You are on page 1of 13

Ignac Lovrek

Telekomunikacijska
tehnologija i specifinosti
telekomunikacijskog trita
1.
1
S
tvaranje, uporaba informacija i komuniciranje ne samo da su pretpostavka
svih gospodarskih i drutvenih aktivnosti, ve i sami predstavljaju vanu
gospodarsku aktivnost. Od posebnog su znaenja telekomunikacije jer omo-
guuju izmjenu informacije izmeu udaljenih sudionika korisnika koji mogu
biti osobe sa svojom komunikacijskom opremom ili, pak, raunala i drugi ureaji
s komunikacijskim jedinicama. Telekomunikacije su globalni sustav od kojega
korisnici oekuju raspoloivost bez vremenskih i prostornih ogranienja te razno-
like usluge od osnovnih, cijenom prihvatljivih najiroj populaciji, do onih nami-
jenjenih ciljanim skupinama korisnika. Uzajamnost razvoja trita i tehnologije te
inovativnost s ishoditem u istraivanju i razvoju, pretpostavke su za ispunjenje
takvih sloenih zahtjeva.
1.1. Osnovna obiljeja telekomunikacijskog trita
Uporabu informacija i komuniciranje u najirem smislu omoguuje informacijska
i komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication Technology,
ICT). Ui pojam informacijske tehnologije (engl. Information Technology, IT)
odnosi se preteito na za informacijski segment, ukljuujui obradu podataka.
U Europi trite informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. ICT market)
obuhvaa cjelokupnu informacijsku i komunikacijsku opremu, zatim program-
sku opremu ili softver (engl. software) te usluge. Informacijska i komunikacijska
oprema (engl. ICT equipment) sadri mrenu, raunalnu, uredsku i korisniku
opremu, dok se usluge najee svrstavaju u tri skupine: informacijske, komuni-
kacijske te usluge potpore.
U komunikacijskom segmentu prevladavaju telekomunikacije, tako da se dio sve-
ukupnog trita na kojem djeluje telekomunikacijski sektor naziva telekomunika-
cijskim tritem (engl. telecommunications market) ili tritem telekomunikacij-
skih usluga (engl. telecommunication services market).
Europsko ICT trite procijenjeno je u 2005. godini na oko 615 milijarda eura,
1. Telekomunikacijska tehnologija i specifinosti telekomunikacijskog trita
1
od ega oko 25% otpada na opremu, 11% na softver, a preostali dio na usluge
od kojih je gotovo 45% telekomunikacijskih. Stoga se moe govoriti o teleko-
munikacijskom tritu vrijednom vie od 270 milijarda eura [13]. Poslovne su
aktivnosti na tom tritu veoma dinamine, promjene tehnologije brze, a uloge
sudionika mijenjaju se i isprepliu. Vie uope nije mogue govoriti iskljuivo o
govoru ili podacima, o telekomunikacijskim i "informatikim ili, pak, o
proizvodnim i uslunim poduzeima, jer konvergencijski procesi briu gra-
nice izmeu razliitih oblika informacija, naina komuniciranja i djelovanja na
tritu. Stoga se u novije vrijeme u Europskoj uniji sve vie rabe pojmovi trite
elektronikih komunikacija (engl. electronic communications market) i sektor
elektronikih komunikacija (engl. e-communications sector).
1.2. Vrijednosni lanac informacijske i
komunikacijske tehnologije
Za razumijevanje odnosa na tritu potrebno je poznavati informacijsku i komu-
nikacijsku tehnologiju te pripadajui joj vrijednosni lanac (engl. value chain), s
definiranom ponudom i potranjom. Vrijednosni lanac ukljuuje korisnika koji,
sluei se svojom opremom, putem mree komunicira s drugim korisnicima ili
pristupa posluiteljima za razliite usluge i primjene, ukljuujui i informacijske
sadraje (engl. content) dostupne korisnicima (Slika 11). Kako je rije o dijelo-
vima vrijednosnog lanca koji sve povezuju, meunarodno normiranje i standar-
dizacija na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije preduvjet su za
globalnu primjenu opreme i transparentnost usluga.
Korisnikom opremom (engl. user equipment) naziva se ureaj kojim raspolae
krajnji korisnik (engl. end-user). Ako je namijenjena prvenstveno za komunika-
ciju, rije je o krajnjoj korisnikoj komunikacijskoj opremi (engl. end-user com-
munication equipment), a primjeri za to su fiksni i pokretni telefon. Korisnika
oprema moe biti vienamjenska, poput osobnog ili drugog raunala s pristupom
Internetu koje omoguuje razliite informacijske i komunikacijske usluge i apli-
kacije.
korisnik
korisnika
oprema
mreza posluzitelji
usluge
aplikacije
sadrzaj
ponuda potraznja
Slika 11: Vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije
1
Mrea (engl. network) je sredinji element lanca vrijednosti, tako da e se poseb-
no obraditi u nastavku.
Posluitelji (engl server) su raunalni i komunikacijski sustavi koji slue za
izvedbu usluga i aplikacija. Primjeri su posluitelj weba (engl. Web server) i tele-
fonski posluitelj (engl. telephony server) koji u novoj generaciji mrea zamje-
njuje tradicionalnu telefonsku centralu.
Uslugama se openito smatraju informacijske i komunikacijske mogunosti na
raspolaganju korisniku. Temeljna komunikacijska usluga naziva se pozivom.
Poziv je definiran kao postupak uspostave, odravanja i raskida veze izmeu
dvaju korisnika ili korisnika i mree, a u svrhu izmjene informacija. Uz komu-
nikacijske usluge koje omoguuju konverzaciju (npr. govorna usluga) ili druge
oblike izmjene informacija (npr. kratka poruka), na tritu se nude informacijske
usluge i aplikacije (npr. pretraivanje baza podataka, elektroniko poslovanje),
pri emu neke od njih ukljuuju informacijske sadraje poput burzovnog izvje-
a, glazbe, filma i dr.
Osnovna ili opa (univerzalna) usluga dostupna je svim korisnicima uvijek i na
svakom mjestu i po prihvatljivoj cijeni. Time se eli postii zatita i ravnoprav-
nost korisnika, bez naruavanja konkurencije na telekomunikacijskom tritu.
Europska unija kao osnovnu uslugu definira govornu telefonsku uslugu s pristu-
pom mrei kojim se omoguuje prijenos telefaksnih poruka te prijenos podata-
ka.
Vei skup usluga uobiajen je u javnoj uporabi i po cijeni je dostupan potencijal-
nim korisnicima. U fiksnoj i pokretnoj mrei, uz govornu uslugu, na raspolaga-
nju su dodatne usluge kojima se pojednostavnjuje pozivanje, proiruju ili ograni-
uju mogunosti dostupnosti korisniku i razmjenjuju informacije o korisnicima.
Na Internetu su to: elektronika pota, pretraivanje i dohvaanje razliitih infor
macija na webu, prijenos datoteka i rad na udaljenom raunalu. Usluga kratkih
poruka (engl. Short Message Service, SMS) najei je nain komunikacije poda-
cima (tekstom) u pokretnoj mrei.
Mogua podjela novih usluga je sljedea:
audiovizualne usluge (audio i video na zahtjev, plaena i poslovna tele-
vizija),
informacijske, edukacijske i zabavne usluge (interaktivno uenje, vjeba-
nje i igranje, javne i poslovne informacije, kuno bankarstvo i trgovanje,
novine i asopisi),
osobne komunikacijske usluge (videotelefonija, videokonferencija) i
korporacijske komunikacijske usluge (povezivanje mrea, brzi pristup
Internetu, raunalom podrani zajedniki rad).

1.2. Vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije


1. Telekomunikacijska tehnologija i specifinosti telekomunikacijskog trita
4
Ovakve usluge trae zahtjevnu korisniku opremu te visoke performanse mree i
sustava s obzirom na koliinu podataka, brzinu prijenosa, sigurnost i vremenske
uvjete komuniciranja.
1.3. Telekomunikacijska mrea
1.3.1. Vrste mrea
Zadaa je mree ostvarivanje komunikacije i pruanje informacijske i/ili komu-
nikacijske usluge uporabom jednog ili vie oblika informacija, odnosno s jednim
ili vie medija: govor, zvuk, slika, video, tekst ili podatak [4].
Osnovne mjerne jedinice kojima se kvantificiraju informacije i komunikacija su:
bit za koliinu informacije i bit/s za brzinu prijenosa informacije, kapacitet
i propusnost sustava. Da bi korisnici smatrali kako je informacijska i komunika-
cijska usluga zadovoljavajue kvalitete, a to je prvenstveno subjektivna ocjena
(npr. razgovori se esto prekidaju, slika i glas nisu usklaeni i sl.), prijeko je
potrebno potovati tehnike parametre kvalitete usluge (engl. Quality of Service,
QoS), poput kanjenja, vjerojatnosti pogreke, raspoloivosti, pouzdanosti, itd.
Telekomunikacijske mree mogu se razvrstati po razliitim kriterijima, a to su
najee sljedei:
vrsta informacije kojom se komunicira,
namjena mree i
pokretljivost korisnika.
S motrita vrste informacije, klasina je podjela na mree za govornu komunika-
ciju te mree za podatkovnu komunikaciju, tj. s obzirom na prevladavajui medij
govor ili podatak. Telefonska mrea primjer je mree za govornu komunikaciju,
ali ona omoguuje i komunikaciju podacima, posebno vanu za pristup Internetu.
Internet je primjer mree izvorno izvedene za podatke i povezivanje raunala,
a koja se sve vie upotrebljava za viemedijske komunikacije. Mree postupno
konvergiraju tako da integriraju vie vrsta informacija (npr. govor i podatak) i
objedinjeno tretiraju vie medija (npr. multimedija).
Prema namjeni, mree mogu biti javne ili privatne
1
. Pojam javnost oznaava
javnu dostupnost usluga, odnosno pruanje usluga fizikim ili pravnim osobama
na trinoj osnovi. U javnim mreama pravo na usluge stjee se temeljem ugovor-
1
Zakon o telekomunikacijama, Pojmovi i znaenja, lanak 7. (Narodne novine, br. 122/03, 158/03,
60/04, 70/05.)

5
nog odnosa s mrenim operatorom kao davateljem usluge. Pretplatniku je omo-
gueno komuniciranje s pretplatnicima iste i korisnicima ili pretplatnicima drugih
mrea te drugim davateljima usluga u zemlji i inozemstvu, bez vremenskih i pro-
stornih ogranienja. Privatnu mreu za svoje potrebe uspostavlja i upotrebljava
fizika ili pravna osoba. Takve mree namijenjene su ogranienoj skupini korisni-
ka unutar iste zajednice (npr. akademskoistraivake), poslovnog (npr. banke) ili
tehnolokog sustava (npr. opskrbljivanje elektrinom energijom). Privatne mree
se, sukladno namjeni, nazivaju akademskim, korporacijskim, poslovnim, funk-
cijskim i sl. Privatne mree ne obavljaju javne usluge, a povezuju se s javnim
mreama da bi se omoguilo komuniciranje s korisnicima i pretplatnicima drugih
mrea, uz ogranienja odreena namjenom privatne mree. S motrita vlasnitva,
javne su mree u manjinskom, veinskom ili potpunom privatnom vlasnitvu, a
privatne mree u dravnom (npr. npr. akademskoistraivaka mrea), ili privat-
nom vlasnitvu (npr. bankovna mrea).
Podjela s obzirom na pokretljivost korisnika odreuje fiksnu ili nepokretnu mreu
(engl. fixed network) i pokretnu mreu (engl. mobile network). U fiksnoj mrei
korisnik ostvaruje komunikaciju preko fiksne pristupne toke, najee putem
komunikacijskog voda, ime je ogranieno njegovo kretanje. Pokretnoj mrei
korisnik pristupa beino, to omoguuje komunikaciju u pokretu na podruju
pokrivenom odgovarajuim radijskim signalom.
1.3.2. Opi model mree
Komunikacijsku mreu ine sustavi na koje se spajaju korisnika komunikacijska
oprema, raunala i drugi ureaji (Slika 12). Komunikacijski sustavi u vorovima
mree obavljaju funkcije komutiranja (engl. switching) komunikacijskih kanala
sa svojih ulaza na svoje izlaze, usmjeravanja (engl. routing) informacija prema
drugim vorovima te, po potrebi, obrade i pohrane informacije. vorovi su pove-
zani prijenosnim medijima preko kojih se prenosi informacija (engl. transmissi-
on), a to obavljaju prijenosni ili transmisijski sustavi.
Osnovna je zadaa mree ostvariti protok informacija izmeu toaka na koje su
prikljueni korisnici. Dva su osnovna naina izmjene informacija:
komunikacijskim kanalom ili
informacijskim paketom,
tako da se razlikuju mree s komutacijom kanala (engl. circuit switched network)
i mree s komutacijom paketa (engl. packet switched network). Povezivanje na
naelu komutacije kanala i komutacije paketa zahtijeva odgovarajue upravljake
i kontrolne funkcije kojima se odreuje koje je toke potrebno povezati i kako to
ostvariti obzirom na ukupan informacijski promet i stanje mree (optereenost,
smetnje, kvarovi).

1.3. Telekomunikacijska mrea


1. Telekomunikacijska tehnologija i specifinosti telekomunikacijskog trita
6
komutiranje
usmjeravanje
pohrana i obrada
prijenos
korisnika
oprema
komunikacijski
sustav
mrezni vor
korisnika oprema
Legenda:
Slika 12: Prikaz komunikacijske mree
Komunikacijskim kanalom naziva se put kroz mreu izmeu izvora i odredita,
koji je na raspolaganju korisnicima za izmjenu informacija (Slika 13).

izvor
odredite
kanal
Slika 13: Komutacija kanala
Izmeu svaka dva vora u mrei moe se uspostaviti jedan, vie ili mnogo kanala
istodobno. Komunikacijski se kanal s ulaza svakog vora prespaja na odgovara-
jui izlaz, na putu od izvora do odredita. Kanal odreenog kapaciteta izraenog
u bit/s dodjeljuje se na zahtjev (npr. pozivanjem) ili trajno iznajmljivanjem.
Kanalski nain rada posebno je prikladan za kontinuirani protok informacija u
stvarnom vremenu, npr. kod razgovora kada je vano odrati vremenske parame-
tre komuniciranja kako se ne bi ugrozila razumljivost zbog prevelikih kanjenja
ili promjene kanjenja. Nedostatak komutacije kanala je neuinkovitost s motrita
mree, jer se dodijeljeni kapacitet zauzima (i naplauje) neovisno o tome koliko
se informacije prenosi. Telefonska je mrea primjer mree s komutacijom kanala.
I
Informacija se moe podijeliti na blokove koji se nazivaju paketi, dodaje joj se
adresa i zatita i tako se prenosi kroz mreu (Slika 14).

izvor
odredite
paketi
Slika 14: Komutacija paketa
Svaki se paket usmjerava od izvora do odredita, od vora do vora, po odabra-
nom putu kojeg se ne zauzima trajno, nego samo tijekom prolaza paketa. Pritom
se paket zadrava u voru, ukoliko nema slobodnog puta do sljedeeg vora. Broj
i veliina paketa moe se prilagoditi koliini informacije i tako postii bolje isko-
ritenje komunikacijskih kapaciteta. Nadalje, u razdobljima kad jedan izvor ne
odailje pakete, oni se mogu prenositi iz drugih izvora to dokazuje bolju uinko-
vitost ovakvog naina rada. Paketi su prikladni za prijenos podataka koji ne zahti-
jeva kontinuirani tok. Internet je primjer mree s komutacijom paketa.
Opi model mree predouje njezinu arhitekturu i povezanost s drugim mreama
(Slika 15). Njegovi dijelovi su sljedei:
korisnika oprema s pomou koje korisnici ostvaruju usluge;
pristupna mrea kojom se korisnika oprema spaja na komunikacijske
sustave, a na isti se nain moe prikljuiti i posluiteljska oprema;
jezgrena mrea koja povezuje komunikacijske sustave i ostvaruje veze
prema drugim mreama;
druge istovrsne mree u istoj ili razliitim zemljama (npr. telefonske
mree);
druge raznovrsne mree zasnovane na komutaciji kanala ili komutaciji
paketa (npr. telefonska mrea i Internet).
Zadaa je mree da informaciju isporui uz traenu kvalitetu, pri emu bi sloeni
mreni mehanizmi trebali ostati skriveni za korisnika usluge i aplikacije. U mrei
se razlikuju dva dijela: pristupna mrea (engl. access network) preko koje se pri-
kljuuju korisnici, odnosno njihova oprema (npr. fiksni telefon, pokretni telefon,
osobno raunalo) te jezgrena mrea (engl. core network) koja povezuje sustave u
pristupnoj mrei te omoguuje komunikaciju s drugim mreama.
Pristupna mrea moe biti izvedena ino (engl. wireline) ili beino (engl. wire-
less). ini pristup obiljeje je fiksne mree (npr. dva bakrena vodia parica
u telefonskoj mrei), a beini pristup omoguuje komunikaciju u pokretu (npr.

1.3. Telekomunikacijska mrea


1. Telekomunikacijska tehnologija i specifinosti telekomunikacijskog trita
8
radijski kanal u pokretnoj mrei), uz napomenu da je u pokretnim mreama samo
pristup rijeen radijskim prijenosom.
PRSTUPNA
MREZA
zina
ili
bezina
JEZGRENA
MREZA
kanalski dio
paketski dio
KORSNKA
OPREMA
DRUGE MREZE
istovrsne, raznovrsne
usluge i
aplikacije
Slika 15: Arhitektura mree
Jezgrena mrea, uz komutiranje i usmjeravanje informacijskih tokova, sudje-
luje u rjeavanju usluga i aplikacija, njihovoj prilagodbi korisnicima i zatiti,
zatim u lociranju korisnika u pokretnim mreama te drugim sloenim funkcija-
ma. Jezgrena mrea gradi se od sustava velikih kapaciteta i visokih performansi,
jer meusobno povezuje sustave u pristupnoj mrei te ostvaruje veze s drugim
mreama u zemlji i meunarodno, a kao prijenosni medij rabe se optika vlakna.
Treba uoiti da jezgrena mrea moe biti zajednika za vie pristupnih mrea, npr.
za razliita rjeenja pokretne mree ili za fiksnu i pokretnu mreu. Time se posti-
u uinkovitija rjeenja i bolja iskoristivost raspoloivih kapaciteta.
Upravljake i kontrolne funkcije potrebne su za usluge i aplikacije, kako bi se
potrebni posluiteljski resursi dodijelili korisnicima sukladno njihovim zahtjevi-
ma. Usluge i aplikacije mogu biti podrane posluiteljima u jezgrenoj mrei te
posluiteljima prikljuenima preko pristupne mree ili posluiteljima koji se nala-
ze i dostupni su u drugim mreama.
Da bi korisnici razliitih mrea mogli meusobno komunicirati i ostvarivati
usluge, prijeko je potrebno ostvariti meusobno fiziko i logiko povezivanje
mrea.
1.3.3. Javne mree
Sadanji stupanj razvoja obiljeavaju tri javne mree koje po rasprostranjenosti,
funkcionalnosti i broju korisnika dominiraju u svijetu i kod nas. To su:
fiksna mrea izvedena kao telefonska mrea,
pokretna mrea druge generacije (2G) izvedena kao globalni sustav
pokretnih komunikacija (engl. Global Systemfor Mobile communicati-
ons, GSM) s proirenjem za paketske usluge i
Internet,

9
a uvode se nova rjeenja poput pokretne mree tree generacije (3G).
Funkcionalnost, cijena izgradnje i trokovi odravanja usmjeravaju razvoj prema
mreama za vie usluga, uinkovitima pri prometu svih vrsta informacija i svih
medija, stacionarno i u pokretu. Procjenjuje se da e budue vieuslune mree
(engl. multiservice network) imati paketski zasnovanu arhitekturu i mreni pro-
tokol izveden iz dananjeg internetskog protokola (engl. Internet Protocol, IP)
te raspolagati brzinama prijenosa i kvalitetom usluge potrebnima za sve oblike
osobnih i poslovnih komunikacija.
Javna komutirana telefonska mrea
Najvea fiksna javna mrea s komutacijom kanala je telefonska mrea ili punim
nazivom javna komutirana telefonska mrea (engl. Public Switched Telephony
Network, PSTN). Svi sustavi u mrei su digitalni, a digitalni kanali izmeu vo-
rova telefonske mree su kapaciteta 64 kbit/s. Osnovna usluga telefonske mree
je govorna komunikacija, a uz to je omoguen prijenos podataka modemom
u govornom kanalu brzinom do 56 kbit/s, ija je najvanija primjena pristup
Internetu.
Sloenije usluge, npr. besplatan poziv (u Hrvatskoj s pristupnim kodom 800) kod
kojeg trokove plaa pozvani pretplatnik, zatim usluge s dodatnom vrijednosti,
najee zabavnog karaktera (60) i daljinsko glasovanje (61) rjeavaju se inteli-
gentnom mreom (engl. Intelligent Network, IN).
Prikljuak korisnika, tzv. lokalna petlja (engl. local loop), u fiksnoj telefonskoj
mrei izveden je paricom, od prostora pretplatnika do prvog vora, odnosno
ureaja mree. To je jedini dio telefonske mree u kojem se primjenjuje prije-
nos analognih signala, odnosno koji nije digitalan. Ovakva lokalna petlja vana
je za razvoj sveukupnih komunikacija zbog mogunosti raznovrsne uporabe,
bez izgradnje nove fizike infrastrukture. Digitalna mrea integriranih usluga
(engl. Integrated Services Digital Network, ISDN) uvodi digitalni pristup upo-
rabom parice. Nadalje, digitalizacijom lokalne petlje moe se poveati kvalite-
ta i brzina prijenosa od nekoliko stotina kbit/s do nekoliko Mbit/s, a tako se u
Hrvatskoj uvodi asimetrina digitalna korisnika petlja (engl. Asymmetric Digital
Subscriber Loop, ADSL).
Raspolaganje lokalnom petljom vaan je element za konkurentnost mrenih ope-
ratora i razvoj telekomunikacijskog trita. Europska unija propisala je obvezu
izdvajanja lokalne petlje (engl. Local Loop Unbundling, LLU) bez promjene
vlasnitva. Operator telefonske mree iz razdoblja monopola (engl. incumbent)
duan je novim operatorima omoguiti uporabu postojee lokalne petlje za pri-
stup korisnicima, uz naknadu.
1.3. Telekomunikacijska mrea
1. Telekomunikacijska tehnologija i specifinosti telekomunikacijskog trita
10
Kako za izgradnju i rad fiksne mree ne postoje prirodno ogranieni resursi, broj
operatora telefonske i drugih fiksnih mrea na telekomunikacijskom tritu nije
ogranien.
Digitalna mrea integriranih usluga
Digitalna mrea integriranih usluga proirenje je javne komutirane telefonske
mree. Prijelaz s telefonskog na ISDN prikljuak jednostavan je, bez ikakvih
zahvata u postojee instalacije i prijenosne medije koji predstavljaju velik dio
mrenih trokova. Kako ISDN uvodi digitalni pristup uporabom postojee parice,
i pristupna i jezgrena mree su digitalne, za razliku od telefonske mree u kojoj
je pristupna mrea analogna.
ISDN nudi bolju kvalitetu usluge jer je korisniku, uz dva kanala brzine prijenosa
64 kbit/s koji se mogu uporabiti za istodobnu telefonsku komunikaciju i prijenos
podataka ili oba za prijenos podataka, na raspolaganju jo i upravljaki kanal od
16 kbit/s prikladan za daljinsko mjerenje (npr. elektrinog brojila) i upravljanje
(npr. ukljuivanje grijanja). Dakle, korisniku je na raspolaganju ukupno 144 kbit/
s. Za komunikaciju podacima i pristup Internetu rabi se ISDN prilagodni ureaj
na strani korisnika.
Globalni sustav pokretnih komunikacija
GSM je najrasprostranjeniji standard pokretnih mrea koji dominira u Europi, na
Dalekom istoku i Junoj Americi. To je digitalni sustav koji je naslijedio prethod-
ni sustav prve generacije (1G), u Hrvatskoj poznat kao Mobitel. GSM radi u fre-
kvencijskim podrujima oko 900 MHz te oko 1800 MHz. U pokretnim mreama
teren se pokriva elijama koje odgovaraju podrujima pokrivanja radijskim signa-
lom svake od primopredajnih postaja. U susjednim se elijama rabe razliite, a u
udaljenima iste frekvencije za radijski pristup pokretnog terminala. To je veoma
vano s gospodarskog motrita jer je frekvencijski spektar ogranieni resurs ija
se uporaba naplauje i ija je uinkovita uporaba prijeko potrebna. Vano je pono-
viti da je u GSMu i u drugim rjeenjima pokretne mree samo pristup rijeen
radijski, dok je jezgrena mrea fiksna.
Uz govor, GSM omoguuje prijenos podataka niskim brzinama (npr. 9,6 kbit/s)
za pristup Internetu te usluge kratkih poruka.
Kako je frekvencijski spektar ogranien resurs, ogranien je i broj pokretnih
mrea, tako da u europskim zemljama preteno djeluju 3 do 4 operatora pokret-
nih mrea.
11
Opa paketska radijska usluga
Opa paketska radijska usluga (engl. General Packet Radio Service, GPRS) pro-
iruje GSM s komutacijom paketa, uz manje zahvate u pristupnoj mrei. Tako se,
umjesto prijenosa podataka malim brzinama u govornom kanalu GSMa, od kori-
snikog terminala do ulaza u Internet uspostavlja tok paketa brzine usporedive s
telefonskim i ISDN pristupom.
Poboljane brzine prijenosa podataka
Poboljane brzine prijenosa podataka (engl. Enhanced Data rates for Global
Evolution, EDGE), kao i GPRS, proiruju GSM s komutacijom paketa. Pritom
su potrebni vei zahvati u infrastrukturi GSMa, ali se postiu i vee brzine pri-
jenosa, do 384 kbit/s.
Opi pokretni telekomunikacijski sustav
Opi pokretni telekomunikacijski sustav (engl. Universal Mobile Telecommunication
System, UMTS), pripada treoj generaciji pokretnih sustava. Cilj je pruiti kori-
snicima iste mogunosti komunikacije govorom, podatkom i multimedijom koji-
ma raspolau u svojem stanu i uredu, uvijek i na svakom mjestu, tako da se usluge
uine osobnima i omogue u pokretu. Predviene su brzine prijenosa od 144 do
2048 kbit/s, ovisno o prostornim uvjetima i brzini kretanja, a posebnim rjeenjima
pristupne mree mogu se postii i vee brzine
Mreni operator mora za UMTS osigurati novo frekvencijsko podruje (1900
2100 MHz) i izgraditi novu pristupnu mreu.
1.4. Sudionici telekomunikacijskog trita
Sudionici telekomunikacijskog trita mogu obavljati razliite uloge (Slika 16),
a osnovne su korisnici (engl. user) koji formiraju potranju i davatelji usluge
(engl. service provider) koji formiraju ponudu. Korisnik koji je sklopio ugovor s
davateljem usluga u svrhu koritenja usluga naziva se pretplatnikom (engl. subs-
criber).
Najvaniji sudionicisubjekti ponude (engl. player) na dananjem su tritu dava-
telji usluga telekomunikacijske mree, tj. mreni operatori (engl. network ope-
rator), i to fiksne mree (engl. fixed network operator) i pokretne mree (engl.
mobile network operator, mobile operator), davatelji internetske usluge (engl.
Internet Service Provider, ISP) te operatori kabelske televizije (engl. Cable
TeleVision, CaTV).
1.4. Sudionici telekomunikacijskog trita
1. Telekomunikacijska tehnologija i specifinosti telekomunikacijskog trita
11
mrezni operator
operator CaTV
vlasnik
posluziteljske
infrastrukture
davatelj usluge
SP
ASP
BSP
informacijski prilaz
vlasnik
omoguavatelj
veletrgovac
davatelj sadrzaja
korisnik
korisnika
oprema
mreza posluzitelji
usluge
aplikacije
sadrzaj
Slika 16: Sudionici i uloge na tritu
Javni operator fiksne mree definira se kao operator koji gradi, operativno vodi i
upravlja telekomunikacijskom mreom za pruanje javne govorne usluge i drugih
mrenih usluga na cijelom nacionalnom teritoriju. To nije jedini subjekt ponude
na fiksnom tritu (engl. fixed market) jer postoje razliiti naini pruanja javne
fiksne govorne usluge i druge vrste operatora fiksne govorne telefonije (engl.
fixed voice telephony operator).
Fiksna mrea temelj je i za druge usluge na telekomunikacijskom tritu, od
kojih su posebno vani iznajmljeni vodovi (engl. leased line) i irokopojasni pri-
stup (engl. broadband access), posebice vaan za Internet. Iznajmljenim vodom
naziva se kanal izmeu dviju prikljunih toaka mree koji, temeljem ugovor-
nog odnosa, mreni operator stavlja na raspolaganje za prijenos informacija
nekom poduzeu, ustanovi, organizaciji ili drugom subjektu ponude na tritu.
irokopojasnim se u trinom smislu smatra prijenos informacija brzinama veim
od 144 kbit/s.
Na tritu pokretnih telekomunikacija (engl. mobile market), uz operatore pokret-
ne mree, djeluju i davatelji pokretne usluge (engl. mobile service provider) koji
su definirani kao poduzea autorizirana za pruanje pokretnih usluga pod svojim
vlastitim nazivom/brandom uz uporabu mree nekog operatora pokretne mree.
Pokretne mree nove generacije mogu ostvariti irokopojasni pristup izveden
radijskim prijenosom.
Davatelj internetske usluge osigurava pristup Internetu i prua internetske usluge.
Davatelj internetske usluge esto je i vlasnik posluiteljske infrastrukture (engl.
server infrastructure owner) koji raspolae raunalnim sustavima s odgovaraju-
11
im memorijskim kapacitetom i kapacitetom obrade za potrebe svojih korisnika.
Davatelji internetske usluge aktivni su i na podruju irokopojasnog pristupa.
Operator kabelske televizije prua usluge prijenosa televizijskih i radijskih pro-
grama i s njima povezanih podataka kabelskom distribucijskom mreom putem
koje se mogu pruati i druge usluge, npr. pristup Internetu.
Uz navedene osnovne sudionike na tritu, pojavljuju se i pojavljivat e se novi,
s novim ulogama, sukladno razvitku vrijednosnog lanca informacijske i komuni-
kacijske tehnologije. To posebice vrijedi za usluge, aplikacije i sadraje, to e se
pokazati na nekoliko primjera.
Na podruju usluga i aplikacija javljaju se sudionici sa specifinim ulogama kao
to su: informacijski prilaz (engl. information gateway) koji osigurava jednosta-
van pristup sadrajima, nudei pritom poseban sadraj (metasadraj) koji opi-
suje druge sadraje; portal s kolekcijom veza prema sadrajima ili elektroniki
trgovaki centar s vezama prema virtualnim trgovinama. Nadalje, tu su davatelji
aplikacijskih usluga (engl. Application Service Provider, ASP), poslovnih usluga
(engl. Business Service Provider, BSP) i drugi.
Veina poduzea i ustanova prisutnih na Internetu u ulozi je vlasnika sadraja
(engl. content owner) koji raspolae informacijom u izvornom obliku. Sadraj se
korisnicima moe ponuditi besplatno ili uz naplatu, a vlasnitvo sadraja podrazu-
mijeva autorska i komercijalna prava. Omoguavatelj sadraja (engl. content ena-
bler) priprema izvornu informaciju za daljnje oblikovanje, objavljivanje, obradu,
pohranu i pretraivanje. Primjerice, on oblikuje stranice weba, stvara suelja za
baze podataka te omoguuje pristup podacima ili uslugama. Vlasnik sadraja,
koji je ujedno njegov omoguavatelj, djeluje kao davatelj sadraja (engl. content
provider). Poduzee koje otkupljuje sadraje od vlasnika ili omoguavatelja te ih
nudi na tritu djeluje kao veletrgovac sadraja (engl. content wholesaler).
I u ovom podruju sudionici esto imaju vie uloga na tritu. Npr., trailice poput
Googlea djeluju prvenstveno kao omoguavatelji sadraja i informacijski prilazi,
a slue i kao davatelji komunikacijskih usluga poput elektronike pote i govora
preko Interneta.
U mnogim sluajevima usluga zahtijeva suradnju vie istovrsnih davatelja usluga
(npr. mrenih operatora) ili raznovrsnih (npr. mrenog operatora, davatelja inter-
netske usluge i drugih), tako da se trite razvija prema okruenju s vie davate-
lja potrebnih za ostvarivanje jedne usluge (engl. multiprovider environment) koji
s korisnikom i meusobno uspostavljaju ugovore o razini usluge (engl. Service
Level Agreement, SLA).
1.4. Sudionici telekomunikacijskog trita