You are on page 1of 61

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

3. Garaža (G) 6.2.2.19.3.19.2. Površine prostorija u stanu 7. Zajedničko spremište 6.3. Ulaz (UL) 6.3.2.2.3.19.14. Sporedno stubište 6.2.2. Prostorija za bicikle 6. Izba (IZ) 6.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.18. Bruto površina 6. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6. Hodnici 6. Spremišta stanara 6. Horizontalni razvod plina 6.2.13. Prostorija za kućni otpad i smeće 6.2.3.2.3.3. Trafostanica 6.3.3.2. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6.2.16.7. 7. 3 .5.2.17.3.1.17.3.11. Garderoba (GD) 6.13.4.2.3.3. Kupaona (KP) 6.3.1. Vertikalni razvod 6. Horizontalni razvod 6.2.1.3.2.3. Wc (WC) 6.10. Vrt (VR). terasa (TE).3.3.4.3. Vrste stanova 6.3.1. Parametri ekonomičnosti 6. Stan 6.1.17.3.9.6. Glavno stubište 6.3.3.1.12. Vjetrobran (VJ) 6.3. balkon (BA).3.6. Zajedničke instalacije 6. Kuhinja (KH) 6. Kotlovnica ili podstanica 6.2.14.7.3.15.2. Vrste prostorija u stanu 6.8. Neto površina 6.16.12.1. Galerije 6.9.3.3.3. Vjetrobran 6. Blagovaona (BL) 6. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.3. Izračun površina 6. Hodnik (HO) 6.8.3.10.3.20.2.2.3.3.3.11.2.2. Opis prostorija u stanu 6.15.2.3.3.2.2. Horizontalni razvod kanalizacije 6.17. Dizalo 6. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7.1. Horizontalni razvod vodovoda 6. 7. lođa (LO) 6. Ulazni prostor 6.5.3. Dnevni boravak (DB) 6.3.2.2.2.17. Spremište (S) 6.3.

2.3.2. Termotehničke instalacije 7.3.6. Dimnjaci 7.2.1. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 .1.3.2.3. Pregradni zidovi 7.2. Oprema i instalacije zgrade 7.6. Plinska instalacija 7.2.3. 9.2.5.1. Grijanje 7.5.4.1. 9. Toplinska izolacija 7. 9. Pročelja 7. Krov 7.4.2.1.3.1.3. Projekt izvedenog stanja 8. Vanjski zidovi 7.1. 9.5.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Oprema i instalacije stana 7. Hidroizolacija zgrade 7.5.3.1.7.4. Hlađenje 7.4. 9.8.2. Podovi 7.3.2.1.5. 10.4.4. Ventilacija 7. Materijali i oprema stana 7. Vrata i prozori 7.3. Konstruktivni elementi zgrade 7.2.5. Elektroinstalacije 7.5. Hidrotehničke instalacije 7.3. Nosivi zidovi 7.2. 9.3.5. 9.5.1.3. Pregrade 7.2.5.2.5.2.3.2.2.1. Zidne obloge 7.2. Zidne obloge 7.

Stanovi tj. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. Republika Hrvatska. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Ministarstvo za javne radove. odnosno. te konačno sredstva na tržištu kapitala.1. odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. tj. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. 1. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima.N. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. nositelj investitorskih poslova. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N. koji nemaju stan. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. vlasništvo su Republike Hrvatske. obnovu i graditeljstvo. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju. veličina stana.

5 sobni za 3 osobe najmanje 2.5 sobni za 5 osoba najmanje 3.Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana . normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana. travnja 1998.Odabrati kvalitetnu lokaciju .0 sobni za 4 osobe najmanje 2. Glavni ciljevi su: .5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4.Uskladiti europske i hrvatske normative. Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj.2. svibnja 1984. zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb. a u skladu s europskim standardima i normativima.0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva.Odabrati kvalitetnog projektanta .Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva. te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1. Pravilnik preuzima dio standarda. te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove.Projektirati bitna svojstva građevine .0 sobni za 6 osoba najmanje 3.Projektirati zgradu velike trajnosti .Projektirati suvremen i kvalitetan stan . Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju .Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA. standarde i smjernice za izgradnju stanova . 1. do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade .

Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio). jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta. vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2. Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana.1.2. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. 2.2. Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). a u skladu sa zakonom. te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. kapacitete svih sadržaja. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan.2. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2. Posjedovni list 7 .1. koji je trenutno na snazi. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice.2. U suprotnom. IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. 2. postotak izgrađenosti i sl. 2. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka.

kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl. Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele.). Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti. prolaz i sl. apsolutne visinske kote.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije. kanalizacije i električne energije. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. telefona i dr.). Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige. Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda. 8 . Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine.4. te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina. a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama. položaj visinskog repera i sl. 2.3. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. da ono nije opterećeno nikakvim teretima. vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu. a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge.) mogu biti samo planirane. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem. kuteve. U suprotnom.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana.5. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. 2. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. 2.

8.8.1.8. 2. 2. 2.7. 2. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m.8. 2. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m. igre.3. odmora i rekreacije.6. Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. 2. Neizgrađeno zemljište 9 . Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. racionalniji presjek zgrade. a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m.2. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja. te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju.

8. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame.8.8.7.8.8.5. 2. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova. Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana.6.8. Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika. 2.4. 10 . Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa. 2. 2.9. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine). 2. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje. 2. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade.

Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 . IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka.3. Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. 3. 3. Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza.1. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada. investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3. obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. 3.4. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. 3.

komunalnih organizacija. 12 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava.5. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu. izvoditelja. 3. za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša. arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. investitora.

te ovim Pravilnikom. Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom). *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4. 13 . 4. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja. Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu.2.3. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji. a da rješenje bude racionalno i ekonomično.1. 4.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa. a izbjegavat će se uredski prostori. brže i jeftinije izgradnje stanova. Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima. PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge.

kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne. Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. te potom građevnu dozvolu./ 5. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura.1. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom. POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije. koncept energetske efikasnosti zgrade. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt. broj i površina stanova i ostalih prostora. koncept zaštite od buke i dr. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje.

3.2. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale.00 KN tj. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 . Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. tj.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4. Osim za ishođenje građevne dozvole. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša. Glavni projekti. opremu i oblike u stanovima. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša. cijena građenja. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša.755. 5. 640 EU.

Za mjerenje potrošnje električne energije. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa. 5. vode. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. 16 . vode. plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja.5. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”.4. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. terasa. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana. detaljno se kotiraju i opisuju.

5. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru.6.8. Sadržaj projekata 17 . poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju. isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik.10. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva. investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor.11. 5. 5. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora. Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano.7. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. a nakon izvedbe zgrade. te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja. 5. 5. Također. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora. 5.9. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka.

mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: . 5.1.predloženih boja eksterijera i interijera 18 .tehnički opis .tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije).1.maksimalnih gabarita zgrade .vanjskog nivelmana .svih brojčanih pokazatelja .iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena .rješenja okoliša.upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu . sadržaj.situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .11. postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta. vanjske opreme i zelenila . mjerilo 1:200 .prostorni prikaz .katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante). mjerilo 1:200 . 5.prometnog rješenja s brojem PGM .sva pročelja (uključujući unutrašnja.udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele .iskaz strukture i veličine stanova .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo.11.DWG formatu.iskaz strukture i veličine poslovnih prostora . Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša.karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna . mjerilo 1:200 .iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna .1.konstrukcije zgrade .oblikovanja zgrade . ako je zgrada razvedena). Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna . Arhitektonski idejni projekt .

1.tip zaštite od sunca .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .3. mjerilo 1:200 . Instalacijski idejni projekti . dječjih igrališta. rasvjete i urbane opreme. dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis). odvodnje.rješenje krovnog vijenca .11.1.11.šematski prikaz dilatacija. Idejno rješenje okoliša .Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja.11. popločenja. Glavni projekt 19 .4.Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis).Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda.11. mjerilo 1:100 .građevinske detalje .1.detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5. mjerilo 1:200 . položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis).zvučna zaštita.toplinska zaštita i energetske efikasnost .5. Idejni projekt fizike zgrade . hidrantske mreže.načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade .vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele.svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije .spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije . U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića. Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa.2.1.projekt hortikulture. mjerilo 1:200 5. mjerilo 1:100 5. lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju.11. Konstrukcijski idejni projekt .veličine vanjskih otvora na stanovima .visina stuba .rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina.2.tehnički opis konstrukcije 5.visinu obloge keramičkih pločica . Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko .idejni statički proračun . mjerilo 1:100 .brutto i netto visinu svake etaže .

mjerilo 1:100 .tehnički opis konstrukcije .proračuni mreže .1.2.statički proračun . Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole.3.1.2.presjeci s oznakama i opisima slojeva.2.tehnički opis .projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5. temelja i krova s oznakama i opisima slojeva.atesti 5.2.specifikacije . mjerilo 1:100 . Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: .2.geomehanički elaborat . mjerilo 1:1000 .tehnički opis 5.shema dispozicija stavaka statičkog računa. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: .situacija projekta na katastarskom planu. mjerilo 1:100 .sheme sustava .11.11. Projekt vodovoda. gromobrana. Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: .3. 5.sva pročelje.11.tlocrti razvoda i elemenata priključaka .11.tlocrti razvoda i elemenata priključaka.revizija statičkog projekta .3.detaljna situacija zgrade s okolišem. Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5.2. mjerilo 1:200 .2. a dva za potrebe investitora. kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda. mjerilo 1:100 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole.11.tlocrti svih etaža.projekti jake struje. mjerilo 1:100 . mjerilo 1:100 . telefona. interfona i antenskog sistema.proračuni mreže .sheme sustava .tehnički opis 20 . kanalizacije i hidrantske mreže su: .

Toplinska zaštita i ušteda energije .2.4. 5.3.radionički nacrti .tehnički opis .4.tehnički opis . tj.3.3.proračuni mreže .2. okno za dizalo. mjerilo 1:100 . Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme. Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: .program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu .posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada . mjerilo 1:100 . 5.4. Projekt dizala .2. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku. Nacrti. a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom. mjerilo 1:100 .proračun instalacije i mehanike .11. te način sprečavanja prijenosa vibracija.sheme sustava .tehnički opis .specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo.2. Nacrti. Akustička svojstva i zaštita od buke 21 .4.tlocrti razvoda i elemenata priključenja.sheme sustava .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .presjeci.2.revizija elaborata 5.specifikacije .podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .2.11. Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor.proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje .1.11.specifikacije .atesti 5.atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine).tlocrti. 5.11.11. proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.

3.3.sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5. . Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4. mjerilo 1: 20 do 1:1 22 .opisi svih stavaka s projektantskim cijenama .11.sheme stolarskih i bravarskih radova.11.2. mjerilo 1:50 .program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke .tehnički opis .11.2.4.shema evakuacije 5. oznakama i opisima slojeva . 5. Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.5.2. mjerilo 1:50 . mjerilo 1:50 . Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .4. 5.karakteristični presjeci s detaljnim kotama. svih etaža i krova s detaljnim kotama. Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija). Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.1.6.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .11.tehnički opis . oznakama i opisima slojeva.tlocrti temelja.nacrti oplate. Arhitektonski projekt .4.shema protupožarnih puteva .3. *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5.11.11.shema požarnih zona .knjiga građevinskih detalja. Troškovnik .situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) .tehnički uvjeti .

2.oker .LAYER KAT .3.specifikacija armature s iskazom količina .11.3.instalacije kanalizacije .LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.LAYER KOTESITUACIJA .12.11.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5.instalacije vodovoda .plavo .3.11.instalacije jake struje .crveno .2.LAYER TEMELJ .LAYER KROV .3.radionički nacrti 5. 5. mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) .LAYER KOTEKROV .LAYER KOTEKAT .ljubičasto .LAYER PRESJEK .4.3. jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm .Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: .narančasto .LAYER PRIZEMLJE .LAYER 0 .instalacije slabe struje . Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.LAYER SITUACIJA .LAYER KOTETEMELJ .4. U projektu upotrebiti slijedeće boje: . Konstrukcijski projekt .LAYER OPREMA . Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.nacrti savijanja armature.instalacije grijanja .zeleno 5.LAYER KOTEPRIZEMLJE .3.2.instalacije hlađenja . Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: .5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.LAYER NAMJESTAJ .4. bojler.5 kote i tekst kata 1. radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .

LAYER HATCH .LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 . . Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . 24 . veličina stana.Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br. a instalacije crtati u drugim bojama. . obrada podova. veličina svake prostorije. C (za centralno grijanje) itd. E (za elektriku).Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu). K (za kanalizaciju).Katakog stanova dati u posebnom fajlu.LAYER FASADA . kat i orijentacija). Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW.

ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine.1. 6. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje. U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. 6. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM. 25 .1. Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje.1.

1. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova. 6. gospodarskog.4. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza.1.1. ali bez oblikovnog pretjerivanja. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan. 26 . Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama.3. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova. 6.2. parkiralištu. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog. garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti.

Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe.1. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3. prostor za pikado i sl. Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku.5 m .5. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min.0 m . vozila policije. broj sprava 1 1-3 3-5 Min.5 m .1. viseća kuglana.5 m . dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova.2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom.6.1. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja. nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. pov.Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih.1. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova.6. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada. Posebno se naglašava potreba 27 . broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta. 6.Minimalni radijus zakrivljenosti – 6. boćalište. 6. Posebno je važno planirati. 6.Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5. obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: . vanjski stolni tenis.

te ih precizno kotirati u prostoru okoliša. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti.2. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade. 6. plina. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.1. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu. 6. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije. Autor 28 . Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom.6. a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata.1. te sva reviziona okna kanalizacije. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade. 6. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta.6. 6.6.3.1.2.0 T.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja.4. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo.

Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima). Krov se može projektirati kao kosi ili ravni. vjetrobrana. zastave. civilna zaštita. Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . ulaznog prostora. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. uredi. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. 6. program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. dizala (prema propisu ili projektnom programu). sporednog ulaza. razizemlju ili povišenom prizemlju. prva pomoć. određen broj stambenih katova i krovište. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza. sporednog stubišta i(li) hodnika.2. Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže. približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. položaju nosivog tla.). Presjek stambene zgrade čini podrum. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. povišeno prizemlje. alat domara i dr. te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. obliku terena i položaju podzemne vode. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu. prostorije za bicikle. U principu. prostorije za kućni otpad i smeće.Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . skladišta i sl.). . rezervni vatrogasni aparati. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj.1.

0 m.6 m.2. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima. Poželjna je topla veza do sandučića. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m. odmor i rekreaciju. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2.2. Minimalna širina i dubina predprostora je 1. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. kada to traži odnos zgrade i parcele. 6. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Izuzetno. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .0 m.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda.2.0 m. Arhitektu se predlaže. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen. 30 . Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid. 6. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade. preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom.6 x 1.3. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima.0 x 2. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana. ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem.

Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm . te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. .Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm .2. tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. oglasnu ploču i sl.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m . Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta.Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V .Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m . protuklizni 6.5. hidrante. protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske. smeće i garaže. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno. te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica. aparate za gašenje požara. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. elektroormare. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen. . U koliko se projektira sigurnosni ulaz. plinske i druge vertikale ili brojila). a preko predprostora u prostorije za otpad. protuklizni 6. 31 . Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade.Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm .Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm .4.Pod – vodootporan. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno.) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme.Pod – vodootporan.) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine.0 m2.Pod – vodootporan.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm .Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm . a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje. Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm . hidrantske.

Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora.2.Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m . Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7. .Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm . Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 .Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm .Minimalne širine stubišta . Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade. a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta.Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm .Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm .Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m . Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem. Ona može biti otvorena ili zatvorena. Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra.6. protuklizni 6.Minimalna neto visina galerije – 240 cm . protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije. nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova.8.7. Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu. .90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite). 6.Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m .Pod – vodootporan.Pod – vodootporan.2. U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži). protuklizni 6. a minimalne dimenzije iznose: . Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima. Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti.Minimalna neto visina hodnika – 240 cm . .Pod – vodootporan. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika).2. a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora.Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm .2.

Minimalna širina prostorije – 2 m . Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini.Minimalna površina prostorije . alat domara i dr.Minimalna površina prostorije . Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe.2. protuklizni 6. rezervni vatrogasni aparati. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu. Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova. 6.10. Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom.6 m2/10 stanova .) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 . Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena. .2. civilna zaštita. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta. zastave.Minimalna širina prostorije – 2 m .6 m2/10 stanova . 6.Pod – vodootporan. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. . a strojarnica mora biti pod ključem. prva pomoć.9.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm . plastika i sl. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala. te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije. a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica.).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij.2.11.

Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m . Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan. između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima. protuklizni 6. limenke i sl. ali ne nametljiv radi svoje funkcije. Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova.). Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta. Unutar 34 . Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm . staklo.Minimalna širina vrata – 1 m . potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade. Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. . Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju.2. Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem.Minimalna širina spremišta – 1 m . a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. pet ambalaža. te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana.Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .12. a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van.Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova . .2.Minimalna neto visina prostorija – 240 cm .Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 .Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije.Pod – vodootporan. protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. Na podu obavezno projektirati podnu rešetku.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm . 6. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom.13.Pod – vodootporan.

2.15. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani.Pod – cementna glazura 6.1. U suprotnom. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija.Pod – cementna glazura 6. 6. .2. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije.2.16. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog.2. 6. U principu. ispusti. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora.14. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija.17. Horizontalni razvod 6. potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije. Svi ventili. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. Sva dinamička oprema (pumpe i sl. revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama. Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili. Horizontalni razvod kanalizacije 35 . Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije.2.17. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. . revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije.

Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma.3.17. a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši.17.vertikale instalacija maksimalno grupirati . Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima.2.18. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija.u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) . umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: . Kako to značajno poskupljuje izvedbu. Izuzetno.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže.čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) . Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima. u slučaju kada to nije moguće.2. 6. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. 6. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta.2. Ako zgrada nema podrum.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 .2. kanalizacije. horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. a preporuča se da budu izvan zgrade. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda. pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru. 6.

0 m K – 0.1. trijemove i sl.75 .5 .25 .0 m K – 0. 6.19.50 .lođe K – 0. galerije.temeljna ploča.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .2.2.4. Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru.00 .50 .00 . Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: .spremišta i nepregrađene garaže K – 0.skupne pregrađene garaže K – 0.00 .00 .19.ravni neprohodni krov K – 0.0 m K – 1.individualne garaže K – 0. Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe.tavan sa stubišnim ulazom visine < 1. Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP). stubišta. Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora.skloništa K – 1. tehničke i pomoćne prostorije K – 1. hodnici. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.nenatkrivene terase.stanovi i poslovni prostori visine > 4.Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP). temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0.neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2.tavan sa stubišnim ulazom visine > 2.00 6.50 .stanovi i poslovni prostori visine 2.natkrivene terase K – 0.stubišta. bez koeficijenata redukcije.75 .0 m K – 1. balkoni i popločani vrtovi K – 0. 6. rampe.0 – 2.19. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 .35 .60 .tavan sa stubišnim ulazom visine 1. te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP).00 .projektirati peto pročelje (sliku krova) . balkone.2. Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu.0 m K – 1.50 .35 .75 .2. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak.trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0.0 m K – 0. dizala.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

spavaća soba za dvije osobe (SP2) .garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije . a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju.dnevni boravak (DB) .garaža (G) 6. .1.hodnik (HO) . Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite.vrt (VR) .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori .spremište (S) .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .wc (WC) .lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije .radna soba (RS) .kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije .ulaz (UL) .3. Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit.Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 .spavaću sobu za jednu osobu (SP1) .Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen.3. 6.terasa (TE) .izba (IZ) .vjetrobran (VJ) . U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati.Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm . Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor.3. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2.blagovaona (BL) .biblioteka (BI) . Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana. Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.3.balkon (BA) . Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.kupaona (KP) . a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.

Pod – vodootporan. Instalacijski blok (vodovod.Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm . Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću.3. poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .) ne preporuča se na vanjskom 42 .) 6. perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade).Obavezno projektirati podni sifon. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. dimnjak i dr. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. Oblik kupaone mora biti cjelovit. kanalizacija. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata.Pod – vodootporan.3. protuklizni . .Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. dodatni tuš i dr. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama. ventilacija.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni.Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm . Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. ventilacija.Oprema – kada dužina 170 cm. a instalacijski blok (vodovod. ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. širine 60 cm. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm.3. wc školjka. protuklizni 6. predprostor s umivaonikom. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. jacuzzi kada. dimnjak i dr.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm . rasvjetom i elektro priključkom .3. garderobom ili perilicom.3. odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem).Pod – po izboru projektanta 6. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . ormarić s ogledalom. kanalizacija.4.2.3.3. Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona. umivaonik širine 50 . širine 90 do 120 cm .60 cm.

. Vrata izbe treba otvarati prema van. .Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana.3.3.3.Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm .Pod – po izboru projektanta 6. Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu.Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm . .Pod – vodootporan. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom. protuklizni 6.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .6. Kod stanova G i 0. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara.3. Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana. ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.Oprema – ormari dubine 60 cm . Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone. protuklizni 6.3.Oprema – wc školjka.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine. umivaonik širine 40 cm .Oprema – police dubine 40 cm .Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 .Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm .Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm . Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona.7.5.Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm .3.Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm . Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora. Poželjna je ventilacija garderobnog prostora. a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona.Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu. .Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm . Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu.Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm . Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe.Pod – vodootporan.

“L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja. štednjak s napom. Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. hladnjak s dovodom i odvodom vode.3. Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper. elementi za crno i bijelo suđe.Pod – po izboru projektanta 6. boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom.3. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka.3. štednjak 60 x 60 cm. odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 .Oprema – radne plohe dubine 60 cm.8. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. . Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente. Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape. Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice.Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm . štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. perilica za suđe. Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema.9.Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm . Sudoper. Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”. Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .3.Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm . minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita.Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m .Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m . Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja. Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm .Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm .Minimalna visina hladnjaka – 150 cm . radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar. napa 50 cm dubine i 60 cm širine .Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . visoki hladnjak 60 x 60 cm. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .

Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm .3.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm . .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva. terase ili vrta na kojima se može blagovati. uzglavlje kreveta s rasvjetom. polica 40 cm dubine 120 cm širine . dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare.Pod – po izboru projektanta 6.11. Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . prostor za video i audio opremu.Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm. vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. radni stolac. a posebno u spavaćoj sobi. radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine.Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm .3. dječji krevet 70 x 140 cm.12.Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe.3. Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju.Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm . Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar.Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. mali stol.Pod – po izboru projektanta 6. . grupa za rad za jednu osobu. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 . ormar dubine 60 cm i dužine 200. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana.Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm . potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada).3. Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom.10. .3. 4 stolca. U cijelom stanu.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine.Pod – po izboru projektanta 6. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku .

ormar dubine 60 cm i dužine 100. Vrt (VR). odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana.Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . radni stolac. terasa (TE). 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu. U cijelom stanu. kao i vizualnu zaštitu prostorija. blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata). 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine. 2 radna stolca. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana.3.Pod – po izboru projektanta 6. .Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm.Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. .3. . Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. polica dubine 40 cm i širine 120 cm .14. a posebno u spavaćoj sobi. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. uzglavlje kreveta s rasvjetom.3.13. 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm .3. a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm.Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm . Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine.Pod – po izboru projektanta 6. U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar. lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. balkon (BA). U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane. uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana.

Minimalna širina garaže – 280 cm . a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije. .0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1.3.3. kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje. Preporuča se ugradnja podiznih vrata. 6.Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm .0 m Pod – cementna glazura ili sl. polica dubine 40 cm i širine 100 cm .3.Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 . Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja.Minimalna dubina garaže – 500 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu.15. Minimalna širina spremišta – 1. protusmrzavajući 6. 4 stolca.Pod – vodootporan.16.Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine.Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana.Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% . Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja. Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. protuklizni. Ulazna vrata u prostor sa spremištima. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje.

5) 5 6 1. BA.3.5) 5 6 1.5 1.0S 7 (1.5 2.5) 5 6 1.5 1. (VR.5 4 1 6 7 22 13 13 2.5 1.5) 5 6 1.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.0S 3 (1.5S 4 (1.5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3. gospodarstvo i sl.5 1. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1.5S 6 (1.5 5 5 20 1.5 1.4. 48 .5S 2 (1.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5S 7 (1. TE. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr.5) 5 6 1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba.5) 5 6 1.5 1.0S 7 (1. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.5 3 5 6 21 13 2.5) 3 4 1 4 4 24 0.0S 5 (1.5) 3 6 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.5 1.5) 5 6 1.

veličine i oblika. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.1.1.Plastika – metalna jezgra 7. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. pranja i bojanja. 7. u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja. zaštićeno . U dodiru s 49 . Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja.Drvo – I klasa.Čelik – prekinuti hladni most. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja.2. te odgovarati važećim propisima i standardima. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade.1. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. Svi podovi moraju biti protuklizni. dugotrajni i laki za održavanje. 7. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani.1. veličine i oblika. boje. te pogodne za lako održavanje. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. boje.3. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. 7. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti. . Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. zaštićen . okova.1. zaštićen . Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu.Aluminij – prekinuti hladni most. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica. lakog i jeftinog održavanja.

7. do izvedbe. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini. 7. Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi. 7. U javnim prostorima. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke. a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. a proboji zbijeni i cjeloviti. kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. Obloga porastog betona.1.4. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji.6.5. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena.1. poda ili s krova. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. a iznad toplinske izolacije.1. 7. jer su greške gotovo nepopravljive. 50 . Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. koje treba hidoizolacijski štititi.7. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu. boje i oblika. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda.1.

a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje. a otvaranje mora biti lako i jednostavno. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. pranja i bojanja. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida. 7. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. zaštićeno . boje. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. te odgovarati važećim propisima i standardima.2. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. 7. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. zaštićen 51 . Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov. . U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja.8.1.1.Čelik – prekinuti hladni most. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu.2. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.Drvo – I klasa. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti. veličine i oblika. okova. a posebno temeljne ploče.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . sigurnosnu signalizaciju i zaštitu.jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon . Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju. kabelsku televiziju i sl. 7.2.Plastika – metalna jezgra 7. te pogodne za lako održavanje.5. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju.1. a topli pod za sve ostale prostore.3. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika. a on je dužan dokazati kvalitete materijala. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke. ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. zaštićen . kuhinjama i wc-ima. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane.2.slabu struju za telefon. kompjutore. Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje.2. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda.5. wc-a i otvorenih prostora. veličina i boja istog materijala u jednom stanu. wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode.individualnu potrošnju 52 . 7. Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. antensku zemaljsku i satelitsku mrežu. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda.2. 7.2. a u kuhinji između donjih i visećih elemenata.2. veličine i oblika odabranih podova. . Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: . boje.Aluminij – prekinuti hladni most. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu.4. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama.gromobran a prema korisniku na: . a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje. kupaone.zajedničku potrošnju . 7.

rasvjetno mjeto s prekidačem .mješalica za sudoper . 7.kanalizaciju .0S 2.vanjski kupaonski prekidač .vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi .portafon i zvono . brijanje) . odvoda i kupaonske opreme. 53 .razvodna ploča s autom.mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić .0S 2. a rasvjetna mjesta u kupaoni.mješalica za umivaonik . Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina.sigurnosni priključak za perilicu .kutija za izjednačavanje potencijala .0S 3. Tip stana: .0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti.5.ormarić s i trotarifnim brojilom . wc-u. osiguračima . Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl.5S 4.mješalica za tuš s ručkom . Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica.hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant.kupaonski ormarić (rasvjeta.priključak za perilicu za suđe .jednofazna šuko priključnica .TV i UKW priključak . Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u.priključak za napu . a slavine jednoručne i to: .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima.višefazni priključak za štednjak . Svi keramički elementi trebaju biti iste boje.priključak s holenderom za perilicu za rublje .2. Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: .5S 3.priključak za kompjuter 1.telefonski priključak .priključak za jacuzzi kadu (tuš) .podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera.2. a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima. a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete.vodovod . izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama.

3.instalacija plina 7.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala.2. ventilacijskog ormara za hranu.2. 54 .3.3.5.djelomični . 7. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima. Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: .cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom. Radijatori mogu biti po izboru projektanta. Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom. .5.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.2. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje. izbe.3. wc-a i nape u kuhinji.grijanje . s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator.2. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru.5.3.hlađenje . s načinom otvaranja vrata. Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: .Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 .ventilacija . Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju. Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone. vidljivih vertikala i plinskog bojlera. 7.5. Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora. Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije.2.

Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima. 7. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka. porastog ili armiranog betona.3.zajedničku .3.3. 7. 7.4.5. Pregradni zidovi 55 .4. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm.3. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.3.2.2. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe. Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci.3. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm.2.5. 7.1. 7. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: .

Projekt mora biti cjelovit.4. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. kopirani te uvezani. a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta. nosivosti. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije. 7. krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. 56 . a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke.

Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju. izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa. toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. 57 .

Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. pokazatelji ekonomičnosti i dr.1. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja.2. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. Po odobrenju idejnog projekta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. 58 . projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). U procesu izrade idejnog projekta. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. njihovih brojeva i površina. brojem i površinama stanova. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata. Po dovršenju idejnog projekta. Također. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. 9. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta. Svi prilozi moraju biti zapečačeni. Također. strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta. 9.DWG formatu. u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi.

da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina . U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora.4. Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta.3. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: . Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt. spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta. dostave i ovjere traženi nacrti.6. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom.da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor. 9. Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja. 9. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade. 9. 9.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt.5. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta. Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. 59 .

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik. 60 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora. projektanta. nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje. revidenta.