You are on page 1of 9

PORTFELJ ZNANJA: NESVJESNO SVJESNO

OVLADATI PORTFELJEM ZNANJA ZNAMO NE ZNAMO ZNAMO DA ZNAMO: Pristup dijeljenje ZNAMO DA NE ZNAMO: Traenje i kreiranje skladitenje znanja - Data Integrity & znanja osnvna tehnika (kroz pitanja) Market Consistency Resurch, R&D,Business Intelligence NE ZNAMO DA ZNAMO: Otkrivanje skrivenog implicitnog znanja kroz mape znanja, mree, uenje, data mining tehnike .. NE ZNAMO DA NE ZNAMO: Otkrivanje moguih i kljunih rizika i mogunosti, sistemsko razmiljanje , CI, kreativnost, teorija igara

Niz mentalnih osobina od 7: 1. svaka naa misao i odluka koju donesemo ima emocionalnu dimenziju 2. mentalni preaci naa podsvijest kontinuirano odabire utjecaj na nae svjesno razmiljanje-ine nas strunjacima u naim profesijama i temelje se na naem znanju kojeg smo stekli iskustvom 3. svijet oko sebe nagonski promatramo u obliku obrazaca koje na um prepoznaje temeljem sjeanja o prolim iskustvima 4. podloni smo predrasudama i pretpostavkama i instinktivno se oslanjamo na njih zbog nae sklonosti davanja vee vrijednost novim informacijama koje su konzistentne naim predrasudama a koje su ubojice objektivne istine; uinak jasnoe jasna informacija je usvojena traumom; um radi rigoroznu provjeru linosti svake nove primjene informacije; mentalni sklop je zbir svih predrasuda 5. imamo potrebu nai rjeenja i objanjenje za sve neovisno da li su ona precizna i tona 6. skloni smo traiti i skupljati informacije i dokaze koji podupiru naa uvjerenja i prosudbe izbjegavajui i potcjenjujui dokaze koji ih podupiru 7. skloni smo se pridravati neistinitih mjerenja bez obzira na kontradikotirne dokaze COMPETTITIVE INTELIGENCE: proces sustavnog i etikog prikupljanja, analize i razdiobe tonih, relevantnih, specifinih i pravovremenih analitikih informacija koje slue za predvianje i poduzimanje akcije, a odnose se na implikacije poslovnog okruenja, konkurencije i same organizacije KOMPETITIVNA ANALIZA: struna primjena znanstvenih i neznanstvenih metoda i postupaka koji slue za interpretaciju podataka ili informacija u svrhu iznalaenja pronicavih zapaanja ili zakljuaka i primjenjivih preporuka za donositelja odluka GLAVNI KORACI ANALITIKOG PROCESA: 1.identifikacija analitikih potreba kljunih donositelja odluka u tvrtki 2.prikupljanje informacija o dogaajima u vanjskom okruenju tvrtke iz tiskanih,elektronikih i usmenih izvora 3.analiza i sinteza prikupljenih informacija 4.razdioba, prijenos analitikog proizvoda donositeljima odluka Tipini izvori neuspjeha analize - definiranje problema - planiranje projekta - pogreke u analizi prikupljenih podataka - pogreno upotrebljeni alati i tehnike - pogreka u sintezi - problemi u komunikaciji i prijenosu analitikog proizvoda - pogreka u primanju i razumijevanju izvjea - pogreka zbog nesistematinog razvoja dogaaja NEDOSTACI SE MOGU PRIKAZATI U HIJERARHIJSKOM MODELU: 1. neuspjeh analitiara 2. dobiveni zadatak problem projekta 3. organizacijski kontekst problema projekta 4. vanjsko okruenje organizacije RAZINA PRIRODA PROBLEMA

neuspjeh analitiara neuspjeh analitikog projekta interni organizacijski neuspjeh

Razliite prirodne analitike sposobnosti; prirodno ograniene mentalne sposobnosti; prirodna motivacija; kognitivna ogranienja i iskrivljena percepcija; nedovoljno razumijevanje i neprimjerena primjena analitikih alata i tehnika Dio veeg projekta; diskontinuitet projekta; nezadovoljavajui input podataka; nepovezanost s odluivanjem; neuravnoteenost kljunih aspekata projekta

Donositelji odluka ne razumiju i ne uvaavaju analizu; klijenti nisu u stanju specificirati svoje kljune analitike potrebe i pitanja; nedovoljni resursi dodijeljeni analitikoj funkciji; nedostatak primjerene analitike IT potpore; nedovoljno vremena za promiljanje; organizacijska kultura i politika; vrijeme i povjerenje; nevidljivost i misterioznost; pogrena pretpostavka da svatko moe raditi analizu eksterni Rastui raspon konkurentskih imbenika; kompleksnost i turbulentnost; prevelika neuspjeh okruenja koliina podataka; globalizacija; manjak obrazovnih mogunosti Koraci za svladavanje analitikih pogreaka i za poboljanje kvalitete analize koji se preporuuju u suvremenim organizacijama: OSNAITI ODLUIVANJE; PREPOZNATI VRIJEDNOST ANALIZE; VREDNOVATI POVEZNICU IZMEU ANALIZE I USPJEHA; POSTAVLJATI PRAVA PITANJA; DEFINIRATI PARAMETRE KORISNOSTI ANALITIKOG PROIZVODA (proizvode koji daju rjeenja za analitike probleme; analize koje koriste dostupne podatke u okviru ogranienja-vrijeme,budet,..; analizirane podatke, informacije i zakljuke; pravovremenu isporuku zavrnog proizvoda prije donoenja odluka za analizu; vana analitika otkria u procesu odluivanja; zakljuke koji potiu pozitivne uinke odabrane strategije ili koriste kod smanjivanja nepovoljnih uinaka konkurencije; preporuke koje omoguuju donositeljima odluke bolje odluivanje ili uinkovitiju primjenu odabrane strategije ili smjera djelovanja; loginu, racionalnu i odrivu podrku i objanjenja za realizaciju dogaaja i posljedice tih dogaaja; feedback i post-mortem analize za poboljanje i unaprjeenje kvalitete proizvoda);OSMISLITI PREPOZNATLJIVU ANALITIKU OBUKU kontinuirana i redovita, uspjena nadogradnja postojeih te usvajanje novih znanja- ukljuuje: tehnike i metode strateke, poslovne i kompetitivne analize; mogunost praktine primjene analitike obuke kroz analize sluajeva ili iskustvo; procese za pomo klijetima u definiranju kljunih tema; raspon razliitih filozofija i stilova razmiljanja; komunikacijske procese i postupke isporuke analitikih proizvoda klijentima; upoznavanje s metodama za razumijevanje istraivanja analitikog neuspjeha te povezanih psiholokih, socijalnih i kognitivnih uzroka); MJERITI UINKOVITOST NA ODGOVARAJUI NAIN (radi kontrole i poboljanja vjetina i sposobnosti analitiara potie se razvoj alata i metrike da bi se utvrdio napredak a isto i kod analitikih proizvoda i procesa u odnosu na banchmark); ISPRAVNO POZICIONIRANJE ANALITIARA kako bi imao siguran pristup izvorima podataka i informacija; OSIGURATI ODGOVARAJUE ALATE (aplikacije, inpute, pristup izvorima, vrijeme za razmiljanje); RAZLIKOVATI ZADATAK (poslovni i kompetitivni analitiari moraju znati razlikovati kratkorone(financijsku dobit, plasman proizvoda,..) od dugoronih analiza (konkurentnost, poslovna uinkovitost ili korporativna strategija i razvoj) da bi donosioci odluka mogli donijeti kvalitetnije odluke uz smanjenje rizika iz poslovnog okruenja. Potrebno je imati dobre analitike sposobnosti kako bi se tvrtka mogla oduprijeti rizinom poslovanju uz napade izvana. PREDNOSTI UPOTREBE TEHNIKE 6 EIRA: uteda vremena; smanjuje mogunost prepirki; poboljava istraivanje; omoguuje brzu razmjenu stajalita; unaprjeuje kreativnost i inovaciju; potie kolaborativno razmiljanje; pretvara rjeavanje problema u identificiranje mogunosti; daje bolje rezultate Dnevni red Odluka PLAVO Globalan Pregled (kontrola,razumijevanje,menadment) 6 EIRA Kritian Analitiar CRNO (strahovi,pesimizam,ogranieno) -suprotan utom Emocije i stavovi Predosjeaj CRVENO Intuicija BIJELO -injenice -podaci -brojke -vano je potraiti rupe u znanju

-kreativno i neogranieno -rast ZELENO -ideje (slobodno izraavanje bez kritiziranja ideja) za prevladavanje problema iz crnog eira UTO -logian -pozitivan

Instinkti

(pozitivno razmiljanje bez straha i neogranieno)

ZATVORENIKOVA DVOJBA: Pravila klasine Zatvorenikove dvojbe glasi: Dva osumnjienika A i B je uhitila policija. Policija ih razdvaja u zasebne sobe i pred svakog stavlja izbor. Osumnjienik moe utjeti ili izdati drugog osumnjienika. Ako osumnjienik izda kolegu, a drugi osumnjienik uti - prvi (izdajica) je slobodan, a drugi (koji je utio) e dobiti 10 godina zatvora. Ako oba osumnjienika ute, oboje e dobiti minornu kaznu od nekoliko mjeseci. A ako oba osumnjienika izdaju jedan drugog, oboje e dobiti srednju kaznu od 2 godine zatvora. Svaki osumnjienik mora izabrati jednu akciju, ne znajui koju e akciju izabrati drugi osumnjienik. Ova dilema postavlja pitanje: Koji izbor osumnjienik treba napraviti? U varijaciji s nazivom Iteracije zatvorenikove dvojbe: Igra se tako da dva igraa odigraju n ponavljanja izbora akcije, i nakon n ponavljanja, pobjeuje onaj igra koji je skupio najmanje negativnih bodova (godina zatvora). Nashova ravnotea (izdati,izdati) i to je ishod u svakom ponavljanju zatvorenikove dvojbe u svim fazama iterativne igre, a suradnja nije Nashova ravnotena strategija jer to nije najbolji odgovor na bilo koju od strategija igraa. NE PRIZNATI PRIZNATI NE PRIZNATI PRIZNATI -1 -1 - 10 0 0 - 10 - 5 -5 NE PRIZNATI A A C B PRIZNATI B C D D

NE PRIZNATI PRIZNATI

NE PRIZNATI PRIZNATI

NE PRIZNATI PRIZNATI WIN WIN LOSE MUCH WIN MUCH WIN MUCH LOSE MUCH LOSE LOSE

Zatvorenikova dvojba ima 3 osnovne karakteristike: 1. -svaki od igraa ima na raspolaganju 2 strategije suraivati s protivnikom ili ga izdati 2. -svaki igra ima dominantnu strategiju: priznati ili izdati 3. -rjeenje ravnotee igre loe je za oba igraa od neravnotenog ishoda u kojem svaki igra igra svoju dominantnu strategiju Strateke situacije koje mogu biti karakterizirane kao zatvorenikova dvojba svepristune su u svim podrujima ivota, a u ekonomiji se ova igra moe primijeniti u analizi oligopola, meunarodne trgovine i ulaganja, problema vezanih uz zatitu okolia, inflacije uzrokovane porastom plaa ili javnih dobara IGRA KUKAVICE ili IGRA JASTREBA I GOLUBICE: prikazuje sukob u igrama s 2 igraa, ni 1 igra ne eli popustiti drugome, a to je zapravo najloija situacija igre; igrai ele izbjei a ne odabrati strategije sa istim znaajkama a posljedice su vrlo nepovoljne. To su antikoordinacijske igre u kojima je za oba igraa obostrano

korisno da odigraju razliite strategije-u zapadnoj kulturi je popularizirana kroz priu o amerikim tinejderima koji velikom brzinom voze automobilima jedan drugom u susret. Obje strane preuzimaju veliki rizik (ako se sudare), ali kukavica je onaj tko prvi skrene. Pobjednik dobiva visok status meu vrnjacima i panju djevojaka. Za pobjedu u igri je veoma bitno kredibilno signaliziranje. Va protivnik e vjerovatno skrenuti ako mu prethodno poaljete kredibilan signal da vie ne moete skrenuti ak i kada biste to hjteli. Recimo, tako to ete polomiti volan i to mu pokazati. Naziv kukavica koristi se za vrstu igre u kontekstu politikih znanosti i ekonomije, a jastreb i golubica u biologiji i u evolucijskoj teoriji igara kod situacija natjecanja podjele zajednikih resursa gdje natjecatelji mogu odabrati pomirbu ili sukob. Velika je slinost igre sa Zatvorenikovom dvojbom jer je prihvatljivo obostrano rjeenje nestabilno s obzirom da su oba igraa pojedinano u iskuenju da od njega odstupe. Svaki igra preferira ustrajanje dok drugi poputa a to su 2 Nashove ravnotee istih strategija igre kukavica. Najloiji ishod oba igraa je sudar automobila (ishod gdje oba ustraju) a za svakog od igraa bolji je ishod gdje oba poputaju od onga u kojem je samo 1 od njih kukavica 4 osnovne karakteristike igre kukavica: 1.svaki igra ima 1 strategiju (ustraje) i jednu u kojoj ispada slabi (poputa) 2.u igri postoje 2 Nashove ravnotee istih strategija, ishodi u kojima je 1 od igraa kukavica ili slabi 3.svaki igra strogo preferira onu ravnoteu u kojoj je drugi igra kukavica 4.isplate za ishod kada oba igraa igraju strategiju ustraje najloije su za oba igraa POPUTA USTRAJE 0 -1 Prava igra je ispitivanje naina kako postii preferiranu ravnoteu. Svaki igra u kukavici utjee na ishod igre. Igra moe stvoriti reputaciju ustrajnosti da bi zastraio protivnike. Sudjelovanje u igri kukavice nije dobrovoljno ve je to javni poziv upuen drugom igrau za sudjelovanje u igri i ako on to odbije odigrao je igru i izgubio. Prvi igra mora drugog uvjeriti u svoju ustrajnost a oba igraa zajedno e pokuati izbjei lo ishod (sudar). Kada se igra ponavlja dobar nain rjeavanja ishoda je preutna koordinacija (da 1. put pobijedi 1 a 2. put 2. igra). Najpoznatija primjena ove igre je prijetnja nuklearnim ratom 1962.g. gdje je SSSR elio stacionirati nuklearne rakete na Kubi. Cilj SAD je bio neposredno premjetanje sovjetskih raketa. pomorskom blokadom / karantenom da bi se onemoguilo slanje novih raketa da bi SSSR prisilili na povlaenje, zrani udar radi unitenja postojeih raketa i zatim invazija na otok SSSR ima 2 opcije: povlaenje ili POVLAENJE ZADRAVANJE zadravanje projektila BLOKADA 3 3 2 4 SSSR je povukao svoje rakete i iznudio ZRANI UDAR 4 2 1 1 obeanje od SADa o nenapadanju kompromis nema Nashove ravnotee jer kombinacija nije stabilna ravnotea jer oba igraa imaju motiv odstupiti od te strategije i umjesto nje izabrati agresivniju. Matrica isplate je simetrina za oba igraa. Iterirana igra kukavice naziva se ratom do unitenja. RAT SPOLOVA( igra koordinacije bez osiguranja):igra koordinacije 2 igraa s promjenjivom sumom i prikazuje sukob koji nije strogo kompetitivan jer igrai imaju zajedniki interes a najgori mogui ishod za oba igraa bi bio da odaberu razliite poteze, ali rizik od neuspjeha koordinacije je vei u ovoj igri. Brani par nastoji odluiti o veernjoj zabavi. Oboje bi eljeli biti zajedno, ali pored toga, mu (P2) eli ii na boks, a ena (P1) na balet. Oboje radije idu zajedno. Suprug eli ii pogledati boks ali radije sa suprugom ide na balet, a isto tako i supruga bi ila na balet ali radije sa suprugom odlazi na boks. U igri postoje 2 Nashove ravnotee (Boks,Boks) i (Balet, Balet). U poetku se igrai nalaze u simetrinim situacijama ali im svaka od 2 Nashove ravnotee daje asimetrine isplate pa treba razbiti simetriju. 1 od igraa bi trebao prvi povui potez npr. kupnjom karata. U sluaju da boks poinje ranije od baleta suprug ima takoer prednost prvog igraa. Ako se igra ponavlja pregovorima se moe postii uspjena koordinacija pa jedan izlazak je po volji supruga a drugi po volji supruge. ON ONA BOKS BALET Primjena igre u praksi: primjer 2 proizvoaa BOKS 3 2 1 1 hrane koji imaju zajedniki interes u BALET 1 1 2 3 formiranju proizvoda da bi zadovoljili potrebe potroaa ali njihove odluke o sastojcima u POPUTA 0 1 USTRAJE -1 1 -2 -2

proizvodu mogu biti konfliktne. Ili primjer sindikata i vlade koji dogovaraju zakonsku regulativu za minimalne plae ali se ne mogu dogovoriti oko tog minimuma IGRA OSIGURANJA (Rousseauov lov na jelena): 2 igraa (lovca) mogu profitirati obostranom suradnjom Postoje 2 alternative suradnja ili izdaja gdje je suradnja dominantna strategija: 2 su Nashove ravnotee: (Surauje, Surauje) ili (Jelen, Jelen) i (Izdaje, Izdaje) ili (Zec, Zec). Lov na jelena je zahtjevna akcija uz velik rizik pa je stoga potrebna suradnja, obostrani interes i povjerenje izmeu oba igraa ako toga nema izgledi za uspjean lov su minimalni. Ako 1 od igraa ne surauje i za drugoga je to najbolja opcija jer lov na zeca ne zahtijeva suradnju. Igrai koji odaberu loiji ishod ON ONA JELEN ZEC dobivaju najloiju moguu isplatu. JELEN 2 2 0 1 Kljuni imbenici igre osiguranja: ZEC 1 0 1 1 unaprjeenje suradnje, povjerenje i osiguranje. Ako su interesi igraa konfliktni komunikacija postaje problematina i mogue je strateki manipulirati informacijama. LOVAC 1 LOVAC 2 JELEN ZEC

JELEN A; a C; b ZEC B; c D; d Slijed isplata igraa 1 od A do C suprotan od smjera kazaljki na satu = Smjeru isplata igraa 2 od A do C u smjeru kazaljki na satu Najpoznatiji primjer igre: 2 veslaa u amcu odlue veslati da bi pomakli amac, ali ako samo 1 odustane ne mogu ga pomaknuti Razlika igre osiguranja od zatvorenikove dvojbe: postoje 2 Nashove ravnotee (Suradnja, Suradnja) i (Izdaja, Izdaja), a strategija (Surauje, Surauje) je ravnotena strategija kojom igrai mogu postii najbolji mogui ishod ali samo ako i protivnik surauje. U zatvorenikovoj dvojbi usprkos injenici da je suradnja uinkovit ishod oba igraa biraju izdaju i to je jednina Nashova ravnotea (Izdaja, Izdaja) STABLO KORISNOSTI MOBILNI TELEFONI
Postojei radnici Prekvalificir 07 djelomine 04 Da 03 preinake Potpune 06 Upoljav novih Radnika 03 Postojei radnici Prekvalificir 04 Upoljav novih Radnika 06 Ne 07 Stvarne preinake: 0,3*0,6=18% Prekvalifikacija postojeih zaposlenih (03*04*07)+(03*06*04)=15,6% Upoljavanje novih radnika: (03*04*03)+(03*06*06)=14,4% Neznatan porast trokova rada: (03*04*07*05)+(03*04*03*04)+ +(03*06*04*05)+(03*06*06*04)=0,042+0,0144+0,036+0,0432=13,56% Znatan porast trokova rada: (03*04*07*05)+(03*04*03*06)+ +(03*06*04*05)+(03*06*06*06)=0,042+0,0216+0,036+0,0648=16,44% Neznatno 05 Znatno 05 Neznatno 04 Znatno 06 Neznatno 05 Znatno 05 Neznatno 04 Znatno 06

STABLO KORISNOSTI ANTENE

Postojei radnici Prekvalificir 06 djelomine 03 Da 06 preinake Potpune 07 Upoljav novih Radnika 04 Postojei radnici Prekvalificir 02 Upoljav novih Radnika 08 Ne 04

Neznatno 04 Znatno 06 Neznatno 02 Znatno 08 Neznatno 04 Znatno 06 Neznatno 02 Znatno 08

Stvarne preinake: 0,6*0,7=42% Prekvalifikacija postojeih zaposlenih (06*03*06)+(06*07*02)=19,2% Upoljavanje novih radnika: (06*03*04)+(06*07*08)=40,8% Neznatan porast trokova rada: (06*03*06*04)+(06*03*04*02)+ +(06*07*02*04)+(06*03*08*02)=0,0432+0,0144+0,0336+0,00288=12% Znatan porast trokova rada: (06*03*06*06)+(06*03*04*08)+ +(06*07*02*06)+(06*07*08*08)=0,0648+0,0576+0,0504+0,2688=44,16%

detekt vatre zarada je 1 milijun (vjerojatn uspj 50%);detekt pokreta zarada je 400 tis (uspj 80%) OPCIJE ISHOD KORISN VJEROJATN OEKIVANA UKUP OEKIV RANG uspjenosti VRIJEDNOST VRIJEDNOST Detekt vatre DA NE 900 -100 0,5 0,5 450 -50 400 1 Detekt pokr DA NE 390 -10 0,8 0,8 312 -8 304 2 Ni 1 proizv NI 1 0 1,0 0 0 3 Prvi proizvod treba razvijati bez obzira na rizik. Treba provjeriti i pouzdanost informacija i izvora. OPC ISHOD KORISN VJEROJATN OEKIV VRIJED UKUP OEK VRI RANG DA 100 0,9 90 VAZA 90 2 NE 0 0,1 0 DA 200 0,5 100 BUILIC NE 100 1 0 0,6 0 DA 500 0,1 50 STEREO 50 3 ISHOD UKUP oekiv PERSPEKTIVA RANG RAT MIR S BLAGOS MIr s DEPres VRIJEDN PEKULAT DIONIC 100*0,1 20*0,36 =7,2 0*0,54 =0 17,2 3 =10 SRED RIZ OBVEZN 80*0,1 =8 70*0,36 =25,2 10*0,54 =5,4 38,6 2 BLUE CHIPS DR OBVEZNI 40*0,1 =4 40*0,36 =14,4 40*0,54 =21,6 40 1 Ponderiranje: Biramo direktora prodaje Kriteriji: - iskustvo kandidata na rukovodeim poloajima !!! 3 - poznavanje tvrtkinih proizvoda !!!!!!!!! 9 - komunikacijske vjetine ( u govoru i pismu) !!!!!!!! 8 - upravljanje budetom !!!!!! 6 - kreativnost !!!!! 5 - predanost poslu !!!! 4 - imid (kandidata kakvim ga vide zaposlenici i menadment) !!!!!!! 7 - osobni integritet i !! 2 OPCIJA

ZAPOSLE POZNAV KOMUNIKAC IMID UPRAVLJANJ UKUP BR KONA NIK PROIZVODA 0,4 VJETINE 0,3 0,2 E BUD 0,1 GLASOVA RANG Marta 1*0,4=0,4 4*0,3=1,2 1*0,2=0,2 3*0,1=0,3 2,1 10 Tomislav 9*0,4=3,6 5*0,3=1,5 6*0,2=1,2 5*0,1=0,5 6,8 3 Patricija 2*0,4=0,8 3*0,3=0,9 2*0,2=0,4 7*0,1=0,7 2,8 7 Suzana 8*0,4=3,2 6*0,3=1,8 7*0,2=1,4 9*0,1=0,9 7,3 1 Domagoj 3*0,4=1,2 2*0,3=0,6 3*0,2=0,6 1*0,1=0,1 2,5 9 Fran 7*0,4=2,8 7*0,3=2,1 8*0,2=1,6 2*0,1=0,2 6,7 4 Vjeko 4*0,4=1,6 1*0,3=0,3 4*0,2=0,8 4*0,1=0,4 3,1 6 Zrinka 6*0,4=2,4 8*0,3=2,4 9*0,2=1,8 6*0,1=0,6 7,2 2 Vito 5*0,4=2,0 0*0,3=0,0 5*0,2=2,0 8*0,1=0,8 3,8 5 Ratko 0*0,4=0,0 9*0,3=2,7 0*0,2=0,0 0*0,1=0,0 2,7 8 GRAD MATRICA TEHNIKA RANGIRANJ MATRICA PONDERIRANJA Ukup ponder INSTIKTIVNO PAIR PON zaposlen ugodan mentalit oekiv vrijedn RANGIRANJE RANKING DER je 60% ivot 20% et 20% Pula !!!! 4 !!!! 4 5 5*0,6 1*0,2 5*0,2 4,2 6 Zagreb ! 1 !!!!!!!! 8 1 7*0,6 1*0,2 2*0,2 4,7 3 Dubrovnik !!!!! 5 !!! 3 !! 5 6 3*0,6 6*0,2 3*0,2 3,6 5 Split !! 2 !!!! 4 3 3*0,6 8*0,2 8*0,2 4,4 4 Varadin !!!!!! 6 !!! 3 ! 4 7 6*0,6 3*0,2 4*0,2 5 2 Rijeka !!! 3 !!!!! 5 4 3*0,6 1*0,2 3*0,2 2,6 7 Osijek !!!!!!! 7 !!! 3 8 0*0,6 5*0,2 2*0,2 1,4 8 Zadar !!!!!!!!! 9 !!!!! 5 ! 6 2 0*0,6 4*0,2 1*0,2 1 9 akovo !!!!!!!! 8 ! 1 9 6*0,6 7*0,2 6*0,2 6,2 1 4 KRITERIJA: poznav proizvoda(0,4);komunik vjetine(0,3); imid(0,2); upravlj budetom(0,1) rang

Devet koraka ponderiranja


1. korak: Napraviti popis glavnih kriterija rangiranja; 2. korak : Napraviti pair ranking kriterija; 3. korak : Odabrati prvih nekoliko kriterija i rangirati ih po vanosti u postocima (njihov zbroj mora biti

jednak 1,0); 4. korak : Izraditi matricu ponderiranja i unijeti stavke koje e se rangirati, odabrane kriterije i ponderirane vrijednosti kriterija; 5. korak : Napraviti pair ranking svih stavki po svakom kriteriju, upisujui na predviena mjesta u matrici broj glasova za svaku od stavki; 6. korak : Pomnoiti broj glasova s ponderiranom vrijednosti svakog od kriterija; 7. korak : Zbrojiti ponderirane vrijednosti za svaku od stavki i unijeti njihove vrijednosti u stupac pod nazivom Ukupno glasova; 8. korak : Odrediti konane rangove i unijeti ih u zadnji stupac pod nazivom Konani rang (stavka s najvie bodova ima najvii rang); 9. korak : Provjeriti imaju li rezultati smisla.

Dva su uinkovita naina rangiranja velikog broja stavki:


High-Medium-Low: Prolazei popisom stavki odozgo prema dolje, pokraj svake stavke stavite oznaku

H, M ili L za visok, srednji ili niski rang. Ovakva podjela rangova relativno je jednostavna, a ako ste u nedoumici, dodijelite vii rang. Ovakva gruba inicijalna kategorizacija podijelit e stavke s popisa u tri skupine. Ako nas zanima samo najbolja stavka u sve tri skupine, tehniku ponderiranja primijenit emo samo na grupu High. Ako elimo odabrati deset najbolje rangiranih stavki, a skupina High sadri samo devet, koristei tehniku ponderiranja rangirat emo stavke iz skupine Medium, najbolje rangiranu stavku preselit emo u skupinu High te emo ponderiranjem rangirati stavke iz skupine High. U sluaju manjeg broja stavki, podijelit emo popis na samo dvije skupine High i Low i dalje primijeniti isti postupak. High Five: Ovaj pristup koristi se kada rangiranje radi skupina ljudi. Svaka osoba iz skupine odabire pet najboljih stavki s popisa. Tih pet stavki objedinjuje se u jedan popis, s kojim se, glasovanjem ili konsenzusom, radi pair ranking. Broj stavki koju svaki od lanova skupine inicijalno odabere moe varirati ovisno o ukupnom broju stavki na popisu i broju koji skupina u konanici eli dobiti.

STABLO KORISNOSTI: Korisnost je "korist" koju je netko imao ili ima ili oekuje da e imati od neke situacije. To je ono to je ta osoba dobila, dobiva ili e dobiti, razlog zato je neka osoba poduzela, poduzima ili e poduzeti odreene radnje. U normalnim okolnostima, kad smo suoeni s izborom izmeu alternativnih smjerova djelovanja (alternativnim opcijama), odabrat emo opciju koja nam prua veu korisnost, a osoba koja odabire definira to je korisnost. Koncept korisnosti je, u stvari, ono to nazivamo osobni interes.

Opcije

Svrha analize korisnosti je rangiranje bilo kojeg broja opcija prema tome na koji nain

zadovoljavaju osobni interes donositelja odluka. Opcije su alternativni smjerovi djelovanja. Kada su opcije kompleksne, analiza korisnosti moe uvelike pojednostavniti donoenje najbolje odluke procjenjivanjem i usporedbom prednosti i nedostataka svake opcije zasebno, sistematino i na odgovarajui nain. Ova analiza ne samo da pojednostavljuje odabir opcija ve i uvruje nae uvjerenje u mudrost konanog odabira. Opcije koje analiziramo moraju biti meusobno iskljuive dovoljno razliite jedna od druge da nam omogue smislene usporedbe. Opcije ne moraju biti skupno sveobuhvatne, odnosno, ukljuivati sve mogunosti.

Ishodi

Drugi element analize korisnosti je ishod. Ishod je ono to se dogaa kao rezultat primjene odreenog smjera djelovanja ili odabira

neke opcije. Ako idemo na razgovor za posao (opcija), postoje tri mogua ishoda: neemo dobiti posao, pozvani smo na jo jedan razgovor ili dobit emo posao. Opcije su meusobno nepovezane i stoga je potrebno izraditi tri posebna stabla. Ishodi su jedina osnova za analizu opcija korisnosti. Promatramo jednu opciju u odnosu na drugu, iskljuivo temeljem nae pretpostavke o tome kakvi bi rezultati mogli biti ako se ispuni jedna od opcija. Zbog toga u analizi svake alternativne opcije moramo koristiti identian skup ishoda. Suprotno opcijama, ishodi moraju biti skupno sveobuhvatni, odnosno, ukljuivati sve mogue ishode. Moemo analizirati i samo jedan ishod ako nam se ini prikladnim. Ali time rtvujemo ogromni potencijal analize korisnosti u prouavanju kompletnog opsega problema. Priroda problema, odnosno, imbenici koji pokreu problem i njegovo rjeenje, diktiraju izbor ishoda koje emo uzeti u obzir. Ovakve grupe alternativnih, usko povezanih ishoda nazivaju se klase ishoda. U veini problema spektar moguih ishoda najbolje je obuhvaen definiranjem triju ishoda koji obuhvaaju sve mogunosti: po jedan na svakome kraju i jedan u sredini, kao na primjer u pobjeda/nerijeeno/poraz ili nitko/neki/svi. Ishodi bi se uvijek trebali reducirati na to manji broj, imajui na umu naela glavnih imbenika.

Perspektive

Perspektive su stajalita koja se odnose na ishode i kljune su za analizu korisnosti ishoda. Najea perspektiva je ona donositelja odluke. Mi moramo odluiti iju e perspektivu analiza odraavati. Ako analiziramo opcije organizacija drugih ljudi, moramo igrati ulogu njihove perspektive, pokuavajui promatrati svijet njihovim oima kako bismo vidjeli koji je njihov osobni interes i da bismo razumjeli kako e perspektive drugih utjecati na njihov odabir opcija. Kada smo napravili ovakvu transformaciju, analiziramo faktore koji e utjecati na tu osobu i njenu moguu reakciju s obzirom na to tko je ona ili on. Ukratko, kada analiziramo probleme koji se djelomino ili u cjelini temelje na odlukama drugih ljudi, skupina ili organizacija, potrebno je to je mogue bolje replicirati njihova stajalita jer ona utjeu na njihove odluke. Ne smijemo zaboraviti analizu vjerojatnosti. I ona se mora promatrati oima konkurenta. Moramo se upitati koju bi vjerojatnost konkurent dodijelio nekom ishodu i zato. To je kljuni, obavezan korak.

8 koraka analize stabla korisnosti


1. 2. 3. 4.

korak: Identificirati opcije i ishode koje emo analizirati. korak: Identificirati perspektivu analize. Iz koje perspektive analiziram korisnost? korak: Izraditi stablo odluka/dogaaja za svaku opciju. korak: Dodijeliti vrijednost korisnosti za svaku kombinaciju opcija-ishoda svaku granu (scenarij) stabla postavljajui pitanje o korisnosti: Ako odaberemo ovu opciju i dobijemo ovaj ishod, koja je korisnost iz perspektive? 5. korak: Dodijeliti vjerojatnost svakom ishodu.

Utvrditi ili procijeniti vjerojatnost postavljajui pitanje o vjerojatnosti:

Ako izaberemo ovu opciju, koja je vjerojatnost da e se dogoditi ovaj ishod? Zbroj vjerojatnosti za sve ishode jedne opcije moraju iznositi 1,0. To emo uiniti postavljajui pitanje o vjerojatnosti. 6. korak: Mnoenjem vrijednosti svake korisnosti i njezine vjerojatnosti odrediti oekivane vrijednosti . Zatim emo unijeti oekivane vrijednosti za svaku opciju u stablo korisnosti. Oekivana vrijednost je umnoak vrijednosti korisnosti i vjerojatnosti za odreeni ishod. Mnoimo ih zato to je korisnost uvjetovana vjerojatnou dogaanja. Korisnost dobivamo samo pod uvjetom da se neki ishod dogodi; Ovaj uvjetovani odnos izrazit emo mnoenjem korisnosti s vjerojatnou dogaanja, kao to smo mnoili uvjetovane vjerojatnosti. Oekivane vrijednosti za svaku opciju unijet emo u stupac nazvan Oekivana vrijednost. Nakon toga emo zbrojiti oekivane vrijednosti za svaku opciju i njihov zbroj unijeti u novi stupac pod nazivom Ukupna oekivana vrijednost. 7. korak: Odrediti rang alternativnih opcija. Oekivane vrijednosti rangirat emo od prve do posljednje i dodati novi stupac. 8. korak: Provjeriti imaju li rezultati smisla. Kada provodimo analizu korisnosti, razlike koje primjeujemo u oekivanim vrijednostima izmeu razliitih opcija trebale bi nas natjerati da si postavimo sljedea pitanja:
Zbog ega postoji razlika? Zato je oekivana vrijednost

za ovu opciju vea ili manja od ove druge?

Analiza ovih pitanja otkrit e odgovore koji obogauju nau analizu i uvruju nae zakljuke. MATRICA KORISNOSTI:Matrica ima dvije vane prednosti u odnosu na stablo u analizi korisnosti. Prva je da su relativne razlike u vrijednostima korisnosti preglednije izraene u matrici nego u

stablu. Druga prednost je u tome da je lake napraviti matematike izraune. To je dijelom zbog razliite konfiguracije dvaju sredstava: stablo je zbijeno i ponekad nesimetrino, a matrica je kompaktna, strogo organizirana i simetrina. Takoer, fokus matrice korisnosti je na alternativnim ishodima, dok stablo prikazuje cijele scenarije u kojima su ishodi samo jedan od elemenata. Slikoviti prikazi scenarija esto odvraaju pozornost s ishoda. Analitiki koraci su isti u oba sluaja:
izrada matrice ili stabla, unoenje opcija i ishoda, definiranje analitike perspektive, dodjeljivanje vrijednosti korisnosti, dodjeljivanje vjerojatnosti, izraunavanje oekivanih vrijednosti utvrivanje ranga.

S obzirom da olakava matematike operacije, matrica je prikladnije sredstvo od stabla za

analiziranje problema iz razliitih perspektiva i s razliitim klasama ishoda.

Osnovni elementi matrice korisnosti

Perspektiva analize prikazuje se u gornjem lijevom kutu. Opcije se upisuju u lijevi stupac. Klase ishoda se upisuje iznad stupaca u koje se unose klase. Svaka kombinacija opcija-ishoda se prikazuje jednim poljem. U to polje unosimo vrijednosti korisnosti i vjerojatnosti zadane kombinacije i izraunavamo

oekivanu vrijednost. Zatim zbrajamo oekivane vrijednosti za svaku opciju i njihov zbroj unosimo u stupac Ukupna oekivana vrijednost , a konani rang prikazujemo u zadnjem stupcu.