UNIVERZITET U TRAVNIKU

SEMINARSKI RAD
RAZVIJANJE DJEČIJE KREATIVNOSTI U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU

Student:Sabahudin Šabanović MENTOR:Prof.dr.Jasna Bajraktarević

TRAVNIK, 20.12.2009.godine

1

Kreativni pojedinac . Kreativne osobe ne moraju nužno biti iznadprosječne u pogledu intelektualnih sposobnosti. kao što su npr. njegovim znanjima i vještinama.KREATIVNOST Znamo li uopšte šta je kreativnost? Kreativnost možemo razumijevati kao.intelektualne osobine Kreativnost je povezana sa intelektualnim osobinama pojedinca. te s načinom na koji je njegovo znanjestruktuirano i kako se ono koristi. Većina spomenutih osobina pridonosi realizaciji kreativnih potencijala koji postoje u pojedincu. nastali kreativnim procesom. teorija ili proizvoda koji su jedinstveni i novi.Istraživanja pokazuju da se ljudi mogu naučiti kreativnom mišljenju.osobine ličnosti Kreativni pojedinci. kreativni misaono proces. kreativna situacija ili društveno okruženje 4. uspješnije i racijonalnije udovoljavati individualnim i društvenim potrebama od ranije postojećih proizvoda. 2. inspiracije. Kreativnost (stvaralaštvo) je pojam koji se u naučno. njegove intelektualne osobine i osobine ličnosti. niti kreativnost mogu dobiti napornim mentalnim i fizičkim radom. analiza slučaja i istraživanje analogija kad se odnose na izuzetke iz uobičajenih pravila. domišljatosti. kreativni pojedinac. potaknuti. Činioci koji utiču na kreativnost Pojavljivanje kreativnosti određuje 4 osnovna činioca: 1. te kao osobina ili skup osobina koje će stvaralaštvo omogućiti. bilo u materijalnoj ili duhovnoj sferi. umjetničkih oblika. što može biti povezano s uklanjanjem prepreka kreativnom mišljenju. zatim strukturiranjem poznatih ideja i znanja tako da izgledaju 2 . tehničkih i drugih djela. pri čemu se ti proizvodi ne mogu pripisati imitaciji već ranije postojećih proizvoda jer su od njih bitno drugačiji. kao što su sledeće: * fleksibilnost mišljenja i ponašanja * čvrst osjećaj nezavisnosti ličnog mišljenja * sposobnost podnošenja neodređenih ili nejasnih situacija * spremnost da se prihvataju izazovi i svjesno preuzima rizik * nekonvencionalnost stavova. Kreativnost je više pitanje duha. Kreativan pojedinac . domišljate. kreativni proizvod. te da su dobri improvizatori i nonkonformisti. pitanje čovjekove maštovitosti i slobode izražavanja. načina mišljenja ili ličnog stila * visok stepen samodiscipline i predanosti poslu ili preokupaciji * unutrašnji osjećaj posebne važnosti onoga što je predmet preokupacije * potreba da se sebe lično vidi/procjenjuje kao imaginativnu (maštovitu) i originalnu osobu. kao i s usvajanjem kreativnih heurističkih tehnika. spretne. 3. različiti oblici misaonih stereotipa. koje posebno odlikuje stvaralačka produktivnost. kao što su npr.tehničkoj literaturi koristi na sličan način kao i u svakodnevnom jeziku za označavanje misaonih procesa kojima se dolazi do rješenja.Ti novi proizvodi. fleksibilne. originalne proizvode. Kreativnost je aktivnostje aktivnost koja daje nove. naučnih. ideja. izazvati. imaju posebno izražene neke specifične osobine ličnosti. trebali bi bolje.stvaranje novih i originalnih umjetničkih. stvaralaštvo. Za kreativne osobe obično se kaže da su originalne.

Svrha kreativnosti je vrlo pragmatična pojedinca .Korisna kreativnost (koja daje vrijedne produkte) traži vrlo dobro znanje na području kreativnog rada. .Kod rješavanja jednostavnijih problema važna je niska motorno . 2. propisivani su dozvoljeni oblici stvaralačkog rada u mnogim područjima (npr.Kreativnosti ima ili nema kod pojedinaca raspodjeli .Neka su istorijska razdoblja obilovala otkrićima i umjetničkim ostvarenjima: grčka civilizacija. renesansa. .perceptivna rigidnost (karakterna crta koja se manifestuje odsustvom prilagodljivosti intelektualnih procesa i nemogućnošću prilagođavanja na nove situacije). . ali nekima je to samo pojedinci potencijal . .Zadovoljavajući stepen inteligencije je potreban.Kreativnost je prisutna prema statističkoj .Kreativnost je dio savremene demokratske .Kreativna su u pravilu sva nova i korisna .tehnička revolucija koja je počela krajem 19. načina na koji su znanja naučena) važna je za kreativnost. radikalni komunizam). izumima.Kreativni su samo nadareni i posebni .Kreativna su sva područja ljudskog djelovanja područja . Shvatanje kreativnosti 1. pravila i strategije) koje upravljaju mišljenjem i ponašanjem tokom kreativnog rješavanja problema.Kreativnost je namijenjena i samoostvarenju . naučno .Kreativnost je normalna psihološka funkcija ljudi . te visoka intelektualna fluentnost.Kod rješavanja složenijih problema važne su korisne intelektualne metakomponente (tj. SUBJEKTIVNI KRITERIJ. srednji vijek. TRADICIONALNO 2.rezultat kreativnog 3 . vijeka i sve se više ubrzava. SAVREMENO . NORMATIVNI KRITERIJ . ali ne i dovoljan uslov za kreativnost.U drugim su istorijskim razdobljima otkrića potiskivana.rezultat kreativnog mišljenja je tvorevina koja je za subjekta mišljenja potpuno nova kreacija. inovacijama. te umjetničkim i drugim kreativnim tvorevinama.strane ili neobične itd. .Kreativci su "ariszokrati duha" i dio elite culture Kreativna situacija ili društveno okruženje Stvaralačko mišljenje javlja se u društvima u kojima postoji potreba za otkrićima. Kreativni proizvod Kreativnost nekog misaonog produkta vrednuje se na osnovu dva kriterija: 1.Kreativna su samo neka ekskluzivna . O odnosu između kreativnosti i intelektualnih osobina u literaturi se mogu naći ovi podaci: .Visoka inteligencija nije nužna osobina kreativnih ljudi.Kreativnost je mistična osobina ili svojstvo . .Povezanost između različitih komponenata znanja koje je osoba usvojila (tj.Mogućnost asociranja između što većeg broja komponenata znanja bitan je preduslov kreativnosti. tj.Kreativna je većina ljudi.Kreativna su samo vrhunska dostignuća dostignuća .

pristupa ili aktivnosti. umjetnika poput Mocarta. te u osobinama njihovih misaonih kreacija. Rodina ili Van Goga). standarda. Franc Kafka i njegova djela. Mikelanđelo.Rigidna osoba je nesposobna mijenjati strategiju rješavanja problema.zadaci koji usmjeravaju pojedinca da se fiksira na određenu metodu rješavanja . Razlika između kreativnosti i inovacije Često je korisno razlikovati kreativnost od inovacije. te društveno vrijedna i korisna.uvođenje nepotrebnih ograničenja. prepreka i distraktora u problemsku situaciju Kreativni misaoni proces Osobine kreativnog misaonog procesa posebno se ističu u nauci i umjetnosti.Ponašanje takve osobe tokom rješavanja problema je nepromjenljivo i kruto. u detaljima iz života naučnika i umjetnika. Intelektualne osobine pojedinca vezane uz rigidnost mišljenja.različite načine. Uslovi u okolini koji koče kreativnost.činioci koji smanjuju intrinzičnu (unutrašnju) motivaciju za rješavanje problema. Uslovi u okolini koji koče kreativnost.Intelektualne sposobnosti i znanja (inteligencija. inovativnih misaonih sadržaja i proizvoda (npr. Osobine osobe koje su povezane s rigidnošću: anksioznost i neurotizam. Prepreke kreativnom mišljenju Većina prepreka kreativnom mišljenju proizilazi iz tri područja: 1. 3.Veliki stvaralački potencijal i energija (Aristotel. Endi Vorhol i pop-art) . Gete. RIGIDNOST označava poteškoće u promjeni usmjerenosti mišljenja. . . Verdi. a postiču rigidno ponašanje: . Bah. niska razina aspiracije ili motiva postignuća.Neke od tih osobina navedene su u nastavku: .postojanje izvora frustracije i stresora za vrijeme rješavanja problema . inovatorstvo. kao i u rješavanju problema na nove . Hegel) . Vels. sposobnost organizacije i upravljanja. Kreativnost je termin koji se obično koristi za aktivnost stvaranja novih ideja. kultova i kulture (npr. Galilej) . imaginacija.Igra ili neozbiljnost u shvatanju važećih normi. regresija ili vraćanje na ranije oblike ponašanja.Bogatstvo novih.mošljenja je tvorevina koja je potpuno nova kreacija u društvu (nauci. istraživačka sposobnost.Autonomnost kreativnih ličnosti (Tesla. stereotipova. Osobine ličnosti pojedinca vezane uz rigidnost ponašanja. dok je inovacija proces stvaranja i primjenjivanja navedenih kreativnih ideja u određenom kontekstu. 2. a postiču rigidno ponašanje. životna djela izumitelja poput Edisona ili Tesle.siromašno individualno iskustvo pojedinca na području rješavanja problema . umjetnosti ili industriji). Klod Mone i impresionizam. Semjuel Beket i teatar apsurda.potenciranje negativnih posljedica mogućeg neuspjeha u rješavanju problema . tj. konvencionalnost i konformizam. stereotipnost i odsutnost spontanosti. stručno znanje). 4 . u opisima njihovog načina rada. kao i sagledavati probleme s različitih gledišta. naučnika poput Aristotela ili Ajnštajna.

prvo je potrebno no ne dostatno stanje za sljedeće. mikroskop u oružje. Slavna učiteljica Ellen Key u knjizi “Stoljeće djeteta” piše o tome: “Stvaranje novog naraštaja treba odgojitelja koji neće savjetovati djetetu da čini ono što i drugi čine. zato se sve više traži intelektualni i kreativni rad. volje koja ne bi mogla svladati velik broj osobnosti koje su svaka oblikovane za sebe”. nasuprot tome. Za kreativno mišljenje i ponašanje potrebno je i imati pouzdanja u vlastita prosuđivanja i hrabrosti za zalaganje za vlastite ideje. Misliti kreativno znači uvidjeti veze između nepovezanih iskustava koje se pojavljuju u obliku novih misaonih shema. S druge strane.kreativnost od strane pojedinca ili grupe početna je točka inovacije. Znanstveno–tehnološki napredak se sve više ubrzava. kada je to potrebno. Jackson i Messick. Cilj odgoja i obrazovanja nije više jednostrano inteligentan. korisne i održive komercijalne proizvode. • mogućnost potpune obuzetosti nekom aktivnošću." ". Kreativnost u svakodnevnici možemo opisati na ovaj način: “Tko. kreativno ponašanje mora zadovoljiti sljedeće kriterije: • Kreativno ponašanje je originalno. Amabile et al. već će se radovati kad uoči da dijete odstupa od toga. krpu u lutku. u tom je trenutku kreativan. Ovaj kreativni potencijal ima svaki pojedinac i može ga upotrijebiti u svakoj životnoj situaciji. nesigurne. da se “misli kao i drugi”. zavjesu u haljinu. Na primjer. dok se termin kreativnosti koristi izravno na stvaranje izvornih ideja od strane pojedinca ili grupe. Postane li nam tuđe mišljenje smjernica. Humanistička psihologija polazi od toga da je kreativnost opća i osnovna potreba čovjeka – kreativnost je bitan izraz razvoja čovjeka. Roth) Kreativno mišljenje mogu ograničavati zahtjevi da se obuzda mašta. (1996. kritična osoba koja je sposobna rješavati konflikte (sukobe). počet ćemo se podčinjavati i tuđoj volji i tako postati samo dio horde koju “nadčovjek” vodi na temelju svoje volje. neutabane staze! Prema Guilford.” (H. već kreativna (stvaralačka). 5 . što je nužan korak unutar inovacijskog procesa. Stoga djecu trebamo poučavati i kritičnom prosuđivanju. a ne preuzimanju tuđih ideja. poznatim i prihvaćenim putovima.. ono ima nisku vjerovatnost pojavljivanja. Društvene pojave i odnosi u suvremenom su svijetu su sve složeniji pa se ne mogu rješavati samo učenjem činjenica." Kod djece su posebno važne tri karakteristike mišljenja koje su povezane s kreativnošću: • osjetljivost na unutrašnje i vanjske podražaje. Zato djecu trebamo sve više učiti rješavanju problema. • izostanak inhibicije.Radi toga.. dobro prilagođen čovjek oslobođen konflikata. usluge i poslovne postupke. rad se sve više odvija timski pa je potrebno učiti djecu suradnji i rješavanju konflikata. u kontekstu organizacije. ideja i proizvoda. Kreativno mišljenje bira. sanduk u stol.) predlaže kako inovacija "započinje kreativnim idejama. termin invoacije često se odnosi na čitav proces u kojem organizacija stvara nove kreativne ideje i pretače ih u nove. da se kreće sigurnim. može ogradu pretvoriti u ljestve.

Za vrijeme ove etape um počinje formulirati i baviti se problemom. 2. Inkubacija. 6 .Sada osoba testira proizvod kreativnog mišljenja procjenjujući njegovu korist. u velikoj mjeri zavisi i sloboda kreativnog ispoljavanja ideja. Jer. objekata. dovršenost i ispravnost. Etape kreativnog procesa Tradicionalno se smatra da kreativni proces ima četiri etape koje se ne moraju slijediti već ih je moguće preskakati ili se vraćati unatrag. radne navike koje uključuju radni stil. upravo od samostalnosti. Ona proizlazi iz djeteta. Jedinstveni značaj dječijeg mišljenja Kod djece su posebno važna tri značaja mišljenja koji su povezani sa kreativnošću 1.. mjesta. talent ili poznavanje potrebnih informacija koje mogu doprinijeti onome što stvaraju. koncentraciju I upornost. Npr. Kad govorimo o kreativnosti odraslih obično mislimo na neku vrstu eksperimenta koja uključuje tehničku vještinu. Dječija kreativnost Postoji razlika između kreativnosti odraslih i starije djece. 1. Za vrijeme ove etape osobe primjenjuju znanje. odnose sa drugima ljudima itd.psihološku slobodu Psihološka sigurnost je vanjska ona zavisi o sigurnih okolnosti. sposobnost stvaranja novih mogućnosti I otvorenost za nove ideje. stvari i situacija koje ne postoje. vještine i razumijevanje materijala. Psihološka sloboda je unutrašnja. Mašta je podvrsta sposobnosti zamišljanja. Ma koliko samostalnost kao osobina ličnosti bila usko vezana za socijalizaciju. ono istražuje i koristi netradicionalne pristupe rješavanja problema. Oslobađanje kreativnih potencijala Možemo podijeliti u dva psihološka uslova. 2. umjetničku sposobnost. Verifikacija. 3. Prema teoriji Carla Rogersa ‘’neka osoba je kreativnija od druge jer je naučila igrati sa idejama. 1. bitna je pretpostavka i kreativnog razvoja ličnosti.izostanak inhibicije. To je evaluacijska faza kada osoba izabire neke ideje i odbacuje druge. • Kreativno ponašanje je fleksibilno.osjetljivost na unutrašnje I vanjske nadražaje. Iluminacija. Pripremanje ili oluja ideja. biti otvorena prema iskustvu i novim idejama i više pažnje posvećuje samoevaluaciji nego evaluaciji drugih osoba’’. Imaginacija i mašta su velika kreativna prednost koju imaju djeca. 4. često uz pomoć slika ili asocijacija. ono rezultira mnogim novim sadržajnim oblicima.mogućnost potpune obuzetosti nekom aktivnošću. Mašta se događa kada osobe koriste zamišljanje da bi stvorili pojedine žive mentalne slike ili pojmove koji imaju imalo sličnosti sa stvarnim svijetom. 3.psihološku sigurnost i 2. Djeca se osjećaju sigurno kada većina osoba prihvaća da dijete ima bezuslovne vrijednosti kada ne postoji vanjska evaluacija i kada se prema djetetu ponaša empatično. Imaginacija se može definisati kao mogućnost zamišljanja bogatih i raznolikih mentalnih slika ili pojmova ljudi. hraniti ga i razgovarati kao da je stvarno prisutan. uspješnost i snalažljivost u radu. • Kreativno ponašanje je tečno. problema ili njihove kombinacije.• Kreativno ponašanje je prikladno i relevantno. Dijete može zamisliti kućnog ljubimca s kojim se može igrati.

“ (Olszewski-Kubilius. str. opet. Treći kolokvij o slobodnom vremenu mladih: Kreativnost mladih i slobodno vrijeme. i ohrabriti ga za dalji rad.“ (Olszewski-Kubilius. Ustanovljeno je da "osobe koje dostižu visoke naučne rezultate potiču iz porodica koje su kohezivne i usmjerene na dijete i u kojima je identifikacija roditelj-dijete jaka. samostalnost i nezavisnost od roditelja jeste dobar preduvjet kreativnom razvoju djeteta. poslužit ćemo se primjerom iz prakse. učinak. ali umjesto da ih je sam otvorio i razgledao njegov otac je to uradio s namjerom da mu pokaže kako se sklapaju kockice. P. a u poredbi sa savršenstvom očevog djela. radije nego međuzavisnost članova porodice. već s vremena na vrijeme pregledati urađeno. Važno je da djeci ne nameću svoja kreativna rješenja. a ne da je to proizvod rada njegovih roditelja. te u skladu s tim i postupati.. S druge strane. koja bi mogla da izazove kontraefekt u kreativnom odgoju djeteta. 1972. djela. "Ustanovljeno je da kreativno nadarena djeca imaju porodice koje naglašavaju nezavisnost. manje vrijedno. ovdje ćemo se zadržati na njenoj ulozi u razvoju dječije samostalnosti i kreativnosti. kako se njima djeca ne bi povodila u daljem radu i na taj način "kopirala" rad odraslih. odnosno igru s lego kockicama. za igru i na način kako ono samo to umije i želi". Važno je opipati puls i utvrditi da li dijete preferira da radi samostalno ili uz pomoć drugih. Bit će svjesno da je to samostalno obavilo. bez ograničenja s izvana nametnutim konačnim ciljem: dijete koje ćemo znati potaknuti u želji da iz elemenata koje posjeduje stvori nešto za sebe i za nas u igri. The social and emotional development of gifted children: What do we know?) Dakle.. Iako je njihova namjera samo da pomognu djetetu u radu. To će mu. jer "sve što zna sastaviti dijete može postati beznačajno. Stvaralačko može biti samo ono dijete koje s radošću otkriva svoje sposobnosti i svoje uspjehe. dobar rezultat. Dječak je dobio lego kockice. uspjeh. Da bismo to ilustrirali. pomoći mu. ali opet ne prepustiti dijete u potpunosti da samo radi. trebaju ga pustiti da samostalno obavi određene radnje. Kako je porodica prva društvena sredina djeteta. Zagreb.. Centar za vanškolski odgoj. Međuljudski odnosi u porodici također diktiraju razvoj dječije kreativnosti. The social and emotional development of gifted children: What do we know? Prufrock Press str. P. najbolje je u pitanju dječije samostalnosti od roditelja naći sredinu: omogućiti djetetu slobodno izražavanje ideja i samostalan rad. roditelji trebaju biti otvoreni za nove ideje. dok je vezanost djeteta za roditelje više preduvjet dobrom intelektualnom razvoju.. 205-212) Naravno da samostalnost i takmičarski duh potiču dječiju kreativnost. Na kraju mu je napravio veliki bager i time limitirao djetetov dalji kreativni rad. Ono što je najbitnije jeste da roditelji prilikom kreativnog izražavanja njihove djece budu nenametljivi i spontani. Prije svega. (Grupa autora.zamisli. poticati dječiju samostalnost i hrabriti dijete u njegovom radu. imaju malo izražene zategnute porodične veze i više izražena negativna osjećanja i konkurenciju među članovima porodice koja rezultiraju motivom za moći i dominantnosti. Ipak. Otac je postavio naglasak na djelo. što rezultira visokim nivoom motivacije za postignućem/uspjehom. međuzavisnost članova porodice također može imati dobre odgojne efekte. ali treba biti na oprezu kako se takva odgojna nastojanja ne bi dovela u krajnost. ako je potrebno.. Dijete će se nakon uloženog napora i nakon što je samo nešto uradilo osjećati kompetentnije i zadovoljnije urađenim. pohvaliti dijete. a samim tim i "stopirala" svoje kreativne ideje. 98) 7 . uliti dodatno samopouzdanje i odvažnost da se upusti u nove kreativne poduhvate. manje su usmjerene na dijete.

umjesto kreativnosti. Oni mogu biti dosta uključeni u postignuće svoga djeteta. Ne potiču dijete da samo istražuje. (. prepreka i distraktora u problemsku situaciju. već njihovu pažnju radije zaokupljaju isprazne i monotone stvari i dešavanja. potrebno je pustiti dijete da samo stvara i da se slobodno izražava. od odnosa roditelja prema kreativnosti uveliko zavisi i razvoj dječije kreativnosti. dešava se da. već mu ih sami ponude. Odgojni postupci koji ometaju razvoj dječije kreativnosti Nerijetko se dešava da roditelji. stilovi «roditeljevanja» koji pomažu djetetu da pronađe vlastiti identitet. "Studije sugeriraju da je bitni faktor porodičnog okruženja stupanj do kojeg porodica stvara atmosferu u kojoj su djeca slobodna da razviju jedinstven identitet i imaju svoje individualna razmišljanja i izražavaju ih slobodno. prlja ruke bojama. Ne pokazuju interes da oni sami nešto istražuju. a podstiču rigidno ponašanje: zadaci koji usmjeravaju pojedinca da se fiksira na određenu metodu rješavanja. razmišljanja i stavove. The social and emotional development of gifted children: What do we know? Prufrock Press str. misleći da olakšavaju djetetu obavljanje nekog posla i namećući mu svoja rješenja. www. prave. oblikuju. uvođenje nepotrebnih ograničenja. 205-212) S druge strane. često ne znajući. ugase u djetetu kreativnu iskru. ali ne unoseći se previše emocionalno ili psihološki. Nažalost.) Stoga. Porodično okruženje i porodična klima su veoma bitni za poticanje i razvijanje ove osobine. ali ne umanjuju obavezno i povezanost ili ljubav i pružaju podršku u prisustvu izazova. Takve porodice gaje kreativnost i preuzimanje intelektualnog rizika. postojanje izvora frustracije i stresora za vrijeme rješavanja problema. Ignorišu ili ne pridaju značaj djetetovom stvaralaštvu. roditelji kod djece potiču kruto i ukočeno ponašanje. Roditelji trebaju uspostaviti i održavati spone s djecom.org) 8 . "Uslovi u okolini koji koče kreativnost.Prema tome. nezavisnost i psihološki i emocionalni prostor. Trude se da dijete slijepo slijedi njihove ideje.. ali takođe im dozvoliti autonomiju. Dakle. siromašno individualno iskustvo pojedinca na području rješavanja problema. što pomaže u razvoju talenta i kreativnosti i dobrog mentalnog zdravlja. Postoji veća vjerovatnoća za pojedince koji potiču iz ovakvih porodica da budu veoma kreativni kao i veoma kompetentni u svome radu. Ne daju djetetu dovoljno vremena i mogućnosti da samo dođe do određenih rješenja.znanje. P. važno je skrenuti pažnju i na neke odgojne postupke koji guše dječiju kreativnost kako bi se na vrijeme uočili i eliminisali. Ne zanimaju se za područja za koja dijete pokazuje afinitet.. već ga u tome sputavaju. direktno i aktivno ga podržavajući.“ (Olszewski-Kubilius." (Kreativnost. smanjuju identifikaciju roditelj-dijete. potenciranje negativnih posljedica mogućeg neuspjeha u rješavanju problema. umjesto da mu to sve omoguće na obostrano zadovoljstvo.. odnosno "pravi nered" u kući. prije nego što ga nalažu. reže papir. činioci koji smanjuju intrinzičnu motivaciju za rješavanje problema. a ne slobodnu ličnost koja je otvorena za nove ideje. rade nešto kreativno. dozvoljavaju otvoreno izražavanje ideja i nezavisne misli. Navest ćemo samo nekoliko primjera u kojima roditelji mogu suzbijati dječiju kreativnost: Ne dozvoljavaju djetetu da šara. čime od djeteta stvaraju konformistu..

Organizovanje kreativne aktivnosti u razredu u različite svrhe pozitivno utiče na sveobuhvatno sticanje znanja i nudi učenicima dodatne prilaze i poimanja teorija i izražavanju emocija.Psiholozi smatraju da za to postoje tri razloga. nego jer je potpuno dosadan’’(dr. 2. SFERE UČENIČKE KREATIVNOSTI Da bismo potakli kreativnost djeteta potrebno je da mu osiguramo opuštenu atmosferu za rad. tramvajima. Pretežno su pod uticajem socijalno prihvatljivog ponašanja. Smatra se da samo okruženje postaje složeno(porodica-škola). Pretežno se brinu za stepen djetetova razvoja. Fokus je na metodama učenja 3.Od djece se zahtjeva logika. preciznost mišljenja i istraživanja. gradi kule i sl. Npr. obrazovanje. Brkaju mjerenje inteligencije s mjerenjem kreativnosti.. time se razvija dječija motorika. sređivanje i produbljivanje rezultata. 9 . dječaci mogu da rezbare.) U predškolskom periodu je jako važno omogućiti djetetu da radi s plastelinom. u svijet mašte i počinje da od različitih elemenata koje je naučilo pravi nove kombinacije(sklapa igračke. dok se pri mjerenju kreativnosti polazi od divergentnog mišljanja-‘’mnogo različitih odgovora. tačnost. vajaju. -stvaralački-kreativni rad -ispitivanje.Nažalost kod velikog broja djece u životnoj dobi do desete godine opada razvoj kreativnosti. 1.’’ Učitelji često čine sledeće greške na dječijoj kreativnosti: 1.otvorenost. 3. po fasadama graffiti.. na školskim klupama I sl. Kreativno procesi u edukativnom procesu se mogu definisati na sljedeći način: -postavljanje cilja-motivacija.Postman to ističe na sljedeći način: ‘’Djeca posjeduju. autobusima. Pogubnost pedagoških metoda. glinamolom.Živimo u vremenu kada su djeca izložena sve većim uticajem elektronskim medijima čiji je edukacijski učinak isto tako dobar koliko i loš. graviraju i sl.često roditelji ističu kako je njihovo dijete vrlo rano naučilo čitati i pisati. Djevojčice u ranom školskom uzrastu mogu da kroje i šiju kolekciju za svoju lutku.Testovi inteligencije se zasnivaju na konvergentnom mišljenju-‘’tačnim odgovorima’’.Kreativnost i obrazovanje Društvo u cjelini.’’ 2. da svaki njegov pokušaj umjetničkog ili bilo kojeg kojeg izražavanja shvatamo veoma ozbiljno I tako ga postičemo da I dalje radi. Djeca jako vole da šaraju po zidovima. samokontrola i sram.Sevmour Papert). racionalnost. hrabrost i spontanost koje prigušuju opismenjavanje. dok rijetko primjećuju sposobnost smišljanja novih ideja. -izrada plana. a posebno škole kritikovane su zbog toga što ne omogućuju djeci uslove za psihološku sigurnost i ne pomaže im u osvajanju osjećaja psihološke slobode. KADA SE RAZVIJA I KAKO ISPOLJAVA DJEČIJA KREATIVNOST Već od druge-treće godine životne dobi dijete polako ulazi u svijet novih spoznaja. ‘’Razlog zbog kojeg većina djece ne voli školu nije to što je rad pretežak. oblika. sposobnost razumijevanja.

Student se ipak nije predao. reci mi kako ćeš barometrom izmjeriti visinu tornja.. a pritisak se mijenja s visinom (jer je pritisak zraka na živu različit).. IZRAŽAJNE. to znači: 760 .” Student je napravio bilješke i rekao: našao sam 21 rješenja pa ne znam koje je najbolje” GellMann.5 x 3 = 31.. Ovog puta ga je ispitao lično profesor Gell-Mann.. a 757 na vrhu tornja.757 = 3. Otići ću do čuvara tornja. pa ako je pritisak na zemlji 760mm. Drugo rješenje: čekat ću sunce. Treće rješenje: popet ću se na vrh tornja s hronometrom.5 metra. PRAKTIČNE. koje možda nije odveć “pošteno”. popnem se na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim dužinu konca. Obratio se studentu ovako: “Zaboravimo što je bilo na prošlom ispitu. 10. staviti barometar na zemlju i izmjeriti njegovu sjenu pa usporediti sa sjenom tornja i tako odrediti visinu na način kao je to uradio Tales. Profesor ga pita: “Kako ćeš izmjeriti visinu tornja uz pomoć barometra?” Student odgovara: “U džepu imam klupko konca. za njega vežem barometar. A na kraju je i dvadeset i prvo rješenje. Student počne: Prvo rješenje: stavit ću barometar na zemlju uz zid tornja pa napraviti zarez na zidu na vrhu barometra. Peto. onda ću barometar postaviti na zarez. pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne dođem do vrha.5: toranj je visok 31. pokazati mu barometar i pokloniti mu ga . zatraži da nabroji sva rješenja. Četvrto rješenje: izračunat ću po padu pritiska (kako je drugi profesor tražio). INTELEKTUALNE MIŠLJENJE (proces zahvatanja odnosa i veza) KONVERGENTNO (logičko zaključivanje) DIVERGENTNO (kreiranje novih ideja 10 . Na svakih deset i po metara stupac žive spušta se za 1 milimetar.” Profesor nemilosrdno odgovara: “Pao si!” Profesor je od učenika očekivao ovakav odgovor: barometar mjeri pritisak. Evo barometra.. dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i veliki zaljubljenik u matematiku priča o nezgodama jednog učenika srednje škole koji u Sjedinjenim Državama mora polagati ispit iz fizike da bio primljen na univerzitet. rješenje. Obratio se sudu i sudija je dopustio da još jednom ide na ispit. pa po formuli zakona o sili teže i ubrzanju izračunati visinu tornja. iznenađen. ovdje vani je toranj.ako mi kaže koliko je toranj visok!” KREATIVNOST Mjesto kreativnosti u obrazovnom procesu: OBRAZOVANJE (kvalitet ličnosti određen znanjem i sposobnostima) ZNANJE (materijalni zadaci) ČINJENICE (konkretno) GENERALIZACIJE (apstraktno) SPOSOBNOSTI (funkcionalni zadaci) SENZORNE. izmjeriti vrijeme. bacit ću barometar.Koliko je visok toranj? (primjer divergentnog mišljenja) Naučnik Murray Gell-Mann. šesto..

• dopustiti dječijem duhu da se pusti. • kreirati atmosferu za otvaranje djeteta. • Proces se vrednuje više od proizvoda.sjedalo i upravljač bicikla – i kreira od njih novi spoj. a samoizražavanje se ohrabruje i cijeni. • vjerovati da će svako dijete uspjeti u životu i naći svoje mjesto pod suncem prema svojim sposobnostima. povjerenja. društvena klima… Mogu djelovati trojako: 1) da taj potencijal razvijaju. povezivanja. • Uspostavlja se slobodna i otvorena klima. koče i eventualno uništavaju Kada je kreativnost u pitanju osnovno je: • razumjeti dijete. prihvatiti ga onakvim kakvo jeste. Mentalni skok povezuje dotada nepovezano u nešto originalno. Picasso uzima dva poznata elementa – . škola.produktivna kreativnost obrazovnih 11 . 3) da taj potencijal remete. grupa vršnjaka.povezivanje ranije nepovezanih stvari djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje) visoke društvene vrijednosti Pablo Picasso: Glava bika. 1943. autoriteta. • kreirati odnose uzajamnog razumijevanja. • Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s nastavnikom.Divergentno mišljenje prema Guilfordu: a) b) c) d) e) f) redefinicija – nova upotreba likovnih sadržaja osjetljivost za probleme – sposobnost otkrivanja likovih problema fluentnost – raspolaganje bogatstvom ideja originalnost – sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje elaboracija – razrađivanje originalne ideje u detalje fleksibilnost – lahko napuštanje uhodanih puteva Kreativnost je pristup problemu! Za kreiranje novog djela potreban je fond znanja i iskustva – kreiranje novih spojeva. da poleti tamo gdje nešto osluškuje ili očekuje. fizički. Nastava u kojoj se njeguje kreativnost ima sljedeća obilježja: • Nastavnik se trudi smanjiti stres i anksioznost kod djece i kod sebe.ekspresivna kreativnost zadaci . Na njega djeluju mnogi i raznovrsni faktori – porodica. • vjerovati u potencijalne kreativne snage svakog djeteta. već između sebe. intelektualni. etički. U svakom zdravom novorođenom djetetu postoji jedan potencijal: emocionalni. 2) da ga ostavljaju netaknutim – niti ga razvijaju niti ga koče. ali i ljubavi. Odrednice kreativnosti: . moralni. • Takmičenje i nagrađivanje se nastoji što manje koristiti Nivoi kreativnosti (Irving Taylor) Generativna kreativnost: . • Uklanja se vremensko ograničenje iz aktivnosti u kojima sudjeluju djeca.

postizanjem “sličnosti” s realnim objektom 3.insistiranjem na urednosti i preciznosti .traženje alternativnog načina rješenja i mogućnosti (variranje. kreativnost usmjerene aktivnosti – spontano izražavanje uz svjesno nastojanje za poboljšanjem.Nastavljanje priče: Zadane riječi: vrata. 2.provjeravanje ispravnosti ideje (više “kako”.nametanjem šablona Divergentne igre 1. manje “šta”) .pomagati učenicima u nalaženju izvora informacija . analogija) .podsticati grupno rješavanje problema (“brainstorming”) Kako ometamo kreativnost? . GARIT tigar 4. velik. kreativnost spontane aktivnosti – samostalno izražavanje.. vilica... sreća. kreativnost invencije – opažanje i izražavanje novih likovnih odnosa 4. LUPAK klupa kalup 6.ispravljanjem dječijih oblika .emergentivna kreativnost (autentično nove cjeline Razvoj kreativnosti: 1.bodrenje manipuliranje idejama i predmetima .nagrađivati nekonformističko mišljenje . spontani djetetov izraz 2. sedam.pitanje “šta bi bilo da je bilo drugačije” . Izmjene riječi: 1. Podsticanje kreativnosti . LMAAP lampa palma 12 .inovativna kreativnost . stare čizme. MOĆOP pomoć 3.podsticanje učenika da postavljaju pitanja . vodopodi.. a djelimično 4.crtanjem djeci . kreativnost inovacije – donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem složenijih likovno-jezičnih i tehničkih mogućnosti 5. VANAR vrana narav ravan 7. izvornog mišljenja . kreativnost kreiranja – kreiranje potpuno novih likovno-pojmovnih sistema – stilova Dječija kreativnost je definirana stupnjevima 1.prenaglašavanjem nekih vrijednosti .inventivna kreativnost sistema Konstruktivna kreativnost: . PADAZ zapad 5.ohrabrivanje novog. val x 4 Početak: “Bilo je to u vrijeme kada su se ptice počele gnijezditi u. ŠTAAM mašta 2.slikovnice za bojenje . brod. i 3. prehlađen mrav.suzdržavanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne . Verbalne: ..

Prosvjetni list br.) 4. “a”) . bili naši mentori a ne samo autoritativne figure. Jusić-Sofić.:Uzor i pozitivan primjer učenicima. 2000. 7. Stevanović. Stevanović. Rijeka.različito izgovaranje glasa (npr.Ne možemo imati kvalitetnu nastavu I uspješne učenike ako održavamo status quo tokom učiteljske karijere. geometrijski) i fizikalni zadaci 1 2 3 = 1 1 2 3 4 = 1 1 2 3 4 5 = 1 ZAKLJUČAK Sjetimo se djetinjstva i onih i onih učitelja koji su nas inspirirali da budemo radoznali i kreativni. Prosvjetni list. br.. 13 . Jusić-Sofić. slušali naše ideje.Dž..093.Uvijek se moramo mijenjati. Logičke . 5. Sarajevo. Zagreb. stolica. 2008.:Edukacija za stvaralaštvo. učili nas koncepciji i vrijednostima koja ćemo pamtiti čitav život. Prostorne . Najveća zahvala će biti ako nastavimo i proširimo ono što su nam pružili kroz naš rad. 1997. broj 071.116. posvećenost učenicima I profesiji. Zvukovne . Sarajevo. 2008. AVART vatra trava 9. Tonimir. Učenje djece je profesija a ne posao..Sarajevo. izvor stredstava za život ljudi.:Kreativne ideje nastavnika. Stevanović.: Od kurikuluma do kreatologijskog konteksta obrazovanja. E. Berberović.115.8. 3. Varaždinske toplice.matematički (numerički. Prosvjetni list br. Vizuelne: . 2008. ohrabrivali nas u nakani da steknemo znanja. opasne kad se naljute. 4.različite upotrebe predmeta (štap. M. Literatura 1.. I dr. M. 1987. 2003. trebalo bi motivirati učitelje da koriste sve moguće izvore podučavanja . Kreiranje veza: Što je zajedničko rijeci i pčeli? Moguće veze: kretanje. M. M. 6. Bašić.:Značaj igrajućeg nastavnika. Globus. .problemske priče .Sarajevo.: Predškolska pedagogija.dodavanje različitih pokreta 5.:Dijete i kreativnost. 2. EDK.Prosvjetni list. M. Ponos na sopstveni rad.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful