TEST 1

1.) Djelovanje stečaja na ugovor o radu Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika stečajnog dužnika, s tim da ih o tome pismeno obavjesti stečajni upravnik. Otvaranjem stečajnog postupka nastao je ex lege opravdan razlog za prestanak ugovora o radu, bezuslovno i definitivno. Stečajni upravnik može zadržati potreban broj radnika i zaključiti sa njima nove ugovore oradu na odreĎeno vrijeme radi nastavka poslovanja stečajnog dužnika ili provoĎenja stečajnog postupka do njegovog okončanja. Plaće i druga primanja iz radnog odnosa zadržanih radnika odreĎuje stečajni upravnik u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, koja se isplaćuje iz stečajne mase. Potraživanja zapolenih radnik čiji je ugovor o radu prestao u vidu naknade štete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa ili otpremnine, mogu se ostvariti samo kao stečajne tražbine radnika općeg isplatnog reda. 2.) Rok za unošenje imovine u D.D. Ulozi u stvarima i pravima moraju se unijeti u zakonskom odnosno ugovornom roku, ali svakako do upisa društva u registar društava, a sa tim da se sve dionice moraju u cjelini uplatiti prije upisa u registar emitenata. 3.) Mješovita teorija o prirodi privrednog društva Prema ovoj teoriji privredna društva nisu isključivo ni ugovori niti institucije već naprotiv, su posebna bića (entiteti) na koja se odnose pravila zakona, ugovora i autonomne norme statuta, kao najvišeg pravnog akta društva. 4.) Imovinska prava članova D.D. Imovinska prava dioničara su: - pravu učešća dioničara u dobiti dioničkog društva, naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, srazmjerno učešću nominalne vrijednosti dionica u osnivačkom kapitalu društva - pravu učešća u podjeli preostale imovine iz stečaja i likvidacione mase, u slučaju stečaja ili likvidacije društva - pravo preče kupovine postojećih dioničara prilikom emisije novih dionica - pravo prijenosa dionica na druge dioničare ili treća lica 5.) Načelo istinitosti kod registriranja P.D. Načelo istinitosti podrazumijeva da se podaci upisani u registar društava smatraju tačnim i istinitim, u formalnom i materijalnom smislu. Zbog prezumpcije istinitosti upisanih podataka, svi subjekti koji su savjesni i pouzdaju se u tačnost, istinitost i potpunost podataka, ne mogu snositi štetne posljedice koje bi zbog toga povjerenja mogle nastati. Sud ili nadležni organ će odbiti upis ili promjenu upisa odreĎenih činjenica ako ne odgovaraju načelu istinitosti, bilo u materijalnom bilo u formalnom smislu. Dozvoljeno je i moguće naknadno brisanje neosnovanog ili neistinitog upisa. Tužitelj mora dokazati neosnovanost ili neistinitost.

) Predmet upisa zemljišnih registara Posebni registri su zemljišne (gruntovne) knjige koje vode sudovi o stvarnim pravima na nepokretnostima (pravo vlasništva. a kada je u pitanju kašnjenje sa unošenjem uloga u stvarima i imovinskim pravima. kao i katastarska evidencija posjedovnog stanja nepokretnosti. Osnivačkim ugovorom mora se razriješiti pitanje pravnih posljedica u slučaju da neki od osnivača ne unese ugovoreni ulog u ugovorenom ili zakonom propisanom roku. ali uz saglasnost svi komplementara i ostalih komanditora. firme – imena. a ne komanditora.6. tj.smanjenje osnivačkog kapitala za neuplaćeni dio .sporazumno produženje roka . docnja sa uplatom odnosno unošenjem udjela može se sankcionisati i plaćanjem zatezne kamate. U navedenim slučajevima. Struktura organa upravljanja javnih preduzeća jednaka je strukturu organa upravljanja društava kapitala koja obavljaju druge poslovne (komercijalne) djelatnosti koje nisu javnog karaktera i od općeg . Posebni registri imaju druge ciljeve i posebna pravila kojima regulišu ovlašćenja i način voĎenja evidencije od ovlaštenih institucija. da javnim preduzećima upravljaju osnivači. odnosno roku koji se računa nakon registracije društva. 7. sud bi odbio upis društva u registar po službenoj dužnosti. odnosno članovi društva. U ovom slučaju moguća su različita rješenja: . ako ih je više od dva .N. pravo služnosti. Svaki osnivač dužan je uložiti svoj ugovoreni ulog u cijelosti u ugovorenom odnosno zakonskom roku. Postoje i posebne evidencije brodova.oznaka koja direktno označava djelatnost privrednog društva .oznaka kojom se bliže označava ime privrednog društva . 9. kada su u pitanju ulozi u novcu i više osnivača. može se ugovoriti plaćanje ugovorne kazne. ako je tako ugovoreno ili propisano.) Može li komanditor zastupati društvo i kako? Kako komanditori ne mogu biti zakonski zastupnici.označavanje sjedišta društva.) Upravljanje javnim preduzećem Upravljanje javnim preduzećima zasniva se zavisno od uloženih sredstava u preduzeće.označavanje oblika privrednog društva 10. potrebna je saglasnost svih članova komanditnog društva. prava hipoteke). U obavezne elemente firme privrednog društva spadaju sljedeći elementi: . svako društvo mora sadržavati te elemente u firmi po zakonu. komanditor društvo zastupa u svojstvu punomoćnika. To znači da komanditor može zastupati komanditno društvo samo na osnovu pismene punomoći ili prokure. bilo prije registracije društva. MeĎutim.povećana uplata od drugih osnivača. uz navoĎenje adrese .raskid ugovora. Za davanje punomoći (trgovačka punomoć) odnosno prokure. tj. Pravilo je u našem pravu.) Obavezni elementi firme društva Obavezni elementi firme društva je zakonski element. odnosno prokuriste. poslovnih znakova i slično. jer se ne može osnovati i registrovati društvo kao privredni subjekt bez bitnog atribut. Ako firma društva ne bi sadržavala ove elemente. srezmjerno učešću u kapitalu.) Posljedice neunošenja imovine u D.O. i drugim pravima. 8. dugoročnog zakupa. aviona. nema pravne zapreke da im se da posebna punomoć ili trgovačka prokura..

Nadležnost. .drugim poslovima utvrĎenim zakonom i statutom Direktora javnih preduzeća imenuje i razrješava upravni odbor uz saglasnost izvršnog organa (vlade) kantona.da izvrši popis povjerilaca i obaveza i to bez odlaganja dostavi likvidacionom sudiji. 12. države.raspodjeli dobiti . čiji je glavni zadatak da nadzire cjelokupni rad javnog preduzeća.kod drugih oblika organizovanja – upravni odbor Treba razlikovati 3 bitne funkcije: upravljačku.da obavezno izvrši popis imovine pravnog lica u likvidaciji i njegovih obaveza . Najvažnija funkcija direktora je poslovodna i zastupnička. način rada i odlučivanja u skupštini se odreĎuje statutom javnog preduzeća. Skupština imenuje članove upravnog odbora srazmjerno osnivačkom ulogu u javnom preduzeću. računajući od otvaranja stečajnog postupka. On je zakonski zastupnik preduzeća i odgovara za zakonitost rada preduzeća.donošenju statuta i drugih akata . 11. zaposleni u preduzeću i lica koja imenuju osnivači. po nekim pitanjima od njihovog interesa. Tako radnici javnog preduzeća ostvaruju svoja prava upravljanja i učestvuju u odlučivanju u skladu sa zakonom.osnivanju ili učešću u drugim društvima .da uĎe u posjed imovine pravnog lica u likvidaciji . što se dalje ureĎuje statutom preduzeća. Pravna radnje može se pobijati i podnošenjem protivtužbe ili prigovora u parnici. Jedina specifičnost kod privrednih društava koja obavljaju djelatnost od općeg interesa je što se daje mogućnost da i zaposleni u ovim društvima imaju pravo učešća u upravljanju u ovim preduzećima.statusnim promjenama . Skupštinu javnih preduzeća sačinjavaju vlasnici uloženog kapitala. odnosno upravni odbor odlučuje o: .interesa.) Rok za pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika? (Paulijanska tužba) Paulijanska tužba za pobijanje pobojnih pravnih radnji stečajnog dužnika može se podnijeti u roku od dvije godine.razvojnim planovima i poslovanju .) Obaveze likvidatora u likvidaciji Obaveze likvidatora u likvidacionom postupku: . izvršnu i nadzornu.emisiji i kupovini dionica . odnosno vlasnik preduzeća. Skupština imenuje nadzorni odbor. Sastav i nadležnost je isto kao u društava kapitala. Upravni odbor ima najmanje 3 člana. Upravni odbor sačinjavaju i članovi. odnoso njihovi ovlašteni predstavnici.kod društva kapitala – skupština. što znači da ako ovlaštena lica ne podnesu stečajnom sudu pobojnu tužbu.da se iz popisa imovine koji obuhvata popis svih imovinskih vrijednosti subjekta likvidacije posebno prikažu prava trećih lica na dijelovima imovine . statutom i kolektivnim ugovorom. upravni odbor i direktor . Skupština. entiteta. gube pravo podnošenja tužbe i time pobijanja pravnih radnji za koje postoje zakonski razlozi i uslovi da se mogu pobijati. organi upravljanja mogu biti: . Zavisno od oblika organizovanja javnih preduzeća. Navedeni rok je prekluzivan. koje pokrenu treća lica protiv stečajnog dužnika sa kojima je dužnik poduzimao pobojne radnje.

što u oba slučaja predstavljaju realno povećanje imovine društva. regulisano je kogentnim normama zakona. analogno po ovoj teoriji primjenjuju se pravila ugovornog (obligacionog) prava.) Načelo istinitosti kod registriranja P.O.) Subjektivni sistem ili sistem germanskog prava – po kome se trgovačkim poslovima smatraju samo oni poslovi koje obavlja lice koje ima status trgovca i koji je registrovan za obavljanje trgovačkih poslova. b. Trgovačkim poslovima se smatraju svi poslovi poslovnog prava. regulisana zakonom. organi upravljanja i druge funkcije društva. odluka skupštine društva mora se donijeti jednoglasno.) Sistemi predmeta privredog prava a. teorija institucije i mješovita teorija. odreĎuje oblik društva.D. Odlukom skupštine društva mora se utvrditi ukupan iznos povećanja osnovg kapitala društva.O može se ostvariti unošenjem novih osnovih uloga ili povećanjem postojećih osnovih uloga.) Efektivnost D. privredno društvo je posebna institucija sa ekonomskom i pravnom samostalnočću.) Prema ovoj teoriji privredna društva nisu isključivo ni ugovori niti institucije već naprotiv.) Teorije o pravnoj prirodi P. su posebna bića (entiteti) na koja se odnose pravila zakona. privredno društvo se smatra društvo – ugovor. 4. način i rok uplate. radi se o uvoĎenju nove obaveze za članove društva i.) Objektivni sistem ili sistem francuskog Trgovačkog zakonika. njegova organizacija.) Po teoriji ugovora. ne mogu snositi štetne posljedice koje bi zbog toga povjerenja mogle nastati. Ako nešto nije regulisano osnivačkim ugovorom. kao osnivačkog akta. svi subjekti koji su savjesni i pouzdaju se u tačnost. kao da se po nekim pitanjima mogu primjeniti pravila ugovornog prava.TEST 2 1. veći i značajniji dio pitanja povodom privrednog društva. a. Kod efektivnog povećanja. Dozvoljeno je i moguće naknadno brisanje neosnovanog ili neistinitog upisa. Sud ili nadležni organ će odbiti upis ili promjenu upisa odreĎenih činjenica ako ne odgovaraju načelu istinitosti. bilo u materijalnom bilo u formalnom smislu. 2. prije povećanja. – efektivno povećanje osnovnog kapitala Efektivno povećanje osnovnog kapitala D. Načelo istinitosti podrazumijeva da se podaci upisani u registar društava smatraju tačnim i istinitim. u formalnom i materijalnom smislu. Ovo stanovište je prihvaćeno u većini evropskih zemalja. MeĎutim. c. odnosno odlukom skupštine nije izričito drugačije odreĎeno. Zastupnici ove teorije ne negiraju da privredna društva nastaju na osnovu ugovora.O. Ako osnivačkim ugovorom i/ili statutom.D. kao najvišeg pravnog akta društva. Pravo prvenstva . ugovora i autonomna pravila statuta. Postoje tri teorije: teorija ugovora. Zbog prezumpcije istinitosti upisanih podataka. postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva ulate novih uloga u srazmjeri postojećim udjelima u osnovnom kapitalu društva. istinitost i potpunost podataka.) Prema teoriji institucije. Ugovorom se kao pravnim aktom. Te norme zakona su primarne u odnosu na dispozitivne norme ugovornog prava. Polazište ove teorije je da je ugovor konstitutivan za nastanak društva. u pravilu.O. Tužitelj mora dokazati neosnovanost ili neistinitost. 3. vrsta. odnosi imeĎu članova. b. nezavisno ko ih vrpi i njegovog pravnog statusa.

Kada prokurist otkaže prokuru. 6. 8.) Dejstvo otkaza prokure od prokuratora Naše zakonodavstvo ne propisuje način opoziva prokure.potvrĎuje vrijednos uloga u stvarima i pravima i utvrĎuje broj dionica emitovanih po tom osnovu Odluke donosi nadpolovičnom većinom.imenuje prve članove nadzornog odbora . odgovarajuća sturčna sprema i majstorski ispit samostalnog poduzetnika. Nakon održavanja osnivačke skupštine.D. osim kod usvajanja statuta gdje se odluka donosi dvotrećinskom većinom. a opoziv prokure prema trećim licima koja nisu znala niti su morala saznati da je prokura opozvana. 7.usvaja prvi statut društva . uprava dioničkog društva obavezna je podnijeti zahtijev za upis u registar emintenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar ili drugi javni rekistar društava. 5.) normativna teorija koja opće uslove uporeĎuje sa propisima b. trećim licima ili javnosti (objavljivanjem). MeĎutim.) Slobodne i vezane djelatnosti Slobodne djelatnosti su one za čije se obavljanje ne traži stručna sposobnost odnosno sturčna sprema. bez obzira da li se radi o simultanom ili sukcesivnom osnivanje. Posebna faza u postupku osnivanja dioničkog društva je sazivanje i održavanje osnivačke skupštine društva. pa je prokurista nakon otkaza obaveza obavljati tekuće poslove.) mješovita normativno-ugovorna teorija po kojoj opći uslovi i formularni ugovori sadrže i javnopravne i obligaciono pravne elemente. .D. Osnivačka skupština D. Osnivačka skupština se zakazuje javnim oglasom kojim se pozivaju osnivači.) Osnivačka skupština D. Sazivanje osnivačke skupštine od strane osnivača je zakonska obaveza. najkasnije 15 dana računajući od dana održavanja osnivačke skupštine. otkaz prokure nema dejstvo trenutnog prestanka. sve dok jedan ili više članova društva ne preuzme zastupanje društva. Opoziv učinjen trećim licima ili javnosti putem objavljivanje u nekom javnom glasilu ima dejstvo prema prokuristi od trenutka kada sazna ili je morao saznati.) ugovorna teorija koja općim uslovima daje karakter ugovora c. vezane obrtne djelatnosti su one za čije obavljanje se traži stučna osposobljenost.usvaja izvještaj o osnivanju društva .) Teorije kod općih uslova poslovanja Postoje tri toerije povodom općih uslova poslovanja: a.uplate postojeći članovi ostvaruju u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o povećanju osnovnog kapitala društva. a jedini je zastupnik društva lica. Ovo sazivanje mora se izvršiti u propisanom roku.bira predsjedavajućeg skupštine . To se može učiniti pismenom izjavom prokuristi. nadležna je da odlučuje o sljedećim pitanjima: . da ne bi nastupila šteta po društvo. ili majstorski ispit samostalnog poduzetnika.

10. bilo prije registracije društva. svoje pravo može ostvariti putem stručnih lica. Postoji vandredno voĎenje poslovanja. U ovom slučaju nema mjesta pretpostavljenoj volji subjekata već. ako je komanditor spriječen. Komanditori se ne mogu protiviti odlukama i postupcima komplementara ako su u granicama redovnog poslovanja društva. odnosno roku koji se računa nakon registracije društva. koje obuhvata sve pravne i faktičke radnje koje se uobičajeno redovno obavljaju u okviru redovne djelatnosti društva.) Navesti razloga za pobijanje pravnih radnji dužnika Pobijati se mogu sve pravne radnje dužnika koje su dale ili omogućile stečajno povjeriocu obezbjeĎenje ili isplatu potraživanja i to: . 12. Komanditori pravo nadzora i uvida u poslovne knjige mogu izvršiti. 11. a to praktično znači poziv komplementarima da preispitaju svoju odluku. Osnivačkim ugovorom mora se razriješiti pitanje pravnih posljedica u slučaju da neki od osnivača ne unese ugovoreni ulog u ugovorenom ili zakonom propisanom roku. ali to su obavezni učiniti na zahtjev komplementara koji nisu ovlašteni upravljati poslovima društva.sporazumno produženje roka .ako je radnja dužnika učinjena u posljednjih 6 mjeseci prije podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka. u pravilu. Komanditori imaju pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva i godišnji finansijski izvještaj. U ovom slučaju moguća su različita rješenja: . ako je tako ugovoreno ili propisano.ako je radnja stečajnog dužnika učinjena nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka a povjerilac je u to vrijeme znao za insolventnost dužnika ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to zbog grube nepažnje nije znao.) Šta se dešava u slučaju kašnjenja sa uplatom udjela u D.) Subjektivna teorija kod običaja Po subjektivnoj teoriji. Komantidori nemaju pravo upravljanja društvom. Komplementari nisu dužni obavještavati komanditore o poduzetim radnjama i obavljenim poslovima niti na njihov zahtjev podnijeti poseban izvještaj o poslovanju društva. Protivljenje komanditora je dopušteno samo na odluke i postupke u slučaju vanrednog poslovanja. s tim da je u vrijeme poduzimanja stečajni dužnik bio insolventan ili je povjerilac u to vrijeme znao za insolventnost ili pak to nije znao zbog grube nepažnje (culpa lata). ali nemaju ni obavezu.O. poslovni običaji se primjenjjuj isključivo po izričitoj volji poslovnih subjekata.9. Postoji redovno voĎenje poslovanja. Svaki osnivač dužan je uložiti svoj ugovoreni ulog u cijelosti u ugovorenom odnosno zakonskom roku. koje podrazumjeva radnje koje prelaze okvir redovnog poslovanja. naprotiv. . ako društvom upravlja samo jedan ili neko od komplementara ovlašten za upravljanje komanditnim društvom. Subjekti poslovnih odnosa svojom izričito izjavljenom voljom odreĎuju ili mogu odrediti da će se na odreĎeni poslovni odnos primjeniti poslovni običaj. za vanredne pravne poslove mora tražiti saglasnost svih ostalih komplementara. nužno je njihovo izričito izjašnjenje da li će se ili ne primijeniti odreĎeno običajno pravilo na konkretan poslovni odnos. a izuzetno. lično.N.) Upravljanje komanditnim društvom Komanditnim društvom upravljaju i poslovanje vode komplementari.. Zbog toga.

docnja sa uplatom odnosno unošenjem udjela može se sankcionisati i plaćanjem zatezne kamate.povećana uplata od drugih osnivača.smanjenje osnivačkog kapitala za neuplaćeni dio .raskid ugovora. kada su u pitanju ulozi u novcu i više osnivača.. može se ugovoriti plaćanje ugovorne kazne. . MeĎutim. ako ih je više od dva . a kada je u pitanju kašnjenje sa unošenjem uloga u stvarima i imovinskim pravima.

) Podjela obicaja Po teritorijalnom smislu. bez koje je osnivanje društva zabranjeno. Zato u njemačkom zakoniku postoji – trgovac po zanimanju i trgovac po upisu. poslovni običaji mogu biti opći. koji su u vezi sa trgovačkim poslovima. U ovom slučaju bitno je da postoji subjekt koji se profesionalno bavi trgovačkim poslovima i da je registrovan za takvo poslovanje. koje vode institucije odreĎene posebnim zakonom. trgovci po upisu su subjekti poslovnog prava sa statusom pravnog lica. i za čije obavljanje je nužna registracija u trgovačkom registru. bez dozvole. U pravilu. b. Opći se primjenjuju u svim trgovačkim strukama. a gube pravni subjektivitet brisanjem iz registra društava. koji stiču upisom. koji važe za odreĎeno veće područje. poslovi osiguranja. poslovi prijevoza. Državni organ ne odlučuje samo da li su ispunjeni uslovi za osnivanje odreĎenog oblika privrednog društva već i cjelishodnu potrebu osnivanja društva u odreĎenoj oblasti. već mu je to omogućeno samom činjenicom da obavlja trgovačke poslove. Te mogu biti i lokalni koji važe u odreĎenom mjestu. Koncesioni sistem podrazumjeva široka ovlaštenja državnog organa. komisioni poslovi.) Objektivni i subjektivni metod odredjivanja poslovnih subjekata a.) Prema subjektivnom sistemu. je apsolutno ništava. pa se njome može baviti svako lice koje ispunjava uslove. pa od toga zavisi i pojam trgovačkog subjekta.) Koncesioni sistem osnivanja privrednih drustava Koncesioni sistem podrazumijeva jak uticaj države na privredne aktivnosti. skladištenje. To znači da je trgovac – poslovni subjekt ono lice koje se bavi odreĎenim trgovačkim poslom. odnosno ništavo. špediterski poslovi. 3. Posebni se primjenjuju samo za odreĎenu granu trgovine. Prema materiji (sadržini). To je objektivna metoda jer je i trgovina objektivna kategorija. Čak i registracija. Zatim mogu biti regionalni. U ovom slučaju nuje nužna registracija trgovca u trgovačkom registru da bi imao status trgovca. zastupnički i posrednički poslovi. već su to sporedni (akcesorni) trgovački poslovi. bankarski poslovi. .TEST 3 1. tako da je dozvoljeno osnivanje privrednih društava samo pod uslovima koje država dozvoljava pripadnicima odreĎene klase. što znači da je osnivanje privrednog društva u pojedinim oblastima uslovljeno dozvolom državnog organa. Trgovac po upisu je lice koje vrši neki trgovački posao koji ne spada u osnovne trgovačke poslove. koji važe za cijelu teritoriju jedne države. Kao osnovni trgovački poslovi u njemačkom pravu javljaju se: kupoprodaja.) Prema objektivnom metodu pravna priroda trgovačkog posla je primarna. Trgovac obavlja poslovanje u vidu stalnog zanimanja u cilju sticanja dobiti. običaji se dijele na opće (horizontalne) i posebne (vertikalne). Dozvola državnog organa pravno je konstitutivnog karaktera. tako da ne može doći do osnivanja privrednog društva bez dozvole nadležnog organa. Trgovac po zanimanju je lice koje se profesionalno bavi trajno zakonom odreĎenim apsolutnim privrednim poslovima. privrednim poslovima se mogu baviti samo ona lica koja ispunjavaju potrebne uslove za obavljanje privredih poslova. 2.

ime (firma) privrednog društva . što je moguće. statusnog zastupnika i prokuriste.djelatnost privrednog društva .jedinstveni identifikacioni broj. kao i upis zakonskog. smatrat će se da je odobrenje odbijeno. za stvorene obaveze ne odgovara buduće društvo. što ima za posljedicu da pravni posao nije ni zaključen. za stvorene obaveze odgovaraju neograničeno solidarno prema trećim licima. Prije registracije. statusne promjene.D. komplementar u komanditnom društvu i osnivač društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću (član javnog trgovačkog društva).) Subjekti stecajnog postupka Subjekti stečajnog postupka su: . postaje punovažan računajući (retroaktivno) od njegovog zaključenja i obavezuje zastupanog. tj. a ako ih je dva ili više. već lično osnivač svojom cjelokupnom imovinom. Imovinska odgovornost privrednih društava nastaje trenutkom registracije u registru privrednih društava.sjedište privrednog društva .) Ako zastupnik prekoraci ovlastenja.nacionalna pripadnost privrednog društva (državljanstvo) . 7.dužnik pojedinac. izjaviti da se ne smatra pravnoobaveznim po tom ugovoru s tim da ima pravo na naknadu štete. promjene oblika društva. . MeĎutim. upis ovlaštenih lica za zastupanje u pravnom prometu.4. U ovom slučaju druga ugovorna strana. 8. u suprotnom. Za nastalu štetu.) Imovinska odgovornost drustva vezano za zajednicke elemente P. Ako zastupano društvo naknadno odobri zaključeni pravni posao. 6. nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlaštenja. solidarno odgovaraju zastupnik i zastupano lice. Ukoliko osnivači u postupku osnivanja bilo kog pravnog oblika privrednog društva nastupaju prije registracije. ne čekajući da se zastupano lice izjasni. tj. može odmah po saznanju za prekoračenje. ako je savjesna. niko ne može nastupati u ime i na račun privrednog društva i stvarati obaveze. kako to utice na valjanost pravnog posla? Pravni posao zaključen prekoračenjem ovlašćenja. izostanak odobrenja ili nedavanja saglasnosti. statusno povezivanje. zastupano društvo može a i ne mora da naknadno odobri. 5.) Konacni upis Konačni upisi su bezuslovni upisi činjenica koje su se definitivno dogodile i nisu vremenski ograničene. kada društvo može legalno nastupati u pravnom prometu i stvarati prava i preuzimati obaveze.) Obavezni atributi privrednog drustva Atributi su: . U konačne činjenice se svrstavaju: upis osnivanja privrednog društva. prestanak društva.svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom . Konačni upisi se mogu mijenjati ili brisati samo na osnovu pismenog zahtjeva ili tužbe registarskom organu od ovlaštenih lica odnosno lica koja imaju opravdani pravni interes.javnopravni subjekti (javna preduzeća) .

O D.da ukupna vrijednost udjela uzetih u zalog. tj.odredbe o djelatnosti društva.O. odnosno iznos potraživanja obezbjeĎenih zalogom. ovaj sistem je zbog razlika u pravnim sistemima i preciznije nenormiranosti stvarao izvjesnu pravnu nesigurnost. s tim da se osnivanje društva prijavljuje sudu ili drugom državnom organu. naročito u pogledu trenutka osnivanja društva.odredbe o podacima o osnivačima.povrat u preĎašnje stanje . a ne i konstitutivno pravno dejstvo. 11. odnosno firme i sjedište pravnih lica .odredbe o sjedištu društva . kao i druga imovinska prava.N. mogu se zalagati i potraživanja. što podrazumjeva ime i prezime i adresu fizičkih lica. Po ovom sistemu. dioničko društvo je pravno osnovano donošenjem osnivačkog akta. osim stvari. već može i zalagati vlastite udjele. odnosno članovima društva. 12.) Opći elementi osnivačkog akta D. dioničko društvo se smatra osnovanim donošenjem statuta. uplate dionica i preuzimanja obaveza.) Zalaganje udjela D. predmetu poslovanja društva u skladu sa SKD .: .N.D. s tim da je država mogla zabraniti osnivanje samo ako su ciljevi društva protivni pravnom poretku.podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka . odnosno osnivačkog akta. ne smije premašiti polovinu iznosa osnovnog kapitala društva Prema odredbama ZOO. Tako upis društva u registar ima samo deklaratorni karakter. Po sistemu slobodnog udruživanja. Moguće je da član društva da i svoj ulog društvu u zalog radi obezbjeĎenja potraživanja društva od svog člana i/ili članova.da vrijednost uloga mora u cijelosti obezbjediti potraživanje društva u svakom pojedinačnom slučaju . uz navoĎenje da ih ima više i oznaku oblika društva .izjavljivanje revizije 10.) Sistem slobodnog udruzivanja kod osnivanja D. Firma ovog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog člana.O Elementi osnivačkog akta D. Sistem slobodno udruživanja omogućio je slobodu osnivanja dioničkih društava. sticanja pravnog subjektiviteta.O.O ne samo da može sticati. Sa druge strane.odredbe o firmi.O.da se ne smije smanjiti imovina odnosno osnovni kapital društva .9.) Koja pravna sredstva nisu dozvoljena u stecaju? To su: . pod sljedećim uslovima: .

Sve izmjene i dopune takoĎer moraju biti u pismenoj formi. tj. koja je bitan uslov za punovažnost ugovora. na sajmovima sa trećim licima. te ovjeren kod suda ili drugog nadležnog organa. u poslovnom pravu.za ostvarenje poslovnog interesa privrednog društva . Iz ovoga proizilazi da je općeprihvaćena teorija primjene običaja prema kojoj su trgovački običaji objektivno pravo.TEST 4 1. marketinškim manifestacijama.Vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos . Predstavljanje društva se najčešće odvija u stupanju u prethodne kontakte za raznim organima. Pravilo je. . Kod jednočlanih društava.) Predstavljanje drustva Predstavljanje drustava se razlikuje od zastupanja drustava. Akt o osnivanju takoĎer mora biti potpisan od svih osnivača. ali bez stvaranja obaveza.) Knjiga udjela sta mora sadrzavati? Knjiga udjela mora sadržavati: . istupanje u ime društva u raznim protokolarnim susretima. kada je osnivač jedno lice.) Ciljevi atributa . Predstavljanje znači. do primjene poslovnih običaja će doći samo ako to nije u suprotnosti sa sporazumom stranaka. Predstavnik privrednog subjekta istupa u njegovo ime pred državnim i drugim organima i asocijacijama u odnosima koje nisu imovinskopravne prirode. predstavnik to ne može osim ako nije ovlašten i za zastupanje. umjesto ugovora o osnivanju.Posebna prava i obaveze članova vezane za udio 5.za ostvarenje interesa potrošača.) Osnivacki akt kao elemenat privrednog drustva Ugovor o osnivanju društva je osnivački akt za nastanak privrednog društva.radi obezbjeĎenja širih društvenih interesa 3. On ne moze zakljucivati pravne poslove ili preduzimati bilo kakve pravne radnje iz kojih bi privredno društvo steklo neka prava ili obaveze imovinskog karaktera. 2. konferencijama. što znači da mora biti sastavljen u pismenoj formi. odnosno njihovih punomoćnika.Podatke o članovima društva: imena i prezimena odnosno firmu i adresu prebivališta ili sjedišta članova društva . 4. odnosno korisnika usluga i njihove zaštite . kao ni prinudnim zakonskim normama. da zastupnik društva uvijek može vršiti poslove zastupanja i djelovati kao predstavnik dok. suprotno.za ostvarenje i postizanje pravne sigurnosti na tržištu . osnivački akt je odluka o osnivanju društva. Predstavnik ne stupa u poslovne odnose sa trecim licima. Ugovor je formalan. ustvari. učešćima na seminarima.) Objektivna teorija obicaja Prema objektivnoj teoriji. te će se primijeniti uvijek kada nisu u suprotnosti sa imperativnim pravilima ili ako njihova primjena nije izričito ili prešutno isključena voljom samih poslovnih subjekata.

Nadzorni odbor je centralni faktor za efikasno upravljanje dioničkim društvom. u dioničkim društvima se formira odbor za reviziju. Uprava društva vrši poslovnu funkciju i organizuje svakodnevni rad.) Prednotacija kao upis Uslovni ili privremeni upisi (prednotacija) je upis odreĎenih činjenica čije trajanje je vremenski ograničeno. koje na prijedlog direktora društva imenuje i razrješava nadzorni odbor. Osim toga. uz veliku odgovornost skupštini društva ali i prava u odnosu na upravu društva. U ovu vrstu upisa registruje se otvaranje stečajnog postupka. 9. 8. tako da. jer je dovoljan samo jedan od njih da se pokrene stečajni postupak.6. zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost rada uz veći stepen samostalnosti u donošenju operativnih odluka. upisuju odreĎena pravna stanja koja se mogu naknadno izmjeniti ako nastupe relevantne konačne činjenice. što znači da upravu može činiti samo direktor društva.) Posebne obrtne djelatnosti Posebne obrtne djelatnosti su one koje mogu obavljati samo samostalni obrtnici koji su stučno osposobljeni. 10. postupka likvidacije. se ustvari. uslovni upis se pretvara u konačni. Odgovoran je za generalno nadziranje . Dioničari lično ili preko svojih zastupnika putem skupštine ostvaruju svoje interese i učestvuju u donoštenju bitnih odluka o funkcionisanju i poslovanju društva. uprava ne odlučuje glasanjem. sa dva nivoa. kada se u odreĎenom roku ispune potrebni uslovi. uprava i odbor za reviziju. Zbog očekivane insolventnosti za buduće obaveze. navedena struktura odgovara savremenom standardu jednoslojnog sistema upravljanja i kontrole dioničkim društvima jer skupština društva je centrali organ bez koga se dioničko društvo ne može osnovati. prijedolg za pokretanje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. a uprava dioničkog društva nije organ kontrole već rukovoĎenja svakodnevnim poslovanjem.) Struktura upravljanja DD po Federalnom zakonu Prema Zakonu o privrednim društvima u FBiH. 7. On predstavlja svojevrsnu sponu izmeĎu skupštine i uprave. u FBiH. nadzorni odbor. već odluke donosi direktor. što znači da postoji upravni i nadzorni odbor. zavisno od vrste obrtničke djelatnosti. Uz to. Stečajni razlozi insolventnosti i predstojeća insolventnost ne moraju se ostvariti kumulativno. struktura upravljanja dioničkim društvima zasniva se na njemačkom modelu. pod uslovom da imaju prethodnu pismenu saglasnost federalnog ministarstva. Uprava je nadležna da vodi poslovne operacije i odgovorna je za poslovanje društva. uvoĎenje mjere zabrane raspolaganja imovinom stečajnog dužnika.) Stecajni upravnik po publicistickoj teoriji Po publicističkoj teoriji stečajni upravnik je organ stečajnog postupka koji preduzima samostalno pravne radnje iz svoje nadležnosti upravo kao organ stečajnog postupka. Zakonom je utvrĎeno da su organi dioničkog društva: skupština. Prednotacijom. po sadašnjem pravu čine direktor i izvršni direktori. kao i njen uticaj na ostale organe društva. MeĎutim.) Predstojeća ili očekivana(prijeteća) insolventnost Predstojeća insolventnost postoji ako stečajni dužnik prema predviĎanjima u vrijeme dospjelosti tražbina neće biti u mogućnosti da ih u cijelosti ispuni prema svim povjeriocima u zakonskom roku. Upravu dioničkog društva u FBiH.

učestvuje u upravljanju i voĎenju poslovanja putem svojih predstavnika i daje saglasnost na pravila i imenovanje direktora. 12. U njemačkom zakoniku postoji trgovaz po zanimanju i trgovac po upisu. U ovom slučaju nie potreba registracija trgovca da bi imao status trgovca. trgovci po upisu su subjekti poslovnog prava sa statusom pravnog lica.poslovnih aktivnosti svih ograna. 11. Osnivački akt državnih organa može biti u obliku zakona i odluke.) Sistem zakona ili upravnog akta kod osnivanja P.D. Sama činjenica što vrši trgovačke poslove. špediterski poslovi. već su to sporedni trgovački poslovi. usvajanje finansijskog godišnjeg izvještaja za dioničare. naručito u oblasti društvenih djelatnosti koje su pod tzv.) Prema njemackom trgovačkom zakoniku definisati pojam trgovca Trgovac je lice koje se bavi odreĎenim trgovačkim poslovima. Trgovac po zanimanju je lice koje se profesionalno bavi trajno zakonom odreĎenim apsolutnim privrednim poslovima. Sistem zakona ili upravnog akta se primjenjuje kod osnivanja privrednih društava u javnom sektoru osnivanjem javnih kompanija od strane države. . Osnivač tako vrši redovnu kontrolu zakonitosti rada javnih preduzeća i ustanova. kantona. Trgovac obavlja poslovanje u vidu stalnog zanimanja u cilju sticanja dobiti. koji stiču upisom a gube pravni subjektivitet brisanjem iz registra društva. Navedeni organi osnivaju zakonom ili odlukom javna preduzeća. bankraski poslovi itd. „javnom rukom“. grada ili općine. Tu spadaju poslovi: kupoprodaja. U pravilu. kojim se utvrĎuju sva bitna pitanja vezana za osnivanje i poslovanje privrednih subjekata i ustanova. a koje obuhvataju ustanove čija djelatnost nije lukrativnog karaktera. U ovom slučaju bitno je da postoji subjekt (lice) koje se profesionialno bavi trgovačkim poslovima i da je registrovan za takvo poslovanje. osnivač obezbjeĎuje osnivački kapital i druge materijalne uslove. poslovi osiguranja. Trgovac po upisu je lice koje vrši neki trgovački posao koji ne spada u osnovne trgovačke poslove. U pravilu. odobravanje transakcija velike vrijednosti kao i izbor menadžmenta (uprave). komisioni poslovi. daje mu status trgovca. koji su u vezi sa trgovačkim poslovima i za čije obavljanje je nužna registracija u trgovačkom registru.

poslovni subjekt čini prekršaj za koji slijedi administrativna ili imovinska odgovornost. postoji mogućnost ipak u sudskom izvršnom postupku da se povjerioci jednog društva isplate iz imovine društva sljednika i tako indirektno zahvati imovina spojenih društava. tj. Formalna istinitost mora odgovarati i stvarnom stanju. zavisno od pravnih posljedica.Statusnim promjenama . 2. tj. meĎutim. Odvojeno upravljanje ne smije se napustiti prije isteka zakonskog roka i upozorenja.društvo se obavezno registruje i upra pravnu sposobnost .svi članovi imaju jednake uloge .O. U protivnom.O.ovo načelo znači da svi elementi firme društva moraju biti istiniti. 4.) Posebno upravljanje imovinom kod statusne promjene spajanja Zbog zaštite povjerilaca u našem se zakonodavstvu propisuje odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava.društvom upravljaju članovi ravnopravno . Zaštita povjerilaca se na ovaj način se postiže tako da se namirenje pojedinih povjerilaca spojenih društava za odreĎeno vrijeme veže za imovinu tih društava.Promjenom oblika društva .javno trgovačko društvo posluje pod personalnom firmom. u firmi se navode obavezno imena svih članova ili više njih .firma ovog društva moza sadržavati oznaku D. .Istekom vremena odreĎenom u osnivačkom aktu .TEST 5 1. sve do namirenja povjerilaca ili njihovog obezbjeĎenja.) Načelo istinitosti kod firme društava . .) Nacini prestanka DOO .za obaveze društva prema trećim licima odgovara društvo cjelokupnom svojom imovinom i članovi javnog trgovačkog društva.) Karakteristike DNO . tako da je svaka obaveza ovog društva prema povjeriocima istovremeno i obaveza članova društva 3. da odgovaraju pravom stanju upisanom u javni registar.) Na sta je ovlasten odbor za reviziju ako po njegovom zahtjevu nadzorni odbor ne sazove skupstinu DD? Odbor za reviziju može neposredno sazvati skupštinu (vanredna skupština) i o tome obavjestiti regulatornu Komisiju za vrijednosne papire.Odlukom skupštine odnosno članova društva .Pravomoćnom odlukom suda . čime se otklanja ili ograničava mogućnost da se prije spajanja neki povjerioci jednog od spojenih društava isplate prije namirenja poznatih povjerilaca tog društva.ProvoĎenjem stečajnog postupka (stečajem) 5.

Imenovanju i opozivu članova uprave i nadzornog odbora društva . Svaki član društva ima broj glasova srazmjerno učešću u osnovnom kapitalu društva. Ako se dogodi da se na zasjedanje skupštine ne odazovu pozvani članovi društva sa potrebnim brojem glasova.Davanju prokure za društvo . je regulisano osnivačkim ugovorom. zakonom je propisano da je krajnji rok za unošenje uloga 2 mjeseca od dana upisa društva u javni registar društava.6. raspodjeli dobiti i pokrivanju gubitaka .Donošenju. ono ima iste članove.) Skupština D. vrši svakodnevnu poslovnu korespondenciju sa trećim licima u pravnom prometu. društvo ne mijenja svoj identitet i nastavlja poslovanje kao isto pravno lice. 9.O.O. meĎutim ako nije utvrĎeno osnivačkim ugovorom.Donošenjem odluka pismenim putem 8.Povećanju udjela članova društva . mijenjaju se obim i prava obaveze članova društva. sa istim dnevnim redom. najkasnije za 15 dana od dana prvobitnog održanja. Dakle.Godišnji obračun.Donošenjem odluka na skupštini društva koja zasjeda u pravilu jednom godišnje . jer nema kvoruma. Onda se skupština ponovo sazove. Obaveze prema trećim licima ostaju nepromijenjene. I nakon promjene oblika društva. Podaci iz registra i sve eventualne naknadne promjene se javno objavljuju u službenim glasnicima i postoji neograničeno pravo uvida u registrovane podatke u javnom registru društva. izmjenama i dopunama statuta .) Načelo javnosti kod firme društva .podrazumjeva obavezu društva da obavezno javno istakne puni i skraćeni naziv (firmu) na poslovne prostorije. kao i njihov meĎusobni odnos i odnos prema društvu. skupština je nepodobna za odlučivanje. samo u drugom obliku.Prestanku društva itd itd Može odlučivati i bez učešća svih članova. nastaje promjena pravne prirode društva. Može donijeti punovažne odluke većinom glasova prisutnih članova. 7. . što je takoĎer izraz načela publiciteta. Skupština odlučuje o sljedećim pitanjima: . Naime. Skupštinu društva sačinjavaju svi članovi društva sa ograničenom odgovornošću.N.O. ali u ovom slučaju ponovo sazvana skupština može donositi punovažne odluke ako su na skupštini zastupljeni udjeli članova društva koji čine petinu (1/5) osnovnog kapitala društva. pa se i ne postavlja pitanje pravnog sljedovanja (sukcesije) za prava i obaveze. Članovi društva mogu donositi odluke na 2 načina: .) Specijalna promjene privrednog društva Promjena oblika je statusna promjena kojom društvo ne prestaje već samo mijenja dosadašnji oblik. MeĎutim. nastala promjenom oblika društva.) Rok za unošenje uloga kod DNO Rok za unošenje uloga u D.

ostali Trgovci po načinu postanka – privredna društva koja nastaju po zakonom propisanom postupku. Mali trgovci – lica koja vrše trajno odreĎene djelatnosti manjeg obima u vidu stalnog zanimanja. razne investicione papire) u Federaciji BiH vodi Registar vrijednosnih papira po posebnom zakonu. . Moraju ispunjavati zakonske uslove države gdje se osnivaju i registruju u javnom registru.) Registar za dugoročne vrijednosne papire Registar za dugoročne vrijednosne papire (akcije. obevnice. Istovremeno. a kada promet ostvare preko 1 milion domaće valute.) Vrste trgovaca . Zbog manjeg obima djelatnosti. Prividni trgovci – subjekti upisani u javni registar sa trgovačkom firmom. Registar vodi evidenciju emitenata vrijednosnih papira. moraju ex lege se organizovati u formi privrednog društva i registrovati u javnom registru. To su kod nas bila lica koja obavljaju dopunsku djelatnost ili individualni trgovci koji obavljaju djelatnost na osnovu odobrena općine do odreĎene vrijednosti godišnjeg prometa. tako da je omogućena kontrola zakonitosti emitovanja i prometa vrijednosnih papira.10. 11. mali trgovci nisu obavezni organizirati se u obliku privrednog društva. certifikate. Registracijom kod nadležnog organa stiču pravni subjektivitet. Registar obično obuhvata evidenciju o obimu i vrsti emitovanja i prometa vrijednosnih papira. iako ne ispunjavaju sve zakonom propisane uslove za takvo organizovanje.