Green Garden • broj 44 • svibanj / lipanj

2006. •

godina VI • cijena 3 KM

Bugenvilia Lavanda - mirisna ljepotica Zaštita vinove loze Ljetne opasnosti

JAGODA

SUVREMENI UZGOJ

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji! Ljetni broj Green Gardena u 2006. godini na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva, tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Travnjaci, duša i srce svakog vrta, tijekom ljetnih mjeseci pomalo izgube svoj sjaj. Na koji način ih održati «svježim», ta kako ugraditi travnjak na tzv. ćelava mjesta ili kako u jednom danu dobiti zeleni «tepih», možete pročitati na prvim stranicama našeg glasila. Isto tako, tu su zanimljivi prilozi o vrstama koje se koriste kao penjačice, bougenvilia i glicinija, vrstama koje bi svatko rado vidio u svom vrtu. Kako pravilno gnojiti biljke, koja gnojiva koristiti, te kako postupati sa sobnim cvijećem tijekom godišnjih odmora, možete pronaći na stranicama koje obrađuju cvijeće i vrt. Jagoda, atraktivna voćna vrsta, zadnjih desetak godina postaje vodeća u uzgoju. Veliki broj poljoprivrednika odlučuje se za sadnju te, itekako zahtijevne voćne vrste. Koju sortu odabrati, kako ju pravilno posaditi, pognojiti, te prihraniti, možete pronaći na stranica posvećenim ovoj voćnoj vrsti. Posebno ističemo ovaj prilog zbog opisa desetak sorti jagoda koje su u uzgoju ili će biti u narednom periodu. U ovom broju donosimo i nekoliko aktualnih priloga iz zaštite bilja. Kako zaštititi trešnju od napada trešnjine muhe, u koje vrijeme obaviti zaštitu, te koje pripravke koristiti, su vječita pitanja na koje odgovaramo u ovom prilogu. Tu su prilozi o kupusnoj muhi i puževima koji svake godine rade sve veće štete u povrću. Tijekom ljetnih mjeseci česti su susreti s zmijama, paucima, osama i stršljenima. Kako se zaštititi od ovih organizama, možete pročitati u prilogu pod naslovom «Ljetne opasnosti», kojeg potpisuje dipl. ing. Nino Rotim. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
BUGENVILIJA ::: GLICINIJA TRAVNJAK U JEDNOM DANU GODIŠNJI ODMORI-OPASNOST ZA SOBNE BILJKE PELARGONIJE KUTAK VRTA ZA OPUŠTANJE I LEPTIRE TRAVNJAK - SRCE SVAKOG VRTA RASPJEVANE KAMELIJE ::: GNOJIDBA LONČANICA LAVANDA ::: RUŽMARIN OPLODNJA RAJČICE ::: CELER BJELAŠ ::: NAGRTANJE POVRĆA ZAŠTITA POVRĆA OD PUŽEVA ::: KUPUSNA MUHA POVRTNJAK POČETKOM LJETA SUVREMENI UZGOJ JAGODE LOVOR PITANJA I ODGOVORI ORGANSKA GNOJIVA ::: MINERALNA GNOJIVA ZAŠTITA VINOVE LOZE DO ZAVRŠETKA CVATNJE ŠIPAK ::: ORAH ::: MASLINA MARELICA ZAŠTITA TREŠNJE OD NAPADA TREŠNJINE MUHE OPASNOSTI IZ PRIRODE KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA RAZNA DOGAĐANJA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 19 20 21 22 23 24 25 26 28 29 30

B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin. osobito mahune i sjemenke. treba ih redovito i prikraćivati. ali se udomaćila u svim tropskim i suptropskim zemljama. bilo koji dio glicinije. Izbojci su joj trnoviti. Stoga. Stoga se isključivo nabavka sadnica ove predivne penjačice preporuča u rasadnicima koji nude biljke razmnožene reznicama jednogodišnjih izbojaka ili pak položenicama. potrebno je ovu penjačicu redovito i orezivati. valja znati kako cvatnja može izostati i zbog uzgoja penjačice na sjenovitom mjestu. premda je dobro znati i kako biljka ne voli učestala presađivanja. crvene i narančaste koje se međusobno razlikuju po svojoj bujnosti. ing. prekrasnim cvijetovima. ugušiti drugo drveće i što je najgore izgubi na svojoj dekorativnosti. Osim toga. bujnog rasta i obilne cvatnje a koja je rado viđena na zidovima okućnica. Oprez kod kupnje! Trebate znati kako sadnice glicinije koje se uzgajaju iz sjemena tjeraju jake izbojke i razvijaju snažnu zelenu masu. dobre ocjeditosti. osobito zimi. može se uvući pod vaš krov. ukoliko ovu penjačicu pravilno i redovito ne orezujete. želite li u svom vrtu uzgojiti ovu dekorativnu biljku. U vrijeme same cvatnje. iz razloga što biljka gubi velike količine vode. Inače.4 BUGENVILIJA kraljica cvatnje Bugenvilija je jednostavna biljka skromnih zahtjeva koja ne traži mnogo njege. potrebno je provoditi njeno redovito i obilno zalijevanje. Naime. a zauzvrat ćete dobiti prekrasne cvjetove na kojima će vam mnogi zavidjeti. U vremenu dok je penjačica još mlada treba joj posvetiti intenzivniju pažnju. Uzgajamo li bugenviliju pak kao lončanicu. R iječ je o proljetnoj ljepotici. premda je smatraju izuzetno osjetljivom penjačicom. Spomenimo i kako se sadnja glicinije obavlja isključivo na zaštićenim mjestima. Tako treba znati kako se sami izbojci mogu skratiti 2-3 puta. prisutne su i druge nijanse boja poput bijele. uz prigodni čvrsti oslonac. Razmnožavanje biljaka najčešće se obavlja položenicama jednogodišnjih izbojaka. Pored ljubičastih cvjetova. može se uspješno uzgajati i na kontinentu. uslijed čega će nam bugenvilija sigurno znati uzvratiti svojim osobitim. Ipak. To je posebno važno vršiti u uvjetima južne Hercegovine. No kada odraste. ali ne I to trebate znati… Borave li u vrtu mala djeca. zbog pretjeranog orezivanja zimi ili obilnog. njena najveća vrijednost leži u prekrasnim cvjetovima koji su skupljeni u grozdove dužine 30-60 cm. Zamjetno je i da u Hercegovini sve više okućnica upravo krasi ova raskošna penjačica. potrebno je obaviti nešto dublju sadnju. dovoljno joj je pružiti puno sunca i vode. A biljka koja ne cvate može se stimulirati na cvatnju ciljanom gnojidbom fosfatnim gnojivima u rano proljeće te orezivanjem novoizraslih izbojaka u kasno proljeće ili rano ljeto. Isto tako. što znači da stabljika treba biti barem 20 cm u tlu. Piše: StaniSlava Rotim O va ljepotica raskošnih cvjetova podrijetlom je iz Brazila. Ipak. GLICINIJA . nužno je obaviti rezidbu koja ujedno potiče i samu cvatnju. brižno pazite da nehotice ne pojedu Glicinija u raskošu boje B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . da ne bi došlo do nekontroliranog rasta biljke te time i do drugih neugodnih pojava. Iako se pretežno uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Zato ovu predivnu penjačicu trebate znati držati pod kontrolom. prikraćivanje izbojaka se obavlja češće.bujna penjačica bogatih cvjetova Piše: JoSiP BRklJača. ali nije poželjno ako ih uzgajamo kao lončanice). jer samim tim potičemo intenzivniju cvatnju biljke. cvijetovi se mogu pojaviti nakon 10-15 godina ali i ne moraju. A vrijednost ove biljke upravo leži u bogatim slapovima cvjetnih listova (brakteja). dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i bolovima u trbuhu. A za razliku od bugenvilije. tijekom zime je svakako zaštitite od hladnoće. što se posebno odnosi na starija stabla. najčešće ljubičaste boje koje se pojavljuju cijelo ljeto. Za njen uspješan uzgoj preporučuje se pak odabrati duboko i plodno tlo. Biljka dolazi u različitim nijansama boja od bijele. A rezidba se obavlja tako da novi mladi prirast. Pored toga. Kao što smo već naveli. nekontroliranog gnojenja dušičnim gnojivima koji povećavaju bujanje zelene mase na račun same cvatnje. Cvjet Bugenvulie Redovita rezidba potiče cvatnju Kako bugenvilija ljeti cvate više puta i pored toga u visinu Čest prizor u Dalmaciji brzo raste (što može biti dobro ako je vani. koji su ujedno i najčešći. a biljka se penje i na više od 5 m visine. ružičaste. glicinija se odlikuje većom otpornošću na zimu. koji lako prepoznajemo po zelenoj kori. proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije. čime je i sama biljka bolje zaštićena od hladnoće. više nego zanimljiv je i podatak kako ova biljka voli lužnato tlo. Međutim. prikratimo za polovicu. ružičaste te kombiniranih nijansi plave i ljubičaste. želite li da biljke ostanu manjeg rasta i uvijek cvatu u visini očiju. Pošto smo biljku orezali. cvjetaju! Istini za volju. čija klima ujedno i više nego odgovara njenom uzgoju. igrajući se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma. glicinija traži duboko i vlažno te ocjedito tlo. ona će nam ubrzo potjerati nove bočne mladice na kojim će se za tri do četiri tjedna pojaviti i novi cvjetovi. Prikraćivanje izdanaka u pravilu se obavlja čim se njeni šareni cvjetni listovi osuše.

Ali. ma kako dobro formiranom. Dakle. Tepih se pak prodaje u svicima ili komadima debljine 3 cm. nemojte pretjerati. kada su postavljeni na travnjaku to je ujedno znak da na njemu nećemo imati klasična udubljenje i depresije na kojima se kasnije zadržava voda te uslijed toga stvara i nepoželjna mahovina. Prva košnja obavlja se za desetak dana a za dva tjedna trava se već ukorijeni. Dakle. diPl. njegovu prozračnost. Takav je travnjak odmah ravnomjerno zelen. Kada se postave. biti očišćen od korova. Vrlo korisno i funkcionalno! Ukrasne kore Za dodatnu dekorativnost vrta i posebice travnjaka. A budući da navedeni materijali polako trunu. Stoga tlo oko ruža ostavite bez malča. možemo imati gotov travnjak u samo jednom danu. osim svoje dekorativnosti. Riječ je o korisnim specijalnim pokrovima u obliku pčelinjeg saća a koji su obično napravljeni od plastičnih materijala. kompaktna i promrežena korijenjem a što je najvažnije po travnjaku se može odmah i hodati. Pored svega navedenog. pokrovi za travu se koriste na izrazito strmim terenima iz razloga što ih vrlo dobro i povezuju. I još nešto-dok svim ukrasnim grmovima malč i više nego godi to s ružama nije slučaj. Sadnja se mora izvršiti u roku od dva dana od vađenja busenja iz zemlje i. zablati ili čak dolazi do njegove erozije. Navedeni pokrovi imaju otvore koji se nakon njihove ugradnje u travnjak pune zemljom i zasijavaju travom. koriste se namjenski pokrovi za travnjake. na suncu se tlo isušuje a kada padne kiša. Jer svima nam je dobro poznato kako je ogoljelo tlo izloženo atmosferskim utjecajima koji mu nipošto ne pogoduju. Osim za staze. Je li to uopće moguće? Zahvaljujući travnatom tepihu. praktički gledano. U takvim situacijama. imati gust splet korijenja i odgovarajuću vlažnost. imaju i funkcionalnost u pogledu zastiranja tj. Zato su se polja na ugaru oduvijek zasijavala krmnim biljem ili biljkama za zelenu gnojidbu. pune se namjenskom zemljom za travu ili finom crnicom te se u njihove otvore zasije trava. odnosno. Različite boje ukrasnih kora “Saće” za staze i ivice travnjaka . “Travne kocke” spremne za novi travnjak Drvene dekoracije U Piše: goRan JuRilJ. navečer već može rasti zelen i gust travnjak. gdje je ujutro bila gola zemlja.TRAVNJAK U JEDNOM DANU 5 Postavljanje busena trave predstavlja noviju metodu zasnivanja travnjaka kojom. malčiranja tla. Sloj ukrasne kore ne bi trebao biti veći od 10-tak cm. kako bi se izbjegli ili smanjili problemi zbog pretjeranog sabijanja terena. Praktički u samo jednom danu ispred vaše kuće može rasti gust i zelen travnjak. tako da je za četiri tjedna novonastali travnjak u potpunosti spreman za korištenje. tlo možete zaštititi i zastiračem ili malčem-pokrovom od usitnjene kore stabala. Jedini nedostatak travnatog tepiha njegova je visoka cijena u odnosu na travu za klasičnu sjetvu. ostaju aktivni i organizmi u tlu. može se vršiti tokom cijele godine. najčešćih dimenzija 30-40 cm širine i 150-250 cm dužine što čini površinu od 0. sposobnost zadržavanja vode i hranjivih tvari. sve više se koriste i ukrasne kore koje u trgovinama možete pronaći u različitim nijansama boja. osim ljudi tuda prolaze i automobili. čime se i sami sklad zasnovanog travnjaka ubrzano narušava. ukoliko ne želite ništa sijati. u novije vrijeme.ing. polaganje travnatog tepiha najbrža je metoda zasnivanja travnjaka. tratina je gusta. Svaki busen trave mora imati jednaku debljinu i boju prekrivača. malč od kore drveta ima još jednu pozitivnu osobinu-suzbija rast korova iz razloga što sadržava tvari koje koče rast korova. Napomenimo kako su pokrovi za travu izrađeni od tvr- de plastike koja se nipošto neće deformirati i obično imaju oblik saća. Naime. osim što poboljšavaju sastav tla. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana nakon presađivanja travnati tepih trebamo svakodnevno i zalijevati. Navedene kore. što je bitno. Trebate gotov travnjak u roku nekoliko sati. rješenje je na pomolu. desi se da postoje prometne zone po kojima se često gazi.5 do 1 četvornog metra. Naime. dakle otkriveno. Navedene ukrasne kore će štititi tlo od pretjeranog isušivanja na suncu i gubitka vlage. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Plastični pokrovi-za terene koji se često gaze Na svakom travnatom pokrivaču. Ali. Nerijetko. velikoj ste žurbi.

kaktusi i sukulenti čuvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjeđe i zalijevati. trebaju češće zalijevanje. Međutim. • poslužiti se vlastitom maštom i pokušati napraviti pričuvni sustav za natapanje. s dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora. to ne znači da na odmor možemo bezbrižno otići bez njihove prethodne opskrbe vodom. • lončanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavimo prostirku ili novinu. Ukoliko pak na odmoru ostajemo dulji vremenski period. što onda s našim sobnim biljkama.6 Korisni savjeti GODIŠNJI ODMORI opasnost za sobne biljke Dolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora. Ali. • poslužiti se namjenskim Flortis gelovima koji se mogu pronaći u poljoljekarnama. međutim. razumljivo je da ćete njegovom bržem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije učestalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Naime. Lj Flortis gelovi-rješenje za dugotrajnu opskrbu vodom Iako je brigu oko održavanja sobnog cvijeća najbolje prepustiti osobi od povjerenja. riječ je o čitavom asortimanu proizvoda. Stoga je biljku nužno staviti u podložak s vodom ili uroniti u veću posudu u trajanju od 20-tak minuta. U protivnom. pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom. Dakako. nameće se i pitanje na koji način sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. danas to baš kao i da nije tako lako. Bez njih biljka brzo doživljava šok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga što se narušava normalan proces fotosinteze. No. Naime. Biljke na tjedan dana Iako je razdoblje od tjedan dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka. počevši od plastičnih boca pa sve do podložaka ispunjenih glinom. primjerice na sjevernu ili istočnu stranu. Korijenje će samo crpiti potrebnu količinu vlage. Međutim. Da ništa ne bi prepustili slučaju nužno je poznavati i činjenicu kako se voda brže isparava u glinenim za razliku od plastičnih posuda. pritom pazeći da grlo boce bude čvrsto zabijeno u zemlju lončanice. često se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom. • plastične boce nemojte bacati u smeće već ih napunite vodom i okrenite ih. supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto. Čep odvrnite do polovice ili začepite vatom pa će voda otjecati polagano u zemlju. svima nam se nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. Srećom. te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju veće količine vode. potrebno je: • prepusti brigu oko zalijevanja nekom od povjerenja. Piše: StaniSlava Rotim ubiteljima cvijeća dobro je poznata činjenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna čimbenika za uzgoj biljaka u posudama. • nabavite dubok podložak i ispunite ga šljunkom ili kuglicama gline. pojedine domaćice već imaju provjerene metode a koje se odnose na pravljenje pričuvnih sustava za natapanje.čuvar vlage . dok biljke krupnih listova. ljubitelji sobnih biljaka snaći će se na razne načine kako njihove šarene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. A. pomoću malih trikova i savjeta možete učiniti ovo ljeto ugodnim i za vaše biljke a koje će vam to višestruko znati i uzvratiti! Posebno formulirana gnojiva B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Supstrati za cvijeće Gel . Kako do toga uistinu i ne bi došlo. Stoga mnogima od nas. sve navedene metode nisu i jednako učinkovite. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i zatim na šljunak položite lončanicu. moramo biti svjesni i činjenice da će naše biljke ipak doživjeti stanoviti šok. Broj navedenih gelova ovisi od veličine. uz primjenu ranije spomenutih gelova ne trebate biti zabrinuti jer će se vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. postoji rješenje koje dolazi iz renomirane tvrtke Flortis. Nakon toga. odnosno. vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke čije je korijenje preraslo treba češće zalijevati. odlijemo vodu iz podloška ili biljku izvadimo iz posude. promjera lončanica a što je i naznačeno na samoj ambalaži ovog revolucionarnog Flortis proizvoda. koje će mnogi provesti daleko od vlastitih domova. Dakle. Tim činom biljka je spremna za samostalan život u trajanju od tjedan dana. Najbolje se to očituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obično dočekuje s obiljem otpalih listova. a da smo pritom sigurni da će biljka uistinu i dobiti dovoljne količine vode. Stoga smo odlučili na godišnji odmor ponijeti i klju- čeve svoga stana. koji će biti izražen u manjoj ili većoj mjeri. Međutim. pak. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju ćemo staviti biljke u loncima. danas na tržištu možemo pronaći namjenske gelove koje našim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode u trajanju od čak 30 dana. Ali. Osim toga. S druge strane.

željezo. a zatim otopinom hranjiva. Kvalitetno posađene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u blagu sjenu. Na kraju dolazi zemlja tj. dobre razgranatosti. Ako je supstrat na dubini od 1 do 2 cm suh. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio na sunčanom mjestu. . bakar. kompleksna tekuća hranjiva sadrže i mikrohranjiva (bor. Dakle. Općenito pravilo za količinu vode glasi: bolje jednom pošteno zaliti nego više puta pomalo. Prihranjuje se tekućim mineralnim Gnojivo za gnojivom za cvatuće pelargonije biljke s većim sadržajem fosfora i kalija. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta. I dok stare sorte imaju kraće vrijeme cvatnje (dva ili tri mjeseca). diPl. Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati slične zahtjeve prema suncu i vlazi. ing. a za pelargonije je osobito važan magnezij. Najbolje je nabaviti namjensko gnojivo za pelargonije. vrijeme je za zalijevanje. mušketini. Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom. koje već sadrži sve što biljci treba u pravilnim omjerima. a manje dušika (npr. geranije. noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu. Način sadnje Prije sadnje pelargonija pripremite cvjetne posude. U narodu ih zovu blagene. Zalijevanje Izbor stalnog mjesta Cvjetovi pelargonije različitih boja B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Zonale pelargonije dobro uspijevaju na toplim južnim i zapadnim položajima. Prihranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta potrebna je prihrana. Njihovoj popularnosti i raširenosti doprinosi lak uzgoj i razmnožavanje. nego vlažan jer pelargonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena. Ako je zemlja sasušena. Cvjetovi ovih pelargonija posebno su izloženi vjetru i kiši pa ih stoga po ne- Učestalost zalijevanja najbolje je prilagoditi vanjskim temperaturama. zalijte običnom vodom. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. Najbolje je u tu svrhu koristiti specijalni supstrat za pelargonije ili pak onaj za balkonske biljke. supstrat ne smije biti mokar.7 PELARGONIJE balkonske ljepotice vremenu pokrijete ili unesite u kuću. Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korijenovim vratom dođe dva centimetra niže od ruba posude. Presadnice pelargonija obvezno kupujete kod provjerenih proizvođača. s tim da nikada ne zalijevate za toplog dijela dana. već ih razmnožite pomoću reznica. Poznato je i pravilo da najviše biljke dolaze u pozadinu cvjetnog korita ili u sredinu posude dok se naprijed sade one nižeg rasta i puzavice. nemojte ih bacati. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. dokle god ima dovoljno svjetla i topline. a sorte izrazito bujne cvatnje i češće. najprije je razrahlite. A za vrućih ljetnih dana zalijevanje se vrši i dva puta dnevno. radi lakšeg prezimljavanja pelargonija. bez znakova venuća i ostalih oštećenja. humus. A svake se godine pojavljuju nove. Pluscote). cink). s izrazitom pokoricom. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Ukoliko ih je nevrijeme već oštetilo. Jedna od najvećih privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana. formulacija NPK-4:6:8) Uz osnovna hranjiva. Viseće pelargonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve zrake nekoliko sati dnevno. te obilna i dugotrajna cvatnja. i to: uspravne (zona- le) i viseće (peltatum). Poželjno je i da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta. u koji također trebate umiješati gnojivo za cvjetnice s produženim djelovanjem (npr. zbog dezinfekcije. đirani i dr. Gnojidba ijekom vegetacije Piše: Silvio škRokov.

ukoliko želite imati šarene i lepršave ljepotane u svom kutku za opuštanje nužno je znati da postoje i razne biljke na kojima leptiri utažuju svoju žeđ za nektarom. Upravo to šarenilo prekrasnih raširenih latica i krila povratit će energiju i mir nakon naporno provedenog dana.). Stoga. a na poseban način pojava ovih šarenih ljepotana sigurni je pokazatelj kako se radi o zdravom okolišu prirodne ravnoteže. Gredice s mirisnim i šarenim cvijećem koje vole leptiri možete smjestiti uz ogradu. Svakodnevno sve prisutnija onečišćenja negativno utječu na naše zdravlje a samim tim i na uginuće leptira. nakon nekoliko će tjedana pasti na tlo. U kasno proljeće leptire iznimno privlače plavi cvjetovi. šarenih latica suncokreta i ljepotu raznobojnih krila leptira. a kada se izlegu gusjenice. posadite li bijeli ili ljubičasti jorgovan pored krhkih leptira dobit će te i opojne mirise čime će se stvoriti pravi opuštajući ugođaj. Leptir uvijek uz cvijeće Piše: StaniSlava Rotim D a li je moguće ostvariti sve prethodno navedeno bez ljepote šarenila latica cvijeća i njihovog opojnog mirisa? Ali ukoliko nam se uz sve to pridruže i šareni krhki lepršavi leptiri s pravom možemo reći kako smo postigli izvrstan ugođaj koji će nam povratiti svu izgubljenu energiju. neka se u njemu nađu i plavo-ljubičasti cvjetovi lavande koji opojnim mirisom obnavljaju vaš umorni organizam. dok zvjezdan svojim ružičastim cvijetovima olako mami leptire u razdoblju od srpnja do rujna. da bi napokon tijekom ljeta iz kukuljice prekrasni leptir plave boje raširio krila i posje- Leptiri . pored navedenih cvjetnih vrsta leptiri rado posjećuju i ukrasne grmove. oni će gusjenicu livadnog plavca odnijeti u mravinjak. Zasadite li pak dio svog vrta različitim bojama jaglaca ili se pak se odlučite za boje žarko žutog suncokreta i maslačka već od prvog dana proljeća možete očekivati leptire u svom vrtnom kutku. U tu svrhu najpoželjnije se uklopiti u prirodni ambijent mirisa cvijeća. Zato. Njeni cvjetovi će ujedno privući i šarene ljepotane zvane leptiri. Ukoliko se u vrtu nađu i mravi. Kutak za leptire i opuštanje Trebate znati kako sve promjene u prirodi utječu i na život leptira. zid kuće. Zauzvrat. gdje će se ona hraniti njihovim jajima i ličinkama. Pored svega. truda i dekorativne mašte! Zanimljivosti iz svijeta prirode! Vrsta leptira pod nazivom livadni plavac polaže jaja na biljku zvanu krvara (Sanguisorba officinalis). garaže i sl. Ljepota i šarenilo prekrasnih cvjetova zajedno s prisustvom krhkih bića unose pravu egzotiku u vrt. Gusjenice se nakon nekoliko tjedana zakukulje. Potrebno je samo malo dobre volje. A dok ispijate hladno piće u kutku svoga vrta. drugih sićušnih životinjica i biljaka koje mnogi neće ni upoznati. Cvijeće na kojem će boraviti leptiri potrebno je posaditi na mjesto koje će barem šest sati biti osunčano ali zaštićeno od vjetra. krvara-Sanguisorba officinalis i sl.različite boje i oblici krila Cvjet kravare B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Međutim. u svom vrtnom kutku posadite biljke na koje će leptiri odlagati jaja (žadnjak-Sedun album. ličinka mravima izlučuje slatku tvar kojom se mravi hrane.8 KUTAK VRTA ZA OPUŠTANJE I LEPTIRE Nakon provedenog dana u opterećenju i stresu sigurno nam je svima potreban jedan mali kutak u kojem ćemo prikupiti energiju za ugodno poslijepodne i nastavak večeri. tio vaše cvijeće te time unio još malo boje i pokreta u šareni vrt. želite li pratiti cjelokupan razvoj ovih sićušnih šarenih životinja. Jedino tako ćete moći uočiti cjelokupan razvoj leptira počevši od jaja pa preko gusjenice i kukuljice do odraslih oblika koji posjećuju cvijeće.

Međutim. obloženo hranjivom te kao takvo sto posto i niče.ing. diPl. Samo uz pomoć travnate smjese ROKO možemo dobiti travnjak kakav smo oduvijek i željeli. Naime. U svom sastavu sadrB R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Lijepo uređen travnjak Pošto na nagnutim i kosim terenima imamo specifične uvjete uzgoja. plemići bi obično iskrčili šume oko svojih velikih dvoraca i posjeda kako bi ih zamijenili otvorenim površinama. Luciju također odlikuje velika dekorativnost i otpornost na sušne uvjete uzgoja. Travnate smjese za nagnute terene Izbor travnate smjese Pošto su u praksi načinjene mnoge greške. Riječ je dakako o zubači koja se u zapadnim zemljama učestalo koristi iz razloga što je vrlo otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Kod ove travnate smjese karakteristično je to da su one malo «grublje» te time i puno otpornije na gaženje u odnosu na prethodno navedenu smjesu. U to doba. U tu svrhu se koristi ROKO čije je sjeme pilirano. odnosno. višegodišnjim stajnjakom uz dodatak mineralnog gnojiva NPK formulacije 15-15-15. Dakle. Tako su. Na drugom mjestu imamo travnatu smjesu nazvanu LUCIJA koja se možda kod nas najviše i sije. Jedina mana zubače proistječe iz njene tamno žute boje u zimskom razdoblju. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljišta. već za četiri do pet dana nakon sjetve i koji kao takav vrlo brzo i raste. TRAVNJAK 9 u nekoliko navrata razbacati po cjelokupnom travnjaku uz napomenu kako pilirano sjeme zahtijeva i nešto učestalije zalijevanje. mogli pasti i njihovi čistokrvni. U tu svrhu na tržištu možete pronaći smjesu KASKADA koja je sastavljena od nekoliko vrsta trava koje dobro povezuju čestice tla te tako značajnije umanjuju njegovo ispiranje. travnjaci postajali simbol prestiža. Spomenimo i važnu činjenicu kako se za kvalitetan travnjak u Hercegovini za sve vrste trava primjenjuje sjetvena norma od 2. trajnost i habitus. . Za Hercegovinu je značajna jer dobro podnosi visoke temperature i pjeskovita zemljišta a spada u vrstu trava koje su najotpornije na sušu. finim travama koje imaju odličnu otpornost. srce svakog vrta Kako smatraju povjesničari. pošto u Hercegovini vladaju malo surovije klimat- ske prilike svi zasnovani travnjaci se moraju redovito i dosijavati. između ostalog. za površine koje će se iznimno gaziti kao i nogometne terene preporuča se NINO. takav stajnjak sadržava vitalne sjemenke korova koji će za vrlo kratko vrijeme pojaviti na travnjaku. za uvjete Hercegovine najbolja se pokazala travnata smjesa IVA koja u svom sastavu ima dosta vrsta iz rodova Festuca. Jedna od najčešćih pogrešaka koja u konačnici uzrokuje loš izgled travnjaka jeste ustaljeni običaj da se zemlja gnoji neposredno pred sjetvu i to obično stajskim gnojem koji nije dovoljno sazreo. rasprostranjenost tradicije osnivanja i njegovanja travnjaka počelo je još u srednjem vijeku. S druge strane. Stoga ćemo navesti one najznačajnije.Piše: maRio ĆuBela. barem tjedan dana prije sjetve trave nužno je zemljište pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. pripremi samog tla i gnojidbi. bilo da se radi o manjim ili većim zelenim površinama. «žilavu» vrstu trave stručnog naziva Cynodon dactylon. D anas su pak travnjaci postali dio svake okućnice.5-3. Međutim. provedena su istraživanja kojim je potvrđeno da je od iznimne važnosti za budući travnjak upravo izbor odgovarajuće travnate smjese.5 kg trave na 100 četvornih metara. na kojima su. Prema ovim istraživanjima. kod zasnivanja travnjaka na takvim položajima trebamo koristiti i posebne travnate smjese. Praksa je čak pokazala kako bi za naše hercegovačke terene zubača trebala činiti 10 posto svake smjese iz razloga što iznimno dobro podnosi kombinaciju s drugim travama. radi se o nježnim. Dovoljno ga je Travne smjese ljetnog razdoblja zubača odlično podnosi sušu i ne prekida vegetaciju kao što to čine sve ostale trave našeg podneblja. Vrlo brzo se razmnožava rizomima i stolonima. zbog čega uostalom izvrsno i prožima zemljište te ga štiti od erozije. često se kod njihovog podizanja čine i kardinalne greške koje se ponajviše očituju u izboru travnatih smjesa. Tijekom žava prvenstveno Lolium perenne (engleski ljulj) koji vrlo brzo niče. laganim korakom. poput Festuca rubra koja se uz Poa pratensis pokazala iznimno otporna na nepovoljne uvjete sredine. Osim toga. površinu treba gnojiti isključivo odstajalim. posljednjih godina u bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete pronaći i vrlo otpornu. Ali. Kao prvo. visokovrijedni konji. travnata smjesa otporna na gaženje.

ovisno o biljnoj vrsti i razvojnoj fazi u kojoj se biljka nalazi. Ferdinand Zovko Kamelija u punom cvijetu GNOJIDBA LONČANICA Piše: mR. A kamelije su upravo najbolji dokaz da gospodin Ferdinand Zovko sve što radi. Ferdinanda Zovku puni pozitivnih dojmova. diPl. aida kohniĆ V ećina sobnih lončanica na raspolaganju ima malo plodne zemlje koja se brzo iscrpi. umjetnički život kršne nam Hercegovine. moje kamelije su najbolji dokaz za to». i. Uostalom.RASPJEVANE KAMELIJE Piše: nino Rotim. a nakon toga se prihranjuje. Upravo je na tim inozemnim putovanjima ovaj glasoviti operni pjevač iz Čalića (Čerin) zavolio cvijeće koje je redovito i dobivao na poklon nakon svojih brojnih nastupa. cvijeće je moja najveća opsesija. Možda je to nekome čudno. Međutim. ne računajući razdoblje kada biljka miruje. gnojiva isključivo za prihranu zelenih biljaka kao i univerzalne varijante gotovih gnojiva. A većina gotovih supstrata sadrži količinu hranjiva koja je dovoljna samo za šest mjeseci intenzivnog rasta. ali trebate znati kako cvijeće itekako zna osjetiti toplu riječ i ljubav. nastupajući u najpoznatijim opernim kućama diljem Europe. u gnojidbi sobnog cvijeća i ostalih lončanica trebamo koristiti gnojiva koja sadrže makro i mikroelemente u različitim omjerima. i jednom riječju. ing. Ferdinanda Zovku. obogatio kulturni. ali se Jednostavna primjena gnojiva pritom treba strogo pridržavati i uputa za uporabu. Kako sve vrste sobnih biljaka i balkonskog cvijeća nemaju iste potrebe za hranjivima. napustili smo gosp. Jer radi se o čovjeku koji je obilježio. novost svakako predstavljaju tekuća gotova gnojiva koja se upotrebljavaju za pravilnu opskrbu biljaka makro i mikroe- lementima u trajanju od 15 dana. glazbeni. te nešto svjetlijoj boji listova. godine. Kako i sam kaže: «Nakon glazbe. Zato treba lončanice redovito gnojiti. koji ove godine slavi 40 godina uspješnog umjetničkog rada. tako na tržištu možete pronaći nekoliko vrsta navedenog gnojiva i to ona namjenska prilagođena za gnojidbu pelargonija kao i ostalih cvjetajućih biljnih vrsta. Iz rodnog doma. koji se nalazi nadomak Čitluka. garantiraju pravilnu ishranu biljaka u periodu od dva tjedna te osiguravaju pravilan i uravnotežen rast kao i obilnu cvatnju. Jer treba znati da asortiman proizvoda iz Green Garden brenda misli na vas! Gnojiva za različite biljke B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . iako na našem tržištu danas postoji na desetine različitih vrsta i formulacija gnojiva. Dovoljno je odrezati vrh čepa i bočicu zabosti u nakvašenu zemlju. A svjetsku karijeru počeo je graditi daleke 1982. Ponosni sam vlasnik šest rascvjetanih kamelija s kojima doslovce svakodnevno pričam. radi s ljubavlju i jednakom predanošću. Spomenute praktične bočice s kontinuiranim otpuštanjem. 10 U Hercegovini malo tko ne poznaje glasovitog baritona gosp. Zato nam ne preostaje ništa drugo doli staviti još jedan plus na lik i djelo ovog znamenitog hercegovačkog baritona! gosp. A nedostatak hranjivih tvari očituje se u slabom rastu i cvatnji. Kako bi to pak izbjegli. što je najvažnije.

ing. Osušeni listovi moraju se čuvati u kartonskim kutijama. danas je ružmarin svima poznat kao biljka koja krasi odjeću svadbene povorke. T ijekom povijesti u mnogim državama svijeta. Uvjeti uzgoja i način proizvodnje L avanda je zimzeleni i višegodišnji polugrm. poboljšava apetit i cirkulaciju. ružmarin su ljudi smatrali tajanstvenom i svetom biljkom. svrbeži tjemena te peruti. diPl. Lavanda se najčešće proizvodi sjetvom sjemena u rasadu premda se uspješno RUŽMARIN ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU Piše: nino Rotim. aromom. Osim toga. Međutim. koji se više nego uspješno uzgaja u južnim krajevima naše zemlje. Tako je dokazano da kiše. Ima zelenkaste. dvorištima. Poput drugog ljekovitog bilja i lavanda ima bolji učinak kada se pomiješa s kamilicom. I dok je u starom vijeku bio posvećen Afroditi. imat ćemo miran san. lavanda olakšava život onima koji pate od zubobolje. parkovima. ublažit ćemo zubobolju. Urod meda iznosi do 80 kg/ha a med mu je iznimno cijenjen. Tako zasijana u proljetnoj sjetvi lavanda počinje nicati tek od početka travnja pa sve do konca svibnja. Čajevi od ružmarina potiču probavu i rad želuca koriste se kod kašlja i reumatskih oboljenja premda utječu i na rast kose. Ako niste znali. prehrani. Nedostatak svjetla ima za posljedicu zaostajanje faze cvatnje te se odražava na kakvoću eteričnog ulja. Spomenimo kako lavanda od cvatnje dobro podnosi sušu i da veću potrebu za vodom ima jedino u fazi klijanja i nicanja. Zbog svega navedenog za osobni uzgoj je najlakše nabaviti gotove sadnice. naoblake i ostale klimatske nepogode tijekom cvatnje umanjuju količinu eteričnog ulja za čak 30-40 posto. prokuhamo s cvjetovima lavande i ohladimo pa nekoliko minuta držimo u ustima. industriji alkoholnih pića. božici lje- pote i ljubavi. Uostalom korištenje ljekovitog bilja predstavlja ugodan i siguran put do zdravog života.nezamjenjiv u svadbama B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 doslovce od siječnja do prosinca a na kontinentu od ožujka do listopada. Biljka u našim južnim područjima cvjeta stalno. Tako ukoliko ocat. Za ljekovitu uporabu od lipnja do kolovoza sabiru se listovi ružmarina koje treba sušiti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. Namočimo li cvjetove lavande u alkohol. sredstvo za uljepšavanje te zbog jakog mirisa i okusa kao začin hrani. Posebno je interesantan podatak kako je proizvodnja eteričnog ulja iz cvijeta lavande bila još prije 2000 godina poznata starim Rimljanima. Lavanda mirisna ljepotica Piše: maRio ĆuBela. ružmarin se koristi kao ljekovita biljka. diPl. najbolje jabučni. ružmarin je istodobno vrlo ukra- sna biljka. Stoga bi bilo korisno i lijepo što više i češće saditi ružmarin svugdje tamo gdje ima sunca i pčela. skladno se sjedinjuje i ističe na okućnicama. To su uočili i naši stručnjaci koji su nadomak Mostara podigli nasad od nekoliko hektara ove iznimno ljekovite biljke. izgubit će svoja ljekovita svojstva. Ružmarin . farmaciji. razmnožava i reznicama. ing. Odlikuje se svojim mirisom. premda u povoljnim uvjetima može narasti i više. Sjetva u rasad se obavlja u jesen ili rano proljeće uz činjenicu da niče vrlo sporo i dugo. okusom. kvalitetan i skup. koje pak možete pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. A barem nam toga u Hercegovini ne manjka! Sadnica ružmarina . ispunimo li jastuk njenim mirisnim cvjetovima i držimo ga kraj uzglavlja ili spavamo na njemu. finoćom te osobito po sadržaju spojeva željeza zbog čega u ljudskom organizmu djeluje kao vrlo okrepljujuća hranjiva supstanca. Dakle.11 je lavanda vrlo vrijedna i zanimljiva pčelinja paša a med od ove biljke poznat je i cijenjen. ravne. dobit ćemo izvanredan losion protiv ispadanje kose. kamenitih i siromašnih predjela. Istodobno Polje lavande Lavanda preferira tople i sunčane terene zaštićene od vjetra. ružmarinom ili kaduljom jer druge biljke pojačavaju njezino djelovanje. Inače. za sintezu eteričnih ulja treba visoke temperature tijekom cijele vegetacije. Osim toga. ružmarin je zimzelena biljka koja naraste do 2 m u visinu. Tako su svoje kućne bogove nastrani Rimljani ukrašavali ružmarinom koji je u većini slučajeva bio posvećen božici Afroditi. za rast i razvoj treba svjetlo te ne podnosi zasjenjivanje. šetalištima i drugim prostorima za odmor. oko 2 cm duge žljebaste listove nalik na iglice te svjetloplave cvjetove. jer ukoliko na lišće dospije vlaga. kulinarstvu i pčelarstvu. A lavanda ima raznovrsnu primjenu u medicini. A riječ je o biljci koja vrlo dobro podnosi uvjete klime i tla naših sušnih. izvanredno jača srce. Kao termofilna biljka. A ukoliko niste znali. ružmarin je izvrstan i za dobivanje meda vrhunske kakvoće. A.

s njegovom izravnom sjetvom ne možemo uvijek računati jer celer na otvorenom polju niče 20-30 dana. što u uvjetima «surove» Hercegovine znači iznimno mnogo. što znači da sadržava i muške i ženske organe pa je razumljivo da se i većina cvjetova oplodi samooplodnjom. listaš ili bjelaš). ogrtanjem povećavamo površinu tla oblikujući humke oko stabljika biljaka. diPl. A celer bjelaš nije isto što i celer listaš. Ipak. Dok to u prirodnim uvjetima potpomaže vjetar i insekti. S druge strane.3 biljke po četvornom metru. iz razloga što se povećava površina isparavanja. Naime. što daje sklop od 8. što daje sklop od 10 biljaka po četvornom metru. Jer treba znati kako nagrtanjem ne štedimo vlagu u tlu već je baš suprotno rasipamo. U Hercegovini se najčešće ogrće krumpir. treba znati kako se na isti cvijet hormon ne smije nanositi dva ili više puta jer. iz tla ishlapljuje više vlage. Ali. Tijekom vegetacije pojedine vrste povrća imaju i potrebu za nagrtanjem. Pored toga. stabljika i sl. On je dvospolan. Međutim. Ljubiteljima povrća već je dobro poznato kako je celer povrtlarska kultura koja je možda i najzahtjevnija za uzgojiti. pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znači. treba znati kako su svi hormoni po svom sastavu herbicidi te stoga treba paziti da ostvare kontakt samo s cvjetovima a nikako sa zelenim dijelovima biljke (list. ing. proizvesti njegov rasad. kupus kao i cvjetača. ste pročitali celer treba saditi što znači da se prethodno treba i zaklijati. za posljedicu imamo formiranje izobličenih plodova. odnosno. u sušnom tlu ne smije se nagrta- Obvezno ogrtanje krumpira ti već ga je potrebno što češće okopavati. krastavci i sl. Kroz tako povećanu površinu. koju najviše sadržava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka! Presadnice celera NAGRTANJE POVRćA Piše: Silvio škRokov. U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm. Znači. bilo od oborina ili zalijevanja. A svrha je nagrtanja povrća da se biljke bolje ukorijene. proces oplodnje je veoma osjetljiv te ga stoga moramo izvršiti u pravo vrijeme i na pravi način. to nije potrebno jer je cvijet rajčice specifične građe. Međutim. ing. Većini povrća koristi ogrtanje time što biljke stoje čvršće i sigurnije. pa ih ne može prevrnuti vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela. visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati još i kelj.12 OPLODNJA RAJčICE Piše: nino Rotim. celer se jede sočan i aromatičan. Također. ogrtanjem se ubrzava rast dopunskih korjenčića. da u gornjim slojevima tla razviju što više korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati više hranjiva i vode. Značaj ove faze je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako bez oplodnje neće biti ni zametnutih plodova. Naime. Da dobro. Bez obzira na uzgojeni tip (korjenaš. odnosno. Jedna od najvažnijih faza u razvoju rajčice svakako jest i oplodnja.) jer onda dolazi do njihovog uvijanja i deformacije. što omogućuje veću stabilnost i bolju ishranu biljke. kao što su paprike. celer bjelaš se sadi na razmak 40 x 30 cm. u protivnom. pa se nagrtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlažno.). svjež ili sušen. Puno poželjnije je proizvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zaštićeni prostor koncem veljače ili početkom ožujka. u zatvorenom prostoru je potrebno koristiti i navedene pripravke za pospješivanje oplodnje (Betokson i dr. visoki grašak. te kao salata ili začin brojnim jelima u svim kuhinjama. Također. diPl. Ustvari. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . A «muška vodica» se primjenjuje na način da prstima lijeve ruke Lijepo oblikovani plodovi “Ručna” oplodnja rajčice obujmimo cvijet dok desnom rukom putem ručne pumpice doslovce pogodimo unutrašnjost samog cvijeta. jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. Jer riječ je o kulturi koje pripada skupini korijenastog povrća a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni. Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim površinama obično provodi motikom dok se na većim površinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl. jer se kod bjelaša za jelo koriste zadebljale lisne peteljke. Spomenimo i kako se posljednjih godina u zatvorene prostore sve više unose i male košnice s bumbarima dok se na manjim površinama oplodnja može ostvariti i protresanjem biljaka (vrijedi i za papriku) čime dolazi do pucanja polenovih kesica i oplodnje tučka! CELER BJELAŠ Piše: JoSiP BRklJača. ing. spomenimo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza. nedovoljno upućeni uzgajivači povrća često znaju hormonima tipa Betoksona poprskati i cvjetove ostalog uzgajanog povrća.). teoretski se može nagrtati i ostalo zeljasto povrće samo ukoliko će se isto i navodnjavati. trebamo voditi računa da sami postupak oplodnje izvedemo na pravi način.

Posebno su ugrožene mlade biljke koje u početku napada venu. Zbog toga se u praksi za suzbijanje puževa najviše koriste kemijska sredstva ili limacidi. uz utrošak veće količine škropiva. vrlo često je nalazimo na cvjetači. Posebno su aktivni u vlažnim ljetnim danima kada se brzo množe. dok starije biljke zaostaju u rastu i obično ne formiraju glavu. te upotreba tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz odnosno oduzimaju vlagu. Tada znaju napraviti velike štete. Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad. Najčešće se radi o zatrovanim mamcima koji se rasipaju po ugroženim površinama između biljaka ili se stavljaju u hrpice međusobno udaljene najviše dva metra. Sc. Međutim. poliježu te na kraju propadaju. biljke se mogu prskati insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion). voćarskim i cvjećarskim kulturama. zbog čega se tijelo isuši i puž ugine (vapno. a tijelo im se sužava prema naprijed. kelju. Najčešće vrste štetnih puževa golaća u našim vrtovima su: šumski prpolj (Arion rufus). posljednjih godina sve češće nanose štete i ratarskim. Ličinke su bijele do svijetložućkaste boje. potrebno je provoditi i kemijske mjere zaštite koje se sastoje u potapanju presadnica u jedan od insekticida na osnovi(imidakloprida ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje istim. Kod povrća najveću štetu nanose salati.13 Puževi predstavljaju štetočine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oštećenja na povrću. grašku odnosno vrstama sa sočnim lišćem. Kod nas najčešće razvije 34 generacije tijekom godine. Odrasla muha slična je kućnoj muhi. Prave bušotine na lišću. a napadnuti dijelovi gnjile i na takvim mjestima možemo pronaći veći broj ličinki. Ličinke napadaju korjenov vrat i korijenje. vrsti i stadiju razvoja biljaka. veliki balavac (Limax maximus). ivan oStoJiĆ Napadaju sve vrste povrća izuzev luka i češnjaka. Dodatno zagađuju povrće i izmetom. Sc. mada znaju oštetiti i plodove. obliku parcele i sl. te ostavljaju sluzav trag po kojem ih i prepoznajemo. Puž iz roda Limax Predstavnik roda Deroceras stoka nerado konzumira takvo povrće. ZAŠTITA POVRćA OD PUŽEVA Arion sp. nakon presađivanja. rotkvi i rotkvici. Puževi se dijele u dvije skupine: puževe golaće i one s kućicom. žaba. U zaštiti biljaka od puževa veliku ulogu imaju i prirodni neprijatelji poput ježeva. realno gledajući. Lišće napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubičastu. U praksi se najviše koristi pripravak pod nazivom Pužomor. pa čvoraka. pepeo). Piše: doc. guštera. U vrijeme leta muhe i odlaganja jaja. Međutim. Svakako. ivan oStoJiĆ Mnogi stručnjaci je smatraju jednim od najvažnijih štetnika kupusa. s time da prva generacija pričinjava najveće štete Zaštita kupusa od napada kupusne muhe U onim područjima uzgoja kupusa gdje je kupusna muha prisutna u većoj mjeri (središnja Bosna i dolina Neretve) potrebno je provoditi redovite mjere zaštite. mamci se obično rasipaju preko noći. sve gore navedeno može imati učinka samo u vrtovima manjim površina. korabi. Utrošak mamaca zavisi od brojnosti puževa. Duljina ličinki iznosi do 10 mm. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Napadnuta biljka kupusa Ličinke kupusne muhe Napadnute biljke se lako čupaju iz tla. dR. . Učinkovitom se pokazala i mjera rasipanja zemljišnih insekticida oko vrata korijenja (Dursban E 48). Puževi uglavnom prave štetu noću (između 21 i 1 sat) kada izlaze iz svojih skloništa i oštećuju biljke. kupusnjačama. kada izgube svoje djelovanje i privlačnost za puževe. duljine tijela 5-7 mm. dR. plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo što privlači puževe. mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste) koji može biti i prenosnik raznih bakterija. KUPUSNA MUHA SVE VEćI PROBLEM KOD PROIZVODNJE KUPUSNJAčA Iako se naziva kupusna kupusna muha (uglavnom napada kupus). U nasade kupusa nakon sadnje mogu se postaviti žute ljepljive ploče na koje se lijepe odrasle muhe. Piše: doc. vrana i crvenonogih galebova. a literatura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici. Način suzbijanja puževa Od mehaničkih metoda primjenjuje se ručno sakupljanje. te poslije jačih kiša.

20.14 POVRTNJAK POčETKOM LJETA Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje. Stoga unošenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega.-22. 01. 01. 10. 15. čini se.-20. Međutim. onda se to treba uraditi što ranije u proljeće. i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla˝. diPl.06. Ukoliko u tlo nije moguće Nasad krastavaca unijeti stajnjak u jesen. V ećina naših povrćara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve. i ova godina će slično lanjskoj u pogledu proizvodnje ranog povrća malo kasniti. provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća.06. praćene duljim sušnim razdobljem (a što nije bio slučaj prošle godine).-30.06. Spomenimo kako je ove godine u dolini Neretve posađeno nekoliko ha lubenice cijepljene na tikvu. Naime. ing.06. ova godina je u tom pogledu već iznimka jer s dolaskom mjeseca svibnja presadnice povrća nisu još uvijek posađene na otvoreno polje.06. 20. 01. U ka- snijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućih klimatskih prilika. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine.05. nužno je vršiti i redovito zalijevanje. a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. prije svake sjetve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva.06. U tom pogledu jedina će iznimka. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . odnosno.-30.06. 01. Sadnja prijesadnica Iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem. sadnje povrća. biti lubenica iz razloga što se sve više sadi njena cijepljena varijanta na tikvu.-10.-15.05.06. To se posebno odnosi na stajski gnoj. cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana. ali svakako uz dodatak NPK gnojiva.-30. koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća. Ali. Dakle.06. što na tržištu ranog povrća nimalo nije zanemarivo. 01.06. Piše: mladen kaRačiĆ.-15.-15. 01.06.06.06.06-30. 20.-30.05. 01.06.-21.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA Mlade biljke mrkve Nasad kupusa KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01.-15.-30.06. Međutim.06.-30. Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis. 01.06.06.06-20.06. 01.06.06. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka.05.06. Pripreme za jesensku sjetvu Dakle.06.06. 01.06.06.

nekoliko puta kroz sustave kap po kap. prije svega. pa tako i one voćarske. Kada se brazda grubo usitni. Drugim riječima. Piše: mR. zamjetno je i da sve veći broj okućnica u Hercegovini za potrebe domaćinstva jagode također sadi na PVC foliju s ranije ugrađenim sustavom kap po kap. Pored toga. dodaju se Cifo vodotopiva gnojiva koja služe kao dopunska ishrana mikro i makroelementima.50 KM. Kako bi gnojidba bila potpuna. Posebice je to evidentno na području južne Hercegovine gdje je više nego intenziviran uzgoj ove voćne kulture. paprike i ostalih poljoprivrednih proizvoda osjetno variraju to nije slučaj s jagodama koje se zbog svega toga sve više i uzgajaju. Međutim. jagoda je trenutno najrentabilnija voćna vrsta u BiH. rentabilnost odnosno isplativost. tako je i uzgoj jagode kod nas sve više zastupljen. Zar treba još nešto nadodati! Tehnologija uzgoja jagode Sadnja jagoda vrši se u ljeto ili ranu jesen. To. rajčice. pri završnoj pripremi tla treba u njega unijeti i 100 do 150 kg kompleksnog mineralnog gnojiva bez klora (NPK 10:20:20 ili 5:20:30). Naime. A jagoda uzastopce već 4-5 godina ostvaruje zavidno visoku cijenu na tržištu. što uz kvalitetan plan i program zaštite predstavlja suvremeni način njenog uzgoja. površinski se razbaca zrelo stajsko gnojivo u količini od 3-5 tona po dulumu a koje se potom frezom ili tanjuračom izmiješa u sloju 20-25 cm. Razlog je više nego jednostavan-vrlo korisno a iznimno jeftino. I dok cijene krumpira. možemo zahvaliti nešto većoj cijeni koju jagoda redovito dugo ostvaruje na tržištu. zamjetno je da se u uzgoj jagode uvode sve novije i novije sorte koje se sve više uzgajaju na suvremeni način. kao što je to slučaj i u razvijenim europskim zemljama. Tako se sadnja obavlja na foliju pod koju se prethodno postavlja sustav kap po kap dok se gnojidba isključivo vrši vodotopivim Cifo gnojivima.15 Posljednjih godina proizvodnja jagoda u našoj zemlji stalno raste. aida kohniĆ JAGODA K ako je cilj svake proizvodnje. Proizvodnja na istoj površini obično traje tri godine i nakon toga jagoda na istu tu površinu može doći tek nakon tri godine. Kasnije u toku vegetacije. Priprema tla za sadnju počinje oranjem na dubini 30-35 cm i to otprilike 3-4 tjedna prije sadnje kada se ujedno vrši i gnojidba. Sadnja se ob- B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Kako smo ranije i naveli sva proizvodnja se odvija na crnoj foliji sa sustavima navodnjavanja kap po kap koji se nalaze ispod folije.12 KM po dužnom metru a 30-tak metara crne folije cca 3. metar crijeva s ugrađenim kapaljkama SUVREMENI UZGOJ za jagodu iznosi svega 0.

Prinos je dobar i kreće se od 0. U odnosu na Miss. Srednje veliki do veliki listova.. a berba plodova može biti svaki 45 dana bez opasnosti da smekšaju i potamne na grmu. Osim toga. prosječne težine 20-25 gr. U proizvodnji na otvorenom u kišnim godinama osjetljiva na trulež ploda. Krupnoća ploda opada na kraju berbe. dva dana iza Missa . Spomenimo kako uzgajivači jagoda. QUEEN ELISA kg (ponegdje čak i 7 KM/kg) dok je već polovicom svibnja pala na 3. Košarice se pak slažu u drvenu ili kartonsku ambalažu u kojoj ima neto 5-6 kg jagoda. Sama berba se vrši u plastične košarice u koje se pakira oko 0. plodove najradije pakiraju u plastične košarice plave boje u kojima se zdravstveno stanje i kakvoća plodova nešto slabije i uočavaju. diPl. Razlog tomu je iznimno velika količina posađenih jagoda na području Hercegovine te slaba mogućnost njenog izvoza u susjednu nam Hrvatsku. Mostar i Međugorje). svjetlozelene boje izraženijeg sjaja. Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti jako dobra.16 vezno vrši na gredice ili baule čime osiguravamo povoljniji vodno zračni režim kao i lakšu berbu. Vrijeme cvatnje: Rano. sorte JAGODA Vrijeme dozrijevanja: Isto ili dva dana poslije Missa (5-8 dana prije Marmolad ). Spomenimo i kako u prvoj godini ova sorta može ostvariti prinose od čak 1 kg po biljci. nešto manji nego plod Missa 15-20%. Uvedena u proizvodnju 2003-e godine. u odnosu na prozirne. Opća ocjena: Rana sorta pogodna za proizvodnju u plastenicima. MISS Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1988 god. Cvijet: Nalazi se na istoj razini s listovima ili neposredno ispod. ing. alternariju i bakterijsku pjegavost . 6-7 dana prije Marmolade. na Istituto Sperimentale per la Frutticoltura-Sezione di Forli križanjem sorti Miss i USB35 (Lateglow x Seneca). sjajno crvene boje. plave košarice se znatno manje i prljaju. zbog većeg broja turista koji prolaze kroz naše područje (Neum. Vrlo malo plodova jagode bere se u ljetnom periodu a što bi inače bilo vrlo interesantno u području južne Hercegovine jer ima potražnje za tim voćem. Vrlo otporna na transport i manipulaciju. Ipak. ali nešto manje prosječne težine ploda. Karakteristike grma: Srednje bujnog porasta i ujednačenog oblika grma.8 kg/grmu. Plod: Srednje veličine. Prosječni prinosi jagode u povoljnim uvjetima uzgoja iznose od 2000 do 3000 kg po dulumu a na kojem se obično nalazi zasađeno od 4500 do 5000 sadnica jagoda. S druge strane. ujedno sprječava razvoj korova dok su plodovi tijekom berbe potpuno čisti od zemlje čak i kada pada obilna kiša. stožastog do tupostožastog oblika. pošto marmolada u prvoj godini redovito ostvaruje visoke prinose a uz to formira velike plodove ujednačene krupnoće još dugo će u Hercegovini biti vodeća sorta jagode.5 kg jagoda. Na cvjetnoj stapki se nalazi 5-8 cvjetova srednje veličine. crna folija osigurava bolje uvjete za rast biljke. A cijena prvih plodova jagode ove godine na veletržnicama iznosila je 5 KM po Piše: danko toliĆ. dosta je boljih organoleptičkih svojstava.6-0. Kod nas primat još uvijek zauzima sorta marmo- lada koja je inače iznimno rodna premda nešto noviji trendovi u svijetu voćarstva nameću i izbor drugih sorti bolje kakvoće. vrlo ukusan. Tvrdoća ploda vrlo velika. dobivena križanjem sorti (Honeoye x Comet) B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. činjenica je da su i ove godine na jagodi opet svi profitirali i proizvođači i nakupci! Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1996. Ipak.0 KM po kilogramu. Listovi su nazubljeni. Košarice za berbu jagoda Berba jagoda obično se obavlja u mjesecu travnju (plastenici i staklenici) te u svibnju i lipnju na otvorenom.

godine. vrlo visoke produktivnosti. kod potpune zrelosti ploda. u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni. Opća ocjena: Rana sorta pogodna za proizvodnju u niskim tunelima. Karakteristike grma: biljka je vrlo snažnog grma. Cvatnja je razvučena i duga. a kasnije su stožastoizduženog do jajolikog oblika. Zbog toga se na terenima normalne plodnosti za frigo sadnice preporučuje prije sadnje obaviti samo organsku gnojidbu. Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade. Ne odvaja se lagano od čašičnih listića. Plod: Prvi plodovi su vrlo krupni i ujednačeni. a osjetljiva je jedino na pepelnicu i bijelu pjegavost lista. okruglastoga ili eliptičnoga oblika. Vjenčić je srednje veličine. Lišće je veliko. Lagano se bere jer ima meku dršku ploda. kao i Miss (cvate 6-8 dana prije Marmolade). pravilni . srednje velik. u razini lišća. Zahvaljujući ujednačenosti ploda i svjetloći epiderme. Površina ploda je jednolično crvene boje i vrlo sjajna. MAYA MADELEINE CLERY Porijeklo: Sorta selekcionirana 1995-e. U komercijalnoj primjeni od 1998. Produktivnost je velika. srednje gustoće. Cvijet: U visini je s lišćem ili malo niži. Cvijet je uzdignut nad lišćem. Lišće je srednje intenzivno zeleno i jako svijetlo. vrlo zanimljiva zbog izuzetno lijepog izgleda i odlične kvalitete plodova. sjajne crvene boje. Uvedena u proizvodnju 1993-e godine. Čaška je mala i manja od vjenčića. Prvi plodovi su jako krupni i ponekad nepravilnog oblika .17 x Dana. Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. odnosno lapova. Opća ocjena: Vrlo bujna sorta. Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji CIV. vrlo aromatično. Lišće je intenzivno zelene boje i vrlo veliko. Plod: Izduženo konusnog oblika. godine. s laganom ugodnom aromom. Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade . Opća ocjena: Sorta kratkog dana. 6-8 dana prije Marmolade. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu kolesti korjena i lista.8 kg/grmu. vrlo sjajna. Karakteristike grma: Biljka je srednje jakog grma i srednje jake gustoće. Meso ploda je crveno. vrlo pravilnog izduženo-konusnog oblika. Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade. čak i Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1992. Meso ploda je jarko crveno i vrlo čvrsto. vrlo čvrsto. prikladna za uzgoj i na iscrpljenim. osim što imaju izuzetno kvalitetan okus i intenzivnu aromu. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Izduženo konusni oblik ploda vrlo je privlačan i zanimljiv na tržištu. Vrlo zanimljiva za tržište zbog izvrsnog okusa i izgleda. a fertirigacija se obavlja 2-3 puta u jesen. Osrednje je otporna na transport i manipulaciju. Vrijeme cvatnje: srednje rano. Cvatnja je obilna. Meso je svijetlocrvene boje. Plod: Plod je velik tijekom svih berbi prosječne krupnoće 25-30 gr. Plod: Krupan i ujednačen. Plodovi su srednje veliki i ujednačenog oblika. Vrijeme cvatnje: Rano kao Miss. ali u proizvodnji u tunelima. Karakteristike grma: Sorta snažnog uspravnog rasta. a na proljeće tek iza početka cvatnje.deformirani. Tvrdoća ploda je osrednja. Površina ploda je intenzivno crvena. pogodna čak i za kontinentalnu klimu. Cvijet: Cvat je kratak do srednje dug. Cvijet: Vrlo velik. izduženo konusani. U cvatu dolazi 5-8 cvjetova. a kreće se od 0. siromašnim tlima. Prinos je dobar u dobrim uvjetima i na novim terenima. Opća ocjena: Rana sorta. Dosta je konzistentno i slatkoga okusa. u Italiji CIV. Dobri rezultati su postignuti i zelenim sadnicama. Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti (Phytophthora cactorum) jako loša. Prinos od 20-30 t / ha. a otpornost na mraz slaba. a berba plodova mora biti svaka 2-3 dana. u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni. tamnozelene boje. a bijelo u sredini ploda. Srce ploda je dobro razvijeno. bogat polenom. Lišće srednje veličine. odličnih organoleptički svojstava. srednje velik i bogat je polenom. visoka rodnost i visoka prosječna težina ploda ostale su važne značajke ove sorte. Predstavlja odličnu kombinaciju produktivnih i komercijalnih značajki. Karakteristike grma: Sorta srednje bujnog rasta i srednje brzine porasta. Vrijeme cvatnje: Rano. a takva ostaje i poslije čuvanja u hladnjači. Krupnoća ploda ne opada do kraju berbe. te su slatkog okusa i ugodnog mirisa . izvrsnih organoleptičkih karakteristika. jarko crvene boje i osobito otporan na rukovanje i transport. a sastoji se od 5-8 širokih i duguljastih latica. s odličnim organoleptičkim svojstvima. Rast je poluuspravan. ALBA Porijeklo: Sorta selekcionirana 1995. pomalo raširenog rasta. u Italiji. vrlo privlačnog izgleda. visoke produktivnosti. pogotovo ako prezrije. plodove ove sorte je i jako lijepo vidjeti. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu uobičajenih bolesti jagode. tamnozelene boje. Rano dozrijevanje.5-0. Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na većinu uobičajenih bolesti jagode. U proizvodnji na otvorenom u kišnim godinama osjetljiva na trulež ploda (Botrytis). Karakteristike grma: Srenje do jakog grma. Vrijeme cvatnje: Rano.

sre- dnje veličine. lako se odvaja od ploda. Plod pravilno konusan. Plod: pravilno konusan. Plod: Srednje velik do velik prosječne težine 22-25 gr. Cvijet: U visini je sa lišćem. AROSA Porijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984 u proizvodnji od 1999. Produktivnost je visoka.botritis i antraknozu je slaba.8 -1 kg po sadnici. Vrijeme dozrijevanja: 1-2 dana nakon Marmolade. Unutrašnja šupljina je mala. RAURICA Porijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984. konusan. Među kasnijim sortama Raurica je jedna od najboljih za proizvođače. Karakteristike grma: Kompaktan. izduženog oblika. Opća ocjena: Sorta je pogodna za područje kontinentalne Europe. dobrog okusa. Plod je srednje velik. Otpornost na bolesti: Otpornost na trulež . Lišće tamnozeleno i nikad klorotično.18 Cvijet: Srednje velik. Oraščići su žućkasti. Cvijet: Uzdignut iznad lišća. svibnja). srednje gustoće. izdužene forme plodova. pri čemu dolazi do jake druge cvatnje i izuzetno kvalitetnih plodova.Otpornost na ostale bolesti dobra. n15. Otpornost na bolesti: Otpornost na većinu bolesti dobra jako dobra. Vrlo rano cvate. Vrijeme dozrijevanja: Kasno. Meso ploda je intenzivno crveno. crveno. Karakteristike grma: Snažna i B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Vrijeme cvatnje: Rano 7 dana prije Marmolade.-12. Izuzetna čvrstoća mesa dozvoljava berbu plodova i u najboljem stadiju dozrelosti za konzumaciju ploda. sjajne crvene boje. Meso je svijetlocrveno sa srednjom količinom kiseline i šećera. površina ploda je i na dozrelim plodovima svijetlocrvena. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao Marmolada. uz mogućnost dobivanja druge berbe u ljeto. Najveća mana sorte su ponekad deformirani plodovi i tamna boja ploda u punoj fiziološkoj zrelosti. Meso ploda srednje je čvrstoće. svijetlo. Plodovi dobro podnose manipulaciju i transport. uzgoj jagoda u supstratu). a veličina ploda je konstantna zahvaljujući postupnoj cvatnji. Plod: Vrlo krupan. koja u uvjetima povišenih temperatura može biti nešto slabija. vrlo bogat polenom. Sorta se dobro uzgaja u tresetu (hidroponija). srednje veliki. Čvrstoća mesa i otpornost površinskog sloja ploda zajedno sa stabilitetom boje omogućuju berbu u razmaku 45 dana. 3 dana prije Marmolade. u proizvodnji od 1999. Opća ocjena: Sorta visoke rodnosti. Biljka je tolerantna na antraknozu. Površina ploda donekle je osjetljiva na manipulaciju. Vrijeme dozrijevanja: 2-3 dana nakon Elsante (u području Dalmacije 8. Opća ocjena: Ova sorta testirana je na različitim područjima i na svima je postigla vrlo visoke prinose sa izuzetno velikim plodovima. pa daju deformirane plodove. svijetlo crvene boje. žive jednolične. Nastala križanjem Gorella x Sel.-27. uspravnog rasta. a u kontinentalnom području 23. blago utisnuti ili u ravnini s površinom ploda. otporna na hladnoću. Prinos u plastenicima od 0. svibnja. Potpuno dozreli plodovi dobrog su izgleda i osrednjih organoleptičkih svojstava s uravnoteženom količinom slatkoće i kiselina. Karakteristike grma: Biljka je srednjeg vigora. Vrijeme dozrijevanja: Rano. Otpornost na bolesti: Otpornost na trulež . uspravnog rasta i srednje gustoće. u proizvodnji od 1989. bogat polenom. u razini s lišćem ili ispod njega.botritis i antraknozu je slaba. Cvijet: Razvija se u istoj visini sa lišćem. jakog porasta. Otpornost na ostale bolesti osrednja. Opća ocjena: Sorta pogodna za različita područja uzgoja. Cvatnja je obilna. bogat je polenom. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao i elsanta. otporna na niske temperature pogodna za kontinentalna područja. Plod: Velik. Pokazala se vrlo pogodnom za različite uvjete uzgoja. Vrijeme cvatnje: Kasno i dugo. s velikim i ujednačenim plodovima. zanimljiva zbog visoke produktivnosti i privlačne. Čaška je srednje veličine i ne odvaja se lako od ploda. šest do osam dana nakon Marmolade. čvrsto. Prvi plodovi mogu se odlikovati izduženim oblikom. srednje slatkoće i kiseline. Cvatnja je obilna i dugotrajna. a prvi cvjetovi znaju biti siromašni polenom. Vrlo produktivna. Osnovni nedostatak vezan je uz konzistenciju ploda. Lišće je srednjeg intenziteta zelene boje. pravilan. sa snažnim korolama. Vrh ploda je šiljast. Sadnice tipa A+ i “Waiting bed” daju u proizvodnji odlične rezultate izvan sezone (jesenska proizvodnja u plastenicima. sa ponekad nepravilnim prvim plodovima. aromatično. Cvatnja je kontinuirana. velik. a u sredini je malo spljošten. Čaška je srednje veličine. s odličnom kombinacijom produktivnih i komercijalnih karakteristika. a osjetljiva na alternariju MARMOLADA Prijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984˝.

možemo ga oblikovati i u vidu ukrasnih kugli ili ga pak pustiti da naraste u vidu stabla.dodaci mnogim jelima Lovor S Piše: elvedin čolakoviĆ. jer nam u tu svrhu nipošto ne mogu pomoći veliki i mesnati listovi lovorvišnje. Pošto je lovor iznimno otporan na nepovoljne uvjete uzgoja. A ukoliko niste znali. Međutim. nije naodmet spomenuti da u jednoj jušnoj žlici začina. brzo će prerasti navedena oštećenja te hladan vjetar neće po biljku ostaviti trajne posljedice. Tako je dokazano da se koristi u borbi protiv reume. trebate znati da se u vrtnim rasadnicima često može pronaći i lovorvišnja (Prunus laurocerasus) koja u pogledu uzgoja ima slične ili doslovce iste potrebe kao i lovor. i to u psalmima a zapise o ovoj nadasve zanimljivoj biljnoj vrsti nerijetko možemo pronaći i u ostalim povijesnim zapisima. Međutim. laureat. Ukoliko želite uzgojiti vlastitu biljku. A lovor (Laurus nobilis) je zimzeleni grm ili manje drvo koje možemo naći na području Sredozemlja i Male Azije. Naime. U protivnom može se dogoditi da se sadnice ne ukorijene. iako i ona može narasti do visine od 10-tak metara kada redovito tijekom proljeća uspijeva i procvjetati. na taj način oštećeni listovi nisu nimalo dekorativni te ih stoga u proljeće pokušajte odrezati na formalno oblikovanom primjerku. lovor vrlo dobro podnosi orezivanje te se čak može koristiti i za formiranje žive ograde. Miris njenih bijelih cvjetova je i više nego opojan. dok su Anglosaksonci vjerovali kako Laurus nobilis štiti od kuge i udara groma. Međutim. tari Grci i Rimljani krunili su pobjednike lovorovim vijencima. zbog hladna vjetra listovi će na vrhu izbojaka poprimiti smeđu boju. Jer dobro je poznato kako lovor daje poseban «štih» B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 mesnim i ribljim jelima. Reznice trebaju biti dugačke oko 10 cm i prije njihovog pikiranja u lonce trebaju se staviti u poseban medij za ukorjenjivanje (Cifo hormon). Što je lovorvišnja? Ali kako ne bi došlo do zabune. Ipak. lovorov list krije i solidnu količinu vitamina A i željeza. ima pet Sadnica lovor-višnje . Lovor se čak spominje u Bibliji. treba ih slomiti ili malo nagnječiti prije kuhanja. iako lovor ne koristimo radi nutricionističkog probitka. Način uzgoja Kada ste već nabavili sadnicu lovora. lovorvišnja se pretežito koristi za formiranje živica. onda to učinite reznicama koje se uzimaju od listopada do ožujka. dovoljno ju je posaditi na svijetlo mjesto s dosta sunca i po mogućnosti zaštićeno od vjetra. Ali. premda se ova zanimljiva biljna vrsta uglavnom koristi zbog svoje lisne dekorativnosti. U tom slučaju cvjeta potkraj proljeća i to malim žutim cvjetovima pri bazi cvjetne stapke. kožnih tegoba a u narodnoj medicini se nekad koristio za liječenje opeklina i ublažavanje modrica. Osim toga. biljka se može prilagoditi uzgoju i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. A da bi mirisna ulja «zatvorena» u suhom listu došla do punog izražaja. Međutim. koja je dovoljna za veliki lonac graha. kalorija. stavlja se u zimnicu i niže na vijenac sušenih smokava. danas ova biljka ima posebno značenje u kuhinjama i to prvenstveno kao dodatak mnogim jelima. Listovi . Uostalom. Savjet više Hormoni za oživljavanje Začinska snaga lovorovog lista pojačava se duljinom kuhanja. Osim toga.19 LOVOR za pobjednike i variva Vijenac od lovora nosile su mnoge dične glave pobjednika u arenama nakon mukotrpne bitke s divljim zvijerima. Inače. Zbog toga. kada smo kod kulinarskih osobina. varivima i umacima. tu prije svega ostanite kod lovorovog lišća. lovor nalazi svoje mjesto i u medicini. Često se koristi u kulinarstvu jer je riječ o vrlo jakom začinu koji uvijek ima počasno mjesto u svim poznatim svjetskim kuhinjama. ing. je riječ koja označava osobu koja je ostvarila najviše priznanja u nekom području te odatle i dolazi fraza «okrunjen lovorom». osim u kulinarstvu i dekorativne svrhe. njegove mesnate listove treba koristiti vrlo štedljivo.

Međutim. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina. Pošto niste naveli jesu li možda uočeni pojedini štetnici ili da li je možda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu. Na način da.sc. Ivan Ostojić kupine. ulaze u posude i utope se u vodi. ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. Probao sam je uništavati. Isprobala sam razne insekticide. posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Cosmic. bilo kako bilo. a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem. Štetnike privlači bijela boja. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . ing. da ispod kivija travu nipošto nije moguće ni uzgojiti. Naime. Što se drugog dijela pitanja tiče-dobro ste zamijetili. dok je cvijet ostao. ali bez uspjeha. ukoliko je takvo što još uvijek i moguće. na biljci zamjećujem malene zelene pupove. nakon čega se vrlo brzo i osuši tj. dok su neki od njih sasvim zeleni. Doc. Stoga. Vrste pripadaju kornjašima. ali bezuspješno. U tu svrhu sam višekratno nabavljao namjensku travnatu smjesu LOVRO predviđenu za sjenovite položaje. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove. Zanima me mogu li mu naškoditi brojne susjedove mačke? Kako bi vam malo olakšali i donekle vas utješili. Međutim. dipl. trebate ga prethodno i adekvatno zaštititi. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Razlog leži u činjenici da kivi stvara potpunu hladovinu i time uvjete u kojima ni trava za sjenovite položaje ne može uspijevati.dr. Osim toga. Nino Rotim. praktična iskustva govore da u takvim uvjetima trava nikne i dosegne visinu od 5-6 cm. pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije pokreti zbog hladnoće. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike.5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje Imam prekrasnu bugenviliju čiji su listovi naglo počeli opadati. Josip Brkljača. nedaleko od tog mjesta već tri godine sadim jednogodišnju kontejner sadnicu kivija. ono što trebate znati jest činjenica da ova prekrasna penjačica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se još uvijek zamjećuju Ispred kuće imam odrinu na kojoj se nalazi kivi. a posljednje 10-tak dana prije same berbe. odnosno. Kukci imaju tvrd oklop. Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta). Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru Mr. Opali listovi su požutjeli. Stoga ih pokušajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste nasuli vodu. ali opet bez rezultata. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo. Kako riješiti navedeni problem? S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznata pa s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. iako to još nigdje u literaturi nije potvrđeno. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ. Aida Kohnić Na osnovu vašeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja. potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na osnovi kalcija koje korišteno po preporuci u nekoliko navrata. Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. ali bezuspješno. kivi krene s vegetacijom i naglo se osuši. odnosno tvrdokrilcima (Coleoptere). ne radi se o bolesti. a pri čemu ćete dobiti golo tlo.PITANJA I ODGOVORI Smeđe pjege na plodu paprike Posjedujem plastenik površine 1000 četvornih metara. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela.ing. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira. 20 Trava ispod odrine kiwia Opadanje listova bugenvilije Uništavanje divlje kupine u voćnjaku Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog bilja Živim u blizini borove šume i početkom proljeća. osobna iskustva mi govore kako mačke izrazito napadaju i u velikoj mjeri oštećuju mlade sadnice kivija. Ispod navedene odrine pokušavao sam uzgojiti travu. Dakle. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. ukoliko na tom mjestu želite uzgojiti kivi. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. Ličinke ovih kukaca žive u tlu. ograditi žičanom mrežom. te da mi pomognete oko njihova uništavanja. Naime. Nešto ih u ovoj voćnoj vrsti privlači a ujedno njegova hrapava kora predstavlja dobru podlogu za oštrenje njihovih opasnih kandži. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka. Naime. Dovoljno je ustvrditi da ispod kivija ne može rasti ni tvrdokorni. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu zamjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež. vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno. crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi. Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove različitih biljaka. ali bez vidljivog uspjeha. propadne. Aida Kohnić zeleni pupovi) što znači da ćete uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva uskoro. postoji jedino još sumnja da je do opadanja listova došlo zbog obilatog i prekomjernog zalijevanja. točnije od svibnja do lipnja. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane. Možete koristiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika. ustvrdit ćemo. oštećuju mekane i plodove u koje se rado zavlače. Također. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova prekrasne bugenvilije najvjerojatnije je došlo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. dakako opravdano. žilavi korov. Mr. oštećujući generativne organe.

Bez njih bi suvremena poljoprivredna proizvodnja jednostavno bila nezamisliva. nego se temeljiti na gnojidbi kojom jedne godine unosimo znatno veće a naredne godine i duplo manje količine stajskog gnoja. Ali. Zato nabavljajte isključivo poluzgorjeli stajski gnoj koji je dobar za sve biljne kulture. Danas se navedeno gnojivo koristi doslovce na svakom obiteljskom gospodarstvu. ova gnojiva se proizvode zapravo iz minerala i nalaze se u vidu mineralnih soli. a nigdje ne možete pronaći «domaći» stajski gnoj. što. Međutim. na našim hercegovačkim. razumljivo. najčešće korišteno organsko gnojivo odnosi se upravo na stajski gnoj. ne treba pogrešno zaključiti kako iz gnojidbe treba izbaciti stajnjak. jednostavno rečeno. Nažalost. ukoliko stajnjak razbacamo po parceli. Vratimo se još malo na početak priče. Naime. mineralna se odlikuju i time što B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 su u njima hranjivi spojevi koncentriraniji i brže se rastvaraju u zemljišnoj vlazi. najpoželjnija je ona gnojidba koja se zasniva na kombinaciji organskih i mineralnih gnojiva.21 Dugotrajno djelovanje organskog gnojiva Piše: maRio ĆuBela diPl. izbor je ipak na vama! Mineralna gnojiva i okoliš Piše: mR. malo je poznato kako se već desetljećima upravo nastoji utvrditi eventualna opasnost njihove primjene po ljudsko zdravlje. pošto u samom gnojivu nema dovoljno tih spojeva mikrobi potom troše dušične spojeve iz sastava tla te tako umjesto da gnoji- vo obogati samo zemljište ono ga za dotične biljke učini još siromašnijim. Istini za volju. aida kohniĆ S vi mi koji radimo u poljoljekarnama svaki dan smo suočeni s pitanjima tipa-smijem li u tlo unijeti malo mineralnog gnojiva jer je ono štetno za zdravlje. A samo dobra i pravilno prehranjena biljka može dati visoke prinose koji će biti i ekonomski Mineralno gnojivo opravdani a koji će zadovoljiti potrebe stanovništva. I što se onda događa? Kupite mješavinu kravljeg i ovčjeg svježeg stajskog gnojiva koje nipošto ne biste trebali koristiti u svom voćnjaku ili povrtnjaku. već za dvije godine. vjerujte. a sve u želji za što većom zaradom. Time. sigurno znači da ona zadovoljavaju stroge propise o zaštiti okoliša. Svjesni činjenice kako je poljoprivrednim proizvođačima u tom pogledu nužno osigurati svojevrsnu pomoć. Jer stajnjak djeluje i na mnoge druge osobine. Dakle. on mora «odležati» izvjestan period.ing. štetnika i uzročnika bolesti) a koje su redoviti i neizbježan sastojak svakog organskog gnojiva iz vlastite proizvodnje. Uz sve to veliki dio njegovih hranjivih tvari se iz naših propusnih tala vrlo brzo i ispere pa mu je i samo djelovanje značajnije ograničeno. Dakle. Ali. nameće se i zaključak kako stajski gnoj nije potrebno svake godine unositi u tlo u istim količinama. za razliku od stajskog gnojiva. ono što je manje poznato jest činjenica da stajski gnoj na prinose utječe više godina. ali u zemlji traju samo jednu godinu (samo fosfor ima produljeno djelovanje) te se u tlo trebaju unositi svake godine. štete svima! . odnosno popravlja fizičke. Zato. njegovo djelovanje je produženo i na dobrim tipovima zemljišta spomenuto gnojivo djeluje čak od 3 do 5 godina te ga stoga u tlo nije ni potrebno unositi. Dakle. Jer. mineralna gnojiva su puno «jača» od organskih. U praksi. P ošli ste na svoju parcelu. A ulični prodavači za to nipošto nemaju vremena. jer cijela Europa koristi mineralna gnojiva. ukoliko već imamo mineralna gnojiva ili obrnuto. Da bi se takav stajski gnoj i proizveo. što je više nego opravdano. Međutim. nerazložena slama u ovom gnojivu bogata je ugljikohidratima koji predstavljaju izvrstan izvor hra- Peletirano organsko gnojivo ne za mikroorganizme u zemljištu. I razumljivo bezuspješno. zbog čega se oni vrlo brzo razmnožavaju i razaraju korisne organske spojeve u tom gnojivu. lakšim tlima njegovo djelovanje je i nešto kraće (do 3 godine) premda su suvremena istraživanja pokazala da na tipičnim hercegovačkim pjeskuljama stajnjak «sagori» vrlo brzo. danas se najčešće prodaje stajski gnoj koji nije potpuno «zreo». diPl. Jer treba imati na Stajski gnoj umu činjenicu kako za potpunu opskrbu tla hranjivim tvarima trebamo koristiti i mineralna NPK gnojiva. iz godine u godinu. kemijske i biološke osobine tla te ga uz sve to obogaćuje milijardama korisnih mikroorganizama. Ali. Takav stajnjak je sasvim crn i u njemu se ne može pronaći slama. Jedinu mrlju na cijelu priču stavljaju nesavjesni proizvođači povrća koji propisane količine mineralnog gnojiva u najmanju ruku udvostručuju. uzastopno. Tlo će nam tada biti puno zahvalnije a kućni proračun nešto bogatiji! Oprez pri nabavci stajskog gnojiva! Piše: nino Rotim. ing. takvi proizvođači ne znaju kako se mineralna gnojiva zapravo dobivaju preradom prirodnih sirovina u tvornicama gnojiva. Jedino vam preostaje svratiti na divlje štandove uz same prometnice kako biste dotično gnojivo i nabavili. Međutim. Pojavom raznih ekoloških pokreta mineralna gnojiva se neopravdano proglašavaju štetnim. Jednostavno rečeno. koje osim što je odmah spremno za uporabu u sebi nema nikakvih primjesa (poput sjemenki korova. Sjemenarna je poljoprivrednim proizvođačima ponudila peletirano organsko gnojivo (kravlje i kokošje).

COLLIS je novi fungicid translaminarnog načina djelovanja. COLLIS. moramo svakako koristiti kombinirane fungicide sistemično-kontaktnog djelovanja koji će se nakon prskanja rasporediti po cijeloj lisnoj masi i bobicama.12 lit 2 lit 1 lit 1 lit 0.15 lit Suzbija Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Vrijeme primjene Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju pred cvatnju zahtijeva miješanje tri (ili četiri) pripravka (osim kombinacije FORUM STAR + COLLIS) i to: • sistemik protiv peronospore • sistemik protiv pepelnice (+sumpor) • insekticid protiv grožđanog moljca Sljedeću zaštitu vinove loze treba provesti pri završetku cvatnje (u vrijeme čišćenja bobica). Dakle. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . Sistemičnom pripravku RUBIGAN EC preporučljivo je dodati CHROMOSUL 80 (u konc. U ovom slučaju će prskanje Ronilanom DF dati zadovoljavajuće rezultate. Za prskanje neposredno pred cvatnju preporučamo jedan od sljedećih sistemično-kontaktnih fungicida (Tablica a i Tablica b). ali samo u slučaju uočljivog napada pepelnice. te rani botritis na osjetljivim sortama. jer nam u ovo vrijeme prskanja bujna lisna masa ne dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih listova (i mladica-crna pjegavost!). Cvatnja vinove loze Piše: Renato vilenica. U pokusima je odlično suzbijao pepelnicu a uzgredno i sivu plijesan.2%). U Hercegovini svakako preporučamo povremenu upotrebu SUMPORNOG PRAŠIVA u količini 20 kg/ha. 0.5-4 kg 2 kg Suzbija Peronospora i crna pjegavost Peronospora i botritis Vrijeme primjene Neposredno pred cvatnju Neposrednopred cvatnju Tablica b) za suzbijanje pepelnice Pripravak RUBIGAN EC COLLIS Tablica c) Djelatna tvar Fenarimol Boskalid+krezoksim metil Količina / ha 0. Ličinka grožđanog moljca Ovaj raspored preparata je vrlo važan. crnu pjegavost i sivu plijesan. Pred cvatnju na kontinentu se javlja prva generacija grožđanih moljaca pa je ovim fungicidima potrebno dodati insekticid kontaktnog djelovanja po izboru (tabela c).2 lit 0. U kombinaciji FORUM STAR + COLLIS imamo djelatne tvari koje kvalitetno suzbijaju četiri najvažnije bolesti: peronosporu. Peronospora i pepelnica.5 lit 0.22 Zaštita vinove loze do završetka cvatnje Cvatnja je vrlo osjetljiva faza razvoja vinove loze.diPl.1 % (100 g u 100 l vode) ili RONILAN DF u koncentraciji 0. prskanje neposredno Tablica a) za suzbijanje peronospore Pripravak RIVAL FORUM STAR Djelatna tvar Al fosetil+folpet Dimetomorf+folpet Količina / ha 3. te grozdovi moljci i crveni pauk su standardni problemi uz koji se može pojaviti. Z a sljedeća dva prskanja (početak cvatnje i završetak cvatnje). pepelnicu.1 % (100 g u 100 l vode) Vrlo je bitno aplicirati fungicid protiv sive plijesni u vrijeme čišćenja grozdića jer zbog rose ili kiše nastupa primarna infekcija botritisom. a unutar čokota razvija se mikroklimat pogodan za razvoj bolesti.35 lit Suzbija Pepelnica Pepelnica Vrijeme primjene Neposredno pred cvatnju Neposredno pred cvatnju Pripravak ROTOR 1. za suzbijanje bolesti. Sami grozdić je rastresit pa primjenjeni fungicid prodire duboko u unutrašnjost grozda čineći odličnu zaštitu bobica i peteljki. Za suzbijanje sive plijesni (botritisa) preporučamo: CANTUS u koncentraciji 0. CHROMOSUL) uz obvezatni dodatak fungicida protiv sive plijesni (umjesto insekticida protiv moljca). Preporučamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL ili FORUM STAR) i pepelnice (RUBIGAN EC.25 EC FASTAC 10 SC ATAC EC RELDAN 40 NOMOLT LASER Djelatna tvar deltametrin alfarmetrin fosalon metil-klorpirifos teflubenzuron spinosad Količina / ha 0. ing.

Međutim.oprez u hladovini čini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergični na donekle neugodan miris eteričnih ulja.23 Kako razmnožiti ŠIPAK? Piše: goRan JuRilJ. obično početkom zime. nego mora prekriti masline jer ih na taj način djelomično i konzervira. ne bih to ni posvjedočio. P ošto smo svjedoci činjenice kako se kult masline u Hercegovini sve više širi. ovaj put su ti stariji. najB R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 bolje govori činjenica da su se u južnoj Hercegovini pojavili i prvi proizvođači maslinovog ulja. koju potom uronimo u kipuću vodu u trajanju od tridesetak sekundi do najviše minutu. Potom se sade u tlo prethodno obrađeno na dubinu od 30-tak cm. A da bi plodove masline konzervirali nakon branja. Izuzetak. Naime. diPl. diPl. Plodovi masline . oni nešto stariji često nas vole upozoravati kako ljenčarenje ispod velike orahove krošnje i nije neka baš pametna stvar. A. Ubrane reznice čuvaju se do momenta sadnje (prporenja) u sitnom. ipak u krivu. koja im daje gorčinu. Dakle. ing. nesmetano uživajte u njegovoj hladovini! Sadnica šipka Izuzetno velik plod Konzerviranje maslina Piše: nino Rotim. U dove na razmak od 15-20 cm. Pri tom trebamo paziti da ih ne presolimo dok po želji možemo dodati i usitnjeno lišće lovora. prema meni dostupnoj stručnoj i drugoj literaturi kao i vlastitom zapažanju. spomenutim putem formirane sadnice šipka. Reznice se nakon toga zatrpaju zemljom cijelom svojom dužinom. Razmak između redova obično iznosi oko 90 cm a izravno ovisi o načinu primjene mehanizacije za međurednu obradu. ostavljajući samo vršni pupoljak iznad razine tla. nisam naišao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju. Drugim riječima. Nerijetko se. Naime. u hladovini oraha može se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voćka na bilo koji način štetna. orah je vrlo korisna i značajna voćna vrsta koju treba što više saditi i uzgajati. dakako. čini se. u rasadnicima ostavljaju dvije godine jer im je tada i tržna vrijednost znatno veća. Š ipak se može razmnožavati sjemenom i vegetativno (izdancima. ponosni vlasnici stabala starijih od sedam godina već ubiru plodove maslina koje potom konzerviraju po provjerenom dalmatinskom receptu. Kad se posuda napuni plodovima maslina. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o dugovječnoj voćnoj vrsti koja formira veliku krošnju i pri tome stvara «debelu» hladovinu koja pruža idealnu zaštitu od vrelih hercegovačkih dana. položenicama. Reznice se skidaju s matičnih stabala odgovarajućih sorti nakon opadanja lišća. ružmarina ili komorača. Da se osobno u to nisam uvjerio. ing. Zato se u praksi najčešće primjenjuje razmnožavanje vegetativnim putem i to prvenstveno reznicama. Orah . ORAH štetan ili ne? Piše: nino Rotim. diPl. jer se sjemenom najčešće ne prenose vjerno svojstva sorte. niste li alergični. a koliko je «čitava stvar» otišla daleko. Ovaj pupoljak se razvija u drvo i na ovaj način razvijene biljke dobro rastu te su obično spremne za presađivanje u proljeće sljedeće godine. Reznice koje su duge 25-30 cm i promjera 5-10 mm s donje strane malo se narežu i potom tretiraju Cifo hormonima za ožiljavanje. Ovaj način se ujedno jedini i primjenjuje u proizvodnji sadnica šipka u našim rasadnicima. Ta se voda pak ne uklanja. tako smo svjesni da se njeni visokovrijedni plodovi sve više i konzerviraju. umjereno vlažnom pijesku da bi se što ranije u proljeće i posadile u re- Hercegovini doslovce kao i da nema okućnice na kojoj možemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. Međutim. treba je povremeno protresti kako bi se što brže iz maslina izvukla njihova vegeta- bilna voda. Jednom riječju. ing. sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loša i negativna promidžba za povećanje i širenje uzgoja oraha na našim prostorima. Nakon tog tretmana masline se slažu u staklene posude i po svakom sloju pospu kuhinjskom morskom soli. trebamo ih staviti u platnenu vreću. osim u selekcijskom radu. reznicama i cijepljenjem). Razmnožavanje sjemenom nema praktična značenja.

Confidor. Stoga marelice u Hercegovini treba zaštititi u dva navrata (početkom svibnja i početkom srpnja) rasipanjem i ukopavanjem u tlo zemljišnih insekticida tipa Dursbana G-7. stablo kajsije postaje stalno inficirano. Bolest ubrzano zahvaća i mladice koje od vrha počinju provenjavati te uslijed toga dolazi i do njihovog potpunog sušenja. Osobito učinkovit jeste Konker SC premda se navedeni fungicid može dobiti i miješanjem dva ranije navedena preparata: Bavistina i Ronilana. prije svega. zahvaliti ubojitom dvojcu zvanom žilogriz i monilija. odnosno. Praktično to znači. ing. Boxer. Važno je spomenuti da ulaskom gljivice u tkivo mladice. marelice potpuno i propadaju. moramo biti svjesni da se klimatske prilike mijenjaju te time i uvjetuju sve češću primjenu pesticida. primjerice u odnosu na šljivu. Puno važnija je kemijska zaštita marelica. 2003) pokazuju da se žilogriz učinkovito uništava prskanjem odraslih kornjaša dok se oni nalaze još na krošnji tj. Naime. Istraživanja eminentnih stručnjaka iz područja zaštite bilja (Ostojić I. Ali. Naime. Bitno je i napomenuti kako se pripravak Geocid smije koristiti samo za stabla koštićavih voćaka koja nisu na rodu. A ova parazitna gljiva najveće štete nanosi kajsiji u fazi cvjetanja. često spominjana neredovita rodnost kajsije potječe iz činjenice kako se radi o voćki koja rano cvjeta i pri tome često nastrada od niskih temperatura. Zato zaštitu kajsije moramo redovito provoditi te zasnivati na prskanjima pred otvaranje cvje- Monilija-sve veći problem u nasadima voćaka Sušenje grančica tova. A novija istraživanja upravo potvrđuju kako se kajsije svrstavaju u voćne vrste koje su osjetljive na sušu. bolesti kao i zbog nedostatka vode. Ali i pored te činjenice. Uostalom na takvim tlima najčešće i napada mlada stabla kajsija koja obično Oštećeni cvjetovi tek i dolaze na rod. Napada cvijet i mlade rodne grančice te što je najvažnije zaraza se može ostvariti u samo jednoj kapi vode. navedena stabla nisu mogla biti njegovana i održavana te su propadala zbog napada različitih štetnika. To možemo. da ukoliko u vrijeme cvjetanja vlada kišovito i prohladno vrijeme. diPl. I na kraju. praksa je pokazala da se za razliku od šljiva. rezni alat (pile i škare) trebamo redovito dezinficirati kako ne bi zarazili i ostala koštićava stabala u voćnjaku. U tu svrhu koriste se fungicidi: Bavistin FL. U tu svrhu se koriste insekticidi: Perfekthion. Rotor ili Mospilan.5. Međutim. više nego opravdano možemo zaključiti kako kajsije na području Hercegovine propadaju isključivo zbog nebrige voćara koji nisu svjesni činjenice da bez adekvatne zaštite nema sigurne a pogotovo rentabilne voćarske proizvodnje. Htjeli mi to ili ne… Pravodobnom zaštitom do profita Ukusni i aromatični plodovi Za kajsiju s pravom možemo ustvrditi kako spada u najprofitabilnije voćne vrste koje se gaje na našem podneblju. Jer. nektarina i jabuka. mraza.. Međutim. Chromorel D. Prskanje se uvijek treba obaviti drugim fungicidom. Pa. klimatske i fiziološke karakteristike su samo vrh ledenoga brijega. Pošto kajsija u proljeće rano cvjeta (kada u nas često padaju obilnije kiše) bolest se redovito javlja iz godine u godinu. eminentnim stručnjacima kao i s ljudima koji su puni praktičnog iskustva te bi svaki put opravdano ustvrdili da se iz određenih razloga broj stabala marelice (kajsije) na području Mostara i šire iznenadno umanjio.MARELICA sve zahtjevnija voćna vrsta Malo tko u južnim dijelovima naše zemlje ne pamti velike nasade marelica koji su krasili hercegovačke voćnjake. može se uočiti i da voćari svake godine imaju poteškoće s opakom bolesti kajsije-monilijom. postavlja se pitanje-što je uzrok tomu? Odmah na početku moramo istaknuti da je veliki dio stabala marelice nastradao u ratnom i poratnom vihoru. Žilogriz je pak posebice opasan štetnik na našim pjeskovitim. krševitim tlima. bresaka. marelica redovito uspješno prodaje na našim tržnicama i to po 3-4 puta većoj cijeni. Teldor SC i dr. Ronilan DF. Za njen uzgoj su posebno štetni i suhi vjetrovi koji tijekom cvjetanja isušuju žig tučka što se pak nepovoljno odražava na oplodnju. Uz to. što je znak da i samo stablo sve više slabi. zbog uzastopnog napada monilije i neadekvatne zaštite stabala. 24 Plodovi marelice u zriobi Piše: nino Rotim. u punoj cvatnji i poslije precvjetavanja (kada otpadne 50 posto kruničnih listića). tijekom njihove ishrane s peteljkama listova. Konker SC. I doista. kod nas broj stabala marelice iz godine u godinu ubrzano opada. Više puta sam na ovu temu razgovarao s brojnim voćarima. s tim da razmak između prskanja ne treba biti duži od sedam dana. Galationa ili Geocida. Isto tako. premda dovode i do ubrzanog isušivanja samog tla. Zamjetno je i da sve veći broj voćara oko debla prostire PVC foliju (ponegdje i ovčju vunu) kako bi na mehanički način spriječili ženku da odloži jaja u neposrednu blizinu voćaka. U kasnijim fazama razvoja bolesti kajsija obilno smolotoči. Stoga. Dovoljno je jedan od navedenih preparata rasipanjem ravnomjerno razbacati oko debla voćaka i potom plitko ukopati u tlo. danas je stanje znatno izmijenjeno i marelica sve više postaje voćka koja se uzgaja tek sporadično. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . može doći do propadanja izuzetno velikog broja cvjetova.

Međutim. Bitno je na vrijeme obaviti zaštitu Da bi se plodovi trešnje kvalitetno zaštitili od napada trešnjine muhe. Kako najveći broj ženki ulaže jaja u plodove kod kojih žuta boja prelazi u crvenkastu. Kada muhe iziđu iz tla. U tom slučaju odabranom insekticidu. pa se zaštita uglavnom bazira na primjeni insekticida. Kako dosta proizvođača trešnje tu mjeru ne obavlja redovito. Danas se trešnjina muha suzbija i ekološki prihvatljivijim metodama.25 Premda se danas zbog deficitarnosti plodova trešnje na tržištu prodaju i «crvljivi» plodovi. Za proizvođače trešnje je moguće najjednostavnije odrediti trenutak tretiranja na osnovi stupnja zrelosti ploda. bivaju privučene mirisom Buminala. treba dodati neko sredstvo čiji miris privlači muhe. Čest prizor kod kasnih sorti B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Muhe privlači žuta boja . aida kohniĆ Ličinka trešnjine muhe P remda se danas zbog deficitarnosti plodova trešnje na tržištu prodaju i «crvljivi» plodovi. koji može imati i nešto dulju karencu. Isto tako treba oprskati deblo i tlo ispod krošnje. primjerice pripravak Dipterex 80. Primjerice ako do tretiranja do berbe treba proći desetak dana tada treba primijeniti pripravak Hostaquick EC – 50 . koncentriraju se na mjesta koja su oprskana kombinacijom insekticida i Buminala i truju se. to je tretiranje najbolje provesti čim dođe do pojave promjene žute boje ploda. Za praćenje leta muhe postoji više načina. potrebno je odabrati najpogodnije vrijeme za apliciranje insekticida i odabrati djelotvoran pripravak. Danas se u poljoprivrednim ljekarnama mogu nabaviti posebne kartonske ili plastične klopke koje se u trgovini obično nalaze pod različitim nazivima. Što je manje vremena od trenutka tretiranja do berbe to treba koristiti pripravak s kraćom karencom. Vrlo je značajno da se zna kada je došlo do leta muhe kako bi se mogao odrediti najbolji trenutak za tretiranje. Smanjenju gustoće populacije trešnjine muhe u velikoj mjeri može pridonijeti redovita obrada tla u nasadima trešnje. koji se sastoji u tome da se suzbija muha prije nego što u plod uloži jaja. zbog velike pokretlji- vosti muhe ta mjera može ispuniti svoj pozitivni učinak tek ako se provodi na širem području. Zaštitu trešnje od «crvljivosti plodova» moguće je obaviti primjenom različitih mjera. Najbolje je primijeniti kombinaciju više mjera i na taj način što je moguće više gustoću populacije muhe svesti na najmanju mjeru i tako osigurati proizvodnju zdravih plodova. no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne voćne vrste. no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne voćne vrste. ZAŠTITA TREŠNJE OD NAPADA TREŠNJINE MUHE Piše: mR. to ta mjera često ne daje zadovoljavajuće rezultate. ali mnogi od njih nisu podesni za praksu jer mnogi proizvođači trešnje dovoljno ne poznaju biologiju muhe. Najjednostavnije je let muhe pratiti postavljanjem ljepljivih žutih ploča na koje muhe privučene žutom bojom dolijeću i na njih se lijepe. treba više pozornosti posvetiti njenoj zaštiti od napada trešnjine muhe. Izbor pripravaka Kod odabira trenutka tretiranja treba voditi računa i o oda- biru pripravka. treba više pozornosti posvetiti njenoj zaštiti od napada trešnjine muhe. Oprska se samo nekoliko grana s južne strane stabla. odnosno njegove boje. primjerice Buminal. a ako je do zriobe ostalo dvadesetak dana tada se može primijeniti neki pripravak čija je karenca nešto dulja.

Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza može doći do jačeg oštećenja tkiva. bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku. Naime. često nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izlažemo. poskok nije agresivan i ako ga uznemirite početi će siktati i pokušat će pobjeći. u blizini bara i močvara. Međutim. Naime. Možemo je pronaći u Švedskoj i u Arktičkom pojasu te u južnoj Italiji i Španjolskoj. sivosmeđe ili crvenosmeđe. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizinama. svrstavaju čak i pod crnostrika. zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Bože susresti. čak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Pari se tijekom proljeća a u jesen ženka okoti 5-10 živih mladih. Podatak i za ljubitelje planinarenja-riđovka je uočena i na Alpama i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara. kao i ostali gmazovi. vodite računa kada se krećete po prirodi. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako ih možemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. latinski naziv za zmije je viper a riječ je o gotovom pripravku odmah B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Savjet više . Poskok je zmija koja se inače u prirodi hrani gušterima. malim glodavcima i pticama. hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. Možda je to zbog činjenice da mužjaci imaju pepeljasto sivu boju dok su ženke najčešće smeđe. Često ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. 26 M ožda kao nikada do sada. diPl. Iako je poskok mirna i troma životinja koja grize jedino u samoobrani. Tako je neki. opravdano ili ne. Prostire se preko cijele Europe. A svi mi volimo ove vruće dane provoditi upravo u prirodi. uvijek opasnih zmija. uz okućnice ili u prirodi. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluotoka te na većim Mediteranskim otocima. u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Na leđima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristična «cik-cak» linija koja je u nekih primjeraka izlomljena. A zamislite. Međutim. zdravog čovjeka što ne znači da nakon njega ne treba hitno potražiti liječničku pomoć. Ali. najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C. uz ugodno druženje na obalama rijeka i u blizini vodenih površina. Ipak oprez kada kročite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne prašta. paukova i stršljena. od zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. Uostalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o vrlo opasnim životinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uopće. te čini rombove. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja već za 2-3 minute nakon ugriza. U većini slučajeva ugriz riđovke nije smrtonosan za odraslog. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Otrov se iznimno brzo širi po cijelom tijelu pa je u slučaju ugriza nužno što prije i potražiti liječničku pomoć. Riđovka Poskok Poskok i riđovkanajopasnije zmije Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europska otrovnica. S druge strane. Naime. A oni nešto stariji i životno iskusniji opravdano će ustvrditi kako je povećanoj brojnosti zmija u Hercegovini ove godine kumovala i više nego blaga zima.OPASNOSTI IZ PRIRODE Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom. svjedoci smo velike prisutnosti zmija kojih doslovce ima na svakom koraku. Ženka naraste oko 60 cm dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. Pošto zmije. ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. Ne gurajte nepažljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipošto ne hodajte u plitkoj obući po nepoznatom terenu u prirodi. Bilo kako bilo. ing. Piše: mladen kaRačiĆ.

Dakle. Pored toga. treba napomenuti kako je ovdje riječ o pauku koji je s aspekta fitomedicine korisna životinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. riječ je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne napada čovjeka ako na to nije primoran. Ukoliko baš morate prići pčelinjim košnicama učinite to onda kada se one roje jer tada pčele nikada ne bodu! Crna udovica . Ipak. o čemu bi ipak trebali malo povesti računa. Zato se nikada nesmotreno nemojte približavati njihovim košnicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim preletanjima. ubodi stršljena mogu biti smrtonosni. kada se nalazite u blizini njihovih košnica ne oblačite šarenu odjeću te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pčele i više nego osjetljive. i vrlo korisne pčele mogu biti ponekad agresivne. Navedeni pauk se rado zavlači i u obuću koja ostaje noću vani pred vratima.5 mg. Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire).27 Crna udovica spremnom za uporabu. otrov crne udovice slabije je izražen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga što se radi o njegovim mnogo manjim količinama. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proživljavaju vrlo teške bolove što je ujedno i razlog zbog čega se ovog pauka trebamo i bojati. Iako se to čini nemogućim.). Stoga se nipošto ne približavajte rojevima stršljena a ukoliko zamijetite nekoliko stršljena u letu što prije se od njih i udaljite. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom može ubrizgati 200 mg svježeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0. Otrov crne udovice se širi iznimno brzo kroz organizam te stoga što prije trebamo i potražiti liječničku po- Stršljen u plodu smokve moć kako bi primili odgovarajući serum. Valja napomenuti. Stršljeni i ose vrebaju Zanimljivo je da čovjek stršljena i ose ne smatra pretjerano opasnim životinjama premda se tijekom vrućih ljetnih dana liječnička pomoć najčešće traži zbog njihovih uboda. S druge strane. Stoga se i ubodi od crne udovice u većini slučajeva događaju kada pauka prignječimo rukom ili nogom. općenito gledano i potkrijepljeno statističkim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo stršljeni i ose. Ipak. kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka a što pak nije slučaj kada u vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili elementarni sumpor u prahu! I crna udovica prijeti! Još jedna životinja stvara bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u cijeloj Hercegovini. Posebna opasnost leži u činjenici kako stršljeni mogu napasti čovjeka koji im se nesmotreno približi. Osim toga. stogovi sijena i sl. Pa možemo slobodno Osinjak reći da nema pravog pčelara kojeg njegovi ljubimci nisu uboli barem nekoliko puta.3-0.oprez s razlogom B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 Oprez i kod pčela . U slučaju ugriza crne udovice pogrešno je mišljenje kako trebamo isisati i odstraniti što više otrova iz organizma kao što se to radi kod ugriza zmije.

oni su iznimno važni za njihov normalan vegetativni i generativni razvoj. molibden. cink. svaka gnojidba. natrij. ali se samo kemijskom analizom tla može saznati kakva je njegova stvarna plodnost i tek se na temelju te analize mogu odrediti potrebne količine hranjiva za određenu kulturu. Uzorci se uzimaju s različitih dubina. Stoga je potrebno uzimati tzv. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . postaju toksični. za ratarske kulture (oranice) ta dubina je od 0 – 30 cm. kem. specifična gustoća. prosječne uzorke koji su sastavljeni od više pojedinačnih uzoraka. željezo i kobalt). zaokružuje se grupa tzv. KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA Uzorke uzeti prije obrade Prije sadnje obvezno uzrokovanje Što se analizom tla utvrđuje? Pedološkom analizom. dok se dijelovi sa strane odbacuju. iz voćnjaka nakon berbe (u listopadu).28 Piše: ivan čoviĆ. Uzorci se uzimaju najčešće tako da se kod svakog pojedinačnog uzorkovanja iskopa jama veličine 30-40 cm. kao i uvažavajući potrebe za željeni prinos kao cilj. Osim navedenih parameta- ra. druge pri slabo-kiseloj do neutralnoj reakciji zemljišta. Postupak se ponavlja sve do prikupljanja potrebnog broja pojedinačnih uzoraka. inž. retencioni kapacitet za vodu. te uzimanjem u obzir i podataka koliko pojedine kulture iznose hranjiva iz tla pri određenim prinosima (podaci iz tablica za svaku kulturu posebno ili neki njen dio). dok dubine uzimanja uzoraka u voćnjacima ovise prvenstveno od voćne kulture koja će se u njima uzgajati. koja se inače obavlja isključivo u ovlaštenom laboratoriju. do dubine uzimanja uzorka. ovisno za koju se kulturu radi analiza. određuju se kemijska. sadržaj humusa. Tek na osnovu pedološke analize dobit ćemo stvarnu sliku stanja naše parcele (glede njene opskrbljenosti hranjivim tvarima). Tek se nakon laboratorijskih ispitivanja može znati kakva je reakcija tla (pH). poroznost. makroelemenata. bez prethodne temeljite kontrole tla. Dakle. dok nekima bolje odgovara blago alkalna sredina. fosfora i kalija. bez provedbe pedološke analize. klor i silicij. Isječe se sloj debljine 3-5 cm i izvadi na lopati sa koje se odsječe po sredini isječak čija je širina 3-5 cm (oko 10 dag). 20 . dok u slučaju prekomjernog dodavanja. Mjesta za uzimanje uzoraka ne smiju biti uz rub parcele. u kojoj količini i kada nužno dodati tlu. s livada i pašnjaka poslije skidanja otkosa ili prije kretanja vegetacije. u velikoj mjeri je nepouzdana i može nanijeti veliku štetu. Međutim. procjenjuje se opskrbljenost tla fiziološki aktivnim hranjivima. te sukladno tomu donijeti pravu odluku o racionalnoj gnojidbi kojom utječemo na visinu prinosa. Međutim. biljkama su izuzetno potrebni i tzv. stabilnost strukture. tj. Njihov nedostatak prouzrokuje smanjenje prinosa ili različita oboljenja kod stoke. zračni kapacitet tla itd. mangan. Uz njih. s oranica nakon žetve usjeva pa do pripreme tla za sljedeći usjev (od srpnja do listopada). Kako pravilno uzeti uzorak tla? Uzimanje uzoraka tla odgovoran je posao te se sukladno tomu povjerava osobama koje shvaćaju značaj te radnje i poznaju tehniku pravilnog uzimanja.20. Stoga moramo biti svjesni činjenice kako je kemijsko ispitivanje tla temelj svake suvremene biljne proizvodnje. ali u principu je to od 0 – 30 i 30 – 60 cm. pa i ona od strane iskusnih stručnjaka. Iako ih biljke uzimaju u vrlo malim količinama. na ekonomski isplativu biljnu proizvodnju. u laboratoriju se po potrebi određuju i neka fizikalna svojstva tla kao što su: teksturni ili granulometrijski sastav. To su suštinska pitanja koja se najčešće postavljaju u poljodjelstvu i na koja je nužno odgovoriti da bi se zadovoljile potrebe biljnih kultura koje se uzgajaju. jednostavno rečeno. a zatim se lopatom ili ašovom zasiječe vertikalno s jedne strana. Sagledavanjem svih određivanih parametara stječe se prava slika o tlu i njegovoj plodnosti. od kojih se pravilno formira prosječan uzorak. biljke mnogo troše i sumpor. Najbolje je uzorkovanje vršiti kada je tlo slobodno. odnosno. Nakon ispitivanja u laboratoriju. Određivanjem još kalcija i magnezija. Uzorak uzet samo s jednog mjesta na ispitivanoj parceli ne bi mogao dati vjernu sliku stvarnog stanja u sadržaju hranjiva na čitavoj parceli. Kako biljke njih najviše i troše.60 i 60 – 100 cm. što je osnova za davanje preporuke koja je gnojiva. pri čemu treba paziti da se ne uzimaju s parcela koje su prije nekoliko mjeseci bile obilno gnojene. odnosno. uzorci se mogu uzimati i u drugo vrijeme. željezo. Svaki ozbiljniji poznavatelj navedene problematike može dati nekakav odgovor. Postupak pravilnog uzimanja uzoraka za ispitivanje Za uspješnu biljnu proizvodnju potrebno je tlo adekvatno opskrbiti osnovnim hranjivima. raspoređenih dijagonalno ili šahovski po cijeloj površini parcele ili koji su uzeti metodom cik-cak uzorkovanja. bakar. fiziološki aktivnih. Tako pojedine biljne kulture bolje uspijevaju pri kiseloj. Analizom se u laboratoriju dalje utvrđuju količine ukupnih karbonata i aktivnog vapna. Kod podizanja vinograda uzimaju se prosječni uzorci sa tri dubine i to od 0 . Pored navedenih. kao sporedni sastojci. moraju se dodavati u tlo u vidu gnojiva. niti u uvalama. propisuje se preporuka za optimalnu gnojidbu. samo se njegovom kemijskom analizom može saznati stvarno stanje opskrbljenosti tim tvarima. što je dovoljno za izbor pravilne ishrane bilja u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. diPl. kao ni na dijelu parcele gdje su stajali stajnjak ili mineralno gnojivo. Tako se na livadama i pašnjacima uzorkovanje vrši s dubine 0 – 10 cm (ili 0 – 20 cm). materijal za kalcificiranje ili gdje je bio stog sijena ili slame ili pak gdje je gorjela vatra. te najvažnijih biogenih elemenata: ukupnog dušika i biljkama pristupačnih. koji su i najvažniji u ishrani biljaka. mikro-elementi (bor. fizikalna i biološka svojstva tla. Oni su zastupljeni u dovoljnim količinama u tlu i u dodanim gnojivima.

Na ovogodišnjem Agritechu izlagalo je 250 izlagača iz IzraeB R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 la i drugih država.zaštita od bolesti i štetnika Piše: mR. te postupaka pri certificiranju po EUREPGAP-u . gnojidbu i sortiment.dr. 05. Članovi društva ispred Volkani Centra Na jednoj od brojnih istraživačkih stanica JAGODA . a osim toga kolege su imali priliku uspostavili veze s eminentnim znanstvenicima iz ove oblasti. ali se istovremeno obogatiti i saznanjima o povijesnim i kulturološkim bogatstvima Izraela. međunarodni sajam poljoprivrede koji je ove godine okupio najveći broj izlagača a i sajamske manifestacije su se odvijale na daleko većem izložbenom prostoru. koja polako uzima primat u proizvodnji voća na većini obiteljskih gospodarstava. Svakako. godine održan 16. Studijsko putovanje koje je osim posjeta Sajmu «Agritech» obilovalo i posjetima farmama i stanicama na kojima su izraelski eksperti održali čitav niz izuzetno kvalitetnih stručnih prezentacija. Sc. a posebno zaštita veliki problem. ivan oStoJiĆ U Tel-Avivu je od 09-11. 2006. Tihomir Miličević s Agronomskog fakulteta iz Zagreba. najnovijim saznanjima u rješavanju konkretnih problema iz zaštite bilja. boravak u Izraelu otvorio je nove vizije rješavanja mogućih problema iz oblasti zaštite bilja. a koja su bila fokusirana na najvažnije probleme iz oblasti integralne zaštite bilja u zaštićenom prostoru i na otvorenom. I one su dio sajma . upoznati se s naprednom poljoprivrednom proizvodnjom (u prilično limitirajućim klimatskim uvjetima) što je bilo naročito fascinantno.05. ing.29 Studijsko putovanje u Izrael Piše: doc. Danko Tolić. aida kohniĆ U organizaciji AC Sjemenarne Mostar u Mostaru je 02. a njih 17 predvodili su ministri ili njihovi zamjenici. predavanje nije moglo proći bez upita vezanih za agrotehniku. dR. Aida Kohnić djelatnica AC Sjemenarne te dipl.sc. Kako je jagoda relativno nova voćna vrsta koja se zadnjih nekoliko godina uzgaja na području Hercegovine. predavanju je nazočio veliki broj poljoprivrednih proizvođača kojima je tehnologija uzgoja.sajam poljoprivrede u Izraelu Piše: doc. Naši stručnjaci su se upoznali s iskustvima iz Izraela. ali su i na ovom putovanju mogli steći uvid u način povezivanja znanstvenog. Sc. doc. Veliki broj upita te duga rasprava potvrdili su opravdanost i potrebu stručnih predavanja na temu jagode. u šest velikih hala. Gosti predavači bili su istaknuti stručnjaci iz ove oblasti . Ovogodišnji Agritech je posjetilo 76 stranih delegacija. Gosti predavači Velik broj nazočnih proizvođača AGRITECH . Svim sudionicima studijskog putovanja. ivan oStoJiĆ Studijsko putovanje u Izrael članova Društva za zaštitu bilja u BiH bilo je od neprocjenjive važnosti kako s aspekta praktičnih saznanja u rješavanju konkretnih problema iz oblasti zaštite bilja tako i razmjene znanstvenih spoznaja s kolegama iz Izraela. rada stručnih službi i proizvođača u cilju ostvarivanja novijih zahtjeva u poljoprivrednoj proizvodnji. djelatnik Syngente. dR. 2006. na površini od oko 25000 m2. mr.s c. I ovogodišnji sajam poljoprivrede ostat će zapamćen po velikoj posjećenosti i mnogim inovacijama i novim tehnologijama u poljoprivredi. godine održano stručno predavanje o temi «Zaštita jagode od bolest i štetnika».

naj …. u SAD-u. iako su neki samonikli oblici izrazito kiseli. Najveći raspon krila Od svih živućih vrsta ptica najveći raspon krila imao je mužjak lutajućeg albatrosa (Diomadea exulans) koji živi na južnim oceanima s rasponom krila od 3. godine kod američkog žohara (Periplaneta americana) na kalifornijskom sveučilištu Brekeley.nekada vrlo skup začin Plod ovog papra iste je veličine kao i pravi papar i ima oštar okus. Budući da je vrlo trajno čak i u tropskoj klimi. Budući da ova vrsta podnosi i temperature do –10°C.63 m.sirovina za žvakaće gume Meso ploda sapoteje slatkog. naj. godine. Barbadoska trešnja .30 Peruanski papar . Većinom su iste boje kao i kod indijske ruže. no mogu biti i svjetlocrvene boje. a sintetički vitamin c je mnogo jeftiniji. rjeđe u jugoistočnoj Aziji. te u nekim područjima SAD-a. a ukupna masa najmanje 3630 tona. Uhvatila ga je u Tasmanijskom moru18. aromatičnog okusa i kašasto. Nekada se sapota više uzgajala. Indijska ruža .bogatstvo vitamina C Prvenstveno se uzgaja u američkom dijelu tropa i na Havajima. što je otprilike težina 890 slonova. nekada vrlo skup začin.4 km/h ili 50 dužina tijela u sekundi. U šarenim mješavinama papra mogu se i danas pronaći plodovi ovog papra. slađe sorte su se počele uzgajati i na velikim plantažama. pronađeno u američkoj državi California.09. Stoga se u tropima rado koristi kao božićni ukras umjesto božikovine koja je uobičajena u Sjevernoj Americi. jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3. Sapota . granje i korijenje. Usprkos svom nazivu ne potječe iz Indije. Drvo se srušilo u oluji 1905. često se koristi za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice. Ostaje niskog rasta i ima okruglaste listove duljine do 6 cm te nešto manje cvjetove čije latice izgledaju još jače zgužvane.. Najveća brzina bila je vrtoglavih 5. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Kukac koji se najbrže kreće Najbrži kopneni kukci su veliki tropski žohari iz obitelji Dictyoptera. a liske su šire i tamnozelene boje. Stoga ne čudi da se nekada često koristio kao zamjena za papar. dobro uspijeva u Sredozemlju. Brazilski papar čije grane ne vise. godine posada broda USNS Eltanin koji je istraživao Antarktik. uključujući i lišće. a zahtijeva vruće ljeto. od toga se uskoro odustalo jer blago aromatični plod nikada nije bio prihvaćen kao voće. Njene plodove vrlo rado jedu djeca.traženo drvo Indijska ruža nije samo omiljena ukrasno biljka već je vrlo traženo i cijenjeno crvenkasto drvo. već iz istočne Azije. Naj.. Obično se jede žlicom direktno iz nejestive kore. No. Najveće drvo Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek. Budući da skoro ni jedan drugi plod ne može nadmašiti njen sadržaj vitamina C. B R O J 4 4 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6 . 1965. iz vrste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens). Danas se one većim dijelom proizvode sintetski. također se često uzgaja ali i često podivlja. sa «zrncima» poput mekane kruške. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na granama. koja je izmjerena 1991.

Mostar Tel.com www./fax:++ 387 36 352-700 E-mail: info@sjemenarna.com .AC Sjemenarna Konjusi bb. sjemenarna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful