You are on page 1of 32

Green Garden • broj 43 • ožujak / travanj

2006. •

godina VI • cijena 3 KM

Kamelija Proljetno uređenje travnjaka Cijepljenje dinje i lubenice Stolne sorte vinove loze Makrobiotika

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji! Drugi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva, tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Kamelia, atraktivna biljna vrsta, svakim danom postaje sve traženije. Kako izbjeći najčešće greške koje se javljaju pri uzgoju možete pročitati na stranicama posvećenim cvjećarstvu. Isto tako tu su zanimljivi prilozi o vrstama koje se koriste kao žive ograde, te uistinu zanimljiv članak o palmama koje krase većinu okućnica. Proljetno čišćenje i uređivanje travnjaka obavlja se u ovom periodu. Koja gnojiva koristiti za prihranu te kako travnjaku vratiti zelenu boju, također možete pronaći na ovim stranicama. Cijepljenje dinje i lubenice je odavno poznato, ali se tek nekoliko zadnjih godina prakticira na području Hercegovine. Koko se to radi, možete pronaći na stranicama posvećenim povrću. Osim toga, stranice namijenjene povrću donose priloge o grahu, mrkvi i korabici. Vinogradare će, vjerujemo, zanimati prilog o stolnim kultivarima vinove loze koji se uzgajaju na ovim prostorima s posebnim naglaskom na nove kultivare. Vinogradari neće propustiti pročitati i priloge o vezivanju vinove loze te o zaštiti vinove loze do fenofaze cvatnje. Tripsi na koštičavim voćnim vrstama, a posebno na nektarini, rade sve veće štete. Kako zaštititi voćke od ovih štetnika, možete pročitati u članku kojeg potpisuje doc. dr. Ivan Ostojić. Tijekom veljače dobili smo veći broj molbi da ponovimo prilog o brusnici i pobliže objasnimo agrotehniku vezanu za ovu dekorativnu i ljekovitu biljnu vrstu. Na zahtjev pčelara objavljujemo prilog o faceliji ili, kako je neki zovu, pčelinjoj travi. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
KAMELIJA - AZIJSKA LJEPOTICA 4 ŽIVICE 5 PALMA - LEPEZASTA LJEPOTICA 6 RIMSKI PINJOL ::: UZGOJ RODODENDRONA 7 RADOVI NA TRAVNJAKU 8 POVRTNJAK U PROLJEĆE 9 ŠPAROGA 10 CIJEPLJENJE DINJE I LUBENICE 11 KORABICA 12 GRAH 13 NARANČASTI KORIJEN BOGAT VITAMINIMA 14 BASF 15 STOLNI KULTIVARI VINOVE LOZE 16 ZAŠTITA VINOVE LOZE DO CVATNJE 18 MAKROBIOTIKA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 PRIMJENA LJEPLJIVIH PLOČA U ZAŠTITI BILJA 21 VEZANJE VINOVE LOZE I VOĆAKA ::: VIN. LOZA-ZAŠTITA 22 KLINČIĆEVAC ::: MUŠKANTNI ORAŠČIĆ 23 BRUSNICA 24 TRIPSI 25 FACELIJA 26 RAZNA DOGAĐANJA 27 KAKO SUZBITI KUĆNU GAMAD ::: PRIPRAVAK PROTIV ZMIJA 28 PROSLAVA CHROMOS AGRO ::: PRIHRANA JAGODE 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6

Zato je i gnojimo samo od konca svibnja pa sve do sredine srpnja. Zato je najbolje kompromisno rješenje koje se ogleda u zamjeni površinskog sloja zemlje. što znači da kamelije treba redovito i zalijevati. kada su trgovci iz Japana donijeli nekoliko primjeraka japanske kamelije (Camellia japonica) a iz kojih je uzgojena većina današnjih kultivara. Jedino u slučajevima da korijenje biljke izbije na površinu pristupamo njenom presađivanju u malo veću posudu. jer upravo je odabir sadnog mjesta jedan od ključnih čimbenika za uspješan rast i cvatnju. Jer treba znati kako je kiselo tlo jedan je od uvjeta koje trebamo zadovoljiti da bi smo imali zdrave i lijepe biljke. Dakle. Koreje i sjeverne Kine. kamelija za raskošnu cvatnju ipak ne treba veliku količinu gnojiva. To znači da. ljubitelji cvijeća često griješe iz razloga što ovu dekorativnu biljku i presađuju. Ravnomjerna vlažnost tla i zraka Supstrat za sadnju kamelija Kamelije kao lončanice trebaju posebnu njegu i pažnju. U Europu je ovaj zimzeleni grm stigao početkom 18. nije suvišno ponoviti kako postoje specijalni supstrati za kamelije i namjenska gnojiva koja će vam pomoći da uzgojite zdrave biljke s mnoštvom prekrasnih cvijetova. Potom je biljku nužno postaviti u pripremljenu jamu koja se zatrpava namjenskom Flortis kiselom humusnom zemljom. Piše: StaniSlava Rotim KAMELIJA AZIJSKA LJEPOTICA K amelija vuče korijene s dalekog istoka. kao i sadnja ispod krošnje stabla koje pruža zaštitu od žarkog sunca. pupovi će i otpasti. ako je već morate i premjestiti. premda je sadnja moguća i u listopadu. i to tako da tlo prethodno navlažimo i potom zalijemo pripremljenom otopinom gnojiva prema uputama kojih se valja i pridržavati. ružičaste. bijele ili neke druge boje. moguć i u kontinentalnim krajevima. ovaj ukrasni grm cvate u razdoblju od studenoga do travnja. potrebno je odabrati pravo mjesto za sadnju biljke. osim u primorju. pored svega. Imamo li pak suho tlo doći će do opadanja listova i cvjetnih pupova pa je bolje biljku jedanput tjedno dobro zaliti nego Posebno gnojivo više puta povrza kamelije šno. Naime. preduvjet je za bujnu cvatnju. Stoga valja znati kako je idealno vrijeme za sadnju ove prekrasne biljke od sredine travnja do lipnja. Cvijet kamelije Uzgoj kamelije kao lončanice Prikladan položaj Prije nego što započnemo s uzgojem kamelije. Ali. pristupamo i samoj sadnji tako što pripre- mimo sadno mjesto koje treba biti dvostruko šire i dublje od korjenove mase. Kada napokon odaberemo biljku. Valja znati kako kamelija u svojoj domovini raste u svijetlim šumama i stoga im odgovara položaj u polusjeni. Prilikom sadnje biljaka u listopadu valja odabrati sorte otporne na mraz i hladnoću. Kamelija može rasti i u sjeni zida ili živice. Sadnja kamelije Kada je najbolje saditi kameliju često je pitanje mnogih ljubitelja cvijeća. stoljeća. Ali. Stoga.4 Kameliju-azijsku ljepoticu prati glas kako je osjetljiva i jako zahtijevna biljka. Supstrat tako treba uvijek biti vlažan ali ne smije biti previše natopljen. no međutim ne odgovaraju joj previše tamna i sjenovita mjesta jer u takvom ambijentu biljka formira manje cvjetnih pupova a može doći i do naglog opadanja. Ljepota kamelije ubrzo je osvojila mnoga srca te su stoga mnogi poželjeli imati ove prekrasne cvjetove unutar svoga stana ili vrta. neka smjer svjetla budi isti kao i ranije. kao i za biljke koje sadimo vani trebamo osigurati redovito i pravilno zalijevanje. kako pupova tako i listova biljke. točnije iz prohladnih planinskih šuma Japana. A važno je napomenuti kako kamelija osim presađivanja ne voli ni premještanja. A riječ je o više nego dekorativnom zimzelenom grmu sa sjajnim kožastim listovima i prekrasnim raznobojnim cvjetovima crvene. Neovisno o sorti. iako se radi o malo zahtjevnijoj biljci od njenog uzgoja nemojte odustati jer ljepota i šarenilo ove prelijepe biljke sa različitim bojama latica od snježno bijele pa sve do žarko crvene razveselit će svaki kutak našeg stana ili vrta. Jer samo redovitim zalijevanjem i pravilnom gnojidbom dobit ćemo lijepe i zdrave biljke u svom vrtu ili stanu. iako sorte otporne na hladnoću i mraz potvrđuju kako je uzgoj ovih ljepotica. što pak ovisi o samoj sorti. Međutim. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Tako je malo poznato da njeni pupovi uvijek rastu prema izvoru svjetla i ukoliko se smjer promijeni. kamelija ne voli presađivanja pa ga u potpunosti valja i izbjeći.

Kod konifera (u slobodnoj sadnji) nema nikakvog prikraćivanja. Kad se izvrše sve pripreme. To sve se još jednom dobro zbije i zalije vodom. živica se sadi u jarke na odgovarajući razmak. Niska kompaktna živica često obrubljuje cvjetnjak. Za ovakve žive ograde često prednost imaju grmovi s lijepo obojenim jesenjim lišćem. Također može poslužiti za ograđivanje određenog prostora ili kao nenametljiv prednji plan koji otvara širi vidik. odgovarajuće duljine. Najčešće ih nalazimo kao zimzelene zidove koji okružuju čitavi vrt i štite od pogleda i vjetra. a o namjeni živice ovisit će tekstura i gustoća lisne mase. tj. međutim zauzimaju znatno više mjesta. ing. a zatim se prema planu B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Sadnja kontejniranih sadnica se obavlja tijekom čitave godine. jasno označavajući u trećoj dimenziji oblik određenog prostora. Sadnja neformalnih živica odvija se po istom postupku. Za ovakve živice pogodne su biljke koje bujno tjeraju i prikladne su za redovito rezanje. Oblikovanje živice O blik žive ograde izravno ovisi o karakteru. Kao važan faktor pri oblikovanju okoliša. provodi se tek idućeg proljeća. Priprema tla za sadnju neformalnih živica je kao kod pojedinačne sadnje grmlja. Svojom ujednačenom teksturom i bojom. Pogodna je i kao pozadina za gredice trajnica. Uzgoj živica Lovor višnja . kojisluži jačanju izboja. stazu ili terasu. Tlo se lagano zbije oko sadnice i opet zaspe ostatkom zemlje. kod neformalnog načina živica slobodno raste unutar svojih prirodnih granica. a za visoke ograde on iznosi oko 50 cm. veličini i obliku prostora u koji se postavlja. travnjak. Neformalne živice Za razliku od formalne živice. pa se vrlo često koristi kao dominantna vodoravna komponenta koja naglašava osnovne pravce i povezuje arhitektonske prostore. Prije sadnje vrlo je važno dobro pripremiti tlo u koje se vrši sadnja. zaštita od vjetra. Živicom najčešće ograničavamo neko područje a koristi se formalni i neformalni oblik Formalna živica određuje čiste linije. kao pozadina ili zaklon od pogleda. Ona izolira od okoline tvoreći osjećaj povučenosti i osame. može se započeti sa sadnjom. ovisno o efektu koji želimo postići. Dno jarka se dobro razrahli i popravi dodavanjem komposta i treseta. sastoji se od kopanja jama odgovarajućih dimenzija (oko 60 x 50 cm). One. pa je njihova primjena uglavnom ograničena na velike vrtove i njihove rubove. sadnje iskopa jarak 50 x 50 cm. Piše: JoSiP BRklJača. baliranih sadnica u proljeće i jesen. zajedno s cvjetovima trajnica. a sadnica golog korijena u razdoblju mirovanja biljaka. živica može poslužiti kao granica. tj. dok za sadnju niskih živica (patuljaste vrste) je oko 25-30 cm. pa idućeg proljeća odmah počinju s rastom. jer se biljke u razdoblju mirovanja dobro zakorijene. Sadnja kontejniranih sadnica Općenito kao najbolje vrijeme za sadnju grmlja je jesen. treset i kompost). Kod formalnih živica biljke se postave na odgovarajući razmak pa se jarci dopola zaspu pripremljenim supstratom (zemlja. Priprema tla i sadnja živice Sadnja formalnih živica obavlja se u nizu. ali izbor takvih biljaka nije velik. Kod jesenje sadnje ovaj nužni povratni rez na 1/3 visine. odlaganja i popravljanja iskopane zemlje dodavanjem komposta i treseta. koja daje živici zaseban izgled tvoreći uvijek nove oblike.5 ŽIVICE osjećaj povučenosti i osame Živica ima različite namjene ali najčešće služi kao granica. čini kontrast ili sklad. Na taj način biljke dobivaju više svijetla i općenito imaju više uvjeta za rast u odnosu na dvoredne živice. Nedostatak stro- ge forme i čistih linija kompenzira igra svjetla i sjene. Kod proljetne sadnje obvezno se provodi obrezivanje biljaka. Razmak između sadnica ovisi o vrsti biljke koju sadimo. zaštita od vjetra kao pozadina ili zaklon od neželjenih pogleda. nego u pripremljene rupe za sadnju.sve češća živica . Naročito je pogodna živica zelenih listova za cvjetove crvene boje ili ona sivih listova za plave nijanse cvjetova. Ona izolira od okoline tvoreći osjećaj povučenosti i osame. ali ne u jarak. U većini slučajeva živice se sade u jedan red.

ljepotica Mediterana lepezasta ljepotica Postoji li vrt u primorju u kojem nećemo susresti ovu lijepu i raskošnu biljku. mlade palme potrebno je osigurati i zdravo sjeme koje sijemo u proljeće pri temperaturi od 24-25 stupnjeva C. S druge strane. I na kraju. dok je starije biljke potrebno presaditi svake dvije do tri godine. Jer izložimo li palmu udarima vjetra i hladnoj zimi doći će do oštećenja njenih lepezasti listova a samim tim i do propadanja cjelokupnog stabla biljke.čista palma B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . eto. Stoga. palme ne podnose presuh zrak i ako se presele iz staklenika (gdje im je bila osigurana potrebna vlažnost) u prostoriju sa suhim zrakom listovi će se nedugo potom početi i sušiti. na umu kako je riječ o relativno pristupačnim ukrasnim biljnim vrstama koje je jednostavnije kupiti nego proizvesti. imate li dvojbu koju biljku kupiti kako bi ste osvježili tamni kutak doma ni u kojem slučaju nećete pogriješiti odaberete li upravo palmu. Pitam se. Inače.6 PALMA Piše: goRan JuRilJ. Vrlo su dekorativne i brzo se adaptiraju. ing. a kao jedna od njihovih dobrih strana je i ta da uspijevaju na tamnijim mjestima. valja znati kako sve palme zahtijevaju sadnju u zaklonjenim mjestima gdje su i zaštićene od hladnih zimskih vjetrova. mi je drago da u susjednoj nam Hrvatskoj nije podržana inicijativa da se na poznatim plažama kao i rivama uklone palme jer. stavimo ih u polusjenu. Ali. premda ima i onih koje mogu narasti čak i do visine od 25 metara. u vrijeme Češće presađivanje Također. zar bi na splitskoj rivi umjesto ovih lepezastih ljepotica. Uzgojene mlade biljčice dobro je ljeti čak iznijeti i držati u polusjeni a sve to kako bi što prije uživali u njihovim prelijepim lepezastim listovima. U tu svrhu povremeno možemo samo otkloniti gornji sloj supstrata koji se nadomješta novim. intenzivnog rasta biljku je potrebno češće zalijevati premda ne smijemo zaboraviti ni prihranjivanje s tekućim gnojivom a koje se provodi svaka tri do četiri tjedna. R askoš ove prekrasne biljke koja dominira priobaljem prvi put se spominje 1588. Palma . diPl. Razmnožavanje ovih tropskih biljaka moguće je putem sjemena koje kod pojedinih vrsta niče tek dru- ge godine po sjetvi. Umjereno grijana prostorija sa minimalnom temperaturom od 10 stupnjeva C idealno je mjesto za uzgoj ove biljke. Isto tako. Palme se inače najčešće sade pojedinačno premda ih na otocima nerijetko možemo uočiti i u manjim skupinama. Međutim. sjeme klije samo pa tako uz stablo možemo pronaći mnogo mladih biljčica koje dok su još mlade valja presaditi. Pored mnogobrojnog ljekovitog i ukrasnog bilja ona je svojim lepezastim i širokim listovima jednostavno dominirala. godine. odakle palme i potječu. Na poseban način ova lepezasta ljepotica krasi sve neumske i mnoge dalmatinske plaže uz koje vrući ljetni dani i šum valova daju poseban ugođaj. imajte Fenix . A njeni lepezasti i široko rašireni listovi datiraju iz davne prošlosti. što reći nego potvrditi kako je palma jedna od rijetkih egzotičnih biljaka koja se i više nego udomaćila u našim toplijim područjima. kada su rimski carevi ukrašavali svoje vrtove i palače ovom raskošnom ljepoticom. Obično se radi o biljkama koje mogu dosegnuti visinu do 2 metra. one nisu «naše» autohtone biljne vrste. palma potječe iz porodice Arecaceae i pripada skupini drvenastih biljaka. Uzgoj palme kao sobne biljke S pravom možemo reći da su palme kao sobne biljke rado viđene u svakom domu. stoljeća kada su ih palme na radost sviju i zamijenile. bitno je znati kako se mlade biljke presađuju češće. Međutim. Čišćenje listova vlažnim spužvicama kao i prskanje malim pumpicama-rasprskivačima nužno je provoditi jer samo na taj način možemo biljci osigurati potrebnu vlažnost zraka. Posijano sjeme ostavimo da klije u tamnoj prostoriji a kada mlade biljčice probiju tlo. bilo opet ugodnije gledati murve koje su pak rivu «krasile» sve do 20-tih godina 20. a samim tim i do propadanja listova (poprime nezdravu smeđu boju) i izdanaka. Biljka tropskih područja toliko se udomaćila i u našim južnim hercegovačkim krajevima da je s pravom možemo smatrati domaćom vrstom. pojedine vrste palmi se vrlo uspješno uzgajaju i kao lončanice prvenstveno predviđene za sobni uzgoj. Dakle. Stoga. U tropskim šumama. A kako bismo uzgojili nove. kada je i pronađena u Dominikanskom samostanu u Gružu. potrebno je voditi računa da tijekom zimskih dana ne pretjeramo s njihovim zalijevanjem jer u protivnom može doći i do truljenja korijena.

Naime. pak. sustavno su sađeni duž cijele hrvatske obale. koja glasi «Svi putevi vode u Rim». S druge strane. cvjetovi mogu biti zaštićeni položaj u sjeni ili po. RIMSKI PINJOLI I doista. A mnogi se začude kada doznaju da pinjoli potječu od pinija. stručnog naziva Pinus pinea. možda i najdojmljiviji dojam Rima ostavljaju pinije. pojedinačno ili u skupinama. pinjola koji sadržavaju krupnu. Ipak. jednom kušani. I na koncu još jedan koristan savjet . narančaste. Međutim. tada su vam. zračnu vlagu osiguravamo prskanjem-orošavanjem cijele biljke i to ljeti dva puta tjedno. koja se može jesti sirova. A upravo je zbog svoje nenadmašne cvatnje rododendron ukrasni grm kojeg smo u svom vrtu željno i očekivali. A tko jednom kuša pinjole. za rododendrone slobodno možemo reći da koliko su god lijepi toliko su i zahtjevni u pogledu životnih uvjeta. gnojivo za uzgoj redodendro- O bično u svom vrtu želimo uzgojiti jedan ili dva zimzelena grma koji će ambijent našeg vanjskog prostora osvježavati tijekom proljeća i ljeta kao i tokom zime. čime znatnije produžavamo i cvatnju same biljke. važan je i sastav tla jer većina rododendrona ne podnosi nimalo vapna (kalcija) u tlu. A pinije su osim. ing. Čak i voda kojom se zalijeva biljka trebala bi biti bez kalcija. jedan koristan podatak. vasti ili oblika šalice. Ali. Pinjoli Osim dekorativnost još i … Međutim. još ove godine predlažem da posjetite vječni grad a sve kako bi provjerili istinitost i vrijednost stare. Ali. vječni grad Rim je više nego u pravom smislu riječi svjedok povijesti zapadnog svijeta. Pored toga. Dolaze u nijansama žute. blizu same površine tla. Spomenimo kako su samonikle vrste pitomog borapinije prisutne i na istočnoj strani otoka Mljeta. to nimalo nije začuđujuće jer i brojne druge vrste borova imaju jestive sjemenke. ing. potrebno mu je osigurati Cvijet rododendrone B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Također. najčešće onim od divljači premda su nerijetko neizostavni dodatak i mnogim slatkišima. riječ je o pinijama čije su sjemenke-pinjoli vodeći proizvod u trgovinama «zdrave hrane». tlo mora biti kiselo i s puno humusa. nećete požaliti! UZGOJ RODODENDRONA U HERCEGOVINI Riječ je o zimzelenom grmu čija se ljepota krije u njegovoj nenadmašnoj cvatnji. cje. S druge strane. Uvjeti uzgoja Prije svega trebamo biti svjesni činjenice. zbog dekorativnosti došle do izražaja i zbog svojih sjemenki tzv. I još nam samo ostaje poteškoća s vapnenom vodom a što opet možemo riješiti primjenom obične kišnice. Zbog sadržaja ulja u kojem ima dosta vrijedne linolenske kiseline. pinjoli se smatraju korisnim i pri liječenju ateroskleroze. dobro poznate izreke. diPl.proizveo i namjensko mineralno Piše: JoSiP BRklJača. Osim toga. ovi privlačni borovi ispucale. Dovoljno je (u slučaju da tlo nije kiselo) u sadnu jamu dodati malo kiselog treseta koji se kasnije ponovno u više navrata nanosi na površinu tla oko biljke. jer Rim osim u tom pogledu ostavlja dojam i zbog svojih mnogobrojnih perivoja i parkova. Pinjole često možemo naći i u receptima kao dodatak razno- raznim jelima. a skupljeni su u cvatove. Međutim. no samo su pinijine dovoljno izdašne da bi ih se uopće isplatilo jesti. borova. purpurne i u bijeloj boji.7 Ukoliko ste bili u prilici posjetiti Vječni grad. Važno je rododendronu osigurati i puno vlage u tlu koje prethodno mora biti dobro pripremljeno-drenirano kako se voda na njegovoj površini ne bi dugo zadržavala. bjelkastu jezgru ugodna okusa. odnosno. Vjerujte. za oko morala zapeti i velika drveća koja su neizostavni dio sredozemnog krajolika.rododendroni su biljke koje ne trebate okopavati iz razloga što razvijaju plitko korijenje. pinjoli će nam zauvijek ostati u sjećanju i to prvenstveno zahvaljujući svom specifičnom i lako prepoznatljivom okusu. crvene. pored svugdje prisutnih antičkih građevina. za uspješan uzgoj redodendrona moramo zadovoljiti nekoliko osnovnih preduvjeta. crvenkaste kore i privlačno ravna i snažna debla. tanjurasti. A nama to i nije cilj. pa bi podroban opis njegova znakovita spomeničkog blaga zahtijevao golem posao. trubasti. Zato. zvonasti. Kako sve ne bi bilo toliko bajkovito.lusjeni kao i puno zračne vlage. I na koncu. da bi se rododendron uspješno razvio i dugo rastao. trud se više nego isplati! Njegovi. ružičaste. Flortis je na. Piše: nino Rotim. Gnojivo za rododendrone . nikada neće zaboraviti njihov okus u kome prevladava blaga smolastost koja pak potječe od terpentina. Riječ je o vrsti pitomog bora koji zbog svoje karakteristične kišobranske krošnje i visine od čak 25 metara (koliko mogu doseći odrasli primjerci) predstavlja neizostavan dio sredozemnog krajolika. A da bi se s uzgojem rododendrona u našim uvjetima i uspjelo pobrinuo se Flortis koji je osigurao i adekvatnu «kiselu» zemlju koja omogućuje njegov uspješan rast i razvoj. u vrtnim centrima rijetko možemo pronaći zimzelenu vrstu grma koja osim što ima dekorativnu zelenu masu uz sve to još i atraktivno cvjeta.

odnosno. Prihranjivanje i kosidba travnjaka Prvo. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. osim osnovnih elemenata. Veliki broj tzv. a na samom travnjaku vidljivi su učinci zime. parkovi i sl. polomljenih grančica s okolnih dr- Dosijavanje travnjaka Gnojivo za travnjake veća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim površinama. Gnojiti A što s korovima u travnjaku? Posebno gnojivo za travnjake Često se dešava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finoću travnatog tepiha. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitnije umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. mada u tu Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. svrhu može poslužiti i običan kuhinjski nož. Za ovu prigodu mogu se koristiti herbicidi koji se inače rabe za uništavanje širokolisnih korova u strnim žitima. Navedeno gnojivo u svom sastavu. Ali. Srećom. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutem prema prethodnoj. Na manjim površinama je to lako. koji ne štete travama tankih vlati. danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama ili agrocentrima. Ali. U pravilu.5-1 cm i redovito zalijevamo. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima.8 RADOVI NA TRAVNJAKU POČETKOM PROLJEĆA Dolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. Herbicidi za travnjak Uređen travnjak P Piše: mladen kaRačić. daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Međutim. «ćelavih mjesta» i ostaci različitog drveća lišća česta su slika na većini travnjaka početkom proljeća. prihranjivanje obavlja se početkom proljeća. prvo proljetno prihranjivanje. primjenom namjenskih gnojiva za travnjake. Naime. Pakiranja su prilagođena manjim površinama i djelotvornost im je provjerena. uklanjanje korova i dosijavanje. To se prije svega odnosi na čišćenje. to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana te kosidba travnjaka koja će našem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Osim toga. proljetno. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0. zbog čega im treba dati prednost u korištenju. treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. Jedno takvo gnojivo je Flortis Gnojivo za travnjake. Danas na tržištu možete pronaći i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim površinama (sportski i golf tereni. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. zelena boja ustupila je mjesto sivoj. Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. Razumljivo da takve biljke treba odmah uništiti. jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bi dobili “savršeni” travnati pokrivač. diPl. zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli. Dakle. Svi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj. Ta tzv. ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave. danas na tržištu možete pronaći i ŽELJEZNI SULFAT namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima.). redovitu kosidbu. Ali. dolaskom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća. ukoliko se korov jako raširio unutar travnjaka tada smo primorani primjeniti herbicide za uništavanje širokolisnih korova. Međutim. Međutim. ćelavih mjesta. ing. očetkom proljeća mnogi travnjaci ne izgledaju baš najljepše. jer postoje posebne alatke za čupanje korova (Gardena odstranjivači korova). ima i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetujte sa stručnim licima iz ove oblasti.

koje su od ovdašnjih stručnjaka klasificirane i kao sorte budućnosti u Hercegovini. Tako nije više dovoljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira. Dakle. Osim toga. lubenica i dinja kao i ostalog plodovitog povrća. tijekom ožujka na otvoreni prostor sade se i presadnice proljetne salate. za prženje u dubokom ulju (za pomfrit i čips) kao i za pire i krumpirna tijesta. za «lešo» pripremu (za kuhanje). puno veći. ranog kelja. univerzalni za kuhanje i pečenje. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve više ističu i sade tri sorte: Adora. povrtlari u ovom razdoblju imaju pune ruke posla. i pored svega veliki i ozbiljniji proizvođači ipak su spremni za sjetvu i sadnju različitih vrsta povrća jer im je dobro poznato kako će dolaskom proljeća nestati sve zapreke koje mogu ograničiti njegovu proizvodnju. ranog kupusa. POVRTNJAK U PROLJEĆE 9 Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek. Ali. svaka sorta krumpira ima svoju namjenu o čemu bi pak trebali i povesti računa prilikom nabave njegova sjemena. Ali. ne tugujte jer Agrocentri Sjemenarne u Mo- B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Tako će se u prodaji naći različite sorte rajčice. Naime. što se odnosi na sjetvu i sadnju povrćarskih kultura. već je važnije poznavati gospodarske i kulinarske osobine takvog krumpira. a što su uostalom posljednjih godina navedene sorte i dokazale. diPl. pojačanim radovima u drugoj dekadi ožujka i tijekom travnja može se napraviti veći dio godišnjeg plana proizvodnje. staru i Širokom Brijegu svake godine osiguraju velike količine kontejniranih presadnica povrća. jer dolaskom ožujka zatekli smo obilne padaline u Hercegovini. ne budimo pesimisti jer ništa nije izgubljeno a moramo se znati i prilagođavati nastalim promjenama ma kakve god one bile. ove godine možemo ustvrditi da je kroz cijelu veljaču a tako i dobar dio ožujka vladalo nepredvidivo vrijeme s etapama hladnog i kišnog vremena. koje pripadaju ovom roku. Pored navedenih vrsta povrća. Krumpir Sadnja krumpira Spomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja krumpira i što je najzanimljivije sade se nešto novije sorte a sve više se zanemaruju one tradicionalne. paprike. iako je kišno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare. artičoke i šparoge. Stoga danas na tržištu možete nabaviti sjeme krumpira koji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni).U koliko slijedimo statističke podatke na području Hercegovine možemo slobodno ustvrditi kako u ovom dijelu naše zemlje vladaju više nego zanimljive klimatske prilike. Liseta i Romano. tikvica. Hercegovina po istim tim statističkim podacima ima dovoljno kišnih oborina samo što su one neravnomjerno raspoređene. kao i da ne postoji povrtlarska kultura čiju sjetvu ne možemo obaviti koncem ožujka što svakom proizvođaču stavlja na raspolaganje da izabere one kulture koje mu najviše i odgovaraju za sjetvu. Međutim. Kao što se vidi i iz tablica. ing. Sadnjom kontejniranih presadnica povrće «ne boluje» nakon sadnje već odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dolazi na rod a i sami prinosi su Presadnice povrća A ukoliko zbog klimatskih neprilika niste uspjeli proizvesti rasad povrća. Kako smo dulji niz godina pomno vodili računa o izboru sortimenta. a nadati se da ove godine neće zaboraviti primijeniti zaštitna sredstva kako bi tlo zaštitili od sve prisutnijih i brojnijih zemljišnih štetnika. krastavaca. Kao posljedicu toga imamo nešto kasnije rokove sjetve i sadnje povrća jer se na parcele od silne vode ne može ni ući a kamoli ih obraditi ili posijati. Presadnice krastavaca Piše: nino Rotim. odnosno sadnju u vlastitom povrtnjaku. ove godine će se u ponudi Sjemenarne naći samo provjerene sorte koje su se više nego dobro pokazale u zemljišnim i klimatskim prilikama Hercegovine. Međutim.

Izboji se odsijecaju nožem i to na 6-8 cm ispod površine tla. prava su blagodat jer sadržavaju mnogo betakarotena. U tu svrhu je poželjnije koristiti prirodnu. pokazale su se vrlo učinkovite u skidanju suvišne težine (sto grama divljih šparoga ima samo 35 kalorija) kao i za osvježavanje tena. željeza kao i tvari nužne za gradnju bjelančevina. Nakon što ih začinite octom možete ih poslužiti s kuhanim krumpirom i jajima kao predjelo ili večeru. Poželjno je berbu provoditi sva- Kako bismo sačuvali obilje vrijednih sastojaka. Jednogodišnje sadnice šparoge lako se sade i ukorjenjuju te su pogodnije za sadnju od dvogodišnjih. nakon čega se dobro ocijede.ŠPAROGA . može planirati berba i to kada su izboji narasli 10-15 cm. vršni dijelovi. Prva berba obično traje mjesec dana kako bi se izbojci pravilno razvili i kako bi općenito gledano biljka obnovila zalihe snage za narednu godinu. iako daje odlične izdanke čak sljedećih 15 godina. Uvijek je predstavljala povrće visokog standarda a njene ‘’divlje forme’’ posebno cijene Talijani koji ih rabe kao dodatak u svojim omletima (fritatti). Pošto izravna sjetva za početnika obično nije tako uspješna. Sadnice šparoga “Kuke” za prodaju B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . kalcija. Šparoge možemo uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. divlje šparoge imaju jači okus i tanje izdanke. Kulture starije od pet godina mogu se brati nešto dulje i to u razdoblju od prve polovice travnja do sredine lipnja. bilo da je riječ o vrtnim ili divljim. prije kuhanje (koje ne treba biti duže od petnaestak minuta) nužno je drvenasti. tvrđi dio izdanka odbaciti jer neće omekšati niti biti jestiv bez obzira koliko ga dugo kuhali. kalija. To znači da se tek treće godine nakon sadnje. a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. vanilina i sparagaurina koji su ujedno i njihova velika vrijednost jer ubrzavaju oporavak nakon bolesti. a štite i od smetnji koje se javljaju kod izmjene tvari u organizmu. Inače. Posebice su osjetljivi vrhovi u kojima se zapravo i krije osobit okus šparoge. istinski znalci tvrde kako nema ničeg ukusnijeg i tako posebnog kao sisanje vrha zdrave i svježe ubrane šparoge. Dobro je znati kako u prvoj godini berbe ne treba ubirati sve izdanke (već jedan dio treba ostaviti) kako biljka ne bi suviše oslabila. te ga potom zakopati. Inače. Nakon toga. vrijedi pravilo kako se prve dvije godine šparoge uopće ne beru kako bi se biljka što bolje ukorijenila i ojačala. sa šparogom treba pažljivo postupati i u manipulaciji te transportu jer je šparoga ipak osjetljivo povrće. Za razliku od vrtnih. šparoga daj ti meni dva roga ja ću tebi zelen list kada dođe Blagovist! 10 Potječe iz zapadnog Mediterana. Cijenjene su kao dijetalno povrće a od davnina je poznato stimulativno djelovanje šparoge na rad bubrega i jetre. izvorsku ili bunarsku vodu. bolje se odlučiti za presadnice jer će budući nasad biti puno ujednačeniji i kvalitetniji. obično polovicom travnja. Piše: maRio ćuBela. ipak se najproduktivnije razdoblje smatra od treće godine uzgoja. odnosno. vitamina B1 i B2. diPl. Osim u berbi. Stoga je kod sadnje potrebno lijepo raširiti korijen po dnu jarka. mesnati izdanci. vitamina C.sve zanimljivija povrtna kultura Kuka. kada dolazi do znatnije iscrpljenosti nasada i prestanka intenzivnog uzgoja. ki dan kako ne bismo dopustili da izboji previše narastu. naulje i ohlade. folne kiseline. na kojemu je sloj stajskog gnoja. kuka. Produktivno razdoblje Nabavljene sadnice sade se u dobro pripremljene jarke dubine 25 cm i široke 30 cm. dobro djeluju na rad jetre. ali se ove druge češće koriste jer ranije dolaze ‘’na rod’’. Osim toga. Š paroge. Presadnica šparoge “Kuke” u prirodi traje sve do sedme sezone. Način pripremanja šparoga Berba Na koji način se uzgaja šparoga? Način sadnje Šparoga je trajnica sa životnim vijekom od 15 i više godina. šparoga se ne preporučuje dugo pripremati. Oni koji su imali sreću kušati šparoge ili ih čak uzgajaju u svom vrtu znaju koliko je njen okus poseban. kuhati. To znači da se za jelo pripremaju samo mekani. Kuhanje šparoga je vrlo jednostavno i provodi se u slanoj vodi tijekom petnaestak minuta. Međutim. Osim toga. ing. fosfora. Važno je znati da šparoga ne podnosi klor te vodu iz vodovoda nije poželjno primjenjivati kod zalijevanja. Pri sadnji treba voditi računa da ne oštetimo korijen jer se na njegovom gornjem dijelu formiraju pupoljci iz kojih će tijekom proljeća izniknuti mladi. Njihov blago gorak okus potječe od sastojaka asparagina. slijedi zalijevanje te ponovno nagrtanje zemlje koja se treba oprezno ugaziti. a vjerojatno su je prvi za ishranu uzgojili Rimljani.

Potom se zareže na klin tako da legne u procijep na tikvi.5 cm ispod kotiledona. ing. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. a to je visoka temperatura i visoka vlaga u tlu. što na kraju može dovesti i do potpunog propadanja nasada. Posebno su upitna zemljišta na kojima se lubenica i dinja uzgaja u monokulturi nekoliko godina. odnosno. Ti uzročnici bolesti su prisutni na gotovo svim tlima. Pošto nam toga više nego manjka proizvodnja lubenice na otvorenom i u plastenicima posljednjih nekoliko godina postala je vrlo riskantna.5-3 biljke na 1 četvorni metar. Emphasis i slične. s vrlo visokom otpornošću na bolesti i nematode. S1. što rezultira manjim sklopom (cijepljene 2. tikva u plastičnim kontejnerima promjera 8-12 cm. pa čak i u rasadu. Takvo zemljište više nije preporučljivo za uzgoj lubenice najmanje 4-5 godina. a pogotovo na onima gdje je već uzgajana lubenica i dinja. kalemljenju lubenice. Zar je potrebno još što i nadodati… Nasad lubenice Piše: nino Rotim. tlo mora biti ‘’odmorno’’ i bez prisutnosti zemljišnih bolesti. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsječe se 1.5 cm. Tu se u prvom redu misli na Fusarium i Verticilium vrste. Danas se u nekim zemljama kao Grčka i Italija cijepljenje obavlja na 80 % površina. za postizanje visokih uroda lubenice. Biljke napada u ranoj fazi uzgoja. pljenju. a zatim se na tom mjestu (između kotiledona) pravi oštrim nožem ili žiletom procjep dužine 1-1. S vjedoci smo činjenice kako smo zbog malih i rascjepkanih obradivih površina u krševitoj nam Hercegovini lubenicu i dinju prinuđeni iz godine u godinu saditi na jednim te istim površinama.11 CIJEPLJENJE DINJE I LUBENICE Proizvodnja lubenice na umornim tlima dosta je upitna. postupno vene tj.4 dana sije se podloga tj. Za tu svrhu kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridi tikava kao npr. Prvo se na tikvi oštrim nožem ili rukom odstrani vegetacijski vrh. Kada je lubenica stavljena u procjep pričvrsti se posebnom štipalicom za tu namjenu. gubi turgor od sredine vriježe prema vrhu. Nakon 2 . u fazi razvijenih kotiledona a što je ranije pomno i opisano. ranije manje ili nikako korištene obradive površine. Bolest za svoj razvoj traži povoljne uvjete. a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C) -jaki porast biljke. Macis. Iako je malo zamršen za objasniti postupak kalemljenja lubenice na tikvu više je nego jednostavan. koje u pojedinim godinama mogu u potpunosti uništiti proizvodnju. Naime. potrebno je voditi računa da se sa . odnosno. A riječ je o povrtlarskim kulturama za čiju uspješnu proizvodnju moramo osigurati «nove». I na kraju spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka počinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih. Pripreme za cijepljenje Značaj cijepljenja lubenice Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvođače lubenice da razmišljaju o cije- Plodovi “cijepljene” lubenice B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere s 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. A osnovne prednost cijepljenja lubenice na tikvu iznosimo po dolje navedenim stavkama: -veća otpornost na bolesti i nematode -na istoj površini cijepljenja lubenica se može uzgajati čak 810 godina -veća otpornost na hladnoću (rast biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C. Proizvođače tako najviše muče bolesti korijenovog sustava koje se razvijaju u sprovodnim snopićima. Ovim postupkom cijepljenje je završeno. Međutim. Razlog zbog čega se kao podloga koristi tikva je taj što ona ima jak korjenov sustav. diPl. necijepljene 6-7 biljaka na metar četvorni) -plodovi su veći i prinos je veći kalemljenjem nipošto ne kasni već da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja. U početku biljka usporeno raste.

jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjača. prije razdoblja visokih temperatura. veličine lončića oko 30 m3. odnosno 13-16 biljaka po m2. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. boljom ujednačeno- Rokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorti. a ako je sve obavljeno na vrijeme berbe bi trebala biti od prve dekade svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte. zadebljala stabljika puca. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika. žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu. koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Korabica se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agro- tekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). u jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Malč od crne folije omogućava brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvijete za rast biljaka nakon sadnje. ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti. a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte. obično 10-14 dana. koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm. prijevremenu fruktifikaciju. Razmak sadnje ovisi o sorti. a posebno F1 hibrida. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili kutije. Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lakopristupačnom obliku. Uzgoj korabice Kao i ostale kupusnjače. Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom višekratna. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora. da u slučaju jačih oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. a beru se samo biljke koje su dostigle traženu veličinu zadebljale stabljike. Korabica K orabica je dvogodišnja kupusnjača. Za 45 tjedana može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za proizvodnju korabice u jesen. bolesti i štetnike.KORABICA 12 manje poznata kupusnjača Piše: maRio ćuBela. Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost. ing. Takve presadnice omogućuju raniju berbu. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela). Tako primjerice za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljače do prve dekade ožujka. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica.5. slabo je zastupljena u proizvodnji. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša. koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju. gredice nisu prijeko potrebne. koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom. diPl. Berba korabice Sjetva i sadnja Izbor sorti Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice. variva. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana. a oni je koriste za pripremu juha. a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem. Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću. ili polavoljubičasta (plava). Sadnja na istoj parceli može se ponoviti tek nakon tri sezone. ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.5 kg u kasnih sorti. Kontinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom. Sve više postaje tražena od kuhara. Istovremeno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice. režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus. Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana. 65 % poljskog kapaciteta. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad Korabica se uglavnom bere ručno. a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7. Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača. Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagrijavaju. U područjima s većom nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti. Uvjeti proizvodnje šću tehnološke zriobe i naravno većim prinosom.

koje selako lome. Za određivanje roka berbe koristi se posebna metoda. Rokovima sjetve treba izbjegavati proljetne mrazeve i visoke temperature u vrijeme cvatnje Grah zrnaš ima dulju vegetaciju. Dopušteno je manje odstupanje u boji. dok visoki grah mahunar se sije u redove s međurednim razmakom 70-80 cm i razmakom u redu 40-60 cm. bojom i veličinom. jedre i nježne. Grah ne podnosi uzgoj u monokulturi. mesnata. S druge strane grah je dobra predkultura jer ostavlja veliki dio suhe tvari ali i dušika vezan iz zraka preko nitrogenih bakterija. ali najbolje na dobro dreniranim i onim tlima dobre strukture. a kao najbolje predkulture za grah su žitarice i neke okopavine (krumpir).neizostavna povrtnica Piše: Silvio škRokov. bez niti. Prosječan prinos u Europi iznosi oko 8. a može se ubrati 60 do 70 % tehnološki zrelih mahuna. G rah je jednogodišnja zeljasta biljka.13 Rijetki su vrtovi ili okućnice u kojima nije zastupljen grah. Za kultivare krupnijih mahuna traže se mlade i nježne mahune. a u zemlji njegova porijekla ima i višegodišnjih tipova. U manjim vrtovima grah mahunar se često sije u kućice na razmak 40 x 40 cm po 5-6 zrna «pod motiku». primjerice ako je apsolutna težina sjemena 200 g. 90 do 120 dana. grah mahunar ili kao mlado zrno. Grah ima relativno slabo razvijen korijen koji u izuzetno dobrim tlima može doseći dubinu od 1 m. odnosno na pomanjkanje kisika zoni korjenovog sustava. Ovisno o sorti stabljika može biti visoka od 30 cm pa do 3 m visine. oštećenja od vjetra i drugih oštećenja. Sortiraju se po širini a za kvalitetu ekstra uzimaju se samo vrlo fine širine do 6 mm. Međutim. I klasa: mahune još dovoljno mlade i nježne. a vrlo često se kao mjerilo uzima. a za cvatnju i zametanje plodova optimalna je temperatura oko 23°C. Dobro uspijeva na različitim tipovima tala. 140 kg/ha. Često se grah zrnaš sije uz kukuruz koji mu služi kao oslonac. Niski grah mahunar za preradu bere se jednokratno. Italiji i Francuskoj. Berba i prinosi Sjetva graha Grah metraš B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Niski grah mahunar obično se sije u redove na međuredni razmak 50 do 70 cm i 3 do 5 cm u redu. Dopušteno je do 10 % mahuna II klase. a prosječni je prinos oko 6. Dopušteno je najviše 10 % mahuna koje odgovaraju I klasi. S druge strane grah je zastupljen i u prehrani. jedre.2 t/ha. Norme kvaliteta Europskog tržišta za grah mahunar Ekstra kvaliteta: mahune tipične za sortu oblikom. Niski grah mahunar u našim uvjetima može dati prinos od 7 do 15 t/ha. malo razvijenije zrno. ing. a visoki do 35t/ha. Plod graha je mahuna dugačka 4 do 20 cm. diPl. ali bez paleži. a mahuna treba biti sočna. mala nitavost. Najveće su površine u Aziji i Europi. grah najbrže niče na temperaturi od 18-22°C. pa se može uzgajati u svim klimatskim područjima. nježne. Potrebna količina sjemena ovisi o apsolutnoj težini. GRAH . U Europi se najviše uzgaja u Španjolskoj. koja može biti od 180 do 500 g. U pogledu PH odgovaraju mu tla slabokisele do neutralne reakcije.9 t/ha. Duljina i promjer mahune karakteristični su za sortu. Sekundarno korijenje s kvržicama Rhizobium bakterija razvija se u površinskom sloju od 20 cm. Ovisno o krupnoći sjemena sije se na dubinu 3 do 5 cm. Uvjeti uzgoja Grah ima veće potrebe za toplinom. različito obojena u kojoj može biti do 3 do 10 sjemenki. Niskom grahu mahunaru do tehnološke zrelosti treba 60-80 dana. Sortiraju se u vrlo fine širine do 6 mm i fine do 9 mm. Minimalna temperatura klijanja i nicanja graha jest 8-10°C. Sjetvena norma se u praksi povećava za 10 %. Zrno treba biti još u početku razvoja. za sklop od 40 biljaka / m2 potrebno je oko 80 kg dobro klijavog sjemena /ha. krta. bilo kao grah zrnaš. a najviše 5 % mahuna s nitima. bojom i veličinom. Dopuštena su sasvim mala vanjska oštećenja. Grah kao biljka osjetljiv je na stagnirajuću vodu. kratke i tanke niti. da zrno ne smije biti veće od zrna pšenice. Za grah je karakteristično da sorte bijelog cvijeta imaju bijelo sjeme a sorte obojenog cvijeta obojeno sjeme. bez šupljina među sjemenkama. Sjeme graha . Za oslonac služe različite pritke. I klasa: mahune tipične za sortu oblikom. a pri apsolutnoj težini od 350 g oko Tehnološku zrelost graha mahunara određuje više svojstava. i najbolje ga je uzgajati u kontinentalnoj klimi gdje toplo i suho ljeto omogućuje jednoličnu berbu. bez pjega i oštećenja. sa zrnom nešto krupnijim nego za I klasu. • Grah mahunar se proizvodi u svijetu na oko 470 tisuća hektara. Slobodne se može reći da je grah stalni pratilac čovjeka. ali zahvaljujući kratkoj vegetaciji može se uzgajati u širokom rasponu klimatskih uvjeta. Sjemenke su različitog oblika i različite obojene. Zaslanjena tla nisu prikladna za uzgoj graha. Mahune za preradu I klase ne smiju imati više od 5% zrna od ukupne mase.

manji dio dušika u predsjetvenoj obradi a ostatak dušika dati kroz prihranjivanje. ali na mladom lišću.ing. Površina korijena je sivkaste boje. neutralne ili blago kisele reakcije. Pomanjkanje fosfora Starije lišće i peteljke purpurne su boje. a proizvede se oko 14. a drugi načini korištenja još su malo zastupljeni. a liske tanke i nježne. pa listovi vise. tako da se vidi ksilem. Dušikom treba biti oprezan jer prevelike količine dušika mogu uzrokovati prebujnu lisnu masu. ali su još zeleni. Ta osobina omogućava uzgoj mrkve na dubokim aluvijalnim tlima uz vodotoke i bez navodnjavanja.) Znakovi pomanjkanja pojedinih hraniva kod uzgoja mrkve Pomanjkanje dušika Lišće mrkve je jednolično blijedozeleno. Pomanjkanje magnezija Starije lišće žuti od rubova.000 t. uvijeno prema dolje. S druge strane dobra ishranjenost kalijem. na kojima odumiru dijelovi tkiva. s više od 3 % humusa. Francuskoj 8530. gnojidba nezrelim stajskom gnojem nije preporučljiva jer može izazvati grananje i nepravilan razvoj korijena. slabu obojenost korijena. tako da cijela biljka ima čudan izgled. također od rubova. I pored toga mrkva je najzastupljenija vrsta među povrtnicama u baštama i vrtovima. a naročito provitamina A.diPl. U kulinarstvu se upotrebljava na različite načine te je prisutna u skoro svakom jelu. Dobre pretkulture za mrkvu su žitarice i kupusnjače. Slične znakove imaju virozne biljke.000 ha. Svakako za uspješnu i sigurnu proizvodnju tijekom ljetnih mjeseci treba osigurati umjerenu. Gnojidba mrkve Uzgoj mrkve Mrkva ima dubok korijen i može se opskrbiti vodom iz dubljih slojeva tla. Pomanjkanje bora Liske mladog lišća jako smanjene. ali i ravnomjernu opskrbu vodom. pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje.028. Uzgoj S mineralnom gnojidbom mrkve treba biti oprezan. utječe na dobru održivost. naročito ako je zaorana kukuruzovina. Uzgoj mrkve na većim površinama posebno je aktualan u dolini Neretve. mrkve treba izbjegavati na površinama gdje je pretkultura kukuruz. Pomanjkanje kalija Na starijem lišću od rubova pojavljuje se palež.00 t) i u Velikoj Britaniji (672. Zbog toga je bolje kalij i fosfor primijeniti kod jesenske obrade. Najstarije lišće je naborano. veći sadržaj šećera i bolji ukus mrkve. U početnoj fazi rasta mrkva je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tekućoj fazi tla naročito za sušnog vremena. Za pravilan razvoj zadebljalog korijena mrkve najprikladnija su lakša tla. Naime. Isto tako. Prema podacima FAO iz 1992 godine. Zbog prehrambenih navika potrošnja mrkve kod nas je još mala. Kasnije se cijeli list smežura i osuši. Dokazana je njena zdravstvena uloga u liječenju i prevenciji očnih bolesti (mrena. mrkva se u svijetu uzgaja na oko 630. Kasnije i lisna peteljka postaje vodenasta. Na korijenju se pojavljuju poprečne pukotine i smeđa pojava ksilema. žute boje. slabu skladišnu održivost i brže kvarenje. Kod nedostatka ovog hraniva nema pojave žućenja lišća.14 Nasad mrkve Mrkva iz doline Neretve NARANČASTI KORIJEN BOGAT VITAMINIMA Piše: maRio ćuBela.000 t). a često i sa crvenim pjegama. što dovodi do odumiranja liski. osuši se i cijeli list odumire. Zadnjih nekoliko godina primjetan je trend uzgoja mrkve na veći površinama uz primjenu svih agrotehničkih mjera. kasnije se pojavljuje i crvenilo. a često se na korijenu pojavljuju šupljine. ali i pospješiti napad mrkvine muhe. oštrina vida i dr. a rubovi liski su ljubičasti. ali i mnogih drugih vitamina. Pomanjkanje kalcija Na lisnim peteljkama pojavljuju se kratki vodenasti dijelovi. Starije lišće je blijedo . područje donjeg toka rijeke Neretve svojim klimatskim ali i pedološkim pokazateljima itekako odgovara uzgoju mrkve. a takva boja lišća počinje od rubova. Cifo ima rješenje za mrkvu B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . bez skeleta. Mrkva je i vrijedan izvor vitamina u ljudskoj prehrani. jer se mrkva najviše troši kao dodatak jelima. Od europskih zemalja najviše se mrkve proizvede u Poljskoj 8oko 672. Zadebljali korijen uzdužno puca do kambija.000 t).

AC Sjemenarna Konjusi bb.com . Mostar Tel./fax:++ 387 36 352-700 E-mail: info@sjemenarna. sjemenarna.com www.

jer izgled i kakvoća stolnog grožđa moraju biti bez prijekora. Čak se i žilavka koja se uzgaja plantažno može uzgojiti kao odrinska sorta. u Hercegovini ipak prednjače vikendaši koji oko svojih klijeti. Stoga je najpoželjnije provoditi probirnu berbu koja se odvija u više navrata i to prema sazrijevanju grozdova. Grožđe izrazito dobro podnosi transport i ugodno je za jelo. Ali. Kraljica vinograda bijela je vrlo rana stolna sorta koja potječe iz Mađarske i rasprostranjena je u svim europskim vinogradarskim zemljama. Ostatak otpada na vinske sorte. Opravdano ili ne? Ljubitelji vinove loze. razvitka i zriobe grožđa. ogradama i bal- Kraljica vinograda okusa i mirisa ovaj izraziti stolni kultivar nerijetko se prerađuje u vino. jer podaci pokazuju da stolni kultivari čine svega 12 posto svjetske proizvodnje. Afus alli je vrlo kvalitetna bijela stolna sorta koja potječe s B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Posebice raduje činjenica kako su pojedini gospodarstvenici uočili prirodne potencijale Hercegovine i kako su sukladno tomu planirali veliku proizvodnju stolnog grožđa na području Mostara. Pri povoljnim uvjetima uzgoja krupnoća bobice ravna se s krupnoćom bobice materinske sorte. pergole ili neki drugi povišeni sustav uzgoja vinove loze. A u svjetskoj proizvodnji omjer vinskih i stolnih kultivara ide u prilog vinskih. Demir kapija je nešto novija stolna sorta grožđa koja je nastala križanjem od sorte kraljice vinograda. a sorta dozrijeva početkom kolovoza. što pak zahtijeva i dodatna ulaganja u natapne sustave. To znači da se kod stolnog grožđa osobito cijeni okus. to nije točno i iste slobodno možemo koristiti za (jelo) zobanje sve dok se suprotne tvrdnje znanstveno i ne dokažu. podruma.5 posto proizvodnje koju čine kultivari namijenjeni sušenju. razumljivo je da je i proizvodnja stolnog grožđa u stalnom porastu. konima. pri izboru sortimenta potrebno je voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje Piše: nino Rotim. slabog mirisa i lošeg izgleda. Riječ je o podizanju nasada stolnog grožđa na nekoliko desetina hektara što je ujedno i dokaz kako se ozbiljnija proizvodnja «konzumnog grožđa» može planirati samo u toplijim. Odmah napomenimo kako su netočne sve tvrdnje da su navedeni hibridi štetni za zdravlje. gdje se posebno ističe Italija s godišnjom proizvodnjom od 1. Dobro podnosi transport i dosta je otporna na gljivične bolesti. Tako da je više nego pohvalno podizanje novih vinograda stolnog grožđa jer je ranijih godina bilo evidentno da se isto isključivo proizvodilo za podmirenje obiteljskih potreba i lokalnih tržišta. kiselo je. miris. terasama. 8 milijuna tona stolnog grožđa. ali i odgovoran posao. sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva. Zbog svog karakterističnog Z bog suvremenijeg načina života. Uzgoj izravno rodećih hibrida.kraljice vinograda. ali i porasta svjetskog standarda raste i potrošnja stolnog grožđa. što bi mu dalo i veću gospodarsku vrijednost. Međugorje i Neum). Osim toga. Osim toga. južnim područjima naše zemlje. neprijatnog okusa.STOLNI KULTIVARI VINOVE LOZE 16 Uzgoj stolnih kultivara s gospodarskog gledišta predstavlja vrlo unosan. Ipak. Riječ je o najranijoj stolnoj sorti koja se uzgaja u Hercegovini jer ova vrlo prinosna sorta prispijeva za berbu već u mjesecu srpnju. tu je i problem sušnog razdoblja koje se obično pojavljuje u najkritičnijem fiziološkom razvoju rasta. deblje kožice i hrustavog mesa s nježnim muškatnim mirisom. potrebno je voditi računa i o izboru optimalnog roka berbe. Prosječna težina grozda iznosi 400-500 grama. u odnosu na kraljicu vinograda ova sorta je nešto otpornija na niske temperature. Pošto potrošnja potiče proizvodnju. izuzev 1. Formira velike grozdove sa zlatnožutim bobicama. a pojedine sorte dobivaju i neprijatnu aromu. vanjski izgled. Osim u natapne sustave još je potrebno obaviti i minimalna ulaganja u nabavu rashladnih uređaja čime bi se grožđe plasiralo na tržište i izvan sezonske proizvodnje. letvicama. što omogućuje plasiranje većih količina grožđa u sezonskom razdoblju. Naime. premda je to više nego neprihvatljivo. Osvaja li stolno grožđe Hercegovinu? Iako ne možemo ustvrditi kako stolno grožđe doslovce osvaja Hercegovinu sigurno je da u tom pogledu ima značajnijih pomaka. stolne sorte u prezrelom stanju brzo gube okus i miris. zelenila i vlastite proizvodnje grožđa. hobisti i oni koji od grožđa i vina žive vole formirati brajde. ing. Jer nezrelo stolno grožđe sadržava manje šećera. Najviše grožđa se pak proizvede u Europi. Razlog statistički poraznih rezultata leži u činjenici kako je proizvodnja stolnog grožđa puno složenija od proizvodnje vinskih kultivara. što i samu proizvodnju čini puno zahtjevnijom. diPl. Grožđe je veoma ukusno za potrošnju u svježem stanju. U tu svrhu obično bi se sadile sorte koje imaju veliki list (zbog hlada) ili izravno rodeći hibridi koje nije potrebno prskati pesticidima. S druge strane. hibridi su manje kvalitetni za jelo u odnosu na brojne crne i bijele stolne sorte grožđa ali su puno primjereniji za okućnice iz razloga što ih ne treba višekratno prskati pesticidima. spomenimo kako je neopravdana podjela na odrinsku i plantažnu lozu jer se vinova loza može uzgajati na mnogo načina te se stoga može i maštovito razvoditi po žici. Grozdovi su srednje zbijeni s okruglim bobicama čija je pokožica zelenožute boje. Formira grozdove srednje veličine čija prosječna težina iznosi oko 250 grama. A svakako da ne smijemo zanemariti ni enormno veliki broj turista koji svake godine posjete Hercegovinu (Mostar. I na kraju. Dakle. Ipak. vikendica ili jednostavno na okućnici žele uzgajati nekoliko trsova vinove loze zbog hladovine.

tomu svjedoči i činjenica kako se u Hercegovini podiže sve više vinograda pod ovim kultivarom. Bobice grozda imaju plavoljubičastu do tamnoplavu boju. a posebno u Grčkoj i Portugalu. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju u svim hercegovačkim rasadnicima zavladala je velika potražnja za navedenim kultivarom koji je potisnuo sve naše ostale stolne sorte grožđa. Cardinal slovi za jednog Kardinal Mishele palieri . Victoria je izazvala svojevrstan bum među hercegova- transport i čuvanje i sve više se širi po Hercegovini. Cardinal je crna sorta vinova loze koja potječe iz SAD (Kalifornija) odakle je proširena u sve vinogradarske zemlje koje uzgajaju stolne kultivare. Uostalom.) dobivena je i iznimno kvalitetna te nadasve dragocjena sorta grožđa znamenitog naziva victoria što u prevodu znači pobjeda. Sorta formira grozdove srednje veličine cilindrično-konusnog oblika. neutralnog okusa. po čemu je i dobio naziv. Dozrijeva u drugoj polovici rujna. Čitav trs je jako bujan i vrlo rodan. Bobice grozda su velike. Sorta formi- Matilda Victoria ra velike piramidalne grozdove sa jako velikim cilindričnim ili elipsastim bobicama. Drugim riječima.17 Bliskog istoka. Odlikuje ga veliki rastresit do srednje zbijen grozd. dijelom zbog svoje iznimne kakvoće a dijelom zbog ranog sazrijevanja. prosječne težine 500-600 grama. radi čkim vinogradarima. Kako je dobivena križanjem dvije najkvalitetnije stolne sorte crnog i bijelog grožđa (o. sorta dospijeva jedan tjedan nakon Cardinala. U Hercegovini se uzgaja u velikoj mjeri i to je jedna od tipičnih «odrinskih» sorti. Victoria je novija sorta stolnog grožđa nastala u RumunjB R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 skoj križanjem Cardinala i Afus allia. osvježavajućeg muskatnog mirisa i okusa. Uostalom. Stoga se često u šali zna reći kako se radi o kvalitetnoj sorti grožđa koju pak treba znati i proizvesti. Dakle. navedena sorta se prilično udomaćila na hercegovačkim odrinjama i to prije svega zbog svog snažnog rasta i visoke rodnosti. naglašenog muškatnog mirisa i skladnog okusa. Dakle. Tomu pridonosi činjenica kako se radi o vrlo ukusnom kultivaru za jelo. Boba grozda je velika (oko 7 grama) i ima eliptičan oblik s kožicom fine zlatnožute boje. Odatle se proširio po mnogim europskim zemljama. Muskat italia Afus alli se o sorti koju obično posadite i trgate jedne te iste godine. I doista je tako. nešto kasnijeg vremena dozrijevanja a koja se posljednjih godina sve više uzgaja i širi po našoj zemlji. Sazrijeva rano i to već u prvoj polovici kolovoza. Slično kraljici vinograda ponekad se zbog muškatnog mirisa prerađuje u vino. Sortu odlikuju srednje veliki grozdovi. Matilda je također novija sorta loze dobivena križanjem Italije i Cardinala na Institutu za pokuse sa sjedištem u Rimu. Sorta dozrijeva u drugoj polovici rujna. Bobice grozda su zlatnožute boje i nešto su deblje pokožice. Trsovi navedene sorte su bujni i vrlo rodni. Kultivar je idealan za transport a zbog svoje manje privlačnosti za ose sve više istiskuje sortu Cardinal. ali za razliku od nje slabije podnosi transport. premda grozdovi znaju dosegnuti težinu i od 1 kg. cilindrično-piramidalne grozdove čija iznimno velika crnoljubičasta boba svojom veličinom i oblikom najviše i podsjeća na navedenu sortu. Bobice grozda su velike. Riječ je o vrlo rodnoj sorti. Okus ovog novijeg kultivara je sladak s karakterističnim hrskavim mesom. Kožica je s obilnim maškom. a bere se gotovo 30 dana od početka šare pa do pune tehnološke zrelosti. Zbog svog harmoničnog i osvježavajućeg okusa ali i zbog otpornosti na bolesti i štetnike te dobre podnošljivosti transporta ovaj stolni kultivar se ubraja među najcjenjenije na svijetu. Muskat italia danas zauzima 50 posto ukupne talijanske proizvodnje stolnog grožđa i predstavlja njihov najznačajniji izvozni kultivar. odlikuje ga i neredovita rodnost čime u znatnijoj mjeri gubi na gospodarskoj atraktivnosti. Masa grozda varira od 300-500 grama premda nisu rijetki ni rekorderi od 2 kg. s tim da moramo voditi računa kako ga adekvatno zaštititi od napada osa. premda podaci ukazuju da je prvotno uzgajan u hamburgskim staklenicima. Victoria može ostvariti prirode od 20 t/ha. Danas se kultivar najviše uzgaja u južnoj Italiji premda je njegov uzgoj dosta raširen i u južnoj Africi te Kaliforniji. Sorta je idealna za transport čak i na daleka tržišta stolnog grožđa. jajaste s debelom pokožicom žutozelene boje. Muskat hamburg je kultivar nepoznatog porijekla. Sorta dozrijeva početkom kolovoza. Mishele palieri je novija crna sorta grožđa koja je dobivena u Velletri križanjem Alphonse Lavalle i Red Malage. debela i čvrsta. okrugle tamnocrvene do lagano ljubičaste boje. riječ je o jednom od najukusnijih stolnih sorti. Sorta je malo kasnija u odnosu na ranije navedene što znači da dozrijeva u drugoj polovici mjeseca rujna. Sorta dozrijeva odmah iza Cardinala i formira velike. Osim toga. Dobro podnosi transport dok je na gljivične bolesti djelomično otporna. Inače. Sorta je izuzetno rodna i može ostvariti prirod od čak 25 t/ ha. zato se i uzgaja u svim vinogradarskim zemljama Sredozemlja te u Kaliforniji.a. prosječne težine od 200-400 grama. Kožica bobice je zeleno-žute boje dok je meso hrskavo. Matilda je idealna za od najboljih obojenih kultivara s ranim dozrijevanjem. Masa grozda varira od 300-400 grama. Muskat italia je bijela sorta grožđa nastala u Italiji križanjem od sorte muskat hamburg.

0. Jači napad na čokotu dovodi u pitanje pravilnu rezidbu jer za lucnjeve i reznike nema dovoljno zdravog “drva” ili ga uopće nema. Pepelnica također napada sve organe vinove loze.18 Zaštita vinove loze do cvatnje Piše: Renato vilenica. diPl..025%. Kvalitetna zaštita treba početi od faze kada je mladica dužine 10-15 cm a list promjera 5-10 cm: skanje kontaktnim fungicidima trebalo ponoviti prskanje tik pred cvatnju RIVAL ili FORUM STAR (peronospora) + COLLIS ili STROBY WG ili RUBIGAN EC (pepelnica) Simptomi napada ovog štetnika su nabrekline (šiške) rđaste boje na licu lista.0. cvjetove. RUBIGAN EC je sistemični fungicid (fenarimol) za suzbijanje pepelnice u konc. 0. Dolje navedeni sistemični fungicidi sadrže i kontaktnu komponentu koja spriječava novu zarazu te sistemičnu komponentu koja djeluje preventivno i kurativno (liječi zarazu). Bolest napada sve organe vinove loze list.15%.35% COLLIS je najnoviji stobilurinski pripravak (krezoksimmetil+boskalid) za suzbijanje pepelnice i stopiranje botritisa u koncentraciji 0. ne istjeraju pupovi pri dnu lucnja ili reznika pa ni za slijedeću godinu nema “drva” za pravilnu rezidbu.05%. Za suzbijanje grinja preporučamo Simptomi napada grinja šiškarica STAR 80 WP. ing. a koristi se u konc.. Simptomi crne pjegavosti insekticid GLOBAL E-35 u koncentraciji 0. RIVAL je sistemični fungicid (Al-fosetil+folpet) za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti. Osim toga. STROBY GW je već iz prakse poznat kao odličan fungicid (krezoksim-metil) za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi. Zaštita: Obvezno treba provesti plavo prskanje u fazi mirovanja. izboje. Grinje šiškarice (Eryophies vitis) Prilikom napada peronospore već prije cvatnje jave se uljane. POLYRAM DF i DELAN su kontaktni fungicidi za suzbijanje peronospore i moraju se prskati prije nastupa infekcije (uglavnom početkom svibnja).30. Vrlo je teško iskorijeniti crnu pjegavost i potrebna je upornost s ovim programom za smanjenje potencijala razvoja crne pjegavosti. žute pjege na lišću dok se na naličju javi bijela prevlaka. Ako nastupe kišni uvjeti u vrijeme ovog perioda tada bi pr- STAR 80 WP ili POLYRAM DF ili DELAN 700 WDG + CHROMOSUL 80 U ovoj fazi je vinova loza bujnija i potrebno je prijeći na sistemične fungicide koji se ravnomjerno rasporede na listu i unutar lista i u slučaju lošije kvalitete prskanja. Na naličju lista su uleknuća prekrivena vunastom prevlakom. a u proljeće mnogi pupovi takvih lucnjeva ne tjeraju ili tjeraju samo djelomično. FORUM STAR) te kvalitetno prskati unutrašnjost čokota da bi na prošlogodišnjoj rozgvi zaustavili razvoj piknida i spora. Crna pjegavost (Phomopsis viticola) Glavi simptomi ove opasne i sve raširenije bolesti su lucnjevi sive boje sa puno crnih točkica koje vire iz kore.4%. List se suši i uvija a prekriven je pepeljastom prevlakom koja ujedno prekrije sve napadnute organe i uzrokuje njihovo sušenje ili slab razvoj. U kasnija prskanja protiv peronospore treba uvrstiti fungicide koji sadrže folpet (RIVAL. nakon rezidbe! Slijedeće prskanje treba provesti u vrijeme otvorenog pupa do faze dva listića s novim fungicidom RIVAL (koji sadrži aktivne tvari stopirajućeg djelovanja na ovu bolest). Peronospora i pepelnica se uglavnom suzbijaju istovremeno. bobice.. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Kod jakog napada bobice pucaju u fazi šaranja. 0.2%. Pri jakom napadu mogu otpasti napadnuti listovi. CHROMOSUL 80 je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na bazi sumpora i u periodu do cvatnje koristi se u konc. Plamenjača (Plasmopara viticola) i pepelnica (Uncinula necator) FORUM STAR je sistemični fungicid (dimetomorf+folpet) za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti u konc.

pored hrane za ljudsku prehranu proizvodi i organsku hranu za pse. posebice istočnim kuhinjama imamo zahvaliti što su. A upravo svi sojini proizvodi su osim fitoestrogena bogati i sa izoflavonoidima. za koje je poznato da smanjuju rizik obolijevanja od hormonski uzrokovanih karcinoma. što znači prilagoditi prehranu sezonskim namirnicama. Prema 1985. godini. iako u nama sve to izaziva stanoviti podsmjeh budimo svjesni činjenice kako će nas zbog velikih prehrambenih skandala u skoroj budućnosti razum usmjeriti upravo prema makrobiotici! B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . A organska je poljoprivreda zajedno s makrobiotikom. stabljikom. “Posebna sjemena” u tu svrhu valja upotrijebiti cjelovite. Novija istraživanja pokazuju da japanske žene imaju 400 posto niži rizik obolijevanja od raka dojke. svježe a ne zamrznuto voće i povrće te posebice izbjegavati masnoću i namirnice životinjskog podrijetla. uključujući i rak dojke te prostate kod muškaraca. prateći trendove suvremenog svijeta prihvatili smo i makrobiotiku kao jedan od stilova života. jer i sjemenkama se. Ali.19 MAKROBIOTIKA zdravlje iz kuhinje Piše: mR. Sjeme u zemlju. ali i u. a ne rafinirane namirnice. A u samim temeljima makrobiotike leže upravo žitarice i ostalo prehrambeno sjemenje. kada je u EU bilo samo 6500 farmi koje su uzgajale hranu bez umjetnih gnojiva i različitih kemijskih zaštitnih sredstava. kada su mu sjemenke bile doslovce pri ruci i kada su. U Austriji više od deset posto poljoprivredne proizvodnje odnosi se na organski ugojenu hranu. prehrambeno je sjemenje najvažniji izvor hrane. Spomenimo kako je u susjednoj nam Hrvatskoj bivši boksač Željko Mavrović postao «najpoznatiji pionir» u proizvodnji organske hrane i promociji makrobiotičke prehrane. u zrak. u 1998. Posebne vrste sjemena Sjemenkama do zdravlja Makrobiotika kao stil života Ljubitelji makrobiotičke prehrane često vole reći-ako voliš sebe pazi što jedeš.tanjur. osušene. Osim toga. Tako je organski način uzgoja hrane i makrobiotička prehrana prije samo desetak godina bila ismijavana kao ideja idealista i otkvačenih ekologa postala «posao» koji je samo u EU vrijedan oko 9 milijardi dolara na godinu. Naime. a osnovni razlog je prehrana temeljena upravo na soji. nerijetko i kroz već naklijalo zrno. bile njegove prve nepokvarljive zalihe. koja sadržava fitoestrogene. plodom ili cvijetom biljke čovjek oduvijek služio za prehranjivanje. htjeli mi to priznati ili ne. A koliko je na zapadu trend makrobiotike i organski proizvedene hrane otišao daleko pokazuju podaci da jedan belgijski lanac. pa se računa da će u idućoj godini čak 20 posto poljoprivrednih površina biti pod režimom organskog uzgoja. Jer po načelima makrobiotike. pojava ludih krava i što već ne. suvremene bolesti peradi. zapadnjačka nutricionistika i proizvodnja hrane osvijestile vrijednost sjemenki da ih ponovno vrate u prastarim oblicima. bilo je čak 100. kao njenom sastavnom članicom u velikoj ekspanziji. Jer u modi je jesti umjereno i ekološki ispravno. Manje upućeni uvjereni su kako su nam sjemenke-dakle sve one dijelove biljke koje omogućuju razmnožavanje ne računajući razmnožavanje kloniranjem-u kuhinju uopće unijele alternativne kuhinje. Soja kao lijek Soja i njeni proizvodi sadržavaju fitoestrogen-biljni estrogen koji pozitivno djeluje na ljudsko tjelesno i psihičko zdravlje. itekako pridonose razvoju makrobiotike koja tako sve više postaje ustaljeni trend života. Tako smo ponovno uočili kako je sjeme nutritivno vrlo vrijedno te ga stoga i treba što više koristiti u prehrani. a ni Švicarska te Švedska ne zaostaju mnogo. Z animljiv je podatak kako se u zemljama Europske unije. korijenom. Makrobiotičkoj i drugim. aida kohnić Makrobiotici se sve više pridaje pažnja. što nije začuđujuće s obzirom na okružje u kome se nalazimo. Dapače. ali i u Sjedinjenim Državama ne može proizvesti onoliko organske hrane koliko je kupci traže. Zacijelo od selilačkih vremena Homo sapiensa. Nisu. A to više nego mudro upozorenje trebamo imati na umu prilikom odabira i nabavke svakodnevnih namirnica.000 takvih farmi. Svjesni velikih prehrambenih skandala doslovce smo primorani smo mijenjati način prehrane. listom. u vodu.

zbog iznimne sposobnosti regeneracije. a ljuska je tamnokestenjasta i debela. Spomenimo i kako pojedini uzgajivači kivija prakticiraju prskanje pripravkom Oleoultracid u koncentraciji 0. U našem narodu odavno se zna da orah nakon oštrije zime obilnije rađa. dipl. Štit je bjelkaste do bjelkasto-žućkaste boje. ing. To je ujedno i faza kada se formiraju i prvi plodovi. Mario Ćubela. a sama uš žućkaste boje. Stoga. osnovnim granama zamijetio sam bijele nakupine slične plijesni.2-0. što može izazvati sušenje pojedinih dijelova krošnje ili pak cijelog stabla. Dozrijeva srednje rano . Razvija bujna stabla. a što je i svojevrsna rezidba za koju se pak. Sjemenka je srednje veličine. za začin.3 %. kopar se za začin bere (kosi) u vlatanju kada visina biljke iznosi od 30 do 40 cm. nektarinu te jabuku i kivi i mnogo drugih biljnih vrsta. vjerojatno je riječ o bijeloj štitastoj uši duda. odnosno. A za sve dodatne informacije možete me slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Cosford i Trebizontski. To znači da je kod nas orah obično uzgajan uz minimalno ili gotovo nikakvo orezivanje. Dobri oprašivači su joj sorte Daviana. nabavila sam i veliku količinu sjemena kopra. rodna. Pored toga. Preko zdjelice postavite plastičnu vrećicu na kojoj prethodno trebate izbušiti otvore za zrak. orahu više nego drugim voćkama odgovara rezidba koja je ujedno i jamstvo njegove veće rodnosti. U tu svrhu se možemo poslužiti i kuhinjskom cjedilom kako nam sjeme ne bi pri pranju i ispalo. Za uništavanje štetnika preporučuje se prskanje napadnutih dijelova stabla potkraj zime i to bijelim Iz razgovora s voćarima praktičarima zaključio sam da postoje različita mišljena i tumačenja smije li se i treba li orah uopće orezivati.5 grama. Uši se zadržavaju na deblu i kosturnim granama premda se mogu raširiti i na ostale grane. Ali. radi se o sjemenkama čijim se namakanjem proizvode klice u svrhu makrobiotičke ishrane. dr. faza kada su biljke zelene a donje lišće im lako otpada. napominjem da je sjeme kopra najpoželjnije posijati u proljeće od ožujka do svibnja. Unaprijed zahvalan! Vaše pitanje. kopar se može sijati i tijekom ljeta i to u razdoblju od srpnja pa do sredine kolovoza. samo neupućeni «znalci» tvrde kako orah ni u kojem slučaju ne treba orezivati. a osjetljiva na bakterioze. osobnih spoznaja te iskustava u svijetu orah može rezati. Međutim. odgovorno tvrdim da se na osnovu inozemnih istraživanja.5 grama. prijelaznog habitusa od uspravnog do povijenog rasta. S druge strane. Aida Kohnić uljem u koncentraciji od 2. odstranite vrećicu i stavite zdjelicu na svjetlije mjesto te ih svakodnevno malo poprskajte. Naime. ipak treba znati kako su zahvaljujući brzoj regeneraciji. pored ostalog ljekovitog bilja. Čak što više.PITANJA I ODGOVORI Sjetva kopra U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Unatoč činjenici da se radi o ranoj sorti krumpira adora se vrlo dobro čuva što je još jedna od njenih dobrih karakteristika. ali može napasti i breskvu. Sorta je bujna. okruglastog oblika. otporna na grinje. Osim toga. Ivan Ostojić 20 Sjemenski krumpir – Adora Rezidba oraha Suzbijanje štitaste uši na kiviju Naklijavanje sjemena za ishranu U asortimanu proizvoda Green Garden nabavila sam i sjemena od kojih se dobivaju ekološke klice iz biološke proizvodnje. gorušice. Kada sjeme proklije. Ali. Potom u tanjur ili plitku zdjelu stavite vatu te je dobro navlažite vodom. Kako bi postupak sušenja ubrzali biljke možemo malo i usitniti. postavite na tamno i toplo mjesto. Kada ste nabavili navedene sjemenke za proizvodnju makrobiotičke hrane trebate svaku Prilikom obrezivanja kivija na deblu i debljim. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Barcelona –sorta lješnjaka . navedena sorta je otporna na krumpirovu zlatnu cistoliku nematodu i viruse. pak. dipl. ujednačene gomolje plitkih okaca i glatke pokožice. Omotač je duži od ploda. Međutim. Pošto vaše stručno osoblje smatram više nego relevantnim da mi odgovori na navedeno pitanje molim vas da mi to i pojasnite. listove i plodove.Adora je vrlo ukusna sorta čije je meso lijepe žute boje a koje se ne raskuhava te je izvrsna za «lešo» pripremu. ali i sama konstatacija da je orezivanje oraha velika nepoznanica stoji na mjestu. jer o njoj ne znam baš ništa. ono što je i najvažnije. ovaj put pobrinula sama zima. Adora je nešto novija sorta koja je u vrlo kratkom roku potisnula ostale rane sorte krumpira. oko 1. vrtne kreše i dr. pojedinu vrstu sjemena (pšenice. kao da i ne postoji voćnjak u kome se ne nalazi barem jedno stablo ove dugovječne voćne vrste. Naime. Mr. adora daje najraniji iskop mladog krumpira te formira lijepe.ing. Možete li mi točnije pojasniti o kojoj je bolesti riječ i prijeti li stablu kivija opasnost ? Prema opisu nametnika na kori debla i glavnim kosturnim granama kivija. S druge strane. zaboravila sam se detaljnije posavjetovati o vremenu sjetve kopra pa vas molim da mi uz to objašnjenje navedete i kada se vrši njegova berba? Kopar je ljekovita i aromatična biljka čiji uzgoj nije zahtjevan.) dobro isprati pod mlazom hladne vode.ing. Radman iznosi oko 46 %. Ustvari. Josip Brkljača. Možete li mi dati osnovne odlike ove sorte. I na kraju. Uš živi u kolonijama. Planiram na većoj površini posaditi krumpir. Čvrsto su sljubljene uz koru te sišu sokove i na taj način iscrpljuju stablo pa ono gubi životnu snagu. A sami rokovi sjetve kopra ovise o cilju uzgoja. Uzgaja se uz okućnice ali i u komercijalnim nasadima. Navedena štitasta uš napada dud. soje. Stoga vas molim da mi navedete njene glavne karakteristike. suvremena znanost i praksa potvrdile da orah ostvaruje veće prinose uz jače orezivanje. u našoj zemlji uzgoj oraha i nije posebice zastupljen iz razloga što se prednost uzgoja daje voćnim vrstama koje su i puno rentabilnije. Pošto je u vašem slučaju najvjerojatnije riječ o sjetvi za prehrambene potrebe tj.ing. molim vas da mi navedete postupak naklijavanja. Od prijatelja sam dobio nekoliko sadnica lješnjaka sorte Bercelona. Ukoliko postupite po uputama za nekoliko dana će izrasti šumica krasno zelenih i ukusnih klica. Plod je velik. Zdjelicu. a muški i ženskicvjetovi rano cvatu.5 %. koja kada se trlja među prstima odaje dojam da je masna. sorte Adora. U svaku zdjelicu istresite po jednu žlicu sjemenki. Mladen Karačić. a što omogućava i nešto gušću sadnju te time i njegovo bolje plodonošenje. s velikim plodom dobre kvalitete. oko 3. Barcelona je sorta lješnjaka proširena u uzgoju na području SAD ali i Francuske.dipl. Pokošena herba se kosi na visinu od 10 cm iznad razine tla te ju je odmah nakon toga nužno podvrgnuti i sušenju. Vrlo obilno rodi. Nino Rotim.

ljepljive trake. iz godine u godinu stalno se povećava. a na istoj površini izmjeni se nekoliko kultura. Posavina. Žuta boja privlači lisne uši. Primjerice. Piše: doc. mušice. Žute i plave ploče B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . pa se pokušavalo smanjiti njihov napad prskanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. Bijela boja primjerice privlači jabučnu i šljivinu osicu. zelenog programa možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu. posebice boje valne duljine 400-600 nm. ili se ploče tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dođu u kontakt s pločom. a posebno u plastenicima. lovne pojaseve. Ljepljive ploče najviše se koriste za praćenje pojave štetnika radi prognoziranja napada. ivan oStoJić PRIMJENA LJEPLJIVIH PLOČA U ZAŠTITI BILJA 21 Žute trake u staklenicima P roizvodnja povrća u staklenicima. One privlače štetnike koji se lijepe ili ih insekticid ubija. Pokusi koje je i autor ovog članka provodio. Plava boja najbolje privlači tripse. Uloga ljepljivih ploča posebno je značajna u ekološkoj proizvodnji. Žuta boja privlači štetnike uljane repice i lisne uši. potvrdili su njihovu opravdanost primjene kako za praćenje pojave pojedinih štetnika. mreže protiv kukaca i mnoge druge proizvode iz tzv. U zaštiti bilja sve više se koriste raznobojne ploče premazane nesušivim ljepilom ili tretirane insekticidom. tako da je godišnja potrošnja pesticida na malom prostoru dosta velika. neke cikade i mnoge druge štetnike. u mnogim zatvorenim objektima i različitim kulturama. Neka područja u BiH su poznata po proizvodnji povrća u zatvorenim objektima (dolina Neretve).Ljepljive ploče postaju sve interesantnije sredstvo zaštite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih štetnika. tako i za njihovo suzbijanje vješanjem većeg broja ploča. bijela boja odbija lisne uši. Takvi pokusi s velikim uspjehom rađeni su u Hrvatskoj. Svaku od tih kultura napada veći broj štetnika i bolesti. Proizvodnja povrća ali i cvijeća u staklenicima i plastenicima teško se može zamisliti bez uporabe raznobojnih ploča premazanih nesušivim ljepilom. Lijevče polje). utvrđivanje potrebe suzbijanja i optimalnog roka primjene insekticida. Bijela boja privlači jabučnu i šljivine osice Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajuće djelovanje na neke kukce. U zatvorenim objektima najveću primjenu imaju žute i plave ljepljive ploče. dR. Proizvodnja se odvija tijekom cijele godine. različite klopke. na području Hercegovine. Privlačnost pojedinih boja sve se više koristi uporabom vizualnih mamaca. sa ljepljivim pločama. U takvim objektima najviše se uzgaja rano povrće ali i cvijeće. proizvodnja povrća se “preseljava” u zatvorene objekte. gdje se isključivo koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite. cvjetnog štitastog moljca. Štetnike poljoprivrenih kultura najčešće privlači zelena boja. Vješanjem većeg broja ljepljivih ploča (20-25/100m2) može se smanjiti brojnost populacije određenog štetnika. ali u posljednjih desetak godina na nekoliko lokaliteta u Bosni (okolica Tuzle. ponekad i kalifornijskog tripsa. Ljepljive ploče (žute i plave) te ostale robe (feromone s ferotrapovima. Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. koji se uglavnom suzbijaju primjenom ke- mijskih mjera zaštite. Smatra se da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe. Primjena ljepljivih ploča Kukci zapažaju boje.

osim u vinogradima. Ali. Na taj način. ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga). plastični lik. što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Naime. koristiti i u voćnjacima. Zahvaljujući tomu.22 VEZANJE VINOVE LOZE I VOĆAKA Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze.zaštita od bolesti i štetnika Piše: doc. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. a u svrhu vezanja vinove loze. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova. nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. obnavljati iz razloga što se vezivo lako usijeca u stablo. Veliko interesovanje vinogradara bilo je vezano za fomopsis ili eskoriozu vinove loze. po- Posebne gumene trake za vezanje Pošto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. Ručni rezači Profesionalne trake za vezanje vinove loze Iako se u Hercegovini. Naime. Međutim. ing. 03. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. bolest koje sve više zadaje problema hercegovačkim vinogradima. Prstenovi za rezanje traka Vinova loza . odnosno. Stručnjaci iz BASf-a. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. Međutim. ivan oStoJić Agrocentar Sjemenarna Mostar. Iste te trake mogu se. Nakon predavanja veliki broj vinogradara ali i voćara učestvovao je u raspravi gdje su iznosili svoja iskustva vezana za zaštitu vinove loze u protekloj godini. općenito gledano. Naime toga dana u Agrocentru održano je stručno predavanje na temu «Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti i štetnika». diPl. trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača. navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. s naglaskom na one koji su novi. U Piše: mladen kaRačić. jedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati. godine bio je domaćin vinogradarima i voćarima s područja Hercegovine. za vezivanje stabla. plastični lančići ili prstenovi od čelične žice. u svrhu vezanja. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara. Uz kolac se veže stablo trsa. 2006. Ali. Chromos Agro-a i Cinkarne su predstavili paletu svojih pripravaka koji se koriste u vinovoj lozi. nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala sa praznom sredinom. dR. 22. dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercegovačkim vinogradima. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače. Osim toga na predavanju su predstavljeni i novi modeli zaštite kako voćaka tako i vinove loze. radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. ne zbog svoje nefunkcionalnosti već isključivo zbog neznanja vinogradara. Sa skupa u Mostaru B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . čim se loza poveže dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može preći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. a krakovi se vežu uz glavnu žicu. rafija. vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam.

davno je otkriveno i njegovo halucinogeno djelovanje. cijeli ili samljeven u ukiseljenom povrću. potom u Gvajani. stoljeća. Sadrži otrovan sastojak. u pastama za zube. Muškatni oraščić je zimzelena dvodoma biljka. Klinčići se beru ručno da se spriječi oštećenje grana kojim bi se ugrozio rod za iduću godinu. Klinčićevaca B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Stablo oraščića Muškatni oraščić . čak i u umjerenim količinama. Eterična ulja od klinčića koriste se u parfumeriji. Brazilu. Klinčićevo ulje i danas se upotrebljava kao zubarski antiseptik i analgetik. sprječava povraćanje i pojavu crijevnih parazita i glista. deserte i kolače. Dijelovi koji se koriste Osušene se koriste sjemenke (oraščići).U Europi se upotrebljavao od 4. Muškatni oraščić je osjetljivo tropsko stablo koje voli pjeskovita tla bogata humusom. zeleni pupovi (klinčići). za uspostavu monopola nad dragocjenim začinima. M Piše: JoSiP BRklJača. miristicin. Traži sjenu ili djelomičnu sjenu. pite od jabuka. dok druge vrlo mali. ing. Muškatni oraščić ljekoviti tonik i začin Muškatni oraščić se stoljećima upotrebljava kao ljekoviti tonik i začin.Klinčićevac vrlo cijenjeni začin Piše: maRio ćuBela. U umjerenim zonama može se uzgajati u toplom stakleniku s minimalnom temperaturom do 18°C i visokom vlagom. Na početku kišnog razdoblja pojave se na krajevima grana mirisni. stoljeću najvjerojatnije donijeli Arapi ili indijski trgovci koji su ih s Dalekog istoka najprije donijeli na Sredozemlje. stoljeća. 23 Muškatni oraščić učinkovit afrodizijak K linčić potječe s Moluka. Uspijeva na plodnim tlima. uškatne su oraščiće u Europu u 6. Koristi se i eterično ulje koje se dobiva destilacijom plodova. a Indonezija i zapadna Indija su vodeći proizvođači. Nakon toga zauzeli su ih Nizozemci i zadržali monopol sve do 19. obavijeni jarkocrvenom ovojnicom ne pojavljuju se prije nego što stablo napuni 9-10 godina starosti. ali i drugih začina. Prvi neotvoreni cvjetni pupovi (klinčići) beru se kad je stablo starosti 6-8 godina. visoka oko 10 m. u 17. Stavlja se u pečene jabuke. Urod je promjenjiv: jedne godine obilan. zatim ovojnica (muškatni cvijet). skupine otoka u Indoneziji. jer je zbog jakih mirisa postao omiljeni sastojak mirisnih kugli koje su služile za zaštitu od zaraze i kuge. kao začin. stoljeću su Nizozemci i Portugalci vodili borbe. zatim masno ulje dobiveno tiještenjem muškatnog cvijeta koje se koristi u farmaceutskoj industriji i proizvodnji parfema Pažnja! Oraščić uvijek treba pažljivo uzimati. diPl. u vodicama za ispiranje usta i dr. Komadić vate namočen u klinčićevo ulje i stavljen izravno na zub. pa ako se ne uberu. s mekanom sivom korom i tamnozelenim ovalnim listovima sjajne i kožaste strukture. čija je kemijska struktura slična meskalinu i koji uzrokuje halucinacije i grčenja. a često i preko 15 m. Postupno pocrvene. ublažit će zubobolju. jer su zauzeli Molučke otoke gdje rastu stabla. sa sjajnim ovalnim listovima i neuglednim blijedožutim cvjetovima. a traži visoku vlagu Klinčić se dosta koristi u liječenju. Danas se muškatni oraščići uzgajaju u svim tropskim područjima. a zadobio je glas učinkovita afrodizijaka. Portugalci su početkom 16. a na Sredozemlje su ga donijeli perzijski i arapski trgovci. Uporaba klinčića Klinčić traži vlagu i toplotu Klinčić je zimzeleno drvo visoko oko 20 m. Klinčić se koristi u prehrani. stoljeća imali monopol na trgovinu ovim dragocijenim začinom. Zapadnoj Indiju. godine počeli s vlastitim uzgojem na Mauricijusu. Smećkastožuti okrugli plodovi koji sadrže smeđe sjemenka (oraščiće). zraka i minimalnu temperaturu oko 18°C. konzerviranom voću. Francuzi su od 1770. otvore se u crvene cvjetove. Zbog klinčića. jer ima digestivna svojstva. ublažuje mučninu. ing.

ing. iako se o ljekovitim učincima brusnice manjeviše sve zna relativno je nepoznata činjenica kako se ipak ne preporuča dugotrajnija uporaba njenih većih količina iz razloga što može dovesti do oštećenja jetre i hemolitičke anemije. povrća. dok se u toploj nam Hercegovini brusnica može pronaći isključivo «prerađena» u razne farmacijske proizvode u ljekarnama. u svim našim vrtnim centrima i rasadnicima traže se ovi zanimljivi zimzeleni grmovi za uzgoj. U početku su to bijele.24 BRUSNICA . U ljekovite pak svrhe skupljaju se listovi brusnice koji sadržavaju arbutin. imaju posebno antibakterijsko djelovanje upravo u tom dijelu tijela. Ustvari. kako u vrtu tako i na balkonu. a plodovi dozrijevaju u kolovozu i rujnu. I ako se brusnice još uvijek nisu udomaćile na hercegovačkim prostorima i stolovima zamjetno je da potražnja za njenim prekrasnim. iako brusnicu jednim dijelom doista možemo svrstati u sve navedene skupine (voća. a tek poslije crvene bobe promjera 6-8 cm s ostatkom čaške na vrhu. bakteriju uzročnika čira na želucu. pekmeza i rakija. a ako se infekcija pak razvila. savjet mjeseca. kožasti. Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnice uništavaju i Helicobacter pylori. hidrohinon. Pored toga. S druge strane. A zanimljiv je i podatak kako su u drugom svjetskom ratu američke trupe trošile oko milijun funti dehidriranih brusnica godišnje. i kao začin jelima od divljači ili za pripremanje voćnih sokova. S donje strane imaju tamne točkaste žlijezde koje se vide golim okom. sjajni i s kratkom peteljkom. bobe brusnice se rabe. Dakle.uzgojite vlastitu brusnicu! B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Plodovi brusnica Piše: nino Rotim. flavonoidi iz brusnice. Kako bi pratila svjetske trendove uzgoja. cjelovitog ruba. Iznutra su «brašnjavi» pa otud ponegdje za brusnicu i naziv brašnjača. pored klasičnih vrsta bobičastog voća Sjemenarna je nabavila i osigurala određeni broj sadnica brusnice. Međutim. diPl. barem je takvo stanje na tržnicama u sjevernijim dijelovima naše zemlje. po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. svjesni činjenice kako trenutačno potražnja premašuje ponudu poželjno je da po svoju sadnicu brusnice dođete što ranije. erikolin. zahvaljujući posebnim receptorima. Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima. Na taj način brusnica sprječava nastanak urinarnih infekcija. Naime. ljekovitog i aromatičnog bilja a pojedini iz neznanja smatraju kako je riječ o najobičnijem kolaču!!!. na Prirodni lijek za tegobe mokraćnih putova Sadnice brusnice Postavlja se pitanje zašto je potražnja za brusnicom aktualna tijekom cijele godine. njene djelatne tvari uništavaju i bakterije naseljene u ustima. Možda bi nam na to najbolje odgovorili svi oni koje muči upala mokraćnih kanala. A tomu je kriva njena njezina ljekovita vrijednost jer je upravo brusnica najpoznatiji biljni antiseptik koji djeluje na uzročnike upale mokraćnog sustava. ericinol. A ukoliko nam je poznato kako se radi o izrazito skupim prerađevinama postaje nam jasnije zašto je i potražnja za njenim sadnicama toliko velika. Doista ne bi vjerovali koliko je velika potražnja za plodovima i sadnicama Gnojivo za brusnice . Ipak. Bijeli i ružičasti cvjetovi zvonastog oblika razvijaju se u grozdastim cvatovima. drastično snižava broj bakterija (posebice E. što je svakako važno za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Sukladno tomu. Osim toga. kod nas je brusnica još uvijek relativno nepoznata biljka koju svrstavaju u različite skupine voća. sitni. I mogli bi smo o ljekovitim svojstvima brusnice čini nam se u nedogled. brusnice dokazano umanjuju bol i grčeve koji nastaju od kamenaca i pijeska a primjenjuje se i u liječenju proljeva u kombinaciji s jabukama i mrkvom. sitnim bobicama sve više raste. neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja. Jeste li znali? Bobičasti plodovi brusnice. A sve donedavno sadnice brusnice bilo je nemoguće pronaći u hercegovačkim rasadnicima i poljoljekarnama rubu previnuti. Listovi su ovalni. Jer trebate znati kako se smatra da osim što smanjuje urinarne infekcije brusnica snižava razinu šećera u krvi. što iznosi 40 komada za svakog čovjeka na našem planetu. treslovine i druge tvari. Pored toga interesantna je i činjenica kako je 1996 godine uzgojeno oko 200 bilijuna brusnica. gdje god se uzgaja borovnica može se bez većih poteškoća uzgajati i brusnica. koli) u urinu. A nemali je broj i onih koji u vrtnim rasadnicima iz neznanja polete za crvenim bobicama božikovine (Ilex) misleći kako se radi upravo o brusnici. Međutim. Stoga. Pa kako uopće izgleda brusnica? Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima.snaga prirode brusnice u Hercegovini. pored ranije opisanih ljekovitih svojstava. vina. latinskog naziva Vaccinum macrocarpon. ljekovitog i aromatičnog bilja) treba znati kako je brusnica svojim osobinama i uvjetima dospijevanja najsličnija borovnici. koji inače vremenom dovode do raznih bolesti zuba i zubnog mesa. Ali. A njih kao da je i previše! Jer treba znati kako se kod navedenih tegoba upravo preporuča svakodnevna uporaba brusnice. Biljka cvate od svibnja do srpnja.

višnju. marelicu. praveći na njima mnogobrojne ubode i sišu sok. te breskvin trips. U proljeće. posebno ako nije prošla opasnost od trovanja pčela i drugih korisnih kukaca. postaju kvrgavi. marelicama i šljivama. Kod nas prvenstveno napada koštičave voćke. Zbog oštećenosti staničje. odnosno za normalno zameta- Polazeći od činjenice da se i voćni i breskvin trips javljaju dosta rano. Dakle. Prezimi kao odrasli oblik ispod naljuštene kore te u pukotinama stabla. dakle kada je otpalo oko 60 % latica. bodu plodnicu i siše sokove. na pokožici ploda. U godinama kada se javi u većoj brojnosti. posebno voćni trips. U početku sišu nektar. Ličinke po izgledu sliče odraslim jedinkama a boja tijela im je različita. na koštičavim voćkama. jer tada cvjetovi ne privlače oprašivače budući da u njima nema nektara. Ličinke najčešće oštećuju plodnicu. Međutim na našem području su najčešće i najštetnije dvije vrsta: voćni ili kruškin trips. Veličina breskvinog tropsa iznosi oko 1. Kada se otvore cvjetovi. prije svih trešnju. one se pretežito hrane sokovima mladih listova izazivajući njihovu deformaciji i rešetavost. Takvi plodovi se nepravilno razvijaju. odnosno kada počnu otvarati pojedini cvjetovi.OPASNI ŠTETNICI KOŠTIČAVIH VOĆAKA Piše: doc. cvjetova i mladih plodova. Za tretiranje. Kako se obično javljaju u velikoj brojnosti. Po aktiviranju. bajam i krušku. te zbog manje-više skrivena načina života tripsi mnogim voćarima zadaju mnogo briga jer najčešće u voćnjacima ne zapažaju njihovu prisutnost sve dok na vidjelo ne iziđu štete koje supričinili.5 mm. a nakon formiranja ploda prelaze na njih. tripsi i pored tako malih tjelesnih dimenzija mogu biti veoma opasni štetnici. Boje je tamnosmeđe ili sivocrne. uska i izdužena tijela koje se na krajevima sužava. Voćni ili kruškin trips – Ova vrsta tripsa napada veći broj voćnih vrsta: trešnju. dakle kada se počinju razmicati ljuspice koje obavijaju pup. tripsi ostaju u njima i nastavljaju se hraniti. Međutim. Chromogor. bodu staničje nabubrelih pupova i sišu sokove.25 TRIPSI . Breskvin trips – Za razliku od voćnog ili kruškinog tripsa koji je na našem području prisutan od prije mnogo godina. Zbog malih tjelesnih dimenzija. Talstar ili Decis). Kada odumrli dijelovi ispadnu nastaje rešetavost lista. nje plodova. može uništiti veći broj cvjetnih pupova i cvjetova. radi se o najsitnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. lista ili mladog ploda i isisavaju sokove u kojima se nalaze asimilati koji su potrebni za normalan razvitak cvjetova. to rade velike štete na mladom i sočnom staničju cvjetnog pupa. a može doći i do pucanja ploda. Za vrijeme cvatnje ne treba koristiti insekticide zbog mogućnosti trovanja pčela i drugih kukaca koji posjećuju cvjetove i vrše oprašivanje. se može naći veći broj vrsta tripsa. Tretiranje se može nastaviti nakon precvjetavanja. Kod najranijih sorti trešanja ličinke napadaju i plodove. zbog čega se plod slabije razvija. dok su ličinke žućkastosmeđe. veličine tijela oko 1 – 2 mm. to tretiranje valja obaviti kada cvjetni pupovi dobro nabubre. cvijeta. Nalazi se na breskvama. breskvu. Voćni trips oštećujet rešnju B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Imago breskvina tripsa . prisutnost breskvinog tripsa je novijeg datuma. obično pred početak cvatnje ranih sorti koštičavih voćaka. a kada je manja opasnost za pčele i pripravci kao npr: Boxer 200 SL. a u slučaju jakog napada suši i otpada. najčešće žućkasta ili žućkastobjeličasta. ivan oStoJić U slučaju jačeg napada tripsa na koštičavim voćkama dolazi do propadanja cvjetnih pupova. te bodu mlado staničje i sišu sokove. Štetnik prezimi u tlu kao odrasli oblik. a neoštećeni dijelovi se i dalje razvijaju zbog čega dolazi do uvijenosti lista. dR. najčešće u vrijeme bubrenja cvjetnih pupova ranocvatućih sorti koštičavih voćaka. U južnoj Hercegovini redovito se javljaju u visokoj brojnosti izazivajući štete većeg ekonomskog značaja na trešnjama. posebno na ranim sortama. staničje oštećenog dijela lista odumire. Zbog skrivenog načina života teško se suzbijaju. Kada nastupi bubrenje pupova. Javlja se dosta rano. može se primijeniti Atac EC koji je manje opasan za pčele. što neupućeni dovode u vezu s izmrzavanjem. nektarinama. tripsi se zavlače u pupove. Boja tijela odraslih kod većine vrsta je sivosmeđa ili sivocrna. SUZBIJANJE TRIPSA Tripsi su dosta sitni kukci Tripsi su veoma sitni kuci. a veće štete zabilježena su na nektarinama. T ripsi ili se još često nazivaju resičari su kuci spljoštena. trips se hrani dijelovima cvjeta bodući i sišući latice i prašnike. nastaju smeđe pjege jer je na tom mjestu staničje oštećeno. Aktivira se od sredine siječnja. Prije cvatnje i nakon precvjetavanja mogu se koristiti piretroidi (Rotor. a kada nestane nektara. Naime. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugima dlačicama koje nalikuju na rese (otud naziv resičari). Kada početkom listanja nastupi pojava ličinki. šljivu. Perfekthion ili neki drugi pripravci sličnog djelovanja koji se mogu nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama. Oštećeni plodovi gube tržnu vrijednost i slabo se prodaju.

Izmiješan sa drugim vrstama meda zadržava aromu pa je dobar i za pospješivanje ostalih vrsta meda. Nasad facelije Pčele obožavaju faceliju Piše: elvedin čolaković. cijela biljka se može zaorati i to u vrijeme početka cvjetanja što znači da je facelija više nego pogodna za zelenu gnojidbu voćnjaka i vinograda. A inozemna iskustva nam govore da se na faceliji može ostvariti između 500 i 1000 kg meda po hektaru. Razumljivo da to vrijedi samo u slučajevima kada nam vrijeme ide na ruku i kada smo tlo pravilno pripremili za njenu sjetvu. Dobre je kakvoće. a ako je vrijeme vlažno i u lipnju te srpnju. A facelija je biljka koja je jako osjetljiva na prisutnost korova pa ih treba uklanjati na početku njenog rasta kako je taj isti korov ne bi i zagušio. Cvjetovi su pak sitni i ljubičaste su boje. Čahure na vrhu. Pored toga. a na većim tri do četiri sjemenke. ukoliko obavljamo sjetvu u razdoblju od ožujka do konca srpnja može poslužiti i kao kasna pčelinja paša. Na svakoj grani nalazimo grančice koje nose cvjetove. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Osim toga. Nezrelo sjeme bijele je boje koje prelazi u narančastu. Cvatnja posijane biljke počinje najranije za 45 dana i traje oko mjesec dana. Spomenimo kako se u Engleskoj i Njemačkoj facelija dosta koristi i kao krmna kultura i kultura za zelenu gnojidbu. ing. U Hercegovini je faceliju najbolje posijati tijekom ožujka jer tada još ima dovoljno vlage u tlu te još uvijek ne kreće intenzivan rast korova. da bi na koncu zrelo sjeme poprimilo tamnosmeđu do crnu boju. Ipak. što pak ovisi o vlažnosti tla i rasporedu oborina. Najčešće se spominje kao vrijedna pčelinja paša jer zbog svoje duge i obilne cvatnje osigurava značajan izvor nektara i polena. sjemenke. a zbog velikog udjela lisne mase u ukupnoj suhoj tvari daje male prinose sijena. Latice su u gornjem dijelu ljubičaste dok pri dnu prelaze u bijelu boju. što ovu biljku čini pogodnom za poboljšanje loših zemljišnih površina. Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku čahure. Naime. ali i kao biljka koja iz tla tjera nematode. Jedna biljka sadržava između 5000 i 7000 cvjetića. Sije se ručno i to pomiješana s pijeskom ili suhom zemljom iz razloga što joj je sjeme veoma sitno. U Kaliforniji se facelija još koristi i radi kontrole bolesti povrća te radi kontrole korova. Na manjim grančicama naći ćemo jednu do dvije. Osim toga. U našim je pak uvjetima uzgoja jednogodišnja zeljasta biljka čija visina u optimalnim prilikama doseže i do jednog metra. Ako je ispravno posijana niknuti će za sedam dana a ako je tlo suho tek za petnaestak dana. Stoga se uglavnom i koristi u zelenom stanju ili za siliranje. To bi s obzirom na njihovo teško suzbijanje moglo imati vrlo značajnu ulogu i u našim južnim proizvodnim područjima s naglašenim plasteničkim uzgojem povrća. Sjetvom u ožujku facelija će pak uspjeti dovoljno narasti da zaguši korove te kasnije neće biti potrebno provoditi dodatna okopavanja ili primjenu herbicida. sadržavaju manje sjemenki od onih na dnu. Pošto je facelija leguminozna biljka to znači da se na njenom korijenu razvijaju bakterije koje imaju sposobnost vezanja elementarnog dušika iz zraka. u pravilu. To jednostavno znači da gusti korijen koji inače prodire do 70 cm dubine popravlja strukturu tla a njegovim odumiranjem se u tlu ostavljaju značajne količine organske tvari i vezanog dušika. Sjeme facelije facelija se najčešće sije u razdoblju od veljače do svibnja. Utrošak sjemena iznosi od 15 do 20 kg/ha. Navedena informacija dobiva na značaju ukoliko nam je poznato kako je med od facelije osobito aromatičan i okusom i mirisom. O va nadasve zanimljiva biljna vrsta potječe iz Kalifornije i u svojoj je domovini ozima kultura koja dobro podnosi niske temperature. u europskim zemljama s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom facelija se cijeni i zbog mnogobrojnih načina korištenja. koji sadržava jednu do četiri Kada se vrši sjetva facelije? Možda to niste znali ali faceliju u našem podneblju možete sijati u svako doba godine. Kako uopće izgleda facelija? Riječ je o biljnoj vrsti koja svojim izgledom više nalikuje korovu nego kultiviranoj biljci. Pošto je po svojoj hranjivoj vrijednosti svrstana u rang sa slabijim djetelinama. Na zapadu se facelija još koristi i kao zaštitni usjev s ulogom usvajanja dušika na oraničnim površinama. biljka u našim uvjetima naraste obično do 60 cm visine i počinje se granati pri donjem dijelu stabljike. Danas se za razliku od nekad sjeme facelije može lako nabaviti u specijaliziranim pčelarskim prodavaonicama kao i u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama.26 FACELIJA-tražena medonosna biljka Facelija (Phacelia tanacefolia) je jednogodišnja zeljasta biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. bijele do svjetložute boje sa zelenkastom nijansom.

dr. ing. šumarstva i vodnog gospodarstva RH.seminar. Veliki broj sudionika koji su učestvovali u raspravi uglavnom se interesirao o mogućnostima zaštite kukuruza od korova. agr. Seminar je završio svečanom večerom. doc. kukuruza i krumpira od korova. koji je predstavio nekoliko noviteta za ovu godinu. dipl. organizatori seminara su izdali preko 800 akreditacija.. kukuruza i žitarica od korova Tvrtka «Klas Pervan» iz Novog Šehera bila je organizator predavanja koje je namijenila poljoprivrednicima iz svog kraja ali i onima iz susjednih općina. što i priliči održan je u svečanom ozračju. Za vrijeme trajanja seminara. prezentirano je oko 70 referata.02. Agronomi iz dvije najznačajnije zaštitarske kuće. ali i visoki vladini dužnosnici na čeul s ministrom poljoprivrede.Ivan Ostojić B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . dr. Inače.o. Petrom Čobankovićem. Otvaranju seminara nazočila je dekanica Agronomskog fakulteta iz Zagreba. što je do sada najveći broj sudionika na do sada održanim seminarima. gosp. Snežana Akulović. posebno novim pripravcima koji su bili prezentirani na predavanju. s posebnim naglaskom na nove pripravke koji će od ove godine biti na tržištu BiH. Predavanje je održano u Novom Šeheru u ugodnom ambijentu mjesne pivnice. Na predavanjima su predstavljene nove sorte krumpira (Adora. 2006. Drugog dana seminara održan je okrugli stol na temu «Prilagodba hrvatskih fitosanitarnih propisa Europskoj uniji.sc. i predviđene teme za predavanje sadržavale su tu tematiku. a posebno je istaknuo pripravak Sumpor u tekućoj formulaciji koji je neizostavan u zaštiti vinove loze . kroz šest sekcija. odnosno za proizvodnju ranog krumpira. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača sa zanimanjem PEDESET GODINA SEMINARA U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite u Opatiji je od 07. dvorani koje ugošćava sudionike posebnih manifestacija. na kome je ova tvrtka predstavila paletu svojih pripravaka za ovu godinu. godine. koji je ove godine bio vrlo posjećen. polj. 22. za sve uzvanike. 50.o. veljače 2006.ing. u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Obzirom da se na ovom području uzgajaju žitarice i kukuruz. Ivan Ostojić Zaštita krumpira od štetočinja U organizaciji Agrocentra Sjemenarna Mostar u četvrtak. u Grudama je 24. seminar biljne zaštite. godine održan skup za agronome i poljoprivredne proizvođače.Ivan Ostojić je slušao izlaganje agronoma iz tvrtki Chromos Agro i Sjemenarne. Predavanje je namjenjeno prije svega tržnim proizvođačima krumpira iz Hercegovine ali i onim proizvođačima koji proizvode za osobne potrebe. koji su nastojali približiti problematiku zaštite žitarica. dipl. ponudili su paletu svojih pripravaka koji se koriste u zaštiti krumpira od štetočinja. dipl. – 10. Nazočni agronomi i poljoprivredni proizvođači pratili su izlaganje Hrvoja Žagia. predstavništvo Sarajevo i tvrtke Orlando . godine održano je predavanje na temu «Agrotehnika i zaštita krumpira od najvažnijih bolesti.27 Zaštita krumpira. Chro- Veterina u Hercegovini U organizaciji tvrtke Vererina d. dr.02. Samo otvaranje seminara bilo je u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. mos Agro i BASF. štetnika i korova. bolesti i štetnika. Grad Opatija i Grand hotel «4 opatijska cvijeta» bili su izvrsni domaćini seminaru. Carera) koje su posebno interesantne za hercegovačke proizvođače. Naime. Liseta. 2006. održan 50. sc.ing.

Dakako. To je i razumljivo ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je riječ o vrlo opasnim životinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Preparat je novost na našem tržištu i po svemu sudeći bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoća s navedenim gmazovima. Stoga je Aeroxon na tržište izbacio «neotrovni pripravak» koji se može koristiti u kućnim ambijentima iz razloga što djeluje na osnovi ne- Međutim. Na taj način problem mrava možemo riješiti na dulji vremenski periodu. veliki broj mrava za kratko vrijeme i ugiba čime smo ih se riješili za kraći vremenski period. negdje duboko u leglu. ako jedan mrav otkrije plijen. A kada to pak zamijetite ništa vam drugo ne preostaje nego da u dvorištu ili vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili razbacate elementarni sumpor u prahu koji je inače našao svoju primjenu u vinogradarstvu. ovi gmazovi često posjećuju i vikendice te dolaze vrlo blizu dvorišta prigradskih kuća. Stoga budite oprezni jer upravo počinje borba s nepoželjnim gmižućim sustanarima! B arem je tako bilo dok se na tržištu nisu pojavile dvije ozbiljne tvrtke specijalizirane na borbu s navedenim insektima.). Najgore od svega je činjenica da legala spomenutih zajednica če- Klopke za mrave PRIPRAVAK PROTIV ZMIJA Piše: mladen kaRačić. kuhinje i sl. ove godine u trgovinama Sjemenarne.28 KAKO SUZBITI KUĆNU GAMAD Nitko od nas u svom domu ne voli vidjeti mrave i žohare jer to u nama. Pošto bivaju dezorijentirani. Naime. Da je njihova prisutnost više nego stvarna upečatljivo nas upozoravaju ljušture (odbačena zmijska košuljica ili svlak) koje ostaju nakon presvlačenja zmija. Z mije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Bože susresti. Barem je tako bilo do sada! Naime. Zato je Aeroxon osigurao specijalne pripravke Klopke za mrave i žohare Pripravci za suzbijanje mrava i žohara koji se zasnivaju na činjenici da se mravi raspoznaju i komuniciraju s preko 20 mirisnih supstancija koje ispuštaju iz svojih žlijezda. u najmanju ruku zanimljivih proizvoda. Navedene klopke su proizvedene tako da privlače žohare u svoju ljepljivu unutrašnjost nakon čega se jednokratna klopka baca zajedno sa svojim sadržajem. riječ je o Aeroxonu i Zapiu koji su u svom asortimanu proizvoda izdvojili nekoliko. svi mi u svojoj kući i obiteljskom domu želimo koristiti manje škodljive pripravke za suzbijanje mrava i žohara. diPl. Tako. na policama će se pored ostalih pripravaka naći i namjenski repelent za zmije. instinktivno stvara osjećaj nelagode. ing. Pripravak za odbijanje zmija B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . kod mrava je osnovni problem što žive u milijunskim kolonijama a njihove matice ili kraljice mogu živjeti i do 14 godina te položiti oko 150 milijuna jaja. Stoga se tih nepoželjnih gmižućih kukaca nastojimo što prije i riješiti. specijalni pripravak koji svojim mirisom djeluje odbojno na sve vrste zmija. Među Zapievim pripravcima ističemo klopku za žohare koja se može koristiti i u najosjetljivijim dijelovima kuće ili stana (dječje sobe. A najveća kolonija mrava u mravinjaku može brojati osam milijuna stanovnika. Međutim. ispuštat će pri povratku određen miris koji ostali slijede i bez njega. Ali. sto sežu do pet metara u dubinu tla ili su negdje u temeljima kuća i zgrada. A naše hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. lupkanjem i mahanjem ticalima te pokretima tijela. A Aeroxonove klopke za mrave su zasnovane na činjenici da sadržavaju zatrovane mamce koje mravi nose u samu srž legla gdje hrane svoju kraljicu. Uslijed toga kraljica ubrzo ugiba te cijelo leglo biva osuđeno na propast. ne polazi nam to uvijek za rukom… Piše: mR. Zato bi se kod suzbijanja najbolji učinak pokazao kada bi uništili njihovu kraljicu koja se nalazi zaštićena. često u potrazi za vodom. odnosno. aida kohnić utraliziranja mravljih mirisa uslijed čega mravi za kratko vrijeme izgube orijentaciju.

kao npr.diPl. Chromos Agro je vodeća hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom kemijskih pripravaka koji služe za suzbijanje štetočinja u poljoprivredi. Svečanosti su nazočili i predstavnici inozemnih kompanija (Syngenta. a nazočio je veliki broj uzvanika. a kasnije kad krene formiranje i rast plodova jagoda treba više kalija. Milanom Bandićem. uglavnom poslovnih partnera. Sva ova gnojiva iz programa CIFO uvijek su na raspolaganju u prodajnim prostorima SJEMENARNE i sa kvalitetnom primjenom kakvoća i urod jagode biti će osiguran. Temperatura tla mora biti iznad 10 celzijusa da bi biljka mogla normalno usvajati hranjiva. za postizanje visokog i kvalitetnog prinosa potrebna je odgovarajuća prehrana. veći i kvalitetniji urod. Inače. PRIHRANA JAGODE formiranje cvijetova i začetak listova.29 65 GODINA U SLUŽBI ZAŠTITE BILJA Piše: doc. Daw AgroSciences i Cinkarna). Ukupne potrebe jagode za hranjivima podmiruju se dijelom u osnovnoj gnojidbi prije sadnje. dR. ove godine proslavio je 65 godina rada. Proslava obljetnice održana je 17 ožujka. SINGERON 2000 u dozi 100120 g/hl. ORJENTACIONI PROGRAM PRIHRANE U PROLJEĆE U proizvodnji jagode pored odabira sadnice. Prehrana jagode počinje u proljeće odmah nakon čišćenja od starog lišća. a ostatak se dodaje u tijeku vegetacije. te istaknuti stručnjaci iz oblasti zaštite bilja s Agronomskog fakulteta iz Zagreba. U slučaju da se očekuje mraz prije ili poslije treba tretirati folijarno sa aminokiselinama. gnojivo ne bazi mikroelemenata i željeznog helata. BASF. ivan oStoJić P oznata i priznata tvrtka iz oblasti zaštite bilja Chromos Agro. Biljka će tada imati veću otpornost na nepovoljne klimatske uvijete. Svečanost je potrajala do ranih jutarnjih sati. Piše: tonći Polić. Iza toga slijedi intenzivan porast. tako i nadzemnog dijela (listova). brži vegetativni razvoj.ing. u muzeju Mimara. a goste su zabavljali poznati zagrebački glazbenici.Za to treba dosta fosfora i dušika sve do pune cvatnje. a u cvjetnim pupoljcima se nastavlja Cifo u ”službi” jagode B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Jagoda traži gnojidbu U slučaju pojave kloroze – nedostatka željeza (žućenja). kako korijena. . jagodi je potrebno dodati ESSEMAX.Jagoda u rano proljeće formira mlado korijenje. bilo kroz sustav navodnjavanja (fertigacija)ili folijarno. ali i uglednici iz gospodarstva i politike na čelu s gradonačelnikom grada Zagreba gosp.

Guave su bogate vitaminom C.5 m. Zeljasti izbojci pružaju se preko pijeska do 30 metara u daljinu. otrovan je zbog visokog sadržaja oksalne kiseline. a rasprostranjen na močvarnim livadama. Od 1970. Naročito česte su vrste S. Fosilni ostaci koji su otkriveniu Commentryju u Francuskoj. Svoju rasprostranjenost postigla je pomoću izbojaka koji se ukorjenjuju i sjemenki koje se održavaju na vodi. u jarcima ali i na rižinim poljima. naj …. Od listova se priprema čaj protiv proljeva. Porijeklom je iz Paname i Kolumbije. a poslijepodne već uvenu. Cijele biljke koje se sakupljaju prilikom plijevljenja rižinih polja. Kao i kod većine vrsta ovog roda cvjetovi su otvoreni samo prijepodne. U jugoistočnoj Aziji se više cijeni jer se njegovi mladi listovi i cvatovi tamo jedu kao povrće. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najveći prahistorijski insekt Spatifil – oprez Spatifil se kod nas ubraja u najomiljenije sobne biljke.. visine do 4 m i širine do 2. naj. Psidium guajava) uzgaja se posvuda u tropima. Najbrži puž Guava bogata vitaminom C Guava ( lat. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . pokazuju raspon krila dužine do 70 cm.no vrlo često podivlja. commutatum. svakog se srpnja održava Svjetsko prvenstvo puževa trkača ispred crkve Svetog Andrije u Conghamu u britanskoj pokrajini Norfolk. služe i kao hrana za svinje. S uvijek novim korijenjem na čvorištu svojih izbojaka veže pijesak i tako pridonosi učvršćenju plaža.30 Kozja noga protiv otrovnih riba Kozja noga zahvaljuje svoj naziv obliku svojih listova koji podsjećaju na otisak kozjeg papka. koji se međusobno utrkuju od centra do ruba okruglog igrališta veličine 33 cm. Rekord svih vremena drži Archie. Svake godine u utrci sudjeluje oko 150 natjecatelja. s rasponom krila do 19. wallisii koja može narasti više od 1 m te azijski spatifil S. Naj. Konjic Meganeura monyi živio je prije otprilike 280 milijuna godina. Porijeklom je iz tropskog dijela Amerike. Drvo guave je tvrdo i trajno ali debla su obično pretanka da bi se mogla koristiti.1 cm. a u tropima u najčešće vrtne biljke za polusjenovita staništa. potječe iz Južne Amerike. Možemo ga usporediti s najvećom danas živućom libelom (Megaloprepus caeruleata). Obično se prerađuju u sok. vrsta S. cannaefolium s jače kožastim listovima. Međutim. je trajao 2 minute i 20 sekundi. jer su sirovi plodovi često bez okusa i imaju miris po mošusu. Stoga je njegov uvoz u SAD strogo zabranjen Najveća usta Najveća usta na svijetu pripadaju grenlandskom kitu (Balaena mysticetus). Kao i većina vodenih biljaka i žuti žabočun raste vrlo brzo te uskoro postaje «napast» Njegovi španjolski nazivi sadrže i notu prezira. željezom i drugim hranjivim tvarima. U plantažnom uzgoju riže žuti žabočun predstavlja opasnost jer mu nijedno od vodećih sredstava za suzbijanje korova ne može naškoditi.koja se može naći na prostoru srednje Amerike i prema mjerenjima duga je do 12 cm. Jezik mu teži otprilike 900 kg. mogu biti dužine do 5 m. te se često tek neznatno razlikuju. žele ili kompot. Sok izbojaka služi Malajcima za obradu uboda otrovnih riba. mladi puž kojega je trenirao Carl Bramham. Sve vrste iz ovog roda nazivaju se spatifili i potječu iz tropskog dijela Amerike. Žuti žabočun – opasnost u rižinim poljima Žuti žabočun latinskog naziva Limmocharis flava. Njegov trk do rekorda i pobjedničkog postolja 1995.