You are on page 1of 32

Green Garden • broj 71 • studeni / prosinac 2010.

• godina X • cijena 3 KM

Njega sobnih biljaka Batat na hercegovački način Primjena Biorex-a i Fenix-a Sorte oraha za intenzivan uzgoj Kalifornijska štitasta uš

BIO-REX

Peletirano organsko gnojivo

Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum

Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum

Povrće: Količina 100-150 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred vama je posljednji ovogodišnji broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, ratarstva i cvjećarstva. Međutim, posebno su zanimljivi prilozi iz oblasti voćarstva zahvaljujući kojima možete saznati mnogo više o sortama šipka za područje hercegovine, sortama oraha za intenzivan uzgoj,maslinovu svrdlašu, praski, kakiu, te još mnoštvo interesantnih priloga. Osim toga, iz članka koji potpisuje uvaženi prof.dr. Ivo Miljković doznajte sve o sortama oraha koje se preporučuju za intenzivan uzgoj u plantažnim nasadima. Pored navedenih aktualnosti ne propustite pročitati stranicu posvećenu jesenskoj gnojidbi voćaka i vinove loze, organskim i organo-mineralnim gnojivima Biorex i Fenix, čija je primjena aktualna ovih dana. Na koji način pravilno skladištiti jabuke i sačuvati ih od uzročnika bolesti u skladištima, pročitajte u članku kojeg potpisuje prof. dr. Tihomir Miličević s Agronomskog fakulteta iz zagreba. Kako je ovih dana aktualna sadnja koštičavog voća na području hercegovine, pročitajte prilog o sortama trešnje koje se preporučuju za ovo područje. Na našim stranicama ništa manje nisu interesantni prilozi iz cvjećarstva u kojima donosimo zanimljiv prilog o njezi sobnog tijekom zimskih mjeseci i ukrasnoj biljnoj vrsti potentili. Iako je na našim vratima zima, u povrtnjaku može biti još živo pa stoga koje vrste povrća možete sijati odnosno saditi pročitajte u preporučenom kalendaru sjetve. Kako se bliži vrijeme proizvodnje presadnica povrća, od velike koristi bit će prilozi o plasteničkim folijama. ljubiteljima povrća svakako preporučamo prilog o batatu koji polako ulazi na hercegovačke oranice. Naime, svake godine imamo upite poljoprivrednih proizvođača za nabavkom presadnica ove malo poznate povrtne kulture. vjerujemo da će i prilog o pravilnom skladištenju povrća tijekom zime pomoći mnogima koji namjeravaju, bar nakratko, skladištiti pojedine povrtne kulture. I na koncu, nipošto nemojte propustiti članak o pogodnosti tala za uzgoj crvene djeteline. Ali, kako ni to nije sve, preporučamo vam da ipak sami detaljno prelistate naš i vaš GREEN GARDEN, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka vas prate u 2011. godini

SADRŽAJ

NJEGA SOBNIh BIlJAKA TIJEKOM zIME 4 POTENTIlA zAhvAlNA zA SvE vRTOvE 5 PO RECEPTU NAšIh BAKA 6 SKlADIšTENJE POvRćA TIJEKOM zIME 7 BATAT NA hERCEGOvAčKI NAčIN 8 FOlIJE zA PlASTENIKE 9 šTAKORI šTETNICI POvRćA 10 PRIMJENA BIOREXA I FENIXA U GNOJIDBI P. KUlTURA 11 POvRTNJAK TIJEKOM zIME 12 SORTE šIPKA zA PODRUčJE hERCEGOvINE 13 JASENOv šTITASTI MOlJAC 14 PRIPREMA TlA zA vINOGRAD I MASlINE NA KRšU 15 SORTE ORAhA zA INTENzIvAN UzGOJ 16 MASlININ SvRDlAš SvE zNAčAJNIJI šTETNIK MASlINE U hERCEGOvINI 18 PRASKA NA RUBU zABORAvA 19 PITANJA I ODGOvORI 20 SORTE TREšANJA zA PODRUčJE hERCEGOvINE 21 KAlIFORNIJSKA šTITASTA Uš SvE zNAčAJNIJI šTETNIK NA PODRUčJU hERCEGOvINE 22 NARANčASTI PlODOvI POčETKOM zIME 23 KUMKwAT MAlO POzNATA vRSTA AGRUMA 24 BOlESTI JABUKA TIJEKOM čUvANJA 25 vOćE KAO AFRODIzIJAK 26 DANI BERBE GROŽđA BROTNJO 2010. 27 hERCEGOvAčKI PlODOvI MEDITERANA 27 DEFOlACIJA S UREOM U vOćNJACIMA 28 KOJA TlA zA UzGOJ CRvENE DJETElINE 29 zANIMlJIvOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario ćubela, Ivica Doko, velimir lasić Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .

a potom je presaditi i tretirati fungicidom. inten tijekom noći. intenzivno grijanje tijekom dana te hlađenje prostorija tijekom noći. biljku možemo tretirati fungicidom. te ih je dovoljno prihranjivati tekućim umjetnim gnojivom jednom u 2 do 4 tjedna. tj. ova metoda nije primjenjiva na velikim biljkama pa je najjednostavnije rješenje prskanje biljaka mlakom vodom (koristite destiliranu vodu). hladan zrak bi trebali postupno puštati u prostoriju. Međutim. Potrebno je redovito pregledavati i korijenje biljke i stabljike koje uslijed prekomjernog zalijevanja mogu početi trunuti. Povećanjem vlažnosti zraka možemo spriječiti sušenje listova. Bitno je ukloniti sve odumrle i uvele cvjetove da ne bi došlo do pojave truleži. posebno ako su najavljene izuzetno niske temperature. moramo ukloniti i sve odumrle i osušene listove. Njega cvjetova i listova Tijekom zime posebnu pažnju pridajemo biljkama koje u ovom razdoblju cvjetaju. veću posudu s tresetom. počevši od rubova dobivaju smeđu boju ili se suše. zimi zalijevanje trebamo ograničiti jer je biljkama u ovom razdoblju čak povoljnija suša nego pretjerana vlaga. međutim. tj. ako je moguće. kako bi se mogle adaptirati. to razdoblje ipak za sobne biljke predstavlja teret zbog mogućih rizika od oštećenja koje mogu prouzrokovati sezonski čimbenici: niska temperatura. zimi mnogi listovi. ipak se preporučuje redoviti pregled biljaka kako bismo na vrijeme uočili mogući problem. koji služi za hlađenje i grijanje prostora. suh zrak. Svježa i zimi najčešće hladna voda iz vodovoda nije najbolje rješenje jer može izazvati šok kod biljaka. z Toplina Tijekom zime na biljke štetno može djelovati promjena temperature u našim domovima tijekom dana i noći. Ako korijenje nije previše vlažno. a razlog za to je neprimjerena zračna vlaga. prostoriju). vrste koje cvjetaju baš u ovom razdoblju poput ciklama i azaleja je potrebno češće prihranjivati (svaka 2 tjedna). Stoga je najbolje biljke zalijevati odstajalom vodom jer nakon nekoliko sati stajanja voda dobije sobnu temperaturu.Njega sobnih biljaka tijekom zime Matea Pehar. Biljke ne podnose dobro velike temperaturne promjene i propuh pa ih nije dobro držati pored vrata (Kada otvaramo vrata. pa je biljkama potrebno osigurati dodatnu vlagu. dok je drugo moguće rješenje stavljanje posude u drugu. i to tekućim gnojivom za cvjetnice. dana te hlađenje prostorija Vlažnost Danas u gotovo svakom domu možemo pronaći uređaj za klimatizaciju. a u suprotnom izvadimo je iz posude i stavimo na novine koje će upiti suvišnu vlagu te je ostaviti da se osuši. Štetočine i bolesti Iako je opasnost od štetočina i bolesti tijekom zimskih mjeseci smanjenja. ing. Zalijevanje namo da je za pravilnu njegu biljaka neizostavno redovno zalijevanje. 4 Iako je većina biljaka tijekom zimskih mjeseci u stanju mirovanja. . vlažna sredina pogoduje mnogim biljkama koje cvatu kao što su afrička ljubičica. Naravno. A prilikom zalijevanja treba pripaziti i na temperaturu vode kojom zalijevamo biljke. trebamo paziti da ih ne zalijemo pretoplom vodom. ukoliko su smještene pored prozora – kada prozračujemo kuću. i često ostavlja tragove kamenca. tj. dipl. ciklama itd. Prihranjivanje S obzirom da su biljke u ovom razdoblju u stanju mirovanja. Jedan od načina povećanja vlažnosti je stavljanje biljke u veliku posudu s ovlažujućim kamenčićima s kojih voda postupno isparava u zrak. njihovi zahtjevi za hranidbom su minimalni. svjež i hladan zrak ulazi u Gnojiva za sobne biljke o može djelovati Tijekom zime na biljke štetn šim domovima promjena temperature u na zivno grijanje tijekom tijekom dana i noći. Osim uvelih cvjetova. Klimatizacijski uređaj isušuje zrak u prostoriji. tijekom hladnih noći ih ne držati u blizini prozora. pa nije poželjno naglo otvarati prozor. I. Međutim. Također. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . prekomjerno zalijevanje ili propuh. agr. na što su posebno osjetljive ciklame i afrička ljubičica.

za naše podneblje najprikladnija je Potentilla fruticosa. potentilu možemo pronaći samo u pojedinim. čipkasti listovi. ova dekorativna biljka uglavnom služi za formiranje niskih. u kojoj cvate izrazito dugo-u razdoblju od travnja do studenog! Rezidba potentile Sve ukrasne grmove petoprste treba redovito orezivati. narančaste i crvene. cvatućih živica ili kao okvir za vrtne gredice. što više. fruticosa idealna za njihovo privlačenje u vrtove. u vašem vrtu ste umjesto krasotice dobili staru i zapuštenu biljku. dipl. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju već od ranog proljeća i čija raskošnost krasi našu okućnicu sve do početka jeseni. produžiti čaroliju cvatnje prije ulaska u zimsko sivilo vrta. Biološke posebnosti Ove ukrasne grmolike biljke ne narastu više od jednog metra. ogleda se u činjenici da je ova dekorativna grmolika vrsta relativno nepoznata našim ljubiteljima dendromaterijala. Ukoliko to do sada P nikada niste učinili. Plodove ove biljke rado jedu ptice pa je P. Povrh toga. Razlog tomu. ing. premda raskošnost potentile ništa nije manja ni u njenom pojedinačnom uzgoju. ono što je puno značajnije jest činjenica kako petoprsta nema posebnih zahtjeva u pogledu tla. Rezidba se provodi prije kretanja vegetacije. Biljka cvjeta u razdoblju od travnja do studenog a boja cvjetova ovisno o sorti može biti u nijansama žute. a to je pravodobno orezivanja biljaka u svrhu njihovog pomlađivanja. lijep izgled i opći dojam biljke upotpunjuju gusti. radi se o biljci kojoj iznimno dobro odgovara hercegovačka klima. A ako u tomu i ne uspijete. odrežite svaku treću stabljiku iz razloga što ćete takvim načinom orezivanja spriječiti suviše gust rast ove trajnice. Međutim. Iako su na tržištu prisutni njeni različiti varijeteti. Sljedećih godina orezujte je redovito a sve kako biste na koncu formirali uredan grm prihvatljive veličine. Na taj način pomlađena biljka cvjetat će puno kasnije (u drugoj polovici ljeta sve do prvih mrazeva) čime ćete. od kojih svakih broji po pet listova. dolaskom proljeća. Međutim. Petoprsta B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . to ne znači da se navedena ukrasna trajnica ne može uspješno uzgojiti u našim klimatsko-zemljišnim prilikama.5 Potentila zahvalna za sve vrtove Sadnice potentile Potentila predstavlja ukrasni grm koji je u našim krajevima poznatiji pod nazivom petoprsta. čim klimatske prilike to i omoguće. Osim toga. Potentilla fruticosa je najčešća vrsta petoprste koju odlikuje nizak. Spomenuti naziv pak potječe od lisnih ogranaka. prije svega. . što znači da se nesmetano može uzgojiti i na prosječnoj vrtnoj zemlji. Ipak. barem za kratko. Ivica Doko. ono što vrijedi za sve potentile. takvu neurednu biljku nipošto nemojte odstraniti iz vrta već je oštro prikratite na 15tak cm iznad tla. koja slabo ili nikako ne cvjeta. možete pronaći i sadnicu potentile. na taj način reducirat ćemo veliki broj starih i oslabljenih grana koje bi narušile izgled ovoga lijepog i otpornog grma. Krajobrazni arhitekti obično prakticiraju njenu sadnju u skupinama. otentila ili petoprsta ukrasni je grm koji je rijetko prisutan u našim vrtovima. pa su izrazito prikladne za naše male vrtove i okućnice. nemojte se obeshrabriti iz razloga što u našim vrtnim centrima redovito tijekom proljeća. Međutim. je vrlo cijenjena i kao niski oblik grma pogodan za pokrivanje tla te predstavlja biljku koja neometano raste i na vrtnom kamenjaru. ružičaste. s tim da se biljka poreže na 20-25 cm iznad površine tla. gust rast od 70-110 cm visine. Osim cvjetova. zbog svega toga. bolje opskrbljenim vrtnim centrima koji njene sadnice uvoze iz zemalja poput Italije ili Nizozemske. vrijedi i za fruticosu. Povrh toga. za ostvarivanje njene dugotrajne cvatnje moramo poznavati osnovne elemente rezidbe. koja se pak mora pravodobno i provoditi. Ali. kako bi biljke bile što pravilnije oblikovane i kako bi što obilnije cvjetale. pored različitih ukrasnih grmova.

6 N Cvjetovi nevena su ljekoviti listovi matičnjaka za čaj i kupke Kadulja ima mnoga ljekovita svojstva vaditi u bilo koje doba godine. To se ponajviše odnosi na mnoge prirodne lijekove kojima su se služile naše bake. Vrijeme berbe ljekobilja Idealno vrijeme za branje ljekovitog bilja je ujutro nakon sušenja rose. zanimljivo je i podatak da se biljke mekanijih listova i stabljika izuzetno dobro čuvaju u zamrzivaču. pri čemu je njen rok upotrebe neograničen. pregršt svježih listova koje potom poklopite i ostavite 5-10 minuta. iako ne zaostaju ni različiti pripravci primjerice kao što je ulje od gospine trave. s tim da ono ubrano u jesen ima najbolju aromu. ali prije pojave jakog sunca kako ne bi došlo do hlapljena eteričnih ulja. Spomenuta masa se također može dobiti tako što zagrijemo 125 ml maslinova ili bademova ulja te dodamo pregršt tek ubranih nevenovih cvjetova koje ostavimo 15-tak minuta. pri čemu će zadovoljstvo uporabe biljaka iz vlastitog uzgoja biti još veće. dok sjeme prikupljamo tijekom jeseni kada poprimi smeđu boju. Tako dobivenu kremu potrebno je čuvati na hladnom i tamnom mjestu. po mogućnosti na način koji će pospješiti obnovu i stvaranje novih izboja i jačanje biljke. Otvoreni cvjetovi beru se za sunčanih dana a masa se dobije tako da se cvjetovi nevena otope u svinjskoj masti.alternativnu. Stanislava Rotim. u vrućoj pa u hladnoj vodi.Po receptu naših baka Naši su stari poznavali. klinčić i štapić vanilije. Pritom trebamo paziti da nas ne poprska vruće ulje! Na kraju treba umiješati 20 g pčelinjeg voska (iz ljekarne) i tri kapljice eteričnog ulja od matičnjaka. zimzelene vrste pak povremeno možemo brati i zimi. njeguje suhu i oštećenu kožu te potiče zarastanje manjih ranica. prije zamrzavanja trebaju se naizmjenično močiti Melem od nevenovog cvijeta Melem štiti. kada nam se pri ruci nalaze mnogi kemijski i farmaceutski pripravci. ali u trajanju do tri minute. a tek nakon što se posuše. koje. korijenje se može Čuvanje biljaka Najrašireniji način čuvanja ljekovitih biljaka je sušenje. Otvoreni cvjetovi beru se po toplom i suhom vremenu. dobit ćete čaj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. mogu se nesmetano staviti u plastične vrećice i zamrzavati. U današnje vrijeme. Pripremamo ih tako što napravimo mješavinu od 350 g cvjetova lavande i kamilice te u podjednakim omjerima matičnjak. što drugo nego latice ruže. Mješavina za energiju sastoji se od listova matičnjaka. ponovno raste interes za prirodnu . Na isti način priprema se i kupka od listova matičnjaka koja djeluje opuštajuće i smirujuće nakon napornog radnog dana.. Ali. imat ćemo efekt koji će prije svega djelovati opuštajuće i smirujuće. ali prije nego što posve sazrije te počne ispadati. pri čemu se uglavnom prostru na kuhinjski papir te pritom povremeno miješaju. Ubrani biljni dijelovi mogu se sušiti čak i u mikrovalnoj pećnici. Uloga ljekovitog bilja je višestruka a njegovo branje i čuvanje vrlo jednostavno. važno je znati da se beru zdravi i neoštećeni dijelovi. potom se svake minute provjeravaju i miješaju kako bi se ravnomjerno osušili. neizmjerno bogatstvo koje se krije u ljekovitim travama. medicinu po receptu naših predaka.. ružmarina i citronovca. Kupka od matičnjaka Prelijete li svježe listove matičnjaka u omjeru 1 čajnik vrele vode. a za mješavinu dobrog raspoloženja koristimo gospinu travu i cvjetove lipe dok se u ljubavni jastuk stavlja. ajjednostavnija sredstva često su i najbolja. ing. Potom smjesu procijediti kroz čistu krpu i ostaviti da se suši u kutijici. listovi i izboji mogu se brati tijekom cijele sezone. a mi zaboravili. premda se smatra kako je za to najbolje vrijeme prije pojave cvjetova. Dekorativno opuštajući Stavimo li suhe latice i cvjetove u platnene jastučiće. U tom slučaju nužno je da se operu i posuše. Treba napomenuti da se biljke postupno suše u hladu te nikako na izravnom suncu. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . s pravom možemo ustvrditi. . Ubrane stabljike s listovima suše se na zraku. nisu imale drugi način da prebole mnoge bolesti. S druge strane. dipl.

Debljina primijenjenog sloja slame i tla (10 do 15 cm) ovisi o očekivanim niskim temperaturama tijekom zime. tijekom berbe). Na obiteljskim gospodarstvima u jesen ubrano povrće uspješno se može očuvati i tijekom zimskim mjeseci jednostavnijim i jeftinijim načinima skladištenja (podrumi. . visine oko 1 m. cikla. Kako bi se produžilo vrijeme potrošnje i izvan sezone dospijevanja te omogućio plasman na tržištu kad je visoka cijena (zimi. Ako se ne uklanja korijen. ing. kukuruzovina) i zemlje dodavati prema potrebi sa snižavanjem temperature. odnosno. moraju kroz što duže razdoblje zadržati početnu kvalitetu. kasni kupus i kelj. Tijekom skladištenja biljni dijelovi. Trapovi su najčešće širine od 0. Preporučuje se u jesen povrće pokriti z Način čuvanja Najbolji uvjeti za skladištenje mogu se osigurati u hladnjačama s kontroliranom atmosferom (CA). Produženje vremena između berbe i skladištenja može dovesti do direktnih (gubitak vode. crni korijen. za pokrivanje trapa zemljom koristi se tlo koje ostaje prilikom kopanja jarka oko trapa koji služi za odvođenje vode koja bi za jakih oborina mogla uzrokovati oštećenja povrća. podzemna koraba. cikle i postrne repe umjesto slame predlaže se kao prvi sloj primijeniti pijesak koji će ujedno ispuniti šupljine između korijena unutar trapa. niti na istom mjestu kao prethodnih godina kako bi se spriječilo nakupljanje štetnika i uzročnika bolesti u tlu. pri čemu se povrće slaže u slojevima tako da se svaki sloj prekrije slojem pijeska debljine 1 cm prije slaganja sljedećeg sloja. vrlo je važno prozračivanje trapa koje se osigurava horizontalnom (uzduž podnožja trapa) i vertikalnom ventilacijom. ovisno o vrsti) je ograničavajući čimbenik u čuvanju povrća. Naime. U trapu volumena 1 m3 može se smjestiti 300 do 400 kg kupusa. dok dužina ovisi o prostoru i količini povrća koje treba skladištiti (najviše do 10 m). za duže skladištenje prikladno je povrće ubrano u tehnološkoj zrelo- Jedan od ciljeva proizvodnje povrća je osigurati duže razdoblje potrošnje svježeg povrća tijekom cijele godine. čime se smanjuje sezonski karakter proizvodnje i prodaje. Tako složenu ambalažu s povrćem treba smjestiti u prostorijama zaštićenim od smrzavanja (podrum) gdje se može osigurati temperatura od 2 do 5 ºC.8 do 1. biljke i biljni dijelovi nastavljaju s metabolizmom (staničnim disanjem) i nakon berbe te je poslije berbe temperaturu ubranog povrća potrebno što prije sniziti kako bi se smanjio intenzitet disanja. celer. Kupusnjače se mogu utrapiti s korijenom ili bez njega. ravne površine koju treba povisiti za 5 do 10 cm kako bi se spriječilo nakupljanje vode. Podižu se na ocjeditom i suhom tlu. hren… Manje količine korjenastog povrća mogu se očuvati u letvaricama samo tankim slojem slame i pijeska. a vrlo je važno i da nije mehanički oštećeno te da su uklonjene bolesne i oštećene biljke (štetnici. vlage i količine CO2 moguće smanjiti intenzitet disanja u tkivu skladištenog povrća. ili kutijama ispunjenim pijeskom. krumpir. klijališta. Tradicionalno se povrće tijekom zime čuva i u nadzemnim zemljanim trapovima. trapovi). visok udio vode u tkivu povrća (65 do 95%. gdje je reguliranjem temperature. postrna repa. a prilikom toplijih dana otvoriti kako bi se regulirala temperatura unutar trapa (optimalna je 3 do 5 ºC). a sljedeće slojeve izolacijskog materijala (slama. Povrće se slaže u obliku trostrane prizme. brazde. te se u hladnijim područjima preporučuje primijeniti dvostruki sloj slame i tla. crna rotkva. zbog kojih se povrtna vrsta uzgaja. potrebno je glavice kupusa rasporediti u slojevima s korijenom prema gore te pokriti slojem zemlje i slame. dipl. Spuštanjem temperature zraka ispod 0 ºC ventilaciju treba zatvoriti. za što se koriste drenažne cijevi i žljebovi. 500 do 600 kg korjenastog povrća. mrkva koja je pokrivena slojem slame podložnija je razvoju bolesti tijekom skladištenja. jer sadržaj vode utječe na intenzitet staničnog disanja. prosušeno na zraku i očišćeno od ostataka tla. relost u vrijeme berbe je jedan od najvažnijih čimbenika u određivanju kvalitete i dužine skladištenja povrća. no u ovakvim je objektima teško regulirati uvjete čuvanja povrća Tijekom dužeg razdoblja mogu se očuvati: mrkva. 700 do 800 kg krumpira. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . peršin.5 m. Kod trapljenja mrkve. sti. pastrnjak. Naime. Trap ne bi smio biti preblizu gospodarskih objekata kako bi se smanjila oštećenja povrća glodavcima. razvoj bolesti) i indirektnih (smanjenje hranjive vrijednosti i arome) gubitaka.7 Skladištenje povrća tijekom zime Sanja Fabek. ali se ne smije ukloniti previše vanjskih ovojnih listova. krajem proljeća). potrebno je kvalitetno skladištiti povrće tijekom zimskih mjeseci.

Iako se u nekim zemljama. u naš agrocentar u širokom Brijegu donijelo uzorke batata koje su proizveli na svojim gospodarstvima. Naime. varijeteti se razlikuju po boji i tipu kože. tijekom listopada i studenog. I ove je godine nekoliko proizvođača. pržiti. kao lisnato povrće. nama nepoznato višegodišnje povrće. jugoistočnu Aziju i ostale zemlje vlažne tropske klime. Hranidbena i zdravstvena vrijednost batata Batat je visokoenergetska kultura koja sadržava mnogo škroba a malo šećera. čime pozitivno djeluje na probavu. da ne bi bilo nejasnoća-batat se ne uzgaja iz sjemena ili sadnjom cijelog korijena. Uzgoj batata Poljoprivrednik prije sadnje batata prvo treba odlučiti koji će varijetet uzgajati.38 milijuna hektara dok je u Jestivi korijen batata 8 I Europi zastupljen na oko 5000 hektara. Temperatura od 30 0C i vlažnost 90-95 % poželjni su tijekom sušenja. redovitim konzumiranjem batata umanjujemo mogućnost nastanka Alzheimerove bolesti. u svježem i kuhanom stanju koriste mladi listovi i vršni izboji. spremna za presađivanje u polje rano u svibnju. Osim toga. pa se koristi kao preventiva u prehrani osobama koje imaju obiteljske sklonosti (gene) prema sve učestalijem raku debelog crijeva. gospodin Ante leko iz sela ledinac.Batat na hercegovački način Batat je tropska biljka iz porodice slakova. Dobar je izvor vlakana. Ivan Bošnjak iz Širokog Brijega donio je batat težak 3050 grama kojeg je uzgojio na svom imanju. već isključivo iz presadnica dobivenih od korijenovih izdanaka. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492. Drugim riječima. Kod odabira sjemenog materijala treba imati na umu za koju boju i čvrstoću mesa i kore se odlučujemo. Zanimljiv je podatak da su ga uzgajale Maje i Inke u Peruu i Maori na Novom Zelandu još prije 8000 godina. batat se uglavnom priprema na istovjetan način kao i krumpir. Pojedini naši trgovački prehrambeni lanci već ga nude u svom asortimanu. Narančasti batat najčešće je uzgajani varijetet. uzgaja već nekolike godine i u našoj zemlji. u žargonu. tim više jer spada u porodicu slakova a ne u porodicu pomoćnica kao krumpir. Spomenuti zadebljali korijen proizvođači povrća. odakle se proširio u Afriku. dipl. REKORDER MEĐU BATATIMA Da je Hercegovina uistinu puna iznenađenja uvjerili smo se i ove godine. praksa je pokazala da se batat u našim klimatskim uvjetima uzgaja isključivo kao jednogodišnja biljka kada i producira zadebljali korijen velike hranidbene i zdravstvene vrijednosti. možemo ga kuhati. Berba batata Berba može biti obavljena ručno ili mehanički. koje se nalazi na pola puta između širokog Brijega i Gruda prvi se je počeo baviti proizvodnjom ove neobične biljke. batat nije sorta krumpira i on uopće nema poveznica s krumpirom. ing. slično rajčici i paprici. Mladen Karačić. Batat praktički ne sadržava masti i kolesterol pa se posebice preporuča osobama koje imaju poteškoća izazvanih povišenim sadržajem masti u krvi i žuči. Točnije. Širokobriješki batat Prije dvije godine u našim novinama pisali smo o uzgoju batata na području grudske općine. Ali da ne bi bilo nedoumica. što će biti sasvim dovoljno. Osušeni batat sprema se na temperaturi 13-15 0C i 85-90 % vlage zraka. popularni varijetet ima narančastu koru s narančastim mesom i proizvest će nekoliko izdanaka. pak puno je zanimljiviji podatak da se ovo. spomenuti antioksidansi potpomažu boljem funkcioniranju mozga. u naš agrocentar u Širokom Brijegu gosp. Skladištenje u toplije prostore pojačat će gubitak mase i klijanje. zahvaljujući prisutnim antioksidansima. Dakle. slijedi sadnja prijesadnica. Presadnice se pak prodaju uzgojene u sjetvenim lončićima stiropornih kontejnera. U svijetu se proizvodi na 9. Kad poljoprivrednik odabere varijetet. Uzgajaju se potkraj ožujka. Mehanički kopači beru batat izlažući korijen biljke tako da se može ručno pokupiti. Ubrani se U Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu za iduću sezonu biti će u ponudi i presadnice batata. Primjerice. Dakle. Međutim. koristiti kao prilog ili glavno jelo vodeći računa da se bez obzira na pripremu batat koristi 2 do 3 puta tjedno u količini od 200 grama. ali to je srednje dozrijevajući batat visokog prinosa. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Tijekom procesa sušenja batat brzo zacjeljuje (porezotine i nagnječenja nastala pri branju). gdje se suši na zraku. Izraste zdrava i otporna sadnica. a nije mali broj onih koji su tražili kako mogu nabaviti presadnice batata. Sušenjem se potiče proces prelaska škroba u šećer. Talijani su prepoznali njegovu tržnu vrijednost i lak plasman te ga uzgajaju na cca 550 hektara. zauzima 70 % površine zasađene batatom u hrvatskoj. rado nazivaju gomoljem što je dovelo do toga da se ova zanimljiva biljka često naziva slatkim krumpirom. peći. obiluje mineralima i vitaminima. batat pohranjuje u skladište. koja potječe iz središnje i sjevernog dijela Južne Amerike. To ne bi bilo ništa neobično da literatura ne navodi prosječnu težinu batata od nekoliko stotina grama . što ujedno potkrepljuje činjenicu da se nesmetani uzgoj batata može organizirati i na podneblju hercegovine. Spomenuti proizvođač povrća presadnice batata nabavio je na tržnici u Splitu. A batat je iznimno zdrav jer je dokazano kako on predstavlja korisnu hranu za dijabetičare a smanjuje i rizik od pojave raka debelog crijeva.

pak. Na ovoj foliji led se ne zadržava što znači da dugo ostaje elastična.Folije za plastenike Slobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Upravo tu. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine. pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom pristupačna već da ona dosta i vrijedi. izvan glavne sezone dospijevanja povrća. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sačinjeni. kao i folije od linearnog polietilena (lDPE). pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. polietilenska folija je hidrofobna. ultraljubičastim zrakama (Uv stabilan). niskim temperaturama. da ne gori. zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama. Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku. Inače. Stoga se danas najviše koriste stabilizirane hidrofilne folije. To umanjuje njenu providnost. organizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom. U tu svrhu najviše se koriste mutne žute-zelene polietilenske folije.04 do 0. odnosno. Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama.10 mm. a kapi ne otječu po površini folije. 9 Ž Vrste folija vlasnici plastenika možda to ne znaju ali kvalitetan plastični materijal. Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj biljke. Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. bazama. nepropusne za vodu i djelomično propusne za CO2 i O2. često izaziva ozljede i ožegotine. u dimenzijama od 2 do 12 metara širine po izuzetno povoljnim cijenama. bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prostora čiji je nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija. ulju. dipl. pod vedrim nebom. jer se time ostvaruju i daleko veće tržišne cijene. Folija za plastenike Posebne folije za niske tunele B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . te 12 mjeseci za foliju debljine 0.15 do 0.20 mm. ne propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperature. cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći dohodak. već padaju na biljku što. veliki broj plastenika na području hercegovine . vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0. kao pokrivač zaštićenog prostora. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i širokom Brijegu u svojoj ponudi nude višegodišnje folije za plastenike od najpoznatijih svjetskih proizvođača. Kako i ne bi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća velimir lasić. ing elja svakog proizvođača oduvijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tržištu pojavi što ranije. ultraljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. Dakle. treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80 posto. Dakle. od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija.

miševi. To je osobito izraženo na parcelama koje se tek privode kulturi odnosno na površinama koje su nekoć bile zapuštene a ove godine smo ih pretvorili u povrtnjake ili u voćnjacima koji se nalaze pored zapuštenih. čime se otklanja bilo kakva mogućnost neželjenog trovanja peradi. suzbijanje kućnih glodavaca u poljoprivrednim objektima i suzbijanje kućnih glodavaca u komunalnoj higijeni. Posebice kada se radi o velikim proizvodnim površinama. Naime. ing.Štakori štetnici povrća Općenito gledano. to ne znači da je suzbijanje štakora jednostavan posao. podrume i skladišta hrane. nektarina ili rajčice. za sve tri namjene postoje i oni koji nemaju to odobrenje. sivi štakor ima velike potrebe za vodom te ukoliko hrana sadržava 60 % vlage onda su njegove potrebe za vodom zadovoljene. dipl. što učiniti kada glodavci čine štete na proizvodnim površinama-u voćnjaku ili pak povrtnjaku? Nino Rotim. Iako su mnogi rodenticidi dozvoljeni. A štete na rajčicama su posebno bile evidentne u prvoj polovici ljeta kada su vladale velike vrućine i kada su plodovi dozrijevali na donjim etažama biljaka. Međutim. . stoke ili kućnih ljubimaca. na takvim povoljnim mjestima ove životinje razmnožavaju se vrlo brzo a ako je riječ o toplijoj sredini onda se razmnožavanje može odvijati tijekom čitave godine. zanimljiv je i podatak kako štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica dok još više hrane uništi njezinim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Bitno je i napomenuti da će uspjeh suzbijanja štakora na polju ovisiti i od nadzora postavljenih mamaca iz razloga što se oni moraju nadopunjavati sve do trenutka kada ih spomenuti glodavci prestanu jesti. Naime. ali i od bjesnoće ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. što potvrđuje i podatak kako tijekom 24 sata proOštećeni plod rajčice od štakora sječno konzumira toliko hrane koliko iznosi trećina težine njegovog tijela. 10 v idjeti miša ili štakora u svom povrtnjaku ili voćnjaku izaziva kod svakog čovjeka određenu dozu nelagode. neobradivih površina. Prava opasnost prijeti od mišje groznice i kuge. Stoga ne začuđuje zabrinutost proizvođača povrća čije uzgajane plodove je svakodnevno oštećivala ova vrlo opasna životinja čija prisutnost nikoga ne bi trebala ostaviti ravnodušnim. Štete od štakora na rajčicama Malo komu je poznato da sivi štakor može ugroziti proizvodnju rajčice premda se zna kako spada u životinje koje podjednako koriste hranu biljnog i životinjskog porijekla. onda smo obvezni mamce stavljati u namjenske „zaključane kutije“. Pripravci za suzbijanje štakora B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . što je razlog više za stručnu konzultaciju. sivi štakor za podmirenje svojih potreba troši relativno mnogo hrane. Oštećenja su zabilježena samo na dozrelim plodovima jer takvi plodovi sadržavaju veće količine vode. I na koncu treba napomenuti kako je stalno održavanje obradivih površina kao i održavanje reda i čistoće svakako jedna od najboljih preventivnih mjera u suzbijanju štakora. Kada se radi o načinu suzbijanja razbacivanjem gotovih mamaca na otvorenom polju. štakori i ostali štetni glodavci predstavljaju veliku napast za domaćinstva tek dolaskom hladnijih dana kada u potrazi za skloništem napuštaju prirodne uvjete te se zavlače u štale. ali i zbog činjenice što su sivi štakori mnogo oprezniji prilikom uzimanja otrovnih mamaca. zbog čega su bili lako dostupne ovim glodavcima. štakor Suzbijanje štakora na polju Premda danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih ke- mijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca. Pri kupnji mamaca također trebamo povesti računa da se konzultiramo sa stručnom osobom jer postoje tri glavne namjene roden- ticida: za suzbijanje poljskih glodavaca. tavane. Osim toga. prave poteškoće nastaju kada ti štetni glodavci počnu činiti oštećenja na zrelim plodovima bresaka. Međutim.

Biorex i Fenix Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante organskog peletiranog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim. tajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima. stajski gnoj popravlja fizičke. Ako pak na takav način ostane desetak dana izgubit će više od trećine svoje vrijednosti dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti. S odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju. stajski znoj treba znati adekvatno i primijeniti. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. zahvaljujući svojim organskim spojevima. nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka.Primjena Biorex-a i Fenix-a u gnojidbi poljoprivrednih kultura 11 Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvodnim uvjetima gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. dipl. ing. . To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Naime. zbog svega navedenog B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . spravljeno kombinacijom goveđeg i konjskog gnoja dolazi pod nazivom BIOREX. Naime Biorex je produkt najpoznatije europske tvornice za proizvodnju organskih gnojiva koja se nalazi u Italiji a zove se Italpolina. Prije svega. Međutim. Pored hranjivih elemenata. zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv. kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture. moću rasipača mineralnog gnojiva. Jednostavno rečeno. Pelete se u tlu uz optimalnu vlažnost brzo razlažu i gnojivo postaje dostupno biljkama. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sa- Što Biorex razlikuje od sličnih gnojiva? Petete kod Biorex-a su ujednačene tako da se lako razbacuju po- stavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvodnu površinu. vlažnost gnojiva je minimalna. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljnije informacije o načinu i vremenu primjene. Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i širokom Brijegu. Primjena Fenix-a u vinogradima Biorex je nezamjenjiv kod sadnje krumpira velimir lasić. što kod drugih gnojiva nije slučaj. kemijske i biološke osobine zemljišta. Na našem tržištu jedno od najboljih peletiranih organskih gnojiva. pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. Odlike Fenix-a Naime. Pelete su kompaktne-nema mrvljenja i stvaranja prašine u vreći. konjskog i mineralnog gnojiva. voćnjacima i vinogradima). u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. čisto kokošije gnojivo i kombinaciju goveđeg.

11. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika. luk. Pri tome.11. uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom. kupus kelj. krastavci. uvijanja listova po rubovima. Predavači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva između samih proizvođača tako i zbog analiziranja uspješnosti provedenih mjera zaštite povrća u suradnji s našim agronomima. 01. dipl. Mario ćubela. obično u tlo unosimo stajski gnoj. celer i poriluk. sadnju povrća. paprika.-20. Od organskog gnojiva.11. gnojivo. povrćari zbog hladnog. čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. A posljednjih godina. mrkva. moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se iste isključivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u ko- jima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24. povrtnjake možemo obrađivati i početkom studenoga jer zima. lubenice.12. mahune i grašak. peršin. kako bi se održao kontinuitet proizvodnje. počevši od sjetve i gnojidbe pa sve do zaštite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku.Povrtnjak tijekom zime Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje.-31. koji neposredno pred sadnju i zahtijevaju sljedeće povrtlarske kulture-rajčica. sjetvu i sadnju povrtnih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva. Dakle. dinje. S druge strane. bit ćemo krivci preranog kretanja vegetacije. A osjetljive su na klor sljedeće kulture-rajčica. Ali. špinat-tipična „zimska kultura“ Organsko i mineralno gnojivo Međutim. južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtnih kultura. zahvaljujući promjeni klime. 12 U laskom u hladniji dio godine. odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti Grašak se sije dosta rano Sjeme špinata Sjeme graška VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g VRIJEME SJETVE 01. dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah.12. tijekom studenog i prosinca sjetva.-20. I dok je snježni pokrivač još i koristan.-31.11. jer predstavlja svojevrstan izolator. luk i dinje. u organizaciji Sjemenarne. 01. Ukoliko to pak zanemarimo. kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. paprika. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime.11. nepotpunog razvitka listova. 7-14-21. spomenimo kako zimske dane možete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim stručnim predavanjima koja se redovito održavaju u zimskim mjesecima. Stoga.11. hladniji period godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku. izgleda pohodi hercegovinu tek koncem siječnja i veljače. krumpir. . Zapravo. mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. pastrnjak.12. cvjetača. krastavci. nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. 5-20-30). Ipak. Nadalje.11. Teme su različite. ukoliko to već nismo i učinili. Izuzetak predstavljaju toplija. špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja stajskog gnoja. i to organsko i mineralno. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. deformiranja listova i kloroze koja izaziva sušenje cijele biljke. ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nužna za ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa i dobre kakvoće plodova. u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi.-31. tikve. u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Osim toga. patlidžan. za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu. 15. ing. češnjak. Međutim. Barem je takav slučaj posljednjih godina. opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. 15. s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Ipak. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .

ružičaste. Konjski zub. Plodovi su vrlo veliki i po tome je ova sorta najpoznatija. antimikrobno i antivirusno djelovanje soka šipka. antikancerogeno. Kora je prilično debela. a osrednje je rodnosti. . u intenzivnom uzgoju. Plodovi se konzumiraju u svježem stanju ili prerađuju u sok. a u punoj zrelosti crvene boje. korijen) koriste u medicini stoljećima. Sok je umjereno sladak. vitaminima. tako da nisu rijetki plodovi s debljinom kore na ekva- Proizvodni nasad šipka toru od 5 mm i na polovima od 10mm. Stoga izbor odgovarajućeg sortimenta predstavlja problem.) je voćna vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje Hercegovine. Glavaš je sorta šipka velike rodnosti i bujnosti. ova sorta i dalje zadržava prvo mjesto pri podizanju novih nasada.13 Šipak (Punica granatum L. Od ukupne mase ploda oko 52% čine zrna. kiselina. flavonoida. sadržaja šećera. Oblik ploda je okruglast. najčešći su plodovi s temeljnom žutom bojom. Konjski zub Ova sorta je u novije vrijeme introducirana na ova područja i uglav- nom se uzgaja na okućnicama. Na uzgojnom području hercegovine prisutan je veliki broj autohtonih i introduciranih sorata koje nisu evaluirane u odnosu na hladnoću. dosta su sočna. Introduci- Sorte šipka za područje hercegovine rane sorte nisu uvijek prikladne za nove agroekološke uvjete. adnjih nekoliko godina povećan je interes za uzgoj šipka zbog njegova dijetoterapeutske vrijednost na ljudsko zdravlje. dipl. a rjeđe je spljošten. Jako su sočna. Unatoč sve većem trendu preferiranja slatkih sorata. ali isto tako i opasna zbog moguće eliminacije lokalnog sortimenta. a na osunčanoj strani prelazi u intenzivnu crvenu boju. U uvjetima intenzivne obrade tla. prosječne težine oko 500g.52 % . prvenstveno zbog veličine plodova. harmonične. Mladen Karačić. zrna su velika. Jestivi dio ploda su zrna bogata šećerom. cvjetovi. Debljina kore je od 3 do 5mm. Randman soka je vrlo velik. iako težina dosta varira usljed različitog vremena zametanja. polifenolima i mineralima. zrna su velika lijepe svijetlocrvene boje koja u punoj zrelosti prelazi u intenzivnu crvenu boju. Šipak je skromnih zahtjeva u uzgoju i daje visoke prirode. Ispunjenost ploda zrnjem je osrednja. rjeđe žuta. Plod je okruglast. Današnja globalizacija dobra je za tržište kao i za razmjenu sorata. Sok je osvježavajućeg slatko-kiselog okusa. Na polovima je zaobljen dok su rebra slabo izražena . ing. Ipak. Sadržaj ukupnog šećera kretao se do 9. Svi se dijelovi stabla (lišće. Pored toga ne postoje sustavna istraživanja kakvoće ploda. zbog izražene debljine kore ima niži randman zrna. Sorta je dosta bujna. B RO J 7 0 • RU J A N / l I S TO PA D 2 0 1 0 . ugodne te Glavašu svojstvene arome. Plodovi Glavaša počinju dozrijevati početkom i u prvoj polovici listopada. koji dostižu težinu i do 1000 grama. Prosječna težina je oko 560 g iako ima plodova. Po kemijskom sastavu pripada grupi kiselih sorata. a njihov sastav je: 80% sok i 20% sjemenka kojima je dokazana značajna antioksidativna aktivnost . Sorta Glavaš pripada skupini sorata ekstra krupnih plodova. Rebra duž ploda su slabo izražena. u našim uvjetima. a zrna su srednje krupna. dozrijeva sredinom listopada. Ispunjenost ploda zrnjem je dobra. Provedena su različita istraživanja koja ukazuju na antiupalno. Ugodne je arome. randman soka je vrlo velik i po tome ova sorta spada u najproduktivnije. Plod je velik do vrlo velik. Današnja proizvodnja je mala. Temeljna boja kore je ružičastocrvena. a zbog svoje nutritivne vrijednosti zaslužuje veću pažnju. vitamina C itd. a na polovima lagano spljošten. Boja kore varira od žuto-zelene preko žute do intenzivne crvene ili ružičaste boje. blijedoružičaste boje. sušu i bolesti. z Glavaš Sorta Glavaš je najzastupljenija sorta šipka u hercegovini. navodnjavanja i gnojenja su zabilježeni plodovi težine od preko 1kg. kako u amaterskim voćnjacima tako i u novim intenzivnim nasadima šipka. žuto obojene kore sa ružičastim preljevom na osunčanoj strani. Kora je debela. dok su sa sunčane strane crveni ili ružičasti. ovisno od lokaliteta i klimatskih uvjeta.

osiguravaju dobru početnu učinkovitost u suzbijanju štetnika. a ukrasnim vrstama u parkovima je umanjena estetska vrijednost. ali dolazi do ponovne zaraze s okolne vegetacije. Odrasli oblici se pojavljuju u lipnju. Kako su štitasti moljci. ličinke jasenova moljca Imago jasenova moljca zaraženi listovi dr. Odrasli oblici jasenovog štitastog moljca se teško razlikuju od ostalih vrsta štitastih moljaca. godini.8 – 1. godine prvi put je zabilježena zaraza šipka jasenovim štitastim moljcem. I u 2010. Osica se komercijalno uzgaja u Izraelu i Italiji te ispušta primjerice u Kaliforniji i . Štete na voćkama Odrasli oblici i nimfe se hrane sišući isključivo na listovima zaraženih biljaka. što u konačnici dovodi do nekroze listova. Jaja su dložena su u skupinama u obliku kružnice.7 mm. zanemarivani u istraživanjima. jaje i nimfa –ličinka (četiri stadija od kojih se posljednji. Starenjem i razvojem jaja ubrzo posmeđe.14 Jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyrea). važno je postići pokrivanje naličja listova a potrebu ponavljanja mjere utvrditi temeljem vizualnog pregleda.7 mm. opasan štetnik šipka na području hercegovine Jasenov štitasti moljac . Prezimljava kao ličinka četvrtog stadija na zimzelenim domaćinima. Iako su brojni insekticidi registrirani za suzbijanje štitastih moljaca. s optimumom između 20 i 25°C. Pojas oko ekskrecijskog otvora je također smeđe boje. jasenov štitasti moljac može postati važan štetnik. U proljeće se djelomično seli na listopadne domaćine kao što su šipak. Mogu se naći na naličju listova biljaka domaćina. Jaja su žutobijela. Početkom listopada štetnik se vraća na zimskog domaćina gdje ostaje do proljeća. razvija se na temperaturi između 10 i 30°C. kolovozu i listopadu. Jaka zaraza šipka u okolici Mostara i čitluka je dovela do sušenja. Ukoliko se odlučimo za primjenu kemijskih insekticida. smanjuje se reprodukcijski potencijal štetnika.3 mm. litetne i nekomercijalne sadnice. četvrti. Istraživanjem u voćnjacima kruške na Siciliji je dokazano kako od ukupne parazitacije. osim ekonomski važnih vrsta. produljena oblika.0 mm a širina oko 0. Novom zelandu gdje se postiže visoka parazitacija štetnika. Kemijska sredstva. U predjelima gdje su prirodni neprijatelji uništeni brojnim primjenama insekticida širokog spektra. Ove strukture. Razvoj štetnika tijekom zime je spor. jasenov štitasti moljac može postati važan štetnik. U Morfološke odlike vrste Jasenov štitasti moljac. Među njima je najučinkovitija parazitska osica Encarsia inaron.). plosnata i gotovo prozirna te jedina. Kod jake zaraze. prolazi tri razvojna stadija a to su: odrasli oblik. Ukoliko se zanjišu grane jako zaraženih biljaka. izlijeću oblaci ‘’bijelih mušica’’. što doprinosi posebnosti izgleda nimfe i pupariuma – odlika vrste. na istim lokalitetima. kao i druge vrste štitastih moljaca. što je u našem slučaju zelenika (Phillyrea spp. Duljina tijela iznosi oko 1. glava i tijelo su žute boje dok su oči crvene. U predjelima gdje su prirodni neprijatelji uništeni brojnim primjenama insekticida širokog spektra. kruška (zabilježene štete u Dalmaciji) ili jabuka gdje ostvaruje dvije generacije koje se preklapaju. neonikotinoidi. Prisutnost medne rose i čađavice u proizvodnji sadnog materijala može uzrokovati značajne štete – nekva- Mogućnosti suzbijanja Jasenov štitasti moljac je štetnik manjeg značenja u onim predjelima gdje su sačuvani njegovi prirodni neprijatelji. gdje odlažu jaja ili među kolonijama pupariuma iz kojih su netom izišli. odložena na naličju listova. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . predatori i entomopatogene gljivice važni za smanjenje brojnosti ovog štetnika u poljoprivrednim ekosustavima. uočene su štete na šipku od jasenova štitastog moljca. od nimfalnih stadija. primjerice. dolazi do venuća i otpadanja lišća a plodovi su manji nego kod nezaraženih biljaka. Brojni su parazitoidi. 80 % pripada upravo ovoj vrsti. Uništavanjem biljnog materijala koji je zaražen ovim štetnikom. Nimfa (ličinka) prvog razvojnog stadija je dugačka oko 0. Duljina tijela pupariuma iznosi 0. Krila su im prekrivena bijelim voštanim prahom.Siphoninus phillyreae je štetnik samoniklih biljnih vrsta i poljoprivrednih kultura na Sredozemlju i u umjerenim podnebljima. Izgledom je vrlo sličan nimfi četvrtog stadija. Nimfe obilno luče mednu rosu na kojoj se razvija čađavica. njihovom primjenom se ne postiže trajnija redukcija ovog štetnika. a kasnije i otpadanja lišća šipka. Ova tamna nakupina gljivica ometa fotosintezu te utječe na porast temperature lista. gibljiva premda rijetko prevali udaljenost veću od 10 mm. teško vidljive okom. te različitih biljaka domaćina oko voćnjaka ili rasadnika. Životni ciklus štetnik ima tri generacije godišnje. Nimfu četvrtog stadija karakteriziraju dva uzdužna niza bijelih voštanih nakupina na hrbatu ispod kojih se nazire smeđe označen središnji dio tijela. Tijekom razvoja nimfe proizvode 40 – 50 staklastih cjevastih bodlji raspoređenih po leđnoj strani tijela boje meda. Ivan Ostojić proljeće 2008. Posljednji nepokretni stadij se naziva puparium. prestaje hraniti i formira puparium – ‘’kukuljicu’’). izlučuju kapljice staklastog voska. ne zna se od kada ova vrsta obitava u BiH kao ni njen opseg rasprostranjenosti. poglavito jabuke i kruške.

Krupan kamen se po mogućnosti s terena iznosi na rubove parcela. voda za natapanje je nužna. te se ovom prigodom samo ukratko navode B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Prvi simptomi su žućenje lista. One se razvijaju na ostacima korijenja prethodne vegetacije. Ripanje ne može zamijeniti agrotehničku mjeru rigolanja – dubokog oranja. rigolanjem tla.Gljiva se. Njegova funkcija razbijanja. stagnira u rastu. Na rigolanom tlu na kršu. uz meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu) koja se određuje temeljem rezultata kemijske analize tla. vinograd podignut na kršu Opasnosti za nove nasade Najveća opasnost za novi nasad su gljive Armilaria mellea i Rosellinia necatrix ukoliko se nasadi podižu na svježim šumskim krčevinama. prelaze na korijen plemenite tek posađene vrste. Naime. Naime. Namjera je bila elaborirati najznačajnije mjere kod pripreme krša za sadnju kako bi velika ulaganja jednoga dana i urodila plodom. premješta i lomi gromade vapnenca i otkriva sitno tlo i njegovu zastupljenost. zahtijeva daleko veća materijalna ulaganja nego priprema tla na poljoprivrednim površinama bez kamena. potrebno je otvoriti jame dimenzije 1. bezrazložno. Na kršu je vrlo efikasna mjera ripanje. Rigolanje je veoma važna agrotehnička mjera koja ima agromeliorativno i hidromeliorativno značenje. za otklanjanje opasnosti zaraze ovom gljivom najvažnije je temeljito odstranjivanje ostataka šumske vegetacije u tlu prilikom krčenja i rigolanja tla traktorima rigolerima. 15 Zadnjih desetak godina na području Zadarske županije podignuto je više voćnih nasada. Opasnost od zaraze ovom gljivom potencirana je u težim. Da bi se dobio cjelovit uvid u profil krša prilikom istražnih radova za eventualnu eksploataciju odgovarajućim višegodišnjim vrstama. vodopropusnost. Međutim. agr. U tijeku je priprema za sadnju novih nasada diljem županije i to pretežito šumskih površina koje su dobivene na služnost od Republike Hrvatske P riprema za sadnju trajnih nasada na šumskim krčevinama koje predstavljaju najčešće određene formacije krša s obzirom na matični supstrat i tip tla. dubokim prorahljivanjem omogućuje se duboko ukorjenjivanje i još puno toga. posljednjih godina veliki novci se daju. Na relativno maloj udaljenosti slika o izgledu krša se mijenja. vlažnijim i nedovoljno prozračnim tlima kakva su pretežno šumska tla dana na služnost. ispuniti sitnim tlom. Nedovoljno stručno poznavanje problema krša i agrotehničkih mjera potrebnih za podizanje nasada u teškim edafskim uvjetima dovodi do neuspjeha. jer se lome i premještaju strukturni agregati. prvenstveno radi nemogućnosti uklanjanja ostataka podzemne vegetacije. Međutim.8 m i njih. uvid u stvarni profil tla i u odnos sitnog tla i kamena. iskop jama. Uz znatna materijalna sredstva nužno se „naoružati“ znanjem kako bismo izbjegli eventualne neuspjehe. Tek nekoliko uzastopnih brazda omogućit će plugu rigoleru prodor u traženu dubinu tla.Priprema tla za vinograd i masline na kršu Gordana Dragun. ukoliko se sade masline ili neke druge voćne vrste. Isto se može učiniti bagerima. dipl.0 – 1. Nužnost natapanja Osim stagnacije u rastu u izrazito kišnim godinama moguća je asfiksija ili ugušenje korijena. kroz toliko godina može još zadržavati u tlu u odsutnosti pogodnog domaćina. mijenjaju se strukturna svojstva. aktivira se mikrobiološki život u tlu povoljnim djelovanjem na zračne najnužnije mjere (istražni radovi. Povećava se aeracija i kapacitet tla za zrak. te postepeno dovode do propadanja nasada koje se manifestira sušenjem pojedinih grana i konačno čitavog stabla ili čokota. za intenzivne voćne nasade na terenima krša koji su pripremljeni na propisan način. Mehaničkom obradom. poboljšavaju se toplinska svojstva tla. kada se iz brazda odstranjuju i najmanji ostaci podzemne šumske vegetacije. jer uz ostale agrotehničke mjere. ing. iskop pedoloških jama za ovu svrhu ne može pružiti dobar . Priprema terena za sadnju maslina prilike tla. rigolanje. defolijacija i na kraju potpuno propadanje stabla. vinograda i maslinika na kršu.2 x 0. naime. bez prethodnog ripanja – rigolanja ne omogućava normalan razvitak korijenova sustava. odvajanja i lomljenja gromada vapnenca u dubljim slojevima omogućuje lakši i kvalitetniji rad traktora rigolera koji dolazi iza njega. Tako pripremljena voćna jama omogućuje snažan razvitak korijenova sustava u prvim godinama i prodor u međuprostore sitnog tla izvan voćne jame. Rigolanje i ripanje tla Tla na kršu su veoma heterogena i nejednolična u pogledu stupnja erodiranosti i dubine sitnog tla. omogućuje dobar vegetativni rast i dobru rodnost. meliorativna gnojidba).7 – 0. Rigolanje istraživačkog karaktera razbija. priprema terena na kršu povećava ulaganje po ha za 30-40 % u odnosu na terene bez kamena. za njegovo usitnjavanje čime mijenjamo specifičnost krajobraza naših prostora. ripanje. te bi trebao poslužiti za izradu kamenih zidova ili mocira. a kao posljedica različitih čimbenika. tako da među njima ostaju veće ili manje šupljine. maslina ili neka druga voćna vrsta razvija se kao da je u kontejneru i kada dođe do neobrađenog prostora. U literaturi se navodi da tlo nakon krčenja treba najmanje 3-4 godine biti u plodoredu i tek se nakon toga mogu saditi višegodišnji nasadi. Sam iskop jama bagerom. treba snažnim traktorskim plugovima otvoriti brazde do dubine rigolanja.

Ovdje želimo istaći da orah i nakon pozebe cvjetnih pupova. uglavnom iz Kalifornije. pa nema potrebe za izgradnjom skupih skladišta. sc. lješnjaka i bajama raste brže od porasta proizvodnje i potrošnje ostalih vrsta voća. bjelančevine (15 – 20 %). K tome treba dodati i činjenicu da u nas nisu još obavljena sustavna pomološka istraživanja sorti oraha. No. Pravilan izbor sorti u uzgoju oraha od prvorazrednog je značaja. C. Francuska. muških ili ženskih cvjetova. Od voćnih vrsta orah je voćka koja daje dva roda godišnje. lješnjak. kad je rekao „Oreho plodvye stanut hljeb buduščevo“ (lupinasto voće postat će kruh budućnosti). kalij. a pogotovo nemamo rezultata komparativnih istraživanja u sortnim pokusima ovisno o ekološkim uvjetima proizvodnog prostora. dr. Ivo Miljković Ukupna proizvodnja oraha u svijetu iznosi oko 600 000 tona. šećere (2. hranjivo i puno traženo voće na domaćem i stranom tržištu. bajam).B1. mineralne tvari (fosfor. I doista. mi nemamo dovoljno iskustva s uzgojem oraha u monokulturi i u komercijalnim voćnjacima. željezo i drugo). Španjolska. potom po obimu proizvodnje slijede Turska. neke ugljikohidrate. vitamine (A. Nasad oraha B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Stoga donosimo pregled i opis važnijih sorti oraha koje zaslužuju pažnju za ekologijske uvjete naših proizvodnih prostora. Osim toga. odnosno kvalitetnog drva u povećanju promjera debla. i druge). koja u zadnjih 10 godina bilježi nagli porast proizvodnje i približava se razini proizvodnje u SAD-u. Općenito možemo reći da plodovi oraha imaju veliku hranjivu i dijetno – terapijsku vrijednost. Najveći proizvođači oraha u svijetu su SAD (oko 33 %). Drugi rod su plodovi oraha. One sorte koje još nisu kod nas uvedene u proizvodnju. u pojedinim ekološki različitim područjima u našoj zemlji. pa smo prisiljeni uvoziti velike količine oraha iz inozemstva. Osim toga. u relativnom mjerilu proizvodnja i po- trošnja. aro- matske tvari itd. što se kasnije nakon sječe vrednuje preko kvalitete i količine trupaca.B2. pouzdan prijedlog sortimenta za svako pojedino područje. Izbor sorti Poznato je da orah kasno dolazi u rod i da se u uzgoju sporo stječu iskustva. Indija. kalcij. mi ipak imamo stanovitog iskustva. Rumunjska. Stoga je jasno da se ne može dati. E. vrlo cijenjeno. a s kojima je stečeno iskustvo u različitim ekologijskim uvjetima u drugim zemljama. N aša je proizvodnja niska i podmiruje tek oko 5 % domaćih potreba. velik broj novih sorti u našoj se zemlji uzgaja već više od 10 godina pa je stečeno i prvo vrijedno iskustvo. strogo rečeno. Oni sadrže kvalitetne masnoće (50 – 70 %). koje se tradicionalno u našoj zemlji puno troše uz prigodne blagdane i svečanije proslave. . oraha. odnosno.16 Sorte oraha za intenzivan uzgoj Prof. Potrebno je istaći da se osušeni plodovi oraha dobro i dugo čuvaju na suhom mjestu. ili netom zametnutih plodova ostvaruje prirod u povećanju prirasta drva. Italija. Kvaliteta orahova drva odavno je poznata u nas i u svijetu. Orah je vrlo cijenjeno i na tržištu puno traženo voće. Tako je vjerojatno da će sorte s većom reakcionom normom. tj.5 – 4 %). Ivan vladimirovič Mičurin najbolje je procijenio vrijednost i značenje lupinastoga voća (orah. za sada se naše potrebe podmiruju uvozom. i to jedan u obliku prirasta drvne mase. Afganistan i Mađarska. mogu se na osnovi analogije i poznavanja njihove reakcione norme ili stupnja prilagodbe na različite uvjete ipak predložiti i uvesti u proizvodnju. i to kako za potrebe konditorske industrije tako i za kućanstva za izradu raznih poslastica. a zatim slijedi Kina. a služimo se također i transferom znanja strane prakse. PP. magnezij.

Jezgra je lijepa. M. Kasno počinje. Sorte oraha mogu se dijelom oploditi i vlastitim polenom. Novosadski kasni Novosadski kasni je nova sorta selekcionirana na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom području. tj.17 cija počinje relativno kasno. Plod je vrlo velik (oko 15 g). prosječne mase oko 10 g. što je prava rijetkost za grozdaste forme oraha. govorimo o homogamiji. Gološin). a selekcionirali su je M. Cerović. Randman je oko 51 %. a završava kada i u većine ostalih sorti. To su sorte koje se dobro razgranavaju. Prikladna je za uzgoj oraha u vinogradarskim predjelima. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom području. Rudić i S. prije cvatu ženski nego muški cvatovi. Plod je srednje velik (10. D. Na grozdu može biti i do 20 ženskih cvjetova. Slović. Prosječna masa Petovio Petovio je nova sorta dobivena u zavodu za voćarstvo u Mariboru (autor Tatjana hlišič). Haloze Sorta potječe iz zavrča (haloze. Tržište traži nove sorte oraha ploda iznosi više od 14 g. Sorta je racemozna (rodi u grozdovima). Slović. Plodovi su lijepi. Kasniji početak vegetacije i kasnija cvatnja smatraju se velikom prednošću jer se izbjegavaju štete od proljetnih mrazova. Korač.Korač). Protandrična je. Treba više sorti unijeti u voćnjak jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje. Srednje je bujna i vrlo rodna. Sorta je manje bujnosti. okruglom krošnjom i vrlo obilnom rodnošću. Od slovenskih sorti za uzgoj mogu biti prikladne Elit. jer rodi i na lateralnim izbojcima. a randman jezgre iznosi oko 58 %. Novosadski rodni Sorta je dobivena u Institutu za hortikulturu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Šampion šampion je nova sorta dobivena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M. imati prednost kod predlaganja. prosječne mase 10.6 g). ili pak prije cvatu ženski (protaginija) nego muški. haloze i Petovio. a randman jezgre iznosi 54 %. vegeta- B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Stabla su slabe bujnosti a obilno rode. Randman jezgre iznosi 54. Inače je sorta u određenoj mjeri. Orah je anemofilna biljka što znači da se polen prenosi vjetrom. Elit Elit je selekcija zavoda za voćarstvo u Mariboru (autor Tatjana hlišič). šampion i Tisa. Sadrži oko 67 % ulja i 18. Protaginična je. ipak je u voćnjake potrebno unijeti 2 ili 3 sorte. Ne raspolažemo podatcima o redoslijedu cvatnje muških i ženskih cvatova niti ocjenom prikladnih oprašivača. Dihogamija je pojava da muški i ženski cvatovi ne cvatu u isto vrijeme.4 %. Jezgra je tamnožuta i vrlo kvalitetna. Korač). Od stranih sorti kao prikladne za uzgoj u kontinentalnom području predlažu se Novosadski kasni. ali je tada rodnost manja a javljaju se i drugi problemi vezano uz vrijeme cvatnje muških i ženskih cvatova. a rano završava vegetaciju. Randman jezgre iznosi oko 54 %. randman i kvaliteta jezgre. početak svibnja). Kasno počinje vegetaciju (u svibnju). S. Nadalje se velika pažnja poklanja pitanju otpornosti prema raku (Xantomonas juglandis) i gljivičnim bolestima (Gnomonia juglandis). Plod je vrlo lijepog izgleda (sličan sorti Esterhazi II). a randman jezgre iznosi 48 %. Od velikog broja sorti za uzgoj u našoj zemlji predlažemo sljedeće iz pojedinih zemalja. Gotovo istovremeno cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). prosječne mase oko 10 g. U većini godina skupa cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). Ova je sorta prikladna za područja gdje se češće javljaju proljetni mrazovi. a donose rod ne samo na vrhu već i iz lateralnih pupova. Cvate srednje rano. Dosta je otporna prema bolestima. Stabla su srednje bujnosti i vrlo rodna. a dobro rodi i na lateralnim izbojima. kao i bugarske sorte. Cvatnja je protandrična. Matično stablo od kojeg je uzeta bilo je staro 40 godina. Jezgra je svijetložuta i kvalitetna. Jezgra sadrži oko 63 % ulja. Sorta je vrlo otporna prema Gnomonii juglandis. a u velikoj mjeri prirod sorte ovisi i o klimatskim prilikama godine. Jezgra je lijepe boje. dobivena u Institutu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu (autori D. Odlikuje se srednje bujnim do bujnim rastom. svijetle boje. Kasno počinje vegetaciju a rano završava. gdje je opasnost od pozebe manja. Plod je srednje velik (104 g). zatim je važna veličina ploda. Uz veći broj sorti veća je vjerojatnost da će bolje uspjeti međuoprašivanje i međuoplodnja te osigurati redovite i veće prirode.7 %. vegetacija traje kratko – kasno počinje (kraj travnja. Danas se za uzgoj predlažu sorte s velikim potencijalom rodnosti. Kada istovremeno cvatu muški i ženski.6 % bjelančevina. veliku važnost ima podudarnost vremena cvatnje muških inflorescenci sorte oprašivača sa vremenom cvatnje ženskih cvatova. Jezgra sadrži oko 68 % ulja. Tisa Tisa je nova sorta. koje zbog kasnijeg kretanja vegetacije izbjegne. u oraha razlikujemo dihogamiju i homogamiju. Okruglasta je oblika. Kod rasporeda sorti oprašivača važno je znati i učestalost i smjer puhanja vjetra u vrijeme cvatnje. Plod je lijep. Slovenija). . Preporučuje se za kontinentalno i mediteransko područje. a odlikovalo se bujnim rastom. ovisno o klimatskim prilikama u doba cvatnje. Cerović. Manje prirode daju sorte koje rode samo iz vršnih pupova izbojaka. Plod je lijep. Prikladan oprašivač je češka sorta Jupiter. a boje je svijetle. manje ili više samooplodna. B. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području. no zbog toga što su plodovi vrlo veliki u grozdu ih ostane najviše od 7 do 8 komada. Plodovi dozrijevaju početkom listopada.5 g. Kasno počinje a rano završava vegetaciju poput sorte šejnovo. Naime. Događa se da prije cvatu muški (protandrija) nego ženski. sposobnošću prilagodbe na ekološke uvjete. Randman jezgre iznosi 54. a završava relativno rano. pa krošnje imaju veliku rodnu površinu. Premda se sorte oraha mogu oploditi vlastitim polenom. Kod izbora sortimenta i rasporeda sorti u voćnjaku što se daje u planu sadnje.

zametanja plodova i eventualno u drugoj polovici srpnja. poteškoće se ogledaju u nepravodobnoj izvedbi tretiranja. bušeći rilom na njima otvore u koje potom odlaže jaja. Zaštita masline vlasnici nasada u hercegovini nemaju praksu tretiranja maslina protiv ovog štetnika. Kao posljedica velikog broja uboda plodovi masline se deformiraju. za druge kulture. kamenita tla i trajno nepogodni tereni za oraničnu proizvodnju iskorištavaju za sadnju maslina. Kako je u maslinicima prisutan sve do kolovoza. listovima i cvjetovima iz razloga što se u nasadima pojavljuje već tijekom mjeseca travnja. za suzbijanje spomenutog štetnika djelotvorni su pripravci trgovačkog naziva Perfekthion. Međutim. Jer maslina se. ing. Nino Rotim. Uglavnom se sva zaštita masline svodi na dva tretiranja bakrenim pripravcima protiv gljivične bolesti paunovo oko i jedno do dva tretiranja protiv uvijek opasne maslinine muhe. relativno lako i uspješno uzgaja na tim. P Oštećenja na plodovima Maslinin svrdlaš je mali kornjaš crvene boje koji se u početku hrani lisnim pupovima.18 Maslinin svrdlaš sve značajniji štetnik masline u hercegovini Tijekom 2010. U pojedinim maslinicima oštećeno je i do 50 % plodova. Stoga bi na terenima i u nasadima koji imaju problema s ovim štetnikom trebalo obaviti barem dva dodatna tretiranja insekticidima a sve kako bi izbjegli pojavu oštećenja plodova. ličinka pravi oštećenja na sjemenki ploda hraneći se njenim sadržajem nakon čega napušta plod. ove godine uočen je jači intenzitet pojave maslinovog svrdlaša koji je u pojedinim nasadima maslina prouzročio ekonomski značajne štete. Navedena dva tretiranja maslina trebalo bi. zbog čega plodovi maslina duži vremenski period ostaju nezaštićeni od napada svrdlaša. dipl. oštećenja na plodu nastala ubodom maslinine muhe su uska i klinasta dok su ubodi od svrdlaša duboki. što bi uz tretiranja protiv maslinine muhe bilo dostatno za zaštitu plodova masline.). I dok mladi napadnuti plodova maslina otpadaju intenzivno izbodeni. neoštećene plodove. Spomenuti svrdlaš plodove maslina napada kada su veličine od 5 mm i više. U jedan načinjeni otvor svrdlaš odlaže jedno jaje iz kojeg se razvije ličinka koja se ubušuje u još neotvrdnutu košticu. Chromogor 40. zagor i dr. tretiranja protiv maslinine muhe obično se vrše nakon cvatnje tj. uz adekvatne mjere njege. nepristupačnim terenima. stariji plodovi ostaju na granama masline ali na koncu sadržavaju znatno manje ulja u odnosu na zdrave. . Posebice je veliki napad ovog štetnika uočen na kamenitim terenima uzgoja maslina. planirati u razdoblju od zametanja plodova pa do faze odrevenjivanja koštice ploda. oznato je kako plodove maslina mogu napadati i oštećivati različiti štetnici. Naime. tako se tek u nešto kasnijoj fazi vegetacije oštećenja mogu uočiti i na plodovima. Treba napomenuti da se spomenuta oštećenja lako mogu zamijeniti s oštećenjima koje pravi maslinina muha. a što nije rijedak slučaj u hercegovini. Iako su insekticidi za suzbijanje maslinine muhe istodobno djelotvorni i za suzbijanje maslinina svrdlaša. široki i okrugli što se lako može uočiti pod običnim povećalom (lupa). Ipak. godine na pojedinim lokalitetima uzgoja maslina u nasadima su se pojavila velika oštećenja na plodovima uslijed napada maslinovog svrdlaša (Rhynchites cribripennis Desbr. upravo se takva. Na jednom plodu može biti i do 20 uboda ovog štetnika. Naime. dakle. Plodovi masline oštećeni od maslinina svrdlaša B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .

kada bi se gnojila loza i kada bi se obrađivalo tlo u vinogradima. na našem području vinogradarska breskva udomaćila se i pod nazivom praska. veseli činjenica da se još pokoje njeno stablo i dan danas uzgaja uz rubove hercegovačkih vinograda. a što je teško ili gotovo nemoguće spriječiti bez učestalih prskanja i zaštite pesticidima. okom neprimijetnu rupicu na pokožici ploda. Međutim. na okućnici predstavlja pravu fantaziju. ali samo uz provjerenu i adekvatnu zaštitu te opsežne mjere njege. uz vikendice i u sklopu amaterskih voćnjaka uvijek prednost treba davati vinogradarskim breskvama. Atraktivni plodovi praske B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . plodnim. A kada je sačuvaju od raznoraznih bolesti. što automatski dovodi do pojave kovrčavosti lišća (tafrina). uostalom. Možda najveća pogreška leži u činjenici da se problemom praski ozbiljnije nije pozabavila naša struka koja nije uradila gotovo ništa na njenoj selekciji. nisu ukusne kao kultivirane breskve. a čijim mirisnim plodovima se tijekom rujna slade djeca i oni najmlađi. Bilo kako bilo. nešto sitnijeg ili krupnijeg ploda. zbog svega navedenog. Naime. S Vinogradarska breskva se od davnina uzgaja na području Hercegovine. Dakle.PRASKA na rubu zaborava 19 Mladen Karačić. A to bi bilo sasvim dovoljno jer bi njena stabla bila uglavnom zdrava i redovito bi obilno plodonosila. Jednak je slučaj i sa zaštitom-u danima kada bi se vinograd prskao protiv plamenjače ili pepelnice istim sredstvima bi se ujedno prskale i praske. amo rijetki rasadnici u svom asortimanu pored ostalih voćnih vrsta nude i pokoju sadnicu vinogradarske breskve ili praske. u vrijeme zriobe plodova obično se pojave skakavci i drugi štetnici koji Prasku je u prošlosti hercegovački seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala. Njen najveći nedostatak ogleda se u činjenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili žućenja lista. čak se i obrada tla oko njenih stabala ne prakticira. breskva na okućnicama svakako da. naprave malu. u cijelom svijetu to je najviše raširena podloga za breskvu iz razloga što ima gustu. iz razloga što se radi o stablima koja se dobro razvijaju bez neke posebne njege. ali zato ni ne traže neka pretjerana ulaganja. Jednostavno rečeno. Nadalje. . Jer kada pogledamo iz današnje perspektive-uzgojiti breskvu na amaterski način. Breskve kalemljene na njoj dobro rastu. stabla vinogradarskih bresaka puno su otpornija i na niske temperature te mogu bez poteškoća podnijeti i minus 25 stupnjeva C. istina. A uz minimalnu njegu opet redovito rađaju i obrazuju mnoštvo sitnih plodova čiji prinos rijetko prelazi 10 kg po stablu. isto se činilo i sa praskama. dipl. u hercegovini su se praske uzgajale uz vinograde i to čisto sporadično. dobro razgranatu i obraslu korijenovu mrežu. One. što je ujedno i najveći nedostatak vinogradarske breskve kao podloge. zbog toga se u novije vrijeme za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju nešto tolerantnije i malo skuplje GF podloge. Sjemenjak vinogradarske breskve pokazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim. te su se «njegovale» na isti način kao i vinova loza. dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Drugim riječima. Podloga za breskvu i nektarinu U voćarstvu se pak vinogradarska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Pored svega navedena podloga je dosta otporna prema suši. rano prorode a obilno rode. Obično u vrijeme prolistavanja bresaka imamo i kišno vrijeme. i dobila prefiks vinogradarska. već je ona uzgredna i obavlja se uz glavnu kulturu-vinovu lozu. Ako ništa. I bit će je sve više. to ne znači da smo na prasku zaboravili jer potražnje za njenim sadnicama dakako ima. zbog čega plodovi propadaju u roku 24 sata. žalosna je činjenica da na prasku ne gledamo kao na naše prirodno bogatstvo te je sve više ignoriramo i zapostavljamo. ali je vrlo osjetljiva prema vlažnosti tla. A za «pomoć» se voćari amateri javljaju tek kada se bolest manifestira i kada se već ništa ne može ni učiniti. Otpornost-osnovna prednost prasaka! Prasku je u prošlosti hercegovački seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala. Osim toga. breskvu uspijevaju zaštititi i uzgojiti samo profesionalci koji redovito provode i prskanja pesticidima. Ali. Obično su njena pojedinačna stabla uzgajana uz rub vinograda zbog čega je. ing. Tako danas samo znamo kako imamo praske s bijelim i žutim mesom ploda.

Unaprijed zahvalan! Riječ je o manje više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. A abdovina ili patuljasta bazga predstavlja jednogodišnju zeljastu biljku koja dosta nalikuje crnoj bazgi. Mario Ćubela. grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci. mislim zeca. Ukoliko vam to ne polazi za rukom. Osim vrbotoča slične štete na granama pravi granotoč koji se suzbija na isti način. Ako ste u mogućnosti navedite i njen latinski naziv kako bi podatke mogao pronaći i na internetu. Cijepljenje japanske jabuke Kada je najbolje vrijeme cijepiti japansku jabuku i na koju podlogu se obavlja cijepljenje? Osnovno je pravilo da se u cijepljenju kaki jabuke ne dopusti da prođe suviše vremena od trenutka reza kore i drva podloge i plemke. Jedan od takvih pripravaka jest Kunilent R-12. vrbe. ing. Istina. Josip Brkljača. Međutim. poželjnije je u otvor na deblu uštrcati insekticid u većoj koncentraciji od normalne. u bušotinu možete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloroform. 20 O kojoj biljci je riječ? Ovog ljeta u vrtu sam primijetio biljku koja izgledom dosta nalikuje crnoj bazgi. štete koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpuno ogoljene. riječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. važno je napomenuti kako nipošto ne biste smjeli koristiti cvijet i bobe abdovine u prehrani iz razloga što su štetni po zdravlje. pa me zanima što je najbolje poduzeti da bih zaštitio osobito mlađa stabla koja su jako osjetljiva ? U potrazi za hranom zečevi. Stoga se i navrtanje obavlja u vrijeme kada kora i drvo podloge i plemke ne sadržavaju jake sokove ili su u stanju pritajenog mirovanja. pripravci hlapivog mirisa. za razliku od crne bazge koja naraste u visinu do 8 m. S druge strane. U našim južnim krajevima «stari znalci» to obično rade u veljači kada se japanska jabuka cijepi na procijep i to na podlogu divljeg kakija (Diospyros lotus) koja se pak proizvodi iz sjemenki. S druge strane. tj. bušotine se obvezno trebaju zatvoriti kalemarskim voskom. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Osim zaštite cijelog nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jeseni. Velimir Lasić. Bilo kako bilo. za razliku od vrbotoča. Ipak. sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi! Josip Brkljača. napadnute grane možete otpiliti i spaliti. U protivnom.PITANJA I ODGOVORI Zaštita voćaka od divljači U svom nasadu voćaka. Navedene sjemenke se siju u sjemenište i to tijekom prosinca i tek nakon godinu dana u mjesecu siječnju presađuju se u plastične vrećice ili lonce da bi se na koncu tijekom veljače naredne godine i navrnule. dipl. Spomenimo kako sve divlje i poludivlje kaki jabuke (koje služe kao podloga u cijepljenju) imaju dosta sitnije plodove. uništavanje navedenog štetnika dosta je problematično iz razloga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. prošle zime primijetio sam oštećena stabla (jabuka i bresaka) od divljači. ing. za abdovinu je karakteristična okrugla. Na mladim sadnicama postavljaju se PvC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu od divljači. odnosno. pored različitog ukrasnog grmlja. ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća-lipe. Nakupine boba stoje uspravno za razliku od crne bazge kod koje se objese.ing. I još nešto-kupljene sadnice izvađene iz tla s golim žilama vrlo se brzo i lako isušuju pa ih moramo što prije posaditi na stalno mjesto. Ipak. na području Popova polja. siguran sam da se ne radi o bazgi već je riječ o nekoj drugoj biljci. šuplja stabljika koja naraste u visinu svega 2 metra. a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. Tek tada u jesen novonastale sadnice dosežu zadovoljavajuću debljinu i visinu te zauzimaju svoje mjesto u voćnim rasadnicima. Najsigurnije je ograditi voćnjak žičanom ogradom. vrh žice se savije u vidu kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući izvan debla i uništiti. U posljednje se vrijeme sve više koriste za zaštitu i kemijska sredstva. javori. ing. voćna stabla treba zaštititi prije snijega. Iako je sličnost dosta velika. što nam je ujedno znak kako su nas dobro Suzbijanje vrbotoča Ove godine. Stoga se često kupnja u «nazovi rasadnicima» zna izjaloviti jer umjesto krupnih plodova od 300-tinjak grama na koncu dobijemo vrlo sitne plodove i to čisto kao produkt podloge. divlje svinje i druga divljač zimi često oštećuju mlade voćke. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . dipl. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se on suzbija? Najvjerojatnije se radi o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke. krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. ali i kemijske mjere. početkom zime? Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni. oleifere. Ivica Doko. kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine.dipl. mrazu neke grane mogu smrznuti. početkom zime nego rano u proljeće. Dakle. Zimska rezidba ruža U svom vrtu. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura. Ipak. Nino Rotim. lako ih možete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle. što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. odjelu ratarstva jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. nasamarili. dipl. zato sadnice japanske jabuke isključivo kupujte u provjerenim voćnim rasadnicima. s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako se radi o abdovini (Sambucus ebulus l). Navedena . Teško je dati precizan odgovor na vaše pitanje. bitno je da navedeni dijelovi budu što manje izloženi djelovanju zraka. kruške i trešnje. svako odlaganje sadnje bitnije umanjuje njen uspjeh. za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu. imam i nekoliko ruža. a čije nakupine imaju izgled štitova. Stoga bih volio znati koja je to biljka i smijem li njene cvjetove i bobice koristiti u prehrani. ing. srne. divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave. Ali. u voćnjaku sam primijetio veliki broj bušotina na deblima jabuka i trešanja. sulfinirani koncentrat ribljeg ulja koji se primjenjuje premazivanjem ili prskanjem u koncentraciji 5 – 15 %. Međutim. utvrđeno je kako rauola ima tzv. Nakon toga. platani i sl. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju. ing. bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na području Slavonije i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke. Naime. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. odnosno. osnovna je razlika u nešto plosnatijim bobama u odnosu na bazgu. tijekom kojih se na jakom Rauola-manje poznata biljka Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola.

5 -1. Stabla se sade u gušći sklop koji varira ovisno o podlozi i tipu tla pa se preporučuje na podlozi Sl 64 4. tamnocrvene boje. dobre kakvoće. Samooplodna je. Podloge slabe P bujnosti ne preporučuju se u uzgoju našeg klimata. van i dr. BURLAT . GERMERSDORFSKA . crvenoga i srednje čvrstog mesa.sazrijeva oko 10. HEDELFINGER . Ako se koristi za podlogu rašeljka onda je razmak sadnje veći 5x5m. zagasito crvene boje pokožice. Najvažnije je odabrati kod autofertilnih sorti onu koja je oprašuje. crvenog. Plodovi su krupni. Plodovi su krupni. lipnja. SUNBURST . srpnja. Samooplodna je. Bing. za naše ekološko područje preporučuje se sljedeći sortiment: Plodovi trešnje B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .sazrijeva oko 10. brz povratak uloženih sredstava i lakše održavanje. GOMILIČKA RANA .sazrijeva oko 25. tamnocrvenog i dosta čvrstog mesa dobre kakvoće. STELLA . Plodovi su krupni. crvenog i čvrstog mesa. svijetložutog i čvrstog mesa odlične kvalitete. Sorte koje danas nalazimo u rasadnicima osiguravaju redovitu i obilnu rodnost. FERROVIA . a 3. Plodovi su vrlo krupni. vrlo dobre kakvoće. Samooplodna je. . osljednjih godina velika potražnja je za sadnicama trešnje te se podižu brojni manji plantažni nasadi trešnje (0. dobre kakvoće. a pokožica intenzivno crvene boje. GIORGIA . plodovi su srednje krupnoće. s intenzivno crvenim. Od mnogobrojnih raspoloživih sorata trešanja. lipnja. dobre kakvoće.vodi podrijetlo iz Kaštel Gomilice. intenzivne sjajnocrvene boje. lapins. tamnocrvene boje. dipl. krupne plodove (14-20g) izvrsne kakvoće. Plodovi su krupni. hrskavim. Plodovi su krupni do vrlo krupni. Razlog je jednostavan: uvođenje suvremenih tehnologija koje osiguravaju visoke prirode. Plod je vrlo velik. Dobri oprašivači su joj Bing i van. Dozrijeva u trećem tjednu trešnje. Plodovi su krupni.sazrijeva oko 15. lipnja. dakle one kojima nije potreban oprašivač. Dobri oprašivači su joj Sue. zagasitocrvenog i srednje čvrstog mesa. dobre kakvoće. sočno i aromatično. Kao srednje bujna podloga Santa lucia 64 danas je jedna od najraširenijh podloga u zemljama čije klimatske prilike odgovaraju našem mediteranskom dijelu zemlje.5 m red od reda. lipnja. crvenog i srednje čvrstog mesa.sazrijeva oko 15. lipnja. svibnja. lipnja.21 Sorte trešanja za područje hercegovine Ivica Doko. Dobri oprašivači su joj Sunburst. Od uzgojnih oblika preporučuje se tzv. Najviše se koristi kao podloga rašeljka (Prunus mahaleb). dobre kakvoće. Burlat. Napoleonova i dr. otvoreno crvene boje. CELESTE . lipnja.sazrijeva oko 20. lipnja. Ferrovia i van. odlične kakvoće. Samooplodna. osrednje kakvoće. Plodovi su krupni.sazrijeva oko 25. zbog specifičnog problema u oplodnji trešnje (interkompatibilitet) u proizvodnju se sve više uvode samooplodne sorte. Dobri oprašivači su joj Bing. srednje čvrstog mesa. Dobri oprašivači su joj Giorgia. izvrsne kakvoće. tamnocrvene boje. Meso je čvrsto. lipnja. žute boje s crvenim pramenovima.sazrijeva oko 25. crvenog i vrlo sočnog mesa.sazrijeva oko 1. SWEET HEART (SUMTARE) . LAPINS . intenzivno crvene boje. Dobri oprašivači su joj Adriana. ugodne arome. sočnim okusom mesa. ali ne i čvrstog mesa.srednje krupni plodovi. Osobito cijenjena sorta zbog odlične kvalitete plodova. tamnocrvene boje. narančastocrvene boje.sazrijeva oko 20. crvenoga i vrlo čvrstog mesa. hrskavo. Durone nero i dr. crvenog i srednje čvrstog mesa. Plod je srednje velik do velik.sazrijeva oko 15. Plodovi su krupni. a preporučuje se vaza kao uzgojni oblik. TUGARSKA . Plodovi su krupni. lipnja.sazrijeva oko 5. VAN . odlične kvalitete. ing.0 ha). Germersdorfska i Napoleonova. svijetocrvene do tamnocrvene boje. tamnocrvene boje. a uz nju i njen klon Santa lucia 64. španjolska vaza. svijetlocrvene do tamnocrvene boje. SUE .0 m razmak u redu. svijetlocrvenog i vrlo čvrstog mesa.

vrlo su aktivni. tako da je kora ispod i oko štitova crvena. Biologija Kalifornijska štitasta uš ima dvije generacije godišnje. Najčešće je nalazimo na jabuci i krušci. listovi su sitniji-žuti. a plodovi gube tržnu vrijednost. a u tom periodu moraju oploditi ženku nakon čega ugibaju. slično kao i druge (ljetne).Kalifornijska štitasta uš sve značajniji štetnik na području hercegovine velimir lasić. U pronimfu prelazi nakon dvadesetak dana. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje.. a druge generacije odlaze na mlade pupove. s nešto tamnijim pigidijem. Tijekom vegetacije. crne i na kraju tamnosive boje s koncentričnim krugovima. plodovi reagiraju pojačanim stvaranjem antocijana. bez noga. očiju i ticala. Poseban problem predstavlja u rasadnicima. kao znak prisutnosti kalifornijske štitaste uši. Odrasle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja. Ostali stadiji koji uđu u zimu ugibaju. U proljeće se presvlače. zatim štit sive. let mužjaka pada u vrijeme cvatnje. svijetložute boje. dipl. 22 Pripada grupi ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Suzbijanje Tijekom mirovanja vegetacije koriste se mineralna ulja. no velika je i prirodna smrtnost II. u rujnu i listopadu. Plodovi su sitni. koriste se insekticidi na osnovi dimetoata (Chromogor 40 ili Perfekthion). Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća. štit mužjaka je nešto manji. pa sve do formiranja odraslog kukca. Najradije napada jabuku i krušku.7 do 2. neuglednog izgleda i lošeg okusa. u vrijeme pojave ličinki prvog stadija razvoja. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki prođe 20-35 dana. Kad pronađu pogodno mjesto. fiksiraju se i počinju s ishranom. Napadnuta voćka se slabije razvija. Razvoj prve (proljetne) generacije traje 5-6 tjedana. Pronimfa je svijetložuta. Prvo se izgrađuje bijeli štit. lišću i plodovima mladih i starijih stabala. za razliku od nje. U godinama kada je jesen izrazito topla. ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati mužjaci. ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati ženka. Ovo je naročito izraženo oko čašičnih listića i peteljke. ali štete radi i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. ličinke l1 prve generacije javljaju se krajem svibnja pa sve do 15 lipnja. Na jednogodišnjim sadnicama štitovi su na deblu iznad spojnog mjesta. i izaziva njihovo postupno propadanje. štit ženke je okruglog oblika. uš oslabi voćku tako da vrhovi grana zbog nedostatka hrane počinju s sušenjem. ličinke se izvlače ispod majčinog štita i kreću se po kori 7-8 sati. Sišući. tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju krilati mužjaci. Ticala i noge kod mužjaka su dobro razvijeni.1 mm s koncentričnim krugovima i žućkastim pucem u sredini. grana i grančica prekrivena je naslagama starih i novih štitova. veličine 1. jer ako se namnoži i raznese sadnicama. miraju štit.. granama. a često se javlja i treća. a na dvogodišnjim na vrhu grana. isto kao i krila. vrlo brzo ličinke for- U Simptomi oštećenja U slučaju jačeg napada kora debla. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju. Plodovi jabuke oštećeni od kalifornijske štitaste uši B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . a nekada i 90 %. a nakon prvog presvlačenja sliči na odraslu ženku samo je manjih dimenzija. a l1 ličinke druge generacije javljaju se od početka pa do sredine kolovoza. može se pratiti razvoj na osnovu izgleda štita. ličinka prvog stadija razvoja je pokretna. mlada ženka je kruškolikog oblika. . koja su opnaste građe. ali i na koštičavom i bobičastom voću (posebno ribizla). okruglog je oblika. može se javiti i treća generacija. š siše na deblu. izdužuje se i dobiva ispupčene crvenkaste oči. ličinke prve generacije ostaju na granama i deblu. Morfološke odlike vrste Odrasla ženka je spljoštenog izgleda. Na plodovima se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih. Nakon pričvršćivanja ličinke za podlogu. jer žive samo 1-2 dana. limunžute do narančaste boje. tamnosive boje. Razvoj mužjaka traje nešto brže od ženki. tamnosive boje ali izduženoovalnog oblika. ing. Kao reakcija na ubod štetnika. a od drugog stadija razvoja razlikuju se ličinke iz kojih će nastati mužjaci i ličinke iz kojih će nastati ženke. stadija koja prosječno iznosi 30-40. teško se može suzbiti.

što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prijevodu s japanskog jezika njeno ime znači božanski plod ili božansko voće. vrlo su atraktivna. Stoga se najčešće i uzgajaju na okućnicama. Jedina mana japanske jabuke. u našim uvjeB RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Istina. kao i karotinom (provitaminom A). osobe oboljele od čira. kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo uljepšati svoju okućnicu U tima uzgoja može doživjeti i stotinu godina. Ali. P. jaki sjeverni vjetrovi te vrlo opasni jesenski mrazevi. dipl. Dakle. srca i niza drugih bolesti. naročito u doba kasne jeseni. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom krošnjom jednostavno dominira prostorom. čak i do minus 20 stupnjeva C. Međutim. sok drva i kore sadržava dosta gorkastih tvari (tanina) koji na zraku brzo mijenjaju boju tj. 23 U Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. Uostalom. premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina. ova zanimljiva voćka potječe s Dalekog istoka (Japan i Kina) a u Europu je unesena 1870. jest nešto veća cijena sadnica u odnosu na ostale voćne vrste. oksidiraju te se stoga i navrtanjem postižu vrlo skromni rezultati. žavaju obilje pektina. ako je tako i možemo nazvati. što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. okolici Mostara i južnije. kao pojedinačna stabla i sudeći po tome. redovito svake godine u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Ali. Uz sve to kaki jabuka je prilagodljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bolesti što znači da nema ni potrebe za uvijek neugodnim prskanjem. Ukoliko mu osiguramo adekvatan položaj i redovito natapanje. godine. više služe kao ukras nego u druge svrhe.Narančasti plodovi početkom zime Ivan Perić. jednim dijelom obnavljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. za dobar rast i rodnost kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Drugim riječima. što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature. Saharoza je pak prisutna u malim količinama. posebice nakon opadanja lišća. S druge strane. s druge strane. čini nam se kao da ne postoji okućnica u hercegovini ispred koje ponosno svoje mjesto ne zauzima kaki jabuka. zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C. moramo u obzir uzeti činjenicu da se ova zanimljiva voćka razmnožava jedino navrtanjem (cijepljenjem) koje ne uspije baš u velikom postotku. kada na stablu ostanu samo plodovi. zbog čega se kaki smatra dijetetskim voćem. . Inače. nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. dok se u medicini ovi sočni plodovi preporučaju za slabokrvne osobe. želuca. A pošto cvate kasno (u svibnju). vrijeme je sadnje voćaka pa stoga dobro razmislite… Značaj plodova kaki jabuke Plodovi se u ishrani uglavnom koriste u svježem stanju i sadrUkusni plodovi kakia Hercegovina kao Japan! I doista. zbog toga ni ožiljavanje zrelih ili poluzrelih reznica nije zadovoljavajuće. ova voćka je vrlo korisna. ing. Ali. B. pažnju privlače stabla s obiljem plodova intenzivne narančaste boje. vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smokvom. šipkom i maslinom iz razloga. A pošto se vrijeme sadnje bliži dobro razmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u našim kontinentalnim krajevima.

te da. naraste do maksimalnih 2. a ako se previše bujan.24 Kumkvat–malo poznata vrsta agruma Matea pehar. Ubrani plodovi čuvaju se u plastičnoj vrećici u hladnjaku. presađujemo je u nekoliko brojeva veću posudu čim preraste postojeću. Okus im je poput onog u naranče. Pri niskim temperaturama dolazi do opadanja lišća i odumiranja izbojaka. Plodovi kumkvata Berba kumkvata Plodovi kumkvata su ovalni. Danas se njegov uzgoj proširio diljem svijeta. voli dosta svjetla. Uzgaja se radi ukusnog ploda. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . a zimi obvezno obaviti zaštitnom mrežom. Pazite pritom da se supstrat između dvaju zalijevanja prosuši. iako će podnijeti i kraća hladnija razdoblja. Dok je biljka još mala. dok ga je u južnim područjima hercegovine dovoljno posaditi u dobro zaštićen kutak u vrtu. veličine osrednje šljive. dok zimi ne bi smjele biti niže od 10-15 stupnjeva.) je porijeklom iz Južne Kine. Orezuje se po potrebi. Ako se uzgaja u posudi. godine donio u Englesku kao “malu naranču”. Kinezima Cumqat ili comquot . narančaste boje. presađujemo je u dovoljno veliku posudu iz koje svakih nekoliko godina izmjenjujemo samo površinski sloj supstrata. voda nikada ne zaostaje u podlošku.zlatna naranča. Danas se u agrocentrima mogu nabaviti i namjenska gnojiva za agrume koja se koriste fertirigacijom ili folijarno preko lista. Ono što valja osigurati za uspješan uzgoj jest prikladna temperatura. dok se zimi zalijeva oskudnije. dobra osvijetljenost te redovita njega. moguć je obaviti i oštriju rezidbu. iljka zb rasna b va i prelijepog uk listo kožastih vijeta kojim se gc mirisno i. posebice bure. okusa koji podsjeća na limun. jede se i kuhan u kompotima. Uzgojne temperature se kreću od 27 do 35°C ljeti. osobito u Japanu te toplijim područjima SAD-a. kin kit ili kin kuit. okiti ljet K umkvat (Fortunella sp. ali ne izravnog sunca. Dozrijevaju krajem jeseni i početkom zime. a kod nas jednostavno kumkvat. a mogu se održati svježim i do dva tjedna. a vrlo često i kao ukrasna biljka zbog sjajnih kožastih listova i prelijepog mirisnog cvijeta kojim se okiti ljeti. zato što zbog stalne vlažnosti supstrata često dolazi do propadanja biljke. Sadrži i nešto kalcija i željeza. ing. Dovoljno je odstraniti sve kržljave i suhe grančice. lagano gorkast. Do početka prošlog stoljeća smatran je niskom sortom roda citrus. dipl. . a naročito strada od jakih udara vjetra. Postoje i sorte zelenkaste kore. snog radi uku ao se Uzgaja sto i k a vrlo če og sjajnih ploda. Osim sirov. U Brazilu je laranja de ouro. Dobar su izvor vlakana i vitamina A i C. zajedno s korom i sjemenkama. Može se prihranjivati mineralnim gnojivima preko tla ili namjenskim gnojivima preko lista.5-3 metra. Japancima kin kan. marmeladama. latinski naziv dolazi od britanskog botaničara Roberta Fortunea koji ga je 1846. često se njim dekoriraju kokteli. zbog toga se u hladnijem područjima uzgaja u velikim posudama-loncima kao sobna biljka. Potrebna agrotehnika U vrijeme pune vegetacije zalijeva se dva do tri puta tjedno. kod uzgoja u loncu. Nakon što se biljka razraste. Tijekom razdoblja vegetacije potrebno je redovito prihranjivanje. Jedu se cijeli. Plodovi kumkvata bogati su mnogim vrijednim sastojcima.

album. Botrytis. predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji M Monilijska trulež Od češćih bolesti plodova jabuke u skladištu javlja se i monilijska trulež. U prisutnosti svjetla javlja se tzv. Obično su to bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se mjestimice javljaju na kraju vegetacije. Razlog je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima. o kojima se mora voditi računa još i prije same berbe voća. čiji je uzročnik gljivica Monilinia fructigena. koji je specifični mikofungicid na bazi spora gljivica Trichoderma harzianum. Uzrokuju određene bolesti: 25 Zelena ili penicilijska plijesan Uzrokuju je saprofitske gljivice iz roda Penicillium. sterilni tip monilijske truleži. Za plodove jabuka možemo reći da su jedna od rijetkih vrsta voća koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. inače karakterističan za sve Penicillium vrste. Također. koji dolaze u koncentričnim krugovima na površini zaraženih plodova. staklavost (water core). međutim. one se javljaju rijetko i nisu od većeg značenja. Također. . koja obično zahvati cijeli plod za razliku od prije opisane bolesti. G. tek nakon određenog vremena fiziološkog sazrijevanja plodova. Phoma. Gleosporijska ili gorka trulež Najčešća i najopasnija bolest na plodovima jabuke u tijeku skladištenja je bolest koju uzrokuju gljivice iz roda Gleosporium. Tihomir Miličević eđutim. Na kraju se na površini pjega razvijaju smeđa plodišta gljivice. zaštita se može provoditi i u skladištu biološkim preparatima Trichodeom. oštećenja od smrzavanja (freezing injury). Plodovi jabuke oštećeni od uzročnika bolesti Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladištima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice. koja se razvija na plodovima. i to prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (tzv. Posebnih zaštitnih mjera protiv zelene plijesni nema. Ponekad se mogu javiti i druge vrste truleži. za razliku od gorke truleži. U skladištima se može javiti na dva načina. a vrlo rijetko neke vrste bakterija. s vremenom i razmacima tretiranja u ovisnosti o karenci korištenih fungicida. tipični tip monilijske truleži. Od zaštitnih mjera preporučuje se primjena određenih fungicida dvaput uoči berbe. Monilinia. brašnjavost (mealy breakdown). vrlo rijetko dođe do truleži cijelog ploda. a najviše uoči berbe. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke još u tijeku vegetacije. ova se javlja već na samom početku skladištenja. Leptothyrium i Nectria. zaštitne su mjere suzbijanja same bolesti u tijeku vegetacije uobičajenim fungicidima protiv monilijske truleži plodova. Alternaria. post-harvest diseases). Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme. Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladištenja kod nas nema. međutim. Takve neparazitske bolesti. vrlo brzo se širi pa plodovi naglo propadaju.paučinastoj prevlaci. koja se očituje s karakterističnim nakupinama konidija ili tzv.25 %) i Euparen Multi (0. Međutim. Trichothecium. smeđe pjege s plitkim udubljenjima. su gorke pjege (bitter pit). kikuchiana). jastučićima. ili se u odsutnosti svjetla javlja tzv. Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladištima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice. Penicillium. koje se također često javljaju na plodovima jabuka tijekom skladištenja i čuvanja. postoji mogućnost kvarenja plodova voća. A. sc. Plod pocrni i truli bez stvaranja karakterističnih nakupina konidija ili jastučića na površini ploda. pr. Radi se o istoj gljivici koja dolazi na plodovima jabuke i u tijeku vegetacije. kao nektrijska trulež (Nectria galiligena) i alternarijska trulež (Alternaria alternata. Simptomi bolesti očituju se u početku kao svijetloB RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . a vrlo rijetko neke vrste bakterija. osim primjene istih fungicida. Siva plijesan Uzrokuje gljivica Botrytis cinerea. Prema iskustvima iz drugih zemalja. jer je gljivica stalno prisutna na drvenastim organima voćke. treba razlikovati ove parazitske bolesti od tzv. odnosno acervuli sa sporama u obliku koncentričnih krugova. posmeđivanje pokožice (superifical scald).25 %). Bolest se prepoznaje po karakterističnoj sivkasto. Na površini napadnutih plodova razvijaju se karakteristične pljesnive nakupine gljivice zeleno-plave boje koje predstavljaju konidiofore s konidijama. Uglavnom se javljaju gljivice iz fitopatogenih rodova Gloeopsorium. Poslije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod ispod pjega. G. kao što su vrste G. jonathanove pjege (jonathan spot). Tipični znakovi bolesti su trulež plodova. perennans i dr.Bolesti jabuka tijekom čuvanja Dr. odnosno hladnjačama. fructigenum. Bolest se još naziva i smeđa trulež. Bolest se još naziva i plava plijesan. iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu. koji se koriste u zaštiti od prije opisane bolesti ili gleosporijske truleži. bolest se razvija i očituje u skladištu. unatoč kontrolnim uvjetima koji vladaju u skladištima. mali i A. fizioloških bolesti plodova jabuke ili neparazitskih bolesti. za ovu je bolest svojstven neugodan miris. oštećenja od visoke koncentracije ugljičnog dioksida (internal carbon dioxide injury) i dr. U našoj zemlji za ovu namjenu dopuštenje imaju samo fungicidi Euparen 50 wP (0.

velika količina ljepljive tvari u sjemenkama učinila je dunju popularnom kao afrodizijačko sredstvo. oblikom.da ih čuvamo kao dio nasljedstva. Jagode se često prikazuju umočene u čokoladu-vizualno je pritom zadovoljeno jer kapanje čokolade sugerira isticanje ljubavnih sokova. bog vina i plodnosti. Međutim. Stari Grci slavili su svake godine novi urod smokava spolnim odnosom. mitovima i pričama iz prošlosti. Nekim vrstama voća nije pripisivano afrodizijačko svojstvo. ko nije čuo za čarobni i spasonosni orah kao sredstvo za poticanje spolne moći. U Francuskoj i Italiji orah se upotrebljavao za povećanje spolne želje. Nasuprot tome. vjerovalo se kako je ta zlatna jabuka koja je stavila Evu u grijeh. Isto tako se smatralo da svježe grožđe ima afrodizijačka svojstva. Jedan od pokušaja objašnjavanja zašto je neko voće erotičnije od drugog je teza da su vitamini B nužni za funkcioniranje spolnih žlijezda i muškaraca i žena. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . mirisom ili osjetom u ustima jednostavno izazivaju slične asocijacije. Međutim. Još su i vitamini A. naranča je smatrana simbolom nevinosti i čistoće. ali one svojim izgledom. a asocijacija na ljubavne sokove vrlo je jasna. Du- 26 Podsjetimo: Vitamin B3 – kikiriki Vitamin B6 – banana. kad je moguće kupiti i liker od oraha. mirisa i mnoštva sjemenki. jer su mnogi vjerovali da svježa smokva predstavlja ženski spolni organ. Kikiriki je također vrsta kojoj je pripisivano isto svojstvo. vrlo često neopravdano. vino od oraha i ostale proizvode od oraha. Tu spadaju jagode i trešnje. uživao u njemu. i to ponajprije jer je grčki bog Dionis. No. zbog svoje boje. a zasad nema znanstvene osnove za spomenuto. a Adama u kušnju. Stoga bi hrana bogata vitaminimom B bila važna za poticanje spolne želje. malo tko je od nas čuo da se ista svojstva pripisuju i dunji. simbolima ljepote. grci su je posvećivali Afroditi a Rimljani veneri. važno je da i dalje te priče žive među nama. (Preneseno iz knjige Zdravlje u voću) T nja se jela na vjenčanjima kao uvod u slatke bračne dane. avokado Vitamin C – citrusi Betakaroten (preteča vitamina A) – žuto obojeno voće Priča o afrodizijacima vuče svoje korijene u legendama. naime znači glans Jupitera ili „Jupiterov glavić“. Proteini su važni u normalnom prijenosu neurotransmitora u mozak. koja se od davnina uzgaja na sredozemnom području. Juglans. a u Kini marelice i breskve. bojom ili teksturom sugerirale ili podsjećale na spolnost. zbog toga su Rimljani umjesto riže na mladence nakon obreda vjenčanja bacali orahe. već i latinski naziv Juglans upućuje na njegovo djelovanje. božicama ljubavi i plodnosti. Upravo je taj proces ukrućivanja znakovit.Voće kao afrodizijak Mnogim vrstama hrane pripisivano je afrodizijačko svojstvo. Vjerojatno se svako od nas uvijek ponovno nasmije u veselom društvu poštapalici ili pošalicama na račun oraha. . ljubavi i sretnog braka. Također dunja je bogata pektinom pa će i manja količina dunje stvrdnuti smjesu želea. C i E kofaktori koji pomažu produkciju sperme. koje zbog boje i soka djeluju zaista senzualno. U Iranu su se posebno štovale datulje. mnoge vrste hrane upravo su svojim izgledom. Drugog tjedna u listopadu u viandenu u luxembourgu održava se festival orahu u čast. već i oblik banane budi asocijacije na muški spolni organ.

godine u gradu Stocu održana je treća manifestacija „hercegovački plodovi Mediterana“. razdoblju od 30. Prema procjenama organizatora. smokve i masline. Po riječima Marina Radišića. načelnik Bošković je prema napucima ocjenjivačke komisije dodijelio brojna priznanja i nagrade izlagačima s najboljim asortimanom eksponiranih plodova i prerađevina od šipka. poticanje razvoja gospodarstva na području općine i njenog čvršćeg povezivanja s ostalim županijama u Federaciji kao i u cijeloj Bih te nadasve poticanje razvoja poljoprivrede (vinogradarstva i vinarstva) po čemu je ovaj kraj i poznat. uputio čestitke organizatorima što su i u lijepo uređeni štandovi izlagača U uvjetima ekonomske krize uspjeli upriličiti respektabilnu sajamsku manifestaciju čime se daju dodatni impulsi održivom razvoju Stoca i hercegovine. Riječ je o manifestaciji koja je pored svog tradicionalnog karaktera jedinstvena u našoj regiji i šire. što je posvjedočila i burna rasprava po završetku predavanja a koja se očitovala kroz brojne upite zainteresiranih proizvođača mediteranskog voća vezano za sortiment. Nevenko herceg. njegovanje i širenje amaterizma u kulturi. Ovogodišnja manifestacija bila je međunarodnog karaktera a na prigodnoj svečanosti otvorenom ju je proglasio dr. Matice hrvatske čitluk. očuvanje narodne baštine kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva.2010. KIC čitluk. najveće zanimanje privukla je stručna radionice koju se organizirali stručnjaci s Agronomskog i prehrambenotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Turističke zajednice hNŽ-podružnica čitluk-Međugorje-Bijakovići i hKUD-a čitluk.sc.10. godine održana je 55. između ostalog. Stručnom skupu je nazočio veliki broj poljoprivrednih proizvođača B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .“. Teme su bile brojne i zanimljive. Hercegovački plodovi Mediterana Nino Rotim. manifestacija ima za cilj U upoznavanje.27 Dani berbe grožđa Brotnjo 2010. Kao i prethodnih godine. predsjednika organizacijskog odbora. najveće zanimanje privukle su stručne radionice i okrugli stolovi na kome su sudjelovali hercegovački stručnjaci s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. čiji je organizator općina Stolac a pokrovitelj Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Turističkokulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2010. tijekom tri dana održavanja sajamsku manifestaciju posjetilo je oko 7000 posjetitelja koji su mogli svjedočiti različitim autohtonim i već pomalo zaboravljenim sortama šipka. do 02. . Ivan Ostojić organizaciji Općinskog vijeća čitluk. I na koncu. u razdoblju od 17. možemo ustvrditi kako je manifestacija „hercegovački plodovi Mediterana“ svake godine sve kvalitetnija i sadržajnija zbog čega vam svakako preporučamo da je naredne godine obvezno i posjetite. Turske. dipl.-19. U sklopu toga. Udruge vinogradara i vinara hercegovINA. Naime. Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić iz Mostara i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar. poticanje jačanja kulturnog i športskog stvaralaštva u cjelini. smokve i masline kao i njihovim brojnim prerađevinama. sajamska manifestacija dijelom je izložbenoprodajnog karaktera a na najbolji mogući način upotpunilo ju je 80 izlagača iz Bih. rujna 2010. što je posvjedočila i burna rasprava po završetku predavanja a koja se očitovala kroz brojne upite zainteresiranih vinogradara i vinara. Teme su bile brojne i zanimljive. ing.09. ministar okoliša i turizma FBIh koji je. zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju. hrvatske i Crne Gore. godine dr. Ali kao i svake godine. Organizacijski odbor manifestaciji potrudio se i ove godine pripremiti bogat i raznovrstan program koji je na najljepši način obilježio Stručni skup u čitluku početak berbe grožđa nakon cjelogodišnjeg mukotrpnog rada u vinogradima. agrotehniku i zaštitu šipka. smokve i masline.

Jesenske primjene 5 % i 10 %-tnom otopinom Uree pokazuju da se trajnost (vijek) jajnih stanica i zametanje plodova povećava. Otopina UREE u vodi služi za prihranu biljaka dušikom preko lista. Na taj način voćka koja raspolaže višom koncentracijom dušika omogućit će intenzivniji start u proljeće (bubrenje pupova. Prskanje voćaka s 5 – 7 % otopinom UREE preporučuje se obaviti prije promjene boje lišća ili tek nakon promjene zelene boje u svijetlozelenu ili žutu. smanjuje se proizvodnja askospora gljivičnih bolesti čak do 97%. orahe. Pri tome treba voditi računa o primijenjenoj koncentraciji. Osim zasebne primjene UREE. ili pak u žutocrvenu.5% cink sulfatom. Kada je riječ o kemijskom odstranjivanju lišća UREOM. UREA N 46 ili karbamid je visoko koncentrirano dušično gnojivo. Sanja Biškup 28 Jesensko prskanje voćaka s povišenim koncetracijama UREE prvenstveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća. Tako proljetno davanje dušika pospješuje rast izdanaka i listova na štetu rasta korijena. Isto tako istraživanja ukazuju na rezidualan učinak na rast i hranidbeni status lista u sljedećem vegetativnom razdoblju. snažniji porast mladica i cvjetova). što bi značilo otopiti 5-7 kg uree u 100 litara vode. . Primjenom 5 % UREE u ljetu. Prskanja UREOM u listopadu dala su najviši prinos šljive u usporedbi s proljetnom primjenom u tlu. Preporučljivo je tretirati i otpalo lišće na tlu UREOM. rezultirao je ubrzanom opadanju lista. kruške. s tim da nije bilo vidljivog oštećenja izboja i pupova. bademe. ukupnog šećera te kalija u latentnim vršnim mladicama u usporedbi s punom primjenom ljetne dušične primjene. ljetno davanje povisuje suhu tvar osnovnog dijela podloge i lišća u jesen i proljeće. ali i dodatnu opskrbu dušikom koji će se pohraniti u pričuvnom proteinskom obliku. sc. lijeske. Odstranjenje lišća Najjednostavnija primjena odstranjenja lišća (defolijacija) je putem otopine UREE. za opadanje lišća (defolijacija). ali svakako prije prvih mrazeva. ona se može koristiti u kombinaciji s 1% bakrenim kelatom (Cu EDTA) ili 1. kruški i vinovoj lozi. nižem proteinskom dušiku. Nakupljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskom godini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast. Navedene koncentracije mogu se primijeniti za jabuke. Nakon prskanja s povišenom koncentracijom UREE. fosforu i kalciju te većem udjelu škroba.Defolijacija s ureom u voćnjacima Mr. Prema američkim izvorima raspadanje lišća u studenom ili travnju smanjuje rizik od pojave krastavosti za 80-90%. U tom slučaju UREA se primjenjuje kao 3 %-tna otopina. ali i odrvenjelih izboja odnosno debla. v oćka s većom količinom pričuvnog dušika u proljeće ima snažniji porast novih. zametanje plodova strogo ovisi o vremenu cvatnje. smokvu i dr. nižem ukupnom i topljivom dušiku. sekundarnih te tercijarnih grana. šljive. U većini slučajeva UREA se primjenjuje u koncentraciji između 5-7 % otopine. lišće na tlu prska se nakon opadanja u jesen ili rano u proljeće. ona se primjenjuje u višim koncentracijama u odnosu na prihranu tijekom aktivnog rasta i razvoja voćaka i plodova. Prema istraživanjima izostanak dušika tijekom ljeta na jabuci Golden Delicious/Merton 793. radi brže razgradnje te povećanja humusa u tlu. Uslijed izostavljene jesenske primjene dušika smanjen je broj cvjetnih pupova po stablu kao i zametanje plodova. Ranijim istraživanjima u nas (Petrokemija) vođena su tretiranja do 15 % otopine UREE na jabuci. Sadrži 46% dušika u amidnom obliku. breskve. dušik se usvaja u list i premješta u drvena- Urea se koristi u 5-7 %-tnoj koncentraciji česta primjena uree u nasadima jabuka ste dijelove i korijen te povećava pričuvni dušik u navedenim dijelovima voćke. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Poznati je utjecaj rokova i visine davanja dušika na porast i razvitak pojedinih organa. višnje.

U godini punog korištenja crvenoj djetelini i njenim smjesama treba osigurati 80-120 kg/ha P2O5 i 120-160 kg/ha K2O ovisno o plodnosti tla i visini proizvodnje. Korištenje crvene djeteline Crvena djetelina se može iskorištavati u obliku pokošene zelene mase. dr. zalihama hranjiva u tlu. prekrupa kukuruza i sl. tada se može za svaki otkos gnojiti još po 20 do 30 kg/ha dušika (KAN). Dubina sjetve iznosi 1. i pored toga. Maksimalna kvaliteta sijena dobija se pri košnji usjeva u fenofazi pupanja biljaka.3 do 0. Korove suzbijamo visokom košnjom ili herbicidima. Tlo za sjetvu treba biti slegnuto i vrlo dobro pripremljeno (usitnjeno i poravnato). količina sjemena se može smanjiti za trećinu. Ako u smjesi prevladavaju trave. silaže ili paše. U godinama punog korištenja usjev se skida u punom pupanju pa do pune cvatnje. Usjev crvene djeteline . sjenaže. Sjeme prije sjetve treba bakterizirati sojevima Rhizobium bakterija. Kvaliteta sijena crvene djeteline u najvećoj mjeri ovisi od stadija razvoja biljaka pri košnji.29 Koja tla za uzgoj crvene djeteline Doc. ljetne suše. Stoka rado jede crvenu djetelinu u obliku pokošene zelene mase. jer crvena djetelina sadrži nešto više ugljikohidrata i nešto manje bjelančevina nego lucerna. U zimu crvena djetelina ne smije ući veća od 8 do 10 cm. koje mogu B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . pri čemu je dobru kvalitetu silaže nešto lakše ostvariti nego kod lucerne. ovisno o namjeni i vremenskim prilikama. Crvena djetelina dobro uspijeva na svježim do vlažnim srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije. Da bi se dobila dobra kvaliteta brašna. Gnojidba tla za crvenu djetelinu ovisi o visini proizvodnje koju se želi postići. pomiješa se travama ili joj se dodaju repini rezanci. u nizinskom i brdskom pojasu. više oborina i hladnije uvjete od lucerne. Podnosi teška zbijena tla. ili kada se koristi u ranim fenofazama razvoja biljaka. Od crvene djeteline se može spremiti kvalitetno sijeno. Kasnoljetna sjetva ima niz prednosti nad proljetnom. Nakon sjetve se crvena djetelina kao i većina sitnozrnih krmnih mahunarki sporo razvija pa ju u kasnom roku sjetve u proljeće mogu prerasti korovi. ali se dobra kvaliteta sijena može ostvariti i pri košnji u fenofazi 25 do 50% iscvjetalih biljaka.5-2. lako izaziva nadimanje životinja pa zelenu masu crvene djeteline stoci treba davati provenutu. sc.5 cm u povoljnim. crvena djetelina se koristi i za spremanje brašna. ili u redove na razmak 10-15 cm. Kada se usjev počne prorjeđivati može se nadosijati talijanskim ljuljem i na taj način produžiti korištenje za još jednu godinu. Gnojidba dušikom omogućuje bujni rast trava. Ako se sije u optimalnom roku i povoljnim uvjetima specijalnim sijačicama. te da li se sije čisti usjev ili smjesa. Tlo za crvenu djetelinu može se gnojiti i na zalihu. Osnovna obrada se izvodi na dubini od 30 do 35 cm. Darko Uher e podnosi visoke temperature. U čistoj sjetvi sije se 20 kg/ha sjemena. Nadosijavanje je najbolje obaviti u kasno ljeto. Danas su u nas najviše proširene introducirane sorte Reichersberg i Marino. dobiveno od usjeva košenog u kasnijim fenofazama razvoja biljaka. Crvena djetelina se može konzervirati i koristiti u obliku silaže. Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom. Naredne godine daje već visoku i sigurnu proizvodnju. Crvena djetelina se sije omaške (ručno ili sijačicama). koje ima čak veću hranjivu vrijednost nego sijeno lucerne. Domaće sorte su Croatia i Nada (poliploidna). Dušika se daje 20-40 kg samo kod sjetve. sijena. U uvjetima nepovoljnim za uzgajanje lucerne. ali takva masa. N potisnuti crvenu djetelinu. znatno je lošije kvalitete i ima slabiji učinak u ishrani stoke u odnosu na sijeno dobre kakvoće. Gnojidba treba usjevu osigurati dovoljno pristupačnih biljnih hranjiva za čitavu godinu. kada se crvena djetelina koristi u ovu svrhu. No. naročito ako je mokra od kiše ili rose. melasa. a 2-3 cm u sušnim uvjetima. Opasnost od korova je manja. uspjeh u siliranju bit će sigurniji ukoliko se zelena masa provene do sadržaja suhe mase od 30%.4% mravlje kiseline ili posebnih konzervansa – kao i kod lucerne. Sprečavanje kvarenja silirane mase crvene djeteline i dobivanje kvalitetne silaže može se postići dodavanjem 0. nakon skidanja drugog otkosa. Najbolji preduvjet za crvenu djetelinu su okopavine gnojene stajskim gnojem. što poskupljuje dehidraciju zbog visokog postotka vlage. Sijeno. ni visoku podzemnu vodu. potrebno je kositi pred pupanje ili najkasnije u fenofazi pupanja. Nakon sjetve prvi otkos se skida u punoj cvatnji. U toj fenofazi crvena djetelina sadrži tek 16 do 17% suhe tvari. Provenjavanje ne bi smjelo trajati dugo jer se pri dužem provenjavanju može izgubiti značajan dio hranjivih tvari.

7 dana. naj …. veterinar. koji se okreće 100 puta u sekundi. naj. Njegovi listovi narastu do 60 cm. bacil Bdellovibrio bacteriovorus nalik na štapić. s proporcionalno većim brojem liski.014 m što je dužina prosječnog nogometnog igrališta. Svoju primjenu nalaze i cvjetovi u salatama. povišena ograda i odšteta susjedima. a procjenjuje se da je staro više od tisuću godina Indijska ruža – cijenjeno i omiljeno drvo Indijska ruža je drvo visine do 20 m. Želudac im automatski izbacuje neodgovarajuću hranu i ne jedu miševe. Brbljava papiga winstona Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati. Kako papigu naučiti govoriti Ptica ne zna što govori nego samo imitira čovjekov način komuniciranja. Najveća brbljivica najobičnija je australska tigrica. nimfa. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gašenje žeđi. Najviše živo drvo Trenutačno je najviše živo drvo Mendocino Tree iz vrste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens) koje se nalazi u državnom rezervatu Montgomery u Ukiahu u američkoj državi California. nego je i vrlo traženo njeno crvenkasto drvo. može u sekundi prijeći put 50 puta duži od njegove duljine koja iznosi 0. osiguranje. izgrižena sjedala u autu. a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti. Plodovi su žute boje. igračke. godine iznosila 112. čak i u tropskoj klimi. Rjeđe se uzgaja njen bliski srodnik bilimbi (Averrhoa bilimbi). Budući da je venera bliža suncu nego zemlja. treninzi.16 «zemljina dana». To je ekvivalent trkaču koji trči 320 km/h ili plivaču koji u 6 minuta prepliva 32 kilometra. nova kuća na periferiji grada s velikim dvorištem. Najbrži mikrob prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Četveronošci za milijunaše haskiji su psi za milijunaše. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. pa se njihova kralježnica lakše rasteže i skuplja nego ljudska. veneri je za to potrebno 243. s glatkom korom. žako. vrlo često ima zračno korijenje. spasioci kad se sa psećom zapregom izgubite u divljini…. Brkovima procjenjuju udaljenost. zašto? Pseća zaprega od osam haskija vlasnika za života stoji 270 do 500 tisuća eura: (štenci svaki 800 eura). kuhana. a posljednju 1998. Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crvenim kitičastim metlicama. Naj. tamnocrvena ara. no konzumira se i sirova. Planet s najdužim danom Dok se zemlja oko svoje osi okrene za 23 sata. ali ćete zato dobiti najboljeg prijatelja za uzvrat – haskija. utrke. U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog voćnim salatama ili hladnim predjelima.2 mikrometra. narezan na ploške. Njegova visina je u rujnu 1998. Pojest će ga samo ako su jako gladne. kandirana ili pripremljena kao žele. povodnici. . orme. Njen sok daje koktelima kiselkastu notu.. često se koristi i za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Prvu nagradu dobili su 1927. već čudesnu sposobnost izvlačenja iz nevolja zahvaljujući gipkosti. Indijska ruža nije samo omiljena ukrasna biljka. 56 minuta i 4 sekunde.30 Mačka nema devet života Mačke nemaju devet života. odvjetnici i parnice. Drvo i dalje raste. Stoga dan na veneri traje duže od godine na veneri. s ljepljivom smolom na svim dijelovima. izrasline slične biču. Pomoću polarnog flageluma. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati. Karambola za ugasiti žeđ Karambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijeljenim listovima. cjepivo. saonice. njezina je godina kraća od zemljine godine i traje 224. često čujemo. Laboratorij s najviše Nobelovih nagrada čak 11 znanstvenika iz laboratorija Bell u američkom gradu New Jerseyju primilo je Nobelovu nagradu za svoj rad.. a elastične kosti leđa savijaju se i imaju elastičnu hrskavicu. no brzo uči i crvena amazona. Budući da je vrlo trajno. Uzgaja se obično kao grm. ogrlice. U Aziji se koristi na puno više načina. zbog haskija ćete ostati i bez prijatelja kažu. veliki auto za transport.

.

ŠKARE ZA VEZANJE VINOVE LOZE • Jednostavan način rukovanja • Vezanje može obaviti samo jedan radnik • Brzina vezanja povećana za dva do tri puta • Omogućen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena e-mail: info@sjemenarna.com www.com .sjemenarna.