P. 1
Zagreb Kao Kulturni Proizvod

Zagreb Kao Kulturni Proizvod

4.0

|Views: 206|Likes:
Published by redakcija8225

Zagreb Kao Kulturni Proizvod

Zagreb Kao Kulturni Proizvod

More info:

Published by: redakcija8225 on Feb 25, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
See more
See less

09/20/2014

Zagreb kao kulturni proizvod

Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu
Institut za međunarodne odnose – IMO, Zagreb
Razvojna strategija grada Zagreba 2011.-2013. – Zagreb plan Društvene djelatnosti
Naručitelj: Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Studeni,2012.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

„Svi Hrvati koji su išta napravili vani, napravili su to uz pomoć ljudi vani, ne uz pomoć domaćih. I jasno mi je kad kažu 'malo smo tržište, ne isplati se izdavati albume na engleskom', ali potpuno gube iz vida činjenicu da je svijet ogromno tržište i da je dostupniji nego ikad. Ima fantastičnih talenata i odličnih bendova koji pjevaju na engleskom, a koje nitko neće pogurati van jer jednostavno ne vide da će jedan kvalitetan mladi bend koji pošalju u svijet zaraditi puno više novaca nego nekakav nacionalistički nastrojen izvođač u malenoj Hrvatskoj“. -Stjepan Krznarić

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

Oznaka dokumenta
Nacrt

Distribucija
Ograničena – članovi projektnog tima, Grad Zagreb - Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

Povijest dokumenta
Rev. 1.0 Datum studeni 2012. Promjene Autori Daniela Angelina Jelinčić, Ana Žuvela, Mario Polić

Hvala Vladimiru, Petri, Žani, Krešimiru i Ljubici kao i Chillout Hostelu Zagreb, Omladinskom hostel u Zagreb, Ravnice Youth Hostelu, Hostelu Shappy, Fulir Hostelu Zagreb, Hotelu Antunović, Turističkoj zajednici grada Zagreba, Turističkom informativnom centru i Zračnoj luci Zagreb Bez njih, ovaj bi Akcijski plan bilo puno teže realizirati

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

SADRŽAJ

1.

Uvod 1.1. Ishodišni pojmovi 1.2. Obuhvat kulturnih/kreativnih industrija 1.3. Uloga kulturnih/kreativnih industrija u razvoju grada 1.4. Pravni okvir i postojeći poticaji za kulturne/kreativne industrije 1.5. Opis EU politika vezanih uz kulturne/kreativne industrije 1.6. Tipologija modela razvoja gradova na temelju kulturnih/kreativnih industrija

5 7 9 10 11 13 16 16 18 20 20 22 29 31 45

2.

Pregled razvoja kulturnih/kreativnih industrija 2.1. Ocjena potencijala pojedinih kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba 2.2. Okvirna procjena tržišta za kulturne/kreativne industrije 2.2.1. Procjena domaćeg tržišta 2.2.2. Procjena inozemnog tržišta 2.3. SWOT analiza kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba

3. 4.

Prijedlog akcijskog plana poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija 2013.-2015. Prilog – primjeri hrvatske i europske prakse

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

7

1. Uvod U studenom 2010. Institut za međunarodne odnose na zahtjev naručitelja Grada Zagreba, Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, izradio je studiju Zagreb kao kulturni proizvod koja se fokusirala na istraživanje kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba i to na dvije razine: s potencijalom gospodarskog razvoja grada odnosno s potencijalom kreiranja prepoznatljivosti grada. Tako i Razvojna strategija grada Zagreba 2011.-2013.,popularno nazvana ZagrebPlan koju je Gradska

skupština donijela 26.4.2012.prepoznaje značaj kulturnih/kreativnih industrija koje one mogu imati u cjelovitom razvoju grada pa mjerom C1.P2-M3 utvrđuje izradu Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada određen je kao sudionik u provedbi te mjere.
Studija Zagreb kao kulturni proizvod naglašava mogućnosti promjene shvaćanja uloge kulture koja je dosad uglavnom bila „statična proračunska stavka i 'nadogradnja' kvalitete života građana“ (Jelinčić i Žuvela 2010: 5), a poticanjem razvoj kulturnih/kreativnih industrija „pretvara se u dinamičan razvojni element povezan s ostalim sektorima, kao što su to npr. poduzetništvo, industrije i turizam“ (ibid.). Fokus istraživanja bio je na 9 djelatnosti koje uključuju arhitekturu, dizajn, film, glazbu, izvedbene umjetnosti (kazalište i ples), likovne umjetnosti, nakladništvo, obrte i oglašavanje. Ciljevi te Studije podijeljeni su u kratkoročne i dugoročne. Prvi podrazumijevaju definiranje suvremenih ključnih elemenata kulturne identifikacije Zagreba koji mogu utjecati na njegovu međunarodnu prepoznatljivost odnosno poslužiti kao ključna točka za turističku privlačnost i prodaju te kompetitivnu prednost na turističkom tržištu (brendiranje) kao i pružanje drugačije percepcije o ulozi i definiciji sektora kulturnih/kreativnih industrija. Drugi se odnose na postavljanje temelja kulturnog planiranja u Zagrebu te strateškog postavljanja javne uprave prema sektoru kulturnih/kreativnih industrija; uspostavljanja seta kriterija ("identitetski indeks") za identitetski sustav grada Zagreba; te uključivanja kulturnih/kreativnih industrija u cjelokupni kulturni sektor Zagreba. Rezultati studije pokazali su značajan potencijal kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu, od ljudskih resursa do financijskih sredstava, no da je za ostvarivanje spomenutih ciljeva potreban sustavan rad i to prvenstveno u smislu kulturnog planiranja u Zagrebu te strateškog postavljanja javne uprave prema sektoru kulturnih/kreativnih industrija. Tu se ne radi isključivo o kulturnoj politici, već i drugim segmentima javnih politika (gospodarstvo, poduzetništvo, industrija, obrazovanje, turizam, urbanizam) koje moraju imati zajedničku razvojnu viziju. Budući da je Studija pokazala kako nema javnih ulaganja u sustavnu proizvodnju suvremenih (lokalnih) kulturnih proizvoda, kao ni u promociju i „izvoz“ postojećih kulturnih proizvoda, to će se, između ostalog, definirati ovim Akcijskim planom. Bitno je naglasiti, što je već istaknuto i u spomenutoj Studiji, kako javna podrška ne znači i uključivanje kulturnih/kreativnih industrija u sadašnje postavke kulturne politike i načine upravljanja u kulturi (u smislu da postanu dodatno proračunsko opterećenje) već jasno određenje javnog značaja kulturnih/kreativnih industrija za razvoj lokalnog kulturnog te socio-ekonomskog kapitala. Kulturna politika trebala bi odgovoriti na nove trendove u kulturnom stvaralaštvu te se adaptirati novonastaloj situaciji u području kulture. Zagreb posjeduje značajnu kompetitivnu prednost u stvaranju kulturnih proizvoda od strane kulturnih/kreativnih industrija samom činjenicom da je najveća koncentracija kulturnih i kreativnih resursa upravo u Zagrebu. Iako je naglašeno kako je za
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

8

uspješno ostvarenje spomenutih ciljeva potreban holistički pristup, dakle suradnja više javnih politika, nužno je da kulturna politika, obzirom na osjetljivost kulture na tržišne uvjete, bude ta koja će koordinirati pozicioniranje javnih politika naspram kulturnih proizvoda. Nije svaki kulturni sektor pogodan za aktivnosti uobičajene za tržišno okruženje niti je nužno da djeluje u tržišnim uvjetima. Stoga je kulturna politika ta koja može limitirati utjecaj tržišta na kulturu, ali istovremeno i otvoriti nove mogućnosti koje se kulturnom stvaralaštvu nude u suvremenom globalnom okruženju. Tako ona može djelovati kao pomoć zbog tržišnog neuspjeha (eng. market failure) kulture, a istovremeno i kao poticaj onim kulturnim djelatnostima koje nailaze na plodno tržišno tlo. Svjesni problema pozicioniranja javne uprave naspram kulturnih/kreativnih industrija, donositelji odluka su naručivanjem ovog Akcijskog plana napravili prvi korak u njihovom rješavanju. No, Studija je detektirala i prilično nerazumijevanje pa čak i djelomičan otpor same struke prema razvoju kulturnih/kreativnih industrija, ovisno o kulturnom/kreativnom sektoru. Ciljevi ovog Akcijskog plana prvenstveno su usmjereni na onaj dio problema koji se odnosi na javnu upravu, a oni su sljedeći: • omogućiti cjeloviti pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu i ostvarenje ciljeva utvrđenih u Studiji (razrada i konkretizacija svih sastavnica i elemenata tih aktivnosti); osigurati nositelju akcijskog plana, ali i drugima, praćenje i upravljanje provedbom te stvoriti osnovu za vrednovanje rezultata i učinaka; omogućiti usklađivanje provedbe smjernica i ciljeva u Studiji s drugim razvojnim i strateškim programima Zagreba; pospješiti korištenje financijskih sredstava iz gradskog proračuna, ali i učinkovito korištenje sredstava iz drugih izvora, fondova EU, drugih međunarodnih i domaćih izvora; doprinijeti tome da dionici razvoja kulturnih/kreativnih industrija bolje razumiju, prihvate i opredijele se za sudjelovanje u provedbi ciljeva utvrđenih u Studiji.

Dio Akcijskog plana bit će usmjeren i na rješavanje problema koji muče i same kreatore, a koji su djelomično i uzrok nerazumijevanja i otpora struke u ovom području. Javne politike na taj način u cijelosti mogu ispuniti svoj konačni cilj: razvoj grada temeljen na kulturnim/kreativnim industrijama. Plan je, dakle, ključno sredstvo za operacionalizaciju i provedbu smjernica i ciljeva utvrđenih u Studiji jer osigurava cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti i potrebnih pokazatelja. Uvođenje mjera poticanja kulturnih/kreativnih industrija u javne politike Grada Zagreba prvenstveno će omogućiti sustavan razvoj ovog sektora omogućujući mu lakšu suradnju s industrijom, poduzetništvom, turizmom, obrazovanjem i urbanim razvojem. Stvaranje sustava profilirat će suvremene proizvode kulturnih/kreativnih industrija što je preduvjet postizanja međunarodne prepoznatljivosti grada. Uspješno kulturno brendiranje može povećati proizvodnju u području kulturnih/kreativnih industrija, a posredno potaći i na prihodovanje od kulturnog turizma. To znači i povećanu zaradu u sferi porezne politike, poticanje poduzetništva u kulturi, kao i otvaranje novih radnih mjesta istovremeno smanjujući potrošnju javnog kulturnog proračuna. Također, olakšat će urbanu kulturnu identifikaciju u globalnom okruženju odnosno okruženju Europske unije što

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

9

doprinosi očuvanju kulturne raznolikosti. Općenito, to znači i privlačniju urbanu opremu odnosno urbane intervencije čime grad postaje privlačniji vlastitim građanima. 1.1.Ishodišni pojmovi Kao početnu točku ovaj Akcijski plan zahtijeva razlikovanje ishodišnih pojmova kojima barata: kulturne industrije odnosno kreativne industrije. Također, budući da je osnova za rad u tim područjima kreativnost, a često i inovativnost, definiramo i te pojmove te sve ostale koji su uz njih vezani: kulturna ekonomija, kreativna ekonomija, kulturni proizvod, kreativna klasa i kreativni grad. Kreativnost podrazumijeva formuliranje novih ideja te primjenu tih ideja na proizvodnju originalnih umjetničkih djela i kulturnih proizvoda, funkcionalnih kreacija, znanstvenih invencija i tehnoloških inovacija. Značajan je njen ekonomski aspekt jer doprinosi poduzetništvu, unapređuje inovacije, povećava produktivnost i promovira gospodarski rast. Iako se često čini da je inovativnost sinonim za kreativnost, postoji razlika. Prema Oslo manual, ona podrazumijeva implementaciju novog, značajno poboljšanog proizvoda (robe ili usluge) ili procesa, nove marketinške metode ili nove organizacijske metode u poslovnoj praksi, nove organizacije rada ili vanjskih odnosa (OECD i Eurostat 2005: 146). Kreativnost može postojati bez inovacije, ali nema inovacije bez kreativnosti. Općenito, kreativnost se percipira kao preduvjet za inovaciju. Oba ova pojma u srži su poslovanja kulturnih/kreativnih industrija. Kulturne industrije temelje se na djelatnostima kojima se kulturne vrijednosti (npr. glazba, film) masovno reproduciraju i time ostvaruju propagandne učinke (Adorno 2006). Kombiniraju kreaciju, proizvodnju i komercijalizaciju sadržaja koji je po prirodi neopipljiv, a pripada području kulture. Sadržaj se obično štiti autorskim pravima i može se oblikovati kao proizvod ili usluga (UNESCO 2006). Kreativne industrije podrazumijevaju širi rang aktivnosti koji uključuje kulturne industrije, a temelji se na znanju i vještinama, kapacitetu pretvaranja znanja u nova znanja i ideje koje utječu na inovativnost i konkretnu primjenu (npr. putem novih tehnologija). Tako se one definiraju kao one industrije čije porijeklo ima utemeljenje u individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu, a imaju potencijal za stvaranje profita i otvaranje novih radnih mjesta kroz stvaranje i korištenje intelektualnog vlasništva (Creative Industries Mapping Document 2001). Kao osnovnu razlikovnu notu između pojmova kulturnih industrija i kreativnih industrija mogli bismo promatrati upravo kreativnost u proizvodnji samog proizvoda/usluge. Kreativne industrije definiramo kao one koje se fokusiraju isključivo na individualnu kreativnost u stvaranju ideje (kulturnog sadržaja) za proizvod/uslugu (npr. skladatelj, slikar ili dizajner), a kulturne industrije kao one koje se fokusiraju manje na kreativnost, a više na reprodukciju kulturnih proizvoda/usluga (npr. diskografija, kinematografija, proizvodnja na temelju kreativne ideje) (Jelinčić i Žuvela 2010: 9). Studija Zagreb kao kulturni proizvod, kao što je već spomenuto, istraživala je 9 djelatnosti kulturnih/kreativnih industrija: arhitekturu, dizajn, film, glazbu, izvedbene umjetnosti (kazalište i ples), likovne umjetnosti, nakladništvo, obrte i oglašavanje. Prema prethodnim definicijama, tako npr. kreativne industrije podrazumijevaju arhitekturu, dizajn, film, glazbu, izvedbene umjetnosti, likovne umjetnosti, književnost, a kulturnima smatramo diskografiju, kinematografiju, nakladništvo, obrte, oglašavanje. Vidljivo je kako neke od industrija imaju dvojnu ulogu te kako je razgraničenje
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

10

između kategorija prilično komplicirano: naime, književnost je svakako kreativna industrija budući da se temelji na kreativnoj ideji, dok je nakladništvo kulturna budući da se odnosi na reprodukciju književne ideje; na isti način je skladatelj pripadnik kreativne klase, dok diskografija preuzima masovnu reprodukciju skladateljevog kulturnog proizvoda pa je svrstavamo u kulturnu industriju. Teškoća u kategoriziranju ima i u arhitekturi, obrtima, oglašavanju npr. jer je potrebno razlučiti autora kreativne ideje od njenog provoditelja pa se o tom može govoriti samo od slučaja do slučaja. Iako smatramo da je potrebno razviti osjećaj za razgraničenje pojedinih vrsta industrija, zbog jednostavnosti ćemo, za potrebe ovog Akcijskog plana navedene djelatnosti nazivati skupnim terminom: kulturne/kreativne industrije. Kulturne/kreativne industrije pripadaju kulturnoj odnosno kreativnoj ekonomiji. Kulturnu ekonomiju opisujemo kao skupinu sektora koji proizvode robu i usluge koji imaju visoko subjektivno značenje odnosno simboličku vrijednost za potrošača, uspoređujući s njihovom uporabnom vrijednošću (Scott 2004: 3). Teško je, međutim razlučiti onu ekonomiju koja rezultira isključivo kulturnim proizvodima od one koja proizvodi isključivo uporabne predmete. Tako kulturna ekonomija predstavlja raznolikost proizvodnih i uslužnih aktivnosti, a one podrazumijevaju „proizvode i usluge koji služe za zabavu, komunikaciju, osobni rast, ukrašavanje, društveni položaj i sl. te postoje u svojim 'čistim' oblicima, predstavljeni kroz film ili glazbu ili u kombinaciji s uporabnim funkcijama, predstavljeni pomoću namještaja ili odjeće“ (Scott 2001: 12). Kreativnu ekonomiju John Howkins definira kao 'transakcije kreativnim proizvodima' pri čemu se vrijednost kreativnih proizvoda umnožava brojem transakcija. Ova definicija podrazumijeva različite vrste kreativnosti pa tako uključuje i znanost budući da znanstveni proizvodi podliježu patentnoj zaštiti. Prema Howkinsu, četiri sektora predstavljaju kulturnu ekonomiju: autorska prava, patenti, zaštitni znakovi i industrija dizajna. Tako su, prema Howkinsu, ključne kreativne industrije sljedeće: 1) istraživanje i razvoj, 2) nakladništvo, 3) softver, 4) TV i radio, 5) dizajn, 6) glazba, 7) film, 8) igračke i igre, 9) oglašavanje, 10) arhitektura, 11) izvedbene umjetnosti, 12) obrti, 13) video igrice, 14) moda, 15) umjetnost (Howkins, 2002: 116). Nadalje, potrebno je definirati pojam kulturnog proizvoda. Pod tim pojmom podrazumijevamo proizvod koji utjelovljuje ili prenosi kulturni izraz bez obzira na komercijalnu vrijednost koju posjeduje. Često ipak, kulturni proizvodi prenose takav kulturni izraz koji je zanimljiv za tržište pa se kreiraju, distribuiraju i koriste od strane publike u tržišnim uvjetima. Odnosi se na tvorevine proizašle iz djelatnosti kulturnih/kreativnih industrija poput knjiga, snimljenih nosača zvuka, filmova, izgrađenih objekata, vizualnih oblikovanja itd. Pojam kulturnog proizvoda precizno ukazuje na kontrastne karakteristike koje tvorevine kreativnih industrija čine polemičnim: s jedne strane možemo ih definirati kao izraze kulturnih vrijednosti društva iz kojeg nastaju, dok se s druge strane mogu interpretirati kao ekonomska dobra koja su stvorena, distribuirana i konzumirana prema tržišnim pravilima i uvjetima. Upravo zbog ovih karakteristika, kulturni proizvodi imaju veliku moć utjecaja na estetska i ideološka oblikovanja društva (društvenih zajednica) kao i na društvenu ekonomiju (Jelinčić i Žuvela 2010:10). Jednostavnim rječnikom, nosač zvuka na kojem je snimljena melodija argentinskog tanga, izraz je kulturnih vrijednosti Argentine i nosi simboličku vrijednost kojom lako povezujemo prepoznatljiv zvuk s geografskim područjem koje on predstavlja; s druge strane, on je predmet četverokutnog oblika koji nosi cijenu i predstavlja robu koja je na prodaju čime se interpretira kao ekonomsko dobro.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

11

Kulturne/kreativne industrije, tako, barataju kulturnim proizvodima kao svojim osnovnim jedinicama prodaje koje istovremeno nose i simboličku vrijednost. Podskupina takvih proizvoda su i tzv. kulturne usluge. Taj pojam s jedne strane označava uslugu kojom se korisnicima pruža nematerijalna dobrobit kroz duhovno obogaćivanje, kognitivni razvoj, razmišljanje, rekreaciju i estetska iskustva. U tom smislu, kulturna se usluga odnosi uglavnom na prezentacijske vidove umjetnosti kojima se kroz kazališnu ili plesnu predstavu, koncert ili javnu izvedbu poezije npr. pruža duhovno zadovoljstvo. S druge strane, taj pojam označava poslovne usluge koje pružaju djelatnici pojedinih kulturnih/kreativnih industrija kao npr. arhitekti, dizajneri, oglašivači (Jelinčić i Žuvela 2010:10). Vidljivo je, prema tome, da i usluga može biti proizvod koji ponovno nosi ekonomsku, ali i kulturnu, simboličku vrijednost (npr. talijanski ili skandinavski dizajn). Kulturni proizvodi rezultat su rada tzv. kreativne klase. Taj pojam u literaturu uvodi Richard Florida podrazumijevajući ljude koji kroz vlastitu kreativnost proizvodima daju ekonomsku vrijednost. Sastoji se od dvije komponente, tzv. super kreativne jezgre i kreativnih profesionalaca. Prva komponenta podrazumijeva znanstvenike i inženjere (uključujući razvoj softvera), sveučilišne profesore, pjesnike i pisce, umjetnike, zabavljače, glumce, filmske redatelje, dizajnere i arhitekte, publiciste, urednike, istraživače, analitičare i ostale kreatore javnog mnijenja. Druga pak uključuje ljude koji rade u širokom krugu industrija znanja kao što su npr. sektor visoke tehnologije, financijske usluge, pravne i zdravstvene profesije te poslovno upravljanje (kao npr. liječnici, odvjetnici, menadžeri, tehničari i ostali koji primjenjuju složena znanja) (Florida 2002: 68-69). Svoju izravnu primjenu kulturna/kreativna ekonomija ima i u razvoju tzv. kreativnog grada. Taj termin podrazumijeva urbane komplekse u kojem kulturne aktivnosti različite vrste čine integralnu komponentu ekonomskog i društvenog funkcioniranja grada. Temeljeni su na snažnoj društvenoj i kulturnoj infrastrukturi, imaju visoku koncentraciju kreativnog zapošljavanja i atraktivni su za ulaganja. Termin je prvi put u literaturu uveo Charles Landry koji ih definira kao ekosustave u kojima kulturne i simboličke vrijednosti djeluju kao katalizatori pogodujući općem razvoju (Landry 2000). Doprinos kulturnog sektora gospodarskoj vitalnosti gradova mjeri se kroz izravan doprinos (prihodi, zaposlenje, dodana vrijednost), neizravan doprinos (turistička potrošnja) i izvedeni doprinos (privlačenje ulaganja u druge industrije, grad kao stimulirajuća okolina za zaposlenike). Koncept kreativnog grada je sveobuhvatan, a naglašava ulogu inovativnih visoko-tehnoloških tvrtki; proizvodnju kulturnih proizvoda i usluga; mreže za razmjenu informacija i znanja (između pojedinaca, tvrtki i javnog sektora); kreativne klastere; veze između poslovnog i obrazovnog sektora (npr. između sveučilišta i istraživačkih instituta s istraživanjem i razvojem te poduzetništvom); kvalitetu javnih prostora; mogućnosti za rekreaciju, zabavu i vlastiti razvoj što pogoduje individualnoj kreativnosti; dobru prometnu infrastrukturu; opću društvenu koheziju (mehanizme participacije i veće uključenosti korisnika/građana) (Landry et al, prema Creative Metropoles 2005: 11).

1.2.Obuhvat kulturnih/kreativnih industrija Pitanje obuhvata kulturnih/kreativnih industrija detaljno je objašnjeno u studiji Zagreb kao kulturni proizvod u kojoj smo se odlučili na sužavanje širokog poimanja ovih djelatnosti na sljedeće: arhitekturu, dizajn, film, glazbu, izvedbene umjetnosti (kazalište i ples), likovne umjetnosti, nakladništvo, obrte i oglašavanje. Modele obuhvata kulturnih/kreativnih industrija najjasnije je izradio britanski Department for Culture, Media and Sport (DCMS), no oni su vrlo široki i često
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

12

uključuju logične, ali, prema našoj procjeni za naše prilike ponekad i suviše sveobuhvatne djelatnosti kao što su npr. softver, video i kompjutorske igre pa čak i sport, čime se teži razvoj prema intelektualnim djelatnostima, ali sve manje vezanima uz kulturu. Drugi pak modeli često uključuju i kulturnu baštinu u pojam kulturnih/kreativnih industrija što se također čini logičnim (suvremeno predstavljanje povijesti moguće je također masovno reproducirati kao npr. motive na uporabnim predmetima), no u skladu s našom tradicijom kulturne politike, za potrebe ovog akcijskog plana kulturnu baštinu nećemo zanemariti, ali ćemo je tretirati kroz djelatnosti ostalih kulturnih/kreativnih industrija, a svakako uzimamo u obzir i njene potencijale u razvoju kulturnog turizma. Također u skladu s našom tradicijom, želimo razjasniti kako su u nas izvedbene i likovne umjetnosti prepoznate od strane kulturnih politika, ali ne kao kulturne industrije već kao umjetnost. Stoga je i veliki dio problema detektiranih u studiji Zagreb kao kulturni proizvod od strane struke izazvao negodovanje i otpor prema „komercijalizaciji umjetnosti“. Ne negiramo tradicionalnu podjelu uvriježenu u našoj kulturnoj politici, ali njihovim uvrštavanjem u ovaj akcijski plan želimo naglasiti dobrobiti koje drugačije, dinamično promišljanje umjetnosti odnosno kulturnog stvaralaštva kao dijela kulturnih/kreativnih industrija može istima priskrbiti. Ili prema riječima Eda Vaizey-ja, britanskog Ministra kulture, komunikacija i kreativnih industrija: „želim da se na naše kulturne organizacije gleda kao na kreativne industrije. Kada govorimo o kreativnim industrijama, ne želim razgovarati samo o video igricama, oglašavanju ili modi. Želim razgovarati o muzejima i izvedbenim umjetnostima. Umjetničke su organizacije temelj kreativnih industrija i naša budućnost. Pokretačka tehnološka promjena, obrazovanje novih kreativnih talenata ili razvoj sadržaja po kojem smo poznati u svijetu“ (Fleming and Erskine, prema Vaizey 2011: 9).

1.3.Uloga kulturnih/kreativnih industrija u razvoju grada Zašto bi gradovi trebali podržavati razvoj kulturnih/kreativnih industrija? Odgovor na ovo pitanje nije i ne može biti jedinstven jer ni svaki grad nije isti: sve ovisi o općim ciljevima razvojne politike grada. Iako je kreativnost u posljednje vrijeme vrlo popularna tema, a teško je točno reći što bi ona trebala točno označavati, brojni su gradovi koji su kulturne/kreativne industrije uveli u svoje razvojne politike i dokazali da se to isplatilo. Različiti pristupi kulturnim/kreativnim industrijama te različiti sustavi podrške, reflektiraju različite faze razvoja gradova. Pristupi kulturnim/kreativnim industrijama uvjetovani su problemima s kojima se gradovi susreću i mogućnostima koje posjeduju. Općenito, međutim, možemo navesti sljedeće ciljeve u podršci kulturnim/kreativnim industrijama: • Organizacija i davanje prostora: prikladna u situaciji kada u gradu nema dovoljno prikladnog i priuštivog poslovnog prostora u kojem bi radili i prezentirali svoj rad; Zapošljavanje: ukoliko postoji problem nezaposlenosti, gradovi kulturne/kreativne industrije vide kao izvor zaposlenja, bez obzira radi li se o samozapošljavanju ili radu za drugoga; Vidljivost grada: kulturne/kreativne industrije imaju potencijal profiliranja gradova pri čemu se daje prednost onim inicijativama ili tvrtkama koje su vidljive i zanimljive široj publici; Razvoj grada: kulturne/kreativne industrije su se pokazale kao pioniri često revitalizirajući pojedine gradske četvrti koje su bile u lošem stanju.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

13

Svi su ti ciljevi legitimni. Neki će voditi do razvoja takve politike koja je usmjerena na potrošače, neki na proizvodnju, neki do politike zapošljavanja. Jedni će se uglavnom baviti poduzećima, drugima će u fokusu biti kulturne ustanove. Neki su holistički, a neki su sektoralni i bave se isključivo pojedinim kulturno-industrijskim područjima (Haselbach, Ibrus, Lassur, Silja et al.2010: 5). Unatoč uspješnim primjerima, pozicioniranje čitavog grada prema kulturi kao sredstvu urbane regeneracije veliki je zahvat i za gradske vlasti predstavlja veliku odluku. Mnogi često nemaju povjerenja u kulturu kao moćnog sredstva urbane regeneracije, no ukoliko je vezana uz turizam, kao snažne privredne grane, to je povjerenje veće (Jelinčić 2011: 61). Već je spomenuto kako su mnogi gradovi (npr. Amsterdam, Barcelona, Berlin, Birmingham, Newcastle i Gateshead, Oslo, Stockholm, Vilnius) ili gradske četvrti (npr. londonski East End, helsinška Aranbianranta, Subtopia mikro klaster u stokholmskoj četvrti Botkyrka, varšavska Praga Poludnie, Poblenou u Barceloni) pokazali isplativost urbane kulturne regeneracije, a tome su posebno pridonijele kulturne/kreativne industrije, bilo u stvaranju kulturnih klastera (npr. švedski Glasriket koji se temelji na tradicijskoj proizvodnji kristala te tako kombinira obrte,dizajn i umjetnost s modernim inovacijama pridodajući tome obrazovanje,kazalište,cirkus, koncerte, trgovinu,muzeje,park prirode, biciklizam, kanue, šetnje prirodom kombinirajući kulturni s turističkim klasterom; švicarski Hergiswill koji je iskoristio tradicijsku proizvodnju stakla u kreiranju kulturno-turističkog klastera što je temelj za upravljanje cjelovitom destinacijom; ili londonski Theatreland u West Endu koji predstavlja primjer pravog kulturnog klastera temeljenog na kazališnoj industriji) ili korištenjem vlastitih resursa kulturnih/kreativnih industrija u kreiranju prepoznatljivosti grada odnosno njegovom brendiranju (Newcastle je npr. iskoristio poznate osobe iz svijeta glazbe koje imaju veze s tim gradom kao što su The Animals, Brian Johnson iz AC/DC, Neil Tennant iz Pet Shop Boysa, Bryan Ferry); Kopenhagen Hans Christian Andersena i Malu sirenu; Liverpool Beatlese; Velika Britanija mnoštvo njih, od Daniela Craiga, preko J. K. Rowling, Davida Bowie-ja, Kate Moss, Alexandera McQueena, Jamie Olivera do Zahe Hadid i Anish Kapoora; Helsinki Alvara Aalta i sl.). Dobrobiti koje su navedeni primjeri pokazali za razvoj grada/države kreću se od ostvarivanja većih prihoda, povećane prepoznatljivosti grada u širem okruženju, povećanja cijena nekretnina u prethodno zapuštenim dijelovima grada do urbanističkih zahvata kao što su fizička poboljšanja rasvjete i izgleda ulica. Kulturne/kreativne industrije imaju tržišnu privlačnost budući da se građanima relativno lako poistovjetiti s proizvodima suvremene popularne kulture masovne proizvodnje (za razliku od baštine koja zahtijeva veća znanja) pa su stoga i pogodnije u razvoju grada kako za bolju kvalitetu života samih građana, tako i za njegove posjetitelje čime se potvrđuje značajna uloga kulturnih/kreativnih industrija u razvoju grada.

1.4.Pravni okvir i postojeći poticaji za kulturne/kreativne industrije Ne postoji jedinstveni zakon koji bi regulirao kulturne/kreativne industrije već je većina njih regulirana posebnim zakonima, a to su: Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12); Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 124/09, 49/11); Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/2003, 76/2007, NN 30/2009, NN 49/2011) te pripadajući Pravilnik o industrijskom dizajnu (72/04, 117/07, 66/11); Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN br. 76/07, 90/2011) koji regulira filmsku djelatnost; Zakon o kazalištima (NN 71/06) koji regulira kazalište odnosno balet i ples; Zakon
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

14

o obrtu (NN 73/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, (49/03), 68/07, 79/07); Zakon o medijima (NN 59/04) koji regulira oglašavanje. Zasad ne postoji zakon koji bi regulirao likovnu umjetnost, no Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) pokrenulo je Inicijativu za donošenje Zakona o likovnim umjetnicima i osnivanje Komore likovnih umjetnika temeljem kojeg bi likovni umjetnici bolje ostvarivali svoja prava, posebice kako bi se reguliralo legalno tržište umjetnina. Po pitanju obrta, osim već spomenutog Zakona o obrtu, obrti vezani uz umjetnost regulirani su Pravilnikom o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima NN 112/07. Iako se dugo vode rasprave o potrebi zakona koji će regulirati knjigu odnosno nakladništvo on do danas nije donesen obzirom na oprečne stavove. Pojedini aspekti knjige odnosno nakladništva tako su regulirani raznim drugim zakonima kao npr. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o knjižnicama, Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi odnosno Sporazumom o jedinstvenoj cijeni knjige (9.3.2007.). Pored toga, pojedini aspekti djelatnosti regulirani su i posebnim zakonima, sporazumima, pravilnicima i odlukama kao npr. Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (NN 43/96 i NN br. 44/96), Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11), Pravilnik o naknadama za javnu izvedbu i priopćavanje javnosti glazbenih djela te naknadama za korištenje glazbenih izvedbenih materijala (NN 80/92,72/93, 29/95, 50/95, 1/97, 75/97) (Hrvatsko društvo skladatelja), Pravilnik o utvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališni umjetnici (NN 39/07), Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela (NN 86/12 i 104/12), Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva, (NN 115/10), Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela (NN 86/12), Odluka o objavljivanju pravila o državnoj potpori kinematografskoj i staloj audiovizualnoj djelatnosti (NN 46/08). Po pitanju poticaja za kulturne/kreativne industrije, 2008. godine Ministarstvo gospodarstva RH i Ministarstvo kulture RH pokrenuli su projekt „Poduzetništvo u kulturi“ čiji je cilj „poticanje poduzetništva u kulturi, promicanje kulturnih industrija i poduzetničkih projekata u kulturi. Područja u kulturi koja se potiču ovim Projektom su: glazba i glazbeno-scenske umjetnosti, dramske umjetnosti, knjiga i nakladništvo, likovne umjetnosti, nove medijske kulture, međunarodna kulturna suradnja i europske integracije, kulturno-umjetnički amaterizam, investicije, zaštita i očuvanje kulturnih dobara, muzejsko-galerijska djelatnost te filmska djelatnost“ (Poduzetništvo u kulturi). Projekt je danas u ingerenciji Ministarstva poduzetništva i obrta. U smislu specifičnih poticaja, Zakon o audiovizualnim djelatnostima propisuje mjere u cilju doprinosa razvoju projekata s područja filmskih i audiovizualnih djelatnosti (stvaranje povoljnih uvjeta razvoja hrvatskog i europskog kulturnog proizvoda) i to ostvarivanje financijskog poticaja u obliku povrata određenog dijela novčanih sredstava utrošenih u Republici Hrvatskoj za proizvodnju audiovizualnih djela. Financijski poticaj iznosi 20% od ukupnog iznosa troškova koji su učinjeni za proizvodnju audiovizualnog djela uz ograničenje iznosa sredstava za pojedino audiovizualno djelo predviđeno ovim Zakonom i Pravilnikom o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

15

Općenito zakonom su regulirani i poticaji za ulaganja istoimenim Zakon o poticanju ulaganja (NN br. 138/06, 61/11). Iako taj zakon ne regulira specifično ulaganja u kulturu, ona su primjenjiva i u tom sektoru. Poticajne mjere uređene ovim zakonom odnose se na projekte ulaganja u proizvodnoprerađivačke gospodarske aktivnosti, tehnološke razvojno-inovacijske centre, i strateške aktivnosti poslovne podrške. Poticajnim mjerama osigurava se unos nove opreme i suvremenih tehnologija, uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda, veća zaposlenost i izobrazba zaposlenih, modernizacija i unapređenje poslovanja, povećanje međunarodnih gospodarskih aktivnosti, razvoj nove ponude usluga. Mjere uključuju porezne i carinske povlastice, potporu za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta i usavršavanje djelatnika, te poticajne mjere za osnivanje, razvoj tehnoloških razvojno-inovacijskih centara i strateških aktivnosti poslovne podrške, te konačno, poticajne mjere za velike projekte ulaganja koji su od značajnog gospodarskih interesa1. Taj zakon ima veći značaj za tzv. rubne kulturne industrije (poput znanosti, tehnologije, izrade softvera i igrica).

1.5.Opis EU politika vezanih uz kulturne/kreativne industrije
“EU je dosegla stadij u svojoj povijesti u kojem se kulturna dimenzija više ne može ignorirati. Bila bi greška pretvarati se kako su kultura i ekonomija dva potpuno različita svijeta. Bez prikladne posvećenosti znanju, znanosti i kulturi, naša društva, naša gospodarstva ne mogu napredovati”. José Manuel Barroso

U posljednjih nekoliko godina u Europskoj uniji raste svijest o važnosti kulturnih/kreativnih industrija. Osim što su pokretači kulturne raznolikosti u Europi, te su industrije2 jedan od najdinamičnijih gospodarskih sektora Europe. One zapošljavaju milijune ljudi diljem EU-27, zauzimaju značajan udio EU BDP-a te rastu brže od ostatka ekonomije. Isto tako, one su i poluga društvene i teritorijalne kohezije, kao i pokretači kreativnosti i inovacija s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini. Istovremeno, međutim, te su industrije suočene s promjenljivim okružjem kojeg prvenstveno karakterizira pojava novih tehnologija i globalizacija. Tvrtke, a osobito mala i srednja poduzeća u ovom sektoru često se susreću s raznim preprekama, a na to utječe i trenutna gospodarska kriza.
Ovisno o visini ulaganja država odobrava umanjenje stope poreza na dobit od 50% do 100% uz uvjet otvaranja radnih mjesta (od 10 do 75 radnih mjesta), a unutar tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Ovisno o stopi nezaposlenosti po županiji (od 10 do 20%) odobrava se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta (u vrijednosti između 1500 do 3000 € po novootvorenom radnom mjestu). Poticajne mjere odobravaju se za tehnološke razvojnoinovacijske centre te strateške aktivnosti poslovne podrške (centri za odnose s kupcima/korisnicima, centri zajedničkih aktivnosti, logistički i distribucijski centri, informacijsko-komunikacijski centri te centri za razvoj softvera).
2

1

Prema podjeli uvriježenoj u politikama Europske unije, kulturne/kreativne industrije uključuju sljedeće sektore: arhitekturu, arhive i knjižnice, umjetničke obrte, audiovizualne umjetnosti (film, televiziju, video igrice i multimediju), kulturnu baštinu, dizajn, festivale, glazbu, izvedbene umjetnosti, nakladništvo, radio i vizualne umjetnosti. Time se nazire pomak od tradicionalnih kulturnih politika koje su primjerice izvedbene ili likovne umjetnosti kategorizirale kao umjetnost ili izdvajale baštinu kao zasebni sektor ne vidjevši vezu s industrijama bilo kakvog tipa. Taj se pomak može objašnjavati nedostatkom financijskih sredstava za kulturu općenito čime ona osigurava dodatna sredstva u dodiru s tržištem, ali i novim načinima upravljanja kulturom koji zahtijevaju menadžerske sposobnosti odnosno novim oblicima kulturnog stvaralaštva (osobito vezanih uz nove tehnologije).
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

16

Kako bi bolje razumjela vrstu poslovnog okruženja koje odgovara potrebama kreativnog poduzetništva, Europska je komisija u travnju 2010. donijela Zelenu knjigu (eng. Green Paper) s prilozima organizacija i pojedinaca iz cijele Europe (European Commission). Osim toga, ona se naslanja i na nekoliko neovisnih studija i izvješća pojedinih zemalja članica EU (Velika Britanija, Nizozemska, Estonija, nordijske zemlje) koje su pisane sa svrhom oslobađanja potencijala kulturnih/kreativnih industrija. Zelena knjiga tako adresira pojedine probleme u sektoru kulturnih/kreativnih industrija i nudi neka rješenja koja ovdje navodimo. Snažnija podrška inovacijama, eksperimentima i poduzetništvu • Osiguravanje suradnje umjetnosti, akademskih i znanstvenih institucija kao i javno-privatnih inicijativa koje podržavaju umjetničke eksperimente Osiguravanje holističkog pristupa uključujući sve sektore: npr. osnivanje „laboratorija“ za inovacije i eksperimente otvorenog prema korisnicima odnosno poticanje posrednika (brokera) između različitih sektora i disciplina te promocija primjera najbolje prakse Osnivanje klastera kulturnih/kreativnih industrija

Nedostatno osoblje koje posjeduje raznolike vještine • Osiguravanje boljeg povezivanja ponude vještina i potražnje tržišta rada – partnerstva umjetničkih i dizajnerskih škola/sveučilišta i tvrtki; osnivanje inkubatorskih jedinica izvan umjetničkih škola; Uvođenje tzv. „peer-coachinga“ (učenje dodatnih vještina od kolega koji su u istom poslu); izgradnja mreža profesionalaca

Stimulacija privatnog financiranja odnosno poboljšanje pristupa financiranju •

Olakšavanje pristupa financiranju kulturnih/kreativnih industrija pomoću inovativnih financijskih instrumenata kao što su venture capital 3 i garancije te ostalih instrumenata koji minimiziraju rizik Olakšavanje pristupa zajmovima za kulturne/kreativne industrije udruživanjem međusektoralne ekspertize radi evaluacije tvrtke i njenih projekata Poticanje masovnog ulaganja tipa crowdfundinga4

Venture capital podrazumijeva investicije od strane pojedinaca, tvrtki ili fondova koji ulažu u pojedina poduzeća kako bi im pomogli u razvoju. ulažu u vlasničku strukturu tvrtke, dakle oni ulažu svoj novac (kapital) i za to traže odgovarajući dio vlasništva nad tvrtkom. Venture capital fondovi ulažu u tvrtku vjerujući da će rastom vrijednosti tvrtke i prodajom tvrtke u trenutku izlaska (što je rok između 3 i 7 godina) ostvariti odgovarajući prinos. Oni, dakle, investiraju bez stvarne garancije kada će ostvariti povrat odnosno koliki će on stvarno biti (Rakar 2006). 4 Crowdfunding podrazumijeva kolektivni napor pojedinaca koji umrežavaju i udružuju svoje resurse, obično putem interneta, kako bi podržali projekte drugih ljudi ili organizacija (dakle, zainteresirani nude sredstva, a autor zauzvrat nudi rezultat svog projekta).
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

3

IMO

17

Integracija kulturnih/kreativnih industrija u strateški regionalni/lokalni razvoj • Promocija mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika kako bi se „skočilo“ s lokalnog na globalno Poticanje pristupa razvoju temeljenog na lokalnim specifičnostima (eng. place-based development approach), koordinacija između različitih razina politika odnosno administracije te ugrađivanje alata procjene utjecaja i evaluacije u razvojne strategije Investicije u područja nužna za razvoj kulturnih/kreativnih industrija (npr. novi poslovni modeli, kreativnost i inovacije, digitizacija, poboljšanje vještina, kreativna partnerstva s drugim sektorima i sl.) Definiranje integriranih razvojnih strategija

Ubrzanje učinaka prelijevanja na druge industrije i društvo u cjelini • Maksimizirati veze između kulture i obrazovanja s ciljem promocije kreativnosti u cjeloživotnoj perspektivi (kreativnost nije urođeni dar, ona se može i naučiti!) Poticanje medijske pismenosti s ciljem promocije kreativnosti građana te participacije u kulturnom životu zajednice Uvođenje djelotvornih mehanizama prenošenja kreativnih znanja u ostale sektore kao što je npr. shema inovacijskih vaučera, tzv. „Creative Credit“5

Zelena knjiga poslužila je i kao podloga za kreiranje Europske agende za kulturu (eng. European Agenda for Culture) koja predstavlja novi program EU-a za kulturu nazvan Creative Europe 20142020. Program je predložen od strane Europske komisije u studenom 2011. i još uvijek otvoren za raspravu pred Vijećem Ministara odnosno Europskim parlamentom. Glavni ciljevi tog programa su

očuvanje i promocija kulturne i jezične raznolikosti; te jačanje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora, a dva specifična cilja koje ovdje treba posebno istaći su povećanje financijskih kapaciteta kulturnog i kreativnog sektora, posebice malih i srednjih poduzeća i organizacija; te podrška transnacionalne suradnje politika kako bi se potakao razvoj politika, inovacija, publike i novih poslovnih modela.
Zanimljivost tog programa jest u novom modelu koji će pored financiranja kulture „nastojati

promijeniti ponašanje svojstveno nekim dijelovima sektora potičući ih na promjenu

Program „Creative Credits“ uveden je u Manchesteru s ciljem testiranja ideje da kreativne tvrtke mogu imati značajan, čak radikalan utjecaj na mala poduzeća. Radi se o ponudi „vaučera“ malim poduzećima sa sjedištem u Manchesteru i izvan područja kreativne ekonomije u iznosu od £4,000 javnih sredstava s ciljem njihovog povezivanja s tvrtkama iz područja kulturnih/kreativnih industrija. Svako malo poduzeće koje dobije takav „vaučer“ dodatno mora uložiti barem £1,000 vlastitih sredstava. Pokazalo se da britanske tvrtke koje ulažu u kreativne usluge dvostruko više od prosječne tvrtke, imaju 25% više vjerojatnosti za uvođenje inovacija u proizvode. Nezgodno je, međutim, to što mnoga mala poduzeća nemaju kapitala za eksperimentalne proizvode (NESTA).

5

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

18

mentaliteta od javnih donacija prema kreditima, jačajući tako njihovu konkurentnost uz istovremeno smanjenje oslanjanja na javno financiranje" (European Commission 2011: 6). Pojedine zemlje uvele su i posebne politike poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija, a neke od njih prikazane su u Prilogu.

1.6.Tipologija modela razvoja gradova na temelju kulturnih/kreativnih industrija Načelno, tipologija izdvaja tri osnovna modela razvoja gradova: • Grad s novim licem je model u kojem je politika kulturnih/kreativnih industrija usmjerena na urbani prostor, pristup je temeljem na klasterima, a sve su razine vlasti (nacionalna, regionalna, gradska) uključene u njegov razvoj. Gradovi koji slijede ovaj model provode politiku koja mijenja cjelokupno pozicioniranje grada što pretpostavlja donošenje odluka i odobravanje financijskih raspodjela koje grad sam nije u mogućnosti ostvariti. Uloga nacionalne i regionalne vlasti je, prema tome, značajna, budući da one imaju veliki utjecaj na odluke vezane uz politike kulturnih/kreativnih industrija. Kulturni/kreativni grad je model u kojem je politika kulturnih/kreativnih industrija usmjerena na kulturu, kulturne/kreativne industrije zauzimaju središnje mjesto kulturne politike, a gradske i regionalne vlasti glavni su nositelj provedbe politika. Uspješnost razvoja grada kao kulturnog/kreativnog grada ovisi ponajviše o povijesnim čimbenicima te prednostima kao što su kozmopolitska atmosfera, raznolik kulturni život, inspirirajuće urbano okruženje te posjedovanje međunarodnog kulturnog imidža. Ovaj je model isplativiji za veće gradove. Pored podrške poduzetništvu, politika podrške kulturnih/kreativnih industrija u ovom modelu usmjerena je na podršku pojedinim inicijativama u širem smislu kao što su npr. festivali, kreativne inicijative, obrazovni studiji iz kulturnih/kreativnih područja, razvoj kreativne atmosfere, inicijative koje uključuju više različitih kultura, dovođenje kreativnih ljudi iz drugih kultura. Poduzetnički kulturno/kreativni grad je poslovno usmjereni model u kojem je pristup politikama kulturnih/kreativnih industrija koncentriran na sam sektor, a glavni nositelj razvoja politike je gradska vlast. Mehanizmi podrške u ovom modelu usmjereni su prema osnivanju gospodarski održivih tvrtki iz područja kulturnih/kreativnih industrija. Neke od tih tvrtki, vjerojatno dolaze iz pojedinog kulturnog/kreativnog sektora (npr. film ili moda) i mogu prerasti iz malog odnosno srednjeg poduzeća u tvrtku koja je financijski i gospodarski relevantna za grad. Uloga grada u ovom modelu je u osiguravanju prikladnog poslovnog okružja. Povezivanje stvaralaca s tvrtkama također je jedan od glavnih značajki ovog modela (Haselbach, Ibrus, Lassur, Silja et al.2010: 7-8).

2. Pregled razvoja kulturnih/kreativnih industrija Po pitanju razvoja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba sa stanovišta gradske uprave, analiza stanja koja je napravljena za potrebe studije Zagreb kao kulturni proizvod, pokazala je kako: • kulturne/kreativne industrije grada Zagreba nisu prepoznate kao zaseban sektor ni statistički, ni na razini gradskih javnih politika; IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

19

• • • •

ne postoji eksplicitna politika razvoja kulturnih/kreativnih industrija; potpora pojedinim kulturnim/kreativnim industrijama pruža se putem već postojećih javnih poziva u kulturi, natječaja i nagrada; problemi koji se tiču kulturnih/kreativnih industrija nisu samo u domeni kulturne politike, nego se dotiču i ekonomske, socijalne, prostorne, medijske, porezne i ostalih javnih politika; ne postoji sustav poticanja kulturnog poduzetništva (kao lokalni odgovor na Projekt „Poduzetništvo u kulturi”).

S druge strane, analizom stanja samog sektora kulturnih/kreativnih industrija u istoj je studiji utvrđeno sljedeće: • • • • • • • razvoj kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu događa se stihijski, disperzivno, fragmentirano i bez doticaja s javnom upravom; Zagreb ne ulaže u sustavnu proizvodnju suvremenih (lokalnih) kulturnih proizvoda, kao ni u promociju i „izvoz“ postojećih kulturnih proizvoda; gospodarski značaj kulturnog sektora tretira se kao rashodovna strana proračunskih sredstava; kulturni identitet grada Zagreba ne oblikuje se sustavno već se veže uz različite oblike kulturnih tradicija, baštine, etno sadržaje; kultura se tretira na prilično statičan i anakron način, a svaki spomen pojma "industrija" u kontekstu kulture se odbacuje; iako je Zagreb centar kulturnih/kreativnih industrija Hrvatske, kulturni sektor Zagreba slabo prepoznaje vlastite potencijale i snagu; nerazumijevanje kulturnih/kreativnih industrija vidljivo je na nekoliko razina, od lokalne uprave preko strukovnih udruga i samih kulturnih stvaralaca do ključnih dionika za poticanje razvoja kulturnih/kreativnih industrija.

Rezultati istraživanja sektorskih strukovnih udruga, samih kreativnih autora te dionika ključnih za njihov razvoj prikazani su u Studiji Zagreb kao kulturni proizvod. Skupno, ti rezultati pokazuju kako se najrelevantnijom kulturnom/kreativnom industrijom u Zagrebu u kontekstu stvaranja profita smatra glazba (vidi Graf 1), a važni su i film, kazalište, arhitektura, dizajn i ples. U kontekstu prepoznatljivosti, to je također glazba, a slijede je arhitektura, film i kazalište (vidi Graf 2).

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

20

Graf 1.
Najrelevantnije kulturne/kreativne industrije u Zagrebu (profit)
Arhitektura 5% 6% 7% 9% 7% 13% 18% 14% 12% 9% Dizajn Film Glazba Kazalište Ples Likovne umjetnosti Nakladništvo Obrti Oglašavanje

Graf 2.
Najrelevantnije kulturne/kreativne industrije u Zagrebu (prepoznatljivost) Glazba
Arhitektura 6% 6% 7% 7% 9% 10% 13% 14% 15% Kazalište Film Ples Likovne umjetnosti Dizajn 13% Nakladništvo Obrti Oglašavanje

Detaljniji pregled razvoja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba prikazan je u spomenutoj studiji po pojedinim sektorima.

2.1.Ocjena potencijala pojedinih kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba Analiza potencijala kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu u studiji Zagreb kao kulturni proizvod ponovno ističe glazbu kao vodeću industriju u kontekstu stvaranja profita (vidi Graf 3.)., dok se u kontekstu potencijala prepoznatljivosti glazba nalazi na drugom mjestu zajedno s arhitekturom i filmom, a primat se daje kazalištu (vidi Graf 4.).

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

21

Graf 3.

Potencijal kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu (profit)
Glazba 7% 7% 7% 9% 13% 11% 11% 13% 5% 17% Film Kazalište Arhitektura Dizajn Likovne umjetnosti Ples Nakladništvo Oglašavanje Obrti

Graf 4.

Potencijal kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu (prepoznatljivost) Kazalište
6% 6% 7% 8% 9% 10% 12% 13% 17% Arhitektura Film Glazba Dizajn Ples Likovne umjetnosti 12% Obrti Nakladništvo Oglašavanje

Sveukupno se može reći kako se glazba ističe i u trenutnoj percepciji relevantnosti i u percepciji potencijalnog razvoja, a slijede je arhitektura, film i kazalište. Treba, međutim, reći da su ispitanici pri odabiru glazbe kao relevantne kulturne/kreativne industrije odnosno one s razvojnim potencijalom najčešće gledali njen izvedbeni, a manje diskografski aspekt. Osim toga, često su pri tom u obzir uzimali velike koncerte (najčešće strane glazbe) u kontekstu stvaranja profita. Spomenuta studija, tako, ocijenila je stanje i potencijal razvoja kulturnih/kreativnih industrija od strane struke odnosno ključnih dionika za njihov razvoj. Analiza na temelju realnih pokazatelja njihovog razvoja (kao npr. prihod i profit) nije u potpunosti bila moguća obzirom na statističke nedostatke, poteškoće u kategorizaciji pojedinih kulturnih/kreativnih industrija, poslovanju u sivoj zoni, kao i nepostojanju podataka za pojedine sektore. S druge strane, vidljivo je da potencijal po svim pokazateljima postoji, od ljudskih resursa do financijskih sredstava, ali ne postoji političko razumijevanje i profesionalna determinacija da se stanje kaosa organizira, sistematizira i usmjeri u konkretnom razvojnom pogledu. Podaci,stoga, pozivaju na stvaranje sustava za područje kulturnih/kreativnih industrija, od statistike do potrebnih inicijativa i javne podrške.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

22

Kulturna politika trebala bi odgovoriti na nove trendove u kulturnom stvaralaštvu te se adaptirati novonastaloj situaciji u području kulture i to u suradnji s ostalim javnim politikama. Ovaj Akcijski plan odgovara na te potrebe. Budući da Zagreb posjeduje značajnu kompetitivnu prednost u stvaranju kulturnih proizvoda od strane kulturnih/kreativnih industrija već samom činjenicom da je najveća koncentracija kulturnih i kreativnih resursa upravo u tom gradu, zadovoljen je osnovni preduvjet za sistematiziranje javnih politika u tom području.

2.2.Okvirna procjena tržišta (domaćeg, inozemnog) za kulturne/kreativne industrije 2.2.1. Procjena domaćeg tržišta Zainteresiranost domaćeg tržišta te njihovo trenutno i buduće korištenje kulturnih/kreativnih industrija Zagreba procijenili smo pomoću rezultata dobivenih istraživanjem6. Iako je uzorak slučajan, odgovori se odnose na ispitanike prosječnog ili neznatno boljeg imovinskog stanja te prilično visokog obrazovanja. Općenito najveći interes ispitanici su pokazali za glazbu, kazalište i književnost/nakladništvo, a najmanji za oglašavanje. Srednju razinu interesa pokazuju redom za arhitekturu, film, likovnu umjetnost, dizajn, obrte pa balet/ples. U smislu trenutnog posjedovanja/korištenja kulturnih/kreativnih industrija situacija se razlikuje: najviše se posjećuje kazalište odnosno koristi glazba, te nešto manje film da bi unatoč mnogo većem interesu, oglašavanje, balet/ples i dizajn bili znatno manje u upotrebi. Likovna umjetnost, arhitektura i književnost/nakladništvo koriste se u srednjoj vrijednosti no sveukupne brojke daleko su manje od onih za koje ispitanici pokazuju interes. Najveću namjeru budućeg korištenja ispitanici su pokazali prvenstveno za kazalište, glazbu i film, a najmanju ponovno za oglašavanje. Radi se o tržištu prosječnog ili neznatno boljeg imovinskog stanja te prilično visokog obrazovanja. Interes za kulturne/kreativne industrije znatno nadmašuje njihovo trenutno korištenje odnosno posjedovanje. Ispitanici najveći interes imaju za kazalište i glazbu koje također najčešće posjeduju/koriste odnosno imaju namjeru koristiti. Po pitanju interesa za pojedine kulturne/kreativne industrije, muškarci najveći interes pokazuju za glazbu, a žene za kazalište. Prema dobi, interesi su više-manje podjednako podijeljeni za sve kulturne/kreativne industrije; samo najstariji pokazuju nešto izrazitiji interes za arhitekturu, odnosno nešto manji za film, književnost i oglašavanje. Ispitanici osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pokazuju neznatno veći interes za glazbu, odnosno neznatno manji za balet/ples. Manji interes za balet/ples pokazuju i oni lošijeg, ali i oni puno boljeg imovinskog stanja od drugih.

Istraživanje je provedeno pomoću web ankete tijekom kolovoza i rujna 2012. Istraživanje je reprezentativno (odstupanje 6,5%), a rezultati većinski predstavljaju odgovore stanovnika Zagreba (95%). Po spolnoj raspodjeli, većinu odgovora dale se žene (69%), a prema dobi, skupine do 30 godina života (32%) odnosno od 31-40 godina (32%). Nešto je manje ispitanika u dobi od 41-50 godina (21%), a najmanje starijih ispitanika (od 51-60 godina 12%, a više od 60 godina 3%). Prema obrazovanju, zanemariv je broj ispitanika sa završenom osnovnom školom (2%), dok je najveći broj onih sa završenom visokom školom/fakultetom (54%). 27% ispitanika najvišeg je stupnja obrazovanja (specijalizacija/magisterij/doktorat), a 17% ih ima završenu srednju školu. Prema imovinskom stanju, većina (54%) stoji ni bolje ni lošije od većine drugih, 36% njih stoji nešto bolje od većine drugih, a vrlo je mali broj onih koji svoje imovinsko stanje procjenjuju lošijim (6%) odnosno znatno boljim (4%) od većine drugih.
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

6

IMO

23

Primjećuje se veća ili manja ujednačenost interesa za pojedine kulturne/kreativne industrije bez obzira na spolnu, dobnu, obrazovnu odnosno imovinsku kategoriju ispitanika. Analiza korištenja/posjedovanja pojedinih kulturnih/kreativnih industrija pokazuje da muškarci ostaju vjerni glazbi, ali i filmu, dok žene prvenstveno odlaze u kazalište, ali koriste i glazbu. Sve dobne skupine najviše koriste glazbu i kazalište, a posljednje je znatnije izrazito kod najstarije populacije (61+). Za istu dobnu skupinu, kao i za onu od 51-60 godina, značajna je i likovna umjetnost. Bez obzira na stupanj obrazovanja, ne uočavaju se znatne razlike u korištenju/posjedovanju pojedinih kulturnih/kreativnih industrija: glazba i kazalište koriste se najviše, a oglašavanje, ples i dizajn najmanje. Veća odstupanja se vide samo u području likovne umjetnosti koja je u potpunosti nezanimljiva ispitanicima sa završenom osnovnom školom. Slična odstupanja vidljiva su i za one lošijeg imovinskog stanja u području književnosti odnosno one puno boljeg imovinskog stanja u području filma i likovne umjetnosti koje koriste manje od ostalih kulturnih/kreativnih industrija. Oni koji stoje ni bolje ni lošije odnosno nešto bolje od većine drugih nešto manje koriste dizajnerske proizvode. Glazba i kazalište najviše su korištene kulturne/kreativne industrije kako po spolu, dobi, stupnju obrazovanja tako i prema imovinskom stanju dok se najmanje koristi oglašavanje. Unatoč pojedinim odstupanjima za pojedine kulturne/industrije prema imovinskom stanju odnosno obrazovnoj skupini, rezultati pokazuju poprilično ujednačeno korištenje kulturnih/kreativnih industrija, bez većih razlika između pojedinih kategorija korisnika. Po pitanju buduće namjere posjećivanja/korištenja kulturnih/kreativnih industrija Zagreba, primat ponovno odnose kazalište, glazba i film. Zainteresiranost za buduće posjećivanje/korištenje ostalih kulturnih/kreativnih industrija je kako slijedi: arhitektura, dizajn, književnost/nakladništvo, likovna umjetnost, balet/ples, oglašavanje. Prema spolu, muškarci prvenstveno namjeravaju i dalje koristiti glazbu, a žene prvenstveno posjećivati kazalište. I jedan i drugi spol, već pored spomenutih kulturnih industrija imaju stabilnu namjeru posjećivanja/korištenja arhitekture, dizajna, filma, likovne umjetnosti i književnosti. Žene imaju veću namjeru posjećivanja plesnih predstava od muškaraca. Prema dobi, mladi do 30 godina namjeravaju i dalje koristiti prvenstveno glazbu, ali i posjećivati kazalište odnosno film. Sve ostale dobne skupine primat daju kazalištu, a to je izrazitije vidljivo kod najstarije dobne skupine. Za dobne skupine između 31-60 godina, sve ostale kulturne/kreativne industrije dijele srednju, ali stabilnu namjeru posjećivanja/korištenja, osim oglašavanja. Ples je za sve dobne skupine nešto manje relevantan od ostalih kulturnih/kreativnih industrija. Na sličan način, prema obrazovanju, film, glazba i knjige su prvenstvena buduća namjera za ispitanike sa završenom osnovnom školom. Za one sa srednjom, to je glazba, a ta one s visokim i najvišim obrazovanjem, kazalište. Prema imovinskom stanju,ispitanici koji su ni boljeg ni lošijeg imovinskog stanja od drugih odnosno oni koji stoje nešto bolje namjeravaju prvenstveno posjećivati kazalište. Ispitanici najnižeg stupnja obrazovanja takvu namjeru pokazuju za glazbu odnosno film. Posebno se ističe visoki interes ispitanika znatno boljeg imovinskog stanja za dizajn. Većina u budućnosti namjerava posjećivati/koristiti kazalište, glazbu i film, no zainteresiranost, iako u nešto manjim postocima postoji i za arhitekturu, dizajn, književnost/nakladništvo, likovnu umjetnost, balet/ples, oglašavanje što je očito i u raspodjeli prema spolu, dobi, obrazovanju odnosno imovinskom stanju. Posebno se ističe visoki interes ispitanika znatno boljeg imovinskog stanja za dizajn.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

24

Analiza specifičnog zagrebačkog kulturnog proizvoda pokazala je zanemariv broj ispitanika koji ne poznaju neki zagrebački proizvod. „Znanje“ o zagrebačkom kulturnom proizvodu, međutim, vrlo je raznoliko i neujednačeno. Pojedinačno gledajući, proizvodi koji se najčešće pojavljuju u odgovorima ispitanika su šestinski kišobran (52x) i licitarsko srce (43x). U skupnoj analizi, najčešće se pojavljuju proizvodi vezani uz festivale (14%), arhitekturu (13%), tradicijsku kulturu (11%), film (9%), osobe/likove (8%), kazališta (6%), glazbu (6%), pojedina mjesta u gradu (5%), muzeje (3%), likovnu umjetnost (2%), sport i rekreaciju (2%)7, gastronomiju (2%), sajmove (1%), spomenike (1%) i dizajn (1%). Razni ostali proizvodi čine skupinu od 12%8. Prema rezultatima istraživanja, procjenjujemo da jasan potencijal za razvoj imaju sljedeće kulturne/kreativne industrije: dizajn, arhitektura i balet/ples budući da su ispitanici za njih iskazali veći interes odnosno namjeru posjećivanja/korištenja. Kazalište ostaje na razini trenutnog posjeta, dok književnost, film, glazba i likovna umjetnost pokazuju blagi pad u namjeri budućeg posjećivanja/korištenja. To, međutim, nije značajan indikator već smo mišljenja kako iste kulturne industrije mogu zadržati postojeću, a uz dodatne poticaje izgraditi i novu publiku. Za oglašavanje je pokazan znatnije veći interes no što je ono danas korišteno. Generalno gledajući, rezultati istraživanja ukazuju na jasnije razumijevanje tradicionalnih umjetnosti/kulturnih industrija (kazalište, film, glazba, likovna umjetnost, balet/ples, književnost) dok su posebice oglašavanje i dizajn te u nešto manjoj mjeri arhitektura nejasni u smislu korištenja/posjedovanja. To, međutim ne umanjuje interes ispitanika za te kreativne industrije. Stoga zaključujemo kako uz pravilno informiranje i edukaciju korisnika i te kreativne industrije imaju prostora za razvoj te mogućnosti za rast tržišta. Po pitanju mogućih cijena za proizvode koji se plasiraju prema domaćem lokalnom tržištu, Zagreb ne može računati na proizvode u posebno visokom rangu cijena iako bi dio vrlo visoko obrazovanih imao tih financijskih kapaciteta. Nešto je veći kapacitet za dizajn obzirom na iskazani interes ispitanika visokog imovinskog stanja. Većina tržišta je, međutim, prosječnih financijskih kapaciteta. Obzirom na preveliku raznolikost proizvoda u percepciji sadašnjih/potencijalnih potrošača, nužno ih je brendirati te proizvodnju, distribuciju i promociju organizirati u okviru jedinstvenog proizvoda koji će se plasirati tržištu. U tom se smislu preporuča i organizacija u kreativne klastere.

2.2.2. Procjena inozemnog tržišta Pored zainteresiranosti domaćeg tržišta, istraživana je i zainteresiranost odnosno trenutno i buduće korištenje kulturnih/kreativnih industrija Zagreba od strane trenutnog turističkog tržišta9.
Iako ovaj Akcijski plan ne kategorizira sport i rekreaciju kao kulturne proizvode, oni su napomenuti obzirom na njihovo češće pojavljivanje u istraživanju procjene tržišta, a što bi, prema nekim drugim podjelama bilo sastavni dio kulturnih industrija. Podaci su, stoga, indikativni u širem planu razvoja temeljenog na kulturi.
8 7

U kategoriji festivala ističu se Animafest, Cest is d'Best, Zagreb DOX, Međunarodna smotra folklora, Zagreb Film Festival); u arhitekturi HNK, Crkva sv. Marka, Katedrala, Gornji grad, Kula Lotrščak s gričkim topom); u tradicijskoj kulturi već spomenuti šestinski kišobran, licitarsko srce, Međunarodna smotra folklora, paprenjak, šestinska nošnja; u filmu niz već spomenutih festivala kao i film „Tko pjeva zlo ne misli“, profesor Baltazar, Zagrebačka škola animiranog filma; a od osoba/likova to su Marija Jurić Zagorka, profesor Baltazar, Grička vještica.

9

Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2012. na uzorku turista koji odsjedaju u zagrebačkim hostelima/hotelima, koji koriste organizirani razgled grada odnosno koji su na odlasku iz Zračne luke Zagreb. Radi se o reprezentativnom uzorku s odstupanjem od 5,63%. Dok je uzorak po
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

25

Radi se prvenstveno o tržištu mlađe dobi (do 30 godina) višeg (ili čak najvišeg) stupnja obrazovanja i solidne financijske moći (bolje ili jednako većini drugih). Takvo tržište odgovara i profilu kulturnih turista koji, prema većini postojećih istraživanja, imaju više obrazovanje, više zarađuju i analogno tome više troše u receptivnoj destinaciji. Generalno, po pitanju poznavanja zagrebačkih kulturnih proizvoda, istraživanje je pokazalo pretežno da većina turista (83%) prethodno nema ideju o zagrebačkim kulturnim proizvodima, a oni koji su u Zagreb došli s nekim saznanjem o kulturi, pretežito navode katedralu i Muzej prekinutih veza. Navode se i ostali kulturni proizvodi, ali u znatno manjem obimu (npr. kišobrani, štrukli, MSU, Strossmayerovo šetalište itd.). Unatoč slabom prethodnom poznavanju zagrebačkih kulturnih proizvoda, treba naglasiti 73% onih koji su spremni vratiti se u Zagreb zbog kulturnih/kreativnih industrija što označava veliki razvojni potencijal. Razlog povratka za većinu je arhitektura odnosno glazba (po 30%). Manji je postotak onih koji bi se vratili zbog likovne umjetnosti (9%), baleta/plesa (5%), dizajna i filma (po 4%), obrta i kazališta (po 3%) odnosno književnosti (2%). Značajniji je broj (10%) onih, međutim, koji bi se vratili iz nekih drugih razloga, a oni su vezani uz općenitije pojmove kao što su noćni život, ljudi, atmosfera, gastronomija, grad općenito, priroda, nogomet, kultura općenito. Iako ovaj Akcijski plan pod kulturnim/kreativnim industrijama ne razumijeva tako širok pojam kulture, rezultati istraživanja turističkog tržišta pokazuju kako je nužan holistički pristup koji uključuje kulturu kao način života kako bi se mogao kreirati jedinstveni kulturni proizvod Zagreba koji će biti prepoznatljiv u širim razmjerima. Prema porijeklu, interes pojedinih tržišta je vrlo raznolik. Većina na prvom mjestu preferira glazbu10, a najmanje je zainteresirana za oglašavanje odnosno balet/ples. Američko tržište u tom smislu odstupa kojem je na prvom mjestu likovna umjetnost. Načelno, istraživanje je pokazalo male razlike u interesu prema pojedinim kulturnim/kreativnim industrijama u okviru specifičnog tržišta, ali rezultati mogu biti značajni za buduće planiranje. U tom smislu, segmentacija tržišta prema interesu može se raditi prema sljedećoj tablici.

spolu u potpunosti reprezentativan (jednaki broj ispitanika ženskog i muškog spola), prema dobi ispitanici većinski pripadaju skupini mladih, od 20-30 godina (72%). To može imati utjecaj na rezultate, ali ih unatoč tome smatramo indikativnima budući da su proizvodi kulturnih/kreativnih industrija kakvi se podrazumijevaju ovim Akcijskim planom ionako većinski najrazumljiviji odnosno namijenjeni uglavnom mlađem tržištu. 12% ispitanika istraživanja u dobi je od 30-40 godina, 8% u dobi od 41-50, 6% u dobi od 51-60, a samo je 2% onih koji su stariji od 60 godina. Kao i u istraživanju domaćeg tržišta, prema obrazovanju, ispitanici većinski pripadaju skupini sa završenom visokom školom ili fakultetom (53%), a 28% je onih koji imaju najviše obrazovanje (specijalizacija, magisterij ili doktorat). 17% završilo je srednju školu. Prema financijskom stanju, ispitano turističko tržište većinski stoji nešto bolje od većine drugih (48%) odnosno ni bolje ni lošije od većine drugih (38%). Puno bolje od većine drugih stoji njih 12%, a samo je 2% onih koji stoje lošije od većine drugih. Ispitanici su većinski ili zaposleni (47%) ili studenti (42%). Prema geografskom porijeklu, ispitano tržište vrlo je raznoliko; najveća su ispitana tržišta bili Britanci, Francuzi, Nijemci, Španjolci, Australci, Amerikanci, Nizozemci, Belgijanci, Danci, Korejci (Južna Koreja).
10

Takvi se rezultati mogu pripisati i većinskoj mladoj populaciji ispitanika.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

26

Tablica 1. Velika Britanija glazba (16%) film (12%) Francuska glazba (16%) film (13%) Njemačka glazba (14%) književnost (12%) likovna umjetnost (12%) film (11%) kazalište (10%) arhitektura (10%) dizajn (10%) obrti balet/ples (7%) oglašavanje (6%) Španjolska glazba (13%) arhitektura (12%) dizajn (11%) književnost (11%) likovna umjetnost (10%) kazalište (10%) obrti (10%) film (9%) balet/ples (8%) oglašavanje (6%) Australija glazba (17%) likovna umjetnost (14%) film (13%) SAD likovna umjetnost (15%) arhitektura (14%) glazba (12%) obrti (11%) kazalište (11%) dizajn (10%) film (10%) Nizozemska film (13%)

arhitektura (12%) glazba (12%) dizajn (12%) likovna umjetnost (11%) književnost (10%) kazalište (8%) balet/ples (8%) obrti (7%) oglašavanje (7%)

likovna umjetnost (12%) kazalište (11%) arhitektura (11%) dizajn (10%) obrti (8%) književnost (8%) balet/ples (7%) oglašavanje (5%)

arhitektura (11%) književnost (11%) kazalište (10%) likovna umjetnost (9%) dizajn (9%) obrti (9%) balet/ples (6%) oglašavanje (6%)

arhitektura (11%) dizajn (10%) književnost (10%) kazalište (9%) obrti (6%)

književnost (7%) balet/ples balet/ples (6%) (7%) oglašavanje oglašavanje (4%) (3%)

Ako pak gledamo konzumaciju kulturnih/kreativnih industrija prema porijeklu, arhitektura odnosno glazba se primjećuju kao prioriteti. Što se ostalih kulturnih/kreativnih industrija tiče, razlike po pojedinim tržištima su znatne (vidi Tablicu 2.). Ipak, obzirom na brojčani udio ispitanika u pojedinom tržištu, u ozbiljniju analizu uključujemo samo tri tržišta: Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku. Iako je ispitanika s ostalih tržišta bilo premalo da bi se moglo zaključivati s velikom vjerojatnošću, rezultati u donjoj tablici imaju određeni značaj, a pokazuju konzumaciju tržišta koje boravi u Zagrebu. Analizirajući tri najveća tržišta, svi pokazuju značajnu konzumaciju arhitekture. U usporedbi s Francuzima i Nijemcima Britanci značajnije konzumiraju likovnu umjetnost, a Nijemci dizajn. Sva tri tržišta naglašavaju podjednaki postotak konzumacije oglašavanja. Pri tom treba reći kako tu kreativnu industriju ponajprije vide kroz pivo.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

27

Tablica 2. Velika Britanija arhitektura (36%) likovna umjetnost (20%) glazba (12%) obrti (11%) oglašavanje (8%) balet/ples (5%) dizajn (3%) film (3%) književnost (2%) Francuska arhitektura (50%) glazba (17%) obrti (10%) oglašavanje (8%) film (5%) Njemačka arhitektura (37%) glazba (18%) dizajn (12%) obrti (9%) oglašavanje (9%) likovna umjetnost (9%) film (3%) kazalište (3%) Španjolska arhitektura (29%) likovna umjetnost (18%) obrti (18%) glazba (17%) oglašavanje (6%) kazalište (6%) balet/ples (6%) Australija glazba (33%) arhitektura (27%) dizajn (20%) obrti (7%) likovna umjetnost (7%) kazalište (6%) SAD glazba (27%) likovna umjetnost (20%) arhitektura (20%) obrti (20%) dizajn (13%) Nizozemska arhitektura (38%) obrti (37%)

film (25%)

likovna umjetnost (5%) književnost (3%) kazalište (2%)

U smislu kupovine proizvoda kulturnih/kreativnih industrija Zagreba prema porijeklu tržišta, rezultati su irelevantni za istraživanje obzirom na vrlo mali broj ispitanika koji su uistinu nešto i kupili. Međutim, i taj podatak smatramo relevantnim jer ostavlja prostora za poboljšanja i inovacije u kreaciji, prezentaciji i distribuciji proizvoda kulturnih/kreativnih industrija. Tome doprinosi i već ranije navedeni podatak od 73% ispitanika koji su spremni vratiti se u Zagreb zbog kulturnih/kreativnih industrija. Interes tržišta po porijeklu za pojedine kulturne/kreativne industrije je vrlo raznolik. Većina preferira glazbu, a najmanje je zainteresirana za oglašavanje odnosno balet/ples. Američko tržište na prvom mjestu stavlja likovnu umjetnost. Gotovo sva tržišta, bez obzira na porijeklo prvenstveno u Zagrebu konzumiraju arhitekturu odnosno glazbu. Britanci značajnije konzumiraju likovnu umjetnost, a Nijemci dizajn. Sva tri tržišta naglašavaju podjednaki postotak konzumacije oglašavanja (pivo!). Sveukupno gledajući, bez obzira na porijeklo, ispitanici su pokazali najveći interes za glazbu (15%), arhitekturu (12%), dizajn, likovnu umjetnost i film (po 11%). Slijede kazalište (10%), književnost i obrti (po 9%), balet/ples (7%) te oglašavanje (5%). U usporedbi s interesima domaćeg tržište, vidljive su samo minorne razlike; generalno se može reći da se interesi poklapaju. Prema spolu, vidljive su samo minorne razlike: muškarci pokazuju nešto veći interes za glazbu, arhitekturu, film i oglašavanje, a žene za dizajn, obrte, književnost i kazalište. Nema znatnijih razlika u interesu prema dobi odnosno obrazovanju, ističe se jedino znatnije veći interes najstarije populacije (60+) za likovnu umjetnost odnosno njihova potpuna nezainteresiranost za
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

28

oglašavanje. Po pitanju imovinskog stanja, jedino znatnije odstupanje vidljivo je u manjem interesu ispitanika lošeg imovinskog stanja za književnost. Turisti Zagreba najveći interes imaju za glazbu, arhitekturu, dizajn, likovnu umjetnost i film. Veće razlike u tržištu prema spolu, dobi, obrazovanju i imovinskom stanju nisu primijećene. Turisti stariji od 60 godina imaju veći interes za likovnu umjetnost, a turisti lošeg imovinskog stanja nemaju veliki interes za književnost. U smislu konzumacije (posjeta, razgled, sudjelovanje), turisti u Zagrebu najčešće koriste arhitekturu (36%), glazbu (18%), obrte i likovnu umjetnost (po 12%). Dizajn je u Zagrebu konzumiralo 8% ispitanika, a oglašavanje njih 5%. Film (3%), kazalište (2%) i književnost/nakladništvo (1%) najslabije su konzumirane kulturne/kreativne industrije. Konzumacija arhitekture, obrta i likovne umjetnosti (u smislu posjeta muzejima) od strane turističkog tržišta je očekivana, a konzumacija glazbe također, obzirom da se radi o ispitanicima mlađe dobi. Obzirom na jezične barijere ne iznenađuje slabija konzumacija kazališta, književnosti/nakladništva i donekle filma. Prema spolu, vidljiva je znatnija konzumacija glazbe i dizajna kod muškaraca, a žene su nešto znatnije konzumirale likovnu umjetnost, balet i ples te arhitekturu. Pri konzumaciji prema dobi, vidljiv je izrazito veliki udio glazbe naspram ostalim kulturnim/kreativnim industrijama za najstariju populaciju (60+). Za ostale dobne skupine arhitektura je vodeća kulturna/kreativna industrija u konzumaciji. To prikazujemo sljedećom tablicom. Tablica 3. 20-30 Arhitektura (36%) Glazba (17%) Likovna umjetnost (13%) Obrti (12%) 31-40 Arhitektura (39%) Glazba (21%) Dizajn (11%) 41-50 Arhitektura (37%) Glazba (27%) 51-60 Arhitektura (43%) Obrti (22%) Glazba (14%) Dizajn (14%) 60+ Glazba (43%) Likovna umjetnost (15%) Arhitektura (14%) Dizajn (14%) Obrti (14%)

Bez obzira na stupanj obrazovanja, za sve je skupine ispitanika arhitektura na čelu proizvoda koje su konzumirali, a slijedi glazba. Veća je konzumacija i obrta, likovne umjetnosti i dizajna. Razlika je, međutim, znatnije vidljiva u tržištu prema imovinskom stanju. Tako su oni lošijeg imovinskog stanja daleko najviše konzumirali glazbu pa onda arhitekturu, balet/ples i film dok im ostale kulturne/kreativne industrije nisu bile od interesa. Arhitekturu, glazbu i obrte konzumirali su i oni s istim odnosno boljim imovinskim stanjem od drugih. Detaljniji prikaz slijedi u sljedećoj tablici. Tablica 4. lošije Glazba (43%) Arhitektura (29%) Balet/ples (14%) Film (14%) Ostalo (0%) isto Arhitektura (40%) Glazba (16%) Obrti (9%) Oglašavanje (8%) Bolje Arhitektura (35%) Glazba (17%) Obrti (15%) Likovna umjetnost (13%) IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

29

Dizajn (10%)

Turisti Zagreba najčešće koriste arhitekturu, glazbu, obrte i likovnu umjetnost, a najrjeđe književnost, kazalište i film. Muškarci znatnije konzumiraju glazbu i dizajn od žena, a one pak likovnu umjetnost, balet i ples te arhitekturu. Za sve dobne skupine najvažnija je arhitektura osim za skupinu 60+ koja prednost u konzumaciji daje glazbi. Prvenstveno glazbu također konzumiraju i turisti lošijeg imovinskog stanja iako je ona jedan od značajnijih potrošačkih izbora i za ostale turiste. Po pitanju kupovine, turisti najviše kupuju proizvode vezane uz obrte (27%). Slijede glazba (16%), likovna umjetnost (15%), dizajn (14%), arhitektura (12%), film (7%), književnost (6%), oglašavanje (2%) i balet/ples (1%). Niti jedan kupljeni proizvod nije vezan uz kazalište. Iz turističke perspektive, kupovina vezana za obrte je logična iako oni sami ne spadaju u kulturnu/kreativnu industriju od najvećeg interesa ispitanika, a tiče se proizvoda suvenirskog tipa. Oba spola, prvenstveno su kupila proizvode vezane za obrte. Muškarci više od žena kupuju proizvode vezane uz glazbu, dizajn i arhitekturu, a žene uz likovnu umjetnost i film. Za sve dobne skupine, kupovina je najčešće vezana uz obrte. Često se kupuju i proizvodi vezani uz glazbu, arhitekturu, dizajn. Zanimljiva odstupanja vidljiva su u populaciji 60+ koja kupuje proizvode vezane uz književnost odnosno u populacijama 41-50 I 51-60 koje kupuju proizvode vezane uz balet/ples i film. Detaljniji prikaz je u sljedećoj tablici. Tablica 5. 20-30 Obrti (25%) Glazba (18%) Likovna umjetnost (16%) Arhitektura (12%) Dizajn (12%) 31-40 Obrti (34%) Dizajn (22%) Glazba (11%) Arhitektura (11%) 41-50 Obrti (38%) Arhitektura (13%) Dizajn (13%) Glazba (12%) Film (12%) Balet/ples (12%) 51-60 Obrti (38%) Dizajn (13%) Arhitektura (13%) Glazba (12%) Film (12%) Balet/ples (12%) 60+ Obrti (40%) Dizajn (20%) Likovna umjetnost (20%) Književnost (20%

Velike razlike u kupovini vidljive su prema stupnju obrazovanja. Tako oni najvišeg obrazovanja prvenstveno kupuju proizvode vezane uz obrte (35%), a slijede arhitektura (18%) te glazba, film i likovna umjetnost (po 13%). Turisti s visokom školom/fakultetom također prvenstveno kupuju proizvode vezane uz obrte (29%), ali za njih veliku ulogu ima dizajn (19%) pa glazba (17%) i likovna umjetnost (15%). Oni sa završenom srednjom školom podjednako kupuju proizvode vezane uz arhitekturu, likovnu umjetnost, obrte i glazbu (po 17%), zatim uz dizajn i književnost (po 12%) te film (8%). Oni s lošijim imovinskim stanjem kupili su isključivo proizvode vezane uz glazbu. Proizvode vezane uz obrte (21%), likovnu umjetnost, glazbu, dizajn i arhitekturu (po 14%), film (12%) te književnost (7%) kupili su turisti istog imovinskog stanja kao i drugi. Oni s nešto boljim prihodima kupili su proizvode iz područja obrta (33%), likovne umjetnosti (20%), glazbe i arhitekture (po 14%) te dizajna i književnosti (8%). Turisti najviše kupuju proizvode vezane uz obrte. Među važnijima su i oni vezani uz glazbu, likovnu umjetnost, dizajn, arhitekturu. Postoje razlike u kupovini između muškaraca i žena.
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

30

Muškarci načelno kupuju proizvode vezane uz uz glazbu, dizajn i arhitekturu, a žene uz likovnu umjetnost i film. Najstarija populacija kupuje proizvode vezane uz književnost, a populacije 4150 i 51-60 uz balet/ples i film. Za turiste svih imovinskih stanja, prvi izbor kupovine vezan je uz obrte. Za one s visokom školom/fakultetom važan je dizajn, a za one najvišeg i srednjeg stupnja obrazovanja arhitektura. Oni sa završenom srednjom školom kupuju i proizvode vezane za likovnu umjetnost i glazbu. Turisti istog ili višeg imovinskog stanja prvenstveno kupuju proizvode iz područja obrta, a oni lošijeg iz područja glazbe. U smislu konkretnog proizvoda koje su turisti vidjeli/posjetili/kupili, to je ponovno najčešće katedrala odnosno općenito muzeji (od kojih se najvećim brojem ističu Muzej prekinutih veza, Muzej naivne umjetnosti i Mimara), a slijede koncerti i crkve (od kojih se ističe Crkva sv. Marka), općenito arhitektura, ulični svirači i Gornji grad. Ostali navedeni proizvodi izuzetno su raznoliki11. Općenito, turisti koji dolaze u Zagreb najveći interes imaju za glazbu, arhitekturu, dizajn, likovnu umjetnost i film. Najčešće konzumiraju arhitekturu, glazbu, obrte i likovnu umjetnost, a najčešće kupuju proizvode vezane uz obrte. Amerikanci imaju najveći interes za likovnu umjetnost, kao i turisti stariji od 60 godina. Britanci značajnije u Zagrebu konzumiraju likovnu umjetnost, a Nijemci dizajn. Među turistima, muškarci znatnije konzumiraju glazbu i dizajn, a žene likovnu umjetnost, balet/ples i arhitekturu; po pitanju kupovine, muškarcima su izbor proizvodi vezani uz glazbu, dizajn i arhitekturu, a ženama oni vezani uz likovnu umjetnost i film. Stariji od 60 godina najviše konzumiraju glazbu (kao i turisti lošijeg imovinskog stanja), a najviše kupuju proizvode vezane uz književnost. U usporedbi domaćeg sa stranim tržištem, uočavaju se određene razlike koje mogu biti značajne u kreiranju specifičnih proizvoda te njihove distribucije prema određenim tržištima. Domaće tržište poznaje zagrebačke kulturne proizvode za razliku od turističkog iako je to „znanje“ vrlo raznoliko i neujednačeno. Interes domaćeg tržišta prvenstveno je vezan uz glazbu, kazalište i književnost, a stranog za glazbu, arhitekturu, dizajn, likovnu umjetnost i film. U smislu korištenja kulturnih/kreativnih industrija Zagreba, domaće tržište preferira kazalište, glazbu i film, a strano arhitekturu, glazbu, obrte i likovnu umjetnost. Pri tom, strano je tržište i kupilo neki proizvod koji je većinski vezan uz obrte, glazbu, likovnu umjetnost, dizajn ili arhitekturu. Po pitanju budućeg korištenja odnosno razloga povratka zbog nekih kulturnih/kreativnih industrija, domaće tržište i dalje preferira kazalište, glazbu i film, a strano arhitekturu i glazbu. U tom smislu procjenjujemo kako je glazba potencijalno relevantna kako za domaće tako i za strano tržište. Za domaće, to je još i kazalište i film, a za strano arhitektura te u nešto manjoj mjeri likovna umjetnost i dizajn.

11

Npr. HNK, licitarsko srce, razglednice, suveniri općenito, nakit, umjetničke galerije, odjeća, pivo, slike, drvene rezbarije, grafiti, glazbeni CD-i, knjige, Kamenita vrata, Glavni kolodvor, festivali i dr.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

31

2.3. SWOT analiza kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba

Pored stanja detektiranog studijom Zagreb kao kulturni proizvod za potrebe ovog Akcijskog plana napravljena je i SWOT analiza kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba koju prikazujemo u sljedećoj tablici.

Tablica 6. SNAGE SLABOSTI
• Slaba percepcija kulture kao snažnog razvojnog resursa općenito • Nerazvijeno poduzetništvo u kulturi i društvenim djelatnostima • Tretman kulturnih/kreativnih industrija kao malih ili srednjih poduzetnika, bez doticaja s kulturnim sektorom • Niska svijest samih kreatora o značenju i mogućnostima koje pružaju kulturne/kreativne industrije • Otpor pojedinih kreatora/kulturnih sektora prema kulturnim/kreativnim industrijama • Slaba ili nedovoljno djelotvorna podrška javnog sektora razvoju kulturnog poduzetništva, kreativnih/kulturnih industrija te kulturnog turizma • Slabo ili nejasno statističko praćenje pojedinih područja kulturnih/kreativnih industrija • Nedostajuća homogenost klasifikacija poslovnih djelatnosti prema Pravilniku o razvrstavanju poslovnih subjekata u RH i Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti • Niska sposobnost apsorpcije sredstava iz IPA i Strukturnih fondova (nedovoljan broj stručnih kadrova za pripremu projekata, neprimjerena organizacija rada za sudjelovanje u programima EU i drugim programima)

• Zagreb kao najveće hrvatsko središte kulturnih/kreativnih industrija • Zagreb kao najveće turističko središte kontinentalne Hrvatske • Zagreb kao najveće poslovno središte u Hrvatskoj te kao tržište (koncentracija ponude i potražnje) s najvećom kupovnom snagom • Najveći apsolutni iznos gradskog proračuna za kulturu u Hrvatskoj • Velika i raznovrsna ponuda specijaliziranih poslovnih usluga (konzultantske, razvojne , tehnološke, pravne, promocijske, marketinške, za razvoj ljudskih potencijala itd.) • Koncentracija i raznovrsnost kulturnih institucija čije usluge koriste i stanovnici drugih županija Hrvatske, a dijelom i strani turisti • Značajni kulturni resursi • Međunarodno prepoznatljiva kreativnost u području dizajna i arhitekture • Međunarodna prepoznatljivost pojedinih umjetnika

32

PRILIKE
• • • • • •

PRIJETNJE
Politizacija i centralizacija u upravljanju kulturnim sektorom što rezultira neplanskim razvojem Ovisnost razvojnih strategija, programa i projekata o političkim promjenama u gradu i državi Neusklađenost političkih ciljeva na vertikalnoj razini (državni vs. gradski) Velike administrativne barijere prilikom ulaganja i razvoja poduzetništva Globalna i unutarnja recesija Opasnost od globalnih trendova komercijalizacije kulture i marginalizacije autohtonih kultura manjih zajednica • Opća kriza vrijednosti

• Spremnost Gradske uprave na poticanje razvoja kulturnih/kreativnih industrija • Korištenje EU fondova i programa za razvoj kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba • Korištenje drugih inozemnih financijskih izvora i mogućnosti za pomoć razvoju G(g)rada Zagreba (međunarodne financijske institucije, donacije, zaklade, organizacije za tehničku pomoć, suradnja i pomoć gradova prijatelja, javo-privatna partnerstva) • Snažni svjetski trendovi rasta poduzetništva u kulturi • Novi EU program za kulturu „Creative Europe“ koji je fokusiran na razvoj kulturnih/kreativnih industrija • Porast potražnje urbanog i kulturnog turizma • Već započete razvojne inicijative u pojedinim područjima kulturnih/kreativnih industrija (npr. dizajn i arhitektura)

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

33

3. Prijedlog akcijskog plana poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija 2013.-2015.

Akcijski plan omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu utvrđenih mjera i ciljeva razvoja kulturnih kreativnih industrija (KKI) u Zagrebu, u određenom razdoblju. Izrađuje se za višegodišnje razdoblje i na godišnjoj razini s tim da se godišnji plan priprema u posljednjem kvartalu tekuće godine za iduću godinu. Akcijski plan treba biti jednostavan i pregledan te se izrađuje na razini mjera, pri čemu se utvrđuje: • • • • • • naziv mjere nositelj mjere razdoblje provedbe mjere planirani iznos financiranja mjere struktura izvora financiranja očekivani rezultati – pokazatelji.

Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija prikazan je u Tablici br. 6 na razini mjera dok su na slijedećoj Tablici br. 7 utvrđeni glavni projekti/aktivnosti za provedbu mjera i ostvarivanje ciljeva. Planirana financijska sredstva za realizaciju projekata/aktivnosti, odnosno za mjere u akcijskom planu su indikativna, a izvor sredstava je Proračun Grada Zagreba. Iznosi iskazani u Tablicama br. 8 i 9 odnose se na 2013. godinu. Tipovi mjera koji su predloženi ovim akcijskim planom, u skladu su s tzv. benchmarking rasterom koji je predložila KEA European Affairs, jedna od vodećih konzultantskih tvrtki u području kulture, kreativnosti, medija i sporta. Raster pruža mogućnosti mjerenja učinkovitosti i utjecaja javnih politika koje su usmjerene na razvoj kulturnih/kreativnih industrija te mogućnosti upravljanja politikama u području kulturnih/kreativnih industrija. Indikatori kojima se navedeno mjeri, svrstani su u četiri glavne kategorije u skladu s kojima su navedeni ciljevi, specifični ciljevi i mjere predloženi: 1. Infrastruktura i klasteri/umrežavanje 2. Ljudi, kompetencije i poduzetništvo 3. Inkubacija 4. Upravljanje.

Sukladno nalazima istraživanja koja su provedena na potrebe ovog Akcijskog plana (koja uključuju i rezultate studije Zagreb kao kulturni proizvod), te prema teorijskom okviru koji definira tipove gradova, Zagreb se nalazi u specifičnoj situaciji. Dok s jedne strane ima prednosti koje zadovoljavaju karakteristike za sva tri modela (Grad s novim licem; Kulturni/kreativni grad i Poduzetnički kulturni/kreativni grad) a koje se ocrtavaju iz statusa glavnog grada s najvećom koncentracijom kulturnih/kreativnih aktera u državi, s druge strane postoje veliki izazovi u vidu ograničenja gradskih vlasti, pogotovo u smislu donošenja odluka koje bi mogle značajnije doprinijeti produktivnijem pozicioniranju kulturnih/kreativnih industrija. Ovlasti za donošenje regulative koja bi dala potrebne poticaje kulturnih/kreataivnim industrijama i normativno omogućila njihov doprinos gospodarskom rastu Zagreba i Hrvatske su u rukama nacionalnih a ne lokalnih vlasti. Zagreb je tipološki kombinacija sva tri modela grada, s tim da je u nekim segmentima slabije pozicioniran (npr. posjedovanje međunarodnog kulturnog imidža) a u nekim bolje (grad dinamičnog

34

poslovnog okružja). Ova situacija pripadanja svim modelima tj. ne pripadanja ni jednom modelu otvara mogućnosti za stvaranje vlastitog, inovativnog, originalno-autentičnog stava kojim će se Zagreb pozicionirati i nametnuti kao glavni grad nove europske države a s time kao novo urbano središte Europe. Slijedi pregled glavnih ciljeva i mjera za poticanje razvoja kulturnih i kreativnih industrija u Zagrebu nakon čega slijede tablice (Tablica br. 7 i 8 ) s detaljnom razradom.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

35

Tablica 7. - Akcijski plan poticanja razvoja KKI u Zagrebu – strateški specifični ciljevi ciljevi

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

36

Tablica 8. – Akcijski plan poticanja razvoja KKI u Zagrebu – ciljevi, mjere, nositelji mjere, razdoblje provedbe, planirana sredstva na godišnjoj razini (2013.) i očekivani rezultati

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

37

Očekivani rezultati pokazatelji • • Broj i vrsta povezanih programa KKI Broj proizvoda nastalih iz ostvarenih suradnji KKI

• • •

Broj strateških programa relevantnih za KKI Vrsta strateških programa relevantnih za KKI Učinci na rast i razvoj KKI

• • • • •

• •

Broj i vrsta obrazovnih programa Broj održanih radionica/treninga Broj i struktura polaznika Broj i vrsta predloženih projekata temeljem obrazovnog programa Broj i vrsta zakonskih i podzakonskih propisa za reguliranje područja rada KKI Broj i vrsta pravilnika i uputa za standarde u djelovanju KKI Broj i vrsta pravilnika za upravljanje kvalitetom KKI • •

STRATEŠKI CILJ 1.: OSNAŽITI INSTITUCIONALNU PODRŠKU ZA RAZVOJ KULTURNIH/KREATIVNIH INDUSTRIJA Specifični cilj Mjera Nositelj mjere Razdoblje Planirana sredstva provedbe i struktura (u kn na godišnjoj razini) 1.1. Uključiti Osigurati interaktivno Gradski ured za kulturu 2013-2014 Ukupno: 0kn kulturne/kreativne povezivanje svih Izvori: Gradski industrije u kulturnu i djelatnosti KKI proračun, Državni ostale relevantne proračun, Fondovi EU, Ostalo javne politike grada i države Uključiti integralno KKI u Gradski ured za obrazovanje, 2013 Ukupno: 170.000kn (gospodarstvo, sve strateške kulturu i šport; za gospodarstvo, Izvori: Gradski obrazovanje, turizam, dokumente razvoja rad i poduzetništvo; za prostorno proračun urbanizam) grada (poduzetništvo, uređenje, izgradnju Grada, turizam, industrija, graditeljstvo, komunalne poslove i obrazovanje, urbanizam promet; za financije; za i dr.) strategijsko planiranje i razvoj Grada 1.2. Poboljšati Kreirati i provoditi Gradski ured za obrazovanje, 2013-2015 Ukupno: 70.000kn institucionalni okvir programe kreativnog kulturu i šport; Ministarstvo za Izvori: Gradski za djelovanje i razvoj obrazovanja za ciljne znanost obrazovanje i šport RH proračun, Državni kulturnih/kreativnih skupine proračun, industrija Regulirati društvenu Gradski ured za obrazovanje, 2013-2015 Ukupno: 150.000kn poziciju djelatnosti kulturu i šport; za gospodarstvo, Izvori: Gradski kulturnih/kreativnih rad i poduzetništvo u suradnji s proračun, Državni industrijama Ministarstvom kulture RH, proračun Ministarstvom poduzetništva i obrta RH, Ministarstvom gospodarstva RH, Ministarstvom graditeljstva RH Poboljšati status i uvjete Grad Zagreb u suradnji s 2013-2015 Ukupno: 2.025.000kn djelovanja aktera Ministarstvom kulture RH, (osnivanje agencije) kulturnih/kreativnih Ministarstvom rada i mirovinskog Izvori: Gradski

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

Broj i vrsta zakonskih i podzakonskih propisa o statusu aktera KKI Broj i vrsta mjera za poboljšanje IMO

38

industrija

sustava RH i Ministarstvom poduzetništva i obrta RH •

proračun, Državni proračun, Fondovi EU, Ostalo

1.3. Promijeniti percepciju kulture kao „potrošača“ proračunskih sredstava u razvojnu snagu Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u suradnji s obrazovnim, strukovnim ustanovama /organizacijama i civilnim društvom) • • • • Grad Zagreb u suradnji s Ministarstvom kulture RH i Ministarstvom gospodarstva RH 2013-2014 Ukupno: 50.000kn Izvori: Gradski proračun, Državni proračun, • • • • Ukupno: 50.000kn • • • • • 2012-2015

Obrazovati i poticati kulturne stvaraoce i profesionalne udruge KKI na uviđanje vlastitog potencijala u gospodarskom razvoju

Ukupno: 120.000kn Izvori: Gradski proračun, Državni proračun,

socijalnog statusa (mirovinsko, zdravstveno i dr. Osiguranje) aktera KKI Ocjena aktera o usvojenim mjerama za poboljšanje njihovog socijalnog statusa Broj i vrsta održanih obrazovnih i trening programa, tečajeva, radionica i dr. Broj i struktura polaznika Broj i vrsta inicijativa od strane polaznika za podršku razvoju KKI Broj i vrsta prijedloga i realiziranih projekta KKI Broj i vrsta sadržaja i medija uključenih u senzibilizaciju javnosti Broj i vrsta oblika komuniciranja Broj i profil senzibilizirane publike Učinci medijske kampanje na KKI Broj i vrsta javnih rasprava na temu razvoja KKI Broj i vrsta usuglašenih odluka u području razvoja KKI Broj i vrsta predstavnika KKI uključenih u donošenje odluka Broj i vrsta odluka donesenih uz sudjelovanje predstavnika KKI Rezultati i učinci donesenih odluka po razvoj KKI

Senzibilizirati javnost kroz medije i društvene mreže o važnosti i potencijalima kulturnih/kreativnih industrija Jačati procese participacije/partnerstva građana u javnom odlučivanju o potrebama i razvoju kulturnih/kreativnih industrija Grad Zagreb 2013-2015

Strateški cilj 2. : kulturu i kulturne/kreativne industrije koristiti kao ključan resurs razvitka grada IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

39

Specifični cilj

Mjera

Nositelj mjere

Razdoblje provedbe 2013-2015 •

Očekivani rezultati Pokazatelji

Grad Zagreb

Poticati osnivanje i rad inkubatora, centara i klastera za kulturne/kreativne industrije • • • 2013-2015 Ukupno: 0 •

2.1. Osnažiti razvoj infrastrukture za potporu rasta kulturnih/kreativnih industrija i povećanje kvalitete proizvoda (infrastruktura i uslužne djelatnosti za produkciju i distribuciju)

Planirana sredstva i struktura (u kn na godišnjoj razini) Ukupno: 6.800.000kn Izvori: Gradski proračun, Državni proračun, Fondovi EU, Ostalo

• •

Poboljšati korištenje gradskih prostora za produkciju i distribuciju i evaluaciju učinaka KKI

Broj pripremljenih projekata za osnivanje i rad inkubatora, centara i klastera za KKI Broj i vrsta osnovanih inkubatora, centara i klastera za KKI Broj i profil korisnika i sudionika inkubatora, centara i klastera za KKI Rezultati i učinci inkubatora, centara i klastera na rast i razvoj KKI Broj i vrsta gradskih prostora dodijeljenih na korištenje akterima KKI Broj donesenih propisa kojima se regulira korištenje gradskih prostora Učinak dodijeljenih gradskih prostora na rast KKI i dostupnost i kvalitetu proizvoda KKI Izvori: Gradski proračun • • • • Broj i vrsta konzultantskih usluga za aktere KKI Broj i vrsta korisnika konzultantskih usluga Rezultat i učinak na povećanje kvalitete proizvoda i rast KKI Broj i vrsta novih tvrtki, projekata i proizvoda u području KKI

Gradski ured za imovinskopravne poslove i imovinu grada Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Osigurati potporu Gradski ured za gospodarstvo, kroz poslovne rad i poduzetništvo s HGK – (konzultantske) Komora Zagreb i HOK-om, usluge za razvoj KKI 2013-2015

Subvencionirati

Gradski ured za obrazovanje,

2013

Ukupno: 50.000kn

Pravilnik

za

subvencioniranje IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

40

nabavku i korištenje suvremene tehnološke opreme • • •

kulturu i šport; Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo u suradnji s Ministarstvom kulture RH i Ministarstvo poduzetništva i obrta RH

Izvori: Gradski proračun, Državni proračun,

• • •

Poticati intrasektorsko i intersektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda kulturnih/kreativnih industrija

Gradski ured za gospodarstvo, 2013-2015 rad i poduzetništvo, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport s Ministarstvom kulture RH i Ministarstvo poduzetništva i obrta RH

Ukupno: 50.000kn Izvori: Gradski proračun, Državni proračun,

Grad Zagreb

2013-2015

Ukupno: 0kn

• • •

2.2. Poboljšati pristup i korištenje financijskih izvora i financijske potpore za razvoj kulturnih/kreativnih industrija Grad Zagreb s Ministarstvom kulture RH i Ministarstvo poduzetništva i obrta RH

Osigurati transparentan sustav poticajnog financiranja KKI

Jačati poticaje za privatna ulaganja u kulturne/kreativne industrije

2013-2015

Ukupno: 47.000kn Izvori: Gradski proračun, Državni proračun, 2013-2015 Ukupno: 580.000kn

• • • • •

nabavke suvremene tehnološke opreme Broj i vrsta korisnika subvencija za nabavku suvremene tehnološke opreme Broj i vrsta suvremene tehnološke opreme nabavljene uz subvencije Učinci korištenja subvencijama nabavljene suvremene tehnološke opreme na razvoj djelatnosti KKI Odabrani primjer i primjena dobre prakse za razvoj KKI Broj i vrsta primijenjenih i preuzetih rješenja za razvoj KKI Broj i vrsta intrasektorskih i intersektorskih projekata i proizvoda KKI Broj i vrsta proizvoda KKI s povećanom kvalitetom i dodanom vrijednošću Broj i vrsta donesenih kriterija za financiranje KKI Doneseni pravilnik o dodjeli sredstava za KKI Prihvaćenost pravilnika od strane aktera KKI Broj i vrsta prigovora na financiranje Broj i vrsta poticaja Broj i profil privatnih investitora u KKI Broj i profil korisnika investicija u KKI Broj i vrsta projekata i proizvoda proizašlih iz privatnih ulaganja

Kreirati nove izvore

Grad Zagreb u suradnji s

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

41

za financiranje KKI • • • Grad Zagreb u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU RH • • 2013-2015 Ukupno: 0kn

Udrugom banka, HUP-om, Udrugom fondova venture kapitala, HGK

Izvori: Gradski proračun, Državni proračun, ostalo

Osnažiti kapacitete za korištenje fondova EU i drugih stranih i domaćih izvora financiranja

• Grad Zagreb 2013-2015 Ukupno: 70.000kn Izvori: Gradski proračun • • • Grad Zagreb 2013-2015 Ukupno: 180.000kn Izvori: Gradski proračun • • •

2.3. Jačati kapacitete za razvoj i podizanje svijesti o značenju kulturnih/kreativnih industrija

Razviti i provoditi obrazovanje i trening kulturnih stvaraoca

Osigurati sustavno obrazovanje dionika (poduzetnika, građana i uprave) za KKI

Broj i vrsta novih izvora financiranja Broj i vrsta korisnika novih izvora financiranja Broj i vrsta mjera za privlačenje financijera Broj održanih programa za osposobljavanje aktera KKI za korištenje fondova EU Broj i vrsta prijavljenih i ostvarenih projekata financiranih iz fondova EU i drugih stranih i domaćih izvora financiranja Rezultat i učinak domaćih i stranih fondova na razvoj KKI Broj i vrsta radionica i treninga Broj i vrsta korisnika obrazovnih programa Broj i vrsta novih projekata i proizvoda KKI Broj i vrsta radionica i treninga Broj i vrsta korisnika obrazovnih programa Broj i vrsta novih projekata i proizvoda KKI

Razvijati cjeloživotno učenje za aktere KKI

Grad Zagreb

2013-2015

Ukupno: 0kn

• • •

Broj i vrsta tečajeva KKI u programima cjeloživotnog učenja Broj i vrsta radionica i treninga Broj i vrsta korisnika obrazovnih programa IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

42

• Grad Zagreb u suradnji s Ministarstvom kulture RH i Ministarstvom vanjskih poslova RH • • • • 2013-2015 Ukupno: 350.000kn Izvori: Gradski proračun, Državni proračun,

Osigurati provedbu rezidencijalnih programa i stipendija za obrazovanje i trening

• •

Istraživanje i Gradski ured za strategijsko 2013-2015 Ukupno: 135.000kn praćenje razvoja planiranje i razvoj grada Izvori: Gradski djelovanja i razvoja proračun KKI Strateški cilj 3.: stvarati imidž grada kao prepoznatljivog središta kulturnih i kreativnih industrija na europskoj razini Mjera Nositelj mjere Razdoblje provedbe 2013-2015 Planirana sredstva i struktura (u kn na godišnjoj razini) Ukupno: 2.500.000kn

Broj i vrsta novih projekata i proizvoda KKI Doneseni propisi i kriteriji za reguliranje provedbe rezidencijalnih programa Broj i vrsta rezidencijalnih programa Broj i profil aktera KKI koji sudjeluju u rezidencijalnim programima Rezultati i učinci rezidencijalnih programa na razinu međunarodne suradnje i stvaranje novih projekata i proizvoda KKI Ocjene stanja i odrednice razvoja i djelovanja KKI Nova strateška usmjerenja za razvoj KKI

Specifični cilj

Očekivani rezultati Pokazatelji •

3.1. Regenerirati pojedine (osobito „problematične“) gradske četvrti

Omogućiti umjetnicima plansko izražavanje u urbanom prostoru

• • • • 2013-2015 Ukupno: 200.000kn •

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada; Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet; Zavod za prostorno uređenje i razvoj Grada

Podupirati urbanu Gradski ured za strategijsko

Broj i vrsta prostora u kojem je ostvarena umjetnička intervencija ili djelovanje KKI Broj i profil umjetnika/aktera KKI koji su intervenirali u prostoru Broj i vrsta intervencija ostvarenih u prostoru Razina zadovoljstva građana intervencijama u prostoru Rezultat i učinak na lokalnu i međunarodnu prepoznatljivost grada Broj i vrsta regeneriranih prostora IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

43

Izvori: Gradski proračun • • • • 2013-2015 • Ukupno: 45.000kn Izvori: Gradski proračun • •

regeneraciju javnih i privatnih prostora za kulturne/kreativne industrije

Planirati i disperzirati kulturne/kreativne industrije na širem gradskom prostoru i kreirati specifične mikrolokacije temeljene na KKI 2013 Ukupno: 250.000kn Izvori: Gradski proračun • • •

3.2.Kulturu i kulturne/kreativne industrije koristiti kao bitan element suvremene prepoznatljivosti grada

planiranje i razvoj grada; Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet; Zavod za prostorno uređenje i razvoj Grada Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada; Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet; Zavod za prostorno uređenje i razvoj Grada Grad Zagreb

Način, oblik i kvaliteta rekonstrukcije i adaptacije prostora Broj i profil aktera KKI uključenih u regeneraciju prostora Broj nagrada za ostvarenja KKI u urbanoj regeneraciji Rezultat i učinak na lokalnu i međunarodnu prepoznatljivost grada Broj gradskih planova kojima se predviđaju specifične lokacije za razvoj KKI Broj i vrsta KKI planiranih na mikrolokacijama Učinak KKI na kvalitetu življenja u mikrolokaciji

2013-2015

Artikulirati doprinos KKI u kreiranju identitetskog sustava (potencijalni kulturni brend) Zagreba Poticati nositelje projekata KKI na umrežavanje s ključnim dionicima za razvoj proizvoda temeljenih na odabranim KKI Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada; Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo

Ukupno: 600.000kn Izvori: Gradski proračun

• •

Broj i vrsta javnih rasprava na temu KKI i identitetski sustav Zagreba Broj prijedloga i rješenja od strane KKI za identitetski sustav grada Zagreb Broj i kvaliteta proizvoda KKI koji doprinose identitetskom sustavu Zagreba Realizacija projekta Kreativni Zagreb i učinci na prepoznatljivost Zagreba Rezultati i učinci KKI na predstavljanje identiteta Zagreba u međunarodnom okružju Broj i vrsta proizvoda KKI koji jačaju identitet grada a rezultat su javnog natječaja

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

44

Tablica br. 9 : Akcijski plan poticanja razvoja KKI u Zagrebu - ciljevi, mjere, aktivnosti/projekti i financijska sredstva na godišnjoj razini (2013.)

Strateški cilj 1.: OSNAŽITI INSTITUCIONALNU PODRŠKU ZA RAZVOJ KULTURNIH/KREATIVNIH INDUSTRIJA
sredstva 0 •

• 50.000 0 • •

SPECIFIČNI CILJEVI 1.1. Uključiti kulturne/kreativne industrije u kulturnu i ostale relevantne javne politike grada i države (gospodarstvo, obrazovanje, turizam, urbanizam) 120.000

MJERE osigurati interaktivno povezivanje svih djelatnosti KKI uključiti integralno KKI u sve strateške dokumente razvoja grada (poduzetništvo, turizam, industrija, obrazovanje, urbanizam i dr.)

• •

70.000 150.000

1.2. Poboljšati društveni okvir za djelovanje i razvoj kulturnih/kreativnih industrija • • kreirati i provoditi programe kreativnog obrazovanja za ciljne skupine regulirati društvenu poziciju djelatnosti kulturnih/kreativnih industrija poboljšati status i uvjete djelovanja aktera kulturnih/kreativnih industrija

2.000.000

25.000

1.3.Promijeniti percepciju kulture kao „potrošača“

obrazovati i poticati kulturne stvaraoce i profesionalne udruge KKI na uviđanje

AKTIVNOSTI /PROJEKTI plan umrežavanja zajedničkih, intrasektorskih programa razvoja kulturnih/kreativnih industrija na razini uprave analitičke podloge za uključenje KKI u sve strateške dokumente grada model (postupak i način) uključivanja kategorije KKI u javne pozive za predlaganje javnih potreba u kulturi grada (i ostale godišnje javne pozive) projekt narudžbe grada za proizvode KKI u iznosu od 1% godišnjeg proračuna pilot obrazovni programi predškolske, osnovnoškolske, srednjoškolske visokoškolske razine stručne podloge za reguliranje područja rada, standarda i kvalitete KKI osnivanje i rad agencije za razvoj KKI (moguća hibridizacija javno-privatnocivilno) program izgradnje partnerstva privatnog sektora (kulturnih/kreativnih industrija), javnog sektora (javna uprava, kulturne ustanove, organizacije, itd.) i civilnog sektora (umjetničke organizacije, strukovne udruženja, samostalni umjetnici, kulturni radnici itd.) organizacija serije okruglih stolova (4), konferencija (2), radionica (4) za sve 20.000

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

45

proračunskih sredstava u razvojnu snagu 50.000 0 50.000 • •

vlastitog potencijala u gospodarskom razvoju senzibilizirati javnost kroz medije, društvene mreže i dr. o važnosti i potencijalima kulturnih/kreativnih industrija jačati procese participacije/partnerstva građana u javnom odlučivanju o potrebama i razvoju kulturnih/kreativnih industrija • • 0

skupine KKI komunikacijska strategija za KKI organizacija godišnjih posebnih događanja i manifestacija (npr. Otvorena vrata KKI) program za projekt Kreativni Zagreb program uključenja i djelovanja građana u strukture i tijela donositelja odluka (npr. kulturna vijeća, gradski odbori itd.)

Strateški cilj 2.: KULTURU I KULTURNE/KREATIVNE INDUSTRIJE KORISTITI KAO KLJUČAN RESURS RAZVITKA GRADA
MJERE poticati osnivanje i rad inkubatora, centara i klastera za kulturne/kreativne industrije • • 500.000

6.800.000 50.000

SPECIFIČNI CILJEVI 2.1. Osnažiti razvoj infrastrukture za potporu rasta kulturnih/kreativnih industrija i povećanje kvalitete proizvoda (infrastruktura i uslužne djelatnosti za produkciju i distribuciju)

50.000

0

• poboljšati korištenje gradskih prostora za produkciju i distribuciju i evaluaciju • učinaka KKI osigurati potporu kroz poslovne • (konzultantske) usluge za razvoj KKI subvencionirati nabavku i korištenje suvremene tehnološke opreme • poticati intrasektorsko i intersektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda kulturnih/kreativnih industrija •

AKTIVNOSTI /PROJEKTI priprema i izrada projektne dokumentacije (predinvesticijske studije, tehnička dokumentacija i dr.) inkubatora, centara i klastera za KKI izgradnja inkubatora, centara i klastera za KKI model za dodjelu, korištenje, upravljanje i evaluaciju uporabe prostora program posebnih poticaja za korištenje poslovnih usluga za aktere KKI program financijske potpore za nabavku i korištenje suvremene tehnološke opreme benchmark za intrasektorsko i intersektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda kulturnih/kreativnih industrija program za uvođenje i primjenu vouchera za inovacije

50.000

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

46

0

• • 47.000

2.2. Poboljšati korištenje financijskih izvora i financijske potpore za razvoj kulturnih/kreativnih industrija osigurati transparentan sustav poticajnog financiranja KKI jačati poticaje za privatna ulaganja u kulturne/kreativne industrije kreirati nove izvore za financiranje KKI osnažiti kapacitete za korištenje fondova EU i drugih stranih i domaćih izvora financiranja za projekt KKI • 60.000

• •

450.000

0

• • •

180.000

2.3. Jačati kapacitete za razvoj kulturnih/kreativnih industrija razviti i provoditi obrazovanje i trening kulturnih stvaraoca osigurati sustavno obrazovanje dionika (poduzetnika, građana i uprave) za KKI • • • • • •

0 350.000 65.000

• •

razvijati cjeloživotno učenje za aktere KKI osigurati provedbu rezidencijalnih programa i stipendija za obrazovanje i trening provoditi istraživanja i praćenje razvoja djelovanja i razvoja KKI

0

model transparentnog i učinkovitog financiranja usmjerenog na produkciju KKI program poticaja za privatna ulaganja u KK (poduzetnici investitori, financijske institucije) program poticaja za tvrtke/obrte koji koriste kulturni/kreativni kapital u proizvodnji i razvoju vlastitih proizvoda (npr. suradnja industrije s dizajnerima, likovnim umjetnicima, glazbenicima itd. odnosno KKI-KKI) program za godišnje nagrade za proizvode KKI s većom dodanom vrijednošću (po kategorijama KKI) program predstavljanja i promocije proizvoda KKI s dodanom vrijednošću program pomoći tijela gradske uprave akterima KKI za pripremu projekata organizacija seminara, radionica, savjetovanja, treninga za poduzetnike, investitore, upravu, građane programi cjeloživotnog učenja rezidencijalni programi i programi stipendije za obrazovanje i trening istraživački projekt stanja u umjetnosti i kulturi kao osnove za razvoj KKI godišnje smotre produkciju KKI i poslovni susreti s poduzetnicima i investitorima ciljane sektorske studije za praćenje i usmjeravanje razvoja KKI plan razvoja kulturnog turizma temeljenog na kulturnim/kreativnim 30.000

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

47

industrijama u Zagrebu

100.000

Strateški cilj 3.: STVARATI IMIDŽ GRADA KAO PREPOZNATLJIVOG SREDIŠTA KULTURNIH I KREATIVNIH INDUSTRIJA NA EUROPSKOJ RAZINI
• 200.000 2.500.000

SPECIFIČNI CILJEVI 3.1. Regenerirati pojedine • (osobito „problematične“) gradske četvrti • • • 0 45.000

AKTIVNOSTI /PROJEKTI inventarizacija odgovarajućih gradskih prostora i priroritiziranje lokacija za urbanu regeneraciju model za dodjelu, korištenje, upravljanje i evaluaciju uporabe prostora model za obvezno korištenje proizvoda KKI kod većih ulaganja u prostoru na području Grada oblikovanje i uvođenje standarda i pravila postupaka za provedbu međunarodnih natječaja iz područja KKI 250.000 50.000

3.2.Kulturu i kulturne /kreativne industrije koristiti kao bitan element suvremene prepoznatljivosti grada • • •

MJERE omogućiti umjetnicima plansko izražavanje u urbanom prostoru podupirati urbanu regeneraciju javnih i privatnih prostora za kulturne/kreativne industrije klasterski povezati kulturne/kreativne industrije u pojedinim urbanim lokalitetima planirati i disperzirati kulturne/kreativne industrije u gradu i kreirati specifične mikrolokacije temeljene na KKI artikulirati doprinos KKI u kreiranju identitetskog sustava (potencijalni kulturni brend) Zagreba poticati nositelje projekata KKI na umrežavanje s ključnim dionicima za razvoj konkretnih proizvoda 350.000 250.000 organizacija okruglih stolova i radionica o udjelu KKI u razvoju identitetskog sustava grada stvaranje komunikacijske platforme aktera KKI za dinamično promišljanje i kreiranje rješenja lokalnog identiteta projekt „Kreativni Zagreb“; prezentacija identiteta u međunarodnom okružju program raspisivanja javnih natječaja za izradu proizvoda koji jačaju identitet grada, a rezultat su suradnje između aktera za oblikovanje, proizvodnju i plasman proizvoda KKI

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

48

4. Prilog – primjeri hrvatske i europske prakse Na ovom mjestu navode se primjeri europskih država odnosno gradova koji su svoj razvoj temeljili na kulturnim/kreativnim industrijama. Države se navode jer je prema tipologiji navedenoj u poglavlju 1.6. navedena povezanost gradskih i regionalnih s nacionalnim politikama što može imati značajan utjecaj na razvoj pojedinih razvojnim modela. Primjeri gradova izabrani su prema zanimljivosti kulturnog/kreativnog sektora odnosno modelu razvoja.Iako se načelno smatra kako Birmingham predstavlja izraziti model grada s novim licem, Amsterdam model kulturnog/kreativnog grada,Berlin poduzetničkog kulturno/kreativnog grada,većina gradova, pa tako i spomenuti, kombiniraju spomenute razvojne modele. Pored europske, na nacionalnoj razini ističe se jedan primjer a to je Poduzetnički inkubator „Tvornica ideja“ iz Dubrovnika. Cilj ovog projekta je poticanje proizvodnosti i inovativnosti, posebno usluga utemeljenih na znanju što se realizira kroz okupljanje i poticanje mladih poduzeća koja se kroz određeno vremensko razdoblje osposobljavaju za uspješno poslovanje. Grad Dubrovnik i Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA inkubiranim poduzećima pruža pomoć prvenstveno omogućavanjem besplatnog poslovnog prostora. Također, poduzetnicima su besplatno dostupne pravne, računovodstvene i marketinške usluge, te programi edukacija i savjetodavne pomoći za pronalaženje financijskih sredstava kroz projekte što utječe na troškovno efikasnije procese osnivanja i rasta poduzeća te čini bitan stimulans za poslovanje svakog poduzetnika. Na ovaj način inkubirana poduzeća dobivaju potrebnu podršku da pokrenu svoju djelatnost bez velikih tehničkih i administrativnih troškova, djeluju u poslovnoj atmosferi okruženi drugim poduzećima u nastanku i s DURA-om kao savjetodavnim tijelom, što omogućuje kruženje postojećeg znanja i vještina, te ljudskih resursa. Sve to garantira velike šanse inkubiranim poduzećima za preživljavanje na tržištu i vodi k njihovom razvitku u uspješne pokretače gospodarstva. U ovom trenutku Tvornica ideja broji ukupno 11 poduzeća stanara inkubatora, u kojima je zaposleno ukupno 27 mladih osoba. Od 11 poduzeća stanara inkubatora, 6 poduzeća se bavi poslovima iz područja kulturnih/kreativnih industrija – arhitektura, dizajn, oglašavanje itd. što čini ovaj projekt jedinstvenim primjerom poticanja kulturnih/kreativnih industrija od strane lokalne administracije u Hrvatskoj. Činjenica da stanare inkubatora čine i mladi dizajneri koji su se zbog projekta preselili iz Zagreba u Dubrovnik potvrđuje opravdanost ovakvog ulaganja i poticaja. 4.1. Estonija Od početnog mapiranja kulturnih/kreativnih industrija u Estoniji koje je provedeno 2005., Estonija ih je uključila u Nacionalnu strategijuza Europske strukturne fondove 2007.-2013. Podrška kulturnim/kreativnim industrijama je jedan od prioriteta u okviru strateškog cilja razvoja gospodarskog okružja, a potiče se internacionalizacija, inovacija, pristup financiranju, osnivanje novih tvrtki, transfer znanja i tehnologije te razvoj turizma. Mjere i politike zajednički koordiniraju Ministarstvo kulture i Ministarstvo gospodarstva i komunikacija, a programe implementira Enterprise Estonia kao jedna od najvećih nacionalnih institucija za podršku poduzetništvu te pruža financijsku podršku, savjete, mogućnosti suradnje i obrazovanja za poduzetnike, istraživanja. Područje primarnog interesa uključuje rast i održivost poduzeća u području kulturnih/kreativnih industrija te rast kreativnosti u poslovnoj zajednici kroz sinergiju između kreativnih ljudi odnosno tvrtki i ostatka ekonomije. Uloga kulturnih i obrazovnih institucija usmjerena je na primarne stadije

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

49

vrijednosnog lanca kulturnih/kreativnih industrija (uključujući fazu stvaranja) kroz obrazovanje profesionalaca i posrednika(Creative Industries in Estonia, Latvia and Lithuania 2010: 8). Mjere poticanja kulturnih/kreativnih industrija podijeljene su u dvije osnovne kategorije: opće mjere gospodarskog razvoja te mjere poticanja specifičnih sektora kulturnih/kreativnih industrija. Pored toga, postoji i podrška iz drugih izvora. Opće mjere: • • Programi podrške razvoju klastera (npr. filmske industrije) Podrška izvozu i zajedničkoj promociji (npr. Tallinn Music Week – predstavljanje estonske glazbe ili Black Market – filmska koprodukcija) Programi razvoja vještina i znanja (npr. obrazovni tečajevi upravljanja dizajnom) Programi osvještavanja i promocije poduzetništva (npr. inicijativa Creative Estonia, podrška inovacijama, razvoju proizvoda i obrazovanju).

• •

Specifične mjere: • Usmjerene na pojedine sektore, a uključuju kreativne inkubatore, hubove i centre.

Ostala podrška: • Značajna ulaganja iz EU strukturnih fondova u kulturnu infrastrukturu s ciljem jačanja regionalne konkurentnosti i razvoja turizma Brojni programi razvoja ljudskih resursa (npr. obrazovanje nezaposlenih u području razvoja proizvoda i poduzetništva s rukotvorinama) Programi za digitalno društvo 1% od proračuna javnih institucija ulaže se na kupovinu umjetničkih i dizajnerskih djela za javni prostor (Creative Industries inEstonia, Latvia and Lithuania 2010: 8-9)

• •

Primjer 1: Creative Estonia Integrirani program Creative Estonia obuhvaća različite aktivnosti s ciljem promocije poduzetništva temeljenog na kulturnim/kreativnim industrijama odnosno kreativnosti u društvu općenito. Okuplja različite dionike i omogućava kontakte između kreativnih profesionalaca i tvrtki, donosioca odluka, studenata i tvrtki iz ostalih sektora. Aktivnosti uključuju razvoj web portala kulturnih/kreativnih industrija (www.looveesti.ee), sveobuhvatne informacije o kulturnim/kreativnim industrijama, web resurse za start-up tvrtke, online savjete, podršku umrežavanju, promotivne mogućnosti za tvrtke. Pored portala, Creative Estonia izdaje primjere najbolje prakse, izvješća studija i projekata mapiranja, organizira konferencije i seminare, nudi medijsku podršku inicijativama kulturnih/kreativnih industrija te podršku osvještavanja javnosti.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

50

Primjer 2: Tallinn Creative Incubator Misija Tallinn Creative Incubatora je podrška kreativnim poduzećima u smislu pružanja početnih usluga inkubacije. Naglasak je na poboljšanju poslovne ekspertize i postavljanju „meke“ infrastrukture razvijajući mehanizme inkluzije, suradnje i participacije te internacionalizacije poduzeća. Sve tvrtke koje žele biti dio inkubatora moraju proći temeljiti osnovni poslovni tečaj te se zahtijeva da imaju poslovni plan koji valorizira skupina eksperata. Tvrtke imaju koristi od inkubatora u smislu kompenzacije za vlastiti nedostatak sredstava (kako materijalnih tako i nematerijalnih) jer tamo dobivaju pomoću koja se kreće od know-how savjeta u području pokretanja i vođenja tvrtke do najma prostora za vlastite tvrtke ispod tržišnih cijena. Najpopularnije usluge tiču se poslovnih konzultacija i tečajeva, ali i skupnih događanja kao što su tzv. „kreativna jutra“ odnosno zajedničke marketinške sheme. Od osnivanja inkubatora (2009.) pet je tvrtki postalo vrlo uspješno. Četiri bilježe značajan izvoz svojih proizvoda, a tri su postigle međunarodnu prepoznatljivost u području poslovanja i dizajna. Pet najvažnijih estonskih dizajnera pridružilo se inkubatoru, a primaju i brojna međunarodna priznanja. Broj tvrtki koje se žele pridružiti inkubatoru kontinuirano raste, a u suradnji s najvećim estonskim proizvođačem odjeće, organiziraju se i klasterska događanja s ciljem razvoja, promocije i prodaje estonskog dizajna i rukotvorina. Pri osnivanju inkubatora, Grad Tallinn pokrio je troškove planiranih pripremnih projekata, a 75% prihoda inkubator ostvaruje vlastitim snagama kroz najam prostora, prodaje usluga i treninga. 4.2. Latvia Nakon izrade početnih dvaju studija na temu kulturnih/kreativnih industrija, ta se tema 2005. godine intenzivnije uključuje u nacionalne politike. Mijenja se pristup kulturnom sektoru od njegove „dekorativne“ uloge odnosno obogaćivanja života građana prema multidisciplinarnom pristupu kulturi. Latvija se ugledala na britansko iskustvo, a nakon uključivanja kulturnih/kreativnih industrija u nacionalnu kulturnu politiku, one su uključene i u sve ostale ključne razvojne dokumente Latvije te je organizirano nekoliko konferencija kako bi se tema razjasnila odnosno komunicirala široj publici. Također, izrađene su i dodatne studije te osnovana posebna konzultativna tijela. Mjere poticanja kulturnih/kreativnih industrija podijeljene su u četiri osnove skupine: • Kvaliteta i pristup obrazovanju i informacijama o kulturnim/kreativnim industrijama; osvještavanje kulturnih/kreativnih industrija Razvoj poslovanja (osobito u području dizajna te audiovizualnih medija i multimedije koji su detektirani kao sektori s najvećim izvoznim potencijalom) Iskoristivost novih tehnologija Jačanje istraživanja i razvoj regulatornog okvira.

• •

Veliku ulogu u području kulturnih/kreativnih industrija ima Investment and Development Agency of Latvia koja uglavnom potiče razvoj industrijskog i produkt dizajna. Osim internet portala (www.designlatvia.lv), agencija posjeduje razne instrumente podrške kulturnim/kreativnim industrijama kao npr. projekte „Design Bus“ ili „Design Audit“, značajnu podršku izvoz i razvoju IMO

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

51

proizvoda. Pored toga, razvijaju se kreativne četvrti, novi programi obrazovanja,a posebnu ulogu u razvoju kulturnih/kreativnih industrija imaju organizacije civilnog društva (pr. Design Information Centre). S nacionalne, inicijative kulturnih/kreativnih industrija spustile su se i na lokalnu razinu pa su posebni projekti razvijeni u Rigi odnosno Rezekneu (Creative Industries in Estonia, Latvia and Lithuania 2010: 11-12). Primjer 1: Hub Riga Hub Riga je dizajniran kao platforma za kreativne i aktivne pojedince, organizacije i tvrtke iz raznih profesija, porijekla i kultura s ciljem postizanja potrebnih promjena. Nudi usluge poslovne inkubacije novim tvrtkama u području kulturnih/kreativnih industrija, a program im pruža financijsku podršku u prvoj godini poslovanja. To uključuje djelomičnu kompenzaciju za administrativne, pravne, računovodstvene, promotivne troškove kao i troškove najma, prikupljanja sredstava odnosno stvaranja partnerstava.

Primjer 2: Interdisciplinary Art Centre Kim? Pilot projekt Kim? inaugurirao je Latvijski muzej suvremene umjetnosti kao interdisciplinarni umjetnički centar posvećen suvremenoj kulturi. Organizira mjesečne izložbe, predavanja, projekcije filmova i razne umjetničke izvedbe. Koristeći sinergiju među različitim područjima suvremene kulture, Kim? ima za cilj promociju razvoja nove, intelektualno i emotivno receptivne publike postupno povećavajući njen interes za različite izraze suvremene kulture. Najlojalniji posjetitelji su mu poduzetnici iz područja kulturnih/kreativnih industrija budući da promovira formalnu i neformalnu edukaciju na svim razinama, potiče interes za suvremenu kulturu i pruža mogućnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.

4.3. Litva Prve studije na temu kulturnih/kreativnih industrija u Litvi su provedene još 2003., mapiranje istih provedeno je u pojedinim gradovima tijekom 2004. i 2005. da bi 2007. bila pripremljena i odobrena Strategija promocije i razvoja kreativnih industrija. Poticajne mjere u ovom području vezane su uz strukturne fondove EU te su u zajedničkoj ingerenciji Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva. Kulturne/kreativne industrije uključene su i u nacionalnu politiku inovacija, programe stvaranja klastera i izvozne mjere. Prioritetna mjera, međutim, odnosi se na stvaranje mreže umjetničkih inkubatora (Creative Industries in Estonia, Latvia and Lithuania 2010: 13). Primjer 1: Community Building Consultants (CBC) Osnovni cilj organizacije Community Building Consultants (CBC) je održivi gospodarski, obrazovni, kulturni i društveni razvoj zajednica. Posljednjih godina, osnovno usmjerenje aktivnosti organizacije je na razvoj kulturnih/kreativnih industrija.CBC pruža usluge istraživanja i konzultacija u području kulturnih/kreativnih industrija i to osobito za donosioce odluka te predstavlja litavske kreativne klastere u međunarodnoj mreži klastera. Pomaže kreativnim tvrtkama u pronalaženju financiranja, pripremi strategija i integraciji na tržište. Jedan od najvećih projekata CBCorganizacije je razvoj tzv.
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

52

Republike Užupis, gradske četvrti u starom dijelu Vilniusa, a u kojoj se nalazi jedinstveni klaster kulturnih/kreativnih industrija.Klaster je dom za 300 tvrtki iz područja kulturnih/kreativnih industrija; 50 tvrtki posluje na temelju komercijalizacije kulture i kreativnosti; godišnji prihod og kulturnih/kreativnih industrija klastera je € 6 milijuna; na tom području nalazi se Umjetnička akademija Vilnius, privatne umjetničke škole, galerije i izložbeni prostori.

Primjer 2: Menuspaustuve/Artsprintinghouse Artsprintinghouse je prostor za izvedbene umjetnosti koji ima za cilj postati prvi infrastrukturni kompleks za kulturne/kreativne industrije u Litvi povezujući izvedbene umjetnosti, tvrtke i obrazovanje. Osnovan je u bivšoj tiskari te ugošćuje kazalište, ples, glazbu, novi cirkus, kino i druge oblike umjetnosti. Neovisnim kulturnim organizacijama uz nisku naknadu pruža prostor za urede, probe i izvedbe kao i administrativnu, tehničku, financijsku, računovodstvenu podršku te pomoć u području kulturnog menadžmenta i PR-a.

4.4. Velika Britanija Veliku Britaniju smatra se kreativnom zemljom budući da je izgradila mnoštvo brendova temeljenih na kulturnom odnosno kreativnom sektoru. Treba, ipak, reći kako je izgradnji tih brendova doprinijela aktivna nacionalna politika koja se osobito razvila za vrijeme laburističke vlasti u Britaniji, točnije od 1997. nakon što je Tony Blair dobio izbore i nakon čega se počeo razvijati fenomen pod nazivom „Cool Britannia“ koji se temeljio na britanskoj popularnoj kulturi. Nakon izrade studija o kulturnim/kreativnim industrija koje su pružile podatke o 2 milijuna zaposlenih britanaca u kreativnom sektoru, £60 milijardi prihoda kreativnih industrija što čini 7,3% britanske ekonomije te dvostrukog rasta kreativnog sektora u usporedbi s ostatkom ekonomije u periodu od 1998-2008, Velika se Britanija odlučila za akcijski plan koji bi kulturne/kreativne industrije pomakao s margina u mainstream ekonomskih politika. Taj plan postavio je pet najvažnijih ciljeva: • • • Osloboditi kreativni talent (kreativno obrazovanje od malih nogu) Talent pretvoriti u posao Smjestiti kulturne/kreativne industrije u središte ekonomije (podrška istraživanjima i inovacijama; pomoć tvrtkama u rastu i pristupu financijskim sredstvima; poticanje i zaštita intelektualnog vlasništva; razvoj kreativnih klastera) Postati svjetski kreativni hub Kontinuirano ažurirati strategiju.

• •

Ciljeve prati niz mjera koje su se pokazale uspješnima .

4.5. Amsterdam Amsterdam je primjer pristupa širokog opsega u kojem su kulturne/kreativne industrije podržane kao cjelina u kombinaciji s drugim sektorima. I lokalna i regionalna vlast u tom modelu imaju značajnu
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

53

ulogu, a politika je vođena kulturom odnosno fokusirana na kulturu (ključne riječi su kulturna raznolikost i kulturni identiteti). Jedan od zanimljivih projekata kojeg podržava kulturno/kreativna politika Amsterdama je tzv. Made in Fčs, a predstavlja radionicu u Fčsu koja je prilika za susret nizozemskih i marokanskih dizajnera. Cilj projekta je uspostavljanje kreativnih veza između Amsterdama i Fčsa kako bi se dugoročno marokanskim umjetnicima omogućila olakšana promocija njihovih proizvoda. Istovremeno, time bi se ojačao kulturni položaj marokanaca koji žive u Amsterdamu kao skupine imigranata koji imaju velike probleme s imidžom. Na taj način, politika kulturnih/kreativnih industrija Amsterdama nalazi rješenja i za socijalnu politiku te politiku integracije. Cilj projekta Turning Talent IntoBusiness je ojačati društvenu, gospodarsku i kulturnu ulogu nizozemske mode na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Projekt je inicijativa koju predvodi Dutch Fashion Foundation (DDF), a čija mreža broji 50-ak najtalentiranijih nizozemskih modnih dizajnera. Cilj projekta je osigurati obrazovanje koje pokriva sve aspekte stvaranje modne marke (od financijskog i pravnog upravljanja, proizvodnje, PR-a, marketinga, prodaje do internacionalizacije). Sa sličnim ciljem osnovana je i platforma Creative Amsterdam koja pruža one stop shop za kulturne/kreativne industrije Amsterdama. Cilj projekta je olakšati profesionalizaciju kulturnih/kreativnih industrija i povećati njihov gospodarski učinak u razvoju grada kao kreativnog klastera. Ciljevi projektnih aktivnosti uključuju match-making između politika i kulturnih/kreativnih industrija; pružanje informacija, usluga i aktivnosti na jedinstvenoj fizičkoj i digitalnoj platformi; promociju kulturnih/kreativnih industrija Amsterdama na nacionalnom i međunarodnim tržištima. Još jedan zanimljiv projekt tiče se mode, a nosi naziv Red Light Fashion Amsterdam.Ideja projekta je stvoriti intrigantnu mješavinu visoke mode i poznatih amsterdamskih animir-dama (otud naziv projekta) kako bi se, prema retorici gradskih stručnjaka za marketing, „četvrt Red Light pretvorila u međunarodni hotspot za turiste s interesom za dizajn“. Iz perspektive gradskih vlasti, projekt predstavlja regeneraciju gradskog središta s ciljem razbijanja kriminalne infrastrukture, smanjenja broja poduzeća koja su podložna kriminalnim utjecajima, zaustavljanja nemara i propadanja središta grada, povrata ravnoteže poslovanja te ostvarivanja raznolikog i visokokvalitetnog imidža tog dijela grada. S ciljem razvoja prikladnih radnih prostora za kreativce, u Amsterdamu je potaknut projekt Art Factories te se sastoji od više od 40, uglavnom starih gradskih zgrada. Prostori su uglavnom radni, no povremeno i životni čime se ovaj projekt svrstava u program razvoja nekretnina u široj perspektivi pa osim kreativne ekonomije uključuje kulturnu klimu, socijalnu koheziju i urbanu regeneraciju. Po pitanju izgradnje radnog prostora, Amsterdam je pokrenuo i projekt Art City koji se rukovodi bottomup filozofijom uključujući same korisnike u odgovornost za završavanje i financiranje procesa izgradnje i/ili dizajna interijera. Središnja os projekta je transformacija bivšeg industrijskog područja.

4.6. Berlin Berlin se svrstava u kategoriju poduzetničkog kulturno/kreativnog grada što je dokazao osnivanjem tzv. VC Fonds Kreativ,fonda čiji je cilj ojačati temeljni kapital malih i srednjih poduzeća berlinskog kulturnog/kreativnog sektora priskrbljujući im investicijski kapital. Sredstva se primarno dodjeljuju kako bi se financirao razvoj i lansiranje inovativnih proizvoda i usluga i to u sljedećim sektorima: film, radio, TV, nakladništvo, glazba, zabava, oglašavanje, moda, dizajn, arhitektura, multimedija, igrice,
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

54

softver, umjetnost i kultura. Fond na raspolaganju ima € 30 milijuna od čega 50% daje Investitionsbank Berlin (javna banka), a ostalih 50% priskrbljuje se putem Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt Design Reaktor Berlin je multidisciplinarnog karaktera, a njegov inicijator je Berlin University of Arts. Cilj projekta je izgradnja inovativne suradnje između malih i srednjih poduzeća i dizajnera u Berlinu kako bi se kreirali novi proizvodi. Karakteriziraju ga eksperimentalne kombinacije tehnika procesiranja, napredni materijali te procesi proizvodnje. Uobičajen proces u poslovanju podrazumijeva prvo razvoj proizvoda, a onda se pažnja posvećuje planiranju i komunikacijskim strategijama kao i sredstvima distribucije. U ovom projektu, međutim, svi se ti procesi odvijaju simultano kako bi se poboljšala učinkovitost razvojnog procesa odnosno poboljšao identitet proizvoda. Uključivanje multidisciplinarnih timova vidljivo je i u projektu NAVI BC koji kombinira znanost, ekonomiju, umjetnost i kulturu kako bi napravio kampus Charlottenburg-Wilmersdorf nacionalno i međunarodno atraktivnom lokacijom za istraživače, poslovne ljude i dizajnere. Fokusira se na 6 sfera: razvoj lokacije; interdisciplinarnost; poslovno formiranje; izgradnja nekretnina; brendiranje; i razvoj Charlottenburga kao kulturne destinacije. Cilj je povezati kvalitetu života i međunarodni karakter okružja s gospodarskim inovacijama i kreativnim eksperimentiranjem. Clubcommission Berlin je organizacija berlinskih klubova i organizatora kulturnih i zabavnih događanja čija je svrha komunikacija, suradnja i povezivanje svojih članova s gradskom upravom i interesnim skupinama. Kako bi se održala berlinska klupska scena, Clubcommission Berlin nastoji razviti metodu javne komunikacije koja će doprinijeti tom cilju u smislu prepoznavanja klupske scene kao važnog dijela modernog života metropole. Projekt Betahaus predstavlja platformu za suradnički prostor i kreativcima nudi radni prostor (puno radno vrijeme ili pola radnog vremena) na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi sa ili bez ključa. Cijena uključuje radni prostor i LAN pristup. Cijena s ključem uključuje i upotrebu pisača/fotokopirnog stroja/skenera, upotrebu dvorana za sastanke, poštansku adresu i ormarić.

4.7. Birmingham Advantage Creative Fund je slična inicijativa kao i berlinski VC Fond Kreativ i kreativnim tvrtkama pruža početni kapital. To je javno financirana organizacija, a svu dobit od ulaganja zadržava i ponovno ulaže u razvoj kreativnog sektora. U sektoru kreativnih medija, treba istaći neovisni medijski centar Light House koji se nalazi 28 km od Birminghama, u Wolverhamptonu. Cilj projekata koje centar provodi je stvoriti kritičnu masu u području kreativnih medija, zadržati talent i ekspertizu u regiji, uspostaviti snažan poslovni i tehnološki temelj za kreativne medije u Wolverhamptonu i stvoriti uvjete za porast zapošljavanja. Istovremeno nudi korisničke usluge (kino, bar, kafeteriju) i usluge za kreativce (resurse produkcije, obrazovanja, poslovne savjete/vodstvo, galerijski prostor za fotografiju, biblioteku, konferencijske dvorane i sl.).

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

55

Projekt simboličkog naziva Brilliantly Birmingham jedan je od najvećih godišnjih festivala suvremenog nakita koji veliča bogato povijesno nasljeđe izrade nakita u Birminghamu. Cilj projekta je podrška novim dizajnerima te prikaz najboljeg suvremenog dizajna nakita kroz vidljive lokalna, nacionalna i međunarodna događanja visokog profila.U okviru projekta, postoji i Flux Exhibition kao platforma za izlaganje/prodaju vlastitih radova. Posjeduje prepoznatljiv brend što mladim dizajnerima omogućuje da pod etabliranom kapom uđu na šire tržište. Posebno treba spomenuti i uključivanje Birmingham City University u razvoj kulturnih/kreativnih industrija s ciljem pružanja inovacija i talenta koji razvijaju kapacitete i dosege kulturnih/kreativnih industrija regije.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

56

Korištena literatura:
Adorno, Theodore i Horkheimer, Max (2006). Dialectic of Enlightment. U: Adorno, Theodore (2006). The Culture Industry. London: Routledge. Creative Britain: New Talents for the New Economy (2008). London: DCMS & BERR. Preuzeto 9.8.2012. s: http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http:/www.culture.gov.uk/images/publications/CEPFeb2008.pdf CreativeCredits. NESTA. Preuzeto 8.8.2012. s: http://www.nesta.org.uk/areas_of_work/creative_economy/past_projects_creative_economy/creative_credit s Creative Europe - A new framework programme for the cultural and creative sectors. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council of the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions. COM (2011) 786/2. Brussels: European Commission. Creative Industries in Estonia, Latvia and Lithuania (2010). Tallinn: Estonian Ministry of Culture. Preuzeto 8.8.2012. s: http://www.esa.ee/cms-data/upload/files/CreativeIndustries_EstLatLit.pdf Creative Industries Mapping Document (2001) (2 ed.). London: Department of Culture, Media and Sport – DCMS. Cultural and Creative Industries. European Commission. Preuzeto 7.8.2012. s: http://ec.europa.eu/culture/ourpolicy-development/cultural-and-creative-industries_en.htm Creative Metropoles: Situation http://www.tallinn.ee/est/g2420s48759 Analysis of 11 Cities. Preuzeto 27.8.2012. s:

Fleming, Tom and Erskine, Andrew (2011). Supporting Growth in the Arts Economy. London: Arts Council of England. Preuzeto 9.8.2012. s: http://www.artscouncil.org.uk/media/uploads/pdf/creative_economy_final210711.pdf Florida, Richard (2002). The Rise oft he Creative Class. And How It's Transforming Work, Leisure, Community and Everyday Life. New York: Basic Books. Haselbach, Dieter; Ibrus, Indrek; Lassur, Silja et al. (2010) How to Support Creative Industries (2010). CreativeMetropoles. Howkins, John (2002). The Creative Economy. How People Make Money from Ideas. Penguin Books. Jelinčić, Daniela Angelina (2011). Kultura kao lijek za propalu industriju. U: Kulturna dediščina industrijskih panog/Industrijska kulturna baština. 11. Vzporednice med slovensko in hrvaško etnologijo/11. Hrvatskoslovenske etnološke paralele. Ljubljana: Slovensko etnološko društvo. Jelinčić, Daniela Angelina i Žuvela, Ana (2010). Zagreb kao kulturni proizvod. Zagreb: Institut za međunarodne odnose. KEA European Affairs (2012). Measuring Economic Impact of CCIs Policies: How to Justify Investment in Cultural and Creative Assets. Preuzeto 1.10.2012. s: http://www.crea-re.eu/wp-content/uploads/2012/05/Measuringeconomic-impact-of-CCIs-policies_final_CREARE.pdf Landry, Charles (2000). The Creative City: A Toolkit for Urban Innovators. London: Earthscan.
Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

57

OECD i Eurostat (2005). Oslo Manual: Guidelines for Collecting and interpreting innovation dana (3rd edition). Pariz: OECD. Poduzetništvo u kulturi. Ministarstvo poduzetništva i obrta. Preuzeto 20.9.2012. s: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/3.%20ciklus/6.%20Poduzetni%C5%A1tvo%20u%20kulturi/PROJEKT%20 Poduzetni%C5%A1tvo%20u%20kulturi%202012.pdf Rakar, Marko (2006). Venturecapital u Hrvatskoj? Preuzeto 7.8.2012. s:http://mrak.org/2006/06/12/venturecapital-u-hrvatskoj/ Scott, Allen J. (2001). Capitalism, Cities, and the Production of Symbolic Forms. Transactions oft he Institute of British Geographers, New Series 26(1), 11-23. Scott, Allen J. (2004). On Hollywood: The Place, The Industry. Princeton University Press. Understanding Creative Industries: cultural statistics for public-policy making (2006). UNESCO. Preuzeto 18.08.2010. s: http://portal.unesco.org/culture/en/files/30297/11942616973cultural_stat_EN.pdf/cultural_stat_EN.pdf

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu

IMO

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->