You are on page 1of 57

Proizvodnja vocmh vina u industriji i obrtu

Industrijska tehnika

Potrebno je napomenuti da njega vina moze utjecati na vanjske, mirisne i okusne osobine vina. Tako gotovo u svim slucajevima dolazi do posvjetljenja boje, ali jednako tako utjece se i na okus i miris vina. Zbog toga je potrebno biti stedljiv u primjeni sredstava za bistrenje. Posebno je vaz'an izbor potrebnog sredstva ili kombinacija vise njih. Za odredlvanje vrste i kolicine potrebnog sredstva potrebno je napraviti predhodne pokuse. Za predpokuse potrebno je napraviti otopine ili suspenzije tvari za bistrenje koje u 1 litri sadrze 1-2,5 g potrebnog sredstva. Ako pokus zelimo obaviti u 100 ml vina, 1 ml otopine odgovara dodatku od 1 g ili 2,5 g sredstva za bistrenje na 1 hi vina. Daljnji i detaljniji opisi za pojedina sredstva opisani su u knjizi autora HENNINIG/JAKOB (1973), a provedba bistrenja u knjizi TROOSTA (1988).

3.4.4.2 Filtracija
Buduci da konzumenti danas ocekuju potpuno bistro vino, sva vocna vina moraju biti filtrirana. Tijekom filtracije dolazi do odvajanja najfinijih cestica koje su nakon bistrenja ostale u vinu, uz pomoc sloja poroznog materijala koji omogucava protok vina ali ne i cestica taloga. Kod djelovanja filtracijskih materijala treba razlikovati sitasto (pore filtracijskog sloja su manje od cestica taloga) i adsorpcijsko djelovanje. Od svakog materijala za filtriranje ocekuje se inertnost u svakom medudjelovanju tj. da ne uzrokuje promjenu vocnog vina, kako u boji tako i u okusu i mirisu. Pri vrednovanju materijala za filtriranje veliku
100

ulogu igra iskoristenje tj. kolicina vina koju je moguce filtrirati s jednoitlj jedinkom. To svojstvo ponajvise ovisi ol vrsti materijala za filtriranje, tlaku koji in se filtrira, vrsti i kolicini cestica taloga. Daljnju vaznost ima jacina fil-J triranja. Teoretski je iskoristenje moguce povecati uz pomoc 3 faktora: 1. koristenjem posebno protocnoJ materijala za filtriranje 2. povecanjem povrsine sloja filtriranja 3. povecanjem tlaka tijekom filtriranja Danas na raspolaganju imamo mnogo uredaja i materijala za filtriranje koji su] detaljno opisani kod TROOSTA (1988). ' Kod prvih se filtara koristio princip slican naplavnom filtriranju. Tijekom takvog nacina filtriranja se, uz pomoc tocnog doziranja infuzorijske zemlje, izmedu fiksiranih slojeva stvara sloj kroz koji se ] tekucina filtrira. Od ovog principa razvilo se filtriranje cvrstim slojnicama koje sadrze razlicite udjele pojedinih materijala za filtriranje. Materijali za filtriranje koji se najcesce upotrebljavaju su infuzorijska zemlja, celuloza i perlit. Infuzorijska zemlja (kieselgur), koja se Jos naziva diatimenska zemlja, proizvodi se od nakupina oklopa algi kremenjasica, koji su nastali prije nekoliko tisucljeca nakon odumiranja tih mikroorganizama. Poznata nalazista takvih algi nalaze se u Luneburger Heideu i u raznim dijelovima SAD-a. Prije no sto ga koristimo, materijal se kopa, zari i cisti (npr. oslobada se

• ..I i l|c/;i). Prije uporabe potrebno je poi- . I n n virxe ispitati na senzoricki utjecaj. |) 1 1 >l i.i\o na nacin da nekoliko grama Ililu . >i ijske zemlje dodamo u vocno vino i i i l l MM talozenja senzoricki usporedimo i n n i s dodatkom i bez njega. Ovisno o » i ' , n usitnjavanja, razlikujemo grubu, " h c l i i j u i finu infuzorijsku zemlju. Njen |.-v|i'sian nedostatak je da adsorbira dio i ' I ucine, zbog cega tijekom filtracije doli i , i do malog gubitka tekucine. IVrlit se proizvodi od vulkanskog alununi|cva silikata zagrijavanjem do tem| > i 1.1 lure blizu talista. Pri tome se main i j a l ,zbog vode koju sadrzava, siri 25 I mi a od pocetnog volumena. Nakon toga 16 materijal melje. Bistrenje perlitom je •.hibije nego infuzorijskom zemljom te se npotrebljava za brzo i jeftino predbistren|c vocnih vina. (x-luloza je u biljnom svijetu siroko i-asprostranjena potporna tvar, otporna na kiseline i luzine, a za svrhu filtriranja se dobiva iz drveta. U vecini slucajeva se koristi za proizvodnju filtracijskih slojnica, u kombinaciji s ostalim sredstvima za liltriranje.

3.4.4.2.1 Naplavno filtriranje
Na trzistu je moguce naci uspravne ili lezece filtre u kojima su svijece ili ploce rasporedene kao elementi na odreden nacin. Filtracijske svijece obavijene su ovojnicom. Prednost dajemo filtrima s horizontalno lezecim elementima, buduci da naplavni sloj kod vertikalnih elemenata pri prekidu rada moze otklizati. Prije filtriranja potrebno je jedan dio materijala

nanijeti na elemente filtra, a tijekom filtriranja materijal se dozira po potrebi. Za tu svrhu razvijeni su uredaji za doziranje, koji garantiraju ravnomjerno stvaranje sloja. Noviji filtri imaju mogucnost uklanjanja upotrijebljenog materijala bez otvaranja filtra, pri cemu materijal izlazi u obliku paste. Naplavno filtriranje je moguce i uz pomoc plocastog filtra, postavljanjem odredenih okvira i visestruko upotrebljivih potpornih ploca. U ovom slucaju koristimo uredaje za doziranje infuzorijske zemlje koji jamce stalno dodavanje od 100-500 g/hl vocnog vina. Stalno dodavanje materijala ima prednost buduci da sprjecava nastanak cvrstog sloja taloga koji bi sprijecio daljnje filtriranje. Pausalno je vrlo tesko govoriti o protoku zbog razlicitih proizvoda koje je moguce filtrirati. U pravilu mozemo reci da naplavni filtri mogu postici i do 3000 l/m2 povrsine sloja, dok je kod uporabe okvira to oko 800-1000 1/m2. Potrosnja materijala, ovisno o uvjetima, krece se izmedu 100 i 2000 g/m3 supstrata. Potrebno je navesti i naplavno filtriranje uz pomoc Dorr-Oliverovog vakuum-filtra koji je osobito pogodan za filtriranje taloga. Ovaj tip filtra sastoji se od rotirajuceg bubnja koji ima povrsinu od 9 do 28 m3, a povrsina mu je obavijena platnom (u pravilu od poliesterskih vlakana) za filtriranje. U unutrasnjosti bubnja stvara se vakuum koji usisava tekucinu kroz platno. Bubanj se okrece u posudi filtra, a brzinu okretanja moguce je stupnjevito podesavati. Na platnu fil101

Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu

Industrijska tehnika

Plocasti filter

Horizontal™ filter

Filter svijeca

ira mora najprije biti stvoren sloj za filiriranje. Za tu svrhu potrebno je suspen/iju infuzorijske zemlje napuniti u posudu lilira. Bubanj treba pustiti da se okrece loliko dugo dok ne nastane sloj debeo inaksimalno 100 mm. Nakon toga u po•-iidu punimo tekucinu koju zelimo bis11 i l l . Dubinu uranjanja bubnja moguce je iniulirati. Pri ekstremno velikoj kolicini i rstica taloga potrebno je bubanj podesiti vrlo plitko. Kretanjem bubnja nakupljeni |e lalog susi usisanim zrakom, kojega je ncposredno prije ponovnog kontakta s irkucinom potrebno sastrugati u tankom •iloju. Brzina filtriranja ovisi o povrsini '•loja, kolicini cestica taloga u materijalu /,i filtriranje, dubini uranjanja bubnja, l i i / i n i okretanja i o vakuumu. Okvirno ino/emo red da je moguce filtrirati 2001001 tekucine po satu i m2 povrsine. (. 1.4.2.2 Plocasti filtri I '!< irasti filtriimajuprednostpred naplavnu i i.i utoliko sto nije potrebno stvarati sloj .-.i liltriranje, buduci da na trzistu postoji Vi'lik broj slojnica, tako da je moguce za nviiku ostrinu filtriranja koristiti pogodne »l( ijnice, koje uvijek imaju isti sastav. Za proizvodnju slojnica koriste M- razliciti materijali za filtriranje (celuli i/;i, perlit) koji se mijesaju tako da stvore ' » l i r d e n kapilarni sustav. Gotovu slojnicu Htu/cmo. usporediti sa sitom koje pos1 1 1 1 1 1 i e c >dredenu velicinu pora. Potrebno je napomenuti da i l n r i i l j a s t e cestice taloga brze uzrokui" /accpljenje pora i time smanjuju l ' n iiocnost. Osim djelovanja slicnog situ

Rotirajuci filter
7. Korito filters 2. Bubanj filtera 3. Filter platno 4. Naplavine filter sihte 5. Otpad filtriranja 6. Masa za filtriranje 7. Ulaz nefiltriranog soka 8. Izlazfiltriranog soka 9. Filter 10. Filter pumpe 7 7. Vakum pumpe Slika 23. Razliciti sustavi filtriranja. Schenk-Filterbau, Waldsteten

,slojnice imaju i svojstvo adsorbiranja cestica. Taj efekt je veci ili manji, ovisno o tipu slojnica. Ulogu pri tome imaju i elektricna svojstva pojedinih materijala za filtriranje i cestica taloga tako da je filtriranje ukupno jedan kompleksan proces. Razlikujcmo grubo, fino i sterilno ili EK- (od njem. Entkeimung= uklanjanje klica) -filtriranje. Dobitak finoce filtriranja mozemo postici zrtvovanjem protocnosti Qitara po m2 i satu). Zbog toga kod tekucina s velikom kolicinom cestica taloga preporucujemo filtriranje u 2 stupnja tj. grubo filtriranje prije finog. U protivnome treba racunati na to da ce slojnice vrlo brzo biti blokirane. Pore slojnica za sterilno filtriranje tako su male da kroz njih ne mogu proci kvasci i bakterije. EK slojnice treba koristiti samo ako je tekucina prije filtrirana, inace ce vrlo brzo doci do zacepljenja pora. Sve slojnice moraju biti na strani odakle dolazi tekucina i impregnirane da bi se sprijecilo odvajanje materijala, do kojeg bi eventualno moglo doci zbog velike brzine filtriranja i eventualnih tlacnog udara. Plocasti filtri sastoje se od metalnog postolja koje drzi ploce za filtriranje (metalne ili plasticne), izmedu kojih se slazu slojnice. Metalne ploce moraju bid od nehrdajuceg celika ili zasticene od korozije. Ploce su vecinom rebraste kako bi olaksale dotjecanje i otjecanje tekucine. Ploce koje su u filtru poslagane jedna iza druge, izmjenicno od jedne do druge, imaju pri jednakoj konstrukciji dvije razlicite zadace: tzv. grube ploce vode tekucinu koju je potrebno filtrirati na stranu ploce
103

102

Proizvodnja vocnih vina u industry! i obrtu

Industrijska tehnika

Filterploce

i

Place za grubu filtraciju

\ 20 finu filtraciju (A)

Place zafinu ftltraciju (L)

Slika 24. Shema rada plocastogflltra s grubim ifinim plocama i slojnicama izmedu njih. Strelice oznacavaju smjer strujanja. Seitz-Filter-Werke, Bad Kreuznach. Zavrsno filtriranje Predfilter

Nirrili/aciju uredaja za filtriranje radi m |>:irom. Pari se sastavljeni filtar sa ..|ii|ni(-ama s izlazne strane filtra, kako In M 1 omogucilo otjecanje kondenzata. M i l . pare ne smije ostetiti slojnice. NaI M H parenja potrebno je sustav tretirati n u l l mi. Pri radu potrebno je postovati M p u i r proizvodaca o maksimalnoj brzini ( i p p i n k a tekucine. Jednako pravilo vrijedi i i u/liku tlaka izmedu ulaza i izlaza filn i , koji je pri EK- filtriranju za polovicu HP mil nego kod grubog i finog filtriranja. I i. /.2.3 Filtriranje taloga Popularna filtrirna presa ima to I ivn|Mvo da kao i filtar za talog radi bez p I I P . I . i l k a sredstava za filtriranje. Kod I I i -.it nog filtra za talog sloj se kvasca susi • i i l i u i n dodavanjem vlaznih kvasaca, dok

se kod filtrirnih presa tekucina iz kvasca presa s membranom koja se siri. Taj sustav je u prednosti jer nije potrebno napuniti punu komoru, buduci da se membrana prilagodava sustavu. Takvi filtri su pogodni za obradu svih vrsta taloga (nakon bistrenja, ostaci nakon centrifugiranja, talozi od kvasaca itd.) u cvrstu tvar, koju je onda moguce deponirati. Takvom obradom dobiva se otpad koji sadrzi 30% suhe tvari kvasca, sto je jednako pekarskom kvascu u trgovinama.
3.4.4.2.4 Cross-flow filtriranje (CFF) Osim uobicajenih sustava filtriranja, razvio se osamdesetih godina proslog stoljeca sustav filtriranja uz pomoc membrana, koji je kasnije preuzet i za kon-

Filterploce

Staticko flltriranje I j Place za grubu filtraciju \ ploca za grubu I filtraciju j I Retentar

Dinamicko filtriranje Retentar

Place za finu filtraciju (A)

Razdje/ne ploct

Place zafinu filtraciju (L) Membrane

Slika 25. Dvostruko flltriranje s razdijelnom plocom, Sustav Sehz-VELAplan. Seitz-Filter-Werke, Bad Kreuznach.

koja filtrira, dok tzv. fine ploce vode filtriranu tekucinu prema izlazu. Filtracijske ploce imaju za tu svrhu dodatke u obliku supljikavih rebara koji su uz pomoc gunienih brtvila spojeni i stvaraju dvije cjevcice za dotjecanje i otjecanje tekucine. Ploce ne smiju biti ostecene buduci da vec mala ostecenja mogu dovesti u pitanje cijeli postupak. Brzina filtriranja moze se mijenjati dodavanjem veceg ill manjeg broja ploca. Ovisno o velicini postolja filtra, moguce
104

je postaviti i do 200 ploca. Stiskanje pint1* i moguce je mehanicki ill hidraulicki s ce trdnim vijkom. Dodatkom pogodnilii okvira moguce je i naplavno filtriranjeJ uz pomoc plocastog filtra. Dodatkiiirlj pcsebne komore moguce je dvoslnilui filttiranje, npr. grubo i fino ill fino i I ' l K j filtriranje. EK filttiranje potrebno jf km) vira s ostatkom secera. Naravno da i ; i k v i | : filtiranje ima smisla samo onda akn |C 1 cijeli sustav filtriranja strerilan , kao i < il jevi, punilice, boce, cepovi itd.

Spec, filter tekucina deblje pokrovne place

. / iltriranje membranama, Schenk-Filterbau, Waldstetten

105

Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu

Industrijska tehnika

centriranje. Za razliku od naplavnog filtriranja i filtriranja plocastim filtrima koje oznacavamo kao staticki sustavi, tangencijalno filtriranje je dinamicki sustav. Sustav oznacavamo dinamickim buduci da je osim tlaka potrebno snazno strujanje na povrsinama membrana (cross-flow), kako bi cestice taloga lebdjele, cime se sprjecava zacepljenje membrana. Ovisno 0 propusnosti membrana, govorimo o mikroflitraciji, ultrafiltraciji i hiperefiltraciji (obrnuta osmoza). Sto je gusca struktura membrana, to je potrebniji veci tlak (do 100 bara kod obrnute osmoze) rada. Ovisno o primjeni, membrane se rade od keramike, derivata celuloze, poliamida i polisulfona. Membrane se postavlja u tzv. module koji sluze kao postolja 1 zastitni ovoji, koji omogucuju strujanje pri visokim brzinama i visokom tlaku. Prema nacinu izrade module dijelimo na plocaste, kapilarne i uvijene. Uz pomoc ultrafiltracije i jos jednostavnije obrnute osmoze(hiperfiltracije) moguce je izdvojiti tvari iz pravih otopina, kao npr. skrob, secer, boje, soli itd. Ovi postupci koriste se i za koncentriranje vocnih sokova i sokova od povrca, dealkoholiziranje vina i piva te demineraliziranje vode. Mikrofiltracija je jedna zanimljiva alternativa gruboj, naplavnoj filtraciji, ali i finoj i EK- filtriraciji, poglavito u industrijskoj proizvodnji vina, vocnih vina i pjenusaca. Zbog toga cemo taj nacin filtriranja detaljnije obraditi. O mikrofiltraciji govorimo ako je promjer membrana izmedu 0,1 i 10 um. Buduci da velik broj
106

bakterija ima promjer 1 um, a poneke i 0,6 j um, potrebno je za njihovo zadrzavanjc koristiti membrane s porama manjim odj M1 0,6 urn. Posuda za Tekucinu punu cestica taloga, prij PT=pumpa za konstantan protok bistri sok P2=dvostupanjska pumpa tlaku 3 bara, pumpa se toliko dugo pokraj Ml=modul filtra membrana dok filtriranje ne bude jako asm V2= ventil prema nefiltratu poreno, zbog nakupljenih cestica u nefiltratu. U torn slucaju treba prekinuti filtriranje. Jako mutan ostatak nefiltrata iznosi i u pravilu 0,3% od izlaznog volumena. ' P2 Prednosti cross-flow fitra su sljedece: -Medij filtriranja se ne trosi. Mem-1 i brane se regeneriraju pranjem vodom \i dodavanjem '' S/c/co prindpa rada mikroflltra. Seitz-Filter-Werke, Bad Kreuznach. sredstva za pranje |iinnjenom dvije pumpe, jedne za 3.4.4.3 Centrifugiranje bokretanje koja ima vrlo ravnu liniju -u mnogim slucajevima dovoljno jej Centrifugiranje se vec desetijecima i .u la i omogucava konstantan protok samo jedno filtriranje da bismo dob upotrebljava za grubo bistrenje mostova i 11 kiicine, i druge koja ima 2 stupnja potpuno bistar proizvod vina. U takvim uredajima dolazi do odvai ,i< la, a sluzi za dovodenje produkta za -ne postoji gubitak vremena kao kod| janja cestica uz pomoc centrifugalne sile. l i l i i iranje i stvaranje radnog tiaka. mijenjanja medija Odnos izmedu centrifugalne sile i gravit1'iimjenom materijala s visokom -brzina filtriranja je tijekom cijelogj acijske konstante naziva se faktor ubrzami hanickom, termickom i kemijspostupka ista nja, koji kod separatora iznosi 6x103 do I i n n stabilnoscu koji ,dakle, podnose -automatiziranjem se smanjuje udiol 12x103, kod centrifuga za dekantiranje i n i i r a n j e vrucom vodom i luzinom. posla i moguc je rad bez nadzora 0,8x103 do 3x103. Navedene velicine izracunavamo po sljedecoj.formuli: Pri izboru sredstava za ciscenje Y)i bismo sprijecili opadanje kvalitelcj z= rmx(27rn)2 _ rm(o2 I >ratiti pozornost na to da ne sadrze proizvoda zbog nestrucnog rada, moraju uduci da je ispitivanje njemackog biti ostvareni sljedeci uvjeti: a za zastitu zdravlja i veterinar-nikakvi ili minimalni gubitci CO2 Z— faktor ubrzanja rdicinu dokazalo velike kolicine -ne smije doci do porasta temperar m = srednji promjer bubnja ilorma u soku i vinu od jabuke, nature n= broj okretaja rotora hliriranja cross-flow filtrom opranim -mora biti onemogucen pristup zraku , g= gravitacijska konstanta (9,81 m/s2) i \ mi na bazi klora. Nepoznato je jos -ne smije biti uzrokovan stres uporau= brzina kuta I. i la Ii se klor stabilizira na membrani bom nepogodnih pumpi kontaktu s etanolom uzrokuje haloIz formule je vidljivo da navedene velicine mi ceakciju, ili se na membranu veze Teuvjete moguce je ostvariti: ovise o kvadratu brzine kuta i prosjecnog i \ iivni kloroform koji biva otopljen -uporabom zatvorenog sustava bejj promjera bubnja. Iz navedenog je jasno predposude
107

Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu

Industrijska tehnika

Taj posao mozemo ustedjeti uporabom da povecanjem brzine okretaja dobivamo I , . i n sto ja navedeno u poglavlju 3.3.3, instrumenata za mjerenje kolicine cestica, mnogo vecu sposobnost odvajanja cestica iimsi u vrenju sadrzi oko 2 g suhe tvari koji automatski po potrebi smanjuju pronego povecanjem radijusa bubnja. Sam I- V.ISCH po litri. Dakle, pri prosjecnom tok. Na taj nacin moguce je optimalno | broj nam ne dopusta tvrdnju o ucinku •-hlr/aju kvasca od 7% dobivamo 28,6 g iskoristenje uredaja, bez opasnosti od pi bistrenja, buduci da vrijeme koje tekucina i ill >i',a kvasca po litri tj. 28,6 kg taloga po jave zamucenosti. Istrazivanje koje je uaJ provodi u separatoru i nacin vodenja I n l i i k u , kojeg je potrebno obraditi. Za to poredilo kvalitetu i isplativost rada sepa- ] tekucine u njemu imaju velik utjecaj. in pogodne tri vrste uredaja: vakuumski Ako centrifugiranjem zelimo ratora i filtra pokazalo je da su separate>r! i i l i r r , dekanter i filtrirne prese. zanimljivi, unatoc visokoj cijeni nabavc, j odstraniti bakterije, potrebno je oko 6500 ako se koriste tijekom velikog broj a rad-j okretaja u minuti, pri cemu nastaje sila od V.iluiumski filter nih sati u godini. 12000 g (12 000 x9,81m/s2). Kod novijih /1 M 11', velikog broj a potrebnih radnih sati i separatora (AX 213 proizvodaca Alfa-Lal « ' i i i - h e dodavanja sredstava za filtriranje, val ill CRA proizvodaca Westfalia) postoji 3.4.4.4 Bistrenje mosta i vina I i i ' I >i 11 perlita ili infuzorijske zemlje, nije dekanterom mogucnost uklanjanja cestica velicine do i . i M i r n a uporaba takvih uredaja u indusDekanteri su puzaste centrifuge kojij 0,5 j^m. Buduci da najmanje bakterije koje 1 1 1 1 1 | >r< >izvodnje vocnih vina. iz suspenzija mogu odstranjivati grubc j su prisutne u vinu i mostu imaju promjer od 0,6-1 um, moguce je tim separatorima cestice. l > . kanter Separator! se mogu upotrebljavati /n vino potpuno ocistiti od mikroorganizaI '. I. :mteriodvajaju samo 50-60% taloga te tekucine koje sadrze do 8% taloga, kojfg ma. Tim separatorima nije moguce bis•m /\\d potrebni dodatni filtri (vakuumonireduciraju ispod 0,5%. Podrucje prim- j trenje mutnog mladog vina, nego samo I i lillri). jene dekantera je u tekucinama koje sadrxe | vina s malim brojem cestica taloga, tako da se prije uporabe takvih preporuca up8 do 60% taloga kojega reduciraju na 2J T i l l rime prese s membranom 3% Odvojeni talog je suh te ga je moguce : oraba grubljih separatora. liil-.vi se sustavi u industriji koriste vec deponirati. Iz ovih navoda kristaliziraju se j Pri koristenju centrifuga, posebili M i : i l < godina. Oni po zelji mogu raditi no kao alternativu filtrima, treba uzeti u zadice pogodne za dekanter: I n.i samo jednim dijelom komore. Nije obzir nacin rada takvih uredaja. Kod fil-bistrenje sokova nakon presanja (snk h i i i i r l i n o dodavanje nikakvih materijala tra kojem se, svejedno iz kojeg razloga, od puzastih presa moze sadrzavati If i u (I'tlnom radnom koraku moguce je doda previse taloga, dolazi do zacepljenja do 15% taloga); • |i . l i i n c>statak pogodan za deponiranje. -zgusnjavanje i odvajanje tekucine \'t, i drasticnog pada protoka. Protok centrifuge ne ovisi o kolicini taloga. Ostaloga nakon bistrenja V'».5 Pranje boca tatak cestica taloga u centrifugiranoj se tekucini povecava ako se ne smanji brzina 3.44.5 Usporedba razlicitih nacina -"Imi 1 , napora da se prosiri uporaba protoka pri vecoj kolicini cestica taloga. obrtde taloga ) < > 'i.1.11 nc ambalaze, pranje boca dobiva U nnogim je opcinama zabranjeno ocJH Priblizno mozemo reci da ako separatoi ' I n I i l i godina sve veci znacaj. Postoje tri laganje taloga iz podruma u kanalizaciju, rom obradujemo razlicito mutne tekucine; i i In H-.I tipa uredaja koji rade na sljedece Potce se prerada u suho stanje, pogodnn \a Jeponiranje, i odvoz na posebne dr vidljive su razlike u bistrini i nakon cen-\. Zbog toga je potrebno proI1 n IMC: matrati proces (staklo na dijelu armature).
108

2. Ciscenje prskanjem boca 3. Ciscenje namakanjem i prskanjem boca Uobicajeni su sljedeci tipovi uredaja: Kotaci za namakanje s dodatnim uredajem za cetkanje i zavrsno prskanje. Taj sustav rada koriste mala poduzeca. Uredaji na principu prskanja. Ovim uredajima moguce je pranje 1000-3000 boca na sat. Stavljanje i skidanje boca obavlja se rucno. Vrijeme protoka boce iznosi oko 5 minuta. Kontakt s luzinom relativno je kratak, tako da je potrebno koristiti visu koncentraciju luzine. Princip ciscenja je u prskanju boce izvana i iznutra, s luzinom pod visokim dakom, uz pomoc mlaznica. Ovaj se tip uredaja takoder koristi u manjim poduzecima. Izduzeni uredaji. Kod takvih uredaja ima postrojenja koje rade samo na principu namakanja i onih koji rade samo na principu prskanja. Najcesca je kombinacija tih principa. Ovi uredaji posjeduju relativno dugu duzinu namakanja tako da je kombinacijom visokih temperatura i dugog kontakta sa sredstvima moguce dobiti isti ucinak djelovanja, s relativno niskim koncentracijama sredstava za ciscenje. Djelovanje ovisi o temperaturiluzine, tlaku i vrsti prskanja, te o vremenu djelovanja tekucina za namakanje i prskanje. Dezinfekciju je moguce ostvariti tretiranjem s 1 %-tnom luzinom na temperaturi od 65 do 75°C, u trajanju od 4-5 minuta. Boce se krecu u kosaricama koje se nalaze na lancima za pokretanje, nakon
109

porije.

I < iiscenje namakanjem i cetkanjem

i sc isprazne i isperu vodom koja je rac-n:i u prijasnjim procesima.und Aniagenbau. Promjene temperatura tijekom KVSII podesene su prema staklenim i . Seitz-Lavita uredaj za pranje boca s ponovnim iskoristenjem energije. wsuda s luzinom. pokazuje vodenje i stupnjeve temperature na pojedinim dijelovima pranja. 50.posuda za prihvat etiketa. 11=kanal za etikete. 6=prskanje iznutra i izvana vrucom luzinom do 85°C. Na kraju hocc prskaju vodom koja odgovara i l i t c i i vode za pice. Time se sprjecava infekcija pri an pi I i stvaranje kamenca. (18000 boca/h) KSH Maschinen. '•liku 29.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Industrijska tehnika u 28. 5=prskanje niiiiitasnjosti boca luzinom 70-80°C. sposobnost uklanjanja necistoca 7.pri temperaturama prskanja ed 40. 12=skidanje hin a. kako nc bi doslo do loma boca. 111 . neotrovnost 5. I lorttnund). sa predpranjem. 12. Sredstva za pranje povratnih boca nioraju imati sljedeca svojstva: 1. sposobnost mocenja i dubinskojj. 17=manometar. 15=prstenasti nosaci boca. sitosti bubanj za prihvat etiketa.und Aniagenbau.inia. kako se dio s toplom vo01 nc hi unosenjem luzine dodatno alizirao. Nakon toga <v prolaze razlicite stupnjeve prskanja. Dortmund. ikon prskanja luzinom slijedi odvojeno iduprskanje. Potrosnja vode 7. 13= motor za :relanje. 8 / 10=posuda za prihvat vodespumpom i sitom. 3=Multicon-ultrazvuk. Uredaj za pranje boca Seitz-Cerma-W. 5= grijac. 16=pokretne. 11=ispiranjehladnom vodom. 13=uklanjanje etiketa s ispuhivanjem. 2= usisna cijev. 6=razdjelnik kalica unutrasnjosti boca. Uredaj po principu prskanja bez cetkanja Mosblech MS// (1200-1800 boca/h). 14=motor za pomicanje. potrosnja pare 80 kg/h . 65 / 75°C. TROOST (7998). sposobnost otapanja necistoca 6. nosive role. djelovanja i 30. icrmometar. irosnju vode i energije moguce je ra- cionalizirati njihovom ponovnom upora-1 bom. 7=ispiranje toplom 1-iii/Dfn 40°C. 7= razdjelnik za prskalice izvam 8 i 9= 'cijevi za vanjsko i unutrasnje prskanje. neosjetljivost na tvrdocu vode (nc smije doci do stvaranja taloga) 4.5 Ih. 3=centrifugalna pumpa 4= patrona za tiakfiltra. Voda se u krugu zagrijava Hi iskoristenom toplom vodom. 4=luzina/pumpa sa sitom. koja sluzi za zagrijavanje svjeze vode (KSH Maschinen. dobra topivost pri pripremi otopine 3. ne smiju mijenjati sastojke boca 2. I i>redpranje 35°C 2=bazen s luzinom 80°C.

H. ali i slabije cisti.06 = g Na2CO3 na 100mltj. Polifosfati su pogodni kao do-l datak natrijevoj luzini i sodi. Zbog toga 11. p i m vrijednosti koristimo u sljedecim formulama: I. Pri tako visokim I ' M M rniracijama luzine treba ocekivati jiilui raspadanje etiketa.2 dobivamo p vrijednost a do 4.4 ml I.O J £.ima (npr. nastaje kalcijev karbonat (CaCO. razgradivanje ulja i masti 9. Nakupine kamenca u uredajima imaju strasne posljedice. pri cemu se mjeri ukupna ! "In ina NaOH i sode (nastala reakcijom 1/iiK'du NaOH i CO2). dakle ukljucujuci p vrijednost. Za bubrenje i otapanjc necistoca.4)xO. I 11 iii'. pri cemu takoder nastaje kalcijev karbonat. koji uzrokuje tvrdocu vode. Sredstva za mocenj e i deterdzenti opus taj u povrsinu vode i poboljsavaju ciscenje. (2p-m)xO. p vrijednost.4-5. 11.2)x1.4 = g NaOH na 100mltj%NaOH II. i kontrola titracijom.06 = 1.3). pokazao bi 101 mS/cm.CO. dobro raspodjeljuju necistoce. Soda ima slabije mil. a 1 %-tna otopina sode vodljivost 17 mS/ cm 1. Ove reakcije izazivaju nastajanje bijelog. titracija se nastavlja do promjene boje iz narancaste u zutu (ph 4.i i i i i i o l i mjeri se. Soda ima prenizak alkalitet i kemijsko djelovanje. i l . te je u sredstva sode i natrijeve luzine kod uporabe tvrde vode potreban dodatak drugih sredstava. potrebno ga je I-' mvdaja isisati ventilatorima. Dio papira s dijeI ' M i i luxine dospijeva u posude za vodu i ii.'n i k u j e zacepljenje mlaznica. osobito kod alkalijske reakcije. Konc'cntracija luzine /. reagira s natrijevom luzinom prema sljedecoj jednadzbi: Ca(HCO3)2 + 2NaOH -» CaCO . Ploca od kamenca koja nastaje u 112 izmjenjivacu topline ne uzrokuje samo vise energije.1 do 0. Nakon kratkog vremena zacepe se mlaznice. naime. Da bi elektroda uronila dovoljno duboko.5%. dakle. (2x5.+Na. nestvaranje pjene 11. elektricna vodlji( i i \ luzine. oni zamjenjuju ve-J liki dio luzine. Ukupni utrosak HC1. J f- tj. Buduci da |r vodik jako eksplozivan. Utrosena kolicina kiseline predstavlja tzv. Titracijom do pH 8. sprjecavanje korozije 10. te tako sprjecavaju talozenja. ova SU sredstva vrlo postojana i povecavaju spo-j sobnost ciscenja.6% NaOH x 47.5 mS/cm.1 imaju ugraden sustav kontrole i frgnliranja jacine luzine. nakon i l i M | . (m-p)x1.27 % soda x 16 = 25 mS/cm 101 mS/cm Uredaj za mjerenje elektricne vodljivosti..iobicidno djelovanje. koristit cemo podatke iz proslog primjera. Nedostatak polifos-1 fata je taj da pri visokim. Prema vrsti i kolicini polifosfata. Oba sredstva u kombinaciji dobro otapaju necistoce i prasinu i razgraduju ulja i masti. daje m vrijednost. sloj ili staniol na etiketama). Za uklanjanje i l i i n i i n i j s k i h dijelova s boca potrebne su I" mi i niracije od 3-3. Da bismo demonstrirali kako kod iskljucivog mjerenja elektricne vodljivosti vrijednosti ne odgovaraju stvarnima. kao sto su poliglicerin i glukonat. dolazi u obzir dodavanje silikata. njihova zadrzavanja u oto <J pini. i j u . Soda takoder reagira slicno.27% soda Ako je koristena luzina jako prljava. titrira se I 1 11 solnom kiselinom (HC1) do prom|rnc boje s crvenog u bezbojno (ph 8. prelaze uj manje djelotvorne ortofosfate te stvaraju probleme kod razgradnje otpadnih voda« Polifosfate mozemo zamijeniti odredenim organskim kemikalijama. moraju bid biorazgradiva u pogledu ciscenja otpadnih voda 13. Buduci da polifosfati imaju bolja svojstva ciscenja od natrijeve luzine.ii priinjc visestruko koristene ambalaze l . lako moderni uredaji za pranje I n n .2-6. te poboljsavaju njeno ispiranje i djeluju kao emulgator tj. pri raspadu aluminija. razlikujemo sredstva za pranje za j tvrdu i meku vodu. Za bolje an«j tibakterijsko djelovanje dodaju se sredstva na bazi klora. poput natrijeve luzine i sode.) koji tvori talog. I 'acijom luzine s 1 normalnom HC1.1 ixbjegavati uporabu aluminija na I " " .60%NaOH 1. i c se koncentracije od 1 do 2 % Nii< >l I i 0. indikatore fenolftalein i metiloranz. potrebno je u posudicu u kojoj titriramo dodati nesto destilirane vode. Pri tome trebamo znati da 1 % -tni NaOH ima elektricnu vodljivost od 47. ali i kao antikorozivna zastita. nego i promjene tempera-j tura unutar uredaja te moze doci do prev-| elikog loma boca. Za razliku od polifosfata. i l k a 2-3 kapi fenolftaleina. + 2H. n i i ' . n i c M M i r c je izmjeriti kolicinu slobodne •>< >l I i sode. Pri automatskoj l . all imaju nedostatak da korozivno djeluju na pojedine metale i uzrokuju nastajanje taloga reakcijom s uzrocnicima tvrdoce vode. povecanje tezine pokretnih traka zbog nakupljenog kamenca iziskuje vise energije za pokretanje. Osim toga poroznost j kamenca omogucava sklanjanje mikroor-j ganizama na mjestima koje je tesko cistili te je bioloska sigurnost takvog postupkit upitna. ispunjavaju dio all ne i sve uvjete. ubijanje mikroorganizama 12. sto se ne preporuca. (6. stedljivost Klasicna sredstva za ciscenje. tesko odstranjivog kamenca koji se talozi na uredajima.Proizvodnja vocnih v'ma u industrial i obrtu Industrijska tehnika 8.i razlog zasto je aluminij nepozeljan |i M oslobadanje vodika od NaOH u H I . Ako 113 .4 = II. Kalcijev hidrogenkarbonat. %soda Primjer: p=5. temperaturama. koje sprjecavaju talozenje kamenca i pri visokim temperaturama. Nakon dodatka 2-3 kapi metiloranza.5 = 76 mS/cm 1. Pri opisu titriranja koristili smo i i i i i j c s i o 100 ml samo 10 ml luzine da I H M I H I potrosili manje HCl-a. Polifosfatne otopine imaju nizak alkalitet. potrebna je doi l i M I .2).3 m vrijednost. 10 ml luzine za pranje . potrebno je umjesto promjene boje koristiti pH-metar.25% aditiva za mocenje i I ' i M i i v stvaranja pjene. Te soli imaju sposobnost maskiranja nezeljenih soli kalcija i silicija tj.2 ml m=6.

pojavio. ali dosada nije bilo | < i .. ispiranje do punjenja mora biti sto je moguce kraci..ini je poznato da alkohol povecava M l i ' i | i i o s t . Bistrenjem u tankovima i njenom eventualnom filtracijom moze se produziti vijek trajanja luzine. Ima tipova uredaja koji radc iskljucivo s hladnom vodom. Naime. Tih 5°C. koji vrijeme zagrijavanja skracuju za 1/10. serizirana vocna vina. potpuno unistenje mikroorganizama. i i n o za 5°C. mozemo primjenom n n i | n .ivimo u vodu koja je na temperaturi l ' i ' ilviilenoj za punjenje. i i u r e od 55°C vrijeme pasterizacih k i . pri uobicajenom mikrobioloskom spektru. a trebao bi j se kretati izmedu 25 i 40 mg/1 slobodnog SO2. prskanju i zavrsnom prskanju. na-J kon cega se pune i trakom transportiraju do izlaza. dodavanjem solne kiseline. nakon cega je vazno detaljno pranje cistom vodom. gdje su temperature vode izmedu 70 i 80°C. To se najcesce radi kemijskim putem. Zaj jednostavno prskanje boca vodom najpogodniji su posebni uredaji samo za tu svrhu. Nakon hladenja I . Ako ipak zadrzimo isto vrijeme a povecamo temperaturu. sa sto manje mikroorganizama. I i (9. a postoje i I oni koji iskljucivo rade s toplom vodom. U grlu boce postoji najveca opasnost od infekcije. kod viseg sadrzaja secera... sto nije posljedica lose pasterizacije nego neprepoznate infekcije tijekom punjenja i zatvaranja boca. Vrijednosti elektricne vodljivosti mogu posluziti samo ako se dnevno radi provjera luzina titriranjem.1% NaOH. Eksperimenti su vrlo zahtjevni i tocnost rezultata uvelike ovisi o tome kako su dobro simulirani uvjeti iz prakse. sto je naravno pogresno.icijc skratiti za desetinu. Kontrola luzine uz pomoc pH-metra nije moguca buduci da uredaj ne pokazuje razlike izmedu desetina postotka NaOH.. Zbog secera kojeg sadrzavaju. Pretpranje Kod boca za jednokratnu uporabu.. i . Za vrijeme zagrijavanja od 10 111 .i:ivimo u hladnjak i nakon 24 sata |i|n\o ima li u bocama taloga. Vino koje se puni vruce ili se na-J knadno pasterizira mora biti testirano na I sokova. zatvorimo I 'ii. Protiv te pojave potrebno je napraviti posebno tretiranje grla boce i zatvaraca toplinom. ili u najtoplijoj zoni pasterizatora kod pasterizacije boca.. npr.vrijednosti dosegli ili presli 0. Kod vocnih vina kod kojih je pozeljan odreden ton staren-j ja..4. To obavljamo tako da u bocu napunimo nesto sterilne vode koju kasnije ispitamo na sadrzaj mikroorganizama. i i i i i za 1 minutu.djelovanja temperature. Tako razliciti z -brojevi mogu se objasniti problemima pri eksperimentalnoj obradi podataka./l) i nize kiseline. npr. Ako temperaturu pasterizacije |»". i l i >!'. I ' . desertna vina moraju biti punjena vruca ili sterilno ili se boce nakon punjenja paster-1 iziraju. Buduci da postoje I ' M i j r v i u kojima se preporuca jaca pasi > u . i I'.. i prikazane su temperature koje je I . pojacava se ucinak pasterizacije 10 puta..isierizacijukojijesastavljennatemelju Ilkiislava iz prakse i rezultata znanstvenih i 1 1 i/ivanja. potrebno jc povecati udio slobodnog SO2. Kada dode do pojave pjene u uredaju za pranje.5. pokazalo se potrebnim boce isprati. Za tu svrhu napuniIlin M I prozirne boce vinom.. Ucinak ciscenja uredaja potrebno je redovno kontrolirati. buduci da luzina sadrzi samo NaOH. tipa Rinser. moguce je vrijeme pas!• i i . | ii mika u torn smislu. Ako "' i. Put izmedu uredaja za pranje tj. zbog eventualne prasine ili ostataka materijala za pakiranje.. koje se nakon proizvodnje odmah pakiraju na palete. unatoc dodatcima sredstvima za pranje. Te cinjenice su i dokazane kod vina i vocnih 3. Na slid 31. U pivarstvu se koristi z=7°C. Za tu svrhu je nabavka uredaja za pranje boca neispla114 tiva zbog velike potrosnje energije. buduci da tijekom pasterizacije nije u dovoljnom kontaktu s tekucinom u kojoj alkohol povecava djelovanje pasterizacije. sto se obavlja polijevanjem vrucom vodom prije ulaska LI dio za hladenje kod vruceg punjenja. napravljena je • l i H i M linija koja lezi tocno 5°C iznad |(l vi l i n i j c . luzinu je potrebno izmijeniti. Uklanjanje kamenca iz uredaja za pranje potrebno je nakon odredenog vremena. a s druge strane potrebno je mikrobiolosko ispitivanje.6. Dolazak i odlazak boca na punjenje uvijek je u jednom redu. S jedne strane se to obavlja vizualno. dobivamo koncentraciju 2. i-biio primijeniti pri sadrzaju alkohola i i HI i l i i 0 i 15 vol %. a u industriji vocnih sokova z=10°C. Boce se uz 1 pomoc traka i odredenih zvijezda na ar-l maturi rasporeduju na jednak razmak.1 Izbor temperatura zagrijavanja l«i I'riicempunjenju i pasterizaciji \ i n. ako -mi i v i n o s 10 vol % alkohola pasterizirali In i m i mi a na 50°C.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Industrijska tehnika tu vrijednost podijelimo s 47. putem cepova i nedovoljno ociscenih ventila za punjenje. U slucaju vruceg punjenja s hladenjem. Vrijeme za izmjenu luzine u svakom slucaju je nastupilo ako su kvocijent p i m. i n i n | i ! ' sadrzaja slobodnog SO2 (ispod '" nir. i . Sporadicno se pojavljuju boce u kojima dode do ponovnog vrenja ili pojave taloga.6 Punjenje boca Vocno vino ' je nakon odredenog odlezavanja i uklanjanja cestica taloga spremno za punjenje. Kod primjene temperatura iz dijagrama mozemo ocekivati. U tim uredajima bocc se intenzivno podvrgavaju pretprskanju.sadrzaje alkohola postoje podatci M ii mpcraturama i vremenu trajanja poi ' ' In u 1 1 icmperatura.i . potrebno je vino tretirati I " n i l Hiiiom. Takvo vino mora biti ostro filtrirano.. i i ' l ' l m s k u stabilnost.H ija. zove se decimalna redukcija temperature i oznacava slovom z. Linije za punjenje vocnih vina moraju biti otpornc na dezinfekcijska sredstva i paru. Za po| ' > | M I I . prikazan je dijagram -. Visestruka uporaba vode koja se koristi za prva dval stupnja poboljsava uredaj s ekonomske strane. nakon njega je potrebno u 115 .

a od sredine pasteriza. jer bi vakuum koji nastaje hladenjem uzrokovao prodor zraka u bocu ili povlacenje cepa u nju. buduci da u protivnom postoji velika opasnost od loma boca. boca se u pasterixatoru zadrzava 40-60 minuta.4 Hladno-sterilno punjenje Izraz hladno-sterilno punjenje nije sasvim ispravan u svim slucajevima. Uredaji koje nazivamo tunelski ili transportni pasterizator zaux. Potrebnn velicinu zbog toga treba odabrati prema brzini punjenja. potrebno poceti hladenjem.rijava na odredenu temperaturu koja l. Do opadanja kvalitete dolazi osobito ako se topic boce pakiraju u kartonsku ambalazu. . Ni u kom se slucaju ne smijc upotrebljavati cepove od pluta buduci da bi ih stvoreni tlak izbacio. vino se siri do volumena 764 ml.2 Hladno punjenje i pasterizacija punih boca Hladno punjenje iziskuje manje tehnickjh napora. ako je hladnjak tako "pn i n 1 j en da moze biti koristen i kao pasIvn/alor.3 Vrucepunjenje s hladenjem I't'i vrucem punjenju proizvod se zaC.m od nacina za ubijanje mikroorgai i i . I'11.j tora postupno opada. pri trajanju pasterizacije 10 minuta. Zbog kvali«.4. Ova vrijednost lezi samo nesto nije 116 od maksimalne vrijednosti izdrzljivosti boce koja iznosi 6 bara. U sustave koji posjeduju samo liliiilcnje potrebno je ugraditi grijace. Boce je potrebno prije uporabe tretirati dezinfekcijskim sredstvom (SO. Ta M M i i x l a ipak nije toliko sigurna kao pr»l. buduci da tijekom zagrijavanja dolazi do povecanja volumena vina te porasta tlaka. Npr. Alo te boce pri 20°C napunimo sa 750 ml vira i pasteriziramo ga na 55°C. razlika izmedu temperature vode i boca lie smije biti visa od 25°C.f.6. Nakon zatvaranja boca preporuca in prskanje izvana vrucom vodom (HII"C). 3. 15 Sadrzaj alkohola (Vol%) Slika 31. U pravilu se pri vrucem punjenju ne upotrebljavaju pluteni cepovi. onda u pasterizator mora stall 10000 boca koje zauzimaju povrsinu 561 m Tijekom prolaska kroz tunel boce se prskaju vodom cija temperatura raste od zone do zone.o temperatura padne ispod krivulje.injc vrucom vodom.. Zbog kvalitativnih je razloga.6.2 117 Tempera . i 11. ako punimo 10000 boca na sat. Zagrijavanje se uglavnom obavlja |ilocastim izmjenjivacem topline.J Ovisno o programu. Samo vocno vino moguce je sterilizirati na vise nacina. Vazno je da nakon pun|cnja u boce temperatura ne padne ispod v njcdnosti koje pokazuje donji pravac. zatvarace boca i sve cijevi. Zatvarace. n 10-minutnog perioda pasteri ii i|r.11.zavrsno filtriranje putem membrana koje zadrzavaju cestice vece od 0. dol-1 azi do pojave tlaka viseg od 6 bara .j imaju relativno mnogo mjesta.ostra pretfiltracija putem plocastog filtra ili tangencijalnog filtra. Umjesto nabavke ti| i.. Napunjenc i zatvorene boce prskaju se vrucom vodom do potrebne temperature koja se j odrzava 10 minuta. s porama od 0. koje ovisno o alkoholu imaju temperature izmedu 40 i 60°C. Ostvarivanje zadanih parametara (temperatura. Prije punjenja potrebno je sterilizirati filter. \l. tativnih razloga potrebno je hladenje nfl temperaturu ispod 30°C. Temperature pasterizacije vina u ovisnosti od kolicine alkohola.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Industrijska tehnika v 3 75-] 70656055504540 ——| 5 | 10 .5m) omoguciti prskanje vrucom vodom.5m).6. Filtar i punilicu potrebno je sterilizirati parom. a zatim isprati cistom vodom.4. dakle volumen .75 1. potrebno je dezinficirati 2 %-tnom otopinom SO2. s vrsnim volumenom 767 ml. nakon cega se vino postupno hladi. kako bi se unistili eventualni miI n)(irganizmi sa zatvaraca ili grla boce. Tocnost termogniln potrebno je s vremena na vrijeme kontro* lirati bazdarenim termometrom. Poseban je oprez potreban kod primjene boca zapremnire 0.i i i jcnjivacu topline.e u praznom prostoru vina smanjuje sa 17 na 3 ml. u ovisnosti n alkoholu. boca ili zatvaraca velika. /hog uporabe nezagrijanih ili hladnih l » i c a potrebno je povisiti temperaturu u i . I ' l i i emu vruca tekucina vrsi unistenje. moze se ocitati s dijagrama ii'ornji pravac). prvoj zoni hladenja (dovoljno oko 1.iina na grlu boce je naginjanjem boca. n i l ' . Hladno-sterilno punjenje nakon EKfiltracije Kao dobra se pokazala sljedeca kombinacija: .5-1 jam . 3. Potrebn i i temperaturu zagrijavanja. koji su cesto izvori zaraza. razlika temperatura izmedu susjednih zona ne smije biti visa od 25°0. i samo jedna stanica kvasca moze izat \i i nakon razmnozavanja vrenje u boci. . vri jeme trajanja) kontrolira se termogt"4« fom koji izmjenicno kontrolira pojedinc zone u pasterizatoru. Ako se netocnim punjenjem volumen vina Jos poveca.i n vrucom vodom neposredno prije l i l n l i nja na (1-1. Pravilnije ili realisticnije bi bilo reel punjenje s malim brojem mikroba. zbog cega se u vecini slucajeva kod takvog punjenja koristi sorbinska kiselina.nakon cega boce pucaju.4.11 ure za to. punilicu. Vazno je ostaviti dovoljno veLk prazan prostor u boci.imci unistavanje mikroorganizama u incdiju. sto uzrokuje pojavu tlaka od 53 bara. Pri prskanju boca. Da bismo sprijecili lorn boca. Uporabom krunskih cepova ili aluminijskih cepova na navoj ne dolazi do problema. buduci da je opasnost od ponovnih infekcija putem uredaja za punjenje. a vrijeme nam je pasterizacije •60 minuta. boce je moguce tretii .peroksid). NaI I M I napustanja hladnjaka boce ne bi Ir hiri toplije od 30°C.

mg/1 slobodnog SO2. Postoji mogucnost da kisik umjes. vino. Zbog nekom-j O UJ a. Da bismo vezali tu kolicinu . Q. Pri tome treba imati u vidu i samo punjenje. ^ <c. vocno vino zagrijavamo u plocastom izmjenjivacu topline na 70°C. a posebno kod posljednjeg koraka tj. buduci da nakon hladnog punjenja ostaje veliki udio zraka iznad vina. N < ^ a.0 x— mg kisika.N 111 s£i CQ Q. vino je potrebno dovesti do punjenja. Drzeci se uobicajenih pravila proizvodnje. potrebno nam je 19 mg SO2. •* Q_ if* a. cs IN) i^. o S .4. Q 5 C 1 "C 0 •^ OJ 3 4-1 | OQ S 15 1s tj -O O ^ c c 1 CO 3 g 3 -§ ° c S . 5 g -g -g S 119 .* "g1 sr 6. da bismo dobili stabilan proizvod. 3 3 co •Q^ -^ ' *c . C Q "a.CO E o" s a f 1 CO 1 's '•i? a. -S TS od hladnog pu.<u . Hladno-sterilno punjenje nakon kratkog zagrijavanja na visokim temperaturama Nakon zavrsnog filtriranja.s punjenje i grijavanja a.^ 3 ? S CT ^5 o . Takvc-V Q.o C£ Q.r^ "c C | K O :^r.S. \ Q^ 0 cT1 c l i • -: -^r> CO 4-1 'C j. uzrokujuci oksidacije koje bli o •— S senzoricki mogle negativno djelovati. cu c i . o CO _Q all 3.4.Op 3 c 1 a. jam. 'C CQ g *3 C IN If C g ^ w *N O c~ 'Q S I S^ *3 § S § ^ -S c 9 o !5 0 £ punilice :ade s poddakom od 30 mbnrtl te su koc mirnog dovodenja vina gubilci CO2 u normalnim granicama. ul E ^ -i J3 6 a 0 punjenje. a c O 1 .c? sadrzi 25-40 mg/1 slobodnog SO2. a. ostvariti dobre rezultate. ne kvare se cesto i nije im potrebna \a njega kao kod ostalih sustava. Uz pomoc vruce vode. Ako c u 1 1 a. Sprjecavanje kontakta sa zrakom tj. °to sa sumporom reagira s nekim drugim 0 <3 •u S tvarima. S punjen zrakom. onda on sadrzava 4.N o . Ta se temperatura zadrzava 56 sekundi. i vodene pare moguce ih je ponovno sterilizirati. punjenja. 3.5 Kriticki osvrt na razne nacine punjenja i naznake za odabir Nakon zavrsetka vrenja.S C 1 * O HIadno.5 o cu N ui <u ^ 15 '£* . Ako je taj prostor is§ O '^ CO o o -Q a. buduci da pozitivno utjece na okus 2.7 Zatvaranje boca Yocna se vina u pravilu zatvurn* ju alurrinijskim zatvaracima na navojl Zatvaraci s navojima vrlo su rasireni pri j punjenju napitaka buduci da je na prslc« c: Q o N r- -V a :? o "S . ci . I o S a. Membranske svijece i filtrirne slojnice moguce je regenerirati hladnom pa zatim toplom vodorn u obratnom smjeru. Iz pregleda jc vidljivo da u svim slucajevima treba dati prednost punilicama pod dakom.o kombinaciji s vrucim punjenjem.d O a c 11 o 'c .a . a navoj i kruns staje veca kolic ad kvalitete uzi : punjenje pod c c K| J3 O ^ ^ 00 c co . Boca od 0.<D i _O -v nam nakon reakcije sa zrakom ostaje 6-21 3 s? 12 C P S Q. co plicirane izrade i malog trosenja materijala.75 1 (vrsni volumen 118 767 ml) ima nakon punjenja pri 20°C i zatvaranjem krunskim cepom 17 ml 0 g S J '§ praznog prostora. o ^ •S ^ o c ^ o •? § i I **. adsorpcije kisika. Ne hi trebala ostati nespomenuta cinjenica da jc \ s vakuumskim punilicama.0 co g c .' -v a.Si. -* C 4-1 C £ . potrebno je za ocuvanje kvalitete vocnih vina obratiti pozornost na sljedece: 1. skraceno su opisana c S razmisljanja o optimalnim nacinima punjenja odredenim uredajima.8 S _3 0 E" '3 C 'c b/3 E . '? S . U tablici 19.-S O CO CO CN-^ c: >•£ c "§ f^ *= o -Q 8 §• >K 8. nakon cega slijedi hladenje na 20°C.L sorbinske 1 1c o C c _s 1 I g" -Q 1.1 I (3 -73 -O C c 5 <U X.g 1 '§. Gornja granica bij 1 3 O nam u gornjem slucaju bila dostatna ako 1 r> se u praksi sve bude odvijalo na zeljeni £T O ^ nacin. moguce x a.c kisika. "> a.i V c o a.6.VC. 12 S 15 S J o N o o S. Ocuvanje odredene kolicine CO2 nastalog vrenjem (oko 1 g/1 pozeljno u napunjenom vinu).Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Industrijska tehnika ovan o. uz sto manje kontakta sa zrakom.N 'W i &- o "I a. kao sto se preporuca prije punjenja. onda 3 N >^i 3 1 : '£ . Membrane su otporne na dezinfekcijska sredstva i sredstva za ciscenje.S 'K g S . pogotovo 01 CO CO > I 8. C "C .

(a) Brtva koja ne propusta plinove. Metallwaren-Fabrik. poceo fermentirati. /bog tih pojava doslo je do |jftl|ii|n> razvoja zatvaraca koji zadrzavaju Vilh 11111 n. J • I'M 1 1 1 1 > pucanja boca.|obio odstetu od 500. (b) Zatvarac koji dopusta otpustanje plinova. potrebno je napraviti kontrolu dubine prianjanja koja se radi s posebnim uredajem za mjerenje.I i ibrubu plocice brtve i 6 malih M i | n c a na bocnoj strani aluminijskog nv. u industriji se prehrambenih proizvoda naziv higijenc udomacio 121 120 .3 i 2. Kod takvih se zatvaraca u unutrasnjosti cepa nalazi plocica koja nakon zatvaranja prijanja na otvor i onemogucuje bilo kakav protok plinova. "gasdiht" zatvaraci.Proizvodnja vocnih vina u industry/ i obrtu Industrijska tehnika nastom osiguracu konzumentu vidljivo je li ta boca originalno zatvorena ili je vec bila otvarana. Ako u boci nastane tlak. 1 1 . ' I . Do takvih pojava moze doci ako konzument nakon otvaranja bocu ponovno jako cvrsto zatvori. Takve pojave mogu I ' H i \ i l i i opasne. bez dubinskog prijanjanja. jer je i proizvod npr. Ako dode do porasta daka . ali pri daku prema van propustaju i l l I N isloje tri t i p a n a izbor: I Sistem Vaco-Cap ima obiljezje da •. te kod ovakvih pojava moze Ilkn Zatvarac Zatvarac Zatvarac Vacu-Vent zatvaraci (a i b) i Vacu-Vent plus zatvarac (c). ostvaruje se uz pomoc posebnih svojstava materijala za brtvljenje (pjenasti Compound). i l .ml sustava Vent-Cap ili Vacu-Vent i l i u M i n i j se ne pritisce na grlo boce. i boce dok izostaje brtvljenje s I'm IK. Suzavanjem brtve na vanjskom rubu.000 tadasnjih H|i'iiKi('kih maraka. kod pojave tlaka iznutra. 3. i l . l i . Worms). je Vacu-Vent plus.iic-pmpusnost djeluje samo na rubu u h . I nko nadoknade stete 13-godisnjaku. Prijanjanje je pretpostavka za vruce punjenje buduci da u grlu nakon hladenja nastaje vakuum.idr/i 3 oko 2x2 mm velika isjecka M. Zatvaraci na navoj (Alcoa.8 mm.5 Infekcije i njihovo uklanjanje lako pojam higijena dolazi iz medicine i znaci "ucenje o zdravlju i njegovu odrzanju". Ako postoji sumnja da zatvaraci ne onemogucuju protok. voden u.strane. Dobro prijanjanje trebalo bi osigurati neuvlacenje zraka ili vode u bocu zbog djelovanja vakuuma.. Slika 32. g. i da se brtva podigne tako da plii i o v i i/adu kroz otvore (isjecke) i ruI MI r u aluminiju. Ti zatvaraci imaju na poklopcu polukruzne pukotine koje bi trebale popustiti ako otpustanje daka preko otvora ne funkcionira. Dubina prijanjanja trebala bi biti izmedu 2. tak-j vi zatvaraci onemogucuju propustanjc plinova prema van. Daljnji razvoj sustava navedenog pod tockom 2.iraca. Huckeswagen. sto onemogucuje izlazak CO2. Dovoljan je tlak od 1 I . Tako je 1995. I "li |c cksplozijom boce izgubio vid. Plin nastao vrenjem moze izlaziti po cijeloj povrsini ruba. Dovoljno brtvljenje. Za zatvaranje vocnih sokova i napitaka koriste se tzv. 3. . Brtva prijanja na cijeli rub boce bez ijedne rupice.odustaje se od dubine prian- janja. za «in |r . plinovi mogu biti otpusteni.

Mehanizmi djelovanja su |||rili-«-i: • denaturiranje bjelancevina. npr. Potpuno unistenje pri sobl nim temperaturama je moguce samo ( dodatak posebnih sredstava za dezinfcki ciju (vidi tabelu 21) .u dstava. npr. dovesti do uspjeha. To ostvarujemo na sljedecc nacine: 1. kao npr. i i | i nki i membrana citoplazmi. zraku i vodi) u uredajima.5 i 4.koja djeluju razliciinil in. ali se moramo truditi da ih bude sto manje. i dva koraka: ciscenje i dezinfek- Kombinirani postupci. Tako konfekcionirana natrijcva luzina na trzistu se nudi pod raznim na<| zivima. Jedan primjer za to je sterilizacija tankova tretiranjem parom u kojima ce se cuvati zagrijavanjem steriliziran proizvod. I sredstva za stvaranje kompleksa sekvestreni zadrzavaju uzrocnike tvrdoce vode (soli Mg i Ca) u otopini i tako sprjecavanju njihova talozenja l'i INI/IT. poput peroksida i aktivnog I Ii >ra • i/. kao sto su kiseline.j lih uredaja snaznim mlazom vode • ultrazvukom (nije zastupljeno u proizvodnoj praksi) 2. Nije u svim stupnjevima prerade moguce odrzavati sterilan proizvod. Gledajuci jacinu djelovanja i cijenu.11111) na zive organizme. •*•Dodatci. mehanickim djelovanjem kao: • ribanjem metlama i cetkama • proizvodnjom turbulentnih strujanja vode u cijevima • prskanjem povrsina tankova i osta. li. ovisnoj o primjeni.» i -. i da vecina sredstava za dezinfeki MM u . Rastvaranjem i emulgiranjem prljavstina i nakupina uz pomoc kemikalija koje i rokuju ekstremne promjene pH vrijednosti. buduci da postoje mjesta na armaturi. alkilarilsulfonati kvarternari amonijevi spojevi (QAV) Ciscenjem bi se trebali odstraniti svi golim okom vidljivi ostatci proizvoda.. mogu samo u pojedinim slucajevima. maslacnog i octenog vrenja i gljivice plijesni.Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu Infekcije i njihovo uklanjanje kao visi pojam za sva djelovanja koja sprjecavaju pojavu infekcija. laganog oneciscenja. vocni pjenusci imaju pH izmedu 2. Rucni rad je ipak i danas neophodan. Naime. Umjesto dezinfekcije moguce je upotrijebiti i sterilizaciju toplinom. dobavljaca sredstava. polifosfati. etilendiamintetraoctena kiseima (EDTA) 3. necistoca i ostalog.1 Ciscenje 0. ((•("« -. Vecina vocnih sokova i proizvoda na njihovoj bazi. potrebno je prije dezinfekci(i | ' I . H pomoc amfotensida i spojeva I I M I inijaka M M .5. M ' i r a j u i s mrtvom materijom i tako «' i i . uz pomoc llkohola • I'tomjena propusnosti stanicnih . buduci da posude i cijevi bez ostataka proizvoda i prljavstina ne omogucavaju razvoj mikroorganizmima.2 Dezinfekcija Kemikalije za ciscenje imaju odredciid djelovanje na smanjenje populacije ml kroorganizama. vocna vina.1 \. nitrilotrioctena kis. poput zagorenih povrsina i vec sasusenih nakupina. Drugi korak je dezinfekcija uredaja i posuda kako bismo unistili preostale mikroorganizme.5. Li I . (NTA). koristenje natrijeve luzine u kombinaciji s aktivnim klorom. npr. koje prskalice ne ciste dovoljno 123 . kojipoboljsavaju ciscenje mociva sredstva tensidi povrsinski aktivne tvari sredstva za disperziju emulgatori smanjuju napetost povrsine sredstava za ciscenje tako da mogu prodrijeti u sve pore necistoca Emulgiraju i tope tvari koje nisu motive cistom vodom bazicne soli masnih kiselina (sapuni).ini/mima. poput ventila i pipa. To je moguce ostvariti temeljitim pranjem. ali je to djelovanje vrloj rijetko potpuno. nektari.vlacenje vode. uz pomoc vruce vode ili vodene pare.5. I n . Uzrocnici infekcije pri preradi voca su oni mikroorganizmi koji mogu zivjeti i razmnozavati se u medijima ciji je pH ispod 4. npr. Za produzavanje djelovanja • natrijevoj se luzini dodaje niz dodatnili sredstava. 122 3. osim ako se kemikalijaj ne koriste u kombinaciji sa visokim te peraturama. preporuca se odvojeno ciscenje i dezinficiranje. To su svi kvasci. Bez mikroorganizama u tehnickom smislu znaci bez mikroorganizama koji mogu dovesti do kvarenja proizvoda. s razlicitim sastavom tvari. za razliku od ostalih mikroorganizama koji kod pH ispod 4. pod pretpostavkom savjetovanja s kompetentnim ljudima. I ILK i da su za optimalan rezultat I M. uz I u ii noc aldehida i jakih oksidacijskih . luzine i alkalijske I soli.5. fosfonati.. tankovima i cijevima. Sprijeciti infekcije znaci onemoguciti prezivljavanja i razmnozavanja mikroorganizama (koji se nalaze u tlu. bez mikroorganizama.: natrijeva luzina zauzima prvo mjesto u uporabi. citrati. U poduzecima gdje su se tankovi prije iskljucivo prali rucnim ribanjem iznutra danas se instaliraju nastavci za prskanje i pojedini uredaji uz pomoc kojih je moguce brze i detaljnije ciscenje. glukonati. bakterije mlijecno-kiselog. U slucajevima snaznih oneciscenja. Povecanjem kapaciteta u proizvodnji postavlja se pitanje automatizacije ciscenja i dezinfekcije.ill i usmjereno na pogresan objekt. tvari s navetlfitini svojstvima fosfati.5 ne mogu egzistirati. infekcija koje uzrokuju stele na sirovinama i konacnom proizvodu. Zbog toga ih nazivamo uzrocnicima kvarenja. I u i .M dobro ciscenje kako djelovanje n.

a I I I .5 puta vece od nl 11| > i M >!'. vino od jabuka ne postoji zastita geografskog podrijetla kao sto je uobicajeno kod vina od grozda. i I 'i M IK ir posebnih uredaja za mjerenje i ii ( • . Vino od jabuka se ne arhivira nego se pije neposredno nakon dosezanja svoje zrelosti i to po mogucnosti iz bacve.' . CIP . n i j e pravi CIP . Svaki znalac zna da to ovisi o jabukama koje se primjenjuju. To znaci da je npr. Schurig) Za. Prljavstina i mikroorganizmi tako se ne raznose metrima daleko. Kada vino malo odstoji. 1 1 sc kruzno.sustav. . ' i l . 3. Ill ••*-S S .I ' o ~ry O if a o S 8-"° 1 .kojejenuznozadobarucinak i'1'n i i i | ..8 § 5£ .i potrebnukoncentraciju.nije iskoristenog sredstvaiz tanko• -i i i I ii > M i d u za luzinu. o 13 £ '.Ilil 'o-X !O i .s. izmjenjivac topline.sustav sadrzi barem jedan i. Frankfurtski proizvodaci su svoj proizvod. i inoguce napraviti odredeni kruzni tok i i .V '£ .< 6 -* a o 5 £ :. tank za povratnu Ifnilu.Vino od jabuka Proizvodnja vocmh vina u industriji i obrtu S's .. odakle se ta mjesavina pumpa km/ pumpe. - S. re ih je potrebno skinuti i oribati 1 1 (I. stoljeca. Nakon sto vrenje zavrsi dobiva se mutno vino zvano "Rauscher". Najbolji l ' i i | i vod CIP sustava bi bio ciscenje u za\\' nmom sustavu. Obicno pumpanje u krug u koM in sc u tank s vodom dodaje sredstvo ?. a > K «r~ & o Q. volumena kruznog toka. \csti zeljeno strujanje volumena. otprilike do Nove godine.5 2 c '^-^ lull S S '5 O T3 . koji s ponosom tradicionalno proizvode od pocetka 16.\ i'. i n Ic -//A luzinu.O £ S -S -8 £'£ <*3 ju idi -§15 g ^ -Q a -g § = -S o c .(>m. sto je slucaj u Frankfurtu na Majni gdje se to ocekuje 15. naziva se "Neue Helle". u cijevi promr i i MI mm potreban protok od 14m3/h.1! 3 -ff £ fl S^ i QS "9 5: S S « 'e1 g.ml /a svjezu vodu. Za ciscenje vanjskih povrsina uredaja i tesko dostupnih mjesta na linijama za punjenje i transportnim trakama najdjelotvornije se pokazalo ciscenje pjenastim sredstvima pod niskim tlakom vode (za razliku od ciscenja pod visokim dakom vode).Tekjepri I n l n i l c n o j kolicini luzine i vode moguce |M"i._ '' a I I S? ^ >u G C O *i -S .E £ • 5 C 15 a if I I a K <a §.Si. koja dolaze iz raznih dijelova zemlje. natrag u pocetni i ml . I'.I n moraju biti barem 1. svjezu vodu i povratnu . cijevi. Unatoc tome znalci prepoznaju razlike izmedu vina od jabuka.li|c(lccem pranju dalje koristi za pred pi i i i | r ) .-S •£ g =§ S £ =3 = . Englesl-d pojam Cleanmi' in place (CIP) takoder se i kod nas i n l i H i u c i o za takve postupke.6 Vino od jabuka (U. U nekim krajevima vino od jabuke se pije cim dosegne polovicu vrenja.( : cnje. a takvo vino ima pucki naziv "Siesse". l n i i | r '//A punjenje itd. Nadalje bi trebao postojati i tank i I I I / I I H I u kojem se ona razrjeduje voi l n i i i n. i /a posljednje ispiranje (ta voda se M r . koji sluzi za prihvat vode koja je s l i i . i . US . i i i j i .moguce je automatizirati regui n i p i Li niccntracije luzine. n . g l« 3 g1 1 1 1 -c -fe 3 . S a 1 g£ ^'i i a S^Js *M^ss$°\ ^ (3 -^ Q i l ' i l i r o ." i ' I I ' riscenje posuda i tankova potrebHII |i nisialirati jos jednupumpu koja sluzi -. |nl<11 ' m/s). U svim slucajevima gdje je cijevii n .1 i i .S. rujna. Primjena sredstava u obliku pjene ima tu prednost da im je produzeno vrijeme djelovanja a pjena ulazi i u najsitnije pore i pukotine. Za potrosnju u toj pokrajini vino se puni u boce.i i l i i .

Na stvaranje aroma utjecaj imaju i kvasci ali i bakterije. sortiranje. Time se sprjecavao nastanak vecine bolesti vina. pogotovo u smislu kolicine il vrste aroma. Iz gostionica su se razvile gostionice "s vlastitom preradom". ZJ daljnje cuvanje bitno je ipak vino lagano zasurnporiti. Karakteristican proizvod prosirio se iz Frankfurta preko Hessena na cijelu Njemacku. Nakortj zavrsene bioloske razgradnje kiselinHj mogu:e je bistrenje i filtriranje ukolikoj se zel dobiti potpuno bistar proizvoB Prije daljnjeg cuvanja potrebno je sumporenje. Svaka mogucnost prerade priJ kazana na slici 34. 3. litara vina od jabuka. 1501. kon zavrsetka vrenja kvasac se ne odvaja buduci da daje vaznu hranu za razvoj bakterija (malolaktika). Kvasci lagano i autoliziraju st< se kasnije osjeti na okusu. Ta vo vino je lagano mutno i kao takvo bez filtriranja rado pije u Frankfurtu. Ovisno o zeljenoj 1-dselini drugl pretot se radi ranije ili kasnije. presanjejabuka vrlo kasan pretok I event. Saznanja o pozitivnom djelovanju sumpora u pravcu sprjecavanja razvoja bakterija dovela su do sumporenja bacava i mosta prije vrenja. Vrenje se obavlja sponl tano nakon cega slijede dva pretoka. bistrenje i filtriranje sumporenje Innk za cuvanje tank za cuvanje a2 1 1 Niu'ini proizvodnje vina odjabuka 127 .Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Vino odjabuka dali zastititi pod nazivom "Frankfurter Apfelwein". time je razrijeseno.1 Postupak rada Prijasnji princip rada bio je da svaki most fermentira sam od sebe. Godine 1641. Unatoc tome vrenje se oba™ Ija spcntano ali sa manjim brojem kvasacB zbog cega se vrenje odvija sporije te je potpunu preradu secera potrebno du/ci pranje. Opcija al pretpostavlja spontano vrenje divljim kvascima. talog kvasca se ukloni. pojavljuju se prvi dopisi prema gostionicama da iz fiskalnih razloga popisu kolicine svoga vina. Tome su zasigurno pridonijeli i nizi alkohol i kiseline u usporedbi s vinom. Vina od jabuka su prije pojave i primjene 126 selekcioniranih kvasaca vecinom posjedc vala karakteristican apikulatus ton. usitnjavanje. godine vijece grada je zabranilo sadnju novih vinograda (pretpostavlja se da je uzrok tome bila pojava bolesti i izostanak uroda) te su vinari postal! vocari i povrtlari. U opciji b most se prije vrenjfl centri'ugira. Opcija a2 ja slicna proizvodnjl vina od grozda. Sredinom 18. a kada bi nesto poslo po zlu to se pripisivalo utjecaju godista. Staro pitanje hoce li biti "novog" ili nece. Rodenje vina od jabuka doslo je tek kada su vocari poceli plodove preradivati za vlastite potrebe. Kada nastanc I zeljeni okus. Tek 70-ih godina 20 stoljeca zapocelo se industrijskom proizvodnjom vina od jabuka. stoljeca u Sachsenhausenu proizvelo se 1 mio. Prvl pretok se obavlja sto prije nakon vrenja I j to uz lagano provjetravanje i sumporenjfl nakor cega slijedi preradivanje ostalkrt! secera. te njegovo osvjezavajuce djelovanje. te se vrsilo sto je manje moguce utjecaja na vrenje. dovodi do razlicitih proizvoda.6. poput aminokiselina i vitamina. most se lagano : bistri i brzo zapocinje s vrenjem.

pranje Centrifugirani most zagrijava sel 16.).l .2 Primjer uporabe opcije c na 82°C i brzo hladi na 28°C. poput plocastog i cjevastog izmjenjivaca topline (sa uredajem za hladenje mosta na 18°C). Potrebno je potpuno iskoristen i kiselina u zeljenoj viJ icinperaturu drzati izmedu 23 i 28°C. Stupnjevi razmnozavanja kvasaca Slika 35. Nakon sto ekstrakt I'l'iiovno padne na polovinu vrijedMI isi i . Zbog toga se pomice i vrijeme prvog pretoka. uredaja za razmnozavanje kvasaca i sterilni tankovi. a otvori steriliziraju sa sumkvasci. 1. i . 7=manometar s alarmom. 128 129 .icrilnim uvjetima pumpa u tank zapi(mine 1000 1. To se vecinom I u ' I'icpiimpavanjem vina tijekom * i ' r • < '< ). U posudi volumena 100 1.c 1 V 6- g jij Xs QJ -5 •p \ °6chsieo Kiseline D Temperatura 1 \^ ' Sterilna posuda -.prelazi se u 3. l'i|rk vrenja potrebno je biljeziti kao i" |c opisano pod l. Shema modernog uredaja za zagrijavanje na visoku timperaturu kratko vrijeme: Model Sigmathert^ Schmidt-Bretten. potrebMH h ilr/inlicirati sve uredaje i cijevi koje ft n MI ' . 8='termimetar za proizvod na povratku. Takvo vino od jabuka je nesto bistrije te mu je potrebno dodati manje bistrila.icrilnim uvjetima istjerati sto je Hit i i i .| -. v r h u biti koristene. i voditi zabiljeske u obliku l. Tlak koji nastaje .i mtrolirati dijagrama. •20 \ Stupanj razmnozavanja II § <D . ' Kada ekstrakt padne na polovinu pin'ctne vrijednosti. Bretten.n. e I 1 § cu C Stupanj razmnozavanja III X 0 Kiseline \ "Ochsle -C V ! 30] aTemperatura ^\ ^N Para 2^ 48 72 Ulaz mosta 2 ~~3 Kondenzat Slika 36. 9=uredaj za mjerenje kolicine protoka. 21.O2 iz vina. Moguce je i cuvanje u tankovima koji icniperaturu potrebno je dnevno nisu sterilni.ilazi u tanku zapremine 10000 1.(vidi si. vino se cuva u steriliziranim tankovil I'. I 'c i stupnju mozemo racunati s I' i n vrenja od 3-5 dana. koji >><. Ventil prema se centrifugira i sumpori.M. Prije transi H I l siupnja u glavno vrenje. dotoka hiadne vode. Kontrolom ostatka secera utvrduje se je li potrebno dodavanje selekcioniranog kvasca.2 i 4 pumpe za most. OP . n ' i H c (. oslobada. koji bi u torn slucaju trebao biti pripremljen za alkohol. tako da je potrebno I . Opcija c je najzahtjevnija. Ako je seccfj vrdjnjaci se zatim otvara. 6=termometar s alarmom. stupanj.ini soka jabuke doda se 2 1 tekuceg renja u most se dodaje diamoniumhidro. Most time ii industriji nije samo steriliziran nego su deaktivirani i oksidacijski enzimi. tekucinu se pod •. ^ 1 1 irecem stupnju se tih 8801 mosta i i v i r n j u dodaje na 8000 1 mosta.Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu Vino odjabuka razdoblje. Prije ttans|4ifti : i I \i iz treceg stupnja potrebno k |. l ni|cm CO2 otpusta se putem Temperatura (°C) "5 U^_ 1 •O Stupanj razmnozavanja 1 x °Ochsle \— o Kiseline aTemperatura I ~aj 2 \x 5 4 1 o o = . W-pisac.' . u 80 litblaze sumporenje. ali je u torn slucaju potrebnn \a daljnjeg razvoja vina.j kvasca. Nakon dodavanja posuda se gen fosfat i razmnozeni selekcionirani /alvara. Kod vina s visokom kiselinom ceka se i s drugim pretokom. Nakon laganog sumpo-1 .kstrakt (°Brix Hi °Oe). sini. gdje se nalazi 800 1 i < tilnog soka. S=ternometar s regulatorom tople vode i pare. kiselinu i ma. 3=pumpa za protok vruce vode. Za nju su potrebni posebni uredaji. Nakon sto se kvasci otaloze vinoi pi >rastom kiselinom. U pravilu se to vino filtrira prije punjenja u tankove za cuvanje.

moguca je uporaba suhog kvasca. l n | .5.ksirakt bez secera i bioloska i . pocetnom kiselinom vecom yj\xno ne postoje problemi s l' -in|cni potrebne kolicine ekstrak.i visi. 2=ventil sa manovakuumme-} trorr. a 131 /. Samo opcija a. Za dobivanje vina sa 5. Umjesto tekuceg kvasca. vecinom se on krece 'i r I s kiselinom. 4=osiguraci. sto odgovara 39. U praksi se za sigurnost uzima 45°Oe.1 i era. mora bid odabran postupak a ili b.2. kako bi bila moguca bioloska razgradnja kise- x 'Ochsle O Kiseline D Temperature) 10 Slika37. Prema staroj formuli dobivamo da kolicina ekstrakta iznosi 40°Oe.7 g/1 alkohola. i kiseline usko su povezani.i U-x secera.. line Ako se radi po opciji c. Pri n l n | i I g jabucne Idseline u mlijecnu n i v i d i 3. Kolicina kiseline je odlucujuca za izbor opcije.nak secera.ekstrakta bez secera. Ako preradujemo tipicne jabuke za most. mosta. Opcija b dopusta malu razgradnju kiseline. izrazene kao vinska kiselina. Kod mostova s kiselid 5 g/1 rijetko se ostvaruje ! i > M | . Svjezina vocnog vina s jedne strane ovisi o kolicini kiseline i ostatka secera.2.Proizvodnja vocmh vina u industry i obrtu Vino odjabuka Uvjeti koje tankovi za tu svrhu moraju ispunjavati su opisani pod 3.3 Vino od jabuke koje sadrzi CO2 Vino od jabuke se najcesce konzumira Ijeti. I U 5 6 7 8 9 10 11 12 13 U Vrijeme (dani) •ivno vrenje nakon 3-stupanjskog mzmnozavanja kvasca.i kvnlitctu vocnog vina nadalje IH i I'. Kolicina kiseline u slabo kiselom vina od jabuka moze se vidjeti iz tablice 22. Buduci da jekom malolaktickog vrenja osim mlijc^flj kiseline nastaju i ostale biogene kisclinj kojc se Jos nazivaju hlapivim kiselitvai prcizvodaci moraju voditi racuna o lulf da ajihov sadrzaj ne prede 1. koji mora i/iuii bacm 20 g/1 (kod "extra" vina od j. Prakticna primjena obavlja se nakon rehidriranja u toploj vodi (35-40°C) u trajanju 15-20 mm. zbog cega je pozeljan svjeziji tip vina. Odluka koju opciju treba primijeniti ovisi o sastavu jabuke tj. T. potrebno' u sterilno vino dodati selekcionirane I ul» teriske kulture (vidi 3. Nadalje treba voditi racuim eks:raktu bez secera. Drugi tipovi vina sadrze od 1 do max. Kod tipicnog frankfurtskog vina od jabuke ostatak secera iznosi oko 0. za reguliranje tlaka. Sve tri kratko skicirane opcije imaju iza sebe duzu ili kracu tradiciju. I l=ventilza parenje.i.3).3) izgubi se 0. Kod 1 i •.328 g/1 l i. Pri jacoj razgradnji '. Prije punjenja potrebno je napraviti dezinfekciju cijele aparature. 3=klipni ventil s razino-I kazam (ili zracnimfltrom) za kontrolu kolicine i tekuiine u tanku.2.6.3.75 g/1 po 1 g kiseline. U glavnom tanku burno vrenje zapocinje nakon 12 dana te je za odrzavanje temperature (izmedu 23-28°C) most potrebno hladiti.5 vol % tj. 3.'(I g/1. dok se opcija c u potpunosti odvija bez malolaktike.7 g/1 alkohola potreban je ekstrakt od 50°Oe.0 g/1).5 g/1 secera po 1 g kiseline. Knittlingen. Vino od jabuke mora imati barem 5 vol % alkohola. 2. mogu iz sigurnosnlm razlcga biti postavljeni i na cijevi za vodenu paru.0 g/1. 43. sa sigurnoscu dovodi do bioloske razgradnje kiseline. Kieselmann. U ekstremnim slucajevima sva se jabucna kiselina preraduje u mlijecnu. osobito al.il> cak22. s visokom kolicinom kiseline. posebno u omjeru . sto se vecinom obavlja vodenom parom. Najvazniji parametri su gustoca mosta i kolicina kiseline. KZE-armatura. Na 1000 1 mosta obicno se dodaje 100 g kvasca.

uzrokovano osmofilnim kvascima.5 g/l. Od 6000 kg soka od jabuke dobijemo 1000 kg koncentrata koji zauzima volumen od 750 1.% Cesto j i j taj alkohol bio i nizi kao posljedica proh« lema tijekom vrenja. srpnja 1932. U slucajevima kada se odlezavanjem ili tretiranjima izgubi velik dio CO2. koji se dodavanjem koncentrata arome jabuke. st. 44. To se osobildj pojacalo nakon uvodenja 0.2).5-2.i od koncentriranog soka IM! jabuka I r> '>. Potrebno je Jos napomenuti da MI In i Ilia iz zakona od 27. u probavnom traktu uzrokuje bolje iskoristenje tvari iz napitka.7 i 1. 3. Po definiciji 1 °Bx odgovara 1 gramu otopljene krute tvari u 100 g otopine. samo ako je alkohol odstranjen u i " unocpostupkas vakuumom. I.r i sterilnog dearomatiziranog soka MI| |. koje jc nif degustaciji dobilo kvalifikaciju pitko 'nulovoljavajuce.Hiimtacijom.0 90. Buduci da pocetni sok obicno ima 12°Bx.koji je do sredine 20. U ovoj knjizi necemo detaljno opisivati razne postupke koncentriranja.7 3. Taj osjecaj hladnoce. To djelovanje u napitku postize se pri kolicini od 1. cime se dobiva vise skladisnog prostora i snizavanje transportnih troskova. moguce ga je umjetno dodati.r/rca odredbom iz 29.4 Vino odjabuka siromasno alkoholom U ovome poglavlju nece se c taljnije ulaziti u proizvodnju popularn<>KJ "Mosta" iz pokrajine Baden-WurttetTM^ berg . Tehnicko dodavanje CO u vino od jabuke postize se impreg-1 niranjem (vidi 3.3. Tlak u boci koji nastaje ljuljanjem boce. prije vrenja. Treba nadodati da CO2.i osim aroma izdvaja samo voda. Koncentrati arome jabuke u pravilu se koncentriraju 1:100 do 1:1 50 tj.Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu Vino odjabuka alkohol secer uk. Glavna prednost koncentriranja je smanjenje volumena. ili kako ne bi doslo do pojacavanja boje.6. Osim njih postolje i polukoncentrati koji imaju 45-50°Bx.il)iike. Z a osjetilnu harmonizaciju 1 1 ! v. kvasca preraduje u vino. arome l-ilml-. govorimo o sesterostrukoj koncentraciji. U. Koncentrati soka od jabuke obicno se proizvode sa 72°Bx. Zbog toga pokusavamo zadrzati sto je moguce vise CO2 nastalog vrenjem. Pri torn postupku ik.i proizvoda dodaje se jedan dio soka ml |. Zbog toga su se pojavillj razmisljanja o proizvodnji vina bez ili sto manjim udjelom alkohola.0 promila t erancije u prometu i bojazni od gubitklj vozacke dozvole i nakon male kon/ii* macije alkohola. kako bi se sprijecilo eventualno vrenje na povrsini.ihuke tj. Nakon r..sto jlj rezultiralo alkohole oko 3 vol. pri cemu se izvlaci toplina.2 bara.6 70. Sirovina za HI proizvod bio je dearomatizirani sok ' " I |.il)iike. Isi»\o je odstranjen i alkohol nastao I.imma.7 70.01.0 60.S Proizvodnja vina od jahnk. To osobito vrijedi za vina od jabuka s ostatkom secera.0 s druge strane puno vise od prisutnosti CO .0 130. godine u Svicarskflj postoji vino bez alkohola. Kolicina tvari otopljenih u koncentratu izrazava se u °Brixa (°Bx). ako je u napitku dobro vezan. pri 20°C krece se izmedu 0. (koncentrata CM/rijcdenog vodom na uobicajenu koni i niraciju) vinu od jabuke se uz pomoc Hilivilenog uredaja uklonila aroma. 1 1 arome potjece od 100 ili 150 1 soka. na osjedjivim dijelovima jezika i nepca.. Tako "oddestiliranom" •i id jabuke dodala se njegova prirodi i i . M|I u 11 sc dozvoljava proizvodnja vina bez iill'iilmla. Taj tip vina od jabukH proizvodio se na nacin da se u sok od jitbuka.0 5. ondje bifll nacionalno pice. koje ovisno o jacini vrsi utjecaj na osjetilne bradavice organa za okus i sluznicu usne supljine. kiselina (kao vinska) slobodni S02 ukupni SO2 g/l 8/1 g/l mg/l mg/l 45. Djelovanje CO2 je izrazeno na nacin da napitak koji ju sadrzi odaje mnogo hladniji dojam nego sto je to kod jednako temperiranih vina koja ga ne sadrze. koje se ncentriraju. Polukoncentrate treba skladistiti u sterilnim uvjetima. Da 133 . U nase vrijeme mii pitci s malim udjelom alkohola dobivaju sve vise na popularnosti.c sastoji od vina bez alkohola.1) proizvodnje vina od koncentriranog soka jabuke.7 2.0 5. demineralizirane vode i sel. i v a r i ostaju u koncentratu. nastaje kao posljedica prelaska CO2 iz tekuceg u plinovito stanje u ustima.8.1998.ivrsctka vrenja soka tj.0 5. Od 1979. / Opcenito o soku i aromi konIII III Najvazniji razvoj tehnologije u idnji soka zadnjih dvadeset godina | postupakazakoncentriranjesoka dvajanja hlapivih aroma. a takve koncentrate nazivamo potpunim koncentratima. ni u ko- jem slucaju ne smije biti dodavanja bilo kojih tvari. Karakteristicno za CO2 je osvjezujuce pucketanje i nadrazivanje.6 77.prestaje l. Po aromi i okusu to je HMO slicno vinu od jabuke. doda 1/3 vode .4.in v. Oba tipa koncentrata mogu biti bistra i mutna. Za industrijske proizvodace vina od jabuka postoji mogucnost (vidi 5.9 45. jabucni koncentrat. Potpune koncentrate treba skladistiti na temperaturama od 2-4°C. Na kraju smo dobili proizvod I-' '|i '. Udio CO2 je za osvjezavajuci i poticajni okus vina vazniji nego sto se vjeruje.6 5.

Za to su najpogodniji V2Ametalni tankovi. Svi izracuni za podesavanje n 11 i moraju biti s korigiranim Bx-vri|i ilm I'.4 6.047 7. kiselina (g/JOOg) (kao vinska) u koncentratu korekdja °Bx 0. Refraktometri su potpunn hn*( samo u slucaju otopine secera.32 1.4 0. 24. =5." i i ' i i . Staklo takoder dolazi u obzir ali se zbog mogucnosti loma rijetko upotrebljava.04805 1.81 1. 7.4 4. :. Odnos °Oe.75 72. Nakon sto dobijemo 1 .0 dim I iMh I 5. 134 Vanjska obiljezja kvalitete kon« centrata su boja okus i miris.00 1. S koncentratom soka mora zajedno biti transportirana i odgovarajuca aroma.4 3. Najprije je potrch^B odrediti koncentraciju koncentrata u °IH To se vecinom obavlja refraktomclmlfB U vecini slucajeva refraktometar zuje vrijednost izravno u °Bx.049 7."•. Koncentrat se pakira u vrece od polietilena i stavlja u bacve. Pri tome ostaje zanemarena l n n i i i . .8 10 1.0 2.i I iii/ccntrata sa 70°Bx? lix koncentrat a .046 7.574 I 1.4 0.04506 7.24 0.36 1.60 0. 2. ili 1 1 koncentrata. potrebno je odredene izracune.86 135 .6 4. Vrijednost iz tablice 24 potrebno i | .79 77.ia« rijediti na pocetnu koncentraciju i dodnljj mu aromu.09 73.05004 7.0 4.051 1.04905 7. = -:-kg soka °Bx soka Bx soka Tab. Koncentrati se obicno pakiraju u metalne bacve koji iznutra moraju imati sloj umjetne tvari bez okusa i mirisa.2 iliifi/' 6.05303 17.59 1. odnosa gustoce 20°C/20°C i °Bx (vidi takocter Tab. all ne i od drveta."•: 7.8 2. sok je potrebno r.8 /o 3.574 1 soka s I ' M Kiiiff 6.'. Korekcija °Bx izmjerenih refraktometrom u koncentratu odjabuka Uk."I i '.38 72.97 72. ..04606 1. /bog cega je ocitana vrijednost u Vcrini slucajeva manja nego ona izmjer' i i i m|crenjem gustoce.49 0.42 0. Ako in n)|| slucaj.05204 1.4 16 1.23 1.: :-.78 0.62 72..73 0.8 4.6 5.2 ••. ' ' nliin /i' litara soka s 12°Bx moguce dobiti .96 1.45 5.14 0.2 3. i k c i j a koja nastaje pri razrjedivanju l i ira I a vodom.67 17.'. 23.: • y.iii koliko se litara soka moze dobin m l I l.6.052 7.4 lip 11.8 3.69 0.41 jjj 2. mu vrijednost..05704 7.0 3.77 1.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Vino odjabuka Tab.048 7.04406 7.55 0.2 Izracuni koncentrata Prije razrjedivanja konccnlnilfl na zeljenu jacinu.045 7.8 7./ / i .5..04306 7.6 llf f ' 6. potrebno je uz pomoc posi' tablica vrijednost preracunati u °Bx. u koncentratu se nalaze i Idseline koje slabije lome svjetlosi in«| I .8 1.14 1.6 bismo sprijecili opadanje kvalitete Concentrate aroma treba skladistiti pri 2°C. Uz pomoc tablica *ii ls( irrkciju moguce je ocitane vrijednosH knrigirati.04705 1. ( secera.82 0.055 n n i i .i 7()°Bx daje 5.i ilirojiti ocitanim vrijednostima.'ik. Skladistenje soka i arome mora biti odvojeno.i M'ii soka =Isoka 5.68 7.iima..050 7.2 2.33 73.8 33kg \J I'll r .50 1.65 0.86 73.72. Da bisn kvalitetu procijenili. Za transport u inozemstvu pogodne su transportne i vagonske cisterne (za prehrambene proizvode).63 1.0 5. Pogodne su i bacve od aluminija i umjetnih tvari.33 0. Za njih su pogodne bacve i cisterne za sok.i.54 1. -. Korekcija se obavlja prema liilu'ini kiseline u koncentratu.6 3.6 0.56 1.2 0.2 4.97 0. mozemo tocno • .054 7.87 0.05 1.43 17. 25) °Oe 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 1.053 7.

3166 7.99 74.85 gustoca 1.71 129.70 3 7.26 =| ' \\oliko se I soka s 12°Bx mo^e dobiti od 1 litIT koncentrata sa 70°Bx? I " " Bx koncentrat a x gustoca konc.55 7075.3045 1.78 92.3990 1.58 13 52.10 64 7.0765 59 20 1.7663 78 768. gustoce.30 997.2576 7.48 723.i >licina kiseline nakon razrjedivanja na •lf)"Oe ug/1 soka.7036 275.0549 56.3859 1. ' > .45 331.17 555.20 7770.nncentrate se dostavlja s podatcima o "Kx i kiselini u g/kg.2866 1.87 838.72 39 456.40 7129.3105 1.55 44 1.72 7. Koliko je kilograma obaju koncentrata za to potrebno? Buduci da su trazene kolicine u kg.89 79.60 1.45 755.7378 350. .55 660.0899 7.96 35 1.86 734.0422 774.70 65 26 7.1464 389.09 = 120.3538 7.44 199.0299 82.06 9 35.79 979.47 kg sa 70°Bx 5.0592 67.59 75 36 476.68 248.74 237. °Bx soka x gustoca soka = I soka potrebno je proizvesti 1000 1 soka s 46°Oe i 5.54 283.bno %a proi^vodnju 1000 I soka s 15°Bx? I soka x ° Bx x gust.70 1.73 73 34 1.47 572.3475 = 168. 'j =170.22 70 37 7.0722 792.2242 7.66 363.45 17^ 1.i-licitih koncentrata (u kiselini i ekstraktu) %a 1000 I soka? I.87 47 2 7. potrebno je najprije napraviti izracun za 1000 1 soka s 46°Oe od koncentrata sa 70°Bx: 46°Oe=ll.86 363.2296 7.90 25 105.) 7l°Bxi 22 g/kg kiseline.0990 263.78 57 1.02 77 32 1.3729 7.2463 1.55 676.97 719.64 74 402.82 629.22 265.7270 338.77 47 8 1.97 7034.2133 1.77 184.0178 5 50..77 58 204.57 76 1. I'rimjer: \f.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Vino odjabuka Tab.1714 773.1415 743.72 23 96.Jj 1x70x1.19 313.84 674..45 69 30 7.0099 43 4 1.3665 7. ekstrakta i °Oe f gustola ekstrakt (g/l) t>e "Bfix 1 7..7223 325. 22 x — = 21.98 kg pri 70°Bx Pokus: 1000 1 soka sa 46°Oe = 1044.39 37.0592 x — = 226. " Bx x konc x gust.91 21.87 248.24 967.46 124.2436 1. Odnos izmedu °Brix.1563 37 429.0635 770.98 408.2520 1.44 I koncentrata „-_.85 79 40 470. 25.0060 20.28 kg pri 71 °Bx 20.87 55 16 1.0 8. M i M s o k a s 12°Bx.0944 257.80 57 18 1.39 289.1513 753.24 319.1613 77 38 443.0678 787.89 49 703.77 748.26 758.06 kg sll.18 307. 50.0506 736.2352 7.53 63 24 7.02 50 11 1.i) 70°Bx i 50 g/kg kiseline I.30 77.50 kg 7.0381 40.1366 738.66 6 46 67.72 855.69 = 119.32 325.91 g/kg kiseline.18 226.3350 7.58 526. 512 I i >d I litre koncentrata sa 70°Bx dobije se / .78 42 30.0854 227.64 232.2925 1.48 498.2985 1.38 52 1.65 570.77 872.86 382.71 68 29 7.85 1.4722 29.3227 7.2634 7.37 907.1817 1.49 22 239.1765 80 778.82 547.82 344.0464 =7.20 194.84 395.0592 70x1.68 763.57 48.43°Bx = 4'885 x .2079 1.3472 ekstrakt (g/l) °Oe 484.33 388.1 g/1 kiseline.60 415.28 295.77 205.2807 1.52 69.43°Bxi gustoca =1.21 307.74 15 758.87 254.63 1.0810 83.34 356.02 270.68 54 1.3475 12 x1.39 401.76 101.26 7072.54 78.96 890.01 189.42 375.73 66 27 300.1921 1.75 7097.02 3.78 48 1.3924 1.7776 372.02 369.37 215.94 67 87..0258 77.43 0 Bx 137 136 .60 g/kg kiseline pri 70°Bx 1000x15x1.4046 7.. soka x ° Bx "Bx koncentrata • 1000 x 1.98 599. Kolikoje potrebno kilograma Hi litara dvaju i.00 62 7.54 7053.76 221.58 1.97 788. sljedecih koncentrata .37 7 1.39 739.87 10 7. • ::: Sada je potrebno izracunati kolicinu kiseline koncentrata iz 71°Bx na 70°Bx.04406 1000 x 1.3607 7..75 56 65.3288 7.0138 75.66 40. 1 Kriznim odnosom izracunamo potrebnu mjesavinu da bismo dobili 29.0218 23.53 260.0027 10.1868 1.48 kg ' l\nliko nam je kg koncentrata sa 70°Bx l<ulrcl>no %a proi^yodnju 1000 I soka s 15°Bx? I x gust.7729 114.58 19 1.04406 x 11.58 53 14 747.7082 110.02 276.25 584.2026 1.65 45 1.1 g/l kiseline = V | 11.06 350.0464 12 725.80 925.61 337.70 707.1973 1.97 kg konce70 ntrata 1000 I soka sa 46°Oe = 170.65 44.94 660.2697 7.87 27.44 805..45 943.73 72 33 376. Dodatno se navodi l.20 1.43 .96 271.34 288.06 697.73 277.47 67 28 7.22=49.64 777.2749 1.0340 93.3475 7.47 7.3794 1. = 29'91 9/k9 kiseline 11>43 pri70"Bx / l\oliko nam je litara koncentrata sa 70°Bx I'olrc.2187 7.79 60 27 1.06 827.

49. odakle se ' I i loc pumpe.099 Pokus potvrduje ispravnost racuna. 1 kg konc.iluike standardizirane.Proizvodnja vocmh vina u industriji i obrtu Vino odjabuka % 49. 39).95 l/kg=0.7 3.28 1044. ili duze vrijeme.36 g/1 kiseline drzanje cijelog uredaja (vidi si.40 I x — = 1.ir. 500 1/h).34x100 1044. kao i u ovom slucaju. tijekom vikenda..2 mg/1. obavIja se s velikom kolicinom soka koji je potreban za odrzavanje kasnijeg kontinuiranog vrenja. Sok od 50°Oe i kiselinom od 8 g/1 ima pri 46°Oe 46 8 x — = 7.06 =10001itara koncentrat kiselina koncentrat kiselina voda 70°Bx 50 g/kg 71°Bx 22 g/kg kg suhe tvari (ekstrakt) 34.288 1 sola (50°Oe) i 0. radi j o vrijednostima koje su blizu. kao amonijev hi' i i lii isfat i sumporasta kiselina. Pokretanje uredaja.50 119.1 g/1 kiseline. kao deminer. Trodnevno odlezavanje vina nuzno je za razgradnju diacetila na kolicine ispod 0. Posebni n l i i i mehanizmi omogucuju sterilno in 'iil 2.06 5.6.95! = 3. pibucnog soka u vino od jabuka da((•r |c moguce nakon rjesavanja bioloskoi> l i m e k i h problenia. cime je pri odrzanju totalnog vrenja protok vina dvostruko veci nego bez dodavanja.70 g/l Rjesenje glasi: 1. konstantne liViiliicic.1 71 1 1. da dobijemo sok sa 46°Oe i 5. l .34 119. za sto su u raznim razinama tornja ugradeni posebni razdjelnici zraka. It. dobivamo pogresne rezultate) Mijesanje za dobivanje soka od 46°()c obavljamo kako slijedi: 7. 138 139 . npr. tako da ga je potrebno Mini 1 ludgledati.2881 sokasa / 50 50°Oe 5. Kontinuirano fermentii IM|. buduci da se kvasac mora prebaciti s aerobnog u anaerobne uvjete.2475 2.28 875. Sussex.6 Kontinuirano vrenje U proslom desetljecu bilo je i i i u 1 1 pokusaja stvaranja kontinuiranog I H . i h zacina.S H vrenja.69 kg kiseline 1. tornja za vrenje) za fermentiranje | < i \ ' . I i'. 3 tjedna). Najkasnije nakon 3 dana moze se raditi s konstantnom kolicinom soka. ostaviti da miruje. nakon cega ih se vraca natrag u toranj.i u pricuvnom tanku.66 I :5.Ltd. Potpuno automatiziran proces u i | < ncprestano.. filtrirano i napunjeno.28 kg koncentrata sa 71°Bx i 22 g/kg kiseline. |«isebnom mogucnoscu flokulacije. Dodavanjem CO u toranj u obliku plina pojacava se turbulentnost kvasca u tornju.iiia voda te ostali.3798 kg koti centrata (71°Bx) treba vodom nadopu do 3. pri konstantnoj tem•• i od 30°C. razVl|i in iu. sa 71°Bx daje: 1 x ——— x 11. Potrebno nam je. H I . Nakon maksimalno 12 mjeseci rada potrebno je cijeli uredaj pregledati i ponovno urediti. dakle. Uredaj se tijekom uzgoja kvasca zraci sterilnim zrakom a tijekom vrenja sterilnim CO2. Koncentrat sa 71°Bx i 22 g/kg kiseline treba tako pomijesati sa sokom od 50°Oe i 8 g/1 kiseline. Kontinuirano fermentiranje • Mm ii'iicuje bolje iskoristenje investiranih l l i f . iz Velike Britanije. Stvoreno vino cuva se u tankovima pod sterilnim uvjetima i nakon 3 dana moze biti bistreno. ic sc prije vrenja uzgaja u tornju za Lllazni materijal je jabucni konkoji se zajedno s materijalima liniin za razrjedivanje.50 kg koncentrata sa 70°Bx i 50 g/kg kiseline i 119. Uredaj je moguce kratkotrajno. nakon dostatnog razmnozavanja kvasca. no ako ]• vrijednosti rasirene.950 I soka sa 35°0e 3.04406 = 5.624 . 119. dozira u toranj za vren. (npr.36 \ 46 1. Kvasci se iz proizvedenog vina odvajaju uz pomoc ciklona.66 1. mijesa Dll i/. Nove tehnologije su n i | | > i i | c koristene (od APV-Comp. za godisnjeg odmora (max. Vrenje seobavljausterilM I I I I uvjctima sa selekcioniranim kvasci( i i i -.43 (Napomena: proracun s °Oe preporucljiv je samo ako se. i i i\. k i >va u zgrade i uredaje i donosi znatirduciranje radnog opsega i vezanog Nakon kratkog vremena vreni i '> •! sata) moguce je proizvesti vino (ill |.3798 kg koncentrata Kiselina pri 46°Oe iznosi 22 g 5.65 84. /inu dodavanja supstrata regulira se in i vrenja vina od jabuke. Za tu svrhu potrebno je sniziti temperaturu tornja. Na glavi tornja nalazi se uredaj koji regulira masu kvasca u tornju.

1 Opcenito Proizvodnja vocnih i desertnih vocnih vina u njemackom je zakonu regulirana tako da su dozvoljene odredene vrsta voca i odredena sredstava za treti140 ranje vina. 15=asepticke pipe za kusanje. Mlhutora Hllll li ' tUIH/i' 141 . Ukupne kiseline u p/i Ukupna kisetina (kao vinska) g/l od 5.7. npr.M IIKH AIM tlH')!1' 3. Propisi za odredene postupkgl u proizvodnji i za kvalitativna svojstva ni pitaka (udio soka) ne postoje.. 12. udruga proizvodaca vocnih'j vina i pjenusaca dala prijedlog da proi/* I it'll .5 70.7 Vocna i desertna vocna vina casing) 3.. kod osta|ii(i \'c)('-nog vina min. II HI t'Mii/n hMll/il Mill 1 M i l l 1 I. ijf Slika 39.9 79 6 73. a kod vocnih • !• i i i n i h vina min 6 g/l.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Vocna i desertna vocna vina VMI! inora sadrzavati barem 35% soka.. Prosjecni udjeli kiselina kod raznih vrsta voca.5 40 45 22 72. 3=pumpa za demineraliziranu vodu.. 30% soka. Npr./ . Ukupna kiselina. 16.4. koje dolaze u obzir za proizvodnju vocnih vina i vocnih desertnih vina. dobavljaca trazi pismenu potvrdu .0 20 72 77 72 26 34 78 8. hill .ii ». '(-motor..2.0 78 70. 1 1 |i sok 100% od jagoda ili da ima x% lit it Li ne vode. Dry iznimka je udio soka u vinima. 14. 13.0 3. . 8=regulator temperature. 20-uredaj za mjerenje alkohola i pisac. 5 g/l. Kao nit vodilja za harmonican odnos izmedu kolicine secera i kiseline mogu posluziti dijagrami iz poglavlja 3. Jl/em 20 32 75 3. dodatak vode pri presanju ko. IIHI. 5=pumpa za dodavanje SO2. 9.8 9..5 5.. mine ne smije bid veci od 10% soka. 7=izmjenjivac topline. ne bi trebala biti visa od maksi- malne kolicine kiseline.9 8 75 72 8 72 Mil//.5 74 6.. prikazani su u tablici 26. 18=ciklon. 11=razdjelnici zraka.5 22 74 78 76 lnid. 19=pumpa za vracanje pinova.'(. Ta lull i i l l > : i obvezuje svakog proizvodaca da Mil \. takoder (zbog M| i i ' . /Mjfiu/ii llfuil. i ) . 21=membranskifiltar.0 22 76.0 72 25 77 35 27 • 6.6 25 78 22 74. vocnitnj desertnim vinima i pjenuscima od jagocUij Ovdje je u smislu pravedne trzisne utak« mice 1974. Da bismo dobili zeljenu kolicinu alkohola. 4=pumpa za hranu za kvasce.:. vina od ribiza mogu sadrzavati max. 6=uredaj za mjerenje i reguliranje gustoce. ako zelimo harmonican proizvod. AJi ima izc imaka.i |c/gricavog voca min 4 g/l. 2=pumpa za koncentrat.5 7. 10. Shema kontinuirane proizvodnje vina odjabuka pod sterilnim uvjetima..8 8. potrebno je dodati secer.. T) 22=kontrola tlaka.g. Udio soka je kod ostalih vrsta \ ii i ivguliran na taj nacin da je najmanji I l i l h i nkupne kiseline (bez hlapivih) kod i in.

l ' MII.73 70.t>(lina proizveden prvi "jabucni | .75 308. ' : ' ' " ' ^ ' * .i pjenusavih vocnih vina je dosegla > l ni.8 Pjenusava vocna vina VH. vapnencu i dr. i i i j c m 100 kg secera na 937. potrebno je radi bolje izmjene tvari. Pri tome su taj po|iin 1 1 u i H/vodaci vocnih pjenusaca koristili mi i "CD cesce nego proizvodaci pjenusca ml en i/da.5 vol % alkohola i kiselinom od 9. litrenih boca. litrenih boca na godinu. Tekuca ugljicna kiselina bezbojna je i lagano pokretna a vreliste joj jc 143 Tab. Tako dobivena tekucina puni se u posude pod dakom. je 47 proizvodaca ."&„•'•::'. st. 1.' & ' K.5 ml 937. pri cemuje manjidio vec prisutan u soku. Nakon hladenja plin prelazi u tekuce stanje. Selln^ Pri tome treba napomenuti da m i In kraja 19.5 g/l. Kolicinu secera koja treba biti preradena dodat cemo u tri navrata. 1992. dodavanjem ostat« ka secera potrebno je vrenjem dobiti viid od 13.4 vol % alkohola.'t ( > / l kiseline. Da bismo kompenzirali razrjedivanje alkohola.61 alkohola 744 / alk.. 1991.: • '. ' X ": • .44 702..2 gj kiseline 76. lipnja 1971. te ostatkom secera od 100 g/l. C f . sve do tlaka od 70 bara. n . pjenusava vocna vina se iz ekonomskih razloga vecinom proizvode impregniranjem CO2.5 vol % alkohola: 100 g/l secera =1000 ml 100 g secera x 0.•.i vrlo polagano.potrebno je i u toj slucaju visa kiselina nakon vrenja: 937 x y =1000x9. To se promijenilo kada je veri M|nkini mirovnim sporazumom oznal i '.4 vol % alk. Posljednju treciim dodajemo 7 dana nakon dodavanja dru^a] trecine.5 g/l .iksimum. 3. Prirodni izvori CO2 nalaze se u raznim dijelovima Njemacke (Neckartal. uz pomoc kompresora.5 Y = 10. 1 / kg secera na 1000 1 vina nastaje i • H I . Kod pjenusaca.'•>: • .8. sredisnjem Weseru).S:IC". mramoru.^ ' ' : :' . izmedu Bonna i Koblenza.00 70.7.5 vol % alkohola i U. Oznaka "sekt" u Njemackoj se • l. po kg =240 kg secera Sok za vrenje mora sadrzavati 240 kg secera. Secer. dok se kod pjenusavih vocnih vina CO2 dodaje postupkom impregniranja. I Opcenito -i nalom broj Ijubitelja pjenusavih • i n m l i vina poznato je da je vec prije M m i'. Kao sirovine uglavnom dolaze u obzir vina od jabuke. i s n j i h granica u Njemackoj. Da bi kiselina u konacnom proizvodu] iznosila 9.5 x x = 1000x13. "Pravi »iiiii|i.2 Vrenje s postupnim dosladivanjem Iz fizioloskih razloga. koja se odvija u stanici kvasca. ukupno proizvelo 65 mio. Nakon toga dodajemo potrebnu kolicinu] kvasca. je 42 proizvodaca proizvelo 62 mio.. Udio izvoza krece se oko 10 mio.5 X = 14.''. koji je pocetkom 18.2 Postupak impregniranja Dok se vecina pjenusaca od grozda proizvodi drugim vrenjem kvasaca nakon dodavanja odredene kolicine secera. boca na godinu. i t . l ' n H ' i je iz Francuske.g K. Prirodni se CO2 nakon prihvacanja cisti i komprimira.5ml 937. ' ' ^ :! "s.i |'|i inisce od grozda. U sljedecim se godinama potrosnja normalizirala i danas iznosi oko 45 mio.. 588.Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu Pjenusava vocna v'ma 3.44 240.: 0. I 11 u >ra imati 14. odlukom • I i n i m g suda (8. 27. sadrze 1441 alkohola.73 Danas je u Njemackoj.625 ml/q= 62.:.impanjac zabranjena za njemacke |'|' I H I ' . imati sto manju koncentraciju otopljenih tvari u supstratu.5 1 vina • l i Hid. koji su povezani s osmotskim dakom u stanici kvasca. Ugljicna kiselina je u prirodi siroko rasprostranjena.m proizvod s 13. Prikazat cemo recept za proizvodnju desertnog vocnog vina s 13. proiziln|. ribiza i jagoda.95 763. Nakon 7 dana dodajemo drugu trecinu secera. Primjer recepta za WOO I desertnog vocnog v'ma WOO I v'ma s 74. a veci dio dodajemo u obliku saharoze •:•'.56 763. u podrucjima oko Rajne. Komprimiranje je zahtjevno buduci da u prirodi 1 kg CO2 zauzima prostor od 7001. a u slobodnom obliku dolazi u velikom broju mineralnih izvora. I j»|iii/\'i'o benediktinac Dom Perignon. Nalazi se u vezanom obliku u kredi. Doi l . koja u potpunosti potjece iz soka. Iz ovih cinjcnica zakljucujemo da je pri proizvodnji vocnih vina s visim sadrzajima alkohola secer potrebno dodati u vise navrata. dodaje se tek nakon zavrsenog vrenja.14 q/lkiseline Nakon pripreme soka na zeljene parame-l tra dodajemo trecinu potrebnog secern. stoljeca pjenusava vocna • in i o/nacavalo sampanjcem. vrenjem pod tlakom dolazi do zasicenja proizvoda s CO2.mjnc". Nakon otvaranja i . Od 1 kg sece'a nastaje vrenjem 0. potreban za dobivanje zeljenog ostatka secera. te se obavlja u tri stupnja.90 WOO 142 sok secer voda 730 gl secera 17. kruske. boca.61 alk. To je posebno vazno pri visim postotcima alkohola.BverwG I t *ii d'l) oznaka "sekt" dozvoljena samo ».4 %vol Nakon zavrsenog vrenja proiz> » .

6 bar« Ako vino ohladimo na 5°C za impregnl rtnje 8 g/1 CO 2 . Takav osuseni papir pri izlazu CO2 odmah poprimi plavu boju. koji mogu u tragovima tijekom prerade dospjeti u metalne boce. Topivost krute tvari u vintt paboljsava se intenzivnim mijesanjemJ Isti efekt je vidljiv i kod otapanja plinoVB Turbulentnim mijesanjem moramo osigH nti prodiranje u otopinu. Pri tome bi se ventil na boci 144 mogao zamrznuti. kolicinu vode mozemo utvrditi tako da suhi led CO2 ostavimo u cilindru da ispari. Zagri« javanje ventila moze se obaviti polijevan«i jem s toplom vodom ili ugradivanjec elektricne aparature za grijanje. dakle i u| vocnom vinu.5 5 7. Ventil je grijanjem potrebno zastititi od smrzavanja. Pri tome dolazi do vezanja topline kao i kod svih prelazaka iz tekuceg u plinovito stanje.. U nekoliko metara dugoj liniji topljenja plin se konacno potpuno topi u proizvodu (vino. Pri vecoj potrosnji preporucamo skladistenje u pokretnim. Ti uredaji odlikuju se kompliciranim sastavom i jednostavnom mogucnoscu ciscenja. Tehnika impregniranja napitaka s CO2 Pod impregniranjem napitaka (vino. Je li ulje prisutno mozemo ispitati tako da snijeg od CO2 stavimo na list papira. Kolicina ulja vidljiva je po prepoznatljivim uljanim mrljama. pivo..Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu Pjenusava vocna v'ma pri -78.. pri cemu u cilindru ostaje voda kao tekuci ostatak. Pod bocama CO2 podrazumijevamo metalne cilindre sadrzaja 8. >c cjevcica izmjenjivaca •. 10 ill 20 kg koji moraju biti ispitani svakih 5 godina na tlak od 170-190 bara. Osirn toga. Linija 145 . izoliranim tankovima. Za primjenu CO2 u napitcima posebno jevaznanjegovacistoca. Buduci da se u pravilu karboflj iziranje i punjenje odvijaju zajednc pstrebno je imati takve uredaje koji mogd 5 -2. potrebno je inpregniranje primijeniti tlak od 4. Za tu svrhu post* IM u hnickih mogucnosti npr. Posljednjih 10 godina doslo je do bitnog razvoja tehnike impregniranja. zauzima volumen 12. danas se to obavlja uz pomoc posebno konstruiranih Venturi-dizna koje to rade u protoku.5 % CO2. otopljenog pri temperaturi od 20°C. volumen se povecava na 1580 1. Umjesto prijasnjih kompliciranih postupaka. sok). natopljenog bakrenim sulfatom. kod kojih se moralo voditi racuna o velikoj kontaktnoj povrsini za vezanje. Pri tome treba imati na umu da tada zauzima veci volumen nego u tekucem stanju. Tlak mora biti putem ventila lagancj I otpustan 2. sokovi) podrazumijevamo vezanje CO2 u otopinu pod tlakom. tijekom napustanja mlaznice dolazi do nastajanja gomile sitnih mjehurica.5 Ispod gmnice za pjenusavo vino Spremnici preko 250 ml sadrzaja .iiuj:inje vina i CO2 u suprotnom MM|<TU uz pomoc posebno izradenih I *!' K :islih uredaja Injcktiranjem plina po principu » i iilciu 1 pumpe lukoristavanjem efekta mijesanja.. kao je vidljivo iz dijagrama (slika 40). zelimo udio od 8 g/1. ostalih 0. koli'^'. Jednostavna metoda za provjeravanje cistoce je uz pomoc indikatorskog papira. on prelazi iz tekuceg u plinovito stanje.2 1.pod tlakom od 51 bara. Ventil je najbolje otvoriti tako da tiak bud 2 bara iznad daka impregniranja. povecava se povisenjefl tlika i snizavanjem temperature. Osobito je negativna pojava ostataka masti i ulja.: npiotno strujanje vina i plina uz | ' .ii uxrokuje Venturi-dizna mijenjan- Slikc 41 i 42 pokazuju CO2-injek|i nide na principu Venturi-dizne.5°C. SposobnoM vezanja plinova u tekucinama. Ova cinjenica ima xn posljedicu dvije mjere opreza: 1.5 10 12.Spremnici do 250 ml sadrzaia 8 bar i MI h>i>ivostCO2u vinu (BACHMAN 1967) l" iinxiniti u protoku. Da bismC osigurali kontinuirani dotok CO2. Tehnicki cist CO2 sadrzi 99.5 0 2. Uz pomoc sila kojima je plin izlozen.. potreban nam je tiak oil j 23 bara. Ako taj tlak naglo smanjimo. potreb* no je primjenjivati vise boca jednu drugom. Ako CO2 praznimo iz boce uz pomoc reducirajuceg ventila. Pri 15°C tekuci CO2 u punoj boci od 10 kg .5 % otpada u vecini na vodu.

i dnlazi do izlaska pjene iz boce. Frankfurt/Maintal. bez obzira na strujanje volumena. preporuca se hladenje proizvoda prije punjenja na 4-5°C (tada tiak iznosi 2. Pjenusavo vocno vino napunjeno u boce mora imati pri 20°C tiak od min. Buduci ' I i |i. Iz tanka se vino na liniju za punjenje transpor-j tin uz pomoc pumpe koja povisuje tiak tekucine. 'ROIZVOD l u l u c. Ako protok varira vise od ±25%. u j c pojacano otpustanje CO2. Zrak.8. Frankfurt/Maintal.Proizvodnja vocnih vina u industriji i obrtu Pjenusava vocna vina CO. Odrzavanje zeljene kolicine I C02 u napitku obavlja se kontinuiranim mjerenjem uz ponioc senzora ispred pu-j i i Sisrem karboniziranja.II icgativan utjecaj na kvalitetu vina n.8 g/1 CO2. Injektor tip c. topljenja zavrsava u tanku koji sluzi za izjednacavanje kolicine CO2 u proizvodu i ispravlja nestalnost protoka. u vrlo I i 11 Loin vremenu..i i laka. ovisno o kolicini u pjenusavom " i n n . 3. iid'iiMo vrenjem. Pazljivim radom treba voditi i ii HUM da proizvod tj. potrebnoje koristiti itjektor tipa V. Takvim fr^uliranjem uklanjanju se smetnje poput I M I u n j c n a tlaka ill kolicine CO2. Taj injektor drzi konstantan tiak i brzinu protoka. buduci da svaki pad tlaka uzrokuje otpustanje CO2. i ' ' > . Centec. Tako uzrokovani nemir u boci u t i ' l . co. uz pomoc izmjenjivaca topline. U PRO/ZVOD Slika 41. Digitalni regulator izracuna I ' l ' i t r b n u i trenutnu vrijednost te salje llpji. sto odgovara kolicini od 5. u l e bude u sto manjem kontaktu sa F h i l . Zbog ovisnosti tlaka o temperaturi.parcijalni tiak kisika i dusika (glavni n . zbog M 11. pri brzini protoka od nula da potpunog. Mogucaje kirbonizacija direktno ispred punilice. Frankfurt/Maintal. 3 bara. i (!(). Danas uobicajene punilice pod tlakom vecinom su kruzne. Tijekom punjenja pod dakom u bocama se prije punjenja stvara tiak jednak onome u napitku. zrak koji je impregniran za( t i l n n s CO2 otpusta se spontano nakon I1 n l.3 Piinjenje Napitci koji sadrze CO2 mogu biti punjeni samo uz ponioc posebnih linija za punjenje pod tlakom. i ' i i . m i l . Boce koje se upotrebljavaju za punjenje takoder moraju biti ohladene. Izmjereni udio CO2 salje se kao 4'i 1111A -signal. konstruiran za konstantni protok. nema M.il prerna regulacijskom ventilu koji M i l i / M v a potrebnu kolicinu CO2. 147 . vocno vino tijekom I i i ' i . otezava njegovo punjenje.0 bara). Kod njih se boce oko punjaca na svom mjestu za punjenje krecu u krug. moguc je protok tekucine slobodnim padom.. i v n i plinovi zraka) nizi od parcijalnog i l i l . kako bi se ocuvao prirodni CO2. tip CDS 37. Slika 42. Tek kada se tiak izjednaci. Centec. a time i kisik. Tiak 146 pliaa iznad tekucine u tanku je visi od: tlala zasicenja CO2 u napitku. Centec. Visina punjenja tog puferskog tanka regulirana je tako da se ne prelazi donja i gornja granica punjenja. Osim toga jednostavnije je zapocinjanje i zavrsavanje rada linije za punjenje.

i ocjena unutar ispitanog ocijenjenog nliil|r/ja.5+4. Prvi pretok treba biti povezan s filtracijom naplavnim filtrom. Ocjenjivanje obiljezja Svako ispitano obiljezje ili grupai obiljezja posebno se ispituje. 3. pridonose rastu kvalitete. Bistrenje ne bi trebalo biti preostro jer bi inace moglo doci do zastoja tijekom vrenja.. Svaku prepoznatu osobinu M I I M podcrtatii dati joj odredenu ocjenu. ako )• pokvaren. i . I n i rezultata oznacava se kao "ocjena ' I 'l-. Iz tog razjoga prehrambena se industrija nalazi u fazi prestrukturiranja.u n bro j a kvalitete 1 I l/racun prema tezini Prekrizena ocjena jednog obiljezja u M M i/i st 1 s pripadajucim faktorom tezine. Shema procjene prema DLG skali sa 5 Ocjene opisa kvalitete S odlican 4 vrlo dobar 3 dobar 2 manje zadovoljavajuci 7 nezadovoljavajuci 0 nedovoljan Opie osobine ::•' : • • . zrakom i hranom potpomognutih kvasaca. 3.5+4. 4. nektarc. Vocna j vina ne bi trebala imati vise od 150] mg/1 vezanog i 25 mg/1 slobodnog j S02.1 Menadzment kvalitete Pocetkom 90-ih godina proslog stoljeca doslo je do rasprava o uvodenju sustava za sprecavanje nastajanja pogresaka u industrijskoj proizvodnji napitaka.upna ocjena tezine "()cjene tezina" pojedinih ttlill|i /pi zbrajaju u "ukupnu ocjenu 1 3.: ' . Rezultat se naziva 148 149 . zauzela kontrola kvalitete sirovina i sprjecavanje pojave pogresaka u automatiziranim stupnjevima proizvodnje.5 (bez faktora). Nula time ima posljedicu dm uskracuje ispitivanje daljnjih obiljezja I I < 'cjenjivanje unutar grupa obiljezja.9 Procjena kvalitete vocnih vina fusing) Za proizvodnju kvalitetnih proizvoda potrebno je stalno nadgledanje proizvodnje. > • ' • • : : ' > • • • ' ' . potrebna samo povremena kontrola kvalitete. H. Nula se daje u slucaju da proivw vod nijs moguce ocijeniti.:. Najvaznija uloga u tome sustavu je. Za ulazak u cjenovne klase odlucujuci je broj kvalitete. H|'i 4+3=3 4+3+3=3 4+3+2=2 b) ako se vise puta pojavljuje jedlitili. onda se ona uzima za daljnji |*i(K nil.5=4. potpuno ostvarenje ocekivanja malo odstupanje jasno odstupanje ocita mana jaka mana nije za ocjenu ' I'm i.Proizvodnja vocnih vina u industry/ i obrtu Procjena kvalitete vocnih vina 3. Kod vina od jabuke od bistrog mosta primjecuje se udio ekstrakta bez secera. npr. buduci da su proizvodi nakon vrenja tada mnogo izrazeniji i bolji. Ocjene sa nalaze u pojedinim odjeljcima a krecJ se od 0 do 5. ] Vocna vina su manje podlozna okJ sidaciji nego vina od grozda. Oba na taj nacin..| kvalitete "I Ikupna ocjena tezine dijeli se sa i n laktora tezine. sokove i nektare od povrca i vocna vina 1. Shema je objavljena u "DLG-ispitnim odredbama za vocnc! napitke"(1999) iz koje kasnije dolaze d< datci. j napitke. 1. Skraceno cemo navesti najvaznije tocke proizvodnje. ' . Da bismo smanjili udio ukupnog j sumpora. sto je vazno za procjenu prema zakonu. dosed zeljeni udio alkohola. Moguce je davati i poltl] ocjene. Kod desertnih vocnih vina potrebno je brzo vrenje uz pomoc snaznih. Za procjenu kvalitete vocnihl vina i desertnih vocnih vina koristi se] DLG-ispitna shema. ' . Vocno vino bi nakon 3 tjedna trebalo profermentirati tj. pri konzekventnom pridrzavanju i obavljanju odredenih tocaka. \ l . Ne treba pretjerano sumporiti.5=4. Opis DLG procjene uz pomoc 5 ispitnih tocaka za vocne sokove. 2. Pretok mora biti napravljen uz kontakt sa zrakom . : . vrijede sljedeca pravila: a) pri davanju raznih ocjena uni n . '8. 5. sto proizlazi iz svih navedenih opisa.kako bi eventualni oksidacijski procesi bili zavrseni do drugog pretoka.1. Pretpostavke za premijeran proizvod Da bi proizvod bio premijeran mora za svako obiljezje dobiti najmanju ocjenu 3.. Najbolji uredaj za taj tretman je centrifuga. Time su daljnji postupci bistrenja gotovo ne- potrebni.5 • I / 1 . Pri tome je u konacnom proizvodu.5+4. Dobiveni se uzorak ispituje na i i i i i r l j n ispisanih osobina (mana) proizi i M1.: . . i i | (-i 111 og ispitanog ocij enj enog obilj ez j a I JIM l/nicim se uzima najniza. To za vocna vina znaci sporo a za desertna vocna vina brzo vrenje.i i unutar jednog obiljezja proizvoda I n n In prisutne dvije ili vise osobina proiz< ' ii l .' .5 4. umjesto kontrole kvalitete gotovih proizvoda. 6. 4. Takva vina odlikuju se nizim udjelom hlapivih kiselina i boljom aromom. za razliku od nekontroliranog odvijanja vrenja.9. npr. umjesto sumporenja mosta tre« balo bi koristiti zagrijavanje visokom tempera turom kratko vrijeme. i -i| . Treba koristiti samo bistre mostove. Pokraj svake osobine postoji skala • 5 bfojeva.

1 4.10 4. '•.i xdravstveno stanje prehrambenog 1'ioixvoda. • .18 ISO 9003 4. Element! sustava za osiguranje kvalitete prema normama ISO 9000 Pripadajuci broj u normi ' EB^^I '&s«" ' •'•••• : '••'•' ./.19 4. namecu i daljnji zahtjevi. 49 4. Navedeni pravilnik odnosi se na] . Za razliku od ISO standarda koji pcstoji kao Slobodan izbor.: • zastita okolisa • socijalna kvaliteta (kao npr.7 48 . pakiranje. CORLETT i. KROMIDAS(1995). . = Pri primjeni normi ISO 9000 ff navode se mjesta mogucih pogresaka u proizvodnji. Zbog toga vam o tome preporucamo sljedecu Uteraturu: MASING (1994). U svemu tome Jos je vazna i cinjenica da sustav odrzavanja kvalitete moze donijeti velike ustede.mi kvalitete proizvoda. PICHARD (1994).5 4.17 .76 4.12 4. Pod sirokim se pojmom kvalitete. 45 46 4./.6 4. 4.13 414 415 4. ' KO 9007 4../. 29.7 48 49 4.3 .15 4. kao npr.18 4./././. 4.6 47 4. Pri tome nam treba I i i i i jusno da svaka promjena sirovine tii'1-. 43 .16 4. koje bi se mogle sprijeciti pojedinim zahvatima. dostava Oznake kvalitete Interno ocjenjivanje Skolovanje Kontakt s kupcima Statisticke metode 1 Ini'jjcnu tijekom proizvodnje i zbog toga '.2 4.14 4.Proizvodnja vocnih v'ma u industriji i obrtu Procjena kvalitete vocnih v'ma Tab.2 .11 . uvjeti na radu) Moze se ocekivati da ce procjena kvalitete pojedinih proizvoda u buducnosti imati sve vece znacenje. Europska umja je propisala pravilnikom 93/43 uporabu sustava za osiguranje kvalitete proizvoda po HACCP-konceptu (Hazard Analys:s Critical Control Points).8 49 4.10 411 4.17 4.c odnosi na dijelove proizvodnje tijekom K n j i h bi moglo doci do posljedica vStetnih .12 Odgovornost najviseg vodstva Terneljne odrednice sustava j Preispitivanje ugovora Upravljanje dizajna Upravljanje dokumentima Nabavka Proizvodi dostavljeni narucitelju Identifikacija i pracenje proizvoda Upravljanje procesima Ispitivanja Sredstva ispitivanja Status ispitivanja Upravljanje proizvodima s greskom Mjere korekcije Upravljanje.. buduci da pogreske u proizvodnji ponegdje cine i do 10% troskova proizvodnje./.'. 4./. 44 .3 4. ali u prosirenom smislu priml< n j u j e se i za smanjenje rizika od gresaka tijekom proizvodnje.1 4.12 4. PIERSON.20 ISO 9002 4.4 4./. skladistenje.5 4./.2 4.oin proizvodnog procesa ili tijekom I u Is i ranja ima za posljedicu novu procjenu ii/ika. Sustavi strukturiranog i dokumentiranog menadzmenta 150 kvalitete omogucuju i lakse uskladivanje sa zakoncm o garanciji proizvoda iz 1989. 4.1 4.10 . .4 4. dr.17 4.(1993).13 4.

5 Manitno vrenje . Javlja se kod preniske kiseline. eter ocl tene kiseline i ostale mirisno-aktivne tvari.in se ta pojava javlja kod slatkih. I \n>L: 1986 T.6 Miris maslacne kiseline 'nlieyjer.prijecili primanje kisika te sumpoI//i.7. kasnog pretoka. Ij^rok: Cuvanje vina u kontaktu sit zrakom.1.'(///(•: l.I. U^rok: Octene bakterije i pojedini tzv.1. Navedeni kvasci M rczistentni na SO2 tako da sumporenjj nje pouzdana zastita. U^rok: Anaerobne bakterij e koj e pri prisutnosti secera stvaraju sesterovalentni alkohol (manit) koji uzrokuje karakteristicno struganje. eventualno kupaza sa snazno zasumporenim vinom koje nije mosusno. pretoplog cuvanja vina.1 Bolesti vina 4. hladno skladistenje vina. dok se naprotiv stimuliraju bakterije. rezak miris na octenu kiselinu. Pri kusanju vina karakteristicna grubost i ostrina i to pri odlasku vina na straznji dio nepca i u vrat.poro ili zastane. Otvorena vrenja na masulju predstavljaju potencijalni problem. eventualna prerada u ocat 4. Ne bi ga trebalo zamijeniti s reskim mirisom SO2! Na povrsini vina plavobijela sluz ili sluzasta opna.1. 4. buduci da se mijesanjem masulja u njega unosi zrak. i' 'I. primjenom vreljnjaca.1. povisenje kiseline. sto pogoduje nastajanju M M ' IIMIOSti. i . i ruvanje u punim posudama kako i" i im '. Nastaju octena kiselina.1 Octikavost vina ye: Snazan./: Sumporenje masulja i mosta s 50 im' I S( )2 (10 g kalijeva metabisulfita po h i ' I >iidavanje dovoljne kolicine kvasca 1 1 " M r i a k vrenja. Ptsljedice: Udio alkohola u vinu se smanjuJ je. Opasnost od stvaranja octene kiseline od strane bakterija mlijecno-kiselog vrenja opisao je DITTRICH (1987)na sljedeci nacin: "Opasnost od stvaranja octene kiseline od strane bakterija mlijecno-kiselog vrenja prisutna je u dva slucaja: Ako je most uslijed brzog vrenja postao prevruc. Ekstremni slucaj kada vrenje naglo prestane to jasno pokazuje. Heterofermentativne bakterije mlijecnokiselog vrenja takoder stvaraju octenu kiselinu ali ne od alkohola. Odredene baklrti|c mlijecno-kiselog vrenja ali i kvasci i MI 1.grub ruzan okus. Tretiranjem zdravim.agani slucajevi: ponovnim " n|i in ili laganim sumporenjem. Ujecenje: Nije moguce. Ujecenje: kao kod mosusnosti vina 4. kvasaca vinskog cvijeta.2 Vinski cvijet Obilje^je: Na povrsini vina rasiruje sc snjeznobijela.22). u kojem je nemoguce nastajaM|I "\ pojave. vocnih desertnih • in i Nadalje se pojava javlja u vinima sa Wiinjima u vrenju i nedovoljno sumpon n u n vocnim vinima. Ako. tlnhivamo miris slican misjoj mokraci. Csima alkohola smanjuje se Jos kiselinn I elstrakt. Zastita: Kao kod octikavosti vina Ujecenje: Vino pazljivo pretociti u drujM zisumporeni tank. kao octene bakterije. dugo 'e: U teskim slucajevima miris slican octikavosti.". kvasac se destimulira. svjezim talogom kvasca. manjka sumpora. Ako nekoliko I 1 1 ' i lakvog vina protrljamo izmedu ruku.1 hrettanomyces mogu proizvesti te |'M lilllR'. siva ili sivocrvenkastit i opna.3 Mosusnost vina I )/'///ryt:: Pri odlasku u zdrijelo u ustima n M . Miris na maslacnu kiselinu U^rok: Bakterije maslacnog vrenja koje I S3 .n n n i k a mosusnosti. Manjak sumpora i prirodne kiseline.4 Miris mlijecne kiseline 4. uz pomoc vreljnjace. naprotiv. Teski I". cak i u punim bocama. nego od secera. npr. "divlji kvasci" stvaraju octenu kiselinu. Provodenje zatvorenog i ' u | ./''//. Na taj nacin omogucava sal razmnozavanje. <?: Okus i miris vina slican kiselom kupusu U^rok: Bakterije koje se mogu odrzavati i razmnozavati i bez prisutnosti kisika. buduci da su soli octene kiseline lako topivc. tada se vino nalazi • i |'"(lnicju s opasno visokim rH faktoi " i n (i/nad 20).Najcesce bolesti i mane vocmh v'ma Bolesti v'ma 4 Najcesce bolesti i mane vinal ill rich Schurig 'I. toplo skladistenje i prekasan pretok. . cuvanje. I Uklanjanje je jedino moguce bioloskim putem i to samo kod desertnih vina (vidi "seriziranje" poglavlje 2. Upravo u torn trenutku im se dosladivanjem unosi supstrat za stvaranje octene kiseline. u soku prirodno prisutl nih. 4. Zastita: Rani pretok. Brzo odvijanje vren|. i i '. a time i kisik. i j i . Zbog toga treba sprijeciti svaki kontakt zraka i proizvoda. Octene bakterije se bez kisika ne mogu razmnozavati niti zivjeti. sto za po-l|i i l i e u ima snizavanje rH-faktora mosta u l I laktorispod 17)." Ujecenje: Octenu kiselinu nije moguce kemijski odstraniti kao vinsku.1.i ilnvodi vino vrlo brzo u neopasno rH l " " ! i u r j c . Pravodoban I i . U tezim slucajevirM pDtrebna je filtracija. 1S2 Drugi slucaj je prekasno dosladivanje! Most je tada topao te se bakterije mogu dobro razmnozavati. nei l > " i iljno zasumporenih. Alkoholno vrenje |i 'iiKi/no reduktivna reakcija. a pri dugom djelovanju cak se potpuna utrosi. i|i \: snazno sumporenje. vrenje ide • 11" '. dovoljno sumporenje. HERESZTYN je identii N I L H I dva acetil-tetrahidropiridina kao 1 1 .

Uz prisutnost alkohola moze se razviti u oblik zvan merkaptan. cuvanje vina na hladnom Ujecenje: Intenzivno zracenje. dugo.nzimi. Zastita: Trule sirovine ne ostavljati da dugo fermentiraju na masulju. u teskim slucajevima tretiranje ugljenom 4.6 Kvascev H S fa Necist miris na trula jaja U^rok: Vino nize kiseline dugo cuvano na kvascima. Zastita: Neprimjenjivanje sumpo-rnih trakica koje kapaju Lijecenje: Ponovno Sumporenje trakicama ili kalijevim metabisulfitom. 4. Dodatak tanina (8-10 g/hl). Kao kod crnog loma n'ii/i1: U laksim slucajevima korekcijom lnu-.2 Mane vina 4.2.i n sa zrakom I ini l . Boja je nesto ostrija sa smedim nijansama U^rok: Pojedini proizvodi izmjene tvari heterofermentativnih bakterija (m. o. debelo. Uzrok: Prevelik udio zeljeza u vinu. sluzavo. zdravim kvascem.2 Sivi lorn (Unatoc sivoj boji cesto se naziva i bijcli lorn) Cbilje^je. preniska |i|iii-liii:i. ponekad u povezanosti s gljivicama plijesni i pojedinim kvascima. . ili postaje smede u I .2. Ujecenje: Sumporenj e. j Zeljezo se zatim povezuje s fenolima u spoj koji je slabo topiv te dolazi do pfl jave taloga. Zastita: Dodavanje samo potrebne kolicine vode u sokove Ujecenje: Nije moguce. Vino ce se zamutiti cak i nakon ||»'iilnc filtracije. Rani pretok i hladno vrenje. Sulfitno vrenje Ujecenje: Sumporenje. >/: Duzi period cuvanja vina u poprije punjenja ili otklanjanje ilka potrebnim sredstvom za bis- '//c: Bistrenje sa agar-agarom ili « i l i i i i H i i n s naknadnom filtracijom. Vino napunjeno u casu na prvl 155 . U d MM '. Zastita: Ostvarivanje brzog vrenja primjenom kvasaca. Stajanjem se vino ponovno i.j tikt sa zeljeznim dijelovima. •i . 154 •i . te kasnije reagiraju s gorkim fenolima u spojeve gorkog okusa. 4. Vino je odmah visoke boje sa j l t i i i l i i i n nijansom. Sumpor usporava djelovanje tih enzima Ujecenje: Lagano Sumporenje s 5-10 g/ hi kalijeva metabisulfita. Zracenje. oksidaze koji poticu iz t i n i i nisu unisteni 1' 42. Taj sumpor kvasac preraduje u sumporovodik. sve dok postoji visak Zastita: Sumporenje masulja ili sulfitno vrenje. kod prerazvodnjenih sokova ili nakon vinskog cvijeta. Prema tome dolaze i razne oznake za pojavu: uljasto. po mogucnosti sulfitnih nakon sumporenja.2. Lijecenje: Lakse slucajeve povecanjem I kiseline. Zastita: Most i vino ne dovoditi u kon. U^rok: Bakterije. akrolein) koji nastaju tijekom razgradnje glicerina. Uzorak je potrebno poslati kemijs-j kom ili vinskom tehnicaru koji odreduje potrebnu kolicinu sredstva za bistrenjc. I ink: Previsok sadrzaj zeljeza. jr. nije moguca cak ni daljnja prerada u ocat. gusto.' U teskim slucajevima dolazi do pojavc crnog taloga. Preradom ili cuvanjem doslo je do kontakla vina sa zeljeznom povrsinom. pogotovo kod vina s nizom I kiselinom.niiiiosiva.5 Miris sumporovodika Obilje^e: Vise ili manje intenzivan miris na trula jaja (H2S) U^rok: Paljenjem sumpornih trakica doslo je do kapanja sumpora koji se uhvatio za dno bacve.8Oporostvina k Vino ima opor okus. Zeljezne el« emente lakirati i primjenjivati samo ema-j jlirane ili dobro pocincane muljace. Istovremeno jako opadanje kiseline. u tezim slucajevima tretiranje ugljenom |)n|'Ji-cl i/gleda bistro a stajanjem na zraku hti'ii.. 4.lucajevima plavo bistrenje ili bisbentonitom.lilMll. Talozenja pektina ili spojeva h|i L i i n rvina i fenola.7 Sluzavost vina Obijeige: Vino pri istakanju tece tesko kao ulje ili cak u nitima kao sluz.iji 1 mutno.1 Crni lorn Obiljezje: Vino ima sivu ili crnu nijansu.Najcesce bolesti i mane vocnih v'ma Mane v'ma se mogu razvijati samo kod vrlo niskih kiselina.' -I Smedi lorn . i Zeljezo opada u obliku plavog taloga !| otuda naziv plavo bistrenje. vocne kiseline tope dijelove zeljeza. t Bijeli lorn 1 ' l/i -jc: Vino na svjedosti ima lagano m l i | i i nobijelu ili svijedoplavu nijansu.'. pri cemu. buduci da je H2S jako hlapiv te ga se moze lagano odstraniti iz vina. Preniska kiselina. a u tezim slucaj evima mijesanje ili razbijanje vina pumpanjem. Sprecavanje preniskog podesavanja kiseline koristenjem samo potrebne kolicine vode i secera. Razgradnja bjelancevina kvasca u sumporovodik Zastita: Raniji pretok. Njega svjezim.1. teske slucajeve plavim bistren-j jem.1. pri cemu H2S prelazi u elementarni sumpor. korekcija kiseline. Odvajanje fosfornog zeljeza . vino nije bilo zrelo | n m j r n j e u boce. Boja postaje svijedosiva ih i i. LJ teskim slucajevima plavim bis|i in. \\inl.H I i l . 4.

ill jagodicastog voca.) 10 izdanim propisima ponovno proizvedeni ili tretirani. odredbi o dozvoljenim dodatcima 1 pravilnicima Europske unije.)! 5 biti stavljeni u promet.. l . izuzev vina za deslilaciju. potrebno je pokraj navesti tvari od kojih je proizveden.1.. Jos i odredbom o pustanju u promet i dozvoli koristenja aditiva. U pogledu proizvodnje i dodataka. trnine. . nego samo gruba podjela proizvoda. Za izvozne proizvode to vrijedi samo ako ne odgovaraju propisima pravilnika §(.07. i njegova odredba o primjeni • i i j i ' d i za u § 10 clanku 1. kao ni od sipka.1467 U okviru 3..1 Zakon o reform i Zakona o vinu iz 1994. kao i \ n n i i h sokova od 26. Proizvodi koji su prema §13 stavak 1 i 2 iskljuceni iz prometa ne smiju 157 156 . vocna su vina oznacena kao napitak slican vinu.). kosticavog. rujna 1969. Te promjene dovele su do stvaranja pravilnika EU o drugim aditivima.)10. za proizvod. ''..2 Zakon o vinu i/ 1930. u kojem nije navedena definicija. Proizvodi koji su nastali uz koristenje vocnih vina ili desertnih vocnih vina ogradivanjem se od proizvoda slicnih vinu i pjenuscu oznacavaju kao "dalje preradeni proizvodi". 1.) vrijedi I . svibnja I960.. ne smiju zbog ogranicavanja odredbom iz §(. opisane napitke I i » | njih dobivene pjenusave proizvode. i l u k br. S. §10 (1) Pod zabranom iz § 9 ne misli se na proizvodnju napitaka slicnih vinu. srpnja 1930. vino za destilacij u . zbog cega su oni u Pravilniku o vocnim vinima posebno navedeni. (2) Oznaka vino ne smije se upotrebljavati za proizvode iz stavka 1.Pravne osnove 5 Pravne osnove Karsten Sennewald Pravno gledano. Vocna vina i vocni pjenusci nisul proizvodi koji spadaju pod okrilje zakona o vinu. < l< 1 1 1 1 1 ra napitke slicne vinu i napitke slicne SCU i odrjesuje ih uporabe oznake Tekst koji to definira izasao je na- §15 /abranjeno je patvorenje vina. 86 od 5. 171 od 16. odredbom o provedbi vinskog zakona (1932). svjezih stabljika rabarbare ill rneda. proizvodi slicni vinu i pjenuscu su regulirani Zakonorn o vinu iz 1930. kao opci upravni propis u smislu § 55. (do. S6-Prijelazne odredbe (8) Upravni propis za ispitivanje \-in:i i slicnih alkoholnih proizvoda. zakona za promjenu i zakona o prehrambenim proizvodima iz 25. Time su ti proizvodi odijeljeni od proizvoda na bazi vina (od grozda).1925) stojij sljedece: S. koji je pod takvim nazivom voden u podrumskim knjigama ili popratnim papirima. 1 1 H i j a 1930. dok su pjenusava vocna vina proizvod slican pjenuscu. kao sto su boje (94/36/EU) i vrste secera (94/35/EU). To jasno istice Zakon o re-I formi zaltona o vinu iz 08. kao opci pravni propis u smislu § 45 zakona o prehrambenim proizvodima (9) Zakon o vinu od 25.1994. za vinski destilat. I za daljc preradene proizvode postoje posebni pravilnici. koji smiju biti koristeni u prehrambenoj industriji. travnja 1960 (doi l .1998. Za napitke slicne vinu i napitke slicne pjenuscu postoje posebni preduvjeti koji su posebno propisani u odredbi 0 oznacavanju prehrambenih proizvoda. od sokova svjezeg jezgricavog. Vecina tih stvari vec je bila definirana Pravilnikom o vocnim vinima iz 1997. te nakon izlaska propisa o dodatcima prehrambenim proizvodima 29. Zakon vinu od 25. posljedi i | i |nit promijenjen 8.. Uskoro se ocekuje temeljita prerada pravilnika o tim proizvodima koji cc uzeti u obzir razvoj tih proizvoda posljednjih desetljeca. (3) Napitci iz stavka 1 mogu u sebi sadrzavati poveznicu s pojmom vino samo ako se u torn slucaju navode tvari od kojih je napitak dobiven. do pravilnika o tehnickoj cistoci tih proizvoda. rujna 1969. napitke slicne vinu i napitke slicne pjenuscu. 5. i u k br.| 1.(BGB1.1997 (BGB1. >!' 'I sc pravna regulativa ne zamijeni druI ' M M pravilnicima.'. Razlike u pojmovima datiraju iz vinskog zakona iz 1930. Pri tome ce morati biti izmijenjen i Pravilnik o vocnim vinima iz I 1997. Vlada moze u pojedinim slucajevima zbog jeftinoce dopustiti iznimke.) 10 ili prema §(. Izvoznim odredbama moguce je ograniciti primjenu ostalih tvari te dati propise o njihovoj primjeni.0'.8. To obuhvaca cijelu grupu proizvoda. §13 (2) Proizvodi koji su prema propisima §(. Ako se te napitke oznacava fantazij skim imenima. Izvozne odredbe mogu prema propisima §4 i §10 stavak 2 recenica 2 napraviti iznimku za proizvode koji odgovaraju propisima za stavljanje u promet unutar zemlje proizvodnje.

i l . ciji |c udio natrija tako nizak da u otopini •.\e vrenja. (BGB1. tekucih kvasaca od napitaka slicnih vinu ili tekucih selekcioniranih kvasaca za pobudivanje ili zapocinjanje vrenja. dodavanje kemijski cistih amoni-j jevih soli u obliku klorida.mje mana ili bolesti. 7 (l). pjenusca.1932. secerne trske. neobojenog secera. 3. skroba ili invertnim putem 14. a) s kemijski cistim zeljezo. secerne trske. iz koje je vidljivo koji su napitci slicni vinu koristeni za proizvodnju tog napitka. 40 g/hlj 5. skroba ili invertnim putem. Mogu poblize regulirati njihovu primjenu. §17 proizvodima od 29.1998. 230). primjena svjezih. dodatak tehnicki cistog. primjena svjezih.ilijcm (kalijev heksacijanoferatfll]).) (1) U obrtima je za proizvodnju napitaka slicnih vinu dozvoljeno dodavan-l je tvari prema vrsti i kolicini po tockama 2. koji moze biti proizveden od repe. destiliranom vodom ne sadrzi vise 'id 0. . I. trnine ili rabarbare 13. ako se koristi za bistrenje ili uklan|. zdravih ili prociscenih kvasaca od napitaka slicnih vinu ili tekucih selekcioniranih kvasaca smije biti povezanaj s dodavanjem secera od 10 g/1 zm osvjezavanje napitaka slicnih vinu. U toku uskladivanja njemackojf zakona sa zakonom EU doslo je do promjena odjeljivanjem pojedinih odredbi iz Zakona o aditivima koje su preuzetej u Odredbu o dozvoljenim aditivima. napitaka slicnih pjenuscu. agar-agar c) tanin kod napitaka siromasnih Irnolima. 11. biti koristeni za proizvodnju napitaka koji sadrzavaju vino. pri cemu udio koloidne silicijeve kiseline mora iznositi I>areml0% f) bentonit siromasan zeljezom (mineral grupe montmorilonita). I malim udjelom CO2.. (3) Oznake navedene u izvoznim odredbama moraju takoder biti koristene i u cjenicima. ipak kod slatkog fermentiranog vina od jabuke dodatak vode se odvija prema kolicinama navedenim pod tockom 11.) H. ''. do max. vinskog destilata ili vinskog octa. gledano od ukupne m.ise bentonita g) sredstva za filtriranje s mrhanickim djelovanjem (celuloza i ll. Selekcionirani kvasac ne smije biti razmnozavan uz uporabu soka od grozda ili vina. te sipka. koji moze biti proizveden od repe.. napitaka slicnih pjenuscu. koja je sadrzana i u Propisu o dodacima prehrambenim 158 '/:. bistrenje i njega.dine.3 Odredba za provodenje Zakona o vinu iz 1932. Primjena u ostale svrhe moze biti dozvoljena samo odobrenjem nadleznog poglavarstva. 7. ako time dodajemo manju kolicinu vode od 10% ukupne tekucine. do max. Odredba glasi skraceno: St. dodatak vodenog iscjetka komine jabuke ili kruske.5 % natrija. vinskom destilatu i mjesavini vinskih destilata.. 159 . 2. sadrzi detaljno nabrojene postupko i tvari koji se mogu koristiti za proizvodnju napitaka slicnih vinu i napitaka slicnih pjenuscima. pjenusac. (za §10 Zakona o vinu iz 1930. primjena ociscenog drvenog ugljei i.1. koji mogu biti |»>vcxani s tvarima navedenim pod 7 i ».Pravne osnove prema §13 st.3. neobojenog secera. vinskim kartama i racunima te ostalim poslovnim porukama. skroba ili invertnim putem.i. u most jabuke ili kruske do dosezanja maksimalne gustoce od 55°Oe. Isto tako mogu odrediti koje su tvari dozvoljene za koje proizvode. koji moze biti proizveden od repe. fosfattu karbonata ili sulfata. 10 g/hl d) bjelanjak od jajeta e) tehnicki cista silicijeva sol u vodenoj otopini. To poblize reguliraju izvozne odredbe. 20 g/hl. uz potrebne mjere opreza. B Pri proizvodnji vina od jabuka ili krusaka 10. njega i bistrenje vina sa sljedecim idinicki cistim tvarima: a) riblji mjehur otopljen u napitcima slicnim vinu b) zelatina. Dodatak ciste vode ili vodenog iscjetka komine u tehnicki potrebnim kolicinama D Pri proizvodnji slatkih fermentiranih napitaka od jezgicavog.cijanI . neobojenog secera. C Pri proizvodnji napitaka od jagodicastog i kosticavog voca te sipka. dodatak tehnicki cistog. 16. Odredba za provedbu zakona o vinu od 16.4 (2) Dozvoljeno je A Opcenito 1. trnine ili rabarbare 15. S. jagodicastog i kosticavog voca. max.Napitci slicni pjenuscu moraju imati oznaku. 2.r. dodatak tehnicki cistog. secerne trske. Dodatak ciste vode ili vodenog iscjetka komine u tehnicki potrebnim kolicinama.7. recenici 3. §16 Izvozne odredbe mogu ograniciti ili zabraniti primjenu odredenih sredstava pri proizvodnji napitaka koji sadrze vino. i > je dodavanje tako izracunato da u i/histrenom proizvodu ne postoje iiiopljeni spojevi cijanida b) s kalcijevim ili kalcij-magnezi|r\mi spojevima inozitheksafosforne I..

230) preuzete u novost( )dredbu o dozvoljenim aditivima i 1. kao i propisi o oznacavanju prehrambenih proizvoda.illi.1.i |c primjena dozvoljena u zemljama • 1 1 1 1 1 c. Umjesto tih oznaka mogu hill koristene oznake kao vocni pjenusac il| pjenusac od bobica. § 4 Sladila (1) Za zasladivanje prehrambenih proizvoda dozvoljena su sredstva navedena u dopuni 2 za tamo navedene proizvode i za stolna sladila. . i sadrzavati na etiketi tocnu kolicinu dodane vode. (4)Proizvodi proizvedeni s dodatkom tvari navedenih u stavku 2 br. Ako se takvi napitci stavljaju u promet izvan navedenih podrucja. . S/i Odredba o ilozvoljenim aditivima Dozvole za dodatke napitcima vinu i napitcima slicnim pjenuscu •it > 1 1 rdbom o preustroju propisa o prehl i r i i i i n proizvodima od 29. 3) sljedece: Cl. pjenusac f jabuke ili pjenusac od ribiza (kod nut p enusavo vocna vina od. dodatak zacina (3)U Wurttembergu.1998.03. Wiirttemberger Most ili Badischer Most. S. nece biti navedeni. moraju biti deklarirani kao Schwabischer Most. za dodatke koji sluze za pripremu vode za pice ili za arome. kao npr. (Abl.. dodatak od najvise 20 g alkohola po 1 litri u obliku spirita. Nadalje. 233/92 N i i/nacavanje napitaka KN kodom 2206 m i U i 2206 00 39. 90% alkohola. /bog velikog opsega nove odred'n n/cli smo samo jedan dio. E Pri proizvodnji napitaka od slada 20.1995. (BGB11 S. kao iznimka od § 16 stavka 1 recenice 1 zakona o sastojcima prehrambenih proizvoda.8 masenih udjela secera na 1 maseni udio slada. Ul. § 3 Bojila (1) za bojenje prehrambenih proizvoda ili stvaranje efekata bojom kod proizvoda. 22.1995. 231).i i i .i o dozvoljenim aditivima i propisi ( I ) Dodatci navedeni u dopuni su u obrtima za proizvodnju i • ii> i n | 'i r l i rambenih proizvoda i u §§3 do • M. ipak dodatak vode smije biti do max. U pogledu daljnjih specific™ id pri oznacavanju proizvoda treba navesti I Odredbe EU br. moraju biti navedeni u istom Vlilm mi polju na etiketi kao i drugi propluiini navodi. i ma unij e.). Cl. G Pri proizvodnji napitaka od rneda 23. (5) Pri deklariranju proizvoclaj slicnih vinu nije potrebno (odstupanjej od § 3 stavka 1 Odredbe o oznacavanju prehrambenih proizvoda) navesti dodatkc i rok trajanja.f 56/3 od 14. 161 . primj enom clanka 1 4 stavl> i I drugi pasus EU odredbe br. Nr.3. dozvoljeni su aditivi i lakovi na bazi aluminija sadrzani u dopuni 1 za prehrambene proizvode navedene u toj odredbi. Pravni propise koji reguliraju iznimke od oznacavanja prehrambenih proizvoda. dodatak od najvise 1. koji osim |i-iir pojedinih aditiva propisuje i i l m k i . 1/3 ukupne tekucine. s iznimkom §§ 8 i 9. 17 (napitci slicni pjenuscu) (za § 17 Zakona o vinu 1930) Pjenusava vocna vina i slicfll proizvodi koji se stavljaju u promet prodaju moraju biti deklarirani na sljeded nacin: c) Da bi napitci slicni pjenuscu prepoznatljivi. § 5 Ostali dodatci (1) U dopunama 3. (3) Ova odredba ne vrijedi.II i i l i . dodatak hmelja 26. (BGB1 I S. dodatak karameliziranog meda. ova odredba ne vrijedi za proizvode koji spadaju pod Zakon o vinu od 8.o oznacavanju. 6stavak2 Oznake pri stavljanju u proinl proiz/oda koji sadrze pojam pjenusiicl ri|. 1 1 'i < )i/voda dobivenih alkoholnim vren(PIII ili od nekog drugog poljoprivrednog jilni/voda. Badenu i bavarskim pokrajinama Schwaben i Hohenzollner proizvodnja vocnih napitaka pod oznakom "Most" odvija se po tamosnjim propisima.A dalje preradene napitke.rehnoloske svrhe. 4 i 5 navedeni aditivi su dozvoljeni za tamo navedene prehrambene proizvode i za tehnoloske svrhe navedene u dopuni 7.. Dodatak max. 24. uz rijn? p:enusac navesti i vrstu voca od kn)4 je proizveden. potrebno samo ako je obiljezavanje propisano § 9. srpnja 1994. 25. potrebno je. llli'i i i i n (2) Obiljezavanje prehrambenih proizvoda u pogledu kolicine dozvoljenih aditiva je. F Pri proizvodnji napitaka slicnih vinu na bazi slada koji ne sadrze vise od 100 g alkohola po litri 21.Pravne osnove 17. a koji su proizvedeni ". Ova odredba 1 1 1 i '/. s min. a najmanja oznaka mora I ' l i i \ . Za navode treba upotrijebiti M i n i Koju pisma.1998. I S. 554/95 s izvrsnim odreJ bamao otvaranju pjenusaca i pjenusacjj dodanim CO2 od 13. 1 -9 ne smiju biti deklarirani kao prirodni ni 160 u nazivu sadrzavati bilo kakav oblik rijci'i priroda.i M > k a barem 3 mm. uz navod propisane Odredbom o oznacavanju prehrambenih proizvoda. 1467). Odstupanjem od 3 stavka 1 Odredbe o oznacavanju prcjl rambenih proizvoda nije potrebno nave(l dodatke i rok trajanja. dodatak od najvise 2 masena udjela ciste vode na 1 maseni udio slada i secera. dodatak od najvise 2 masena udjela vode na 1 maseni udio meda. 2 masena udjela ciste vode na 1 maseni udio slada.

(2) Udio dodatka iz dopune uz iznimku stolnih sladila.o oznacavanju prehrambenih I M MI .naciti navodenjem vrste secera i slai l i l i . (2) Prehrambeni proizvodi s dozvoljenim kolicinama bojila smiju biti koristeni kao dodatak za druge prehrambene proizvode. za koje ta bojila nisu dozvoljena. smiju sluziti kao dodatak za dru^C j prehrambene proizvode.v i «In budu prodani bez omota ili diH I i in i kupcu.. Ako prehrambeni proizvodi u n i l In ivcenice 2 ili prema §1 stavku 2 • M i . Maksimalno dozvoljene kolicine u mg/kg ffi mg/l praizvod £950 Acesuljam-K £957 Aspartam £952 Gkolksansulfamidska kiselina* £954 Saharin2 £957 Taumatin £959 Neohesperidin ii 11/ nijesavina od piva.. uz preduvjet da time ne zbunjuju kupca. (2) Ako su dodatci iz dopuna dozvoljeni quantum satis. 1 i § 6 takoder i u smislu stavka 2. §4 stavku 1. i i i j i m a . K i Ca-soli. i .. § 9 Oznacavanje (1) Udio dodataka u prehrambenom proizvodu mora pri dostavi mentima biti oznacen na nacin iz 6 kako slijedi: 1. Kod 1111 lenih proizvoda. ako to nije dodatno regulirano. | | . 5. . uz iznimku stola. lako citljivom Mi i i ma/ivom pismu na sljedeci nacin: ' | H I dostavi proizvoda u gotovim paI i i . Pri prodaji prehrambenih proizvoda u gostionicama. te tvari mogu biti posebno ili zajedno dodane do te kolicine. mora biti navedeno "s kon/t'N vansom" ili konzervirano. na etiketi prehrambenih proizvoda koji sadrze bojila mora stajati navoffl "s bojilom" 2. oni smiju biti koristeni samo u kolicinama potrebnim za ostvarivanje zeljenog efekta. potrebno je nav>*ii i l m l a l k e s dodanim kolicinama prema 1 1 ml u (>. na jelovnicima ili cjenicima (8) Navodi prema stavku 1 mogu izostati. samo u slucaju ako ti dodatci vise nemaju tehnoloskog djelovanja u prehrambenom proizvodu. spiri1 ili wort / bezalkoholnih mil inhuke ili kruske*) 350 600 250 350 600 80 20 > NM i Gi-so]i. dozvoljeni dodatci biti koristeni vise od odredene maksimalne kolicine. ako su dodatci dodani samo jednom prehrambenom proizvodu. 1 do 13. na etiketi prehrambenih proizvocliJ s dodatcima koji sluze za konzervM ranje. 1 do 30. izrazeno kao Slobodan imid Nil i ii i ilu/voljcna kolicina u mg/l 163 . ne smiju.. (3) Prehrambeni proizvodi II dozvoljenom kolicinom secera smiju bill i koristeni kao dodatak za prehrambene proizvode bez secera ili sa smanjenomj kolicinom kalorija. koji sadrze secer u smislu § 2 In i i < 11XI atak iz dopune 2 treba ta sredstV* iiii/. To ne vrijedi za prehrambene proizvode navedene u dopuni 1 dijelu A 162 br. izrazeno kao slobodna kiselina • NM . ako je na omotu pakiranja sadrzan popis dodataka u smislu Odredbe o oznacavanju prehrambenih proizvoda. dati do znanja navodenjem n i h sredstava zasladivanja. (4) Prehrambeni proizvodi s do/«j voljenom kolicinom dodataka. koji su dozvoljeni za bojanje prehrambenih proizvoda ili ostvarivanje odredenog efekta bojom.koji trebaju biti stavljeni u promet.il-. (3) Ako je u dopunama za odredene prehrambene proizvode dozvoljeno vise dodataka sa zajednickom maksimalnom kolicinom. treU kod vise dodataka iz dopune 2. § 8 Primjena prehrambenih proizvoda s dodatcima (1) Prehrambeni proizvodi koji sluze kao dodatak drugom prehrambenom proizvodu smiju sadrzavati i dodatke koji su dozvoljeni samo za drugi proizvod. za koje ti ci nisu dozvoljeni. 1. § 5 st. 2.i > proizvod sadrzi vise vrsta secera III 1)1 M la I a ka iz dopune 2. .Pravne osnove § 7 Odredivanje maksimalno dozvoljenih kolicina (1) Pri proizvodnji i njezi prehrambenih proizvoda navedenih u dopunama 1 do 6 . xftl koje ti dodatci nisu dozvoljeni. To ne vrijedi za preh« rambene proizvode navedene u dopuni' dijelu A br. dovoljni su navodi iz prve i u <•. I'nJaikc prema stavku 1 do 5 treba "i « i i n dobro vidljivom. koji trebaju biti obiljezeni I M I m a Odredbi o oznacavanju preh: Aditivi dozvoljeni Dm B: Sladila rambenih proizvoda.. Dodatak 1 (od ispisa ovog dodatka se odustalo zbog njegovog velikog opsega) Dodatci. kod prehrambenih proizvoda u gotovim pakiranjima. prema § 3stavku 1. prema dobroj praksi proizvodnje./ fnliuke i kruske. Maksimalna kolicina za proizvode iz dopune 1 ovisi o kolicini obojenih tvari u sredstvu za bojenje. preml (>. dijetetske proizvode j koji su predvideni za redukcijske dijete i l l ) za proizvode s duzim rokom trajanja. 5. na etiketi prehrambenih proizvodd koji sadrze vise od 10 mg po kg ili Jed noj litri dodatka iz dopune 5 dijela 1 izrazeno kao SO2 mora biti navedctlj "sumporeno". u povezanoil s oznakom pri stavljanju u promet. na gotovom pakiranju ili na pripadajucoj etiketi. u smislu § 5. H I .

(BGB1 I S. 2 kottcina (mg/kg Hi mg/l) pokvarena vina vocna vina pjenusava vocna vina (ukljucujuci bezalkoholne proizvode) vino od meda preh. ako ne postoje posebne uredbe za pojedine proizvode. 554/95 od 13. L 56..6.( " i i i n nc xa neke proizvode. o sladilima (smjer'M/36 od 30. 31.7. 1467). su se razliciti urei l i iiiidleznih udruga njemackih in• l ' i i n j s k i h proizvodaca vocnih vina i |t Miis.i 1997.i prehrambene proizvode o adi- dodatak max. kao npr. a istovremeno bi trebao biti zasticen visok standard kvalitete proizvoda. koji su ponudeni na H i 1 1 1 i I i s kojima ce konzumenti biti koni t i i n i tijekom stvaranja zajednickog • Mi. koje se uklapaju u njemacku trgovinu.. proizvodi opcenito S02 natrijev sulfit natrijev-hidrogensulfit natrijev-metabisulfit kalijev-metabisulfit kalcijev-sulfit kalcijev-bisulfit kalijev-bisulfit 260 200 200 ne>10 Ji Dodatak 7 Aditivi za odredene tehnoloske svrhe 1) "Konzervansi" su tvari koje produzuju rok trajanja proizvoda. S tim smjernicama trebala bi biti ostvarena pravna sigurnost za sve. vocna pjenusava vina kao i za od njih clobivene proizvode: Smjernice za vocna vina 1997 (osnove) I'H <ll>iljezbe za Smjernice za vocna vln. Nadalje su vazne Odredbe (EU) br. srpnja 1930. 230) kao i opce pravne odredbe za prehrambene proizvode. srpnja 1932. Odredbom o provedbi vinskog zakona iz 1930. rcga je doslo do razvoja i uvodenja l u n i l i proizvoda. stiteci ga od stetnih djelovanja mikroorganizama 2) "Antioksidansi" su tvari koje produzuju rok trajanja proizvoda. Pravni propisi Proizvodnja i oznacavanje kasnije navedenih proizvoda regulirani su § 56 Zakona. za odredivanje osnovnih pravila oko oznacavanja i otvaranja pjenusaca i pjenusaca s dodanim CO2 i Odredba (EU) br. 164 165 .(BGB1 1 S. Posljedica liij i I > i l ..6.Pravne osnove >.) i o bojilima u i i n n i c c 95/2 od 20. VdFw je preradilo Smjernice o vocnim vinima iz 1957. br.1.Doda antioksidacijsko sredstvo Dio A. benzoati i p-hidroksibenzoati E-broj aditiv .ivih vocnih vina (VdFw) bavili I'lil. | i i .1998. kao npr. 358). koji su l l v o i i l l lakve pravne osnove da je moralo ||IM I i l o i/rnjena u mnogim podrucjirna ] < i i M 'i' sustava.7. i jc Odredba o novom ustroju | H ' . 2333/92 od 13. dozvoljena tivima od 29.5 Smjernice za vocna vina.31.1994. f l n i i > industrijskog napretka. Lista 1: dozvoljeni sorbati. (BGB1 I S. koji se dodaju preh. promjena boje.1995 s odredbom o provedbi prije navedene odredbe (Ur. skracenico £200 E202 £203 sorbinska kiselina Kalijev sorbat Kalcijev sorbat Ss Ss Ss 5.1994. S. Ostale odredbe ce se uzeti u obzir kada bude potrebno.. Dodatak 2: Aditivi.03. Osim toga doslo je do stvaranja n i | .1. l i n e n EU o aditivima (smjernice 1 1 '''> od 30.02.1994. biser vocna vina. proizvodu za konzerviranje Hi kao Tab. o reformi zakona o vinu od 08. I. koje su ulazile i u norme .ii'odavanjem pravilnika i zakona.. stiteci ga od posljedica oksidacije. Uzevsi u obzir nova saznanja o trzistu i prilagodavanje njemackog prava europskom. (BGB1 I S. Od 1998. 356).i .kog trzista.|i'. Zakonom 0 vinu od 25.). Da bi taj cilj bio ostvaren. i postavilo nove Smjernice o vocnim vinima 1997. 3).1998. ali i zbog I vnog ujedinjenja Njemacke 1990. Odredbom o novom ustroju propisa za prehrambene proizvode o aditivima od 29. nadleznih uredovnih organa. od 16. bilo je potrebno da te smjernice budu prihvacene i od trece strane.1992.<. f ! » if.1995).

iskljucivo od proizvoda naveilrnih od 1 do 11 sa oznakama kao v< x'no vermut-vino. Pjenusavo vocno vino od jezgricavog voca: proizvod kao pod brojem 1 u bocama za pjenusac. i i > j i od min 15% proizvoda od 1 do I \e i ostalih napitaka I ' ' I'nlizvodi na bazi meda su: a) Vocno vino od meda: I / v i K! koji se u vecim dijelom sasin|i m l vina od meda i vocnog vina. uz dodavanje vode.. dobiven dj elomicnim ill potpunim vrenjem od vocnog soka ill pulpe (Odredbe o vocnim sokovima od 17.-kuhano vino. 13.(BGB1 I S.. takoder i pod tlakom (CO2) do max. b) Vino od meda s vocnim "I "in: proizvod koji se vecim dijeI . pri 20°C u zatvorenoj posudi. 6 do 8 i 10 do 15 mogu biti stavljeni u promet sa oznakom "reduciran alkohol"(udio alkohola min.12. Proizvodnja od proizvoda nav| denih od 1 do 13. 7. djelomicno fermentiran.. i oni dobiveni uz dodatak alkohola dobivenog destiliranjem koji podlijezu odredenim zakonskim okvirima. Kok11 I • M I vocnog vina i.. "Most": Proizvod od jezricavoj voca.. Pjenusavo vocno vino od mea Proizvod kao pod brojem 12 u ha cama za pjenusac pod dakom (CO od min. Biser vocno vino: Proizvod ksiol pod brojem 6 pod tlakom (CO^ od min.r. npr. uz dodatak secera i s udjelom alkohola od min.. i u koncentriranom obliku (po odredbi o vocnim sokovima). s visim alkoholom nego sto je navedeno od 1 do 15 i odjeljku V. 8 vol % do max.2. 1 bara do max. i u koncentriranom obliku (po odredbi o vocnom nektaru).. Desertno vocno vino: proizvodj kao pod brojem 6. (3) Proizvodi sa smanjenim alkoholom Proizvodi navedeni od 1 do 3. 2. Svjeze voce i plodovi su oni koji su brani u povoljnom stupnju zrelosti i nisu pokvareni. uz dodatak od maksimalnq jedne trecine vode. 5. Zamrznuto voce i voce iz hladnjaca spada pod pojam svjeze voce. osuseni niti konzervirani. 3. "Gespritzer". Masulj je usitnjeno voce predvideno za presanje ili vrenje 6.. Vino od rabarbare: Proizvod a rabarbare uz dodatak secera i voc takoder sa CO2 do max. 25n/m jezgicavog voca. 1 bara. 75% proizvoda navei l i . Pjenusavo vocno vino: proi/.5 bara. 12 vol %.i I'roi/vod kao pod tockom 15a •i l " ' i . 2. d) Mjesavina napitaka koja se i . Biser vocno vino od jezgricavog voca: proizvod kao pod brojem 1 takoder pod tlakom (CO2).02.Mis. Vocno vino: Proizvod od vocaJ ukljucujuci i koktele s max. 0. krusaka.1981. Odredivanje pojmova i grupa proizvoda (1) Proizvod u smislu ove smjernice napitak je za neposrednu konzumaciju.1982(BGB1 I S. jabuka. 7. Med je pcelinji med (po odredbi o medu).".ioji od vina od meda. 1 bara pri 20°C u zatvorenoj posudi."Kalte Ente . 9. 2. 2. pri 2()°G u zatvorenoj posudi.i sa min 50% proizvoda navei l u i i l i od 1 do 11 sa oznakama poput "Srhorle aus. ukljucujuci i divlje.5 bara. 198)) i/ili od masulja svjezeg voca." c) Napitci koji sadrze vocna un.n i h od 1 do 11. 10. i » l min 3 bara pri 20°C u zat• >| |ll)SLldi. 4 vol %) ili "bez alkohola" (udio alkohola max. (2) Grupe proizvoda A Proizvodi na vociioj bazi 1. 11 vol %. Vino od jezgricavog voca: proizvodi od jezgicavog voca. Sok je vocni sok. Desertno vocno vino od jezgricavog voca: proizvod kao pod brojem 1 sa alkoholom od min. 3 bara. Vino od meda: Proizvod od mall i vode sa maksimalno 2 udjela rmsi vode na 1 udio mase meda. s alkoholom oJ min.. (BGB1 IS. i | H r i t i v " . i od osta1111 vrsta voca i napitaka. 12vol%. pri 20°C u zatvorenoj posudi. Voce u uzem smislu je jezgricavo voce. takoder pod tlakom (CO^ oil max.i i vode.pri 20°C u zatvoreni posudi.. izuzev grozda.. pri 20°C u zatvorenoj posudi.1982. izuzev grozda. npr. a) Napitci koji sadrze vocna viiia. 8.5 vol hi Mrduproizvodi su proizvodi od i i In r > i l i djelomicno fermentirani (4) Daljnji pojmovi 1. proizvodi od voca. dodavanje vode u proizvodnji i i i j c dozvoljeno. dr. uz dodatak secera I vode.. svjezih stabljika rabarbare ill meda (Odredba o medu od 22. C Dalje preradeni proizvodi 14. 3 bara . vocnih mjesavina. Stolno vino od jezgricvog voca: Proizvod od jezgricavog voca. 11. 193) i Odredbe o vocnim nektarima i simpima od 17. jabuka i kruska. 4.. od min. b) Napitci koji sadrze vocna \ i n a s min."/'Bowie aus.". n n a za pjenusac pod tlakom 1 ' ' i . sumske plodove te rabarbaru. 1625)).I M I I I C . 1 bara pi 20°C u zatvorenoj posudi.vod kao pod brojem 6 u bocama Zl pjenusac pod tlakom (CO2) od min. 0. r) Pjenusavo vocno vino od l. B Proizvodi na bazi meda (Met) 12. vocnih liilsi >v. Pulpa je vocna pulpa. secera ili vocnih sokova/vocnih konrcntrata (izuzev od grozda). proizveden prem( starim obicajima.Pravne osnove II. 3. 4. s oznakama ". 1 bara do max.. 5. Secer se sve vrste secera navedene 167 . pod tlakom (CO2) od min.. 6.5% max. truli. "Cooler od. bara pri 20°C u zatvorenoj posudi. Voce ili plodovi su svi plodovi koje ljudi konzumiraju.

i od jezgricavog voca navedeno |i. uporaba prirodnih aroma i zacina. U napunjenim gotovim proizvoda udio SO2 smije maksimalno iznositi 200 mg/1. takoder i u kombinaciji: 1. 2. V uporaba oskorusa (Sorbus domestica I. dumbir. 80 mg/1. takoder i kombinacije navedenih. kao sto je opisano Ul Pravilniku o vinu. 168 IV. do dosezanja ukupne gustoce i nl 55°Oe. primjena neobojene saharoze. uporaba zacina. Voda je voda prema odredbama o pitkoj vodi i/ili mineralnoj i stolnoj vodi. izo-glukoze ili invertnog secera ili meda. uporaba najvise dva masena udjela vode na jedan maseni udio meda. Uporaba secera. cimet. 2.) kod vina od jabuke. uporaba drugih napitaka. uporaba aditiva dozvoljenih za prehrambene proizvode. zdravog. primjena neobojene saharoze. uporaba alkohola dobivenog destilacijom ili napitaka proizvedenih dodavanjem alkohola. I I'ri proizvodnji stolnog i desertnog t l n . 3 g/1. fruktoze. 3. Sladila su aditivi iz prvog clanka Odredbe o novom ustroju propisa za prehrambene proizvode o aditivima. aspartama (I 1 '. 3 g/1. uporaba hmelja. 3. dok je kod proizvoda pod II od 1 do 13 samo kod proizvoda od voca ili meda koji su fermentirani. iznimka od IV A broj 8. sulfata. fosfata ili karbonata do max. . kao sto je opi-j sano u Pravilniku o vinu c) aktivnim ugljenom u svrhuj 169 . Uporaba svjezeg. fruktoze. 5. 40 g/hl tekucine kako bi poboljsali vrenje. izo-glukoze ili inverti n >i> secera ili meda. 8. 2. 20 mg/1. 6. helija ili dusika. 954) do max. (3) U Wurttembergu. uporaba karameliziranog secera (K 150a-d) u svrhu korekcije boje II I'ri proizvodnji vina navedenih pod II (2) A 1. . kao i sladila acesulfama K (I . Wurttemberger Most ili Badischer Most. ' primjena vode ili vodenog iscjetka 1 1 ' m i n e jabuke ili kruske do tehnicki pi iiicbne kolicine. 4. Filtriranje sa ili bez sredstava za filtriranje. neo-hesperi. 8. fruktoze.iluike ili kruske. 4. 1/3 ukupne tekucine. Uporaba SO2 (E 220) i kalijeva] metabisulfita (E 224). 3 i Vmo od jabuke ili kruske) I .. F Pri proizvodnji dalje preradenih proizvoda pod II (2) C brojevima 14.'. E Pri proizvodnji napitaka od meda navedenih pod II (2) B brojevima 12. 6. b) bentonitom. Konzerviranje sa sorbinskom kiselinom (E 200) ili kalijevim sorbatom (E202) do max. Smanjivanje alkohola iskljucivo fizikalnim postupcima (2) Svi dodatci navedeni u smjernicama mogu biti koristeni u svim stadijima proizvodnje. dodavanje amonijevih soli u obliku klorida. D Pri proizvodnji napitaka od ostalog voca navedenog pod II (2) A od 6 do 10 1. racunano kao slobodna kiselina. bistrenje (njega) sa: a) zelatinom. korijenje.. 3g/i. 2. Badenu i bavarskim pokrajinama Schwaben i Hohenzollner proizvodnja vocnih napitaka pod oznakom "Most" se odvija po tamosnjim propisima i obicajima. saharina (I''. 600 mg/1.lina C (E 959) do max. kao sto je opisano u Pravilniku o vinu d) vodenom otopinom silicijeve soli (kieselsola) ciji udio silicijeYe kiseline prelazi 10% e) sredstvima za filtriranje f) PVPP-om 10. 15 1.j no pokretanje vrenja. 350 mg/1. izo-glukoze ili invcrtnog secera kod vina od jabuke ili kruske. 4. pri cemu ne smi- jemo dodati vise vode od 10% ukupne tekucine. Termicka obrada. Postupci prerade (1) Proizvodnja i ocuvanje se odvija slijedecim postupcima. dozvoljena je samo uporaba limunske kiseline (E 330) do max. za stvaranje inertne atmosfere radi zastite proizvoda. 3. ipak dodatak vode smije biti do max. kao sto su npr.l II (2) A 4 i 5 I primjena neobojene saharoze. argona. I 9.Pravne osnove u odredbi o vrstama secera. bistrenja. 4. 9. Uporaba CO2. Proizvodi se deklariraju kao Schwabischer Most. Homogeniziranje. 200 mg/1. 7. tekuceg ili suhog kvasca za pocetak ili ponov. 951) do max. 950) do max. primjena vode ili vodenog iscjetka komine jabuke ili kruske do tehnicki potrebne kolicine..13 1. III.2. klincic. 3. Kvasac ne smije biti razmnozen u mostu od grozda ili u vinu. pri cemu ne smi|rmo dodati vise vode od 10% ukuI ii ic tekucine. Uporaba pektina (E 440) do max. Tretiranje zrakom ili kisikom. Uporaba jabucne kiseline (E 296) i/ili mlijecne kiseline (E 270) i/ili limJ unske kiseline (E 330) do max. primjena vodenog iscjetka komine l. uporaba CO2 (E 290) nastalog vrenjem i/ili prije odvojenog CO2. glului/c 1 . 7. glukoze. 5. Centrifugiranje. glukoze. Dodatci/sredstvakojapoboljsavaju preradu/ aditivi U prometu se nalaze samo: A Opcenito Pridrzavajuci se posebnih smjernica od B doF 1. voce porodice citrus i/ili arome. 2.

4 g/l max. 1. 2.0 g/l max. (<02)pri20°C min. I 1'ifiiusava vocna vina od jezgricavog voca i pjenusava vocna vina i Vocna vina i desertna vocna vina vocno vino stvarna alkoholna jakost ekstrakt bez secera1 ne hlapive kiseline (kao vinska) hlapive kiseline (kao octena) tlak (C02) pri 20°C min. 4 g/l max. 1. 1. 6 g/l (min.0 g/l max.'20°C pjenusavo vocno vino od kruskea pjenusava vocna vina jezgricavog voca (dijelomicno fermentiran) pjenusava vocna vina min. 1. 1. 5.5 vol % biser vocna vina min 5. 5 g/l max.0 bar max.5 vol % min.(nastavak) biser vocna vina Vino od jabuke Vino od kruske biser vina od jabuke i kruske ' . 1. 2-4.2 g/l max. 2. 16 g/l min.0 bar ili'iiniH alkoholna jakost thluikt bez secera1 in lilnpive kiseline 11-in i vinska) /id i/ we kiseline linn iH. 1. 1. 8 vol % min.5 bar mm.0 g/l max.5 bar biser vina od jabuke i kruske (djelomicno fermentirana) ' "-•J Wfm min 2-4. 16 g/l pjenusavo vocno vino od jabuke min. 1.0 bar I bez secera racuna se po sljedecoj formuli: bez secera — ukupan ekstrakt —(seccr-1) 1 takoder uobicajeno: oznaka u prodaji: "Sidra od jabuka".5 vol % min.0 g/l min.2 g/l min. 5.5 bar udio prisutnog alkohola ekstrakt bez secera2 ne hlapive kiseline (kao vinska) hlapive kiseline (kao octena) tlak (CO2) pri 20°C min.lena) iln> (( 02)pr.0 vol % min.0 g/l min. 18 g/l min. 16 g/l min 4 g/l max.2 g/l max. 1.0 g/l max.0 g/l min. 18 g/l min. 16 g/l min.0 bar 1 Ekstrakt bez secera racuna se po sljedecoj formuli: Ekstrakt bez secera = ukupan ekstrakt —(secer-1) I I ' t t M l b i k l bez secera racuna se po sljedecoj formuli: I ' 1 1 11 i IH-Z secera = ukupan ekstrakt —(secer-1) 171 170 .Pravne osnove Tab. 5. "Sidra od krusaka' 2 Ekstrakt bez secera racuna se po sljedecoj formuli: Ekstrakt bez secera = ukupan ekstrakt -(secer-1) . 16 g/l max. 1. 1.5 vol % min. 1.0 g/l min.0 bar max.0 bar max. 4 g/l f^lnikt bez secera1 in lilnpive kiseline 11-1 a i vinska) liliifiivc kiseline (kilo octena) il. 2-4. 2. 1.\viinui alkoholna jakost min 5 %vol min..il. 3 bar min. 34. 12 g/l min. Posebna obiljezja ) Vina jezgricavog voca ocjenjivanja Vino od jabuke Vino od kruske (djelomicnofermentiranoy min. 1. V. 4 %vol min. 1. M. 18 g/l min. 16 g/l min. 16 g/l min. 3 bar min 5 g/l max.5vol % Stoina vina od jabuke i kruske E min.5 vol % min. 3 g/l max. 4 g/l kod jezgricavog) max. 4 g/l max. 1.0 bar max. 3 bar min.2 g/l min. 1.0 bar max. 16 g/l min. 12 vol % mm. 1. 1.0 bar i. 4 g/l max. 1.

• s udjelom alkohola vise <><! I."j (Cooler) -"... Proizvodi prema 11(2) C tocka 14a (sa 100 % proizvoda prema 11(2) A 1-11) -Vermut od jezgricavog voca i vocni vermut imaju udio alkohola od min. prema § 7 stavku (> I n . 7. uz do] datak gazirane.% s najvise jednom decimalom 1 Ekstrakt bez secera racuna se po sljcdecoj formuli: Ekstrakt bez secera = ukupan ekstrakt -(secer-1) 2 ukijucujuci "vocna vina od meda" i "Vocna vina od meda s vocnim sokom" 3 ukljucujuci pjenusava vocna vina od meda i vocnog vina i pjenusava vocna vina od meda s vocnim sokom (6) Proizvodi dobiveni daljnjom preradom Ako ne postoje posebni propisi. • proizvodi prema II (2) C I -I." ili ". 11...ii odredbe ne moraju sadr/." sadrzi min.1932. i min. 13 i prema clanku 7 stavak 5 i clanak 17 slovo C Odivdlir o provedbi Zakona o vinu iz I'HO od 16.. 75% udjcln proizvoda prema II (2) A 1-11..' vnl % .1 janja. . pjenusava vocna vina od (S) Voc \a i vocnog vina i pjenusava vocna vina od meda s vocnim sokom vocno vino ad meda2 stvarna alkoholna jakost ekstrakt bez secera' hlapive kiseline (kao octena) tlak (CO2) pri 20"C mm. i \ c i vocno vino". i inn. 1576/89 od 29.promatraju se prema opcim pravilnicima u Zakonu o prehrambenim proizvodima. .Pravne osnove '.. Ime ili poduzece i podatci proizvoihica. "Mijesani napitak koji sadrzi vino" . volumnim udjelom 75% proizvoda prema 11(2) A M I ) : -"Gespritzer" sadrzi min.i u povezanosti s daljnjim zakonskim Dilrcdbama o prehrambenim proizvodiin. 16g/l max. Oznacavanje i ostali navodi I 1 1 Pri oznacavanju proizvoda u smislu m i l l smjernica su odredbe ovih smjernu .iv. i i voc. prema §6 stavku 6 br. "Koktel koji sadr/l vino od. 12. 12 vol %.i\n prehrambenih proizvoda a n< p i n I Odredbu o provedbi zakon. I ' > ...i o v i n u i/ 1930. 75% udjela pjenusavog vocnog vina jezgricavog voca ili vocnog pjenusca -"Bowie aus.ic in 172 \n .() vol %.. 7..i • s udjelom alkohola od 10 \ n l "» ili vise.. 75% udjela jezgricavog ili ostalog voca. pri cemu "xyz" za koristene proizvode odgovara prema II (2) A 1-11 i II (2) B 12. 13 koji bitno utjecu na karakter napitka.5 vol % mm. 1.i i oznacavanje prehrambenih pn >i/v( n 1 1 od 22. (BGB1. 1-11 i I I ( 2 ) B b r . 12 vol%. ako su na bazi jezgricavog voca. V I ..i i. mineralne.. Proizvodi prema II (2) C 14b (sa min.2 g/l max. -"Kuhano vino jezgricavog voca" i "Kuhano vocno vino" te "Vocni punc" moraju imati udio alkohok od min..K. stolne ili vode za pice.vino" i l l " | i | f i i u > " .u' sto stoji treba navesti: I .1989. 5. nakon cega ce biti potrebno stvoriti odredene smjernice.. 5. M ixtuproizvodi prema II (2) C 16 . Kolicina prema volumenu i odredenim propisima o normizaciji.5 vol % mm. (2) Pri oznacavanju proi/vi>d. da • kod proizvoda prema II (2) A I 11 i 11(2) B 12.1932.1981.i umjesto grupe p r o i / v « n l . 2 .. svi proizvodi dobiveni daljnjom preradom moraju imati udio prisutnog alkohola i nehlapivih kiselina koji odgovara minimalnim vrijednostima upotrijebljenog proizvoda. 5 vol %. 50 % volumnog udjela proizvoda prema II (2) A1-11) -"Schorle aus.I. 1 1 • potpadaju pod odredbe oozii. -"Kalte Ente aus. Opcenito vrijedi.dolazi do promjnu 1 uvodenjem clanka 18 iz ( ) d i ( d be o novom ustroju propis. 15 % volumnog udjela proizvoda prema II (2) II 12. • rok trajanja ne moraju bit iiiivcdrm. I I l u l u obfltdd paznju na sljedece: • kod proizvoda odredene v i .II ( .in ml. s pravilima o odredivanju pojmova.-i l > u i navedeno ". poduzeca zaduzenog za pakiranje ili nize postavljenog prodavaca i/ prostora EU. ' ) A br.. Udio hlapivih kiselina odgovara najvisoj vrijednosti upotrijebljenih proizvoda.i I-.. . izvorskc.. V prisutni udio alkohola pri 20°C l^:io: . dok se ne stvori prepoznadjivost takvih proizvoda. Oznake za stavljanje u promet.i |i ili i|ni'. 34 -=5 (nastavak) Vocna vina od meda.12." sadrzi min. od 16. 5.7.7.%xyz". 16g/l max. .S." i dopustenim odstupanjem od +/-!. 6 vol % ako su na bazi ostalog voca.vino-koktel". 1. .Schorle" -"Napitak koji sadrzi vocno vino od.Odfcdhi o oznacavanju prehramlH-inh | > m i voda ne moraju imati popis -.. .. Proizvodi prema II (2) C 14c (min. oznacavanju i otvaranju spirituoza.2 g/l max.. vina od meda s vocnim so/com.'.il' .0 bar I'nnzvodi prema II (2) C 14d (min.5.'.r.13) -".ii >|. -"Aperitiv od jezgicavog voca" il "Vocni aperitiv" ima udio alkoholn od min. r.pri udjelima alkohola vecim od 15 vol % moguce je grupiranje proizvoda prema Odredbi (EU) br.1625) • popis sastojaka.vino-mijesani napitak sa. 4. navod los broja. s lime <l.0 bar pjenusava vocna vina od meda3 mm.

(BGB1. I U i i l n i D vazne odredbe su: < Ulredba o oznacavanju prehraml » n i l i proizvoda ' >drcdba o oznacavanju. Kod proizvoda dobivenih daljnjom preradom LMKV ima neogranicenu primjenu..Pravne osnove ' uobicajeno pokraj navoda grupe proizvoda prema II (2) A 1-11.. Ime ili poduzece i podatci proizvodaca. navodenjem ssistojaka. Kod manjih boca II i ) M I biti koristeni zatvaraci s navojem ili i i i n s k i zatvaraci bez osiguraca. proizvoda. crtezi ili slike na etiketama kojd bi bile karakteristicne za neko drugo podrucje. b) se pri primjeni fantazijskih imena u nastavku u lako citljivom pismu nfll navedu zakonske oznake proizvoda.kod vina od jabuka ili krusaka s ukupnim alkoholom ispod 5 vol % treba navesti "Vino od.i 11 promet samo u bocama otpornim . Takve oznake dolaze do izrazaja posebno kada: a) se koriste fantazijska imena i !.6.230)... Dodatna oznaka "Speierling" (=oskorusa) kod vina od jabuke je oznaka za vino od jabuke s mnogo fenola i s visokom kiselinom. Opcenito je 174 5.. a posebno u odredbi o • • i n l | .1998.6 Dopunskeodredbe h opceg Zakona o preh' rambenim proizvodima Uz vec navedene pravilnike postn|i IDS velik broj odredbi koje uzimaju u n l i / i r proizvodnju i prodaju. nego stol ih proizvod sadrzi ili kada se korislc nazivi.. . a ta oznaka mora biti erne boje visine barem 3 mm. (4) Proizvodi kao i njihova pakiranja noi smiju biti stavljeni u promet s oznakanin koje bi dovele do zbunjivanja potrosaoi ili koje bi bile koristene u reklamne svrlic. (3) Kod proizvoda dobivenih daljnjom preradom treba biti navedena oznaka prema II (2) C br.M i in lima i odredba o oznacavanju hrai i i i l l n iic vrijednosti. udio drugog voca za korekciju okusa ill boje kod proizvoda od jezgricavog voca max. ukljucujuci med. I c) se kod proizvoda iz II (2) A 1-11 i 11(2) B 12.15. 5%. karikom ili ni-ki drugi nacin. i n j u aditiva u promet. 14 ili proizvod treba opisati kao sto je predvideno § 4 Odredbe o oznacavanju preh. d) se kod mjesavine proizvoda II (2) I A 1-11 i II (2) B 12. poduzeca zaduzenog za pakiranje ili prodavaca iz prostora RU ili zemlje s kojom je potpisan ugovor o trgovini sa EU. Za I M >dc na bazi vocnog vina ili pjenusca livhiiD o sastojcima vazne su odredbe o » i i . ZaI > normizaciji.15.I i h i k i sa zatvaracima za pjenusac.i kav nacin otvaranja koji ukazuju na 1 drugo porijeklo ili osobine. Ako su ispunjeni preduvjeti iz 11(3). . djelomicno fermentirano" ili navesti samo ".% xyz".-Cidre". a kod ostalog voca max. 13 . LMKV skraceno glasi: § 1 Primjena (1) Ova odredba vrijedi za oznacavanje prehrambenih proizvoda u gotovim pakiranjima. koji trebaju biti navedeni za kupce (§ 6 Zakon o prehrambenim proizvodima) . 13 prikaze slikovni pri-1 kaz drugog voca ili sastojka od onog koristenog u proizvodnji. Kod mjesovitih napitaka prema II (2) Gl 14d dolazi do dopune oznake "Napitak od mjesavine s . odredbe o lil^iji-ni itd. pravilnici o aditivima I kiik'rijima o cistoci proizvoda koji se I" nalaze i u " Odredbi o novom usi i " | M propisa za aditive u prehrambenim I /vodima". samo je jednim dijelom primjenjiva. popis sastojaka prema §§ 5 i 6... 4. 13 navedu vrsta] voca ili drugi sastojci. II (2) B i:>. koji id boca zapremnina vecih od 250 ml i m a j i i biti osigurani zicom. . . 13 . Posebnu paznju treba obratiti lid purcxne olaksice koje su aktualne za VIM i n 1 pjenusce i za proizvode od njih.oznake "Vino od bobica" ili "Pjenusac od bobica" dopustene su ako se proizvod iskljucivo sastoji od bobicavog voca.9. kao npr. a da rijecju ill slikom nisu navedeni svi sastojci If vrste voca >) I'jcnusava vocna vina smiju biti stavi n.kod proizvoda od vise vrsta voca.kod proizvoda sa snizenim alkoholom treba navesti ". .kod pjenusavih vocnih vina treba pisati "Vocni pjenusac" ili "Jabucni pjenusac" itd. samo ako su navedene sve koristene vrste voca u redoslijedu prema kolicini udjela. 3.. rok trajanja prema § 7 ili kod 175 5. II (2) B 12.1994.S.I.bez alkohola".pjenusavo vocno vino".1.. § 3 Element! oznacavanja (1) Prehrambeni proizvodi u gotovim pakiranjima smiju biti stavljeni u promet ako su navedene: 1.. oznake za stavljanje u promet prema § 4. U torn smislu treba usporedit clanak 111 Smjernica o vocnim vinima 1997. moze umjesto grupe proizvoda stajati ".los brojem ' >i I I'cda o gotovim pakiranjima .alkohol reduciran" ili ". II (2) C 14. slikovno ili imenom naznacili vrstu(e) voca pokraj navoda "aromatizira-1 no".. u smislu § 6 stavak 1 zakona o normizaciji. moze dodatno stajati i oznaka "light" ili "leicht".. za vina od jabuka i ostalog voca te pjenusavog vocnog vina. II (2) C 14. 2. 2% proizvoda druge vrste voca. donoscnjcm Odredbe o novom ustroju propisa za aditive u prehrambenim proizvodima od 29.. Ti navodi se trebaju nalaziti u istoni ] vidnom polju kako bi iskljucili zabunu |j proizvodima iz II (2) A 1-11.vino" ili ".1 Odredba o oznacavanju prehrambenih proizvoda (LMKV) LMKVod 6.

Oznaka mora biti i'li'i n l|cn.1992. | . § 6 Popis sastojaka (1) Popis sastojaka sastoji se od nabrajanja sastojaka prehrambenog proizvoda u padajucem redoslijedu masenog udjela. proizvodi pakiraju i pune na prodajnom mjestu. napitaka bez alkohola. nektara i pica koji sadrze alko«j hoi u posudama vecim od 5 litara.2 vol % prema § 7b. napitaka s 10 vol% alkohola ili vj| 3. 1. Navod moze biti kao rijec "alkoI" 'I" i l i kao skracenica "ale. 6. izrezano ili tretirano na neki drugi nacin. 2. pekarskih proizvoda namijenjenihl za konzumiranje do 24 sata nakofl proizvodnje. proizvoda sa samo jednim sastojkom. i . 2.ukupni sadrzaj alkohola kod napitaka s udjelom alkohola visim od 1. djelomicno '• i M M miran most od grozda i djelomicno i liran most od suhog grozda.| 1 ' . biser . (5) Oznaka prema stavku 1 mora biti dobro vidljiva. kod kojih je naveden rok trajanja barem s danom i mjesecom u torn redoslijedu.1 vol " M < >dstupanja su uvedena kao tolerancija l " i i ' iictocnosti metoda za odredivanje I "In me alkohola. stolno vino. uz iznimku klica od sje« menki ili slicnih proizvoda. svjezeg voca i povrca ako nisu obradeni. citljiva i ne smije se razmazivati 1. kupac ili uvoznik. Los kod postavlja proizvodac pri proizvodnji. 2. u vremenu primjene kod proizvodnje. D s ) pripadaju. vino. 9. Y(>. I (1) l)oxvoljeno odstupanje je +/.iii/(l. .) vinskogzakona /:i i i : i p i i k e slicne vinu i napitke slicne I'll i i u s c u postoji dopuna LMKV po kojoj ii I'Hii/vodi moraju imati naveden LOS l. 4.1 22. u . na gotovom pakiranju ili etiketi povezanoj s pakiranjem.2 Odredba za izmjenu propis.licni vinu i napitci slicni pjenuscu « i n i | i i I n n stavljeni u promet samo ako su M.. 7. svjezeg voca i povrca koje nije oguljeno. 3.' I K() odreduje: 4 I'l Navoclenje Los koda I 1 < iio/cle. § 4 Oznake pri stavljanju u promet Oznaka za stavljanje u promet prehrambenih proizvoda pravnim je propisima odredena oznaka kojoj nedostaju 1. 2. (6) Rok trajanja nije potrebno navesti kod: 1. za tamo navedene proizvode ako: 1. b) dostavljaju proizvodnim organizacijama. i vino. proizvoda koji se gotovo u potpu^ nosti sastoje od secera i arome ili bojj ili arome i boje. se oni neposredno od strane poljoprivrednog gospodarstva. i. c) koriste za neposrednu uporabu u poduzecima za skupljanje i preradu. (BGB1. a) prodaju na mjestu proizvodnje. (2) Kontrolni broj (Los) ukupan je broj jedinica proizvoda koji su pod istim uv jetima proizvedeni. ' ) I Mio alkohola treba biti naveden kao t ' l l u i n n i udio s najvise jednom decimaI Navod treba dopuniti sa simbolom "v nl "/„". (2) Rok trajanja treba navesti rijecimaj "vrijeme uporabe do. most od grozda. sadr/j svoja specificna obiljezja. napunjeni ili pakirani. uz iznimku proizvoda koji sadrze vino. secera u krutom obliku. 8. ispred oznake mora biti slovo "L". pakovanju ili popratnom papiru. punjenja ili pakiranja. rok uporabe prema § 7a stavak 1-3. sok Hil i'. zvakacih guma i ostalih proizvodd za zvakanje. RTK. him i vino. i .1. d . Da mjesec i godina mogu biti navedeni i nl drugom mjestu ako je na njega upozorc« no pokraj navoda "rok trajanja". (3) Stavak 1 ne vrijedi. koncentrat od grozda. koji su prema § 13 oslobodeni obaveze etiketiranja.i od kombinacije slova." s navodom danaj mjeseca i godine u torn redoslijedu. vocnih sol kova. 5. opis prehrambenog proizvoda i njegove primjene koja kupcu omogucava prepoznavanje vrste prehrambenog proizvoda i njegovo razlikovanje od ostalih proizvoda. prosinca 1992. (4) Nadalje stavak 1 ne vrijedi za proizvode.Pravne osnove proizvoda koji se lako kvare u mikrobioloskom smislu. Osim nabrojenih sastojaka mora biti navedena i rijec sastojci. 11 i h oznaka. napitci koji sadrze vino. kuhinjske soli ako nije jodirana.i. l u i l U a za izmjenu propisa Zakona o •i . Ako je teskouociti razlit I i i •. § 7 Rok trajanja (1) Rok trajanja prehrambenih proizvoJ da je datum do kojega proizvod. alkoholom konzerviran most Mi I M I <• /eg grozda. 2. uz iznimku piva.". Marke proizvodaca ili fantazijska imena ne mogu nadomjestiti oznake za stavljanje u promet. 176 177 .. sladoleda u porcijama.2 vol %.vino s dodanim CO 1 i l i h mo vino... koji su odredeni za dostavu potrosacimi u smislu § 6 stavka 2 Zakona o preh«j rambenim proizvodima. § 7b Udio prisutnog alkohola (1) Navod prisutnog alkohola mora odgc variti sadrzaju alkohola na 20°C. ako j e j cuvan pod odredenim uvjetima. kod ostalih proizvoda na kutiji. 2. i i hrojeva. opce oznake kod stavljanja u promet. punjenju ili pakiranju. Kod proizvoda u gotovim pakiranjima. napitaka s udjelom alkohola visim od 1. M i| MM i '.u i ni oznakom iz koje se vidi kojoj liti i i l . (6) Popis sastojaka nije potreban kod 1. liker. S. brojeva III >i|i u .

fermentiranih napitaka bez CO2 (GZT:2207 B II/HS Podpozidja 2206. 1333). 2 i \ I ( )znaku kontroliranog podrijeda H i i i f M i dobiti samo proizvodi koji odgov•ii i|u opisu iz 4. (jndcsberga odredila je sljedece oznake.701) do 7.a oznacavanje Frankfurter ApfelWi'Mi. harmoniziranog europskog zakona u ovom podrucju u skoro se vrijeme ne ocekuje.'. naravno. Udruga njemacke industrije vocnih 11. proteze na opcinsko podrucje ui.20-0. 35). •I O/nacavanje za Frankfurter Apfelvcin I I 7.10-0. odredbi o izmjeni odredbe o gotovim pakovanjima od 21.1997. 0.SAD-U.. (BGB1.005 do 101 0. koje su vec gotovo prihvatili Ured drzavne uprave i prehrambenotehnoloski zavodi..1 i pjenusavih vocnih vina iz Bad .. I i I'ravo na oznaku moze dobiti svaki I /vodac proizvoda Frankfurter ApfelWrin koji se obveze da ce proizvod odt i m . prema potvrdi lliilustrijske i trgovacke komore grada f'liMikfurta. Stvaranje zajednickog. ObiljeSavanje za Frankfurter Apfcl. koje uzimaju u obzir i novije proizvode na trzistu. i i i odredbama navedenim pod 1.i \ 1.0 vol % alkohola=39.V I'odrucje podrijetla l''"ln.8 Zavrsna napomena Navedene odredbe predstavljaju jezgru prava o vocnim vinima..3.00) 1 samo za povratnu ambalazu 0. i i .75-1-1. oznacavanje 1. 35.6.. Ovisno o pojedinim slucajevima. Nadalje treba uzeti u obzir smjernice |H proizvodnju.1996. u promet (tab.2 Vino od jabuke smije biti oznacenJ kao Frankfurter Apfelwein samo ako fl proizvedeno unutar opcinskih granicf Frankfurta I.ulii Frankfurta. Definicija za Frankfurter Apfelwein ' I ()dredbe koje definiraju kvalitetu i 11 Imologiju za takvo vino sadrzane su u i l .1997. fermentirani proizvodi sa CO2 (GZ7:2207 B I/HS Podpozidja 2206. 0. od 16. o aromama i o oznacavanju hranidbene vrijednosti proizvoda.3. i n k u 7 stavku A i B Odredbe za provedI I M /. Pri promjenama treba voditi racuna da se pod okrilje zakona uzmu i proizvodi poput biser -vocnih vina i koktela vocnih vina.5-2-5 0.20-0. 5.icje se podrijeda.7 g/1 11 i.luipu definiranih oznaka od srpnja I'i.1932.0 g/1 hlapive kiseline n u n .1994. kao njemacka oznaka kontrolihiiiDi'.375-0.S. mogu biti primijenjene daljnje odredbe. u pogledu sirovina za proizvodnju vocnih vina bitna je odredba o vocnim sokovima.'. |iii|r bi trebale posebno sluziti kao zastita 5.. koja je sadrzana i u 5.331)-3 2. Temeljita prerada specificnih pravnih odredbi za ove proizvode uzeta je u obzir te se ocekuju novi pravilnici u kojima bi bill sazeti Zakon o vinu iz 1930. Promjene u kljucnom Zakonu o vinu iz 1930.25-0. podrijetla. .1.'.7.3 Odredba o gotovim pakovanjima Odredba o gotovim pakovanjima od 8.6. Osim toga.375-0. 178 179 . 0. all se o njima raspravlja. meda i dr. meda i dr.7 Oznacavanje kontroliranog porijekla za Frankrurter Apfelwein RAL-RC0182 Frankfurter Apfelwein Obilje:zavanje.751-7. nisu Jos donesene.j wein 1. 20 g/1 ekstrakta bez secera .125 5.005 do 101 0.1 Frankfurter Apfelwein je oznaka koflj troliranog podrijeda 1. odreduje volumen pakovanja u kojima se gotovi proizvodi smiju stavljati. To se posebno ocituje kod proizvoda nastalih daljnjom preradom vocnih vina kod kojih u obzir dolaze i odredbe o vitaminima.500. odredba o njegovom provodenju te Smjernice o vocnim vinima iz 1997. Zakonske vrijednosti za volumen punjenja gotovih pakovanja kod odredenih prehrambenih proizvoda kolicina proizvoda u litrama Hi gramima ] Rasptw u kojem Proizvodi se odredeni proizvodi smiju stavljati u EU dodatne vrijednosti nadonalne vrijednos promet u kolicinama pod 3 14 1 1 c) Vino odjabuke kruske. za posljedicu imalo promjene u smjernicama o vocnim vinima iz 1997.00) 2 c) Vino odjabuke kruske.10-0.6.5-3 do 7.'. oznacavanje i procjenu Vut'iiih vina i njihovih daljnjih proizvoda -' * Vino mora sadrzavati: linn 5. Donosenje promjena u torn bi zakonu.ikona o vinu 1930.. I'i iinkfurter Apfelwein I ' ( >/naka je prepoznata od RAL-a prei i i i c .8.Pravne osnove fab.

ce se cdrediti i grupe preporucenih I dopustenih kultivara za pojedina vinog|M * * * IX. prosusen ili prirodno smrznut pic i t il|ii|cm tekstu: Upisnik). proizvodnja i promet vocnih vina i drugih proizvoda 180 • I i r . polusuha.0" kuna. proizvodapotpunim ili djelomicnim . Vocna vina stavljaju se u promet na temelju rjesenja koje izdaje Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. na bazi vocnih vina. (4) Zabranjeno je vino proix. 2. drugih direktno rodnih hibrida. prerada grozda za vino (osim prerade u sok od grozda i koncentrirani sok od grozda). — pjenusava vina. po(6) Ministar poljoprivrede luslatka i slatka. Ml i' .aromatizirana vina. oznacavanja i zastite zemljopisnog podrijetla. (2) U proizvodnji vocnih vina i drugih proizvoda dobivenih fermentacijom soka ili masulja i za to pripremljenog svjezeg voca dopusteni su postupci i sredstva koji nece pogorsati fizikalna.biser vina. smatra se svaka fizicka ili (1) Grozdem se u smislu ovogw (iliivna osoba koja je upisana u Upisnik Zakona podrazumijeva zdrav. Proizvodnja i promet vocnih vina regulirana je Zakonom o vinu (Narodne novine br.' ) specijalna vina: vrstama coda Vitis.ista (rose. ^ I H I ii/vodaca grozda. uvoza i izvoza vocnih v i n a pravilnikom propisuje ministar.c dijele: vrsti Vitis vinifera. u smislu Clanak 2. (5) Kvalitetna i vrhunska vir (3) Po sadrzaju neprevrelog secera proizvoce se od sorata koje pripadnju HI i '. Ovim se Zakonom ureduje proizvodnja.9.desertna vina. promet vocnih vina i drugih proizvoda na bazi vocnih vina. era ili krizancima Vitis vinifera s drugini . 4. nju vina moraju pripadati vrsti Vitis vinif« . Znaci da stupanjem na snagu Zakona o vinu i Pravilnika o vocnim vinima te donosenjem pravilnika 0 jakim alkoholnim i alkoholnim picima. od s\|c/i'g i za preradu u vino pogodnoga i vina.mirna vina. vina i drugih. vocna vina nisu svrstana u alkoholna pica te se za njih posebni porez na alkohol placa s .likerska vina. grozda i vina. zastita zemljopisnog podrijetla. Clanak 59.1 'liolnim vrenjem masulja ili mosta. mirna vina na: suha. (1) Zabranjeno je masulju od voca ili soku od svjezeg voca dodavati vodu. opolo) i crna (crvena). Clanak 60.i l l . sadrze vino ili vocno vino. kemijska. suha. livn^ii Zakona. 5. 73/06). oznacavanje. Jacquez. aromatizirano vocno vino. izmedu ostalog. 96/03) i Pravilnikom o vocnim vinima (Narodne novine br.Pravne osnove 5. vina i vocnih vina (u reo. Vocna vina jesu poljoprivredni prehrambeni proizvodi dobiveni fermentacijom soka ili masulja svjezeg i za to pripremljenog voca. sumarstra (u daljnjem tekstu: minl«j pjenusava. Uvjete i nacin proizvodnje. ili pravm osoba koja proizvodi grozde. vocni ocat. daljnjem tekstu: Zavod). \. mikrobioloska i organolepticka (senzorna) svojstva i koji nisu stetni za Ijudsko zdravlje.9 Zakonska regulativa u Hrvatskoj Proizvoctaci vocnih vina ne placaju poseban porez na alkohol. proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od grozda 1 vina. k a podrucja. pro meta. . desertno vocno vino. ureduju se proizvodnja. U prometu moraju biti oznacena evidencijskim markicama koje izdaje zavod. Isabelle. destilacija. (2) Proizvodacem grozda u smisI ) vina u uzem smislu rijeci: lu ovoga Zakona smatra se svaka fizick . VOCNA VINA Clanak 58. kiseline. vinove loze priznatih kultivara namijenjc proizvodnji vina ili drugih proizvoda oti f!luiuik4. zreo. Tim propisima. Herbemont i] (2) Po boji vina se dijele na bijela. TEMELJNE ODREDBE Clanak 1. voditi od sljedecih sorata: Noah.. vocnih vina i drugih proizvoda koji ^l'ii/da. biser i gazirana vina na: star) donosi pravilnik o nacionalnoj lis M ! < > suha. polusuha. secer ili bilo koju drugu slatku tvar i tako povecavati kolicinu proizvoda (patvoriti). biser vocno vino. poluslatka priznatir kultivara vinove loze kojini i '. promet.gazirana vina. (3) Sorte vinove loze za proizvoc . 181 I . Othello. .1 Zakon o vinu I. Clinton. a ciji sok sadrzi minimaliui (1) Vina u smislu ovoga Zakona kolicinu secera od 64o Oechsla. zadace Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (ujj Clanak 3. Clanak 61. 3. izrada i vodenje (1) Vino u smislu ovoga vinogradarskog katastra te druga pitanju I' nl poljoprivredni prehrambeni proizvazna za provodenje jedinstvenog sustava j v i i I dobiven od gro/cln proizvodnje i prometa grozda za vino.lulka. Ostali proizvodi fermentacije soka ili masulja svjezeg voca jesu: 1. pjenusavo vocno vino i 5. (2) Proizvodacem vina i drut n l i proizvoda od grozda i vina.

— donosenje rjesenja o dosla«divanju specijalnih vina. oznacavanja te uvoza i izvoza vocnih vina. prometa. pregledava objekte.2 vol%. vina ii drugih proizvoda od grozda i vina te vocnih vina. jagodicastog. isprave j 3 proizvodnji grozda. — izdavanje svjedodzbi o kakvoci vina i drugih proizvoda od grozda i vinate vocnih vina koja se izvoze ili wivoze. pregledava nasade vinove loze radi atvrdivanja i kontrole sortnog sastavn lasada. Sve ostale vocne vrste svrstavaju se u ostalo voce. »desertno vocno vino« je vocno vino kojem su dodani alkohol vocnog podrijeda i/ili vocna rakija. vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocnih vina. (2) Poslovi drzavne uprawe koje obavlja Zavod jesu: — donosenje rjesenja o dosladivanju mosta i masulja. jezgricavo i jagodicasto ili bobicasto voce obavlja se u skladu s Prilogom 1. bobicastog ili ostalog voca i ima minimalni sadrzaj prirodnog alkohola 1. Clanak 67. 6. posuda. 10. (1) Inspekcijski nadzor vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocnih vina u prometu obavlja Drzavni inspektorat sukladno posebnom zakonu.2 Pravilnik o vocnim vinima I. vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocna vina i evidencije propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. ispitivanje i ocjenjivanje Zavodu. doradu. (3) Protiv rjesenja Zavoda zalba se izjavljuje Ministarstvu. — donosenje rjesenja o stav:lj|anju u promet grozda. 5.9.jenja o kakvoci mosta. 8. . nareduje onesposobljavanje za iznivnu ljudsku potrosnju vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocnih vina koji ne odgovaraju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega ako se proizvod doradom ili preradom ne hi mogao uskladiti s propisanim uvjriima ili ako proizvodac ne obavi do- radu ili preradu u danom roku. vina i drugih proizvoda od grozda i vina tc vocnih vina u prometu. kao i o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju u proizvodnji. uzima uzorke vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocnih vina i enoloskih sredstava i salje na analizu. Clanak 2. zahtijeva podatke i obavijesti o proizvodnji grozda. vino ili drugi proizvodi od grozda i vina te vocnih vina u prometu oznaceni sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega. 182 Clanak 65. U smislu ovog Pravilnika znacenje pojmova je sljedece: 1. skladisnih. poslovne projtorije i sredstva za proizvodnju. OPCE ODREDBE Clanak 1. tehnickih sredstava i uredaja dok se ne otklone utvrdeni nedostaci. 3. radi utvrdivanja je li proizvodnja obavljena u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. \. (2) Poslove inspekcijskog madzora iz nadleznosti vinarske inspekcije provodi vinarski inspektor. higijenskih i drugih nedostataka koji se mogu otkloniti. vocnih vina i drugih proizvoda ako nije udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. nareduje otklanjanje tehnickih. 12.ispravnost i kakvocu mosta. (2) Inspektori Drzavnog inspektorata prema ovome Zakonu kontroliraju: . 2. mosta. '). Vinarska inspekcija obavlja sve posbve inspekcijskog nadzora u proizvodnji. podnosi zahtjeve za pokretanje prekrsajnog postupka zbog povreda odredaba ovoga Zakona. zabranjuje preradu grozda i voca. pregledava poslovne knjige. zabranjuje uporabu prostorija. ovog Pravilnika. 2. organolepticki pregledava vino 1] druge proizvode od grozda i vina te /ocnih vina u proizvodnji. »vocno vino« je prehrambeni proizvod dobiven fermentacijom soka ili masulja od svjezeg i za to pogodnog kosticavog. svrstavanje pojedinih vocnih vrsta u kosticavo. vocni sok i/ili koncentrirani vocni 183 . privremeno oduzima stvari koje su predmetom pocinjena prekrsaja. 7. 3. vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocmnh vina u inspekcijskom nadzoru. vina i drugih proizvoda od grozda i vina te vocnih vina po ov/om Zakonu i propisima donesenim na temelju njega obavlja Ministarstvo (u daljnjern tekstu: vinarska inspekcija).jesu li most. sccer.Pravne osrwve XI. vine drugi proizvodi od grozda i vina te| rocna vina i dr. preradu. jezgricavog. Clanak 64. I I . — izdavanje svjedodzbi i missl. (1) Inspekcijski nadzor u proizvodnji grozda. 5.. (1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa dconesenih na temelju njega te nad radom Zavoda i povjerenim mu poslovima drzawne uprave obavlja Ministarstvo. proizvodnju vina. Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i nacin proizvodnje. Grozde ne spada u voce u smislu ovog Pravilnika. i to: 1. kolicine i kakvoce grozda i i Derbe grozda. njegu i punjenje te sredstva u kojima se prevoze masulj. NADZOR Clanak 63.

samostalno ili kom- binirano. . preracuna li se alkohol u secer. otpusta ugljicni dioksid koji potjece iskljucivo od vrenja i ima dak od najmanje 3. i i loplinska obrada. sadrzi vise od 260 g/L secera i najmanje 13. ovog clanka.0 vol % ukupnog alkohola. tockama 3 — 6. i i dusika. 6.] proizveden odgovarajucim postupi' ima tijestenja i ocjedlvanja vocni >p masulja. »vocni most u fermentaciji« proizvod dobiven fermentacijon vocnog mosta. — kazein ili kalijev kazeinat.5 bara pri 20°C. ar| M n i . — kaolin. IXS . »vocni sok« je vocni most tretinui dopustenim sredstvima i postupdnm (konzerviranje. »vocni most« je tekuci proizvoil. I o nvodenje dusika.^. »talog vocnog vina« je: — istalozeni ostatak u posudamn • vocnim vinom nakon fermentaciM za vrijeme odlezavanja i dozrijevanj* vocnog vina i dopustenih postupukd bistrenja i talozenja. — talogom vocnog vina smatra se I ostatak nakon bistrenja i talo'/ciijilj vocnog mosta kao i ostatak doliivj en filtriranjem i centrifugiranjt'fll vocnog mosta.0 bara kao posljedicu otopljenog ugljicnog dioksida pri temperaturi zatvorene posude od 20°C. k) dodavanje kvasaca. vocnom mostu u mentaciji. i ) dodavanje ugljicnog dioksida. prirodni aromatski pripravci te aromaticne biljke i njihovi plodovi. 2. filtraciju a dr. /abranjeno je stavljanje u promet i l m i ' i l i vocnih vina osim onih navedenih H d l i i v k u 1. 11. ali manje od tri petine ukupne volumne alkoholnfl jakosti. t k . i u zatvorenim posudama ima dak ugljicne kiseline od najmanje 1. n) obrada aktivnim ugljenom maksimalno do 100 g/hL.) koji sprecavaju pocetak alkoholnj fermentacije.0 bara i najvise 2. koncentrirani vocni sok. — silicij dioksid u obliku gela ili koloidne otopine. q) dodavanje kalijheksacijanoferata.0 vol % ukupnog alkohola i u cijoj se proizvodnji koriste prirodne arome. »pjenusavo vocno vino« je vocno vino koje je dobiveno alkoholnim vrenjem od vocnog soka ili sekundarnim alkoholnim vrenjem od vocnog vina koje. mijesanje vocnih vina ra/licirih vocnih vrsta te dodavanje vocnih so kova razlicitih vocnih vrsta.Pravne osnove sok i koje. 5. smiju se dodavati vocni sok. »vocni masulj« je svjeze izgnjeceno 184 voce s peteljkom ili bez nje. 10. potencijalna alkoholna jakost alkoholna jakost izrazena u volumnim % u proizvodu pod pret| x istavkom prelaska ukupne kolicine sc'cera vrenjem u alkohol. pod uvjetom da sadrzaj sobinske kiseline u gotovom proizvodu ne prelazi 200 mg/L. i) dodavanje jabucne ili mlijecne kiseline. kada se otvori posuda. stvarne alkoholnc kosti vece od 1 vol %. r) bistrenje s jednim ili vise sredstava za enolosku upotrebu: — jestiva zelatina. Pored toga. »vocna komina« je ostatak IM| presanja svjezeg voca. dodavanjem secera. p) dodavanje mlijecnih bakterija. — pektoliticki enzimi. — tanin. hladenje. »aromatizirano vocno vino« je prehrambeni proizvod dobiven od vocnog vina ciji sadrzaj stvarnog alkohola iznosi najmanje 13. i n . — morunji mjehur. ukupna alkoholna jakost — alkoliolna jakost izrazena u volum^nim % i predstavlja sumu stvarne i pou ncijalne alkoholne jakosti. kao i osl. 14. m) dodavanje sredstava za otkiseljavanje.i!i)lt! dobiven filtriranjem ili centriln^|< ranjem vocnog vina. alkohol vocnog podrijeda. ali najvise 22. »biser vocno vino« je vocno vino koje ima minimalni sadrzaj alkohola od 5 % vol. g) dodavanje L-askorbinske kiseline. 13. — bjelanjak jajeta. »alkoholna jakost« moze biti: — prirodna alkoholna jakost — ukupna alkoholna jakost izrazena u volumnim %. 8. U Dopusteno je kod svih vocnih I'imjena sljedecih postupaka i ob11 | IK >/racivanje i dodavanje kisika. u proizvodu prije ikakvog postupka pojacavanja ili dosladivanja.0 vol % stvarnog alkohola. vocna rakija i secer (saharoza) i pri tome udio temeljnog vina mora iznositi najmanje 75 vol%. bez ili s i m i t n i m sredstvima za filtriranje uz m |i I da nema nepozeljnih ostataka i i 1 1 1 • I i ranim proizvodima. — bentonit. 12. 1) dodavanje enzima. 9. 7. j) dodavanje vinske kiseline. all najvise 22. II DOPUSTENI POSTUPCI I«M( U/VODNJI VOCNIH VINA r i .0 vol % . i h c cuirifugiranje i filtracija. 4. Pri tome je dopustena uporaba aditiva i pomocnih sredstava sukladno odredbama Pravilnika o prehrambenim aditivima. isldjucivo racli stvaranja inertne atmosfere i radi obradc proizvoda bez pristupa zraka. f) dodavanje sorbinske kiselinc i kalijevog sorbata. »pojacavanje« je povecanje vol HUM nih udjela alkohola (volumne n l k i h holne jakosti) u vocnom masnl|ii t | vocnom mostu. o) dodavanje polivinil polipirolidona (PVPP) maksimalno do 80 g/hL. fermentiraiiii ] ili nefermentirana.stvarna alkoholna jakost — alkoholna jakost izrazena u volumnim '/» u proizvodu pri temperaturi od 20°C. h) dodavanje limunske kiseline.

Pravilnika Zavod je duzan izdati rjesenje za llHvl|:mjc u promet u roku od 15 dana od il. pa. II.i h i j c se na osnovi zahtjeva proizvodaca.~voreno vocno vino. . 6. biser vocnog vina i pjenusavog vocnog vina dopusteno je vocnim vinima dodavati secer ili koncentrirani vocni sok u vecoj mjeri od one oznacene u clanku 4. hlapive kiseline najvise do 1. Na temelju svjedodzbe o kakvoci Zavod izdaje rjesenje iz clanka 10.ni. Proizvodi iz stavka 1. mesavina vocnog vina i vina. mijesanje vocnog vina s pokvarenim ili patvorenim vocnim vinom. 2. V... Clanak *.. ll/ikalnokemijske analize obavljene u nvhisienom ispit^nom laboratoriju i Bfganolepticke ocjene koju daje Zavod. slcbodnog sumpor dioksida najvise 30 rrg/L. pepela najmanje 1 g/L. rflesavina vocnog vina s pokv. I znimno.ir« enirr vocnim vinom.i xaprimljenog uzorka te kopiju iz'I HI. sadrzaj stvarnog alkohola od 1. 5. sumarstva i vodnoga gospoiliiiM\'. i n i i r .i mi. 6. 3. Clanak 5. 3. vocnog soka i/ili koncentriranog vocnog soka u takvoj mjeri da sadrzaj stvarnog alkohola u trenutku predaje potrosacu ne prelazi 13vol%.. ukupne kiseline najmanje 3. Svjedodzbu o kakvoci izdaje Zavod na osnovi zahtjeva proizvodaca te provedene fizikalno-kemijske analize obavljene u ovlastenom ispitnom laboratoriju i organolepticke ocjene koju daje Zavod. 2. bojanje prirodno crvenog vina od jezgricavog ill bobicastog i kosticavog voca svjezim kominama ill sokovima iste skupine vocnih vrsta. na temelju kojeg Zavod izdaje svjedodzbu (certifikat) o kakvoci. Zabranjeno je: 1.ne kakvoce navedene u •t n H I M n/ suglasnost Ministarstva. Rezultati fizikalno — kemijske analize na temelju kojih se izdaje rjesenje iz clanka 10. Clanak 10.vocnih vina tiskan je u Prilogu 2. ukupnog sumpor dioksida do 200 i mg/L. i n k u . proizvodnja vocnog vina od komine ili taloga. mogu se izvoziti na osnovi . Clanak 6. IV. Uvezena vocna vina moraju udovoljavati uvjetima propisanim ovim Pravilnikom. Rjesenje iz stavka 1. Rjesenje za stavljanje u promet i . I ' n i i / v o d i iz stavka 1. Clanak 12. pc zdravlje stetno vocno vino. da je bistro i cisto bez stra-l nog mirisa i okusa. Obrazac za upis u Upisnik tiskanje u Prilogu 3. 8. ovog Pravilnika. ekstrakta bez secera najmanje 15 g/L. 7. EVIDENCIJA PROIZVODACA Clanak 7. Ne snije se stavljati u promet: 1. pckvareno vocno vino. V< >cno vino u prometu mora biti M i. U promet se moze staviti vocno vino koje je proizvedeno u skladu s odredbama ovog Pravilnika i koje ima rjesenje /. Proizvodaci vocnih vina koji svoje proizvode stavljaju na trziste moraju biti upisani u Upisnik proizvodaca grozda.ixvoze i oznacuju kao 186 . ovog clanka koji se izvoze moraju imati rjesenje iz clanka 10. proizvodi iz stavka i • < • • . aromatiziranog vocnog vina. vina i vocnih vina (u daljnjem tekstu: Upisnik). STAVLJANJE U PROMET Clanak 8.2 vol % do 13 vol %. rjcsenja dostaviti Ministarstvoi pol|M|. Vocno vino koje se stavlja u promet rnora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1.inji. 3. Zabranjeno je uvezena vocna vina mijesati s domacim vocnim vinima i oznacavati kao domaci proizvod. i l i n l . da ima odgovarajuca organolepticka svojstva. i svjedodzba (certifikat) o kakvoci vazeci su 6 mjeseci od dana izvrsene analize. ovog Pravilnika. I \n Livjetima propisanim ovim I • . Za proizvodnju desertnog vocnog vina. mijesanje vocnog vina s vinom.i stavljanje u promet. ovog clanka moraju pri uvozu imati svjedodzbu o kakvoci izdanu od strane Zavoda.Pravne osnove Clanak 4.H\. Uvezena vocna vina stavljaju sc 187 I i -IK (I. Clanak 13. ovoga '•" | i l i i | i si. 2. 5. Dopusteno je kod vocnih vina: 1. mesavina vocnog vina s patvorenim il po zdravlje stetnim vocnim vH nom 4. ovog Pravilnika. ovog Pravilnika.5 g/L j izrazene kao jabucna kiselina. ( )brazac za organolepticko ocjen|i> . Proizvodi iz stavka I. i i i ml voca proizvedenog na podrucju K r p u l ) like Hrvatske i cijeli proccs proi/vodnjf mora biti obavljen na podrucju RcpuMike Hrvatske. Organolepticko ocjenjivanje Vnrnili vina provodi se metodom »da/ in 1 ". . ovog clanka i/duje Hrvatski zavod za vinogradarstvo i \o (u daljnjem tekstu: Zavod). 2. n ixvo/. a kod desertnog vocnog vina i aromatiziranog vocnog vina vise od 13 vol %.)' i l .5 g/L izrazene kao octena kiselina. i no evidencijskim markicama koje l*ilii|i /avod uz rjesenje za stavljanje u hrvatski proizvod moraju poijci .i (n daljnjem tekstu: Ministarstvo). dodavanje secera. 4.j. \'i K na vina mogu se izvoziti ako I I I | I I V M | | .

»distribucija«. L.«. bazga (Sambucus nigra \.. jagodicasto ili bobicasto voce . 2..).Pravne osnove u promet samo u originalno zatvorenim posudama. tresnja (Prunus avium -L. dunja (Cydonia oblonga M///. L. »proizvodac"<(. Clanak 18.borovnica (Vacdnium myrtillus JL).). pjenusavo vocno vino kao »pjenusavo vocno vino«..). Navodenje godista dopusteno je ako j je koristeno voce u udjelu od najmanje 85 % ubrano u godini cije je navodenjc predvideno. 3. Vocno vino proizvedeno od vise vrsta voca oznacava se kao wocno vino od raz^licitog voca«. ostrusica (Rubus caesius L. 2. 188 »cisto«. »uvezao.). VII.) i dr. lici (LJtchi chinensis L. Clanak 15. »nepatvoreno«. dud (Moms spp. malina (Rabus idaei/x /. »pLineno za. Navodenje skupina vocnih vrsta dopusteno je samo onda ako je proizvod 100 % proizveden od navedene skupine vrsta voca. »okrepljujuce vocno vino«. »punio.«. i to slovnim znakovima iste vrste.. >proizveo. Vino od voca mora se oznaciti kao »vocno vino«. kao sto su »zdravo vocno vino«. DEKLARIRANJE ILI OZNACAVANJE Clanak 14. visnja (Prunus cemcus L.li drugoga sudionika u trzenju. a proizvod ne smije nositi oznaku podrijeda iz Republike Hrvatske... Vocno vino na koje je stavIjena oznaka sorte ili godista smije se stav-I Ijati u promet pod torn oznakom samo onda ako je ona dokaziva. kupina (Rubus fruticosus). Ocjenjivac br. PRILOG 1.. Vocno vino koje se stavlja u promet a posudama s nazivnim volumenom do 60 1 mora na etiketi sadrzavati laziv ili tvrtku proizvodaca.).) i dr. »distribjter«. jagoda (Fragaria spp. planika (ArI'itI us unedo L). Biser vocno vino mora se oznaciti kao »biser vocno vino«.). breskva (Prunus persica). PRILOG 2. Uvezena vocna vina mogu se i izvoziti. kosticavo voce — sljiva (Prunus domestica _L. Vocno vino mora odgovarati sljedecim odredbama o oznacavanju: 1. SVRSTAVANJE POJEDINIH VOCNIH VRSTA U SKUPINE 1. Clanak 16..). Navodenje vocnih vrsta i sorti dopusteno je samo onda ako je proizvod u udjelu od najmanje 85 % proizveden od pojedine navedene vocne vrste ili sorte. drenjina (Cornus mas L). trnina (Prunus spinosus L. jezgricavo voce — jabuka (Malus domestica BorkB). marelica (Prunus armeniaca Maxim I). Clanak 17. all na svakom pratecem dokumentu i na deklaraciji mora biti naznacena zemIja podrijeda..).).„ Svojstvo Boja Bistroca Perlanje (ukoliko se radi o pjenusavom ili biser vocnom vinu) Miris Okus Konacna ocjena (zaokruziti) Ocjena da/ne da/ne Napomena da/ne da/ne da/ne Da/Ne Mjesto i datum: Potpis ocjenjivaca: 189 . Pri navodenju koristenih vrsta voca one se navode silaznim redoslijedom po njihovu kolicinskomu udjelu.. Ne smije se koristiti naziv »pjenusac«. ogrozd (Ribesgrossularia L. Clanak 19. rogac (Ceratonia siliqua L.« ili dnijim odgovarajucim pojmovima. L). Pri navodenju naziva ili tvrtke nav( > di se poslovni status tih osoba pojTiovima kao sto su »punitelj«. boje i velicine. kruska (Pyrus communis L) i dr.). Kod vocnog vina nisu dopustene oznake koje ukazuju na posebno okrepljujuce djelovanje. OBRAZACZAORGANOLEPTICKO OCJENJIVANJE VOCNIH VINA Komisija br.«. Desertno vocno vino i aromatizirano vocno vino oznacava se kao »desertno vocno vino« i »aromatizirano vocno vino«. ili oznake kao »prirodno«.. brusnica ( I 'iicciniurn vitis-idaea JL). »alternativno« te sintagme s tim rijecima. Oznaka uzorka Vrsta proizvoda . punitelja . ribiz (Ril>es spp. »uvoznik«.njesta i drzavu u kojima mu je glavno j ijediste.).. a LI ilucaju uvezenih vocnih vina na/iv :li tvrtku uvoznika te opcinu ili tlin .

Iz tih razloga ljudi su se ogranicili na proizvodnju vina od jabuka i krusaka.Pravne osnove PRILOG 3. Desetljecima i stoljecima su se u razlicitim dijelovima Europe razvijali razliciti nacini dobivanja vina od jabuke. .i i h u i > c vrste voca. I n n kojem dominiraju kvasci.1 i l l pojave stetnika od uzgoja loze ti M| n . vina i vocnih vina pod brojem Potpis proizvodaca Potpis ovlastene osobe Ferrnentirani vocni sokovi. . Meda je takoder bilo samo u ogranicenim kolicinama. 96/03) podnosim prijavu za upis u Upisnik proizvodaca grozda.• ilodatka meda. U to doba posto- jao je velik izbor sumskog i ostalog voca ali sokovi tih proizvoda. nisu bili pogodni za proizvodnju vina. . |.(• odlukama opcina zabranjivalo. francuske Cidre i engleskog Cidera. . Nakon • II i I . O kvaliteti tadasnjih vocnih vina mozemo samo nagadati. <> Vocna vina u Europi yunterDemuth Naziv i sjediste proizvodaca Naziv tijela kojem se podnosi prijava Sjedlste tijela PRIJAVA ZA UPIS U UPISNIK PROIZVODACA GROZDA. u i M | : i t i lozu. Bilo je mnogo pokusaja za poboljsanje nacina proizvodnje i kvalitete vocnih vina.. vina i vocnih viii|j — promjenu upisa u Upisniku pod rednim brojem U tu svrhu navodim sljedece podatke: NoziV katastarske opcine u kojoj se nalazi viftogradl vocnjak Povrsina vinograda/vocnjaka u ha Bmj trsova/stabala Bmj katastarske cestice Naziv i postot-na zastupljenost sorte/vrste u vmogradu/ vocnjaku Godina sadnM vocnjaka/vincM grada 1 '• 7 7 2 3 4 5 B Ovim se potvrduje da je podnositelj ove prijave upisan u Upisnik proizvodiu*!] grozda. Mostovi od krusaka i jabuka sadrzavaju mnogo vise divljih kvasaca i bakterija nego mostovi od grozda. Uz 11< H I n ii spontanog vrenja ostali mikroorimi mi su bill sprijeceni u djelovanju. Buduci da se vrenje u to vrijeme odvijalo iskljucivo spontano. Velikih razlika bilo je pri izboru sorti. Zakona o vinu (»Narodne noviuil br. U toplijim klimatsI . bill su prvi alkoholni n i | i i i ( i koje je covjek upoznao. I M I i id ostalogvoca. nacinu dobivanja soka. i laloga dobivalo se stabilne proiz. 1 i. I ' u r a d i grozda u vino pokusavali i i M m|< i i n na proizvodnju napitaka od n.nisu pokrivali troskove vinograI n i ' n •. I .i mama Sredozemnog mora ljudi «n \1 rano prepoznali da je od grozda (rilniisiavnije napraviti alkoholni napitak n. i clanka 61. 11. Pretpostavka jebila HM il-. U zonama koje su bile il i . s ill In .. Midrzaj secera sa srednjomkolicinom M > » l i i i r i mikroflorom u ispresanom .i Kimljana stanovnistvo je nastaviI . proizvodi cesto nisu bili zadovoljavajuci. U podrucjima gdje priill VIM. kako bi dobili povoljnije proizvode. stavka 2. i 1 1 idustalo.. Poboljsavanje koncentracije secera u to doba nije bilo moguce zbog visokih troskova uvoza secera. zbog visokih kiselina i relativno niskih koncentracija secera.injulozebuduci da su ju oni sadili M dijclovima svoga carstva. Ta otkrica M I I M 1 dogodila tako davno da o njima i . Cak su i proizvodi Njemackoj susjedne Austrije i Svicarske 190 . a n . pripremanju mosta za vrenje i izboru posuda za vrenje i temperature vrenja.il v i >| siiuaciji gradani su svoja iskustM . I . H I odredcnc kolicine alkohola i ukl « u i n i | . k i nepovoljnije zbog nedozrelosti 4.I I M /.1 locnih zapisa.1. Danas znamo da je njemacki Apfelwein drugaciji od spanjolske Sidre. Kimljanima mozemo zahvaliti na HIM mv. VINA 1 VOCNIH VINA U smislu clanka 23.

Tako velika potrosnja i proizvodnja moze biti samo plod tradicije. nakon cega se cijela mjesavina prepustila vrenju. nacin dobivanja vina koristio samo u podrucjima gdje nije bilo moguce uzgajati grozde." Na prijelazu stoljeca promijenio se odnos vinara prema proizvodacinu vocnih vina. mostu se dodavao secer te je vino na kraju sadrzavalo 12-13 vol % alkohola. To znaci da je vec u 18. te bi trebali zadrzati svoju egzistenciju i u ujedinjenoj Europi.i/loga danas je moguce potisnuti pre111. iikinute su oznake poput vocnog vina i i se u tekstu zakona i odredbi govori '. st. U to vri jeme nije bilo ni rasprave oko toga k < > | i proizvodi smiju nositi oznaku vina. u vina se dodavalo velike In ilirine secera. jabuke ili kruske. Sve do sredine proslog stoljeca nije bilo utjecaja izmedu te tri kategorije pica. buduci da oznakc < iulre. Koliko je razlicita klima i do nftl kojem vinski trs i ostale biljke za vodnju vina rastu. Zadnjih nekoliko stoljeca vocno se vino proizvodilo tako da se u sokove od voca. T.iku je u jednoj knjizi o vinu i vocnim vininui iz 1843. Buduci da proizvodaci Cidera nisu imali obave/u. vinski silobi uplasio utjecaja na njihovo trziste.i LI vinu koji je snizen s 1.i k v i m su se formulacijama jos vise povecale predrasude prema vocnim vinu na. Tim ogranicenjem nisu bila pogodena vina ( >il jabuka.reske sakrile. Poire i Hydromel nisu sadrzavale nji-c vino te se ti tradicionalni proizvodi nisu smatrali opasnima za trziste vina. u uvodu definirano: "Sto se potl vinom podrazumijeva. Iz tog i. u sirem smislu pod vinom podrazumijevamo tekucinu koja je nastala vrenjem vegetabilnih supstanci koje sadrze secer. proiz\< ii 11 nisu imali danasnju cistocu a da bi se | >' M'.nno o napitcima slicnim vinu. Francusku. sto je posebno pogodilo vocna vina MI| kosticavog i jagodicastog voca.i 1110 dopustenom udjelu hlapivih kiselin. Svi su ti proizvodi tipicni za odredena podrucja i nastali su razvojem tijekom stoljeca.i u vecini slucajeva je mnogo nizi. Most od jabuke fermentiran je i kasnije kao Cider do prodaje cuvan u golemim drvenim bacvama. ovisno o tome koliko su zestoka. vino od jabuke iz Hessena drugacije je nego "Most" iz pokrajine Baden Wurttemberg ill "Fiez" iz pokrajine Saarland. Kao sto je vec napomenuto. Podrazumijeva se da se taj zahtjevan. Prve biljeske o proizvodnji vina od meda s dodatkom voca poticu upravo iz Poljske.2 g/1 . koji ne potpadaju pod zabranu patvorenja vina. Razvoj vina od ostalog voca odvijao se drugacije. Prije punjenja < 'i 193 . koji su vecinom bili razrijedeni vodom.Vocna vina u Europi razliciti." "Vinom u uzem smislu na/ivamo onu tekucinu koja je nastala vim Jem mosta ili grozda obicnog vinskog trsa (Vitis vinifera L). Europu mozemo podijeliti na klimatske zone pogodne za uzgoj grozda. Visckih 192 troskovi transporta nisu omogucaviili medusobnu trzisnu utakmicu. stoljeca broj obrin koji su proizvodili vocna vina popeo se sa 122na380. Njemacku i Austriju. /ling slobodnog kretanja roba unutar llVisia EU. nih vina u Europi lako je uocljivo da h proizvodnja i prodaja vina od jabuka • ln'. nordijskim zemljama. Linija koja dijeli podrucja pogodna za vinogradarstvo i uzgoj jabuka krece se kroz Spanjolsku. toliko su razlicita i nji« hova vina. Svicarsku. U prvih 14 godina 19. kao proizvodaci grozda. Tradicionalni proizvodaci vina od ostalih plodova nalaze se u srednjoj i sjevernoj Njemackoj. 6. bila i M a glasu kao tesko probavljivi proizvodi. Nizozemskoj. l . Mogucnost takve proizvodnje pripisujemo posebnom engleskom nacinu proizvodnje. Vjerojatno zbog povecanja broja kucnih proizvodaca i razvoja obrtnika koji proizvode vocna vina. 36). te njiI ii >va desertna vina koja su. Najzesci utjecaj zakona na proixvodnju vocnih vina dogodio se u Francuskoj. U sljedecem pregledu o industri)»koj proizvodnji vina od jabuke i ostalih in. vocna su vina najstariji alkoholni napitak i vrlo je tesko istraziti je li germanski "Met" bio vino od meda s dodatkom voca ili vocno vino sa medom.1 Velika Britanija Iz statistika proizvodnje vidljivo je da se polovica u Europi proizvedenog vocnog vina u Engleskoj proizvede i potrosi kao Cider.1 siide o takvim vinima i pronaci novo 11/isle za njih.1 Opis proizvodnje vina od jabuka i ostalih vocnih vina specificne za pojedine zemlje 6.ci'la zadivljujuce razmjere (tab. Takav se proizvod nak< >n talozenja mogao cuvati duze vrijeme IK-/ opasnosti od kvarenja. Mltii|ina proizvodnja ove grane industrije krece se vise od 1 milijarde litara na g< > dinu. Aim ii obzir uzmemo cinjenicu da statisi i I Min nisu obuhvaceni mali proizvodaci.1. 1 1 njemackim zakonima iz 1909. krusaka i meda.. otopio med.. I nine se ne treba cuditi buduci da se u to vnjcme vrenje odvijalo spontano. cime je do danaN ta grana industrije bila iskljucena. i za to vrijeme skup. osim toga. ocekuje se i rast prodaje vina i » I osialog voca te njihovih pjenusaca. Tamo je oznaka "vocno vino" (vin dc fruits) sluzbeno ukinuta. s objasnjenjem da je vino moguce proizvesti jedino od grozda a ne od voca. jabuka i ostalog voca.8 na 1. sjevernim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i u Poljskoj. Unutar Njemacke takoder postoje razlike. proizvoditi Cider iskljucivo od cistog soka i zbog cinjenice da je zbog trgovinske povezanosti Engleske s ostalim Commonwealthom secer u Engleskoj bio mnogo povoljniji nego u ostalim zemljama. Napredak tehnologije u proizv i x l n j i lako je vidljiv iz podatka o maksii i i. U tome smislu ta vina destilacijom daju manje ili vise alkohola. i 1930. proizvodnja Cidera u Engleskoj imala toliki opseg da se to u ostalim dijelovima Europe ne moze ni zamisliti.

Imiilngijom. Sidra i pjenusci ad jezgricavog voca 18 0.ivanjem pojava nezeljenih mikroorUtthi. Oni pokusavaju stari nacin I /vodnje odrzati i poboljsati na nacin • l-i •.7 Belgija Danska Njemacka Finska Francuska Irska Nizozemska Austrija Svedska Svicarska Spanjolska Ujedinjeno Kraljevstvo Ukupno 7. Vino od jabuke tada izlazi u tankom mlazu \7.3 Spanjolska Na sjeveru Spanjolske od pokrajine Baskije do Asturije.'^'}': ' 64. Na sredini glave duzice. s uspjesnom se reklamom prosirio na cijelu zemlju.. a druge dvije trecine pripadaju vrstama Cidre bouche brut i Cidre bouche doux. Unatoc tome proizvodnja se u malim obrtima Jos uvijek odvija na nacin kao prije stotinu godina.(j Nakon dodavanja vocnog U Francuskoj je Cidre jedna vrsta i i i i i iniKilnog pica i njegovu kvalitetu nije HiiifMicc odrediti uobicajenim metodama. Opcenito se I ' t ' . izgledom 6.7 *Nije ukljucen Cidre koji se preraduje u Calvados Naziv Cidre nije zasticen i ne postoje norme u njegovoj proizvodnji der se ublazavao vodom na 5-8 vol % alkohola i dodavala mu se kiselina.na taj nacin proizvede i odredena I"luma vocnog vina. i proizvodaca radi s najnovijom I. Navodi u milijunima litara Zemlja Vino odjabuka.Vocna vina u Europi Tab.~'-'. Buduci da se zatvara I( m i <Vpom s osiguracem. all jc drugacija vrsta pica. I za Cidre. postoji zamjetna proizvodnja vina od jabuka. . "'''•••. I u Irskoj {• zadnjih godina povecana prodaja takvugj proizvoda. cuva i kasnije prodaje u drvenim bacvama zapremnina od 5 000-8 000 litara. Ipak bez takvog postupka Cider danas zasigurno ne bi imao takvu 194 popularnost. Godisnja proizvodnja vina odjabuka i ostalog voca u Europi. Odre. (•1. privlaci turiste te se u takvim podrumima dnevno odvijaju folklorne vcceri ti195 . Perry. ()sobitost proizvodnje pocinje i i I H I i/boru jabuka i preradi u most. 36. nego u protivnom • ' i n . Tamosnje vino od jabuke naziva se Sidra i po sastavu nije bitno drugacije nego ono u Njemackoj. O to) proizvodnji in in. izbusena je rupa. • : i ^^ ostala vocna vina i pjenusava vocna vina 0. zatvorena uz pomoc jedne vrste voska na koju se nabije klin od nehrdajuceg celika. Pojam "vocno ima drugacije znacenje nego u dnij'iny dijelovima Europe. vino od meda s '!< H l . \3 ne i bojila dobiva se napitak kojeg se i i/iucava vocnim vinom. i i lako dobivaju snaznu boju koja |i H | ' I I I I . sto vrijedi i za najprodami|i ( n l r c bouche. :'i'7/ ''-''"-. Buduci da je u Engleskoj i r. U maloj kolicini I xvodi se i "mead".1. Nakon sto je Cidre u svojim raznim oblicima proizveden u sjevernoj Francuskoj.7 96 22 715* 36 12 9 20 72 505 7 •::H:"V:: . U Irskoj postoji samo JM dan proizvodac Cidera. Vretenaste drvene prese.i .i statistickih podataka.<• pracenjem temperature vrenja i B|II |> i -. uklj. Takav nacin rada. tamo Jos uvijek ispunjavaju svoju ulogu. Proizvodnja vina od ostalog vo^ u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj tu-inilJ veliku vaznost. a kvaliteta mu • slicna engleskom imenjaku.-.2 Francuska podsjeca na pjenusac od jabuke.-. po starim receptima. To se odvija na nacin specifican za to podrucje. Proizvodaci iz Hessena koji vino od jabuke proizvode prema starim zakonima o cistoci.i M i M l n j a obavlja po tajnim receptima I i-i M u l a r a . koje su u Njemackoj vidljive Jos samo u muzejima.. :-X'. all je dodatak vode i danas uobicajen. bacve.. Vrenjem se upravIJH I M H I I D C ' L I temperature i na taj nacin HtiijMH i i n je zaustaviti u zeljenom treM M i l u N. Wire. pretpostavlja se 11. Kao baza sluzi "llrlw ish Wein" koji se posebnom dozvoluiw EU smije proizvoditi razrjedivanjcmj fermentiranjem koncentrata od gro'/. krulaka. " ''.i si. prije svega u Normandiji i Bretanji.i i n l n \cne jabuke prepustaju se djelovani«i i i l .1 proizvodnju. 1 1 1 i ic /naci da ne postoje moderni pogoi i i . i i k o m voca. naravno. a hvata ga se uz pomoc case na odredenoj udaljenosti. Statisticki podatci iz 1996 i 1997. b r u i ili doux. Prodaja Cidra u I''ran cuskoj odvija se jednom trecinom LI nor malnim bocama kao Cidre de table. Bolje tehnicke mogucnosti danas omogucavaju vrenje do nizih udjela alkohola. na takvu proizvodnju u Engleskoj naravno gledaju sa skepsom.i taj nacin je moguca moderna I i "i ' i n l i i j a Cidre douxa. I i mi n/i obozavaju Cidre proizveden na ii nhrionalan nacin. dakle na ceonoj strani bacve.3 40 7 • ' ^••. Dodavanje bojila i sredstava za konzerviranje i danas je uobicajen zbog cega ne dolazi do problema pri otvorenom tocenju u pubovima. Most se fermentira. Oder.iina sprjecavaju moguce pogreske u I'H 'i vi idnji.nvn "home brewing".3 905.

Revolucionarna otkrica. i . Svicarska istrazivanja na podrucjima vinogradarstva. tamo se proizvodnja modernizirala i tako postala uzor cijeloj Europi.7 vol % alkohola. I vocnog vina se zbog toga nije ( • " • i i vodila samo od soka odredenog M i IK-go s dodatkom jeftinijeg soka i"l i ilmkc.1. Kada se u Belgiji govori o vocnim • n u m .1.i i ' i n i .6 Belgija Belgija nije vinarska zemlja. Mnogo milijuna boca napusta godisnje sjever Spanjolske. Dozvoljeno je dodavanje secel a granice za udio alkohola ne postol Minimalna vrijednost kolicine ekstrala Nakon donosenja drzavnog monopola za alkoholna pica potrebno je pricekati s ocjenama o trzistima tih skandinavskih zemalja. 6.ja jabuke. ali je jasno vidljiv utjecaj zakona o vinu. Buduci da se u Nizozemskoj >lliii m l grozda oporezuju. ali samo u slucaju ako udio alkohola koji je dobiven vrenjem iznosi barem 5 vol %. 4 vol % <>M tavlja mali prostor za proizvodnju viniH ostatkom secera. Potraznja alkoli'-lnili pica pokriva se tako da se proiziiih \ma s nesto visim udjelom alkohola • » t I ' vc il %. U Finskoj se vocna vina proizvode slicno kao u Njemackoj. Udio alkohola krece se izmedu 16 i 18 vol %. vocna vina i voniij pjenusci iz Austrije slicni su njemackl™ proizvodima. litara vocnog vina. namijenjen u prvom redu za izvoz.8 Danska U Danskoj se iskljucivo proizvode vocna vina koja se sastoje od vocnog vina dobivenog vrenjem i vocnog soka ill likera s vocnom aromom. ali u takvim uvjetima i ocekujuce kolicine hlapivih kiselina.Vocna vina u Europi jekom kojih gosti sjede na klupama i stolovima izmedu bacava. vocarstva i prerade voca vodeca su u svijetu.1.1"! M karakter proizvoda vrlo razlicit od Kin if.u» ropi. je dopustena proizvodnja vina od kofl centrata. vinarstva. crvenog ribiza (Ribiselwein) i marcH ca (Marillenwein) te pjenusava vocna vil^ od tih proizvoda austrijski su specijalitcj in M ( era od 14 g/1 dopusta relativno velil 1 1 1 |c idavanje vode. bez do197 . Belgijski proizvodaci i .0-2. Ti nameti su uzrokovali pad prodaje u 1994 godini. a tendencija se nastavila sljedecih godina.7 Nizozemska U Nizozemskoj postoji duga n . Zbog I"!' i |c belgijski Cidre pogodan za proiz• • l n | n mijesanih napitaka s vocnim sol . To je u vecini slucajeva logic! potez. Sok dobiven od koflJ centrata ne smije se preradivati u vinfl a prema drzavnom zakonu smije sc /* preradu upotrebljavati samo svjeze sol ove. poticu iz Svicarske. 6. i i I n i | . g. 6. nakon prijed- Svedska i Finska 6. hancuskog. ali su n [iiiii/vodi uglavnom imali nizu cijenu. Francuski proizvodaci I " i | i . gdje ih se bogato posluzuje baskijskim ill asturijskim nacionalnim specijalitetima. dok se belgijski Cidre Ivji'Mio proizvodi kao neutralan.8 g/1 CO2.5 Austrija 6. Udio alkohola od min. Svicarska vina od jabuhj pune se s 2. .1.ilnl|c/ili rast proizvodnje 10%. a veliki dio njih odlazi i preko oceana. Povecanje poreza na alkoholna pica dovelo je do povecanog broja proizvodaca za vlastite potrebe. ali je ograniceno s miflj malnom kolicinom ekstrakta bez seed 16 g/1. buduci da nije dopusteno dodavanje vode u vino od jabuke. Pretpostavlja se da su vina prije nekoliko stoljeca takva bila posvuda. i i aromama. te se procjenjuje da u kucnoj radinosti nastaje oko 15 mio. Vino od jag ode. Vidljiva je otvorenost prema tehnoloskim napretku buduci da 196 Vina od jabuka. zfc cega zakoni i norme za proizvodnju CidJ rtsu tako stroge kao u Njemackoj i Ffl cuskoj. Maksimalna vrijednost hlapivill kiselina u vinu je s 1.111'i iisporeduju svoj Cidre mousseux s 11 mi 11 skim proizvodima. l | i n i v i ) od soka visnje.0 g/1 najniza u l''. u boce za pjenusce n i | M i i i | c n i h i aromatiziranih. sto jevidljivopo n M I pakiranja i deklariranja proizvoda. \ M I I I . misli se i na proizvode na bazi i i i l i i /ahvaljujuci proizvodima na bazi • i ' I n belgijski proizvodaci su 1994.i i veliku vaznost na izrazenu aromu ' "l>il|r/. «. Trenutno je u Finskoj dozvoljena prodaja pica s maksimalno 4. . Sva se ostala zestoka pica. a kod vocnih vina on in smije biti visi od 13 vol %. U takvom okruzenju tesko je opaziti da vino sadrzi visoke. vina i vocna vina smiju prodavati iskljucivo u drzavnim trgovinama. U podrumima se cesto izvode plesovi i napjevi specificni za ta podrucja. Udjj alkohola u vinima od jabuka krece izmcdi se 4 i 8 vol %. Na sjeveru Spanjolske postoje i moderni pogoni u kojima se vecinom proizvodi pjenusac od jabuke visoke kvalitetne. loga EU jeftinije su varijante vocnih vina takoder dobile porez na vino. Uzgoj voca i vinove loze je vrlo blizak i medusobno utjecu jedan na drugog. Unatoc tome postoje mm like u zakonima.4 Svicarska U Svicarskoj vec duze vrijeme drzava police preradu voca. Cijela paleta takvih in il i i v n o pakiranih. Dozvoljeno j dodavanje vode. proizvoda |»* 11. i proizvodnje vocnih vina.9 f. dakle one koji nisu bill cuvani. U godinama kada su ostale zemlje vodile ratove. Vina od jabuka i Cidre u Nizozemskoj se prakticki ne proizvode. cime se premasuje kolicina proizvedena u obrtirna.1. kao Bohijev postupak za cuvanje soka pod dakom od CO2. Proizvodnja vina od jabuke regulirana je Zakonom o prehrambenim proizvodima. Gledano s porezne strane ti proizvodi spadaju pod meduproizvode.1. a u iznimnim slucajevima moze dosezati i 22 vol %.-i sc u Englesku. Takvo vocno vino smije nosMi i i | < i na/iv "vocno vino visnja" buduci •l-i > inn od visnje smije biti proizvedeno i = l . ali se njime nepotrebno ogranica^ raznovrsnost vocnih vina.

" ' - 700 775 130 745 160 175 191 206 221 236 251 266 282 297 372 327 342 357 : 28.••>' '• •".7 29.1 0.0 2.8 28 76.=. I'W .3 27.8 37.5 61.7 45.3 32. kg litara % 70 84 26 54 27.4 0.6 0.5 0.9 7.2 0.0 43.5 31.') 5. Buduci da ne postoji zastita imena i nacina proizvodnje takvc vrste pica.: '.0 42.5 57.6 36.\ ": '.7 2 3 S 6 8 9 77 12 14 0.3 7..3 46. za 8%> kiseline u vinu potrebno: vode Secera litara kg 16 74.7 74 24 34 44 54 64 74 84 93 705 775 725 135 145 155 165 175 186 199 206 1 2 3 4 5 6 7 8 9 74."•. kao meduproizvodi. / 0.5 7..5 20.5 7.7 44.5 7.7 7.5 47.3 37.0 27.0 77.7 0.0 1.9 1 2 3 5 6 7 8 9 70 0.3 26.0 28. postoje vocna vina s povecanom kolicinom alkohola.0 ' .0 22. i.7 7. a povecava se potrosnja Cidera.9 7.0 7.0 32.1 7.9 44.5 77.9 56.5 35.1 30.7 0.5 66.4 19.6 II.7 60.•.9 29.7 34.0 73 74 IS 16 17 18 19 20 21 139 757 175 194 212 230 248 266 285 303 321 339 357 376 394 412 430 448 '.3 0.75 1.0 68.0 48.3 39.4 49.9 26.5 0.3 7.:• : litara .8 za 9%> kiseline u vinu potrebno: fade secera litara kg 4 72. 1 Za sokove jagodastog voca od 30 do 34 °Oe (za sokove borovnice od 26 do 30°Oe) %« kiseline za 5%> kiseline za 6%o kiseline u firovine potrebno: vinu potrebno: vode vode secern secera -. U Svedskoj je proizvodnja vocnih vina u obrtima vrlo mala.5 46.6 57.2 0.4 22. ".5 56. " ' za 7%a kiseline u iwu pot rebfto: vode secera litara % 32 77.6 48.3 .5 7. • • 0.-" 46.7 39.2 0.0 27.3 -'.3 36. ftiatina %a kiseline 2 0.6 0.5 72 727 32 84 26.6 33.7 2.8 0.25 7 8 9 10 12 0.0 63. . ' .0 42.0 58.25 7. .5 0.0 33.0 58.7 38.3 24.3 47.7 79.9 7.75 2. 7 Prilog Pripravljanje 100 1 soka od jagodicastog voca za proizvodnju vocnog vina s 15 % srcera i na %o kiseline navedene u tablicama* Tab.Vocna vina u Europi Pri/og datka alkohola. .1 O/l ' '•.4 37.25 0.' - n n ><t 25 26 27 28 29 10 35 38 41 44 47 50 S3 56 59 62 65 68 71 74 77 80 83 86 -.9 41.4 2.0 71 103 29 69 23. ~ .5 7 9 17 73 15 16 0.4 52."•.7 23.3 0. Osim toga.7 24.5 36.0 43.2 4 0.7 26.7 47.4 0.3 47.6 0.0 37.2 1.5 50.8 0.0 38.3 7.5 1 i l i l n < 1 V I prcuzete su od FRJlI & SICHERT(1949).4 34.7 53.6 39 50 62 73 84 96 107 119 130 147 153 164 175 187 798 270 227 232 244 78.2 7.8 2. na trzistu Svedske znacajan je dio trzista pod deklaracijom "Cider" zau-' zela limunada od jabuke s dodatkom alkohola.X 1.3 76.0 53.0 27.6 45 58 71 84 97 170 723 736 749 762 775 788 201 214 227 240 253 266 279 292 1 3 4 S .

7 23.6 49.7 0.9 39.3 vode litara secera kg 79.9 55. I' III .5 30.0 35.4 18. -'(.9 7.0 27.7 7.3 75.6 79.0 25.7 7.0 47.7 7.0 75.0 26.3 0.7 33.5 34.25 vode litara secera kg ISA 17.75 2.6 0.0 27.5 0.0 2.7 kg 17.75 2.0 42.7 7.5 0.0 56.0 36.2 0.25 7.7 36.3 7.9 kg 72.7 24.0 26.25 secera kg 73. IU H I kg 24 27 30 33 36 39 42 45 48 57 54 57 60 63 66 69 72 75 78 87 84 0.6 0.4 33.0 37.5 24.8 7.5 7.3 45.3 0.0 56. II Za sokove jagodicastog voca od 34 do 38 °Oe (za sokove borovnice od 30 do 34°Oe) %> kiseline sirovine za 5%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera za 6%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera za 7%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera zo 8%o kiseline u vinu potrebno: vode litara * n\a vinu potrebno: vode litara secera J Tab.5 35.7 40.5 69.0 47.2 0.3 0.7 37.5 70.7 43.6 0.3 22.5 45.0 20.5 29.0 0.4 50.7 22.3 7.7 52.0 25.75 7. M ' un i'' 77 73 75 76 200 .7 27.3 37.7 kg 20.9 7.' II /•i 1'.4 36.3 45.7 28.5 7.3 38.2 7.3 30.0 7.4 47.25 0.9 27.0 57.3 35.7 73.6 35.2 0.3 7."' in „.3 37.0 47.6 47.6 20. Ill Za sokove jagodicastog voca od 38 do 42 °Oe (za sokove borovnice od 34 do 38°Oe) 9%» kiseline u '] %> kiseline za 5%o kiseline u za 6%o kiseline u za 7%o kiseline u vinu potrebno: \imvine vinu potrebno: vinu potrebno: vode : litara secern za 8%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera zo 9%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera kg 70.4 0.3 30.5 0.2 0.9 7.2 0.7 58.3 7.8 75.0 67.3 0.0 7.2 7.0 52.5 34.0 26.3 24.7 22.0 0.9 43.3 7.5 7.0 40.0 46.3 74.5 79.3 46.5 4 5.3 0.4 0.9 7.4 0.7 0.2 7.8 30.9 25.0 26.5 40.5 44.7 25.5 7.9 40.3 7.0 37.0 57.7 45 55 65 76 86 96 706 776 126 736 746 156 767 777 787 797 207 7 2 3 4 5 6 7 8 9 desetina %a kiseline dufiiiiri %o kiseline HiH^IH 0.6 34.0 42.6 50.7 27.9 24.4 2.0 62.5 33.8 74.7 42.5 64.3 44.5 7 9 77 73 75 76 il -i .7 44.6 0.6 46.5 59.7 28.8 29.5 50.4 27.4 32.5 0.0 30.7 43.9 5.5 60.5 49.7 57.5 55.4 2.0 22.6 0.7 32.3 0.7 0.5 7.5 7.8 45.7 7.8 0.2 kg 25 28 37 34 37 40 43 46 49 2 55 58 67 64 67 70 73 76 79 82 85 0.5 0.0 III II 1.8 0. 1' III I'J .5 54.9 7.8 7.75 7.7 39.0 66.25 0.0 758 776 794 272 237 249 267 285 303 322 340 358 376 394 473 437 449 2 4 85 98 777 724 737 750 163 776 789 202 275 228 247 254 267 280 293 7 3 4 5 7 8 9 70 72 86 99 772 725 738 757 764 777 790 203 276 229 242 255 268 287 294 7 3 4 • 5 7 8 9 10 72 20.7 ilia 70 77 72 73 74 75 76 77 78 79 20 27 22 23 24 25 26 27 28 29 30 0.9 7.3 79.7 2.4 57.0 27.9 17 28 40 57 62 74 85 96 708 779 737 742 753 765 776 787 799 210 222 233 244 7 2 3 5 6 7 8 9 10 4 74 24 35 45 55 65 75 85 95 705 775 725 136 146 756 766 776 786 796 206 7 2 3 4 5 6 7 8 9 86 704 722 140 758 777 795 273 237 249 268 286 304 322 340 359 377 395 473 437 450 55 70 86 707 776 737 746 767 777 792 207 222 237 252 268 283 298 373 328 343 359 2 3 5 6 8 9 17 12 74 34 47 60 73 17 29 40 57 63 74 86 97 708 720 737 743 754 765 777 288 199 277 222 234 245 7 2 3 5 6 7 8 9 70 5 75 25 35 72.8 0.7 78.3 39.5 25.0 36.3 29.5 39.6 76. If.6 37.0 37.3 25.3 34.Prilog Prilog Tab.5 48.9 28.7 38.<: 7 9 Hi.0 32.4 0.0 2.6 0.6 0.25 7.3 0.0 57.5 49.3 20.7 0.5 ISA 85 703 727 740 55 70 85 700 775 737 746 761 176 197 206 222 237 252 267 282 297 373 328 343 358 2 3 5 6 8 9 77 72 74 33 46 59 72 76.5 0.2 7.4 48.4 0.9 42.6 32.6 77.8 44.8 2.7 7.0 27.5 0.4 35.'il 11 1! 11 It 1>.0 76.7 29.5 1.5 65.0 7.0 47.7 2.7 59.0 7.3 23.3 0.7 T 1 0.7 77.5 7.0 40.8 2.9 54.0 47.3 40.7 37.0 67.

3 7.5 1.9 1.4 0.0 34.7 7.5 42.7 ".8 28.0 28.7 26.0 25.9 7.Pri/og Pri/og Tab.3 36.3 20.4 49.7 49.9 7.6 30.0 39.5 62.0 20.5 1.2 1.0 30.9 23.7 2.4 2.7 1 16. litara litara kg TO 71 72 73 74 75 76 77 78 79 20 27 22 23 24 25 26 27 28 29 30 86 704 723 747 759 777 795 274 232 250 268 286 305 323 347 359 377 396 474 432 450 • za 8%> kiseline u vinu potrebno: vode seier litara kg 78 29 47 52 64 75 86 98 709 720 732 743 755 766 177 789 200 277 223 234 245 7 2 3 5 6 7 8 9 70 77.9 37.5 76.5 43.) "/I 23 26 29 32 35 38 47 44 47 50 53 56 59 62 65 68 77 74 77 80 83 56 77 86 701 777 732 747 762 177 792 208 223 238 253 268 283 299 314 329 344 359 2 3 5 6 8 9 77 12 14 78.7 75.0 38.4 46.7 38.3 1 23.7 | desetmafcoki xline 0.0 44.75 1.6 77.'1 22 •'! 'S '» V •'« •"' «' HI ».5 0.7 7.: vode seter vode safer node iefer litara kg kg I ffif .9 za 9%o kiseline u vinu potrebno: vode secera litara kg 7 8.3 22.25 34 47 60 73 86 99 772 725 738 757 764 777 790 203 276 229 242 255 268 287 294 7 3 4 5 7 8 9 70 12 74.1 56.7 0.0 40.2 0.3 18.1 2.3 | 1.5 0.7 40.7 20.3 7.7 50.5 0.0 79.7 27.0 35.1 1.25 7.0 14.7 77.0 0.5 53.6 29.5 47.5 7.8 0.5 7.0 65.6 75.3 28..3 27.25 0.9 7.5 58.3 1.4 76.8 0.0 | 79.7 20.7 za 6%o kiseline a vinu potrebno: vode ie&ro titara kg 56 72 87 702 777 732 748 163 178 793 208 223 239 254 269 284 299 374 330 345 360 77.2 0.4 2.0 25.0 55.0 33.3 1.!.4 45.0 38.0 | 29.6 48.7 47.6 45.8 2.5 0.2 0.0 2.3 0.5 48.1 1.'.6 78.0 7.7 ^— 10 9%o Wse/m«H u vinu potrefjni^B vode litara secer 1 inl> V Za sokove jagodicastog voca od 46 do 50 °Oe (za sokove borovnice od 42 do 46°Oe) g^H "" *> kiselin \\rovine <%fl 9.8 1.4 33.3 0.5 47.5 63.0 45.5 38.3 | 0.4 0.0 | 1. IV Za sokove jagodicastog voca od 42 do 46 °Oe (za sofcoi/e borovnice od 38 do 42°Oe) za yftu kiseKne za 6%o kisefine za 7%o kiseKne %o kiseline u vinu potrebno: sirovine u vinu potrebno: u vinu potrebno: •f :E ' .75 2.0 0.5 37.^-.8 43.7 27.4 33.8 72.5 52.3 32.3 42.4 0..25 0.4 18.5 57.3 ^B J 34.4 48.6 0.5 7 9 71 73 75 76 iiff^H 0.0 60.0 40.5 7.25 7.4 37.0 24.3 0.5 23.0 24.'.0 23.3 27.0 39.0 64.3 38.2 0.<H .3 44.2 0.4 34.7 25.7 7.7 -1 36.H U'' 8 9 202 .7 37.2 7.6 32.75 2.9 53.5 27.3 0.0 54.5 46.3 0.6 0.3 77.5 37.3 43.7 77 27 37 47 57 67 77 87 98 708 778 728 738 748 758 768 178 189 799 209 7 2 3 4 5 6 7 8 9 70.3 4 73.6 0.5 7.0 50.5 0.0 24.9 25.25 0.3 7.7 37.2 0.6 44.5 67.9 47.2 1.9 38.5 28.0 7.75 7.0 39.4 79.8 73.6 0. <>.0 73.3 35.6 0.0 29.4 0.5 68.3 72.0 J 0.' ".7 35.7 ttwlinu %o kiseline 2 3 5 6 8 9 77 72 74 0.7 42.7 35.6 0.7 57.7 2 0..5 32.2 7.4 75.'< <>.9 26.0 39.9 4 5.8 42.5 33.6 47.3 | 43.7 79.9 40.7 0.8 0.5 77.3 37.0 55.5 32.3 0.2 0.7 30.0 2.7 | 26.7 7.0 7.7 kg 73..0 HiHHiinHHi za TSs kiseline u vinu potrebno: vode le&ra litara 35 48 67 74 87 700 773 726 739 752 765 178 797 204 277 230 243 256 269 282 295 1 3 4 5 7 8 9 70 72 za 8%> kiseline u vinu potrebno: vode litara 79 30 47 53 64 75 87 98 110 127 132 744 755 766 778 789 201 212 223 235 246 1 2 3 5 6 7 8 9 70 sec'ero kg 70.9 22.1 22.3 29.7 | '" U 1? M 14 15 1'' I/ IN I'J •'» .9 5 75 26 36 46 56 66 76 86 96 706 777 727 737 747 757 767 777 187 797 208 7 2 3 4 5 6 7 za 5%s kiseKne u vinu potrebno: vode ietera litara kg 87 22 705 123 147 760 778 796 274 232 257 269 287 305 323 342 360 378 396 474 433 457 2 4 5.0 59.3 28.9 7.<< 0.5 7.0 54.7 34.9 52.5 7.7 23.8 27.0 49.0 24.8 7.5 7 9 77 73 75 76 25 28 37 34 37 40 43 46 49 52 55 58 61 64 67 70 73 76 79 82 0.0 78.9 7.5 ' • 41.3 0.6 0.5 22.5 7.4 30.3 0.4 0.6 74.0 23.8 2.

3 0.» | » . 27.7 35..0 100.3 n3 U.6 28.' za 7%o kiseline u ' »Un.7 0.3 42.9 46.7 85. I. i 29.5 66.5 57.5 56.8 -.5 | I | I 4''lJ 772.0 53.5 7.5 31.3 38.2 0.2 54.3 0.7 59.6 7.5 0.3 55.7 39.0 7.5 7.0 38.8 1.0 99.4 33.4 43.5 87.8 703.1 2.8 46.3 83.7 34.9 77.7 33.5 vode litara 72 24 36 48 60 72 85 97 709 721 733 745 757 770 182 194 206 218 230 242 255 267 1 2 4 5 6 7 9 10 11 secera kg 28.0 38.3 57.1 (}'} (>.0 33.9 57.0 0.0 49.0 43.5 2.2 46.0 | desetina %o 0. ) n /.9 7.5 41.-l4s!J. — za 9%o kiseline u vinu potrebno: vode litara i n i "mi kiseline navedene u tablicama* za 8%o kiseline u vinu potrebno: vode litara 79 31 42 53 65 76 87 99 770 722 733 144 756 767 778 790 207 273 224 235 247 .0 48.6 0.0 63.4 0.5 61.6 16.6 0. 72 87 101 22.4 44.0 37.5 66. 11 26.0 58..8 2.J 4 13 27 30 38 47 55 64 72 87 89 98 706 175 123 132 140 149 157 7 2 3 3 4 5 6 7 8 26.5 31. „ za 6%o kiseline u vinu potrebno: vode litara 57 72 87 703 778 733 748 763 778 794 209 224 239 254 269 285 300 375 330 345 360 2 3 5 6 8 9 77 72 74 za 7%o kiseline u vinu potrebno: vode litara 35 48 67 74 87 700 773 726 739 752 765 778 797 204 277 230 243 256 269 282 295 7 3 4 5 7 8 9 70 72 za 9%o Mse/lriB vinu potnjitiii vode litara 7 IH' secera kg 76.7 65.8 42.0 74.0 50.8 67.5 47.8 57.3 37.6 1 3 4 u 6 7 2 3 4 5 6 7 8 70 2.3 31.0 33.9 39.5 29.3 7.9 kiseline 2 4 5.9 37.7 2.6 79.. secera .5 45.4 7.8 7.3 58.7 25.9 92.0 1 "•' J 19.3 63.7 776.75 7. • .5 0.".'.7 0.0 63. : ' ! ihnrliria %> kiseline 0.9 67.7 1.7 52.4 96.5 36.0 28.0 48.7 7.5 30.25 0.4 32.6 0.3 7.0 2.7 91.5 56.2 2.8 26.b=-:r: 7 2 3 5 6 7 8 9 70 HHHll oil 0.7 21.8 0.8 7 9 70 1 204 n / 0.4 14.7 56.5 1.8 96.5 71.8 0.5 75.5 0.5 0.5 2.0 38. 205 .1 40.' 1 l'\2 25 n.9 71 13 2 3 4 5 6 7 8 9 0.6 43.7 34. •:•-.6 vode litara secera ks secera kg ^6 " "'" J W \.2 104.7 87.8 77.~ 87 106 724 142 760 778 797 275 233 257 269 288 306 324 343 360 379 397 475 433 457 77 27 37 47 57 67 77 87 98 708 718 728 738 748 758 768 778 789 799 209 7 2 3 4 5 6 7 8 9 9.0 7.6 53.7 2.5 86.9 42.• ' 1 - MB 26. in .5 57.4 0.6 0.3 80.3 88.7 0. - 6 16 25 35 44 54 63 72 82 97 707 770 720 729 739 148 157 767 176 186 .7 40.8 0.0 23.3 19.9 3.7 78.4 0.3 0.3 7.6 89.1 0.7 7.9 2.3 30.8 7.0 0.5 7.5 61..0 49.2 0.0 58.3 32. VI Za sokove jagodicastog voca od SO do 54 °Oe K ( z a sokove borovnice od 48 do 50°Oe) 1 jagodicastog voca za proizvodnju vocnog vina s 25 '/.4 0.7 7.7 48.7 0..3 7./ 0.4 29. .5 0.8 7.9 1.4 68.3 108.9 2.li 0.6 73.1 J ' 'J ii \ I/.6 37.5 36.4 77.4 47.5 7 9 77 73 15 76 A::.9 7.0 43.9 7.Prilog Prilog l ' u | .0 | r.9 3.4 0. I/ IK I'l us 729 743 157 172 186 200 274 228 257 277 285 799 313 327 27.3 27.1 .9 27.25 secera kg 12.5 46. U/l 0.8 71.0 23.iwn<! vinu potrebmx vinu potrebno: vode litafQ •i 44 za 8%a kiseline u vinu potrebno: vode litara secera t.7 7.7 77.5 0.2 0. i v l j a n j e 100 1 soka od Tab.3 0.4 46.0 68.7 66.5 2.2 77.8 76.7 36.3 f 21.2 31.2 2.2 1.5 37.3 0.4 77.4 U 1. i .0 78.6 78.'.8 2.7 60.0 7.5 46.8 47.8 727.9 24.0 53.0 J 32.5 62.0 48.7 55.5 26.4 2.3 0.0 75.7 7.3 34.5 36.0 22.3 7.0 16.4 58.7 i<4B (> P | Za sokove jagodastog voca od 30 do 34 °Oe (to sokove borovnice od 26 do 30°Oe) .2 • ' •.2 79.6 46.3 '•: :.75 2.0 2.3 I VIII preuzete su od FREI & S1CHERT(1949).'. ".4 83.3 f " J iecera fce *x> 33.9 secera kg 9. ._„ kiselinesirovine : Wl&Z rl 70 77 72 73 74 75 76 77 78 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 za 5%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera kg 27 24 27 30 33 36 39 42 45 48 57 54 57 60 63 66 69 72 75 78 81 0.0 24.9 62.25 7.6 0.6 64.6 54.:"j::.0 53. K 29 9 79 30 47 57 62 72 83 94 704 715 726 736 747 757 768 779 789 200 277 227 . 10 36.0 73.6 39.6 0.2 7.3 1.•.5 7.3 | J i 1 1(1 .0 28.0 74.5 27.-/ine za 5%o kiseline u za 6%o kiseline u vinu potrebno: «i.7 41.9 36.3 3.8 2.5 67.

3 30.0 48.0 37.2 •J&M 26...1 1.4 67. III II.6 272 84.5 0. .7 58.7 63.5 35.0 73.0 47.7 2.0 66.3 5 74 22 37 39 48 56 65 73 82 90 99 707 776 724 733 747 750 758 7 2 3 3 4 5 6 7 8 g .0 77.' 0.0 1 47.4 70.6 77.0 73.6 0.5 0.5 86.0 56.0 36.5 232 90..1 7.3 1.4 57.3 7.8 7 3 4 6 .8 n 7.3 0.9 70.5 60.3 56.3 37.1 1 0.9 35. secera % 26.0 74.7 38.3 0..7 58.5 2.2 79.0 268 701.9 47.4 7.3 3..8 2 3 4 5 6 7 9 70 77 73 nm o. II Za sokove jagodastog voca od 34 do 38 °Oe E ( z a sokove borovnice od 30 do 34°Oe) .7 2.1 80..6 52.0 99.•"-.2 29.3 279 86.0 I 67..7 57.7 39.0 1 55.0 49.0 41 57.7 16 26 35 45 54 64 73 82 92 707 777 720 730 739 749 758 767 177 786 25.2 44.0 7.0 47.7 115.5 28.0 47.4 0.7 7.7 32.4 0.Prilog Prilog Tab.8 2.9 2.' .0 I 0.<.".3 0.5 85.9 40.5 59.9 3.9 45.3 n 14 32. .7 40.5 34.8 i! .3 28.4 0.7 0.3 3.5 34.6 38.2 69.7 9 70 ~~ ='""-'"' •'•• ' ' : .3 36.3 107.5 117.5 7.J 7.3 79.4 66.:.5 2.0 98. •-• -.4 45. .:'.".3 53.3 87.6 r •••"•'*.: *pi n 12 8 77 26 36 45 55 64 74 83 93 702 777 727 730 740 749 759 768 778 787 7 2 3 • 4 5 6 7 8 9 24.4 0.6 0.8 69.3 7.0 ] 37.5 45.7 222 87.2 53.3 27 286 706.7 33.2 vode litara za 9%o kiseline u vinu potrebno: .9 66.0 I f 62.3 31. 0.8 1.6 63.5 60.5 40.7 65.2 0.9 3.6 77. za 5%a kiseline u vinu potrebno: vode litara 37 45 59 74 88 702 776 730 744 759 773 787 207 275 229 244 258 272 za 6%o kiseline u vmu potrebno: vode litara 73 25 37 49 62 74 86 98 770 122 734 747 759 777 783 795 207 m 7%o kisetine u vimt potrebno: vode litara 70 27 37 42 52 63 74 84 95 706 776 727 737 148 759 769 za &%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera kg za 9%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera kg secera 37.7 34..6 57.2 70.4 56.8 J. K 0.0 46.8 30.•.3 1.0 | 42.0 72.6 62.8 65.5 64.8 74.4 69.9 3.:.3 29.2 52.• 0.7 90.4 95.7 54.5 2.8 44.8 94.7 2.6 76.7 7 3 4 5 6 0..0 47.5 60.5 29.4 32.7 55.5 39.7 50.5 ''~3fll 1 • ' "MiiM^^B 702.2 103. ::-.1 2.s i| w mi 73 .3 7.8 45.8 256 97.0 207 87.8 7.7 84.3 15 16 i/ IS 19 20 •'' 720.4 .9 3.0 73.8 0.4 42.5 27.2 45.0 48.2 77.6 53.7 79.2 2.6 88.9 97.6 37.8 •EHMHII^^^BBBII1IBHBK» mm* wo Kiseline . n -i IP.--' '••• '•''•'• 0.7 89.0 .0 0.3 0.4 1.0 57.6 78.8 95.6 0.8 2.6 7.8 7. il.7 7.2 2.9 69.1 76.?.5 2.2 7 8 9 1.7 64.9 7.5 35.8 7.5 2.5 49.5 54.8 75.9 2.6 0.3 55.'K 300 770.7 57.6 0.8 vode litara 27.5 70.7 2.9 44.0 26.7 39.„ kiseline sirovine za 5%e kiseline u vinu potrebno: vode litara 30 45 59 73 87 707 776 730 744 758 772 786 200 275 229 243 257 277 286 300 374 328 Tab.4 47.8 82.5 2.5 _ 6 74 23 37 40 48 57 65 74 82 97 99 108 776 125 133 742 150 759 7 2 3 3 4 5 6 7 8 24." '-V.4 797 78. 702.9 3 4 6 :.4 44.5 67.8 0.0 48.0 67.7 33.8 40.0 98.3 ^xmmmWW\m secera kg 25.7 2.7 59.5 35.3 67.3 0.7 7.5 69. Ill Za sokove jagodicastog voca od 38 do 42 °0e (za sokove borovnice od 34 do 38°Oe) zo 7*> kise/wie u vmu potrebno: vode litara 9 20 37 47 52 62 73 84 94 705 776 726 737 747 758 769 779 790 207 277 m^^RR za 6%> kiseline u vinu potrebno: vode litara 72 24 37 49 67 73 85 97 709 122 734 746 758 770 782 794 207 279 237 243 255 267 7 2 4 5 6 9 70 77 za 8%> kiseline u vinu potrebno: vode litara vode litara : •' :v 9 10 77 12 13 74 75 76 77 18 79 20 27 22 23 24 25 26 27 28 29 30 secera 32.0 72.3 0.• ••'"'" •=-:.9 67.5 36.6 1-9 2.6 59.8 47.8 66.9 780 75.6 52.4 7.3 57.2 2.' n 1 n n N ..3 87.9 2.8 50.9 60.'^H vode voctim litara 'Km kiseline sirovine i.3 82.3 62.2 1 • . 'iSiJWK&SmMBsBSmBmwm&a S'-gs • •: .7 244 94.8 49.8 2.7 83.9 1.0 46.5 85.8 7 2 4 5 6 9 70 77 0.5 44.0 2.5 50.n n • 7 9 70 77 73 41 MJ 1 2/0 mi nu 7 8 70 206 .5 65.8 70.0 72.9 65.'.2 2.3 56.5 "t 374 774.-'.-•.4 37.7 64.9 36.4 7.3 0.7 • 222 7 2 3 4 5 6 7 8 70 desetina %o kiseline 0.3 54. ••••'-.6 III 329 779.

3 0.V .7 2.7 0.*'.6 60.2 67.5 52.8 72.8 42.8 7.0 24.3 0.8 7.7 7.4 54.8 63.3 7.5 0.4 92.3 26.8 7 2 3 3 3 4 6 7 9 10 17 73 4 5 7 9 10 11 73 7 9 70 77 7 8 70 208 .3 n 73 74 75 76 77 78 79 20 27 22 23 24 25 26 27 28 29 30 0.8 777.8 47. .0 64.5 32.4 7.1 n'.1 23.7 62.9 3.1 77.3 3. i 0.5 37.5 2.9 88.'o .0 29.9 3.8 92.0 45.7 36.7 87.8 1.3 7.7 772.2 27.'''» .4 42.9 n M IS 16 17 IK 19 .6 85.3 76.9 33.9 38.5 42.0 46.5 62.6 35.0 70.~.7 31. IV Za sokove jagodicastog vain od 42 do 45 °Oe (za sokove borovnice od 38 do 42°Oe) ' %> kisel'me sirovine tub.3 59.8 2.1 litara secera kg 47 61 75 89 703 777 132 746 760 774 788 202 277 237 245 259 273 287 302 316 330 n 2 32 43 54 64 75 85 96 107 777 728 739 749 760 770 781 192 202 273 224 7 2 3 4 5 6 11 12 9 78 28 37 46 56 65 75 84 94 703 773 722 732 741 750 760 769 779 788 1 2 3 4 5 6 7 22.6 99. vode litara 74 26 38 57 63 75 87 99 177 723 736 748 160 772 784 796 208 227 233 245 257 269 7 2 4 5 6 za 7%> kiseline u vinu potrebno: vode litara 0 secera kg 20.3 34.0 39.3 0.0 44.7 55. iif.9 58.9 42.8 38.9 1.5 27.7 0.5 0.0 54.3 7.?f:S|p3 9 70 77 secera kg 24.6 0.3 0.3 n.0 69.4 67.2 0.5 708.2 2.5 58.5 7.8 2.4 0.5 83.6 0.M yV .0 49.6 75.0 2.0 34.2 50.3 28.4 39.7 30.1 73. V Za sokove jagodicastog voca od 45 do 50 (za sokove borovnice od 42 do 46°Oe) 'Km kiseline \irovine za 5%o kisetim a vinu potrebno: vode litara 9 10 32 za 5%» kiseline u vinu potrebno: vode litara 32 46 60 74 88 703 777 737 745 759 773 788 202 276 230 244 258 273 287 307 315 329 7 3 4 6 za 6%o kiseline u za 6%» kiseline u vinu potreiwo.7 37.1 7.9 2.8 67.2 |:S::j::.6 74.5 2.3 53.3 704.7 2.5 57.9 63.0 45.0 44.7 67.5 25.4 0.5 33.0 1.2 0.7 81.5 67.9 2.1 2. ii ' Illl II. / 7 0.8 desetina %o kiseline iffiipfiiiii %« kiseline n.7 1.3 57.2 75.4 29.1 52.4 6^.4 79.0 0.'H .6 50.5 32.0 95.5 57.' 1 .0 0.7 56.0 77.3 54.3 84.'ft .6 49.6 7.5 82.5 7 75 24 32 47 49 58 66 75 83 92 700 109 777 726 734 743 757 760 22.0 96.8 za 8%> kiseline u vinu potrebno: vode za 9%> kiseline u vinu potrebno: vode titara secera kg secera kg 29.Prilog Prilog Tab.5 47.4 7.5 2.7 48.6 0.3 79.7 7.8 0.") Ill 700.3 0.2 42.9 67. 'J 0.2 2.0 70.4 0.0 59.

5 707.9 33 47 61 75 90 704 778 732 746 760 775 789 203 217 231 245 260 274 288 302 376 330 7 3 4 6 7 9 10 77 73 28.8 2.0 28.5 133 744 156 767 778 789 200 211 222 233 244 256 267 278 289 300 317 322 333 7 76 24 33 47 50 58 67 75 83 92 701 709 718 126 135 743 752 760 : 23.7 2.0 44.5 : 1.".'II .9 66.8 '.3 3.3 0.7 7.3 78.5 J 56.8 62.9 3.1 1 72 22 33 44 54 65 75 86 97 707 718 129 139 150 160 171 182 192 203 274 224 7 2 3 4 5 6 7 8 70 79.9 7.4 63.5 57.8 HHHS 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0.6 0.5 46.2 74.5 32.6 59.0 94.» ^^^^L .5 «'.5 87.8 47.3 0.5 340 360 380 400 420 440 460 225 237.1 29. 0.5 1 H 480 300 312.0 I 2.4 0.0 43.3 50.7 2. VI Za sokove jagodicastog voca od SO do 54 °Oe ^ (za sokove borovnice od 46 do SO°Oe) %o kiseline sirovine za 5%» kiseline u vinu potrebno: vode secera za 6%o kiseline u vinu potrebno: vode secera za 7%> kiseline u vinu potrebno: vode Secera ffiHumir za 8%o kiseline u vinu potrebno: vode litara secera kg 21.4 28.0 41.0 44.7 7.6 73.8 2.5 0.0 45.4 66.4 78.7 30.3 58.3 7.5 24.7 47.5 125 za 9%> kiseline u vinu za 10%o kiseline u vinu 117 9 70 17 72 73 74 75 76 77 78 79 20 27 22 23 24 25 26 27 28 29 30.1 22.5 540 560 S80 350 362.1 54.3 52.5 2.3 IHHUMl za 9%o kiseline ^1 vinu potrebno: M vode litara secera I kg'm lob.6 98.2 2.8 1.0 | 58.0 48.5 36.8 11 220 183 157 737.5 275 287.8 116.0 68.5 200 272.7 0.2 99.0 I 63.5 2.8 46.5 26.2 0.7 55.5 4 5 6 7.2 41.8 66.7 60.0 325 337.3 75.7 67.Pri/og Prilog Tab.8 37.0 33.4 0..8 71.5 53.5 37.3 15 27 39 57 63 75 88 100 112 124 136 148 160 173 185 197 209 221 233 245 258 270 1 2 4 5 6 7 9 70 77 23.8 97.9 57.8 7.9 3.6 0.5 9 10 11 1 2 3 4 5.6 7.3 7.2 66.5 67.4 15 1(> • 1/ IH I'l . 10 500 52° 703..4 0.9 47.1 0.7 72.3 33.3 0.9 87.0 70.2 0.6 84.2 26.3 83.7 1.8 0.0 69.5 82.4 53.9 32.5 57 <° 1 j if j j j I I 1 .7 80.5 31.3 27.5 1 2 3 3 4 5 6 7 8 3: 0.^^^Bfl 600 375 BBitftlHfi ''fin kiseline I" ' 1 \1 f 2 4 2 3 5 7 3 4 6 7 9 70 17 13 1 2. '" » in j.4 7.7 2. ' "" "'J 72 74 76 78 7 8 10 12 13 75 7 8 9 1| •{ 210 211 .7 86.4 1.1 1.5 1 250 262.9 62. VII Kolicina vina od 100 1 soka jagodicastog voca s razlicitim kolicinama kiseline 'Xu.2 49.0 43.3 25.4 38.7 76.6 48.3 53.4 91.3 0.5 desetina %» kiseline 0.1 57.7 36.7 35.6 74.' "' 9 79 28 38 47 57 66 75 85 94 704 713 123 132 142 157 760 770 179 189 •':'M. kiseline soka 9 10 za S%> kiseline u vinu 180 200 za6%o kiseline u vinu 150 167 za 7%o kiseline u vinu 129 143 za 8%o kiseline u vinu 772.9 37.0 '•3 .4 47.0 69.' 6 IN 7.5 38.8 0.6 49.£:= 12 13 2T'° 240 260 280 300 320 '" ' " '*" 200 277 233 250 267 283 300 377 333 350 367 383 400 417 433 450 467 483 500 777 786 200 214 229 243 257 271 286 300 374 329 343 357 371 386 400 474 429 750 762.9 2.7 771.5 7 8 9 10 7 2 3 4 5 6 n.0 95.5 56.3 J * 8 W | 1 I S § > "''' '"' il.9 2.2 2.5 722 110 120 130 140 150 160 170 780 790 200 270 220 230 240 250 260 270 280 290 300 .' / II 11 775 787.6 34.5 2.6 0.

Priprema vocnih vina u kucanstvu (Poglavlje 2) HENNIG. FREI. Abt..7 773. Braunschweig 1949. 1)1. 2. Lebensm. TROOST.3 74. K. PIEPER. RAIT. Infektionskrankh. Aufl.9 75.. Stuttgart 1957. 2.. Jena 1966.: Uber die Milchsaurebakterien ilcs zeichnung der Hefe.: Die mikrobiologischen Grundln E.-E. Verlag Dr.7 707. K.9 172. und SlCHERT.-Wiss.-F.5 22. Weinheim-New Lebensm. R.und Beerenweintabellen. romyces) in der Bildung von Ammasiol fen. A.7 Ursprung des Aromas in alkoholisclu-n Getranken.207 (1963) und 4. K. Rdsch.9 770.8 708. Hefen (Saccharomyces und Schizosaccha- 212 213 .: Biochemie und gSrungalose Obstvenvertung. 144. A. 120. Stuttgart 1996.: Biochemie..: Bildung von Aromastoffen in Lebensmitteln. Verlag Eugen Ulmer. Einfiihrung in ihre SCHOBINGER. Verlag Eugen Ulmer. A. PICHKKT. SUOMALEINEN. PILN. M: 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 66 68 24. A.6 770. 24 27.3 770.. Verlag Chemie.1) Gustav Fischer Verlag. 49 (1980). u.7 73. und KOLB. Verlag Eugen Ulmer. liber den Einflufi der Maische-Hochcrhii LEHNINOHK. Stuttgart 1973.5 708. VlvB Zakljucci za praksu (Poglavlje 3. Zentralbl. Stuttgart 1993. Aufl. Vrenje masulja (Poglavlje 3.0 79. u. Stuttgart 1988. Dynamik. York 1987.2) Alkoholno vrenje (Poglavlje 3. E. Aufl. 2. MANOI.: Obst. erweiterte zung auf die Inhaltsstofle von Apfelsaft. und ULLEMEYKR.2. 72. 3.9 2. H. und RENNER. Stuttgart 1976.Prilog l/voii Tab.2 20. 116 (1978). F.3 709.. Verlag Eugen Ulmer.2. gen des Saureabbaus im Wein.und Gemiisesafte.1) BALDWIN. F.7 773.?. AWAN. 1987.. 442 (1973).: Zur enzymatischen KennR. und LEHTONEN. H. Verlag Eugen Ulmer.7 74. VIII Tablica za dodavanje suhog secera do 25% ukupnog secera u soku Pripravljanje desertnog vocnog vina odjabuke Pocetna gustota mosta iznosi °0e Na 7001 soka odjabuke za vrenje je potrebno kg secera Kolicina vina u litrama od 700 / soka odjabuke (bez seiera nakon vrenja) 774.4 78.. Parasiten-Kde.7 23.2 77. Aufl. Weinheim 2..: Untersuchungsmethoden fur Wein und ahnliche Getranke.6 777. B. 23.0 777.: Frucht.. F. Brauwiss. BRUCHMANN. E. Hygiene II. Aufl.9 709. W. R.7 Izvori Die angegebene Literatur soil zur Vertiefung des Wissens anregen. Ulld MlCK. G. Handbuch der Lebensmitteltechnologie. Vitis. und JAKOB.7 772. P. BRUCHMANN. WULUNGKR.: Biologischer Saureabbau: Radio-gaschromatographische UntersuWas bringen Starterkulturen? Der Deut chung der Stoffwechselleistungen von sche Weinbau 2<? (1996).: LEMPERLE. 62 (1963). 409 Weines und den biologischen Saureabbau. Verlag Chemie. HAULER. Aufl.8 78.4 773.2. Handbuch der Lebensmitteltechnologie.. 37 (1976).: Technologic des Weines.A131 J-:R. DRAWEKT. U.5 709.2. H..6 20.2 708. Vitis 6 177(1967). 11. J. L. W. Sie 1st in der Reihenfolge der Kapitel alphabetisch geordnet. 6.4 772.: Biochemie.: Verlagen Eugen Ulmer.5 75.K.: Grundlagen der Haushalttechnik.8 27.5 72. L.J.6 77. Fliissiges ()bst 40.: Angewandte Biochemie. Nahrung 24.1. (1970). Serger & Hempel. H. Technol. TRESSL.3) PIKNDL.7 76. Bakteriol.5 774.: Technologic der Obstbrennerei. E.. SCHRKIER. DRAWERT. A.. E. und Bioloska razgradnja kiselina (Poglavljc 3.