TONOVI U CRTOVLJU

Notno crtovlje sastoji se od 5 crta i 4 praznine. Najnia crta je prva crta, a najvia je peta crta. Ista je pria i s prazninama. Ispod i iznad crtovlja se jo mogu dodavati i pomone crte. Svaka crta i praznina predstavljaju jedan osnovni ton (ton bez povisilica i snizilica) Notni zapis zapoinje kljuem koji nam oznauje gdje se nalazi odreeni ton. Kod gitare je to uvijek G klju ili violinski klju. Zove se G klju jer nam pokazuje di se nalazi ton G4 (zaokruuje drugu icu). (G4 = prazna trea ica) Jo postoje i C i F kljuevi koji za gitaru nisu bitni.

GLAZBENA ABECEDA- je niz glazbenih tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom oznaivanju (c, d, e, itd.) SOLMIZACIJA- pjevanje slogovima. Prvi slog dur ljestvice je DO, drugi RE, pa MI, FA, SO, LA, TI, DO. Bez obzira na ljestvicu, prvi slog je uvijek DO. Kod mol ljestvica je to malo drugaije. Prvi slog je LA, drugi TI, pa DO, RE, MI, FA, SO, LA.

Na slici vidimo raspored tonova u crtovlju. Dakle, ton C je na prvoj pomonoj crti ispod crtovlja, D je ispod prve crte, E je na prvoj crti, F je u prvoj praznini itd. Tonovi koji su iznad tree crte (od C na dalje) se piu sa crticom s lijeve strane okrenutom prema dolje (zanemarimo gornju sliku). Ako se note nalaze direktno jedna ispod druge, ti tonovi se moraju svirati istovremeno. Da bi se dobili povieni ili snieni tonovi, ispred nota se stavljaju predznaci.

Vrste predznaka:

1. Povisilica- oznaava se ljestvama [#]. Povisuje ton za pola stupnja. Npr. ako je povisilica uz ton C, dobivamo ton C# (Cis). 2. Snizilica- oznaava se malim slovom b. Sniava ton za pola stupnja. Npr. ton H postaje Hes. 3. Dvostruka povisilica- oznaava se ili sa dvije ljestvice (##) ili sa iksom [x]. Ton se povisuje za jedan stupanj pa ako uz ton C stavimo povisilicu, dobivamo Cisis. 4. Dvostruka snizilica- oznaava se sa dva slova b. Sniava ton za jedan stupanj (H >> Heses). 5. Razrjeilica- uklanja povisilicu ili snizilicu sa tona. Dakle, ako smo prethodno u taktu imali C#, razreilicom taj ton postaje C (u sljedeem odlomku vidi detaljnjije objanjenje)

Vano je napomenuti da predznak traje kroz cijeli takt ukoliko se na tom tonu ne pojavi neki drugi predznak. Npr. ako u jednom taktu ton G povisimo na G#, i taj ton

se pojavi jo negdje u taktu, na taj ton ne moramo stavljati povisilicu nego se podrazumijeva da je taj ton povien. Isto vrijedi i za snizilicu. Taj predznak se moe ponititi razrjeilicom. Takoer, u sljedeem taktu vie ne vrijedi predznak.

Slika govori 1000 rijei:

Povisilice i snizilice se takoer mogu stavljati i iza violinskog kljua (prije oznake mjere) te nam tako oznaavaju u kojem je kljuu skladba. Takav predznak vrijedi kroz cijelu skladbu osim ako se u pojedinom taktu ne pojavi razrjeilica. Primjer:

Ti predznaci se uvijek moraju pisati u odreenom redosljedu koji je odreen kvintnim i kvartnim krugom za povisilice je to: F#, C#, G#, D#, A#, E#, H#

za snizilice: Bb, Eb, Ab, Db, Gb, Cb, Fb

RITAM, TRAJANJE NOTA, OSNOVNE RITAMSKE FIGURE

RITAM- red u nizanju tonova. Da pojasnim, to je odnos u izmjenjivanju tonova prema duljini njihova trajanja i njihovom naglaavanju. Znanost o ritmu zove se ritmika. DOBA- duljina trajanja tona. Jedna doba=jedan otkucaj. METAR- pravilno izmjenjivanje tekih i lakih doba. TEZA- teka doba (naglasimo je). ARZA- laka doba. MJERA- pravilno izmjenjivanje naglaenih i nenaglaenih doba (teze i arze). Postoje jednostavne, sloene i mjeovite mjere. JEDNOSTAVNE MJERE- 2/4 i 3/4 (dvoetvrtinska i troetvrtinska) SLOENE MJERE- sve ije je prva brojka vea od 3 MJEOVITE MJERE- nastaju zbrajanjem dvodobnih i trodobnih mjera u r a z l i i t i m kombinacijama Mjera se oznauje na poetku skladbe iza violinskog kljua i predznaka.

Konkretno, oznaka 4/4 nam oznaava da u jednom taktu ima etiri etvrtinke, tj. etiri dobe. etvero etvrtinska mjera (4/4) se ponekad oznaava i sa velikim slovom C TAKT-ritamska cjelina odreena mjerom. Kako odreujemo taktove? Ako je na primjer mjera 2/4 onda u taktu imamo dvije dobe. Nakon to napiemo dvije dobe povuemo ravnu, okomitu crtu-taktnu crtu koja odvaja taktove (I), a na kraju skladbe stavimo dvije ravne, okomite crte (II). Ako

elimo da se neki dio ili ak cijela skladba ponovi stavimo dvije ravne, okomite crte i dvije tokice (:II) to znai da se od tog mjesta trebamo vratiti na poetak, ili do mjesta di je takva slina oznaka (II:)

PREDTAKT- nepotpuni takt na poetku skladbe koji se nadoknauje na kraju skladbe ili dijela skladbe. Znai, ako u prvom taktu (uzmimo da je mjera 4/4) imamo samo jednu etvrtinku, tada daj takt ponemo brojati od etvrte dobe, a ostale tri dobe se pojavljuju u zadnjem taktu. UZMAH- isto je vrsta nepotpunog takta, a od predtakta se razlikuje po tome to predtakt sadri jednu dobu, a uzmah manje od jedne dobe.

TEMPO- brzina izvoenja glazbenog djela. Neke oznake za tempo:

Largo - Vrlo sporo Adagio - Sporo Andante - Umjereno brzo (doslovno bi se moglo prevesti kao "Hodajui") Moderato - Srednje brzo Allegro - Brzo (doslovno prevedeno "Veselo, radosno") Presto - Vrlo brzo Vivo - ivahno Mesto - tuno Cantabile - pjevno, tekue Animato - uzbueno

Oznake za promjenu tempa:

accelerando - ubrzavanje ritardando - usporavanje

METRONOM-sprava koju je preporuljivo koristiti jer nam pomae pri sviranju da postignemo pravilni tempo i da tono odsviramo neke ritamske figure.

NOTE PREMA NJIHOVOJ VRIJEDNOSTI I NJIHOVE PAUZE:

nota brevis- traje osam dobi

pauza note brevis- traje osam dobi

cijela nota- traje etiri dobe

pauza cijele note- traje etiri dobe

polovinka-traje dvije dobe

polovinska pauza- traje dvije dobe

etvrtinka- traje jednu dobu

etvrtinska pauza- traje jednu dobu

osminka- traje pola dobe

osminska pauza- traje pola dobe

esnaestinka- traje jednu etvrtinu dobe

esnaestinska pauza- traje jednu etvrtinu dobe

tridesetdruginka- traje jednu osminu dobe

tridesetdruginska pauza- traje jednu osminu dobe

corona- znak koji oznaava da svira moe proizvoljno produiti trajanje tona ili pauze. Ali to produljenje se ne rauna kao vie doba. Dakle, etvrtina s coronom se i dalje broji kao jedna doba.

NEKE RITAMSKE FIGURE KOJE ETE SIGURNO SUSRESTI: RITAMSKE FIGURE NA JEDNU DOBU (traju jednu dobu):

dvije osminke-kucate TA-TE

etiri esnaestinke-kucate TA-FA-TE-FE

osminka i dvije esnaestinke/dvije esnaestinke i osminkakucate TA-TE-FE/TA-FA-TE

triola- kucate TA-TE-TI; nemojte zaboraviti ispod triole napisati 3!

PUNKTIRANI RITMOVI (zovu se tako jer su to ritmovi s tokom): toka- oznauje da se na vrijednost note uz koju stoji toka dodaje jo pola njezine vrijednosti; npr. polovinka s tokom=polovinka (2 dobe)+etvrtinka (1 doba)=tri dobe

etvrtinka s tokom i osminka- ova ritamska figura traje dvije dobe, kucate etvrtinku+osminku(pola od etvrtinke)+osminku=dvije dobe

osminka s tokom i esnaestinka- ova ritamska figura traje jednu dobu, kucate osminku+esnaestinku(pola od osminke)+esnaestinku=jedna doba

Takoer se moe naii na sljedei primjer:

To znai da prvi dvoglas moramo odsvirati pa nakon jedne dobe odsvirati drugi dvoglas ali ne smijemo prekidati gornji ton jer je to polovinka i jo treba trajati. SINKOPE: sinkopa- ritmika figura koja nastaje povezivanjem teke i lake dobe pri kojem dolazi do prelaska naglaska s teke na laku dobu. A kako povezujemo note? Note povezujemo pomou ligature ili legata. ligatura- luk koji spaja note istih visina; tako spojene note izvode se kao jedna cjelina bez prekida. Dakle, dvije etvrtinke spojene ligaturom izvode se kao jedna polovinka. legato- luk koji spaja note razliitih visina te oznaava da se te note sviraju neprekinuto jedna za drugom. Legato se na gitari najee postie tehnikama hammer on i pull off.

sinkopa na dvije dobe ili S NA 2-traje dvije dobe, moemo pisati na prvi ili na drugi nain, kod kucanja je najbitnije naglasiti teku dobu

sinkopa na jednu dobu ili S NA 1-princip je isti kao i kod S NA 2, samo to S NA 1 traje jednu dobu

Jo neke oznake na koje se moe naii Oznake za dinamiku: Dinamika je glasnoa kojom se izvodi djelo. pp- pianissimo (najtie) p- piano (tiho) mp- mezzo-piano (srednje tiho) mf- mezzo-forte (srednje glasno) f- forte (glasno) ff- fortissimo (najglasnije) To su najupotrebljavanije oznake. Postoje jo razne varijacije, tipa fp (forte piano), ili pppppp (Tschaikovski je to iskoristil :D), al to nije tolko bitno. Tu takoer postoje crescendo (postupno poglaavanje) i decrescendo ili diminuendo (postupno stiavanje) oznake:

Crescendo se ponekad oznaava i sa cresc. Od znakova dinamike tu je jo i naglasak ili akcent, oznaava se sa znakom >

Takoer se mogu javiti i oznake koje su tipine samo za gitaru (i neke druge iane instrumente) za desnu ruku p- ton se svira palcem i- kaiprstom m- srednjim prstom a- prstenjakom Za lijevu ruku se koriste arapski brojevi koji oznaavaju kojim prstom treba pritisnuti polje: 1- kaiprst 2- srednji prst 3- prstenjak 4- mali prst Rimski broj oznaava na kojem polju treba odsvirati odreeni ton. Zaokrueni broj oznaava na kojoj ici treba odsvirati ton. Lijep pozdrav, Paola i nuka-kola