You are on page 1of 27

MJERENJE PARAMETARA ELEKTRIČNOG KOLA

MJERENJE INDUKTIVITETA
U uvodnom dijelu treba naglasiti da je induktivitet interesantan za analizu u kolima izmjenične struje. Kod ove analize treba razlikovati sopstveni induktivitet (strujno kolo sa jednim kalemom) i me uinduktivitet (me usobno djelovanje dvije prigušnice različitih strujnih kola).

Mjerenje induktiviteta metodom ampermetra i voltmetra
Induktivitet prigušnice (kalema) L može se odrediti koristeći definiciju reaktivnog otpora X L = ωL . Prema tome, dovoljno je izmjeriti napon i struju da bi se odredio induktivitet. Prigušnica induktiviteta L ima sopstvenu impedansu, koja ovisi od aktivnog otpora R i induktiviteta L. Udio induktiviteta je veći ako je viša frekvencija u strujnom kolu:
Z = R 2 + (ωL )2 . Žuberova metoda podrazumijeva mjerenje izmjeničnog napona U ~ i izmjenične struje I ~ radi odre ivanja impedanse Z te mjerenje istosmjernog napona U − i struje I − radi odre ivanja otpora R. Uzimajući u obzir rezultate mjerenja induktiviteta se može dobiti kao:

L=

1 2πf

 U~   I  ~

  − R2 .  

2

Ako se induktivitet mjeri na ovaj način dobijaju se velike greške mjerenja, koje su utoliko veće, ukoliko je veći udio aktivnog otpora R u impedansi. Uopšteno govoreći, metoda se može smatrati približnom, zbog toga što ukupna greška ovisi od grešaka četiri mjerenja (Slika1.). Dodatna greška je moguća ako se uzme u obzir greška mjerenja frekvencije.

1

Pr

A V V

A Hz

~

P R L

Slika.1. Mjerenje induktiviteta L mjerenjem napona i struje

Prema tome, uzimajući u obzir vrijednosti izmjerene na slici 1. dobija se:
1 L= 2πf  U~   I  ~ U    − _  .   I_    
2 2

Isprekidane veze na slici se koriste kada su aktivni otpor R, odnosno impedansa Z veliki u pore enju sa aktivnim otporom, odnosno impedansom voltmetra.

Mjerenje induktiviteta kalema sa feromagnetnom jezgrom
Predhodna metoda je potpuno neprikladna ako se radi o kalemima sa feromagnetnom jezgrom jer se pri izmjeničnoj struji javljaju dodatni gubici u feromagnetnom materijalu. Tada se koristi metoda sa mjerenjem napona, struje i snage (Slika 2.). U ovom slučaju odre uje se efektivni otpor induktiviteta mjerenjem u kolu izmjenične struje pomoću voltmetra, ampermetra i vatmetra. I u ovom slučaju treba voditi računa da li je impedansa Z velika u odnosu na impedanse ampermetra i strujnog namotaja vatmetra. Ako to nije slučaj ampermetar se spaja prije vatmetra i voltmetra. Bez obzira koja je varijanta u pitanju aktivni otpor kalema je jednak količniku snage i kvadrata izmjerene struje I 2 :
R= P I2 .

Vrijednost induktiviteta jednaka je:

2

2 2πfI I I I 2 Na kraju se može pisati da je: L= 1 2πf I 2 (UI)2 − P 2 . A W RA L ~ V RV R Slika 2. mjereni induktivitet je: LX = 1 ω C 2 = 1 4π f C 2 2 .L= 1 1 Z2 − R 2 = ω 2πf U2 P2 1 P − 4 = U2 −   . snagu i frekvenciju. 3 . Ako je poznata frekvencija f i kapacitet C. Rezonancija može da se realizira ili promjenom kapaciteta kondenzatora C ili promjenom frekvencije f (poznata vrijednost) sa poznatom vrijednošću kapaciteta C. Isto kao u predhodnoj metodi ova metoda nije dovoljno tačna jer treba izmjeriti četiri električne veličine: struju. Shema mjerenja po ovoj metodi data je na slijedećoj slici. U predhodnoj jednačini pod korjenom se nalazi razlika kvadrata prividne snage kalema i kvadrata aktivne snage. napon. Mjerenje induktiviteta kalema sa feromagnetnom jezgrom Mjerenje induktiviteta rezonantnom metodom Iz osnova elektrotehnike se zna da je uslov rezonanse: ω 2 LC = 1.

Prvo se u rezonantno kolo uključi kalem nepoznatog otpora induktiviteta LX. Ako se rezonansa uspostavila pri vrijednosti kapaciteta CS kondenzatora dobije se: L K = L − LS = 1 − LS . Tada će 4 .3. koji se mjeri. uzimajući u obzir sopstveni induktivitet kola L K . gdje je LX induktivitet koji se mjeri.Induktivitet se dobije. Rezonancija se uspostavlja podešavanjem ili frekvencije f ili kapaciteta CS. mjereni induktivitet će biti: LX = 1 4π f C X 2 2 − LK . Poslije se u kolo uključi induktivitet LX. Potom se umjesto LX stavi LS. koji se mjeri. Ako je zadržana konstantna frekvencija te se postigne rezonancija pri nekom drugom kapacitetu CX. mA C LX Slika . ne mijenjajući pri tome frekvenciju f i kapacitet C. a LK sopstveni induktivitet kola. Promjenom induktiviteta LS dovodi se kolo ponovo u rezonanciju. 4π f C S 2 2 pri čemu je LS poznati standardni induktivitet. Najčešće se koristi metoda zamjene. Mjerenje induktiviteta L kalema rezonantnom metodom Sopstveni induktivitet kalema LK može se izmjeriti kod rezonanse preko promjenjivog kondenzatora. kao: L = LX + LK .

A E iL RT R1 RA LX RX iL iL iL2 t1 t 2 i L1 t b) a) Slika 4. Mjerenje veoma velikih vrijednosti induktiviteta odre ivanjem vremenske konstante TL = L / R . Mjerenje induktiviteta korištenjem prelaznog procesa Ovaj metod je pogodan kod mjerenja velikih induktiviteta i sličan je mjerenju velikih otpora. Principijelna shema mjerenja data je na slici. Mostovi za mjerenje induktiviteta Mjerni mostovi su opisani u posebnom poglavlju tako da će ovdje biti dat samo kratak osvrt na mostove koji se primjenjuju za odre ivanje 5 . Treba izmjeriti. gdje je T = t 2 − t 1 i R = R 1 + R A + R X . Kao izvor može se koristiti akumulator velikog kapaciteta. za već utvr ene dvije vrijednosti struja vremena t 1 i t 2 .induktivitet promjenljive standardne induktivnosti biti jednak mjerenom induktivitetu: L SX = L X . tada je: L=R T i ln L1 i L2 . a) principijelna shema. b) promjena struje poslije uključivanja izvora E Ampermetar za mjerenje jačine struje i L treba imati mali unutrašnji otpor.

Most za mjerenje induktiviteta metodom pore enja Pri ravnoteži mosta vrijednosti R X i L X su: RX = LX = R 1R 3 − R. R2 Ovdje je R 1 promjenjivi otpor u koji je uključen i promjenjivi induktivitet kalema L1 .induktiviteta. Za napajanje ovih mostova koriste se izmjenični izvori pri čemu su odre ene grane mosta promjenjive kako bi se mogla uspostaviti ravnoteža i po modulu i po fazi. 6 . Slika 5. a) Most za mjerenje induktiviteta metodom pore enja Najčešće primjenjiv metod mjerenja nepoznatog induktiviteta je pore enje sa poznatim induktivitetom u mosnom spoju . Mjerni mostovi se temelje na metodi pore enja sa poznatim induktivitetima. R2 L1 R 3 . Za uravnoteženje mosta reguliše se R 1 i L1 .

kod uravnoteženih mostova. QX = ωL X = ωR 2 C. Maksvel – Vinov most se mnogo koristi za mjerenje induktiviteta namotaja sa dobrotom Q koja je manja od 10. Most Maksvel – Vina Uslovi ravnoteže mosta opisani su jednačinama: RX = R 1R 3 . suma faznih uglova suprotnih grana mosta mora biti jednaka: 7 . R2 L X = R 1 R 3 C.b) Most Maksvel – Vina (Maxwell –Wien) Za mjerenje nepoznatog induktiviteta Vin je predložio modifikaciju Maksvelovog mosta kao na slici: Slika 6. RX Induktivitet se odre uje pomoću kapaciteta visokog kvaliteta. koga je lakše napraviti. Ova gornja maksimalna granica za Q limitirana je time što. Ravnoteža se uspostavlja regulisanjem R 2 i C. nego etalonski induktivitet i stvara naznatno polje.

njihovi fazni uglovi jednaki su nuli. Most Heja Otpor R 2 spaja se serijski sa kapacitetom C. Kod velikog faktora dobrote QX otpor R 2 može biti veoma mali.) su: RX = R 1R 3 1 R R C . 8 . Struja kroz induktivitet sa visokim faktorom dobrote Q će zaostajati po fazi skoro za 90°. 2 1 R 2 1 + Qx 1+ 2 QX ωL X 1 . Uslovi ravnoteže mosta Heja (Slika 7.ϕ1 + ϕ 4 = ϕ 2 + ϕ 3 . QX = = RX ωR 2 C Nedostatak ovog mosta je što njegovo uravnoteženje ovisi od frekvencije. Taj ugao se mora uravnotežiti kombinacijom kapacitet – aktivni otpor. pa je skalu instrumenta nemoguće gradirati direktno u jedinicama induktiviteta. LX = 1 3 . c) Most Heja Slika 7. Kako su R 1 i R 3 aktivni otpori.

moguće je obezbjediti neovisnu ravnotežu za RX i LX. C2 L X = R 1 R 2 C1 .8.Most Heja se koristi samo za mjerenje kalema sa koeficijentom dobrote većim od 10 i ako se u jednačini za LX može zanemariti član Q −2 onda x vrijednost za nepoznati induktivitet ne ovisi od frekvencije i greška mjerenja je ispod 1%. mada je to moguće uraditi i sa R1 i R2.. a uslovi njegove ravnoteže su sljedeći: RX = R 1 C1 − R. Ako su R2 i C2 elementi koji se regulišu. Slika . d) Ovenov most Shema mosta Ovena data je na slici 8. Ovenov most Mjerenje me uinduktiviteta Koeficijent me usobne indukcije jednak je: 9 .

Ako su oba induktiviteta poznata ili ih je moguće izmjeriti dovoljno je odrediti koeficijent magnetskog sprezanja k. i1 i vidi se da je ovisan o ukupnom ulančanom sekundarnom fluksu. zbog slabije magnetske veze obaju namotaja u odnosu na vrijednost M = L 1 L 2 . jedan od me usobno spregnutih kalemova vezan je na izvor izmjeničnog napona i mjere se primarni i sekundarni naponi U1 i U 2 . a njegova vrijednost je k = 1 za idealnu vezu i k < 1 za nepotpunu vezu.M= N 2 Φ 12 . izražava se matematički uvo enjem faktora k. U1 10 . N 2 . Prema shemi na slijedećoj slici 9. Ovo važi za idealan slučaj kada je sav proizveden fluks jednog namotaja.magnetni otpor. odnosno sekundara. na primjer primarnog. čime se koeficijent M može prikazati jednačinom: M = k L1 L 2 . U tom slučaju je: N N L1 L 2 =  1 2  R m    = M2 . Ako je ωL 1 >> R L1 onda je za njegovo odre ivanje dovoljno izmjeriti dva napona. Koeficijent sprege je: k= U2 n. bio ulančan sa cijelim sekundarnim kalemom. µS Iz predhodne jednačine dobije se da je: M = L1 L 2 . Smanjivanje koeficijenta M.Rm = 1l .N1 .broj namotaja primara.   2 gdje je: . Koeficijent k se zove faktor magnetskog sprezanja. . koja vrijedi jedino za idealno magnetski povezane namotaje.

La L1 L2 Lb L1 L2 Slika 10. ≈ N1 L1 1 2 L2 ~ V L1 V U1 M U2 Slika 14. Odre ivanje me uinduktiviteta mjerenjem dvije induktivnosti Sa slike se vidi da je: L a = L1 + L 2 + 2 M .9. Drugi način odre ivanja me uinduktiviteta svodi se na mjerenje dvije induktivnosti prema slici 10. pa se dobije: k2 = ' U 2 U1 U 1 U '2 .gdje je n = N2 L2 . Odre ivanje me uinduktiviteta mjerenjem napona Za dobijanje tačnijih rezultata mjerenje može se ponoviti mjerenje sa zamjenom mjesta kalemova. i 11 .

). nazvan Kembelovo kolo (Slika 11. jωC M I1 L1 L2 ~ C V U2 Slika 11. 4 Pošto rezultat ovisi od razlike dviju veličina ovaj metod nije pogodan za male vrijednosti me uinduktiviteta. Odre ivanje me uinduktiviteta rezonantnom metodom Iz predhodne jednačine dobije se mjereni induktivitet kao: M= 1 .L b = L1 + L 2 − 2 M . Za slučajeve većih koeficijenata sprege pogodan je rezonantni način. pa se može pisati: jωMI1 + I1 = 0. Iz predhodnih jednačina može se pisati da je: M= La − Lb . (2πf )2 C Me uinduktivitet M dva induktivno spregnuta kalema može se odrediti i prema shemi na slici 12. Promjenom frekvencije ili promjenom kapaciteta C mogu se izjednačiti ova dva napona. 12 . Sekundarni napon me uinduktiviteta i napon na krajevima kondenzatora su u protufazi. mjerenjem napona i struje. Napon ravnoteže registruje se na voltmetru V koji je redno vezan sa sekundarnim kalemom i kondenzatorom C. U ovom slučaju struja izvora I1 prolazi kroz primarni kalem i kondenzator.

koji je praktično jednak indukovanoj elektromotornoj sili tj. pri čemu treba postojati mogućnost da se M e kontinualno mijenja u odre enim granicama. kojim se može regulisati jačina struje u kolu. Ako je pri tome poznata vrijednost frekvencije izvora napajanja. onda mjereći voltmetrom vrijednost napona na sekundaru. Izmjenična struja I 1 (u primaru) indukuje u sekundaru elektromotornu silu E 2 = ωMI 1 . 13 . Na sekundarnom dijelu priključen je voltmetar V sa velikim unutrašnjim otporom (elektronski voltmetar).R I1 M ~ A RA V RV Slika 12. Mjerenje me uinduktiviteta voltmetrom i amermetrom U primarnom kolu postavljen je ampermetar A i promjenjivi otpor R. ωI 1 Me uinduktivitet M dva induktivno spregnuta kalema može se odrediti pore enjem sa etalonskim me uinduktivitetom M e dva induktivno spregnuta kalema. dolazi se do vrijednosti: U2 . M= Shema ove metode mjerenja data je na slici 13. U 2 = E 2 i jačinu struje I1 u primarnom kolu.

osim napona i struje. Struja kroz kondenzator 14 .M R ~ Me N Slika 13. Mjerenje me uinduktiviteta metodom pore enja MJERENJE KAPACITETA Mjerenje kapaciteta mjerenjem napona i struje Mjerenje kapaciteta nekog kondenzatora pri niskim frekvencijama može se realizirati pomoću voltmetra i ampermetra (UI metoda) kao na slici 14. Mjerenje kapaciteta kondenzatora voltmetrom i ampermetrom Prema ovoj shemi. Hz V RA A RV C Slika 14. treba znati i vrijednosti frekvencije f zbog čega je u šemi postavljen frekvenciometar.

Može se koristiti mjerna shema gdje je. jer treba mjeriti sa tri instrumenta. Mjerenje kapaciteta kondenzatora rezonantnom metodom Shema veza data je na slici 15. u odnosu na kondenzator prvo vezan voltmetar pa potom ampermetar . ali je uobičajenija šema kao na slici 14. pa je kapacitet C kondenzatora jednak: C= I I . jer je impedansa ampermetra zanemariva u odnosu prema kapacitivnoj impedansi kondenzatora. ali je veoma praktična i lahka za primjenu.proporcionalna je frekvenciji. naročito za mjerenje većih kapaciteta. naponu i kapacitetu I = ωUC . Metoda nema veliku tačnost. Pri mjerenju treba koristiti napon sinusnog oblika. = ωU 2πf U Na slici 14 sistematska greška je mala. mA CX L Slika 15. Mjerenje kapaciteta kondenzatora rezonantnom metodom Pri postignutoj rezonansi induktivna i kapacitivna reaktansa u kolu postaju jednake po veličini: 15 .

ωL= 1 . Prvo se u rezonantno kolo veže standardni kondenzator čiji se kapacitet podesi na najveću vrijednost CSM i kolo se promjenom frekvencije ili induktiviteta dovodi u rezonanciju. Kod postupka dopune radi se na drugi način. Zatim se. Potom se paralelno sa CS veže nepoznati otpor CX i kolo dovodi u rezonanciju samo sa promjenom kapaciteta standardnog kondenzatora. Da bi se ovo spriječilo koristi se postupak zamjene i dopune (Slika 16. 4 π2 f 2 L Do rezonancije se može doći ili promjenom frekvencije f ili promjenom induktiviteta ili promjenom i frekvencije i induktiviteta istovremeno. 16 . I ovdje se rezonantno kolo dovodi u rezonanciju dva puta. umjesto CX ubaci CS. Podešena vrijednost CSX na standardnom kondenzatoru promjenljivog kapaciteta biće jednaka vrijednosti mjerenog kapaciteta CX: C X = C SX . ωC tako da je: CX = 1 .) Neka se prvo analizira postupak zamjene. Prvo se dovodi u rezonanciju sa mjernim kapacitetom CX bilo promjenom frekvencije bilo promjenom induktiviteta L. Mjerno kolo se dovodi u rezonanciju dva puta. Tačnost metode ometaju induktivne i kapacitivne veze me u elementima rezonantnog kola. Mjerni kapacitet CX biće jednak: C X = C SM − C SX . Promjenom kapaciteta CS kolo se dovodi u rezonanciju. Potrebno je imati standardni kondenzator promjenljivog kapaciteta CS čija maksimalna vrijednost mora biti veća od mjerenog kapaciteta CX. pri tome zadržavajući frekvenciju i induktivitet L nepromjenjenim.

Prema shemi na slici 17. kondenzatori CX i CN istovremeno se naelektrišu i prazne. U tom slučaju umiri se kazaljka galvanometra pri prebacivanju preklopke za punjenje i pražnjenje kondenzatora. Sve dok se most ne uravnoteži kod naelektrisavanja i pražnjenja kondenzatora kazaljka galvanometra pokazuje otklon.mA CX CS L Slika. T2 − T1 Ako se korisiti balistički galvanometar kapacitet se može odrediti koristeći istosmjerni most. Mjerenje kapaciteta C kondenzatora rezonantnom metodom Mjerenje kapaciteta metodom pražnjenja kondenzatora Mjerenje kapaciteta metodom naelektrisanja i pražnjenja kondenzatora slično je mjerenju velikih otpora sa vremenskom konstantom pražnjenja. Tada je: CX = CN R 2 . R1 17 . U ovom slučaju obavljaju se dva mjerenja na temelju kojih se može odrediti kapacitet: CX = 1 R N ln U1 U2 T1 T2 . Most je uravnotežen kada su jednake vremenske konstante τX=CXR1 i τN=CNR2. Koristi se shema na slici 17.16.

koji koriste pore enje sa definisanom mjerom. R3 CX = tgδ = ωC X R X . Za mjerenje kapaciteta koriste se tri tipa mjernih mostova i to: mostovi. Mostovi za mjerenje kapaciteta metodom pore enja sa poznatom mjerom dati su na slici 18. most Vina. Most Vina se mnogo koristi za mjerenje frekvencije i zato će biti analiziran u dijelu mjerenje frekvencije.R1 CX R2 1 CN 2 Slika 16. Uslovi ravnoteže mosta su: RX = R 1R 3 . U kapacitivnu granu mosta postavlja se promjenljivi otpor sa malim gubicima (predpostavlja se da su oni uključeni u otpor R1). most Šeringa. C1 je etalonski kondenzator sa unutrašnjim otporom R1. R2 C1 R 2 . 18 . Most istosmjerne struje za mjerenje kapaciteta sa balističkim galvanometrom kao instrumentom za detekciju Mosne metode mjerenja kapaciteta Ovi mostovi se koriste za mjerenje kapaciteta kod serijskog ili paralelnog spajanja otpora gubitaka.

Mostovi za mjerenje kapacitet pore enjem Za mjerenje kapaciteta sa velikim tangensom ugla dielektričnih gubitaka koristi se shema sa paralelnom RC vezom (Slika 8. 19 . a tangens ugla dielektričnih gubitaka je: tgδ = 1 ω C1 R Ovaj metod nije dovoljno tačan kod mjerenja kapaciteta sa malim tangensom ugla dielekričnih gubitaka – u tim slučajevima bolje je koristiti most Šeringa.b). I u ovom slučaju ravnoteža mosta odre ena je predhodnim jednačinama.a) b) Slika 18.

R3 CX = tgδ = ωC 2 R 2 . Most Šeringa Uslovi ravnoteže definisani su kao: RX = C2R 3 . Prije svega. kod mostova visokog napona s etalonima kondenzatora visokog napona. C1 C1 R 2 .Most Šeringa se mnogo koristi kod mjerenja kapaciteta i odre ivanja tangensa ugla dielektričnih gubitaka. Pošto je fazni ugao izme u C2 i R3 jednak gotovo 90° C2 može biti mali promjenljivi kapacitet. Ako se uspostavi ravnoteža pri R2a i C2a potom se spaja napoznati kapacitet ili induktivitet na 1 20 . Shema mosta je dat na slici 19. Koristi se. tako er. Ovdje je C1 etalon kapaciteta sa malim tangensom ugla dielektričnih gubitaka. Rx ili induktivitet Lx. Rx. most se uravnoteži bez spajanja nepoznatih komponenti na 1 i 2 i to se vrši regulisanjem R2 i C2. Shemom na slici 20. Slika 18. mogu se mjeriti nepoznati kapacitet Cx. C2 i R2 regulacioni kapacitet i otpor koji se koriste za uspostavljanje ravnoteže.

Slika 20. Uslovi ravnoteže su R X = ω 2 C 2 (R 2a − R 2b ) 2a LX = − ω2 CX [ ] −1 . Mjerenje metodom zamjene sa paralelnim uključivanjem nepoznatih elemenata MJERENJE FREKVENCIJE Frekvencija se definiše kao broj ciklusa u jedinici vremena odnosno kao recipročna vrijednost trajanja jednog ciklusa: 21 .i 2. C X = C 2a − C 2b . −1 [ ] = [ω −1 2 (C 2b − C 2a )] . a R2 i C2 se mijenjaju do uspostavljanja ravnoteže mosta i dobije se R2b i C2b.

Kao što se vidi sa dijagrama (Slika 21. Kod ove vrste mjerenja razlikuju se tri vrste shema.) jačina struje u grani sa aktivnim otporom R neće ovisiti od frekvencije f i biće stalna i približno jednaka: I1 = I R = U . R Hz R U C a) 22 . a drugi preko kondenzatora C (Slika 21.f= 1 .a. U prvom slučaju se jedan od kalemova instrumenta vezuje na napon preko otpora R.). preko dvije Grecove sprege. T Logometarski mjerač frekvencije U ovom slučaju logometar (instrument sa unakrsnim kalemima) spaja se na mjereni napon. čija se frekvencija mjeri.b.

ωL Struja kroz kondenzator raste proporcionalno frekvenciji: I 2 = 2πfUC . U drugom slučaju se jedan od kalemova instrumenta vezuje na napon preko induktivitet induktivnosti L. Skretanje kretnog organa biće u ovisnosti od količnika jačina struja kroz kalemove: I α = f 1 I  2   = f (2πfRC ) = f (kf ) . a drugi preko kondenzatora C (Slika 22. Struja kroz induktivitet opada sa porastom frekvencije: I1 = U . dok struja IC raste sa povećanjem frekvencije. odnosno kazaljka će stati. Pri frekvenciji fn ove su struje jednake.a. pa su i njihovi momenti jednaki.   Sa dijagrama se vidi da je struja IR=const.b.I IC IR fn f b) Slika 21. 23 . Osjetljivi instrument je dat na slici 22.). Pojednostavljena shema jednog logometarskog mjerača frekvencije i pripadajući dijagram osjetljivosti Jačina struje kroz drugi kalem instrumenta ovisiće od frekvencije i biti proporcionalna njoj: I 2 = ωUC = 2πfUC . Kao što se vidi sa sheme i dijagrama i struja IC i struja IL ovise od frekvencije.

Kada su struje odnosno momenti. Shema veze jednog logometarskog mjerača frekvencije i pripadajući dijagram osjetljivosti f f Kao što se vidi . koji djeluju na unakrsne kalemove jednaki. frekvenciometar će pokazivati nazivnu frekvenciju.   ( ) Hz L U C a) I IL IC n b) Slika 22. ugao skretanja pomičnog organa ovisi od kvadrata frekvencije pa je samim tim ovaj tip instrumenta osjetljiviji. 24 .Skretanje kretnog organa instrumenta sa unakrsnim namotajima ovisi od količnika: I α = f 1 I  2   = f 4π 2 f 2 LC .

a.Osjetljiviji instrument koji ima uži opseg mjerenja . Hz L L1 U C a) I IL ILC b) fn f0 f Slika 23. a drugi preko serijske veze kondenzatora C i induktiviteta L (Slika 23. čije pokazivanje ne ovisi od oblika krive mjerenog napona dat je na slici 23. U trećem slučaju se jedan od kalemova instrumenta vezuje na napon preko induktivitet induktivnosti L1. Osjetljivi instrument je dat na slici .b.23. Shema veze jednog logometarskog mjerača frekvencije i pripadajući dijagram osjetljivosti 25 .).

Kao i u predhodnom slučaju u jednoj grani. Mostovi za mjerenje frekvencije Na slici 24. R1 R2 C3 R3 R4 C4 fx Slika 24. Most Vin-Robinsona za mjerenje frekvencije 26 . ωL 1 U drugoj grani se nalazi redna veza induktiviteta i kapaciteta (L-C) što predstavlja oscilatorno kolo sopstvene rezonantne frekvencije f0. jačina struje u njoj opada sa rastom frekvencije približno po formuli: 1 . R 2 R 4 C3 ω= 1 R 3 R 4 C3C 4 . Uslovi ravnoteže ovog mosta su: R1 R 3 C4 − − =0. gdje se nalazi induktivitet L1. koja je veća od frekvencije fn. približno: I1 ≈ I2 ≈ 1 ωL − 1 ωC . dat je Vin-Robinsonov (Wien-Robinson) most. pri kojoj su oba kretna momenta unakrsnih kalema ma usobno jednaki po veličini. Struja u drugoj grani je.

RC Prilikom pažljivog odabira elemenata mosta čisto sinusoidalnog napona maksimalna greška ne prelazi 0.) C1 L1 R1 R2 R1 R4 Slika 25. U upotrebi je i rezonantni most (Slika 25. R4 i f= 1 2π L 1 C 1 . Shema rezonantnog mosta Uslov rezonancije ovog mosta je:  1   R 1 + jωL1 + R 4 = R 2 R 3 . 27 .1%.  jωC1    odakle je: R1 = R 2R 3 .U predhodnoj jednačini korisno je ispuniti sljedeće odnose: R1=2R2. Tada važi da je: ω= 1 . R3=R4=R i C3=C4=C.