Egejska arheologija

• obuhvaća 3 egejske civilizacije: 1. Kikladska civilizacija - obuhvaća prostor Kikladskih otoka - to je razdoblje ranobrončanog doba - 3000-2000. g. pr. Kr. 2. Minojska civilizacija - prostor Krete - nazvana po kralju Minosu - srednje brončano doba - 2000-1450. g. pr. Kr. 3. Mikenska civilizacija - Peloponez, Atika i cijelo Egejsko more - kasno brončano doba - 1600-1200. g. pr. Kr. • mit o nastanku imena Egejskog mora: Atenom je u to doba vladao kralj Egej. Kralj Minos zaposlio je Dedala da izgradi labirint u kojem je čuvao svoga sina, Minotaura, polubika, polučovjeka. Atena je svakih 7 godina morala slati sedam mladića i sedam djevojaka kao žrtvu. Kralj Egej šalje Tezeja da ubije Minotaura. Tezeju je to pošlo za rukom zahvaljujući Arijadne, koja mu je dala mač i klupko. Bježeći sa Krete, nesretan zbog izgubljene ljubavi, Tezej je zaboravio da se u znak pobjede mora vratiti sa bijelim jedrima, te se umjesto vratio sa podignutim crnim jedrima. Otac mu je pomislio da je Tezej mrtav te se bacio u more koje je po njemu dobilo ime Egejsko. • istraživači ovih kultura: H. Schliemann – na brdu Hesarlik otkrio je Troju - 1874. kopa u Mikeni (Peloponez) koja nije bila potpuno izgubljena – želi pronaći Agamemnonovu palaču i grobove kraljevske obitelji - kopa oko Lavljih vrata - otkriva grobni krug A – tu pronalazi 6 grobnica te zlato, između ostalog i tzv. Agamemnonovu masku, što je netočno jer jer su grobnice oko 1600.g, dok je maska oko 1100. g. pr. Kr. - Atrejeva riznica – koja je zapravo gorbnica - kopa u Beotiji – lokalitet Orhomen – naziva ju Minojevom riznicom - kopa Tirint - smatra se ocem Egejske arheologije - na Kreti pronašao grad Knos, odnosno brdo, ali nije smio kopati, jer Turci nisu dopustili Arthur Evans – otkrio Knos - bio je kustos u Ashmoleanu, na otkup dobio pečat sa znakovima pisma (??) – saznao da su sa Krete, te da su ih nosile trudnice oko vrata (galopetres) - na žrtvenom stolu od crnog kamena jasni tragovi pisma – linear A (i danas nedešifriran) - oko 1900. Evans hoće kopati no morao je kupiti brdo - 1899. Kreta se oslobodila turske vlasti – Evans otkupljuje cijelo brdo i 23.3.1900. počinje iskopavanja sa željom da dokaže pismenost Krete - 1.4.1900. pronašao 600 tablica lineara B (ukupno 4000)

2

Kr. g. Kr. kvarc i mramor (Atika. a istovremeno čvrst. pr. Paros…) rudnik Lavrion – uglavnom zlato i srebro – na stotine malih okna – glavni proizvođač srebra (razlog zašto je Atena bila tako bogat polis) otok Sifnos – srebro i zlato otok Kitnos – bakar Egejci uvijek morali uvoziti metal – ugl. otkrio je tri pisma . Kr. više manjih otoka danas bio je jedan veliki otok u to vrijeme prirodni resursi: -vrlo pogodne aluvijalne nizine -sirovine: glina. kopneni stanovnici iz razdoblja paleolitika -otočni stanovnici su iz razdoblja neolitika – tu teoriju u posljednje vrijeme opovrgava otok Gavdos gdje su pronađeni nalazi iz paleolitika donji paleolitik (200 – 55 tisuća g.) – najstariji nalazi s poluotoka Halkidika – Petralona pećina gdje je pronađena lubana Homo Sapiensa srednji paleolitik (55 – 30/25 tisuća g.Evans umire 1941. te su sačuvane zahvaljujući požaru .ratna oprema u kojoj se navodi koliko je bilo dodijeljeno jednoj osobi . Sa Levanta.među važnim arheolozima još se javljaju Harriet Boyd i Richard Seager stanovnici Egeide: -1.potvrdio teoriju o grčkom jeziku Christos Tsountas – otkrio Kikladsku civilizaciju .otkopao Vapheio tolos grobnicu . – tvrdio da iza pisma leži grčki jezik no nitko mu nije vjerovao. Cipra… Opsidijan – vulkansko staklo..tablice su se nakon zastarijevanja obavijesti reciklirale. no nije ih dešifrirao .«soba s tablicama s kočijom» . pr.pronašao 1000 tablica .znanost koja proučava promjene u nekom zemljopisnom području – Grčka je u prapovijesno doba izgledala drugačije – neki su otoci bili dio kopna.kopao Dimini i Sesklo .) – pećina Franchthi mezolitik (10 – 7 tisuća g. pr. Kr) – nalazi sa srednjeg Peloponeza i Halkidika gornji paleolitik (25 – 10 tisuća g. pr. jer se smatralo da je grčki jezik došao kasnije – mislilo se da je grčki alfabet prvo pismo koje su Grci poznavali Carl Blegen – vrši iskopavanja u Phylu . Kr..do smrti je skrivao tablice. tablice koje potječu iz razdoblja 1450.) – 12 lokaliteta neolitik (7/6 tisućljeće početak) – porast populacije i lokaliteta dolazi do nastanjivanja otoka -paleogeografija . Michael Ventris dešifrirao linear B pismo.1952. nalazimo ga na Melosu i na Jali (žuto-smeđi) 3 . pr. lako za obradu.

relativna – u odnosu na nešto -kronologija za Egeidu postavljena je u odnosu na egipatsku – to znamo jer je svećenik Manet zapisao sve egipatske dinastije i to nam danas služi kao apsolutni datumi -prvo je postavljena kronologija minojske civilizacije – postavlja ju Arthur Evans 1906.) -domestificirane ovce i koze. tisućljeće pr. apsolutna – dendrokronoligija i slično 2. godine na temelju keramike -Åberg – zaključuje da su za minojsku kulturu značajne arhitektonske faze palača -na temelju minojske civilizacije postavljena je kronologija za grčko kopno -kikladska civilizacija postavljena je posljednja 4 . – tvrdi da sve dobro i napredno dolazi sa Istoka. lokalitet s dokazom poljoprivrede su na Cipru i Levantu (9. modeli olovnih brodova -sa Cipra se uvozi bakar. što znači da je trebalo isploviti na pučinu – pećina Franchthi -nalaz opsidijana s Melosa u pećini Franchthi – 11. kasnije svinja -na Bliskom Istoku prve indikacije metala – Catal Huyuk -najranjija pojava metala u Europi je na Srednjem Balkanu -Vučedol – rani metalurški lokalitet -Citagroi i Vučedol trguju metalnim izrađevinama ? -prvi metal – olovo – niska točka tališta . Kr. na lončarskom kolu kronologija: -postoje 2 vrste kronologija: 1. Child 1936. – još jedan dokaz putovanja i plovidbe -u razdoblju neolitika javlja se sedentizam. pa tako i neolitik -1. poljodjelstvo i keramika -u halkolitiku pojava prvog metala -«neolitička revolucija» . pr.t.brzo izašlo iz uporabe jer je mekano -oko 3000. maslinovo ulje i parfimirana ulja •izvoze tekstil (to znamo iz lineara B) -kamares stil – najljepša srednje brončana keramika.-najraniji dokazi o lovljenju ribe i tune – tuna obitava u dubljem moru. Iberski poluotok i Cornwall – bogati kositrom – Bomfuturo – najveći rudnik kositra -lapis lazuli – u to doba samo u Afganistanu -alabaster i kamene vaze iz Egipta -slonovača -jantar – ima ga na Baltiku ali tek u doba kasne bronce -Egejci su mogli ponuditi: •znanje – bili odlični umjetnici •izvoze vino. Kr. sa Levanta srebro i zlato -za broncu nam treba bakar i kositra – kositra u Grčkoj nema!!! – ne znam otkud dolazi -trgovački kontakti s Mediteranom – Korzika.G.

Nissiros. Karpathos. Simi i Tolos Otoci uz tursku obalu – Samos. kolonizacija Kiklada: →nema paleolitičkih lokaliteta →život započinje u neolitiku →došla s Levanta C. Broodbank navodi 3 povoda kolonizaciji: 1. eksploatacija prirodnih resursa (ali odnos starosti naselja i prirodnih resursa ne odgovara) 2. Skiathos. Hios i Lemnos Sjeverni otoci – Lezbos. nije pronađeno groblje -mramorne i kamene figurine – debela dama sa Saliagosa -keramika nalikuje anatolijskoj keramici. Paros i Antiparos nekoć bili spojeni u jedan veći otok -pravokutne. pr. Kr. Kalimnos. Patnos. jednostavno se presele na drugi kraj otoka -ima malo obradive zemlje -većina otoka nastanjena u brončano doba neolitički lokaliteti: Naxos – Grotta i Zas Thera – Akrotiri Amorgos – Minoa Kea – Kephala Saliagos Saliagos kultura: -otočić između Parosa i Antiparosa -4300. -mali otočić.-3700. Kos. Kassos. ribički resursi (no nije riječ o velikom postotku) 3. skromne kuće. Samotraka i Tassos Sporadi – Alonnisos. Skopelos i Skyros Južni Sporadi – nastaju u antici i ne pripadaju Kikladima Kalimah prvi spominje Kiklade još u klasično doba 1. kad svega ponestane. g. Leros.KIKLADSKA CIVILIZACIJA -otok Kreta – smješten između Egejskog i Libijskog mora -Eubeja je proučavana u kontekstu kopna -Kikladi Dodekanez – Rodos. potpuno drugačija od kretske 5 . Kastellorizo. sezonski transfer stoke radi napasanja (najmanje vjerojatna teza) -jedan od najranijih lokaliteta je otok Naxos -zanimljivo je da niti jedan otok nije udaljen od drugog ili od kopna više od 30 kilometara -kolonizirani 2000-3000 godina poslije Krete -dobar usjev i domaće životinje najvažniji su za opstanak pošto nisu bili veliki poput Krete da. Astipalea.

– sami kraj neolitika -na samome sjeveru otoka. pr. Paros.cijelom neolitiku nije bilo više od 3 000 stanovnika. Thera. Seriphos i možda Timos →najviše bakra pronalazimo na otoku Kythnosu – gdje nalazimo najranije dokaze o taljenju bakra -opsidijan pronalazimo na Melosu -mramor na Parosu -siromašni obradivim površinama -malo površina za ispašu -s brončanim dobom dolazi do stvaranja viškova koje ljudi potom mogu razmjenjivati – trgovina -mediteranska trijada – pšenica. od Labriona do Melosa -«potonuće Kikladije» . Kimolos.kanu papirela – eksperimentalno izgrađen.-3200.za kraće plovidbe kanui . svega 50ak stanovnika . za 25 ljudi te su služili za dulje putovanje . inhumacija u zgrčenom položaju -puno opsidijana s otoka Melosa -posude za taljenje metala prirodni resursi: -prvi metalni predmeti od olova – uglavnom se svode na zakovice za -spajanje razbijenog posuđa.teorija koja tvrdi da je čitavo ovo područje bio jedan veliki otok koji se podizanjem razine mora raspao na više manjih otoka 6 . Antiparos. na rtu -naselje i groblje – veoma kratkotrajno. pokrivene kamenom pločom. Kr.pravokutne kuće . Syros. Kea i Mykonos →najviše olova pronalazimo na otoku Siphnosu (tu ima i nešto srebra) -bakar pronalazimo na otocima – Andros. g.ozidane grobnice. za posadu od 5-6 članova.nekropola od ukupno 65 ukopanih individua . maslina i loza – na ovome se bazira trgovina -naselja početkom brončanog doba veoma mala. egalitarna -vidljiva hijerarhija u grobnicama – neki ukopi imali bogatija priloge -pripadnici jednog naselja morali se ženiti s pripadnicima drugog naselja – egzogamija . modeli brodova -olovo pronalazimo na otocima – Melos. a u rano brončano doba oko 33 000 stanovnika na Kikladima (paleodemografija) -većina otoka mogla se prijeći pjesice u svega 2 do 3 dana -more je bilo plovno od travnja pa sve do listopada – tada su struje i vjetrovi bili najpogodniji -nalazi modela brodova s tava – brodovi bili dugi 15-20 metara.Kephala kultura: -na otoku Kea -3300. Anaphi.

kompleksnija naselja sa urbanom strukturom i fortifikacijom -aglomerat kuća na brdima uz obalu mora -brda sa jedne strane strme. čitava je civilizacija poznata iz grobova zbog čega izraz civilizacija i nije baš najprikladniji -brojni su problemi vezani uz ovu civilizaciju – istražena je uglavnom kroz grobove. postojanje pismenosti -Kikladska civilizacija ima svega jedan malo veći grad.Tsountas je prvi kopao na ovome području te civilizaciji dao naziv Prema C. 80 m. 2300-2000) naselja: -slabo poznata 1. kopa Tsountas) -nekropola Chalandriani – jednina prava i najveća nekropola. 30 m. urbane strukture s velikom koncentracijom populacije 2. debljina 1. rano kikladsko II. Grotta – Pelos: -nastambe nisu pronađene (građene od lako uništivog materijala) -samo Pelos no nema arhitekturu -nastambe od šiblja obložene blatom -najveće groblje od svega 30 ukopa 2. 2700-2400) → Phylakopi I (rano kikladsko III. kroz bastion beta bio glavni ulaz – imao drvena vrata -nema tragova ognjišta -krovovi od šiblja → ovo se smatra zlatnim razdobljem kikladske arhitekture 4. izolirane. brojne su grobnice pljačkane zbog čega se strahuje od poremećene stratigrafije. 600 ukopa) -najbolje sačuvan bedem – visok 1. Phylakopi I: 7 . Renfrewu civilizacija mora imati: 1. sačuvano 6 bastiona. 3000-2700) → Kampos grupa (2800-2700. nema monumentalne građevine niti pismo. sa jednom prostorijom 3. a često nisu dovoljno temeljito istraženi -nisu sva naselja trajala kroz cijelo rano brončano razdoblje → svega 2 naselja postoje i to skoro 1000 godina – Phyilakopi na Melosu i Ayia Irini na Kei -podjela na nekoliko kulturnih grupa (Colin Renfew) → Grotta – Pelos kultura (rano kikladsko razdoblje I. Keros – Syros: -1.30 – 1. jako je malo naselja istraženo. monumentalne građevine 3. s druge strane se grade fortifikacije -prvo i najveće naselje je Kastri na otoku Syrosu (1899. Kampos grupa: -Abdheli – kuća sa dva kraka u obliku slova «L» -Furion – ostaci dvije kuće i prolaz između njih -kuće male. na prijelazu iz ranog kikladskog I u II) → Keros – Syros (naselje Chalandriani na Syrosu i nekropola Kanos.

ponekad dvojne. kamena ploča pokrivala grobnicu i potom još nasut sloj šljunka -duge 1 metar – zgrčeni položaj ponekad prisutna dva nivoa grobnice -najznačajnije groblje – Aji Anargiri – na padini brda 2. desni ili lijevi bok -ispod glave kamen -pri ukopu svezani konopom (to bi objasnilo jako zgrčeni položaj) -neki se grobovi višestruko koristili -prilozi: mramorne posude i figurine nakit (skroman – kamen i školjke) – ispred lica pokojnika mramorne posude: 1. Grotta – Pelos: →kandila – simbol ovog razdoblja. pronađena u grobnicama. Keros – Syros: -tzv. nadsvođene grobnice -svod se gradio nakon što je pokojnik bio postavljen unutra. ima ih oko 300. put se javljaju grobne komore – potpuno usječene u stijenu (obično u vapnencu) – do njih je vodio dromos (hodnik) -grobnice često pljačkane -inhumacija. Grotta – Pelos: -grobne ciste (rake) -stjenke opločene kamenom. karakteristična samo za Grotta – Pelos kulturu →zdjela s rebrastim drškama – nema ravno dno. Keros – Syros: -puno različitih oblika 8 . potom bi se ulaz zablokirao kamenjem -također se koriste i grobne ciste 3. Kolijevke za figurine (?). rijetko ukrašene. služile kao simbol. trbuh i konični vrat. imao rupice. veličine 8-34 cm. tragovi pigmanta 2. neki imali na sebi urezanu žensku figurinu. na trbuhu 4 rebraste drške s rupicama. konična noga. uz nju pronađen i tučak te pigment boje (možda služila za mrvljenje pigmenta) →paleta – nastavlja se u Keros – Syros fazi. veličine 1. teške.-plan naselja slabo poznat -kuće male i pravokutne -nema fortifikacija pogrebni običaji: -rjeđi unutar otoka -plitke grobnice -bez posebne orijentacije -najveće groblje Chalandriani – inhumacija!!! 1. za libacije (?). uvijek nađene u grobovima →konični pehar – ima ih oko 70. Phylakopi I: -po 1.5-13 cm. 7-37 cm veličine. veličine 9-33 cm.

ukras koncentričnih krugova .tijelo podsjeća na ježa .drška u obliku slova pi . pubis – simbol plodnosti -riton – jež ili medvjed 4.ukrasi urezivanjem .rebraste drške (tipične samo za ovu kulturu) . kolači) ogledalo navlačenje kože pa kao bubanj dekorativni element (visjela sa zida) 3.ravni rubovi .-rebrasta ručkica s rupicom se gubi -zadržava se samo paleta →mramorna zdjela bez drški (plavi pigment) →zdjela s izljevom →obični pehar →piksida – simbol ove kulture . Kampos: -zdjela s uskim vratom i tunelastim ručkama -tzv.kosi rubovi . spirale. Phylakopi I: -nema mramornih posuda -naglo nazadovanje keramika: 1. Keros – Syros: -vaza na visokoj nozi -posuda za umake -piksida – slikana!!! -tava .zoomorfni simboli →prstenasta zdjela 3.dekoracija kompliciranija. Grotta – Pelos: -rađeno rukom – debele i neproporcionalne -piksida -zdjela s vratom . motiv broda.motiv riblje kosti 2.drška u obliku 2 mala roga . simetrično.najljepši dio na dnu . Phylakopi I: -kernos – posuda za žrtve božanstvima s puno malih recipijenata 9 . tava .nije služila za pečenje .moguće funkcije: za držanje slane vode gdje se sušila sol kao kalup (kruh.

naglašeni prsti . ali 99% mramorno -otok je moguće bio neka vrsta svetišta jer ima malo grobova (?) 1.dugi vrat . mijenja se stav o tome što je lijepo -apstraktan stil. Grotta – Pelos: -shematizirane -figurine violinskog tipa (oko 100tinjak) -plastiras tip . plošne. zaustavljena pljačkanja na Kerosu (Dumas) -tu je najveća količina figurina – bogati grobovi – neki imali i do 3 figurine.muške figurine češće 2.široki bokovi .razdvojene noge . nagnuta unazad -plastički izveden nos. st. jedva naznačene grudi i ostali atributi → uzor u kikladskoj figurini -najranije figurine dolaze s otočića Kerosa – eksplozija kikladskih figurina na tržištu → ostava Keros -National Bank of Greece otkupila brojne figurine i one su na trajnoj posudbi i mogu se vidjeti izložene -taj otok je imao samo jednu fazu – Keros – Syros → taj otok vjerojatno je bila nekropola jer nema arhitekture -1. Kampos grupa: -tip Louros . ružnom glavom» -početkom 20.-posuda s uzdignutim vratom figurine: -1891. Keros – Syros: -ruke jedna iznad druge na trbuhu -lijeva ruka iznad desne -bademasta glava.razdvojene noge .jako dugačak vrat . – svirač harfe i flaute -1963.trokutasta/bademasta glava . ponekada uši/oči -spojene noge -pubis naglašen urezivanjem -stopala prema dolje (nisu mogle same stajati) 10 . a jedan grob imao ih je čak 15 -par figurina od gline i kosti.oči i pupak izdubljeni pa je u njima kamenčić tamnije boje . stilizirano. izložena glava koja je opisana «odbojnom.oko 50ak .ruke se dotiču na trbuhu .35 primjeraka 3.nema ruke . figurina pronađena 1884.

zaobljeniji . lovaca.plosnato . za Louros tip 20 sati.zdepastiji →dokathismata . figura koja se češe. lovac i supruga. skvrčene noge .malo razdvojene noge .osobno vlasništvo pokojnika . roditelji s djetetom.malo svinute. manja figurina na glavi veće…) 4. 11 .70 komada →chalandriani .široka ramena . svirači. Evans (1900.okrugla glava →spedos tip . do 1450.400 komada .40 komada .kratke noge -oko 1000 figurina koje ne možemo razvrstati niti u jednu od ovih skupina (npr.koristio se time u zagrobnom životu . 7 tzv.izduljeni i špičasti .→kapsala tip . a za spedos i do 50 sati rada → svirač lire najkompliciraniji -figurine su uglavnom bile bojane -ideologija figurina: -uglavnom ženske figurine -položene u grobovima -simboliziraju pokojnika . Phylakopi I: -nazadovanje -nema mramornih posuda -vraćanje na shematične oblike figurina -obrađivanje opsidijanom -za violinski tip trebalo 5 sati.dar nekom zagrobnom božanstvu MINOJSKA CIVILIZACIJA Povijesni pregled Krete: -ime civilizaciji dao A. držač pehara.najljepši i najslavniji tip .50 komada .status pokojnika za života . kopao na Kreti) -civilizacija traje od 2000.

ali ona nije mogla biti odgovorna za tako veliko uništenje* -stare palače: Knos Fest Malia Zakro -nakon što su uništene one se obnavljaju u sitom stilu. nekada traje i do svibnja -dominiraju vapnenačke stijene – klanac Samaria – dugačak 17 km – tu živi posebna vrsta koze krikri -na južnoj strani Krete prirodne šume palmi -pogodna za poljoprivredu. *oko 1628. nema novih kulturnih elemenata -iz toga možemo zaključiti da ih nisu uništili ljudi nego elementarne nepogode -sve četiri palače su u potpunosti obnovljene i uz njih se grade četiri nove palače: Gurnia 12 . uzgajanje životinja → u doba bronce 100 000 ovaca.5 m neolitičkog sloja -u pećini Katharo pronađene kosti tzv. se grade prve palače -oko 1450. Male Azije i Afrike -to je najveći grčki i mediteranski otok -s jedne strane ga okružuje Egejsko. koza – prikazi na pečatima i vazama (agrimi) -unutar planina prirodni platoi → Lasiti – najveći plato unutar planine Dikta → Nida na Idi – pećina u kojoj se po legendi rodio Zeus -život na Kreti počinje s neolitikom -Knos – najstarije naselje koje je preraslo u najrskošniju. pigmejskog slona – indirektan način za paleolitičke dokaze stare 12 tisuća godina (?) -ne znamo otkud su ljudi stigli na Kretu prije 6000 godina → najranija pšenica anatolijskog porijekla -kolonije: Kastri na otoku Kiteri Akrotiri na otoku Theri/Santoriniju Phylakopi na Melosu Ajaj Irini na Kei -oko 1900. a s druge strane Libijsko more -danas ima oko pola milijuna stanovnika -3 planinska lanca → Bijele planine – najviši vrh Siloritis → Ida → Dikta -svake godine ima snijega. – 1450. – 1700. sasvim srušene palače -Knos je bio uništavan 6-7 puta. dva puta u potpunosti →razdoblje starih palača 1900. najveću i najljepšu palaču → ispod popločenog dvorišta pronađeno 6. došlo do velike erupcije na Santoriniju. →razdoblje novih palača 1700. nešto malo goveda.-otok Kreta je na istoj udaljenosti od grčkog kopna.

veće kuće 13 . – 1669. gusarili. Kavousi i Sybrita (inače ljudi bili u dolinama.male kuće od šiblja i kolaca .kameni temelji . dolazi do novih kulturnih elemenata → Mikenjani – grobovi puni oružja. Postaje dio rimske provincije zajedno s Libijom – glavni grad Gortina (najznačajnija građevina bazilika sv. otok napadaju gusari (Barbarosa). nestaje i mikenska civilizacija → dolazi do velikih promjena u načinu života. pr. veličanje muških božanstava. nisu ostavili nikakve spomenike. što se javlja nakon propasti su dorski elementi -nastupa mračno doba -dorski grad Gortina – pronađena dorska inačica alfabeta od 18 znakova -67.Komos Petras Galatas -oko 1450. Kreta pripojena Grčkoj -1941. Kr. došlo do erupcije sa Santorinija.1-2 prostorije •kasni neolitik . velika pobuna – pobunjenici zapalili barut unutar samostana i svi izginuli -jedno vrijeme pod vlašću Egipta -1907. no 1. brojni slučajevi kuge -1645. Kreta je arapska – osnovali grad Handaks (Iraklio) – pljačkali. provodili teror.pokapanje ispod kuće •rani neolitik . velike sile povlače se s otoka -1913. kandijski rat → Kreta postaje dio OC → zadnje istočno kršćansko uporište -Morosini spasio mletačku administraciju -1866. novo pismo linear B (do tada se koristilo linear A i kretsko hijeroglifsko) → tada se cijela Kreta ukomponirala u mikensku civilizaciju -oko 1200. – 961.kuće od čerpća . samo iz toponima znamo da su bili tu 1204. prodana Veneciji – Mlečani ostali ovdje skoro 500 godina – razdoblje prosperiteta – grade brojne utvrde – Spinalonga -Teotkopolos – El Greco sa Krete -1650. ljudi bježe u brda npr. vlada tzv. Nijemci se iskrcali i okupirali Kretu -neolitik: •akeramički neolitik . Tita) -Matala – rimske grobnice koje su hipiji otkrili -statua cara u Knosu -kasnije pripala Bizantu -od 824. nema obrambenih zidina. pomorska bitka. minojski mir) -Dorani uništili mikensku civilizaciju (?) – o tome nema arheoloških dokaza.

tragovi pečata . fajanse -obrada kamena -razvoj trgovine s Mediteranom -1. mikenski tolosi u brdu. figurine – od kosti i kamena .uzgoj pšenice. oko 200 ljudi . ovaca i koza . prizemne kuće . kolonizacija Kiteri -zidovi obloženi kao da su ožbukani.prva stalna ognjišta -rijetko identificirani grobovi – inhumacija unutar naselja ili u spiljama -debela keramika.ognjište .nepravilne. zakamuflirani. teorija je da je ideja došla s Bliskog Istoka) -Ayia Photia – naselje koje je imalo fortifikaciju (što je inače rijetko) -Chamaizi – također naselje s fortifikacijom •3 glavna načina pokapanja: 1.kružna građevina (minojski u ravnicama i lako uočljivi. ugrađene kamene klupe. kosti. krovovi pridržani stupovima -najpoznatija naselja rane bronce: 1.tekstil i keramika .smatra se da je možda iz plana ovakvih dvorišta nastalo centralno dvorište i velike palače oko njih (2..najpoznatiji figurina muškarca iz Knosa i Žene koja sjedi -Knos je najstariji neolitički lokalitet •karakteristike: -organizirana naselja – kuće i ulice -pažljivo konstruirane kuće s više prostorija -skupne grobnice -bronca i plemeniti metali -pojava 1. ječma. maslina. dok je 14 . ubadanje… → porijeklo iz Anatolije -1.kameni temelji .Mirtos .veće naselje.u neke prostorije se ulazilo preko krova . bijela inkrustacija.tolosi . slikane keramike -pečati i nakit od slonovače. najviše ih je oko Mesare.Vasiliki .tu je živjelo oko 30-ak ljudi 2.

trgovina. a minojski nema) su) .grobnice usječene u stijenu (ciste) – samo jedan primjer – Ayia Photia – tipični kikladski način Pokapanja -zmijska božica – 1. minojski može imati neke popratne objekte.pronađene 24 takve grobnice .slikana . -oko 1900. g. pr.Platanos import iz Egipta (pečati – skarabeji) i s Levanta (cilindrični 15 . pojava lončarskog kola -razvoj svetišta na vrhuncu brda -upotreba pisma (kretsko hijeroglifsko i linear A) -tehnološki napredak.Knos korišteni kao skupne grobnice inhumacija najznačajniji .2 tolosa u Oditriji .posuda za umak -stilovi: kumasa – linije vasiliki – mrljasti ukrasi pirgos – crno-bijelo na crnoj podlozi. Kr.kamene vaze -keramika .Archanes Phourni – znakovi pisma na pečatima!!! (a do tad se mislilo da pismo potječe iz razdoblja palača) → pismo Archanes → najranije pismo!!!! .mikenski izoliran.na sjevernoj i istočnoj Kreti .grobnice u obliku kuće . veća populacija – sve to traži centralizirane uprave na pojedinim mjestima na otoku – oni kontroliraju sve ostalo -podjela Krete na manje dijelove – 4dijela/4 palače: 1. kolonija Kastri na otoku Kiteri (razdoblje rane bronce) -na kraju ranobrončanog doba razaranje naselja -ubrzo dolazi do obnavljanja – PALAČE!!! RAZDOBLJE STARIH PALAČA -gradnja prvih palača oko 1900. pehar s visokom nogom -1.nalazi zlatnog nakita → Središnja Kreta ima oba načina pokapanja 3.Lebena – 2 tolosa i sklonište za pastire (kao istraski kažun) 2. mikenski tolos ima prilazni hodnik – dromos.oblik vrča s kljunastim izljevom .Mochlos – najznačajniji lokalitet . najranija na Kreti -1.

dolazi do propasti palača i do danas se ne zna razlog tomu 16 . svetišta… •definicija minojske palače: političko. votivnim predmetima i ingotima •keramika . proizvodno. tanki rubovi .inventivnost i kreativnost (svaka posuda je unikat!!) .bogati polikromni ukrasi .stil je ime dobio po pećini Kamares iznad Festosa -oko 1700.kompleksni ukrasi . veličine 1 metra -u religiji dominiraju svetišta na vrhu brda – na Kreti ih ima svega 5o-ak → najniže svetište – Petsophas. poljoprivrede niti ostalog -riječ «palača» dolazi od brda Palatin -ogroman arhitektonski kompleks oko središnjeg dvorišta u smjeru sjever – jug oko kojeg se gradi puno malih prostorija poput labirinta -raskošne.Malia 4.komplicirana sintaksa . ali javlja se i novi način ukopa → larnaks – oslikane glinene kade u koje je polagan pokojnik. tu su bile radionice. 200 m → najviše svetište – Karfi na Lasitiju. 1148 m -Iouktas – najvažnije svetište na Kreti. s crvenim stupovima -osim za život. ukrašene freskama. administrativno.2.kamares stil → najljepšti stil na Kreti .Zakro -zapadni dio otoka je planinski pa nije bio pogodan za razvoj palača.biljni i životinjski motivi . trgovačko i religijsko središte jednog područja s velikim kapacitetom za skladištenje -sve su palače srušene i jedino kod Festa vidimo ostatke stare palače -Malija ima obrtničke četvrti malo pomaknute od palače -koriste se tolosi i grobnice u obliku kuća.Fest 3. Vidi se iz Knosa -Festos je jedini iznimka po pitanju svetišta – njegovo svetište je u pećini Kamares!!! -u ovo doba javljaju se 3 nove kolonije koje su ležale na glavnim trgovačkim putevima: → Akrotiri na Theri → Philakopi na Melosu → Ayia Irini na Kei -razvijena 2 pisma – kretsko hijeroglifsko i linear A – oba su silabička (1 znak za 1 slog) – javljaju se na glinenim pločicama.rađena na lončarskom kolu. ekonomsko.

obični ritoni -trgovina s Mediteranom.Komos 2.RAZDOBLJE NOVIH PALAČA -oko 1700. dolazi do obnavljanja palača i jasno je vidljivo da nema promjena u kulturi → po tome zaključujemo da je rušenje prvobitnih palača bilo rezultat prirodne nepogode.30-ak ih ima natpise na linearu A -brojni predmeti od fajanse – uglavnom zmijske božice -brojni pečati od luksuznih materijala uvezenih na Kretu s Istoka – npr.steatita . pečatnjaci od zlata -od zlata je bio i nakit te simbolične votivne sjekire – labris -slonovača iz Egipta za figurine. Fest. ali bez središnjeg dvorišta – najveća i najluksuznija zasigurno je Aja Trijada (najveći arhiv linear A tablica) -Amnison – druga najveća vila sa najljepšim freskama ljiljana na Kreti -Knos je najveće naselje – oko 50 hektara. 17 000 stanovnika -niti jedna palača nije imala fortifikaciju -ukopi – siromašniji nego kod starih palača – novi i stari tolosi -ovo razdoblje se smatra vrhuncem minojske civilizacije -kamene vaze – kao ritoni u obliku životinjske glave. vino.Gurnia 4.Petras -razvijaju se i tzv. neke jestive delicije… -«minojski Versailles efekt» -nestaju svetišta na vrhu brda – samo najveće Iouktas nastavlja postojati -svetišta unutar palača: Archanes Anemospilia → svetište nedaleko Knosa. grade se i 4 nove palače: 1. toaletni pribor i nakit -najviše uvozili bakar sa Cipra u obliku ingota (29 kg – standardna jedinica) -u ovo doba pronalazimo i mikenski materijal -izvoze ulje. vile – manje od palača. na cesti koja vodi na Iouktas – 3 paralelne prostorije koje izlaze na 1 hodnik – u središnjoj prostoriji pronađeno 400 posuda •keramika – započinje «stil palača» koji ima 4 podstila: →morski stil →biljni stil 17 .od lokalnog kamena . Malia i Zakro).Galatas 3. a ne neki uljez -uz obnovljene stare palače (Knos. tekstil. Afganistanom -libacijski stolovi – javljaju se u pećinama i svetištima . Egiptom. lapis lazuli (Afganistan). inače jednake strukture.

nestaje trgovina… OPĆE KARAKTERISTIKE KRETSKIH PALAČA: •ARHITEKTONSKA: -orijentacija sjever – jug -središnje dvorište . postavljeni na reprezentativnim mjestima →tesani blokovi →višekatna gradnja – palače imale po 2 kata. kameni. debljina zidova i postojanje stepeništa →stupovi (crveni.dokaz toga su ostaci materijala koji se urušio u prostorije. u podrumima) →monumentalna stepeništa -nedostatak fortifikacija -oznake zidara (mason marks) -sistem odvoda i kanalizacije -popločani podovi -okna za svjetlo (light-wells) -uvučena pročelja -prezide s vratima (pier-and-door partition) •FUNKCIONALNA 18 .2.kroz njega se pristupalo u palaču -monumentalna arhitektura: →ortostati – kameni blokovi koji stoje na rubovi.visina kata oko 3 metra . došlo do erupcije i 2/3 otoka nestale pod morem – Akrotiri nestao.bilo je popločeno . g.linear A na Miletu i na području kolonija -oko 1450. a zatim prostorije oko njega .pitosi velikih dimenzija .→geometrijski stil →izmjenični stil . pepeo uništio usjeve. vulkanska erupcija sa There/Santorinija (Marmatos predložio ovu tezu) – 1628.proporcionalno raste s palačom (u Malii 1/5 cijele palače čini dvorište) . od drveta) i stubovi (četvrtasti. po veličini .popularni oblik je riton -pisma – kretsko hijeroglifsko i linear A (kretsko hijeroglifsko brzo nestaje u doba novih palača) .najveći prostor u palači .moguće za religijska ili sportska natjecanja (?) -zapadno dvorište . u brdima i do 5 .prvo bi nastalo.također popločeno . palače uništene → 1.

svetišta unutar palača . a kad ga ima onda je nastao 19 .radionice. Atici i Beotiji te se dalje proširila -Mikenjani su najstariji Grci koje znamo -došli su krajem srednjeg brončanog doba -sve iz ranog i srednjeg brončanog doba NIJE Grčko •ranoheladsko (3000-2100) i srednjeheladsko doba (21001600) ranoheladske fortifikacije →naselja unutar pokazuju hijerarhiju (bogati i siromašni) →kameni temelji kuća →zidovi od ćerpića →tzv.radionice keramike .religijsko središte .rezidencijalna četvrt . kuće s hodnicima (za najviši sloj društvenog staleža) → najvažnija takva kuća nalazi se u Lerni → najvažnije ranoheladsko naselje → Kuća crjepova – kuća je imala 2 kata → pronađeni ostaci najranije administracije u Grčkoj (glineni pečatnjaci) -Lerna imala finu keramiku koju su izvozili na Kiklade i Kretu → najčešći oblik posuda za umak (karakteristična za ranoheladsko II) -u ranoheladsko III kuća je srušena i na njenom mjestu je nastao tumul -tumuli su karakteristični za srednjeheladsko doba -karakteristične su i apsidalne kuće -čitavo ovo srednjeheladsko razdoblje puno je skromnije od prethodnog -nekropola Dendra – pojava žrtvovanja konja -minijsko posuđe – pronađeno u grobnici .umjetnička središta .freske MIKENSKA CIVILIZACIJA -smješta se u razdoblje kasnobrončanog doba -razvila se na Peloponezu.proizvodnja.kupaonice i WC-i 2.kripta sa stubom/stubovima (pillar crypt) 4. skladištenje.svetišta na vrhu brda .prijestolna dvorana . administracija i trgovina .političko središte regije .bazeni za čišćenje (lustral basins) .1.često nema ukrasa. skladišta i arhivi 5.središnje dvorište (za borbe s bikovima?) .ekonomsko središte .piano nobile 3.rezidencija vladara .jednostavno (nema lončarskog kola još) .

propada sve što čini bit Mikenske civilizacije – raseljavanje stanovništva. spaljivanje koje on spominje javlja se tek u željezno doba) -homersko pitanje – je li Homer doista postojao. g. imamo Mikenjane ali ne i Mikensku civilizaciju (do 1000. iz područja same citadele -bedemi prate prirodni slijev litice. ali je samo početak građen. te su između tih većih gromada umetnuti manji kameni da bi održali stabilnost -kameni blokovi su bili od lokalnog vapnenca. već Agamemnonov grob u kojem je navodno bilo mnogo zlata →Stamatakis čuvao Schliemanna da ne ukrade zlato kao u Troji →pronađena Atrejeva riznica (isto nije bila izgubljena) -Schliemann kopao i u Tirintu -Mikenska se civilizacija smatra najvelebnijom od svih – dobre i snažne utvrde gradova na vrhu brda (mikenske citadele) -kiklopska gradnja: ♦kiklopski fortifikacijski zid: -ime mu je dao Pauzanija -najčešće se koristi za opisivanje utvrda. mostova… -dupli zid koji ima dva lica (vanjski i unutrašnji) i između njih je ispuna od zemlje i sitnog kamenja. se čini da dolaze Indoeuropljani u Grčku -oko 1200. vanjski zid je masivniji. nema administracije -oko 1600. se koristile za skladište ♦mali tajni prolazi. rušenje gradova – do 1000. dok je ostatak prolaza klesan ♦dijelovi zida koji su imali odvode ♦mostovi ♦podzidi – služili da bi se dobila ravna površina -kiklopski se zid koristi isključivo u Mikenskoj civilizaciji!!! -samo su 132 bedema definirana kao kiklopska gradnja 20 . istraživač Mikene bio je H. ulazi u Mikenu – isto od kiklopske gradnje. no dolazi do brojnih neslaganja (npr. Schliemann -Mikena nikad nije bila izgubljena poput Troje – Lavlja su vrata stršala iznad površine zemlje -godine 1874.urezivanjem -naselja nisu fortificirana. a strana koja je bila iznimno strma nije niti morala imati bedem jer je bila potpuno nepristupačna ♦tzv. g. kiklopske galerije – kao imitacija luka – kameni blokovi koso su postavljeni tako da su se naslanjali jedan na drugog u rubovima – ugl. je li napisao oba djela ili samo jedno od njih????????? -1. kameni blokovi nisu tesani. počinje kopati →najprije postavio par probnih sondi gdje je bila palača koja ga nije zanimala. traje brončano doba u Grčkoj) -o ovome razdoblju mnogo piše Homer. ali i tolosa. je li doista napisao Ilijadu i Odiseju.

– glavni ulaz na istom je mjestu kao i kasnije. ali je grobni krug A bio izvan bedema 2. je otkrio Stamatakis).2 m). što vidimo kad uđemo je grobni krug A – nastao oko 1600.4 m i debeo 85 cm). – proširen na SI dijelu da bi se proširila podzemna cisterna -Lavlja vrata su bila glavni i najmonumentalniji ulaz. na visini od 800 m nalazila se promatračnica i tu su se slali signali vatrom -u završnoj fazi (kraj 12. 2 m viši od razine grobova i prostor je zapunjen zemljom -promjer grobnog kruga je 27. krajem srednjeheladskog razdoblja -kad je grobni krug A uključen u citadelu zid oko samog grobnog kruga bio je niži pa je sagrađen novi zid. iznad grobova su bila 21 . riječ je o skupnim grobnicama. st. grade se Lavlja vrata i bastion uz njih 3.) citadela je bila velika 30 000 m2. 2 monolitna dovratnika i nadvratnika -sam prag je ležao na sloju pijeska i gline tako da propušta vodu -prag i nadvratnik zajedno su težili 20 tona -ulaz je bio visok 3 m -vrata su bila drvena i otvarala su se prema unutra -iznad nadvratnika se nalazio rasteretni luk – ovaj čini iznimku jer se na njemu nalazi reljef koji prikazuje 2 lava i između njih kretski stup -SI vrata su bila puno manja -1. unutar njega se nalazi 6 grobova (6. st.6 m. te je proširen i na jug u kojem se nalazi kultni centar Mikene koja je sada 40% veća. st.sredinom 13.8) -2 glavna ulaza – Lavlja vrata ..kraj 13.-svaki blok težio je barem 2 tone -za postavljanje blokova su koristili volove -za transport koristili kola -najviša citadela – Mideia (171 m) -najniža citadela – Tirint (18 m) ●mikenske citadele: →MIKENA -u pokrajini Argolidi -citadela na brežuljku kojih 40 m -na brežuljku nedaleke. a bedemi su bili dugački 900 m -najstarija utvrđena citadela je Tirint (Mikena je nastala 25-30 g. – zid je proširen i obuhvatio je grobni krug A. veličine 3x3x4 m.sredinom 14. kasnije) -najdeblji bedem je kod Lavljih vrata (6. širok 2. a najtanji na sjeveru (3.SI ulaz -manji dijelovi zida su obnovljeni u helenističko doba -citadela je građena u 3 faze: 1. tipa shaft grave (grobovi u oknima).5 m. sastojala su se od praga (dug 4. st.

domos gdje je ognjište okruženo s 4 stupa koji drže krov. se nalazi palača – najkasnija palače je iz 1200.manji sporedni ulaz -prostorija br. imao 25 grobova. na najvišem dijelu brda.5 m i uzdignuto. stele su podignute na višu razinu -nakon grobnog kruga A dolazimo da kultnog centra sa nekoliko hramova i oltarima za žrtvovanje.od 3 dijela: 1. širine od 43 – 100 m. i sastoji se od 3 dijela: →spavaonice na vrhu. Schliemann -najstarija od svih mikenskih citadela -visoka 18 m (istovremeno i najniža) -cik – cak zidine. sučuvanih u boljem stanju. domos je bio veličine 13x11. otvor u krovu za dim. tu su pronađene figurine -slijedi hodnik.grobne stele koje su prikazivale lov ili bitke. a opseg zida je iznosio 725 m -bedemi građeni u 3 navrata: 1. drveni stupovi su bili optočeni brončanim pločama →istočno krilo – radionice →SI proširenje – ulaz u podzemnu cisternu -palača je po funkciji ista minojskoj. g.gradi se monumentalni ulaz 3. 26 – kupaonica (vidi se odvod) – tu je ubijen Agamemnon (ako je postojao) -megaron – karakterističan samo za Mikenu . sto shaft grave u kojima je bilo 35 osoba sahranjeno. ali po arhitekturi posve različita -oko bedema se prostirao grad – kuće koje su pripadale trgovcima i grobni krug B (otkriven 1951.. ognjište promjera 3. kada se sagradio novi zid.uključena i donja citadela 22 .portik s 2 stupa 2. Mikena ima 9 tolosa! →TIRINT -otkrio ga 1876.5 m. veći je. odnosno galerija za skladištenje -u samom središtu citadele. politički dio s megaronom na jugu i pomoćne zgrade na istoku. grobni krug je bio okružen kamenim vijencem i isto je imao stele nad grobovima) -uz citadelu je obavezno morao biti tolos u kojem se kralj pokapao. prijestolje. -palača je imala 2 ulaza – monumentalno stepenište .vestibul 3.samo oko palače 2.

vidljivi su tragovi prijestolja i ukrašavanja – pod s motivima spirala. a široka 580 m -to je najveća citadela!!! -ima čak 4 ulaza -cik – cak bedem. nedaleko Olimpije -kopa se posljednjih 10 godina -na spektakularnom položaju. duga 900. delfina… -zapadno od megarona se smjestila rezidencijalna četvrt – tu su bile spavaonice u kupaonice -u donjoj citadeli je bio smješten kultni centar -u blizini su bila 2 tolosa od kojih 1 ima sačuvanu kupolu →MIDEA -najviša citadela (171 m) -postoji bedem (širok 5-7 m). blizu mora •Pilos -najbolje sačuvana palača (ne govorimo o citadeli jer nije pronađen bedem) 23 . Mikenjani su jezero isušili i pretvorili ga u plodnu nizinu -visoka 20-40 m. dug 3 km -skromni arhitektonski ostaci -nije pronađen megaron -pronađen kompleks u obliku slova L – kvazi megaron -citadela kojom je upravljala vojska i zapovjednici bili smješteni u tom L kompleksu (?) →ATENA. ali ne sa svih strana brežuljka -unutar bedema nije ostalo sačuvano ništa -u blizini je nekropola Dendra s tolosom -sačuvan jedan oklop!!! -pečatnjaci s linearom B pronađeni →GLA -u pokrajini Beotiji -gla inače označava utvrdu na albanskom -smještena unutar plodne nizine koja je dugo bila jezero. hobotnica. AKROPOLA -vladao kralj Egej -ne znamo je li tu postojala palača -pronađena podzemna cisterna →ARAXOS -na Peloponezu.-palača također ima megaron (bolje sačuvan nego u Mikeni).

zidovi od ćerpića.glavna zgrada -kameni temelji. drveni stupovi koji se ne sužuju prema dnu kao kretski -unutrašnjost ukrašena freskama -stubišta ukazuju o gornjim katovima -središnja zgrada veličine 50 x 32 m – samo središte čini megaron. veličine svega 13 x 11.skladišta za vino -sastoji se od predvorja i glavne sobe s 35 ogromnih pitosa (da je riječ doista o vinu znamo iz sadržaja pitosa.SZ zgrada -Nelejeva palača -ovaj je dio palače prvi sagrađen. dok je središnje ognjište promjera 4 m. već nasred brda gdje je svima bio lako uočljiv •Teba -mikenski grad.6 km) -u razdoblju od 1300. veći od čovjeka 2. i izdignuto 20 cm najveće pronađeno!!! -iza megarona spremište ulja i kiliksa -kraljičin megaron – glavna prostorija na središtu isto ima ognjište. najveći arhiv). do 1200.nađen je arhiv linear B tablica 24 . dolazi do procvata -Nestorova palača nalazila se na zaravnjenom brdašcu (170 x 90 m) -otkrio ga je Carl Blegen (koji je kopao i u Troji) -Pilos je bio najjače kraljevstvo nakon Mikene -4 glavna dijela palače: 1. a imala je i kupaonicu s glinenom kadom -arhiv palače – pronađeno 1000 tablica na linearu B (2.-Homer ga opisuje kao pjeskoviti Pilos i govori o kraljevini Pilosu -2 provincije – daljnja i bliža (za njih znamo iz pločica lineara B) -vladao starina Nestor – jedan od najstarijih ljudi -Pilos je smješten blizu zaljeva Navarina – jednog od najvećih prirodnih zaljeva u Grčkoj (4.8 x 3. u arhivu pronađen veliki pitos. političko i rezidencijalno središte. skladišta i oružarnica 4. pronađenih tablica i pečatnjaka) -Pilos je imao 2 tolosa u blizini i u njima su pronađeni luksuzni pečati -u široj je okolici imao još nekoliko tolosa os koji se izdvaja Voidokili jer nije bio skriven. svetište (štuje se božica Potnia Hipia). tu je najstarija zgrada gdje se nalazilo prvo prijestolje → freske borbe Mikenjana s barbarima 3. palača i bedemi nisu nađeni zbog nemogućnosti da se vrše arheološka iskopavanja -grad je osnovao Kadmo zbog čega se Teba još naziva i Kadmejon -moderna Teba leži na prostoru stare Tebe što znamo radi nekoliko pokazatelja: 1.JI zgrada -radionice.

Hermes i Dioniz javljaju se u ovo doba 3 tipa figurina: 1.Atrejeva riznica je najveći tolos .nađena je riznica s mnogo zlata.grobna cista – najuobičajeniji način ukopa 2.2.pokojnici polagani na pod nasred komore .Atrejeva riznica 2. arhiv pronašao Arthur Evans u Knosu -to je silabičko pismo i ima oko 90 znakova -dešifrirao ga Michael Ventris pogrebni običaji i umjetnost -mikenska civilizacija imala je 4 vrste ukopa: 1.može imati popratne građevine .Egistov tolos 4.Aidonia – nekropola s hrpom zlata 4.nadvratnik . Posejdon.ulaz .minojski .nema dromos .grobni krugovi s grobovima u oknima – javlja se krajem srednje heladskog i početkom kasnog heladskog doba 3.ima dromos .stomion .najveći tolos .kupola je građena u suhozidu •9mikenskih tolosa: 1.Panaia tolos (tolos Djevice Marije) -tolos Torik – smješten kod mikenskog lokaliteta kod Lavriona – jedini tolos koji je elipsoidan!!! -Minijeva riznica .središnja prostorija je kružna .tip tau 2.vidljiv u pejzažu .tolos Genija 9.Lavlji tolos 5.u Mikeni najveća nekropola .lintel .tolos Kiklopa 8.2.Klitemestrin tolos 3.reljefni ukras spirale u kupoli -nekropola Tanagra – iznimka jer se javljaju larnaksi (glinene kade) -božanstva Zeus.usječene u vapnenačku stijenu .ima prostoriju sa strane .grobne komore .mikenski .Epano Furnos 6. Hera.skupne grobnice .tolosi .tip fi 25 . slonovače… 3.nađen je arsenal s oružjem i tablicama koje ga popisuju •linear B -mikensko pismo -nastalo na osnovama lineara A -najstarije grčko pismo -1.Kato Furnos 7.

Levantom. Sicilijom. Italijom.tip psi keramika. Sardinijom. Egiptom.kiliks (za vino) .stirrup jar (posuda s lažnim izljevom) za transport tekućina -Mikena je trgovala s Ciprom (bakar).3. Baltikom (jantar) -brodolom Ulu Burun 26 .

27 .