenstva

51 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3, Zagreb Vesna Lovri Planti Gundulieva 22a 10000 Zagreb

Sinopsis doktorskog rada STILSKE OSOBINE U RAZVOJU OBLIKOVANJA KUNIH SATOVA S POSEBNIM OSVRTOM NA HRVATSKU KULTURNU BATINU

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest umjetnosti Grana: primijenjena umjetnost 1. Uvod Dva su osnovna motiva za odabir navedene teme. Prvi je provoenje analize stilskih osobina u oblikovanju i elementima dekoracije kunih satova te njihovo kontekstualiziranje unutar istodobne umjetnike produkcije na temelju provedene komparativne analize Drugi je valoriziranje satova koji se uvaju u muzejskim zbirkama na podruju kontinentalne Hrvatske ime e se dobiti uvid u zastupljenost pojedinih tipova sata i proizvoaa na spomenutom teritoriju. 2. Teorijska podloga U prouavanju stilskih karakteristika kunih satova nuno je odrediti korelaciju s drugim predmetima umjetnike i umjetniko-obrtne produkcije koji pripadaju istom vremenu. Konzultirat e se radovi svjetskih (F. J. Britten, G. H. Baillie, J. Abelar, A. Randall, R. Mhe, H. Kahlert, Bassermann-Jordan, V. Bui ...) i hrvatskih (I. Bach, N. Bezi-Boani, N. Premerl, M. kiljan, K. Firinger, M. Balabani-Faini) povjesniara umjetnosti i povjesniara urarstva. Pored toga konzultirat e se i djela teoretiara umjetnosti koji se bave problemima stila (A. Riegl, G. Semper, H. Sedelmeyr). 3. Praktina primjenjivost spoznaja do kojih se kani doi Rezultati istraivanja primjenjivi su na podruju povijesti stila. Takoer su bitni kako bi se urarska produkcija integrirala u opu povijest umjetnosti. Pored toga na temelju sauvanih predmeta dobio bi se relevantan uvid u produkciju i recepciju satova na podruju kontinentalne Hrvatske. 4. Ue podruje rada Izvrit e se podpodjela po stilskim razdobljima - od kasne renesanse kada su izraeni prvi kuni satovi sauvani u hrvatskim zbirkama, preko baroka, rokokoa, klasicizma, empirea, bidermajera, historicizma do secesije, art decoa i satova izraenih u posljednjih pedeset godina. Predoit e se i elaborirati tipovi karakteristini za pojedino razdoblje: u renesansi stolni satovi, u baroku podni, tabernakl satovi i tako dalje. (Koristit e se primjeri koji

52 pripadaju hrvatskoj kulturnoj batini.) Definirat e se oznake stila u oblikovanju, izboru materijala, dekoraciji, ikonografiji. Budui da u izradi satova, pored urara, sudjeluju zlatari, kipari, minijaturisti, graveri, emaljeri, stolari provest e se analiza i komparacija s istodobnim radovima pojedinih umjetnika, odnosno umjetnikih zanatlija u drugim materijalima. Oko tri stotine satova na kojima e se elaborirati tema bit e predoeno kroz podatke o materijalu i tehnici izrade, vremenu, mjestu i autoru, tehnikim detaljima vezanim za funkcioniranje mehanizma, a provest e se i stilsko-morfoloka analiza te analiza elemenata dekoracije. 5. Ciljevi istraivanja Nakon provoenja detaljne stilsko-morfoloke analize precizirat e se, odnosno eventualno korigirati neke dosadanje atribucije i datacije. Vidjet e se koliko se u oblikovanju i ukraavanju satova odraavaju stilske oznake pojedinog perioda, a koliko utjeu neki drugi faktori (primjerice specifinost funkcije, tehnika poboljanja). Naposljetku, posredstvom sauvanih primjeraka, dobit e se uvid u produkciju i recepciju kunih satova na teritoriju kontinentalne Hrvatske od 16. do 20 stoljea. 6. Metodoloki postupci Da bi se prouio odabrani obuhvat grae prikupit e se dosadanja dokumentacija i publicirani radovi, prouit e se relevantna arhivska graa kao ishodite za detaljnu analizu oblika, materijala, motiva, tehnika, nakon ega e uslijediti sintetiziranje i markiranje zajednikih osobina. Obradit e se satovi iz zbirki Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog povijesnog muzeja, Gradskog muzeja Varadin, Muzeja Meimurja akovec, Gradskog muzeja Karlovac, Muzeja poeke kotline u Poegi, Muzeja brodskog posavlja u Slavonskom Brodu i Muzeja Slavonije u Osijeku. Nakon provedene obrade i prikupljanja arhivske grae pristupit e se sintetiziranju, interpretaciji i izvoenju zakljuaka. 7. Nacrt strukture rada U uvodnom dijelu dat e se kratki prikaz postanka i razvoja kunog sata. U sljedeim poglavljima provodit e se stilsko-morfoloka analiza pojedinih tipova kunog sata po stilskim razdobljima, te komparativna analiza u odnosu na srodan materijal. Nakon zakljuka slijedi opsean katalog satova sauvanih na podruju kontinentalne Hrvatske. Na kraju e biti navedena koritena literatura i arhivska graa. Mentor dr. Vesna Bui, muzejska savjetnica Voditelj poslijediplomskog studija prof. dr. Ivo Maroevi

Kandidat Vesna Lovri Planti, dipl. pov. umj.

53 VIJEU FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU Predmet: Ocjena podobnosti pristupnika i teme doktorske disertacije Vijee Filozofskoga fakulteta imenovalo nas je u struno povjerenstvo koje e utvrditi je li Kreimir ojat ispunio sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i moe li se odobriti tema pod naslovom Sintaktiki i semantiki opis glagolskih valencija u hrvatskom. O utvrenome podnosimo sljedee IZVJEE Pristupnik Kreimir ojat, asistent u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, roen je 1971. godine u Zagrebu. Upisao je i diplomirao studij engleskoga jezika i knjievnosti i njemakoga jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Poslijediplomski studij lingvistike upisao je 1998. godine te poloio sve propisane ispite s prosjenom ocjenom 4,73, izradio je sve propisane seminarske radove i obranio kvalifikacijski rad 23. listopada 2002. godine. Pristupnik je dosad objavio dva izvorna znanstvena lanka, jedno poglavlje u knjizi i dva prethodna priopenja. U prvom znanstvenom radu (Identifikacija prijevodnih ekvivalenata u Hrvatsko-engleskom paralelnom korpusu, 2002, s M. Tadiem) po prvi se put ispituju metode automatskoga pronalaenja prijevodnih ekvivalenata u paralelnim korpusima pri emu je jedan od jezika u paru predstavlja hrvatski. Dobiveni su iznimno zanimljivi rezultati uporabom statistikih mjera za pronalaenje kolokacija i uporabom istih mjera za pronalaenje prijevodnih ekvivalenata na razini pojedinanih rijei kao i na razini kombinacija parova rijei. Drugi rad (Finding Multiword Term Candidates in Croatian, 2003. s M. Tadiem) u polumilijunskome korpusu tekstova s financijskoga podruja prouena je uporaba statistikih mjera supojavljivanja kombinacija vie rijei u hrvatskome te takvo dobivanje popisa kandidata za termine u nekom podruju. U poglavlju u knjizi BarnbrookDanielsson-Mahlberg (2005) Meaningful Texts: The Extraction of Semantic Information from Monolingual and Multilingual Corpora, Continuum, London-New York, pod naslovom The Applicability of Lemmatization in Translational Equivalents Detection (2005. s M. Tadiem i S. Fulgosi) ispitivano je u kolikoj mjeri postupak lematizacije utjee na tonost primjene statistikih mjera supojavljivanja u flektivno bogatom jeziku kao to je hrvatski. Osim navedenih znanstvenih radova pristupnik je odrao osam referata, etiri na meunarodnim i etiri na domaim skupovima. Kreimir ojat predlae u svome sinopsisu kao predmet doktorske disertacije sintaktiki i semantiki opis glagolskih valencija u hrvatskome jeziku uz primjenu postavki teorije valentnosti te njoj srodnih pristupa ponajprije temeljenih na rjenicima glagolskih valencija. Deskriptivni dio samoga rada obavit e se na temelju uvida u Hrvatski estotni rjenik (Mogu-Bratani-Tadi 1999.) kao i Hrvatski nacionalni korpus (Tadi 2002.) istraivanjem e se obuhvatiti glagoli relevantni s obzirom na njihovu estotu. Analiza glagola podrazumijeva opis njihovih aktanata kao karakteristinoga sintaktikog obrasca tj.

54 reeninoga modela (Helbig/Buscha 1986). Takvim se istraivanjem eli stei uvid u vrstu i irinu te estotu ostvarenih reeninih modela u hrvatskome te time dobiti reprezentativni uzorak kao temelj za daljnju obradbu. Podatci dobiveni ovakvom analizom korpusa posluit e kao podloga za izradbu specijaliziranoga raunalnoga leksikona valencija. Valencijski opis predstavlja prvi korak u cjelovitome raunalnome modelu funkcioniranja hrvatskih glagola koji je model nezaobilazan da izgradnju raunalnojezikoslovnih alata za sintaktiku analizu (parsing) hrvatskih reenica. Takav semantiko-sintaktiki pristup analizi stvarne, korpusno podrane jezine grae predstavlja novost kako u metodologiji tako i u opsegu te e zacijelo dovesti do znatnih novih spoznaja o funkcioniranju hrvatskih glagola, osobito u svjetlu moguih perspektiva raunalne obradbe hrvatskoga jezika. Smatramo da je pristupnik svojim kvalifikacijskim radom i objavljenim radovima kvalificiran da u dogovoru s mentorima dalje istrauje i pie doktorsku disertaciju iz izabranoga podruja pa predlaemo Vijeu da prihvati temu Sintaktiki i semantiki opis glagolskih valencija u hrvatskome.

1. dr. sc. Milena ic-Fuchs, red. prof. predsjednica povjerenstva 2. dr. sc. Marko Tadi, izv. prof. lan povjerenstva 3. dr. sc. Mario Brdar, izv. prof. Filozofski fakultet u Osijeku lan povjerenstva

U Zagrebu, 30. svibnja 2005.

55 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Kreimir ojat Buconjieva 30 10000 Zagreb

Sinopsis doktorskog rada SINTAKTIKI I SEMANTIKI OPIS GLAGOLSKIH VALENCIJA U HRVATSKOM

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: jezikoslovlje Uvod Glagol svojim znaenjem i sintaktikim realizacijama oblikuje reenicu i predstavlja jednu od osnovnih kategorija njezina opisa. Kao temeljno ishodite pri takvom opisu glagol je u sreditu zanimanja teorije valentnosti nazvane prema Tesnirovoj (1959) primjeni pojma iz prirodnih znanosti u lingvistici. Teorija valentnosti glagol promatra kao reenini element koji predodreuje i odreuje ostale elemente u reenici. Tesnire (1959) reenine elemente dijeli u nadreene (u pravilu glagol) i podreene. Podreeni se elementi (aktanti/cirkumstantni) meusobno razlikuju u vrsti veze s glagolom. Unutar teorije valentnosti odnos dopuna (prema Tesnireu aktanti) i dodataka (prema Tesnireu cirkumstanti) jedno je od sredinjih pitanja. Dopunama se obino smatraju oni elementi reenice koji se u njoj moraju ostvariti s obzirom na znaenje glagola, odnosno oni elementi koji se ne mogu iz nje isputati. Glagol otvara prazna mjesta koja dopune moraju obavezno popuniti, dok mjesta za dodatke otvaraju bilo dopune bilo znaenje itave reenice (npr. modalnost). Kriterij za odreivanje dopuna i dodataka, kao i za razlikovanje izmeu obaveznih i fakultativnih dopuna s jedne strane i dodataka s druge ovisi o tome to se podrazumijeva pod pojmom valencije. U tom se smislu u literaturi govori o logikoj, semantikoj i sintaktikoj valenciji (Helbig, 1992; Jacobs, 1994), dok se takoer spominje i komunikacijska i pragmatika valencija (Storrer, 1992; Welke, 1988). Opis glagola prema naelima teorije valentnosti primjenjuje se u mnogim podrujima (npr. usvajanje jezika, leksikografija, raunalna lingvistika). Za hrvatski jezik resursi izraeni u navedenom teorijskom okviru vrlo su ograniena opsega i u tiskanom obliku (Filipovi (ur.), 1993), dok u elektronikom obliku gotovo da ih nema. Teorijska podloga i ue podruje rada Elektroniki, odnosno raunalno pohranjeni resursi odreenoga jezika predstavljaju temelj njegove strojne obrade. Na temelju jezinih resursa razvijaju se jezini alati koji slue za analizu jezika na glasovnoj/fonemskoj/grafemskoj te morfolokoj, sintaktikoj,

56 semantikoj i pragmatikoj razini, kao i alati koji objedinjuju navedene razine, npr, sustavi za strojno ili strojno potpomognuto prevoenje (Tadi, 2003). Raunalno pohranjeni resursi za hrvatski jezik izraeni u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta u sadanjem stupnju razvoja obuhvaaju korpuse hrvatskog jezika (primarno Hrvatski nacionalni korpus), paralelne korpuse hrvatskog i nekolicine stranih jezika te Hrvatski morfoloki leksikon. Razvoj resursa, odnosno leksikona s morfosintaktikim, sintaktikim i semantikim podacima za sada je u poetnoj fazi. U sklopu raunalne lingvistike, koja se snano razvija posljednjih dvadesetak godina, takvi raunalno pohranjeni leksikoni s morfosintaktikim, sintaktikim i semantikim podacima slue kao podloga u itavom nizu grana poput strojne sintaktike analize teksta, strojnog prevoenja, crpljenja obavijesti iz korpusa, generiranja teksta itd. Takvi specijalizirani leksikoni predstavljaju nezaobilazni korak u daljnjem razvitku jezinih resursa te alata za analizu hrvatskog jezika na sintaktikoj i semantikoj razini. Ciljevi istraivanja i metodoloki postupci Cilj je rada prikazati osnovne postavke teorije valentnosti te lingvistikih teorija s kojima ona ima zajednikih toaka te ih primijeniti na opis hrvatskih glagola. U radu e se prikazati praktina primjena postavki teorije valentnosti te njoj srodnih pristupa na temelju rjenika glagolskih valencija (npr. Helbig/Schenkel, 1969; Schumacher, 1986) kod kojih se razlike u shvaanju pojma i raspona valentnosti odraavaju u primijenjenom opisu glagola. Istraivanjem e se obuhvatiti glagoli koji su relevantni s obzirom na frekvenciju pojavljivanja prema podacima iz Hrvatskog estotnog rjenika (Mogu, Bratani, Tadi, 1999) te Hrvatskog nacionalnog korpusa (Tadi 2003). Za analizu glagola koja podrazumijeva opis njihovih aktanata te sintaktikog obrasca, odnosno reeninog modela (Samardija, 1986/19871988; Helbig/Buscha, 1986; Schnorrbusch, 1998) koristit e se sustav za pretragu Hrvatskog nacionalnog korpusa Bonito (Rychly, 2000). Cilj istraivanja predstavlja prikaz ostvarenih reeninih modela reenica iz korpusa, odnosno zabiljeenih primjera uporabe odabranih glagola u Hrvatskom nacionalnom korpusu, ali takoer i ostalim korpusima hrvatskog jezika sastavljenih u Zavodu za lingvistiku. Takvim se istraivanjem eli stei uvid u vrstu i irinu ostvarenih reeninih modela u hrvatskom jeziku te dobiti reprezentativni uzorak kao temelj za daljnju obradu. Podaci dobiveni analizom korpusa bit e pohranjeni u elektronikom obliku te e posluiti kao podloga za izradu specijaliziranoga raunalnog leksikona.

Struktura rada Rad je podijeljen u tri vee cjeline. U prvom dijelu prve cjeline razmatraju se temeljna teorijska pitanja vezana uz valentnost glagola. U drugom dijelu ove cjeline prikazuju se postavke autora koje izravno ne pripadaju u ue podruje teorije valentnosti, ali s kojima se teorija valentnosti podudara ili ih integrira, pri emu se ponajprije misli na Fillmoreovu (1968) teoriju dubinskih padea, pristupe izrasle na njenim postavkama (npr. Cook, 1979), Jackendoffovu (1983/1990) teoriju o tematskim ulogama, pojmovne sheme Gise Rauh (1988) itd. U prvom dijelu druge cjeline razlae se mogunost podjele glagola prema semantikim poljima (Fellbaum, 1999; Russnet 2004; Schumacher, 1986; Levin, 1993) te principi njihova strukturiranja u raunalnim leksikonima (Pala, Sevecek, 1999; Walker, Zampolli, Calzolari, 1995). U drugom dijelu ove cjeline prikazuju se relevantni elektroniki leksikoni s tog

57 podruja, nain kodiranja morfosintaktikih i semantikih podataka i teorijski okvir i smjernice koje su posluile kao podloga pri njihovoj izradi (Eagles, 1996/1999). Posebna pozornost usmjerena je na opis znaenja i uporabe glagola u raunalnim leksikonima temeljenima na meusobnom odnosu znaenja poput WordNeta (Miller, 1993), Eurowordneta (Vossen, 1998) te Frameneta, leksikona temeljenog na teoriji o scenama i okvirima (Baker, Fillmore, Lowe, 1998). Trea cjelina, koja obuhvaa praktini dio rada, odnosi se na korpusnu analizu reenica koje sadre odabrane glagole i kodiranje ostvarenih reeninih modela. Rezultati dobiveni tim postupkom svoju primjenu pronalaze u daljnjem razvoju jezinih resursa za hrvatski jezik u digitalnom obliku, a istovremeno predstavljaju prvi korak u izgradnji specijaliziranih leksikona kao temelja za sintaktiku i semantiku analizu hrvatskog jezika, bila ona strojna ili ne.

MENTOR: PROF. DR. MARKO TADI ___________________________

KOMENTOR: PROF. DR. MILENA IC-FUCHS ____________________________

VODITELJICA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA LINGVISTIKE: DR. VESNA MUHVI-DIMANOVSKI _______________________________

KANDIDAT: KREIMIR OJAT _______________________________

Zagreb, 4.3. 2005.

58

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskoga rada

Mate Milas Zeleni brijeg 7 10000 Zagreb

NASTAVA HRVATSKE SKLADNJE U OSNOVNOJ KOLI Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: metodika nastave hrvatskoga jezika UVOD Nastava skladnje esto se svodi tek na opis gramatikoga ustrojstva jednostavne ili sloene reenice, uglavnom dekontekstualizirane. Najvanijim biva to da uenik znade prepoznati subjekt, predikat..., subjektnu, predikatnu reenicu itd. Premda je takvo pouavanje itekako dobro za razvoj logikoga miljenja i usvajanje osnovnih gramatikih pojomova, jedna je od bitnih zadaa metodike nastave jezika osmiljavati nove metode kojima bi se takvo deskriptivno znanje to bolje iskoristilo za uenikovo potpunije ovladavanje standardnim jezikom te usmeno i pismeno izraavanje. Ovaj bi rad htio biti prilog takvim nastojanjima. Analizom kolskih gramatika, udbenika i vjebenica prikazao bih dananju nastavu hrvatske skladnje u hrvatskom osnovnom kolstvu te bih je usporedio s nastavom skladnje materinskoga jezika u drugim zemljama. Pokuao bih utvrditi koliko dananja nastava hrvatske skladnje pomae osnovnokolcima u boljem usmenom i pismenom izraavanju i usvajanju standardnoga jezika. Ralambom uenikih pismenih radova istraio bih koji su najei sintaktiki i sintaktostilski otkloni od standardnojezine norme i utvrdio bih koliko su ti problemi zastupljeni u kurikulumu. Istraio bih takoer kako na nastavu skladnje gleda suvremena metodika pouavanja materinskoga jezika, domaa i strana. Na osnovi analize nastave skladnje materinskoga jezika i na osnovi raznih teorijskih i praktinih spoznaja metodike nastave jezika predloio bih metode kojima bi se poboljala nastava skladnje. TEORIJSKA PODLOGA Rad bi se temeljio na spoznajama metodike nastave jezika, kroatistike i lingvistike (razliiti pogledi na skladnju: strukturalistiki, transformacijsko-generativni, zavisnovalencijski i drugi; imanentna gramatika, tekstna lingvistika, primijenjena lingvistika). Teorijsku bi podlogu inile spoznaje do kojih su u navedenim znanstvenim disciplinama doli hrvatski, britanski, ameriki, ruski i drugi znanstvenici. UE PODRUJE RADA Jezgra bi rada bila ralamba naina na koji se uenici osnovne kole pouavaju hrvatskoj skladnji, uoavanje nedostataka takve nastave i prijedlozi za poboljanje nastave skladnje. III. II. I.

59 Na korpusu uenikih pismenih radova istraio bih ueniku uspjenost u poznavanju i primjeni sintaktike i sintaktostilistike norme hrvatskoga standardnog jezika, tj. uoio bih najea odstupanja od norme te probleme u stvaranju reenica i teksta. Pokuao bih takoer opisati ueniku imanentnu gramatiku, sintaktiku kompetenciju na pojedinim obrazovnim stupnjevima. Na osnovi spoznaja lingvistike i metodike znanosti uspostavio bih nove metodike postupke i metode koji bi trebali pridonijeti uspjenijem pouavanju skladnje. IV. CILJEVI ISTRAIVANJA: - opisati nastavu hrvatske skladnje u hrvatskom osnovnom kolstvu - usporediti nastavu hrvatske skladnje u hrvatskom osnovnom kolstvu s nastavom skladnje materinskoga jezika u drugim zemljema - istraiti koliko nastava hrvatske skladnje pomae uenicima u pismenom i usmenom izraavanju - ispitati ueniku imanentnu gramatiku, sintaktiku kompetenciju na pojedinim obrazovnim stupnjevima - uoiti najee sintaktike i sintaktostilske pogrjeke u uenikim pisanim radovima - iznijeti i komentirati stajalita suvremene metodike materinskoga jezika u vezi s nastavom skladnje - uspostaviti nove metodike modele koji bi trebali pridonijeti uspjenijem pouavanju hrvatske skladnje i uporabi steenoga znanja za bolje usvajanje standardnoga jezika te usmeno i pismeno izraavanje.

METODOLOKI POSTUPCI Rad bi se temeljio na empirijskoj i komparativnoj metodi, na metodi ralambe, vrjednovanja, na metodi usustavljivanja i klasifikacije kolskih gramatika i kolskih jezinih udbenika i na metodi usporedbe tih djela sa znanstvenim gramatikama te znanstvenim i strunim radovima u kojima je obraivana problematika skladnje. Dio rada temeljio bi se na metodi pokusa. U ralambi uenikih pismenih radova bio bi provjeren stupanj usvojenosti sintaktike i sintaktostilistike norme hrvatskoga standardnog jezika na razliitim obrazovnim razinama u osnovnoj koli te ispitana uenika sposobnost stvaranja reenica i teksta. OSNOVNA STRUKTURA RADA Rad bi se sastojao od ovih dijelova: predgovor, uvod, nastava hrvatske skladnje u hrvatskom osnovnom kolstvu, nastava skladnje materinskoga jezika u drugim zemljama, teorija (teorije) skladnje na kojoj je nastava zasnovana, nastava skladnje u uenikom usmenom i pismenom izraavanju, normativna skladnja hrvatskoga standardnog jezika u osnovnokolskoj nastavi, sintaktike i sintaktostilske pogrjeke u uenikim pismenim radovima, promiljanja suvremene metodike u vezi s nastavom skladnje materinskoga jezika, novi metodiki modeli, zakljuci, popis literature. Mentor: dr. sc. Vlado Pandi, red. prof. Voditelj studija: dr. sc. Ivo Pranjkovi Student: Mate Milas V.

IV.

60 Sonja Ber Frukogorska 8b 31 000 Osijek

ELEMENTI EKSPRESIONIZMA U DRAMSKIM TEKSTOVIMA EUGENEA O'NEILLA Sinopsis magistarskog rada

Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: znanost o knjievnosti

1) Uvod Kao istaknuti ameriki dramski pisac, Eugene O'Neill imao je velikog udjela u osnivanju modernoga amerikog kazalita. Iako su estetika gibanja u europskom kazalitu tijekom prvih dvaju desetljea 20. stoljea u Americi imala slab odjek, u ranim djelima E. O'Neilla vidljivo je zanimanje za europski kazalini eksperiment. Ovim se radom, stoga, eli dati detaljniji prikaz utjecaja europskih ekspresionistikih dramatiara na ameriku dramu, ali i prouiti doprinos E. O'Neilla reformi amerikoga kazalita te prikazati vezu izmeu kazalita i drutvenog ivota u Sjedinjenim Amerikim Dravama u prvoj polovici 20. stoljea. 2) Teorijska podloga Kao teorijska podloga u istraivanju posluit e mi teorijska obrada i povijesni prikazi ekspresionistike drame te radovi iz podruja sociologije kazalita. Nadalje, posluit u se kritikim analizama pojedinih tekstova i autobiografskim elementima vanima za analizu drame.

3) Ue podruje rada Ue podruje rada bit e prouavanje pojave i primjene ekspresionistikih elemenata u slijedeim O'Neillovim dramskim tekstovima: The Moon of the Caribees (1918), The Emperor Jones (1920) i The Hairy Ape (1922).

61 4) Cilj istraivanja Cilj ovog istraivanja bit e prije svega pokazati seodnosti izmeu O'Neillovih ranih drama i srednjeuropskoga dramskog ekspresionizma, napose slinosti i razlike u dramskome prostoru, likovima, dekoru, maskama. Osim toga, analizirat e se aspekti dramskoga govora, uloga dijaloga, kao i uporaba jezinih konvencija koje se javljaju u tekstu . Nadalje, pruavat e se i pokuati dokazati utjecaj amerikih druvenih prilika te autobiografskih elemenata na razvoj amerike drame i nekomercijalnog kazalia. 5) Metodoloki postupci U ovom istraivanju primijenit e se suvremene metode analize dramskog teksta, metode analize tehnikih eksperimenata u kazalitu kao i interpretativni i analitiki postupci sociologije kazalita. 6) Struktura rada U uvodnome dijelu ovog rada bit e prikazane povijesne okolnosti u kojima se javljaju ekspresionizam i ekspresionistika drama u Europi. U posebnim poglavljima u sredinjem dijelu rada slijedit e teorijska analiza ekspresionistikih dramskih elemenata, s posebnim osvrtima na elemente poput neverbalnih scenskih izraaja i prikaza emotivnih stanja te e se prouavati primjena navedenih elemenata u O'Neillovim dramama. U jednom dijelu rada pokuat e se analizirati autobiografski elementni i okolnosti u kojima dolazi do jaeg djelovanja nekomercijalnih kazalita te povijesni, politiki i drutveni utjecaji koji su djelovali na razvoj drame. Zavrni dio rada pokuat e sintetizirati do sada navedeno i ocijeniti znaaj i utjecaj ekspresionizma na rad drugih amerikih autora i amerikoga kazalita u cjelini. Zagreb, 5.svibnja 2005. Mentor: Prof.dr.sc. Boris Senker Voditelj studija: Prof.dr.sc. Milivoj Solar Kandidat: Sonja Ber

62 FAKULTETSKOM VIJEU Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 016553609 elimir Ciglar Siget 18b Zagreb, 11020 0916300529

Sinopsis magistarskog rada DRAMSKO STVARALATVO ANTUNA OLJANA NA RADIJU, TELEVIZIJI, FILMU I U KAZALITU ZNANSTVENO PODRUJE: humanistike znanosti POLJE: znanost o knjievnosti 1. UVOD Iako ponajprije vrstan pjesnik, Antun oljan ostvario je nevelik dramski opus piui prvo za radio ("Lice"., 1963.), a potom preraujui svoje radio-drame po narudbi za kazalite sazrio je i u vrsnog dramatiara. O tome svjedoi i njegova najbolja drama "Romanca o tri ljubavi", pisana za kazalite, u kojoj je ujedinio pjesnika, dramatiara i znalca starije hrvatske knjievnosti. Svoj glasoviti roman "Luka", objavljen 1970., zajedno s redateljem Tomislavom Radiem prilagodio je televizijskoj i filmskoj izvedbi 1991. Zatvoren opus koji se razvijao sve do 1996. kada je serija emitirana, omoguuje dijakronijsku usporedbu njegova djela u razliitim vremenima i sinkronijsku recepciju recipijenta koji oljanovo djelo prati tek u vrsto utisnutim tragovima, dakle ne kao suvremenik i svjedok vremena. Zato e rad pokuati "tradiciju povui u suvremenost" (Solar) dekonstruirajui postupke i evoluciju hrvatskoga knjievnika -- i njegova vremena -- tijekom vie od tri desetljea. Nakana, dakako, nije razaranje tradicije, ve njezino osvjetavanje kao ivog elementa u stvaranju sadanjosti i budunosti hrvatske knjievnosti. 2. TEORIJSKA PODLOGA I AKTUALNA REALIZACIJA SPOZNAJE Metode interpretacije fuskih formalista i s tim u svezi amerike nove kritike, pod ijim je utjecajem oljan oblikovao svoj stvaralaki rukopis, bit e polazite s kojeg e se pratiti razvoj njegova pisma u raznim medijima. to se dogaa s likom, strukturom i mikrostrukturom teksta kad se "proita" u drugom mediju pratit emo slijedei sudbinu i izvedbu svake pojedine drame i njene prepravke od radijskoga do kazalinog medija. Suodnos znakova i znaenja (semiotika), intermedijalnost i intertekstualnost, to je danas u aritu znanosti o knjievnosti, istrait e se kroza suodnos dramskog teksta, kazalinog i filmskog medija. Dakle, makrostrukture dramskih tekstova bit e takoer temeljni predmet istraivanja iz razliitih oita. Takoer e u aritu pozornosti biti itatelj kao (su)stvaratelj umjetnine (Jakobson). Posrijedi su redatelji predstava i scenarist i redatelj filma "Luka" Tomislav Radi koji je na audio ("Romanca o tri ljubavi") i filmskoj vrpci ("Luka") posvjedoio svoj status itatelja kao aktivnog sudionika u recepciji umjetnine i stvaratelja u susretu pisca i recipijenta. oljan se okuao u pisanom dramskom tekstu, provjeren je na radiju, potom je primjerice i njegova radijska drama "Klopka" reirana kao TV drama, dopisao je prolog i epilog "Dunda Maroja" Marina Dria za Dubrovake ljetne igre... Ovom prigodom iskoristit emo auditivne i vizualne medije kao ogledalo za dramsko i prozno pismo i ustanoviti kako "isti" tekst funkcionira u razliitim vremenima i razliitim medijima. Temeljna spoznajna nakana je uz

63 pomo neknjievnih medija dokuiti konstruiranje i funkcioniranje pisanog teksta, dakle zanima nas stvaranje i djelovanje knjievnosti. 3. UE PODRUJE RADA Osim samih otisnutih dramskih i proznih ("Luka") tekstova, scenarija, oljanovih rukom dopisanih primjedaba na marginama, izmjena za kazaline izvedbe ("Bardov" zavretak na traenje redatelja Tomislava Radia), koristit emo i audio i video zapise, razliitu recepciju dnevne kritike, te izjave i tekstove oljanovih redatelja: Nikole Vonine, Tomislava Radia i Vladimira Geria. 5. METODOLOKI POSTUPCI Sluit emo se dubinskim itanjem teksta, filolokom analizom, usporeivanjem tekstova zapisa iz razliitih medija i ustanovljavanjem intertekstualnih i intermedijalnih odnosa. Istraivat emo suodnose dramatiara, redatelja i glumaca kao sustvaratelja umjetnine, rekonstruirat emo kontekst i dekonstruirati pismo i oljanov stvaralaki postupak... Trait emo teorijsku podlogu (angloameriki intertekst) na kojoj je oljan stvarao. Presudno emo se koristiti istraivakim postupcima znanosti o knjievnosti (teorijom knjievnosti, povijesti knjievnosti, kritikom) te lingvistikom analizom, ali neizbjeno emo posegnuti i u teatroloko podruje ne uzmiui ni od kulturoloke, antropoloke, socioloke i psiholoke detekcije drutvenoga konteksta i dekonstrukcije teksta. Dakle bit e to presudno sinkronijsko, ali i dijakronijsko istraivanje teksta i konteksta (close reading). 6. STRUKTURA Uvodno govorit emo o okolnostima i nainima buenja oljanova zanimanja za dramsko pismo. Potom emo dijakronijski pratiti njegov razvitak kao dramatiara, istraivat emo njegovo postupno osvjetavanje, nastalo kao rezultat (i drutvene) narudbe, ali i spoznavanja osobitosti scenskoga medija za svaku dramsku inaicu i njenu praizvedbu. Naposljetku emo ispitati suodnos izmeu romana "Luka", istoimenog scenarija redatelja Tomislava Radia na kojem je i oljan suraivao i televizijske serije u tri epizode, te filma koji se u sitnim, ali bitnim detaljima razlikuje. Uslijedit e popis imena s navedenim stranicama na kojima se citirani autori oituju, popis literature i naposljetku bit e saetak rada na hrvatskom i na engleskom jeziku. MENTOR: Prof. dr. Kreimir NEMEC

VODITELJ POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA: Prof. dr. Milivoj SOLAR

KANDIDAT: elimir CIGLAR

64 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Snjeana Zrinjan Bana Jelaia 52/I 10290 Zaprei

Sinopsis magistarskog rada NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA, KNJIEVNOSTI I JEZINOGA IZRAAVANJA U PROGRAMU PREKVALIFIKACIJE ZA ZANIMANJE TEHNIAR (IV. STUPANJ OBRAZOVANJA) Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: knjievnost Grana: metodika nastave hrvatskoga jezika Uvod Nakon zavrenog trogodinjeg obrtnikog obrazovanja, uenici upisuju 4. stupanj kako bi stekli zvanje tehniara. Zato se nastava hrvatskoga jezika na IV. stupnju obrazovanja nadovezuje na nastavu hrvatskoga jezika tijekom trogodinjega strukovnog obrazovanja. Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaa tri nastavna podruja: a) hrvatska i svjetska knjievnost, b) nastava jezika, c) nastava izraavanja. Trenutano se nastava hrvatskoga jezika na 4. stupnju obrazovanja izvodi bez jedinstvenog programa i udbenika. Profesori sami kreiraju program prilagoavajui ga znanju i dobi uenika koristei dijelove postojeih udbenika za etverogodinje strukovne kole. kola prosljeuje program za odreeno zanimanje Ministarstvu obrazovanja i porta koji ga odobrava (ili ne odobrava). Ovim radom elim kreirati nastavni plan i program, predloiti modele obrade konkretnih nastavnih jedinica te oblikovati udbenike jedinice. Naime, razvojem drutva u ekonomskom i socijalnom smislu, nune su i promjene u obrazovnom sustavu novi koncepti, nove metode, drukiji pristup nastavnim sadrajima, a bitno je da te promjene zahvate i ovu razinu obrazovanja. Teorijska podloga Teorijska podloga za kreiranje programa, za prijedloge u nainima obrade nastavnih jedinica te za oblikovanje udbenikih jedinica bit e mi aktualna metodika literatura. Praktina primjenljivost i relevantne spoznaje Nastavni plan i program, modeli obrade nastavnih jedinica mogu se primijeniti u konkretnoj nastavnoj praksi. Predloeni modeli udbenika olakali bi rad uenicima na tom stupnju obrazovanja. Ue podruje rada Ue podruje rada jesu sadraji nastavnog predmeta Hrvatski jezik i knjievnost te metodika hrvatskoga jezika.

65 Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos Cilj istraivanja je spoznati na koji nain suvremene metodike spoznaje mogu utjecati na nain obrazovanja na IV. stupnju, konkretno u nastavnom predmetu Hrvatski jezik. U skladu s tim spoznajama i postojeim programima iz hrvatskoga jezika, cilj je kreirati program koji e uenicima omoguiti proirivanje postojeeg znanja, ponavljanje i utvrivanje dotad nauenog, ovladavanje normom standardnoga jezika i olakati pismeno i usmeno izraavanje. Takoer, program mora omoguiti i razvoj miljenja formiranje uenika kao prilagodljive, radoznale i odgovorne osobe koja zna izraziti svoje misli i usmjeriti ih ka odreenom cilju. Metodoloki postupci Od metoda koristit u: metodu rada na pisanim tekstovima (knjigama, periodici, internetu), metodu intervjua (s osobama iz konkretne nastavne prakse o nainu rada i problemima na IV. stupnju obrazovanja), metodu analize dobivenih podataka, komparativnu metodu (komparacija s tradicijskim pristupom). Struktura rada Elementi gradiva bili bi sljedei: I. Uvod II. Terminoloko odreenje pojmovi prekvalifikacije, IV. stupnja, dokvalifikacije I. Nastava hrvatskog jezika na IV. stupnju obrazovanja situacija u konkretnoj nastavnoj praksi II. IV. stupanj obrazovanja u hrvatskoj tradiciji III. Metodike teorije i mogunosti njihove primjene na IV. stupnju obrazovanja IV. Mogui nastavni planovi i programi iz hrvatskoga jezika za IV. stupanj obrazovanja V. Mogui modeli rada (nastavne metode, artikulacija nastavnog sata, nastavna sredstva i pomagala) pojedinih nastavnih jedinica iz jezika, knjievnosti, izraavanja (govornog i pismenog). VI. Udbenici iz hrvatskoga jezika za IV. stupanj obrazovanja. VII. Zakljuak VIII. Popis literature 30. travnja 2005.

Mentor: Prof.dr.sc. Vlado Pandi

Voditelj studija: prof.dr.sc. Milivoj Solar

Student Snjeana Zrinjan

66

Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb

Ivan Cesarec Maruliev trg 5 10000 Zagreb

Sinopsis magistarskoga rada DRAMSKO-SCENSKI RAD TOMAA MIKLOUIA (1767. 1833.) U KONTEKSTU STARIJE KAJKAVSKE DRAME Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: knjievnost Grana: starija hrvatska knjievnost Kajkavska knjievnost dopreporodnoga vremena podruje je hrvatske literature koje do danas jo nije posve istraeno te njezino prouavanje neprijeporno predstavlja jednu od vanih zadaa recentne kajkavologije i kroatistike uope. U tome se smislu raznorodan i svestran stvaralaki opus Tomaa Miklouia (1767. 1833.), zadnjega istinskog velikana starije kajkavske knjievnosti prije njezina nasilna utrnua sredinom 19. stoljea, pokazuje kao nedostatno apsolvirana tema nae knjievne znanosti. Izreeni sud napose vrijedi za njegov izvorni dramsko-scenski rad te nastojanje na prikupljanju i objavljivanju drama drugih kajkavskih autora, to ih je pod nazivom Horvatski igrokazi izdavao izmeu 1821. i 1823. No navedena je Miklouieva djelatnost ostala, meutim, dosad nezaslueno na rubu zanimanja kako starijih, tako i suvremenih prouavatelja, dijelom zbog slabe dostupnosti i nepoznavanja tekstova, ali i zbog olako izricanih ocjena da su to proizvodi slaba umjetnikog dosega koji ne zavrjeuju ozbiljnije prouavanje ni suvremenu valorizaciju. Miklouiev rad na polju dramsko-scenske produkcije i izdavatva, koji se odvijao u raznim fazama njegova ivota i knjievno-jezinih nastojanja na usavravanju i ouvanju kajkavtine, sagledat e se i ocijeniti s vie stajalita ukljuujui stupanj izvornosti knjievnoga zahvata, poetiko-anrovske znaajke, dramaturke modele, funkcionalni kontekst u kojemu su djela nastala i drugo. Teite istraivanja bit e na knjievnopovijesnom pristupu, koji e uz arhivski rad (Arhiv HAZU, SNK Zagreb), tekstologiju (deifriranje i itanje rukopisnih tekstova), transkripciju (prijenos u suvremenu grafiju) obuhvatiti utvrivanje autorstva tekstova pripisivanih Miklouiu, kao i dramaturke i jezino-stilske analize njegovih intervencija u dramske tekstove drugih kajkavskih autora.

67 Prijavljeni magistarski rad imat e uobiajenu okvirnu strukturu, tj. uz uvodno i zavrno razmatranje, popis koritene literature i sadraj, u sredinjem e dijelu obraditi dva razliita podruja dramsko-scenskoga rada Tomaa Miklouia, i to u prvome njegov izvorni dramskoscenski rad: Imenoslavnik iliti Reno-pesmen igrokaz (1791.), Imenoslavnik preizvienomu gospodinu Joefu Klobuiki alduvan (1810.) i Huta pri Savi ili Ljubav za ljubav (1822.), a u drugome dijelu Miklouiev rad na prikupljanu i objavljivanju drama drugih kajkavskih autora: Ljubomirovi ili Prijatel pravi (1821.), Matija grabancija dijak (1821.), Diogene ili Sluga dveh zgubljeneh bratov (1823.) i Liimaku ali Mauhinski nazlob (1823.). Na kraju e biti priloene i transkripcije Miklouievih izvornih dramsko-scenskih ostvaraja, to sam ih u proteklome razdoblju priredio za objavljivanje.

Zagreb, 25. svibnja 2005.

Mentor:

Voditelj studija:

Kandidat:

----------------------------------- ----------------------------------- ------------------------------(prof. dr. Nikola Batui) (prof. dr. Milivoj Solar) (Ivan Cesarec)

68 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Znanstveno podruje: Drutvene znanosti Polje: Odgojne znanosti Grana: Pedagogija Sinopsis magistarskog rada POVEZANOST RAZREDNE DISCIPLINE I RAZREDNOG OZRAJA 1. Teorijska podloga Disciplina je pouavanje koje razvija samokontrolu i osobinu pojedinca, ili postupak pomou kojeg se popravlja ponaanje (Webster's New World College Dictionary). Iz definicije zakljuujemo da disciplina sadri dvije podjednako vane sastavnice. S jedne strane, to je razvoj samodiscipline, a s druge je popravak nedolinog ponaanja. (Bear, 2005). Rezultati istraivanja u posljednja tri desetljea na podruju razredne discipline (eng. classroom discipline, njem. Klassenzimmer-Disziplin), ukazuju na nedovoljnu disciplinu u razredu i koli. Neki teoretiari zagovaraju hipotezu da uitelji trebaju razviti jasna oekivanja kako bi se uenici trebali ponaati, a potom ih pravedno nagraditi za dolinog ponaanje, ili pokuditi za nedolino (Canter&Canter, 1992, Swinson&Melling, 1995, McCasline&Good, 1992). Domai autori istiu da je, u cilju redukcije nedolinog ponaanja (kao i nekih oblika nasilnog ponaanja), potrebno uspostaviti razrednu disciplinu (Bili i Zlokovi, 2004). U protivnome, nedovoljna disciplina u razredu potpomae razvoj loeg razrednog ozraja. Pod razrednim ozrajem, podrazumijeva se odnos izmeu nastavnika i uenika (Domovi, 2004). Rezultati empirijskog istraivanja koja su provedena u tri zagrebake gimnazije, pokazuju da razrednici pozitivnije od uenika procjenjuju razredno ozraje te da postoje statistiki znaajne razlike u procjenama uenika izmeu stvarnog i poeljnog ozraja (Bonjak, 1996). Ue podruje rada Istraivanjem se eli ispitati povezanost izmeu razredne discipline i razrednog ozraja, odnosno hipoteza da se razrednom disciplinom upravlja odgovarajuim pedagokim metodama koje e dovesti do stvaranja motivirajueg razrednog ozraja. U takvom ozraju uenik ne bi trebao osjeati, primjerice: strah, dosadu, sputanost i sline emocije, to e posljedino utjecati na odnose izmeu uenika i uitelja te izmeu uenika meusobno. Predmet i ciljevi istraivanja Predmet istraivanja su: razredna disciplina i razredno ozraje. Cilj istraivanja je prikupiti podatke o stavovima uenika i uitelja o razrednoj disciplini i razrednom ozraju, odnosno utvrditi veliinu korelacije izmeu: 1. razredne discipline i razrednog ozraja prema stavovima uenika i 2. stavova uenika i njihovih uitelja-razrednika prema razrednoj disciplini i razrednom ozraju. Metodoloki postupci Istraivanje e biti provedeno s uenicima estih razreda i njihovim uiteljima-razrednicima. Uzorak ovog istraivanja init e oko 200 uenika s podruja: Meimurske (akovec), Varadinske (Varadin) i Osjeko-baranjske (Osijek) upanije. Podaci e se dobiti izravno, putem dva ekvivalenta para upitnika. Par anketnih upitnika namijenjen je ispitivanju uenikih stavova prema razrednoj disciplini, dok je njemu ekvivalentan, namijenjen Zita Kitanovi Stjepana Radia 24 40000 akovec

2.

3.

4.

69 ispitivanju stavova uitelja-razrednika. Ekvivalentnost upitnika, odnosi se na prilagoenost pitanja ispitaniku. Drugi je instrument skala procjene koja je namijenjena ispitivanju stavova prema razrednom ozraju. Obrada i analiza e ukljuiti statistiku i grafiku obradu te prikaz podataka. Planirani postupci koji e se koristiti prilikom obrade odnose se na dostupnu dokumentaciju (radna dokumentacija: dnevnici, imenici)-deskriptivnu statistiku, testiranje znaajnosti razlike, korelacije i sl. 5. Praktina primjenjivost spoznaja U nas posljednjih nekoliko godina raste zabrinutost javnosti zbog porasta incidenata u javnim kolama i nedolinog ponaanja uenika. Sve ovo, uitelje dovodi u sve stresnije situacije, a roditelji se esto i sami distanciraju od postupka discipliniranja, kao da ih se to ne treba ticati. Prosvjetnim je djelatnicima u interesu da su u mogunosti uspostaviti razrednu disciplinu koja e se ogledati u razrednom ozraju. Istraivanjem se eli pruiti znanstveni doprinos na podruju kolske i socijalne pedagogije, odnosno pruanje praktine pomoi prosvjetnim i strunim djelatnicima te studentima uiteljskih studija. 6. Nacrt strukture rada Magistarski se rad sastoji od dvije glavne cjeline. Prva koja se temelji na teoriji, i druga temeljena na empirijskom istraivanju. Prvo e biti objanjeno to je razredna disciplina, potom e biti predstavljeni naini provoenja discipline kroz povijest te koje su metode i pristupi disciplini. Nadalje e biti rijei o moralnom odgoju, definirat e se pojam razreda, kao i uinkovito voenje razreda. Teite prvog dijela e biti etvrto poglavlje, u kojem e biti dani primjeri modela razredne discipline po Glasseru, Dreikursu i Canteru. Druga e cjelina obuhvatiti empirijsko istraivanje, u kojoj e biti prikani: ciljevi, zadaci i medologija istraivanja. Kratak pregled cjelina magistarskog rada: 1) Teorijske osnove istraivanja, 2) Odgojna podruja, 3) Upravljanje razredom, 4) Razredna disciplina i razredno ozraje, 5) Empirijsko istraivanje, 6) Rezultati i rasprava, 7) Zakljuak, 8) Primjena rezultata, 9) Literatura, 10) Prilozi. Zagreb, 18. travnja 2005. Potpis mentora _______________________ (Prof. dr. sc. Vlatko Previi) Potpis voditelja studija _______________________ (Prof. dr. sc. Vlatko Previi) Potpis kandidata _______________ (Zita Kitanovi)

70 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb Irina Budimir Dubrovaka 81/3 88 000 Mostar Bosna i Hercegovina

Sinopsis magistarskoga rada iz hrvatskoga jezika FRAZEOLOGIJA OSVITA znanstveno podruje: humanistike znanosti polje: jezikoslovlje grana: kroatistika U radu e se prikazati frazeoloki korpus Osvita, mostarskoga hrvatskog svjetovnog lista s kraja 19. stoljea. Dosadanja istraivanja hercegovakih jezinih izvora nisu bila usmjerena na frazeologiju, a posebice ne na njezino regionalno izuavanje s obzirom na dijakronijski pristup. U radu se eli prikazati posebnost frazema jednoga podruja i njihova ekvivalentnost sa suvremenim frazeolokim stanjem. Teorijska se podloga rada odnosi na identifikaciju frazema prema suvremenim metodama frazeolokoga istraivanja, njihovo stanje s obzirom na prostornu (regionalnu, dijalektalnu ili mjesnu) i stilsku obiljeenost. Namjera je rada prikazati osobitosti hrvatske regionalne frazeologije na kraju 19. st. i poetkom 20. stoljea. Ralambom bi se frazema trebalo ukazati na proces frazeologizacije i desemantizacije leksikoga sastava frazema. Unato blagom nejedinstvu tadanje gramatike norme prikazat e se ujednaenost i dananja razumljivost frazeolokog fonda hrvatskoga jezika s kraja 19. stoljea u Hercegovini. Ue podruje rada bit e usmjereno na klasifikaciju frazema Osvita s obzirom na razliite frazeoloke aspekte istraivanja. Sa strukturnoga aspekta posebice e se obraditi uzvini frazemi kojima korpus obiluje, jedan dio vokativnih frazema, frazemske inaice na svim jezinim razinama, te frazemi s komponentom vlastitoga imena. Sa sementikoga aspekta prikazat e se unutarfrazemski i meufrazmeski odnosi: polisemija i monosemija; sinonimija, homonimija, antonimija. Cilj je ovoga rada prikazati i opisati frazeoloke jedinice, njihov proces frazeologizacije, te usporedbom sa standardnim frazeolokim fondom ukazati na znaaj regionalne frazeologije i na njezine promjene odnosno njezinu stabilnost u odnosu na suvremeno frazeoloko stanje. Suvremenim metodama frazeolokoga istraivanja s gledita strukture, sintakse i semantike identificirat e se i obraditi frazeoloke jedinice, a poredbenom se metodom i leksikografskom kodifikacijom eli ukazati na vei broj regionalnih frazema.

71

Rad bi se sastojao od uvodnoga dijela u kojemu e se prikazati drutveno-politika situacija i presjek jezinoga stanja u 19. st. i 20. st., metodoloki pristup i cilj rada s kratkim osvrtom na stanje hrvatskih novinskih listova na kraju 19. stoljea, posebice analizirane svjetovne publikacije, Osvita. Sredinji dio rada odnosit e se na razliite aspekte (strukturni, semantiki, sintaktiki) frazeoloke ralambe, frazeme s komponentom vlastitoga imena kao i na frazeoloki rjenik u kojemu e se navesti stilska odrednica frazema s potvrdom u analiziranoj publikaciji. 2. svibnja 2005. godine Mentor: prof. dr. Marko Samardija Voditelj studija: prof. dr. Ivo Pranjkovi Pristupnica: Irina Budimir

72 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb Dubravka Vilke-Pinter Medulieva 27 10 000 Zagreb

Sinopsis magistarskog rada PRILOG ISTRAIVANJU JEZINOG PROCESIRANJA BILINGVALNIH GOVORNIKA Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: jezikoslovlje Grana: anglistika Uvod Suvremena istraivanja bilingvizma bave se rjeavanjem itavog niza pitanja; od istraivanja neuralnih osnova jezinog ponaanja, utjecaja dvojezinosti na psihiki razvoj ovjeka, pa do istraivanja odnosa dvaju jezika unutar mentalnog leksikona bilingvalnih govornika. Zadnjih godina sve su brojnija psiholingvistika istraivanja kojima je cilj istraiti strukturu i organizaciju leksikona materinjeg i stranog jezika u jezinom sistemu pojedinca, njihove meusobne odnose, odnosno utvrditi u kojoj su mjeri ovi leksikoni meusobno razdvojeni ili pak integrirani. Na temelju analiza leksikona bilingvala nastoji se odrediti i u kolikoj mjeri na strukturu leksikona utjeu imbenici kao to su jezina kompetencija u stranom jeziku, dob i uvjeti usvajanja jezika, duina izloenosti odreenom jeziku, strategije uenja stranog jezika i dr. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Brojna psiholingvistika istraivanja ukazuju na izuzetnu sloenost jezinog procesiranja kod bilingvalnih govornika. U eksplanatornim modelima kroz koje objanjavaju jezinu organizaciju bilingvala, neki autori (Macnamara, 1967; Grosjean, 1982; Grainger,1987; Meara i Laufer,1987) pretpostavljaju veu nezavisnost i razdvojenost leksikona dvaju jezika, te zagovaraju tzv. modularni pristup. Prema drugima (Marechal,1995; Singleton, 1999) je stupanj povezanosti izmeu leksikona materinjeg i stranog jezika daleko vei. Jedna od suvremenih teza temeljena na veem broju istraivanja je i ta da bilingvalna leksika organizacija ima razvojnu dimenziju, odnosno da je mentalni leksikon pojedinca zbir pojedinanih leksikih jedinica koje su u razliitim stupnjevima integracije, kako u materinjem, tako i u stranom jeziku (De Groot,1993; Ellis, 1994; Soderman,1989; Woutersen,1996). U svojim analizama utjecaja pojedinih imbenika na strukturu mentalnih leksikona, odnosno razinu separacije ili pak integracije dvaju jezika, dio autora istie vanost dobi u kojoj se poinje uiti strani jezik, te ukazuje na razlike u strukturama leksikona ranih i kasnih bilingvala (Volterra i Taeschner, 1978), dok drugi naglaavaju vanost postignutog stupnja jezine kompetencije u dva jezika (Soderman,1989). Praktina primjenljivost spoznaja Budui da emo u sklopu ovog istraivanja analizirati utjecaj razliitih faktora na uspostavljanje strukture mentalnih leksikona bilingvalnih govornika (stupanj jezine kompetencije u stranom jeziku, duina izloenosti stranom jeziku, dob i uvjeti usvajanja jezika), ovaj e rad osim teorijske imati i praktinu svrhu, kao poticaj za razradu to svrsishodnijih strategija uenja stranih jezika.

73 Ue podruje rada Ovaj rad predstavlja eksperimentalni prilog istraivanju mentalnih leksikona izvornih govornika hrvatskog jezika koji engleski jezik ue kao strani jezik. S jedne strane, ovo se istraivanje nastavlja na brojna istraivanja u podruju usvajanja materinjeg i uenja stranog jezika, a s druge, na istraivanja koja se bave meusobnim odnosima dvaju jezika u mentalnom leksikonu pojedinca. Teorijsku osnovu ovog rada predstavljat e jedan od iroko prihvaenih modela leksikog procesiranja, model irenja aktivacije Collinsa i Loftusa (1975), te Andersonov model (1983), koji semantiku memoriju prikazuju kao kompleksnu pojmovnu mreu, iji su elementi, ovisno o stupnju meusobne semantike bliskosti, povezani vrim ili slabijim vezama, te u kojoj se aktivacijom jednog elementa mree, kroz odreeni vremenski period, pobuuje itav niz veza u znaenjski bliskim podrujima. Cilj istraivanja Cilj ovog rada je na temelju eksperimentalnog istraivanja i kvantitativne analize podataka doprinijeti boljem razumijevanju procesa strukturiranja mentalnog leksikona, odnosno problema odvojenosti i povezanosti stranog i materinjeg jezika kod bilingvalnih govornika. Problemi ovog rada su sljedei: 1. Ispitati naine verbalnog asociranja ispitanika u hrvatskom (materinjem) i engleskom (stranom) jeziku, na rijei koje se u dva navedena jezika smatraju prijevodnim ekvivalentima. U eksperimentu e se mjeriti i vrijeme koje je sudionicima eksperimenta potrebno za stvaranje verbalnih asocijacija. Polazna pretpostavka je da na strukturiranje mentalnog leksikona bilingvala u znaajnoj mjeri utjee stupanj njihove jezine kompetencije u stranom jeziku. Rezultati koji bi govorili o znaajnim razlikama u nainima asociranja bilingvalnih govornika, bez obzira na stupanj njihove jezine kompetencije, govorile bi u prilog veeg stupnja razdvojenosti leksikona materinjeg i stranog jezika. 2. Usporediti procjene konotativnih sadraja pojedinih rijei na materinjem jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata na engleskom jeziku dobivene metodom semantikog diferencijala (Osgood, 1957). Metodoloki postupci U istraivanju koje e predstavljati osovu ovog rada sudjelovati e oko stotinu ispitanika iste dobne skupine, studenata prve godine Sveuilita u Zagrebu, koji e biti svrstani u skupine ovisno o stupnju njihove jezine kompetencije. Na navedenom uzorku ispitanika provesti emo analizu slobodnih verbalnih asocijacija na 60 rijei koje se smatraju prijevodnim ekvivalentima u dva jezika (hrvatskom kao materinjem, i engleskom kao stranom), te mjerenje vremena koje je ispitanicima potrebno za proizvoenje verbalnih asocijacija. U drugom dijelu istraivanja emo pomou Osgoodovog semantikog difencijala (1957), provesti analizu konotativnih znaenja dvadesetak rijei na materinjem jeziku, te analizu konotativnih znaenja njihovih prijevodnih ekvivalenata. Sve dobivene podatke analizirat emo s obzirom na vei broj imbenika: razinu jezine kompetencije u stranom jeziku, spol, strategiju uenja stranog jezika i dob poetka uenja stranog jezika. Struktura rada Ovaj rad sastojati e se od nekoliko cjelina. U uvodnom dijelu e biti iznesena teorijska osnova rada, kao i prikaz veeg broja dosadanjih istraivanja iz podruja usvajanja materinjeg i uenja stranog jezika, te istraivanja koja se bave odnosom dvaju jezika u mentalnom leksikonu bilingvalnih govornika (De Groot,1995; Ellis, 1994; Grosjean, 1982; Grainger,1987; Laufer,1990; Macnamara, 1967; Meara 1993, Singleton,1999, Soderman,1989; Woutersen,1996 itd.).

74 Drugi dio rada init e prikaz empirijskog istraivanja provedenog na uzorku od oko stotinu sudionika, izvornih govornika hrvatskog jezika, studenata prve godine Sveuilita u Zagrebu, kvantitativna obrada rezultata, njihova interpretacija, te zakljuci. Zavrni dio rada init e popis koritene literature. U Zagrebu, 24.3.2005.

Mentor: Prof.dr.Vesna Mildner

Voditelj studija: Prof.dr.Vesna Muhvi-Dimanovski

Kandidat: Dubravka Vilke-Pinter

75 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Irena Miurac Zorica Ivana pl. Zajca 3 21 000 Split Sinopsis magistarskoga rada DOPRINOS MIJE ILOBODA BOLIA METODICI NASTAVE MATEMATIKE U HRVATSKOJ Znanstveno podruje: Drutvene znanosti Polje: Odgojne znanosti Grana: Pedagogija 1. Uvod: Poznavanje matematike u suvremenom svijetu postao je imperativ, to pred matematiare stalno postavlja nove zahtjeve za poboljanje rezultata uenja. Priroda matematike kao nastavnog predmeta omoguuje da uz nastavnike matematike,koji su i dobri pedagozi, ona moe postati jedan od najlakih i najomiljenijih kolskih predmeta. Metodika nastave matematike pedagoka je disciplina koja stalno istrauje i pronalazi putove za podizanje kvalitete nastave toga predmeta. Stoga se prouava i njena povijest, jer "sama injenica meusobne povezanosti i uvjetovanosti pojava ukazuje na potrebu historijskog pristupa svakoj pojavi koju prouavamo" (Mui, 1979., 38). Upravo u tome je vrijednost i poticaj za prouavanje doprinosa istaknutoga hrvatskoga upnika, pisca i uitelja Mije iloboda Bolia (1724.-1787.) metodici nastave matematike u Hrvatskoj. 2. Teorijska podloga: Povijest metodike nastave matematike u Hrvatskoj i prema miljenju nekih istaknutih autora (npr. Paveti, 1992; Dadi, 1982.) nije dovoljno istraena, pa je treba intenzivnije prouavati. O Miji ilobodu Boliu i njegovoj knjizi "Arithmetika Horvatszka" do sada se uglavnom pisalo uzgred, prigodiarski ili u okviru irih istraivanja ("Njeto o ilobodu", 1883.; Kuera, 1896., Tomi, 1901., Cuvaj, 1901., Frankovi, 1958., Dadi, 1982.; Paveti, 1992.; Razum, 1993.; i drugi), ali izostala je neto dublja i studiozna analiza koja bi pokazala njegov stvaran i cjelovit doprinos metodici nastave matematike. 3. Predmet istraivanja: Predmet istraivanja je Boliev doprinos metodici nastave matematike, kojeg je ostvario prvenstveno kroz svoje kapitalno djelo "Arithmetika Horvatszka", tiskano 1758. godine u Zagrebu. Rije je o prvom djelu potpuno matematikog sadraja pisanom hrvatskim jezikom u kojem se obilno pojavljuje hrvatska matematika terminologija, to je omoguilo razvoj i irenje matematikog obrazovanja. Autorova interpretacija i odabir aritmetikih sadraja pokazuje visoku razinu njegove pedagoke i metodike osvijetenosti, ime je postavljen temelj za razvijanje metodike nastave matematike. Prouavanje Bolievih matematikih primjera upuuje nas na potrebe ljudi u 18. stoljeu i neophodnost uenja aritmetikih sadraja, ime se opravdava i teleoloki odreuje matematiko obrazovanje, to je zasigurno utjecalo i na uvoenje u veem opsegu matematike u kole. 4. Cilj istraivanja: Cilj rada je utvrditi cjeloviti doprinos Mije iloboda Bolia utemeljenju metodike nastave matematike u Hrvatskoj. Istraivanje je usmjereno na prouavanje i odreivanje njegova doprinosa kroz tri meusobno nezavisna aspekta: pedagoko-metodiki, matematiko-terminoloki i povijesni aspekt.

76 5. Metodologija istraivanja: Istraivanje e se provoditi deskripcijom, kvalitativnom i kvantitativnom analizom (sintezom) i komparativnom metodom. Pri analizi sadraja originala djela "Arithmetika Horvatszka" uzet e se u obzir povijesno-pedagoki okvir i spoznaje vremena u kojem je nastalo. 6. Nacrt strukture rada: Nakon uvoda i obrazloenja teme, te odreivanja cilja i metodologije rada, odredit e se povijesni i pedagoki okvir u kojem je Boli djelovao. Zatim e se kvalitativno prouiti njegovo kapitalno djelo "Arithmetika Horvatszka" s pedagokog i matematikog aspekta, pri emu e se analizirati opseg i redoslijed sadraja, brojevni zapisi i oznake, radne upute s dokazima opisanih postupaka, te e se provesti usporedba sa suvremenim pristupom. Sustavno e se prouiti matematika terminologija koju je Boli koristio, a izradit e se i sistematizacija upotrebljavanih mjernih jedinica. Analizom sadraja primjera koje autor koristi u ilustraciji matematikih tema odredit e se drutvene skupine kojima su aritmetika znanja namijenjena, te podruja ljudske djelatnosti u kojima su primjenjivana. Iz svega navedenog, pokuat e se utvrditi cjelokupni doprinos Mije iloboda Bolia metodici nastave matematike u Hrvatskoj. 22. travanj, 2005. Mentor: Kandidat: Prof.dr.sc.Ivan Dumbovi Voditelj poslijediplomskog studija: Prof.dr.sc.Vlatko Previi Irena Miurac Zorica

77 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskoga rada FILOZOFIJA EGZISTENCIJE CORNELIA FABRA Znanstveno podruje: Humanistike znanosti Polje: Filozofija Grana: Filozofija egzistencije 1. Uvod Filozofija egzistencije dominantna je misaona struja 20. st. Doprinos Fabrova poimanja egzistencije sastoji se u otvorenosti prema duhovnom, bitku i metafizici, ime ujedno pridonosi razvoju tomistike misli. O njegovoj su filozofiji objavljene mnoge rasprave i knjige, dok na hrvatski jezik nije prevedeno niti jedno djelo. 2. Teorijska podloga Teorijska podloga sastojat e se od Fabrovih djela u kojima izlae egzistencijalnu problematiku, a to su: Introduzione allesistenzialismo, Problemi dellesistenzialismo, Dallessere allesistente, Tra Kierkegaard e Marx, te LAssoluto nellesistenzialismo. U radu e se, putem sekundarne literature, istraiti i aktualne relevantne spoznaje na zadanu temu. 3. Praktina primjenjivost spoznaje Pruanje mogunosti hrvatskoj filozofskoj javnosti za upoznavanje jednog specifinog vida filozofije egzistencije, te davanje poticaja za budua istraivanja na ovom podruju. 4. Ue podruje rada Istraivanje specifinosti Fabrove filozofije egzistencije koja svoje utemeljenje pronalazi u metafizikim principima i strukturi bia. 5. Ciljevi istraivanja Cilj ovog istraivanja je objasniti Fabrovu poziciju unutar filozofije egzistencije. Radom bi se pruila mogunost uvida u metafiziku instancu egzistencijalizma koji je nastao unutar Marko Vueti Put Murata 5 c 23000 Zadar

78 tomistikog filozofskog usmjerenja. Ujedno se eli pokazati kako tomistika filozofija nije hermetiki, u sebi zatvoren sustav, nepodloan utjecajima razliitih misaonih struja. 6. Metodoloki postupci U metodologiji rada e prevladavati povijesni i sustavni pristup. Povijesnim pristupom e se prikazati geneza egzistencijalne problematike uope, a sustavnim pristupom e se razmotriti Fabrova pozicija unutar filozofije egzistencije. 7. Nacrt strukture rada U uvodnom dijelu e se objasniti predmet istraivanja, svrha i ciljevi. Potom e se pribliiti Fabrov znanstveni interes i glavni filozofski problemi koje tematizira u svojim djelima. U sredinjem dijelu e se obrazloiti osobitosti tzv. metafizikog egzistencijalizma. Potom e se usporediti Fabrova filozofija egzistencije s najznaajnijim predstavnicima egzistencijalne misli. U zakljuku e se obrazloiti originalnost Fabrove misli i njegov doprinos razvoju filozofije egzistencije. Magistarski rad e zavriti saetkom na engleskom jeziku, te popisom izvornih radova i sekundarne literature.

Zagreb, 9. svibnja 2005.

Mentor prof. dr. sc. Lino Veljak

Voditelj poslijediplomskog studija prof. dr. sc. Branko Despot

Kandidat Marko Vueti

79 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 10 000 Zagreb Melanija Belaj Horvaanska 21 10 000 Zagreb

Sinopsis magistarskog rada OBITELJSKA FOTOGRAFIJA analiza i interpretacija u okviru etnoloko-antropoloke znanosti Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: etnologija/kulturna antropologija Grana: etnologija UVOD Povijest antropoloke znanosti obiljeilo je razumijevanje vizualnih medija, a prije svega fotografije, kao dokumenata koji svjedoe istinitost antropologova izvjetaja o kulturi koju je pohodio i upoznao. Tek kasnih 60-ih godina prologa stoljea, potaknuta prije svega strukturalizmom, antropologija je prepoznala interpretativni potencijal fotografije. Ipak, obiteljske su fotografije ostale na rubu njezina znanstvenog zanimanja, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ta bi se graa, prema Cliffordu Geertzu, morala prepoznati kao posebna vrsta pripovijesti koje ljudi pripovijedaju o sebi samima sebi, ali i drugima, nastojei posredovati svoj najpoeljniji lik, a ujedno posredujui najprihvatljivije kulturalne kanone odreenoga vremena. TEORIJSKA PODLOGA I AKTUALNE RELEVANTNE SPOZNAJE U radu u se koristiti literaturom koja medij fotografije promilja iz razliitih aspekata (Sontag, Benjamin, Cadava), osobito onih koji e mi omoguiti kulturoloku analizu. Dijelom u se osvrnuti na radove koji fotografiju smjetaju u okvir zanimanja socioloke znanosti (Bourdieu) te na one koji je interpretiraju iz semioloke perspektive (Barthes, Sekula, Burgin). Osvrnut u se i na predstavljake aspekte obiteljskih fotografija, u skladu s perspektivom koju je predloio Erving Goffman. CILJ ISTRAIVNJA I UE PODRUJE RADA Cilj ovoga rada je s gledita etnoloke i antropoloke znanosti istraiti znaenje obiteljske fotografije u ivotu ljudi. Kulturoloka analiza fotografskog medija omoguit e promiljanje obiteljske fotografije kao sredstva samospoznaje i samopredstavljanja te pruiti

80 uvid u konstrukcije osobnog i obiteljskog identiteteta. Obzirom da e se istraivanje temeljiti na iskazima i sjeanjima kazivaa, vremenski okvir analizirane grae e biti druga polovica dvadesetog stoljea pa sve do danas. METODOLOKI POSTUPCI Promiljanja medija fotografije i posebice obiteljske fotografije kakva predlau radovi ve spomenutih autora pruit e mi konceptualni okvir na kojem u temeljiti istraivanje. Primjenit u metodu dubinskih nestrukturiranih razgovora na uzorku od tridesetak kazivaa u dobi iznad trideset godina. Zapaanja bih usporedila rezultatima case study istraivanja osobe iji iskaz i zbirka fotografija bi mi povijesno i kulturoloki pruile dovoljno irok uvid u nastanak i razvoj obiteljske fotografije. STRUKTURA RADA Rad e se sastojati od uvodnog, sredinjeg i zakljunog dijela. U uvodnom dijelu u objasniti osnovne smjernice rada. Sredinji dio bit e podijeljen u dvije cjeline. U prvoj u pokuati koristei spomenutu literaturu pronai nain na koji je mogue analizirati i interpretirati obiteljsku fotografiju, a u drugome u dobivene pretpostavke primijeniti na vlastito istraivanje. U zakljunom poglavlju u iznijeti spoznaje do kojih sam dola istraivanjem.

Zagreb, 24. svibnja 2005. Mentor: dr. sc. Reana Senjkovi Voditelj studija: doc. dr. sc. Tihana Petrovi Kandidat: Melanija Belaj

81 Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb Magdalena Skoblar Grigora Viteza 2 23 000 Zadar

Sinopsis magistarskog rada UMJETNOST KASNE ANTIKE I RANOG SREDNJEG VIJEKA NA OTOKU PAGU Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest umjetnosti Grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija 1. Razlozi za predloeno istraivanje Znanstvena literatura o kulturnoj batini otoka Paga najvie se bavi antikom i kasnim srednjim vijekom. Zanimanje za arhitekturu i skulpturu iz razdoblja kasne antike i ranog srednjeg vijeka bilo je sporadinog karaktera i nije dalo veih rezultata. Osim toga, nalazi iz tog vremena nikad nisu bili okupljeni na jednom mjestu, nije se pristupilo temeljitoj provjeri svih podataka a nisu svi ni objavljeni. Upravo zato, predloeno istraivanje moglo bi rezultirati novim spoznajama relevantnim za tumaenje irih pojava. 2. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Kasnoantika arhitektura na otoku Pagu zastupljena je uglavnom nalazima iz Novalje i njene okolice a poznata je javnosti iz radova A. onje i M. Abramia iz sredine 20. stoljea. Rije je o tri velike ranokranske crkve i pretpostavljenim manjim crkvama a potom i o fortifikacijskoj arhitekturi u neposrednoj okolici Novalje. Amaterska istraivanja lokalnog upnika bez popratne dokumentacije, nepovratno su ograniila saznanja o novaljskim crkvama i njihovoj opremi. Ulomci liturgijske opreme i arhitektonske dekoracije s tih lokaliteta nisu katalogizirani ve su uzgred spomenuti u radovima navedenih autora ali i kod nekih drugih, primjerice F. Bukariola, J. Kunkere te P. Chevalier. esto se jednom objavljena pogrena interpretacija prenosi dalje bez provjere, pogotovo kad se radi o skulpturi ranokranskih oblika. Predmeti umjetnikog obrta, ranokranski relikvijari takoer su obraeni izolirano i razliito datirani. Razjanjavanje povijesnih prilika i umjetnike produkcije u razdoblju kasne antike uvelike pomae izuavanju ranog srednjeg vijeka na otoku Pagu jer je odavno uoen kontinuitet izmeu ta dva razdoblja. Ranosrednjovjekovno razdoblje jo je slabije istraeno od kasnoantikog. To se u prvom redu odnosi na skulpturu jer arhitektonskih nalaza gotovo da i nije bilo ili barem dananje stanje istraenosti upuuje na takav zakljuak.

82

3. Praktina primjenjivost spoznaja Budui da na otoku Pagu nisu poduzeta nova arheoloka istraivanja kasnoantikih lokaliteta u posljednjih dvadesetak godina, bit e korisno okupiti saznanja na jedno mjesto, pokuati reinterpretirati objavljene podatke i obraditi neobjavljeni materijal. Tako bi se s jedne strane, kritiki promotrila dosadanja literatura o kasnoantikoj arhitekturi a s druge, izradio katalog neobjavljene i pogreno objavljene skulpture. 4. Ue podruje rada Ue podruje rada tie se prije svega obrade kasnoantike i ranosrednjovjekovne skulpture pohranjene u zbirci Stomorica u Novalji koja potjee iz samog mjesta ali i iz oblinjih lokaliteta pitala, Sv. Jurja ili Stare Novalje. Neki ulomci nalaze se u Arheolokom muzeju u Zadru a za neke se navodi da se nalaze u Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu. Namjera mi je izraditi katalog skulpture, izdvojiti one koji se mogu spojiti u cjelinu i ukoliko je mogue, povezati skulpturu s lokalitetom kojem je pripadala. Stoga se namee potreba prouavanja kasnoantikih crkava jer je u njima stajala ranokranska skulptura a mogue i ona ranosrednjovjekovna ukoliko se potvrdi da te crkve zaista nemaju fazu iz tog vremena. 5. Ciljevi istraivanja Ciljevi istraivanja su, dakle, obrada kasnoantike sakralne i fortifikacijske arhitekture, katalogizacija kasnoantike i ranosrednjovjekovne skulpture te donoenje zakljuaka o umjetnikom i povijesnom razvoju otoka Paga u navedenom razdoblju. 6. Metodoloki postupci Metodoloki postupci za postizanje tih ciljeva sastoje se od prouavanja relevantne literature, provjeravanja pouzdanosti autora i njihovih tvrdnji, prouavanja povijesne i arheoloke slike otoka, komparativne analize sa slinim sluajevima unutar bliskog kulturno-povijesnog prostora, analiza arhitekture i skulpture tog vremena i sinteza temeljena na prikupljenim spoznajama. 7. Struktura rada Prva dva poglavlja rada bit e posveena prostorno-vremenskom okviru kasne antike i ranog srednjeg vijeka odnosno pregledu literature. Zatim e se obraditi topografija otoka Paga kako bi se pojasnio fenomen premjetanja glavnog naselja na otoku tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Potom e se razmatrati ranokranska arhitektura i skulptura te kasnoantike fortifikacije. U narednom e poglavlju biti rijei o razdoblju ranog srednjeg vijeka, s teitem na katalogu neobjavljene ranosrednjovjekovne skulpture. Katalog e se nadopuniti interpretacijom ulomaka i rekonstrukcijama pojedinih dijelova liturgijske opreme. Posljednje, poglavlje bit e posveeno sintezi i povezivanju kasnoantikog i ranosrednjovjekovnog razdoblja na otoku Pagu. Zadar, 10. svibanj, 2005. ----------------------------prof. dr. Nikola Jaki --------------------------prof. dr. Ivo Maroevi ------------------------Magdalena Skoblar

83 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Petar egedin Bencekovieva 46 10000 Zagreb

MOLBA

Cijenjeni, molim Vas da dopustite izmjenu naslova mog magistarskog rada iz Promiljanje etike u Platonovu i Nietzscheovu filozofiranju u Volja za mo i problem istine. Izmjena se pokazala nunom u tijeku istraivanja, dogovorena je s mojim mentorom prof. dr. Brankom Despotom, a razlog za nju je dvostruk. U prvom se redu pokazalo da je misaoni raspon koji pretpostavlja prvotni naslov prevelik, a da bi ga se, bar zasad, moglo zahvatiti u jednom radu. To bi naime zahtijevalo temeljito promiljanje cjeline Nietzscheova i Platonova djela, usreditenje tog promiljanja na temu etike i dovoenje u svezu. Tako neto zasad ipak nije bilo mogue zadovoljavajue izvesti. Ujedno se takoer pokazalo da ni u Platonovu ni u Nietzscheovu filozofiranju promiljanja etike ne ine zasebnu cjelinu, koju bi se moglo lako izdvojiti u ogranienu i posebnu temu razmatranja i izlaganja. Ono etiko u oba mislioca ima svoje mjesto jedino u cjelini njihovih promiljanje. Imajui u vidu ove razloge, u dogovoru s mentorom odluio sam se ograniiti na razmatranje etikoga samo u kontekstu Nietzscheovih promiljanja. Pritom se pokazalo da to razmatranje ne moe vie ostati u strogim granicama etike, nego pretpostavlja temeljna Nietzscheova promiljanja ivota kao volje za mo. Ono etiko za njega se naime odreuje u kontekstu ivota kao sebeuvjetovanja volje za mo u mnogostrukosti perspektivistikih vrednovanja (morala). Utoliko se odluujuim pokazalo promiljanje volje za mo s obzirom na problem istine kao zablude koja je nuna za odranje. Ovim ogranienjem razmatranja i promjenom naslova rada istraivanje se takoer primjerenije uklapa u tematski okvir suvremene filozofije, kao okvir poslijediplomskoga studija u sklopu kojega je magistarski rad i prijavljen.

S potovanjem, Petar egedin

84 Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskoga rada VOLJA ZA MO I PROBLEM ISTINE Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: filozofija 1. UVOD Jedan od sredinjih momenata Nietzscheova filozofiranja svakako je ono to on naziva prevrednovanjem. U tom se prevrednovanju na temelju novoga kriterija istine rue sve dosadanje istine. to je to istina i u emu je bitna i odluujua novost Nietzscheova kriterija istine, jedna je od rjee promiljanih tema njegova djela. Prepozna li se meutim Nietzscheovo filozofiranje kao prevrednovanje, ona se nikako ne moe i ne smije zaobii. U radu e se stoga koliko je mogue raskriti ishodite Nietzscheovih promiljanja istine, slutei naime da bi se ba na tragu tog nastojanja svi kljuni Nietzscheovi misaoni tokovi, naoko katkad posve raznorodni i nespojivi, mogli pokazati ukorijenjenima u jednom filozofiranju. 2. TEORIJSKA PODLOGA I AKTUALNA ISTRAIVANJA Problematika istine otkriva se kao temeljno odreenje Nietzsheova filozofiranja utoliko to volja za istinom u njemu sebe osvijetava kao problem. Promiljanje sebeosvjetenja volje za istinom pokazuje da je tu na djelu sebeuspostavljanje i sebeodreenje ivota, i to u pitanju o vrijednosti volje za istinom. Sama mogunost tog sebeodreenja zadana je temeljnim dijalektikim karakterom ivota kao volje za mo: volja za mo uvjetuje samu sebe u mnogostrukosti svojih momenata, koji nisu drugo do mnogostruki vidovi ivota samog. Aktualna istraivanja rijetko sagledavaju problematiku istine u kontekstu cjeline Nietzscheovih promiljanja. Uglavnom se zadravaju na podrijetlu njezine iluzornosti u kontekstu perspektivizma ostajui tako u granicama Nietzscheove spoznajne teorije. Istina meutim u njegovu filozofiranju nije spoznajna kategorija, nego uvjet odranja ivoga, a ni u kojoj istini zaustavljiva bezuvjetna volja za istinom perspektiva seberasta volje za mo kao filozofiranje. 3. UE PODRUJE RADA Promiljanje filozofijskoga sebeodreenja ivota iz pitanja o vrijednosti volje za istinom ograniava se na promiljanje ivota, vrijednosti i istine u kontekstu seberasta volje za mo kao najunutranjije biti bitka/ivota. 4. CILJEVI ISTRAIVANJA Cilj istraivanja je pokazati da filozofiranje, pitajui o vrijednosti volje za istinom, sebe samo uspostavlja kao volju za mo, tj. kao rast i sebeprevladavanje ivota. Petar egedin Bencekovieva 46 10000 Zagreb

85 5. METODOLOKI POSTUPCI Na temelju cjeline Nietzscheovih tekstova utvruje se dijalektiko odreenje ivota u vidu sebeuvjetovanog eksperimentalnoga rasta volje za mo. Zatim se pokazuje odluujua uloga koju za to sebeuvjetovanje ima istina te iz toga aspekta sagledava mogunost volje za istinom kao volje za mo. 6. NACRT STRUKTURE RADA U uvodnom dijelu odreuje se mjesto i uloga problematike istine u cjelini Nietzscheova filozofiranja. Uvia se da Nietzsche svoje filozofiranje odreuje kao sebeosvjetenje volje za istinom. Problem istine pritom se pokazuje u okviru onoga ljudskog: intelektualna ljudska istina nije istina nikakva svijeta po sebi, nego zabluda i interpretacija koja je nuna za odranje jednoga vida ivog, ovjeka. U drugom dijelu pojam bitka/ivota odreuje se kao imanentna dijalektika rasta i bivanja volje za mo. U treemu dijelu dijalektika volje za mo prepoznaje se u vidu mnogostrukog sebeuvjetovanja volje za mo u dinamikim kvantumima. Ta osnovna struktura u sljedeem se poglavlju nastoji istumaiti kao ivost ivoga, i to vodei se promiljanjima koje Nietzsche poduzima na niti vodilji tijela. Tako se dolazi do istoga pojma ivota, koji se u petom poglavlju sagledava s obzirom na etiri bitna odreenja: kao pathos distance, kao eksperiment, kao perspektivistinost i kao mnogostruko sebeinterpretiranje. Seberast i sebebivanje volje za mo pokazuje se kao eksperimentalno sebeuvjetovanje u mnogovrsnom mnotvu perspektivistiko-vrijednosnih sebeinterpretacija ivota, to odgovara Nietzscheovoj postavci o umjetnosti kao temeljnoj metafizikoj djelatnosti ivota. U estom poglavlju razmatranje se srediti oko Nietzscheova razumijevanja istine u kontekstu perspektivistiko-interpretativnog karaktera ivota. Istina se pokazuje kao njegov bitan i odluujui moment utoliko to utjelovljenje vrijednosti u pojedinoj perspektivistikoj interpretaciji poiva na vjerovanju u njezinu istinu. Uvia se da se vrijednost istine za ivot pokazuje jedino kao eksperimentalna volja za istinom, koja je kao takva sama volja za mo. U sedmom poglavlju promilja se mogunost i nain preokreta volje za istinom iz volje za smru u volju za mo. Taj preokret odreuje se kao sebenadvladavanje ljudskog u radosnoj znanosti i eksperimentalnom filozofiranju. Sredinjima se pritom pokazuju pojmovi estitosti i pravednosti. Osmi dio rada je zakljuak. Zagreb, 09. svibnja 2005. g. Mentor prof. dr. Branko Despot Voditelj studija prof. dr. Branko Despot Kandidat Petar egedin