You are on page 1of 8

OTVORENI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET PRAVNIH NAUKA TRAVNIK

ESEJ

PREDMET: Retorika TEMA: Javni nastup

Profesor: Asistent:

Student: Delić Adisa Broj Indeksa:

Literatura 5 6 6 3 3 4 5 7 8 8 .1. 10 savjeta za izvrsnost u javnim nastupima 5. Uvod 2. Još nekoliko savjeta 3. Emocije i entuzijazam 3. Kako pobijediti strah? 3.2 Travnik. Greške i zablude 4. Javni nastupi prilagođeni posebnim ciljnim grupama 3. Savjeti za poboljšanje javnog nastupa 2.1.2. Zaključak 6. oktobar 2010 godine Sadržaj: 1.3.

Treba voditi računa kada će se malo povisiti ton. habitus. rezoniranje. vježbaju i nadopunjavaju. jer: “Niko ko je krenuo ni od čega. Ton je veoma važan tokom govora. Koliko je veoma važno javno nastupati i prezentirati rad. Logos se odnosi na racionalnost argumenata. svaku akciju koju sprovodite. nasmiješiti se i voditi računa da: • • • • • • • 1 2 Ne držati prekrižene ruke na grudima Gledati publiku Dlanove okrenuti naprijed i otvoriti ih Ne držati prekrižene noge Ne popravljati garderobu dok se govori Ne govoriti prebrzo Nasmiješiti se povremeno publici Deb Gottesman. Beograd 2005. pokazati rukom na nekog u publici. nemojte biti razmetljivi. Sve što treba je malo vježbe. Dobar govornik.. Ne zaboraviti da uvijek treba gledati ravno u publiku i uvijek ponekog drugog obuhvatiti pogledom. zagovarač. od presudnog značaja za sve aktere društvenog života.. Mono & Manana. Pored ovoga što Aristotel uočava ne manje bitni su: govor tijela. nije to postigao sam. Sva materijalna blaga. vođa tima bi ponajviše trebao da usavršava retoričke sposobnosti. ne smije i ne treba bilo kako da prima te informacije. ali javnost ne može.Pathos se odnosi na emociju koja se postigne sa slušaocima tokom govora. Ako vas je uspeh promenio. str. umijeće javnog nastupa. Ove vještine se definitivno uče. Dakle. mogu se pridobiti sve simpatije javnim nastupima. velike su šanse da ćete izgubiti kontakt i s onim što vas je dovelo do današnjeg uspeha2. a završio s nečim. javnost treba biti informisana o svim naporima koje ulažete u rješenje problema. karakter. Ali. kada će se zastati. ako ne i još važnije znati kako javno nastupati. ne ustručavati se reći i ono što ne ide u prilog (ne isticati samo sebe u prvi plan. Nekada davno. vreme je da se vratite korenima. “Kako plivati sa ajkulama”. Logos. Mnogi su im zavidjeli vjerujući da sami ne posjeduju takve sposobnosti. i govorničko umijeće se može savladati. Antički filozof Aristotel u knjizi “Retorika” opisuje tri ključna elementa uvjerljivosti govornika. kao da se i ne dogodi. neko je u vama prepoznao kvalitet. ali ostavite utisak 2.” Dakle. UVOD Veliki broj ljudi se oduvijek divio vještim i uvjerljivim govornicima. Ljudi često više pamte kako ste obučeni i kakav ste govor tijela imali nego šta ste govorili. Kažu što se ne zabilježi. Dakle. Javni nastupi su. 212 . toliko je. ali i ostati bez njih.3 1. Ostanite u vezi sa svojim mentorima. mnogo dobre volje i susret s tehnikama koje profesionalni glumci i govornici već odavno poznaju1. Zagreb 2009 godina Harvi Makej. jer je nastup dvostruki mač. kada će se sasvim stišati glas. kao i većina vještina. Dobar govor je put do uspjeha. koji ga je naveo da vam pomogne. koja posjedujete mogu otići kao što su i došla. ton i riječi kojima se obraća. SAVJETI ZA POBOLJŠANJE JAVNOG NASTUPA Dobar govor onaj koji je mnogo prije nastupa pripremljen. Ethos bi bile osobnosti. ethos i pathos. Retoričke vještine su prvi doticaj sa drugim ljudima. Ako izgubite kontakt s njima. Šta bi taj neko danas mislio o vama? Budite iskreni. buzz mauro. Bolje se držati blaga sa kojima ste krenuli – kvaliteta zbog kojega su drugi verovali u vas. Govor tijela je veoma važan tokom nastupa. moglo bi se reći. Treba govoriti iskreno..

“Moć govora”. dakle da se stalno vježba. ma kako dobra ona bila3. ali opet doprijeti do njihove glave. 21 . “Slaba pripremljenost pred predmetom. jer ukoliko ponestane podataka i činjenica. pronicljivom publikom. Dok se vježba govoriti ne zaboraviti da dobar govor treba temeljito pripremiti. Caligraf. Uobičajene pogreške Javni nastupi zahtijevaju praksu i normalno je da će se u početku raditi pogreške. Vjerodostojnost Treba sam sebe upitati: „Ko sam i zbog čega sam pred ovim ljudima?“ Nedostatak samopouzdanja će se osjetiti ukoliko se misli da se o određenoj temi nema ništa za reći ili da niko neće slušati. ali samopouzdanje se prvenstveno stiče praksom. Još nekoliko savjeta. Zbog toga je vrlo važno prije javnog istupa dobro se upoznati sa sadržajem i steći znanje kako bi se imalo šta za reći. Sadržaj Ako se nema šta reći naravno da će govornik na javnom nastupu biti biti preplašen. 2008. Što se više bude javno istupalo to će strah biti manji.oni na taj način momentalno razvijaju odbojnost prema njegovoj poruci. Samopouzdanje Nedostatak samopouzdanja utjecat će na javni nastup. Mora se znati da osobe koje su vas angažovale znaju ko ste i da ne misle da ste prikladni za određenu temu ne bi pitali vas. str. Svaka nova bi trebala biti lakša.1. tako da se publika takne u srce. Zbog toga kada netko zamoli za prezentaciju ista se mora prihvatiti i ne smije se odustati. Potrebno je postati istraživač. Ovo su one najčešće koje rade početnici. • Govornik ne zna šta se od njega očekuje. ako svojim slušaocima kaže da nije ekspert za tu temu . posebno ako javno mora pokazati kako nema ništa za reći. automatski srozava kredibilitet – ethos. Mora se naučiti komunicirati na srdačniji način.. To treba shvatiti kao pripremu za sljedeću prezentaciju. Treba se zapitati šta publika želi čuti i o čemu misli da će se govoriti..4 • • Stati na mjesto sa kojeg će se biti najbolje viđen i sa kojeg će se najbolje vidjeti publika Ne zaboraviti naglasiti šta se želi govoriti Jedini način kako da se nauči dobro govoriti je da se govori i govori i govori i govori.. Treba ih pokušati ih izbjeći. Mora se vjerovati u sebe. primjera iz prakse se uvijek lako sjetiti. Ne treba se 3 Brajan Trejsi. Beograd. ako ih govornik ne ispuni to će uticati na djelotvornost prezentacije. Ako je govornik nepripremljen. Uvijek tražiti citate i praktičnu upotrebu sadržaja o kojem se priča. Ljudi na svaku prezentaciju dolaze s određenim očekivanjima.” 2. • Govornik se ne želi povezati s publikom Kao govornici treba osim glave taknuti publiku i u srce. pa čak i gore od toga.

Svaka prezentacija mora biti planirana i teći po određenom redoslijedu. Međutim.zbuniti ispitivača: "Odgovorit ću na Vaše pitanje ako mi kažete što njime želite postići". Sarajevo 2009 godine . Nedostatak strukture. Zaustaviti ispitivača: “To kako vi vidite problem samo je jedan od mogućih aspekata. nakon pola sata nečijeg govora publika pamti 50% sadržaja. nikada ne počinjati obraćanje sa: “Moje ime je Maro P. posebno na javnim nastupima. neke druge ljude koji očekuju da se kaže ono što njima najviše godi. Zapamtiti: „Priče prodaju. stepen obrazovanja. Prezentacije se rade za suprugu. Dakle. i obraćam vam se u ime “Delta”. priče iz svoga života i podijeliti svoja iskustva. činjenice govore“. a da bi se to učinilo neophodno je da se prethodno informiše. Kako odgovoriti na (ponekad teška i provokativna) pitanja na javnom nastupu: • • • • • Raščlaniti pitanje: “Naveli ste četiri aspekta u svom pitanju . dan nakon 20%. Samo je potrebno razmisliti koliko se puta u jednom danu mora „prezentirati“. a čak i kroz e-mailove. Priručnik za javne nastupe namjenjen društveno angažovanim ženama u BiH.odgovorit ću na onaj koji mi se čini najvažnijim…(izabrati onaj na koji se najlakše može odgovoriti). JAVNI NASTUPI PRILAGOĐENI POSEBNIM CILJNIM GRUPAMA Uvijek se govori za neku drugu priliku. moglo bi nam oboma poslije biti žao". 3. što čini našu partiju jakom i stabilnom. ne smijemo zanemariti da problem ima i druge perspektive iz kojih ga možemo sagledati…“ Preusmjeriti pitanje: „Vaše pitanje čini mi se toliko važnim i ključnim da bih odgovor na njega prepustio/prepustila ekspertu za to područje…“ Pohvaliti ispitivača: "Zahvaljujem na pitanju. Predugo ili prekratko. Zatim kombinovati činjenice i priče na lako razumljiv način.5 bojati ispričati neke osobne anegdote. nego općenito i u životu. 4 Sanja Vlaisavljević. Statistički. a sedmicu nakon samo 10%. a govornik ne zna njihovo porijeklo. kolege. Treba otvoriti temu s nečim što će ih zainteresovati i privući pažnju. imovinsko stanje.” Zašto? Zato što se odmah isključuje iz kruga one koji to nisu. Kada se razgovara s ljudima na svojevrstan način se prezentuje.1. treba uputiti lijepu riječ za sve prisutne u prostoriji. Dotakli ste jedan važan aspekt o kojem sam želio/željela govoriti…" A u slučajevima iznimno provokativnih pitanja:. Kako pobijediti strah? Biti dobar komunikator ili govornik nužno je za bilo kakav oblik uspjeha. ne samo na poslu. Što je tih 10% ono što se želi da publika zapamti i reći tih deset posto sadržaja na deset različitih načina • • 3. Zbog toga zavisno o tome koliko će se govoriti treba se pripremiti. U prostoriji u kojoj sjedi stotinjak slušalaca. . o njima4. djecu.preći u ofanzivu: „Ako vam odgovorim na to pitanje. političke partije u kojoj je najveći broj članova fakultetski obrazovan. A naravno da se ne želi da povjerenje steknu steknu samo neki a neki ne..

Moramo pretvorite svoju nervozu u ove pozitivne emocije i publika nam neće moći odoljeti. mi kao ljudska bića ne bismo bili ovdje danas . citat.covermagazin. Emocionalni dio povezanosti s publikom javlja se okupiranjem njihove mašte. Publika želi upoznati onoga ko javno nastupa. A najbolje što možemo napraviti za sebe je da nervozu i strah preimenujemo.2. Javni nastupi i prezentacije. zanimljiva novost. a možda ni tada6. brže i jače grabežljivce. Pričajući iskreno dobiti će se jaka vezu s publikom. mora se prihvatiti da nam je malo straha korisno. a neće moći odoljeti ni tome da bude puna energije i optimizma. Kao treće. izvrsnost ili strah. Jednostavna stvar koja može izdići ili slomiti prezentatora jest entuzijazam. 3. Bez sposobnosti da nas bude strah. Još nešto. dogodit će se dvije stvari: 1. razgovorom s njima. nedovoljnog samopouzdanja ili kredibiliteta5. Zagreb . Intelektualni dio znači da se tokom prezentacije iznose podaci. uvažavanjem njihovog mišljenja. Potrebno je sjetiti se samo situacija kada ste vi bili u publici.naši preci oslanjali su se na strah kako bi nadživjeli veće. strast i dinamiku! Preopušteni govornici mogu biti dosadni. smiona izjava. u energiju. nelagode i nervoze ne vidi. vjerovati da publika ne „skenira“ izvođenje javnog nastupa i ne očekuje sa zlobom svaku pogrešku.hr. To može biti neka zabavna priča. Najuticajnije prezentacije obuhvataju i intelektualne i emocionalne veze govornika s publikom. oni žele da budete uspješni. Emocije i entuzijazam Ukoliko želmo biti drugačiji od većine prezentatora i javnih govornika koje susrećemo. Jeste li trošili vrijeme uočavajući pogreške koje je prezentator pravio ili ste možda strepili o njegovoj izvođenju? Jedino ako vam je bio u krvnom srodstvu. treba vjerovati da je potrebno osjećati malu količinu nervoze kada se prezentuje. Problem nastaje kada se počne razmišljati o tim simptomima i ne obraća se pažnja na publiku. Kada imamo entuzijazam. Posebno treba 5 6 http://www. Kao drugo. Tu nervozu možemo shvatiti kao nešto što će nam dati bolji fokus i memoriju. njihovim uključivanjem u ilustrativne priče. a drugi je snažan početak i završetak. Naprotiv. shvatiti da se oko 90% tog straha. ljudi obraćaju pažnju. Uostalom.php?NID=1570 Tanja Sorić. ljudi u publici previše su okupirani samima sobom da bi razmišljali o onome ko nastupa. pretvorite. 3. Posao. čestim korištenjem riječi "vi" i odgovaranjem na njihovo neizgovoreno pitanje "Što mi imamo od ovoga?". Kao prvo. na kraju krajeva došli su slušati ono što se kaže. a ipak osvojiti publiku. Nadalje. malo poznata činjenica ili "sviđa mi se moto vaše kompanije". Postoje prezentatori koji o sebi drže hvalospjeve. potrebno je da prihvatimo barem ova dva savjeta koja nam mogu pomoći pri tome da budemo izvrsni: prvi je emocionalna veza. treba im pružiti tu priliku. Treba zapamtiti da je tokom prezentacije na javnim nastupima publika najveći resurs. pitanje. a u većini slučajeva on se javlja zbog nevjerovanja ili nepoznavanja sadržaja. razumni argumenti i činjenice koji će privlačiti dio publike koji je lično zainteresovan ili možda čak i obrazovan iz područja iz kojeg se vrši prezentacija. ili pak oni koji imitiraju druge prezentatore pa čak koriste i njihove životne priče kao svoje. javni nastupi su za neke ljude izvor velikog straha. onda je bolje i ne dolaziti. Greške i zablude Neki prezentatori na prezentacije dođu samo dvije minute prije i odlaze odmah nakon što održe svoj govor – ako se tako nešto misli napraviti. Takođe je važno publiku odmah uključiti jakim. Ako fokusiramo na publiku.6 Ipak. ako se fokusiramo na jednu jednostavnu stvar. biti ćemo draži ljudima u publici i 2. energiju i poletnost.com/karijera. možemo zapravo prekršiti svako pravilo po kojem bismo trebali prezentovati ili javno nastupati. većina neugodnih emocija koje osjećamo će nestati.3. relevantnim uvodom.

Još bolja stvar je da većina ljudi koja se bavi javnim nastupima i prezentacijama neće napraviti nikakve promjene u svom nastupu. bez obzira koliko on dobro poznaje materiju. ali dati više energije nego što se to inače čini. Dozvoliti svojim gestovima i glasu da budu prirodni. osim ako im ne damo energije. Zagreb . Prije samog javnog nastupa ili prezentacije doći na "mjesto zločina" i upoznati se s "pozornicom". izvrsnost ili strah. Najmanje što možemo učiniti je napraviti pokus uvodnog dijela. Ne pretjerati. Posao. Dobra stvar je to da se ove greške lako mogu izbjeći ukoliko se na vrijeme prepoznaju. Obavezno koristiti raznovrsnost kako bi publiku održali zainteresovanom i budnom. 4. Tu energiju oni će višestruko vratiti. Pomjerati se po prostoru kako bismo se osjećali što sigurnije. ne može s publikom biti povezan i na njih uticati ukoliko nismo autentični.hr. Dati energiju tamo gdje je to potrebno i usporiti i stišati se tamo gdje se želi da vam se publika približi 7. Kada nismo sigurni šta treba. Koristiti humor na prikladan način i po mogućnosti spontano. 8. Publika će pamtiti priče duže nego što će pamtiti tačke prezentacije. U svoj govor dodati vise entuzijazma jer publika nikada neće biti onoliko oduševljena prezentacijom koliko smo mi njome oduševljeni. 2. Pričati priče. a ne neka profesionalna prezentacijska mašina! 6. 7 Tanja Sorić. Zapamtite. govorite iz srca. 10 SAVJETA ZA IZVRSNOST U JAVNIM NASTUPIMA 1. A oni koji naprave te promjene brzo će napredovati do vrha. Užas! Monotonost ili nedostatak raznovrsnosti jedan je od najgorih neprijatelja prezentatora. najbolje prezentacije su zabavne7. Smatrati svoju prezentaciju konverzacijom. onda nakon postavljenih pitanja i odgovora treba završiti s nečim značajnim i pamtljivim. 9. Jedna od najglupljih stvari koj se može napraviti dobroj prezentaciji jest ostaviti pitanja i odgovore za kraj i s time završiti. Javni nastupi i prezentacije. Zašto? Kako bismo (p)ostali ljudsko biće pred očima publike. 10. Mijenjati tonalitet svog glasa i brzinu govora.7 zapamtiti . Ukoliko se baš to želi ostaviti za kraj. a vrh je divno mjesto s kojeg možete prezentovati! 4. Još jedna loša stvar koja se može napraviti je da se svoja prezentacija ili govor čita riječ po riječ. Smiješiti se. Tokom prezentacije uspostaviti kontakt očima sa što više osoba u publici naizmjenično. Netreba misliti "Kako da ovo preživim?" radije razmišljati o tome "Kako da ovo odradim fantastično?" 5. 3.

Za govornika su to trenutci u kojima uspostavlja odnos s publikom – pogledom. Prema naučnim istraživanjima. Bilo da govorimo pred punom salom ili pred samo jednom osobom. od presudnog značaja za sve aktere društvenog života. već svakom pojedinačnom članu grupe. Ipak. bili bolesni pa čak i umrli nego javno nastupili. Nije važno koliko članova publike je pred nama. Brajan Trejsi. jer samo tako možete uspostaviti povjerenje i prevazići barijere između govornika i slušalaca. str.8 5.covermagazin. Najčešći strahovi su: da ću ispasti glup(a). moglo bi se reći. Harvi Makej. 2008. Dakle najbolji su govori oni govori koji mogu da se razumiju i pažljivo slušaju. odjećom. Takve stvari uopšte ne primijete ako osoba koja govori na početku ostavi dobar utisak. izvrsnost ili strah. zato što su valjano koncipirani i artikulirano izgovoreni. Priručnik za javne nastupe namjenjen društveno angažovanim ženama u BiH.. Sanja Vlaisavljević. Sarajevo 2009 godine 2. str. organizam se počinje opuštati. ZAKLJUČAK Javni nastupi su. ne treba se iznenaditi ako grupa ne bude željela da nas sluša. Caligraf. zaboravljanje teksta. trema pri javnom nastupu neizbježna. Zagreb 2009 godina 5. traje uglavnom oko tri minute. umijeće javnog nastupa. Beograd. koja je došla da održi formalni govor. zahtjevna publika. strah od kritike. i to uglavnom nakon prve pozitivne reakcije publike. Kažu što se ne zabilježi. važna je vještina. 6. Naučnici u SAD-u su tokom devedesetih godina proveli detaljno istraživanje o ljudskim strahovima koja su pokazala da bi ljudi radije bankrotirali. Tanja Sorić. Zagreb 3. već izostaje i najvažniji dio – uspostavljanje povjerenja. a kroz takvu barijeru ne samo da ne prolaze riječi. Dobar govornik se nikada ne obraća grupi. Ukoliko se postavimo kao grupi nadređena osoba. naravno. Sa svojim nadmenim stavom smo postavili barijeru između nas i publike. http://www. buzz mauro.hr. “Kako plivati sa ajkulama”.com/karijera. “Moć govora”. nego pred punom salom. 21 4. Ukoliko se smatra da je manje važno govoriti pred samo jednom osobom. da ću nešto krivo reći. Mono & Manana. Beograd 2005. 212 6. kao da se i ne dogodi. nepripremljenost ili strah da će glas drhtati. osmijehom. Posao. može se zaključiti da to nije istina. Deb Gottesman.php?NID=1570 . Činjenica je da je strah od javnog nastupa jedan od najčešćih socijalnih fobija. LITERATURA 1. Javni nastupi i prezentacije. obaveze i odgovornosti koje imamo kao govornik ostaju jednake. dobrom šalom ili anegdotom iz vlastitog iskustva.