KAZNENO PRAV0

O nazivu kazneno pravo

-

dva usvojena naziva: krivino pravo.

pravo

kazneno

rairen u njemakoj literaturi i zakonodavstvu (Strafrecht), franc. Droit Penal i Code Penal; talij. Diritto penale i Codice Penale, te u engleskom jezikom podruju Penal Law od sankcije kao posljedice koja slijedi za poinjeno djelo, povijesno kazna (poena) dugo je bila jedina sankcija. prigovor: postoje i druga kanjiva ili protupravna djela za koja se moe izrei kazna kao sankcija a ta djela nisu kaznena djela. u anglo-amerikom sustavu ei je naziv krivino pravo(criminal law) koji se vezuje za pretpostavku kanjivosti, atribut krivino izveden je od latinskog naziva crimen poinjeno zlo odnosno zloin (krivica).

Pojam kriminaliteta i njegove znaajke

-

negativne socijalne pojave: raznovrsna krenja pravila ponaanja kojima se ureeni odnosi alkoholizam, skitnja, kockanje, prosjaenje, prostitucija, nasilniki napadi i sl. ui pojam su protupravna ponaanja pravila ponaanja drutvo ureuje svojim pravnim normama postoje norme (prohibitivne norme) i koje neka ponaanja zabranjuju

norme koje nalau graanima odreena ponaanja (zapovjedne ili imperativne norme).

Ako osoba ini ono to ne smije initi ili ako ne ini ono to je duan uiniti radi se o protupravnom ponaanju kojim se kri pravna norma
-

protupravna ponaanja pravne sankcije, prisilne mjere prema pojedincu koji se ne ponaa usklaeno s pravnim normama kriminalitet - ui pojam od pojma protupravnih ponaanja iz raznovrsnih

protupravnih ponaanja u pojam kriminaliteta ulaze samo ona koja je pravni sustav propisao kao kaznena djela, a koja za drutvo predstavljaju najveu opasnost za takva se djela primjenjuju kaznenopravne sankcije
-

prva znaajka kriminaliteta kriminalitet je pravno ureena pojava: pravni poredak svake drave zakonskim normama odreuje to se smatra kriminalitetom i koje su sankcije propisane za poinitelje tih djela

dinaminost pojma promjenljivost njegovog sadraja

socijalno uvjetovana pojava proizlazi iz drutvenog, ekonomskog i politikog ustrojstva jedne drave, kulturnih i socijalnih stajalita odreene zajednice, pa promjena uvjeta ivota mijenja i sam pojam kriminaliteta kaznena dj. koja se danas ne smatraju opasnima (sklapanje ugovora s avlom i u svezi s time spaljivanje vjetica u srednjem vijeku, preljub, nedoputen pojedinani prijelaz dravne granice itd.) Socijalnim i tehnolokim razvitkom novi oblici ponaanja koja ugroavaju drutvo kao npr. terorizam, organizirani kriminal, zlouporabe ekova I kreditnih kartica, raunalni kriminal itd.

- Inkriminiranje i dekriminalizacija
-

masovna socijalna pojava u pojedinim dravama dosee ogromne razmjere u RH izrazit pad broja osuenih osoba nakon stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske (od 1991. pa nadalje) stopa kriminaliteta u Hrvatskoj nije visoka: broj osuenih osoba na 100.000 stanovnika iznosio je 1990. godine 527, a 1996. godine 293. U Njemakoj broj osuenih osoba za kaznena djela (zloine i prijestupe) na 100.000 kazneno odgovornih osoba neprekidno prelazi 1.000. U strukturi kriminaliteta na prvom su mjestu imovinski i prometni delikti. stvaran broj poinjenih kaznenih djela je daleko vei od broja osuenih osoba zbog tzv. tamne brojke kriminaliteta jedan dio poinjenih kaznenih djela ostaje neotkriven

ZNANOSTI O KRIMINALITETU
-

Kriminalitet predmet znanstvenog prouavanja vie znanstvenih disciplina

- podjela u dvije temeljne skupine :

1.

kaznenopravna znanost normativna isto pravna i drutvena znanost kriminologija i njoj bliske znanosti empirijske znanosti nepravne znanosti koje pripadaju i drutvenim i prirodnim znanostima.

2.

Kaznenopravna znanost
-

znanstvena disciplina koja uporabom znanstvenih metoda izuava, obrauje kazneno pravo kao sustav pravnih propisa materijalnog, procesnog i izvrnog kaznenog prava.

Glavni i preteiti dio predmeta kaznenopravna dogmatika ili teorija kaznenog prava znanost koja tumai I kritiki obrauje pojmove kaznenog zakona sustav pozitivnih kaznenopravnih propisa prouava samo postojee, vaee kaznene propise s ciljem tako objasniti te propise da se prui to vie znanja onima koji te propise u praksi primjenjuju Glavna metoda generalizirajue apstrakcije temeljna pravna metoda s dvije radnje: generalizacija i apstrahiranje analiza pojedinih konkretnih sluajeva izdvajanje bitnih zajednikih znaajki stvaranje novih, viih opih pojmova koji u sebi sadre sve konkretne sluajeve nebitni se elementi apstrahiraju

Primjer kazneno djelo krae: zajednikim elementima ili obiljejima izgrauje se pravni pojam krae pokriva sve sluajeve krae zanemarujui ili apstrahirajui razliitosti vii pojmovi opi pojma kaznenog djela koji pokriva sva kaznena djela.

- nuna povezanost teorije i prakse Kriminalna politika

-

disciplina unutar kaznenopravne znanosti racionalna i planska praktina djelatnost drutva koja se poduzima u cilju spreavanja kriminaliteta politika prevencije (ante delictum) npr. mjere kojima je cilj otklon nekih uzroka kriminaliteta kao borba protiv alkoholizma, narkomanije itd. politika represije (post delictum) izricanje i izvrenje kaznenopravnih sankcija.Kriminologija izuava kriminaliteta s razliitih nepravnih stajalita: biolokog, psiholokog, sociolokog i dr.
5

dva dijela:

kriminalna etiologija ispituje uzroke kriminalnih ponaanja - kriminalna fenomenologija utvruje pojedine pojavne oblike kriminaliteta: obim i strukturu,kretanje ili dinamiku kriminaliteta, odreene tipove kriminaliteta (maloljetniku delinkvenciju, imovinski kriminalitet, organizirani kriminal i dr.) - nova disciplina viktimologija istrauje ulogu rtve u nastanku kaznenog djela. - veza kriminologije i kaznenog prava kazneno pravo odreuje to je kriminalitet odreuje predmet kriminologije Penologija
-

prouava najefikasnije naine organizacije izvravanja kazne zatvora i ostalih kaznenopravnih sankcija polivalentna znanstvena disciplina -izvrenje sankcija, osim s pravnog, izuava i sa razliitih drugih aspekata: sociolokih, psiholokih, medicinskih, pedagokih i dr. neposredna veza s izvrnim ili penitencijarnim kaznenim pravom koje pravno ureuje izvrenje kaznenopravnih sankcija

Kriminalistika
-

policijska znanost prouava otkrivanja kaznenih djela i poinitelja

pitanja

probleme

kriminalistika tehnika naini pronalaenja i utvrivanja tragova i drugih dokaza u cilju otkrivanja djela i poinitelja (balistika, daktiloskopija, grafologija i dr.) koristi znanja fizike, kemije, biologije i drugih prirodnih i tehnikih znanosti kriminalistika taktika izuava metode izvrenja radnji i izvoenja dokaza (izvrenje oevida ili vjetaenja, sasluanje svjedoka, ispitivanje okrivljenika)
6

kriminalistika metodika prouava metode otkrivanja pojedinih vrsta kaznenih djela s obzirom na njihove posebnosti (npr. imovinskih kaznenih djela, seksualne delinkvencije i dr.)

Medicinske znanosti kaznenog prava

koje

omoguavaju

primjenu

koriste se i u graanskom i obiteljskom pravu naknada tete, utvrivanja oinstva itd. Sudska (forenzika) medicina primjenjuje se pri utvrivanju i kvalifikaciji kaznenih djela, posebice kod onih koji za posljedicu imaju smrt ili povredu tjelesnog integriteta osobe. tanatologija prouava uzroke i vrijeme smrti traumatologija bavi se tjelesnim ozljedama i njihovom prirodom toksikologija prouava otrove i njihovo djelovanje na ovjeka Sudska (forenzika) psihijatrija ili psihopatologija izuava duevna oboljenja i smetnje koje su znaajne za utvrivanje neubrojivosti I smanjene ubrojivosti poinitelja kaznenih djela

Pojam kaznenog prava

Kazneno pravo se moe promatrati u dvostrukom smislu dva pojma kaznenog prava:

posebna grana prava u pravnom sustavu kazneno pravo kao znanstvena disciplina

Poseban znaaj kaznenog prava kao grane prava u pravnom sustavu ostale grane prava ureuju odnose meu pravnim subjektima, a kazneno pravo tim odnosima ili vrijednostima prua zatitu

Pojam kaznenog prava kao grane prava

Kazneno pravo - sustav zakonskih propisa koji ima svoju posebnu svrhu i sredstva kojima to postie svrha i sredstva - razlikuju kazneno pravo od ostalih grana prava (tzv.diferentia specifica); nijedna druga pravna grana nema takav cilj i ne primjenjuje takva sredstva za postizanje toga cilja

Dioba kaznenog prava

-

stara grana prava koja se pojavljuje ve s prvim oblicima organizirane zajednice. Tijekom vremena kazneno se pravo

razvilo u cjelovit sustav propisa s unutarnjom podjelom na ua podruja. Kazneno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu-teorijska podjela koja oznaava ili ukupnost pravnih propisa, zakonskih pravila iz svih formalnih izvora koji ine kazneno zakonodavstvo (k.p.u objektivnom smislu), ili ovlatenje (pravo) na kanjavanje koje proizlazi iz kaznenog prava u objektivnom smislu kazneno pravo u subjektivnom smislu predstavlja pravo na kanjavanje (ius puniendi) koje danas iskljuivo pripada dravi

Materijalno kazneno pravo (k.p. u uem smislu) -> Formalno (postupovno) kazneno pravo Izvrno kazneno pravo
-

Materijalno, formalno i izvrno kazneno pravo : tri temeljne skupine pravnih odredaba Materijalno kazneno pravo ili kazneno pravo u uem smislu sadri odredbe kojima se propisuju ponaanja koja predstavljaju kazneno djelo, te sankcije i uvjete za njihovu primjenu prema poiniteljima tih djela: odredbe Kaznenog zakona RH, Zakona o sudovima za mlade i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Formalno ili postupovno (procesno) kazneno pravo sadri odredbe kojima je propisan postupak suda i dravnih tijela pri utvrenju je li odreena osoba poinila kazneno djelo i jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu kaznenopravnih sankcija: odredbe Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima za mlade, Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela te Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije organiziranog kriminaliteta (USKOK) Kazneno izvrno pravo ili pravo izvrenja kaznenopravnih sankcija (penitencijarno kazneno pravo)
10

sadri odredbe kojima se ureuje nain izvrenja kaznenopravnih sankcija. Ove odredbe u nekim pravnim sustavima nisu potpuno izdvojene u samostalno podruje, ve se nalaze i u kaznenom zakonu i(li) u procesnom pravu
-

u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu najvei je dio ovih odredaba sadran u posebnom zakonskom aktu: Zakonu o izvravanju kazne zatvora ali i u Zakonu o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi odnosno Zakonu o probaciji (2009.)

Odnos materijalno, formalno i kazneno izvrno pravo razlikuju se po predmetu pravne regulacije,ali izmeu njih postoji meusobna ovisnost I uvjetovanost:

primjena materijalnog kaznenog prava uvjetovana je primjenom formalnog kaznenog prava primjena formalnog prethodi primjeni materijalnog prava: postupovno pravo oivotvoruje odredbe materijalnog prava kazneni postupak vodi se da bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti koje je propisalo materijalno kazneno pravo primjena prava izvrenja kaznenopravnih sankcija ovisi o prethodnoj primjeni materijalnog I formalnog kaznenog prava da bi se sankcija propisana materijalnim kaznenim pravom mogla izvriti ona najprije treba biti izreena u kaznenom postupku

Ope i posebno kazneno pravo

-

ope vai za sve graane bez obzira na razliitosti koje meu njima postoje
11

posebno kazneno pravo vai samo za odreene grupe osoba, bilo da su one u posebnom odnosu ili imaju poseban status: ranije je postojalo posebno kazneno pravo koje je vailo za plemstvo, danas neki pravni sustavi imaju posebno vojno kazneno pravo.

U hrvatskom kaznenom pravu postoji posebno maloljetniko kazneno pravo koje propisuje kaznenopravnu odgovornost I zatitu mladei, a sadrano je u ve spomenutom Zakonu o sudovima za mlade. Redovno i izvanredno kazneno pravo - podjela vezana uz uvjete vaenja redovno kazneno pravo vai u normalnim okolnostima ivota u smislu mirnodopskih uvjeta(vrijeme mira): izvanredno kazneno pravo primjenjuje se u izvanrednim uvjetima ivota, npr. za vrijeme rata: prema Ustavu RH (l. 100.) Predsjednik Republike ima ovlast donoenja uredbi sa zakonskom snagom kojima se u interesu obrane zemlje u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda mogu obustaviti pojedine odredbe o ustavnim pravima i slobodama graana ako uredbe sadravaju kaznenopravne odredbe,one tada predstavljaju izvanredno kazneno pravo Kazneno pravo federacija i federalnih jedinica (savezno i republiko kazneno pravo) u dravama s federalnim ustrojstvom pri emu se postavlja pitanje nadlenosti ili podjele zakonodavne ovlasti izmeu federacije i njenih jedinica: u nekim dravama ta se nadlenost u podruju kaznenog prava dijeli na nain da istodobno postoji samostalno federalno ili savezno kazn. zakonodavstvo sa svojim sustavom kaznenih djela, ali i samostalno kazneno zakonodavstvo federalnih jedinica (npr. SAD i Australija). U drugim postoji samo savezno kazneno zakonodavstvo tj. jedinstveni kazneni zakonik kao npr. u SR Njemakoj koja je federacija ili vicarskoj (konfederacija).
12

Nacionalno i meunarodno kazneno pravo - podjela koja danas dobiva sve vee znaenje.
-

Nacionalno kazneno pravo koje vai u pojedinim dravama i predstavlja suverenu dravnu vlast zbog postojanja federacija broj nacionalnih kaznenih prava je gotovo dvostruko vei od broja drava (tako samo u SAD-a ima 53 kaznenopravna sustava) Meunarodno kazneno pravo supranacionalno ili naddravno kazneno pravo koje kao sustav kaznenopravnih normi vai neovisno od nacionalnih kaznenih prava, pa ak i onda ako su mu protivna

Kazneno materijalno pravo Kazneno pravo u irem smislu: skup pravnih normi koje odreuju sadraj i opseg ovlasti drave na kanjavanje, ine ga kazneno materijalno pravo (ilikazneno pravo u uem smislu), kazneno procesno pravo i kazneno izvrno pravo
-

Temeljna pretpostavka za primjenu tih normi: odreeno ponaanje koje se naziva kazneno djelo Dio javnog prava - ne temelji na ravnopravnom odnosu pravnih subjekata nego na podvrgavanju pojedinca dravnoj vlasti Provode ga tijela dravnog pravosua (policija, dravno odvjetnitvo, sudovi, organi izvrenja kazni) - slue se sredstvima prisile Kazneno materijalno pravo ili jednostavno kazneno pravo propisuje pretpostavke kanjivosti I primjenu sankcija Pretpostavke kanjivosti sadrane su prvenstveno u opisima kaznenih djela (npr. ubojstva u l. 110. Ili krae u l. 228.), ali i u odredbama o nunoj obrani, pokuaju, sudionitvu, neubrojivosti itd. mogue da neko ponaanje

13

koje je opisano kao kazneno djelo u konkretnom sluaju ne bude kazneno djelo
-

Kaznenopravne sankcije: kazne, uvjetna osuda, posebne obveze i zatitni nadzor Odredbe m. k. p. nalaze se u Kaznenom zakonu, Zakonu o sudovima za mlade i Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, ali i u tzv. posebnom ili sporednom kaznenom zakonodavstvu (npr. u Zakonu o trgovakim drutvima) Kazneno procesno (postupovno) pravo skup propisa koji odreuju pretpostavke za poduzimanje radnji u kaznenom postupku, ovlatenike na njihovo poduzimanje, oblik tih radnji te pravne posljedice za sluaj povredetih propisa kazneno formalno pravo omoguuje da se materijalno kazneno pravo primijeni na pojedinani sluaj sadranoprvenstveno u Zakonu o kaznenom postupku Kazneno izvrno pravo sustav normi kojima se ureuje nain izvrenja kaznenih sankcija sadrano prvenstveno u Zakonu o izvravanju kazne zatvora

Primjer: - osoba A u tunjavi je usmrtila osobu B

-

materijalno kazneno pravo najprije daje odgovor na pitanje o kojem sekaznenom djelu radi (to moe biti obino ubojstvo, ali i ubojstvo na mah iliteko ubojstvo) mogue da se i ne radi o kaznenom djelu jer je poinitelj ubio rtvu u nunoj obrani. Potrebno je utvrditi I subjektivni odnos poinitelja prema djelu pa e ubojstvo postojati samo ako je poinitelj namjerno usmrtio rtvu, pri emu e biti dovoljno i da je biosvjestan da rtvu moe usmrtiti pa je na to pristao. Utvrdi li sud da nepostoji nijedan razlog koji bi iskljuivao kazneno djelo, odmjerit e poinitelju kaznu pri emu e voditi rauna o otegotnim i olakotnim okolnostima. Ako je poinitelj bio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, a postoji
14

opasnost da bi mogao ponoviti kazneno djelo, sud mu pored kazne moe izrei i sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja
-

kada je A usmrtio B-a, kazneno procesno pravo odreuje dunostredarstvenih vlasti da pronau poinitelja, dunost dravnog odvjetnika da pokrene istragu a onda, ako je okrivljenik osnovano sumnjiv, i da podigne optunicu te dunost suda da provede istragu i na temelju provedene glavne rasprave donese presudu, protiv koje nezadovoljna stranka ima pravo albe o kojoj odluuje drugostupanjski sud. Protiv pravomone presude mogui su pod odreenim uvjetima i izvanredni pravni lijekovi; ako je A osuen zbog ubojstva na deset godina zatvora, Zakon oizvravanju kazne zatvora ureuje postupak upuivanja na izdravanje kazne, propisuje da e se kazna izvriti u kaznionici, odreuje koja e prava i dunosti imati zatvorenik, pod kojim e uvjetima biti otputen iz kaznionice itd.

Opi i posebni dio kaznenog prava

Slijedi tehniku podjelu u samom Kaznenom zakonu opi dio KZ-a i posebni dio KZ-a Opi dio KZ-a sadri odredbe koje vae za sva kaznena djela (l. 1.-87.) ureuje ope pretpostavke kanjivosti i sankcije odredbe Opeg dijela odnose na sva kaznena djela propisana tim Zakonom i drugim zakonima Posebni dio KZ-a sadri opise pojedinih kaznenih djela i kazne koje se za njih mogu izrei (l. 88. - 386.)

15

Arhitektura kaznenog materijalnog prava

Naelo supsidijarnosti i fragmentarni karakter kaznenog prava

-

Naelo supsidijarnosti: zakonodavac smije predvidjeti neko ponaanje kao kazneno djelo samo ako se zadovoljavajua zatita odgovarajueg pravnog dobra ne moe postii nekim blaim sredstvom kazna kao sankcija kaznenog prava mora biti ultima ratio societatis: ako se dovoljna zatita moe postii primjenom sankcija iz neke druge grane prava (prekrajnog, upravnog, graanskog itd.) > dekriminalizacija Fragmentarni karakter: k.p. ne tite sva pravna dobra,nego samo jedan njihov fragment, ulomak, a i to ponekad samo od odreenih vrsta napada - ne smije zadirati u sve sfere drutvenog ivota nego samo u one koje su vane za osiguranje mirnog zajednikog ivota

Naelo zakonitosti

Nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege - nema kaznenog djela bez zakona, nema kazne bez zakona:
16

kaznena djela i kaznenopravne sankcije moraju se propisati zakonom

-

N.z. ostvaruje garantivnu funkciju kaznenog zakona: drava jami da kanjavanje nee ovisiti od samovolje sudova, nego e biti propisano zakonima koje donosi izabrani parlament potvruje se naelo trodiobe vlasti o tome to treba biti kanjivo ne odluuje sudbena, nego zakonodavna vlast graanima se jami pravna sigurnost svakome se omoguuje da znade to je zabranjeno i kakvoj se sankciji izlae prekri li tu zabranu

- Naelo z. sadri etiri pojedinana naela ili zahtjeva:

1.

naelo da zakon mora biti pisan (nullum crimensine lege scripta), zabrana analogije (nullum crimen sine lege stricta), zahtjev odreenosti zakonskih opisa (nullum crimen sine lege certa) i zabrana povratnog (retroaktivnog) djelovanja kaznenog zakona (nullum crimen sine lege praevia)

2. 3.

4.

Zahtjev odreenosti i zabrane povratnog djelovanja prvenstveno na zakonodavca jer mu nameu odreena ogranienja pri donoenju kaznenog zakona zahtjev da se mora suditi samo na temelju pisanog zakona i zabrana analogije primarno na suca jer mu nameu odreena ogranienja u primjeni kaznenog prava Naelo zakonitosti razliito u europskom kontinentalnom i angloamerikom kaznenom pravu:

17

- europsko kontinentalno kazneno pravo utemeljeno je na zakonima tj. na kaznenom zakoniku koji u cijelosti ureuje materiju kaznenog prava kaznena djela i kaznene sankcije ne smiju se temeljiti na obiajnom pravu i sudska praksa se ne smatra izvorom kaznenog prava - angloameriko kazneno pravo je kazuistiko, tj. orijentirano na rjeavanje pojedinanih sluajeva, izvori kaznenog prava su precedenti (odluke u kojima se prvi put odluuje o nekom pitanju) i pojedinani zakoni precedenti viih sudova obvezni su za nie sudove, a odstupanje je mogue samo na temelju zakonske odredbe Vrijeme i mjesto poinjenja kaznenog djela
-

Vrijeme poinjenja djela (tempore criminis): kazneno djelo poinjeno je u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela usvojena teorija djelatnosti prema kojoj je mjerodavno vrijeme radnje, a ne vrijeme nastanka posljedice zakon koji se mora primijeniti ubrojivost dob poinitelja rokovi zastare Mjesto poinjenja djela: kazneno je djelo poinjeno kako u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti usvojena teorija ubikviteta (lat. ubique = svagdje)

Vremensko vaenje KZ zakoni se donose, mijenjaju i ukidaju moe se primjenjivati samo u vremenskom razdoblju koje poinje danom stupanja na snagu, a zavrava danom prestanka vaenja
-

Pravilo vremenskog vaenja i obvezna primjena blaeg zakona koji se kazneni zakon primjenjuje prema poinitelju kaznenog djela?
18

prema poinitelju primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno ako je nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja pravomone presude izmijenjen k. z., naelno se ne primjenjuje taj novi zakon nego onaj stari, premda je ukinut stari k.z. vai i dalje za sva kaznena djela koja su poinjena od trenutka njegova stupanja na snagu do njegova ukidanja posljedica usvajanja naela zakonitosti u strogom smislu rijei: nullum crimen sine lege praevia (nema k.d. bez prethodnog zakona) zabrana povratnog ili retroaktivnog djelovanja kaznenog zakona: kazneni zakon ne moe se primijeniti na sluajeve koji su se dogodili prije njegovog stupanja na snagu jami se pravna sigurnost graana retroaktivna primjena nije apsolutno iskljuena:obvezna (obligatorna) ako je novi zakon blai za poinitelja KZ nalae primjenu blaeg zakona (l.3.st.2.): Ako se zakon nakon poinjenja kaznenog djela ,a prije donoenja pravomone presude, izmijeni jednom ili vie puta, primijeniti e se zakon koji je najblai za poinitelja nije protivan naelu zakonitosti jer je u korist (in favorem) poinitelja i naelo pravinosti l.3.st.3.Ako se u sluajevima iz st.2. ovog l. izmijeni naziv ili opis kd, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg kd iz novog zakona pa ako utvrdi da postoji, primjenit e zakon koji je blai za poinitalja. Nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji

Primjena hrvatskog kaznenog zakonodavstva obzirom na mjesto poinjenja /primjena u prostoru/

19

svaka drava primjenjuje svoje kazneno zakonodavstvo na podruju svoje drave. Kaznena /represivna/ vlast RH prostire se na podruju RH ius puniendi: ovlast kanjavanja poinitelja na temelju svog kaznenog prava moe li se ta vlast protezati i na kaznena djela poinjena izvan podruja RH, odnosno u inozemstvu sudbenost /jurisdikcija/ je ovlast drave da k.d. podvrgne suenju svojih sudova pojam kaznenog procesnog prava pravilo: kad drava ima kaznenu vlast ima i ovlast suenja, ali nije uvijek tako Primjena hrvatskog kaznenog zakonodavstva kaznena djela poinjena na podruju RH na

1.

Teritorijalno naelo temeljno naelo primjene kaznenog zakonodavstva kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko poini kaznenodjelo na njezinu podruju (l. 10. KZ-a) bez obzira tko je poinitelj (domai ili strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva), tko je oteenik, te o kojem se kaznenom djelu radi jedino je bitno da je djelo poinjeno na podruju RH Podrujem RH smatra se kopneno podruje, rijeke, jezera, prokopi,unutarnje morske vode, teritorijalno more, te zrani prostor iznad tih podruja (vjerodostojno tumaenje). oigledno je da se domai brodovi i zrakoplovi ne smatraju ploveim i leteim teritorijem jedne drave dopunska naela koja proiruju primjenu kaznenog zakonodavstva i kada su djela poinjena na brodu ili uzrakoplovu.

- Naelo zastave broda KZ u l. 11. proiruje svoju primjenu i na svakoga tko poini kazneno djelo na domaem brodu,bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela posebice kad se brod nalazi na otvorenom moru, kao i u teritorijalnom moru ili luci druge drave odnosi se na sve vrste brodova: ratne,trgovake, putnike, jahte i dr.
20

- Naelo registracije zrakoplova kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se i na svakoga tko poini kazneno djelo u domaem zrakoplovu bez obzira gdje se takav zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela (l. 11. KZ) Primjena hrvatskog kaznenog zakonodavstva na kaznena djela poinjena izvan podruja RH protiv njenog pravnog interesa proirenje primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva na kaznena djela koja su poinjena u inozemstvu.
-

Realno /zatitno/ naelo prema l. 13. Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini odreena kaznena djela(bilo koje kazneno djelo protiv RH iz glave XXXII. KZ-a;kazneno djelo krivotvorenja novca i vrijednosnih papira I znakova za vrijednost RH iz l.274., l.275., l.276. KZ, kazneno djelo protiv hrvatskog dravnog dunosnika ili slubenika u svezi s njegovom slubom, kd davanja lanog iskaza u postupku pred hrvatskim nadlenim tijelima, kd protiv birakog prava iz Glave XXXI. KZ., kd iz l.193., l.194., l.196., l.197., l.198. KZ kad je poinjeno u zatienom ekolokoribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu ili otvorenom moru) odreene drutvene vrijednosti (ustavno ustrojstvo, domai novac i dr.) za koje je RH zainteresirana da ih apsolutno zatitiNacionalno naelo ili naelo aktivnog personaliteta prema l. 14. KZ-a kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se prema hrvatskom dravljaninu i osobi koja ima prebivalite u RH koja izvan podruja RH poini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja su obuhvaena realnim naelom samo ako je to kd kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno kod kd iz l.115., l.116., l.153., l.154., l.158., l.161.164. l.166. i l.169. KZ te drugih kd kod kojih je to predvieno meunaronim ugovorom kojeg je RH stranka , kazneno zakonodavstvo RH primjenit e se I kad kd nije
21

kanjivo prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. ( l.14.st.3.)

-

Kad hrvatski dravljanin sudjeluje u mirovnim operacijama ili drugim meunarodnim aktivnostima izvan podruja RH i u takvim operacijama ili aktivnostima poini kd, primjena kz RH ravnat e se prema odredbama KZ, ako meunarodnim ugovorom, kojeg je RH stranka nije predvieno drugaije (l.14.st.4.) Univerzalno naelo kazneno zakonodavstvoRH primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja RH poini kazneno djelo za koje se po hrvatskom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, ako je to djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojem je poinjeno i ako je izruenje poinitelja zakonom ili meunarodnim ugovorom doputeno, ali do njega nije dolo (l.17.st.1) zbog ega je RH zainteresirana da proiri svoju represivnu vlast i na ove sluajeve dva bitna razloga:

prihvaanje RH kao lanice meunarodne zajednice civiliziranih drava obveze meunarodne solidarnosti I pomoi u borbi protiv kriminala ako RH ne bi izruivala niti kanjavala naelo aut dedere aut punire (ili izrui ili kazni) vrlo brzo bi postala utoite najopasnijih kriminalaca svijeta. Primjena kaznenog zakona na osobe
-

ope pravilo primjenjuje se prema svim osobama bez obzira na postojanje mnogobrojnih razliitosti izmeu njih: spolnih, vjerskih, rasnih, nacionalnih, socijalnih, ekonomskih, politikih i dr. koje su osobe iskljuene od primjene k. z. kategorija ili kruga osoba na koje se ne primjenjuje kazneni zakon nemogunost primjene hrvatskog k. z. prema odreenim osobama predviena je samim KZ i Ustavom.
22

Iskljuenje primjene kaznenog zakonodavstva prema djeci kazneno se zakonodavstvo ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme kad je poinilokazneno djelo nije navrilo 14 godina ivota apsolutno iskljuenje represivne vlasti prema osobama koje u vrijeme ostvarenja protupravne radnje nisu navrile etrnaest godina ivota (kaznenopravni pojam djeteta) psihofizikog razvitka djeteta, te preputa roditeljima i tijelima socijalne skrbi brigu i nadzor nad daljnjim razvitkom Ogranienje primjene kaznenog zakonodavstva prema Ustavu za osobe koje uivaju imunitet osobe imaju imunitet ili indemnitet kao djelomino iskljuenje ili ogranienje kaznene vlasti l. 75. Ustava predvia da zastupnik u Hrvatskom saboru ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru tzv. materijalnopravni imunitet (imunitetneodgovornosti) titi zastupnika od kanjavanja u sluaju da je svojim miljenjem ili glasovanjem ostvario zakonski opis nekog kaznenog djela (npr. uvrede, klevete i sl.) isti imunitet imaju i suci Ustavnog suda RH posebnu vrstu (djelominog) materijalnopravnog imuniteta imaju suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju: ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke

Predsjednik RH ima imunitet nepovredivosti prema l. 105. Ustava. sve navedene osobe uivaju i tzv. procesnopravni imunitet: zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja H. sabora sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela poinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnog sudbenog vijea Predsjednik Republike, zastupnik i sudac mogu biti pritvoreni bez odobrenja Ustavnog suda, Hrvatskog sabora odnosno Dravnog sudbenog vijea
23

samo ako su zateeni pri poinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. na kraju, odreene osobe prema meunarodnom pravu (obiajnom ili ugovornom) uivaju imunitete npr. efovi stranih drava i njihova pratnja, strani diplomatski i konzularni predstavnici, predstavnici odreenih meunarodnih organizacija, pripadnici stranih oruanih snaga imunitet procesnopravne prirode i odnosi se na iskljuenje jurisdikcije /sudbenosti/ hrvatskih sudova i tijela kaznenog postupka.

Ogranienje primjene prema osuenoj osobi

kaznenog

zakonodavstva

obligatorno djelomino iskljuenje prema l. 53. st. 3. KZ-a kad osuenik za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaa kazna obvezno e se primijenit stegovna mjera vea uinkovitost stegovnog kanjavanja unutar penalnih ustanova (zabrana primanja posjeta, poiljki, izlazaka i sl.). Ogranienje primjene kaznenog zakonodavstva prema vojnim osobama fakultativno djelomino iskljuenje prema l. 387. KZ-a prema vojnoj osobi kojoj se za kazneno djelo protiv oruanih snaga za koje je propisana kazna zatvora do tri godine, umjesto kaznenopravne sankcije moe izrei stegovna mjera utvrena propisima kojima se ureuje stegovna odgovornost u oruanim snagama RH, ako je djelo dobilo osobito lak oblik i ako to zahtijevaju interesi slube. Brisan l. 387.!!! Pojam kaznenog djela - centralno pitanje kaznenopravne znanosti:
-

Formalni pojam kaznenog djela sadran je u zakonu, pojam isto pravne prirode pravne pretpostavke
24

kanjivosti svojstvene svim kaznenim djelima odrediti pojam kaznenog djela s obzirom na pravne elemente zajednike svim kaznenim djelima ti su elementi sadrani u svakom kaznenom djelu: opa definicija pojma k.d. koja pokriva sve vrste kaznenih djela
-

utvrditi bitne sastojke koji se nalaze u svakom k.d. primjena metode generalizirajue apstrakcije: generaliziraju se ili uopavaju bitni, a apstrahiraju se nebitni sastojci, pa se sva k.d. koja se u praksi susreu u najrazliitijim oblicima mogu podvesti pod formalni ili pravni pojam k.d.

etiri elementa zajednika svim kaznenim djelima 1. radnja 2. bie kaznenog djela 3. protupravnost 4. krivnja

ponaanje /radnja/ ovjeka: obuhvaa i posljedicu I uzronu vezu izmeu radnje i nastale posljedice svako k.d. predstavlja radnju ovjeka kao voljno ponaanje uinci prirodnih dogaaja i ivotinja nisu kaznena djela
-

radnja mora biti predviena u zakonu kao k.d. naelo zakonitosti: nema kaznenog djela bez zakona (nullum crimen sine lege) kaznena djela su samo ona ponaanja /radnje/ koja su u zakonu predviena kao takva radnjom se ostvaruje bie k.d.: ukupnost obiljeja nekog k.d. formalni element jer ukazuje na formu u kojoj su propisana kaznena djela formalni el. ne otkriva motiv ili razlog inkriminacije, sadraj pojma k.d. materijalna definicija pojma k.d.:
25

protupravnost kao ocjena o nedoputenosti neke radnje sa stajalita pravnog poretka, protivnost pravnoj normi (nullum crimen sine iniuria), povreda pravila ponaanja protupravnost u materijalnom smislu: odreene radnje su nedoputene, jer povrjeuju naroito vrijedna pravna dobra, pa su socijalno opasna

el. protupravnosti nije istovjetan s el. predvienosti u zakonu - moe postojati nesklad: radnja koja odgovara opisu nekog k.d. ne mora nuno biti k.d. pravni poredak dozvoljava obranu od protupravnih napada, nema k.d. premda je ostvareno bie k.d. jer je iskljuena protupravnost nesklad u obrnutom smislu: protupravne radnje koje nisu predviene u zakonu kao k.d. (prekraji I stegovna djela) Subjektivni element - krivnja kao psihiki stav /subjektivni odnos/ poinitelja prema djelu zbog kojeg mu se moe uputiti prijekor nema k.d. bez krivnje poinitelja (nullum crimen sine culpa) ako se od poinitelja moglo zahtijevati drukije ponaanje krivnja kao nuna pretpostavka za kanjavanje ili izricanje druge kaznenopravne sankcije

Opi pojam kaznenog djela: kazneno djelo je protupravno i skrivljeno ponaanje /radnja/ ovjeka koje je predvieno u zakonu kao kazneno djelo. Uinak osnovnih elementa /pravnih pretpostavki/: svi su konstitutivni (temeljni) za postojanje svakog kaznenog djela ako ne postoji bilo koji od njih, ne postoji ni samo kazneno djelo redoslijed elemenata iskljuenje prethodnog el. ini suvinim utvrivanje daljnjih el.: - radnja, - ostvarenje bia k.d., protupravno,
26

- skrivljeno kad su utvreni svi el. poinjeno je k.d. i moe se izrei kaznenopravna sankcija Radnja, posljedica i uzrona veza - Ponaanje ovjeka

injenje ili neinjenje radnje nisu misli refleksni pokreti tjelesni pokreti u besvjesnom stanju /u dubokom snu, nesvjestici, pod narkozom/ tjelesni pokreti izazvani absoluta/: pad uslijed vjetra neodoljivom silom /vis

KZ:Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili neinjenjem.

-

injenje kaznena djela koja se mogu poiniti samo injenjem kao npr. kraa, silovanje i dr. k.d. injenjem povrjeuje se prohibitivna norma Neinjenje neinjenje moe biti kazneno djelo samo onda kada se netko nae u situaciji u kojoj postoji dunost na injenje k.d. neinjenja povrjeuje se imperativna norma tzv. prava kaznena djela neinjenjem npr. nepruanje pomoi neprava kaznena djela neinjenjem: kaznena djela injenja poinjena neinjenjem neinjenjem se povrjeuje prohibitivna norma npr. majka usmrti svoje dijete na nain da ga ne hrani ne odgovara svatko, nego samo garant: osoba koja je pravno obvezna sprijeiti nastup posljedice, osoba koja garantira da do posljedice nee doi
27

Garant pravna dunost na injenje

garant: odreena osoba je pozvana da zatiti ugroeno pravno dobro pravna obveza sprijeiti nastupanje posljedice ili pravna dunost na injenje: sve garantne obveze dijele se u dvije grupe
-

dunost zatite nekog pravnog dobra tri skupine:

dunost zatite na temelju prirodne povezanosti lanovi ue obitelji duni su otkloniti jedan od drugog opasnost za ivot i tijelo i kada ne ive zajedno: roditelji prema Obiteljskom zakonu skrbe o ivotu i zdravlju svoje djece, brani drugovi dunost zatite na temelju uske ivotne zajednice npr. izvanbrana zajednica ili zajednica nastala pri nekom opasnom pothvatu /planinarske ekspedicije/
-

dunost zatite na temelju dobrovoljnog preuzimanja neke obveze pravnim poslom, ugovorom ili radnim odnosom (npr. skretniar je obvezan poduzeti sve radnje nune za pravilno mimoilaenje vlakova, pa ako je zaspao, premda nita nije poduzeo, odgovarat e za nastupjelu posljedicu) dunost nadzora nad izvorima opasnosti tri skupine: dunost na temelju prethodne opasne radnje ili prethodnog injenja npr. kirurg koji je zapoeo operaciju duan ju je i zavriti, u protivnom odgovara za posljedicu koja je zbog prekidanja operacije nastupila ili mladi je duan sprijeiti smrt djevojke kojoj je dao heroin)

dunost nadzora nad izvorima opasnosti koji su u vlasti poinitelja npr. vlasnik motornog vozila mora voditi brigu o tehnikoj ispravnosti vozila te odgovara za posljedice prometne nesree zbog neispravnosti vozila dunost nadzora nad treim osobama koje predstavljaju opasnost poloaj autoriteta u odnosu na djecu /roditelj koji ne sprijei svoje dijete u razbijanju izloga odgovarat e za oteenje tue stvari/ ili nadreene vojne, slubene i odgovorne osobe da sprijee kaznena djela podreenih
28

 Radnja poinjenja: radnja kojom se izvrava kazneno djelo, radnja kojom se uzrokuje posljedica i koja je u biu kaznenog djela oznaena kao radnja poinjenja /kod k.d. krae zakon odreuje da se radnja poinjenja sastoji u oduzme tuu pokretnu stvar ponekad propis precizno ne oznaava glagolom radnju poinjenja /kod k.d. ubojstva (usmrti drugu osobu.), u tom sluaju radnja poinjenja definirana je posljedicom: tzv. posljedine radnje obuhvaaju svaku radnju kojom je mogue uzrokovati navedenu posljedicu Posljedica u uem smislu promjena u vanjskom svijetu uzrokovana radnjom ovjeka (npr. smrt kao posljedica k. d.ubojstva)
1.

kaznena djela povrede unitenje ili drugo realno oteenje nekog pravnogdobra (ivota, tijela, imovine i dr.) kaznena odreenog se, prema nastupanje povrede djela ugroavanja dovoenje u opasnost pravnog dobra izvanredna situacija u kojoj opem iskustvu, svakog asa moe oekivati povrede, situacija koja prethodi nastanku

2.

Kauzalitet ili uzronost: objektivna veza izmeu radnje ovjeka i posljedice koja je nastupila upravo zbog te radnje uzronost je pojam objektivne prirode I prethodi krivnji ako nema uzrone veze nee se ni raspravljati o krivnji krivnje nema bez uzrone veze, dok uzrona veza moe postojati i bez krivnje iz kompleksa razliitih uvjeta koji doprinose nastupanju odreene posljedice izdvajaju se ljudska ponaanja, radnje samo su ta ponaanja kaznenopravno relevantan uzrok U praksi u veini sluajeva utvrivanje uzronosti nije sporno ako je netko pucao u drugu osobu koja je nakon toga umrla, nitko nee dvojiti da je pucanje iz vatrenog oruja uzrok smrti

29

utvrivanje uzrone veze je injeniko pitanje (questio facti) i u najveem broju sluajeva na temelju iskustvenih znanja gotovo uvijek se moeutvrditi je li neko ljudsko ponaanje uzrok neke posljedice ili nije. No, mogui su sluajevi u kojima se pojavljuju problemi npr. voza je izazvao prometnu nesreu u kojoj je povrijeen drugi voza koji je potom u bolnici zbog pogrenog lijeenja umro, ili osoba A tjelesno ozljedi osobu B, a zbog ozljede doe do infekcije, komplikacija i smrti je li dolo do prekida uzrone veze mogue da nakon jedne radnje bude poduzeta druga radnja ili nastupi neki dogaaj koji moe eliminirati djelovanje prijanje radnje I prekinuti vezu izmeu nje i nastupjele posljedice: npr. osoba A povrijedi osobu B koja u bolnici smrtno nastrada u poaru kasniji dogaaj eliminirao je prvobitnu radnju i prekinuo uzronu vezu. Meutim ako je osoba B umrla zbog infekcije ili pogrenog lijeenja postoji uzrona veza, ona nije prekinuta infekcija je nastupila usljed ozljede, greka je suuzrok mogua odgovornost i lijenika

teorija ekvivalencije i formula condicio sine qua non teorija jednake vrijednosti svih uzroka koju usvaja naa sudska praksa povezana s formulom uvjet bez kojega se ne moe, nuni uvjet radnja je uzrokom ako bez nje ne bi dolo do posljedice

Bie (opis) kaznenog djela

skup obiljeja nekog k.d. bie razlikuje jedno djelo od svih ostalih kaznenih djela daje pojam konkretnog ili odreenog kaznenog djela temeljna, kvalificirana i privilegirana kaznena djela

- konstitutivna obiljeja temeljno k.d.

30

kvalifikatorna obiljeja kvalificirano tee/ k.d. propisana tea kazna nego za temeljno k.d. privilegirajua obiljeja privilegirano /lake/ k.d. propisana blaa kazna negoza temeljno k.d.jednoaktna i vieaktna kaznena djela jednoaktna k.d. sastoji se iz samo jedne radnje vieaktna k.d. sastoji se iz dvije ili vie radnji f) opa, posebna i vlastoruna kaznena djela

- opa k.d. /delicta communia/ moe ih poiniti svatko - posebna k.d. /delicta propria/ moe poiniti samo osoba s odreenim svojstvom prava posebna k. d. svojstvo poinitelja je konstitutivno obiljeje neprava posebna k.d. svojstvo poinitelja je kvalifikatorno obiljeje
-

vlastoruna k.d. poinitelj mora sam poiniti k.d.

Protupravnost i razlozi iskljuenja protupravnosti

-

formalna i materijalna protupravnost /nullum crimen sine iniuria/

a) razlozi iskljuenja protupravnosti predvieni u opem dijelu KZ nuna obrana i krajnja nuda: teorijski su mogui kod bilo kojeg k.d., ali u praksi su najee suena na neka k.d., npr. nuna obrana je najea kod k.d. protiv ivota i tijela b) tzv. posebni razlozi iskljuenja protupravnosti koji su predvieni kod pojedinih kaznenih djela u posebnom dijelu kaznenog zakona (npr. Odavanje slubene tajne iz l. 300. stavka 2.; neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela iz l. 301.. stavka 3.; neprijavljivanje poinjenog kaznenog djela iz l. 302. stavka 3.) c) svi ostali razlozi iskljuenja protupravnosti koji nisu predvieni kaznenim zakonom nego se spominju u posebnim
31

zakonima ili u teoriji (npr. Pristanak oteenika, povrede pri sportskim takmienjima, radnje u ratu i vrenje roditeljskog prava) prve dvije grupe kojima se dozvoljava ponaanje koje odgovara opisu djela sadrane su u posebnoj vrsti normi permisivnim (ili dozvolbenim) normama - iskljuuju protupravnost i time postojanje kaznenog djela Nuna obrana
-

obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad (osoba A noem napadne osobu B, a osoba B, branei se, teko tjelesno ozlijedi napadaa) ponaanje osobe B, iako odgovara biu k.d. teke tjelesne ozljede, nee se smatrati kaznenim djelom KZ permisivnom normom iskljuuje protupravnost samoobrane ili nune pomoi kao temeljnog prava ovjeka priznatog jo od rimskog prava ne moe se svaka obrana smatrati nunom, pa zakonodavac postavlja uvjete u l.21. KZ koji se moraju ispuniti da bi se smatralo da ne postoji kazneno djelo elementi nune obrane: napad i obrana Napad: svako ponaanje ovjeka kojim se neposredno ugroava ili povrijeuje neko pravom zatieno dobro, moe biti usmjeren protiv bilo kojeg zatienog dobra druge osobe - iskljuivo ljudsko ponaanje (injenje ili neinjenje), napada je uvijek ovjek. Kakav napad mora biti? napad mora biti protupravan: ako je objektivno protivan pravnom propisu - protupravno djelo (ne mora biti I kazneno djelo). Ako se radi o pravom dozvoljenom napadu (npr. uhienje koje policija vri temeljem zakonskih ovlasti), osoba nema pravo na nunu obranu jer nedostaje protupravni napad
32

napad mora biti stvaran: ako zaista postoji, nije dovoljno da onaj koji se brani samo misli da napad postoji. Ako netko pogreno dri da postoji napad (npr. netko se eli naaliti i glumei napad preplai svoga poznanika u mraku, a ovaj, pogreno mislei da napad postoji, teko tjelesno ozlijedi tobonjeg napadaa), postupa u tzv. putativnoj nunoj obrani - ne postoji nuna obrana, jer nema napada, pa postoji kazneno djelo, a krivnja poinitelja prosuuje se prema pravilima o zabludi

Obrana: odbijanje napada od sebe (samoobrana) drugoga (nuna pomo) - usmjerena je protiv napadaa

ili

obrana mora biti istodobna s napadom: poduzima se kad napad izravno predstoji i sve dok napad traje. Obrana se moe poduzeti sve dok napad traje, a on traje sve dok postoji opasnost za napadnuto zatieno dobro I ako povreda ve nije u potpunosti nanesena. Napad vie ne traje ako se napada udaljava ili bjei, pa se djelovanje protiv njega u tom momentu ne moe smatrati nunom obranom. Iznimno, samo ako se radi o kradljivcu koji bjei s ukradenim stvarima, obrana je mogua sve dok on ne osigura detenciju nad ukradenim stvarima Obrana od buduih napada: nije doputena nuna obrana protiv prijeteih, ali udaljenih, neizravnih napada - tzv. zatitne mjere ili mehanika sredstva zatite koje poduzima neka osoba s ciljem sprjeavanja eventualnih buduih napada, dakle onih koji se tek mogu oekivati (npr. netko postavi ice se elektrinom strujom u vonjak, otruje groe ili postavi eksplozivnu napravu) obrana mora biti prijeko potrebna: napadnuta osoba nije mogla drugaije odbitinapad nego samo povredom nekog napadaevog dobra - prosuuje se u svakom konkretnom sluaju - nema nune obrane kad odrasla osoba, da bi zaustavila napad nekog djeteta, ovome nanosi teku
33

tjelesnu ozljedu, jer se u tom konkretnom sluaju napad mogao odbiti i na drugaiji nain, premda se ne moeni zahtijevati da napadnuti rtvuje neke svoje interese da bi izbjegao napad (tzv. defanzivna obrana) - ne trai od napadnutog da bjei ili se na drugi nain ukloni napadau.
-

Prekoraenje nune obrane: sluaj u kojem je obrana intenzivnija od one koja bi bila dostatna za odbijanje istodobnog protupravnog napada - ispunjeni su svi uvjeti za postojanje nune obrane osim jednog - ne postoji odgovarajui srazmjer, poduzeta obrambena radnja nije bila prijeko potrebna - napadnuti je preao dozvoljenu granicu prijeko potrebne obrane, poduzeo je intezivniju ili jau obranu - predstavlja kazneno djelo poinjeno u prekoraenju nune obrane. kako se ipak radilo o situaciji postojanja istodobnog protupravnog napada, zakon takvog poinitelja privilegira, pa sudu daje ovlatenje da poinitelja kaznenog djela poinjenog u prekoraenju nune obrane blae kazni: prekoraenje nune obrane je fakultativan razlog za ublaavanje kazne Nije kriv poinitelj koji prekorai granice nune obrane zbog ispriive jake prepasti prouzroene napadom ( l.21.st.4.KZ ): obligatorni razlog za oslobaajuu presudu

Krivnja

naelo krivnje nulla poena sine culpa - temeljno naelo kaznenog prava: Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo. l.4.KZ sud uvijek u kaznenom postupku mora utvrditi krivnju koja se ne pretpostavlja, naprotiv, pretpostavlja se nedunost. Zbog toga teret dokazivanja krivnje lei na optubi
34

nedovoljno je da je netko svojom radnjom prouzroio zabranjenu posljedicu, mora biti I kriv. Uputiti prijekor se moe samo onoj osobi koja je imala i odreeni psihiki stav prema poinjenom djelu, samo tada zasluuje drutveni prijekor Pojam i elementi krivnje

unutarnja psihika veza koja povezuje poinitelja i njegovo djelo. KZ prihvaa psiholoko-normativnu koncepciju krivnje koja povezuje odreeni psiholoki sadraj s normativnim sadrajem krivnje. l. 23. KZ propisuje sadraj krivnje: Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispriavajui razlog. tri elementa (ili obiljeja) koja ine sadraj krivnje: 1. ubrojivost, 2. namjera ili nehaj i 3. svijest o zabranjenosti djela. etvrti element se ne smije ostvariti, dakle ne smije postojati nijedan ispriavajui razlog nuno je utvrenje postojanja svakog od ova tri elementa,ako nedostaje jedan od njih, nema krivnje konstitutivna obiljeja krivnje Ubrojivost: normalno psihiko stanje poinitelja ili stanje duevnog zdravlja u vrijeme poinjenja djela poinitelj normalno funkcionira u podruju svoje svijesti i volje da bi mogao postupati skrivljeno, ubrojivost se pokazuje kao pretpostavka ili sposobnost za krivnju, jer samo ubrojiv ovjek moe postupati namjerno ili nehajno i imati svijest o zabranjenosti djela. Namjera (dolus) i nehaj (culpa): stupnjevi krivnje koji predstavljaju psihike kategorije svijesti i volje dvije sastavnice psihikog ivota ovjeka koje se mogu
35

stupnjevati, pomou kojih se i odreuje psihiki odnos poinitelja prema poinjenom djelu oblici krivnje su psiholoki element sadraja krivnje.
-

Svijest o zabranjenosti djela normativni element sadraja krivnje jer poinitelj mora biti svjestan nedoputenosti svoga djela, mora biti svijestan da je svojim ponaanjem prekrio normuUbrojivost i utvrivanje neubrojivosti Poinitelju se moe uputiti prijekor samo ako mu se njegov postupak moe osobno ubrojiti ili uraunati nuno je da ovjek posjeduje sposobnosti i mogunosti ispravnog djelovanja Ubrojivost je psihiko svojstvo ili psihiki status poinitelja u vrijeme poinjenja djela (in tempore criminis) svojstvo normalnog i duevno zdravog ovjeka da ispravno rasuuje i u skladu s tim odluuje: skup intelektualnih i voljnih elemenata koji omoguuju normalno rasuivanje ili shvaanje znaenja svoga djela (intelektualna sposobnost) i daju sposobnost vladanja svojom voljom (voluntativna ili voljna sposobnost) ovjek je svjesno i slobodno bie, pa se polazi od toga da je veina ljudi duevno zdrava odnosno da ima ispravan duevni aparat u smislu pravilnog odvijanja svih psihikih funkcija ubrojivost se javlja kao pravilo, a neubrojivost iznimka, ubrojivost se pretpostavlja, dok se neubrojivost uvijek mora u sluaju sumnje utvrivati KZ u l. 24. st. 2. odreuje pojam neubrojivosti daje uputu sudu kako e utvrditi neubrojivost ako posumnja u duevno zdravlje poinitelja: Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti,nedovoljnog duevnog razvitka ili nekedruge tee duevne smetnje.

36

tri metode utvrivanja neubrojivosti: bioloka, psiholoka i mjeovita metoda Bioloka ili etioloka metoda utvrenje postojanja abnormalnog, patolokog stanja: osoba je neubrojiva ako je u vrijeme ostvarenja zakonskih obiljeja kaznenog djela kod nje postojala neka duevna bolest, privremeni duevni poremeaj ili nedovoljni duevni razvitak, bez obzira je li takvo patoloko stanje kao uzrok utjecalo na psihike (intelektualne i voljne mogunosti) funkcije poinitelja utvrenje postojanja patolokog stanja npr. duevne bolesti automatski dovodi do neubrojivosti Psiholoka metoda utvrenje postojanja psihikih smetnji: osoba je neubrojiva ako u vrijeme ostvarenja zakonskih obiljeja kaznenog djela nije mogla shvatiti znaenje svoga djela ili vladati svojom voljom, bez obzira da li postoji patoloko stanje koje je prouzroilo tu nemogunost Mjeovita ili bioloko-psiholoka metoda utvrenja neubrojivosti utvrenje postojanja kako patolokog stanja tako i psihikih smetnji: potrebno je najprije utvrditi postojanje odreene bolesti ili poremeaja kao uzroka neubrojivosti, te da je taj uzrok doveo do posljedica tj. do nemogunosti shvaanja znaaja svoga djela ili vladanja svojom voljom KZ usvaja mjeovitu ili bioloko-psiholoku metodu utvrenja neubrojivosti u l. 24. st.2.: navode se kako uzroci tako i posljedice neubrojivosti neubrojiva je ona osoba koja je imala psihike smetnje zbog postojanja odreenih patolokih stanja

- Uzroci neubrojivosti ili patoloka stanja su: 1. duevna bolest, ili 2. privremena duevna poremeenost, ili 3. nedovoljni duevni razvitak ili
37

4. neka druga tea duevna smetnja - patoloki poremeaji zakonski su odreeni alternativno to znai da je dovoljno utvrditi postojanje jednog od njih - Duevna bolest ili psihoza: oboljenje centralnog nervnog sustava koje dovodi do poremeaja pojedinih ili veine psihikih funkcija u podruju inteligencije, osjeaja, volje I dr. Dijele se na organske manifestiraju se fizikim promjenama na mozgu (npr.povrede mozga, senilna demencija ili progresivna paraliza), funkcionalne ne mogu se utvrditi organski uzroci, ali kod kojih nastaju promjene u psihi linosti (npr. shizofrenija, paranoja, ili manino-depresivna psihoza), trajne (neizljeive) I privremene (izljeive) koje mogu biti povremene (npr.delirium tremens) ili periodine (npr.maninodepresivna psihoza koja se pojavljuje u ciklusima ili intervalno) - Privremena duevna poremeenost: prolazno duevno stanje privremenog ili kratkotrajnog poremeaja psihikih funkcija svijesti i volje poremeaj traje dok traje uinak izazivaa takvog stanja npr. razna trovanja (alkoholom, narkoticima, kemijskim sredstvima i sl.), potres mozga, uzroci nepatoloke prirode (stanje hipnoze, stanje sna, mjesearstvo, dugotrajna iscrpljenost ili premorenost) ili afektna stanja visokog stupnja (bijes, strah, mrnja, ok i sl.) ne ostavlja psihike posljedice kao to je sluaj kod privremenih duevnih bolesti - Nedovoljni duevni razvitak ili oligofrenija: nerazvijenost psihikog aparata ili zakrljalost centralnog nervnog sustava uzrokovana ili nasljednim faktorima, infektivnim oboljenjima tijekom trudnoe, poroda ili ranog djetinjstva, ili dugotrajnom socijalnom izolacijom debilnost, imbecilnost, idiotizam, kretenizam i sl. - Druge tee duevne smetnje: uveden zbog postojanja duevnih smetnji koje mogu utjecati na psihike funkcije rasuivanja i odluivanja, a nisu ni duevne bolesti, ni

38

privremeni poremeaji, ni nedovoljni duevni razvitak (npr. psihopatije, tee neuroze, poremeaji nagona i sl.) - dva pravila kojih se sud mora pridravati kod utvrenja neubrojivosti: - pravilo in tempore criminis (ne)ubrojivost se ocjenjuje prema vremenu poinjenja protupravne radnje tj. je li osoba u vrijeme kad je radila ili bila duna raditi mogla shvatiti znaenje svoga postupanja i vladati svojom voljom. Pri tome je bitno utvrditi o kojem se uzroku neubrojivosti radi, jer ako se npr. radi o maninodepresivnoj psihozi poinitelj, premda je duevno bolestan, moe djelo poiniti u vrijeme tzv. slobodnog intervala (lucida intervala kada nije ni u stanju manije, ali ni depresije), pa je ubrojiv. Prethodni poremeaj nije relevantan za krivnju, dok kasniji duevni poremeaj moe biti procesna smetnja za voenje kaznenog postupka; - pravilo in concreto (ne)ubrojivost se utvruje u odnosu na konkretno kazneno djelo, jer je mogue da ista osoba u odnosu na neko kazneno djelo koje je poinila bude ubrojiva, a u odnosu na drugo neubrojiva (npr. poinitelj koji je epileptiar ili piroman) - S obzirom da je ocjena ubrojivosti i njenoga stupnja pravno pitanje na koje treba odgovoriti sud, ali to ne moe bez pomoi psihijatra, Zakon o kaznenom postupku propisuje da sud mora odrediti psihijatrijsko vjetaenje ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena ubrojivost okrivljenika.
-

Sud ne posjeduje potrebna medicinska znanja, pa mu za utvrivanje neubrojivosti u kaznenom postupku pomau vjetaci medicinske struke (forenziki ili sudski psihijatri) koji u svom nalazu moraju utvrditi postojanje patolokog stanja kao mogueg uzroka, dok u miljenju daju zakljuak je li kod poinitelja postojala sposobnost rasuivanja i odluivanja.

39

Premda vjetak daje strunu ekspertizu, vano je naglasiti da konanu odluku o ubrojivosti odnosno neubrojivosti poinitelja donosi sud Kaznenopravni uinak neubrojivosti: prema l. 24. st.1. KZ-a neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna. Neubrojivoj osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i zabrane pristupa Internetu. Prema osobi koja u stanju neubrojivosti ostvari protupravni djelo postupit e se prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama. Kako je ubrojivost element krivnje, pa ako poinitelj nije ubrojiv nema ni krivnje, tako se ne moe provesti ni temeljno naelo krivnje prihvaeno u l. 4. KZ-a ( Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo) Ako je za osobu koja je ostvarila zakonska obiljeja nekog kaznenog djela sud u kaznenom postupku utvrdio da je bila neubrojiva, u odnosu na nju mogu se primijeniti samo odredbe Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama (odredbe o tzv. prinudnoj hospitalizaciji ili prisilnom smjetaju u psihijatrijsku ustanovu ako je neubrojiva osoba zbog tee duevne smetnje opasna po sebe ili druge)

Bitno smanjena ubrojivost

-

Neubrojivost se ne moe stupnjevati, ali ubrojivost moe koja moe dovesti do smanjenja krivnje, jer se radi o osobi koja je, premda oteano, ipak mogla shvatiti znaenje svojeg ponaanja i vladati svojom voljom stanje poinitelja u vrijeme poinjenja djela kod kojeg su njegove mogunosti shvaanja svojih postupaka ili mogunosti vladanja svojom voljom bile bitno smanjene
40

uslijed duevne bolesti, duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje, pa se stoga razlikovanje izmeu neubrojivih i smanjeno ubrojivih temelji na kvantiteti
-

Bitno smanjeno ubrojiva osoba je ubrojiva, premda su njene intelektualne i voluntativne mogunosti zbog defektnog biopsiholokog stanja takve da joj je oteano ponaanje sukladno drutvenim i pravnim pravilima. Bitno smanjena ubrojivost ne zahtijeva, kao to to trai neubrojivost, da poinitelj nije mogao uope shvatiti znaenje svojega djela. Njemu je samo oteana spoznaja o djelu. Bitno smanjena ubrojivost smanjuje krivnju u smislu da je poinitelj podoban za krivnju, ali uz manji stupanj sposobnosti za nju. I kod utvrivanja bitno smanjene ubrojivosti primjenjuje se metoda propisana za utvrenje neubrojivosti sud najprije mora utvrditi postojanje jednog od etiri mogua bioloka temelja, pa potom utvrditi da je zbog toga poiniteljeva mogunost spoznaje znaenja odreenog djela ili mogunost vladanja svojom voljom bila oteana. Kaznenopravni uinci bitno smanjene ubrojivosti: bitno smanjeno ubrojiv poinitelj je ubrojiv i zbog toga kriv i zasluuje prijekor manji stupanj krivnje zahtijeva i manju kaznu, pa smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri predstavlja fakultativan razlog za ublaavanje kazne Pored kanjavanja, a pod uvjetom da postoji opasnost da razlozi za bitno smanjenu ubrojivost mogu i u budunosti poticajno djelovati na poinjenje kaznenog djela, sud moe poinitelju izrei i sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja ne moe biti samostalna kaznenopravna sankcija, ve se uvijek primjenjuje uz kaznu zatvora, te se tada radi o lijeenju u zatvorenoj ustanovi, ili

41

uz uvjetnu osudu i rad za ope dobro kod kojih se mjera primjenjuje na slobodi.

Samoskrivljena neubrojivost
-

Od pravila prema kojemu osoba koja je bila neubrojiva u vrijeme poduzimanja protupravne radnje nije kriva, te se ne moe kazniti postoji jedan izuzetak: l. 25. KZ-a ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se uprabom alkohola, droga ili na drugi nain svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom , ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje. voza koji mora upravljati kamionom, premda svjestan da u pijanom stanju moe nepropisnom vonjom izazvati prometnu nesreu, opije se i prouzroi nesreu u kojoj smrtno nastrada pjeak: u vrijeme poinjenja izazivanja prometne nesree voza kamiona je bio neubrojiv, ali mu se moe uputiti prijekor jer je on ostvario uzrok posljedice (sam se, svojom krivnjom, doveo u stanje neubrojivosti), a posljedicu je ostvario skrivljeno (tzv. prethodna krivnja) pravna figura samoskrivljene neubrojivosti omoguuje punu kanjivost poinitelja ako su kumulativno ispunjeni sljedei zakonski uvjeti: da se svojom krivnjom doveo u stanje neubrojivosti(stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom) uporabom alkohola, droga ili na drugi nain (privremena duevna poremeenost kao uzrok neubrojivosti); da je poinitelj bio ubrojiv u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje, te
42

ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje kod samoskrivljene neubrojivosti utvrivanje ubrojivosti i krivnje pomie se unatrag u prethodni stadij, ne u vrijeme poinjenja kaznenog djela, nego u vrijeme kad se poinitelj zapoeo dovoditi u stanje neubrojivosti. Prema tome, samoskrivljena neubrojivost je iznimka od pravila in tempore criminis koje se inae primjenjuje u svezi utvrivanja (ne)ubrojivosti. Kaznenopravni uinak samoskrivljene neubrojivosti je postojanje krivnje takvog poinitelja, a time i kanjivosti

Oblici krivnje

dva osnovna oblika krivnje: namjera i nehaj. To su ujedno i stupnjevi krivnje, pa je namjera tei, a nehaj laki oblik (stupanj) krivnje. Takoer, namjera je redovni, a nehaj izniman oblik krivnje, jer se za namjeru uvijek kanjava, dok se za nehaj kanjava samo ako je to izriito predvieno zakonom (l. 27. st. 1. KZ-a: Kanjivo je postupanje s namjerom da se poini kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kanjivo je samo kad je to zakonom izriito propisano .) vrlo je znaajno pravilno utvrditi s kojim oblikom krivnje poinitelj postupa, jer o stupnju krivnje ovisi zasluuje li uope poinitelj prijekor u obliku kazne (ako je djelo namjerno poinjeno uvijek se kanjava, dok se za nehajno poinjenje ne kanjava uvijek), kao i teina osude (za namjerno poinjenje djela predviena je tea kazna nego za nehajno poinjenje istoga djela). Utvrivanje poiniteljevih unutarnjih psihikih procesa vri se na temelju vanjskih okolnosti

43

Namjera (dolus) ima dva oblika koja se razlikuju prema stupnju svijesti i volje: izravna namjera (dolus directus) kad je poinitelj bio svjestan obiljeja kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo ostvarenje, te neizravna namjera (dolus eventualis) kad je poinitelj bio svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, pa na to pristaje (l. 28.KZ). Namjera sadri dva elementa podobna za stupnjevanje: svijest i volju. Svijest je intelektualna sastavnica koja mora obuhvaati sve okolnosti iz zakonskog opisa kaznenog djela (radnju, posljedicu, uzronu vezu i druge okolnost poinjenja). U sadraju svijesti ne postoji razlika izmeu izravne i neizravne namjere, jer poinitelj mora uvijek biti svjestan svih okolnosti djela. Ali, svijest se moe stupnjevati, jer moe se biti vie ili manje siguran u izvjesnost nastupanja posljedice ili ta injenica moe biti I potpuno neizvjesna. Element volje pokazuje suglaavanje poinitelja s posljedicom njegovog djela, pa se takoer moe stupnjevati ovisno o tome da li poinitelj posljedicu hoe ili je indiferentan prema njoj. Ovo razlikovanje stupnjeva intelektualnih i voluntativnih sastavnica krivnje posluilo je zakonodavcu da razlikuje i dvije vrste namjere. Nehaj (culpa) je laki oblik krivnje za kojeg je, ako je predviena kanjivost, propisana blaa kazna (blaa vrsta ili manji posebni minimum odnosno maksimum kazne).lanak 29. KZ-a predvia dvije vrste nehaja: svjesni nehaj i nesvjesni nehaj. Svjesni nehaj (luxuria) postoji kad je poinitelj bio svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. Intelektualni element je zastupljen u svijesti poinitelja o mogunosti nastupanja posljedice odnosno njegovom predvianju posljedice kao mogue. Glede volje, ona ne postoji, ali je poinitelj olako smatrao da posljedica nee
44

natupiti ili da e je on sprijeiti (npr. voza se odlui na pretjecanje drugog vozila, te iako je svjestan da moe naii vozilo iz suprotnog pravca, smatra da ono nee naii ili da e izbjei nesreu ako se to dogodi). Svjesni nehaj ne sadri volju (htijenje ni pristajanje) nego neopreznost ili samopouzdanje poinitelja
-

Nesvjesni nehaj (negligentia) je najblai oblik krivnje i postoji kad poinitelj nije svjestan da moe ostveriti obiljeja kaznenog djelo, iako je prema okolnostima bio duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogunosti. Znaajka je nesvjesnog nehaja da nema ni elementa svjesti ni volje, ve se radi o nemarnosti, neopreznosti ili nepanji poinitelja. Dunost se procjenjuje objektivnim kriterijima ili okolnostima (utvrenim standardima panje ovjeka koji vri odreenu djelatnost), a mogunost subjektivnim kriterijima (osobnim piho-fizikim svojstvima konkretnog poinitelja). Nesvjesni nehaj povezan je sa svim djelatnostima uveanog rizika (npr. postupanja u prometu, industriji, zdravstvu, zatiti okolia) u kojima se stvaraju i kriteriji ili standardi za ocjenu dune panje (od prosjene do profesionalne panje odnosno panje uveanog stupnja). Svijest o protupravnosti

nuno je utvrditi je li poinitelj u konkretnom sluaju znao ili mogao znati da se ne ponaa onako kako drutveni I pravni poredak zahtijeva. Za krivnju nisu znaajni osobni stavovi pojedinca, njegova osobna uvjerenja niti njegova subjektivna ocjena vlastitog ina Kod veine zakonskih opisa kaznenih djela (npr. silovanja, ubojstva, krae i dr.) poinitelj je svjestan da radi neto nedoputeno. Meutim, danas u uvjetima u kojima je kazneno pravo pokrilo gotovo sva podruja drutvenog
45

ivota, mogue je da poinitelj zaista nije znao niti je mogao znati da radi neto nedoputeno. Stoga je bilo potrebno napustiti fikciju da svi graani poznaju sve pravne norme, te kao element krivnje izdvojiti poseban I samostalni element svijest o protupravnosti djela. Prema tome, nema krivnje ako poinitelj nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to nije bio duan niti je mogao znati, odnosno ako je postupao u dobroj vjeri (bona fide) da ne ini nikakvo zlo Pri utvrivanju ovog elementa krivnje sudska praksa u veini sluajeva ne bi trebala imati nikakvih potekoa, jer tko zna da usmruje drugoga ili da oduzima tuu stvar istovremeno zna da radi neto to ne smije raditi (iako ne mora znati propise koji to zabranjuju). Kod najveeg broja klasinih kaznenih djela (onih koja su prema opoj svijesti i savjesti tetna i opasna za temelje zajednikog ivota) moe se pretpostaviti poiniteljeva svijest o protupravnosti djela bez posebnog utvrivanja, ali ako se pojavi sumnja da poinitelj nije bio svjestan protupravnosti svoga djela, sud mora dokazati postojanje svijesti. Takoer, postoje i kaznena djela koja se jo uvijek nisu tako ukorijenila u opu svijest i moral, te je kod njih poznavanje prava nuna pretpostavka za ocjenu jesu li nedoputena.

Sudionitvo

Pojam i oblici sudionitvo)

sudionitva

(nuno (posredni

dragovoljno poinitelj, poticanje i

Pojedinani poinitelj supoiniteljstvo) Oblici sudionitva pomaganje. u

uem

smislu:

Granice odgovornosti i kanjavanja sudionika

46

Pojam i oblici sudionitva (nuno i dragovoljno sudionitvo)

-

Pojam: sudionitvo (concursus plurium ad delictum) postoji kada vie osoba sudjeluje u poinjenju jednog kaznenog djela pri emu te osobe mogu imati razliite uloge. Sudjelovanje vie osoba moe biti nuno I dragovoljno. Nuno sudionitvo: kod kaznenih djela kod kojih je prema prirodi stvari nuno sudjelovanje vie osoba odnosno ve bie k.d. pretpostavlja sudjelovanje vie osob

- konvergentni delikti: svi sudionici na isti nain idu za postizanjem istog cilja, npr. dogovor za poinjenje k.d. - divergentni delikti: razliiti interesi sudionika npr.kod k. d. sudjelovanja u tunjavi fiziki se obraunava tri ili vie osoba - delikti susretanja: sudionici imaju razliite uloge, ali se njihovi interesi susreu npr. kod k.d. dvobranosti nuno sudjeluju dvije osobe ili kod lihvarskog ugovora - Dragovoljno sudionitvo: vie osoba dragovoljno se odluuje na zajedniko poinjenje kaznenog djela vrlo opasan oblik kriminaliteta koji tee ugroava drutvo od kriminaliteta pojedinca, u temeljima globaliziranog organiziranog kriminaliteta stoji dragovoljno sudionitvo. - Pretpostavka dragovoljnog sudionitva: istodobno postojanje subjektivne i objektivne veze izmeu sudionika - subjektivna veza: svi sudionici imaju svijest o zajednikom djelovanju s drugim osobama - objektivna veza: kazneno djelo rezultat je djelatnosti svih sudionika (svaki sudionik je poduzeo odreenu radnju kojom je suuzrokovao nastupanje posljedice) - Primjer: poinjenje kaznenog djela teke krae provaljivanjem u kojem jedna osoba obija bravu, druga ulazi u prostoriju i oduzima tue pokretne stvari, trea eka u automobilu da bi preuzela plijen. etvrta osoba je nagovorila prve tri da poine
47

provalnu krau, dok je peta osoba nabavila alat za obijanje brave - sve su navedene osobe svjesne da zajedniki sudjeluju u poinjenjum kaznenog djela koje je rezultat radnji svih sudionika. Meutim, vrlo su razliite uloge koje osobe mogu imati u poinjenju djela, pa je i njihov doprinos razliit - utvrivanje uloge ili odreivanje oblika sudionitva vrlo je znaajno zbog kanjavanja sudionika - dva modela rjeavanja pitanja uloga ili oblika: ekstenzivni i restriktivni pojam poiniteljstva Pojam jedinstvenog poinitelja(ekstenzivni pojam)
-

Austrijski KZ Tretman svih sudionika kao poinitelja prihvaa pojam jedinstvenog poinitelja: ne razlikuje poinitelje i sudionike - sve osobe koje daju neki kauzalni doprinos poinjenju djela smatraju se poiniteljima. Pri tome se razlikuje:

1. neposredni poinitelj 2. poinitelj navoenjem (poticatelj) 3. poinitelj pridonoenjem (pomagatelj) - za sve njih vrijedi isti kazneni okvir iz norme posebnog dijela kaznenog zakona jer svi doprinosi jednako vrijede Dualistiki model (restriktivni pojam poinitelja)
-

prihvaen u njemakom kaznenom pravu dvije temeljne skupine: poinitelj: onaj tko osobno sudjeluje u poinjenju djela sudionici: sve ostale osobe koje na drugi nain pridonose poinjenju djela poticatelj i pomagatelj

48

sudionici se ne mogu kazniti normom posebnog dijela koja se odnosi samo na poinitelja, pa su nune odredbe opeg dijela o kanjivosti poticanja i pomaganja u primjeru: prve tri osobe su supoinitelji, etvrta osoba je poticatelj, dok je peta osoba pomagatelj

Dualistiki model hrvatskog KZ

oblici sudionitva su: supoiniteljstvo (l.36.st.2.KZ), poticanje (l.37.KZ) i pomaganje (l.38. KZ ). To je sudionitvo u irem smislu poticanje i pomaganje su sudionitvo u uem

smislu (suuesnitvo), jer poticatelj i pomagatelj ne ine kazneno djelo ve svojim doprinosom sudjeluju u kaznenom djelu druge osobe
-

KZ razlikuje pojedinanog poinitelja kaznenog djela I sudionika: ako osoba sama ini kazneno djelo pojedinani poinitelj se smatra samostalnim poiniteljem, a ako pojedinani poinitelj ima poticatelja ili pomagatelja on se naziva glavnim poiniteljem. polazna toka za razlikovanje svih uesnika u istom djelu na poinitelje i sudionike je upravo pojam poiniteljstva.Pojedinani poinitelj Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini kazneno djelo. (l. 36. st. 1.) neposredno ili posredno poduzimanje radnje poinjenja u smislu ostvarenja bia kaznenog djela je primarna i bitna materijalna oznaka poiniteljstva
49

Kazneni zakon prihvaa ui ili restriktivni pojam poinitelja: samo ona osoba koja je sama ili posredstvom druge osobe poinila onu radnju koja je u zakonu odreena kao radnja poinjenja, dok su sve ostale osobe sudionici odnosno poticatelji i pomagatelji

Posredni poinitelj
-

Kazneni zakon uvodi pravnu figuru posrednog poinitelja koji ne ostvaruje sam kazneno djelo, ve se koristi drugom osobom kao sredstvom (oruem) kao neposrednim poiniteljem za ostvarenje svoje kriminalne namjere: druga osoba je samo sredstvo u njegovim rukama (primjer: naredi 5- godinjem djetetu da donese tuu stvar, dijete je samo sredstvo dok je on poinitelj krae) bitni momenat za postojanje posrednog poinitelja koji djeluje iz pozadine je iskoritavanje vlasti nad drugim. ovakav specifian odnos dviju osoba nije mogue tretirati ni kao supoiniteljstvo (jer nedostaje svijest I volja o zajednikom poinjenju djela) niti kao sudionitvo (jer sudionici samo sudjeluju u djelu druge osobe). Zbog toga se posredni poinitelj smatra poiniteljem djela

poinjenje kaznenog djela po drugoj osobi moe se pojaviti u nekoliko sluajeva:

a) kad sredstvo ne ostvaruje obiljeja kaznenog djela (npr. poinitelj koristi zabludu rtve ili je prisiljava da se sama ozlijedi ili usmrti: navede rtvu da dodirne elektrini vod pod naponom posredni je poinitelj ubojstva) b) sluaj tzv. neslobodnog sredstva kad neposredni poinitelj djeluje u krajnjoj nudi (npr. pod prisilom posrednog poinitelja koji pitoljem prijeti lijeniku da izvri protupravan prekid trudnoe, ili uvar logora je posredni poinitelj koji je
50

prisilio jednog zatoenika da ubije drugoga i ovaj je to u krajnjoj nudi i poinio) c) kada neposredno djelujui (sredstvo) ne postupa s namjerom npr. u zabludi je o biu kaznenog djela (npr. gazda koji je svoju neuku kunu pomonicu, koja nije znala da je novac krivotvoren, poslao na trnicu da proda 10 krivotvorenih novanica posredni je poinitelj k.d. krivotvorenja novca) d) kad je sredstvo nesposobno za krivnju (neubrojiva osoba, dijete i sl.) e) kad sredstvo nema osobno svojstvo koje se trai po biu djela tzv. dolozno sredstvo bez potrebne kvalifikacije (npr. slubena osoba zamoli drugu osobukoja nema taj status da unese neke neistinite podatke u slubenu ispravu i poini kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave premda sredstvo postupa s namjerom ne moe biti poinitelj nego samo pomagatelj jer nema svojstvo slubene osobe dok je slubena osoba posredni poinitelj) f) kad se poinitelj koristi organiziranim aparatom moipoinitelj za pisaim stolom njemaki Savezni sud 1994. g. osudio je kao posredne poinitelje lanove Nacionalnog vijea obrane biveg DDR-a za ubojstva koja su po njihovom nalogu poinili graniari Supoiniteljstvo
-

l. 36. st. 2. KZ-a: Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje (tzv.supoiniteljstvo u uem smislu) ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela (supoiniteljstvo u irem smislu), svaka od njih kaznit e se kao poinitelj (supoinitelji) Bitan uvjet supoiniteljstva je zajedniko poinjenje djela koje se moe ostvariti ili sudjelovanjem u radnji poinjenja ili poduzimanjem neke druge djelatnosti koja je izvan bia djela
51

Koja je to druga radnja koja je po znaenju jednaka radnji poinjenja? zakljuak da su supoinitelji sve osobe koje i na drugi nain, a ne samo radnjom poinjenja, vladaju djelom (teorija vlasti nad djelom) zajednika funkcionalna vlast nad djelom ukljuuje zajedniku odluku o poinjenju djela te zajedniko poinjenje (objektivni doprinos svakog supoinitelja predstavlja bitni dio ostvarenja plana o kojemu ovisi samo poinjenje) stoga, nije svaka djelatnost izvan radnje poinjenja samo zato to je poduzeta u sklopu plana izjednaena s radnjom poinjenja - to je samo ona djelatnost s kojom se upravlja procesom poinjenja djela (tzv.efektivna vlast) tko je tko od vie sudionika u ostvarenju istoga djela vrlo je sloeno u teoriji kaznenog prava odredbe Opeg dijela KZ upuuju na polazni kriterij diferenciranja - zakonsko bie kaznenog djela onaj tko je stvarno realizirao djelo iz tog bia je poinitelj, dok je sudionik (poticatelj ili pomgatelj) onaj tko je tome samo pridonio postoji teorijski sukob izmeu dva stajalita: je li odluujui kriterij razlikovanja sudionika utemeljen na podjeli rada ili na vlasti nad djelom teorija podjele rada moe dovesti do znaajnog suavanja pojma poticatelja i pomagatelja, jer bilo koja radnja poduzeta u vrijeme poinjenja djela i u okviru dogovora o zajednikom poinjenju uesnika ini (su)poiniteljem (npr.u sluaju grupe koja je planirala I poinila provalnu krau u kojoj je jedna osoba nabavila orue za provaljivanje, druga je uvala strau, a trea je sama poinila krau, sve bi osobe bile supoinitelji) u nas prihvaena teorija vlasti nad djelom odluujuim kriterijem razlikovanja (su)poinitelja i
52

poticatelja ili pomagatelja znaenje radnje

-

dri

stvarno

objektivno

poticatelj i pomagatelj nikada ne upravljaju procesom poinjenja djela neposredni poinitelj: ima izravnu vlast nad djelom, posredni poinitelj: ima vlast nad drugom osobom, supoinitelj: ima funkcionalnu vlast vrlo vanu ulogu moe imati i ona osoba koja sama ne poduzima radnju poinjenja, npr. voa grupe koji na mjestu poinjenja rukovodi akcijom ostvarenja djela supoinitelj moe biti samo onaj tko moe biti poinitelj djela tj. mora imati sva potrebna svojstva kao i individualni poinitelj - u kaznenim djelima sa specijalnim subjektom (delicta propria) supoinitelj moe biti samo ona osoba koja ima posebno svojstvo koje zakonsko bie djela trai za poinitelja kod sloenih kaznenih djela supoinitelj je onaj tko je poduzeo i samo jednu od radnji obuhvaenih u zakonskom biu naknadno ili sukcesivno supoiniteljstvo - sluaj kada se jednom poinitelju dok poduzima radnju poinjenja, a prije dovrenja djela, prikljui drugi supoinitelj

Oblici sudionitva

Sudionicima u uem smislu rijei ili suuesnicima u hrvatskom kaznenom pravu smatraju se poticatelj i pomagatelj ( poticanje l.37. i pomaganje l.38. KZ-a). Oni svojim ponaanjem pridonose poinjenju tuega djela, postupaju cum animo socii.
53

Pretpostavke za postojanje suuesnitva su: postojanje glavnog poinitelja djela, uzrona veza izmeu radnje poticanja ili pomaganja i poinjenog djela, te krivnja poticatelja ili pomagatelja. Sudionitvo u uem smislu pretpostavlja postojanje djela glavnog poinitelja o kojemu ovisi, pa je u hrvatskom kaznenom pravu prihvaen tzv. akcesorni sustav koji zahtijeva da je poinitelj svojom djelatnou na protupravan nain uao u kanjivu zonu, tj. da je djelo dovrio ili pokuao. Pri tome, kanjivost poticatelja i pomagatelja ne ovisi o kanjivosti glavnog poinitelja (limitirani ili ogranieni akcesorni sustav) sudionitvo u naelu pretpostavlja namjerno djelo glavnog poinitelja, ali prihvaena teorija limitirane akcesornosti omoguava postojanje sudionitva i onda kada poinitelj nehajno poini djelo Poticanje

namjerno suuzrokovanje zabranjene posljedice na nain da se stvara ili uvruje odluka o poinjenju kaznenog djela kod druge osobe. neposredno i posredno p. - potie se neku drugu osobu da ona potakne glavnog poinitelja (poticanje na poticanje)

radnja poticanja moe biti svaka radnja koja moe utjecati na stvaranje odluke (npr. nagovaranje, molba, obeanje, savjetovanje i sl.) poticanje se mora odnositi na odreenu osobu, s time da moe biti upravljeno i na odreeni iri krug osoba (npr. na nekom skupu gdje se osobe vremenski I prostorno mogu odrediti ), ali nee se raditi o poticanju kao obliku suudionitva ako se odnosilo na potpuno neogranieni krug osoba (npr. poticanje putem tiska) poticanje mora biti upravljeno na poinjenje odreenog kaznenog djela
54

poticatelj odgovara samo ako je postupao namjerno (mogue je i nehajno poticanje, ali je kaznenopravno irelevantno) l. 37. (1) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela kaznit e se kao da ga je sam poinio. s obzirom da radnja poticanja ima dvostruki cilj, tako I poticateljeva namjera ima dvostruki sadraj: poticatelj hoe ili pristaje na to da kod poticanog (gl. poinitelja) stvori ili uvrsti odluku o poinjenju kazneneog djela (tzv. psihika posljedica poticanja), b) poticatelj hoe ili pristaje da gl. poinitelj i poini kazneno djelo (tzv. materijalna posljedica poticanja) poticatelj, kao i gl. poinitelj, mora biti svjestan svih obiljeja kaznenog djela (npr. nee se smatrati poticateljem kod kaznenog djela rodoskrvnua osoba koja potie prijatelja da poini spolni odnoaj s osobom za koju ne zna da je sestra njegovog prijatelja, jer je krvno srodstvo obiljeje ovoga djela) teorija akcesornosti: poticanje je kanjivo ako je glavni poinitelj uao u kanjivu zonu (ve kanjivim pripremanjem, kanjivim pokuajem ili dovrenim djelom) i ako je radnja protupravna iznimka kojom KZ prihvaa teoriju o samostalnoj prirodi suuesnitva (principalna teorija) prema kojoj postoji kanjivost poticatelja iako glavni poinitelj nije poduzeo nita kanjivo: neuspjelo poticanje: Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao za pokuaj toga kaznenoga djela (l.37.st.2). neuspjelo poticanje: radnja poticanja je poduzeta, ali poticani nije uao u kanjivu zonu (npr. poticatelj nije uspio stvoriti odluku kod poticanog, dakle izostala je psihika posljedica poticanja, ili ako je izostala materijalna posljedica
55

a)

b)

poticanja jer je poticani stvorio odluku o poinjenju kaznenog djela, ali nije uspio dovriti niti pokuati poinjenje kaznenog djela)
-

neuspjeli poticatelj se kanjava samostalno, premda ne postoje glavni poinitelj i njegovo kazneno djelo.

Pomaganje

namjerno pridonoenje poinjenju tueg kaznenog djela. Pomagatelj olakava poinjenje djela osobi koja je ve stvorila odluku da poini djelo l. 38. (1) Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela moe se blae kazniti. radnja pomaganja je u pravilu injenje, ali mogue je i neinjenje (npr. uvar skladita prema prethodnom dogovoru zaspe). fiziko pomaganje (npr. raspolaganje sredstava za uklanjanje prepreka i sl.) stavljanje poinjenje poinitelju na kaznenog djela,

psihiko p. (npr. davanje savjeta ili uputa kako da se poini kazneno djelo, unaprijed obeano prikrivanje kaznenog djela, poinitelja, tragova ili predmeta pribavljenih kaznenim djelom i sl.) neposredno i posredno p. (osoba A izradi oruje i preda ga osobi B da bi ona pomogla osobi C) pomaganje je mogue samo prije ili tijekom poinjenja kaznenog djela izuzetak je sluaj u kojem pomagatelj djeluje poslije poinjenja kaznenog djela (npr. prikriva poinitelja) a unaprijed je tu pomo obeao

56

ako se radi o pomoi poslije poinjenja kaznenog djela koja nije unaprijed obeana, postoji tzv. pogodovanje ili doticaj s kaznenim djelom koje ne spada u sudionitvo nego je samostalno kazneno djelo predvieno l. 303. KZ-a. kao kd Pomo poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela pomagatelj odgovara ako je postupao namjerno, dok nehajno pomaganje nije kanjivo.

Granice odgovornosti i kanjavanja sudionika

zajednika odredba: l. 39. st.1 KZ-a svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj kanjava se u skladu sa svojom krivnjom I pomagatelj)

supoinitelj nee odgovarati za kvantitativni (ostvarenje razliitih oblika istog osnovnog djela) ili kvalitativni (ostvarenje bitno razliitog od dogovorenog) eksces drugoga supoinitelja, jer to nije bilo obuhvaeno njegovom namjerom (sporazumom o djelu kao zajednikom odlukom s bitnim sadrajem planiranog kaznenog djela) poticatelj i pomagatelj odgovaraju u granicama svoje krivnje (namjere), pri emu oni ne moraju znati sve pojedinosti, detalje djela (kao to su mjesto, vrijeme, nain i dr.): njihova namjera ne mora biti isto tako konkretizirana kao namjera samoga poinitelja, ali se mora podudarati u bitnom sadraju, zbog moguih sluajeva ekscesa, te je stoga potrebno tono utvrditi na to se ona odnosila. eksces predstavlja relevantno neslaganje izmeu namjere poinitelja i namjere sudionika poticatelj se kanjava kao da je djelo sam poinio (on je idejni zaetnik ili autor djela) pomagatelj se moe blae kazniti - najlaki oblik sudionitva - fakultativan razlog (temelj) za ublaavanje kazne
57

poticatelj i pomagatelj odgovaraju samo u okviru stadija ostvarenja djela do kojega je doao glavni poinitelj utjecaj posebnih osobnih okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kd uzet e se u obzir samo onom poinitelju ili sudioniku kod kojega postoje (npr. jedan od sudionika je maloljetna osoba, neubrojiva osoba ili smanjeno ubrojiva i dr) svaki sudionik (supoinitelj, poticatelj ili pomagatelj) koji je dobrovoljno sprijeio poinjenje kaznenog djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kd, a djelo je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne (l.35.st.3) kanjavanje za tzv. neuspjelo poticanje kao namjerno poticanje na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano - radi se o pokuaju poticanja, pa e se neuspjeli poticatelj kazniti kao za pokuaj kaznenoga djela na koje se poticanje odnosilo (to znai da se moe i blae kazniti). kako kazniti osobu koja je u poinjenju djela sudjelovala s vie razliitih uloga, npr. najprije je potaknula druge osobe na poinjenje kaznenog djela, zatim je nabavila sredstva za poinjenje djela, te na kraju zajedno s ostalima poduzela radnju poinjenja - ista je osoba bila poticatelj, pomagatelj i supoinitelj: nema stjecaja oblika sudionitva, pa e ova osoba odgovarati samo za supoiniteljstvo

- pravilo: tei oblik sudionitva iskljuuje lake oblike poiniteljstvo iskljuuje kanjivost za sve ostale oblike sudjelovanja u poinjenju djela, dok poticanje iskljuuje kanjavanje za pomaganje Kaznenopravne sankcije Pojam i vrste kaznenopravnih sankcija

58

znaajka bilo koje pravne sankcije iza nje uvijek stoji dravna prinuda odnosno represija primjena kaznenopravne sankcije ne ovisi o osobi koja je poinjenim kaznenim djelom oteena, ona se uvijek primjenjuje u interesu zajednice, a ne u interesu pojedinca kaznenopravna sankcija predstavlja oduzimanje ili ograniavanje nekog prava osobi prema kojoj se primjenjuje (npr. oduzimanje slobode, imovine isl.). Zbog toga je sustav sankcija vrlo vano pitanje kaznenog prava jedne drave karakteristike kaznenopravne sankcije: - prinudne mjere kojima je cilj spreavanje kriminaliteta ili zatita drutva od kriminala premda im to nije cilj, predstavljaju zapravo odreeno zlo za poinitelja mjere odreene samo zakonom u skladu s naelom zakonitosti djela i kaznenopravne sankcije (l. 2. KZ-a) mjere koje se primjenjuju samo prema poiniteljima kaznenih djela (nulla poena sine crimen) koji su krivi (nulla poena sine culpa) mjere koje moe izricati samo sud na temelju provedenog postupka koji je odreen zakonom mjere kod kojih je zakonom odreeno trajanje njihove primjene, te se nijedna kaznenopravn sankcija ne moe propisati i primijeniti na neodreeno vrijeme vrste kaznenopravnih sankcija koje se mogu propisati I primijenjiti prema poinitelju u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu su: kazne (novana kazna, zatvor I dugotrajni zatvor (l.40.st.1. KZ), uvjetna osuda (l.56.KZ), djelomina uvjetna osuda (l.57.KZ), posebne obveze (l.62.KZ), zatitni nadzor (l.54.KZ) sigurnosne mjere ( obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalan tretman, zabrana
59

obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva,zabrana pristupu internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora ) l.68-76. KZ,
-

opa svrha kanjavanja; izraziti drutvenu osudu zbog poinjenog kd, jaati povjerenje graana u pravni poredak, utjecati na poinitelja i sve druge da ne ine kd kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti kaznenih dijela i o pravednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju ponovno ukljuivanje u drutvo (l.41.KZ)

Kazne i kanjavanje

Pojam i svrha kazne (apsolutne, relativne I mjeovite teorije) Sustav kazni (glavne i sporedne kazne): novana kazna, kazna zatvora (zatvor i kazna dugotrajnog zatvora), zamjena kazne zatvora (kratkotrajne kazne zatvora, rad za ope dobro na slobodi), uvjetni otpust Pojam i vrste odmjeravanja kazne (zakonsko I sudsko odmjeravanje). Sudsko odmjeravanje kazne: ope pravilo o odmjeravanju kazne (olakotne I otegotne okolnosti), ublaavanje kazne (ogranieno i neogranieno), osloboenje od kazne, odmjeravanje kazne za stjecaj kaznenih djela (jedinstvena kazna i metode njenog izricanja: kumulacija, apsorpcija i asperacija), odmjeravanje kazne osuenoj osobi

Znaajke kazni - kazna mora imati sljedee karakteristike: mora biti osobna tj. mora pogaati samo poinitelja (meutim, svaka kazna posredno pogaa i druge osobe)
60

 mora biti razmjerna tj. odgovarati stupnju krivnje, vrsti i teini djela mora biti djeljiva tj. takva da se moe dozirati prema koliini mora biti opoziva ili popravljiva mora biti humana ili ovjena tj. ne smije izazivati patnje KANJAVANJE PRAVNIH OSOBA - Zato kanjavanje pravnih osoba za kaznena djela?
-

mnoga podruja svakodnevnog ivota pod utjecajem su odreenih djelatnosti pravnih osoba koje nam nabavljaju hranu, vodu i osiguravaju osnovne ivotne potrebe osiguravaju opstanak i razvitak drutva pravne osobe nisu samo puka fikcija, doista postoje, zauzimaju znaajnu ulogu unutar drutvene organizacije I sposobne su prouzroiti tetu jednako kao i ovjek je li pravino i sukladno naelu jednakosti postupati prema pravnim osobama kao prema fizikim i smatrati ih odgovornima za kaznena djela koja su poinjena u obavljanju njihove djelatnosti? je li danas doista potrebno i nuno zahtijevati od pravnih osoba da potuju temeljne vrijednosti zatiene kaznenim pravom? tri razloga koja ukazuju na potrebu uvoenja kaznene odgovornosti pravnih osoba:

1. oigledno je da su teki oblici gospodarskog kriminaliteta danas uglavnom posljedica djelovanja ne usamljenog pojedinca nego niza osoba u trgovakim drutvima s tenjom ostvarivanja dobiti pod svaku cijenu (prema njemakim izvorima oko 80% tekog gospodarskog kriminala poinjeno je unutar trgovakih drutava. Trina konkurencija tjera gospodarske subjekte na stjecanje profita, ne birajui sredstva, pa se razliita kaznena djela - prijevare, pranje novca, utaje poreza, zlouporabe steaja,
61

djela na tetu potroaa i sl. mogu pripisati ne samo pojedincima nego i pravnoj osobi u ije su ime i za iji raun poinjena 2. tehnoloki razvoj drutva doveo je do poinjenja takvih kaznenih djela (npr. protiv okolia) kod kojih je tzv. zbiljski poinitelj doista pravna osoba, a ne pojedinac (npr. radnik koji je u tvornici ispustio otpad u rijeku) 3. postoje i pravne osobe koje su ili osnovane radi injenja kaznenih djela ili se nakon osnivanja preteito bave kriminalnom djelatnou stjecanje nezakonite dobiti predstavlja osnovni pokreta kriminalnog djelovanja takvih pravnih osoba koje su zapravo samo fasada za pravu zloinaku organizaciju poinjeno kazneno djelo u korist pravne osobe nije samo izraz volje pojedinca nego je rezultat tzv. grupnog duha ili (kriminalne) kulture korporacije - u odreenim sluajevima vrlo sloenih struktura korporacija uope se ne moe identificirati pojedinac kao poinitelj djela - naputanje naela societas delinquere non potest (pravna osoba ne moe poiniti kazneno djelo) Poredbeno stanje:
-

kaznena odgovornost pravnih osoba u angloamerikom sustavu common law poznata je gotovo dva stoljea: englesko kazneno zakonodavstvo od XIX. Stoljea poznaje tzv. corporate criminal liability u amerikom pravu ova je odgovornost uvedena poetkom XX. Stoljea potreba kanjavanja pravnih osoba prepoznata je ve u Preporuci Vijea Europe br. R (88) 18 od 20. Listopada 1988. (Liability of Enterprises Having Legal Personality for Offences Committed in the Exercise of their Activities) kojom se trai uvoenje odgovornosti poduzea za kaznena djela poinjena u okviru njihove djelatnosti ak i onda kada kazneno djelo ne predstavlja predmet djelatnosti poduzea
62

Obveze po meunarodnim dokumentima Vijea Europe i Europske unije

-

Kaznenopravna konvencija o korupciji VE (Hrvatski Sabor potvrdio 27. rujna 2000.) u l. 18. Izriito obvezuje zemlje potpisnice da u svom zakonodavstvu predvide odgovornost pravnih osoba za kaznena djela aktivnog podmiivanja, trgovanja utjecajem i pranja novca Corpus Iuris (norme za zatitu financijskih interesa EU) predvia odgovornost pravnih osoba za kaznena djela na tetu prorauna EU

- Konvencija VE o kaznenopravnoj zatiti okolia iz 1996. - Konvencija o zatiti financijskih interesa EU od 26.srpnja 1995., Drugi Protokol Konvencije o zatiti financijskih interesa EU od 19. lipnja 1997., te tzv. Zelena knjiga o kaznenopravnoj zatiti financijskih interesa EU I osnivanju Europskog tuiteljstva - sve vie europskih drava uvodi kanjivost pravnih osoba donoenjem posebnih zakona ili ureenjem te odgovornosti unutar Kaznenog zakona - Nizozemska: prihvatila kanjavanje pravnih osoba najprije samo za gospodarska kaznena djela posebnim zakonom iz 1951. godine, pa Kaznenim zakonom iz 1976. Proirila njihovu kanjivost za sva kaznena djela - Francuska: samim Kaznenim zakonom iz 1994. Godine Slovenija: najprije predvidjela kanjivost pravnih osoba Kaznenim zakonom iz 1994. godine, a posebni Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba kojim je detaljno uredila tu odgovornost je donesen 1999. godine - kanjivost pravnih osoba prihvaaju i vicarska, Finska, vedska, Danska, Portugal, Norveka, Belgija i Maarska - drave kontinentalnog kruga zbog teorijskih problema koji proizlaze iz prihvaenog koncepta krivnje oklijevaju s uvoenjem kanjavanja pravnih osoba za kaznena djela - neke
63

od njih predviaju tzv. neizravne oblike kazneneodgovornosti pravnih osoba (npr. Njemaka od 1968. godine predvia kanjavanje pravnih osoba za prekraje u osnovi kojih su kaznena djela koja za raun pravne osobe poine odreene fizike osobe). Teorijski modeli krivnje pravne osobe
-

protivnici ideje kanjavanja pravnih osoba kao osnovni argument istiu upravo nedostatak vlastite volje pravne osobe potrebne za krivnju teorija identifikacije (model izvedene ili posuene krivnje ili teorija alter ega) - tradicionalna metoda common law-a prema kojoj je kaznena odgovornost pravnih osoba postavljena na sljedei nain:

- ako pojedinac koji u hijerarhijskoj strukturi pravne osobe ima ovlast donoenja odluka (metaforiki predstavlja "volju pravne osobe) poini kazneno djelo u korist pravne osobe, djelo (actus reus) i krivnja (mens rea) mogu se pripisati samoj pravnoj osobi. Pravna osoba se na taj nain identificira s djelom i smatra izravno odgovornom za radnje tzv. mozgova - krivnja odreene fizike osobe koja ini djelo za raun pravne osobe postaje krivnja same pravne osobe, pa postoji paralelno individualna odgovornost i odgovornost pravne osobe teorija kolektivnog znanja ili cjeline, poznata u SAD-a kao teorija agregacije: kaznena odgovornost pravnih osoba temelji se na sastavljanju ili skupljanju svih djela i krivnja razliitih fizikih osoba koje sudjelovale unutar pravne osobe - ako je injenje ili neinjenje vie osoba zajedniki dovelo do poinjenja k. d. I ako se psihiki elementi svih sudionika mogu ubrojiti u krivnju, pravna osoba smatra se kazneno odgovornom ova teorija sprjeava pravnu osobu da zakopa svoju odgovornost duboko unutar njezine sloene strukture u kojoj ne bi bilo mogue izdvojiti krivog pojedinca - teorija vikarijske odgovornosti ili respondeat superior: zastupljena u amer. pravu, proiruje kanjivost pravne osobe na
64

njenu odgovornost za postupke fizike osobe na koju je prenijela svoje obveze. Pravna osoba odgovara za radnje bilo koje fizike osobe (bilo kojeg namjetenika, pa i sasvim podreenog) koja djeluje u okviru obveza svog radnog mjesta i za raun pravne osobe - uvijek se moe smatrati odgovornom za k. d. koja poini njezin zaposlenik u obavljanju svog posla - time se sprjeava da pravne osobe prenoenjem nezakonitih djelatnosti na zaposlenike izbjegnu kaznenu odgovornost teorija objektivne odgovornosti pravne osobe: za kaznenu odgovornost dovoljno je da je pravna osoba prouzroila povredu ili ugroavanje pravnog dobra odustajanje od krivnje - teorija autonomne (vlastite) krivnje pravne osobe (Corporate Mens Rea): fikcija osobnosti pravnih entiteta pokazuje da ne postoji razlog zbog ega pravo ne bi istovremeno prihvatilo i fikciju krivnje pravne osobe - dapae pravo pitanje nije sadrano u tome je li teorija krivnje pravne osobe utemeljena na fikciji nego je li ona najblia stvarnosti i percepciji pravne osobe. Zastupljena u SAD-a pod pojmom corporate ethos standard ili strategic mens rea u smislu ozraja ili politike korporacije koja doputa ili ak ohrabruje poinjenje kaznenih djela. - novije teorije propusta menagmenta (odgovornost utemeljena na propustu u organizaciji djelatnosti pravne osobe) i krivnje zbog propusta reakcije (odgovornost pravne osobe za proputanje reakcije na poinjeno djelo od strane njenih zaposlenika). Zakon o odgovornosti (25.3.2004.) pravnih osoba za kaznena djela

-sadri pretpostavke kanjivosti pravnih osoba za kaznena djela i kaznenopravne sankcije koje se pravnim osobama mogu izrei (materijalnopravne odredbe) - sadri odredbe o postupku za kaznena djela pravnih osoba (procesnopravne odredbe)

65

- temeljno naelo, koje je omoguilo da tekst bude relativno kratak (svega 37 lanaka), - naelo supsidijarne primjene opeg kaznenog zakonodavstva i na pravne osobe: posebno su ureena samo ona pitanja koja su specifina za odgovornost pravnih osoba, dok se u svim ostalim pitanjima i na pravne osobe primjenjuju Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organizira. Kriminaliteta Koje pravne osobe odgovaraju ? - za kaznena djela mogu odgovarati samo oni entiteti koji imaju svojstvo pravne osobe: Kaznenopravna konvencija o korupciji i Drugi Protokol Konvencije o zatiti financijskih interesa EU od 1997. sadre istu definiciju pravne osobe kao svakog entiteta koji ima takav status prema nacionalnom zakonodavstvu, osim drava, dravnih tijela ili meunarodnih organizacija
-

pravnu osobnost prema hrvatskom pravu imaju trgovaka drutva, ustanove, zadruge, udruge, sindikati, politike stranke i dr. - drutva koja nemaju status pravne osobe, a to su u hrvatskom pravnom sustavu samo tajno drutvo, ortakluk i udruga koja nema svojstvo pravne osobe, ne mogu odgovarati za kaznena djela strane pravne osobe izjednaene su s domaim: pravne osobe u smislu ovoga Zakona su i strane osobe koje se po hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama (l. 1. st. 2.)l. 6. predvia iskljuenje odnosno ogranienje odgovornosti za neke pravne osobe:

(1) Republika Hrvatska kao pravna osoba ne moe se kazniti za kazneno djelo. (2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu se kazniti samo za kaznena djela koja nisu poinjena u izvravanju javnih ovlasti.
66

ograniena odgovornost jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samo kada se ne radi o kaznenim djelima poinjenim u izvravanju javnih (dravnih) ovlasti: te jedinice ne mogu odgovarati za kaznena djela kada postupaju iure imperii, ali mogu kada postupaju iure gestionis, tj. kada se pojavljuju kao ravnopravni subjekti u trgovakom poslovanju i drugim djelatnostima koje nisu prerogativa javne vlasti (primjerice, i opina moe odgovarati za kaznena djela poinjena u javnom prijevozu, kolskim kantinama, prijevozu smea, snabdjevanju vodom itd.) Temelj odgovornosti pravnih osoba
-

temelj kaznene odgovornosti pravne osobe je kazneno djelo odgovorne osobe: l. 3. st. 1. Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povreuje neka dunost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga. odgovorna osoba: ona fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe (l. 4.) - u prvom planu su osobe koje zastupaju pravnu osobu, tj. osobe koje mogu sklapati pravne poslove za pravnu osobu pa pri tome mogu i za njen raun poiniti i kaznena djela (fizike osobe koje imaju ovlast zastupanja pravne osobe na temelju zakona, statuta, ugovora, odluke organa upravljanja ili punomoi)

Prihvaeni model izvedene ili posuene krivnje

kanjivost pravnih osoba poiva na naelu uraunavanja krivnje odgovorne osobe pravnoj osobi: Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe (l. 5. st. 1.) - prihvaena klasina teorija identifikacije odnosno teorija posuene krivnje
67

kod fizike osobe kao odgovorne osobe moraju postojati svi sastojci krivnje koje predvia l. 39. Kaznenog zakona (ubrojivost, namjera ili nehaj i svijest o protupravnosti) mogui su sluajevi u kojima nee postojati odgovornost pravne osobe zbog toga jer je odgovorna osoba bila u neotklonjivoj zabludi o protupravnosti (posebice kod gospodarskih kaznenih djela) sve okolnosti koje utjeu na krivnju odgovorne osobe, bilo da je iskljuuju ili samo ublaavaju, prenosive su, te utjeu na kanjivost i pravne osobe odgovornost pravne osobe usuglaena je s naelom krivnje problem: to ako se ne moe identificirati odgovorna osoba tj. ako se ne moe otkriti fizika osoba koja je poinila kazneno djelo u interesu pravne osobe ili se ne moe sa sigurnou utvrditi da je odgovorna osoba kriva jer je ona sudu nepoznata ili nedostupna ili se protiv nje ne moe voditi postupak iznimka l. 5. st. 2.: Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe i u sluaju kad se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe. pravne zapreke: imunitet odgovorne osobe, stvarne zapreke: smrt odgov.osobe ili ako je ona nepoznata u tom sluaju sud mora utvrditi da je odgov.osoba poinila kazneno djelo, doputeno je dokazivati da je odgovorna osoba postupala u krajnjoj nudi ili da nije bila kriva (npr. da je odgovorna osoba bila u zabludi koja iskljuuje krivnju)

Posebnosti sustava kaznenopravnih sankcija za pravne osobe tri vrste kaznenopravnih sankcija za pravne osobe: - kazne: - novana kazna
68

- ukidanje pravne osobe - uvjetna osuda - sigurnosne mjere: - zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova - zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna - zabrana subvencija stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili

- oduzimanje predmeta Novana kazna - glavna k. za pravne osobe - odstupanje od sustava dnevnih dohodaka, ali e sud pri utvrivanju visine novane kazne uzeti u obzir ukupni prihod pravne osobe - l. 9.: Novana kazna moe se izrei u rasponu od 5.000 kuna do 5.000.000 kuna - zbog primjene naela zakonitosti (da kazne moraju biti odreene) potrebno je za svako kazneno djelo propisati poseban okvir novanih kazni - etiri okvira prema l. 10.: - za k.d. za koja je propisana najvea mjera od 1 god. zatvora moe se izrei novana k. od 5.000 do 8.000.000 kuna - za k. d. s najveom mjerom zatvora od 5 godina zatvora od 10.000 do 6.000.000 kuna - za k. d. s najveom mjerom od 10 godina zatvora od 15.000 do 7.000.000 kuna - za k. d. s najveom mjerom od 15 godina zatvora ili teom od 20.000 do 8.000.000 kuna Kazna ukidanja pravne osobe

69

- najtea, ali i iznimna, kazna za pravne osobe: gubitak pravne osobnosti - l. 12.: moe se izrei samo ako je pravna osoba osnovana radi injenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje preteito iskoristila za poinjenje kaznenih djela - pri tome, nije odluna vrsta i teina kaznenih djela ve zloinaka priroda pravne osobe - ogranienje kazne ukidanja pravne osobe sastoji se u tome to se ona ne moe izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, politikim strankama izbjegavanje moguih zlouporaba kojima bi se ugrozio demokratski i viestranaki sustav - uz kaznu ukidanja sud moe izrei i novanu kaznu
-

nain izvrenja: nakon pravomo.presude provodi se likvidacija p.o.

Uvjetna osuda

usvojena koncepcija uvjetne osude iz lanka 67. KZ-a l. 13.: Sud moe pravnoj osobi umjesto novane kazne izrei uvjetnu osudu tako da istodobno odredi da se novana kazna nee izvriti ako pravna osoba u vremenu koje sud odredi, a koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od tri godine, ne poini novo kazneno djelo skraen rok provjeravanja: od 1 do 3 godine pretpostavka za izricanje u.o.: laka k.d. odnosno da je propisana kazna zatvora do tri godine za to djelo i da je u konkretnom sluaju izreena novana kazna do 50.000 kuna

Sigurnosne mjere

70

etiri mjere koje se izriu uz kaznu - dopunske sankcije ili sporedne kazne (imaju punitivne elemente sadraja)? sigurnosne mjere koje se sastoje u zabrani mogu trajati od jedne do tri godine zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova moe se izrei u odnosu na jednu ili vie djelatnosti ili poslova ijim je obavljanjem pravna osoba poinila kazneno djelo ako bi daljnje obavljanje odreenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za ivot, zdravlje ili sigurnost ljudi ili imovine, ili za gospodarstvo, ili ako je pravna osoba ve bila kanjavanja za isto ili istovrsno kazneno djelo. i ne moe se primijeniti prema jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija koje izdaje dravna tijela ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave sud moe izrei pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo stjecanje dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija moglo poticajno djelovati na poinjenje novoga kaznenog djela zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna moe se izrei pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo poslovanje moglo poticajno djelovati na poinjenje novoga kaznenog djela opasnost podrazumijeva opravdanu vjerojatnost da e se omoguiti ili olakati poinjenje novoga djela. Sud e utvrditi postojanje navedene opasnosti upravo dovoenjem u svezu s poinjenim kaznenim djelom od strane pravne osobe

Posebnosti mjere oduzimanja imovinske koristi

71

iza veine kaznenih djela koja e poiniti pravne osobe skriva se imovinska korist. Ni pravna osoba ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom (l. 20. st. 1. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ): Sud e pravnoj osobi oduzeti imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom pojam imovinske koristi: svako poveanje ili sprjeavanje smanjenja imovine pravne osobe do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela (l. 20. st.

2. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela) - uputa sudu: imovinska korist ostvarena kaznenim djelom oduzima se presudom kojom je utvreno poinjenje kaznenog djela, pri emu e visinu imovinske koristi sud procijeniti uvidom u cjelokupnu imovinu pravne osobe i dovoenjem u svezu s poinjenim djelom (l. 20. st. 3.) u sluajevima nemogunosti oduzimanja imovinske koristi koja se sastoji od novca, prava ili stvari sud e obvezati pravnu osobu na isplatu protuvrijednosti u novanom iznosu, ali je dodana i nova odredba prema kojoj e sud pri odreivanju novanog iznosa uzeti u obzir trinu vrijednost stvari ili prava u vrijeme donoenja odluke (l. 20. st. 4.) - imovinska korist oduzet e se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod drugoga, ako je prema okolnostima pod kojima je ostvario odreene vrijednosti znao ili mogao i bio duan znati da su vrijednosti ostvarene kaznenim djelom - time je propisana zatita savjesnog stjecatelja Javno objavljivanje presude - javno objavljivanje presude: posebna mjera, uz jednu specifinost kojom se pojaava generalnopreventivni uinak kanjavanja pravnih osoba - ta mjera u l. 80. KZ-a ograniena je na kaznena djela poinjenja u sredstvima javnog priopavanja, kada su u pitanju pravne osobe nema tog ogranienja, nego sud objavljivanje
72

presude moe odrediti kada s obzirom na znaenje kaznenog djela utvrdi da postoje opravdani razlozi da se javnost obavijesti o pravomonoj presudi (l. 21. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osob aza kaznena djela) - sud e odrediti da se presuda objavi u cijelosti ili u dijelu, te rok u kojem se mora objaviti, pri emu javno objavljena presuda moe sadravati ime oteenika, ali samo uz njegov pristanak. Sud e odrediti u kojem ili u kojim e se sredstvima javnog priopavanja objaviti presuda, dok e sredstva javnog priopavanja objaviti navedenu presudu o troku osuene pravne osobe Kaznena djela za koja mogu odgovarati pravne osobe - pravne osobe ne mogu odgovarati za sva kaznena djela: treba li uope odreivati katalog kaznenih djela za koja e odgovarati pravne osobe (francuski KZ), ili je jednostavnije predvidjeti da pravne osobe mogu odgovarati naelno za sva kaznena djela predviena u zakonodavstvu (angloameriko kazneno pravo sudska praksa) prihvaano je rjeenje po kojem pravne osobe mogu odgovarati za sva kaznena djela vezana uz odredbu lanka 3.: pod uvjetima iz st. 1. pravna osoba kaznit e se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela (l.3.st.2) - ne bi postojala kanjivost za ona djela kojima se ne bi mogla povrijediti neka dunost pravne osobe niti bi njima pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga (npr. silovanje ili sudjelovanje u tunjavi) Jedinstveni postupak - temeljno procesno naelo - jedinstvo postupka protiv fizike (odgovorne) i pravne osobe (l. 23.) - kumulacije kanjivosti pravnih i fizikih osoba posljedica je prihvaanja materijalnopravnog naela izvedene odgovornosti pravne osobe iz kaznenog djela odgovorne osobe: za kazneno djelo pravne
73

osobe i odgovorne osobe provest e se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - kazneni postupak moe se iznimno voditi samo protiv pravne osobe: ako se protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih razloga ne moe pokrenuti ili voditi kazneni postupak, postupak e se zapoeti i provesti samo protiv pravne osobe

KRVNI DELIKTI

74

- KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA - Glava X. KZ-a - ivot: najvie pravno dobro Ustav RH: svako ljudsko bie ima pravo na ivot (l. 21. st. 1.) i poinitelji najteih djela imaju pravo na ivot: u RH nema smrtne kazne (l. 21. st. 2.) Europska konvencija o zatiti ljudskih prava obvezuje drave da zakonom zatite pravo svakoga na ivot KZ osigurava tu zatitu strogim kanjavanjem svih ubojstava, ali gradira ubojstva u tri stupnja: obino, kvalificirano (teko) i privilegirano (lake), te ovisno o obliku krivnje u dva stupnja: namjerno i nehajno ubojstvo Tijelo: zatiuje se tjelesna cjelovitost ili integritet temeljno djelo je tjelesna ozljeda, kvalificirani oblik je teka tjelesna ozljeda, privilegirani oblik je tjelesna ozljeda na mah i posebno je djelo tjelesna ozljeda iz nehaja Sva kaznena djela iz ove glave dijelimo: 1. Kaznena djela protiv ivota povreda ivota 2. Kaznena djela protiv tijela povreda tijela 3. Protupravni prekid trudnoe 4. Kaznena djela ugroavanja ivota i tijela sudjelovanje u tunjavi, nepruanje pomoi i naputanje nemone osobe Zbog kaznenih djela protiv ivota i tijela (ukljuujui i pokuaj) u 2008. godini osueno je ukupno 1128 osoba (u 2005. god. 1020), to predstavlja svega 4,66% svih osuenih osoba. - Od toga su za obino ubojstvo osuene 102 osobe, za teko ubojstvo 21 osoba, za usmrenje 13 osoba te za nehajno ubojstvo 6 osoba ukupno za povredu ivota 136 osuenih osoba 12,0% svih djela iz ove glave su povreda ivota - Za protupravni prekid trudnoe 1 osuena osoba - Za obinu tjelesnu ozljedu osueno je 305, dok je za teku tjelesnu ozljedu osueno 636 osoba. Za tjelesnu ozljedu na mah osueno je 10 osoba ( iste vie nema po novom KZ), a za nehajnu tjelesnu ozljedu 35 osoba (novim KZ regulirana
75

je samo teka tjelesna ozljeda iz nehaja) ukupno za povredu tijela 986 osuenih osoba 87,4% svih djela iz ove glave su povreda tijela Mali udio u ukupnom kriminalu, ali su najtea kaznena djela koja privlae panju javnosti KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA UBOJSTVO (l. 110. KZ): Tko usmrti drugoga, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina U 2008. godini od 102 osuene osobe njih 75 je osueno za pokuaj ubojstva (73,5%) rtva ubojstva je drugi ovjek, pa samoubojstvo nije ubojstvo, niti je pokuaj samoubojstva uope kanjiv. Zametak se ne smatra ovjekom u vaeem kaznenom pravu Vana ali i sporna pitanja kada poinje ivot i kada prestaje jer se ne moe usmrtiti ve mrtvog ovjeka Novoselec Sposobnost za ivot i vrijednost ivota su nebitna Radnja poinitelja nije poblie odreena glagol usmrtiti znai prouzroenje smrti bez obzira na sredstvo i nain Posljedica ne mora nastupiti odmah nego i naknadno, ali je nuno utvrditi da je upravo poiniteljeva radnja uzrok smrti Ubojstvo se moe poiniti samo s namjerom namjera mora obuhvatiti smrt rtve utjecaj zablude na namjeru: lovac koji misli da puca u vepra ubije drugog lovca

76

Pokuaj ubojstva kanjiv i est u praksi namjera mora biti da nastupi smrt esti su sluajevi tzv. kvalificiranog pokuaja

Teko ubojstvo Kvalificirani oblik ubojstva predviena kazna zatvora najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (od 20 do 40 godina) - Dodatne okolnosti koje obino ubojstvo ine tekim tri skupine kvalifikatornih obiljeja: 1. Nain poinjenja osobito okrutan ili podmukaonain 2. Pobude ili motivi koristoljublje, bezobzirna osveta, mrnja ili druge niske pobude, radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela 3. Svojstvo objekta radnje (rtve) osobu ranjivu zbog njene ivotne dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, lana obitelji kojeg je ve ranije zlostavljao, slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti
-

Ubojstvo osobe ranjive zbog njene dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe
-

Sporno, i nije uobiajeno u drugim kaznenim zakonodavstvima vri se stupnjevanje ljudskih ivota prema njihovoj vrijednosti, a Ustav garantira svakom ovjeku jednako pravo na ivot Kvalifikatorna okolnost je iskljuivo ivotna dob rtve Ubojstvo djeteta nije kazneno djelo edomorstva, sporan je i nelogian odnos tih djela Poinitelj mora znati, biti siguran da je rtva dijete, maloljetna osoba, osoba s teim tjelesnim ili duevnim smetnjama ili trudnica izravna namjera, ili nije siguran, ali pristaje na usmrenje i pod tu cijenu Ubojstvo na okrutan nain Nain poinjenja rtvi se zadaje patnje koje po trajanju ili intezitetu prelaze okvir redovnih patnji poinitelj pokazuje nemilosrdnost i bezosjeajnost Najee se radi o fizikim patnjama sakaenje, mnogobrojni ubodi i sl. ali se moe raditi i o duevnim

77

patnjama izazivanje smrtnog straha pred rtvom trpljenje jakih bolova i intenzivnog straha Ubojstvo na podmukao nain - O podmuklosti tri shvaanja 1. kada poinitelj svjesno iskoritava bezazlenost i bespomonost rtve rtva koja ne oekuje napad i koja se ne moe braniti (preiroko jer bi tu spadala i mala djeca, rtva okrenuta leima ili u nesvjesti) 2. prepredenost ili himbenost poinitelja namamljivanje rtve u klopku (preusko) 3. zlouporaba povjerenja rtve iskoritava bespomonost rtve kao posljedicu njezina povjerenja prema poinitelju (ubojstvo na spavanju branog druga ili srodnika;ubojstvo trovanjem) Ubojstvo iz koristoljublja ini ga onaj tko usmrti drugoga radi ostvarenja imovinske koristi da se ostvari dobitak pod svaku cijenu (ubojstvo radi krae ili ubojstvo koje ini plaeni ubojica) koristoljublje mora biti motiv ubojstva i bez obzira je li ostvarena korist (npr. ubojstvo radi nasljedstva, ali nasljedstvo nije stekao) - Koristoljublje je tipina niska pobudaogUbojstvo radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela
-

Ubojstvo radi poinjenja drugog kaznenog djela npr. zatvorenik ubije straara da bi mogao pobjei iz zatvora (svejedno je omoguuje li se ubojstvom vlastito kazneno djelo ili tue) drugo djelo ne mora biti poinjeno, ako je poinjeno imamo stjecaj tekog ubojstva i tog drugog djela Ubojstvo radi krae treba pravno oznaiti kao ubojstvo iz koristoljublja Ubojstvo radi prikrivanja drugog kaznenog djela sastoji se u ubojstvu rtve, svjedoka vlastitog ili tueg djela cilj da se onemogui kanjavanje poinitelja

78

(npr. ubojstvo rtve nakon silovanja prikriva li se vlastito djelo postoji stjecaj dva djela: teko ubojstvo radi prikrivanja i silovanje Ubojstvo iz bezobzirne osvete, mrnje ili drugih niskih pobuda - Bezobzirna osveta je samo jedan od oblika niskih pobuda kao i koristoljublje niske pobude je teko definirati jer su pobude iz kojih se ini ubojstvo u pravilu niske - Bezobzirna osveta postoji kada se vraa neko zlo nerazumnim zlom, najee prema nedunoj rtvi (ubojstvo sina da bi se osvetio ocu) krvna osveta je bezobzirna - Bezobzirnost postoji kada je ubojstvo u potpunom nerazmjeru s dogaajem koji je povod za osvetu (ispaljivanje 6 hitaca u pjevaicu koja nije htjela sjesti za poiniteljev stol) Ubojstvo iz mrnje uvedeno 2006. zloin iz mrnje je svako djelo iz KZ poinjeno iz mrnje prema osobi zbog njezine rase, boje koe, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, roenja, naobrazbe, drutvenog poloaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina. Mrnja je samo poseban oblik naroito niskih pobuda sudovi su uvijek uzimali kao ubojstvo iz niskih pobuda ubojstvo zbog nacionalnosti rtve
-

Niske pobude:ljubomora, ubojstvo trudne partnerice radi izbjegavanja enidbe

Ubojstvo slubene osobe -rtva mora biti slubena osoba koja obavlja opasne poslove (zatite ustavnog ustrojstva, osiguranja osoba ili imovine, otkrivanje kaznenih djela i prekraja, privoenja, uhienja poinitelja, uvanja osoba kojima je oduzeta sloboda i odravanja javnog reda i mira i sigurnosti prometa) ubojstvo mora biti u vezi upravo s obavljanjem tih poslova na prvom mjestu policijski slubenici -Ubojstvo lovouvara ili zatitara koji osigurava imovinu na temelju Zakona o privatnoj zatiti nije ubojstvo slubene osobee
79

Usmrenje l.112.st.1. -Privilegirano ubojstvo tko usmrti drugog doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, tekim vrijeanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti (l.112.st.1.) -Jaka provokacija od strane ubijenog napad kao i kod nune obrane svako povreivanje ili ugroavanje nekog pravno zatienog dobra: napad je u praviu usmjeren na ivot ili tijelo poinitelja ili njemu bliskoj osobi teko vrijeanje intenzivno nanoenje psihike boli ili teka povreda nekog osjeanja koja kod ubojice izaziva opravdan revolt zlostavljanje izazivanje drugome tjelesne ili duevne boli veeg intenziteta Provokacija ubijenog mora dovesti do dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti dugotrajna patnja- kroz dui vremenski period jaka razdraenost steniki afekt (gnjev i bijes) pojaava tjelesnu i duevnu aktivnost izraz snage ili agresivnosti prepast asteniki afekt (strah i tuga) koi tjelesnu i duevnu aktivnost -Usmrenje se u praksi uglavnom ini u stanju jake razdraenosti -Intezitet razdraenosti u praksi se utvruje putem psihijatrijskog vjetaenja - Okolnosti od kojih ovisi afekt moraju objektivno postojati tj. moraju biti podobne da i normalnu osobu dovedu u stanje jake razdraenosti ili prepasti mora postojati srazmjernost izmeu provokacije i ubojstva (srazmjernost ne postoji ako je osoba zapala u takvo stanje zbog svoje preosjetljivosti) poinitelj mora neposredno, impulzivno reagirati na provokaciju koja je prethodila ubojstvu izvjestan vremenski razmak je mogu ako nije toliki da prekida kontinuitet izmeu provokacije i usmrenja i ako stanje jake razdraenosti jo traje -Poinitelj mora biti doveden u afektno stanje bez svoje krivnje iskljueno usmrenje iz st.1. nakon svaa s uzajamnim napadima ili vrijeanjima

80

- Namjera poinitelja dolus repentinus kao nemjera koja je nastala bez razmiljanja, spontano. Usmrenje l.112.st.2. Delictum proprium samo majka prema vlastitom djetetu svi ostali koji sudjeluju odgovaraju kao supoinitelji, poticatelji ili pomagatelji u tekom ubojstvu -Ako majka potakne svoju majku (baku djeteta) na ubojstvo djeteta majka je poticatelj na usmrenje, dok je baka poinitelj tekog ubojstva -rtva ne mora biti izvanbrano dijete iako je to najei sluaj - Utjecaj jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda kao opravdanje privilegiranja usmrenja stav da je ena prilikom poroda i neposredno iza njega u posebnom psihikom stanju koje smanjuje stupanj njezine krivnje - Utjecaj jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda i dalje ratio legis, ali nije obiljeje djela pa ga ne treba dokazivati nego je njegovo postojanje neoboriva pretpostavka pa tuitelj ne moe dokazivati da majka za vrijeme poroda nije bila pod jakim utjecajem optreenja zbog trudnoe ili poroda - Je li usmrenje iz st.2. privilegirano iskljuivo iz socijalnih razloga privilegij usmrenja se ne bi priznao i majci koja je situirana i ubija dijete iz drugih motiva - Ratio legis kako utjecaj jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda kod majke tako i socijalni razlozi (izvanbrani status majke, njezine teke matrijalne prilike i dr.) - Jako duevno optereenje moe dovesti do smanjene ubrojivosti majke ne moe se uzeti jo jedanput kao olakotna ili ublaavna okolnost mogue ako je do smanjene ubrojivosti ili ak i do neubrojivosti dolo iz drugih razloga (duevne bolesti, nedovoljnog duevnog razvoja) primjer majke s klinikom slikom shizofrenije koja je usmrtila svoje dijete prilikom porodao -Jako duevno optereenje zbog trudnoe ili poroda -porod zapoinje prvim trudovima usmrivanje ploda prije toga je prekid trudnoe za koji trudnica ne odgovara - Naa sudska praksa restriktivno tumai pojam izravno primjer: majka koja je usmrtila svoje dijete tako da ga po izlasku iz rodilita nakon sedam dana poslije poroda nije hranila, osuena zbog ubojstva, a ne usmrenja iz
81

st.2.. - Usmrenje iz st.2. namjerni delikt - Namjera ne mora nastati tek za vrijeme poroda nego i ranije majka koja je isplanirala usmrenje i pripremila se tu se privilegiranje ne moe opravdati jakim duevnim optereenjem majke ve socijalnim razlozima - Ako je do smrti djeteta dolo iz nehaja majka odgovara za nehajno prouzroenje smrti iz nehaja neizravna Pitanje postojanja poremeaja uvijek postoje psihike smetnje proces poroaja sam od sebe vodi takvim duevnim poremeajima zbog kojih majka ubija svoje dijete, a poroaj je samo potrebni uvjet za injenje usmrenja iz st.2. - poroaj ni u kojem sluaju nije bolesno stanje, nego zapravo predvidljiv i poznat psiholoki proces ili stanje sa uobiajeno dramatinim tijekom i moguim psihikim potekoama sa moguim bolovima i strahovima o ishodu poroda psihijatrija pri jednom normalnom tijeku stvari, ne priznaje porodilji nikakav poseban psihijatrijski status vie se naglaava da pri tekom i dugotrajnom porodu, koji psihiki i fiziki iscrpljuje enu, moe nastupiti prolazna ravnodunost naspram vlastitog djeteta, ali koja ni u kojem sluaju ne vodi ubojstvu kod psihiki zdravih porodilja ne postoje poroajem uvjetovane duevne smetnje suglasnost postoji o tzv. porodiljskim psihozama tijekom poroaja, trudnoe ili dojenja mogu se latentne psihike bolesti (re)aktivirati teke psihoze koje se nekoliko dana, esto i jedan mjesec nakon poroaja, pojave i u kaznenom pravu u pravilu vode neubrojivosti ili smanjenoj ubrojivosti
-

Usmrenje iz st.2. proizilazi iz jedne vrlo sloene egzistencijalne situacije i nemogue je izdvojiti samo jedan pojedinani motiv same poiniteljice jasno imenuju svoj motiv za poinjenje djela usmrenja najei i najsnaniji je motiv straha: strah od reakcije okoline na izvanbrano dijete, strah od vlastitog oca i oca djetetova, strah od majke, strah od sramote i odbijanja okoline, strah od budunosti i odgovornosti kao majke svi strahovi su povezani s kuturnosocijalnim i ekonomskim strahovima
82

U strunoj se literaturi povezanost straha i trudnoe i poroaja objanjava kao izraz krize materinstva. Istraivanja su, meutim, pokazala da su strahovi u veini sluajeva obnavljanje starih kastracijskih i strahova odvajanja. Ako se uz to pridodaju i ambivalentni osjeaji majke kod prihvaanja djeteta, dobiva se dijelom rezultat psiholokih promjena zbog trudnoe

Usmrenje l.112.st.3 -Usmrenje st.3: Tko usmrti drugoga na njegov izriit i ozbiljan zahtjev iz suosjeanja zbog njegovog tekog zdravstvenog stanja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. -Sudjelovanje u samoubojstvu (l. 114.): (1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u samoubojstvu pa ono bude poinjeno ili pokuano, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko djelo iz st.1. ovog lanka poini u odnosu na dijete koje nije navrilo etrnaest godina ili osobu ija je sposobnost shvaanja svog postupanja bitno smanjena, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam go -Nepruanje pomoi (l. 123.): (1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko ne prui pomoi osobi u opasnosti koju je sam prouzroio, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e kaznom zatvora do tri godine. - Naputanje nemone osobe (l. 124.): (1) Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ostavi bez pomoi u prilikama koje su opasne zanjezin ivot ili zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine -Nepruanje pomoi (l. 123.): (1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
83

(2) Tko ne prui pomoi osobi u opasnosti koju je sam prouzroio, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e kaznom zatvora do tri godine. -Naputanje nemone osobe (l. 124.): 1)Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ostavi bez pomoi u prilikama koje su opasne zanjezin ivot ili zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine

Pojam i vrste eutanazije - dolazi od grke rijei eu dobro i thanatos smrt -eutanazija oznaava hotimian in ili propust koji uzrokuje smrt kako bi se na taj nain uklonila svaka bol, pa se radi o namjernom ubojstvu neizljeivo bolesnih i umiruih ili tek roenih s tekim oteenjima (primjenjuje se ne samo na kraju nego i na poetku ivota) - Vrste prema nainu izvrenja: Aktivna eutanazija znai izravno skraivanje ivota aktivnom pomoi u umiranju, neto se ini gotovo bez izuzetka u svim zemljama zabranjena razliitim kaznenopravnim rjeenjima od inkriminacije ubojstva, privilegiranog oblika ubojstva (ubojstvo iz milosra ili samilosti), pomoi u samoubojstvu a) indirektna aktivna eutanazija ukljuenost medicinskog osoblja, ljekarnika ili nekog drugog na nain da nabavlja sredstva kojom e se osoba usmrtiti npr. propisivanjem lijeka u koliini podobnoj da izazove smrt pomo u samoubojstvu b) direktna aktivna eutanazija ukljuenost osobe u izazivanje smrti npr. davanje letalne injekcije Pasivna eutanazija znai pomo umiruem putanjem da umre, izbjegavanjem posebnih mjera kojima se produava ivot, proputanjem ili prekidanjem lijeenja, neto se ne ini danas se naroito javlja u sluajevima proputanja primjene suvine, aktivne terapije ili sredstava kojima se umjetno odrava ivot umirueg bolesnika neinjenje se izjednauje s injenjem, propust pruanja dune pomoi predstavlja zabranjeno usmrivanje
84

Dobrovoljna eutanazija je sluaj pomaganja u umiranju na zahtjev ili molbu bolesnika, za razliku od nedobrovoljne kod koje tog zahtjeva nema: razlikuje se eutanazija protiv volje i eutanazija bez pristanka eutanazija protiv volje predstavlja oduzimanje ivota osobi protiv njene izraene elje da ostane na ivotu ili bez truda da se uope otkrije njen stav pobornici prinudne eutanazije predlau je u sluajevima tzv. eugenike eutanazije (teratotanazija) kao usmrenje nakaznih ili nasljedno optereenih sa nakanom da se pobolja rasa, ekonomske eutanazije (uklanjanje duevnih bolesnika, invalida, staraca i neizljeivih kako bi se drutvo oslobodilo nekorisnih osoba), kriminalne eutanazije (usmrivanje drutveno opasnih i nepoeljnih) itd. po svim je zakonima zabranjeno i kanjivo eutanazija bez pristanka oduzimanje ivota osobi koja nije u situaciji da izrazi svoj stav o tome nakazna novoroenad i odrasli ljudi koje poremeaj sprijeava da izraze svoju odluku (radi se o komatoznim bolesnicima u trajno vegetirajuem stanju) Oporuna eutanazija izjava bolesnika kojom se unaprijed odrie primjene posebne njege i zahvata ako dospije u situaciju koja je puna patnje i bez izgleda za ozdravljenje pacijent bira smrt unaprijed Danska je zakonski normirala samo tzv. oporunu eutanaziju 1992.god., pa se izjavom (living will) pacijenti mogu unaprijed odrei munog i beznadnog lijeenja koje bi umjetno odravalo njihov ivot Ministarstvo zdravstva izdaje posebni obrazac koji pacijent mora potpisati, predmet se zatim registrira, a o njemu odluuje posebna komisija nevjerojatan podatak da je za samo mjesec dana sedam tisua bolesnika potpisalo proeutanazijsku izjavu Nizozemska Zakon o eutanaziji, pomoi u samoubojstvu i okonanju ivota pacijenta bez njegova zahtjeva (2001.) rijeen status dugo prakticirane eutanazije i drugih oblika okonanja ivota terminalnih bolesnika - lijenici nee biti kanjeni za ubojstvo iz samilosti ili pomaganje u samoubojstvu ako budu potovali dvadeset i osam zakonskih uvjeta

85

 bolesnik mora biti duevno sposoban da donese odluku o vlastitom usmrenju, odluka mora biti dobrovoljna, vie puta izraena i po mogunosti pisano registrirana eutanazija se ne moe provesti nad pacijentom koji je u komataznom stanju ili djetetom koje je roeno nakazno mora postojati dokumentacija o neizljeivosti bolesti i o neizdrivim patnjama oboljelog koje se ne mogu ublaiti ni jednim poznatim lijekom lijenik koji namjerava primijeniti eutanaziju mora pripremiti izvjee s cjelokupnom povijeu bolesti, te ga dostaviti na verifikaciju lijeniku i magistratu koje odredi sud. Njihovo je miljenje odluujue ako se utvrdi nepotivanje navedenih uvjeta, zakon predvia zatvorsku kaznu u trajanju do dvanaest godina - Usmrenje l.112.st.3. ( ranije Usmrenje na zahtjev) namjerno usmrenje druge osobe, ali uz postojanje jedne dodatne okolnosti koju ne sadre drugi oblici ubojstava kod ostalih oblika ubojstava djelo se ini protiv volje rtve, ovdje tog protivljenja nema, ve rtva zahtijeva vlastito usmrenje - Meutim, takav izriit i ozbiljan zahtjev za usmrenjem ne iskljuuje protupravnost, ali bitno utjee na stupanj kanjivosti ve i samim nazivom ovoga djela naglaava se njegovo privilegiranje oznaavajui ga usmrenjem, a ne ubojstvom, premda se radi o svjesnom i voljnom oduzimanju tueg ivota - Zahtjev, a ne pristanak ili suglasnost - Valjanost zahtjeva upravljen prema odreenoj osobi, poinitelju neposredno prije usmrenja, strogo osoban izriit ozbiljan slobodan - valjan zahtjev za usmrenjem ne moe dati dijete, malodobna osoba ili osoba kojoj je u znaajnoj mjeri smanjena sposobnost shvaanja njezina postupanja i vladanje vlastitom voljom. -razgranienje usmrenja iz st.3. l.112. kao teeg djela i djela sudjelovanja (pomaganjem) u samoubojstvu (l.114.KZ) za koje je predviena blaa kazna - pomaganje se moe manifestirati u dva razliita oblika: osoba moe traiti da joj se stave na raspolaganje sredstva za izvrenje samoubojstva, jer ih ne moe sama pribaviti, ova pomo je sudjelovanje u samoubojstvu moe zatraiti da netko drugi izvri in oduzimanja njenoga ivota, jer je objektivno nesposobna sama to napraviti usmrenje na zahtjev ako se radi o valjanom zahtjevu.
86

- razlika tko izvodi konani in oduzimanja ivota tj. tko poduzima radnju poinjenja - naim kaznenim zakonom ureena je dobrovoljna eutanazija, nuno je postojanje zahtjeva osobe. Pri tome se takvo usmrenje moe izvriti injenjem ili propustom pruanja dune pomoi, pa moe biti i aktivna i pasivna (npr. uskratom lijekova) ali svaka je protupravna i kanjiva - Aktivna eutanazija ne moe se opravdati krajnjom nudom da je poinjeno zlo (skraivanje ivota) manje od zla koje je prijetilo (dugotrajna patnja) jer krajnja nuda slui spaavanju ili ouvanju nekog dobra, a ne njegovom unitavanju - kako pravno tretirati sluajeve iskljuivanja s aparata za odravanje vitalnih funkcija komatoznih pacijenata koji se nalaze u trajno vegetirajuem stanju radi se o pasivnoj eutanaziji, ako je nedobrovoljna mogla bi se podvesti pod inkriminaciju nepruanje medicinske pomoi u hitnim stanjima iz l. 183. KZ, a postoje miljenja da bi takav postupak pod odreenim uvjetima mogao biti i pravno doputen -pravo na samoodreenje ne opravdava zahtjev umirueg da ga drugi ubije, ali opravdava njegovo odbijanje lijeenja nikoga se ne smije prisiljavati da bude lijeen protiv svoje volje, niti onda kada je takvo lijeenje nuno da se sprijei smrt (suprotno Zakon o zatiti prava pacijenata) zabranjeno je samovoljno lijeenje ako je pacijent izriito zabranio da ga se lijei - doputeno je uskratiti lijekove i postupke koji, s obzirom na stanje pacijenta, ne lijee ali odravaju ivot, odgaaju trenutak smrti za pravno doputen potreban je pristanak pacijenta, odnosno njegova odluka o prekidu svake terapije, ako je on u svjesnom stanju u kojem moe sam odluivati. Iako u hrvatskoj sudskoj praksi nije zabiljeen ni jedan sluaj, ivot pokazuje da je izvjesno da se sluajevi pasivne eutanazije dogaaju - Pasivna eutanazija nepoduzimanje mjera za spaavanje ivota ili uskraivanje medicinskog tretmana nema jasnih i nedvojbenih pravila pa se moe razliito tretirati pasivna eutan. s pristankom ili na zahtjev: 1. ako sud prihvati pravo umirueg da odbije produivanje ivota iskljuena je odgovornost lijenika npr. iskljuenje respiratora bolesniku u terminalnoj fazi 2. ako sud zauzme stav da produivanje ivota umiruem spada u neodgodivu medicinsku intervenciju prema Zakonu o zatiti
87

prava pacijenata tada je uskraivanje medicinskog tretmana usmrenje na zahtjev (neinjenjem) i/ili nepruanje medicinske pomoi uskraivanje produenja ivota od strane drugih (nelijenika): je li zaustavljanje respiratora injenje ili neinjenje ako je injenje rije je o aktivnoj eutanaziji i odgovara se za usmrenje na zahtjev ako je neinjenje onda e postojati odgovornost za usmrenje na zahtjev (ako je osoba u ulozi garanta) ili ako nije garant za nepruanje pomoi pasiv. eutan. protiv volje bolesnika: lijenik je prema Kodeksu duan potovati volju i elje umirueg u pogledu umjetnog produivanja njegovog ivota, bez obzira smatra li ih utemeljenim ili ne, jer riskira odgovornost za ubojstvo neinjenjem pasiv. eutan. bolesnika koji nije sposoban odluiti ili izraziti svoju odluku je li produivanje ivota umiruem neodgodiva medicinska intervencija ako nije, lijenik e u sluaju da nema odgovarajui pristanak za uskratu tretmana odgovarati za ubojstvo (ako je lijenik postupao namjerno) ili tei oblik nepruanja medicinske pomoi ako je postupao nehajno prema smrtnoj posljedici stav suda o oporunoj eutanaziji ako je produivanje ivota umiruem neodgodiva medicinska intervencija u sluaju uskrate tretmana svatko odgovara ili za ubojstvo, nepruanje medicinske pomoi ili nepruanje pomoi (ovisno je li poinitelj garant ili ne) ovdje ni pristanak ne elja umirueg ne iskljuuje odgovornost -razlikovanje eutanazije od prekida besmislenog lijeanja Eutanazija je, zapravo, medicinski zahvat kad lijenik pomou lijekova ili injekcije ubije pacijenta. Prekid besmislenog lijeenja je kad lijenik dijagnosticira teku i neizljeivu bolest koja pacijentu npr. daje jo tri mjeseca ivota. U tom sluaju, lijenik moe odluiti da prekine terapiju koja ionako nee pomoi pacijentu, a koja mu samo oteava posljednje dane. - Nema slubenog stava, pa se lijenik nema kome obratiti ni konzultirati kod iskljuenja aparata pacijentu koji je pao u teku komu ili je kliniki mrtav. Zato se lijenici u naim bolnicama snalaze na razne naine: ili sami odlue ili odgovornost 'prebace' na obitelj pacijenta

88

Protupravni prekid trudnoe - Pojam prekida trudnoe i pobaaja Prekid trudnoe je svako izbacivanje ili odvajanje ovjejega ploda iz utrobe ene prije otpoetog prirodnoga procesa raanja prekid trudnoe svaki je zahvat u tijelo ene koji dovodi do neprirodnoga dovretka trudnoe Pobaaj ili abortus u uem smislu je izbacivanje ili odvajanje oploenog jajaca do 28 tjedna trudnoe - Poetak ivota ljudskom se individuom ima smatrati fetus od 14. dana od zaea (Odluka Federalnog ustavnog suda Njemake iz 1975.) - Pojam ovjeka u praksi najee ne stvara tekoe, ali potrebno je odrediti kada ivo bie postaje ovjekom jer se ubojstvo ploda u majinoj utrobi ne smatra ubojstvom - Dva miljenja kad dio zametka izae iz maternice ili kada prvi put udahne - Prevladava shvaanje da je ubojstvo mogue od trenutka kada su zapoeli trudovi (kontrakcije miia maternice) jedino u sluaju carskog reza zametak postaje ovjekom u trenutku njegova odvajanja od majina tijela - Ne trae se nikakva daljnja svojstva npr. sposobnost za ivot nikako nisu prihvatljive koncepcije o bezvrijednom ivotu jer su nespojive sa suvremenim poimanjem prava na ivot koje pripada svakome -Jedno od najkontroverzijnih kaznenih djela u svjetskim razmjerima - Sukob dva temeljna stava pro life prednost neroenom ivotu Katolika crkva (enciklika Humane vitae iz 1968. zametak se smatra ovjekom, a pobaaj je ubojstvo pro choice prednost pravu ene ili roditelja na izbor -Sukobljena ustavna prava pravo na ivot pravo na privatnost ukljuujui reproduktivna prava pravo na samoodreenje ili pravo na slobodan razvoj osobnosti pravo na nepovredivost dostojanstva - Stav kaznenog prava pobaaj nije ubojstvo zametka, ali postoji posebno kazneno djelo koje se odnosi na nedoputeni pobaaj

89

Dopustivost pobaaja -Dva temeljna sustava sustav indikacija i sustav roka - Sustav indikacija pobaaj je u naelu zabranjen dok se ne dokae neka od etiri indikacije medicinska (opasnost za ivot ili zdravlje trudnice) eugenika (opasnost da e se dijete roditi s tekim tjelesnim ili duevnim nedostatcima) kriminoloka (zaee je posljedica kaznenog djela) socijalna (teke osobne, obiteljske ili materijalne prilike trudnice) -Sustav roka pobaaj je doputen do odreenog vremena uznapredovale trudnoe (najee unutar prva tri mjeseca) Protupravni prekid trudnoe(l. 115. KZ) (1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoe, trudnoj osobi izvri, potakne je ili joj pomogne izvriti prekid trudnoe s njezinim pristankom kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kaznit kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko trudnoj osobi bez njezinog pristanka izvri prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovog lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1, ovog lanka poinitelj e se kazniti. -Blanketno djelo radnje su oznaene kao postupanje protivno propisima o prekidu trudnoe Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece donesen 1978. (NN 18/78) roditelji imaju pravo slobodno odluivati o raanju djece (o vremenu i broju poroda) ali je pobaaj doputen samo u odreenim granicama usvojen je kombinirani model: sustav roka (pobaaj je doputen do isteka 10 tjedna od zaea), a nakon isteka tog
90

roka nastupa sustav indikacija liberaliziran prekid trudnoe, ali ipak u ogranienom obliku (rok je krai od uobiajena tri mjeseca, a nakon njegovoga proteka nije predviena socijalna indikacija -Pravno dobro koje se zatiuje zdravlje ene i sloboda odluivanja kad nema pristanka ene -Teko branjiva teza da se zatiuje neroeni ivot jer bi onda morao biti zabranjen i pobaaj do 10. Tjedna -Uvjeti za prekid trudnoe do 10. tjedna od zaea: zahtjev trudnice mora se izvriti u bolnici (svi prekidi trudnoe koje vre nestrunjaci tzv. laiki pobaaji su kazneno djelo, ali isto i ako ih vre lijenici izvan bolnica) ako je trudnica maloljenica koja nije navrila 16 godina, uz njezin zahtjev trai se i pristanak roditelja ili skrbnika da prekid trudnoe ne moe tee naruiti zdravlje ene - ako lijenik ne izvri prekid trudnoe lege artis moe odgovarati i za nesavjesno lijeenje Uvjeti za prekid trudnoe nakon proteka 10. tjedna od zaea: tri vrste indikacija: medicinska (kad se na temelju medic. indikacija utvrdi da se na drugi nain ne moe spasiti ivot ili otkloniti naruenje zdravlja ene za vrijeme trudnoe, poroaja ili poslije poroaja) eugenika (kad se na temelju medic. indikacija i saznanja medic. znanosti moe oekivati da e se dijete roditi s tekim priroenim tjelesnim ili duevnim manama) kriminoloka (kad je do zaea dolo izvrenjem silovanja, spolnog odnoaja s nemonom osobom, spolnog odnoaja zlouporabom poloaja, spolnog odnoaja s djetetom ili rodoskrvnua) - Nakon 10. tjedna nema socijalne indikacije -Postojanje indikacija utvruje posebna komisija: dva lijenika (jedan ginekolog) te socijalni radnik ili medicinska sestra. -Drugostupanjska komisija ima i jednog suca svaki prekid trudnoe poslije 10. tjedna koji nije odobren u ovakvom postupku je kazneno djelo (osim iskljuenja protupravnosti zbog krajnje nude)
91

-Trudna osoba prema l. 115. st. 1. ne odgovara za tzv. samopobaaj - Otvoreno je pitanje odgovara li trudna osoba za poticanje abortera tj. kad on izvri protupravan prekid trudnoe na njezin zahtjev stajalite i teorije i sudske prakse je negativno trudna osoba je nuni sudionik kada ona pristaje na pobaaj inkriminacijom se zatiuje zdravlje ene i njezina sloboda odluivanja, pa ona ne odgovara niti kao sudionik drukije bi bilo ako bi se prihvatilo da je zatieno dobro neroeni ivot (zametak) kojim trudna osoba ne moe disponirati, u kojem bi sluaju ona odgovarala za poticanje na pobaaj ili za pomaganje u njemu - Radnja protupravnog prekida trudnoe: zapoinjanje je izjednaeno s dovrenjem djela pa nije mogu pokuaj npr. dovoljno je da je poiniteljica trudnoj eni kateterom otvorila uterus puui u kateter bez obzira to nije dolo do unitenja ploda djelo postoji i kada je u vrijeme zapoetog pobaaja dijete ve bilo mrtvo (neprikladan pokuaj) pomaganje trudnoj eni u samopobaaju pa se pomagatelj smatra poiniteljem, ne radi se o pomaganju kao obliku sudionitva (ne bi bilo mogue kanjavanje jer samopobaaj nije kanjiv) pomae li osoba aborteru onda je rije o pomaganju u kojem se sluaju moe blae kazniti - Kvalificirani (tei) oblici protupravnog prekida trudnoe: bez pristanka trudne ene (element nasilja) smrt trudne osobe ili teko naruenje njezina zdravlja i u sluaju njezina pristanka kao i bez njega

92

IMOVINSKI DELIKTI
Glava XXIII. Kaznenog zakona Kaznena djela protiv imovine Grupni zatitni objekt Pojam imovine predmet brojnih kontroverzi u pravnom smislu najkrae se definira kaoskup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem vlasnika prava, ukljuujui i intelektualno vlasnitvo, ali i trabine - Zatita imovinskih prava prvenstveno zadaa graanskog prava, zatita putem kaznenog prava je supsidijarna nastupa tek kada sankcije graanskog prava nisu dovoljne - Sva kaznena djela protiv imovine iz glave XXIII.mogu se podijeliti u dvije temeljne skupine: a) kaznena djela protiv vlasnitva kraa, teka kraa, razbojnitvo, razbojnika kraa, utaja,pronevjera, neovlatena uporaba tue pokretne stvari i oteenje tue pokretne stvari b) kaznena djela protiv imovinskih prava prijevara, lanana igra, zloporaba osiguranja, zlouporaba eka i platne kartice, zlouporaba povjerenja, povreda tuih prava, lihvarski ugovor, iznuda i prikrivanje
-

-Kod nekih imovinskih kaznenih djela postupak se pokree privatnom tubom ili po prijedlogu sitna kraa, odreeni oblici utaje, pronevjera, sitna prijevara, zloporaba povjerenja, oteenje tue stvari, zloporaba osiguranja -Za odreena imovinska kaznena djela krau, teku krau, razbojnitvo, neovlatena uporaba tue pokretne stvari, prijevaru, kazneni postupak pokree se privatnom tubom ako su poinjena na tetu branog ili izvanbranog druga, istospolnog partnera, roaku po krvi u ravnoj lozi, brata ili
93

sestre ili na tetu osobe s kojom poinitelj ivi u zajednikom kuanstvu samim se rtvama preputa ocjena o svrsishodnosti kaznenog progona moe ozbiljno naruiti obiteljske odnose. -Znatan udio u ukupnom kriminalitetu u 2008. osueno je za sva kaznena djela iz glave XXIII. ukupno 7417 osoba, to ini 30% svih osuenih osoba. Najvei broj osuenih odnosi se na krau i teku krau (4411 ili 60%), prijevaru (1271),razbojnitvo (366), unitenje i oteenje tue stvari (321), itd. Kraa -Kraa, uz ubojstvo najstarije kazneno djelo ima vie oblika i najuestalije je kazneno djelo protiv imovine -Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugom s ciljem da je protupravno prisvoji KZ prihvaa koncepciju krae iz njemakog kaznenog prava za krau se vie ne trai namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi (kao u austrijskom kaznenom pravu), nego je dovoljno da netko oduzme tuu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji -Kraa iz l. 228. st. 1. je lex generalis pa e se primijeniti samo ako ne postoji neki privilegirani (sitna kraa, l. 228. st. 2.) ili kvalificirani oblik (teka kraa, l. 229.) -kraa je usmjerena na vlasnitvo stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima (l. 30.st.1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima) kraom vlasnik ne gubi pravo vlasnitva na stvari, ali mu se onemoguuje slobodno raspolaganje njome -ne trai se da je ostvarena protupravna imovinska korist iako se stvar u pravilu i prisvaja zbog ostvarenja imovinske koristi kraa e postojati i u sluaju kad nisu povrijeeni gospodarski interesi vlasnika, kada nije nastala
94

teta na njegovoj imovini npr. netko oduzme drugom runi sat u namjeri da ga prisvoji, ali mu istodobno ostavi protuvrijednost. -Objekt krae moe biti samo stvar tjelesni dio prirode razliit od ljudi koji slui ljudima za uporabu (l. 2. st. 2. ZV) stvari su i tekuine, plinovi i para, ivotinje, isprave u kojima je sadrano neko pravo (npr. tedna knjiica, mjenica, ek, dionica, putna karta). Stvar je i novac u gotovini, ali ne i uknjieni ini krau tko oduzme drugome tednu knjiicu, ali ne i tko s tueg kompjutorskog rauna pripie sebi novani iznos jer raunalni podaci nisu stvar -Imovinska prava (npr. zalono pravo) i trabine nisu stvari. Prirodne sile kao to su suneva toplina i drugi izvori energije postaju stvari ako su podlone ljudskoj vlasti (l. 5. st. 2. ZV) -Stvar nije ljudsko tijelo, ali jesu njegovi dijelovi (npr. zubi, kosa, sperma), kao i dijelovi namijenjeni transplantaciji, prije nego su ugraeni u drugo tijelo proteze (umjetni implantati), umjetni zubi, umjetni kukovi i sl., koji nisu stvari dok su u tijelu, ali to postaju odvajanjem od tijela mrtvo tijelo nije stvar, osim ako je namijenjeno u posebne svrhe (npr. poklonjeno anatomskom institutu) -Stvar mora biti pokretna predmet krae ne mogu biti nekretnine (zemljita, zgrade), ali odvajanjem njihovi dijelovi postaju pokretne stvari posjeeno stablo je pokretna stvar odredba l. 9. st. 2. (biveg) Zakona o vlasnitvu trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini smatraju se dijelovima te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje -Stvar mora biti za poinitelja tua kada je u vlasnitvu drugoga, makar i samo u suvlasnitvu ini kazneno djelo krae suvlasnica koja bez znanja i dozvole drugog suvlasnika posijee i proda stabla u suvlasnitvu ona su za nju tua u dijelu koji pripada drugom suvlasniku da bi bila iskljuena kraa, poinitelj mora biti iskljuivi vlasnik isto tako ne ini krau tko prisvoji stvar bez vlasnika stvari koje uope ne mogu biti u neijem vlasnitvu, npr. morski pijesak

95

-Oduzimanje prekidanje tue i zasnivanje vlastite detencije po tome se kraa razlikuje od utaje kod koje se prisvaja stvar koja ve jest u vlastitoj detenciji -Detencija faktina vlast nad stvari s voljom da se njome vlada razlikovanje od posjeda jer detentor nemora ujedno biti i posjednik. Faktina vlast nije iskljuena samo zato to je detentor prostorno odvojen od stvari ako on ima mogunost da svoju vlast uvijek realizira detenciju ima vlasnik stana nad stvarima i kad je odsutan iz stana ili vlasnik automobila i kad je automobil na parkiralitu vlast nad stvarima imaju i osobe koje spavaju ili su pijane ili su bez svijesti. -Nad zaboravljenim, sakrivenim ili izgubljenim stvarima detencija ostaje tako dugo dok se zna gdje su i dok ne postoje vanjske zapreke da ih se ponovno uzme poinio je krau poinitelj koji je u prometnom restoranu prisvojio najlonsku vreicu s novcem koju je tamo zaboravio gost -Poinitelj krae mora postupati s namjerom sva objektivna obiljeja krae, izmeu ostalog i da se radi o tuoj stvari moe je poiniti i s neizravnom namjerom npr. ako nije siguran je li stvar njegova ili je naputena, pa je oduzima i pod cijenu da nije njegova, odnosno da nije naputena ako je poinitelj vrsto uvjeren da je stvar njegova, a ne tua (npr. zabunom uzima tui kiobran), postupa u zabludi o biu djela koja iskljuuje namjeru i ne ini krau -postupanje s ciljem prisvajanja stvari (specijalna namjera) tzv. subjektivni element bia kaznenog djela kad poinitelj ide za tim da ostvari faktinu vlast nad stvari, kada se u odnosu prema njoj ponaa kao vlasnik i istodobno hoe prethodnom detentoru trajno onemoguiti takvu faktinu vlast -Postupanje s ciljem prisvajanja postoji i u sluajevima kada poinitelj krae vlasniku natrag preproda ukradenu stvar est sluaj s ukradenim automobilima poinitelj se ponaa kao vlasnik stvari, pa je to najbolji dokaz da je stvar prisvojio

96

-Pokuaj svih vrsta krae je kanjiv osim sitne krae poinitelj zapoinje s radnjom kojom prekida tuu detenciju razgranienje pokuaja od dovrene krae etiri teorije o pitanju kad se kraa smatra dovrenom teorija kontrektacije (dodirivanje) za dovrenu krau je dovoljno da je poinitelj dodirnuo stvar koju namjerava ukrasti teorija aprehenzije (uhvatiti, zgrabiti) trai se i da stvar bude izdvojena i da se dri (npr. da se stavi u dep, torbu ili vreu) teorija ablacije (odnoenje) trai se i da stvar bude odnijeta s mjesta na kojem je oduzeta teorija ilacije (unoenje, spremanje) mjerodavan je trenutak pohrane stvari na sigurno mjesto -prihvaa se teorija aprehenzije tj. aprehenzija uz mogunost ablacije kraa je dovrena kada je poinitelj oduzeo tuu pokretnu stvar, tj. kada je stekao faktinu vlast nad stvari da ga raniji detentor u tome vie ne moe sprijeiti i da vie ne moe raspolagati sa stvari ako se radi o stvarima malog opsega (novanice, nakit, manji predmeti u samoposluivanjima) kraa je dovrena kad su stavljeni u poiniteljevu odjeu ili u taku ili ih poinitelj nosi na sebi kod velikih ili tekih predmeta kraa je dovrena kad ih je poinitelj iznio iz prostora na kojem prijanji detentor ima vlast ili ih barem iz tog prostora moe iznijeti a da ne bude otkriven ako su stvari skrivene u nekom prostoru iz kojeg tek kasnije trebaju biti iznijete kraa je dovrena tek njihovim iznoenjem kod motornih vozila dovoljno je da ih poinitelj pokrene s mjesta na kojem ih je prijanji detentor ostavio.

97

-Privilegirani oblik krae sitna kraa vrijednost ukradene stvari je mala i poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari male vrijednosti vrijednost stvari je mala ako ne prelazi iznos od 1000 kuna (vrijedi za krau, utaju i prijevaru) -Da bi se kraa smatrala sitnom poinitelj mora postupati i s ciljem prisvajanja stvari male vrijednosti kraa jedne teke cigareta koju je prodavaica stavila na pult nema sitne krae kada je prisvojena stvar male vrijednosti, ali je poinitelj iao za time da prisvoji stvar vee vrijednosti npr. krade novanik u namjeri da prisvoji sav novac koji nae u njemu, ali prisvoji samo 74,00 kune jer vie novca nije bilo -Sitna kraa je iskljuena ako poinitelj ide za time da prisvoji stvar male vrijednosti, ali je kraa poinjena pod okolnostima koje je ine tekom (obijanje, provaljivanje, osobita drskost, ukradena stvar slui u vjerske svrhe i sl.) u tom e se sluaju, prema izriitoj odredbi l. 229. st. 2. poinitelj kazniti kaznom propisanom za obinu krau (iako se taj oblik nalazi u okviru lanka koji se odnosi na teku krau) Teka kraa -Kraa postaje tekom zbog razliitih kvalifikatornih okolnosti: naina poinjenja, vrijednosti ukradene stvari, ako je ukradeno oruje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna, borbeno ili dio borbenog sredstva koje slui potrebama obrane specifinog svojstva ili svrhe kojoj slui odreena stvar i mjesta poinjenja krae te zbog skupnog poinjenja ili noenja oruja ili opasnog orua pri poinjenju krae. -Postoje i razlike u propisanim kaznama za pojedine pojavne oblike teke krae propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, dok je za laki oblik iz l. 229. st. 2. propisana kazna zatvora kao za obinu krau od est mjeseci do pet godina -Pojavni oblici teke krae prema nainu poinjenja:
98

 obijanjem, provaljivanjem ili savladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora na osobito opasan ili osobito drzak nain iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe -Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka kako bi se ulo u neki zatvoreni prostor, npr. razbijanje brave, lokota i sl. -Provaljivanje je svako ulaenje u neki zatvoreni prostor protivno volji vlasnika (preskakanje zida visokog 2,5 metra) za provaljivanje nije potrebna primjena sile niti razaranje ili oteivanje brave ili drugih ureaja za zatvaranje. -Naroito opasan nain sporno je radi li se o onom kojim se stvara opasnost za ivot ljudi i imovinu (npr. eksplozivom) ili su to naini poinjenja koji ukazuju na posebnu opasnost poinitelja (npr. penjanje po zidu na vii kat zgrade u pola bijelog dana, no to bi se moglo oznaiti i kao osobita drskost stoga ovaj kvalifikatorni oblik nije est u praksi -Osobito drzak nain poinitelj pokazuje natprosjenu smjelost otimanje predmeta iz ruke rtve, ime se djelo pribliava razbojnitvu, ali se od njega razlikuje po tome to se sila ne odnosi na savladavanje otpora rtve, nego na odvajanje predmeta od njezina tijela uzimanje eni sveg novca iz rastvorenog novanika -Iskoritavanje bespomonosti bolest, sljepoa, invalidnost, spavanje, bunovnost i alkoholiziranost -Stvar velike vrijednosti stvar vrijednosti preko 30.000,00 kuna. -Ako je ukradeno oruje, streljivo, rakete, minskoeksplotivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje skui potrebama obrane

99

-Posebna svrha kojoj stvar slui teka kraa postoji ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe, mjesto poinjenja krae stvar ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede, ili neko specifino svojstvo stvari ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja, ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost -Ako je poinitelj imao kod sebe kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane -Ako je kd poinila slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti ako poinitelj pri sebi ima kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane vano je da ga nije i upotrijebio jer bi u tom sluaju postojalo razbojnitvo ili razbojnika kraa. Razbojnitvo -tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji propisana je kazna od jedne do deset godina zatvora -sloeno kazneno djelo sastoji se iz primjene sile ili prijetnje izravnim napadom na ivot ili tijelo rtve i krae. Uporaba sile ili prijetnje prethodi krai sila ili prijetnja je sredstvo za ostvarenje krae. -Sila ili prijetnja primjenjuju se prema nekoj osobi radi sprjeavanja ili svladavanja otpora koji se prua tijekom poinjenja krae ili radi sprjeavanja oekivanog otpora u vezi s oduzimanjem tue pokretne stvari. -Uporaba sile uporaba fizike snage prema drugoj osobi kako bi se oduzela tua pokretna stvar poinitelj koji je sprejom-suzavcem poprskao zlatara kako bi mu oduzeo nakit -Prijetnja najavljivanje nekog zla drugoj osobi za sluaj da se ona ne ponaa na eljeni nain zlo je ovdje napad na ivot
100

ili tjelesnu cjelovitost prijetnja se u pravilu ostvaruje uporabom oruja pa e u tom sluaju postojati kvalificirani oblik razbojnitva sluaj kad poinitelj s noem u ruci prisili slubenicu u turistikoj agenciji da mu u torbu stavi novac -Pokuaj razbojnitva kad je poinitelj uporabio silu ili prijetnju ali jo nije dolo do krae ini pokuaj (kvalificiranog oblika) razbojnitva poiniteljica koja je uperila pitolj u taksistu traei novac, ali ju je on savladao -Kvalificirani oblik kad je razbojnitvom pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue propisana je kazna zatvora od tri do dvanaest godina. -Uporaba oruja ili opasnog orua bitno je da se radi o oruju ili opasnom oruu koje je objektivno prikladno da se njime stvarno ugrozi ivot ili tijelo rtve nije mjerodavna predodba rtve, njezin subjektivni osjeaj straha ili ugroenosti, koji moe postojati u sluaju uporabe pitolja "plaljivca", plastinog pitolja, plinskog pitolja, praznog ili neispravnog pitolja uporaba tzv. "elektrookera" smatra se kvalifikatornom okolnou jer on ima svojstva opasnog orua Razbojnika kraa -tko je zateen pri poinjenju kaznenog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo propisana kazna je kazna zatvora od jedne do deset godina -ovdje kraa prethodi primjeni sile ili prijetnje sila i prijetnja su sredstva zadravanja ukradene stvari sloeno kazneno djelo -zateenost pri poinjenju krae sluajevi u kojima je poinitelj zateen s ukradenom stvari na mjestu poinjenja djela ili neposredno nakon poinjenja djela ili prilikom sustizanja u bijegu primjerice optuenik zateen na djelu krae i u sluaju kad je prema oteenici primijenio silu nedugo nakon to je iz njezine kue iziao s ukradenim novcem i nakon to je ona, otkrivi krau, potrala za njim i sustigla ga.
101

 prijetnja treba biti ozbiljna, takva da kod oteenika izazove strah i osjeaj osobne ugroenosti izreena u namjeri da se, suprotno volji oteenika, ukradena stvar zadri. -Djelo je dovreno kad poinitelj uporabi silu ili prijetnju s ciljem da ukradenu stvar zadri neovisno o tome je li ju uspio zadrati. -Kvalificirani oblik ako je pri poinjenu kaznenog djela razbojnike krae uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue ako je pri poinjenju djela prouzroena smrt osobe primjenjuju se pravila o stjecaju. -Ako su primjenom sile radi zadravanja stvari ostvarena obiljeja nekog kaznenog djela protiv ivota i tijela poinjeno je to djelo u stjecaju s razbojnikom kraom kradljivac pitolja za kojim tri oteenik kako bi uzeo natrag pitolj i koji ispali tri hica u pravcu oteenika, pri emu ga jednim metkom pogodi i teko ozlijedi, poinio je u stjecaju razbojniku krau i pokuaj ubojstva Utaja -Temeljni oblik kaznenog djela utaje ini tko protupravno prisvoji tuu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni ( l.323.KZ) propisana kazna zatvora do tri godine -Za razliku od krae, kod utaje poinitelj prisvaja stvar koja se ve nalazi u njegovoj detenciji -Stvar mora biti poinitelju povjerena poinio je utaju poinitelj kojem je oteeni povjerio novac s time da uloi na njegovu tednu knjiicu, a on ga je zadrao za sebe, ili poinitelj koji je zadrao novac prikupljen od graana za izgradnju vodovoda -Poinitelj mora povjerenu mu stvar prisvojiti sve radnje kojima poinitelj neku stvar barem privremeno prenosi u svoje vlasnitvo nije dovoljno da poinitelj samo onemogui ovlatenoj osobi raspolaganje sa stvari, nego se trai da je ovlatenoj osobi onemogueno da stekne ponovni posjed prisvaja vozilo dobiveno u najam zaposlenik koji ga prebaci u
102

inozemstvo da bi tamo i ostalo nije dovoljna samo odluka prisvajanja, nego se ta odluka mora oitovati u nekoj radnji pravne ili faktine prirode npr. prodaja, zamjena ili poklanjanje povjerene stvari, ili npr. troenje stvari ili njena prerada radi troenja. -Nema prisvajanja ako poinitelj protupravno oduzima tuu pokretnu stvar radi privremene uporabe radi se o kaznenom djelu neovlatene uporabe tue pokretne stvari (l. 234.) bive kazneno djelo posluge. -utaja stvari male vrijednosti privilegirani oblik, prema stajalitu VSRH vrijednost utajene stvari ne smije biti vea od 1000,00 kuna i poinitelj mora postupati s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti propisana kazna zatvora do jedne godine -Kvalificirani oblici utaje ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava velika-vrijednost vea od 30 000,00 kunapropisana je kazna zatvora od est mjeseci do pet godina -Utaja naene stvari ili stvari do koje je poinitelj sluajno doao poseban oblik utaje stvar nije ni u ijoj detenciji ali je u neijem vlasnitvu (ne smije biti naputena) nije obina utaja jer stvar poinitelju nije povjerena, nema je u svojoj vlasti, ali nije ni kraa jer nije ni u ijoj detenciji utaju naene stvari poinio je poinitelj koji je prisvojio konja koji je odlutao 15 km od svog vlasnika -propisana je kazna zatvora do dvije godine Neovlatena uporaba tue pokretne stvari -ini tko drugome protupravno oduzme tuu pokretnu stvar radi privremene uporabe propisana kazna je kazna zatvora do jedne godine (l.234.KZ) -razliito od krae, poinitelj ne postupa s posebnom namjerom prisvajanja stvari nego je oduzima radi privremene uporabe kraa uporabe (furtum usus) sud mora ispitati u emu se sastojala poiniteljeva namjera u praksi se neovlatena uporaba tue pokretne stvari najee pojavljuje kao neovlatena uporaba motornog vozila radi vonje, da bi se,

103

najee kad ponestane goriva ili se obavi eljena vonja, vozilo ostavilo na mjestu dostupnom vlasniku -Pokuaj je kanjiv samo ako se odnosi na motorno vozilo sve radnje na motornom vozilu kojima poinitelj ide za time da ga pokrene, npr. da upali motor pomou posebnog prekidaa, u emu ne uspijeva zbog nailaska vlasnika Oteenje tue stvari -tko tuu stvar oteti, uniti, izoblii ili uini neupotrebljivom -Objekt radnje je tua pokretna ili nepokretna stvar, a za dovrenje djela potrebno je nastupanje jedne od spomenutih posljedica. Unitenje stvari znai razaranje njezine supstancije, pri emu ona potpuno gubi vrijednost ili postaje posve neuporabljiva, npr. usmrenje tueg psa Oteenje stvari je njezino djelomino unitenje pri kojem se smanjuje vrijednost stvari ili njezina uporabljivost, npr. razbijanje kamenom stranjeg pozicionog stakla i arulje na autobusu Izoblienjem stvari znatno se naruava njezin prvobitni oblik Uiniti stvar neuporabljivom znai dovesti je u takvo stanje da se ne moe vie uporabiti u svrhe za koje je namijenjena, npr. dolijevanje vode u bave s vinom zbog ega vino postaje neupotrebljivo za promet poinitelj djela moe biti i suvlasnik stvari, npr. ako se radi o djelu koje poini brani drug u odnosu na stvar koja predstavlja zajedniku branu steevinu --takoer oteenjem se smatra neovlateno mijenjanje izgleda zidova, motornih vozila ili drugih povrina crteima ili natpisima -Kvalificirani oblik:ako je poinitelj kd oteenja tue stvari poinio iz niskih pobuda ili je njime prouzroio znatnu tetu (l.235.st.3.KZ) Prijevara

104

-tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini -doprinos rtve zbog svoje naivnosti ili pohlepnosti i sama snosi odgovornost (s druge strane, inteligencija i matovitost poinitelja) po tome to rtva sama sebi nanosi imovinsku tetu, prijevara se razlikuje od krae, kod koje poinitelj neposredno uzrokuje tetu drugome -poinitelj mora najprije lano prikazivati ili prikrivati injenice injenice su sva zbivanja i stanja u sadanjosti i prolosti koja se mogu dokazivati injenice mogu biti vanjske i unutarnje vanjske injenice su one koje se mogu utvrditi putem osjetila ili empirijski provjeriti, npr. svojstva stvari (poinitelj tvrdi da je lani nakit pravi) unutarnje injenice su sve psihike okolnosti koje postoje u sadanjosti ili su postojale u prolosti, najee volja poinitelja da plati naruenu robu ili uslugu, i poiniteljevo znanje o nekoj injenici pa ini prijevaru poinitelj koji lano prikae ocu nestalog sina da znade gdje se sin nalazi i takvu informaciju naplati -nisu injenice vrijednosni sudovi ili druga izraavanja miljenja pa ne ini prijevaru tko pretjerano reklamira ili na drugi nain hvali svoju robu (npr. tvrdi da lijek koji prodaje lijei sve bolesti), no i takav sud moe predstavljati iznoenje injenice, npr. tvrdnja da je nadleno dravno tijelo ispitalo lijek i odobrilo njegovu uporabu injenice se moraju lano prikazivati ili prikrivati Lano prikazivanje je aktivna radnja, najee izriita izjava kojom se hoe utjecati na predodbu druge osobe o nekoj injenici, npr. poinitelj prodaje tui stan uvjeravajui kupca da je on (poinitelj) vlasnik izriita izjava nije nuna, s njom se izjednauju konkludentne radnje, tj. radnje koje prema poslovnim obiajima preutno sadre neku izjavu u tom se sluaju lano prikazivanje injenica izvodi iz cjelokupnog poiniteljeva ponaanja tko u hotelu narui

105

sobu, preutno izjavljuje da ima novac kojim e platiti i da je voljan platiti, voza koji na benzinskoj crpki sam uzima gorivo, preutno izjavljuje da e ga platiti Prikrivanje injenica je neinjenje samo ako postoji zakonska ili ugovorna obveza upoznavanja druge strane s nekom injenicom nezaposlena osoba koja propusti obavijestiti nadlenu slubu da se zaposlila i nastavi primati naknadu za nezaposlene jer je na to izriito upozorena prilikom odobravanja naknade. Naprotiv, klijent kojem je slubenica u banci omakom isplatila veu svotu nije garant imovine banke i nije duan prijaviti zabunu pa, zadravi razliku, ne ini prijevaru prikrivanjem injenica, nego utaju jer je prisvojio tuu pokretnu stvar do koje je sluajno doao -Lano prikazivanje ili prikrivanje injenica mora dovesti kod osobe koja raspolae svojom ili tuom imovinom do zablude pogrena predodba o injenicama. -Zabluda postoji i kad je osoba koja raspolae imovinom u sumnji o injenicama od kojih ovisi njezina odluka, ali se zbog uvjeravanja poinitelja ipak odluuje na raspolaganje imovinom u primjeru prodaje tueg stana kupac je sumnjao, ali se poinitelj svojski trudio da ukloni njegove sumnje otklanja ili ublaava sumnju ako on ne bi raspolagao imovinom da nije bilo poiniteljeva uvjeravanja -Mora postojati uzrona veza zabluda mora proizlaziti upravo iz lanog prikazivanja ili prikrivanja injenica nema prijevare ako bi osoba u sumnji raspolagala imovinom i kada bi znala da su joj predoene lane injenice tko sumnja u istinitost navoda prosjaka, ali mu daje novac samo da ga se rijei, nalazi se u zabludi, ali ona nije uzrok njegova raspolaganja imovinom pa nema prijevare -Najee poinitelj lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica dovodi u zabludu osobu koja raspolae imovinom, tj. izaziva kod nje pogrenu predodbu o nekoj injenici s dovoenjem u zabludu zakon izriito izjednauje i odravanje u zabludi -Da bi postojala prijevara potrebno je da osoba koja je dovedena u zabludu raspolae svojom ili tuom imovinom
106

 da uini neto na tetu svoje ili tue imovine raspolagatelj uvijek mora biti osoba koja je dovedena u zabludu. Raspolagatelj i oteenik e takoer u pravilu biti ista osoba, ali to nee biti sluaj kad raspolagatelj uini neto na tetu tue imovine (tzv. prijevara u trokutu), npr. poinitelj krivotvorenom presudom navede nadlenog suca da odobri ovrhu na temelju koje ovrenik plati nepostojeu trabinu poinitelju u tom je sluaju raspolagatelj ovrni sudac, a oteen je ovrenik -Raspolaganje mora biti dragovoljno razgranienje izmeu krae i prijevare u nekim je sluajevima npr. u sluaju bijega nakon tankiranja goriva na benzinskoj crpki po jednima radi se o prijevari smatra se da dozvola tankiranja predstavlja dragovoljno raspolaganje vlasnika crpke njegovom imovinom po drugima o krai polazi se od toga da vlasnik time to je odobrio tankiranje jo nije prenio faktinu vlast nad gorivom na vozaa -na strani raspolagatelja ili tree osobe mora nastati teta imovinski delikt jer teta mora nastati na imovini imovinska teta je umanjenje ukupne gospodarske vrijednosti imovine u smanjenju aktive (zbog gubitka nekog prava, npr. vlasnitva, trabine i sl.) ili poveanju pasive (preuzimanju novih obveza) saldo pretrpljenog gubitka i ostvarene koristi -teta nije iskljuena zbog toga to prevareni ima mogunost da se namiri iz imovine poinitelja redovnim sudskim putem nije iskljuena prijevara poinitelja koji je uzeo kredit kod banke ne namjeravajui ga otplaivati, bez obzira na to to banka nije ni pokuala svoju trabinu naplatiti od jamaca -Poinitelj mora postupati s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za sebe ili drugoga mora postojati u trenutku dovoenja drugoga u zabludu to ne mora nuno biti trenutak sklapanja pravnog posla, kako se obino istie u sudskim odlukama, npr. kada se tvrdi da prijevarna namjera mora postojati ve u samom poetku, kod stupanja u poslovne odnose

107

-Kvalificirani oblik prijevare ako je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta koja prelazi 30.000 kuna -privilegirani oblik sitna prijevara kod koje je pribavljena mala imovinska korist, a poinitelj je iao za pribavljanjem takve koristi -To su sluajevi klasine prijevare Lanana igra l.237. -Tko organizira ili promie igru ili sustav u kojem sudionik koji je uloio sredstva moe oekivati dobitak samo ako se ukljuuju daljnji sudionici kaznit e se kaznom zatvora do tri godine igre koje jame dobitak uz uvjet da se uvijek iznova (progresivno) ukljuuje sve vei broj novih sudionika -Iako nisu prijevara, takve se igre kanjavaju i u modernim kaznenim zakonicima, ali kao posebno kazneno djelo (npr. 168a austrijskog KZ), a to je bilo predvieno i u noveli iz 2003. Zlouporaba osiguranja -Poseban oblik prijevare tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi osigurninu uniti, oteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv unitenja, oteenja, gubitka ili krae ili tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi pravo iz osiguranja, socijalnog osiguranja ili socijalne skrbi hini bolest, tjelesno ozlijedi sebe ili drugoga ili sebi ili drugome narui zdravlje kaznit e se kaznom zatvora do tri godine (l.238.st.1. i st.2.) npr. pale osigurane kue ili namjerno izazvano potonue osiguranog broda Lihvarski ugovor -tko iskoriujui nudu, neiskustvo, lakomislenost, smanjenu sposobnost rasuivanja ili znatnu slabost volje druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on dao, uinio ili
108

se obvezao dati ili uiniti (l.242.st.1.) poinitelj (lihvar, zelena) prima ili ugovara za sebe ili drugoga imovinsku korist koja mora biti u oitom nerazmjeru prema onome to se rtvi daje, ini ili obvezuje dati ili uiniti imovinska korist koja u znatnoj mjeri prelazi prosjenu korist koja se prima ili ugovara prilikom ugovora o zajmu ili injenju usluga najee se radi o ugovaranju pretjerano visokih kamata za pozajmljeni novac, npr. pozajmljivanje uz kamatu od 10% mjeseno postojanje oite nerazmjernosti je faktino pitanje koje sud rjeava prema svim okolnostima konkretnog sluaja -poinitelj iskoritava nepovoljan poloaj oteenika koji ga prisiljava da prihvati za njega nepovoljne uvjete stanje nude kad se oteenik nalazi u iznimno tekoj ivotnoj situaciji u kojoj praktino nema drugog izbora osim prihvaanja lihvarske ponude (npr. pozajmljivanje novca za skupo lijeenje od neke teke bolesti) neiskustvo rtve prvenstveno znai nedovoljno ivotno iskustvo, koje je u pravilu karakeristino za mlae osobe, ali se moe pojaviti i u obliku neiskustva u obavljanju pravnih poslova kod osoba koje su inae ivotno iskusne i obrazovane lakomislenost rtve pristupa sklapanju ugovora bez dostatne dune panje i razmiljanja o moguim posljedicama lihvarskog ugovora iskoritavanje smanjene sposobnosti rasuivanja ili znatne slabosti volje druge osobe kao rtve pojavljuju se osobe s razliitim duevnim smetnjama, osobe starije ivotne dobi, alkoholiari, ovisnici o drogama itd. -Poseban oblik lihvarskog ugovora poinitelj koji se bavi djelatnou iz st.1. l.242. (tzv. kamatari) kolektivno kazneno djelo kod kojega poinitelj postupa obrtimino bavi se odreenom djelatnou kao zanimanjem poinitelj koji je petorici pozajmljivao novac uz kamatu od 15-20% mjeseno Iznuda -tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini,ne uini ili trpi na tetu svoje ili tue imovine poinitelj koji je zaprijetivi pitoljem maloljetniku zatraio od njega da
109

mu donese 300 DEM nakon ega mu je ovaj donio novac u tom iznosu, inae vlasnitvo njegova oca u praksi se pojavljuje i kao tzv. reket, tj. prisiljavanje vlasnika ugostiteljskih ili drugih lokala da na ime zatite plaaju poinitelju odreene iznose -rtva mora uiniti, ne uiniti ili trpiti neto na tetu svoje ili tue imovine (pokretne ili nepokretne) time je ovo kazneno djelo dovreno ponaanje rtve moe se sastojati u predaji stvari, prodaji stvari po nepovoljnoj cijeni, odricanju od nasljedstva, odustajanju od povoljnije kupovine da bi stvar kupio poinitelj i sl. -Iznuda se razlikuje od razbojnitva prisiljavanje rtve na neposrednu predaju stvari predstavlja razbojnitvo a ne iznudu bitno je samo da je rtva bila prisiljena na neposrednu predaju stvari to je ustaljena praksa hrvatskih sudova prisiljavanje oteenika na neposrednu predaju novca repetiranjem i usmjeravanjem pitolja u njegovom pravcu sadri sva obiljeja razbojnitva a ne iznude. Razlika je i u tome to se prijetnja kod razbojnitva sastoji u izravnom napadu na ivot ili tijelo rtve, dok je kod iznude dovoljna i prijetnja povreivanjem drugih dobara uz uvjet da je ozbiljna. -Kvalificirani oblici iznude ako je poinjenjem tog kaznenog djela pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta (l.243.st.2.), -ako je poinitelj uporabio silu protiv osobe ili je zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo osobe (l.243.st.3.), -ako je kaznenim djelom iz st.3. uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta (l.243.st.4.) -ako je pri poinjenju kaznenog djela iz st.1. i 3. poinitelj zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo veeg broja osoba ili de e teko otetiti objekte velikog drutvenog znaenja -ako je kaznenim djelom iz st.1.i 3. prouzroena smrt osobe Povreda tuih prava

110

-Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otui, uniti, oteti ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima zalono pravo, pravo zadranja ili pravo uivanja kaznit e se kaznom zatvora do jdne godine (l.241.st.1) -Kaznom iz st.1. kaznit e se tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovrnog postupka otui, uniti, oteti ili sakrije dijelove svoje imovine (st.2.) Prikrivanje -tko stvar za koju zna ili je morao znati da je drugi pribavio kaznenim djelom protiv imovine kupuje, prima u zalog ili na drugi nain pribavlja, preprodaje ili skriva ili pomae preprodati ili sakriti -radi se o pomaganju nakon poinjenog kaznenog djela kao samostalnom kaznenom djelu, koje nije unaprijed obeano, jer bi u tom sluaju postojalo (psihiko) pomaganje kao oblik sudionitva na kaznenom djelu kojim je stvar pribavljena za prikrivanje e odgovarati zlatar koji otkupi ukradeni nakit, u krai kojeg ni na koji nain nije sudjelovao no obea li on poinitelju prije krae da e otkupiti nakit, pomagatelj je u krai i ne odgovara za prikrivanje poinitelj prikrivanja mora biti osoba koja nije sudjelovala u prethodnom kaznenom djelu prikriva li netko stvar koja potjee iz kaznenog djela koje je sam poinio, odgovarat e samo za to prethodno kazneno djelo, a ne i za prikrivanje -prikrivanje je akcesorne prirode mora se utvrditi da je stvar koja se prikriva pribavljena kaznenim djelom ne trai se pravomona osuda osobe koja je stvar pribavila kaznenim djelom okolnost da prikrivana stvar potjee iz kaznenog djela moe utvrditi i sud koji sudi za prikrivanje kao prethodno pitanje (l. 15. st. 1. ZKP) bitno je da poinitelj prikrivanja zna da je stvar koju prikriva pribavljena kaznenim djelom VSRH zakljuuje da se prikrivanje moe poiniti samo s izravnom namjerom

111

-stvar koja se prikriva moe biti i novac koji je pribavljen kaznenim djelom -Kvalifikatorni oblik ovog djela; tko se bavi prikrivanjem stvari pribavljenim kd protiv imovine (l.244.st.2.KZ) -Poinitelj kd prikrivanja nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kd kojim je prikrivena stvar pribavljena. (l.244.st.3.KZ)

112