You are on page 1of 45

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Na temelju lanka 255. stavka 6.

Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08), ministar unutarnjih poslova, u suglasnosti s ministrom mora, prometa i infrastrukture donosi PRAVILNIK O TEHNIKIM PREGLEDIMA VOZILA (autorski proieni tekst) I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju ispunjavati objekti i prostor za obavljanje tehnikih pregleda vozila, ureaji i oprema stanice za tehniki pregled vozila, uvjeti i nain obavljanja tehnikih pregleda vozila, nain i rokovi za obavljanje preventivnih tehnikih pregleda, postupak iskljuivanja vozila iz prometa u stanici za tehniki pregled vozila, sadraj, oblik i veliina obrazaca u svezi s tehnikim pregledima i nain voenja evidencije o tehnikim pregledima te obliku, sadraju, veliini i postavljanju posebnog znaka kojim se oznaava vaenje tehnikog pregleda vozila. lanak 2. Tehniki pregledi vozila su redovni s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila, preventivni i izvanredni. lanak 3. Redovni tehniki pregledi s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila obavljaju se u mjesecu u kojem istie rok vaenja tehnikog pregleda. lanak 4. Preventivni tehniki pregledi su dnevni i periodini. Dnevni preventivni tehniki pregledi obavljaju se dnevno, a periodini u rokovima utvrenim ovim Pravilnikom. lanak 5. U sluajevima predvienim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, stanica za tehniki pregled vozila obavlja izvanredni tehniki pregled. Izvanredni tehniki pregled, kao i ispitivanje ispunih plinova moe se obavljati i u svim drugim sluajevima kada se pokae potreba za ocjenom tehnikog stanja vozila.

II. OBJEKT STANICE ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA lanak 6. Objekt stanice za redovni tehniki pregled vozila mora biti vrsta graevina. Tehnoloke linije moraju biti prolaznog tipa (ulaz s jedne strane, a izlaz s druge strane tehnoloke linije) prohodne za vozila najveih doputenih dimenzija. U objektu stanice za tehniki pregled vozila moraju se nalaziti i prostorije za obavljanje administrativnih poslova i poslova registracije vozila kao i prostorije za stranke. Prostor od najmanje 15 metara ispred i najmanje 10 metara iza ureaja za ispitivanje sustava za koenje mora biti vodoravan, napravljen od asfalta, betona ili drugog slinog materijala. Na objektu ili na prikladan nain neposredno uz objekt mora biti istaknuta propisana Natpisna ploa stanice za tehniki pregled vozila. lanak 7. Prostor ispred i iza stanice za tehniki pregled vozila mora osiguravati jednostavan ulaz i izlaz iz objekta stanice. Te povrine moraju biti izgraene od asfalta, betona ili drugoga slinog materijala. lanak 8. Objekt stanice za tehniki pregled vozila kao i ureaji i oprema u objektu moraju se redovno i uredno odravati. lanak 9. Stanica za tehniki pregled vozila mora osigurati zatitu objekta i inventara stanice. Uz obvezu iz stavka 1. ovoga lanka stanica za tehniki pregled je duna osigurati video nadzor procesa tehnikog pregleda vozila, odnosno cjelovite tehnoloke linije u radnom vremenu stanice i to za svaku tehnoloku liniju zasebno. Sustav videonadzora mora osigurati najmanje oitanje (identifikaciju) registracijskih ploica na vozilima. Podaci iz sustava video nadzora pohranjuju se na tvrdi disk, odnosno takav medij koji omoguava kontinuirano pohranjivanje te uvanje istih podataka najmanje godinu dana. Stanica za tehniki pregled je podatke iz sustava videonadzora na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova i strune organizacije duna dati na uvid. Stanice za tehniki pregled vozila moraju biti opremljene sustavom nadzora iz stavka 2. ovoga lanka najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA lanak 10. Za obavljanje redovnih tehnikih pregleda s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila, stanica za tehniki pregled mora imati:

1. ureaj s valjcima kojim se provjerava kona sila po obodu kotaa kod motornih i prikljunih vozila. Ureaj mora biti odobrenog tipa; 2. kanal za pregled donjeg postroja vozila duljine najmanje osam metara, irine 0,80 do jedan metar i dubine 1,40 do 1,80 metara, s najmanje jednim stepenicama koje moraju biti izgraene na izlaznoj strani, ugraenom unutarnjom rasvjetom koja omoguuje osvijetljenost gornjeg ruba kanala od najmanje 250 luksa te jednim pokretnim svjetlom. Kanal mora biti potpuno obloen keramikim ploicama ili drugim materijalom iste kakvoe. Na poetku kanal mora imati ispunjeno zaobljeno uzdignue polukrunog oblika. Gornji rub kanala i zaobljeno uzdignue polukrunog oblika moraju biti obloeni vrstim rubom najmanje visine 7 cm koji oteava pad vozila u kanal. Na one dijelove kanala na koje su postavljeni pojedini ureaji (valjci, razvlailica itd.) ili tamo gdje tehnologija tehnikih pregleda to ne doputa, ne moraju biti postavljeni vrsti rubovi. Kanal mora biti opremljen kanalskom dizalicom za podizanje najmanje jednog kraja vozila. Ukoliko stanica za tehniki pregled vozila ima dvije ili vie tehnolokih linija za pregled vozila, na linijama za pregled samo lakih vozila (vozila do 3,5 tone najvee doputene mase), umjesto kanala za pregled donjeg postroja vozila, moe imati dizalicu za podizanje cijelog vozila. Dizalica mora biti opremljena s dodatnom dizalicom za podizanje najmanje jednog kraja vozila. Ukoliko stanica za tehniki pregled vozila ima jednu tehnoloku liniju za pregled vozila na kojoj je ugraen ureaj za razvlaenje kotaa razvlailica za teka vozila, onda mora biti ugraena i kanalska dizalica koja omoguava podizanje najmanje jednog kraja lakih vozila. Ukoliko stanica za tehniki pregled vozila ima dvije ili vie tehnolokih linija za pregled vozila, na linijama za pregled samo tekih vozila (vozila iznad 3,5 tone najvee doputene mase) umjesto kanalske dizalice moe imati ugraen samo ureaj za razvlaenje kotaa razvlailicu; 3. kutomjer za mjerenje slobodnog hoda upravljaa kojim se moe tono utvrditi svaki pojedinani stupanj kuta zaokretanja; 4. regloskop s ugraenim svjetlomjerom koji omoguuje utvrivanje podeenja kratkih i dugih svjetala i svjetala za maglu, neovisno o tomu je li vozilo prazno ili optereeno. Regloskop mora biti ugraen na vodilice; 5. svjetlomjer pomou koga se moe utvrditi razlika intenziteta svjetlosti dvaju ili vie istovrsnih svjetala na vozilu; 6. dinamometar za mjerenje sile pritiskanja na papuicu radne konice; 7. kompresor (ili prikljuak na kompresorsku stanicu) s manometrom i prikljukom za kontrolu tlaka u gumama; 8. pominu mjerku s mogunou oitavanja dubine gaznog sloja pneumatika; 9. zvukomjer za mjerenje buke vozila; 10. indeks (etalon) osnovnih boja;

11. metar ili metarsku traku; 12. ureaj za mjerenje zamuenosti ispunih plinova diesel motora cestovnih vozila. Ureaj mora biti odobrenog tipa; 13. ureaj za mjerenje znaajki (koncentracije) ispunih plinova benzinskih motora cestovnih vozila. Ureaj mora biti odobrenog tipa; 14. dva klinasta podmetaa za kotae vozila; 15. ureaj za mjerenje usporenja vozila na cesti; 16. topericu; 17. brojke i slova za utiskivanje broja asije; 18. indikator toke isparivanja tekuine za koenje; 19. ureaj za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i prikljunih vozila; 20. ureaj za kontrolu najvee brzine mopeda opremljenih varijatorskim elementima transmisije na pogonski kota; 21. ureaj za odsis ispunih plinova koji mora biti postavljen uz svaku tehnoloku liniju (ili prostor izmeu njih tako da se moe upotrebljavati na vie tehnolokih linija); 22. ureaj za ispitivanje nepropusnosti plinske instalacije (detektor plina); 23. informatiki sustav koji omoguava primjenu jedinstvenog programskog rjeenja za automatsku obradu podataka o tehnikim pregledima vozila. Jedinstveno programsko rjeenje duna je izraditi i odravati struna organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama; 24. sitni automehaniarski alat; 25. strunu literaturu i kataloge. Stanice za tehniki pregled vozila koje obavljaju periodini tehniki pregled konica moraju biti opremljene i sa sljedeom opremom: 26. Najmanje dva analogna manometra za mjerenje tlaka u zranoj konoj instalaciji vozila minimalnog promjera 100 mm, mjernog podruja od 0 bar do minimalno 16 bar, tonosti klase 1,6 ili boljom, sa spojnim crijevima duljine najmanje 12 metara opskrbljenim sa standardnim prikljucima; 27. Adapter pomou kojeg se moe manometrom spojiti na standardne spojnice zrane kone instalacije motornog vozila na koje se spaja zrana kona instalacija prikljunog vozila; 28. Adapter pomou kojeg se moe manometrom spojiti na upravljaki (uti) i napojni (crveni) vod izmeu vunog i prikljunog vozila; 29. Runi ventil za regulaciju toka stlaenog zraka sa tri poloaja: otvoreno, zatvoreno, zatvoreno sa odzraivanjem jedne strane zatvorenog voda;

IV. UVJETI I NAIN OBAVLJANJA REDOVNIH TEHNIKIH PREGLEDA S ISPITIVANJEM ISPUNIH PLINOVA

lanak 11. Tehniki pregled vozila moe se ovjeriti ako se utvrdi da vozilo ima sve propisne i ispravne ureaje i opremu koji odgovaraju propisanim tehnikim uvjetima. Tehniki pregled lake prikolice obavlja se svake tree godine od prvoga tehnikog pregleda. Na tehnikom pregledu lake prikolice provjerava se broj asije, ureaj za spajanje s vunim vozilom, stanje asije, nadogradnje i ovjesa, ispravnost ureaja za davanje svjetlosnih znakova te stanje guma. Tehniki pregled lake prikolice ovjerava se u Kartonu tehnike ispravnosti lake prikolice. lanak 12. Tehniki pregled vozila ne smije se obavljati izvan objekta stanice za tehniki pregled vozila, osim ispitivanja buke, zvunih signala, ispunih plinova, usporenja te pregleda konica iz lanka 27. ovoga Pravilnika. Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, tehniki pregled moe se obaviti izvan objekta stanice za tehniki pregled ako se vozilo zbog dimenzija, teine ili drugih opravdanih razloga ne moe uvesti u objekt stanice ili se ne moe izvriti tehniki pregled na odreenim ureajima u prostorima stanice za tehniki pregled vozila. Za vozila za koja se unaprijed zna da zbog svojih dimenzija, teine ili drugih opravdanih razloga ne mogu ui u objekt stanice za tehniki pregled vozila, tehniki pregled se moe obaviti na mjestima gdje se vozila nalaze (gradilite i dr.) uz odobrenje policijske uprave na ijem se podruju obavlja tehniki pregled vozila. Za vrijeme obavljanja tehnikog pregleda ovakvih vozila vri se vizualni pregled propisanih sklopova vozila uz primjenu lako dostupnih alata za tu kontrolu. Na otocima, ako nema stanice za tehniki pregled, tehniki pregledi se mogu obavljati na odgovarajuim prostorima uz prethodno odobrenje policijske uprave na ijem se podruju obavlja tehniki pregled. Za vrijeme obavljanja tehnikog pregleda na otocima, ako nema stanice za tehniki pregled, vri se vizualni pregled propisanih sklopova te mjerenje i rad pomou ureaja iz lanka 10. stavka 1. toke 2., 4., 12., 13., 15., 18., 19., 22., 23. i 24. lanak 13. Iznimno, uz odobrenje, tehniki pregledi traktora i njihovih prikljunih vozila mogu se obavljati izvan prostora stanica za tehniki pregled vozila na terenu. Za vrijeme obavljanja tehnikog pregleda traktora na terenu vri se samo vizualni pregled propisanih sklopova vozila uz primjenu lako dostupnih alata za tu kontrolu. Pregled konica mora se izvoditi na asfaltiranoj, ravnoj i osiguranoj povrini. Odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka izdaje policijska postaja na ijem se podruju obavlja tehniki pregled.

lanak 14. Nadzornici tehnike ispravnosti vozila (u daljnjem tekstu: nadzornici) duni su nositi zatitnu odjeu prema opem aktu to ga donosi struna organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i identifikacijsku karticu na kojoj je ispisan naziv stanice za tehniki pregled vozila, funkcija te ime i prezime djelatnika. lanak 15. Na tehnikom pregledu se mora utvrditi odgovaraju li podaci u prometnim dokumentima (prometnoj dozvoli i knjiici vozila) stvarnim podacima vozila koje je dovezeno na redovni tehniki pregled. Ako se utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, tehniki pregled se ne smije ovjeriti. Takvo vozilo se upuuje na utvrivanje tonih tehnikih podataka (ispitivanje vozila) nakon ega stanica za tehniki pregled vozila obavlja ispravak podataka u prometnoj dozvoli i knjiici vozila ili izdavanje potpuno novih dokumenata. Iznimno od stavka 2. ovoga lanka ukoliko stanica za tehniki pregled utvrdi da je u knjiici vozila ili u prometnoj dozvoli neki od podataka upisan pogreno, izdat e novu prometnu dozvolu odnosno knjiicu vozila, a dokumente s pogrenim podacima dostaviti policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u kojoj se vozilo nalazi u evidenciji, uz naznaku koji su podaci bili pogreno upisani. Ako se utvrdi da su podaci na vozilu usklaeni s dokumentima o vozilu, a osnovano se posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, tehniki pregled i produljenje vaenja prometne dozvole e se ovjeriti, a na prvoj stranici u gornjem desnom uglu obrasca za produljenje registracije utisnut e se peat PS (podaci sumnjivi), dimenzije 1x1 cm u crvenoj boji. O sluajevima iz stavka 4. ovoga lanka stanica za tehniki pregled vozila duna je u roku od tri dana obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju kod koje se vozilo nalazi u evidenciji. Obavijest sadri naziv stanice za tehniki pregled vozila, marku, tip, godinu proizvodnje i registarsku oznaku vozila, kratak opis neispravnosti i potpis ovlatene osobe. lanak 16. Za vozilo koje nema utisnut broj asije ili taj broj nije utisnut na ploici proizvoaa vozila, tehniki pregled vozila moe se ovjeriti samo ako se prethodno na osnovi naloga nadlenog tijela, utisne odgovarajue brojeve. U sluaju naknadno utisnutog broja asije izdaje se nova prometna dozvola i knjiica vozila. Za lake prikolice nastale samogradnjom, stanica za tehniki pregled vozila samostalno odreuje i utiskuje broj asije. Stanica za tehniki pregled za sve naknadno utisnute brojeve asije izdaje Potvrdu o naknadnom utiskivanju broja asije i o tome vodi evidenciju. lanak 17.

Tehniki podaci o vozilu utvruju se uvidom u dokumentaciju o vozilu ili identifikacijske ploice s vozila, ili potvrdu o ispitivanju vozila, prometnu dozvolu i knjiicu vozila ili kataloge vozila. Vozilima koja ne odgovaraju propisanim uvjetima glede dimenzija, najvee doputene mase i doputenoga osovinskog optereenja ispunit e se registracijski list s tim da se u gornjem desnom uglu prednje stranice registracijskog lista upie tekst PLOICE S CRVENIM BROJKAMA I SLOVIMA. lanak 18. Tehnikom pregledu vozila moe se pristupiti samo ako je vozilo isto i uredno. Tehniki pregled obavlja se na praznom vozilu, osim u sluaju opravdane nemogunosti da se vozilo isprazni od tereta. Tehniki pregled vozila mora se izvriti u potpunosti, bez obzira na to je li tijekom pregleda utvrena neka neispravnost. lanak 19. Tehniki pregled ne smije se obavljati na ureajima i opremi na kojima nije provedena kontrola ispravnosti ili umjeravanje, kao niti na onima ureajima i opremi na kojima se obavlja kontrola ispravnosti ili umjeravanje, odnosno na ureajima koji nisu ispravni. Ukoliko je stanica za tehniki pregled vozila opremljena s dvije ili vie tehnolokih linija tehniki pregled se ne smije obavljati samo na onoj liniji na kojoj se trenutno obavlja umjeravanje ili ispituje ispravnost ureaja i opreme. lanak 20. Nadzornik tehnike ispravnosti vozila e pregledati, a prema potrebi i zahvatima ruke utvrditi ima li vozilo sve propisne oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno da li su oteene i prljave u tolikoj mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske ploice provjerava se i jesu li originalne.

lanak 21. Na redovnom tehnikom pregledu s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila te na izvanrednom tehnikom pregledu (sukladno kategorizaciji vozila: L-mopedi i motocikli, M-osobni automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-prikljuna vozila), nadzornici provjeravaju: Neispravnos t ureaja je Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: razlog TP: 1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE 1.1 Kolo upravljaa iskrivljenost, napuknutost, DA M, N za neprolazak Kategorija vozila na kojoj ureaj provjerav a: se

privrenost, pokidana obloga teko se pomie prevelika zranost, slobodni hod privrenost 1.2 Stup upravljaa iskrivljenost laka pokretljivost privrenost zranost (cvilenje, struganje ili DA M, N 1.3 Prijenosni mehanizam upravljaa lupanje) manete zauljenost zranost 1.4 Poluge i zglobovi upravljaa iskrivljenost poremeen trag kotaa funkcioniranje 1.5 Pojaalo sile zakretanja stanje elastinih crijeva i remena zauljenje pumpe stanje elektromotora 1.6 Amortizer upravljaa 1.7 Graninik kuta zakretanja stanje, privrenost proputanje ulja puknut, iskrivljen mogunost nagnjeenja kabela i DA crijeva podmazanost DA O L DA L, M, N upravljaa DA M, N DA M, N DA L, M, N

upravljaa

1.8 Zakretno postolje prikljunog zranost postolja vozila

Ureaj za upravljanje ispituje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda ureaja za upravljanje moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede, ovisno o vrsti ureaja za upravljanje. 2. UREAJ ZA KOENJE efikasnost (koeficijent koenja) 2.1 Radna konica razlika koenja lijevo desno skokovit porast sile koenja 2.2 Pomona konica efikasnost (koeficijent koenja) razlika koenja lijevo desno funkcionalnost 2.3 Parkirna konica stanje sajli (popucanost, O zapletenost, korozija, svinutost, stanje DA abica) upravljaki mehanizam stanje 2.4 Komanda radne konice hod (prevelik ili premalen) jastui protiv klizanja potroen, DA L, M, N DA L, M, N, O DA L, M, N, O

nema ga ili je labav prevelika zranost u zglobnim elementima prevelik otpor pokretanju proputanje zraka poluga iskrivljena, slomljena potreni zupci za dranje otputanjem konice poluga se ne 2.5 Komanda pomone konice vraa samostalno u poloaj DA M, N otkoeno hod (prevelik ili premalen) proputanje zraka kruti cjevovod (iskrivljenost, korozija, uvrenost, spojne glave) elastina crijeva (uvrenost, bubrenje, propusnost, spojne glave) kompresor (potronja ulja, vrijeme za postizanje tlaka) (dijelovi zranog konog sustava) spremnici kontrolni regulator zraka (korodiranost, u kabini oteenost, loa postavljenost) manometri tlaka podeeni cilindri poluje (funkcioniranje) (funkcioniranje, tlakovi, (ne loa brtve, DA M, N, O 2.6 Elementi prijenosa sile koenja nepravilno koni kono ispucanost, propusnost,

postavljenost) korodiranost, loa postavljenost) (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost,

funkcionalnost, loa postavljenost) regulacijski ventili (funkcionalnost, podeenost, proputanje zraka, korozija, stanje poluja) elementi upravljanja i napajanja prikljunog tlakova) elementi ABS sustava (el. vodovi, senzori, signal ABS lampice) 2.7 Elementi prijenosa sile koenja kruti cjevovod (iskrivljenost, DA L, M, N, O vozila (odziv i visina

(dijelovi sustava)

hidraulinog

konog uvrenost, spojne glave) elastina

propusnost, crijeva

korozija,

(uvrenost, bubrenje, (oteenost,

propusnost, spojne glave vakuum

ispucanost, pumpa

korodiranost, spoj s motorom) regulacijski ventili (funkcionalnost, proputanje poluja) koni cilindri (ne brtve, korodiranost, loa postavljenost, kona tekuina (vrelite) 2.8 Elementi prijenosa sile koenja ispucalost sajli (dijelovi sustava) mehanikog konog iskrivljenost ili puknue prijenosnih DA poluga debljina konih ploica i pakni diskovi (izbrazdanost, napuknutost, 2.9 Izvreni koni elementi povrinska vanjskog srha) doboi (ispucanost, zauljenost) proputanje zraka 2.10 Spojne glave za konicu ispucanost crijeva prikladna duljina crijeva stanje brtvi Uinkovitost konica (koeficijenti koenja i razlika sila koenja lijevo desno) provjerava se na ureaju iz lanka 10. toke 1., a za vozila koja zbog svojih tehnikih karakteristika ne mogu biti ispitana na valjcima, uinkovitost konica (koeficijent koenja) ispituje se pomou ureaja iz lanka 10. toke 15. Ostali dijelovi ureaja za koenje ispituju se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda ureaja za koenje moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede, ovisno o vrsti ureaja za koenje. 3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU podeenost, 3.1 Kratko svjetlo intenzitet, broj svjetala, boja, L, M, N zamuenost stakla, korozija sjenila, DA poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima podeenost, 3.2 Dugo svjetlo intenzitet, broj svjetala, boja, DA L, M, N zamuenost stakla, korozija sjenila, prikolice DA M, N, O izgorenost, debljina DA L, M, N, O L, M, N, O ulja, korozija, stanje

poloaj,

uvrenost,

meusobna

povezanost s ostalim svjetlima podeenost, 3.3 Prednje svjetlo za maglu intenzitet, broj svjetala, boja, M, N zamuenost stakla, korozija sjenila, DA poloaj, 3.4 Pokretno svjetlo (reflektori za osvjetljavanje radova) 3.5 Svjetlo za vonju unatrag uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima funkcioniranje intenzitet, boja, poloaj, povezanost s mjenjaem, broj svjetala, boja, zamuenost 3.6 Prednja pozicijska svjetla stakla, meusobna svjetlima broj svjetala, boja, zamuenost 3.7 Stranja pozicijska svjetla stakla, meusobna svjetlima broj svjetala, boja, zamuenost 3.8 Stranje svjetlo za maglu stakla, meusobna svjetlima 3.9 Parkirna svjetla 3.10 Gabaritna svjetla 3.11 Svjetla registracijske ploice 3.12 svjetla uta rotacijska ili broj, boja, uvrenost broj, boja, uvrenost broj, boja, uvrenost strana vozila boja, uvrenost, vidljivost sa svih 3.13 Plava ili crvena rotacijska ili strana vozila treptava svjetla smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom 3.14 Katadiopteri 3.15 Stop svjetla 3.16 Pokazivai smjera 3.17 Ureaj za istodobno broj, boja, oblik, boja, boja, uvrenost, uvrenost, uvrenost, funkcioniranje broj, broj, funkcioniranje funkcioniranje funkcioniranje DA DA DA DA L, M, N, O L, M, N, O L, M, N, O M, N, O DA L, M, N, O treptava boja, uvrenost, vidljivost sa svih NE DA NE NE M, N, O M, N, O L, M, N, O L, M, N, O poloaj, povezanost uvrenost, s ostalim DA M, N, O poloaj, povezanost uvrenost, s ostalim DA L, M, N, O poloaj, povezanost uvrenost, s ostalim DA L, M, N, O NE DA M, N, O M, N, O

ukljuivanje svih pokazivaa smjera

Podeenost dugog i kratkog svjetla i prednjih svjetala za maglu obavlja se na ureaju iz lanka

10. toke 4. Ostali svjetlosni ureaji ispituju se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda svjetlosnih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede, ovisno o vrsti pregledavanih svjetala. 4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1 povrine 4.2 Brisai i perai vjetrobrana 4.3 Retrovizori neoteenost, providnost, DA L, M, N, O Vjetrobran i druge staklene deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora, postavljanje folija funkcioniranje, broj uvrenost, neoteenost, funkcionalnost, broj DA DA M, N L, M, N

Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost ispituju se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda ovih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih elemenata na 5.1 Samonosiva karoserija karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, DA privrenost karoseriju broj asije korozija, boja, mehanika oteenja, 5.2 asija privrenost deformacije korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost 5.3 Kabina karoseriji, kabinu korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost 5.4 Nadogradnja karoseriji, privrenost sanduka itd.) Stanje samonosive karoserije te asije s kabinom i naogradnjom utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda ovih dijelova vozila moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, KOTAI 6.1 Poluje ovjesa stanje poluga, mehanike DA L, M, N, O pojedinih privrenost drugih dijelova za dijelova na na DA M, N, O asiju, privrenost pojedinih privrenost drugih dijelova za dijelova na M, N, O na asiju, DA svih elemenata na DA L, M, N, O asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, svih elemenata na L, M, N, O

nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice

deformacije, korozija dodirivanje poluga od elemente karoserije vozila szranost i privrenost stabilizirajuih poluga 6.2 Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata zranost stanje zglobnih mjesta prihvata na 6.3 Amortizeri ovjes i karoseriju zauljenost, potroenost korozija, mehanika dotrajalost korozija mehanika oteenja 6.4 Opruge plastina deformacija uvrenost na karoseriju i ovjes stanje gumenih dijelova zranih jastuka zranost u leajevima 6.5 Glavina kotaa korozija stanje maneta korozija mehanika deformacija od udaraca 6.6 Naplatci napuknutost nedostajanje pojedinih vijaka za privrenje na glavinu dubina gaznog sloja istovjetnost guma na istoj osovini 6.7 Gume odgovarajue karakteristike guma DA za promatrano vozilo stanje bonice gume Stanje elemenata ovjesa, osovina i kotaa utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda ovih dijelova vozila moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 7. MOTOR 7.1 Oslonci motora 7.2 Zauljenost motora stanje zglobnih elemenata ovjesa zauljenost motora oko svih brtvi na motoru i mogunost kapanja ulja na DA cestu 7.3 Ispuni sustav privrenje, cijevi, i nepropusnost, prednabijanje, zatita DA L, M, N mehanika oteenost, usmjerenost ispune toplinska mehanika L, M, N DA L, M, N L, M, N, O DA L, M, N, O DA L, M, N, O DA L, M, N, O DA L, M, N, O DA L, M, N, O

katalizatora, sonde,

spojni

kabeli

lambda za

karakteristike

ispuha

promatrano vozilo privrenje, nepropusnost, filtar 7.4 Usisni sustav zraka, prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kabeli senzora zraka privrenje, stanje dijelova sustava, ispucanost visokonaponskih kabela, 7.5 Sustav za paljenje spoj visokonaponskih i kabela sa DA L, M, N svjeicama razvodnikom, spojni DA L, M, N

kabeli senzora stanja motora privrenje, stanje dijelova sustava, raspletenost sajli, spoj visokotlanih 7.6 Sustav za napajanje gorivom vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora nepropusnost spremnika goriva i svih vodova kojima gorivo prolazi 7.7 Razvodni mehanizam zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost, istroenost DA L, M, N DA L, M, N

Stanje motora utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda motora moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 8. BUKA VOZILA 8.1 Buka u mirovanju vozila s pretjerana buka ispunog ili upaljenim motorom usisnog sustava motora DA L, M, N

Ocjena buke vozila utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Ako se posumnja da vozilo isputa veu koliinu buke od propisane, ispitivanje buke treba provesti na prikladnom (propisanom) prostoru izvan objekta stanice za tehniki pregled pomou ureaja iz lanka 10. toka 9. 9. ELEKTROUREAJI I ELEKTROINSTALACIJE 9.1 Elektropokreta ispravan rad bez metalnih zvukova privrenost iskrenje 9.2 Generator gaenje kontrolne lampice nakon starta motora stanje remena privrenost nepropusnost 9.3 Akumulator nekorodiranost el. spojeva postojanje oduka van prostora za putnike DA L, M, N DA L, M, N DA L, M, N

9.4 Kontakt brava

ispravno funkcioniranje mehaniko oteenje izoliranost uredna poloenost po vozilu eventualna rastopljenost izolacije

DA

L, M, N

9.5 Elektrini vodovi

DA

L, M, N

Ocjena elektroureaja i instalacije vozila utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda motora moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 10. PRIJENOSNI MEHANIZAM hod papuice spojke 10.1 Spojka 10.2 Mijenja stanje papuice spojke proklizavanje stanje, privrenost, zauljenost zranost u zglobovima stanje maneta 10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila mehanika deformacija stanje spojki zauljenost diferencijala privrenost zranost stanje prstenova lanca 10.4 Lanac, lananici, remen, istegnue stanje zubaca podmazanost privrenost Ocjena prijenosnog mehanizma utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda prijenosnog mehanizma moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 11. KONTROLNI I SIGNALNI UREAJI 11.1 Brzinomjer s putomjerom 11.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo 11.3 Sirena 11.4 Tahograf i li nadzorni ureaj (euro tahograf) 11.5 Ograniiva brzine 11.6 11.7 Svjetlosni Ostali ili zvuni signal za DA L, M, N, funkcioniranje funkcioniranje funkcioniranje da li je obavljeno ispitivanje postojanje na vozilu sukladno DA DA DA DA DA DA L, M, N L, M, N L, M, N M, N M, N L, M, N remenice DA L DA L, M, N DA L, M, N DA L, M, N

propisima funkcioniranje

pokazivaa smjera signalni rada ureaji kontrolu

pojedinih funkcioniranje

mehanizama ugraenih na vozilu Ocjena kontrolnih i signalnih ureaja utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme

pregleda kontrolnih i signalnih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 12. ISPITIVANJE ISPUNIH PLINOVA MOTORNIH VOZILA (EKO TEST) privrenje, cijevi, i spojni nepropusnost, prednabijanje, zatita lambda kabeli mehanika oteenost, usmjerenost 12.1 Ispuni sustav ispune toplinska katalizatora, sonde privrenje, nepropusnost, filtar 12.2 Usisni sustav zraka, prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kabeli senzora zraka privrenje, stanje dijelova sustava, ispucanost visokonaponskih kabela, 12.3 Sustav za paljenje spoj visokonaponskih i kabela sa NE M, N svjeicama razvodnikom, spojni NE M, N mehanika NE M, N

kabeli senzora stanja motora privrenje, stanje dijelova sustava, 12.4 Sustav za napajanje gorivom raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora zatienost od dodira, zauljenost, 12.5 Razvodni mehanizam 12.6 BEZ-KAT vozila ispitivanje volumenskog sadraja ugljinog monoksida (CO) u ispunom plinu na brzini vrtnje praznog hoda 12.7 REG-KAT vozila ispitivanje volumenskog sadraja ugljinog prevelik CO neodgovaraju faktor zraka lambda DA M, N monoksida (CO) u ispunom plinu pri povienoj brzini vrtnje i pri brzini vrtnje praznog hoda. Izraun faktora zraka lambda na povienoj brzini vrtnje 12.8 DIZEL ispitivanje srednjeg stupnja zacrnjenja ispunog plina prevelik srednji stupanj zacrnjenja DA M, N prevelik CO DA M, N zategnutost i zadnja izmjena NE M, N zupastog remena NE M, N

EKO TEST se sastoji od vizualne kontrole nabrojenih ureaja te mjerenjem sastava ispunog plina na ureajima iz lanka 10. toka 12. i 13. Nain mjerenja ispunih plinova ovisi o vrsti ugraenog motora u vozilo. Za vrijeme obavljanja EKO TESTA moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede.

Izmjerene i izraunate vrijednosti ispunog plina se usporeuju s posebno pripremljenim proizvoakim podacima za EKO TEST, a ako proizvoaki podaci nisu poznati, izmjerene i izraunate vrijednosti se usporeuju s propisanim vrijednostima. Iznimno za BEZ-KAT vozila ne smije se ovjeriti redovni tehniki pregled ako izmjerene vrijednosti ispunih plinova prelaze propisane vrijednosti. 13. UREAJ ZA SPAJANJE VUNOG I PRIKLJUNOG VOZILA 13.1 Mehanika spojka mehanika potroenost, DA M, N, O korodiranost postojanje dodatnog osiguraa privrenost za vuno vozilo 13.2 Elektrini prikljuak spojke ispravna elektrina spojenost funkcioniranje DA M, N, O

Ocjena ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda elektrinog prikljuka na vunom vozilu koristi se ureaj iz lnaka 10. toke 19., a moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede. 14. OSTALI UREAJI I DIJELOVI VOZILA 14.1 Unutranjost kabine, sjedala i prostora za putnike izboenost pojedinih otrih DA L, M, N predmeta kvaliteta i vrstoa sjedala unutarnja rasvjeta rasvjeta instrument table 14.2 Ureaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana 14.3 Vrata vozila 14.4 Pokretni prozori i krovovi 14.5 Brave grijanje i hlaenje kabine (funkcioniranje) zatvaranje brtvljenje zatvaranje brtvljenje postojanje i funkcioniranje mejhanika oteenost oznaenost 14.6 Izlazi za sluaj opasnosti nezagraenost od pojedinih DA M predmeta postojanje 14.7 Blatobrani uvrenost korozija postojanje 14.8 Branici uvrenost korozija postojanje 14.9 Sigurnosi pojasevi funkcioniranje kopi pojaseva neoteenost pojaseva DA M, N DA M, N, O DA L, M, N, O DA DA DA DA M, N M, N, O M, N, O M, N, O

funkcioniranje brzih spojki pojaseva 14.10 Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima 14.11 Kontrola ispravnosti varijatorskim ispravno funkcioniranje DA L ograniivaa brzine na mopedima opremljenim elementima transmisije Ocjena ostalih ureaja i dijelova vozila utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda ostalih ureaja i dijelova moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede. Ocjena ispravnosti ograniivaa brzine na mopedima opremljenim varijatorskim elementima transmisije (toka 14.11) obavlja se na ureaju iz lanka 10. toka 20. 15. OPREMA VOZILA postojanje 15.1 Aparat za gaenje poara provjera roka do kada vrijedi DA M, N ispitivanje 15.2 Sigurnosni trokut 15.3 Kutija prve pomoi 15.4 Klinasti podmetai 15.5 eki za razbijanje stakla u sluaju nude 15.6 Rezervne arulje 15.7 Rezervni kota postojanje provjera ispravnosti postojanje i urednost materijala postojanje postojanje postojanje postojanje, stanje postojanje opreme koja zamjenjuje DA rezervni kota Ocjena opreme vozila utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda opreme vozila moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede. Nadzornik je duan upozoriti vozaa na eventualne nedostake u opremi vozila. 16. REGISTRACIJSKE PLOICE I OZNAKE 16.1 Registracijske ploice 16.2 Ploe za teka vozila 16.3 Ploe za duga vozila 16.4 Ploe za spora vozila postojanje, postojanje, postojanje, postojanje, originalnost, originalnost, originalnost, originalnost, neoteenost, ugradnja neoteenost, ugradnja neoteenost, ugradnja neoteenost, ugradnja DA DA DA DA L, M, N, O N O L, M, N, O M, N, O DA DA DA DA DA M, N M, N N M M, N postojanje ispravno funkcioniranje DA L, M

Ocjena registracijskih ploica i oznaka utvruje se subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda registracijskih ploica i oznaka moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike

preglede. 17. PLINSKA INSTALACIJA usklaenost s posebnim propisima 17.1 Spremnik plina oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.2 Armatura spremnika plina oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.3 Prikljuak za punjenje oteenost, oteenost, nepropsunost, DA nepropsunost, L, M, N uvrenost, 17.4 Prikljuak za pranjenje uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.5 Viesmjerni ventil oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.6 Pokaziva koliine plina oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.7 Proista plina oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.8 Ispariva plina oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.9 Regulator tlaka oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.10 Ventil plina oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.11 Ventil tekueg goriva oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.12 Vodovi visokog tlaka (VT) oteenost, nepropsunost, DA L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima 17.13 Vodovi niskog tlaka (NT) 17.14 Vodovi sredstva za grijanje oteenost, nepropsunost, DA L, M, N L, M, N uvrenost, usklaenost s posebnim propisima DA DA L, M, N

oteenost,

nepropsunost,

uvrenost, 17.15 Elektrini ureaji i instalacije 17.16 Lambda sonda 17.17 Regulator koliine plina 17.18 Elektroniki ureaj za lambda kontrolu 17.19 Mjea plina 17.20 Brizgaljke plina usklaenost s posebnim propisima oteenost, izoliranost, uvrenost, usklaenost s posebnim propisima oteenost, izoliranost, uvrenost, DA L, M, N L, M, N L, M, N L, M, N L, M, N L, M, N

oteenost, spojenost, uvrenost, DA DA

oteenost, spojenost, uvrenost, DA usklaenost s posebnim propisima oteenost, izoliranost, uvrenost, usklaenost s posebnim propisima oteenost, izoliranost, uvrenost, DA DA

Ocjena plinske instalacije utvruje se pomou ureaja iz lanka 10. toke 22. kao i subjektivnom ocjenom nadzornika. Za vrijeme pregleda plinske instalacije moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. lanak 22. Znak kojim se oznaava rok vaenja tehnikog pregleda vozila ima oblik pravokutnika, dimenzija 5240 mm. Gornji dio znaka sadri nazive: REPUBLIKA HRVATSKA, REPUBLIC OF CROATIA i REPUBLIQUE DE CROATIE, smjetene jedan ispod drugoga. Lijevi i desni rub znaka sadre crvena i bijela polja s brojkama od 1 do 12 koja predstavljaju mjesece u godini. Gornji rub znaka sadri dva plava i jedno uto polje u kojima su upisane budue kalendarske godine. Znak sadri optikopromjenjivi element (hologram) i jedinstvenu numeriku oznaku. Rok valjanosti tehnikog pregleda oznaava se buenjem broja mjeseca na lijevom ili desnom rubu naljepnice te godine na gornjem rubu naljepnice u kojoj istie rok valjanosti tehnikog pregleda. Znak iz stavka 1. ovog lanka postavlja se na vjetrobransko staklo s unutarnje strane u gornji desni kut, a ako zbog veliine vozila to nije mogue onda u donji desni kut. Kod motornih vozila bez vjetrobrana postavlja se na prednjom desnom kraju vozila, a kod prikljunih vozila na stranjem kraju vozila, pokraj registracijske ploice. Nadzornik je nakon obavljenog tehnikog pregleda na kome je vozilo ispravno, duan skinuti staru i postaviti novu naljepnicu.

V. UVJETI I NAIN OBAVLJANJA PREVENTIVNIH TEHNIKIH PREGLEDA lanak 23. Preventivni tehniki pregledi obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehniki pregled) i u propisanim rokovima (periodini tehniki pregled i periodini tehniki pregled konica).

Stanice koje su obavljale samo preventivne tehnike preglede, a koje su prestale s radom zbog neispunjavanja mjeriteljskih zahtjeva na mjernoj opremi, brisat e se iz registra stanica koje obavljaju samo preventivne tehnike preglede vozila.

1. Dnevni preventivni tehniki pregled


lanak 24. Dnevni preventivni tehniki pregled vozila obavlja voza prije svakog ukljuivanja vozila u promet. Dnevni preventivni tehniki pregled obavlja se na svim vozilima. Dnevni preventivni tehniki pregled vozila koje se daje u najam (rent-a-car) obavlja se prije svakog davanja vozila u najam. Dnevni preventivni tehniki pregled vozila obavlja voza s ovlatenim djelatnikom pravne osobe koja je najmodavac vozila. lanak 25. Za vrijeme obavljanja dnevnoga preventivnoga tehnikog pregleda provjeravaju se sljedei ureaji: kolo upravljaa (zranost, poloaj vizualno i osjetom); radna i pomona konica (funkcioniranje osjetom); dodatni usporiva (funkcioniranje osjetom); stanje tahografa ili nadzornog ureaja (euro tahografa) vizualno; svjetlosni ureaji na vozilu (pozicijska, kratka, duga, gabaritna i stop svjetla, pokazivai pravca, ureaj za ukljuivanje svih pokazivaa smjera i katadiopteri vizualno funkcioniranje); vjetrobran, retrovizori i druge staklene povrine (stanje vizualno); brisai i perai vjetrobrana (vizualno funkcioniranje); gume (stanje, dubina are vizualno); kontrolna signalizacija u kabini vozila (brzinomjer, kontrolna lampa za dugo svjetlo, tahograf, signalizator rada pokazivaa smjera, pokaziva tlaka kone instalacije, signali ostalih ureaja ugraenih na vozilo vizualno funkcioniranje); ispuni sustav (stanje sluanjem); ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila (stanje vizualno); oprema vozila (stanje i postojanje vizualno); i drugi ureaji bitni za sigurnost prometa. Ispitivanje ureaja i opreme iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se subjektivnom ocjenom bez ureaja za ispitivanje. Ako se za vozilo vodi putna evidencija, osoba koja je obavila dnevni preventivni tehniki pregled potvruje ispravnost vozila na putnom radnom listu.

2. Periodini tehniki pregled i periodini tehniki pregled konica

lanak 26. Pravne osobe koje obavljaju periodine tehnike preglede moraju imati ispravne i ispitane ureaje i opremu iz lanka 10. toka 1., 2., 3., 4., 7., 8., 14., 15., 19., 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika i odobrenje prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. lanak 27. Periodinim tehnikim pregledima i periodinim tehnikim pregledima konica vozila se podvrgavaju u sljedeim rokovima: vozila do dvije godine starosti, tijekom 12-og mjeseca od dana obavljenoga redovnoga tehnikog pregleda; vozila od dvije do sedam godina starosti, tijekom 6-og mjeseca od dana obavljenoga redovnoga ili preventivnog tehnikog pregleda i pregledu konica tijekom svakog 12-og mjeseca; vozila starija od sedam godina starosti, tijekom 3-og mjeseca od dana obavljenoga redovnoga ili preventivnog tehnikog pregleda i pregledu konica tijekom svakog 12-og mjeseca; vozila za prijevoz opasnih tvari, tijekom drugog mjeseca od dana obavljenoga redovnoga ili preventivnog tehnikog pregleda i pregledu konica tijekom svakog 12-og mjeseca. Periodini tehniki pregled i periodini tehniki pregled konica vrijedi do zadnjeg dana onog mjeseca u kojem istie propisani rok. lanak 28. Periodini tehniki pregledi vozila obavljaju se na isti nain kao i redovni tehniki pregledi. Na periodinom tehnikom pregledu pregledavaju se ureaji iz lanka 21. ovoga Pravilnika iz toki: 1. ureaj za upravljanje; 2. ureaj za zaustavljanje; 3. ureaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju; 4. ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost; 5. samonosiva karoserija te asija s kabinom i nadogradnjom; 6. elementi ovjesa, osovine i kotai; 7. motor; 8. buka vozila; 9. elektroureaji i instalacije; 10. prijenosni mehanizam; 11. kontrolni i signalni ureaj; 13. ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila 14. ostali ureaji i dijelovi vozila

lanak 29. Ako se periodini tehniki pregled vozila (osim posebnoga periodinog pregleda konica) vremenski podudara s redovnim godinjim pregledom, izvrit e se samo redovni godinji pregled s tim da se u kartonu preventivnih tehnikih pregleda ovjeri periodini tehniki pregled. Nova vozila ne podlijeu obvezi periodinog tehnikog pregleda konica. lanak 30. Periodini tehniki pregled konica iz lanka 27. ovoga Pravilnika obavlja se ispitivanjem ispravnog rada i performansi svih funkcija kone instalacije te usporeivanjem izmjerenih vrijednosti s uobiajenom tehnikom praksom za pojedine ureaje kone instalacije. Efikasnost konog sustava procjenjuje se izraunom koeficijenata koenja s obzirom na masu praznog vozila i s obzirom na najveu doputenu masu vozila. Izraun tih koeficijenata koenja izrauje se mjerenjem sile koenja, tlakova aktiviranja izvrnih konih elemenata, te iz poznatih podataka o masi praznog vozila (ili vaganjem trenutne mase vozila koja se oslanja na valjke) i najveoj doputenoj masi vozila. Periodini tehniki pregled konica obavlja se najvie 30 dana prije obavljanja redovnoga tehnikog pregleda i ovjerava se u kartonu preventivnih tehnikih pregleda. Periodini tehniki pregled konica obavlja se samo u stanicama za tehniki pregled vozila u kojima se obavljaju redovni tehniki pregledi s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila, osim u onim preventivnim stanicama za tehniki pregled koje su obavljale periodini tehniki pregled konica do stupanja na snagu ovog Pravilnika. Periodine tehnike preglede konica smiju obavljati samo nadzornici koji prou posebnu obuku i provjeru znanja koju organizira i provodi struna organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

VI. NAIN OBAVLJANJA TEHNIKOG PREGLEDA VOZILA NA CESTI lanak 31. Policijski slubenici ili nadzornici tehnikog pregleda mogu obavljati tehnike preglede vozila na cesti. Za vrijeme obavljanja pregleda na cesti, policijski slubenici zaustavljat e vozila koja vizualno izgledaju loe odravana pri tome ne pravei nikakvu diskriminaciju na osnovi nacionalnosti vozaa ili drave registracije vozila. Mjesta pregleda vozila moraju biti dodatno osigurana tako da se zbog ovih pregleda ne remeti redovni promet. Za vrijeme pregleda vozila na cesti policijski slubenici duni su voditi evidenciju o pregledanim vozilima na Zapisniku o tehnikom pregledu vozila na cesti te svakom vozau vozila uruiti kopiju ovog dokumenta.

U sluaju ponovljenog zaustavljanja vozila na cesti u tekuem danu, na vozilu se nee obavljati ponovna kontrola ako voza predoi na uvid Zapisnik o tehnikom pregledu vozila na cesti iz kojeg je vidljivo da je kontrola obavljena isti dan. Pregled vozila na cesti obavlja se vizualnom kontrolom dijelova vozila bitnih za sigurnost prometa na cestama i ekoloku podobnost. U sluaju sumnje u bitnu neispravnost vozila na onim sklopovima vozila na kojima se moe izvriti kontrola ili mjerenje pomou instrumenata, policijski slubenik mora dopratiti vozilo u najbliu stanicu za tehniki pregled gdje e na vozilu biti obavljen izvanredni tehniki pregled. U sluaju utvrenja tehnike neispravnosti na cesti ili na izvanrednom tehnikom pregledu zbog koje je prema ocjeni policijskog slubenika ili nadzornika tehnike ispravnosti bitno ugroena sigurnost prometa na cestama, policijski slubenik e vozilu zabraniti daljnje sudjelovanje u prometu, tj. vozilu e skinuti registracijske ploice i dopratiti ga do najblieg parkiralita ili servisa za popravak. Vozilu e se vratiti registracijske ploice tek nakon to voza dokae da je na vozilu obavljen popravak pokvarenih sklopova. VII. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 32. Nakon obavljenog tehnikog pregleda nadzornik koji je izvrio taj pregled potpisuje pripadajui Kontrolni list, a rezultati tehnikog pregleda se ispisuju na Zapisniku o tehnikom pregledu. Redovni tehniki pregled ovjerava se u obrascima za produljenje vaenja prometne dozvole. Tehniki pregled vozila nakon kojeg se ispisuju obrasci za produljenje vaenja prometne dozvole ovjerava se Posebnim igom za ovjeru tehnikog pregleda. Na mjestima gdje se zbog svoje veliine ne moe postaviti Posebni ig za ovjeru tehnikog pregleda, postavlja se Mali ig za ovjeru tehnikog pregleda.

lanak 33. Za vrijeme obavljanja tehnikog pregleda vozila koje je opremljeno dijelovima i ureajima koji nisu obvezni na vozilu, ali isti utjeu na sigurnost prometa na cesti, nadzornik je duan provjeriti ispravno funkcioniranje i takvih ureaja. Tehniki pregled se obavlja bez bitnoga mehaniarskog rastavljanja dijelova vozila. Detaljniju tehnologiju postupka tehnikih pregleda te upute za pregled pojedinih vozila ovisno o njihovim tehnikim karakteristikama propisat e struna organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. lanak 34. Tehniki pregled vozila, osim policijskih vozila, nee se ovjeriti ako je ono obojeno ili ima oznake kao policijsko vozilo.

lanak 35. Ako se na tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne moe odmah otkloniti u stanici za tehniki pregled, ponovljeni tehniki pregled moe se obaviti u roku od deset radnih dana. Ako se u roku iz stavka 1. ovoga lanka vozilo podvrgne ponovnom tehnikom pregledu, provjerava se ispravnost ranije utvrenoga neispravnog ureaja ili opreme. Iznimno, kod periodinog tehnikog pregleda konica, kod ponovnog pregleda, provjeravaju se samo dijelovi, funkcije i efikasnost ranije utvrenih neispravnih ureaja za koenje. Ako se ranije utvreno neispravno vozilo ne podvrgne tehnikom pregledu u roku iz stavka 1. ovoga lanka, na ponovnom tehnikom pregledu postupa se kao da vozilo nije bilo na tehnikom pregledu. lanak 36. Stanica za tehniki pregled vozila duna je na zahtjev ovlatene osobe Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela ili na zahtjev vlasnika vozila izdati duplikat zapisnika tehnikog pregleda sa svim pojedinanim ispisima iz pojedinih mjernih ureaja. lanak 37. O ovjerenom tehnikom pregledu vozila, produenju vaenja prometne dozvole ili bilo kojoj drugoj evidentiranoj radnji na vozilu ili dokumentima vozila, struna organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa duna je isti ili sljedei radni dan dostaviti podatke Ministarstvu unutarnjih poslova. Podaci se dostavljaju pomou jedinstvenog informatikog sustava (lanak 10. toka 23. ovoga Pravilnika).

VIII. ISKLJUIVANJE VOZILA IZ PROMETA U STANICI ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA lanak 38. Ako nadzornik utvrdi da ureaji za upravljanje, ureaji za zaustavljanje ili ureaj za pogon na tekui plin nisu ispravni u tolikoj mjeri da vozilo ugroava sigurnost prometa na cestama, zatrait e od vozaa da skine i preda registarske ploice te da prestane koristiti vozilo u prometu na cestama dok se ne otklone utvrene neispravnosti. Ako voza odbije ili nije u stanju skinuti registarske ploice, skinut e ih nadzornik tehnike ispravnosti vozila. Ako voza sprijei nadzornika da iskljui vozilo iz prometa prema stavku 1. i 2. ovoga lanka, stanica za tehniki pregled vozila odmah e o tomu obavijestiti najbliu policijsku upravu odnosno policijsku postaju. lanak 39.

O iskljuivanju vozila iz prometa i skidanju registarskih ploica, stanica za tehniki pregled vozila izdaje potvrdu koja sadri: naziv stanice za tehniki pregled vozila, registarsku oznaku vozila, ime i prezime vozaa, razloge za iskljuivanje vozila iz prometa, datum, peat stanice i potpis nadzornika. Stanica za tehniki pregled vozila zadrava i uva registarske ploice dok se ne otklone neispravnosti zbog kojih je vozilo iskljueno iz prometa, a najdue deset dana. Ako voza ne doveze vozilo na tehniki pregled u roku iz stavka 2. ovog lanka ili se na tehnikom pregledu utvrdi da neispravnosti nisu otklonjene, stanica za tehniki pregled vozila dostavit e registarske ploice policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji kod koje se vozilo vodi u evidenciji.

IX. EVIDENCIJA O TEHNIKIM PREGLEDIMA VOZILA lanak 40. Stanica za tehniki pregled vozila vodi evidenciju o tehnikim pregledima. Evidencija se vodi na jedinstvenom sustavu za automatsku obradu podataka. Sustav za automatsku obradu podataka mora omoguiti uvid u podatke o obavljenim tehnikim pregledima po vrstama vozila, vrstama tehnikih pregleda i za odreeni vremenski period, za najmanje posljednjih dvije godine. lanak 41. Rezultati redovnog, preventivnog i izvanrednog tehnikog pregleda utvruju se u kontrolnom listu za obavljanje tehnikog pregleda vozila, kontrolnom listu za obavljanje periodinog tehnikog pregleda konica, te zapisniku o tehnikom pregledu vozila i zapisniku o periodinom tehnikom pregledu konica. Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, rezultati samostalnog ispitivanja ispunih plinova motornih vozila utvruju se u zapisniku o ispitivanju ispunih plinova motornih vozila. Kontrolni listovi i eventualni ispisi pojedinih rezultata mjerenja iz mjeriteljskih instrumenata uvaju se u pismohrani stanice za tehniki pregled vozila najmanje dvije godine, a zapisnik o tehnikom pregledu predaje se stranci. lanak 42. Struna organizacija iz lanka 273. Zakona o sigurnosti prometa na cestama objedinjuje sve podatke o tehnikim pregledima iz stanica za tehniki pregled vozila u informatikom obliku i uva ih najmanje deset godina. Podatke iz stavka 1. ovoga lanka stanice za tehnike preglede vozila dune su dostavljati strunoj organizaciji. lanak 43.

Primjer obrasca Karton tehnike ispravnosti lake prikolice (obrazac broj 1), primjer obrasca Kontrolni list za obavljanje tehnikog pregleda vozila (obrazac broj 2), primjer obrasca Kontrolni list za obavljanje periodinog tehnikog pregleda konica (obrazac broj 3), primjer obrasca Zapisnik o tehnikom pregledu vozila (obrazac broj 4), primjer obrasca Zapisnik o periodinom tehnikom pregledu konica (obrazac broj 5), primjer obrasca Zapisnik o ispitivanju ispunih plinova motornih vozila EKO test (obrazac broj 6), primjer obrasca Tehniki pregled na cesti temeljem direktive 2000/30/EC (obrazac broj 7), Znak kojim se oznaava rok valjanosti tehnikog pregleda vozila (obrazac broj 8), Peat PS (obrazac broj 9), Posebni ig za ovjeru tehnikog pregleda vozila (obrazac broj 10), Mali ig za ovjeru tehnikog pregleda (obrazac broj 11), Natpisna ploa stanice za tehniki pregled vozila (obrazac broj 12) i Potvrda o naknadnom utiskivanju broja asije (obrazac broj 13) tiskani su uz ovaj Pravilnik i ine njegov sastavni dio. Obrazac znaka kojim se oznaava rok valjanosti tehnikog pregleda iz lanka 22. ovog Pravilnika poet e se primjenjivati na tehnikom pregledu od 1. lipnja 2009. godine.

X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 44. Kartoni tehnike ispravnosti lake prikolice izdani po dosadanjim propisima zamijenit e se kod prvoga tehnikog pregleda lake prikolice. lanak 45. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o tehnikim pregledima vozila (Narodne novine, broj 136/04, 38/06, 119/06 i 11/07). lanak 46. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Broj: 511-01-52-66813/2-2008. Zagreb, 11. prosinca 2008. Ministar Tomislav Karamarko, v. r.

Obrazac broj 1 Veliina kartona tehnike ispravnosti lake prikolice je 148 x 105 mm

Prednja strana

Zadnja strana

Obrazac broj 2

Obrazac broj 3

Obrazac broj 4

Obrazac broj 5

Obrazac broj 6

Obrazac broj 7

Obrazac broj 8

Obrazac broj 9

Obrazac broj 10

Obrazac broj 11

Obrazac broj 12

Obrazac broj 13