DEMOKRACIJA, STRANKE I POKRETI

Predavanje 17. XII. 2008.

Slaven Ravli
1

DEMOKRACIJA I DRUGI PORETCI

Churchill: "Democracy is the worst form of government, except for all those other forms that have been tried from time to time." (Iz govora u Donjem domu, 11. studenog 1947) Poeljnost demokracije: 1. individualna sloboda i samorazvoj, 2. ekonomski i drutveni razvoj, 3. uinkovita i odgovorna vlast, 4. mir

TOTALITARIZAM

Faistiki i komunistiki poretci C. Friedrich i Z. Brzezinski, Totalitarna diktatura i autokracija, 1956. Obiljeja: 1. slubena ideologija, 2. jednostranaka drava, 3. monopol nad oruanom silom, 4. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija, 5. sustav policijskog terora, 6. dravna kontrola nad gospodarstvom
3

AUTORITARIZAM

Autoritarni poretci tradicionalne monarhije, vojne diktature, autokracije Obiljeja: 1. nema slubene ideologije, 2. postoji ogranieni pluralizam, 3. vlast se ograniava na guenje politike slobode i suzbijanje opozicije, pa moe biti krajnje represivna teror i tajna policija
4

LINZ I STEPAN TIPOVI POREDAKA

Juan Linz i Alfred Stepan u knjizi Problemi demokratske tranzicije i konsolidacije (1996.) 5 idealnih tipova poredaka: 1. demokratski, 2. autoritarni, 3. totalitarni, 4. posttotalitarni, 5. sultanistiki poredak, prema 4 konstitutivna obiljeja: a) pluralizam, b) ideologija, c) mobilizacija, d) vodstvo
5

DEMOKRACIJA I POLIARHIJA

Dahl: demokracija i poliarhija, obiljeja poliarhije: 1. birani dunosnici, 2. slobodni i poteni izbori, 3. sloboda izraavanja, 4. pristup alternativnim izborima informiranja, 5. autonomija udruenja, 6. sveobuhvatno graansko pravo

MODERNA DEMOKRACIJA

Moderna demokracija kao liberalna predstavnika demokracija Liberalni element: slobode i prava pojedinca, ogranienja vlasti i autonomija civilnog drutva Predstavnitvo: demokracija u velikoj dravi, izbor najboljih upravljaa Demokratski element narodna suverenost; izbori

IZBORI

Koji socijalni faktori utjeu na izbornu odluku? klasa, religija, dob, spol, etnika pripadnost Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) odnos klasnog poloaja pojedinca (radnika ili srednja klasa) i glasovanja za lijeve ili desne stranke Duvergerov zakon - razmjerni sustav potie viestranaje, sustav relativne veine dvostranaje; mehaniki efekti sustav relativne veine mehaniki teti treoj stranci; psiholoki efekti stvara utisak da kandidati manjih stranaka nemaju anse, korisno glasovati za glavne stranke
8

UVJETI DEMOKRACIJE

S. Huntington, Trei val, 1990. demokracije uspostavljene u tri vala demokratizacije od 1828. do danas. Tri temeljna imbenika: demokratsko iskustvo, razina ekonomskog razvoja, povoljne meunarodne okolnosti S. M. Lipset - uvjeti odranja demokracije: 1. trina privreda, 2. razina ekonomskog razvoja (BDP per capita), 3. demokratska politika kultura (demokratske vrijednosti)
9

POLITIKA STRANKA

J. Schumpeter: stranka je grupa iji lanovi ele zajedniki djelovati u nadmetanju za politiku vlast Obiljeja: tenja za obnaanjem vlasti, organizacija, ideologija i predstavljanje interesa

10

TIPOVI STRANAKA

M. Duverger: 1. kadrovske (konzervativne i liberalne) usko birako tijelo, 2. masovne (socijaldemokratske) ope pravo glasa eljezni zakon oligarhije - R. Michels, Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911) masovna socijaldemokratska stranka - Za demokraciju treba organizacija i vodstvo, iz organizacije nastaje aparat, njemu trebaju oni koji ga posluuju i vode, oni nastoje da se uvrste i utjeu na one koji su ih izabrali, mase oboavaju voe i odustaju od svoje politike volje i miljenja.

11

TIPOVI STRANAKA - RAZVOJ

Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka - CDU Klaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka: 1. razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s opim pravom glasa), 2. razdoblje narodnih stranaka (catch-all), 3. razdoblje profesionalnih birakih stranaka profesionalizacija vodstva, gubljenje lanstva, amerikanizacija (komercijalizacija, medijska orijentacija)
12

POJAM I OBILJEJA POKRETA

Oblici kolektivnog djelovanja koji nastaju sa svrhom zastupanja ili osporavanja odreenih promjena u zajednici kojoj pokret pripada, a imaju izvjestan stupanj organizacije i postojanosti izvan institucionaliziranih kanala politike djelatnosti. Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak, pobuna), imaju odreenu razinu planiranog djelovanja radi priznatog drutvenog cilja. Za razliku od interesnih grupa, tee ostvarivanju znaajnih promjena ili ouvanju postojeeg poretka, pa i osvajanju vlasti ili njezinom zadravanju. Za razliku od politikih stranaka, njihovo djelovanje proizlazi iz stavova i aspiracija lanstva, koji djeluju unutar ireg i labavijeg organizacijskog okvira. Meutim, unutar velikih pokreta (radniki pokret, feministiki pokret) esto djeluje vie interesnih grupa i stranaka.

13

FUNKCIONALIZAM - SMELSER

Neil Smelser, Teorija kolektivnog ponaanja, 1963. - 5 tipova kolektivnog ponaanja: 3 oblika socijalne eksplozije i 2 tipa pokreta 1. panika, 2. pomama (masovni hirovi, pomodni valovi, religiozna buenja), 3. izljev neprijateljstva 4. normativno orijentirani pokret ponovna uspostava, zatita, promjena ili stvaranje normi u ime opedrutvenih uvjerenja, rezultat normativna inovacija (novi zakon, obiaj) - pokreti drutvene reforme, opi drutveni pokreti (radniki pokret, mirovni pokret, feminizam), 5. vrijednosno orijentirani pokret ponovna uspostava, zatita, izmjena ili stvaranje vrijednosti u ime opedrutvenih uvjerenja: politike i vjerske revolucije, nacionalistiki pokreti

14

AKCIJSKA PERSPEKTIVA TOURAINE

Alain Touraine, Proizvodnja drutva, 1973; Glas i pogled, 1978 (prev. Sociologija drutvenih pokreta); Povratak aktera, 1984. Zamisao o samoproizvodnji drutva, kako pojedinci i grupe konstruiraju, dekonstruiraju i rekonstruiraju drutvo ideja historiciteta; protiv funkcionalizma i strukturalizma (sustava i struktura), akcijska perspektiva djelovanje subjekta, sukobi aktera za postizanje kontrole nad povijesnou Koncept drutvenog pokreta u sreditu sociologije.
15

POJAM I OBILJEJA POKRETA

Drutveni pokret je "organizirano kolektivno djelovanje putem kojeg se u odreenoj konkretnoj povijesnoj cjelini klasni akter bori za drutveno vodstvo nad historicitetom" Pokret obiljeava dvostruki odnos: 1. prema protivniku protiv koga se bori, 2. prema cilju za koji se bori Otud tri bitna obiljeja: 1. naelo identiteta u ime ega se borba vodi, tko smo "mi", 2. naelo suprotnosti protiv koga se vodi, tko je "drugi", 3. naelo totaliteta na kojem se terenu borba odvija, gdje se borimo

16

RAZVOJ DRUTVA I POKRETI

Tri faze razvoja modernog drutva, svakoj odgovara poseban tip drutvenog pokreta: 1. Trgovako drutvo - graanski pokret za prava i slobode ovjeka osnovni cilj: sloboda 2. Industrijsko drutvo - radniki pokret osnovni cilj: socijalna pravda 3. Postindustrijsko drutvo - novi drutveni pokreti osnovni cilj: samoupravljanje kao pravo na vlastiti nain ivota i kontrola nad svojom drutvenom samodjelatnou
17

PERSPEKTIVA MODERNOSTI GIDDENS

Anthony Giddens, Konzekvencije modernosti, 1990. Promjene su znaajne, ali nisu prijelaz u novi oblik, nego su posljedica razvoja modernosti: od ranih razdoblja do sadanje faze visoke modernosti. Nema posve novih pokreta, svi pokreti obiljeavaju cijelo razdoblje modernosti, povezani su s nekim od njezinih bitnih elemenata institucionalnih dimenzija modernosti
18

DIMENZIJE MODERNOSTI

4 institucionalne dimenzije modernosti: 1. kapitalizam: sustav robne proizvodnje zasnovan na odnosu vlasnika kapitala i najamnih radnikanevlasnika 2. industrijalizam: strojno zasnovana proizvodnja materijalnih dobara upotrebom neorganskih izvora 3. nadzor: kontrola nad informacijama i drutveno nadgledanje i praenje stanovnitva (domena drave) 4. vojna mo: kontrola nad sredstvima nasilja (domena drave: razvoj vojne tehnologije, industrijalizacija rata)
19

DRUTVENI POKRETI

4 tipa drutvenih pokreta: 1. radniki pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma, kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u dravi preko stranaka, duga povijest 2. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora: povezani s dimenzijom nadzora, ranije povezani s radnikim pokretima, u novije doba se odvajaju i vode svoje kampanje, od poetka modernosti 3. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moi i nasilja, 1. svj. rat, od 1950-ih vaniji 4. ekoloki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije, ve u 19. st., potkraj 20. st. vaniji

20

NOVI DRUTVENI POKRETI

Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog drutva, koje ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje, jer se temelji na znanju (drutvo znanja), informacijama i komunikaciji (informacijsko drutvo, umreeno drutvo) Razvoj tehnologije i njezine primjene, politike rasta i imperijalne moi nakon Drugog svjetskog rata stvaraju nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust, industrijsko zagaenje, kulturno uniformiranje, unitenje okolia, svjetska dominacija
21