You are on page 1of 6

Status dumanske hutbe

Dr. Abdul-Aziz el-Hudejlan, u djelu Hutbetul-Dum'ah ve Ahkamuha el-Fikhijja, str.22-28., kae: Islamski pravnici se razilaze po pitanju statusa dumanske hutbe tj. da li je dumanska hutba art-uslov ispravnosti dume namaza ili je dumanska hutba sunnet bez koje je duma-namaz ispravan?
1. Dumanska

hutba

je

art-uslov,

ispravnosti

dume

namaza.

Ovo je stav hanefija (el-Mebsut, 2/23.), veine malikija i kod njih je preferirano miljenje (el-Iraf, 1/131.), afija (el-Medmu', 4/513.), i hanbelija (el-Mugni, 3/170.). U djelu el-Havi el-Kebir, 2/981. - 3/44., imam el-Maverdi rhm., kae: Dumanska hutba je vadib-obavezna, i ona je art uslov ispravnosti dume namaza, i duma namaz je neispravan bez dumanske hutbe. Ovo je mezheb svih fakiha islamskih pravnika, izuzev Hasana el-Basrija rhm., koji ne spada u ovaj idma'-konsenzus, rekavi da dumanska hutba nije vadib-obavezna, jer je duma namaz ispravan od osobe koja ne bude prisustvovala hutbi, a da je dumanska hutba bila obavezna duma namaz nam ne bi bio ispravan bez nje! Ovaj stav je pogrean, i poblie ga pojanjava idma'-konsenzus islamske uleme, od prije Hasana el-Basrija rhm., i poslije njega. U djelu el-Mugni, 3/170 2/150., imam Ibnu Kudame rhm., kae: Dumanska hutba je art-uslov, ispravnosti dume-namaza, i dumanamaz, nije ispravan bez nje. Ovo se biljei od Ata'a, Neha'ija, Katade, Sevrija, afije, Ishaka, Ebu Sevra, hanefija (ashabul-re'ej), i nije nam poznato da se ovom miljenju suprostavlja niko izuzev Hasana elBasrije rhm., koji kae: Namaz im je ispravan, drao imam hutbu ili ne, jer je to praznini namaz (salatu 'id), za koji hutba nije uslov-art, kao to je sluaj i sa bajram-namazom.
2. Dumanska hutba je sunnet i nije art-uslov, ispravnosti

dume namaza. Ovog je stava bio Hasan el-Basri rhm.. (el-Mugni, 3/171.; el-Havi, 3/44.; el-Medmu', 4/514.; el-Dami' li-Ahkamil-Kur'an, 18/114., Muhalla, 5/95.) Ovo se prenosi od imama Malika rhm., i jednog dijela malikija. (el-Iraf, 1/131.; Ahkamul-Kur'an, Ibnul-'Arebi,

4/1805.; el-Dami' li-Ahkamil-Kur'an, 18/114.) Ovog stava je bio i Ibnu Hazm rhm.. (el-Muhalla, 5/57.) Imam evkani i ejh Albani rhm.. Dokazi pobornika prvog miljenja su Kur'an, Sunnet kao i eseri ashaba i tabi'ina, poput:
1. O vjernici, kada se na molitvu u petak pozove pourite

zikrullahu (spominjanju proite! (Dum'ah, 9.)

Allaha),

kupo-prodaje

se

Ulema Selefa se razilazi po pitanju znaenja rijei zikrullah, spomenute u ovom ajetu, pa su jedni stava da rije zikrullah znai hutba, dok su drugi stava da rije zikrullah znai namaz (elTaberi, 28/65.), dok imam Ibnul-'Arebi rhm., smatra da se rije zikrullah odnosi na oboje (Ahkamul-Kur'an, 4/1805.). Ako bi rekli da rije zikrullah znai hutba, onda bi se njena obaveznost potvrdila na dva naina: a. Nareeno nam je da pourimo ka njoj, a kada je u pitanju nareivanje neega onda je to neto to je obavezno a obavezno pouriti ka neemu znai da je to neto obavezno (vadib). (el-Mebsut, 2/24.)
b. Allah d.., nam je naredio da se proemo kupo-prodaje onog

momenta kada ujemo dumanski poziv, to znai da je kupoprodaja, u tom vremenskom intervalu, haram, pa je haramnost trgovine u tom vaktu znak da je u pitanju obaveznost dume, jer ono to je mustehabb ne moe oharamiti ono to je mubah! (Ahkamul-Kur'an, Ibnul-'Arebi, 4/1805.)
2. Kada kakvu robu ili besposlicu vide zauzmu se njome,

a tebe ostave sama da stoji! (el-Dum'ah, 11.)

3. Abdullah b. Omer r.a., kae: Poslanik s.a.w.s., je drao

hutbu stojei, nakon ega bi sjeo, pa bi opet ustao kao to to inite sada! (Muttefekun 'alejh)
4. Dabir b. Semure r.a., kae: Poslanik s.a.w.s., je drao

hutbu stojei, nakon ega bi sjeo, pa bi opet ustao i drao hutbu stojei a ako ti neko bude rekao da je on drao hutbu sjedei znaj da lae! Za njim sam namaz klanjao preko dvije hiljade puta! (Muslim, br.862.)

5. Malik b. Huvejris r.a., kae: Allahov Poslanik s.a.w.s., je

rekao: Klanjajte kao to vidite mene da klanjam! (Muttefekun 'alejh)

Ulema kae: Poslanik s.a.w.s., nikada nije klanjao dumu namaz bez dumanske hutbe, a znamo da nam je naredio da klanjamo kako je i on klanjao, pa da je bilo dozvoljeno klanjati dumu-namaz bez dumanske hutbe onda bi to uinio makar jedanput u ivotu kako bi nas poduio tome da je takvo to dozvoljeno! (el-Mebsut, 2/42.)
6. Omer b. el-Hattab r.a., kae: Hutba zamjenjuje dva rekata

pa koga proe hutba neka klanja etri rekata! (Musannef, Abdurrezzak, br.5485.); Hutba je namjesto dva rekata, pa ko ne stigne na hutbu, neka klanja etiri rekata! (Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, 2/128.) Ove rijei se pripisuju Abdullahu b. Omeru r.a., Aji r.a., (el-Mugni, 3/171.), i nekim tabi'inima poput Ata'a, Tavusa, Mudahida, Mekhula, el-Neha'ija, Seid b. Dubejra itd.. (Pogledaj: Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, 2/182.; Sunen el-Kubra, el-Bejheki, 3/196.) Dokazi pobornika drugog miljenja: Duma-namaz je ispravan osobi koja nije prisustvovala hutbi, a da je dumanska-hutba art - uslov ispravnosti dume namaza, dumanamaz ne bi bio ispravan osim sa dumanskom hutbom! ----------------------------------Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Ko pristigne na jedan reka'at od namaza pristigao je na namaz! (Sahih. Muvetta', Malik, rivajet Jahje el-Lejsija, br.15.; Muslim, br.1401.; Musned, Ahmed, br.7652.; Sunen, Ebu Davud, br.1123.; Sunen, el-Nesa'i, br.553.; Sunen, Tirmizi, br.524., i kae: Veina uleme od ashaba Allahovog Poslanika s.a.w.s., i ostalih je na tome da ako ovjek pristigne na jedan reka'at od dume namaza da e mu samo pridodati jo jedan reka'at, a ako sustigne dema'at na sjedenju da e naklanjati etiri reka'at. Ovog stava je bio Sufjan el-Sevri, IbnulMubarek, afija, Ahmed, Ishak.)

Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Ko pristigne na jedan reka'at od namaza za imamom pristigao je na namaz! (Sahihu Muslim, br.1402.) Ibnu ihab kae: Ko pristigne na jedan reka'at od dumenamaza neka mu pridodadne i drugi reka'at! Ibnu ihab kae: Ovo je sunnet! Imam Malik rhm., kae: Na ovome sam zatekao ulemu naeg kraja, jer je Poslanik s.a.w.s., rekao: Ko pristigne na jedan reka'at od namaza pristigao je na namaz! (Muvetta', Malik, rivajet Jahje el-Lejsija, br.238.; Sunen, el-Nesa'i, br.1425.; Sunen, Ibnu Madde, br.1123.) Salim prenosi od svoga oca da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Ko pristigne na jedan reka'at od dume-namaza upotpinio je svoj namaz! (Sahih. Sunen, el-Nesa'i, br.557.) Salim prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Ko pristigne na jedan reka'at od bilo kojeg namaza pristigao je na taj namaz izuzev to e morati da naklanja ono to ga je prolo! (Sahih li-gajrihi. Sunen, el-Nesa'i, br.558.) Imam Sujuti rhm., i Zurkani rhm., u komentaru hadisa: Ko pristigne na jedan reka'at od namaza pristigao je na namaz! - kae: U znaenje ovog hadisa spada i duma namaz, pa ako ovjek pristigne na jedan reka'at od dume namaza, za imamom, dodae mu drugi reka'at, a ako ne sustigne imama makar na jednom reka'atu onda e klanjati etiri reka'ata! (Pogledaj: Tenvirul-Havalik, 1/23.; erhul-Zurkani 'ala Muvetta', 1/43.) Imam Vezir Ebul-Muzaffer el-ejbani rhm., kae: Islamska ulema je slona na tome da, pristizanje na dumansku hutbu, nije art uslov, ispravnosti dume namaza. Ko bude klanjao dumu-namaz, duma mu je ispravna, pa makar i ne prisustvovao dumanskoj hutbi! Sloni su na tome da je vrijedno prisustvovati dumanskoj hutbi i sluati je. Sloni su na tome da ako ovjek pristigne na jedan reka'at od dume namaza, sa dvije sedde, kojemu e pridodati jo jedan reka'at duma namaz mu je ispravan! Ulema se razilazi po pitanju pristizanja na teehhud od dume namaza: Takvome duma namaz nije ispravan. Malik, afija, Ahmed, Ebu Jusuf. Muhammed ejbani kae: Duma mu nije ispravna i klanjae etiri reka'ata. (Pogledaj: Ihtilaful-E'immeh el-Ulema', 1/159.) ------------------------------

Imam Ebul-Tajjib Muhammed emsul-Hakk el-Azim Abadi rhm., kae: Islamski uenjaci se razilaze po pitanju statusa dumanske hutbe. Imam afija, Ebu Hanife i Malik rhm., smatraju da je dumanska hutba vadib, dok Kadi Ijad rhm., smatra da je ovo stav sve uleme. Obaveznost dumanske hutbe dokazuju sahih hadisima u kojima se spominje to da Poslanik s.a.w.s., klanjajui dumu-namaz, nikada nije izostavio dumansku hutbu, kao i hadisom: Klanjajte kako vidite mene da klanjam! Za razliku od njih, Hasan el-Basri, Davud elZahiri i Duvejni smatraju da je dumanska hutba samo mendubpohvaljena (ne i obavezna!). Imam el-evkani rhm., kae: Obaveznost dumanske hutbe dokazuju i sljedeim predajama: Krnjav je svaki govor koji se otpone bez zahvale Allahu d...; Hutba u kojoj se ne spomene ehade je poput sakate ruke! (Ahmed); Allah d.., kae: Tvom ummetu nije dozvoljena hutba sve dok ne posvjedoe da si ti Moj rob i poslanik! (Dela'ilul-Nubuvveh, Bejheki) to je sve pogreno! Ono na ta nam ukazuje prva predaja jeste to da nije primljena hutba u kojoj nema zahvale. Druga predaja nam ukazuje na to da nije dozvoljena hutba bez izgovaranja ehadeta i svjedoenja da je Muhammed s.a.w.s., Allahov rob i Njegov Poslanik ali, primljenost i dozvoljenost neega i obratno nam ne ukazuje na to da je to neto obavezno! Kaem: Stav dumhura - veine uleme, je ispravniji! (Pogledaj: 'Avnul-Ma'abud, 3/449.) ejh Sejjid Sabik rhm., kae: Veina islamke uleme smatra da je dumanska hutba obavezna (vadib), to temelje na sahih predajama koje nam govore o tome da je Poslanik s.a.w.s., stalno drao hutbu na duma-namazima, dokazujui to i rijeima Poslanika s.a.w.s.: Klanjajte kako ste vidjeli mene da klanjam!, i ajetom: O vjernici, kada se petkom na molitvu pozove pourite zikrullahu! gdje nam se nareuje da pourimo ka zikrullahu to znai da je u pitanju neto to je obaveza (vadib), jer se ne treba toliko uriti za neto to nije obaveza. Rije zikrullah se tumai sa rijeju hutba, poto hutba u sebi sadri zikra. Imam evkani rhm., je sagledavao navedene dokaze pa kae: Sama praksa Poslanika s.a.w.s., nam ne ukazuje na to da je neto obavezno; obaveza nam je klanjati kako je Poslanik s.a.w.s., klanjao, dok hutba ne spada u pojam namaza; zikrullah spomenut u ajetu se odnosi na namaz a ne na hutbu u najmanju ruku znaenje pojma zikrullah prelazi sa hutbe na namaz. Svi su sloni na tome da je duma namaz obavezan, dok se ulema razilazi po pitanju obaveznosti dumanske hutbe, tako da se ovo ne moe koristiti za dokaz njene

obaveznosti pa je stoga oito ono na emu je bio Hasan el-Basri, Davud el-Zahiri i imam Duvejni rhm., (kao i Abdul-Melik b. Habib i Ibnul-Madiun el-maliki), tj. da je dumanska hutba samo mundub, a ne vadib. (Pogledaj: Fikhul-Sunne, 1/308.; Nejlul-Evtar, 3/325.) ejh Muhammed Nasiruddin el-Albani rhm., kae: Sigurnim putem nam je potvreno to da Poslanik s.a.w.s., nikada nije izostavio hutbu na duma namazu kojeg nam je Allah d.., propisao u Kur'ani Kerimu sa rijeima urenje ka zikrullahu, u ta spada i sama hutba, a ako se ona nije imala za cilj u rijei zikrullah onda je dumanska hutba sunnet - nije farz, a to se tie stava da je dumanska hutba jedan od artova ispravnosti dume namaza to nije tako, jer ne moemo nai ni jednog slova iz plemenitog i istog Sunneta koji bi nam mogao to potvrditi. Ne moemo nai ni decidne predaje koja nam nareuje sami in hutbe a kamo li da nam potvruje njen artijjet uslov ispravnosti dume namaza. U sunnetu se spominju detaljni opisi dranja hutbe od Poslanika s.a.w.s., tj. da je drao hutbu, da je na hutbi govorio to i to, ili da je prouio to i to itd.. Najvie to se da razumjeti iz svega toga jeste da je hutba, koja se dri prije dume namaza, jedan od potvrenih sunneta Allahovog Poslanika s.a.w.s., i da ona nije obavezna, a o njenom artijjetu nema ni pomena! Ono na emu je Poslanik s.a.w.s., istrajavao ne moe se iz toga zakljuiti da je taj in obavezan. Moe se razumjeti samo to da je u pitanju bio pritvreni sunnet. Dakle, dumanska hutba je pritvreni sunnet, i jedno je od glavnih obiljeja islamske vjere koje Poslanik s.a.w.s., nije izostavljao od kako je propisano pa sve do svoje smrti s.a.w.s.. (Pogledaj: el-Edvibe el-Nafi'a an Es'ileti MesdidilDami'ah, 1/51.) Zakljuak: Shodno svemu navedenom poput idma'a islamske uleme da je dumanska hutba obavezna i shodno brojnim sahih predajama i hadisima tipa: Ko pristigne na jedan reka'at namaza pristigao je na namaz! smatram da je dumanska hutba obavezna ali da nije uslov ispravnosti dume namaza ili tanije reeno: dumanska hutba je art uslov, ispravnosti dume namaza, ali imamu koji predvodi taj duma namaz, a to se tie ostalih dematlija njima je duma namaz obaveza ali im nije art uslov, ispravnosti dume namaza, a Allah d.., najbolje zna. Priredio: Sead ef. Jasavi, prof.fikha Imam Sultanija damije, Plav, CG