EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA 4. listopada 2010.

PRVI ODJEL Zahtjev br. 11228/10 Ivica KRNJAK protiv Hrvatske podnesen dana 1. veljače 2010.

IZLAGANJE ČINJENICA

ČINJENICE
Podnositelj zahtjeva, g. Ivica Krnjak, hrvatski je državljanin rođen 1942. godine i živi u Kozjaku, Hrvatska. Pred Sudom ga zastupa g. D. Rešetar, odvjetnik iz Osijeka. A. Okolnosti predmeta Činjenično stanje predmeta, kako ga je naveo podnositelj zahtjeva, može se sažeti kako slijedi. Dana 16. travnja 2007. podignuta je optužnica protiv podnositelja zahtjeva i šest drugih okrivljenika pred Županijskim sudom u Osijeku za kazneno djelo ratnih zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. hrvatskog Kaznenog zakona. Dana 29. svibnja 2007. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske prenio je nadležnost na Županijski sud u Zagrebu i postupak je nastavljen pred tim sudom. U to je vrijeme podnositelj zahtjeva živio u Osijeku, gradu oko 280 kilometara udaljenom od Zagreba. Dana 17. travnja 2009. godine branitelj podnositelja zahtjeva obavijestio je raspravni sud da podnositelj zahtjeva neće moći pristupiti na ročište

2

KRNJAK protiv HRVATSKE – ČINJENICE PREDMETA I PITANJA

zakazano za 20. travnja 2009. godine jer je tog dana trebao biti hospitaliziran u Osijeku. Raspravno vijeće na ročištu od 20. travnja 2009. godine bilo je sastavljeno od sudaca Ž.H., kao predsjednika vijeća i R.T.A., S.B.B i M.K., kao članova vijeća. Na početku ročišta predsjednik vijeća telefonirao je bolnici u Osijeku i saznao da podnositelj zahtjeva nije toga dana bio primljen u tu bolnicu. Raspravno vijeće je zatražilo od izvanraspravnog vijeća da podnositelju zahtjeva odredi pritvor. Izvanraspravno vijeće bilo je sastavljeno od sudaca R.T.A., kao predsjednika vijeća i S.P.L. i L.S., kao članova vijeća. Izvanraspravno vijeće je prihvatilo taj zahtjev i podnositelju zahtjeva odredilo pritvor na temelju članka 102., stavka 1., točke 1. Zakona o kaznenom postupku. Relevantni dio rješenja glasi kako slijedi:
„Zamjenica ŽDO u Zagrebu navela je da je … evidentno da [II optuženik] opstrura ovaj postupak … kada je rasprava započela ispočetka jer je … otkazao punomoć svome branitelju. … optuženiku, kojemu je dan rok da da riješi svoje zdravstvene probleme isti očito tako nije postupio. Posebno ističe da ova dijagnostička pretraga koja se spominje da bi II optuženik trebao obaviti nije prijeko potrebna…. Zamjenik ŽDO u Zagrebu … je dodao da se već dulje vremena iz ponašanja II optuženika može zaključiti da isti opstruira okončanje ovog postupka… tj, evidentno je da isti izbjegava dolazak na rasprave… Branitelj II optuženika … protivi se određivanju pritvora nalazeći da za sada nema dovoljno pokazatelja da bi II optuženik izbjegao dolazak na glavnu … Upravo je u ovom trenutku dobio SMS poruku od osječkog branitelja optuženika, … koji najavljuje novu liječničku dokumentaciju koju šalje putem telefaxa, a koja bi dala novo svijetlo svim ovim današnjim događanjima. … Uvidom u zapisnik od 20. travnja 2009. godine, vidljivo je da II optuženik, iako uredno pozvan nije pristupio na glavnu raspravu, a njegov branitelj, … je podneskom od 17. travnja 2009. godine naveo da je II optuženiku određena hospitalizacija u KB Osijek, zbog čega neće biti u stanju pristupiti na glavnu raspravu, uz koji podnesak je priložio i medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo da je II optuženik naručen za hospitalizaciju 20. svibnja 2009. godine. Predsjednik vijeća je dana 20. travnja 2009. … utvrdio da do današnjeg dana II optuženik nije zaprimljen u KB Osijek. Iako, iz dokumentacije priložene spisu proizlazi da II optuženik ima zdravstvanih problema, očito je da ih isti zlouporabljuje, a što je činio i ranije u nekoliko navrata, zbog čega mu je već bio određen disciplinski pritvor rješenjem ovog suda pd 24. studenog 2008. godine… Ovakvo ponašanje II optuženika u postupku koji se vodi, zbog eškog kaznenog djela i prijeti mu zatvorska kazna, ukazuje da izbjegava sudjelovanje u postupku i tako dovršenje ovog kaznenog postupka…

Dana 21. travnja 2009. godine u 10.45 sati podnositelj zahtjeva uhićen je u Bolnici u Osijeku i pritvoren. Podnositelj zahtjeva je uložio žalbu, prigovorivši tom pritvoru te također činjenici da je predsjednik vijeća koje je naložilo njegov pritvor bio član raspravnog vijeća koje je zatražilo da se protiv njega odredi mjera pritvora. Vrhovni sud je dana 29. travnja 2009. godine odbio žalbu podnositelja zahtjeva. Relevantni dio rješenja glasi kako slijedi:

KRNJAK protiv HRVATSKE – ČINJENICE PREDMETA I PITANJA

3

„… Naime, optuženi Ivica Krnjak je bio svjestan svoje obveze sudjelovanja u ovom kaznenom predmetu, a tijekom postupka je protiv njega već bio određen disciplinski pritvor radi osiguranja njegove nazočnosti na glavnoj raspravi. Usprkos tome, isti izostaje s glavne rasprave zakazane dana 20. travnja 2009. godine s opravdanjem da je naručen za hospitalizaciju tog dana, a iz ambulantnog lista … vidljivo je da je naručen u 8,30 sati tog dana radi operativnog zahvata. Predsjednik vijeća je telefonskim putem prije glavne rasprave provjerio navode branitelja optuženika i preko prijemnog ureda KB O. utvrdio da optuženik tog dana nije zaprimljen u bolnicu. Kod takvog stanja stvari, sud je pravilno zaključio da se optuženik krije te je bilo nužno protiv optuženika odrediti pritvor kao krajnju, ali jedinu efikasnu mjeru osiguranja njegove nazočnosti u ovom postupku. Tim više što je naknadnim medicinskim vještačenjem utvrđeno … da zdravstveno stanje optuženika ne indicira niti interventno niti operacijsko liječenje, što onda dodatno potvrđuje zaključak da se optuženik krije sa ciljem izbjegavanja sudjelovanja u ovom postupku. U odnosu na žalbene navode da je u sastavu izvanraspravnog vijeća koje je donijelo pobijano rješenje sudjelovala sutkinja koja je članica raspravnog vijeća, … valja istaknuti da … pritvor, … može produljiti i raspravno vijeće za trajanja glavne rasprave, tada nema zakonske zapreke da član raspravnog vijeća sudjeluje u donošenju odluke o pritvoru i kao član izvanraspravnog vijeća. Žalba dalje ističe da je optuženik uistinu tog dana zaprimljen u bolnicu u Osijeku, a da sud to nije mogao utvrditi radi administrativne sporosti službi u bolnici. Međutim, u spisu ne postoji niti jedan pouzdan podatak, osim tvrdnji samog optuženika u žalbi, koji bi potkrijepio da je isti doista dana 20. travnja 2009. godine u 8,30 bio zaprimljen u bolnicu kao što je trebao biti u skladu s dokumentacijom u spisu. Jedini podatak u tom pravcu je okolnost da je isti uhićen tek idući dan u KB O. u 10,45 (list 9739 spisa), pri čemu je posebno indikativno da njegovo zdravstveno stanje uopće nije ukazivalo na nužnost i hitnost operacije, kao što je naknadno utvrdio vještak…

Podnositelj zahtjeva je podnio ustavnu tužbu protiv rješenja Županijskog suda i Vrhovnog suda. Dana 7. svibnja 2009. godine Županijski sud u Zagrebu proglasio je podnositelja zahtjeva krivim za djela za koja je optužen i osudio ga na kaznu zatvora. Naložio je njegov daljnji pritvor do pravomoćnosti presude. Dana 8. srpnja 2009. godine Ustavni sud je utvrdio da je ustavna tužba podnositelja zahtjeva nedopuštena s osnova što pobijana rješenja više nisu bile na snazi, jer je u međuvremenu dana 7. svibnja 2009. godine bilo doneseno novo rješenje o njegovom pritvoru. B. Mjerodavno domaće pravo Članak 62., stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Narodne novine br. 29/2002) glasi: “(1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo).“

4

KRNJAK protiv HRVATSKE – ČINJENICE PREDMETA I PITANJA

Mjerodavne odredbe Zakona o kaznenom postupku ( Narode novine br. 110/1997, 27/1998, 58/1999, 112/1999, 58/2002, 62/2003, 178/2004 and 115/2006) glase kako slijedi:
8. Općenite odredbe o pritvoru Članak 101. (1) Pritvor može biti određen samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom. (2) Čim prestanu razlozi zbog kojih je pritvor određen, pritvor se mora ukinuti i pritvorenika pustiti na slobodu. (3) Pri odlučivanju o pritvoru, posebno o njegovu trajanju, vodit će se računa o razmjeru između težine počinjenoga kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja pritvora. (4) Sudbena tijela pred kojima se vodi postupak postupat će u predmetima u kojima je određen pritvor posebno žurno, te po službenoj dužnosti paziti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za pritvor i u tom slučaju ga odmah ukinuti. 9. Osnove za određivanje pritvora Članak 102. (1) Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo, pritvor se protiv te osobe može odrediti: 1) ako postoje okolnosti koje upućuju na opasnost da će pobjeći... 2) ako postoji osnovana sumnja da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, sudionike ili prikrivače, 3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo ili da će počiniti kazneno djelo kojim prijeti, ...”

PRIGOVORI
Podnositelj zahtjeva prigovara na temelju članka 5. Konvencije da su razlozi za određivanje njegovoga pritvora u razdoblju između 20. travnja i 7. svibnja 2009. godine bili arbitrarni i da u postupku koji se tiče zakonitosti njegovoga pritvora nisu poštovana jamstva iz toga članka, jer je Ustavni sud odbacio njegovu ustavnu tužbu . Također prigovara da sud koji je odlučivao o njegovom pritvoru nije bio nepristran jer je sudac koji je predsjedao vijećem koje je naložilo njegov pritvor bio član raspravnog vijeća koje je zatražilo da protiv njega bude određena mjera pritvora. Poziva se i na članke 1. i 14. Konvencije bez da je potkrijepio te prigovore.

KRNJAK protiv HRVATSKE – ČINJENICE PREDMETA I PITANJA

5

PITANJA UPUĆENA STRANKAMA 1. Jesu li razlozi na koje su se pozvali domaći sudovi pri određivanju pritvora podnositelju zahtjeva u razdoblju od 20. travnja do 7. svibnja 2009. godine bili relevantni i dostatni, kako se to traži u članku 5., stavku 3. Konvencije? 2. Je li postupak kojim je podnositelj zahtjeva nastojao pobijati zakonitost svog pritvora bio u skladu s člankom 5., stavkom 4. Konvencije, osobito glede prava podnositelja zahtjeva na pokretanje sudskog postupka (vidi predmet Peša v. Croatia, br. 40523/08, stavci 122.-126., 8. travanj 2010.) s obzirom na odluku Ustavnog suda da ne ispita osnovanost prigovora podnositelja zahtjeva iz razloga što je u međuvremenu bila donesena nova odluka kojom je produljen pritvor podnositelja zahtjeva?