PROTIV UGRUAKA U KRVI Trombociti su krvne ploice koje uestvuju u procesu zgruavanja krvi (koagulacije), a kada

njihov broj premai normalne vrednosti, nastaje oboljenje poznato kao trombocitoza. Bolest je ea kod starijih osoba, ali se sree i u dejem uzrastu.

Zato nastaje? Trombocitoza moe biti fizioloka, primarna i sekundarna. Fizioloka oznaava porast trombocita koji se javlja kao posledica prekomernog fizikog optereenja i stresa, dok primarna nema jasan uzrok ali se pretpostavlja da je re o nasleu. Sekundarna trombocitoza nastaje kao posledica malignih oboljenja, srpaste i hemolitike anemije, upala i infekcija, akutnih krvarenja, stanja nakon operacije slezine Simptomi i komplikacije Neretko se deava da je broj trombocita povean u duem vremenskom periodu, a da to stanje ne izaziva nikakve simptome. Statistike pokazuju da gotovo svaki trei pacijent oboleo od trombocitoze ne osea nikakve tegobe. U ostalim sluajevima, naroito kada se radi o primarnoj trombozi, mogu se javiti glavobolja, bol u prstima na niskim temperaturama, nekroza i gangrena prstiju, to je posledica zaepljenja malih krvnih sudova. Bolesnik neretko ima nesvestice, ispade u vidnom polju, krvarenje na koi, desnima i oku, osea trnjenja i mravinjanje u rukama i nogama, ali i bolove u stomaku. Kod manjeg broja pacijenata dolazi do uveanja jetre i slezine, i znatnog gubitka telesne teine, dok u trudnoi postoji veliki rizik od pobaaja. U sluaju sekundarne trombocitoze javljaju se znaci osnovne bolesti koja je uzrokovala porast broja trombocita. Ipak, visoke vrednosti krvnih ploica mogu izazvati simptome sline onima u primarnoj trombocitozi. Najznaajnija komplikacija jeste stvaranje krvnih ugruaka (trombova), to donosi opasnost od nastanka infarkta srca i mozga, ali i zaepljenja sitnih arterijama u rukama i nogama. Kod etvrtine bolesnika ovo oboljenje prelazi u mijelofibrozu (bolest kotane sri), a u malom broju sluajeva u akutnu leukemiju. Dijagnoza Na osnovu simptoma i klinikog pregleda, lekar e uputiti pacijenta na laboratorijsko ispitivanje krvi. Ako su vrednosti trombocita vee od 600.000/ml, posumnjae se na trombocitozu, a da bi se dijagnoza potvrdila, potrebno je ak nekoliko puta ponoviti analizu krvi. Nakon toga, pristupa se pronalaenju uzroka. S obzirom na injenicu da postoji veliki broj ozbiljnih bolesti koje mogu da dovedu do ovog stanja maligni tumori, leukemija, anemija, akutna krvarenja, upale, vrlo je vano da se one iskljue. Ukoliko se utvrdi da ne postoji jasan uzrok poremeaja, dijagnoza trombocitoze sa sigurnou se postavlja biopsijom kotane sri, nakon ega se zapoinje leenje. Terapija i leenje Primarna trombocitoza kod starijih pacijenata zahteva primenu lekova protiv stvaranja ugruaka (antikoagulanasa), citostatika i trombocitoforeze. U sluaju sekundarne trombocitoze, najvanije je da se leenje usmeri na osnovnu bolest i retko se ukljuuje terapija za smanjenje broja trombocita. Takoe, prepisuju se i lekovi protiv zgruavanja krvi.

Hrana koja moe sprijeiti bolesti srca i arterija: morska hrana, voe, povre, kotunjavi
plodovi, itarice, mahunarke, luk, enjak, maslinovo ulje, alkoholna pia u malim koliinama, hrana bogata vitaminima C i E i beta karotenom.

Hrana koja moe nakoditi arterijama i srcu:

Meso i mlijeni proizvodi bogati zasienim nezdravim mastima, prekomjerne koliine alkohola.

U naoj zemlji sve je vie oboljenja srca i sranih krvnih ila. Ta oboljenja nastupaju naalost u svim dobnim skupinama, ne samo u starijih osoba, nego i kod mladih ljudi poevi od tinejerske dobi nadalje. Jedan od uzroka tih bolesti je i nezdrava, tetna i loa prehrana. Koji su uzroci te prehrane nama ovdje nije bitno, bitno je da mi u Kuk Sul-u imamo recepte za borbu protiv tih i svih ostalih bolesti koritenjem prehrane koja lijei i sprjeava bolesti te koja nam daje i snagu i energiju za na naporan nain ivota. Arterije su krvne ile koje iz srca vode krv prema cijelom tijelu, tj. prema svim vitalnim organima naeg tijela. Kad se raamo one su savreno iste i prohodne i elastine. Ipak rano u ivotu poinje proces zaepljivanja arterija poznat kao (Ateroskleroza), konzumacijom razne hrane "smea" u to se ubraja sva dananja brza prehrana, grickalice i slatkii, genetski modificirana hrana, industrijski uzgojena hrana....dolazi do ateroskleroze. Unutar i ispod redova stanica koje ine arterije pojavljuju se traci masti. Postupno se te trake pretvaraju u ploice, plakove-masno oiljkasto tkivo koje stri prema sredini arterije, ometajui normalni protok krvi. Ako se koji od tih plakova odvoji moe pokrenuti proces zgruavanja tih masnih naslaga. Kada ugruak postane dovoljno velik zaustavit e protok krvi i dovesti do guenja velikih dijelova sranog miia, to izaziva srani udar (infarkt). Smanjenje protoka krvi dovodi i do nepravilnog rada srca-sranih aritmija, i treperenja koji mogu dovesti i do iznenadne smrti. Ono to jedete glavni je imbenik u odreivanju toga kako e se brzo i jako zaepljivati vae arterije.Konzumirajui odreene namirnice moemo lako krvne ile drati otvorenima, istima, elastinima i zdravima. Hrana ima takav uinak jer sprjeava nagomilavanje kolesterola i dr. masti u krvi, a ponajvie zbog svog djelovanja na faktore zgruavanja krvi. to jedu ljudi koji ne obolijevaju od sranih bolesti? Riba: univerzalni lijek za srce. Najbolji nain smanjivanja opasnosti od sranih oboljenja je prije svega taj da jedete ribu. Posebno morsku plavu ribu koja obiluje masnim kiselinama (omega 3), tzv. ribljim uljem. Zanimljivo je kako je lijek za srane tegobe upravo ta morska mast koja se nalazi u morskoj hrani. Konzumiranje ak i malih koliina ribe ima jako dobar uinak na zdravlje srca. 30 grama ribe dnevno ili minimum od nekoliko puta tjedno (bar tri puta) smanjuje vjerojatnost sranih bolesti ak za polovicu. Osobe koje su imale srani udar takoer moraju odmah prijei na prehranu bogatu ribom, jer e na taj nain pokrenuti proces ozdravljenja i smanjiti rizik od ponovnog sranog udara. enjak- enjak e takoer sprijeiti zatvaranje arterija, popraviti oteenja pomaui u zacjeljivanju arterija, te e sprijeiti i anginu pektoris (stezanja u grudima). Redovita konzumacija enjaka ispire masnoe u arterijama i sprjeava daljnja oteenja. enjak sadri najmanje 15 antioksidansa koji mogu neutralizirati sve tvari to razaraju arterije. Svakodnevno konzumiranje enjaka ozdravljuje zglobove, ublaava asmatske probleme, daje snagu i energiju te poveava spolnu mo i apetit. Koliko enjaka? Puno, minimum jedan "eanj" na dan. Postepeno poveavati koliinu. Maslinovo ulje-mast bezopasna za srce. Masti koje sadri maslinovo ulje su jednostruk onezasiene masti kojih u masti. ulju ima oko 72%. Kemijski gledano one su jednostavno bolje za arterije nego zasiene masti. One sniavaju razinu tetnog kolesterola, tite arterije od oteenja koja nastaju od drugih nezdravih masti. Za dobre efekte na zdravlje potrebno je za sve vrste zamaivanja i zainjanja hrane koristiti maslinovo ulje. Naravno opet e svakodnevna konzumacija dati odline rezultate u ouvanju srca i arterija. Salate i ostala jela zainjajte maslinovim uljem. Ulje iz sjemena uljane repice takoer je dobro za arterije.

Voe- u odreenim vrstama voa takoer ima masti koje tite srce i arterije; Ljenjak - 81% jednostrukonezasienih masti, Avokado 80% - jednostrukonezasienih masti, Bademi 71% jednostrukonezasienih masti. No takoer konzumacija svih ostalih vrsta voa pomae u lijeenju i sprjeavanju sranih tegoba. Jabuke, kruke, groe, mandarine, narande itd... ali samo ako je to voe nepricano i prirodno uzgojeno, ista je stvar i sa povrem, povre i itarice moraju biti uzgojene bez kenijskih sredstava. Kako trujemo arterije- jednostavno, prekomjernim konzumiranjem masti ivotinjskog porijekla. One razaraju arterije, poveanjem razine kolesterola u krvi, poveanjem ljepljivosti krvi i potiskivanjem mehanizma za otapanje nezdravih ugruaka, zbog ega se arterije suuju i zaepljuju i steu. Veina ljudi moe spasiti svoje arterije smanjenjem i prestankom unosa ivotinjskih masti u organizam, te prelaskom na hranu od itarica, ribe, povra i voa. Alkoholna pia- uvaju od sranih bolesti ako se konzumiraju u koliinama od 2 pie dnevno (0.03 dcl estokog po ai, ili 1 dcl crnog vina po ai). No pazite svako prekoraenje te dvije aice dnevno poveava rizik od ostalih bolesti te poveavaju smrtnost i vode u alkoholizam. Uz to svako prekomjerno konzumiranje alkohola nepovratno UBIJA modane stanice. Crno vino smanjuje stvaranje masnih naslaga u krvnim ilama i preporua se obavezno uz masnu hranu. Bijelo vino takoer je dobro iz istih razloga. No opet je bit da to budu kvalitetna vina, a ne razni kiselii i delanci. Ukoliko imate naviku piti alkoholna pia, redovna konzumacija jednog ili dva pia dnevno pomoi e u odravanju zdravlja srca, ali ako ne pijete nemojte ni poeti iz razloga da bi odravali zdravlje srca, radije se okrenite zdravoj prehrani. Kava- u normalnim koliinama, u malim alicama i do 3 ili 4 alice na dan nema nikakav negativni efekt na srce ili krvne ile, no opasnost se krije u dodatcima kavi: lagu, eeru, natrenu (tetni kemijski spojevi koji nastaju otapanjem pod velikom temperaturom), masnom mlijeku i vrhnju za kavu. Stezanje u prsima- (angina pektoris), to je upozoravajui znak koji ukazuje na suavanje krvnih ila i njihovo djelomino zatvaranje i onemoguavanje protoka krvi i kisika, ili zbog sranih greva i nepravilnog rada koji je uzrokovan ovim ranije navedenim problemima. To se dogaa zbog niske razine antioksidansa (vitamina C , E, beta karotena, omega-3 masnih kiselina ribljeg ulja). Za sprjeavanje odmah poeti jesti mnogu voa i povra u svojoj dnevnoj prehrani, plavu ribu, kotunjave plodove i itarice. Te izbjegavati pijenje alkoholnih pia makar i u najmanjim koliinama. Ovdje smo naveli osnovne naine i ouvanja zdravlja srca i krvnih ila, kao to vidite to je sve dosta jednoastavno, izbacite nezdravo i tetno iz prehrane i konzumirajte zdravu, prirodnu hranu i to je sve. U slijedeem broju pozabavit emo se hranom koja unitava kolesterol i uva tijelo od kolesterola. Bez obzira boluje li netko od ovih tegoba ili ne vrlo je poeljno prijei na zdravu hranu za sve vjebae borilakih vjetina, jer e na taj nain njihove sposobnosti jo narasti, poveati se, a energija e im biti neizmjerno velika te mnogo vea od svih osoba koje se ne koriste zdravom hranom u svojim ivotima. Osim toga svi ljudi e na taj nain dulje ivjeti zdravo i korisno za sebe i svoje blinje te takoer i za svoju okolinu. Ve nam je jasno da nas ovaj nain prehrane ini zdravima i sretnima, te i kroz takvu zdravu prehranu opet upoznajemo svoje tijelo i um i njihove nesluene mogunosti. Masna hrana poput sira i raznih odrezaka "usporava krv" time to krvne ploice (trombocite) ini ljepljivima i sklonijima zgruavanju. Odreene vrste hrane povisuju ili sniavaju fibrinogen koji je nuan za zgruavanje krvi i ubrzavaju ili usporavaju proces razgradnje ugruaka. Neke druge vrste hrane pak utjeu na gustou i itkou krvi te stvaraju uvjete za nastanak ugruaka ili uklanjaju neodgovarajue ugruke, koji mogu dovesti doo zaepljenja krvnih ila u srcu, mozgu, nogama i pluima.

Evo to treba jesti a to ne da bi sprijeili stvaranje krvnih ugruaka:

enjak i Luk su dvije drevne biljke i drevni lijekovi koje treba jesti protiv nepoeljnih ugruaka. Samo jedan ili dva enja enjaka dnevno ve znaajno korisno djeluju protiv loih ugruaka. enjak ubrzava proces razgradnje krvnih ugruaka i poboljava itkou krvi. To poboljava protok krvi i isti krv od neeljenih elemenata. Luk- crveni slui kao efikasno sredstvo koje blokira masti. Sirov i kuhan jednako je dobar. Njegovi sastojci spreavaju gomilanje krvnih ploica koje izvode zgruavanje. Kada morate jesti masnu hranu dodajte obavezno luka onoliko koliko ga moete pojesti. To e sprijeiti mast iz hrane da stvara krvne ugruke i kolesterol. Riblja pateta i ribe i riblja ulja su vam ve poznate namirnice od prije. Masne ribe (bogate zdravom ribljom masti) kao to su tuna, losos, skua, haringa, sardine napadaju krvne ugruka e viestruko. Riblje ulje razrjeuje krv (poboljava kvalitetu krvi) , sniava fibrogen i pokree proces razgradnje ugruaka. Stoga je potrebno svakodnevno jesti barem 100 grama ribe. Crno vino. Malo crnog vina svaki dan e takoer razrijediti krv i sprjeavati stvaranje ugruaka. Crno vino razgrauje ugruke i poveava razinu dobrog kolesterola. Vano je piti crno vino neposredno uz obroke tako da odmah ponitava negativne tvari iz hrane. Groe. Crno domae ali pazite iskljuivo crno i domae groe u sebi sadri tvari kao i crno vini. Pola kile groa jednako je po uinku sa dvije ae-4 dcl crnog vina. Takoer je dobar sok od crnog groa, ali je potrebna puno vea koliina soka. Tri puta vie soka nego vina, znai jedna aa vina jednaka je po vrijednosti sa tri ae svjeeg soka od crnog groa, ali taj sok ima u sebi druge tvari koje vino nema, kao to su fruktoza koja daje energiju, vitamini i minerali koji jo jae pojaavaju zdravlje. aj. Koliko god izgleda udno aj daje naim arterijama infuziju protiv zgruavanja krvnih ploica (trombocita). aj moe i to i radi smanjiti ljepljivost trombocita, sprijeiti gomilanje krvnih ploica, poveati aktivnost razgradnje ugruaka i smanjiti naslage kolesterola, sve to pomae u sprjeavanju oteivanja arterija. Koji aj, najbolji je zeleni aj te obini crni aj i to u koliini od jedne do tri alice dnevno. Povre i voe rastapa krvne ugruke. Sve vrste voa i povra izuzetno dobro razgrauju ugruke i snizuju krvni tlak. Ljuta Paprika je jo jedna biljka koja razbija krvne ugruke, a pogotovo CHILI paprika. Koliko je moete podnijeti kao zaine hrani toliko je jedite. Svako pretjerivanje sa ovom ali i svim drugim namirnicama e izazvati u najmanju ruku probavne smetenije. Razni ljuti zaini takoer dobro razbijaju krvne ugruke. Neki od njih su klinii, umbir, kumin, curry. U ostale prehrambene proizvode koji sprjeavaju krvne ugruke spada i Kineska Cran Gljiva, MO-ER ili gljiva trouha i maslinovo ulje. Znai kao i dosada bitno je izbjegavati masnu hranu ivotinjskog porijekla, masno zainjena jela i sve nezdrave oblike pripreme jela u obinom jestivom ulju, masti i sl. Bobiasto voe Bobiasto voe (kao to su jagode, maline, borovnice i kupine) bogato je antioksidansima flavonoidima (kao to je antocijanini) koji moe sprijeiti otvrdnjavanje arterija i pomoi skidanju plaka.

Rajice Rajice su bogate likopenom, spojem koji daje boju rajicama. On moe znaajno sniziti rizik od ateroskleroze, donosi nova studija korejskih znanstvenika. U studiji, istraivai su pronali da ene s najviim razinama likopena u krvi imaju najmanje krute arterije. Zeleni aj Zeleni aj sadri snani antioksidans koji se zove flavonoid, a moe poboljati zdravlje osjetljivih stanica sluznice krvnih ila (endotelne stanice) i pomae smanjiti rizik od bolesti srca. Disfunkcija endotelnih stanica igra kljunu ulogu u razvoju zaepljenih arterija. Istraivai su otkrili da osobe koje piju zeleni aj znaajno poveavaju irenje arterija (dilatacija) to je znak bolje funkcije krvnih ila. Nar Nar sadri antioksidanse koji mogu pomoi u borbi protiv zaepljenja arterija. Nova studija pokazuje da sok od nara smanjuje oteenja krvnih ila, ali moe preokrenuti progresiju ove bolesti. Ispitivanja su pokazala da sok od nara smanjuje uinke stresa na stanicama krvnih ila stimulirajui proizvodnju duikovog oksida. Uz glog IMELA se smatra najboljim prirodnim sredstvom za srane i krvoilne tegobe. Imela sadri sastojke koji normalizuju krvni pritisak. Spreava ovapnjenje ila i oteenje srca uslovljeno starou. Regulie rad srca i smiruje tahikardiju. Med i limun poznata su kombinacija koja sprjeava zaepljenje krvnih ila. Ova kombinacija jaa stjenke arterija. Svake veeri pojedite mjeavinu lice meda i soka od limuna. Ananas je odlina hrana za osobe s arteriosklerozom. Sprjeava stvaranje krvnih ugruaka i sprjeava nastajanje upale ako doe do oteenja arterije. umbir pomae sprjeavanju nagomilavanja trombocita. Smanjuje krvni tlak i titi arterije od stvrdnjavanja. Ginko biloba smanjuje upale arterija i stvaranje ugruaka. Jaa i doprinosi elastinosti arterija. Rumarin (Rosmarinus officinalis) je jedan od bogatijih biljnih izvora antioksidansa. upravo je stoga dobro zatitno sredstvo za uvanje hrane od kvarenja. Njegovi antioksidansi sprjeavaju kvarenje masnoa u mesu. Figurativno govorei, isti uinak imaju i na vae srce. Od rumarina se pripravlja aj vrlo ugodnog okusa. Takoer ga u veim koliinama moete koristiti kao zain.

Slabu cirkulaciju spaava tamna okolada - Krvni ugruci mogu izazvati trombozu, emboliju, modani i srani udar... Slabu cirkulaciju spaava tamna okolada Imate slabu cirkulaciju, a volite tamnu okoladu? U tome sluaju cirkulacija e vam se poboljati jer upravo takav uinak ima vaa omiljena okolada Tamna okolada omoguava irenje krvnih ila i na taj nain spreava stvaranje tetnih ugruaka u ilama, otkrili su grki naunici. Krvni ugruci, ovisno o tome gdje se nalaze, mogu izazvati trombozu, emboliju, modani udar, srani udar i anginu. Dr. Charalambos Vlachopoulos sa Univerzitetu u Ateni, koji je vodio istraivanje, rekao je da to grama tamne okolade popravlja funkciju krvnih ila kod mladih osoba na najmanje tri sata. - Zatitna svojstva tamne okolade koja sadri veliku koliinu antioksidansa flavonoida ve su neko vrijeme poznata. Meutim, ovo je prvo istraivanje koje je pokazalo da tamna okolada poboljava rad endotelija, tankoga sloja koji prekriva unutranjost krvnih ila naglasio je Vlachopoulos. - Novi rezultati takoer otkrivaju da taj mehanizam titi krvne ile od tetnih uinaka slobodnih radikala. Ti radikali inae napadaju druge atome pri emu im ukradu elektron i tako se stabiliziraju. Taj proces moe otetiti elije. - Prole godine, italijanski i britanski naunici otkrili su da obina okolada poveava razinu antioksidansa u krvi za gotovo 20 posto. Mlijena okolada, meutim, nema takvo djelovanje vjerovatno zbog toga to mlijeko ometa proces apsorpcije.

PROTIV STVARANJA KRVNIH UGRUAKA Prirodni antikoagulansi Antikoagulansi su sredstva za razreivanje krvi i spreavanje stvaranja krvnih ugruaka. Najpoznatiji lek iz te grupe je aspirin koji se dobija iz kore vrbe, i nezaobilazan je u terapiji trombocitoze. Danas aspirin piju svi koji su izloeni poveanom riziku od infrakta srca i modanog udara, ali salicilati iz hrane imaju isto dejstvo kao i ovaj lek, pokazale su mnogobrojne studije. Ove supstance spreavaju slepljivanje trombocita i stvaranje ugruaka, deluju protivupalno i analgetski, a najbolji izvori salicilata jesu borovnice, trenje, suve ribizle i urme, maline, ljive, kari, slatki koren, paprika i kiseli krastavci. Umerenu koliinu salicilata sadre i jabuke, bademi, pomorande, ananas, aj Postoji niz namirnica koje su bogate drugim supstancama, a podjednako efikasno deluju na prevenciju stvaranja tromba: to su beli i crni luk, crno vino, cimet, kim, riblje ulje, umbir, crno groe, dinja, aj, lubenica, smokve, morske alge Tinktura od belog luka: Preliti 40 g iseckanog belog luka decilitrom 70% alkohola i ostaviti da odstoji 10 dana. Uzimati po 10-20 kapi tinkture dnevno, pomeanih sa malo vode. Ulje od belog luka: Cele ili napola preseene enove belog luka potopiti u vruu vodu i ostaviti 15 minuta. Osuiti ih krpom ili papirom, a zatim preliti dvostruko veom koliinom maslinovog ulja i ostaviti da odstoje najmanje 24 sata. Ovako dobijeno ulje koristi se kao dodatak salatama ili se pije po 3 kaike dnevno, ujutro, popodne i uvee Ukoliko imate potekoa s krvnim ugrucima veina strunjaka predlae ribu jer riblja ulja ine krvne ploice manje ljepljivima. Osim toga preporuuju se i dodatne koliine vitamina E i magnezija kako bi se sprijeilo stvaranje abnormalnih ugruaka. No, koliine ovise o svakoj osobi posebno i potrebno je konzultirati se s lijenikom.

Napitak za zdravlje srca i krvnih sudova

Napitak slui za postepeno ienje krvnih sudova od masnih naslaga te prevenciju sranog i modanog udara. Takoe spreava nastanak tumora, poboljava vid i podmlauje organizam....

Sastojci.... 1 kg organski uzgojenog limuna .... 300 grama belog luka ......... Sameljite limun (zajedno s korom) i beli luk. Smesu stavite u 1,5 l kljuale vode iu poklopljenoj posudi kuvajte na laganoj vatri tano 15 minuta. Ohlaeni pripravak naspite u teglu i zatvorite je poklopcem. Napitak uzimajte natate, u razdoblju od 25 dana, po pola dcl na dan. Nakon toga napravite pauzu od 10 dana, pa ponovite kuru. U cilju preventive, kuru moete sprovesti jednom do dvaput godinje, svakih est meseci. U cilju leenja, kuru sprovodite do poboljanja zdravstvenog stanja, uz obavezno potovanje protokola od 10 dana pauze pre poetka nove kure. OSTALE BILJKE ZAINI : CIMET -

PROIRENE VENE
Lijeenje proirenih vena nije jednostavno i obino je potrebno dosta vremena kako bi se postigli dobri rezultati. Ova bolest nastaje postupno kao posljedica optereenosti krvotoka i slabe cirkulacije. Ako se ne lijei, moe dovesti i do tekih komplikacija kao to su tromboza, otvorene rane i slino. Priroda nudi dosta biljaka koje pospjeuju cirkulaciju te sprjeavaju i lijee bolest proirenih vena.

Divlji kesten za proirene vene

Divlji kesten je vrlo dobar prirodni lijek za terapiju proirenih vena i hemeroida. Ova biljka utjee na smanjenje simptoma kod oboljenja vena, kao to su: proirene vene, bol, umor, oteene noge i edemi. Sastojak divljeg kestena, escin, blagotvorno djeluje na stabilizaciju krvotoka te samim time djeluje na smanjenje oteenosti i boli. Divlji kesten smanjuje upalne procese, poveava vrstinu krvotoka, pojaava otpor venskih kapilara te umanjuje propustljivost. Na taj nain smanjuje se optereenje krvotoka, pa tako i otekline. Divlji kesten oslobaa osjeaja teine u nogama, a osim toga umanjuje bolove i greve.

Melem za vene od divljeg kestena priprema i upotreba

Ovaj melem za vene priprema se vrlo jednostavno, tako da ga svatko moe napraviti. Potrebno je u jesen ubrati deset veih plodova divljeg kestena, zatim ih to sitnije samljeti i staviti u manju teglicu. Nakon toga, kesten prelijte s dva decilitra alkohola, te ga potom ostavite na suncu sedam tjedana. Nakon tog perioda dobivenu smjesu je potrebno procijediti, a moete ju drati u manjoj boici. Melem se moe primjenjivati svakodnevno tako da se blago umasira na bolno podruje.

Neven za proirene vene

Nevenova mast je efikasno sredstvo protiv proirenih vena. Ova mast je korisna kod upaljenih vena, sa ili bez rana.

Nevenova mast protiv proirenih vena priprema i upotreba

Za pripremu nevenove masti potrebne su etiri ake sitno usitnjenog nevena (cvjetova, listova i stabljika) te 500 grama kvalitetne masti koju ete zagrijati na najjae i potom u nju dodati isjeckani neven. Mijeajte smjesu te je sklonite s vatre kada prokuha. Posudu poklopite i ostavite ju da prenoi na sobnoj temperaturi. Sutradan smjesu blago zagrijte kako biste ju mogli procijediti. Dobivenu mast za proirene vene uvajte u odgovarajuoj posudi, a moete ju koristiti svakodnevno tako da ju blago utrljate na oboljela mjesta, vie puta dnevno.

Najbolji efekt lijeenja proirenih vena postie se ako se kombiniraju nevenova mast i divlji kesten, tako da se oboljela mjesta prvo tretiraju nevenovom masti, a nakon nekoliko minuta, kada se ona upije, melemom od divljeg kestena. Na ovaj nain, osim to se postie intenzivnije lijeenje, zahvaljujui nevenovoj masti koa se titi od isuivanja i iritacija uslijed djelovanja alkohola koji se nalazi u melemu divljeg kestena. Kod proirenih vena jednako je uinkovito i ulje nevena.

Kupus za proirene vene

Listovi svjeeg kupusa su najbolji oblog za lijeenje upaljenih vena. Za ovu vrstu obloga potrebna je velika i svjea glavica kupusa, kako bi i listovi bili vei te obuhvatili povrinu oboljelog mjesta. Svjee listove kupusa direktno prislonite na oboljelo mjesto te ih potom privrstite (najbolje tankom i elastinom arapom). Ovaj oblog drite dok se kupus ne osui, a nakon toga stavite svjei. Koliko esto je potrebno zamijeniti list kupusa zavisi od vie faktora, kao to su: veliina i svjeina kupusa, godinje doba, stupanj upale i slino. Posebno je vano drati oblog i preko noi. Ve na poetku ovog tretmana osjea se olakanje u vidu smanjenja bolova i peckanja te smanjenja oteklina, a nakon due upotrebe proirene vene e se znatno povui, a koa koja je prije toga bila upaljena i crvena postat e ponovno njena i svijetla.

Gavez za za upaljene vene

Gavez ili crni korijen je nizinska biljka koju moemo nai na vlanim mjestima (uz rubove uma, obalama kanala, vlanim livadama i slino). Svijee nastrugani korijen gaveza u obliku obloga uvijek e dobro doi kod svih problema sa venama i cirkulacijom. U nedostatku svijee biljke koristi se tinktura od gaveza koja pospjeuje regeneraciju tkiva. Protiv upale vena ona prua dobre rezultate u kombinaciji sa uljem od kantariona ili jo bolje, takoer tinkturom od kantariona.

Proirene vene i tromboflebitis - Vitamin E vrlo je djelotvoran i u lijeenju proirenih vena i tromboflebitisa. Tromboflebitis je pojava krvnog ugruka (tromba) u veni uz razvijanje upalnog procesa. Najee se pojavljuje u venama nogu. U rijetkim sluajevima moe se dogoditi da se dijelovi krvnog ugruka otkinu i krvnom strujom prenesu u arterije plua. Tako nastaje pluna embolija, poremeaj koji vrlo lako moe uzrokovati smrt. esto je nuan operativni zahvat, koji obino ne rjeava stvarni uzrok poremeaja pa ni daljnje stvaranje ugruaka. Vitamin E uinkovito sprjeava nastajanje ugruka pa se moe primijeniti u prevenciji i u lijeenju tromboflebitisa i plune embolije. Rezultati nekih istraivanja jasno pokazuju da vitamin E u dozama od oko 400 ili 500 IJ na dan smanjuje rizik od tromboflebitisa i plune embolije. Neki lijenici su uz ove doze vitamina E intravenozno primjenjivali i kalcijev glukonat (10% 10 mililitarne otopine na dan). Rezultati istraivanja pokazali su da je tamo gdje se vitamin E nije primijenio, opasnost od periferne venske tromboze bila dvostruko vea, od pojave plune embolije ak est puta vea, a smrtnost od plune embolije ak devet puta vea.