Green Garden broj 54 sijeanj / veljaa 2008.

godina VIII cijena 3 KM

Forzicija i potentila Proljetne lukovice Zainsko i ljekovito bilje Dresiranje pela Naklijavanje krumpira

Urednikova rije
Pred vama je prvi ovogodinji broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, vinarstva, povrarstva, ratarstva, pelarstva i cvjearstva. Meutim, u ovom broju naeg poljoprivrednog glasila donosimo i niz reportaa s terena koje, pored ostalog, govore o proizvodnji batata u Hercegovini kao i proizvodnji mostarskog kiselog kupusa te uzgoju krizantema i inila na podruju Ljutog Doca. Osim toga, na stranicama posveenim zatiti bilja moete proitati lanak o vrlo opasnom ilogrizu, tetniku koji je u Hercegovini i Dalmaciji tete poeo nanositi i sve prisutnijoj ukrasnoj vrsti lovor vinji. Pored navedenih aktualnosti ne propustite proitati stranicu posveenu vezanju vinove loze i voaka, a uz to moete saznati sve o GRIPLLE nainu vezanja armature u vinogradima i vonjacima. A ako ve uspijete proizvesti kvalitetno vino, doznajte sve o nainu njegovog posluivanja, kao i to to podrazumijeva te obuhvaa kultura pijenja vina. Meutim, na naim stranicama nita manje nisu interesantni prilozi iz cvjearstva na kojima moete doznati koji su to atraktivni zimski ukrasi vrta. Nadalje, tu je zanimljiv lanak o forziciji i potentili koje se u posljednje vrijeme sve intenzivnije koriste za oplemenjivanje odnosno ukraavanje zelenih vrtnih povrina. Ali ni to nije sve jer stranice iz cvjearstva dovravamo prilozima o lukovicama koje se koriste za nadolazeu proljetnu sadnju. Iako je zima na izmaku, u povrtnjaku moe biti jo ivo pa stoga koje vrste povra moete sijati odnosno saditi proitajte u preporuenom kalendaru sjetve. Kako je u tijeku proizvodnja presadnica povra od velike koristi bit e prilozi o dopunskom osvjetljenju rasada, kao i znaaju koritenja kontejnera i supstrata za sjetvu i uzgoj presadnica. Pored toga, doznajte koji je glavni uzrok pojave gorine plodova koja se redovito pojavljuje u uzgoju krastavaca. A poto je vrijeme sadnje krumpira, doznajte kako spomenuti sjemensko sadni materijal na pravilan nain naklijati, to je preduvjet ostvarivanja toliko eljenog visokog prinosa. Uz krumpir se u Hercegovini zimi tradicionalno uzgaja i ratika te u posljednje vrijeme rikula, zbog ega lanci o njima zasigurno nee proi nezamijeeno. Povrh toga, za sve brojnije hercegovake pelare donosimo i lanak o otrovanju pela, kao i prilog o njihovom dresiranju. Meutim, kako ni to nije sve, ipak vam preporuamo da sami detaljno prelistate na i va GREEN GARDEN, a ukoliko smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
FORZICIJA I POTENTILA 4 JAGLACI 5 LUKOVICE ZA PROLJETNU SADNJU 6 EGZOTE IZ LJUTOG DOCA 7 ZIMSKI UKRASI VRTA 8 VRTOVI U STAKLENKAMA I BOCAMA 9 ZAINSKO I LJEKOVITO BILJE 10 DOPUNSKO OSVJETLJENJE ::: MOSTARSKI KISELI KUPUS 11 HERCEGOVAKA RATIKA 12 POVRTNJAK KRAJEM ZIME 13 BATAT NA HERCEGOVAKI NAIN 14 NAKLIJAVANJE GOMOLJA KRUMPIRA 15 ILOGRIZ 16 IV. SIMPOZIJ O ZATITI BILJA 17 RIKULA ::: TIKVE IZ UMIROVLJENIKOG POVRTNJAKA 18 VEZANJE VINOVE LOZE I VOAKA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 GRIPPLE 21 OSNOVNA GNOJIDBA MASLINA 22 NARANA ::: PREDAVANJA ZA POLJ. PROIZVOAE 23 KOJA GNOJIVA SU NUNA PENICI 24 DRESIRANJE PELA 25 NOVE KLOPKE ZA SUZBIJANJE MIEVA I TAKORA 26 OTROVANJE PELA 27 KULTURA PIJENJA VINA 28 KUNI ILI ZEC 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

FORZICIJA I POTENTILA ESTI STANOVNICI PARKOVA

Svojom izuzetno utom bojom cvijeta poetkom proljea, mnoge parkove i vrtove vraa u arenu oazu proljetnih boja. Iako prije cvjeta nego lista, Forzicija zauzima znaajno mjesto meu grmolikim biljnim vrstama.
Pie: StaniSlava Rotim

rojni krianci i ukrasni oblici prepoznatljivi su po utim cvjetovima koji u travnju i svibnju, prije listanja, ispunjavaju cijeli grm. Kad zavri s cvatnjom, razviju se gusti, tamnozeleni listovi. Sorte uspravna rasta prikladne su za oblikovanje, pa se vrlo esto koriste i kao ivice. Grane c cvjetnim pupoljcima mogu se krajem prosinca ubrati i staviti u vazu na toplo da bi procvale. Forzicija se sadi pojedinano ili skupno vie biljaka. Vrlo su skromne u zahtjevima prema tlu, ali zahtijevaju puno svjetla da bi bogatije cvale. Brzog su rasta. Orezuju se neposredno nakon cvatnje, prije nego ponu rasti novi izboji. Ocvali izboji se ukla-

Grm Potentile

loenicama u srpnju, te nagrtanjem i dijeljenjem busa. Potentila fruticosa niska je i gusta rasta, 70-150 cm. Cvate od travnja do listopada. Boja cvjetova ovisi o sorti, a najee se kree u nijansama ute, ruiaste, naranaste i crvene. Plodove jedu ptice, pa je to jedno od rjeenja kako ih privui u vrt. Povremeno je potrebno provoditi rezidbu zbog pomlaivanja i to u proljee prije kretanja vegetacije, a biljka se poree do tla. Pomlaena biljka cvjetat e puno kasnije, obino krajem ljeta, i sve do prvih mrazeva. Potentila fruticosa var. arbuscula gotovo da pue po tlu pa je pogodna za kamenjare. Cvjetovi su krupni, blistave ute boje. Potentila fruticosa var. mandshurica ima sivozeleno lie i bijele cvjetove koji se pojavljuju od svibnja do rujna.

Vrste u uzgoju

Grm Forzicije

njaju, a reu se iznad snanog i zdravog pupa. Forzicija se razmnoava zelenim i zimskim reznicama.

Najee zastupljena je Forsythia x intermedia, snanih uspravnih grana, nalik ibama i cvjetova u u malim skupinama du cijelih izboja. Naraste do 3 m visine. Sorta Spectabilis tamnije utim cvjetovima zauzima vodee mjesto. Vrsta Forsythia suspensa ima uspravne i tanke grane koje nakon nekog vremena, kad biljka stasa, poinju se savijati u obliku lukova. Naraste 1,5 do 3 m visine. Gusti cvjetovi svijetloute su boje. Vrlo esto se sadi pojedinano na travnjaku, gdje do izraaja dolazi sva njena ljepota. Grmolike potentile nerastu vie od 1 metra, pa su prikladne za male vrtove. Vrlo su cijenjeni i niski oblici kao pokrivai tla i biljke za kamenjar. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju od ranog proljea do konca ljeta, te gusti, ipkasti listovi. Potentila se sadi pojedinano ili u skupinama. Uglavnom slui za niske, cvatue ivice te kao okvir za gredice. Nema posebnih zahtjeva za tlom, pa joj odgovara prosjena vrtna zemlja. Potentila se razmnoava reznicama stabljike u lipnju, po-

Najee vrste

POTENTILA

Cvijet Potentile

Sadnice Potentile

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

Jarke boje cvijeta jaglaca

vrt. Stavite ih na polusjenovito mjesto. Ako ih posadite u vlanu zemlju bogatu organskim tvarima, sljedee proljee e ponovno procvjetati. Prilikom presaivanja vee grmove moete razdvojiti. Jaglace moete posaditi u jednu veu posudu s drugim cvijeem otpornim na hladnou. Na dno posude stavite neto za drenau (npr. ljunak) u visini od nekoliko centimetara. Posudu ispunite kvalitetnim supstratom. Malo strpljenja i mate bit e dovoljno da zablista dobra kombinacija. Zemlju moete prekriti mahovinom i zalijevajte kada je ona posve suha. Dobro rastu u obinom, hranjivom i vlanom vrtnom tlu u polusjeni ili na suncu. Maliranje u proljee, zalijevanje ljeti, uklanjanje suhih ocvalih cvjetnih glava, neke su od osnovnih mjera. Okruite ih dobrim susjedima koji e im pruiti zatitu, a nee zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro e se snai meu lukovicama (narcisi, irisi, zumbuli, afrani), mauhicama, tratinicama, pepeljugom

JAGLACI zimski ukrasi u vrtovima

Vjesnici proljea u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu predstavljaju pravo malo udo. Prve cvjetne vrste koje uz mauhice ukraavaju vrtove u zimskim danima su jaglac. Svojom ljupkou i svjeinom uspijevaju zainteresirati mnoge, pa i one koji nisu ljubitelji cvijea.
Pie: JoSiP BRklJaa, ing.
atinsko ime Primula (primus-prvi) odnosi se na ranu cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat vrstama, koje se odlikuju velikom raznolikou oblika i boja. (kaun, jaglac, jagorevina, kao da je mnotvo imena - slijedilo mnotvo vrsta.) Postoje njene primule za zatvorene prostore, vrste koje vole vodu za movarne vrtove, zbijeni i minijaturni tipovi za kamenjar, te vrste osobito prikladne za vrtne gredice. Jaglac je vrlo zahvalne trajnica, niskog rasta. Listovi su dosta iroki, hrapavi s udubljenom nervaturom, a cvat se sastoji iz mnotva sitnih cvjetova. Korijen je vrlo kratak i ne ide duboko u tlo. Primula spp.-hibridi, kojih u posljednje vrijeme ima u svim bojama i oblicima, su vrijedne pretproljetne trajnice, koje cvatu veoma rano. Sadimo ih u vrtove, ali i u sanduie i lonce pa su i sobne biljke. Razmnoavaju se dijeljenjem nakon cvatnje i sjemenom u jesen. Najee ih nabavljamo u punom cvatu i samo presaujemo. 12 do 14C. Posebno e dobro uspijevati u zimskom vrtu ili uz prozor. Ne podnosi preobilno zalijevanje, ali ni zasuivanje korjenove bale. Koristite iskljuivo meku vodu. Prihranjujte svakih 10 dana tekuim mineralnim gnojivom za cvjetnice. Uz pravilnu i briljivu njegu jaglaci e u dobro osvijetljenoj, prozranoj i svjeoj prostoriji cvasti dva mjeseca. Kada zavri period cvatnje, nemojte bacati jaglace koje ste drali u kui, ve ih presadite u

Uzgoj na balkonu

JAGLACI U VRTU

Ako ih drimo u kui, moramo imati na umu da se radi o izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgovara neka hladnija prostorija, u kojoj temperatura nije via od

Uzgoj jaglaca u zatvorenim prostorima

Cvjetovi bijele boje su posebno zanimljivi BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi zimskog cvijea istiu jaglace koji se sve vie trae kako za sadnju u vrtovima tako i posudama. U ponudi su sadnice razliitih boja. *** Jaglac kao ljekovita biljka koristi se u lijeenju plunih bolesti, nesvjestice, lupanja srca. aj od cvjetova poveava broj crvenih krvnih zrnaca. Lijei zaepljenost, histeriju. Uzima se korijen: tri etvrtine lice, na tri decilitra prokljuale vode- tri puta dnevno po alicu

Lukovice za proljetnu sadnju

Pie: goRan JuRilJ, diPl. ing.

rilikom sadnje lukovicu vrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa zemljom. Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zrani dep pa se ne moe ukorijeniti. Dubina sadnje: openito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta vea od veliine (promjera) lukovice. Najei razmak sadnje je 8 do 10cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 navie iste vrste. Tako ete dobiti mnogo ljepu sliku. Dahlia hybrida (dalija, georgina) Vladarica vrtova od konca ljeta pa do prvih jesenskih mrazeva. Bogatstvom oblika i boja plijene nau pozornost u vremenu kada je veina vrsta ve ocvala. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo je na mraz, pa ih sadimo kad proe opasnost, od konca oujka do sredine travnja. Iznad svega, dalija je vrlo prilagodljiva biljka. Iako voli humusno-ilovasto tlo, rast e gotovo svugdje. Voli sunce, ali e uspijevati i u polusjeni. Zadebljalo korijenje ili, kako je uvrijeeno rei, gomolj, sadi se na dubinu 15cm, tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5cm. Gredica samo za dalije je idealan nain uzgoja, ali one e se snai meu trajnicama na rubnom dijelu gredice, ak i u kamenjaru ili u balkonskom sanduiu (patuljaste vrste). U sunim podrujima, uz obilno zalijevanje dobro je oko biljaka

Ove lukovice mogu se saditi od oujka do svibnja. Sada je vrijeme za planiranje i kupnju. Ukrasne lukovice ne podnose teka zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu.

Ljiljani su posebno traeni

u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednog cvjetnog klasa ne traje due od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, meusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. Osim kao vrtno cvijee izvrsne su i za rez. Lilium sp. (ljiljani, krin) Reputacija teko uzgojivih biljaka, danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veliini cvijeta, snazi i otpornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veliina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaa cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke ine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunano mjesto, stabljike e se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ete nepravilne biljke. Za razliku od

Veliki izbor proljetnih lukovica

staviti sloj sjeckane kore drvea (oko 5cm), koji e sprijeiti brzo isparavanje vode. Gladiolus sp. (gladiola) Dostojanstvenost njenih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna znaajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i esterolatini cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim

nijansama duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih. Sade se na sunano mjesto, zatieno od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 1013cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

7
cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili meu niske pokrivae tla. Lukovice nemaju zatitni omota pa se lako osue, o emu moramo voditi rauna. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vrak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presaivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posaeni. Freesia hybrida (frezija) Svojom ljupkou i opojnim mirisom dotiu i osvajaju. Vrlo dobro poznate kao cvijee za rez, a manje su poznate vrtne frezije. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom
Cvjetovi Frezije

poinje naa avantura. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zatieno od vjetra, a tlo plodno

i ocjedito. Sade se u skupinama, na dubinu 5 do 8 cm, a razmak izmeu gomolja je 10 cm. Iz svakog gomolja potjerat e 4 do 6 cvjetnih stapki, svaka sa 10 do

15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne reemo, potjerat e nove cvjetne stapke, nakon to se prve osue. Redovito zalijevanje je dio koji se ne preskae u uzgoju fezija.

Pie: nino Rotim, diPl.ing.

EGZOTE IZ LJUTOG DOCA

Da je Ljuti Dolac po mnogo emu zanimljivo i interesantno selo, u Hercegovini je ve poodavno znano. Meutim, da se u tom istom selu nalazi veliki broj vrijednih ljudi koji se intenzivno bave poljoprivrednom proizvodnjom malo je poznato. Naime, posjetili smo, po naem sudu, tamonjeg najveeg i najmarljivijeg poljoprivrednog proizvoaa koji na svom imanju uzgaja razliite biljne i ivotinjske vrste. Ipak, svakako moemo izdvojiti uzgoj inila i rezanih krizantema. A kako spomenuti gospodin, Ilija Andai, i sam kae: Rad u poljoprivrednoj proizvodnji iznimno je teak i mukotrpan. On zahtijeva svakodnevnu prisutnost i trai mnogo odricanja. Tim vie to sam na svom gospodarstvu podigao objekt u kome je smjeteno ak 1000 inila od ega je 300 enki u rasplodu. Osim toga, posjedujem 700 m2 plastenika u kojima organiziram proizvodnju 14.000 rezanih krizantema. Krizanteme zavravaju u mostarskim cvjearama koje ih koriste za pravljenje ikebana tijekom blagdana Svi svetih. I to je najvanije, problema s prodajom nemam, te svu proizvodnju krizantema bez potekoa plasiram na trite. Osim toga, u ovom hercegovakom selu koncentriran je i veliki broj drugih proizvoaa krizantema pa je njihova proizvodnja postala svojevrstan sezonski obiteljski biznis. Tako se po procjenama gospodina Andaia na podruju Ljutog Doca svake godine proizvede izmeu 40.000 i 50.000 rezanih krizantema, jer je svaka zarada vie nego dobrodola. Meutim, ona nipoto nije dola na lagan nain iz razloga to je, barem po rijeima ovog iznimno vrijednog i marljivog proizvoaa cvijea, tijekom pet mjeseci u plasteniku potrebno prosjeno provesti 4 radna sata dnevno. Pa tko voli neka i izvoli...

Gosp. Ilija Andai u berbi krizantema

U poslu pomau i djeca BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

ZIMSKI UKRASI VRTA

Pie: JoSiP BRklJaa, ing.

Plodovi Ilexa

I planika se ima ime pohvaliti

Veina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje, jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese ivost u taj smiraj. Svojim cvjetovima, plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama unosi ivost u vaem vrtu zimi.
U slobodnoj prirodi (samonikla) zakonom je zatiena od 1961. g. Vrsta ima mnotvo sorti koje se natjeu u svojoj posebnosti: Bacciflova - ima ute plodove Golden Milkmaid & Lawsoniana - imaju listove proarane uto-zelenim nijansama, s glatkim rubom Golden Qeen-uto obrubljeni listovi Ferox- listovi prekriveni bodljikama Ukrasnu vrijednost daje i kora koja se ljuti. Visina do koje planika moe izrasti je 1-3m. Podnosi svako vrtno tlo. Prikladna je za sunane poloaje, ali podnijet e i polusjenu. Sadimo je u proljee ili jesen. Dobro je posaditi nekoliko biljaka zajedno radi opraivanja. Obrezivanje nije nuno, ako je potrebno, to obaviti u jesen. Moe posluiti i kao pokriva tla, a grane koje prua po tlu lako se zakorjenjuju i tako iri. Sadi se u jesen ili rano proljee. Orezivati u proljee ako je potrebno. Vrsta J.nudiflorum je vrlo popularan zimski jasmin sa njeno utim cvjetovima.

Ilex aquifolium

Crvene bobice boikovine na podlozi od sjajnog, zelenog lia daju privlanost vaem vrtu od listopada do sijenja. Boikovina sporo raste, ali doivi duboku starost. Podnosi svako vrtno, dobro propusno tlo. Uspijeva na osunanim ili lagano zasjenjenim mjestima, zatienim od jaeg vjetra. Vano je zapamtiti da su skoro sve sorte ili muke ili enske biljke (jednodomna biljka), to znai da ih moramo saditi u skupinama, da osiguramo stvaranje bobica. Sorta J.C. van Tolje samooplodna i moe ii samostalno. Boikovina se obino uzgaja kao grm, ali s vremenom moe izrasti i u malo stablo. Iako je ne treba redovito orezivati, podnosi i otro orezivanje, pa se esto koristi za ivicu. Ljeti orezujemo pojedinane grmove, ivicu u proljee.

selekcije-boikovina, boika

Gaultheria sp.
Vrsta Gaultheria procumbens. Otporna na hladnou. Trai polusjenovite lokacije i vlano tlo bez vapna. Prikladna za sadnju ispod biljaka kao to su rododendroni i kamelije. Ne prerasta visinu pedlja (oko 12 cm). Ima ovalne koaste listove, sjajne i tamnozelene. Cvate zvonolikim ovjeenim cvjetovima bijele boje, slinim cvjetovima urice. Cvatnja se protegne u jesen, kada se na biljci nalaze istovremeno s plodovima, a listovi u to vrijeme poprimaju crvenkastu boju. Sredinom ljeta moemo odrezati svaku treu stabljiku da bismo potaknuli novi , snaniji rast. Biljka se moe uzgajati i bez rezidbe.

gaulterija

Jasminum azoricum
Poluotporna vazdazelena penjaica, s brojnim mirisnim cvjetovima. Znak prepoznavanja jasmina je oblik cvijeta; kratka cjevica i bijele latice u obliku zvijezde. Vrijeme cvatnje je ljeto, a u krajevima s blagom klimom gotovo cijelu godinu. Prema tlu nema posebnih zahtjeva, pa e uspijevati u svakom dobro propusnom vrtnom tlu. Najbolje ga je posaditi uz zatieni zid na junoj strani. Jasmin je povijua pa mu treba osigurati oslonce uz koji e se privezati. Naraste visok 3-5m.

jasmin pravi

Arbutus sp.

Vrsta koja se najee moe nai u rasadnicima je A.unedo. Samonikla prisutna je na cijelom Sredozemlju. Ovaj lijepi vazdazeleni grmi otkriva svoju neobinost u jesensko-zimskom periodu. Bijeli cvjetovi skupljeni u cvat pojavljuju se zajedno s plodovima, koji su bili cvjetovi prethodne godine. Plodovi su bezukusni, naranasto-crveni, u narodu poznati pod imenom maginje.

planika, jagodnjak

Cvijetovi Jasmina

Ukrasni plodovi Glauterije BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

VRTOVI U STAKLENKAMA I BOCAMA

Pie: JoSiP BRklJaa, ing.

Uzgoj biljaka u bocama ili drugim slinim posudama zahtijeva puno panje ali i strpljenja. Dobro i pravilno posaene biljke u boci privlai veliku pozornost, a s druge strane ne zahtijeva posebnu njegu.
postavite biljku drei je izmeu dva tapia, a onda ju polako uvrstite. Nakon sadnje biljaka prekrijte kompost tankim slojem sitnog pijeska. Po stranicama posude ulijte malo vode, kako bi sa stakla isprali eventualne ostatke zemlje i ovlaili kompost. Biljke u terariju lagano ovlaite prskalicom. Nakon sadnje posuda jedno vrijeme ostaje nepoklopljena (nekoliko sati), a nakon toga se stavlja ep ili poklopac. Ako se unutranjost staklene posude ili boce zamagli, a magla se kroz dulje vrijeme ne povue, otvorite posudu i pustite da se posuda prozrai. Promjene u temperaturi zraka uzrokuju privremenu kondenzaciju, ali kada su biljke zasaene i kada se zrak u boci ustali, daljnje zalijevanje i prozraivanje postaju nepotrebni. Ovakav vrt postavite na mjesto do kojeg dopire dovoljno jaka svijetlost, ali obratite pozornost da ne bude pod izravnim utjecajem sunanih zraka. To je najee u blizini prozora.

Priprema boce za sadnju Prije same sadnje biljaka boca se mora pripremiti za sadnju. Bocu ili posudu prvo isperite vodom i deterdentom. Nakon toge je ponovno napunite vodom u koju ste dodali malo varakine ili nekog drugog dezinfekcijskog sredstva kako bi se unitile gljivice. Potom bocu ponovno dobro isperite i osuite. Biljke za vrtove u boci Vrtovi u boci ili posudama idealni su za njene biljke, posebno za one kojima je potrebna velika vlanost i one koje su osjetljive na propuh i suh zrak. Osim toga, izbor se odnosi na biljke koje sporije rastu, kako im posuda ubrzo ne bi postala pretijesna. Cvatue biljke treba izbjegavati jer je ocvale cvjetove teko uklanjati, te e trunuti unutar posude. Prije sadnje biljaka provjerite jesu li posve zdrave i nema li na njima tetnika. Biljke pogodne za sadnju u boci su: Adiantum raddianum i A. Hispidulum brazilski gospin vlasak Begonia bowerii tigrasta begonija Cryptanthus spp. zemaljska zvijezda Ficus pumila minima minijaturni puzajui fikus Fittonia verschaffeltii i F. V. argyroneura fitonija i srebrenastoilna fitonija Pellaea rotundifolia okruglolisna paprat Peperimia caperata smaragdna peperonia Selaginella kraussiana i S. martensii papratnjae puzavice

no to treba naglasiti jest da je pravilan izbor biljaka i posude od presudne vanosti. Za vrt u boci ili terarij mogu se koristiti razliite staklene posude, raznih veliina i oblika (razliite staklene boce, razliite staklenke, zdjele i akvariji za ribice, vee ae od konjaka i dr.). U prodavaonicama cvijea i opreme za cvijee mogu se pronai staklene posude razliitih boja (zelene, ute, smee) posebno raene za vrtove. Koristite isto prozirno staklo ili ono diskretno obojeno.

Njega biljaka u posudi

Nakon odabira posude slijedi sadnja biljaka. Biljke se sade u potpuno suhe posude. Na dno posude najprije se stavlja sloj sitnog pijeska do visine 2,5 cm. Ako se koriste boce s uskim grlom, za sipanje pijeska koriste se lijevci od kartona. Na pijesak se dodaje sloj treseta debljine 5-8 cm. Ako je otvor na posudi vei sadnja je jednostavnija, a svakako najlaka ako u posudu moemo uvui aku. Za sadnju u bocama uskog grla koristi se poseban alat koji se najee improvizira. Najee se na tapi privrsti mala liica koja uveliko olakava sadnju. Prije same sadnje potrebno je napraviti plan i raspored biljaka u boci. Pazite na to kako e boca biti izloena da li e se vidjeti samo s jedne strane ili cijela. Odabranu biljku za sadnju pripremite na nain da je izvadite iz posude, rastresite joj korijenje, ako je potrebno skratite ga i odstranite suvinu zemlju. licom napravite rupicu u tresetu,
BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

Sadnja biljaka

Uzgoj biljaka u staklenim posudama

10

ZAINSKO I LJEKOVITO BILJE SPOJ ZDRAVLJA I UITKA

Pie: maRio uBela, diPl. ing.
duvijek su ljudi teili da pomire dvije oprene strane u svakodnevnom ivotu: ljepota i uitak s jedne strane, a zdravlje i dobrobit s druge strane. Meutim, u prirodi te dvije strane najee idu objedinjene i kvalitetno se nadopunjuju bez ikakvih posljedica po okolinu. Takav su primjer i ljekovite, zainske i ukrasne biljke koje nerijetko susreemo u prirodi, a moemo ih, s malo truda, i sami uzgojiti.

a vrijeme presaivanja od sredine travnja do sredine listopada, razmak sadnje je 40 cm. Osim to je lijepa i dekorativna kadulja se rabi i u kulinarstvu kao zainska biljka, te u medicinske svrhe u vidu ajeva. Svjei listovi kadulje koriste se kao zain u raznim salatama, a sjeckani se mijeaju sa maslacem kao namaz. Sueni listii kadulje sastavni su dio zaina za spravljanje jela od divljai, peradi, riba, ovetine, iznutrica, mljevenog mesa. Takoer, listovi i stabljika kadulje se koriste

sa razmakom sadnje 25-30 cm. Stabljika je etverobridna, listovi su sitni i zailjeni, dobro podnosi suu i oskudno, kamenito tlo, medonosna je biljka. Dekorativna je i aromatina biljka koja aromom podsjea na miris timijana. U kulinarstvu se koristi kao sastavni dio zainskih soli i mjeavine zaina pri spravljanju jela, posebno razliitih umaka za meso, koristi se kao zamjenski zain za papar. Dodaje se pri spravljanju jela od mahunastog povra i kupusnjaa jer

razvoja iz starijih izboja, na vrhu cvjetne stabljike formira se titac s ruiastim ili ljubiastim cvjetovima karakteristine grae, kao i kod ostalih lukova. Vlasac je vrlo otporan na niske temperature i u takvim uvjetima biljka povlai asimilate iz listova, koji ute i odumiru, u korijen i prelazi u stanje mirovanja. Izravna sjetva na otvorenom obavlja se krajem oujka i poetkom travnja, ili jesenja u drugoj polovici rujna. Ako se uzgaja iz presadnica, koje se uzgajaju u

Kadulja

Luk vlasac

Vrisak

Kod njih su sve ove osobnosti povezane i spojene u jedno.

Mirisava kadulja, alfija

Kadulja je biljka mediteranskog podneblja, poznata od prije vie stoljea, jo u doba stare Grke se koristila kao medikament. To je viegodinja biljka, visine stabljike 50-80 cm, listovi su svjetlozelene boje, izduenog oblika, nazubljeni s obje strane obrasli karakteristinim dlaicama. Cvjetovi su plavoljubiaste boje, karakteristinog ugodnog mirisa, skupljeni u cvatove na vrhu biljke. Miris potjee od eterinog ulja kojeg ima u listovima 1,5-2 %, a sadri i gorke tvari i glikozide. Biljku moemo nai da raste samoniklo u prirodi, a mogue ju je uzgajati u vrtu, okunicama, na balkonima. Vrijeme sjetve sjemena je od oujka do kraja kolovoza,

(Salvia officinalis)

za dobivanje posebne arome pri spravljanju rakije travarice. Od ljekovitih svojstava sueni listovi kadulje se koriste za spravljanje ajeva koji pomau kod upale usne upljine i drijela, pospjeuju rad eluca i crijeva, zatim kod prehlade i grlobolje, a moe se koristiti i kao melem za rane jer djeluje dezinficirajue.

smanjuje nadutost, kao posljedicu konzumiranja ovih jela. Suena stabljika s listovima se koristi za spravljanje ajeva koji pomau pri otklanjanju probavnih tegoba i lijeenju bolesti jetre. aj od vriska se koristi i kao tekuina za ispiranje pri oboljenjima grla, napadu kalja i kod upale mandula.

Vrisak, ubar

Luk vlasac

To je biljka niskog rasta oko 30-40 cm, rasprostranjena kako u mediteranskom pojasu tako i sjevernije unutar kontinenta. Takoer je viegodinja biljka koja raste samoniklo u prirodi, a moe se uzgajati na otvorenom ili u lonanicama. Vrijeme sjetve sjemena je od sredine veljae do kraja travnja, a ako se presauje, vrijeme presaivanja je od poetka svibnja do sredine lipnja,

(Satureja montana)

Viegodinja je biljka, poznata jo iz srednjeg vijeka. Divlja forma je rasprostranjena slobodno u prirodi u Sredozemlju i cijeloj Europi, kao kulturna biljka uzgaja se na otvorenom, u vrtovima, okunicama, pa ak i u lonanicama. Biljka je visine 25 30 cm, u obliku kompaktnog busena koji iz jednog rizoma moe imati i do 80 izboja. Listovi su cjevasti, uski i uplji, pri vrhu zailjeni. Biljka cvjeta tek u drugoj godini

(Allium schoenoprasum L.)

zatienom prostoru, proljetna sadnja se obavlja sredinom travnja, a jesenja sredinom listopada. Berba se obavlja kada listovi narastu 15 20 cm, i moe se obaviti u prvoj godini 2 3 puta, a kasnijih godina 3 4 puta. Prvu berbu u drugoj i ostalim godinama treba obaviti prije cvjetanja, a zadnju ne prekasno radi pripreme biljke za mirovanje. Svjei listovi vlasca su posljednjih godina sve traeniji proizvod na naem tritu, a koriste se u kulinarstvu kao dodatak juhama, salatama, raznim umacima, dodaju se u sir za namaz, zatim za dekoraciju raznih jela. Zbog visokog postotka sadraja vitamina i minerala koriste se kao uinkovita preventivna zatita organizma od prehlade i gripe, a u vrijeme starih kultura se smatralo da ima i afrodizijaka svojstva.

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

DOPUNSKO OSVJETLJENJE
Pie: nino Rotim,diPl. ing.
a uspjean rast biljaka u zatienim prostorima, pored ostalog, nuna je i svjetlost. Naime, bez svjetlosti nema ni fotosinteze, bez koje nema ni proizvodnje. A nedostatak svjetlosti karakteristian je za ranu proizvodnju koja se odvija u hladnim i tmurnim zimskim mjesecima. To je posebice evidentno kod proizvodnje rasada kod kojeg, zbog nedostatka svjetlosti, dolazi do nepoeljnog izduivanja mladih biljica. Tim vie ukoliko zbog utede za uzgoj rasada koristimo stare, isluene i redovito prljave plastenike folije, koje proputaju veoma malo, prijeko potrebne svjetlosti. Zbog svega toga nuno je pribjegavati dopunskom osvjetljenju.

11

Presadnice povra trae dovoljno svjetla

est problem s izduivanjem presadnice

Tako se kao izvor svjetlosti uglavnom koriste obine ili halogene arulje premda se u tu svrhu svakako preporuuju natrije-

to koristiti kao izvor svjetlosti?

ve arulje visokog tlaka koje je na naem tritu, naalost, teko i pronai. A ovisno od vrste arulje dobiva se odgovarajui spektar, pa primjerice tzv. plavi potie rast te ga povrtlari smatraju kao najbolje rjeenje dopunskog osvjetljenja. S druge strane lampe koje daju crveni tj. naranasti spektar boja preporuuju se kod uzgoja povra u zatienom prostoru jer pospjeuju zametanje pupoljaka i cvjetanje. Meutim, moramo imati na umu kako se ovdje radi iskljuivo o dopunskom osvjetljenju koje

se mora kombinirati s prirodnim osvjetljenjem. Ipak, u ovom pogledu najugroeniji je rasad kojem nikako ne pogoduje mrak. U nedostatku svjetlosti praenom suvie gustim rasadom koji se meusobno zasjenjuje dolazi do formiranja presadnica koje imaju tanak i dugaak struk, a to se u argonu oznaava kao izduivanje rasada. Zbog svega toga nuno je koristiti dopunsko osvjetljenje zahvaljujui kojem moemo produiti dan, poboljati intenzitet svjetlosti ili nadoknaditi dnevno svjetlo. Kao

orijentaciju, spomenut emo kako najvii intenzitet svjetlosti (20.000-30.000 luksa) zahtijevaju heliofilne biljke poput paprike i rajice, a usporedbe radi, izvor svjetlosti snage jednog vata na metar udaljenosti daje osvjetljenje 100, a na dva metra svega 25 luksa. Meutim, ukoliko je izvor svjetlosti usmjeren pod loim kutom, broj luksa je jo manji, zbog ega izvor svjetlosti mora biti pokretan ili se po potrebi poloaj arulje mijenja. Na zapadu je pak to sve kompjuterski programirano...

MOSTARSKI KISELI KUPUS

Pie: JoSiP BRklJaa, ing.
rolog mjesea posjetili smo obiteljsko gospodarstvo Nedjeljka Maria koji je u Cimu, na Smrenjacima, poznatiji pod nadimkom Gigo. Meutim, gospodin Mari puno je poznatiji po svom autentinom proizvodu koji na trite plasira pod nazivom MOSTARSKI KISELI KUPUS. Rije je, dakako, o posebnoj tehnologiji proizvodnje i prerade kupusa koji se u vakumiranom obliku pakira u vidu glavica, listova (za sarmu) kao i rezanih usitnjenih glavica. A kako gosp. Nedjeljko i sam kae: Na svome imanju u Gorancima, na parceli znanoj kao Rosulje, na povrini od 12 duluma plodne zemlje crnice svake godine posadim nekoliko tisua struka glavatog kupusa poznatih sorti Slava i Gloria. Spomenute

sorte pogodne su za kiseljenje koje se inae obavlja na specifian domai nain s dodatkom do 3 % specijalne morske soli obogaene jodom. U cijelom procesu kiseljenja kupusa bitan imbenik je i voda, koja predstavlja pravi planinski biser jer su Goranci jo uvijek netaknuti dar prirode. Uostalom, zbog neosporne kvalitete svu proizvedenu koliinu kiselog kupusa bez potekoa plasiram na nezasieno mostarsko trite. Proces prirodne fermentacije kupusa odvija se pod strogim nadzorom gosp. Nedjeljka Maria i to u podrumskim prostorijama koje su ukopane u zemlju i

Mostarski kiseli kupus

koje obuhvaaju povrinu od 120 etvornih metara. Ali po rijeima ovog domiljatog i vrijednog poduzetnika, mostarski kiseli kupus postao je prepoznatljiv proizvod ne samo na podruju Mostara ve i ire. Zbog toga je vie nego razumljivo zato e gospodin Mari jo ove godine proiriti proizvodne kapacitete kada e na trite izbaciti i novi proizvodGoranaki kiseli kupus.

Gosp. Mari sa svojim proizvodom

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

12

HERCEGOVAKA

Ratika u fazi cvatnje

RATIKA
Pie: maRio uBela, diPl. ing.

Ratika se najvie uzgaja u Hercegovini, Dalmaciji i cijelom priobalju, a posljednjih nekoliko godina sve je zastupljenija i u povrtnjacima u unutranjosti.

esto moemo uti kako roditelji i bake govore djeci koliko je korisno konzumirati povre. Pri tome oni esto navode kako se od povra bre raste te kako se dobiva snaga, uostalom one stvari koje i trebaju govoriti djeci. Meutim, malo tko spomene vrstu povra na kojoj su opstale i odrasle generacije ljudi u Hercegovini. Dakako, rije je o vie nego zapostavljenoj ratici. Razlog nepravedne zapostavljenosti moda lei u injenici to se dugo vremena smatrala sirotinjskom hranom, tako da se njenom uzgoju nije pridavala velika panja. Inae, za ratiku je karakteristino da dobro podnosi niske temperature i to najbolje

od svih kupusnjaa. To je valjda i razlog to se rairila na podruja s nepovoljnim uvjetima za uzgoj kupusnjaa.

Presadnice ratike

Meutim, iako je smatrana sirotinjskom hranom ratika je po svom kemijskom sastavu jedna od najbogatijih kupusnjaa. Sadrava oko 20 posto suhe tvari, 2-5 posto eera, 2-4 posto bjelanevina i 100 200 mg vitamina. Zanimljivo je da su listovi osim vitaminima i mineralima u jesen bogati i eerima koji je tite od hladnoe. Ali, osim kao zatita od niskih temperatura eeri pridonose i nastanku specifinog okusa ratike. Inae, listovi ratike se beru tijekom cijele zime a posebno su ukusni ako ih prome studen. Spomenimo jo kako se vrni listovi na stabljici smatraju i najkvalitetnijima. Agrotehnika uzgoja ratike istovjetna je kao i za kupus. Meutim, za ratiku je karakteristino da je u pogledu tla, hranjiva, svjetla i vode priliino skromna kultura. Kao predkulture najbolje

Kemijski sastav i uvjeti uzgoja

joj odgovaraju krumpir, mahuna i graak, odnosno, kulture dobro gnojenje stajnjakom a koje se s parcele skidaju do polovice kolovoza. Ukoliko ste se ipak odluili za sjetvu ratike, slijedi i najtea faza-nabava njenog sjemena. Razlog lei u injenici to se sjeme proizvodi u vlastitim vrtovima i koristi na istom tom podruju. Ukoliko pak odete u poljoljekarnu

Potraga za sjemenom

po sjeme ratike nemojte se zauditi ukoliko vas budu zbunjeno gledali jer njeno sjeme tamo neete pronai. Dakle, sorte ratike nisu zvanino poznate a najee je i rije o lokalnim varijetetima, karakteristinim za pojedina podruja. Te lokalne sorte nastale su uslijed razliitih krianja meu kupusnjaama. Ali, vremena se mijenjaju te je dolo i do stanovitih promjena. Prvo, informacije s terena govore da je danas prilino teko pronai sjeme ratike jer se ono lagano gubi. Meutim, druga informacija e obradovati ljubitelje ove povrtne kulture, da sjeme ratike mogu nabaviti kod poljoprivrednih proizvoaa, jer veina njih sami za svoje potrebe proizvode sjeme . I jo neto: Ratika ne uspijeva samo u Hercegovini i Dalmaciji. Odlazei ivjeti u druge krajeve, ljudi su sa sobom nosili i sjeme ratike, pa se u njihovim povrtnjacima takoer moe vidjeti kako dobro uspijeva. A uje se i od naih iz Amerike i Australije da su je i na tim kontinentima uvrstili u svoj jelovnik!

Nasad ratike BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

13

POVRTNJAK KRAJEM ZIME

Pie: goRan JuRilJ, diPl. ing.

U odnosu na prethodni period, sjetva i sadnja povra dobiva sve vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva

remda su vei i ozbiljniji proizvoai povra ve izvrili nabavku sjemena i gnojiva, onima koji to isto povre proizvode za vlastite potrebe ta mjera jo uvijek prethodi. To se posebice odnosi na sjemenski krumpir koji se tradicionalno sadi kako za potrebe trita tako i za potrebe domainstva. I dok su sorte krumpira koji se proizvodi za daljnju prodaju ve dobro znane, kod kupnje krumpira za vlastite potrebe prethodno se raspitajte kod samih trgovaca. Naime, treba znati da se sorte krumpira kulinarski znatno razlikuju. Drugim rijeima, postoje sorte zimnice, sorte krumpira koje se bolje peku u penici, sorte koje se kuhaju te sorte koje su idealne za pravljenje pomfrita. Pored toga, u ovom vremenskom razdoblju nuno je pripremiti tlo zatienog prostora za sjetvu povru, ali i izvriti njegu presadnica salate i kupusnjaa posijanih poetkom zime u topla klijalita ili kontejnere. Pod tim podrazumijevamo njihovo prozraivanje, natapanje, zatitu od bolesti i tetnika kao i veoma dragocjenu mjeru njihove zatite od hladnoe tijekom nonih sati. Takoer, ne smijemo zaboraviti u naim junim podrujima izvriti gnojidbu i obradu tla za sjetvu ili sadnju ranih kultura. A ukoliko nam to dozvoli vrijeme, u junim krajevima moemo izravno sijati bob i graak, saditi proljetni enjak i luice luka, a moe se obaviti i sjetva za uzgoj

Veliki izbor sjemena povrtnica

presadnica u zatienom prostoru (kupus i kelj proljetni, cvjetaa proljetna, korabica i salata). Kako ne smijemo zaboraviti ni ranije uskladiteno povre, nuno je zaviriti u trapove i spremita da bismo zamijetili i otklonili eventualne natrule plodove. Osim toga, za toplijih dana spremita se trebaju malo i prozraiti. Iz svega navedenog lako se moe zakljuiti kako povrari mogu jo kratko produljiti svoj zimski san jer je preostalo malo vremena do dolaska toplijih dana, kada e i u samom povrtnjaku biti obilje opsenih, cjelodnevnih radova.

Uzgoj presadnica salate u toplim lijehama

Sjetva povra u zatieni prostor u toplijim podrujima VRSTA POVRA RANI KUPUS RANI KELJ RANA PAPRIKA RAJICA PROLJETNA SALATA PATLIDAN KOLIINA SJEMENA g/m2 4 3 18 6 5 15 VRIJEME SJETVE 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-20.02. 01.-15.02.

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

14

BATAT NA HERCEGOVAKI NAIN

Batat je tropska biljka iz porodice slakova, koja potjee iz sredinje i sjevernog dijela June Amerike, odakle se proirio u Afriku, jugoistonu Aziju i ostale zemlje vlane tropske klime. Zanimljiv je podatak da su ga uzgajale Maje i Inke u Peruu i Maori na Novom Zelandu jo prije 8000 godina.
Pie: JoSiP BRklJaa, ing.

pak puno je zanimljiviji podatak da se ovo, nama nepoznato viegodinje povre, uzgaja ve nekolike godine i u naoj zemlji. Meutim, praksa je pokazala da se batat u naim klimatskim uvjetima uzgaja iskljuivo kao jednogodinja biljka kada i producira zadebljali korijen velike hranidbene i zdravstvene vrijednosti. Spomenuti zadebljali korijen proizvoai povra, u argonu, rado nazivaju gomoljem, to je dovelo do toga da se ova zanimljiva biljka esto naziva slatkim krumpirom. Ali da ne bi bilo nedoumica, batat nije sorta krumpira i on uope nema poveznica s krumpirom, tim vie jer spada u porodicu slakova a ne u porodicu pomonica kao krumpir. U svijetu se proizvodi na 9,38 milijuna hektara dok je u Europi zastupljen na oko 5000 hektara. Talijani su prepoznali njegovu trnu vrijednost i lak plasman te ga uzgajaju na cca 550 hektara, to ujedno potkrepljuje injenicu da se nesmetani uzgoj batata moe organizirati i na podneblju Hercegovine.

uestala tretiranja pesticidima. A batat je iznimno zdrav jer je dokazano kako on predstavlja korisnu hranu za dijabetiare a smanjuje i rizik od pojave raka debelog crijeva.

Gomolji batata sadre mnogo kroba

Ledeniki batat

Da to nije nemogue potvruje nam i primjer gospodina Ante Leke iz sela Ledinac koje se nalazi na pola puta izmeu irokog Brijega i Gruda. Spomenuti proizvoa povra presadnice batata nabavio je na trnici u Splitu. Dakle, da ne bi bilo nejasnoa-batat se ne uzgaja iz sjemena ili sadnjom cijelog korijena, ve iskljuivo iz presadnica dobivenih od korijenovih izda-

Ledinaki batat

naka. Presadnice se pak prodaju uzgojene u sjetvenim loniima stiropornih kontejnera, slino rajici i paprici. Batat je gosp. Leko nabavio po cijeni od 1,50 KM po presadnici i poetkom svibnja uspio je na imanju svojih roditelja (Ivana i Kate) posaditi oko 200 sadnica. Iako u uzgoju nije koriteno nita osim domaeg stajskog gnoja, te pored iznimno sune i nepovoljne godine, uspjeh nije izostao. Naime, ova vrijedna obitelj, koja je cijeli radni vijek provela u proizvodnji duhana, uspjela je proizvesti ni manje ni vie nego 2 kg batata po biljci. To nipoto nije zanemarivo iz razloga to prinos batata u Europi varira od 0,8 do 3 kg po biljci. Meutim, isto tako je razumljivo da se radilo o probnoj proizvodnji, na maloj povrini,

to znai da e tek ova sezona pokazati i dokazati mogunost i rentabilnost proizvodnje batata u naoj zemlji. Tim vie to ova vrijedna obitelj planira uzgoj batata na povrini od 2000 metara etvornih. Jer, kako i sam gosp. Leko tvrdi: Svu proizvedenu koliinu batata bez veih potekoa prodat u na domaem tritu. Rije je o potpuno ekolokom proizvodu, odnosno biljci koju ne napadaju bolesti i tetnici, zbog ega nije potrebno vriti

Batat je visokoenergetska kultura koja sadrava mnogo kroba a malo eera. Osim toga, obiluje mineralima i vitaminima. Batat praktiki ne sadrava masti i kolesterol pa se posebice preporua osobama koje imaju potekoa izazvanih povienim sadrajem masti u krvi i ui. Dobar je izvor vlakana, ime pozitivno djeluje na probavu, pa se koristi kao preventiva u prehrani osobama koje imaju obiteljske sklonosti (gene) prema sve uestalijem raku debelog crijeva. Zahvaljujui prisutnim antioksidansima, redovitim konzumiranjem batata umanjujemo mogunost nastanka Alzheimerove bolesti. Drugim rijeima, spomenuti antioksidansi potpomau boljem funkcioniranju mozga. Iako se u nekim zemljama, kao lisnato povre, u svjeem i kuhanom stanju koriste mladi listovi i vrni izboji, batat se uglavnom priprema na istovjetan nain kao i krumpir. Dakle, moemo ga kuhati, pei, priti, koristiti kao prilog ili glavno jelo vodei rauna da se bez obzira na pripremu batat koristi 2 do 3 puta tjedno u koliini od 200 grama. Pojedini nai trgovaki prehrambeni lanci ve ga nude u svom asortimanu, to e biti sasvim dovoljno, barem dok obitelj Leko ne proizvede na domai, ledinaki.

Hranidbena i zdravstvena vrijednost batata

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

15

Rezidba gomolja uobiajena u Hercegovini

Gomolj se ree na jedni klicu

Pie: mladen kaRai, diPl. ing.

injenica da u Hercegovini imamo ne mali broj proizvoaa koji sade krumpir na velikim povrinama i u velikim koliinama, onda nikako ne moemo zanemariti 25 posto vei prinos koji mogu postii ukoliko naklijavaju gomolje krumpira prije sadnje. S druge strane, proizvoai koji sade manje koliine (iskljuivo za potrebe domainstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utjee i na bre prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana, u ovisnosti od sorte. To je posebno vano u sunim godinama (kao to je bila prola) jer su tada tete od nedostatka vlage puno manje.

NAKLIJAVANJE

GOMOLJA KRUMPIRA

Svake godine u naem glasilu Green Garden objavljujemo lanke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Postavlja se pitanje zato? Zato to se radi o veoma vanoj mjeri koja se obvezno provodi za rane sorte (Adoru, Je li nuno provoditi postupak rezanja gomlja? Jaerlu, Cleopatru, Lisetu i dr.). Gomolji krumpira se uglavOsim toga naklijavanje gomolja krumpira bitno je za su- nom reu zbog nedostatka dona podruja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom voljnih koliina certificiranog sjemena. Posebno je proirena mjerom prinos krumpira poveava i do 25%. u Hercegovini i uglavnom se

cm duljine iju vrstinu testiramo tako to uhvatimo za klicu i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu, znai da smo naklijavanje krumpira uspjeno proveli. Prije same sadnje pripremljene gomolje iznosimo u polje vodei rauna da klice to manje otetimo tj. polomimo.

S naklijavanjem bi trebalo poeti barem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, iste i osvijetljene prostorije. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu flourescentnih lampi jaine 40 do 65 W. Meutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba iznositi od 13 do 18C. Kada smo prostorije oistili i dezinficirali 2 postotnim rastvorom formalina

Postupak naklijavanja

Suvremena pakiranja sjemenskog krumpira

(ukoliko e gomolji biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certificirani, kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je jo osigurati drvene gajbice (holandeze). U holandeze se paljivo slau gomolji, po mogunosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno
BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

i okretati kako bi se klice to ujednaenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivinih oboljenja sveli na najmanju moguu mjeru. Ukoliko smo dobro sproveli postupkom naklijavanja dobit emo kratke klice, oko 1,5 do 2

primjenjuje kod krupnije kalibrae sorte Jaerla, ali i kod ostalih sorata koje se sade na ovom podruju. Ipak, potrebno je znati da se sa strunog gledita rezidba gomolja ne preporuuje jer uvijek postoji mogunost prenoenja virusnih oboljenja. Stoga je sadnja cijelih gomolja svakako najbolja, ali i najskuplja jer zahtijeva vei utroak sjemena po jedinici povrine. Meutim, postavlja se pitanje moe li se neposredno po rezanju pristupiti sadnji gomolja? Moe, ali samo ukoliko se sadnja vri u vlano i zagrijano tlo. Ukoliko je tlo previe mokro i hladno, izrezane gomolje treba drati bar 4-5 dana u prostoriji s visokom relativnom vlagom zraka (85-90 %) i temperaturom od 12 do 15o C, uz redovito provjetravanje. Na taj nain dolazi do zaraivanja rana jer se formirao zatitni sloj u vidu kalusa ime je onemogueno propadanje gomolja te time i pojava praznih mjesta u nasadu.

ILOGRIZ uzronik suenja lovor vinji

Osim to priinjava tete na kotiavim vokama, ilogriz sve vie priinjava teta i na lovor vinji. Kako je lovor vinja jedna od vodeih vrsta koja se koristi za ive ograde, to su tete na ovoj vrsti sve vee.
Pie: dR. ivan oStoJi
Imago ilogriza dugaak je 20-30 mm, crne boje, bez sjaja. Vratni tit je hrapav i prekriven bijelom votanom prevlakom koja se lako skida, te je kod starijih imaga tek neznatno prisutna. Pokrilje je uzduno istokano, vrsto i titi tijelo od mehanikih povreda. Drugi par krila slui za let, mada ovi kukci nisu poznati letai. Uglavnom lete na krae udaljenosti (od stabla do stabla). Mujak i enka teko se razlikuju po vanjskom izgledu. Jaje je mlijenobijele boje, dugako 1-1,5 mm, ljepljivo i teko se uoava zbog toga to je prekriveno sitnim esticama tla. Liinka ilogriza je mlijenobijele boje, apodna, tipinog buprestidnog izgleda. Prvi grudni segment je najiri i na njemu je jasno izraen svjetlosmei vratni tit. Odrasla liinka duga je 60-75 mm. ilogriz prezimi kao imago i liinka. Aktiviranje imaga u proljee ovisi o dnevnoj temperaturi. Na podruju Hercegovine moe se primijetiti poetkom oujka, kada su dnevne temperature izmeu 13 i 16C. U tom periodu moe ga se nai na glogu, trnu, divljoj kruki gdje se hrani pupovima. Kasnije prelazi na kotiave voke. Slabo je aktivan, ne leti, i vrlo malo se kree. Uglavnom se nalazi na debljim osunanim granama, na ravitima grana, glavom okrenut prema tlu. Lako se primijeti na grani i s vee uda-

16

Morfoloke znaajke vrste

ca moe se pronai u debljem korijenju (promjera iznad 30 mm), blie deblu. Osim u korijenju vei broj komorica liinke prave i na korijenovu vratu. Kukuljica je slobodna (pupa libera), bijele boje, dugaka oko 20 mm. Na podruju Hercegovine kukuljice se mogu pronai tijekom ljeta (srpanj i kolovoz). Osim u korijenu, korijenovu vratu, komorice s kukuljicama mogu se pronai i u deblu. Mlada imaga ilogriza mogu se primijetiti od sredine srpnja pa sve do rujna. Nakon dopunske ishrane imaga kopuliraju nakon ega enke odloe jaja. Imaga koja su se kasnije razvila, prezime i tek idue godine kopuliraju.
Odrasli ilogriz

Bioloki ciklus razvoja

ilogriza najee nalazimo u vonjacima kotiavih voaka u blizini uma, a posebno na stablima u rubnim redovima. tete vokama priinjavaju imaga i liinke, s tim da su tete od liinki daleko vee. Kornjai oteuju lie i granice mladih voaka posebno u rasadnicima. Imaga pregrizaju

tetnost

Liinka ilogriza

ljenosti, a kad primijeti opasnost pokuava se skriti s druge strane. Na dodir rukom pada s grane na tlo i simulira smrt. Krajem svibnja i poetkom lipnja, kada su srednje dnevne temperature iznad 25C dolazi do kopulacije, a nekoliko dana iza toga do ovipozicije. Ovipozicija traje od poetka lipnja do kraja kolovoza, a maksimum je u prvoj dekadi srpnja. Parovi kopuliraju uglavnom na osunanim granama ili na deblu, rjee na tlu. enke odlau 200 500 jaja, prosjeno 300, pojedinano na koru donjeg dijela debla (korijenov vrat) ili u tlo oko korjenova vrata (95 % poloenih jaja), na dubinu do 7 cm. Ostatak jaja en-

ka odloi neto dalje od debla, ali najvie 1 metar. Embrionalni razvoj traje 10-25 dana (pri temperaturi 27,5C 11 dana, a pri temperaturi 21C do 25 dana). Nakon to se ispile iz jaja liinke se ubuuju u tanje korijenje, promjera 10 15 mm. Ispod kore korijenja prave iroke vijugave hodnike, ispunjene piljevinom. Zbog potrebnog oslonca liinke povijaju tijelo u obliku slove J ili U. Porastom, liinke se kreu prema debljem korijenju i korijenovu vratu. Nakon zavrenog razvoja liinka u korijenu, korijenovu vratu ili deblu pravi komoricu, dugu oko 30 mm, u kojoj prelazi u stadij kukuljice. Najvei broj komoriBROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

17
ju. Na mladom stablu dovoljna su dva imaga da defoliraju lie. Svjee lie ispod stabla i ogoljele jednogodinje granice, siguran su znak da se prisutnosti imaga u kronji. Imago je posebno tetan u rasadnicima, gdje mlade sadnice mogu ostati bez lia, a u godinama kada je populacija ovog tetnika vea, imaga izgrizaju ne samo lie nego i vrhove mladih sadnica. Odrasli ilogriza su posebno aktivni izmeu 11 i 15 sati kada intenzivno lete od stabla do stabla i obavlja defolijaciju. Unutar kronje stabla iskljuivo se kreu hodanjem. Ako ele prijei s jedne grane na drugu, vraaju se na mjesto ravanja i tu prelaze. Unutar kronje stabla ne lete s grane na granu. Najvee tete kotiavim vonim vrstama priinjavaju liinke ilogriza. Presijecanjem sprovodnih snopia dovode do suenja, najprije pojedinanih grana, a kasnije i cijelog stabla. Suenje ide od vrha ka dnu kronje, a najprije se sue unutarnje grane. Brzina propadanja voke ovisi o starosti voke i broju liinki u njenim organima. U osuenim mladim sadnicama (prva godina nakon sadnje) pronalazili smo samo jednu liinku, a u osuenim stablima breskve i nektarine starim 10-12 godina pronalazili smo i do 40 liinki razliitog stadija razvoja. Osim teta koje ilogriz priinjava na kotiavim vokama, u posljednje vrijeme tete su prisutne i na lovor vinji. Simptomi teta su slini onima kod kotiavih voaka. U poetku dolazi do uenja lia na vrhu biljke koje se postepeno prenosi ka sredini. Nakon toga dolazi do postepenog suenja vrnog lia ali i grana. Na kraju se osui cijela biljke. Na korijenovu vratu i deblu javlja se smolotoina. U manjim i izoliranim nasadima vrlo efikasna mjera je runo sakupljanje imaga. Imaga se vrlo lako primjeuju na granama, pogotovo u poetku dok je mala lisna povrina. Kasnije, sredinom ljeta, najvei broj imaga nalazi se na deblu tako da je i na taj nain olakano njihovo sakupljanje. Kemijske mjere zatite primjenjuju se u cilju suzbijanja odraslih, u vrijeme kada se hrane lisnim peteljkama. Za suzbijanje odraslih ilogriza koriste se pripravci koji imaju eluano djelovanje (pripravci na osnovu pirimifos metil, fosalon, deltametrina, beta-ciflutrina, i dr.), a izbor ovisi o kulturi koju titimo i vremenu primjene. Prilikom prskanja potrebno je posebno obratiti pozornost na lisne peteljke koje moraju biti dobro namoene kropivom. Druga mogunost primjena kemijskih mjera zatite je rasipanje granuliranih insekticida oko debla uz inkorporaciju. Ovu mjeru moramo ponoviti dva puta tijekom vegetacije zbog dosta razvuenog perioda kopulacije i ovipozicije. Mjere zatite kotiavih voaka treba razvijati u smjeru preventive, jer su one do sada pokazale najbolje rezultate. Trenutno su u ispitivanju neke od novih preventivnih mjera zatite od ilogriza, kao i ispitivanja otpornosti veeg broja podloga kotiavih voaka. Svakako, u nasadima koji se navodnjavaju manje su tete od ilogriza.

Izgled teta na lovor vinji

Suzbijanje

Oteenja na listovima od odraslih ilogriza

lisne peteljke na oko 0,5-10 mm od mjesta spajanja sa granicom, a samu lisnu peteljku ne oteu-

Osuene sadnice lovor vinje zbog napada liinki ilogriza

Pie: PRof. daniJela PetRovi

IV. SIMPOZIJ O ZATITI BILJA

progresivnim snagama krenuti naprijed u cilju zatite svojih proizvodnih potencijala. Pored toga, naglaeno je kako u samoj zakonskoj regulativi, odnosno u njenom praktinom provoenju na terenu postoje brojni propusti, to je i razlog pojavljivanja novih, do sada nezabiljeenih tetnika na podruju BiH a koji u zemlju ulaze sa sadnim materijalom, u drvenim paletama i s razliitom uvoznom robom. Tu pravu ulogu moe jedino odigrati struka koja mora biti poveznica izmeu zakonske regulative i njene praktine provedbe na terenu. Stoga je za oekivati da e na sljedeem Simpoziju biti jo vie posjetitelja koji e svojim aktualnim saznanjima i iskustvima obogatiti program predavanja i poveati kvalitetu strunih izlaganja. A da sve ne ostane samo na usavravanju, pobrinuo se Orga-

U razdoblju od 11. do 13. prosinca 2006. godine u Tesliu je organiziran IV. simpozij o zatiti bilja u BiH. A da je za spomenuti simpozij vladalo veliko zanimanje, najbolje potvruje injenica kako su na njemu sudjelovali eminentni strunjaci, kako iz nae zemlje, tako i iz inozemstva. Sami program obuhvaao je niz zanimljivih izlaganja koja su obradila aktualnu problematiku iz poljoprivredne proizvodnje, ali i umarstva. Meutim, posebno je bilo pouno usvajanje zakljuaka i zatvaranje Simpozija na kome je predoen vie nego jasan stav o tome da BiH vie nema vremena za ekanje, ve da mora svim

nizacijski odbor koji je za sve sudionike, po zavretku Simpozija, priredio i sveanu veeru koja je u ugodnom druenju, potrajala do ranih jutarnjih sati.

Sa skupa u Tesliu

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

18

RIKULA zeleno blago naih predaka

Rikula, rukola, rikola ili riga je ustvari brzorastua salata koja je esto znala krasiti vrtove naih baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve ee se moe nai i na naem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.
Pie: nino Rotim,diPl. ing.
Eruca sativa i divlju salatu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia. Da ne bi bilo zablude, rije je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vreicama i stoji natpis coltivata). Kod divlje rikule listovi su samo malo vie nazubljeni a ukus je jaeg inteziteta i malo vie ljutkast. Inae, obje biljke dobro uspijevaju u vrtovima te se mogu uzgajati na gredici usporedo sa salatom ili pinatom. Rikula se moe sijati od veljae do rujna u vie navrata uz razmak redova 15 do 35 cm. Poto se moe uzgajati gotovo na svakom tlu pogodna je i za krajnje, neiskoritene dijelove vrta. Meutim, najbolje je uzgajati na sunanim mjestima ili mjestima s malo hlada, s tim da vodimo rauna da biljka ne oskudijeva u vlanosti. U protivnom, uslijed velikih vruina i suhog tla biljka prebrzo procvjeta i formira ilave i gorke listove. Za 40 do 60 dana

ovjesniari kau kako je rukola u prehrambenom smislu roena Rimljanka. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog gastronomskih nego i zbog ljekovitih svojstava. Uostalom, bila je najvaniji sastojak sirupa protiv kalja i lijeka protiv skorbuta. ak su joj pripisivali i afrodizijaka svojstva. Stoga, vie nego raduje injenica da njeno sjeme danas moemo bez veih potekoa nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Samo trebamo znati kako obino nalazimo dvije varijante, ranije navedenu brzorastuu salatu latinskog naziva

Rikula - sve traenija salata

Tehnologija uzgoja

rukola se moe brati i to tako to se lisne rozete upaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Pored toga, listove moemo rezati i prodavati slino kao to radimo i s matovilcem. Obino se po etvornom metru postie prinos od oko 2 kg. Treba znati i da rikolu, osim uzgoja u vrtu, moemo za potrebe domainstva proizvesti i u posudicama na balkonu ili terasi. Rukola je idealna kao promjena ili dodatak standardnim, redovitim salatama. Meutim, kada

Nain pripreme

smo se malo potrudili i ve je uzgojili, ne trebamo stati samo na salatama. Stoga je moete svjeu pomijeati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Rukola se moe pripremati i na leo, poput blitve ili pinata, s maslinovim uljem, enjakom i perinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno nasjeckani listovi rikule slue i kao delikatesni ukras za jela od rie, tjestenine i krumpira. I to je najvanije, ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povre bogata vitaminom C, a u 100 grama rukole ima svega desetak kalorija.

TIKVE IZ UMIROVLJENIKOG POVRTNJAKA

mostarskom naselju Ilii nalazi se zanimljiv dom u kome svoje umirovljenike dane provode Jure i Katica uljak. Iako su ve u poznim godinama, veliki dio svoga dana provode aktivno u vlastitom povrtnjaku. A u njemu rastu tikve koje su meu ostale vrste povra dospjele sasvim sluajno, i to iz ranije razbacanog stajskog gnoja. Meutim, te samonikle tikve su se pokazale iznimno dobre iz razloga to je prve godine sa samo jedne vrijee ubrano ak njih sedamnaest. A kada ih je pak manje, njihova teina obino iznosi oko 40 kg. Kako gosp. Jure uljak i sam kae: Poljoprivredom se bavim isto zbog vlastitog uitka. Uostalom, veinu proizvedenih tikava podijelim rodbini i susje-

dima koji ih iskoriste za pei te za pravljenje pita i razliitih specijaliteta, dok ih osobno najvie iskoristim za prehranu svoje stoke. Osim toga, im ugrabim slobodnog vremena, odem na svoje imanje koje se nalazi u Gornjem Gracu, gdje nesmetano uivam u arima netaknute prirode. I dakako da umirovljeniki ivot moe biti lijep i zanimljiv, posebice ukoliko se vei dio dana provodi u selu kao to je Gornji Gradac, a koje obiluje brojnim znamenitim i povijesnim graevinama (stecima, mlinicama, starim atrnjama) kao i iskonskom nedirnutom prirodom. Stoga je i razumljivo zato ranije spomenuti suprunici odiu nekom tako specifinom te toliko eljnom smirenou i lakoom.

Tikve iz nasada obitelji uljak BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

19

VEZANJE VINOVE LOZE I VOAKA

Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodinjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao moe biti znatnije olakan primjenom profesionalnih traka kao i runih rezaa
Pie: mladen kaRai, diPl. ing.
nasadu vinograda esto svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se vee stablo trsa, a krakovi se veu uz glavnu icu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Stablo se vezuje pagom ili odgovarajuim plastinim materijalima. Meutim, openito gledano, za vezivanje stabla, krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od razliitih materijala kao to su: kudeljni konopac (paga), rafija, plastini lik, plastini lanii ili prstenovi od eline ice.

Prstenovi za vezanje trake

Iako se u Hercegovini, u svrhu vezanja, ponajvie koristi lik, posljednjih se godina uoila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime, pojedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jaanja stabla vez kontinuirano treba i poputati, odnosno, obnavljati iz razloga to se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj nain dolazi do poremeaja u kolanju sokova, to pak moe imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na injenicu da se vezanje loze vri na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su nainjene od plastino-gumiranog

Profesionalne trake za vezanje vinove loze

Vezanje sadnice voke

Poto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na runi rad proizvedeni su i odgovarajui rezai ijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. Naime, radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju nainjene savinute otre rezae. Na taj nain, im se loza povee dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadravanja moe prei na privrivanje sljedeeg trsa. Meutim, dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilino udomaila u hercegovakim vinogradima, runi rezai su jo uvijek apstraktni pojam. Ali, ne zbog svoje nefunkcionalnosti, ve iskljuivo zbog neznanja vinogradara. Stoga se nadam da e i ovaj lanak potaknuti nae vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potrae i spomenute rune rezae.

Runi rezai

S prstenovima vezanje ide puno bre

Vinovu lozu obavezno vezati gumenim trakama

Posebne trake za vezanje voaka i vinove loze

materijala sa praznom sredinom. Zahvaljujui tomu, navedene trake se lako rasteu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadravaju ne-

koliko godina tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje ime je i cijeli posao uvrivanja loze bitno olakan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u vonjacima.

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

PITANJA I ODGOVORI
Zatita voaka od divljai
Svake godine u svom vonjaku (ljiva, jabuka i kruka) imam oteenja na stablima, najvjerojatnije da potjeu od zeca. Postoji li nain da zatitim svoje voke. Vonjaci na podruju srednje i sjeverne Bosne posebno tijekom zimskih mjeseci sa snijegom, esto stradavaju od zeca. Naime, zec grize koru mladih voaka i na taj nain priinjava ozbiljne tete. Mladi nasadi voaka mogu se uspjena zatititi mreama koje se postavljaju oko svake voke (mree se mogu kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama), dok se stariji nasadi zatiuju mreom ili prskaju pripravkom Kunilent R-12 u koncentraciji 5-10 %. Nia koncentracija prua zatitu 50 dana dok pripravak primijenjen u veoj koncentraciji titi voke i do 80 dana. Ivica Doko, dipl. ing. no ju je ponovno destilirati. Na taj nain uinkovito ete ukloniti taninske tvari iz rakije. Nino Rotim,dipl. ing.

20

Marija Serena- sorta breskve specifina okusa

U svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena koje sam dobio iz Italije. Meutim, njeni plodovi imaju specifian okus, pomalo neobian za svjeu potronju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je rije? Rije je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, srednjeg vremena cvatnje. Plod je srednje krupan, utozlatne boje pokoice i atraktivnog izgleda. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja, to bitnije olakava berbu. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatian okus, ona je prije svega predviena za preradu u razliite proizvode kao to su kompoti, marmelade, demovi, vone salate i kaasti sokovi. Dakle, rije je o sorti breskve za industrijsku preradu, zbog ega je kao takvu i trebate koristiti. Mladen Karai, dipl. ing.

Rakija promijenila boju i okus

Za vlastite potrebe proizvodim rakiju koja je ove godine dobila smeu boju. Osim toga, poprimila je i blagu oporost u okusu. to je uzrok tomu? Rije je o tipinim simptomima koji se javljaju kao posljedica slabo pripremljene tj. ovinjene i odravane bave iz koje je alkohol rakije ekstrahirao tanin. Zbog toga se, uostalom, uz smeu boju pojavi i oporost u okusu. Kako bi se to eliminiralo, na 100 litara smee rakije dodaje se 1 litra obranog mlijeka. Mlijeko se treba dodavati polagano uz stalno mijeanje. Nakon tri dana rakija se odvoji od taloga i potom filtrira preko, prethodno vodom navlaene, guste gaze ili filter papira postavljenih na lijevku. Kada rakiju odvojimo od taloga, potreb-

biljne vrste s tim da e vam po nepisanom pravilu za jedan duni metar trebati od 2 do 5 sadnica. Razumljivo, da ukoliko elite ivicu koja e se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gue, s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne uri, grmove posadite na preporuenu udaljenost. Sadnja se izvodi na nain da uz trasu ivice prethodno nategnete ue uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i irine 40-60 cm. Potom je poeljno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Sadnice razmjestite po trasi ivice na predvienim razmacima, naizmjenino rasporeujui slabije i snanije sadnice, kako bi i ivica bila koliko-toliko ujednaena. Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomijeajte sa Flortis supstratom te manji dio te mjeavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju poloite sadnice. Slijedi zatrpavanje jarka s ostatkom zemlje uz njeno paljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom zavrili, jo je potrebno ivicu prikratiti kako biste potakli njeno grananje ali i izvriti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne koliine vode. Josip Brkljaa, ing.

nestaicu. Jer orah je za razliku od drugih vonih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka), ogranien zapravo na samo jednu podlogu. Rije je o podlozi uzgojenoj iz sjemena, ime se razumljivo i produava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno reeno, sadnica-sijanac e rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po rijeima voara rasadniara to e biti ve za 4-5 godina a po praktinim iskustvima tek za 9-10 godina. Ako vas to pak moe utjeiti, sadnica-sijanac je pet puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. Nino Rotim dipl. ing.

Ishrana koka nosilja i pilia

Na svom obiteljskom gospodarstvu imam manju farmu koka nosilja i tovnih pilia. Zanima me je li njihovu hranidbu poeljnije, uz kukuruz, zasnivati na jemu ili penici? Penica je ukusno krmivo za sve domae ivotinje, a osobito za perad. ak se smatra da u hranidbi peradi penica ima praktiki jednaku vrijednost kao i kukuruz. Stoga bih vam preporuio da, izmeu penice i jema, svakako date prednost penici s tim da ete najbolji uinak ostvariti ukoliko hranidbu peradi zasnivate na kombinaciji penice i kukuruza. S druge strane, za hranidbu peradi, jeam je manje povoljan od kukuruza i penice, pa se najee i daje u malim koliinama. Meutim, u naim Agrocentrima moete nabaviti i gotove koncentrate za koke nosilje i tovne pilie, to ujedno predstavlja i najjednostavniji, odnosno, najkompletniji nain hranidbe peradi. Mario ubela, dipl. ing.

Sadnja ive ograde

Planiram svoju okunicu od prometnice odvojiti, odnosno, ograditi ivom ogradom. Stoga me zanima na koji nain se vri sadnja ivice? ivice se obino sade u jednom redu, a ukoliko raspolaete s dovoljno prostora istu tu sadnju moete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Ukoliko pak, planirate formiranje duge ivice za koju e vam trebati mnogo biljaka, onda je dobro u rasadnicama odreenu koliinu unaprijed i naruiti. to se broja sadnica tie, one ovise od veliine i naina rasta

Orah - cijepljeni ili sijanac?

Moete li mi objasniti zato je u vonim rasadnicima teko pronai cijepljene, odnosno, kalemljene sadnice oraha i kolika je razlika u vremenu koje je potrebno da jedna i druga sadnica dou u rod. Istina je da u vonim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najee njegova sadnica-sijanac. Razlog lei u sloenosti i potekoama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog ega na tritu imamo i njihovu stalnu

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

21

GRIPPLE - NOVI NAIN VEZANJA ARMATURE U NASADIMA VOAKA I VINOVE LOZE

Vinova loza je po svojoj prirodi povijua penjaica i kao takva za nesmetan uzgoj zahtijeva odgovarajui naslon. To se postie postavljanjem stupova koji se povezuju pocinanom icom razliite debljine. Rije je o mukotrpnom poslu koji je danas znaajnije olakan zahvaljujui prisutnosti engleske tvrtke koja proizvodi Gripple sustav vezanja vinove loze.
Pie: nino Rotim,diPl. ing.
d ove godine sistem Gripple prisutan je i u naoj zemlji. To je znatno olakanje za sve poljoprivredne proizvoae ali i hobiste koji na svojim okunicama imaju nekoliko trsova vinove loze, nekoliko vonih stabala ili pak ukrasnih drvea. Drugim rijeima, navedeni Gripple sustav primjeren je za vezanje voaka, ukrasnih drvea, vinove loze ali i za vezanje i fiksiranje bodljikave ice ili pak elektrinih pastira koji se koriste za pregonsku ispau stoke. Meutim, u Hercegovini e Gripple biti prvenstveno namijenjen brojnim vinogradarima koji e ovim nainom znatnije olakati odnosno osuvremeniti svoju proizvodnju. Postavljanje ice u vinogradima zahtijeva niz radnih operacija koje moramo provesti a sve kako bi pocinanu icu to primjerenije uvrstili za naslon. U pravilu, ica se treba postaviti najkasnije mjesec dana nakon postavljanja stupova. Naime, kada lastari porastu u toj mjeri da se moraju privezati ica ve treba biti postavljena i potpuno zategnuta. I dok su ranije koriteni klasini natezai, ija je uporaba zahtijevala veliku spretnost i vjetinu, danas je to postao lagan posao to opet moemo zahvaliti praktinosti i preciznosti Gripple sustava. Naime, navedeni Gripple natezai imaju dva otvora kroz koje provlaimo pocinanu icu. Jednom provuena ica zahvaljujui konstrukciji natezaa ne moe se vratiti natrag to bitno olakava natezanje ice u vinogradu. Meutim, nakon to smo icu provukli kroz natezae, tredugotrajnija pa je i njeno odravanje znatno jeftinije.

Gripple polako ulaze i u hercegovake vinograde

Tehnika postavljanja ice

Posebna klijeta zanatezanje ice

bamo je dobro i zategnuti, to se lako ostvaruje zahvaljujui runom Gripple zatezau koji na sebi ima ugraen dinamometar. Zahvaljujui njemu utjeemo na podjednako zatezanje svih pocinanih ica u vinogradu, to opet pridonosi njihovoj veoj stabilnosti, odnosno postojanosti. Uslijed ravnomjerno zategnutih

ica poveava se i dugotrajnija stabilnost stupova za koje su ice privrene. Povrh toga, remont ica je vie nego jednostavan iz razloga to je za tu operaciju potreban samo jedan ovjek i dakako Gripple alat. Kada se sve uzme u obzir odgovorno se moe rei da je zahvaljujui Gripple sustavu za vezanje iana armatura je

Kako smo ranije ve napomenuli, Gripple se osim u vinogradarstvu moe koristiti i za vezanje vonih stabala kao i ukrasnih stabala. Dovoljno je imati odgovarajue natezae i Gripple runi zateza s dinamometrom i vae stablo e biti za nekoliko minuta adekvatno uvreno za podlogu. A kada je ono pravilno uvreno, u veoj mjeri moe odoljeti naletu jakih sjevernih vjetrova, neizbjenih na naem podruju. Osim toga, Gripple je svoju ponudu natezaa upotpunio i posebnim tipom za bodljikavu icu koja se ovim nainom vrlo lako povezuje i primjereno zatee. Zbog svega toga, Gripple e vrlo brzo preuzeti primat na hercegovakom tritu, tim vie to su ovaj nain vezanja u vinogradima ve primijenili vodei gospodarstvenici koji su pokrenuli proizvodnju vinskog i stolnog groa na podruju Mostara. Razumljivo kada se time postie znatna uteda u pogledu remonta i odravanja armature uz minimalnu nazonost radne snage kod njenog postavljanja. Uostalom, da je neosporno rije o kvalitetnom i uinkovitom nainu vezanja pokazuju europskim podaci koji ovaj sustav svrstavaju na sami vrh ljestvice korisnih proizvoda primjenjivanih u svrhu vezanja voaka i vinove loze. Kompletan GRIPLE program moete pronai u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru, gdje moete dobiti i sve potrebne upute o primjeni u praksi.

Univerzalnost Gripple naina vezanja

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

22

OSNOVNA GNOJIDBA MASLINA

Pie: mR. Sc SanJa BikuP

sim NPK, maslini je u ranu jesen potrebno dodati i 1/5 do ukupne potrebne UREE, odnosno 50-60 kg UREE po hektaru (5-6 g/m2). Unoenjem ovih gnojiva osiguravaju se osnovna hranjiva; duik, fosfor i kalij- nuni za pravilan rast i razvoj ploda te dozrijevanje. Fosfor je prirodno nedostatan na crvenicama i smeim tlima na vapnencima te tzv. bijelim tlima (rendzinama odnosno fli), a nuan je za razvoj korijena, organa za razmnoavanje (cvjetova), plodova i sjemena. Utjee na bitne ivotne procese u biljci - disanje, promet i skladitenje energije, bolje koritenje vode, diobe stanica i prenoenje nasljednih osobina. Sadnice maslina bolje rastu, a prinos je mnogo vei kada je tlo dobro opskrbljeno fosforom. Koncentracija fosfora u biljci se mijenja. Najvie ga sadre biljke tijekom lipnja, a najmanje u rujnu. Zato ga je nuno dodati i putem tla i lista (Fertina V), jer je bitan za ouvanje kakvoe ploda. Kalij prvenstveno snano utjee na stvaranje ulja, veliinu i obojenost ploda te prinos i randman maslinova ulja. Zato je osnovnu gnojidbu, ako je mogue, najbolje obaviti u kolovozu. Za toan unos aktivne tvari u tlo potrebna je kemijska analiza tla, kao i uvaavanje tipa tla s obzirom na to da se sredozemne viegodinje kulture uzgajaju na tlima razliitih pedolokih osobina. Najee su to crvenica, smee tlo na vapnencu, rendzine (bijela zemlja), izrazito karbonatna tla i druga.

Gnojidba maslina tijekom jednogodinjeg vegetacijskog ciklusa obuhvaa osnovnu gnojidbu , duinu prihranu u tlo i prihranu putem lista. Osnovna gnojidba masline obavlja se od sredine kolovoza do kraja studenoga NPK mineralnim gnojivom s naglaenom koncentracijom fosfora i kalija (NPK 10-30-20, NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 i slino.)
UREU N 46 to iznosi 0,6 kg UREE N 46 / stablo za cijelu godinu. Od toga na jesensku gnojidbu duikom otpada 0,15 kg UREE N 46 za 10 kg ploda.

Nasad maslina

fornim gnojivom MAP 12-52-0, koji ga sadri u velikoj koliini. U tlo se unosi u koliini 150-200 kg/ha (15-20 g/m2). Fertdolomit se dodaje u koliini 0,5-1 tone svake 2. ili 3.godine. Kalcij je maslini nuan za biljni rast, dijeljenje stanice i njezino poveanje. On je takoer odgovoran za vitalnost rasta polena, pa otud i velika znaajnost za zametanje plodova i prinos. Plodovi nedovoljno opskrbljeni kalcijem gube vrstou, bre stare, lake propadaju i njihova je trajnost smanjena. Zato je potrebno tlo opskrbiti kalcijem, a plod tijekom cijelog razvoja esto prskati kalcijevom otopinom Fertinom Ca. Na taj je nain plod dovoljno opskrbljen kalcijem zdrav, ima vrsto meso, to je preduvjet za dobivanje ulja ekstrakakvoe.

Mineralna gnojiva namijenjena gnojidbi na smeim karbonatnim tlima, rendzinama i tlima na dolomitnim vapnencima Za izrazito karbonatna tla preporuuje se NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2,18) u koliini 700 kg/ ha (70 g/m2). Osim sulfatnih NPK, mogu se koristiti i NPK mineralna gnojiva navedena za gnojidbu na crvenicama.

Zbog intenzivnih procesa rasta i stvaranja ulja, razina duika intenzivno se smanjuje pa se preporuuje dodavati ukupnih potreba za duikom tijekom godine. Dokazano je da je za prinos 10 kilograma ploda masline potrebno 0,3 kg istog duika. Kada se on prevede u

Gnojidba duikom ujesen prema koliini prinosa

Mineralna gnojiva za gnojidbu masline

Osnovna gnojidba

Crvenice se odlikuju visokim sadrajem kalija a vrlo niskim fosfora i kalcija, pa se u tlo unosi vapnen materijal-Fertdolomit i NPK s visokom koncentracijom fosfora poput NPK 10-30-20 i NPK 8-26-26 u koliini 300-380 kg/ha, odnosno 30-38 g/m2. Ako je kalij vrlo visok, vii od 40 mg/100 gr tla, tada se gnoji fosBROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

Gnojiva namijenjena gnojidbi maslina na crvenicama

23

NARANA voe za posebne prigode

Pie: goRan JuRilJ, diPl. ing.
ko niste znali, narana je nekada predstavljala luksuzno voe koje se darivalo samo u posebnim prilikama. Zbog toga je laganim korakom ula i u narodne obiaje pa se od davnina darivala za Boi i Novu godinu. Osim toga, darivanje narane bio je najljepi izraz ljubavi i potovanja. Meutim, stablo narane imalo je i ukrasnu vrijednost, posebice za Boi, kada bi njegove zimzelene granice prepune plodova doaravale sliku boinog drvca. Ali, ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost u predstojeim zimskim danima narana ini bitan imbenik u borbi protiv nahlada i viroza. ak je i lijenici preporuuju to ee na jelovniku, posebice zbog toga to je narana jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza. Iako je najpoeljnije jesti svjee narane, nita manje nije

Svjei sok za top-formu

djelotvoran ni sok. Uostalom, aa svjee iscijeenog soka sadrava 88 mg C vitamina koji poboljava i apsorpciju eljeza. Meutim, treba napomenuti kako iscijeeni sok trebamo popiti to prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo propada na zraku i svjetlu. Preporuena koliina soka iznosi dvije ae dnevno i posebice je korisna osobama koje inae loe probavljaju voe. Poto potie probavu, moe pomoi i kod oteane stolice. Naranin sok sadrava najmanje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromaan natrijem to je pak znaajno za osobe koje provode neslane dijete kod sranih i bubrenih bolesti te povienog tlaka. Pored toga, kalcij se iz naraninog soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi ak 37 posto. Stoga, ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt, osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo narane. Utoliko vie jer znanstvenici tvrde da je i kora naran-

Plodovi narane

e bogata vitaminom C, betakarotenom i bioflavonidima zbog ega se prethodno naribana moe koristiti kao dodatak kolaima i raznim salatama. Tada e osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadrava monoterpene, potencijalne tvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! Koritenje naranine kore ili pak njeno vakanje preporua se samo za

neprskane narane ili narane iz vlastita vrta, kod kojih znamo porijeklo. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu u svojim vrtnim centrima nude sadnice narane ali i ostalih vrsta agruma (limun, grejpfrut, kumkvat, mandarina).

PREDAVANJA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOAE

Pie: mR. Sci. aida kohni
Ulaskom u period jesen-zima, i nastavljajui ve uhodanu praksu A.C. Sjemenarna Mostar je zapoela odravati struna predavanja iz oblasti: Sadnje voaka i vinove loze, zatite vinove loze tijekom zime i na poetku vegetacije, te razliite teme iz oblasti proizvodnje povra. Ovo su inae teme koje svake godine zaokupljaju panju povrtlara, voara i vinogradara, bilo da se radi o amaterima s malim brojem stabala i trsova na svojim okunicama, ili pak plantaerima koji poljoprivrednu proizvodnju obavljaju uz visoko sudjelovanje struke. Dakle, prvo predavanje je odrano 29. 11. 2007. godine a nazoilo je tridesetak proizvoaa iz okolice Mostara. Drugo, predavanje je odrano 18. 12. 2007. godine, na kojem je bilo etrdesetak sudionika. Ovo predavanje je obogaeno s jednom novom temom i novitetom u ponudi A . C. Sjemenarne, a to je GRIPPLE-nov nain vezanja loze. Predavai su bili djelatnici A.C. Sjemenarna: mr. sci. Aida Kohni i Nino Rotim, dipl. ing. poljoprivrede. Preko dva sata su

Sa skupa u Mostaru

se izmjenjivali slajdovi originalnih fotografija iz spominjanih tematskih oblasti uz savjete i preporuke naih predavaa. Pokuali smo se potruditi da naa predavanja uinimo to konstruktivnijim, rukovodei se za-

dnjim dosezima u struci, svjesni svih izazova koje nam u svakodnevnom radu postavljaju brojni proizvoai koje mi servisiramo. Smatramo bez imalo skromnosti zbog odlinog odaziva da smo u tome i uspjeli.

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

24
niska. Penica je kultura ija vegetacija traje gotovo devet mjeseci, i to kroz jesen, zimu, proljee i etva tek u ljetu. Zbog toga je tehnologija obrade dosta sloena. Tehniki obrada bitno ovisi o predkulturi. Najbolje predkulture su okopavine, uljana repica, a najea predkultura je kukuruz. Ako su predkulture okopavine ili uljana repica, imamo dosta vremena za kvalitetnu pripremu. Odmah nakon skidanja usjeva valja obaviti jednu plitku obradu 10-15 cm viebrazdnim plugovima ili tekim tanjuraama, i tako provocirati nicanje korova ili posijati neku postrnu kulturu ili siderat. Kada zelena masa poraste i padnu prve jesenske kie, trebalo bi obaviti osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, grubo utanjurati te obaviti osnovnu obradu na 20-25 cm. Ako posjedujemo kvalitetne agregatne podrivae, umjesto oranja moemo obaviti podrivanje, i nakon toga sjetvu. Ako je predkultura kukuruz ili eerna repa, priprema za sjetvu penice je znatno sloenija. Nakon skidanja usjeva nuno je usitniti biljne ostatke. Nakon toga primijeniti NPK gnojiva za osnovnu gnojidbu i dodati ureu za jesensku ishranu penice duikom, i dio duika koji e ubrzati mineralizaciju organskih ostataka. Penica za prosjene prirode treba 180-200 kg/ha duika (N); 130-150 kg/ha-fosfora (P205); 100-120 kg/ha-kalija K20. Korekcije su mogue ako se obavi prethodna analiza tla. U osnovnoj gnojidbi za penicu predlaemo tri formulacije, i to: NPK 10-30-20 za tla siromana fosforom, NPK 7-2030 za tla siromana kalijem, NPK 8-26-26 za prosjena tla. 1. Primjer gnojidbe: zaorati 500 kg/ha NPK 10-30-20 2. Primjer gnojidbe: zaorati 750 kg/ha NPK 7-20-30 3. Primjer gnojidbe: zaorati 550 kg/ha NPK 8-26-26 4. Na svim povrinama gdje je predkultura bila kukuruz-kukuruzovina zaorana, ili eerna repa treba dodati 100-150 kg/ha uree, radi razgradnje organske mase.
Kan se koristi za prihranu

KOJA GNOJIVA SU NUNA PENICI ?

Penica je znaajna kao kruarica, zatim sirovina u konditorskoj industriji, u proizvodnji razliitih tjestenina, u farmaceutskoj industriji.
Pie: ivan gaPaR, diPl. ing.
enica je vrlo vana u hranidbi stoke kao stono brano, i jo vanije posija koje su gotovo nezamjenljive u hranidbi mlijenih goveda. Takoer se penica esto koristi kao sirovina u pripremanju superkoncentrirane stone hrane. Penica je nuna jer daje slamu u stoarstvu vrlo vanu i u nekim sustavima dranja stoke posebno mlijenog stada, nezamjenljivu stelju. Vrlo je bitna kultura u plodoredu, stoga njezinu ekonominost treba ire promatrati. Sve dok se ne povea znatniji udio djetelinskotravnih smjesa, a to je nuda, penica e ostati po svojoj zastupljenosti druga kultura. Zahvaljujui velikim rezultatima domaih selekcija, imamo odlian asortiman visokorodnih kvalitetnih sorata za sve namjene. Bitno su smanjene tete od polijeganja, kraa stabljika, vra, bolje ukorijenjena te podnosi vee koliine mineralnih gnojiva, posebice duika. Te selekcije daju znat-

no vie uroda, ime penica postaje ekonominija. Ako sagledamo ire dravne interese a ne samo uske trgovake, penica je uvijek ekonomina do koliine koja se troi u naoj dravi i dio koji se izvozi kao finalni proizvod. U naim proizvodnim uvjetima razmjerno su male ukupne povrine, esto usitnjene, gdje je ekonominost umanjena. Na svjetskom tritu penica nije ekonomina, osim u izrazito povoljnim rodnim godinama, kada se pojavi neka manja koliina kao trni viak koji valja izvesti. Iako kod nas uvijek ostaju dominantne ozime penice, siju se i neke koliine jarih penica koje redovito daju nie prinose. One mogu biti zanimljive na viim nadmorskim visinama, gdje je upitna sjetva ozimih penica zbog niskih temperatura. Bitno je istaknuti to da su ve odavno svi radovi u proizvodnji penice potpuno mehanizirani, uinkovitost strojeva je vrlo velika, posebice na velikim povrinama, i to je vaan imbenik to je cijena penice tako

Nasad penice poetkom zime

Penica je kultura ija vegetacija traje dugo i prolazi kroz suno razdoblje. Kako je duik podloan ispiranju, a i hlapljenju o svemu treba voditi rauna. Da bi se ispiranje smanjilo na najmanju mjeru a zadovoljile potrebe, penicu tijekom cijele vegetacije treba gnojiti 3-5 puta, i to razliitim oblicima duika. U jesenskoj gnojidbi prednost imaju amidni i amonijski oblik duika, jer se slabije ispire, transformira se u nitatni oblik u skladu s vlagom tla i temperaturom, a to znai i u skladu s porastom penice odnosno njezinim potrebama. U prvoj prihrani penice koja dolazi na poetku proljetne vegetacije, kada se dnevne temperature stabiliziraju na 10-15C i tada prednosti imaju formulacije s duikom i u nitratnom i amonijskom obliku, jer nitratni duik penica brzo usvaja i kod neto niih temperatura. Obino je faza busanja ujesen, a u iznimnim sluajevima zakanjele sjetve i jake zime, penica tek nie u proljee. Stoga je ispravnije ravnati se prema vremenskim prilikama nego prema fenofazama. Druga prihrana se obavlja 25-35 dana nakon prve, to ovisi o razvoju vremenskih prilika, a podjednake rezultate daju svi oblici duika. Obino je to fenofaza poetka vlatanja. U praksi se esto kasni s drugom prihranom, pa je iskoritenje duika slabije. Trea prihrana u praksi nije ba prihvaena, iako ista koliina duika rasporeena u tri prihrane daje bolje rezultate nego dvije prihrane, jer su manji gubitci. U nekim godinama kada je nakon druge prihrane palo puno oborina, trea prihrana je tehnoloki i gospodarski opravdana, iako generalno moemo tvrditi da trea prihrana uglavnom poveava kakvou, a prirod rijetko. Sjemenske usjeve i visokokvalitetne sorte trebalo bi redovito prihraniti triput. I. PRIHRANA: primijeniti 100120 kg/ha KAN-a N 27 II. PRIHRANA primijeniti 180-220 kg/ha KAN-a N 27 ili III. PRIHRANA primijeniti 200 l/ ha-25 % otopine uree N 27 ili 100 kg/ha KAN-a N 27.

Prihrana

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

25
Pie: kRuno laec, dR. vet. med.
noge biljne vrste za proizvodnju sjemenki, odnosno opstanak i razmnoavanje trebaju posrednika u prenoenju genetskog materijala-peluda. Taj proces nazivamo opraivanjem, a tijekom njega dolazi do prenoenja cvjetnog praha s pranika jednog na tuak drugoga ili istog cvijeta. Pelud moe prenositi vjetar ili razliite vrste ivotinja, a najee su to kukci. Vana je uloga u opraivanju upravo pela.

podmetnutu hranilicu. Skupljaju sirup iz hranilice, ali postupno prelaze i na okolne biljke. Nakon dva do tri dana prestajemo davati ekstrakt, ali nastavljamo s dodavanjem aromatiziranog eernog sirupa sve do zavretka cvatnje biljne kulture, budui da je u ovom sluaju opraivanje ispred proizvodnje meda. Zbog eernog sirupa med koji nastaje u doba prihrane nije za vrcanje nego se moe iskoristiti za zimske zalihe.

Opraivanje se temelji na tome da se pele (ili drugi kukci), kako bi doli do nektara, moraju zavlaiti u cvijet. Na taj nain njihovo tijelo dodiruje pranike iz kojih se pelud istrese na njih, a zadrava se na dlaicama. Slijetanjem na druge cvjetove prenose pelud koji se tada lijepi na tuak drugog cvijeta. Opraivanje pomou kukaca pa i pela potrebno je velikom broju biljaka, gotovo svim vrstama voa i mnogim ratarskim kulturama. Utvreno je znatno poveanje prinosa poljoprivrednog bilja, kao i kakvoe plodova ako su opraivani kukcima. Osim pela, koje se koriste na otvorenom, u novije vrijeme se za opraivanje biljaka u zatvorenim prostorima, kao to su plastenici i staklenici, uzgajaju bumbari koji su takoer prirodni opraivai. Spoznaja da e pela, ako u konici osjeti miris odreenog cvijeta, upravo njega i traiti u slobodnoj prirodi moe se

Pele nazamjenjive kod opraivanja

DRESIRANJE PELA
Kada u konici osjete miris odreenog cvijeta, pele e u prirodi potraiti iste takve cvjetove. Ta navika, odnosno instinkt pela moe se praktino iskoristiti u poljoprivrednoj proizvodnji, a istrauje se i pomo pela u otkrivanju mina.
iskoristiti tako da ih se uputi na eljenu vrstu bilja koju u odreeno vrijeme treba opraiti. Taj postupak naziva se dresiranje. Pele svakodnevno prihranjujemo malim koliinama eernog sirupa, s mirisom cvijeta za koji elimo da ga pele posjete. Na taj nain izvrit e i opraivanje. Aromatizirani sirup dajemo u hranilicu svakodnevno, od poetka pa do zavretka cvatnje odreene kulture. Sirup dajemo rano ujutro, kada pele jo nisu poele izlijetati iz konica. Dresurom pela moe se i po nekoliko puta poveati koliina sjemena, odnosno zametnutih plodova gospodarski vanih biljaka. je pod biljnom kulturom na koju elimo uputiti pele udaljeno od pelinjaka, dresura pela moe se pokuati na drugi nain. Takoer je potreban sirup aromatiziran cvijetom eljene biljke, ali uz taj miris u njega stavimo i nekoliko kapi ekstrakta jae mirisne biljke (lavanda, kadulja). Tako pripremljen sirup ujutro stavimo u plitku hranilicu ispred pelinjaka. Kada se oko sirupa skupi dosta pela, pokrijemo ih mreom i zajedno s hranilicom prenesemo na eljenu povrinu. Uklonimo mreu i pele pustimo. Tijekom prenoenja pele su ve napunile voljku sirupom, pa se nakon putanja vraaju u konicu i obavjetavaju ostale pele o otkrivenoj hrani. Intenzivan miris ekstrakta pomoi e pelama da ponovno brzo pronau

Dresiranje pela

Dresirane pele se esto koriste u praksi

Napraviti eerni sirup u omjeru 1:1. Dok je jo topao (oko 37 stupnjeva C), u njega potopiti cvjetove s kojih su uklonjeni ani listii. Uzima se 50-100 g cvjetova na litru sirupa. Cvjetovi ostaju potopljeni pet do est sati. Zatim se sirup procijedi. Najbolji rezultati postii se ako na svaku konicu dajemo od 100 do 150 g sirupa. Kada je podru-

Pripravljanje aromatiziranog sirupa:

Metodu dresiranja pela, ali u druge svrhe, strunjaci Poljoprivrednog fakulteta iz Zagreba i Hrvatskog centra za razminiranje koriste u istraivanjima upotrebe pela za otkrivanje mina i pregled na mine sumnjivih povrina. Istraivanja se temelje na tome da se pele umjesto na miris cvijea usmjeravaju na miris eksploziva i puste na minski sumnjivu povrinu. Tako bi se trebale skupljati na mjestima gdje ima eksploziva. Potrebno ih je pratiti posebnom kamerom te se tako mogu dobiti podaci o minskoj zagaenosti odreenog podruja. Osim aktivnog, istrauje se i pasivni pristup koritenja pela u detekciji mina. Temelji se na injenici da je tijelo pele prekriveni finim dlaicama na koje se hvataju razliite molekule iz okoline. Ako pele pustimo na minski sumnjivo podruje, a ono je zaista kontaminirano minama, dio molekula eksploziva zavrit e na tijelu pela. Naveer, nakon to se pele vrate u konicu, iz nje se uzme uzorak zraka i molekula koje su pele prikupile na tijelu tijekom dana. Taj zrak se proputa kroz posebni filtar koji se zatim u laboratoriju pregleda na prisutnost molekula eksploziva. Paljivim planiranjem i praenjem mogle bi se pregledati odreene povrine i tako utvrditi jesu li kontaminirane minama.

Pele u otkrivanju mina

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

26

NOVE KLOPKE ZA SUZBIJANJE

MIEVA I TAKORA
Meu nekoliko izvedbi klopki za hvatanje mieva i takora, visokom uinkovitou i jednostavnou pri rukovanju, istiu se klopke Super Cat. Tajna uspjeha ovih klopki lei na izvanrednom mamcu koji privlai mieve i takore, te jednostavnom primjenom
Pie: maRio uBela,diPl. ing.
ostoji nekoliko metoda suzbijanja mieva i takora, koje se mogu podijeliti na bioloke, mehanike i kemijske. Bioloko suzbijanje mieva i takora odvija se preko njihovih prirodnih neprijatelja (kuna, lasica, tvor, zmija, ptice grabljivice i sl.) to u gradskim i prigradskim sredinama nije primjenljivo. Mehaniko suzbijanje se zasniva na razliitim stupicama s mamcima i ljepljivim podlogama. Meutim, iako je navedena metoda dosta uinkovita, uglavnom se primjenjuje na manjim povrinama (kuama, stanovima, obiteljskim gospodarstvima) i to prvenstveno za mieve. Kemijska metoda je svakako najkompletnija i najdjelotvornija a temelji se na suzbijanju mieva i takora putem zatrovanih mamaca. Ukoliko se izvodi redovito i uz pravilan izbor mamaca, predstavlja najsigurniji

oblik borbe s ovim glodavcima na odreenom podruju. Osim nelagode, mievi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive tete u domainstvima. Prije svega, nastanjuju skladita hrane (zalihe ita i ostale namirnice) koju zagauju svojim izmetom, inei je potpuno neuporabljivom. Ali, poteene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni.

Iako danas na tritu moemo pronai veliki broj razliitih kemijskih pripravaka za uni-

Mehanika ili kemijska metoda suzbijanja

tavanje tetnih glodavaca, ne znai da su ti pripravci i najpodesniji za domainstva. Razlog lei u injenici to je rije o vrlo opasnim otrovima s kojima treba rukovati prilino oprezno. Obino je rije o uljnim tekuinama koje treba mijeati s odreenom koliinom itarica, voa i povra i sl. Dakle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pripreme i primjene puno su praktiniji gotovi mamci. Gotove mamce je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se mievi i takori obino zadravaju. Ova metoda je prikladna za vee povrine. Mehanika metoda je primjenjiva u kuama i stanovima,

Klopke za kune mieve

a zasniva se na primjeni razliitih klopki-stupica koje su razliite izvedbe. Danas na tritu postoje razliite izvedbe klopki koje se koriste za suzbijanje mieva i takora.

Zato koristiti Super Cat klopke?

Prednosti ovih klopki su viestruke: - visoka uinkovitost - jednostavno i lako rukovanje - odlian mamac - mogunost zamjene mamca - nema kontakta s uhvaenim glodavcima

Klopke za hvatanje ivih mieva

Klopke za takore

Visoka uinkovitost Super Cat klopki BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

27

OTROVANJE PELA
Iako je jesensko i zimsko razdoblje doba kada na podnici ili ispred konica pronalazimo vie uginulih pela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek znaiti da se radi o redovitim zimskim gubitcima.
Pie: kRuno laec, dR. vet. med.
esta trovanja pela

ada se temperatura zraka prvi put smanji na nie od 5 C, pele se jae stisnu u klupko i zapoinju pravo zimovanje. Hladnoa veinu slabijih i starijih pela usmrti i one padaju na podnicu ili jo ive otpuu na leto gdje ugibaju. Kada razdoblje hladnoe potraje nekoliko dana, preostale pele ne izlijeu i ne iznose uginule koje tada vidimo ispred konica i na podnici. Ako smo neuspjeno ili nismo na vrijeme tretirali protiv varoe, moe biti mnogo oslabljenih pela koje ugibaju unato jakoj zajednici, to takoer vidimo kao pojaana uginua na poetku zimovanja. Uglavnom su to sve redoviti i oekivani gubitci. Pri obilasku pelinjaka tijekom zime leto uvijek oistimo od snijega i leda, a takoer i od mrtvih pela, pri emu procjenjujemo njihov broj. Ponekad se kasnije tijekom zimovanja moe dogoditi da pronaemo poveana uginua pela odjednom, ili propadanje cijele zajednice, iako je u konici bilo dovoljno hrane. Kada iskljuimo sve mogue uzroke uginua (varou, bolesti ili slino), moemo posumnjati da je klupko stiglo do loijeg ili tetnog meda (medljikovca), ili peluda ijom se potronjom u organizmu pela gomilaju tetne tvari i dovode do pojaanog uginua. Ako se nae takvo stanje, treba se prisjetiti odakle potjee med, a pogotovo pelud koji smo pelama ostavili za zimovanje. Kako za razliku od meda pele pelud ne prerauju, nego samo dorauju i skladite, u njemu se mogu pronai i neeljene tvari u koliinama koje mogu natetiti pelama tijekom zimovanja. Uzrok iznenadnog i poveanog uginua pela u aktivnom razdoblju, ali i tijekom zimovanja mogu biti i razliita otrovanja. Zbog toga ovdje podsjeamo na otrovanja razliitim tvarima koje se koriste u zatiti bilja, tvornikim pogonima ili se sluajno mogu pronai u

pelinjoj hrani. Najee se radi o trovanju pesticidima, ali i dimom tvornica, te medljikom, nektarom, peludom pa i kuhinjskom soli.

Pesticidi su sintetike, rjee prirodne, selektivno toksine tvari, namijenjene unitavanju tetnih biljnih i ivotinjskih organizama. Njihova primjena najvea je u proljee kada zapoinje sezona radova i takozvane kemijske zatite u vrtovima, poljima, vonjacima i vinogradima. Tada postoji i najvea opasnost za otrovanje pela. Za pele su najtoksiniji insekticidi, ali i neki herbicidi. Ako i sami upotrebljavamo navedena sredstva, trebamo pozorno prouiti upute proizvoaa o koncentracijama i nainima primjene. Na taj nain zatitit emo u prvom redu sebe, zatim pele i ostale korisne insekte i kukce, a i to manje oneistiti okoli. Insekticide dijelimo na kontaktne (djelovanje kontaktom-dodirom) i na crijevne otrove (djeluju putem probavnog trakta). Od otrovanja u prvom redu ugibaju pele sabiraice. Ovisno o vrsti i koncentraciji otrova, do uginua moe doi na mjestu tretiranja otrovom, na putu prema konici ili u samoj konici. Kod jaih otrovanja pelinja zajednica izgubi naglo veliki broj sabiraica, oslabi, a moe i u potpunosti propasti. Ako se radi o kontaktnom otrovu, pele sabiraice mogu ga unijeti u konicu i prenijeti na kune pele. Isto tako, ako u konicu unesu pelud oneien sredstvom koje djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kunih pela i liinaka. Kako bi se otrovanja sprijeila, ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva koja su otrovna za pele u vrijeme cvatnje biljaka, kao ni u umama tijekom medljikove pae. Ako je tretiranje nuno, treba na vrijeme obavijestiti pelare odreenog podruja. Tada pelar poduzima potrebne mjere. Ujutro,

Otrovanja uzrokovana pesticidima

prije izlijetanja pela treba zatvoriti konice s pelama i otvoriti ureaje za ventilaciju. Kada su pele zatvorene dulje vrijeme, treba im davati vodu u hranilicu ili prazno sae. U razdoblju dok su konice zatvorene pele ne smijemo bez velike potrebe uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko dugo emo pele drati zatvorene, ovisi o vrsti upotrijebljenog otrova i nainu na koji se primjenjuje (prskanje sa zemlje ili iz zrakoplova). Opasno razdoblje se skrauje u sluajevima jake kie nakon tretiranja kemijskim sredstvom, jakog vjetra ili vruina s temperaturama od 30C u hladu.

srednjeg crijeva, a pele posljedino dobiju proljev i ugibaju. To se dogaa osobito zimi, jer med sadri veliku koliinu teko probavljivih tvari, a pele ne mogu redovito izlijetati na proisne letove. Ponekad kod pele uoavamo gubitak dlaica i crni izgled. Nektar je slatki sok koji u cvjetovima lue lijezde nektarije, a sastoji se od vode i eera. Uloga mu je privlaenje kukaca radi oplodnje cvijeta. Nema mnogo dokazanih sluajeva trovanja nektarom. Da bi dolo do ovog trovanja, mora cvasti puno otrovnih biljaka na jednom mjestu. Dokazano je trovanje nektarom biljke mrazovac, jer on sadri alkaloid kolhicin. Pelud je muko sjeme biljke ija je zadaa oplodnja enskih stanica. Sadri veu koliinu bjelanevina i razliite vitamine. Pelud je zato pelama izvor bjelanevina, vitamina i minerala, ali pelud nekih vrsta biljaka (luk, duhan) sadri otrove za pele, prvenstveno alkaloide. Do trovanja moe doi i zbog smrznutog ili pljesnivog peluda u sau tijekom zimovanja. Do ovog trovanja dolazi ako zimskoj hrani dodajemo kuhinjsku sol. Od 0,2 do 0,5 % kuhinjske soli u hrani skrauje ivot zatvorenih pela, a od 1 do 5 % je vrlo otrovno. Otrovno djelovanje oituje se u propadanju crijevnih stanica. Zato pelinjoj hrani koju sami pripravljamo moramo posvetiti posebnu pozornost.

Dim pojedinih tvornica sadri otrovne tvari (olovni, fluorovi spojevi) koje se nakupljaju na bilju u okolici, koje onda postaje otrovno za pele, ali i druge vrste ivotinja, u prvom redu biljojede. Tvorniki dim uzrokuje tetu u promjeru od 5 do 6 km. Ponekad se moe dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari i na vee udaljenosti (do 20 km). Danas ipak veina tvornica ima specijalne ureaje koji sprjeavaju izlazak otrovnih tvari, tako da bi ove vrste trovanja bile mogue tek u iznimnim sluajevima. Medljika ili medna rosa javlja se na umama bjelogorice, crnogorice, rjee travama i itaricama. Najee je proizvode titaste i lisne ui. Od nje pele rade med medljikovac. Sadri teko probavljiv eer melecitozu i vei postotak mineralnih tvari u prvom redu kalijevih i natrijevih soli. Za zimovanje pela med medljikovac ne smije se koristiti zbog teke probavljivosti. Ponekad u medljici i medu medljikovcu moemo nai i organske otrove koji nastaju kao produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrovanja medljikom dolazi do degeneracije i obamiranja stanica

Otrovanja uzrokovana tvornikim dimom

Otrovanje nektarom

Otrovanje peludom

Otrovanje medljikom

Otrovanje kuhinjskom soli

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

KULTURA PIJENJA VINA

ovjekova ljubav prema grou, ne samo zbog pretakanja u plemenitu kapljicu, traje vie od 8000 godina. O tome govori vie od 60 vrsta i 8000 sorti vinove loze. Meutim, kada govorimo o samoj kulturi pijenja vina tada podrazumijevamo i pravilan odabir aa za vino, nain otvaranja vinske boce i toenje vina u ae.
Pie: ivica doko, diPl. ing.

28

anas se vinogradi proteu na svim kontinentima pokrivajui povrinu od oko 101.200 etvornih kilometara. Godinje se u njima ubere cca 72 milijuna tona groa koje e se osim za jelo, koristiti za proizvodnju vina kao i za preradu u razne sokove. A kada uspijemo proizvesti vino, vrimo njegovo razlijevanje u staklene boce. Dakako, rije je o mjeri koja je potpuno opravdana, gledano i s gospodarske, tehnoloke i ekoloke strane. Naime, staklena boca je kemijski postojana, to znai da ne utjee na promjenu sastojaka vina, s tim da je mogua i njena viekratna upotreba. Osim toga, boca predstavlja viestoljetnu ambalau za vino zahvaljujui kojoj je vino na adekvatan nain zatieno tijekom uskladitenja, prijevoza i distribucije.

vina ime se potie miris vina koji tako vie dolazi do izraaja, dok duga drka onemoguava grijanje vina izazvano toplinom ljudskih ruku. Crvena vina se pak posluuju u aama s kraom drkom, neto vee zapremine i okruglastog oblika. I na koncu, ono to je veini i poznato-pjenuava vina i ampanjci serviraju se u duguljastim aama koje koncentriraju arome i daju lijep vizualni doivljaj vina koje drimo u ruci.

Prelijevanje vina iz boce u drugu posudu iz koje e se servirati naziva se dekantiranje.

Dekantiranje vina i odabir aa za vino

Dekantiranje je posebice preporuljivo u restoranima, kod vina koja su vrlo mlada ili su u vrhuncu a nemamo mnogo vremena ostaviti ih da, laiki reeno, prodiu. Isto tako, ukoliko vrimo dekantiranje veoma starih vina, moramo biti svjesni injenice da emo ovom mjerom, vrlo vjerojatno, unititi vino iz razloga to e ono izgubiti na svojoj aromi. Meutim, u naim restoranima uglavnom vrijedi pravilo da se vino donosi u izvorno zatvorenoj boci koja se otvara iskljuivo u nazonosti gosta. Osposobljeno

osoblje u restoranima vrlo dobro zna da prilikom donoenja bocu ne smije tresti, okretati ili manipulirati u tom pravcu. A poto se boca i otvori, slijedi obveznaprocedura mirisanja netom izvaenog epa, koji nipoto ne smije imati neugodan miris. Nadalje, paljivost prema gostu oituju se na nain da domain za stolom prvi kua vino te ga, poto se osobno uvjerio da je ono besprijekorno, natoi ostalim gostima za stolom. Da bi pak nazoni gosti kuali vino, vizualno ocijenili njegovu boju i bistrou, najvanije je pravilno odabrati au. Jer iznimno je zanimljiv podatak da se u ovisnosti od veliine i oblika ae mijenja intenzitet kao i mogunost naeg opaanja arome. Stoga vrijedi pravilo da se za bijela vina koriste ae s duom drkom (u obliku tulipana) a koje se pri vrhu suavaju. Spomenute ae omoguuju lake rotiranje

U jeku smo zime, vremena obilatog hladnoom i prehladama. Zbog svega toga prednost se daje kuanju kuhanog vina koje se smatra narodnim lijekom protiv prehlade. Oni malo stariji kuhano vino pamte i pod nazivom glivajn. Rije glivajn ustvari proistjee iz njemake rijei gluhen koja oznaava arenje. Sve postaje jasnije ukoliko nam je poznata injenica kako su u prolosti za pripravljanje kuhanog vina koritena kamenja uarena na vatri a koja bi se potom, u tako uarenom stanju, uranjala u vino. Zato? Zato to bi uslijed velike topline ispario dio alkohola ali i vode, dok bi nehlapljive kiseline i mineralne tvari (radi isparavanja alkohola i vode) dole u jo jaoj koncentraciji. Danas se malo tko slui uranjanjem uarenog kamenja u vino (ne smije biti vapnenac) jer se glivajn jednostavno i lako proizvodi kuhanjem vina na plamenu, u emajliranom ili inox elinom loncu. U vino se, pored eera, stavljaju zaini poput cimeta a samo kuhanje traje sve dok ne ispari jedna petina volumena. Za serviranje kuhanog vina izbor aa nije presudan ve je bitno da ga kuate u umjerenim koliinama i samo za hladnih zimskih dana

Vrijeme je za kuhano vino!

Pravilan odabir aa vaan kod ocjene vina

Kuanje vina na izlobama BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

29
parovima, svaki par se vraa uvijek u istu komoru i nikad ne skree u tui hodnik, iako se oni meusobno kriaju. U podzemnim nastambama provode dane, a iz njih izlaze i postaju aktivnima u prvi sumrak. Promjer podruja kretanja iznosi oko kilometar. Svoj teritorij oznaava mirisnim lijezdama i urinom. Jedinke unutar iste skupine prepoznaju se po karakteristinu mirisu. U sluaju opasnosti, upozorit ostale kunie iz skupine tapkanjem stranjih nogu. Oznaavanje teritorija i upozoravanje na opasnost vidljivo je i kod pitomih kunia. Divlji kuni hrani se usjevima s njiva i razliitom zelenom hranom tijekom toplijeg dijela godine, kada mu je takva hrana dostupna, a u zimskim mjesecima jede granice i koru s drvea. U podrujima gdje ih nalazimo u velikom broju mogu izazvati velike tete. Sezona parenja traje od ranog proljea do kasne jeseni. U tom razdoblju enka moe imati est do sedam legala, a u svakom leglu do etiri, pa sve do dvanaest mladih. Graviditet traje od 30 do 32 dana. Mladunad je po okotnji gola i slijepa. Krzno dobivaju osmog, a progledaju desetog dana ivota. Majka ostaje uz njih najdulje do petog tjedna ivota. Spolnu zrelost dostiu izmeu etvrtog i petog mjeseca. ive od osam do deset godina. Meso divljeg kunia bijele je boje i takoer vrlo ukusno. Domai kuni potjee od svog divljeg pretka, kojeg je u prolosti ovjek pripitomljavao u prvom redu zbog mesa i krzna. Prema odreenim istraivanjima, poetci pripitomljavanja seu ak u stari Rim, dok su prvi vei rezultati postignuti tijekom srednjeg vijeka, gdje se uzgoj zbivao u okruenjima samostanskih zidina. Od tada pa sve do danas tijekom umjetne selekcije domai kuni doivio je brojne promjene vezane uz izgled, ponaanje i produktivnost.

KUNI ILI ZEC

Pie: kRuno laec, dR. vet. med.
Zec i kuni ine nam se vrlo slinima, gotovo jednakima, osobito ako su priblino iste boje, primjerice krianci belgijskog orijaa. Nasuprot vanjtini, to su dvije bioloki razliite vrste ivotinja, pa su i svi pokuaji njihova krianja ostali neuspjenima. Razliit im je nain razmnoavanja i ivota. Paljivim promatranjem ipak se mogu uoiti velike i bitne razlike. prihvatljivoj razini, prehrana korovima ini ih korisnim i poeljnim ivotinjama. U suprotnom, kada ih je previe, mogu izazvati velike tete. Osim navedenog, zeevi vole djetelinu, kupus, kelj, graak, mrkvu i razliite druge kultivirane biljke. To ih esto dovodi u blizinu ljudskih naselja i njihove vrtove. Sezona parenja zapoinje poetkom oujka. U tom razdoblju mujaci postaju vrlo agresivnima i izmeu njih mogu izbiti otre borbe. Tijekom godine enka moe imati dva do tri, rjee etiri legla. Graviditet traje od 40 do 42 dana. U prvom leglu zeica na svijet donese jednog do dva, u drugom tri do pet, a treem tri mladunca. Kada ima i etvrto leglo, ponovno ima jednog do dva zeia. Mladunad se raa s dlakom i odmah progledaju. Zeica stalno ostaje s njima samo prvih pet do est dana. Nakon toga kratkog razdoblja naputa ih i vraa se samo povremeno da bi ih nahranila. Tri tjedna po okotu mladi su potpuno samostalni. Spolno zreli postaju sa est mjeseci. ivotni vijek je do sedam godina. Dosta teko se uzgaja i razmnoava u zatvorenu prostoru. U novije vrijeme ipak se umjetno uzgaja u kavezima za popunjavanje lo-

Iako su kuni i zec dvije bioloki potpuno razliite vrste, esto moemo proitati oglase ili na drugim mjestima uti kako se dre ili prodaju zeevi, ponekad i od samih uzgajivaa.
vita. Meso zeca crvene je boje i vrlo dobra okusa. U odnosu na divljeg kunia zec se razlikuje i po broju kromosoma. Ima ih 48, dok su kod kunia 44. Drukija je i graa kostura glave, jer mu je zatiljna kost sratena s tjemenom, dok kod kunia to nije.

je sive do sivosmee boje s bijelim trbuhom i dvobojnim repom. Dugaak je 75, a visok 15 centimetara. Od ukupne duine tijela na rep otpada 8 centimetara. Ui su due od glave, s crnim irokim rubovima. Teina se kree izmeu 3 i 6 kilograma. Prisutan je na svim kontinentima, a u Europi su poznate i ive tri vrste. Nalazimo ga na poljima i livadama. ivi na povrini, iznad zemlje, samostalno, a najaktivniji je tijekom noi i uoi jutra. Zbog velike brzine koja mu omoguava bijeg pred neprijateljima, ima i vrlo veliko podruje kretanja. Hrani se podzemnim i sonim izdancima, te korovima u slobodnoj prirodi. Ako im je broj na

Zec (Lepus europaeus)

sive je boje, bijelog trbuha i dvobojnog repa. Duina tijela iznosi mu od 40 do 45 cm, a visina 18 cm. Duina repa iznosi do 7 cm. Ui su krae od glave, sa crnim, uskim rubovima. Dostie teinu od 1,5 do 2 kilograma. Izvorno naseljava podruje June Amerike, Azije, Tibeta, te otoke Indijskog i Tihog oceana. Kuni kopa jame s nekoliko dubljih komora, te vei broj izlaza i ulaza. Uvijek ivi u kolonijama s po desetak ivotinja. Jame kopaju u

Divlji kuni (Oryctolagus cuniculus)

Zec

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008

30

Kupus etvrti na ljestvici povra

Kao povrtna kultura, kupus je po povrinama i proizvodnji u svijetu na etvrtom mjestu, iza rajice, luka i lubenice. Zajedno s kupusom statistika u istu skupinu ubraja i kelj, kineski kupus, ratiku i kelj pupar. Od 2002. tisue ha u proizvodnji navedenih kupusnjaa u svijetu u Europi je 561 tisua, a od toga najvee su povrine u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj. Prosjeni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najvei prosjeni prinos imaju Njemaka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Polovica proizvodnje kupusa prerauje se kiseljenjem.

Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najvea peina
Najvea peinska dvorana na svijetu je Sarawak Chamber u Lubang nasib Bagusu u malezijskom Nacionalnom parku Gunung Mulu u Sarawaku. 1080 otkrili su je i istraili lanovi britansko-malezijske ekspedicije Mulu. Duga je 700 m, prosjene irine 300 m, te je visoka najmanje 70 m. Ta je masivna podzemna dvorana dovoljno velika da se u nju smjesti londonska katedrala Svetog Pavla.

Durijan- ne u javna sredstva prometa

Niti jedan plod ne razdvaja ukuse i miljenja kao durjan. Naime, plodovi imaju toliko otar smrad da se ne smiju prevoziti u sredstvima javnog prometa. Smiju se prevoziti samo u zrakonepropusnoj ambalai . Mnogim je ljudima loe i od samog mirisa. S druge strane, sjemena ljuska se smatra jednom od najveih delikatesa jugoistone Azije. Ona se obino jede sirova-prvenstveno na otvorenom, no postoji itav niz pripravaka-ak i ledena krema od durjana. Svjei plodovi uvaju se tek nekoliko dana.

Vanilija -vrlo skupi zain

Prava vanilija je poslije klinia drugi najskuplji zain na svijetu.To ne udi kada se zna koliki je troak potreban za njenu proizvodnju. Izvan domovine svaki se cvijet mora runo opraivati jer nedostaju specijalno prilagoene pele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi a svaki nalet hladnoe tijekom tog perioda uniti berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko noi uvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sauvala aroma.

Najvee podzemno jezero

Najvee poznato podzemno jezero je Drachenhauchloch (Zmajev dah) smjeteno u peini pokraj Grootfonteina u Namibiji, u Africi. Otkriveno je 1986. godine a kada je u travnju 1991. godine mjereno, ustanovljeno je da mu je ukupna povrina 2,61 hektara. Povrina jezera nalazi se na otprilike 66 m ispod zemlje, a ono je duboko 84 m.

Najvii valovi
Najvii ikad zabiljeeni morski val (od onih koje uzrokuju vremenski i klimatski uvjeti) imao je ak 34 m od dna do kreste. U noi sa 6. na 7. veljae 1933. izmjerio ga je porunik Frederic Margraff na brodu amerike mornarice Ramapo. Brod je, tijekom oluje koja je dostizala brzinu od ak 68 vorova (126 km/h), plovio od Manile na Filipinima do San Diega u Kaliforniji.

Banana-omiljena biljna vrsta

Banana je jedna od najvanijih tropskih biljnih vrsta. Danas postoji veliki broj kultiviranih sorti, od malih slatkih banana, do velikih, branjavih banana koje se koriste za kuhanje. Banana zapravo nije stablo ve golema trajnica, ije se deblo sastoji od lukoviasto sloenih lisnih rukavaca. Kod nitaste banane (M.textilis) dobiva se od niti manilska konoplja za brodsku uad, ali i finija vlakna za vreice za aj i papirnati novac.

BROJ 54 SIJEANJ / VELJAA 2008