22.10.2012.

Pitanja za učenje
Hardver i softver 2. i 3. poglavlje
Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Q3 Q4 Koja je razlika između klijenta i servera? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Kako se razvija softver? Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Što će se desiti 2020?

Katedra za informatiku Ekonomski fakultet Zagreb

Q5 Q6 Q7

Od čega se sastoji hardver?
 Hardver uključuje elektroničke komponente

Von Neumannov model računala
centralna procesorska jedinica (CPU) ulaznoizlazna jedinica periferni uređaj

računala i dodatne uređaje pomoću kojih se unose, pohranjuju, obrađuju i prikazuju podaci

upravljačka jedinica

aritmetičko-logička jedinica

sukladno instrukcijama u računalnim
programima.
 Von Neumannov model računala
memorija (memorijska jedinica)

periferni uređaj

Sabirnice: podatkovne upravljačke

4

Računalni podaci: Binarni sustav 1101 = 13

Mjerenje računalnih podataka
Računalni podaci (npr. brojevi, slova ili fotografije) su skupine bitova.
Veličina Definicija Skraćenica

Byte

Broj bitova koji mogu prikazati jedan
znak

Kilobyte Megabyte Gigabyte Terabyte

1,024 byte 1,024 K = 1,048,576 byte 1,024 MB = 1,073,741,824 byte 1,024 GB = 1,099,511,627,776 byte

K MB GB TB

1,024 = 210
Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.

1

Zašto ekonomisti trebaju znati kako računalo radi? • Jednostavni zadaci. Word.  Ovaj cilj treba ostvariti uz najpovoljniju cijenu! računala rade na 3+ Gigahertz (2009). brža ispunjavanje radnih zadataka na efikasan način (bez frustracije zaposlenika). ili rade s vrlo velikim datotekama (slike.5 Gigahertz. Strojni ciklus računala Kako računalo radi?  Instrukcije su osnovne naredbe kojima se računalu nalaže da obavi kakav specifičan zadatak. ne Pitanja za učenje Q1 Q3 Q4 Q5 Q6 Q7 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Kako se razvija softver? Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Što će se desiti 2020? trebaju brzi procesor (CPU). • 64-bit CPU može raditi sa više RAMa.  Pojedine instrukcije računalo izvodi ciklički kroz nekoliko koraka prikazanih na slici. kao što je obrada teksta.10. Izvor: Kroenke (2011). filmovi ili zvukovi) trebaju mnogo radne memorije. • Zaposlenici koji koriste vrlo velike datoteke ili Q2 Koja je razlika između klijenta i servera? editiraju vrlo velike slike. 1. 32-bitni. • Skuplji od 32-bit procesora. te na taj način podići produktivnosti. Using MIS.5 Gigahertz CPU će biti dovoljan. 2 . zvukove ili filmove trebaju brza računala sa 64-bitnim procesorom koji radi na 3.2012. Acrobat).5 Gigahertza ili više. Excel. CPUs može biti 32-bit ili 64-bit  Veličina radne memorije (RAM)  Zaposlenici koji u isto vrijeme koriste mnogo programa (npr. • Efikasno radi sa više od 4 GB RAMa. Access. 7 Zašto ekonomisti trebaju znati kako računalo radi?  Ekonomisti trebaju izabrati onakva računala koja će omogućiti Zašto ekonomisti trebaju znati kako računalo radi? Brzina procesora (CPU) (hertz) • Sporija osobna računala rade na1.22.

3 .10. baze podataka. Klijenti i serveri  Klijentska računala  Računala koja koriste pojedinci za obradu teksta.  Najčešće im se pristupa putem Jedan web hosting server mreže ili drugog računala pa nemaju zajedničke baze podataka) za više korisnika.  Za vrijeme gospodarske krize ubrzan je trend prijelaza na taj poslovni model. a ponekada niti tipkovnicu. Web stranice. Amazon.com je druge složene funkcije. čini se da je grid jedno računalo. tabličnih. IBM iznajmljuje grid za aplikacije koji su vode evidenciju o statusu svakog zahtjeva.  Serverska računala  Imaju specijaliziranu namjenu (npr. monitor. Serverska farma  Organizirana kolekcija servera  Serveri u farmi koordiniraju njihove aktivnosti  Primaju i procesiraju stotine. Klijenti i serveri  Tipičan server (2009):  Brzo računalo sa nekoliko procesora  Ima veliku radnu memoriju. kalendarskih ili drugih programa prema potrebi. email. najmanje proračunske tablice.  Sve to u stotinki sekunde… podataka Clouds  Cloud computing  Najam softvera putem Interneta. instalacije.  Serveri u farmi međusobno dijele zahtjeve pri čemu drugih organizacije koje upravljaju gridom. koji tvrtkama omogućuje najam tekstovnih. možda i tisuće klijentskih Mreže . obradu slika…  Većina klijentskih računala ima softver kojim se mogu 4GB  Ima veliki hard disk – često terabajt priključiti na privatne mreže ili na Internet.  Također.2012.  Može upravljati serverskom farmom ili obavljati neke zahtjeva po minuti. igranje. čime se izbjegava trošak kupovine.  Organizacije mogu iznajmiti grid na određeno vrijeme od procesirao u prosjeku 41 narudžbu po sekundi kroz 24 sata – bez prestanka.  Mogu nastaviti zadatak ako se jedan od servera u farmi zahtjevne za aritmetičko-logičku jedinicu. u prosincu 2005.  Na primjer.22. nadgradnje i održavanja softvera na uredskim kompjutorima.Grids  Mreža računala koja radi kao integrirana cijelina. iznajmljuju grid za pohranu medicinskih pokvari.  Na primjer. ili više.

Pitanja za učenje Q1 Q2 Q3 Q4 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Koja je razlika između klijenta i servera? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Q5 Q6 Q7 Kako se razvija softver? Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Što će se desiti 2020? Operacijski sustavi i aplikacijski programi Operacijski sustav Aplikacijski program Važna softverska ograničenja 1. 4 .  Ako nemate drugačije informacije.  Microsoft Access može raditi samo na Windows operacijskom sustavu. Aplikacijski programi napisani su za određene operacijske sustave. Microsoft Windows radi samo na Intel procesorima ili na procesorima koji rade sukladno Intel Klijent Programi koji upravljaju resursima klijentskog računala Aplikacije koje se koriste na klijentskim računalima  instrukcijskom setu (naredbama koje upravljaju procesorom).2012.22. 32-bitna verzija Windowsa radi samo na Intel 32-bitnim procesorima (ili kompatibilnim). Neke aplikacije mogu imati više verzija.  Server Programi koji upravljaju resursima serverskog računala Aplikacije koje se koriste na serverskim računalima Linux koristi drugačije instrukcije i može se pokretati i na 32bitnim i na 64-bitnim računalima. Using MIS. Određena verzija operacijskog sustava napisana je za posebnu vrstu hardvera.   Windows i Macintosh verzija Microsoft Worda. a 64-bitna verzija Windowsa radi samo na Intel 64-bitnim procesorima (ili kompatibilnim). Važna softverska ograničenja 2.  Na primjer.10. pretpostavite da aplikacija radi samo na jednom operacijskom sustavu. Izvor: Kroenke (2011).

grafički programi.  Windows koristi Intel instrukcijski set za 32. Open-source). iako IBM nije vlasnik Linuxa.  Različite verzije Windowsa  Windows 8. Excel. Windows  Microsoft Windows  Najvažniji operacijski sustav za poslovne korisnike.  Primjeri:  Microsoft Word. Windows 7. programskog jezika kojim se upravlja datotekama i podacima.  U pravilu. godine se Mac OS može pokretati na PowerPC i Intel setu klijentska računala. Kakve sve vrste aplikacija postoje i kako ih organizacije dobavljaju?  Aplikacijski softver  Obavlja uslugu ili funkciju  Neki su općeniti. vrlo maloj mjeri (ako uopće) 5 . Adobe Acrobat. PowerPoint.  Od onda se koristi pretežito u znanstvenim i inženjerskim zajednicama  U pravilu se smatra kompliciranijim i od Windowsa i od Macintosha zbog Linux   Verzija Unixa otvorenog koda (engl. PageMaker…  Koriste ih različiti poslovni subjekti iz različitih industrija  Kupuje se u gotovoj verziji (off-the-shelf) i prilagodbe su moguće u knjigovodstvo kroz softver Adacco .i 64-bitna računala.  Apple je vodeća tvrtka u razvoju softvera prilagođenog korisniku. kao što su Microsoft Excel ili Word  Drugi pružaju specifične funkcije. Koristeći Linux.  Nije potrebno plaćati nikome naknadu za korištenje Linuxa.22. posebice Web servere. Obrada teksta. Photoshop. IBM ne treba plaćati naknadu Microsoftu ili drugim proizvođaču operacijskog sustava.  Sun Microsystems i drugi dobavljači računala za znanstvene i inženjerske    IBM je glavni zagovaratelj Linuxa.  Windows Server je verzija Windowsa za servere. te programiraju i razvijaju Linux. Windows Vista i Windows XP pokreću produkcije – statične i pokretne slike  U početku je Mac OS trebao raditi na Motorola procesorima  U 1994-oj je Mac OS prešao na IBM PowerPC procesore  Od 2006. instrukcija. Unix nije za poslovne korisnike. ali se najčešće koristi za servere.  Međutim. kao što je Kakve kategorije aplikacijskog softvera postoje?  Horizontalne aplikacije  Mogu ga koristiti organizacije različitih djelatnosti. Unix  Operacijski sustav razvijen u Bell laboratoriju 1970-ih. a koristi ih približno 95% poslovnih korisnika. prezentacijski programi su primjeri horizontalnog aplikacijskog softvera.10. jednom nauče raditi na njemu.  Neke verzije Windowsa rade na više od 85% svjetskih osobnih Mac OS  Operacijski sustav za Apple Macintosh računala  Trenutna verzija je Mac OS X  Macintosh računala najviše se koriste za grafičku obradu.2012. IBM je razvio mnogo poslovnih rješenja za poslovne korisnike koji koriste Linux. kao i drugog softvera otvorenog koda. aplikacije su glavni promotori Unix operacijskog sustava. Zagovaratelji otvorenog koda su slabo povezana grupa programera koji volontiraju radeći na kodu. tablični kalkulatori.domaći poslovni i knjigovodstveni softver. posebice umjetničku računala. Na Intel procesorima se istovremeno može pokrenuti Windows i Mac Os. većina Unix korisnika postaju fanatični obožavatelji sustava kada  Linux može raditi na klijentskim računalima.

22. print serveri i različita mrežna oprema.  Prebačaj troška od 200 do 300% nije rijedak. Sažetak softverskih načina dobave i vrsta Izvor softvera Vrsta softvera Kupovina gotovog softvera Horizontalne aplikacije Vertikalne aplikacije Kupovina gotovog softvera uz prilagodbu Izrada softvera po narudžbi Firmware  Računalni softver koji je već instaliran u opremu kao što su printeri.  Programira se kao i ostali softver. 6 .  Zapošljavanje i upravljanje softverskih timova nije jednostavno. patentima i licencama.  Specifične aplikacije  Razvijaju se za specifične. tako da softver postaje dio memorije uređaja.10. Tipično će dobavljač specijalizirane tvrtke.ISVU projekti traju dulje od očekivanog. Zadatak je jednostavan. ali zahtijeva specijalistička znanja koja obično nisu u fokusu interesa ekonomista. Kako organizacije nabavljaju softver?  Kupovina gotovog softvera  Prilagodba gotovog softvera  Softver po posebnoj narudžbi  Organizacije razvijaju aplikacijske softvere za sebe ili angažiraju za to automehaničarske radionice za vođenje evidencije dijelova na zalihama i programi za vođenje zaliha u maloprodaji. Kakve kategorije aplikacijskog softvera postoje?  Vertikalne aplikacije  Koristi se u određenoj industriji / djelatnosti  Primjeri:  Programi za zubarske ordinacije u kojima se mogu bilježiti sastanci sa pacijentima.  Može se nadograditi ili zamijeniti. jedinstvene potrebe  Primjer .  Korisnici ne trebaju posebno brinuti o ovom softveru.  Softverski kod štiti se autorskim pravima. Pitanja za učenje Q1 Q2 Q3 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Koja je razlika između klijenta i servera? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Open Source pokret i proces  GNU (Gnu Not Unix) – jedan od prvih softvera otvorenog koda  GNU General Public License (GPL) Agreement  Jedan od standardnih licencnih ugovora za softver otvorenog koda Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Q5 Q6 Q7 Kako se razvija softver? Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Što će se desiti 2020?  Uspješni projekti otvorenog koda       OpenOffice (sličan Microsoft Office-u) FireFox (preglednik) MySQL (DBMS) Apache (Web server) Ubuntu (operacijski sustav kao Windows) Android (softver za mobitele) Komercijalni softver  Softverski kod se pažljivo čuva i daje na uvid samo zaposlenicima od povjerenja.  Ovu soluciju treba koristiti samo kada nema drugih opcija.  Obično se mogu prilagoditi pojedinom korisniku.2012. read-only memoriju na printer ili drugu opremu. ali se instalira na specijalnu.  Upravljanje projektom za razvoj softvera može biti zahtjevno.  Razvoj softvera po narudžbi je težak i rizičan. ali to je obično zadatak     informatičkog stručnjaka. Često takvi softvera ponuditi uslugu kvalificiranog konzultanta koji će prilagoditi softver.

Zašto programeri volontiraju u radu sa softverom otvorenog koda?  Kroz takve aktivnosti mogu naučiti mnogo. po određenoj metodi  Definiranje projektnog zadatka  Formiranje projektnog tima … Razlozi neuspjeha u razvoju softvera  Improvizacija  Korisnik nije aktivno uključen u projekt  Dijelovi IS-a nisu usklađeni  Raspoloživa oprema je neadekvatna  Softver ne zadovoljava potrebe  Nedovoljna educiranost članova tima  Prekoračenje rokova …. zbog osobnog ponosa. niz bitova (0 i 1)  1101001010010111111001110111100100011100000111111011101111100 vezane uz softver otvorenog koda 111…  Ne mogu ga razumjeti ljudi i ne može se mijenjati. nadzirenje) procesa razvoja softvera kroz sve faze njegovog razvoja  Praćenje rokova kroz terminske karte (MS Project). Programeri mijenjaju i dodaju je…  Imaju slobodu raditi na projektu na kojem god to žele  Mogu iskazati svoju kreativnost dok rade na projektima svoje preinake softveru s obzirom na svoje interese i ciljeve  Mašinski kod  Transformira program napisan na programskom jeziku na program koji se koji su im zanimljivi i korisni  Nauče dobro određene vještine.2012.22. Pitanja za učenje Q1 Q2 Q3 Q4 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Koja je razlika između klijenta i servera? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Proces razvoja softvera  Vodopadni model  Slijedni pristup  Slijedeća faza započinje po završetku prethodne faze  Rezultat (softverska aplikacija) dostupna na kraju projekta Q5 Kako se razvija softver? Q6 Q7 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Što će se desiti 2020?  Evolucijski model  Kontinuirana interakcija korisnika i informatičara  Na temelju početnih zahtjeva razvija se aplikacija (prototip)  Aplikacija se razvija do konačne verzije koja zadovoljava potrebe korisnika Proces razvoja softvera  Izrada softvera → projekt  Planski pristup. tj. a i zabavno Kako se radi softver otvorenog koda?  Otvoreni kod znači da je softverski kod otvoren za javnost.  Softverski kod je računalni kod kojim se pišu kompjuterski programi  Dostupan je kroz Web stranice projekata. ali i kao prednost kod zapošljavanja  Mogu osnovati ili raditi u poduzeću koje pruža usluge može izvršiti na računalu. definiranje kontrolnih točaka (miljokazi) projekta … 7 .10.  Upravljanje softverskim projektom  Praćenje (vođenje.

Faze razvoja softverske aplikacije  Definiranje i analiza zahtjeva  Modeliranje aplikacije  Razvoj aplikacije  Testiranje  Verifikacija i validacija  Implementacija  Održavanje Definiranje i analiza zahtjeva  Definiranje zahtjeva  Zahtjevi dolaze od:  Korisnika  Informatičara koji razvijaju sustav  Okoline u kojoj će se softver primjenjivati  Analiza zahtjeva  Zahtjevi prihvatljivi → definiranje rokova.2012.10. potrebnih stručnjaka … Dijagram rasčlanjivanja Dijagram toka podataka Modeliranje aplikacije  Vizualizacija problema nekom od tehnika modeliranja  Klasične tehnike modeliranja  Dijagram s blokovima  Tablica odlučivanja  Dijagram toka podataka  Danas: UML (Unified Modelling Language)  Akcijski dijagrami Dijagram korištenja 8 .22. raspoloživih sredstava.

pouzdanosti softvera. instrukcija = operacija)  u cijelosti razvija primjenom softverskog alata  kombinira programiranje i korištenje alata  koriste ranije razvijene i implementirane programske komponente  Posebno važno – razvijati aplikaciju u skladu s definiranim zahtjevima Testiranje  Kontinuirano.05 inače popust=0. Akcijski dijagram ako status kupca =1 ako iznos > 500 popust=0.02 kraj ako inače ako iznos > 1000 tada popust=0. tehnička izvedljivost)  Svaka promjena se odobrava i dokumentira  Održavanje softvera do granice isplativosti 9 .22.02 inače ako iznos > 1000 popust=0.2012. tijekom stvaranja aplikacije  Testiranje:  Pojedinih komponenata  Manjih cjelina (modula)  Integracijsko testiranje Verifikacija i validacija  Verifikacija: Da li se dobro gradi softverski proizvod?  U skladu s pravilima struke.10. testiranje uporabljivosti.01 inače popust=0 Pseudokod ako status kupca =1 tada ako iznos > 500 tada popust=0. Razvoj aplikacije  Aplikacija se može razvijati na način da se:  u cijelosti programira u nekom programskom jeziku (program = niz instrukcija.  Testirati testnim podacima:  Obuhvatiti sve putove i dijelove programa  Posebno:  Dijelove koje je bilo teško programirati  Najjednostavnije dijelove programa Implementacija  Pripremne aktivnosti:  Instalacije opreme  Punjenje baze podataka  Edukacija zaposlenika …  Implementacija softvera:  Paralelni način rada (stara i nova aplikacija)  Prijelaz na novu aplikaciju  Dokumentacija  Tehnička dokumentacija  Korisnička dokumentacija Održavanje  Zahtjev za održavanjem dolazi od:  Korisnika  Informatičara  Okoline  Zahtjev mora biti:  Dobro dokumentiran  Podliježe analizi (opravdanost. sa specifikacijom poslova …  Validacija: Da li se gradi dobar proizvod?  Funkcionalno zadovoljavanje zahtjevima korisnika (statička i dinamička kontrola).05 inače popust=0.01 inače popust=0 kraj ako kraj ako.

niti formalnih standarda.  Donose odluku o kupovini softvera po narudžbi. Ako se bave softver prikladan njihovom poslovanju. softvera. Menadžment ima vrlo aktivnu ulogu u odabiru hardvera i softvera.  Obično nemaju ulogu u specifikaciji servera niti odobravaju njihovu umjetnošću ili dizajnom odabiru Macintosh. Ubuntu ili Open Office.  Organizacije koje imaju ograničen budžet trebaju razmisliti nabavku.  Surađuju sa tehničkim osobljem (ICT stručnjacima) na testiranju o odabiru softvera otvorenog koda kao što je Linux. ali to je ipak rjeđe u praksi. Using MIS.  Menadžeri imaju važnu ulogu u specifikaciji softvera i hardvera za svoje zaposlenike. Glavni troškovi softvera i hardvera  Hardver:  Nabavka hardvera  Održavanje hardvera – popravci Uloga menadžera kod donošenja odluka o hardveru i softveru  Figure 4-15  Softver  Softverske licence  Inicijalna prilagodba softvera  Održavanje softvera – prilagodbe zakonskim.  Specificiraju zahtjeve za vertikalne aplikacije. Mala i srednja poduzeća  Obično standardiziraju klijentska računala.  U srednjim i malim poduzećima najčešće nema čvrstih pravila.  Preuzimaju gotov softver. 10 . poslovnim i informatičkim promjenama  Edukacija zaposlenika – inicijalna i dodatno treniranje  Procedure – inicijalne i dodatne Izvor: Kroenke (2011). jer je Uloga menadžmenta i zaposlenika  Specificiraju horizontalne aplikacije (npr. a ako se bave znanošću ili inženjerskim poslom odabiru Unix.  Velike organizacije imaju u pravilu informatički odjel i često imaju Q6 Q7 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Što će se desiti 2020? vrlo formalne standarde vezano uz klijentski hardver i softvera.2012.22. Microsoft Office) ili drugi održavanje više različitih klijentskih računala znatno kompliciranije i skuplje.10.  Najčešće odabiru Microsoft Windows. Kakvu će konkretnu ulogu u tome menadžer imati ovisi o poziciji u organizaciji. Pitanja za učenje Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Koja je razlika između klijenta i servera? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Kako se razvija softver? Kakve odluke ćete donositi?  Većina ekonomista imat će neku ulogu u specifikaciji klijentskog hardvera i softvera koji koriste.

ODREDITE TEMELJNE POTREBE: Vrsta zadataka zaposlenika Potreban hardver za vrste zadataka Potreban softver za vrste zadataka 2. računovodstva.22. računovodstvo. 1.  Identificirajte specijaliste i njihove hardverske i softverske potrebe – npr.  Koristiti prethodno iskustvo kao pokazatelj… Koji proces treba slijediti kod izrade budžeta za nabavku hardvera i softvera?  Predvidite promjene – u poduzeću i okruženju  Odredite cijene hardvera i softvera  Pregovarajte za cijene  Uključite dodatne troškove za mrežu. često traži pristup softveru za računovodstvo.10. email.  Uprava poduzeća treba imati pristup općem i specijalističkom softveru. servere i komunikacije  Služba računovodstva može pomoći u procjeni troška  Ocijenite u kojoj mjeri je budžet razuman i opravdan  Razmislite o konkurentskoj strategiji poduzeća  Pripremite razloge mogućeg povećanja troška Koji proces treba slijediti kod izrade budžeta za nabavku hardvera i softvera?  Razmislite zašto zapravo trebate dodatnu opremu  Promjene u broju zaposlenika  Važne nove funkcije ili zaduženja zaposlenika ili cijele organizacije  Nadogradnja na nove verzije operacijskog sustava ili drugog softvera  Implementacija novog softvera koji zahtijeva novi hardver Koji proces treba slijediti kod izrade budžeta za nabavku hardvera i softvera?  Ponovo analizirajte budžet  Razmislite gdje biste mogli smanjiti trošak  Odgodite nadogradnju na novi operacijski sustav  Drugačije rasporedite hardver između zaposlenika  Dokumentirajte rezultate ovogodišnjeg budžeta za Pitanja za učenje Q1 Q2 Q3 Q4 Q5 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Koja je razlika između klijenta i servera? Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Q6 Što će se desiti 2020? hardver i softver 11 . PROCIJENITE PROMJENE U SLJEDEĆEM RAZDOBLJU promjene u broju zaposlenika Promjene u količini i vrsti posla Promjene softvera i hardvera na tržištu 3. ODREDITE REZULTATE Odredite ulogu budžeta za hardver i softver u strategiji Vašeg poduzeća Usporedite budžet sa prethodnim razdobljem Ako je potrebno prilagodite budžet 5. plaće i ljudske resurse. financija Odredite dodatne troškove za mrežu. DOKUMENTIRAJTE REZULTATE Prikupite sve dokumente i opažanja kao pripremu za izradu budžeta sljedeće godine Koji proces treba slijediti kod izrade budžeta za nabavku hardvera i softvera?  Odredite softver koji je nužan za poslovanje – Web stranice.  Odredite vrijeme i opterećenje kojim će zaposlenici raditi na klijentskim računalima.2012. servere Odredite dodatne troškove za konzultante 4. obrada teksta. RIPREMITE BUDŽET: Koristite pomoć ICT stručnjaka.

Što će se desiti 2020?  Brojne nepoznanice:  Kako će softver otvorenog koda utjecati na Microsoft?  Kako će cloud computing utjecati na ponudu softvera i hardvera?  Što možete učiniti?      Ne ignorirajte tehnologiju Dodatno se educirajte Pratite literaturu Posjećujte profesionalne događaje Aktivno sudjelujte u donošenju odluka o tehnologiji 12 .2012.22.10.