You are on page 1of 16

1.1 Definicija i osnovni pojmovi

Nizove smo vec´ vidjeli u dosadašnjem školovanju i to mnogo puta, cakˇ i kada toga možda nismo bili svjesni.

Npr.

2,

a 1 ,

3,

a 2 ,

8,

a 3 ,

15,

a 4 ,

a

9,

5

12, ,a 6 ,

.

.

.

Ukratko i jednostavno, niz je uredena¯ lista objekata ili dogadaja.¯

Kao i skup, niz ima clanove,ˇ

ali za razliku od skupa, redoslijed je bitan i identicniˇ

elementi se mogu pojavljivati više puta na razlicitimˇ

pozicijama unutar niza!

Definicija i osnovni pojmovi

Definicija 1.1. Svako preslikavanje a : N R, skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

sa

Broj koji se ovim preslikavanjem dodjeljuje prirodnom broju n oznacavamoˇ a(n), ili cešˇ ce´ sa a n (x n , f n ) i nazivamo ga n-ti clanˇ niza.

niza. Ako je specificirana

zavisnost a n od n, onda se a n naziva opštim clanomˇ

kracu´ oznaku (a n ) n N , ili krat-

koce´

Pri tome broj n u oznaci a n nazivamo indeksom clanaˇ

Za

niz cijiˇ

su clanoviˇ

a 1 ,a 2 ,

radi samo (a n ).

,

a n ,

niza.

koristit cemo´

Na isti nacinˇ

možemo definisati nizove kompleksnih brojeva, nizove funkcija ili

uopšteno nizove elemenata proizvoljnog skupa.

Mi cemo´

se ogranicitiˇ

na posmatranje samo realnih numerickihˇ

nizova.

Primjer. Niz

1, 2, 3,

, n, n + 1,

je niz prirodnih brojeva. Niz

1, 3, 5,

, 2n + 1,

je niz neparnih prirodnih brojeva, a

1, 4, 9, 16, 25,

je niz kvadrata prirodnih brojeva.

Niz je potpuno odredjen svojim opštim clanom.ˇ

n

Na primjer, ako je opšti clanˇ

su

1

2 ,

2

3

3 , 4 ,

niza

, ili ako

dat sa x n =

želimo odrediti stoti clanˇ ovog niza, x 100 = 100

n+1 , niz je u potpunosti odredjen i njegovi clanoviˇ

101 .

1

Za odredjivanje niza nije neophodno da postoji formula kojom se eksplicitno odre-

djuje opšti clanˇ

je korektno definisan, iako ne znamo formulu za odredjivanje n-tog clanaˇ

Isto tako možemo govoriti da je niz (a n ) zadat tako da je a n n-ta cifra u decimal- nom razvoju broja 2, mada formulu za n-tu cifru tog razvoja ne znamo eksplicitno. Znati konacnoˇ mnogo prvih clanovaˇ niza nije dovoljno za jednoznacnoˇ odredjivanje niza. Npr., ako je dato prvih pet clanovaˇ niza

x n u zavisnosti od n. Npr., ako je x n n-ti po redu prost broj, niz (x n )

tog niza.

0, 7, 26, 63, 124,

pravilo po kome su konstruisani ovi clanoviˇ

i dalje clanoveˇ

ovog niza.

može ali i ne mora da važi za šesti, sedmi

Predstavljanje nizova

Predstavljati nizove možemo na dva nacina.ˇ

jeva dobijamo prvi nacin,ˇ

predstavljajuci´ clanoveˇ

Iz samog opisa niza kao liste bro- niza na realnoj pravoj. Tako bi niz

(2, 4, 6,

14), naznacavajuˇ

ci´ tackamaˇ

clanoveˇ

niza, bio predstavljen

 

,

 

x

1

x

2

x

3

x

4

x

5

x

6

x

7

           
           
           
     

 

   

       

     

1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

nizove na ovaj nacinˇ

predstava o nizu. Naprimjer za niz (1, 1, 1, 1, tackeˇ

Predstavljati beskonacneˇ

bio bi problem jer bi se cestoˇ

gubila

) slika bi predstavljala samo dvije

 

a 2n1

  a 2 n − 1 a 2 n  

a 2n

 
 

 

 
     

3

2

1

0

1

2

a oznakama a 2n i a 2n 1 bi sugerisali parne i neparne pozicije clanovaˇ

Još teže bi bilo predstaviti niz

1

n

n=1 .

našeg niza.

a 4 a 3 a 2 a 1  

a 4 a 3

a 2

a 1

 
 

 

0

1

 

Oznaciliˇ bi prvih nekoliko clanovaˇ niza, a dalje clanoveˇ bi smo samo naznaciliˇ tac-ˇ kama. Bolja, preglednija varijanta predstavljanja niza proizilazi iz cinjeniceˇ da niz možemo shvatiti i kao preslikavanje. Pod preslikavanjem shvatamo cinjenicuˇ da cla-ˇ nove niza numerišemo po njihovim pozicijama. Tako niz (x n ) n=1 možemo predstaviti tabelom

n 1 2 3 k x n x 1 x 2 x 3 x k
n
1
2
3
k
x n
x 1
x 2
x 3
x k

2

Ovo zna ciˇ da niz možemo posmatrati kao preslikavanje x : N −→ R .

Domen ovog preslikavanja je skup prirodnih brojeva i kad god je domen preslika- vanja skup N, takvo preslikavanje nazivamo niz.

Sve ovo znaciˇ da sada možemo koristiti sve osobine funkcija, ali takodje i pojmove uvedene sa njima. Ovo prije svega znaciˇ da niz možemo predstaviti u obliku grafa.

Tako bi niz (2, 4, 6, , 14), predstavljen grafom izgledao kao na sljedecoj´ slici
Tako bi niz (2, 4, 6,
,
14), predstavljen grafom izgledao kao na sljedecoj´
slici
15
10
5
0
0
1
2
3
4
5
6
7

1

0

1

2

Ovo je sada puno pogodniji nacinˇ

za predstavljanje beskonacnihˇ

fickiˇ

možemo predstaviti malopredašnje¯

“problematicne”ˇ

nizove:

predstaviti malopredašnje¯ “problematicne”ˇ nizove: 2 4 6 8 1 3 5 7 9 Slika 1: Niz

2

4

6

8

1

3

5

7

9

“problematicne”ˇ nizove: 2 4 6 8 1 3 5 7 9 Slika 1: Niz x n

Slika 1: Niz x n = (1) n .

1.1.1

Aritmetickiˇ

niz

Aritmetickiˇ

niz

Aritmetickiˇ

niz je posebna podklasa nizova koji izgledaju kao

2, 4, 6, 8, 10,

3

nizova. Sada gra-

1

0

 

 
 
   

 
 

 
                                 
                               

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Slika 2: Niz x n =

1

n .

1, 5, 9, 13,

8,5,2, 1, 4,

tj. nizovi kod kojih je razlika izmedu¯

Definicija 1.2. Niz (a n ) gdje za svako n N vrijedi a n+1 a n =a n+2 a n+1 =d, (d R), naziva se aritmetiˇcki niz.

susjednih clanovaˇ

konstantna. Formalno,

1

Iz posljednje dvostruke jednakosti slijedi da je a n+1 = 1 2 (a n +a n+2 ), dakle, svaki

clanˇ

niza je aritmetickaˇ

sredina svoga prethodnika i svoga sljedbenika u nizu.

a

a

a

2

3

4

=

a 1 +d

=

a 2 +d=a 1 +2d

= a 3 +d=a 1 +3d

Stoga dobivamo da je opci´ clanˇ

aritmetickogˇ

niza dat sa

a n =a n 1 +d=a 1 + (n 1) · d.

Sada nas interesuje zbir prvih n clanovaˇ

aritmetickogˇ

niza, tj.

S n =a 1 +a 2 +a 3 +

+a

n .

Posmatrajmo za primjer aritmetickiˇ

niz

1,2,3,4,5,6,

Zbir njegovih prvih 100 clanovaˇ

je

S 100 = 1 + 2 + 3 + 4 + 5 +

+ 96 + 97 + 98 + 99 + 100.

Grupišimo prvi sa zadnjim, drugi sa predzadnjim itd, tj.

1 + 100 = 101, 2 + 99 = 101, 3 + 98 = 101,

4

Na ovaj nacinˇ

dobijemo koliko parova? naravno, dobijemo 50 parova brojeva cijiˇ

zbir 101! Dakle odgovor je

S 100 = 50 · 101 = 5050.

u opcem´

slucaju,ˇ

za S n =a 1 +a 2 +

+a

n1 +a n

a 1 +a n

=a 1 +(a 1 + (n 1) · d) = 2a 1 + (n 1) · d

je

a 2 +a n 1 =a 1 +d+(a 1 + (n 2) · d) = 2a 1 + (n 1) · d

Stoga dobijemo da je suma prvih n clanovaˇ

aritmetickogˇ

S n = n (2a 1 + (n 1) · d),

2

ili drugacijeˇ

S n = n (a 1 +a n ).

2

Dakle zbir prvih n brojeva je

niza

1+2+3+4+

+n=

n

2

(1 + n) = n(n 2 + 1)

.

Primjer. Ako na pocetkuˇ

po 50KM više nego u prethodnom mjesecu, izracunatiˇ

godine uložimo 1000KM i svaki slijedeci´ mjesec ulažemo

iznos uštedevine¯

za 7 godina.

Dakle, ulažemo

1000, 1050, 1100, 1150,

Broj uloženih iznosa je 7 · 12 = 84, dakle interesuje nas ukupni zbir 84 uvakva ulaganja, tj. S 84 . Koristeci´ formulu, imamo

S 84 = 84

2

· (2 · 1000 + (84 1) · 50) = 42 · (2000 + 4150) = 258300.

1.1.2 Geometrijski niz

Geometrijski niz

Ve c´ smo vidjeli i dosta geometrijskih nizova, kao što su

tj. nizova kod kojih je medusobni¯

Definicija 1.3. Ako je

1, 2, 4, 8, 16,

1

1

1

1,

2 , 4 , 8 , odnos susjednih clanovaˇ

,

konstantan! Formalnije,

a n+1 = a n+2

a

1

n

a n+1 = q, gdje je q realan broj, onda se (a n ) naziva geometrijski niz.

5

Naziv niza dolazi iz osobine da je a n+1 = a n a n+2 , dakle svaki clanˇ

niza a n+1

je geometrijska sredina clanaˇ slijedi u nizu. Dakle

a n , koji mu neposredno prethodi i clanaˇ

a n+2 , koji ga

a

2

a

1

= a 3 = a 4 =

a

2

a

3

=

a n

a

n1

=

= q.

Odatle imamo da je

a

a

a

2

3

4

=

a 1 · q

=

a 2 · q

=a 1 · q 2

=

a 3 · q

=a 1 · q 3 ,

pa odatle dobijamo formulu za opci´ clanˇ

geometrijskog niza

a n =a 1 · q n 1 .

No ako posmatramo obratno, tj.

dobijamo

a 2 =a 1 · q,

a 3 =a 2 · q q = a 3 a 2 ,

a 2 =a 1 · a 3

a 2 2 =a 1 · a 3 a 2 = a 1 · a 3 ,

a

2

tj. a 2 je geometrijska sredina svojih susjednih clanova!ˇ

U opcem´

slucajuˇ

a n = a n1 · a n+1 .

Sada nas, kao i kod aritmetickogˇ

S n =a 1 +a 1 q+a 1 q 2 +

niza zanima zbor prvih n clanova,ˇ

tj. S n .

+a

1 q n 3 +a 1 q n 2 +a 1 q n 1 \ · (1 q)

(1 q)S n =a 1 a 1 q+a 1 q a 1 q 2 +a 1 q 2 a 1 q 3 +

+a 1 q n 3

a 1 q n 2 +a 1 q n 2 a 1 q n 1 +a 1 q n 1 a 1 q n .

(1 q)S n

=a 1 a 1 q n =a 1 (1 q n )

odakle dobijamo da je suma prvih n clanovaˇ

n

S n =a 1 1 1 q q !

Primjer. Posmatrajno geometrijski red

1,

1

1

1

1

2 , 4 , 8 , 16 ,

dakle a 1 =1, q = 1 2 . Posmatrajmo zbir prvih 10 clanovaˇ

1

1

2 + 4 +

1

S 10 =1+

+

2

9

6

Ova suma je jednaka

S 10 =1 · 1 1 q q 1 0

= 1

1

2 n

1 − 1 2
1 − 1
2

==

2 10 1

2 10 1
2
10
1

2

S 10 = 2 10 1 = 1024 1

2

9

512

Primjer (Kamata na kamatu).

Na pocetkuˇ

= 1, 998046875

godine uložimo iznos novca I u banku.

nakon odredenog¯ perioda obracunavaˇ se kamata od p% na iznos po principu kamata na kamatu.

Na kraju prvog obracunskogˇ

p

perioda imamo

I+I · p%=I +I · 100 = I(1 + 100 ) = I · k.

p

Na kraju drugog obracunskogˇ

perioda osnovica je I · k, tj.

I · k+(I · k) · 100 = I · k(1 + 100 )=I · k 2 .

p

p

Ako stanja nakon svakog obracunskogˇ geometrijski niz!

perioda posmatramo kao niz, dobijamo

Primjer. Ako u banku uložimo 1000KM i obracunavaˇ

stopi od 5%, koje ce´

nam se kamata na kamatu po

perioda?

biti stanje na kraju dvadesetog obracunskogˇ

1.2 Konvergencija nizova

Konvergencija nizova

U matematickojˇ

analizi proucavaˇ

se ponašanje clanovaˇ

neogranicenoˇ

raste, tj. kada indeks “teži u beskonacnost”.ˇ

niza kada njihov indeks

Ideja je da se proucavaˇ

"gomilanje" clanovaˇ

n ) i ( 1) n

1

n

2

niza oko neke konkretne vrijednosti.

"gomilaju se" oko nule, tj. sve su bliže

ovih

Tako na primjer, clanoviˇ

nuli kako indeks n postaje veci,´ nizova,

nizova (

što vidimo ako izracunamoˇ

po nekoliko clanovaˇ

1,

1

1

2 , 3 ,

1

1

4 , 5 ,

1, 1 4 , 9 1 , 16 ,

1

Za clanoveˇ

niza cijiˇ je opšti clanˇ dat sa x n = 2+( 1) n ne bismo mogli tvrditi da su sve

n

bliže nuli kada se n povecava´

jer je na primjer

0<x 2n1 =

1 3

2n 1 <

2n =x 2n ,

iz cegaˇ

vidimo da je x 2n na vecoj´

udaljenosti od nule nego njemu prethodeci´ clan.ˇ

7

Medjutim, i ovde se može uocitiˇ neko gomilanje oko nule, što se vidi ako se izra-

cunaˇ

malen broj ε > 0, svi clanoviˇ

"daleke" clanoveˇ u datom nizu. Zaista, nije teško vidjeti da za proizvoljno n N vrijedi

Naime, ako izaberemo proizvoljno

5 , biti manji od ε, samo ako posmatramo dovoljno

nekoliko prvih clanovaˇ

niza, 1, 2 3 , niza ce´

1

3 , 3

4 , 1

x n = 2 + (1) n

n

3

n ,

pa je dovoljno posmatrati clanoveˇ x n .

Primjetimo da smo u gornjem primjeru pokazali da za proizvoljno ε > 0 svi clanoviˇ niza, pocevšiˇ od nekog indeksa n 0 , zadovoljavaju nejednakost x n < ε, tj. oni se gomilaju oko tackeˇ 0. Ovo je globalna ideja kojom se uvodi pojam konvergencije.

Definicija 1.4. Kažemo da je realan broj a granicnaˇ vrijednost ili limes niza (x n ) ako

za svako ε > 0, postoji prirodan broj n 0 , takav da za svaki prirodan broj n n 0 vrijedi

niza cijiˇ je indeks n > 3 , da bude zadovoljeno

ε

| x n a | < ε, što jednostavnije zapisujemo matematickomˇ

simbolikom sa

(ε > 0)(n 0 N)(n N)(n n 0 ⇒ | x n a | < ε) . (1)

Gornju cinjenicuˇ zapisujemo sa

lim x n = a ili x n a(n + ).

n+

Ako je lim x n = a, kažemo da niz (x n ) konvergira ka a ili da teži ka a, kada n

n+

teži u beskonacnost.ˇ Ako postoji a R, takav da lim x n = a, kažemo da je niz

konvergentan.

n+

Primjer. U primjeru ispred Definicije 1.4 smo pokazali da je

lim

n+

2 + (1) n

n

= 0.

Na slicanˇ

relaciju.

nacinˇ

se pokazuje da je

lim

n+

1

n = 0 ili

lim

n+

n

n+1 = 1. Pokažimo prvu

1 lim n =0 n→∞
1
lim n =0
n→∞

Primjer. Neka je x n =2 n . Posmatramo li nekoliko prvih clanovaˇ

= 1, 41

,

vidimo da se vrijednosti umanjuju i da se "krecu"´ ka 1, tj. "osjecamo"´ da je lim x n =

1. Ali ovakvo razmišljanje ni u kom slucajuˇ

1

ovog niza

,

n+

1

x 1 =2 1 =2, x 2 =2 2

1

x 4 =2 4 = 1, 19

1

, x 3 =2 3 = 1, 26

,

1

, x 10 =2 10 = 1, 07

ne predstavlja dokaz ove tvrdnje.

Na isti nacinˇ

se pokazuje sljedeci´ važan limes

lim √ n a = 1 , (a > 0) n→+ ∞
lim
√ n a = 1 , (a > 0)
n→+ ∞

8

Okolina tackeˇ

a.

Otvoreni interval (a ε, a + ε) dužine 2ε sa centrom u tackiˇ a R, naziva se ε-okolina

tackeˇ a.

Definicija 1.6. Kažemo da skoro svi clanoviˇ niza imaju neku osobinu P ako postoji n 0 N, tako da za svako n n 0 , x n ima osobinu P .

Definicija 1.5. Okolina tackeˇ

a R je proizvoljan otvoren interval koji sadrži tackuˇ

Drugacijeˇ receno,ˇ skoro svi clanoviˇ niza imaju osobinu P ako je imaju svi clanoviˇ niza pocevˇ od nekog indeksa ili što je isto kao da kažemo da tu osobinu imaju svi clanoviˇ niza osim njih konacnoˇ mnogo. Nejednakost | x n a | < ε, koristeci´ poznati stav za apsolutnu vrijednost, možemo zapisati i kao a ε < x n < a + ε, što je opet ekvivalentno sa tim da x n (a ε, a+ε). Koristeci´ sve receno,ˇ Definiciju 1.4 možemo iskazati ekvivalentno u sljedecem´ obliku.

Definicija 1.7. Kažemo da niz (x n ) konvergira ka tackiˇ a R ako se u svakoj ε-okolini

tackeˇ a nalaze skoro svi clanoviˇ niza.
tackeˇ
a nalaze skoro svi clanoviˇ
niza.
ε -okolini tackeˇ a nalaze skoro svi clanoviˇ niza. Slika 3: Skoro svi clanoviˇ niza u

Slika 3: Skoro svi clanoviˇ

niza u raznim ε-okolinama

a, onda to isto važi i

za svaku ε-okolinu, gdje je ε > ε 0 .

Iz ovoga je jasno da je konvergenciju dovoljno pokazati za malo ε, odnosno za 0<ε<ε 0 , gdje je ε 0 proizvoljan pozitivan broj.

Primjer. Niz cijiˇ

suprotno, tj. da je za neko a R,

x n = (1) n nije konvergentan. Zaista, pretpostavimo

Ako se skoro svi clanoviˇ

niza nalaze u nekoj ε 0 -okolini tackeˇ

je opšti clanˇ

lim x n =a.

n+

Kako su svi clanoviˇ datog niza jednaki ili 1 ili 1, to znaciˇ da se oba ta broja moraju nalaziti u proizvoljnoj ε-okolini tackeˇ a. Medjutim, to ociglednoˇ nije moguce,´ npr. izaberemo li ε < 1 2 tada nije moguce´ da oba broja i 1 i 1 budu u intervalu (a ε, a + ε) cijaˇ je dužina manja od 1.

1.2.1 Osobine konvergentnih nizova

Teorem 1.1. Ako niz ima graniˇcnu vrijednost onda je ona jedinstvena.

Dokaz

9

Pretpostavimo da vrijedi

lim x n = a i

n+

lim x n =b.

n+

a i b budu disjunktne

( dovoljno je uzeti da je ε

od

nekog indeksa n 1 , u ε-okolini broja a, ali isto tako bi morali svi clanoviˇ niza pocevˇ od

nekog indeksa n 2 biti u ε-okolini tackeˇ

bi smo

da se oni nalaze i u jednoj i u drugoj ε-okolini, što nije u saglasnosti sa disjunktnošcu´ tih okolina.

Definicija 1.8. Za niz (x n ) kažemo da je ogranicenˇ odozgo ako vrijedi:

Ako je a

= b, onda postoji ε > 0 takvo da ε-okoline oko tacakaˇ

= ba

2

).

onda da su svi clanoviˇ

Na osnovu Definicije 1.7 zaklucujemoˇ

Ako posmatramo clanoveˇ

niza cijiˇ

b.

niza (x n ), pocevˇ

su indeksi veci´ i od n 1 i od n 2 , zakljuciliˇ

su indeksi veci´ i od n 1 i od n 2 , zakljuciliˇ ( ∃ M

(M R)(n N) x n M .

Niz je ogranicenˇ

odozdo ako vrijedi:

(m R)(n N) x n m.

Definicija 1.9. Za niz (x n ) kažemo da je ogranicenˇ ako je skup svih elemenata tog niza ogranicen,ˇ tj. ako postoji realan broj M 0 takav da je | x n | ≤ M za svako n N. Ovo zapisujemo sa

(M 0)(n N) | x n | ≤ M .

Teorem 1.2. Svaki konvergentan niz je ograniˇcen.

Dokaz

Neka je niz (x n ) konvergentan, tj. neka je lim x n = a R. Neka je ε > 0 proizvoljno, na primjer neka je ε = 1. Na osnovu definicije konvergencije, svi clanoviˇ niza, pocevˇ od nekog indeksa n 0 , pripadaju okolini (a 1, a + 1), odnosno van ove okoline se nalazi konacnoˇ mnogo clanovaˇ niza.

mnogo

clanovaˇ

Neka je m 1 najmanja vrijednost i M 1 najveca´

koji su van okoline. Oznacimoˇ

sa

vrijednost od tih konacnoˇ

m = min { a 1, m 1 } , M = max{ a +

1, M 1 } .

Tada ociglednoˇ

vrijedi

(n N)m x n M ,

što predstavlja ogranicenostˇ

niza.

≤ x n ≤ M , što predstavlja ogranicenostˇ niza. Ogranicenostˇ niza je prema Teoremi 1.2,

Ogranicenostˇ

niza je prema Teoremi 1.2, potreban uslov konvergencije. Da to nije i

ali kao što je ranije

dovoljan uslov, pokazuje primjer niza ((1) n ) koji jeste ogranicen,ˇ pokazano nije konvergentan.

10

Teorem 1.3. Neka su dati nizovi (x n ) i (y n ).

1. Ako je x n = c R za skoro svako n N, tada je lim x n =c.

n+

2. Neka je lim x n = x i lim y n = y (x, y R)

n+

n+

realni brojevi. Tada važi:

i neka su a, b i c proizvoljni

(a)

(b)

(c)

(d)

lim (ax n + by n ) = ax + by.

n+

lim (x n +c)=x+c.

n+

lim (x n · y n )=x · y.

n+

lim

n+

x

n

x , ako je y

y

y

n

=

= 0 i y n = 0 za n N.

Primjer. Izracunati:ˇ

lim 3 · 2 n +2 · 3 n .

n+

1

1

Koristeci´ pravilo 2.(a) i ranije pokazani limes niza ( a) imamo da je

n

lim 3 · 2 n +2 · 3 n =3 · 1+2 · 1=5.

n+

1

1

Primjer. Izracunati:ˇ

n+

lim

n +6 .

1

Koristeci´ pravilo 2.(b) imamo

n+ 1

lim

n +6 =0+6=6.

Definicija 1.10. Niz (x n ) za koga važi

lim x n =

n+

0, nazivamo nula-niz.

Zapravo, ispitivanje proizvoljnog konvergentnog niza se može svesti na ispitivanje nula-niza, naime važi

Teorem 1.4. Niz (x n ) konvergira ka a R ako i samo ako niz (x n a) konvergira ka

0.

Dokaz

Neka je

a=0.

lim x n = a. Na osnovu Teorema 1.3 2.(b) je

n+

Obratno, ako je

lim (x n a) = 0, tada je

n+

lim (x n a) =

n+

lim x n

n+

lim x n = lim (x n a + a) = lim (x n a)+a=a.

n+

n+

n+

∞ x n = lim ∞ ( x n − a + a ) = lim

11

Teorem 1.5. Zbir, razlika i proizvod dva nula-niza je ponovo nula-niz.

Teorem 1.6. Neka je (x n ) proizvoljan nula-niz i neka je (y n ) proizvoljan ograniˇcen niz ( ne obavezno konvergentan ). Tada je niz (z n ), gdje je z n = x n · y n (n N), nula-niz.

Dokaz

Kako je niz (y n ) ogranicen,ˇ to postoji realan broj M > 0 takav da je za svako n N, | y n | ≤ M . Iz konvergencije niza (x n ) ka nuli slijedi da za svako ε > 0 postoji n 0 N, tako da je za sve n n 0 zadovoljeno | x n | < ε. Na osnovu svega ovoga zakljucujemoˇ da ce´ za n n 0 vrijediti

| z n | = | x n · y n | = | x n || y n | < Mε ,

a što znaciˇ da niz (z n ) konvergira ka nuli.

Primjer. Izracunati:ˇ

lim

cos n

.

n+

n

= 1

Oznacimoˇ

cos n je ogranicenˇ

sa z n = cos n

n cos n. Kako je niz x n = n nula-niz, a niz y n =

1

n ( cos x 1 ), to je na osnovu gornje teoreme niz (z n ) nula-niz, tj.

lim

n+

cos n

n

=0.

Veza limesa i relacija poretka

Teorem 1.7. Neka je (x n ) proizvoljan niz.

1. Ako je

lim x n = x > p (< p), tada je x n > p (< p) za skoro svako n N.

n+

2. Ako je niz (x n ) konveregentan i ako je x n > p (< p), za skoro svako n N, onda je lim x n p ( p).

n+

Dokaz

1. Neka je lim x n = a i neka je a > p. Stavimo li da je ε = a p , svi brojevi

niza (x n )

kada je a < p dokazuje se

n+

2

koji pripadaju intervalu (a ε, a + ε) su veci´ od p ali skoro svi clanoviˇ

su u toj ε-okolini i time je tvrdjenje dokazano. Slucajˇ analogno.

2. Neka je lim x n = a i neka je x n > p za skoro svako n. Ako bi bilo a <

n+

to bi na osnovu dokazanog pod 1) znaciloˇ

ociglednaˇ kontradikcija. Dakle mora biti a p.

p,

da je x n < p za skoro svako n, što je

ociglednaˇ kontradikcija. Dakle mora biti a ≥ p . p , da je x n <

12

Prethodni teorem najcešˇ

ce´

cemo´

koristiti za slucajˇ

p = 0. Naime, ako je lim

n+ x n

pozitivan ( negativan ) broj, tada su skoro svi clanoviˇ niza pozitivni ( negativni ). Ako su skoro svi clanoviˇ niza pozitivni ( negativni ), tada je granicnaˇ vrijednost niza nene- gativna ( nepozitivna ).

1

Primjer. Posmatrajmo niz ( n ). Svi clanoviˇ

0. Ovim se potvrdjuje slijedece,´ ako je x n > p za skoro svako n onda je lim x n p

n =

1

niza su pozitivni, tj.

1

n

> 0, ali lim

n+

n+

Posljedica 1.1. Ako svi clanoviˇ

[a, b].

niza (x n ) pripadaju segmentu [a, b], tada i

lim x n

n+

1.2.2

Beskonacneˇ

granicneˇ

vrijednosti

Definicija 1.11. Kažemo da niz (x n ) divergira ka plus beskonacnosti,ˇ sa lim x n = + , ako vrijedi

n+

što oznacavamoˇ

(K > 0)(n 0 N)(n n 0 )x n >K .

Kažemo da niz (x n ) divergira ka minus beskonacnosti,ˇ što oznacavamoˇ sa lim x n =

−∞, ako vrijedi

n+

(K > 0)(n 0 N)(n n 0 )x n < K .

U oba slucajaˇ

kažemo da niz odredeno¯

divergira.

K 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 0
K
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12 13
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11
Slika 4: Odredeno¯
divergentni nizovi.

Sada možemo izvršiti selekciju svih nizova u odnosu na konvergenciju. Svaki realni niz spada u jednu od klasa:

Niz je konvergentan ( granicnaˇ vrijednost mu je neki realan broj ).

Niz je odredjeno divergentan ( granicnaˇ

vrijednost mu je ili + ili −∞ ).

13

Niz je neodredjeno divergentan ( nema ni konacnuˇ jednost ).

ni beskonacnuˇ

granicnuˇ

vri-

Primjer. Posmatrajmo geometrijski niz x n = q n (n N). Za koje q R je dati niz konvergentan?

Teorem 1.8. Neka je

lim x n = x R i neka je

n+

lim y n = + . Tada vrijedi:

n+

1. lim (x n +y n )=+ .

n+

2. lim (x n · y n ) = sgnx · ∞ (x = 0).

n+

lim

n+

4. Ako je

3.

lim

n+

x n

y n

=0.

lim x n = 0 i ako su skoro svi clanoviˇ

n+

1

x n

=+ .

niza (x n ) pozitivni, tada je

Postoje kombinacije dva niza kada se rezultat ne može direktno odrediti kao u slu- cajevimaˇ opisanim u ovim teoremama. Tada kažemo da je granicnaˇ vrijednost neo- dredjena ili da je neodredjenog tipa. To medjutim ne znaciˇ da granicnaˇ vrijednost ne postoji, vec´ samo da se ne može unaprijed odrediti primjenom pravila datih u ovim teoremama.

Primjer. Za niz sa opštim clanomˇ

x n = n 2 +3n 2

2n 2

+5n+4 imamo neodredjenost tipa

Postoji sedam tipova neodredjenosti i oni su:

∞ 0 , 0 · ∞ , ∞ − ∞ , 1 ∞ , ∞
∞ 0
, 0 · ∞ , ∞ − ∞ , 1 ∞ , ∞ 0 , 0 0 .
∞ , 0

1.2.3 Monotoni nizovi

Definicija 1.12. Za niz (x n ) kažemo da je

strogo monotono rastuci´ ako vrijedi (n N) x n+1 >x n .

monotono rastuci´ (neopadajuci)´ ako vrijedi (n N) x n+1 x n .

monotono opadajuci´ (nerastuci)´ ako vrijedi (n N) x n+1 x n .

strogo monotono opadajuci´ ako vrijedi (n N) x n+1 <x n .

Za niz koji posjeduje bilo koju od navedenih osobina kažemo da je monoton niz.

14

Kriteriji konvergencije mon. nizova

Teorem 1.9. Svaki monoton niz je ili konvergentan ili odredjeno divergentan ( ima konaˇcnu ili beskonaˇcnu graniˇcnu vrijednost ).

Teorem 1.10. Svaki monoton i ograniˇcen niz je konvergentan.

U ovoj teoremi treba razlikovati dva slucaja:ˇ

1. Ako je niz monotono rastuci,´

2. Ako je niz monotono opadajuci,´

zahtijevamo ogranicenostˇ

odozgo.

zahtijevamo da je niz ogranicenˇ

odozdo.

Primjer. Pokažimo da je niz x n = 1+

Jednostavnim racunomˇ

se ima

n n rastuci´ i ogranicenˇ odozgo.

1

x

n+1

x

n

= n+2

n+1

1

(n + 1) 2 n

1

.

Na osnovu Bernoullijeve nejednakosti je

pa imamo

x

n+1

x

n

1

> n+2

n+1

1

1) 2 n >1

(n +

(n + n 1) 2 , n 2,

(n +

1

n

1) 2 = n 3 +3n 2 +3n+2 n 3 +3n 2 +3n+1

>1.

Dakle niz je strogo monotono rastuci.´

Ako sada posmatramo i niz y n = 1+ n n+1 , ociglednaˇ za proizvoljno n N.

Pokazati da je niz (y n ) strogo monotono opadajuci,´ ostavljeno je za vježbu. Iz ovoga onda zakljucujemoˇ da je bilo koji clanˇ niza (y n ) gornje ogranicenjeˇ niza (x n ), pa možemo reci´ da je x n y 1 = 4 za proizvoljno n N.

je nejednakost x n y n

1

Iz

monotonosti i ogranicenostiˇ

niza (x n ) zakljucujemoˇ

njegovu konvergenciju.

Granicnojˇ

vrijednosti ovog niza dajemo posebno ime ( prema Euleru ), a isticemoˇ

njegovu važnost za racunanjeˇ

Definicija 1.13.

mnogih drugih limesa.

i

e = lim ∞ 1+ . n→+ 1 n n
e =
lim ∞ 1+
.
n→+
1
n n

15

Broj e nazivamo Eulerovim brojem i on je jedna od najvažnijih matematickihˇ tanti. Prvih nekoliko decimala tog broja su

e = 2, 718281828

Koristeci´ se algebrom limesa, lako se vidi da takoder¯

imamo

n→∞ lim 1+ a 1

n a n

(ako lim

n a n = )

te direktno slijedi da

1

n (1 + a n ) a n

lim

(ako lim

n a n = 0)

Primjer. Izracunatiˇ

1.

2.

n→∞ lim 1+

n 2n1

3

n→∞ n+1

lim

n

1 2n+1

;

n n(ln(n + 1) ln n);

; lim

kons-

Alati za izracunavanjeˇ limesa

Teorem 1.11 (Teorem o lopovu i dva policajca). Neka su (x n ) i (y n ) nizovi za koje vrijedi

1.

2.

lim x n = lim y n =A.

n+

n+

Za skoro svako n N je x n z n y n .

Tada i niz (z n ) ima graniˇcnu vrijednost i važi

lim z n =A.

n+

Primjer. Izracunati:ˇ

lim

n+

2 n +3 n .

n

Kako važi

tada je

Ako oznacimoˇ

3 n 2 n +3 n 2 · 3 n ,

3 2 n +3 n 3 2.

n

n

sa x n = 3 i sa y n =3 2, tada ociglednoˇ

n

važi

lim x n = lim y n =3,

n+

n+

pa na osnovu teoreme o lopovu i dva policajca vrijedi

lim z n =

n+

lim

n+

16

2 n +3 n =3.

n