You are on page 1of 2

TOMISLAV MARASOVI Aktivni pristup graditeljskom nasljeu AKTIVNA ZATITA se neposredno nadovezuje na bioloku zatitu (kraj 19.st. 1945.).

. Znanstveni pristup na temelju kojega se sagledavaju vrijednosti svih povijesnih slojeva i zatiuje njihov cjelokupni ,,bioloki rast ugroen ranijim purifikacijama i isticanjem samo prvotnog sloja (ekstremno gledite po kojem se nije diputala bilo kakva restauratorka djelatnost, ve samo konzervacija). Pasivnost konzervatorske slube svela je djelovanje na administrativnu ulogu izdavanja odobrenja ii zabrana. Od 60ih i 70ih godina aktivna uloga aktivira graditeljsko nasljee u suvremenom ivotu. Zatita ukljuuje ne samo konzervatorske intervencije, ve i integralni process vrednovanja i ureenja kulturne batine s aspekta osnovnih naela, metoda, organizacje i postupaka. 1. ZATITA PROBRANIH SPOMENIKA INTEGRALNO OUVANJE KULTURNIH VREDNOTA -vrednovanje razliitih objekata u okviru sire gradske, seoske ili pejzane cjeline (,,minorna arhitektura) -Venecijanska povelja (1964.): historijski spomenik obuhvaa ne samo umjetnika ostvarenja, ve i skromna djela koja su s vremenom stekla kulturni znaaj -Amsterdamska deklaracija (1975): integralna zatita za europske zemlje svi objekti od kulturnog znaenja, od najveih do najskromnijih zajedno s njihovom okolinom a) Rimska etvrt Tor di Nona -1933. detaljni plan koji predvia ruenje jednog itavog bloka, no II. svjetski rat daje nove poglede aktivne zatite: osigurana cjelovita zatita tog ambijenta b) rehabilitacija stambenih blokova u Bologni -fizike zatite: ureenja stambenih zgrada, cilj: revitalizacija povijesnog sredita u cjelini, poboljati stambene uvjete, olakavati pjeaki promet, zadrati stabilnu strukturu stanovnita, sprjeiti seljenje u periferne djelove grada c) stambena etvrt Plaka u Ateni -stambeno-poslovna zona u blizini Akropole, vie puta predloeno ruenje -potencijalni rezervat arh nalazita: D. Zivas (1974.) trai integralna zatita i predvianje arh rezervata na manjem podruju kod rimske Agore d) zatita Gastowna (Kanda) -opasnost ruenja do temelja u svrhu ostvarenja nove izgradnje -relativno skromna arhitektura spaena zahvaljujui podrci graana i lokalnih konzervatora 2. ZATITA POJEDINE POVIJESNE GRAEVINE OUVANJE CJELOVITIH NASELJA, GRADOVA I IRIH PROSTORA Atenska povelja(1931) potivanje obiljeja i fizionomije grada, naroito u blizini starih spomenika, treba tititi i ambijent, naglaena potreba zatitie arhitektonskih vrijednosti Venecijanska povelja (1964) dana definicija pojma spomenik (gradska ili seoska cjelina koja predstavlja svjedoanstvo odreene civilizacije, neke znaajne faze razvoja ili nekog povijesnog dogaaja izraen zahtjev za ouvanje cjeline Amsterdamska deklaracija (1975): integralna zatita za europske zemlje svi objekti od kulturnog znaenja, od najveih do najskromnijih zajedno s njihovom okolinom UNESCO Nairobi (1976.) historijska podruja smatra nezamijenjivim univerzalnim nasljeem Split (1962.) pronalaenje uvjeta za asanaciju stare gradske jezgre u cjelini a)cjelovita zatita i ureenje povijesne gradske etvrti: MARAIS (povijesna jezgra Pariza) -planska zatita i rehabilitacija degradiranih stambenih prostora, zatita svih arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti, demografsko socijalnog sastava i funkcije etvrti b) zatita cjelokupne povijesne jezgre: REGENSBURG -zatitii grad kao povijesnu jedinicu, omoguiti nj dananju ulogu sredita i ouvati sve pojedinane povijesne i ambijentalne vrijednosti -regenerirati stambene zone, zadrati i pojaati ekonomski potencijal povijesne jezgre, zapoelo 1968. c) zatita povijesnog grada u cjelini: KRAKOW (4 zone) -akropola Wawel vjersko i upravno sredite srednjovjekovne Poljske: rehabilitacija dotrajalih ili neprimjerenih stanova, ureenja poslovnog prostora, infrastrukture, rjeenja prometa i poboljanje drugih uvjeta -staro gradsko naselje Kazimierz provedena asanacija i ureenje pojedinih blokova; kontaktna zona izmeu srednjevjekovnog Krakowa i Kazimeierza (sekundarne kulturne i ambijentalne vrijednosti) d) zatita povijesnog grada u cjelini i njegova okolnog pejzaa: URBINO (arhitekt Giancarlo De Carlo) -dugi kontinuitet razvoja srednjevjekovne i renesanse epohe (turistiko sredite), akcije konzervacije i revitalizacije (nova izgradnja:klasicistiko kazalite, revitalizacija i adaptacija: adaptacija zgrae pravnog fakulteta na mjestu samostana iz 16.st ) e) zatita povijesnih cjelina obuhvaa i ruralna naselja: MAARSKO SELO HALLOKO -zatieno je cjelokupno naselja s 58 kua, zadralo osnovnu stambenu namjenu i kompletirano drugim sadrajima

TOMISLAV MARASOVI Aktivni pristup graditeljskom nasljeu 3. ZATITA KAO UNIVERZALAN I SVJETSKI PROCES

4. USKI KONZERVATORSKI, SLOENI SOCIO-EKONOMSKI I URBANISTIKI PRISTUP