Green Garden • broj 71 • studeni / prosinac 2010.

• godina X • cijena 3 KM

Njega sobnih biljaka Batat na hercegovački način Primjena Biorex-a i Fenix-a Sorte oraha za intenzivan uzgoj Kalifornijska štitasta uš

BIO-REX

Peletirano organsko gnojivo

Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum

Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum

Povrće: Količina 100-150 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred vama je posljednji ovogodišnji broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, ratarstva i cvjećarstva. Međutim, posebno su zanimljivi prilozi iz oblasti voćarstva zahvaljujući kojima možete saznati mnogo više o sortama šipka za područje hercegovine, sortama oraha za intenzivan uzgoj,maslinovu svrdlašu, praski, kakiu, te još mnoštvo interesantnih priloga. Osim toga, iz članka koji potpisuje uvaženi prof.dr. Ivo Miljković doznajte sve o sortama oraha koje se preporučuju za intenzivan uzgoj u plantažnim nasadima. Pored navedenih aktualnosti ne propustite pročitati stranicu posvećenu jesenskoj gnojidbi voćaka i vinove loze, organskim i organo-mineralnim gnojivima Biorex i Fenix, čija je primjena aktualna ovih dana. Na koji način pravilno skladištiti jabuke i sačuvati ih od uzročnika bolesti u skladištima, pročitajte u članku kojeg potpisuje prof. dr. Tihomir Miličević s Agronomskog fakulteta iz zagreba. Kako je ovih dana aktualna sadnja koštičavog voća na području hercegovine, pročitajte prilog o sortama trešnje koje se preporučuju za ovo područje. Na našim stranicama ništa manje nisu interesantni prilozi iz cvjećarstva u kojima donosimo zanimljiv prilog o njezi sobnog tijekom zimskih mjeseci i ukrasnoj biljnoj vrsti potentili. Iako je na našim vratima zima, u povrtnjaku može biti još živo pa stoga koje vrste povrća možete sijati odnosno saditi pročitajte u preporučenom kalendaru sjetve. Kako se bliži vrijeme proizvodnje presadnica povrća, od velike koristi bit će prilozi o plasteničkim folijama. ljubiteljima povrća svakako preporučamo prilog o batatu koji polako ulazi na hercegovačke oranice. Naime, svake godine imamo upite poljoprivrednih proizvođača za nabavkom presadnica ove malo poznate povrtne kulture. vjerujemo da će i prilog o pravilnom skladištenju povrća tijekom zime pomoći mnogima koji namjeravaju, bar nakratko, skladištiti pojedine povrtne kulture. I na koncu, nipošto nemojte propustiti članak o pogodnosti tala za uzgoj crvene djeteline. Ali, kako ni to nije sve, preporučamo vam da ipak sami detaljno prelistate naš i vaš GREEN GARDEN, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka vas prate u 2011. godini

SADRŽAJ

NJEGA SOBNIh BIlJAKA TIJEKOM zIME 4 POTENTIlA zAhvAlNA zA SvE vRTOvE 5 PO RECEPTU NAšIh BAKA 6 SKlADIšTENJE POvRćA TIJEKOM zIME 7 BATAT NA hERCEGOvAčKI NAčIN 8 FOlIJE zA PlASTENIKE 9 šTAKORI šTETNICI POvRćA 10 PRIMJENA BIOREXA I FENIXA U GNOJIDBI P. KUlTURA 11 POvRTNJAK TIJEKOM zIME 12 SORTE šIPKA zA PODRUčJE hERCEGOvINE 13 JASENOv šTITASTI MOlJAC 14 PRIPREMA TlA zA vINOGRAD I MASlINE NA KRšU 15 SORTE ORAhA zA INTENzIvAN UzGOJ 16 MASlININ SvRDlAš SvE zNAčAJNIJI šTETNIK MASlINE U hERCEGOvINI 18 PRASKA NA RUBU zABORAvA 19 PITANJA I ODGOvORI 20 SORTE TREšANJA zA PODRUčJE hERCEGOvINE 21 KAlIFORNIJSKA šTITASTA Uš SvE zNAčAJNIJI šTETNIK NA PODRUčJU hERCEGOvINE 22 NARANčASTI PlODOvI POčETKOM zIME 23 KUMKwAT MAlO POzNATA vRSTA AGRUMA 24 BOlESTI JABUKA TIJEKOM čUvANJA 25 vOćE KAO AFRODIzIJAK 26 DANI BERBE GROŽđA BROTNJO 2010. 27 hERCEGOvAčKI PlODOvI MEDITERANA 27 DEFOlACIJA S UREOM U vOćNJACIMA 28 KOJA TlA zA UzGOJ CRvENE DJETElINE 29 zANIMlJIvOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario ćubela, Ivica Doko, velimir lasić Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .

Stoga je najbolje biljke zalijevati odstajalom vodom jer nakon nekoliko sati stajanja voda dobije sobnu temperaturu. inten tijekom noći. trebamo paziti da ih ne zalijemo pretoplom vodom. A prilikom zalijevanja treba pripaziti i na temperaturu vode kojom zalijevamo biljke. ipak se preporučuje redoviti pregled biljaka kako bismo na vrijeme uočili mogući problem. . i to tekućim gnojivom za cvjetnice. pa je biljkama potrebno osigurati dodatnu vlagu. veću posudu s tresetom. počevši od rubova dobivaju smeđu boju ili se suše. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . dipl. međutim. to razdoblje ipak za sobne biljke predstavlja teret zbog mogućih rizika od oštećenja koje mogu prouzrokovati sezonski čimbenici: niska temperatura. Zalijevanje namo da je za pravilnu njegu biljaka neizostavno redovno zalijevanje. Međutim. vlažna sredina pogoduje mnogim biljkama koje cvatu kao što su afrička ljubičica. ing. posebno ako su najavljene izuzetno niske temperature. Povećanjem vlažnosti zraka možemo spriječiti sušenje listova. Njega cvjetova i listova Tijekom zime posebnu pažnju pridajemo biljkama koje u ovom razdoblju cvjetaju. dana te hlađenje prostorija Vlažnost Danas u gotovo svakom domu možemo pronaći uređaj za klimatizaciju. Bitno je ukloniti sve odumrle i uvele cvjetove da ne bi došlo do pojave truleži. intenzivno grijanje tijekom dana te hlađenje prostorija tijekom noći. suh zrak. ukoliko su smještene pored prozora – kada prozračujemo kuću. na što su posebno osjetljive ciklame i afrička ljubičica. te ih je dovoljno prihranjivati tekućim umjetnim gnojivom jednom u 2 do 4 tjedna. a razlog za to je neprimjerena zračna vlaga. Potrebno je redovito pregledavati i korijenje biljke i stabljike koje uslijed prekomjernog zalijevanja mogu početi trunuti. i često ostavlja tragove kamenca. agr. moramo ukloniti i sve odumrle i osušene listove. Ako korijenje nije previše vlažno. ova metoda nije primjenjiva na velikim biljkama pa je najjednostavnije rješenje prskanje biljaka mlakom vodom (koristite destiliranu vodu). pa nije poželjno naglo otvarati prozor. dok je drugo moguće rješenje stavljanje posude u drugu. Naravno. tijekom hladnih noći ih ne držati u blizini prozora. Prihranjivanje S obzirom da su biljke u ovom razdoblju u stanju mirovanja. tj. zimi mnogi listovi. a potom je presaditi i tretirati fungicidom. I. koji služi za hlađenje i grijanje prostora. svjež i hladan zrak ulazi u Gnojiva za sobne biljke o može djelovati Tijekom zime na biljke štetn šim domovima promjena temperature u na zivno grijanje tijekom tijekom dana i noći. prostoriju). hladan zrak bi trebali postupno puštati u prostoriju. njihovi zahtjevi za hranidbom su minimalni. a u suprotnom izvadimo je iz posude i stavimo na novine koje će upiti suvišnu vlagu te je ostaviti da se osuši. tj. ciklama itd. vrste koje cvjetaju baš u ovom razdoblju poput ciklama i azaleja je potrebno češće prihranjivati (svaka 2 tjedna). zimi zalijevanje trebamo ograničiti jer je biljkama u ovom razdoblju čak povoljnija suša nego pretjerana vlaga. Klimatizacijski uređaj isušuje zrak u prostoriji. Osim uvelih cvjetova. biljku možemo tretirati fungicidom. ako je moguće.Njega sobnih biljaka tijekom zime Matea Pehar. Biljke ne podnose dobro velike temperaturne promjene i propuh pa ih nije dobro držati pored vrata (Kada otvaramo vrata. prekomjerno zalijevanje ili propuh. Također. kako bi se mogle adaptirati. Jedan od načina povećanja vlažnosti je stavljanje biljke u veliku posudu s ovlažujućim kamenčićima s kojih voda postupno isparava u zrak. z Toplina Tijekom zime na biljke štetno može djelovati promjena temperature u našim domovima tijekom dana i noći. Svježa i zimi najčešće hladna voda iz vodovoda nije najbolje rješenje jer može izazvati šok kod biljaka. tj. Štetočine i bolesti Iako je opasnost od štetočina i bolesti tijekom zimskih mjeseci smanjenja. Međutim. 4 Iako je većina biljaka tijekom zimskih mjeseci u stanju mirovanja.

Iako su na tržištu prisutni njeni različiti varijeteti. takvu neurednu biljku nipošto nemojte odstraniti iz vrta već je oštro prikratite na 15tak cm iznad tla. Potentilla fruticosa je najčešća vrsta petoprste koju odlikuje nizak. narančaste i crvene. ružičaste. Razlog tomu. . Osim toga. Spomenuti naziv pak potječe od lisnih ogranaka. Ukoliko to do sada P nikada niste učinili. čipkasti listovi. nemojte se obeshrabriti iz razloga što u našim vrtnim centrima redovito tijekom proljeća. čim klimatske prilike to i omoguće. Biljka cvjeta u razdoblju od travnja do studenog a boja cvjetova ovisno o sorti može biti u nijansama žute. to ne znači da se navedena ukrasna trajnica ne može uspješno uzgojiti u našim klimatsko-zemljišnim prilikama. za naše podneblje najprikladnija je Potentilla fruticosa. ogleda se u činjenici da je ova dekorativna grmolika vrsta relativno nepoznata našim ljubiteljima dendromaterijala. za ostvarivanje njene dugotrajne cvatnje moramo poznavati osnovne elemente rezidbe. što više. ova dekorativna biljka uglavnom služi za formiranje niskih. odrežite svaku treću stabljiku iz razloga što ćete takvim načinom orezivanja spriječiti suviše gust rast ove trajnice.5 Potentila zahvalna za sve vrtove Sadnice potentile Potentila predstavlja ukrasni grm koji je u našim krajevima poznatiji pod nazivom petoprsta. zbog svega toga. fruticosa idealna za njihovo privlačenje u vrtove. a to je pravodobno orezivanja biljaka u svrhu njihovog pomlađivanja. Krajobrazni arhitekti obično prakticiraju njenu sadnju u skupinama. je vrlo cijenjena i kao niski oblik grma pogodan za pokrivanje tla te predstavlja biljku koja neometano raste i na vrtnom kamenjaru. Rezidba se provodi prije kretanja vegetacije. s tim da se biljka poreže na 20-25 cm iznad površine tla. što znači da se nesmetano može uzgojiti i na prosječnoj vrtnoj zemlji. Ipak. ono što je puno značajnije jest činjenica kako petoprsta nema posebnih zahtjeva u pogledu tla. na taj način reducirat ćemo veliki broj starih i oslabljenih grana koje bi narušile izgled ovoga lijepog i otpornog grma. cvatućih živica ili kao okvir za vrtne gredice. Na taj način pomlađena biljka cvjetat će puno kasnije (u drugoj polovici ljeta sve do prvih mrazeva) čime ćete. u vašem vrtu ste umjesto krasotice dobili staru i zapuštenu biljku. Biološke posebnosti Ove ukrasne grmolike biljke ne narastu više od jednog metra. dipl. kako bi biljke bile što pravilnije oblikovane i kako bi što obilnije cvjetale. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju već od ranog proljeća i čija raskošnost krasi našu okućnicu sve do početka jeseni. koja slabo ili nikako ne cvjeta. dolaskom proljeća. od kojih svakih broji po pet listova. prije svega. potentilu možemo pronaći samo u pojedinim. Međutim. produžiti čaroliju cvatnje prije ulaska u zimsko sivilo vrta. Povrh toga. u kojoj cvate izrazito dugo-u razdoblju od travnja do studenog! Rezidba potentile Sve ukrasne grmove petoprste treba redovito orezivati. otentila ili petoprsta ukrasni je grm koji je rijetko prisutan u našim vrtovima. Međutim. Sljedećih godina orezujte je redovito a sve kako biste na koncu formirali uredan grm prihvatljive veličine. ing. premda raskošnost potentile ništa nije manja ni u njenom pojedinačnom uzgoju. radi se o biljci kojoj iznimno dobro odgovara hercegovačka klima. bolje opskrbljenim vrtnim centrima koji njene sadnice uvoze iz zemalja poput Italije ili Nizozemske. gust rast od 70-110 cm visine. ono što vrijedi za sve potentile. lijep izgled i opći dojam biljke upotpunjuju gusti. Povrh toga. pored različitih ukrasnih grmova. koja se pak mora pravodobno i provoditi. Petoprsta B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . možete pronaći i sadnicu potentile. Ivica Doko. barem za kratko. Ali. Osim cvjetova. vrijedi i za fruticosu. Plodove ove biljke rado jedu ptice pa je P. Međutim. pa su izrazito prikladne za naše male vrtove i okućnice. A ako u tomu i ne uspijete.

njeguje suhu i oštećenu kožu te potiče zarastanje manjih ranica. zanimljivo je i podatak da se biljke mekanijih listova i stabljika izuzetno dobro čuvaju u zamrzivaču. Vrijeme berbe ljekobilja Idealno vrijeme za branje ljekovitog bilja je ujutro nakon sušenja rose. 6 N Cvjetovi nevena su ljekoviti listovi matičnjaka za čaj i kupke Kadulja ima mnoga ljekovita svojstva vaditi u bilo koje doba godine. pregršt svježih listova koje potom poklopite i ostavite 5-10 minuta.Po receptu naših baka Naši su stari poznavali. Tako dobivenu kremu potrebno je čuvati na hladnom i tamnom mjestu. klinčić i štapić vanilije. po mogućnosti na način koji će pospješiti obnovu i stvaranje novih izboja i jačanje biljke.. Pritom trebamo paziti da nas ne poprska vruće ulje! Na kraju treba umiješati 20 g pčelinjeg voska (iz ljekarne) i tri kapljice eteričnog ulja od matičnjaka. s tim da ono ubrano u jesen ima najbolju aromu. Otvoreni cvjetovi beru se za sunčanih dana a masa se dobije tako da se cvjetovi nevena otope u svinjskoj masti. . premda se smatra kako je za to najbolje vrijeme prije pojave cvjetova. Stanislava Rotim. Na isti način priprema se i kupka od listova matičnjaka koja djeluje opuštajuće i smirujuće nakon napornog radnog dana. pri čemu se uglavnom prostru na kuhinjski papir te pritom povremeno miješaju.. listovi i izboji mogu se brati tijekom cijele sezone. prije zamrzavanja trebaju se naizmjenično močiti Melem od nevenovog cvijeta Melem štiti. a tek nakon što se posuše. kada nam se pri ruci nalaze mnogi kemijski i farmaceutski pripravci. Treba napomenuti da se biljke postupno suše u hladu te nikako na izravnom suncu. u vrućoj pa u hladnoj vodi. zimzelene vrste pak povremeno možemo brati i zimi. Ali. Potom smjesu procijediti kroz čistu krpu i ostaviti da se suši u kutijici. korijenje se može Čuvanje biljaka Najrašireniji način čuvanja ljekovitih biljaka je sušenje. Mješavina za energiju sastoji se od listova matičnjaka. Ubrane stabljike s listovima suše se na zraku. iako ne zaostaju ni različiti pripravci primjerice kao što je ulje od gospine trave. ali u trajanju do tri minute. Uloga ljekovitog bilja je višestruka a njegovo branje i čuvanje vrlo jednostavno. što drugo nego latice ruže. nisu imale drugi način da prebole mnoge bolesti. s pravom možemo ustvrditi. ponovno raste interes za prirodnu . a mi zaboravili. Dekorativno opuštajući Stavimo li suhe latice i cvjetove u platnene jastučiće. ajjednostavnija sredstva često su i najbolja. imat ćemo efekt koji će prije svega djelovati opuštajuće i smirujuće. S druge strane. ružmarina i citronovca. pri čemu će zadovoljstvo uporabe biljaka iz vlastitog uzgoja biti još veće. dok sjeme prikupljamo tijekom jeseni kada poprimi smeđu boju. važno je znati da se beru zdravi i neoštećeni dijelovi. pri čemu je njen rok upotrebe neograničen. Otvoreni cvjetovi beru se po toplom i suhom vremenu. To se ponajviše odnosi na mnoge prirodne lijekove kojima su se služile naše bake. medicinu po receptu naših predaka. U današnje vrijeme. Spomenuta masa se također može dobiti tako što zagrijemo 125 ml maslinova ili bademova ulja te dodamo pregršt tek ubranih nevenovih cvjetova koje ostavimo 15-tak minuta. dobit ćete čaj koji djeluje opuštajuće i umirujuće.alternativnu. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . potom se svake minute provjeravaju i miješaju kako bi se ravnomjerno osušili. ali prije pojave jakog sunca kako ne bi došlo do hlapljena eteričnih ulja. Kupka od matičnjaka Prelijete li svježe listove matičnjaka u omjeru 1 čajnik vrele vode. ali prije nego što posve sazrije te počne ispadati. ing. dipl. U tom slučaju nužno je da se operu i posuše. a za mješavinu dobrog raspoloženja koristimo gospinu travu i cvjetove lipe dok se u ljubavni jastuk stavlja. Ubrani biljni dijelovi mogu se sušiti čak i u mikrovalnoj pećnici. Pripremamo ih tako što napravimo mješavinu od 350 g cvjetova lavande i kamilice te u podjednakim omjerima matičnjak. koje. neizmjerno bogatstvo koje se krije u ljekovitim travama. mogu se nesmetano staviti u plastične vrećice i zamrzavati.

postrna repa. tijekom berbe). Kod trapljenja mrkve. Ako se ne uklanja korijen. Kupusnjače se mogu utrapiti s korijenom ili bez njega. niti na istom mjestu kao prethodnih godina kako bi se spriječilo nakupljanje štetnika i uzročnika bolesti u tlu. kasni kupus i kelj. cikle i postrne repe umjesto slame predlaže se kao prvi sloj primijeniti pijesak koji će ujedno ispuniti šupljine između korijena unutar trapa. 700 do 800 kg krumpira. podzemna koraba. krumpir. visine oko 1 m. ili kutijama ispunjenim pijeskom. vlage i količine CO2 moguće smanjiti intenzitet disanja u tkivu skladištenog povrća. odnosno. crna rotkva. a prilikom toplijih dana otvoriti kako bi se regulirala temperatura unutar trapa (optimalna je 3 do 5 ºC). pastrnjak. Kako bi se produžilo vrijeme potrošnje i izvan sezone dospijevanja te omogućio plasman na tržištu kad je visoka cijena (zimi. celer. Trap ne bi smio biti preblizu gospodarskih objekata kako bi se smanjila oštećenja povrća glodavcima. Na obiteljskim gospodarstvima u jesen ubrano povrće uspješno se može očuvati i tijekom zimskim mjeseci jednostavnijim i jeftinijim načinima skladištenja (podrumi. gdje je reguliranjem temperature. ing.8 do 1. razvoj bolesti) i indirektnih (smanjenje hranjive vrijednosti i arome) gubitaka. za što se koriste drenažne cijevi i žljebovi. biljke i biljni dijelovi nastavljaju s metabolizmom (staničnim disanjem) i nakon berbe te je poslije berbe temperaturu ubranog povrća potrebno što prije sniziti kako bi se smanjio intenzitet disanja. prosušeno na zraku i očišćeno od ostataka tla. krajem proljeća). mrkva koja je pokrivena slojem slame podložnija je razvoju bolesti tijekom skladištenja. vrlo je važno prozračivanje trapa koje se osigurava horizontalnom (uzduž podnožja trapa) i vertikalnom ventilacijom. relost u vrijeme berbe je jedan od najvažnijih čimbenika u određivanju kvalitete i dužine skladištenja povrća. Trapovi su najčešće širine od 0. zbog kojih se povrtna vrsta uzgaja. ali se ne smije ukloniti previše vanjskih ovojnih listova. sti. Tijekom skladištenja biljni dijelovi. Povrće se slaže u obliku trostrane prizme. za pokrivanje trapa zemljom koristi se tlo koje ostaje prilikom kopanja jarka oko trapa koji služi za odvođenje vode koja bi za jakih oborina mogla uzrokovati oštećenja povrća. brazde. a vrlo je važno i da nije mehanički oštećeno te da su uklonjene bolesne i oštećene biljke (štetnici. klijališta. pri čemu se povrće slaže u slojevima tako da se svaki sloj prekrije slojem pijeska debljine 1 cm prije slaganja sljedećeg sloja.7 Skladištenje povrća tijekom zime Sanja Fabek. Naime. dipl. Spuštanjem temperature zraka ispod 0 ºC ventilaciju treba zatvoriti. Tako složenu ambalažu s povrćem treba smjestiti u prostorijama zaštićenim od smrzavanja (podrum) gdje se može osigurati temperatura od 2 do 5 ºC. . visok udio vode u tkivu povrća (65 do 95%. Podižu se na ocjeditom i suhom tlu. jer sadržaj vode utječe na intenzitet staničnog disanja. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . no u ovakvim je objektima teško regulirati uvjete čuvanja povrća Tijekom dužeg razdoblja mogu se očuvati: mrkva. Debljina primijenjenog sloja slame i tla (10 do 15 cm) ovisi o očekivanim niskim temperaturama tijekom zime. čime se smanjuje sezonski karakter proizvodnje i prodaje. potrebno je glavice kupusa rasporediti u slojevima s korijenom prema gore te pokriti slojem zemlje i slame. te se u hladnijim područjima preporučuje primijeniti dvostruki sloj slame i tla. ravne površine koju treba povisiti za 5 do 10 cm kako bi se spriječilo nakupljanje vode. moraju kroz što duže razdoblje zadržati početnu kvalitetu. dok dužina ovisi o prostoru i količini povrća koje treba skladištiti (najviše do 10 m). kukuruzovina) i zemlje dodavati prema potrebi sa snižavanjem temperature. potrebno je kvalitetno skladištiti povrće tijekom zimskih mjeseci. trapovi). Produženje vremena između berbe i skladištenja može dovesti do direktnih (gubitak vode. crni korijen. peršin. Naime. a sljedeće slojeve izolacijskog materijala (slama. Tradicionalno se povrće tijekom zime čuva i u nadzemnim zemljanim trapovima. za duže skladištenje prikladno je povrće ubrano u tehnološkoj zrelo- Jedan od ciljeva proizvodnje povrća je osigurati duže razdoblje potrošnje svježeg povrća tijekom cijele godine. 500 do 600 kg korjenastog povrća. Preporučuje se u jesen povrće pokriti z Način čuvanja Najbolji uvjeti za skladištenje mogu se osigurati u hladnjačama s kontroliranom atmosferom (CA). hren… Manje količine korjenastog povrća mogu se očuvati u letvaricama samo tankim slojem slame i pijeska. U trapu volumena 1 m3 može se smjestiti 300 do 400 kg kupusa.5 m. ovisno o vrsti) je ograničavajući čimbenik u čuvanju povrća. cikla.

U svijetu se proizvodi na 9.Batat na hercegovački način Batat je tropska biljka iz porodice slakova. Skladištenje u toplije prostore pojačat će gubitak mase i klijanje. praksa je pokazala da se batat u našim klimatskim uvjetima uzgaja isključivo kao jednogodišnja biljka kada i producira zadebljali korijen velike hranidbene i zdravstvene vrijednosti. gospodin Ante leko iz sela ledinac. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . uzgaja već nekolike godine i u našoj zemlji. Berba batata Berba može biti obavljena ručno ili mehanički. Hranidbena i zdravstvena vrijednost batata Batat je visokoenergetska kultura koja sadržava mnogo škroba a malo šećera. koristiti kao prilog ili glavno jelo vodeći računa da se bez obzira na pripremu batat koristi 2 do 3 puta tjedno u količini od 200 grama. Mehanički kopači beru batat izlažući korijen biljke tako da se može ručno pokupiti. Kad poljoprivrednik odabere varijetet. Pojedini naši trgovački prehrambeni lanci već ga nude u svom asortimanu. čime pozitivno djeluje na probavu. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492. Zanimljiv je podatak da su ga uzgajale Maje i Inke u Peruu i Maori na Novom Zelandu još prije 8000 godina. Osim toga. Mladen Karačić. pa se koristi kao preventiva u prehrani osobama koje imaju obiteljske sklonosti (gene) prema sve učestalijem raku debelog crijeva. I ove je godine nekoliko proizvođača. Ivan Bošnjak iz Širokog Brijega donio je batat težak 3050 grama kojeg je uzgojio na svom imanju. Spomenuti proizvođač povrća presadnice batata nabavio je na tržnici u Splitu. Ali da ne bi bilo nedoumica. Spomenuti zadebljali korijen proizvođači povrća. batat se uglavnom priprema na istovjetan način kao i krumpir. Primjerice. koje se nalazi na pola puta između širokog Brijega i Gruda prvi se je počeo baviti proizvodnjom ove neobične biljke. Dakle. što će biti sasvim dovoljno. pak puno je zanimljiviji podatak da se ovo. To ne bi bilo ništa neobično da literatura ne navodi prosječnu težinu batata od nekoliko stotina grama . tim više jer spada u porodicu slakova a ne u porodicu pomoćnica kao krumpir. rado nazivaju gomoljem što je dovelo do toga da se ova zanimljiva biljka često naziva slatkim krumpirom. odakle se proširio u Afriku. Osušeni batat sprema se na temperaturi 13-15 0C i 85-90 % vlage zraka. kao lisnato povrće. ing. slično rajčici i paprici. REKORDER MEĐU BATATIMA Da je Hercegovina uistinu puna iznenađenja uvjerili smo se i ove godine. u naš agrocentar u širokom Brijegu donijelo uzorke batata koje su proizveli na svojim gospodarstvima. Temperatura od 30 0C i vlažnost 90-95 % poželjni su tijekom sušenja. A batat je iznimno zdrav jer je dokazano kako on predstavlja korisnu hranu za dijabetičare a smanjuje i rizik od pojave raka debelog crijeva. spomenuti antioksidansi potpomažu boljem funkcioniranju mozga. Uzgoj batata Poljoprivrednik prije sadnje batata prvo treba odlučiti koji će varijetet uzgajati. već isključivo iz presadnica dobivenih od korijenovih izdanaka. Ubrani se U Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu za iduću sezonu biti će u ponudi i presadnice batata. Tijekom procesa sušenja batat brzo zacjeljuje (porezotine i nagnječenja nastala pri branju). Batat praktički ne sadržava masti i kolesterol pa se posebice preporuča osobama koje imaju poteškoća izazvanih povišenim sadržajem masti u krvi i žuči. popularni varijetet ima narančastu koru s narančastim mesom i proizvest će nekoliko izdanaka. obiluje mineralima i vitaminima. Narančasti batat najčešće je uzgajani varijetet. Iako se u nekim zemljama. Širokobriješki batat Prije dvije godine u našim novinama pisali smo o uzgoju batata na području grudske općine. što ujedno potkrepljuje činjenicu da se nesmetani uzgoj batata može organizirati i na podneblju hercegovine. Drugim riječima. jugoistočnu Aziju i ostale zemlje vlažne tropske klime. ali to je srednje dozrijevajući batat visokog prinosa. u žargonu. slijedi sadnja prijesadnica. Točnije. Naime. dipl. spremna za presađivanje u polje rano u svibnju. Sušenjem se potiče proces prelaska škroba u šećer. gdje se suši na zraku. batat nije sorta krumpira i on uopće nema poveznica s krumpirom. redovitim konzumiranjem batata umanjujemo mogućnost nastanka Alzheimerove bolesti. Dobar je izvor vlakana. Presadnice se pak prodaju uzgojene u sjetvenim lončićima stiropornih kontejnera. Talijani su prepoznali njegovu tržnu vrijednost i lak plasman te ga uzgajaju na cca 550 hektara. varijeteti se razlikuju po boji i tipu kože. u svježem i kuhanom stanju koriste mladi listovi i vršni izboji. batat pohranjuje u skladište. Kod odabira sjemenog materijala treba imati na umu za koju boju i čvrstoću mesa i kore se odlučujemo. da ne bi bilo nejasnoća-batat se ne uzgaja iz sjemena ili sadnjom cijelog korijena.38 milijuna hektara dok je u Jestivi korijen batata 8 I Europi zastupljen na oko 5000 hektara. a nije mali broj onih koji su tražili kako mogu nabaviti presadnice batata. Međutim. nama nepoznato višegodišnje povrće. zahvaljujući prisutnim antioksidansima. Izraste zdrava i otporna sadnica. Dakle. tijekom listopada i studenog. zauzima 70 % površine zasađene batatom u hrvatskoj. Uzgajaju se potkraj ožujka. koja potječe iz središnje i sjevernog dijela Južne Amerike. u naš agrocentar u Širokom Brijegu gosp. pržiti. peći. možemo ga kuhati.

od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. ulju. niskim temperaturama. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i širokom Brijegu u svojoj ponudi nude višegodišnje folije za plastenike od najpoznatijih svjetskih proizvođača. a kapi ne otječu po površini folije. Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj biljke. da ne gori. Kako i ne bi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća velimir lasić. Stoga se danas najviše koriste stabilizirane hidrofilne folije.20 mm.10 mm. polietilenska folija je hidrofobna. ing elja svakog proizvođača oduvijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tržištu pojavi što ranije. zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama. pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. u dimenzijama od 2 do 12 metara širine po izuzetno povoljnim cijenama. U tu svrhu najviše se koriste mutne žute-zelene polietilenske folije. To umanjuje njenu providnost. treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80 posto. već padaju na biljku što. Dakle. pod vedrim nebom. Inače. vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0. 9 Ž Vrste folija vlasnici plastenika možda to ne znaju ali kvalitetan plastični materijal. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sačinjeni.Folije za plastenike Slobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom. jer se time ostvaruju i daleko veće tržišne cijene. nepropusne za vodu i djelomično propusne za CO2 i O2. Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. ultraljubičastim zrakama (Uv stabilan). Folija za plastenike Posebne folije za niske tunele B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . pak. bazama. Dakle. cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći dohodak. Upravo tu. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine. Na ovoj foliji led se ne zadržava što znači da dugo ostaje elastična. veliki broj plastenika na području hercegovine . Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama. izvan glavne sezone dospijevanja povrća. ne propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperature. ultraljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. kao pokrivač zaštićenog prostora. često izaziva ozljede i ožegotine. kao i folije od linearnog polietilena (lDPE). bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prostora čiji je nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija. dipl. te 12 mjeseci za foliju debljine 0. pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom pristupačna već da ona dosta i vrijedi. odnosno. Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku.04 do 0.15 do 0. organizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća.

Stoga ne začuđuje zabrinutost proizvođača povrća čije uzgajane plodove je svakodnevno oštećivala ova vrlo opasna životinja čija prisutnost nikoga ne bi trebala ostaviti ravnodušnim. 10 v idjeti miša ili štakora u svom povrtnjaku ili voćnjaku izaziva kod svakog čovjeka određenu dozu nelagode. štakor Suzbijanje štakora na polju Premda danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih ke- mijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca. miševi. tavane. . A štete na rajčicama su posebno bile evidentne u prvoj polovici ljeta kada su vladale velike vrućine i kada su plodovi dozrijevali na donjim etažama biljaka. prave poteškoće nastaju kada ti štetni glodavci počnu činiti oštećenja na zrelim plodovima bresaka. I na koncu treba napomenuti kako je stalno održavanje obradivih površina kao i održavanje reda i čistoće svakako jedna od najboljih preventivnih mjera u suzbijanju štakora. Međutim. suzbijanje kućnih glodavaca u poljoprivrednim objektima i suzbijanje kućnih glodavaca u komunalnoj higijeni. na takvim povoljnim mjestima ove životinje razmnožavaju se vrlo brzo a ako je riječ o toplijoj sredini onda se razmnožavanje može odvijati tijekom čitave godine. Naime. zbog čega su bili lako dostupne ovim glodavcima. Pri kupnji mamaca također trebamo povesti računa da se konzultiramo sa stručnom osobom jer postoje tri glavne namjene roden- ticida: za suzbijanje poljskih glodavaca. Štete od štakora na rajčicama Malo komu je poznato da sivi štakor može ugroziti proizvodnju rajčice premda se zna kako spada u životinje koje podjednako koriste hranu biljnog i životinjskog porijekla.Štakori štetnici povrća Općenito gledano. čime se otklanja bilo kakva mogućnost neželjenog trovanja peradi. Naime. što je razlog više za stručnu konzultaciju. Kada se radi o načinu suzbijanja razbacivanjem gotovih mamaca na otvorenom polju. stoke ili kućnih ljubimaca. ing. To je osobito izraženo na parcelama koje se tek privode kulturi odnosno na površinama koje su nekoć bile zapuštene a ove godine smo ih pretvorili u povrtnjake ili u voćnjacima koji se nalaze pored zapuštenih. Prava opasnost prijeti od mišje groznice i kuge. štakori i ostali štetni glodavci predstavljaju veliku napast za domaćinstva tek dolaskom hladnijih dana kada u potrazi za skloništem napuštaju prirodne uvjete te se zavlače u štale. Osim toga. Međutim. ali i zbog činjenice što su sivi štakori mnogo oprezniji prilikom uzimanja otrovnih mamaca. Bitno je i napomenuti da će uspjeh suzbijanja štakora na polju ovisiti i od nadzora postavljenih mamaca iz razloga što se oni moraju nadopunjavati sve do trenutka kada ih spomenuti glodavci prestanu jesti. sivi štakor ima velike potrebe za vodom te ukoliko hrana sadržava 60 % vlage onda su njegove potrebe za vodom zadovoljene. što učiniti kada glodavci čine štete na proizvodnim površinama-u voćnjaku ili pak povrtnjaku? Nino Rotim. nektarina ili rajčice. Pripravci za suzbijanje štakora B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Oštećenja su zabilježena samo na dozrelim plodovima jer takvi plodovi sadržavaju veće količine vode. Posebice kada se radi o velikim proizvodnim površinama. to ne znači da je suzbijanje štakora jednostavan posao. neobradivih površina. onda smo obvezni mamce stavljati u namjenske „zaključane kutije“. za sve tri namjene postoje i oni koji nemaju to odobrenje. što potvrđuje i podatak kako tijekom 24 sata proOštećeni plod rajčice od štakora sječno konzumira toliko hrane koliko iznosi trećina težine njegovog tijela. podrume i skladišta hrane. dipl. zanimljiv je i podatak kako štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica dok još više hrane uništi njezinim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. sivi štakor za podmirenje svojih potreba troši relativno mnogo hrane. ali i od bjesnoće ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Iako su mnogi rodenticidi dozvoljeni.

Biorex i Fenix Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante organskog peletiranog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim. Primjena Fenix-a u vinogradima Biorex je nezamjenjiv kod sadnje krumpira velimir lasić. Međutim. . nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju. u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. što kod drugih gnojiva nije slučaj. vlažnost gnojiva je minimalna. zbog svega navedenog B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . tajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima. Na našem tržištu jedno od najboljih peletiranih organskih gnojiva. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv.Primjena Biorex-a i Fenix-a u gnojidbi poljoprivrednih kultura 11 Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. stajski gnoj popravlja fizičke. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. stajski znoj treba znati adekvatno i primijeniti. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sa- Što Biorex razlikuje od sličnih gnojiva? Petete kod Biorex-a su ujednačene tako da se lako razbacuju po- stavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvodnu površinu. Jednostavno rečeno. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljnije informacije o načinu i vremenu primjene. Naime. kemijske i biološke osobine zemljišta. S odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Pelete se u tlu uz optimalnu vlažnost brzo razlažu i gnojivo postaje dostupno biljkama. Prije svega. Odlike Fenix-a Naime. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. dipl. Naime Biorex je produkt najpoznatije europske tvornice za proizvodnju organskih gnojiva koja se nalazi u Italiji a zove se Italpolina. kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. Pelete su kompaktne-nema mrvljenja i stvaranja prašine u vreći. Ako pak na takav način ostane desetak dana izgubit će više od trećine svoje vrijednosti dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. moću rasipača mineralnog gnojiva. zahvaljujući svojim organskim spojevima. čisto kokošije gnojivo i kombinaciju goveđeg. Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i širokom Brijegu. Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvodnim uvjetima gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima. ing. voćnjacima i vinogradima). Pored hranjivih elemenata. spravljeno kombinacijom goveđeg i konjskog gnoja dolazi pod nazivom BIOREX. konjskog i mineralnog gnojiva.

Zapravo. mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. u organizaciji Sjemenarne. jer predstavlja svojevrstan izolator. pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi. tijekom studenog i prosinca sjetva. dipl. Međutim. Nadalje. I dok je snježni pokrivač još i koristan.12.-20. sadnju povrća. s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. 01. nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. Teme su različite. Osim toga. Izuzetak predstavljaju toplija. Dakle. uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom.11. u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje.Povrtnjak tijekom zime Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva. odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. kako bi se održao kontinuitet proizvodnje.11. špinat-tipična „zimska kultura“ Organsko i mineralno gnojivo Međutim. 15. paprika. Mario ćubela. uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti Grašak se sije dosta rano Sjeme špinata Sjeme graška VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g VRIJEME SJETVE 01.12. cvjetača. Barem je takav slučaj posljednjih godina. peršin. povrćari zbog hladnog.11. Predavači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva između samih proizvođača tako i zbog analiziranja uspješnosti provedenih mjera zaštite povrća u suradnji s našim agronomima. 7-14-21. 5-20-30). 01. deformiranja listova i kloroze koja izaziva sušenje cijele biljke. te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. mrkva.-31. luk i dinje.-31. mahune i grašak. južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtnih kultura. A osjetljive su na klor sljedeće kulture-rajčica. gnojivo. ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nužna za ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa i dobre kakvoće plodova.12. hladniji period godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku. kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. zahvaljujući promjeni klime.11.11. Pri tome. kupus kelj. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. tikve. nepotpunog razvitka listova. sjetvu i sadnju povrtnih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici.11. patlidžan. 12 U laskom u hladniji dio godine. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . uvijanja listova po rubovima. 15. dinje. A posljednjih godina. ukoliko to već nismo i učinili. krastavci. Ali. opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se iste isključivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u ko- jima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24. za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu. paprika. dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah. spomenimo kako zimske dane možete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim stručnim predavanjima koja se redovito održavaju u zimskim mjesecima. špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja stajskog gnoja. Ipak.-20. počevši od sjetve i gnojidbe pa sve do zaštite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku. i to organsko i mineralno. čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. celer i poriluk. koji neposredno pred sadnju i zahtijevaju sljedeće povrtlarske kulture-rajčica. lubenice. povrtnjake možemo obrađivati i početkom studenoga jer zima. Od organskog gnojiva.-31. luk. . Ukoliko to pak zanemarimo. krumpir. obično u tlo unosimo stajski gnoj. bit ćemo krivci preranog kretanja vegetacije. krastavci. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika. izgleda pohodi hercegovinu tek koncem siječnja i veljače. češnjak. S druge strane. pastrnjak. Stoga. Ipak. ing.11.

a na osunčanoj strani prelazi u intenzivnu crvenu boju. Plod je okruglast. Na polovima je zaobljen dok su rebra slabo izražena . žuto obojene kore sa ružičastim preljevom na osunčanoj strani. iako težina dosta varira usljed različitog vremena zametanja. Temeljna boja kore je ružičastocrvena. kako u amaterskim voćnjacima tako i u novim intenzivnim nasadima šipka. Jestivi dio ploda su zrna bogata šećerom. Debljina kore je od 3 do 5mm. Ipak. Sok je osvježavajućeg slatko-kiselog okusa. ali isto tako i opasna zbog moguće eliminacije lokalnog sortimenta. a zbog svoje nutritivne vrijednosti zaslužuje veću pažnju. korijen) koriste u medicini stoljećima. . antimikrobno i antivirusno djelovanje soka šipka. Boja kore varira od žuto-zelene preko žute do intenzivne crvene ili ružičaste boje. z Glavaš Sorta Glavaš je najzastupljenija sorta šipka u hercegovini. Ugodne je arome. dozrijeva sredinom listopada.13 Šipak (Punica granatum L. Jako su sočna. Plodovi se konzumiraju u svježem stanju ili prerađuju u sok. zbog izražene debljine kore ima niži randman zrna. Pored toga ne postoje sustavna istraživanja kakvoće ploda. tako da nisu rijetki plodovi s debljinom kore na ekva- Proizvodni nasad šipka toru od 5 mm i na polovima od 10mm. najčešći su plodovi s temeljnom žutom bojom. Unatoč sve većem trendu preferiranja slatkih sorata. antikancerogeno. a osrednje je rodnosti. Konjski zub. Mladen Karačić. ova sorta i dalje zadržava prvo mjesto pri podizanju novih nasada. Plodovi su vrlo veliki i po tome je ova sorta najpoznatija. ugodne te Glavašu svojstvene arome. prvenstveno zbog veličine plodova. vitamina C itd. kiselina. Na uzgojnom području hercegovine prisutan je veliki broj autohtonih i introduciranih sorata koje nisu evaluirane u odnosu na hladnoću. Plod je velik do vrlo velik. vitaminima. Provedena su različita istraživanja koja ukazuju na antiupalno. Od ukupne mase ploda oko 52% čine zrna. a rjeđe je spljošten.52 % . sušu i bolesti. blijedoružičaste boje. navodnjavanja i gnojenja su zabilježeni plodovi težine od preko 1kg. Rebra duž ploda su slabo izražena. zrna su velika lijepe svijetlocrvene boje koja u punoj zrelosti prelazi u intenzivnu crvenu boju. randman soka je vrlo velik i po tome ova sorta spada u najproduktivnije. Sok je umjereno sladak. dosta su sočna. u našim uvjetima.) je voćna vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje Hercegovine. zrna su velika. Plodovi Glavaša počinju dozrijevati početkom i u prvoj polovici listopada. Sorta Glavaš pripada skupini sorata ekstra krupnih plodova. Kora je debela. sadržaja šećera. ovisno od lokaliteta i klimatskih uvjeta. B RO J 7 0 • RU J A N / l I S TO PA D 2 0 1 0 . Ispunjenost ploda zrnjem je osrednja. Oblik ploda je okruglast. Današnja globalizacija dobra je za tržište kao i za razmjenu sorata. a zrna su srednje krupna. Prosječna težina je oko 560 g iako ima plodova. dok su sa sunčane strane crveni ili ružičasti. u intenzivnom uzgoju. adnjih nekoliko godina povećan je interes za uzgoj šipka zbog njegova dijetoterapeutske vrijednost na ljudsko zdravlje. Sadržaj ukupnog šećera kretao se do 9. a njihov sastav je: 80% sok i 20% sjemenka kojima je dokazana značajna antioksidativna aktivnost . flavonoida. Ispunjenost ploda zrnjem je dobra. Stoga izbor odgovarajućeg sortimenta predstavlja problem. Konjski zub Ova sorta je u novije vrijeme introducirana na ova područja i uglav- nom se uzgaja na okućnicama. rjeđe žuta. koji dostižu težinu i do 1000 grama. Svi se dijelovi stabla (lišće. Današnja proizvodnja je mala. Sorta je dosta bujna. harmonične. prosječne težine oko 500g. a na polovima lagano spljošten.ružičaste. cvjetovi. Kora je prilično debela. ing. Randman soka je vrlo velik. dipl. U uvjetima intenzivne obrade tla. Introduci- Sorte šipka za područje hercegovine rane sorte nisu uvijek prikladne za nove agroekološke uvjete. polifenolima i mineralima. Po kemijskom sastavu pripada grupi kiselih sorata. Glavaš je sorta šipka velike rodnosti i bujnosti. a u punoj zrelosti crvene boje. Šipak je skromnih zahtjeva u uzgoju i daje visoke prirode.

). Izgledom je vrlo sličan nimfi četvrtog stadija. ličinke jasenova moljca Imago jasenova moljca zaraženi listovi dr. jasenov štitasti moljac može postati važan štetnik. Jaja su dložena su u skupinama u obliku kružnice. ali dolazi do ponovne zaraze s okolne vegetacije. te različitih biljaka domaćina oko voćnjaka ili rasadnika. Ukoliko se odlučimo za primjenu kemijskih insekticida. razvija se na temperaturi između 10 i 30°C. Iako su brojni insekticidi registrirani za suzbijanje štitastih moljaca. osiguravaju dobru početnu učinkovitost u suzbijanju štetnika.7 mm.14 Jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyrea). od nimfalnih stadija. U proljeće se djelomično seli na listopadne domaćine kao što su šipak. Jaja su žutobijela. plosnata i gotovo prozirna te jedina. što je u našem slučaju zelenika (Phillyrea spp. Ukoliko se zanjišu grane jako zaraženih biljaka. Jaka zaraza šipka u okolici Mostara i čitluka je dovela do sušenja. prolazi tri razvojna stadija a to su: odrasli oblik. Duljina tijela pupariuma iznosi 0. 80 % pripada upravo ovoj vrsti. Pojas oko ekskrecijskog otvora je također smeđe boje. U predjelima gdje su prirodni neprijatelji uništeni brojnim primjenama insekticida širokog spektra. gdje odlažu jaja ili među kolonijama pupariuma iz kojih su netom izišli. U Morfološke odlike vrste Jasenov štitasti moljac. neonikotinoidi. odložena na naličju listova. Štete na voćkama Odrasli oblici i nimfe se hrane sišući isključivo na listovima zaraženih biljaka. dolazi do venuća i otpadanja lišća a plodovi su manji nego kod nezaraženih biljaka. Nimfe obilno luče mednu rosu na kojoj se razvija čađavica. produljena oblika. primjerice. Nimfa (ličinka) prvog razvojnog stadija je dugačka oko 0. Razvoj štetnika tijekom zime je spor. zanemarivani u istraživanjima. Istraživanjem u voćnjacima kruške na Siciliji je dokazano kako od ukupne parazitacije. Uništavanjem biljnog materijala koji je zaražen ovim štetnikom. izlijeću oblaci ‘’bijelih mušica’’. četvrti. što doprinosi posebnosti izgleda nimfe i pupariuma – odlika vrste. I u 2010. Tijekom razvoja nimfe proizvode 40 – 50 staklastih cjevastih bodlji raspoređenih po leđnoj strani tijela boje meda. godine prvi put je zabilježena zaraza šipka jasenovim štitastim moljcem. važno je postići pokrivanje naličja listova a potrebu ponavljanja mjere utvrditi temeljem vizualnog pregleda. jasenov štitasti moljac može postati važan štetnik. njihovom primjenom se ne postiže trajnija redukcija ovog štetnika. kruška (zabilježene štete u Dalmaciji) ili jabuka gdje ostvaruje dvije generacije koje se preklapaju. jaje i nimfa –ličinka (četiri stadija od kojih se posljednji. Starenjem i razvojem jaja ubrzo posmeđe. Osica se komercijalno uzgaja u Izraelu i Italiji te ispušta primjerice u Kaliforniji i . poglavito jabuke i kruške. smanjuje se reprodukcijski potencijal štetnika. Nimfu četvrtog stadija karakteriziraju dva uzdužna niza bijelih voštanih nakupina na hrbatu ispod kojih se nazire smeđe označen središnji dio tijela. osim ekonomski važnih vrsta. opasan štetnik šipka na području hercegovine Jasenov štitasti moljac . izlučuju kapljice staklastog voska. teško vidljive okom. glava i tijelo su žute boje dok su oči crvene. ne zna se od kada ova vrsta obitava u BiH kao ni njen opseg rasprostranjenosti.Siphoninus phillyreae je štetnik samoniklih biljnih vrsta i poljoprivrednih kultura na Sredozemlju i u umjerenim podnebljima. Ove strukture. na istim lokalitetima. a ukrasnim vrstama u parkovima je umanjena estetska vrijednost. kolovozu i listopadu. Duljina tijela iznosi oko 1. godini. Odrasli oblici se pojavljuju u lipnju. Među njima je najučinkovitija parazitska osica Encarsia inaron. Kemijska sredstva.8 – 1. Ova tamna nakupina gljivica ometa fotosintezu te utječe na porast temperature lista. Prisutnost medne rose i čađavice u proizvodnji sadnog materijala može uzrokovati značajne štete – nekva- Mogućnosti suzbijanja Jasenov štitasti moljac je štetnik manjeg značenja u onim predjelima gdje su sačuvani njegovi prirodni neprijatelji. Novom zelandu gdje se postiže visoka parazitacija štetnika. litetne i nekomercijalne sadnice. uočene su štete na šipku od jasenova štitastog moljca. s optimumom između 20 i 25°C.0 mm a širina oko 0. što u konačnici dovodi do nekroze listova. U predjelima gdje su prirodni neprijatelji uništeni brojnim primjenama insekticida širokog spektra. Prezimljava kao ličinka četvrtog stadija na zimzelenim domaćinima. predatori i entomopatogene gljivice važni za smanjenje brojnosti ovog štetnika u poljoprivrednim ekosustavima. Ivan Ostojić proljeće 2008.7 mm. Posljednji nepokretni stadij se naziva puparium. kao i druge vrste štitastih moljaca. Mogu se naći na naličju listova biljaka domaćina. Kako su štitasti moljci. Kod jake zaraze. Krila su im prekrivena bijelim voštanim prahom. Brojni su parazitoidi. a kasnije i otpadanja lišća šipka.3 mm. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . gibljiva premda rijetko prevali udaljenost veću od 10 mm. prestaje hraniti i formira puparium – ‘’kukuljicu’’). Odrasli oblici jasenovog štitastog moljca se teško razlikuju od ostalih vrsta štitastih moljaca. Životni ciklus štetnik ima tri generacije godišnje. Početkom listopada štetnik se vraća na zimskog domaćina gdje ostaje do proljeća.

7 – 0. aktivira se mikrobiološki život u tlu povoljnim djelovanjem na zračne najnužnije mjere (istražni radovi. Na relativno maloj udaljenosti slika o izgledu krša se mijenja. dubokim prorahljivanjem omogućuje se duboko ukorjenjivanje i još puno toga. U literaturi se navodi da tlo nakon krčenja treba najmanje 3-4 godine biti u plodoredu i tek se nakon toga mogu saditi višegodišnji nasadi. Na kršu je vrlo efikasna mjera ripanje. prvenstveno radi nemogućnosti uklanjanja ostataka podzemne vegetacije. voda za natapanje je nužna. Isto se može učiniti bagerima. defolijacija i na kraju potpuno propadanje stabla. vinograd podignut na kršu Opasnosti za nove nasade Najveća opasnost za novi nasad su gljive Armilaria mellea i Rosellinia necatrix ukoliko se nasadi podižu na svježim šumskim krčevinama. Uz znatna materijalna sredstva nužno se „naoružati“ znanjem kako bismo izbjegli eventualne neuspjehe. uz meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu) koja se određuje temeljem rezultata kemijske analize tla.2 x 0. vinograda i maslinika na kršu. potrebno je otvoriti jame dimenzije 1. Namjera je bila elaborirati najznačajnije mjere kod pripreme krša za sadnju kako bi velika ulaganja jednoga dana i urodila plodom.0 – 1.Priprema tla za vinograd i masline na kršu Gordana Dragun. dipl. kada se iz brazda odstranjuju i najmanji ostaci podzemne šumske vegetacije. Naime. ispuniti sitnim tlom. prelaze na korijen plemenite tek posađene vrste. ukoliko se sade masline ili neke druge voćne vrste. agr. tako da među njima ostaju veće ili manje šupljine. posljednjih godina veliki novci se daju. Ripanje ne može zamijeniti agrotehničku mjeru rigolanja – dubokog oranja. te bi trebao poslužiti za izradu kamenih zidova ili mocira. Rigolanje istraživačkog karaktera razbija. treba snažnim traktorskim plugovima otvoriti brazde do dubine rigolanja. Povećava se aeracija i kapacitet tla za zrak. meliorativna gnojidba).Gljiva se. bezrazložno. za otklanjanje opasnosti zaraze ovom gljivom najvažnije je temeljito odstranjivanje ostataka šumske vegetacije u tlu prilikom krčenja i rigolanja tla traktorima rigolerima. 15 Zadnjih desetak godina na području Zadarske županije podignuto je više voćnih nasada. Krupan kamen se po mogućnosti s terena iznosi na rubove parcela. Na rigolanom tlu na kršu.8 m i njih. premješta i lomi gromade vapnenca i otkriva sitno tlo i njegovu zastupljenost. rigolanjem tla. poboljšavaju se toplinska svojstva tla. Nedovoljno stručno poznavanje problema krša i agrotehničkih mjera potrebnih za podizanje nasada u teškim edafskim uvjetima dovodi do neuspjeha. iskop pedoloških jama za ovu svrhu ne može pružiti dobar . rigolanje. jer se lome i premještaju strukturni agregati. One se razvijaju na ostacima korijenja prethodne vegetacije. Mehaničkom obradom. naime. Priprema terena za sadnju maslina prilike tla. Rigolanje je veoma važna agrotehnička mjera koja ima agromeliorativno i hidromeliorativno značenje. iskop jama. Tek nekoliko uzastopnih brazda omogućit će plugu rigoleru prodor u traženu dubinu tla. stagnira u rastu. Rigolanje i ripanje tla Tla na kršu su veoma heterogena i nejednolična u pogledu stupnja erodiranosti i dubine sitnog tla. Naime. uvid u stvarni profil tla i u odnos sitnog tla i kamena. Prvi simptomi su žućenje lista. Međutim. Opasnost od zaraze ovom gljivom potencirana je u težim. priprema terena na kršu povećava ulaganje po ha za 30-40 % u odnosu na terene bez kamena. zahtijeva daleko veća materijalna ulaganja nego priprema tla na poljoprivrednim površinama bez kamena. a kao posljedica različitih čimbenika. za njegovo usitnjavanje čime mijenjamo specifičnost krajobraza naših prostora. U tijeku je priprema za sadnju novih nasada diljem županije i to pretežito šumskih površina koje su dobivene na služnost od Republike Hrvatske P riprema za sadnju trajnih nasada na šumskim krčevinama koje predstavljaju najčešće određene formacije krša s obzirom na matični supstrat i tip tla. Njegova funkcija razbijanja. Tako pripremljena voćna jama omogućuje snažan razvitak korijenova sustava u prvim godinama i prodor u međuprostore sitnog tla izvan voćne jame. ripanje. odvajanja i lomljenja gromada vapnenca u dubljim slojevima omogućuje lakši i kvalitetniji rad traktora rigolera koji dolazi iza njega. omogućuje dobar vegetativni rast i dobru rodnost. za intenzivne voćne nasade na terenima krša koji su pripremljeni na propisan način. maslina ili neka druga voćna vrsta razvija se kao da je u kontejneru i kada dođe do neobrađenog prostora. Sam iskop jama bagerom. Nužnost natapanja Osim stagnacije u rastu u izrazito kišnim godinama moguća je asfiksija ili ugušenje korijena. vlažnijim i nedovoljno prozračnim tlima kakva su pretežno šumska tla dana na služnost. jer uz ostale agrotehničke mjere. vodopropusnost. kroz toliko godina može još zadržavati u tlu u odsutnosti pogodnog domaćina. Međutim. bez prethodnog ripanja – rigolanja ne omogućava normalan razvitak korijenova sustava. te postepeno dovode do propadanja nasada koje se manifestira sušenjem pojedinih grana i konačno čitavog stabla ili čokota. ing. mijenjaju se strukturna svojstva. Da bi se dobio cjelovit uvid u profil krša prilikom istražnih radova za eventualnu eksploataciju odgovarajućim višegodišnjim vrstama. te se ovom prigodom samo ukratko navode B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .

mi nemamo dovoljno iskustva s uzgojem oraha u monokulturi i u komercijalnim voćnjacima. mogu se na osnovi analogije i poznavanja njihove reakcione norme ili stupnja prilagodbe na različite uvjete ipak predložiti i uvesti u proizvodnju. Stoga donosimo pregled i opis važnijih sorti oraha koje zaslužuju pažnju za ekologijske uvjete naših proizvodnih prostora. strogo rečeno. bajam). što se kasnije nakon sječe vrednuje preko kvalitete i količine trupaca. N aša je proizvodnja niska i podmiruje tek oko 5 % domaćih potreba. Indija. vrlo cijenjeno. Ivan vladimirovič Mičurin najbolje je procijenio vrijednost i značenje lupinastoga voća (orah. šećere (2. Najveći proizvođači oraha u svijetu su SAD (oko 33 %). Osim toga. koje se tradicionalno u našoj zemlji puno troše uz prigodne blagdane i svečanije proslave. Izbor sorti Poznato je da orah kasno dolazi u rod i da se u uzgoju sporo stječu iskustva. Orah je vrlo cijenjeno i na tržištu puno traženo voće. Ovdje želimo istaći da orah i nakon pozebe cvjetnih pupova. vitamine (A. pouzdan prijedlog sortimenta za svako pojedino područje. tj. Ivo Miljković Ukupna proizvodnja oraha u svijetu iznosi oko 600 000 tona. I doista. lješnjaka i bajama raste brže od porasta proizvodnje i potrošnje ostalih vrsta voća. Od voćnih vrsta orah je voćka koja daje dva roda godišnje. željezo i drugo). hranjivo i puno traženo voće na domaćem i stranom tržištu. K tome treba dodati i činjenicu da u nas nisu još obavljena sustavna pomološka istraživanja sorti oraha. sc. Nasad oraha B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . velik broj novih sorti u našoj se zemlji uzgaja već više od 10 godina pa je stečeno i prvo vrijedno iskustvo. Potrebno je istaći da se osušeni plodovi oraha dobro i dugo čuvaju na suhom mjestu. i to kako za potrebe konditorske industrije tako i za kućanstva za izradu raznih poslastica. a s kojima je stečeno iskustvo u različitim ekologijskim uvjetima u drugim zemljama. E. Drugi rod su plodovi oraha. Tako je vjerojatno da će sorte s većom reakcionom normom.16 Sorte oraha za intenzivan uzgoj Prof. Rumunjska. u pojedinim ekološki različitim područjima u našoj zemlji. mineralne tvari (fosfor. za sada se naše potrebe podmiruju uvozom. Španjolska. kad je rekao „Oreho plodvye stanut hljeb buduščevo“ (lupinasto voće postat će kruh budućnosti). kalcij. potom po obimu proizvodnje slijede Turska. dr. odnosno. Osim toga. ili netom zametnutih plodova ostvaruje prirod u povećanju prirasta drva. Italija. bjelančevine (15 – 20 %). Kvaliteta orahova drva odavno je poznata u nas i u svijetu.B1. One sorte koje još nisu kod nas uvedene u proizvodnju. a služimo se također i transferom znanja strane prakse. pa nema potrebe za izgradnjom skupih skladišta. i druge). kalij. u relativnom mjerilu proizvodnja i po- trošnja. odnosno kvalitetnog drva u povećanju promjera debla. uglavnom iz Kalifornije. Afganistan i Mađarska. C. aro- matske tvari itd. a zatim slijedi Kina. a pogotovo nemamo rezultata komparativnih istraživanja u sortnim pokusima ovisno o ekološkim uvjetima proizvodnog prostora.5 – 4 %). mi ipak imamo stanovitog iskustva. Pravilan izbor sorti u uzgoju oraha od prvorazrednog je značaja. No.B2. Oni sadrže kvalitetne masnoće (50 – 70 %). oraha. Općenito možemo reći da plodovi oraha imaju veliku hranjivu i dijetno – terapijsku vrijednost. . pa smo prisiljeni uvoziti velike količine oraha iz inozemstva. lješnjak. magnezij. Francuska. muških ili ženskih cvjetova. neke ugljikohidrate. i to jedan u obliku prirasta drvne mase. koja u zadnjih 10 godina bilježi nagli porast proizvodnje i približava se razini proizvodnje u SAD-u. Stoga je jasno da se ne može dati. PP.

Nadalje se velika pažnja poklanja pitanju otpornosti prema raku (Xantomonas juglandis) i gljivičnim bolestima (Gnomonia juglandis). prosječne mase oko 10 g. Cerović. Randman jezgre iznosi oko 54 %. Protaginična je. Plod je lijep. Stabla su srednje bujnosti i vrlo rodna. Matično stablo od kojeg je uzeta bilo je staro 40 godina. gdje je opasnost od pozebe manja. govorimo o homogamiji. Plod je vrlo lijepog izgleda (sličan sorti Esterhazi II). randman i kvaliteta jezgre. početak svibnja). no zbog toga što su plodovi vrlo veliki u grozdu ih ostane najviše od 7 do 8 komada. Orah je anemofilna biljka što znači da se polen prenosi vjetrom. Jezgra je svijetložuta i kvalitetna.17 cija počinje relativno kasno. Ova je sorta prikladna za područja gdje se češće javljaju proljetni mrazovi. . Kada istovremeno cvatu muški i ženski. Tržište traži nove sorte oraha ploda iznosi više od 14 g. vegeta- B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Od slovenskih sorti za uzgoj mogu biti prikladne Elit. Šampion šampion je nova sorta dobivena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M. Prikladan oprašivač je češka sorta Jupiter. D. Slović. Kod rasporeda sorti oprašivača važno je znati i učestalost i smjer puhanja vjetra u vrijeme cvatnje. Slović. Randman jezgre iznosi 54. Jezgra je tamnožuta i vrlo kvalitetna. što je prava rijetkost za grozdaste forme oraha. Tisa Tisa je nova sorta. Manje prirode daju sorte koje rode samo iz vršnih pupova izbojaka. svijetle boje. Sorta je vrlo otporna prema Gnomonii juglandis. Korač.6 % bjelančevina. ipak je u voćnjake potrebno unijeti 2 ili 3 sorte. Randman jezgre iznosi 54. a završava relativno rano. Kasno počinje vegetaciju (u svibnju). imati prednost kod predlaganja. a randman jezgre iznosi 54 %. Sorta je racemozna (rodi u grozdovima). Cvate srednje rano. prosječne mase 10. Gološin). Slovenija). koje zbog kasnijeg kretanja vegetacije izbjegne. Jezgra je lijepa. Novosadski kasni Novosadski kasni je nova sorta selekcionirana na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M. Plod je srednje velik (10. Prikladna je za uzgoj oraha u vinogradarskim predjelima. Cvatnja je protandrična. tj. okruglom krošnjom i vrlo obilnom rodnošću. Preporučuje se za kontinentalno i mediteransko područje. u oraha razlikujemo dihogamiju i homogamiju. Randman je oko 51 %. dobivena u Institutu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu (autori D. prije cvatu ženski nego muški cvatovi. a randman jezgre iznosi 48 %. kao i bugarske sorte. Sorte oraha mogu se dijelom oploditi i vlastitim polenom. a boje je svijetle. Od velikog broja sorti za uzgoj u našoj zemlji predlažemo sljedeće iz pojedinih zemalja. Plod je lijep. Kasno počinje. a u velikoj mjeri prirod sorte ovisi i o klimatskim prilikama godine. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom području. S.7 %. Plodovi su lijepi. Odlikuje se srednje bujnim do bujnim rastom. a odlikovalo se bujnim rastom. Naime. Inače je sorta u određenoj mjeri. Stabla su slabe bujnosti a obilno rode. Plod je vrlo velik (oko 15 g). Sadrži oko 67 % ulja i 18. Kasno počinje vegetaciju a rano završava. zatim je važna veličina ploda. Gotovo istovremeno cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom području.5 g. manje ili više samooplodna. Korač). Kasniji početak vegetacije i kasnija cvatnja smatraju se velikom prednošću jer se izbjegavaju štete od proljetnih mrazova. Haloze Sorta potječe iz zavrča (haloze. a randman jezgre iznosi oko 58 %. ovisno o klimatskim prilikama u doba cvatnje. a donose rod ne samo na vrhu već i iz lateralnih pupova. Uz veći broj sorti veća je vjerojatnost da će bolje uspjeti međuoprašivanje i međuoplodnja te osigurati redovite i veće prirode. Od stranih sorti kao prikladne za uzgoj u kontinentalnom području predlažu se Novosadski kasni. Jezgra sadrži oko 68 % ulja. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području. Kod izbora sortimenta i rasporeda sorti u voćnjaku što se daje u planu sadnje. a dobro rodi i na lateralnim izbojima.4 %. Elit Elit je selekcija zavoda za voćarstvo u Mariboru (autor Tatjana hlišič). Plod je srednje velik (104 g). Novosadski rodni Sorta je dobivena u Institutu za hortikulturu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U većini godina skupa cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). Treba više sorti unijeti u voćnjak jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje. Srednje je bujna i vrlo rodna. Događa se da prije cvatu muški (protandrija) nego ženski. a završava kada i u većine ostalih sorti. Kasno počinje a rano završava vegetaciju poput sorte šejnovo. Dihogamija je pojava da muški i ženski cvatovi ne cvatu u isto vrijeme. Jezgra sadrži oko 63 % ulja. To su sorte koje se dobro razgranavaju. Okruglasta je oblika. Prosječna masa Petovio Petovio je nova sorta dobivena u zavodu za voćarstvo u Mariboru (autor Tatjana hlišič). M. Premda se sorte oraha mogu oploditi vlastitim polenom. pa krošnje imaju veliku rodnu površinu. Rudić i S. Protandrična je. Plodovi dozrijevaju početkom listopada. Na grozdu može biti i do 20 ženskih cvjetova. Dosta je otporna prema bolestima. Cerović.6 g). ili pak prije cvatu ženski (protaginija) nego muški. ali je tada rodnost manja a javljaju se i drugi problemi vezano uz vrijeme cvatnje muških i ženskih cvatova.Korač). Jezgra je lijepe boje. a selekcionirali su je M. B. Sorta je manje bujnosti. šampion i Tisa. Danas se za uzgoj predlažu sorte s velikim potencijalom rodnosti. haloze i Petovio. sposobnošću prilagodbe na ekološke uvjete. prosječne mase oko 10 g. jer rodi i na lateralnim izbojcima. veliku važnost ima podudarnost vremena cvatnje muških inflorescenci sorte oprašivača sa vremenom cvatnje ženskih cvatova. Ne raspolažemo podatcima o redoslijedu cvatnje muških i ženskih cvatova niti ocjenom prikladnih oprašivača. a rano završava vegetaciju. vegetacija traje kratko – kasno počinje (kraj travnja.

Uglavnom se sva zaštita masline svodi na dva tretiranja bakrenim pripravcima protiv gljivične bolesti paunovo oko i jedno do dva tretiranja protiv uvijek opasne maslinine muhe. oznato je kako plodove maslina mogu napadati i oštećivati različiti štetnici. a što nije rijedak slučaj u hercegovini. oštećenja na plodu nastala ubodom maslinine muhe su uska i klinasta dok su ubodi od svrdlaša duboki. planirati u razdoblju od zametanja plodova pa do faze odrevenjivanja koštice ploda. Stoga bi na terenima i u nasadima koji imaju problema s ovim štetnikom trebalo obaviti barem dva dodatna tretiranja insekticidima a sve kako bi izbjegli pojavu oštećenja plodova. stariji plodovi ostaju na granama masline ali na koncu sadržavaju znatno manje ulja u odnosu na zdrave.18 Maslinin svrdlaš sve značajniji štetnik masline u hercegovini Tijekom 2010. U jedan načinjeni otvor svrdlaš odlaže jedno jaje iz kojeg se razvije ličinka koja se ubušuje u još neotvrdnutu košticu. zametanja plodova i eventualno u drugoj polovici srpnja.). bušeći rilom na njima otvore u koje potom odlaže jaja. tretiranja protiv maslinine muhe obično se vrše nakon cvatnje tj. relativno lako i uspješno uzgaja na tim. zbog čega plodovi maslina duži vremenski period ostaju nezaštićeni od napada svrdlaša. za suzbijanje spomenutog štetnika djelotvorni su pripravci trgovačkog naziva Perfekthion. zagor i dr. Naime. Posebice je veliki napad ovog štetnika uočen na kamenitim terenima uzgoja maslina. Ipak. Međutim. Kako je u maslinicima prisutan sve do kolovoza. Treba napomenuti da se spomenuta oštećenja lako mogu zamijeniti s oštećenjima koje pravi maslinina muha. što bi uz tretiranja protiv maslinine muhe bilo dostatno za zaštitu plodova masline. Navedena dva tretiranja maslina trebalo bi. P Oštećenja na plodovima Maslinin svrdlaš je mali kornjaš crvene boje koji se u početku hrani lisnim pupovima. uz adekvatne mjere njege. I dok mladi napadnuti plodova maslina otpadaju intenzivno izbodeni. nepristupačnim terenima. Nino Rotim. ing. kamenita tla i trajno nepogodni tereni za oraničnu proizvodnju iskorištavaju za sadnju maslina. Na jednom plodu može biti i do 20 uboda ovog štetnika. Zaštita masline vlasnici nasada u hercegovini nemaju praksu tretiranja maslina protiv ovog štetnika. tako se tek u nešto kasnijoj fazi vegetacije oštećenja mogu uočiti i na plodovima. poteškoće se ogledaju u nepravodobnoj izvedbi tretiranja. upravo se takva. godine na pojedinim lokalitetima uzgoja maslina u nasadima su se pojavila velika oštećenja na plodovima uslijed napada maslinovog svrdlaša (Rhynchites cribripennis Desbr. Naime. Plodovi masline oštećeni od maslinina svrdlaša B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . neoštećene plodove. za druge kulture. ličinka pravi oštećenja na sjemenki ploda hraneći se njenim sadržajem nakon čega napušta plod. . listovima i cvjetovima iz razloga što se u nasadima pojavljuje već tijekom mjeseca travnja. Iako su insekticidi za suzbijanje maslinine muhe istodobno djelotvorni i za suzbijanje maslinina svrdlaša. Jer maslina se. široki i okrugli što se lako može uočiti pod običnim povećalom (lupa). ove godine uočen je jači intenzitet pojave maslinovog svrdlaša koji je u pojedinim nasadima maslina prouzročio ekonomski značajne štete. Spomenuti svrdlaš plodove maslina napada kada su veličine od 5 mm i više. dipl. dakle. Chromogor 40. Kao posljedica velikog broja uboda plodovi masline se deformiraju. U pojedinim maslinicima oštećeno je i do 50 % plodova.

istina. uz vikendice i u sklopu amaterskih voćnjaka uvijek prednost treba davati vinogradarskim breskvama. veseli činjenica da se još pokoje njeno stablo i dan danas uzgaja uz rubove hercegovačkih vinograda. već je ona uzgredna i obavlja se uz glavnu kulturu-vinovu lozu. čak se i obrada tla oko njenih stabala ne prakticira. Breskve kalemljene na njoj dobro rastu. uostalom. Otpornost-osnovna prednost prasaka! Prasku je u prošlosti hercegovački seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala. A uz minimalnu njegu opet redovito rađaju i obrazuju mnoštvo sitnih plodova čiji prinos rijetko prelazi 10 kg po stablu. Pored svega navedena podloga je dosta otporna prema suši. žalosna je činjenica da na prasku ne gledamo kao na naše prirodno bogatstvo te je sve više ignoriramo i zapostavljamo. na okućnici predstavlja pravu fantaziju. kada bi se gnojila loza i kada bi se obrađivalo tlo u vinogradima. S Vinogradarska breskva se od davnina uzgaja na području Hercegovine. zbog svega navedenog. Obično su njena pojedinačna stabla uzgajana uz rub vinograda zbog čega je. plodnim. Jednak je slučaj i sa zaštitom-u danima kada bi se vinograd prskao protiv plamenjače ili pepelnice istim sredstvima bi se ujedno prskale i praske. stabla vinogradarskih bresaka puno su otpornija i na niske temperature te mogu bez poteškoća podnijeti i minus 25 stupnjeva C.PRASKA na rubu zaborava 19 Mladen Karačić. breskvu uspijevaju zaštititi i uzgojiti samo profesionalci koji redovito provode i prskanja pesticidima. Njen najveći nedostatak ogleda se u činjenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili žućenja lista. iz razloga što se radi o stablima koja se dobro razvijaju bez neke posebne njege. a što je teško ili gotovo nemoguće spriječiti bez učestalih prskanja i zaštite pesticidima. nešto sitnijeg ili krupnijeg ploda. amo rijetki rasadnici u svom asortimanu pored ostalih voćnih vrsta nude i pokoju sadnicu vinogradarske breskve ili praske. ali zato ni ne traže neka pretjerana ulaganja. A za «pomoć» se voćari amateri javljaju tek kada se bolest manifestira i kada se već ništa ne može ni učiniti. na našem području vinogradarska breskva udomaćila se i pod nazivom praska. Naime. u hercegovini su se praske uzgajale uz vinograde i to čisto sporadično. u vrijeme zriobe plodova obično se pojave skakavci i drugi štetnici koji Prasku je u prošlosti hercegovački seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala. Ako ništa. dipl. ali je vrlo osjetljiva prema vlažnosti tla. I bit će je sve više. te su se «njegovale» na isti način kao i vinova loza. u cijelom svijetu to je najviše raširena podloga za breskvu iz razloga što ima gustu. Jednostavno rečeno. rano prorode a obilno rode. Osim toga. Drugim riječima. breskva na okućnicama svakako da. a čijim mirisnim plodovima se tijekom rujna slade djeca i oni najmlađi. okom neprimijetnu rupicu na pokožici ploda. nisu ukusne kao kultivirane breskve. što automatski dovodi do pojave kovrčavosti lišća (tafrina). Sjemenjak vinogradarske breskve pokazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim. isto se činilo i sa praskama. Jer kada pogledamo iz današnje perspektive-uzgojiti breskvu na amaterski način. zbog čega plodovi propadaju u roku 24 sata. ali samo uz provjerenu i adekvatnu zaštitu te opsežne mjere njege. A kada je sačuvaju od raznoraznih bolesti. Bilo kako bilo. A to bi bilo sasvim dovoljno jer bi njena stabla bila uglavnom zdrava i redovito bi obilno plodonosila. što je ujedno i najveći nedostatak vinogradarske breskve kao podloge. i dobila prefiks vinogradarska. dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Možda najveća pogreška leži u činjenici da se problemom praski ozbiljnije nije pozabavila naša struka koja nije uradila gotovo ništa na njenoj selekciji. Nadalje. ing. Međutim. Ali. Atraktivni plodovi praske B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Obično u vrijeme prolistavanja bresaka imamo i kišno vrijeme. dobro razgranatu i obraslu korijenovu mrežu. to ne znači da smo na prasku zaboravili jer potražnje za njenim sadnicama dakako ima. Dakle. One. . Podloga za breskvu i nektarinu U voćarstvu se pak vinogradarska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Tako danas samo znamo kako imamo praske s bijelim i žutim mesom ploda. zbog toga se u novije vrijeme za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju nešto tolerantnije i malo skuplje GF podloge. naprave malu.

za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu. Nino Rotim. ing. za razliku od crne bazge koja naraste u visinu do 8 m. pa me zanima što je najbolje poduzeti da bih zaštitio osobito mlađa stabla koja su jako osjetljiva ? U potrazi za hranom zečevi. 20 O kojoj biljci je riječ? Ovog ljeta u vrtu sam primijetio biljku koja izgledom dosta nalikuje crnoj bazgi. u bušotinu možete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloroform. odnosno. odnosno. tijekom kojih se na jakom Rauola-manje poznata biljka Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. Nakon toga. I još nešto-kupljene sadnice izvađene iz tla s golim žilama vrlo se brzo i lako isušuju pa ih moramo što prije posaditi na stalno mjesto. Ako ste u mogućnosti navedite i njen latinski naziv kako bi podatke mogao pronaći i na internetu. Dakle. odjelu ratarstva jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. oleifere. važno je napomenuti kako nipošto ne biste smjeli koristiti cvijet i bobe abdovine u prehrani iz razloga što su štetni po zdravlje. Unaprijed zahvalan! Riječ je o manje više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. osnovna je razlika u nešto plosnatijim bobama u odnosu na bazgu. Tek tada u jesen novonastale sadnice dosežu zadovoljavajuću debljinu i visinu te zauzimaju svoje mjesto u voćnim rasadnicima. vrh žice se savije u vidu kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući izvan debla i uništiti. srne. za razliku od vrbotoča. Mario Ćubela. Jedan od takvih pripravaka jest Kunilent R-12. a čije nakupine imaju izgled štitova. Cijepljenje japanske jabuke Kada je najbolje vrijeme cijepiti japansku jabuku i na koju podlogu se obavlja cijepljenje? Osnovno je pravilo da se u cijepljenju kaki jabuke ne dopusti da prođe suviše vremena od trenutka reza kore i drva podloge i plemke. imam i nekoliko ruža. kruške i trešnje. početkom zime nego rano u proljeće. što nam je ujedno znak kako su nas dobro Suzbijanje vrbotoča Ove godine. dipl. Ipak. Ali. svako odlaganje sadnje bitnije umanjuje njen uspjeh. ing. Ivica Doko. za abdovinu je karakteristična okrugla. u voćnjaku sam primijetio veliki broj bušotina na deblima jabuka i trešanja. sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi! Josip Brkljača. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke. početkom zime? Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni. U posljednje se vrijeme sve više koriste za zaštitu i kemijska sredstva. Teško je dati precizan odgovor na vaše pitanje. Stoga bih volio znati koja je to biljka i smijem li njene cvjetove i bobice koristiti u prehrani. Osim vrbotoča slične štete na granama pravi granotoč koji se suzbija na isti način. prošle zime primijetio sam oštećena stabla (jabuka i bresaka) od divljači. divlje svinje i druga divljač zimi često oštećuju mlade voćke. sulfinirani koncentrat ribljeg ulja koji se primjenjuje premazivanjem ili prskanjem u koncentraciji 5 – 15 %. pripravci hlapivog mirisa. Dakle. štete koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpuno ogoljene. Na mladim sadnicama postavljaju se PvC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu od divljači. bitno je da navedeni dijelovi budu što manje izloženi djelovanju zraka. kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine. Velimir Lasić. s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako se radi o abdovini (Sambucus ebulus l). Naime. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se on suzbija? Najvjerojatnije se radi o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke. Međutim. U našim južnim krajevima «stari znalci» to obično rade u veljači kada se japanska jabuka cijepi na procijep i to na podlogu divljeg kakija (Diospyros lotus) koja se pak proizvodi iz sjemenki. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. javori. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Osim zaštite cijelog nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla. Bilo kako bilo. krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. Međutim. Zimska rezidba ruža U svom vrtu. poželjnije je u otvor na deblu uštrcati insekticid u većoj koncentraciji od normalne. Stoga se često kupnja u «nazovi rasadnicima» zna izjaloviti jer umjesto krupnih plodova od 300-tinjak grama na koncu dobijemo vrlo sitne plodove i to čisto kao produkt podloge. šuplja stabljika koja naraste u visinu svega 2 metra. nasamarili. siguran sam da se ne radi o bazgi već je riječ o nekoj drugoj biljci. Ukoliko vam to ne polazi za rukom. dipl. Navedene sjemenke se siju u sjemenište i to tijekom prosinca i tek nakon godinu dana u mjesecu siječnju presađuju se u plastične vrećice ili lonce da bi se na koncu tijekom veljače naredne godine i navrnule. biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na području Slavonije i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. bušotine se obvezno trebaju zatvoriti kalemarskim voskom. ing. platani i sl. dipl. vrbe. Josip Brkljača. ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća-lipe. napadnute grane možete otpiliti i spaliti. ing. U protivnom.PITANJA I ODGOVORI Zaštita voćaka od divljači U svom nasadu voćaka. ali i kemijske mjere. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . A abdovina ili patuljasta bazga predstavlja jednogodišnju zeljastu biljku koja dosta nalikuje crnoj bazgi. voćna stabla treba zaštititi prije snijega. Stoga se i navrtanje obavlja u vrijeme kada kora i drvo podloge i plemke ne sadržavaju jake sokove ili su u stanju pritajenog mirovanja. mrazu neke grane mogu smrznuti. Najsigurnije je ograditi voćnjak žičanom ogradom. S druge strane. zato sadnice japanske jabuke isključivo kupujte u provjerenim voćnim rasadnicima.dipl. Nakupine boba stoje uspravno za razliku od crne bazge kod koje se objese. divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jeseni. Istina. Iako je sličnost dosta velika. tj. bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju. a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. Ipak. S druge strane. na području Popova polja. Spomenimo kako sve divlje i poludivlje kaki jabuke (koje služe kao podloga u cijepljenju) imaju dosta sitnije plodove. lako ih možete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. utvrđeno je kako rauola ima tzv. riječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. Navedena . grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci. mislim zeca. uništavanje navedenog štetnika dosta je problematično iz razloga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Ipak.ing. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. ing. pored različitog ukrasnog grmlja.

odlične kvalitete. Dobri oprašivači su joj Sue. tamnocrvene boje. BURLAT . hrskavim. FERROVIA . svibnja. osljednjih godina velika potražnja je za sadnicama trešnje te se podižu brojni manji plantažni nasadi trešnje (0. Dobri oprašivači su joj Sunburst. GERMERSDORFSKA . izvrsne kakvoće. crvenog.vodi podrijetlo iz Kaštel Gomilice. Plodovi su vrlo krupni. lipnja. dobre kakvoće. STELLA .sazrijeva oko 15. lipnja. SUNBURST . crvenog i čvrstog mesa. ugodne arome. svijetložutog i čvrstog mesa odlične kvalitete. GOMILIČKA RANA . dobre kakvoće.sazrijeva oko 1. Samooplodna. hrskavo.sazrijeva oko 5. Plodovi su krupni. Germersdorfska i Napoleonova. Dobri oprašivači su joj Giorgia. Plodovi su krupni.sazrijeva oko 15. Najviše se koristi kao podloga rašeljka (Prunus mahaleb). a preporučuje se vaza kao uzgojni oblik. Plod je vrlo velik. svijetlocrvenog i vrlo čvrstog mesa. Plodovi su krupni. narančastocrvene boje.0 ha). Plodovi su krupni. tamnocrvene boje. Osobito cijenjena sorta zbog odlične kvalitete plodova. . VAN . TUGARSKA . intenzivne sjajnocrvene boje. Plodovi su krupni. svijetlocrvene do tamnocrvene boje. s intenzivno crvenim. CELESTE . GIORGIA . Samooplodna je.sazrijeva oko 15. Plodovi su krupni do vrlo krupni. SUE . srpnja.sazrijeva oko 25. dipl. Od mnogobrojnih raspoloživih sorata trešanja. intenzivno crvene boje. crvenog i vrlo sočnog mesa. HEDELFINGER . Dozrijeva u trećem tjednu trešnje. Napoleonova i dr. Stabla se sade u gušći sklop koji varira ovisno o podlozi i tipu tla pa se preporučuje na podlozi Sl 64 4.0 m razmak u redu. zagasito crvene boje pokožice. crvenog i srednje čvrstog mesa. SWEET HEART (SUMTARE) . Od uzgojnih oblika preporučuje se tzv. žute boje s crvenim pramenovima. Plodovi su krupni. Meso je čvrsto. odlične kakvoće. Dobri oprašivači su joj Bing i van. Plod je srednje velik do velik. za naše ekološko područje preporučuje se sljedeći sortiment: Plodovi trešnje B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . zagasitocrvenog i srednje čvrstog mesa. dobre kakvoće. a uz nju i njen klon Santa lucia 64. osrednje kakvoće. lipnja. dobre kakvoće. Najvažnije je odabrati kod autofertilnih sorti onu koja je oprašuje. krupne plodove (14-20g) izvrsne kakvoće. Plodovi su krupni. zbog specifičnog problema u oplodnji trešnje (interkompatibilitet) u proizvodnju se sve više uvode samooplodne sorte. Samooplodna je. svijetocrvene do tamnocrvene boje. lipnja.sazrijeva oko 20. Bing.srednje krupni plodovi. lipnja. a pokožica intenzivno crvene boje. otvoreno crvene boje. lapins. španjolska vaza.5 -1. Podloge slabe P bujnosti ne preporučuju se u uzgoju našeg klimata. lipnja. tamnocrvenog i dosta čvrstog mesa dobre kakvoće. Durone nero i dr. Ako se koristi za podlogu rašeljka onda je razmak sadnje veći 5x5m. dakle one kojima nije potreban oprašivač. sočno i aromatično.5 m red od reda. lipnja.sazrijeva oko 25. Ferrovia i van. plodovi su srednje krupnoće. sočnim okusom mesa. tamnocrvene boje. brz povratak uloženih sredstava i lakše održavanje.sazrijeva oko 10. Kao srednje bujna podloga Santa lucia 64 danas je jedna od najraširenijh podloga u zemljama čije klimatske prilike odgovaraju našem mediteranskom dijelu zemlje. Plodovi su krupni. Samooplodna je. Dobri oprašivači su joj Bing. tamnocrvene boje. dobre kakvoće. Sorte koje danas nalazimo u rasadnicima osiguravaju redovitu i obilnu rodnost. srednje čvrstog mesa. LAPINS . vrlo dobre kakvoće.sazrijeva oko 10. Razlog je jednostavan: uvođenje suvremenih tehnologija koje osiguravaju visoke prirode.sazrijeva oko 25. a 3.sazrijeva oko 20. ali ne i čvrstog mesa. lipnja. ing. lipnja. van i dr. crvenoga i srednje čvrstog mesa. tamnocrvene boje. crvenog i srednje čvrstog mesa. Dobri oprašivači su joj Adriana. lipnja. Burlat. crvenoga i vrlo čvrstog mesa.21 Sorte trešanja za područje hercegovine Ivica Doko.

vrlo su aktivni. izdužuje se i dobiva ispupčene crvenkaste oči. a plodovi gube tržnu vrijednost. Odrasle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja.Kalifornijska štitasta uš sve značajniji štetnik na području hercegovine velimir lasić. a u tom periodu moraju oploditi ženku nakon čega ugibaju. Najčešće je nalazimo na jabuci i krušci. tamnosive boje ali izduženoovalnog oblika. štit ženke je okruglog oblika. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki prođe 20-35 dana. isto kao i krila. Ovo je naročito izraženo oko čašičnih listića i peteljke. Biologija Kalifornijska štitasta uš ima dvije generacije godišnje. Razvoj prve (proljetne) generacije traje 5-6 tjedana.1 mm s koncentričnim krugovima i žućkastim pucem u sredini. Tijekom vegetacije.. svijetložute boje. a na dvogodišnjim na vrhu grana. zatim štit sive. veličine 1. Kad pronađu pogodno mjesto. uš oslabi voćku tako da vrhovi grana zbog nedostatka hrane počinju s sušenjem. Prvo se izgrađuje bijeli štit. teško se može suzbiti. slično kao i druge (ljetne). okruglog je oblika. lišću i plodovima mladih i starijih stabala. s nešto tamnijim pigidijem. a nakon prvog presvlačenja sliči na odraslu ženku samo je manjih dimenzija. U proljeće se presvlače. neuglednog izgleda i lošeg okusa. ličinke prve generacije ostaju na granama i deblu. Kao reakcija na ubod štetnika. ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati ženka. plodovi reagiraju pojačanim stvaranjem antocijana. a od drugog stadija razvoja razlikuju se ličinke iz kojih će nastati mužjaci i ličinke iz kojih će nastati ženke. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju. Razvoj mužjaka traje nešto brže od ženki. ličinke se izvlače ispod majčinog štita i kreću se po kori 7-8 sati. ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati mužjaci.. tako da je kora ispod i oko štitova crvena. tamnosive boje. Suzbijanje Tijekom mirovanja vegetacije koriste se mineralna ulja. ing. Morfološke odlike vrste Odrasla ženka je spljoštenog izgleda. ličinke l1 prve generacije javljaju se krajem svibnja pa sve do 15 lipnja. let mužjaka pada u vrijeme cvatnje. stadija koja prosječno iznosi 30-40. a l1 ličinke druge generacije javljaju se od početka pa do sredine kolovoza. limunžute do narančaste boje. očiju i ticala. Plodovi jabuke oštećeni od kalifornijske štitaste uši B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . fiksiraju se i počinju s ishranom. U godinama kada je jesen izrazito topla. miraju štit. Poseban problem predstavlja u rasadnicima. Na jednogodišnjim sadnicama štitovi su na deblu iznad spojnog mjesta. Sišući. kao znak prisutnosti kalifornijske štitaste uši. koja su opnaste građe. vrlo brzo ličinke for- U Simptomi oštećenja U slučaju jačeg napada kora debla. a nekada i 90 %. a često se javlja i treća. Ticala i noge kod mužjaka su dobro razvijeni. može se javiti i treća generacija. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Ostali stadiji koji uđu u zimu ugibaju. no velika je i prirodna smrtnost II. pa sve do formiranja odraslog kukca. koriste se insekticidi na osnovi dimetoata (Chromogor 40 ili Perfekthion). ali i na koštičavom i bobičastom voću (posebno ribizla). za razliku od nje. štit mužjaka je nešto manji. i izaziva njihovo postupno propadanje. može se pratiti razvoj na osnovu izgleda štita. Pronimfa je svijetložuta. Nakon pričvršćivanja ličinke za podlogu. U pronimfu prelazi nakon dvadesetak dana. Najradije napada jabuku i krušku. jer ako se namnoži i raznese sadnicama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća. jer žive samo 1-2 dana. š siše na deblu. Plodovi su sitni. granama. Napadnuta voćka se slabije razvija. listovi su sitniji-žuti.7 do 2. tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju krilati mužjaci. crne i na kraju tamnosive boje s koncentričnim krugovima. u rujnu i listopadu. dipl. ličinka prvog stadija razvoja je pokretna. Na plodovima se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih. bez noga. ali štete radi i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. mlada ženka je kruškolikog oblika. . u vrijeme pojave ličinki prvog stadija razvoja. a druge generacije odlaze na mlade pupove. 22 Pripada grupi ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. grana i grančica prekrivena je naslagama starih i novih štitova.

želuca. nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. čini nam se kao da ne postoji okućnica u hercegovini ispred koje ponosno svoje mjesto ne zauzima kaki jabuka. ova zanimljiva voćka potječe s Dalekog istoka (Japan i Kina) a u Europu je unesena 1870. što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature. Ali. žavaju obilje pektina. pažnju privlače stabla s obiljem plodova intenzivne narančaste boje. Jedina mana japanske jabuke. posebice nakon opadanja lišća. Uz sve to kaki jabuka je prilagodljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bolesti što znači da nema ni potrebe za uvijek neugodnim prskanjem. dipl. više služe kao ukras nego u druge svrhe. s druge strane. Ali. jednim dijelom obnavljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. u našim uvjeB RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo uljepšati svoju okućnicu U tima uzgoja može doživjeti i stotinu godina. oksidiraju te se stoga i navrtanjem postižu vrlo skromni rezultati. Međutim. ova voćka je vrlo korisna. osobe oboljele od čira. kao i karotinom (provitaminom A). što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Stoga se najčešće i uzgajaju na okućnicama. Ukoliko mu osiguramo adekvatan položaj i redovito natapanje. okolici Mostara i južnije. kao pojedinačna stabla i sudeći po tome. Uostalom. zbog čega se kaki smatra dijetetskim voćem. A pošto cvate kasno (u svibnju). šipkom i maslinom iz razloga. sok drva i kore sadržava dosta gorkastih tvari (tanina) koji na zraku brzo mijenjaju boju tj. Dakle. vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smokvom. ing. čak i do minus 20 stupnjeva C. Inače. ako je tako i možemo nazvati. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom krošnjom jednostavno dominira prostorom. zbog toga ni ožiljavanje zrelih ili poluzrelih reznica nije zadovoljavajuće. vrijeme je sadnje voćaka pa stoga dobro razmislite… Značaj plodova kaki jabuke Plodovi se u ishrani uglavnom koriste u svježem stanju i sadrUkusni plodovi kakia Hercegovina kao Japan! I doista. . redovito svake godine u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Istina. B. A pošto se vrijeme sadnje bliži dobro razmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u našim kontinentalnim krajevima. Ali. S druge strane. godine. naročito u doba kasne jeseni. vrlo su atraktivna. jaki sjeverni vjetrovi te vrlo opasni jesenski mrazevi. 23 U Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. jest nešto veća cijena sadnica u odnosu na ostale voćne vrste. premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina.Narančasti plodovi početkom zime Ivan Perić. zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C. dok se u medicini ovi sočni plodovi preporučaju za slabokrvne osobe. kada na stablu ostanu samo plodovi. za dobar rast i rodnost kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Saharoza je pak prisutna u malim količinama. P. Drugim riječima. što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prijevodu s japanskog jezika njeno ime znači božanski plod ili božansko voće. srca i niza drugih bolesti. moramo u obzir uzeti činjenicu da se ova zanimljiva voćka razmnožava jedino navrtanjem (cijepljenjem) koje ne uspije baš u velikom postotku.

dok ga je u južnim područjima hercegovine dovoljno posaditi u dobro zaštićen kutak u vrtu. Može se prihranjivati mineralnim gnojivima preko tla ili namjenskim gnojivima preko lista.24 Kumkvat–malo poznata vrsta agruma Matea pehar. lagano gorkast. iako će podnijeti i kraća hladnija razdoblja. a kod nas jednostavno kumkvat. Orezuje se po potrebi. U Brazilu je laranja de ouro.) je porijeklom iz Južne Kine. ali ne izravnog sunca. iljka zb rasna b va i prelijepog uk listo kožastih vijeta kojim se gc mirisno i. Potrebna agrotehnika U vrijeme pune vegetacije zalijeva se dva do tri puta tjedno. voli dosta svjetla. moguć je obaviti i oštriju rezidbu.zlatna naranča. Japancima kin kan. naraste do maksimalnih 2. snog radi uku ao se Uzgaja sto i k a vrlo če og sjajnih ploda.5-3 metra. voda nikada ne zaostaje u podlošku. narančaste boje. presađujemo je u nekoliko brojeva veću posudu čim preraste postojeću. Tijekom razdoblja vegetacije potrebno je redovito prihranjivanje. dipl. zato što zbog stalne vlažnosti supstrata često dolazi do propadanja biljke. marmeladama. Pazite pritom da se supstrat između dvaju zalijevanja prosuši. latinski naziv dolazi od britanskog botaničara Roberta Fortunea koji ga je 1846. Sadrži i nešto kalcija i željeza. Dobar su izvor vlakana i vitamina A i C. a naročito strada od jakih udara vjetra. kod uzgoja u loncu. Dok je biljka još mala. . Ono što valja osigurati za uspješan uzgoj jest prikladna temperatura. Ubrani plodovi čuvaju se u plastičnoj vrećici u hladnjaku. osobito u Japanu te toplijim područjima SAD-a. dok zimi ne bi smjele biti niže od 10-15 stupnjeva. Danas se njegov uzgoj proširio diljem svijeta. jede se i kuhan u kompotima. Ako se uzgaja u posudi. veličine osrednje šljive. Dovoljno je odstraniti sve kržljave i suhe grančice. a mogu se održati svježim i do dva tjedna. Postoje i sorte zelenkaste kore. Do početka prošlog stoljeća smatran je niskom sortom roda citrus. Pri niskim temperaturama dolazi do opadanja lišća i odumiranja izbojaka. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . Okus im je poput onog u naranče. Plodovi kumkvata bogati su mnogim vrijednim sastojcima. posebice bure. zajedno s korom i sjemenkama. Plodovi kumkvata Berba kumkvata Plodovi kumkvata su ovalni. Kinezima Cumqat ili comquot . presađujemo je u dovoljno veliku posudu iz koje svakih nekoliko godina izmjenjujemo samo površinski sloj supstrata. često se njim dekoriraju kokteli. te da. a zimi obvezno obaviti zaštitnom mrežom. okusa koji podsjeća na limun. Osim sirov. okiti ljet K umkvat (Fortunella sp. Nakon što se biljka razraste. kin kit ili kin kuit. zbog toga se u hladnijem područjima uzgaja u velikim posudama-loncima kao sobna biljka. dobra osvijetljenost te redovita njega. Uzgojne temperature se kreću od 27 do 35°C ljeti. Uzgaja se radi ukusnog ploda. Jedu se cijeli. godine donio u Englesku kao “malu naranču”. Dozrijevaju krajem jeseni i početkom zime. Danas se u agrocentrima mogu nabaviti i namjenska gnojiva za agrume koja se koriste fertirigacijom ili folijarno preko lista. a ako se previše bujan. a vrlo često i kao ukrasna biljka zbog sjajnih kožastih listova i prelijepog mirisnog cvijeta kojim se okiti ljeti. ing. dok se zimi zalijeva oskudnije.

Na površini napadnutih plodova razvijaju se karakteristične pljesnive nakupine gljivice zeleno-plave boje koje predstavljaju konidiofore s konidijama. zaštitne su mjere suzbijanja same bolesti u tijeku vegetacije uobičajenim fungicidima protiv monilijske truleži plodova. Bolest se još naziva i plava plijesan. treba razlikovati ove parazitske bolesti od tzv. a najviše uoči berbe. staklavost (water core). koji dolaze u koncentričnim krugovima na površini zaraženih plodova. tek nakon određenog vremena fiziološkog sazrijevanja plodova. za razliku od gorke truleži. inače karakterističan za sve Penicillium vrste. Na kraju se na površini pjega razvijaju smeđa plodišta gljivice. Uzrokuju određene bolesti: 25 Zelena ili penicilijska plijesan Uzrokuju je saprofitske gljivice iz roda Penicillium. Poslije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod ispod pjega. Također. vrlo rijetko dođe do truleži cijelog ploda. U prisutnosti svjetla javlja se tzv. iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu. . U skladištima se može javiti na dva načina. Za plodove jabuka možemo reći da su jedna od rijetkih vrsta voća koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. su gorke pjege (bitter pit). Plodovi jabuke oštećeni od uzročnika bolesti Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladištima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice. Uglavnom se javljaju gljivice iz fitopatogenih rodova Gloeopsorium. Prema iskustvima iz drugih zemalja. postoji mogućnost kvarenja plodova voća. pr. U našoj zemlji za ovu namjenu dopuštenje imaju samo fungicidi Euparen 50 wP (0. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke još u tijeku vegetacije. Radi se o istoj gljivici koja dolazi na plodovima jabuke i u tijeku vegetacije. G.25 %). odnosno hladnjačama. one se javljaju rijetko i nisu od većeg značenja. jer je gljivica stalno prisutna na drvenastim organima voćke. a vrlo rijetko neke vrste bakterija. Tihomir Miličević eđutim. kao nektrijska trulež (Nectria galiligena) i alternarijska trulež (Alternaria alternata. Međutim. Botrytis. Siva plijesan Uzrokuje gljivica Botrytis cinerea. Razlog je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima. vrlo brzo se širi pa plodovi naglo propadaju. s vremenom i razmacima tretiranja u ovisnosti o karenci korištenih fungicida. brašnjavost (mealy breakdown). Ponekad se mogu javiti i druge vrste truleži.25 %) i Euparen Multi (0. Plod pocrni i truli bez stvaranja karakterističnih nakupina konidija ili jastučića na površini ploda. fructigenum. album. jastučićima. Obično su to bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se mjestimice javljaju na kraju vegetacije. Monilinia. Bolest se prepoznaje po karakterističnoj sivkasto. Penicillium. ova se javlja već na samom početku skladištenja. kikuchiana). kao što su vrste G. predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji M Monilijska trulež Od češćih bolesti plodova jabuke u skladištu javlja se i monilijska trulež. oštećenja od smrzavanja (freezing injury). G.Bolesti jabuka tijekom čuvanja Dr. Phoma. čiji je uzročnik gljivica Monilinia fructigena. koja se razvija na plodovima. koji se koriste u zaštiti od prije opisane bolesti ili gleosporijske truleži. smeđe pjege s plitkim udubljenjima. Leptothyrium i Nectria. post-harvest diseases). bolest se razvija i očituje u skladištu. Također. Bolest se još naziva i smeđa trulež. zaštita se može provoditi i u skladištu biološkim preparatima Trichodeom. Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladištima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice. Gleosporijska ili gorka trulež Najčešća i najopasnija bolest na plodovima jabuke u tijeku skladištenja je bolest koju uzrokuju gljivice iz roda Gleosporium. međutim. tipični tip monilijske truleži. Trichothecium. Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme. Takve neparazitske bolesti. koje se također često javljaju na plodovima jabuka tijekom skladištenja i čuvanja. za ovu je bolest svojstven neugodan miris. jonathanove pjege (jonathan spot). A. Tipični znakovi bolesti su trulež plodova. Posebnih zaštitnih mjera protiv zelene plijesni nema. fizioloških bolesti plodova jabuke ili neparazitskih bolesti. odnosno acervuli sa sporama u obliku koncentričnih krugova. o kojima se mora voditi računa još i prije same berbe voća. ili se u odsutnosti svjetla javlja tzv. Simptomi bolesti očituju se u početku kao svijetloB RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . oštećenja od visoke koncentracije ugljičnog dioksida (internal carbon dioxide injury) i dr. sc. koji je specifični mikofungicid na bazi spora gljivica Trichoderma harzianum.paučinastoj prevlaci. perennans i dr. osim primjene istih fungicida. unatoč kontrolnim uvjetima koji vladaju u skladištima. sterilni tip monilijske truleži. koja se očituje s karakterističnim nakupinama konidija ili tzv. i to prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (tzv. Alternaria. međutim. Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladištenja kod nas nema. mali i A. koja obično zahvati cijeli plod za razliku od prije opisane bolesti. Od zaštitnih mjera preporučuje se primjena određenih fungicida dvaput uoči berbe. a vrlo rijetko neke vrste bakterija. posmeđivanje pokožice (superifical scald).

božicama ljubavi i plodnosti.da ih čuvamo kao dio nasljedstva. već i latinski naziv Juglans upućuje na njegovo djelovanje. C i E kofaktori koji pomažu produkciju sperme. uživao u njemu. Međutim. Još su i vitamini A. a asocijacija na ljubavne sokove vrlo je jasna. vino od oraha i ostale proizvode od oraha. važno je da i dalje te priče žive među nama.Voće kao afrodizijak Mnogim vrstama hrane pripisivano je afrodizijačko svojstvo. oblikom. Jedan od pokušaja objašnjavanja zašto je neko voće erotičnije od drugog je teza da su vitamini B nužni za funkcioniranje spolnih žlijezda i muškaraca i žena. Proteini su važni u normalnom prijenosu neurotransmitora u mozak. Stari Grci slavili su svake godine novi urod smokava spolnim odnosom. Drugog tjedna u listopadu u viandenu u luxembourgu održava se festival orahu u čast. Juglans. Nekim vrstama voća nije pripisivano afrodizijačko svojstvo. već i oblik banane budi asocijacije na muški spolni organ. Isto tako se smatralo da svježe grožđe ima afrodizijačka svojstva. jer su mnogi vjerovali da svježa smokva predstavlja ženski spolni organ. Upravo je taj proces ukrućivanja znakovit. Stoga bi hrana bogata vitaminimom B bila važna za poticanje spolne želje. simbolima ljepote. U Iranu su se posebno štovale datulje. ali one svojim izgledom. a Adama u kušnju. naranča je smatrana simbolom nevinosti i čistoće. kad je moguće kupiti i liker od oraha. Također dunja je bogata pektinom pa će i manja količina dunje stvrdnuti smjesu želea. grci su je posvećivali Afroditi a Rimljani veneri. zbog svoje boje. Tu spadaju jagode i trešnje. koje zbog boje i soka djeluju zaista senzualno. Vjerojatno se svako od nas uvijek ponovno nasmije u veselom društvu poštapalici ili pošalicama na račun oraha. bog vina i plodnosti. U Francuskoj i Italiji orah se upotrebljavao za povećanje spolne želje. vjerovalo se kako je ta zlatna jabuka koja je stavila Evu u grijeh. velika količina ljepljive tvari u sjemenkama učinila je dunju popularnom kao afrodizijačko sredstvo. a zasad nema znanstvene osnove za spomenuto. Nasuprot tome. koja se od davnina uzgaja na sredozemnom području. (Preneseno iz knjige Zdravlje u voću) T nja se jela na vjenčanjima kao uvod u slatke bračne dane. i to ponajprije jer je grčki bog Dionis. mitovima i pričama iz prošlosti. naime znači glans Jupitera ili „Jupiterov glavić“. ko nije čuo za čarobni i spasonosni orah kao sredstvo za poticanje spolne moći. Međutim. No. zbog toga su Rimljani umjesto riže na mladence nakon obreda vjenčanja bacali orahe. bojom ili teksturom sugerirale ili podsjećale na spolnost. mirisom ili osjetom u ustima jednostavno izazivaju slične asocijacije. ljubavi i sretnog braka. Jagode se često prikazuju umočene u čokoladu-vizualno je pritom zadovoljeno jer kapanje čokolade sugerira isticanje ljubavnih sokova. Kikiriki je također vrsta kojoj je pripisivano isto svojstvo. mirisa i mnoštva sjemenki. a u Kini marelice i breskve. vrlo često neopravdano. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . malo tko je od nas čuo da se ista svojstva pripisuju i dunji. Du- 26 Podsjetimo: Vitamin B3 – kikiriki Vitamin B6 – banana. mnoge vrste hrane upravo su svojim izgledom. avokado Vitamin C – citrusi Betakaroten (preteča vitamina A) – žuto obojeno voće Priča o afrodizijacima vuče svoje korijene u legendama. .

očuvanje narodne baštine kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva. Stručnom skupu je nazočio veliki broj poljoprivrednih proizvođača B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . sajamska manifestacija dijelom je izložbenoprodajnog karaktera a na najbolji mogući način upotpunilo ju je 80 izlagača iz Bih. njegovanje i širenje amaterizma u kulturi. U sklopu toga. godine dr. Naime. čiji je organizator općina Stolac a pokrovitelj Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Turske. godine u gradu Stocu održana je treća manifestacija „hercegovački plodovi Mediterana“. predsjednika organizacijskog odbora. između ostalog. agrotehniku i zaštitu šipka.27 Dani berbe grožđa Brotnjo 2010. Ovogodišnja manifestacija bila je međunarodnog karaktera a na prigodnoj svečanosti otvorenom ju je proglasio dr. poticanje jačanja kulturnog i športskog stvaralaštva u cjelini. Prema procjenama organizatora. . rujna 2010.2010. možemo ustvrditi kako je manifestacija „hercegovački plodovi Mediterana“ svake godine sve kvalitetnija i sadržajnija zbog čega vam svakako preporučamo da je naredne godine obvezno i posjetite. Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić iz Mostara i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar. Udruge vinogradara i vinara hercegovINA. I na koncu.09. KIC čitluk. tijekom tri dana održavanja sajamsku manifestaciju posjetilo je oko 7000 posjetitelja koji su mogli svjedočiti različitim autohtonim i već pomalo zaboravljenim sortama šipka. poticanje razvoja gospodarstva na području općine i njenog čvršćeg povezivanja s ostalim županijama u Federaciji kao i u cijeloj Bih te nadasve poticanje razvoja poljoprivrede (vinogradarstva i vinarstva) po čemu je ovaj kraj i poznat. Riječ je o manifestaciji koja je pored svog tradicionalnog karaktera jedinstvena u našoj regiji i šire. Po riječima Marina Radišića.-19. u razdoblju od 17. razdoblju od 30.“. dipl. Hercegovački plodovi Mediterana Nino Rotim. manifestacija ima za cilj U upoznavanje. smokve i masline. što je posvjedočila i burna rasprava po završetku predavanja a koja se očitovala kroz brojne upite zainteresiranih vinogradara i vinara. Organizacijski odbor manifestaciji potrudio se i ove godine pripremiti bogat i raznovrstan program koji je na najljepši način obilježio Stručni skup u čitluku početak berbe grožđa nakon cjelogodišnjeg mukotrpnog rada u vinogradima. do 02. što je posvjedočila i burna rasprava po završetku predavanja a koja se očitovala kroz brojne upite zainteresiranih proizvođača mediteranskog voća vezano za sortiment. Turističke zajednice hNŽ-podružnica čitluk-Međugorje-Bijakovići i hKUD-a čitluk. ing.10. godine održana je 55. ministar okoliša i turizma FBIh koji je. najveće zanimanje privukla je stručna radionice koju se organizirali stručnjaci s Agronomskog i prehrambenotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. uputio čestitke organizatorima što su i u lijepo uređeni štandovi izlagača U uvjetima ekonomske krize uspjeli upriličiti respektabilnu sajamsku manifestaciju čime se daju dodatni impulsi održivom razvoju Stoca i hercegovine. hrvatske i Crne Gore. Ali kao i svake godine. Teme su bile brojne i zanimljive. Kao i prethodnih godine. zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju. Matice hrvatske čitluk. načelnik Bošković je prema napucima ocjenjivačke komisije dodijelio brojna priznanja i nagrade izlagačima s najboljim asortimanom eksponiranih plodova i prerađevina od šipka. Turističkokulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2010.sc. Teme su bile brojne i zanimljive. Ivan Ostojić organizaciji Općinskog vijeća čitluk. najveće zanimanje privukle su stručne radionice i okrugli stolovi na kome su sudjelovali hercegovački stručnjaci s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Nevenko herceg. smokve i masline. smokve i masline kao i njihovim brojnim prerađevinama.

ona se primjenjuje u višim koncentracijama u odnosu na prihranu tijekom aktivnog rasta i razvoja voćaka i plodova. smanjuje se proizvodnja askospora gljivičnih bolesti čak do 97%. ali i dodatnu opskrbu dušikom koji će se pohraniti u pričuvnom proteinskom obliku.Defolijacija s ureom u voćnjacima Mr. smokvu i dr. ili pak u žutocrvenu. ali svakako prije prvih mrazeva. bademe. zametanje plodova strogo ovisi o vremenu cvatnje. Preporučljivo je tretirati i otpalo lišće na tlu UREOM. što bi značilo otopiti 5-7 kg uree u 100 litara vode. U većini slučajeva UREA se primjenjuje u koncentraciji između 5-7 % otopine. Osim zasebne primjene UREE. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . breskve. sekundarnih te tercijarnih grana. Sadrži 46% dušika u amidnom obliku. nižem proteinskom dušiku. Navedene koncentracije mogu se primijeniti za jabuke. Kada je riječ o kemijskom odstranjivanju lišća UREOM. kruške.5% cink sulfatom. sc. lišće na tlu prska se nakon opadanja u jesen ili rano u proljeće. Uslijed izostavljene jesenske primjene dušika smanjen je broj cvjetnih pupova po stablu kao i zametanje plodova. Prskanja UREOM u listopadu dala su najviši prinos šljive u usporedbi s proljetnom primjenom u tlu. Nakon prskanja s povišenom koncentracijom UREE. v oćka s većom količinom pričuvnog dušika u proljeće ima snažniji porast novih. Nakupljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskom godini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast. rezultirao je ubrzanom opadanju lista. Prema američkim izvorima raspadanje lišća u studenom ili travnju smanjuje rizik od pojave krastavosti za 80-90%. šljive. Jesenske primjene 5 % i 10 %-tnom otopinom Uree pokazuju da se trajnost (vijek) jajnih stanica i zametanje plodova povećava. orahe. nižem ukupnom i topljivom dušiku. UREA N 46 ili karbamid je visoko koncentrirano dušično gnojivo. ali i odrvenjelih izboja odnosno debla. Isto tako istraživanja ukazuju na rezidualan učinak na rast i hranidbeni status lista u sljedećem vegetativnom razdoblju. Poznati je utjecaj rokova i visine davanja dušika na porast i razvitak pojedinih organa. ona se može koristiti u kombinaciji s 1% bakrenim kelatom (Cu EDTA) ili 1. za opadanje lišća (defolijacija). Prskanje voćaka s 5 – 7 % otopinom UREE preporučuje se obaviti prije promjene boje lišća ili tek nakon promjene zelene boje u svijetlozelenu ili žutu. radi brže razgradnje te povećanja humusa u tlu. ukupnog šećera te kalija u latentnim vršnim mladicama u usporedbi s punom primjenom ljetne dušične primjene. s tim da nije bilo vidljivog oštećenja izboja i pupova. . kruški i vinovoj lozi. Pri tome treba voditi računa o primijenjenoj koncentraciji. Primjenom 5 % UREE u ljetu. Sanja Biškup 28 Jesensko prskanje voćaka s povišenim koncetracijama UREE prvenstveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća. Na taj način voćka koja raspolaže višom koncentracijom dušika omogućit će intenzivniji start u proljeće (bubrenje pupova. višnje. Prema istraživanjima izostanak dušika tijekom ljeta na jabuci Golden Delicious/Merton 793. Otopina UREE u vodi služi za prihranu biljaka dušikom preko lista. Tako proljetno davanje dušika pospješuje rast izdanaka i listova na štetu rasta korijena. fosforu i kalciju te većem udjelu škroba. ljetno davanje povisuje suhu tvar osnovnog dijela podloge i lišća u jesen i proljeće. dušik se usvaja u list i premješta u drvena- Urea se koristi u 5-7 %-tnoj koncentraciji česta primjena uree u nasadima jabuka ste dijelove i korijen te povećava pričuvni dušik u navedenim dijelovima voćke. Ranijim istraživanjima u nas (Petrokemija) vođena su tretiranja do 15 % otopine UREE na jabuci. U tom slučaju UREA se primjenjuje kao 3 %-tna otopina. lijeske. Odstranjenje lišća Najjednostavnija primjena odstranjenja lišća (defolijacija) je putem otopine UREE. snažniji porast mladica i cvjetova).

ili u redove na razmak 10-15 cm. Domaće sorte su Croatia i Nada (poliploidna). naročito ako je mokra od kiše ili rose. Usjev crvene djeteline . Kvaliteta sijena crvene djeteline u najvećoj mjeri ovisi od stadija razvoja biljaka pri košnji. prekrupa kukuruza i sl. Ako se sije u optimalnom roku i povoljnim uvjetima specijalnim sijačicama. pomiješa se travama ili joj se dodaju repini rezanci. Nakon sjetve prvi otkos se skida u punoj cvatnji. Nakon sjetve se crvena djetelina kao i većina sitnozrnih krmnih mahunarki sporo razvija pa ju u kasnom roku sjetve u proljeće mogu prerasti korovi. sijena. više oborina i hladnije uvjete od lucerne. crvena djetelina se koristi i za spremanje brašna. Dušika se daje 20-40 kg samo kod sjetve. Kasnoljetna sjetva ima niz prednosti nad proljetnom. U godini punog korištenja crvenoj djetelini i njenim smjesama treba osigurati 80-120 kg/ha P2O5 i 120-160 kg/ha K2O ovisno o plodnosti tla i visini proizvodnje. koje mogu B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . U zimu crvena djetelina ne smije ući veća od 8 do 10 cm. Naredne godine daje već visoku i sigurnu proizvodnju. uspjeh u siliranju bit će sigurniji ukoliko se zelena masa provene do sadržaja suhe mase od 30%. U uvjetima nepovoljnim za uzgajanje lucerne. Tlo za crvenu djetelinu može se gnojiti i na zalihu. ni visoku podzemnu vodu. zalihama hranjiva u tlu. Stoka rado jede crvenu djetelinu u obliku pokošene zelene mase.5-2. Gnojidba dušikom omogućuje bujni rast trava. lako izaziva nadimanje životinja pa zelenu masu crvene djeteline stoci treba davati provenutu. te da li se sije čisti usjev ili smjesa. ili kada se koristi u ranim fenofazama razvoja biljaka. što poskupljuje dehidraciju zbog visokog postotka vlage. Gnojidba tla za crvenu djetelinu ovisi o visini proizvodnje koju se želi postići.3 do 0. kada se crvena djetelina koristi u ovu svrhu. melasa. pri čemu je dobru kvalitetu silaže nešto lakše ostvariti nego kod lucerne. količina sjemena se može smanjiti za trećinu. znatno je lošije kvalitete i ima slabiji učinak u ishrani stoke u odnosu na sijeno dobre kakvoće. i pored toga. Korove suzbijamo visokom košnjom ili herbicidima. dr. Da bi se dobila dobra kvaliteta brašna. Sjeme prije sjetve treba bakterizirati sojevima Rhizobium bakterija. U godinama punog korištenja usjev se skida u punom pupanju pa do pune cvatnje. Sprečavanje kvarenja silirane mase crvene djeteline i dobivanje kvalitetne silaže može se postići dodavanjem 0. ovisno o namjeni i vremenskim prilikama. No. U čistoj sjetvi sije se 20 kg/ha sjemena. Sijeno. u nizinskom i brdskom pojasu. nakon skidanja drugog otkosa. Darko Uher e podnosi visoke temperature. Najbolji preduvjet za crvenu djetelinu su okopavine gnojene stajskim gnojem. Podnosi teška zbijena tla. Dubina sjetve iznosi 1. koje ima čak veću hranjivu vrijednost nego sijeno lucerne. sc. Gnojidba treba usjevu osigurati dovoljno pristupačnih biljnih hranjiva za čitavu godinu. a 2-3 cm u sušnim uvjetima. jer crvena djetelina sadrži nešto više ugljikohidrata i nešto manje bjelančevina nego lucerna. U toj fenofazi crvena djetelina sadrži tek 16 do 17% suhe tvari. Crvena djetelina se sije omaške (ručno ili sijačicama). Od crvene djeteline se može spremiti kvalitetno sijeno. Crvena djetelina dobro uspijeva na svježim do vlažnim srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije. ljetne suše. Tlo za sjetvu treba biti slegnuto i vrlo dobro pripremljeno (usitnjeno i poravnato). ali takva masa. Danas su u nas najviše proširene introducirane sorte Reichersberg i Marino. Kada se usjev počne prorjeđivati može se nadosijati talijanskim ljuljem i na taj način produžiti korištenje za još jednu godinu. Nadosijavanje je najbolje obaviti u kasno ljeto.5 cm u povoljnim. sjenaže. ali se dobra kvaliteta sijena može ostvariti i pri košnji u fenofazi 25 do 50% iscvjetalih biljaka. potrebno je kositi pred pupanje ili najkasnije u fenofazi pupanja. Korištenje crvene djeteline Crvena djetelina se može iskorištavati u obliku pokošene zelene mase. N potisnuti crvenu djetelinu. silaže ili paše.29 Koja tla za uzgoj crvene djeteline Doc. Ako u smjesi prevladavaju trave. Osnovna obrada se izvodi na dubini od 30 do 35 cm. Opasnost od korova je manja. tada se može za svaki otkos gnojiti još po 20 do 30 kg/ha dušika (KAN). Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom.4% mravlje kiseline ili posebnih konzervansa – kao i kod lucerne. Crvena djetelina se može konzervirati i koristiti u obliku silaže. Maksimalna kvaliteta sijena dobija se pri košnji usjeva u fenofazi pupanja biljaka. dobiveno od usjeva košenog u kasnijim fenofazama razvoja biljaka. Provenjavanje ne bi smjelo trajati dugo jer se pri dužem provenjavanju može izgubiti značajan dio hranjivih tvari.

. zašto? Pseća zaprega od osam haskija vlasnika za života stoji 270 do 500 tisuća eura: (štenci svaki 800 eura). Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crvenim kitičastim metlicama. pa se njihova kralježnica lakše rasteže i skuplja nego ljudska. Najviše živo drvo Trenutačno je najviše živo drvo Mendocino Tree iz vrste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens) koje se nalazi u državnom rezervatu Montgomery u Ukiahu u američkoj državi California. Drvo i dalje raste. žako. Njegovi listovi narastu do 60 cm. veliki auto za transport. treninzi. 56 minuta i 4 sekunde. Budući da je venera bliža suncu nego zemlja. naj. odvjetnici i parnice. igračke. Rjeđe se uzgaja njen bliski srodnik bilimbi (Averrhoa bilimbi). često se koristi i za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca. U Aziji se koristi na puno više načina. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. Pomoću polarnog flageluma. nova kuća na periferiji grada s velikim dvorištem. no konzumira se i sirova. a elastične kosti leđa savijaju se i imaju elastičnu hrskavicu. zbog haskija ćete ostati i bez prijatelja kažu. vrlo često ima zračno korijenje.. može u sekundi prijeći put 50 puta duži od njegove duljine koja iznosi 0. kandirana ili pripremljena kao žele.014 m što je dužina prosječnog nogometnog igrališta. Karambola za ugasiti žeđ Karambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijeljenim listovima. Indijska ruža nije samo omiljena ukrasna biljka.2 mikrometra. Želudac im automatski izbacuje neodgovarajuću hranu i ne jedu miševe. no brzo uči i crvena amazona. Brkovima procjenjuju udaljenost. izgrižena sjedala u autu. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gašenje žeđi. s ljepljivom smolom na svim dijelovima. orme. Kako papigu naučiti govoriti Ptica ne zna što govori nego samo imitira čovjekov način komuniciranja. Uzgaja se obično kao grm. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati. Najbrži mikrob prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Četveronošci za milijunaše haskiji su psi za milijunaše. naj …. čak i u tropskoj klimi. povodnici. godine iznosila 112. Najveća brbljivica najobičnija je australska tigrica. a procjenjuje se da je staro više od tisuću godina Indijska ruža – cijenjeno i omiljeno drvo Indijska ruža je drvo visine do 20 m. s proporcionalno većim brojem liski. bacil Bdellovibrio bacteriovorus nalik na štapić. njezina je godina kraća od zemljine godine i traje 224.16 «zemljina dana». cjepivo. saonice. To je ekvivalent trkaču koji trči 320 km/h ili plivaču koji u 6 minuta prepliva 32 kilometra. već čudesnu sposobnost izvlačenja iz nevolja zahvaljujući gipkosti. s glatkom korom. ali ćete zato dobiti najboljeg prijatelja za uzvrat – haskija. ogrlice. narezan na ploške.7 dana. a posljednju 1998. Pojest će ga samo ako su jako gladne. utrke. povišena ograda i odšteta susjedima. kuhana. Laboratorij s najviše Nobelovih nagrada čak 11 znanstvenika iz laboratorija Bell u američkom gradu New Jerseyju primilo je Nobelovu nagradu za svoj rad. nimfa. često čujemo. veneri je za to potrebno 243. Budući da je vrlo trajno. B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 . veterinar. . nego je i vrlo traženo njeno crvenkasto drvo. tamnocrvena ara. Stoga dan na veneri traje duže od godine na veneri. Njen sok daje koktelima kiselkastu notu. U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog voćnim salatama ili hladnim predjelima. osiguranje.30 Mačka nema devet života Mačke nemaju devet života. Planet s najdužim danom Dok se zemlja oko svoje osi okrene za 23 sata. Svoju primjenu nalaze i cvjetovi u salatama. Naj. Njegova visina je u rujnu 1998. a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti. Plodovi su žute boje. Prvu nagradu dobili su 1927. izrasline slične biču. spasioci kad se sa psećom zapregom izgubite u divljini…. koji se okreće 100 puta u sekundi. Brbljava papiga winstona Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati.

.

com www.ŠKARE ZA VEZANJE VINOVE LOZE • Jednostavan način rukovanja • Vezanje može obaviti samo jedan radnik • Brzina vezanja povećana za dva do tri puta • Omogućen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena e-mail: info@sjemenarna.com .sjemenarna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful