You are on page 1of 4

PRESTANAK RADNOG ODOSA PO SILI ZAKONA

Zaposlenom prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodavca, ako nastupe činjenice za koje zakon automatski vezuje prestanak radnog odnosa. Te činjenice su: 

Gubitak radne sposobnosti (radi se o potpunoj nesposobnosti za rad, radni odnos prestaje danom dostavljanja pravosnažnog rješenja poslodavcu o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti);

Zbrana obavljanja određenih poslova (najčešće se vezuje za pravosnažnu sudsku odluku nekog drugog organa, mada može biti predviđena i samim zakonom, što e rijetkost);

Odsutnost sa rada zbog izdržavanja kazne zatvora (u ovom slučaju prestanak radnog odnosa vezuje se za činjenicu odsutnosti sa rada koja traje duže od šest mjeseci pri čemu je važno da je odsztnost neizbježna zbog izdržavanja kazni radni odos prestaje danom stupanja zaposlenog u ustanovu za izvršenje krivičnih sankcija bez obzira ako kasnije kazna bude smanjena);

Odsutnost sa rada zbog primjene mjere bezbjednosti, vaspitne ili zaštitne mjere prema zaposlenom pod uslovom da odsutnost sa rada traje duže od šest mjeseci, radni odnos prestaje danom početka primjene jedne od navedenih pravnih mera; i

U slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom.

Prestanak radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti Zaposlenom prestaje radni odnos po sili zakona ako je na način propisan zakon utvrđeno da je kod njega došlo do gubitka radne sposobnosti-danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti. Gubitak radne sposobnosti je potpuna nesposobnost za rad. Ova nesposobnost se utvrđuje po propisima o invalidskom osiguranju. Ona nastaje kad zaposleni, uslijed tajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću van rada, koji se ne mogu otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, izgubi radnu sposobnost za obavljanje poslova koje je obavljao prije invalidnosti, kao i za obavljanje drugih poslova koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, odosno radnoj sposobnosti stečenoj radom.

odnosno pravosnažnoj odluci suda ili drugog organa. Ali. zapravo dolazi kad kod zaposlenog ne preostane ni najmanji stepen radne sposobnosti. pri čemu poslodavac ne treba da donosi konstitutivnu odluku o prestanku radnog odosa. Po pravosnažnoj odluci suda i 3. ako je ovaj gubitak posledica bolesti ili povrede van posla. Prestanak radnog odnosa zbog zabrane vršenja određenih poslova Zaposlenom prestaje radni odos po sili zakona ako mu je po odredbama zakona. Taj postupak je dvostepen. a ne može mu se obezbijediti obavljanje drugih poslova-danom dostavljanja pravosnažne odluke. a one se ne mogu upojedinjavati bez - . u posebnom upravnom postupku. Po pravosnažnoj odluci drugog organa. ne ostvari. a predviđena je i sudska zaštita prava u upravnom sporu. odnosno u potpunoj nesposobnosti zaposlenog za rad. Potpuna nesposobnost za rad dovodi do prestanka radnog odnosa nezavisno od toga da li će zaposleni. Zakon sadrži opšte pravne norme. Bez takve nesposobnosti nema prestanka radnog odnosa. uz supidijarnu primjenu Zakona o opštem upravnom postupku. Potpunu nesposobnot za rad utvrđuje nadležni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. On će to pravo uvijek ostvariti ako je do gubitka radne sposobnosti došlo uslijednesreće na poslu ili profesionalnog oboljenja. po osnovu te nesposobnosti. dovoljno je donijeti riješenje kojim će se konstatovati da je radni odnos prestao na osovu činjenice koja je zakonom propisana. Osnova za prestanak radnog odnosa je u gubitku radne sposobnosti.Do gubitka sposobnosti. Teško se može zamisliti da se zabrana vršenja određenih poslova odredi samim zakonom. Zabrana vršenja određenih poslova Do zabrane vršenja određenih poslova može da dođe na tri načina: 1. moći da ostvari pravo na invalidsku penziju. zabranjeno je obavlja određene poslove. Navedeni slučajevi prestanka radnog odosa propisani su Zakonom o radu. može se desit da pravo na invalidsku penziju. Po odrebama zakona 2. zbog odsusva potrebnih uslova.

primjenom mjera sigurnosti u krivičnom postupku ili zaštitnih mjera u postupe utvrđivaja odgovornosti za privredne prestupe. Zaposlenom kome nije oguće obezbijediti druge poslove. a potom se vraća na svoje radno mjesto. Ali ako odbije ponudu dolazi do prestanka radnog odnosa. Ako bi. On ih obavlja dok zabrana traje. b. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana i c. Za primjenu ovog osnova relevantne su samo one mjere čija primjena iziskuje odsutnost sa rada. . radni odnod prestaje danom dostavljanja pravosnažne odluke o zabrani rada. danom početka primjene takve mjere. Ako zaposleni ove poslove prihvati. a zaposlenik preuzima poslove koji su mu povjereni. zaposlenom mogu biti ponuđeni i poslovi koji traže niži stepen stručne spreme. odluka o prestanku radnog odnosa se ne donosi. Zato je ovaj raspored privremen. kao da ponuđenog radnog mjesta nije ni bilo. vaspitne ili zaštitne mjere Zaposlenom prestaje radni odnos po sili zakona ako mu bude izrečena mjera sigurnosti. Pravosnažnom odlukom suda zaposlenom se može zabranit vršenje određenih poslova. ipak. vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga mora da bude odsutan sa rada. Zabrana vršenja određenih poslova može da bude indirektna posljedica aduzimanja vozačke dozvole u prekršajnom postupku (ako je zaposleni profesionalni vozač). Pošto zakon ne insistira na poslovima odgovarajuće stručne spreme. Od mjera sigurnosti dolaze u obzir: a. insistirali na zabrani rada po odrebama zakona te se može odnostiti na to da u državnim organima ne mogu da rade lica osuđivana za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili za kažnjivo djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova u ržavnim organima.odluka organa koji te norme primjenjuju. Ukoliko poslovi koji dolaze u obzir postoje. poslodavac je dužan da ih zaposlenom ponudi. Obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi. Zabrana rada može bit osnov prestanak radnog odnosa samo ukoliko se zaposlenom ne može obezbijediti obavljanje drugih poslova. Protjerivane stranaca iz zemlje. Prestanak radnog odnosa zbog odutnosti uslijed mjere sigurnosti.

upućivanje u specijalnu ustanovu Od zaštitnih mjera dolaze u obzir samo: a. Postojanje tog osnova ocjenjuje se prema početku primjene mjere. vaspitne ili zaštitne mjere. Radni odnos po ovom osnovu prestaje sa danom početka primjenjivanja mjera. .Od vaspitnih mjera dolaze u obzi samo zavodske mjere: a. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Relevantnost mjera uslovljena je potrebom da radnik odsustvuje sa rada u trajanju dužem od šest mjeseci. Naravno mora da postoji i pravosnažna odluka o izricanju mjere sigurnosti. pa za prestanak radnog odnosa nije potrebno čekati da šestomjesečna odsutnost istekne. upućivanje u vaspitno-popravni dom i b. Riječ je o odsutnosti koja preedstoji. udaljenje strancai b.