SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SEMINARSKI RAD ZEITGEIST ADDENDUM - DUH VREMENA

OPATIJA, Prosinac 2011.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ZEITGEIST ADDENDUM – DUH VREMENA

Kolegij: Monetarna ekonomija Mentor: Prof. dr. sc. Zoran Ivanović

Student: Vanesa Crljić Matični br. 20460/09 Br. indexa: 005508/09 Smjer: Menadžment u hotelijerstvu

2

.................. SIROMAŠTVO I RATOVI......................... Novi svijet.........................18 3................11 2...................................... VENUS PROJEKT............2........................1................. JOHN PERKINS I EKONOMSKA ELITA ..................................................................2................17 3....................................................15 3........................................................... CIA.......... KORUPCIJA ..............1...................................................19 3 .........................5 PODJELA KREDITA.......Sadržaj Uvod 1...............3........ TEHNOLOGIJA I PRIRODNI RESURSI – RJEŠENJE ZA BOLJI SVIJET........................................................................................7 2.....14 3.............................3.................................................... JOHN PERKINS............................. NOVAC BEZ POKRIĆA.....................................................................................................................10 2.....

Seminar je napisan u 3 djela. A tehnologiju moraju voditi ljudi. Dokumentarac je napravljen vrlo realno i pokazuje nam činjenice poput te da nikada se nećemo izvući iz duga. Treba biti informiran i u koraku sa svim informacijama i podacima koji su ključni u razvoju ekonomije. Kako je pomagao Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA). Ovaj dokumentarac donosi nam priču o ekonomiji. Drugi dio seminara baziran je na intervju s John Perkinsom kojeg još nazivaju i „ekonomskim ubojicom“. Rješenje ovog projekta nalazi se u tehnologiji. i upravo se oni moraju pobuniti protiv ovog današnjeg stanja u svijetu i promijeniti nešto hitno. jer se država zbog njih dodatno zadužuje kako bi ih uspjela iz financirati. ekonomskoj eliti i industrijalcima za koje je radio da miniraju strane vlade koje su interese naroda stavljale ispred interesa multinacionalnih kompanija. Prvi dio seminara baziran je na kritiziranju bankarske prakse koja dopušta stvaranje novaca bez pokrića. opisna metoda. kao i na privredno stanje u svijetu koje nam opširno i vrlo slikovito predstavlja i opisuje na primjeru USA i koje je rezultiralo današnjom ekonomskom krizom. metoda komparacije. Također se i spominje projekt Venus koji pokušava ponuditi rješenje za sve ekonomske probleme. I film šalje jednu vrlo jednostavnu a tako realnu poruku: „ Ljudi se moraju probuditi“. Također vrlo bitno je da se velika pažnja posveti obrazovanju. metoda sinteze i analize i druge metode. koji traži da se sve materijalne stvari poput novca u potpunosti iskorijene kako bi život bio normalniji. Jer svaka novotiskana novčanica povlači za sobom kamatu. Upravo zbog te činjenice ratova i ima uvijek.odobravanjem kredita.I. U ovom filmu producent Petar Joseph se posebno osvrće na američki „ Federal Reserve Bank“ i C. o svijetu novca koji odavno vlada našim svijetom na one načine koje ni ne možemo zamisliti.A. 4 . Za potrebe pisanja ovog seminarskog rada korištene su različite metode istraživanja kao što su induktivna i deduktivna metoda. U trećem dijelu seminara obrađen je projekt Venus. Također se obrađuje i vrlo okrutna i tužna činjenica da su ratovi vrlo profitabilni.Uvod U ovom seminarskom radu riječ je o filmu Zeitgeist addendum koji se osvrće na ekonomske probleme koji svakim danom postaju sve ozbiljniji.

odnosno ocjeni njegove kreditne sposobnosti i spremnosti vraćanja kredita u dogovorenom roku. ono što je povjereno. poslovnih aranžmana prodaje robe. mjenica i drugih kreditnih instrumenata smanjuje se opasnost od gospodarskog zastoja. NOVAC BEZ POKRIĆA Danas je u bankarskoj praksi da se novac izdaje bez pokrića. zajam. a iz latinskog dolazi samo značenje. ali depozita krediti predstavljaju novi dodaci ukupnih depozita bankarskog sustava.1. Moderni novac je zapravo mehanika o novcu. Kao instrument premošćenja tekuće nelikvidnosti. otvorene račune i dr. preko čekova. robnih i potrošačkih kredita. je novac zapravo i nije u vlasništvu banke. svako malo netko podigne kredit. Bitno je činiti. njemačkog i talijanskog jezika. 1. U nedostatku novca. osim teorijske odgovornosti na papiru. Odobravanje novčanih i nenovčanih kredita. U širem smislu riječi obuhvaća različite namjenske i nenamjenske kreditne oblike poput novčanih zajmova. dužničke vrijednosne papire. banka jednostavno je izmišljanje. financijskih kredita. investicija ili proizvodnje u razdoblju nedovoljne štednje. Sama riječ kredit dolazi od francuskog. Rezerve su nepromijenjena prema kredit transakcije. gdje banke odobravajući kredit stvaraju novac (depozitni1i ili kreditni novac) kojim zajmotražitelj može raspolagati za plaćanja. uvoza. KREDIT Kredit možemo definirati kao novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita. korištenje kredita često je uvjetovano određenim 1 Novac koji nema materijalni oblik a nalazi se na računima u bankama 5 . jer je stvoren iz ničega čim ugovora o kreditu potpisan je. nedovoljne potražnje uz danu ponudu ili pak nedostatka ponude roba i usluga potrebnih za zadovoljenje potražnje. kredit je važna poluga gospodarskog rasta i razvoja. sporazume. usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu. potrošnje.1.. što znači. odnosno financiranja izvoza. Drugim riječima: novac ne dolazi iz njihovih postojećih sredstava. Kako bi se smanjio rizik od nemogućnosti dužnika da uredno izvršava svoje prema vjerovniku. najčešće je to banka koja ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata. stavljajući se ništa od toga vlastite. To se posebice očituje kod bankarskih kredita. kad se daju kredit je prihvatiti mjenice u zamjenu za kredite. kao sredstva prometa i plaćanja. zasniva se na povjerenju prema dužniku. uz plaćanje određene naknade u obliku kamate.

kreditnim osiguranjem. jamstvom. npr. 6 .. založnoga prava na nekretnine i slično. pravom zaloga pokretnine.

odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računu. eskontni. kamata. kontokorentni. subjektima na komercijalne i bankarske. smanjuje blagajničko poslovanje.. osobe koje su uložile novac ili neku vrstu vlastitog kapitala 7 . plaćanja špeditera. Iako se kredit odobrava do iznosa najvišega utvrđenoga kreditnog limita. rambursni i avalni kredit. Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Prema svrsi dijele se na proizvođačke i potrošačke. Pritom komitent plaća kamate samo na iskorišteni dio takve „otvorene kreditne linije“. koji komitentu omogućuje jednostavnije premošćenje kratkoročne nelikvidnosti. a prema namjeni na kredite za obrtna sredstva i investicijske. elastičnu i racionalnu upotrebu kredita. U tu kategoriju ulaze. Kontokorentni kredit kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega računa komitenta2. Zatim najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na kratkoročne. srednjoročne i dugoročne. akceptni. prilikom kupovine većih količina robe uz popust za gotovinu . zbog višekratnoga produženja ugovora. provizije i troškova za svoje usluge. a na neiskorišteni dio plaća proviziju banci. on dobiva dugoročan značaj. Eskontni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice. koje ostaju vlasništvo zajmoprimca. odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti. itd. komitent može koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. tj. kod pred financiranja i među financiranja. Služe za financiranje tekuće poslovne djelatnosti. Lombardni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice). Iako je formalno kratkoročni oblik zaduživanja s rokom dospijeća do jedne godine u praktičnom poslovanju. Kontokorentni kredit vrlo je raširen oblik kratkoročnoga kreditnoga kreditiranja. Njegova se pogodnost očituje prilikom otvaranja akreditiva. ali su do trenutka otplate u posjedu banka. kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu naplatu eskontna. Kamatne stope na kontokorentne kredite u pravilu su više nego na ostale vrste kredita jer promjenljivi obujam njegova korištenja nameće banci potrebu održavanja višeg stupnja likvidnosti. Sredstva odobrenoga kredita komitent može koristiti za promet i plaćanje.osiguranju na otvorene i pokrivene. potrošnje. lombardni.PODJELA KREDITA Krediti se dijele prema različitim kriterijima: predmetu kreditiranja na robne i novčane. 2 Poslovni partneri.

Hipotekarni kredit možemo definirati ka dugoročni kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke. do visine okvirnog iznosa kredita. ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o njezinu dospijeću.. predstavlja revolving kredit. banka izvoznika ili neka treća banka. što zbog većega boniteta mjenice omogućuje tražitelju bankovnog akcepta lakše dobivanje eskontnoga kredita kod druge domaće ili strane banke. koje za banku ima obilježje srednjoročnog ili čak dugoročnoga potraživanja. koristiti ju za plaćanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira. Odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava komercijalne banke. odnosno optjecaj takve mjenice na novčanom tržištu. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku kredita ne doznačuje novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit. kupnju trajnih potrošnih dobara i slično. Avalni kredit kratkoročni je bankovni kredit kojim banka daje aval3 na mjenične obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita.Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje komitentu svoj poslovni ugled. U praksi je najčešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Preuzimajući odgovornost za klijenta prema trećim osobama. nego preuzima na sebe obvezu isplate mjeničnoga duga. prava na nekretnini. kontinuirane mogućnosti zaduživanja u varijabilnim iznosima. Uvoznik se ugovorom obvezuje izvozniku da će plaćanje izvršiti akceptom kod rambursne banke. odnosno založnoga 3 Jamac 8 . u obliku otvorene kreditne linije. a služe za financiranje većih investicija. Akceptiranje mjenice može izvršiti banka uvoznika. a služe za financiranje manjih investicija. Rambursni kredit je akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni. Srednjoročni krediti-odobravaju se s rokom dospijeća (rok otplate) od jedne do pet godina (negdje od 3-5). banka stavlja klijentu na raspolaganje svoj ugled poseban oblik kratkoročnoga financiranja. tj. Izvoznik akceptiranu mjenicu u rambursnom kreditu može eskontirati. Dugoročni krediti-imaju rok dospijeća dulji od pet godina.

To nije točno. Ljudi koje možemo nazvati čuvarima zlata otkrili su da vjerovnici. Ukoliko je dobit manji od troškova. gdje je značila pravljene ostvarivanje napretka. PROFIT I NOVAC Dobit4 direktno označava razliku između prihoda i troškova.označava pozitivan prihod na investiciju od strane individualca ili poslovne operacije. tj možemo reći brojkom na bankovnom terminalu. čak se i pravi novac zamijenio virtualnim novcem. 4 anglicizam Profit 9 . rijetko dolaze po svoje zlato. Zašto bi? Sve dok dužnici na vrijeme vraćaju svoje kredite s kamatama.1. Dobit može biti i plaća za rad poduzetnika. Riječ vuče svoje korijene još iz latinskog jezika. tvrtka ima gubitak. Na početku svog postojanja. odnosno. To im je dalo ideju da izdaju 10 puta više novca nego što imaju pokrića u zlatu. Svega 10% zlata je u prometu. Danas više nije tako iako svaka država ima svoje rezerve zlata. Danas imamo situaciju da ne moraju tiskati novčanice. U današnje doba. Prihod mora biti veći od troškova. oni koji su svoje zlato dali na čuvanje i zauzvrat dobili potvrdu u obliku novca. pozitivnu razliku u odnosu uloženog i dobivenog. Danas se uglavnom kapitalističko značenje profita uzima kao valjano. jer izvori novca su neograničeni. A. otkud zlatu vrijednost? Samo po vjerovanju. nego jednostavno na račun onoga tko je podigao kredit upišu odgovarajući iznos. Mali broj ljudi poznaje pravu prirodu novca. vratimo se novcu. Što je onda novac? Novac je moglo bi se reći samo komad papira za koji vjerujemo da ima neku vrijednost. Takva osoba može cijeli kredit potrošiti. novi novac. kojeg dužnici vraćaju s kamatama i na taj način uvećavaju početnu imovinu. tako postoje dva značenja: kapitalistički i marksistički. Moderno bankarstvo nije se zaustavilo na ovoj granici od 10 puta. dok 90% leži neiskorišteno. No. a direktno u hrvatski jezik dolazi nam od francuske riječi "profit" . tj. Taj novac plasiraju u obliku kredita. Dobitak označava zaradu. mogu izdavati nove kredite. da ima svoje pokriće u zlatu. novac je imao svoje pokriće u zlatu. Većina vjeruje kako postoje ograničeni izvori novca i da ga zato nikad nema dovoljno.3. Pojam profit se razlikuje od učenja do učenja. one ni izdaleka ne pokrivaju količinu novca u prometu. a da ne podigne ni jednu jedinu novčanicu.

Njegovo oružje čine krivotvoreni financijski pokazatelji. Objasnila mu je pravila igre – kada jednom uđeš. Mnoge agencije su pomagale u ostvarivanju toga plana. U više navrata su mu prijetili. ne možeš više izići. seks. Ubrzo nakon što je završio studij menadžmenta u Bostonu. 5 Globalnoj građevinska firma sa 2000 zaposlenih i sjedištem u Bostonu. ali ju je konačno odlučio izdati nakon 11. iako nije posjedovala nikakvu opremu. zapravo bolje bi se moglo reći osoba koja je sav svoj životni put usmjerila tome da smakne ekonomiju. Autor je knjige „Ispovijest ekonomskog plaćenog ubojice“ u kojoj opisuje svoj rad za američku tajnu službu NSA i globalne korporacije. nudeći im milijarde dolara zajma.Tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća bio je prisutan u gotovo svim zemljama Trećeg svijeta koje su bogate resursima. prihvatio je uvjete. Mentorica mu je bila izvjesna Claudine. i često – ubojstvo. John Perkins. diplomirani ekonomist. Mainu5.2001.opijen od tri droge modernog čovjeka – seksa. Prikriveni ekonomski ubojica vrhunski je plaćen profesionalac čiji je cilj uvjeriti zemlje Trećeg svijeta. 70-ih godina regrutiran je od strane NSA-a. 2. Jedne od najaktivnijih. novca i moći. pokušavajući spriječiti izdavanje knjige. za sebe kaže da mu je život bio sličniji životu Jamesa Bonda nego jednog gospodarstvenika. 10 . ali su ga plaćale konzultantske firme koje se financiraju iz proračuna. ekonomska eliti Amerike i novog svijeta te industrijalcima. Posao mu je bio otići u zemlju bogatu resursima i lažnim statističkim podacima. Nakon devetomjesečnog treninga sa ostalim ekonomskim plaćenim ubojicama u Amazoni zaposlen je u Chas T. i napada na tornjeve WTC-a.1. da su strateški važne za ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država. niti je nešto stvarno gradila. NAROD ISPRED MULTINACIONALNIH KOMPANIJA Čovjek bi uvijek trebao biti ispred naroda. Firma se vodila kao građevinska. Do tada sramežljiv sa ženama i željan života. kojima je pomagao i sam John Perkins su: Centralna obavještajna agenciji (CIA). Sam sebe voli nazivati ekonomskim ubojicom.9. JOHN PERKINS Poznata osoba u svijetu ekonomije. kako sam kaže .2. Direktno nije bio zaposlenik američke vlade. žena kojoj se divio i koja ga je zavela u svakom pogledu. pokušavajući destabilizirati njihovu ekonomiju i od njih učiniti američke kolonije. podmićivanje. Njemu treba biti dobro i njegov dobar život bi trebao biti prioritet današnjeg postojanja. Ona je taj koji kreira čitav život na zemlji.

Prva faza je slanje ekonomskih plaćenih ubojica. 6 agencija američke vlade za vanjske poslove 11 . Sljedeće tri do četiri godine John Perkins proveo je u najviše u Panami i Iranu. Glavni cilj im je svrgnuti vladu što pokušavaju izvesti na dva načina. kao što se dogodilo u Iraku. Perkinsov cilj u Indoneziji bio je zaduživanje te zemlje u svrhu izgradnje električnog sistema. JOHN PERKINS I EKONOMSKA ELITA Zemlje označene kao cilj američkih korporacija i tajnih službi. ali i u Kolumbiji. osim svojih naftnih bogatstva i zemlja sa najviše muslimanskog stanovništva na svijetu. Amerikanci su morali ojačati svoj utjecaj u okruženju. Regrutirao je nove zaposlenike i širio mrežu zaposlenika. Perkins je uspio u u svojem naumu.2. Indonezija je. Prvo pokušavaju unijeti nemir i razdor u narod u svrhu revolucije i micanja postojeće vlasti. slijedi vojna invazija. Perkins je na svoj prvi samostalni zadatak poslan u Indoneziju. Šakali najčešće rade za australske i britanske off shore kompanije koje imaju ugovor sa State Departmentom6. Indonezija je postala talac svojih dugova i politike SAD-a. a on sam nakon izvršenog zadatka promoviran je u šefa cijelog ekonomskog sektora tvrtke Main. Na takav način ubijeni su predsjednici Paname i Ekvadora. Muslimani su principijelni i ne vjeruju u posuđivanje novca te kao takvi ruše sistem koji Amerika pokušava uspostaviti. CIA. Ako je to neizvedivo. Šakali su većinom bivši vojnici. U američkoj ekspediciji poslanoj u tu zemlju jedino je on bio ekonomski plaćeni ubojica. Vladajuće u Indoneziji uspio je lažima o rastu električnog sistema od 17 posto godišnje uvjeriti da uzmu zajam svjetske banke. prolaze kroz tri faze kolonizacije. slijede „šakali“. Muslimane je prema mišljenju vrha tadašnje politike SAD-a posebno trebalo držati na oku i od strateškog interesa Amerike bilo je sačuvati te zemlje od komunističkog utjecaja. kada je poraz SAD-a bio evidentan. indirektno su na platnom spisku američke vlade. Ako oni ne uspiju. pripadnici elitnih jedinica. što je Indonežanima prezentirao jedan njegov kolega koji je ubrzo otpušten. Indoneziji i Saudijskoj Arabiji. Bilo je za predvidjeti realan rast od 6 do 8 posto. dakle.2. Ako ni šakali ne uspiju. odnosno rat. Krajem Vijetnamskog rata. šakali imaju za zadatak izvršiti atentat na vladajuće političare koji se ne slažu sa američkim pristustvom u toj zemlji.

tj. tj. koji čine 5 posto ukupnog svjetskog stanovništva konzumiraju četvrtinu svjetskih resursa. koja je davala zajmove. Koncept ‘krivi su geni’ autori uspoređuju s eugeničkim konceptom – naslijeđe. nakon svoje invazije u određenu zemlju. CIA-u. ako bi imali uređeno (i odgovorno. Djelovanje ekonomskih plaćenih ubojica. samo su oni najperspektivniji postajali ekonomski plaćeni ubojice i bili upoznati sa svakom pojedinosti njihova djelovanja. genetike. Perkinsa su pridobili preko fatalne Claudine. globalnim korporacijama. dok ne promijene globalnu politiku. bez obzira na broj čuvara. Kompanije su svakom pojedincu znali slabu karakternu točku. republikance i demokrate. američkim vlastima i Svjetskoj banci. Jedan posto Amerikanaca kontrolira 90 posto te četvrtine američkih resursa. stanovnike čine potpuno ovisnim o minimalnoj plaći koju im daju. i time su nepopravljivi i trebaju se skloniti (u zatvore ili medicinske institucije) ili čak ukloniti (pogubiti). dok svakodnevno 30 tisuća djece umire od izlječivih bolesti. Nakon 20 ili više godina kada iscrpe sve resurse. Pravog rezultata njihovog djelovanja bili su svjesni i vodeći ljudi u NSA-u. šakala i američke vojske dio je globalne američke politike.Većina zaposlenih nije znala konačni cilj i plan. antropologije. Ona nadilazi stranačke podjele u toj zemlji. Korporacije7. geni su krivi za ljudska ponašanja. Oni tvrde da su njihova istraživanja pokazala da nasilje u najvećem broju slučaja proizlazi iz okružja – najčešće nasilnog djetinjstva. a stanovnike te zemlje ostavljaju bez ikakve perspektive. obrađuje pitanja genetike i ljudskog okruženja. kompanije odlaze. Glavna misao vodilja i teorija koja se predstavlja je slijedeća: najveći utjecaj na ljudsko ponašanje (time i ovisnosti i nasilje) ima upravo okružje. jer su znali da je vrlo sramežljiv i nesnalažljiv sa ženama i da će pasti pod njen utjecaj. medicine itd. NSA i CIA nesmetano provode interes američkih korporacija i krupnog kapitala neovisno o tome koja je opcija u SAD-u na vlasti. tada se radikalno 7 organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koji su članovi korporacije 12 . što individuu čini – genetika ili okruženje? U ovo segmentu govore znanstvenici s područja. Sam Perkins kaže da. Amerikanci. Amerikanci neće biti sigurni na aerodromima. Dakle. ja bih dodao) društvo. odvjetnici i psiholozi čiji je jedini cilj bio uvjeriti te ljude da je ono što rade ispravno i moralno. Za takve su u firmi postojali ekonomisti. dok istodobno svaki dan 24 tisuće ljudi umire od gladi. Prvi dio – ljudska priroda.

13 . Nadalje. pa su i tako kroz povijest odbijali pozive za novačenje radije odlazeći u zatvor nego noseći oružje. predstavljen je i zanimljiv podatak da kod huterita nikada nije zabilježen niti jedan slučaj ubojstva. Već kada se govori o ‘genetskoj teoriji’. kulturalna – i njihov utjecaj na ljudsko ponašanje. huterita ili amiša koji su pacifistički ustrojeni.smanjuju ‘devijantna’ ponašanja. Za primjer je iskorišten primjer nekih anabaptističkih zajednica. Sociolozi tako uspoređuju različita društva i njihova utemeljenj. Iznose teoriju da ako ljudi shvaćaju zagrobni život kao kaznu ili nagradu za svoj etički (ili ne-etički) življeni život na zemlji tada se formiraju mirotvorna društva. govori o religiji – anabaptističke zajednice su kršćanske zajednice. ne mogu a da ne spomenem sličnu tendenciju koja se zatiče kod sljedbenika laičkih duhovnih (pentakostalnih) pokreta. psihološka. filozofska. teološka. i u reformiranim crkvenim zajednicama. Ovo pokazuje da Zeitgeist ovaj put oprezno. poput menonita. i u Katoličkoj Crkvi. gotovo pomirljivo.

nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava. Pojavljuje se u gotovo svim područjima života i djelovanja. Neke od definicija korupcije: · · · ''Korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist''. KORUPCIJA Riječ korupcija u hrvatski jezik dolazi od latinske riječi corruptio8. Zauzima mnogobrojne oblike s različitim sudionicima. (Svjetska banka) ''Korupcija je devijantno ponašanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imenovanih) International) koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti. Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi obzirom na zakone. političkih i filozofskih rasprava prisutna je kroz cijelu povijest. kvarenje. Kao predmet pravnih. razvrat. socioloških. podmićivanje. u politici. corruptio . podmićenje. potkupljivanje. suprotno javnom interesu. 14 . truljenje. Iako postoji velik broj stručnih članaka i konvencija koje se bave korupcijom još uvijek ne postoji globalno prihvaćena definicija korupcije. Korupcija je štetna društvena pojava koja narušava temeljne društvene vrijednosti. ulozima. tehnikama i različitim oblicima kulturne prihvatljivosti. privatnom sektoru.pokvarenost. (Joseph Nye. 1967) Korupcija je u najširem smislu svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi osobne ili skupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. To je svaki čin kojim se. u gospodarstvu. utega).3. (Transparency ''Korupcija je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist''. krivotvorenje (spisa. izopačenost.2. okolinom. a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca. nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine. uže obitelji ili povezane grupe ljudi''. u medijima. Korumpiranim se smatra i građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem. položaj i ovlasti koje su joj povjerene. kvarnost. raspadanje. potkupljene. 8 lat. prisutna je u javnim institucijama. mjere.

TEHNOLOGIJA I PRIRODNI RESURSI – RJEŠENJE ZA BOLJI SVIJET Tehnologija9 je danas svemoguća. a ova ovisno od vrste tehnologije. automobil i svakodnevne potrebe ne budu razlog za podizanje novih kredita. Da više hrana. Mozak jednog čovjeka je danas razvijen na tako jednoj razini da mu se ništa ne čini ne moguće. Kao ljudska aktivnost nastala je prije znanosti i zanata.proizvodnja neorganskih kiselina i soli. 15 . uređaja. predmeta prerade (sirovina. Tehnologija je postupak pretvaranja jednih upotrebnih vrijednosti (prirodnih predmeta ili poluproizvoda) u druge upotrebne vrijednosti kombiniranjem ljudskih radnih operacija s operacijama strojeva. Na neograničenu količinu svih stvari koje su neophodne za život. postrojenja i sl. biokemijski i sl.prerada nafte i drugih fosilnih materijala u derivate nafte i druge proizvode iz tih derivata. organska kemijska tehnologija . materija biljnog ili životinjskog porijekla) bez kemijske izmjene tih supstanci.proizvodnja kombiniranjem bioloških procesa i kemijskih procesa (industrija vrenja i sl. najčešće za industrijske i komercijalne ciljeve. Da se u ovom slučaju usredotoči na bolji svijet. Bitno je samo da ono što si zamisli u glavi da to i ostvari.3.). tekstilna tehnologija .prerada biljnih tekstilnih vlakana. odnosno znanstvena metoda ili materijal korišten za dostizanje komercijalnih ili industrijskih ciljeva.proizvodnja organskih kiselina i soli. termomehanički.      2. petrokemijska tehnologija . životinjskih i fosilnih) materija. poluproizvoda) ili od vrsta finalnih proizvoda može biti:  mehanička tehnologija . koji mogu biti: mehanički. 9 Tehnologija je ukratko rečeno primjena znanosti. neorganska kemijska tehnologija . U vulgarnom smislu. nego da se novac i sve materijalne stvari maknu iz opticaja i da svako u svom životu takvih stvari ima u neograničenim količinama. dom. biokemijska tehnologija .prerada prirodnih supstanci (minerala. proizvodnja sintetičkih vlakana i proizvodnja tekstilnih proizvoda od prirodnih i sintetičkih vlakana. U nastavku slijede tri definicije: 1. termokemijske. Cijela suvremena industrijska proizvodnja počiva na suvremenoj tehnologiji. elektrokemijski. električni. drugih mehanizama. tehnologija je svaki radni proces fizičkog i umnog rada u privredi i izvan nje. kemijska prerada prirodnih (biljnih. kemijski.

Mora nas zabrinjavati činjenica da će se neki resursi u potpunosti potrošiti ukoliko ne smanjimo njihovu potrošnju. voda. Ona koristi metode drugih nauka. No. 10 Prirodnim resursom nazivamo sve što dolazi od Zemlje . koristimo ili kupujemo napravljeno je od. termičke. biokemijske i slične procese. Jedan od obnovljivih resursa je sunčeva energija. telekomunikacije Koristimo prirodne resurse10 za dobivanje električne energije. jednom kad se potroše. kemijske. a mi ih vrlo brzo iskorištavamo. prirodni resurs.biljke. Suvremeni procesni pristup kao i izučavanje društvenih i prirodnih znanosti po zakonitostima sistema. prijevoz. Kada se govori o tehnologiji. Održivo korištenje resursa Kako bi iskorištenje prirodnih resursa bilo održivo. istraživačke laboratorije (znanstveni rad). uzgoj usjeva i vožnju automobila. Upravo zato se pojam tehnologije odnosi na svaku proizvodnju. potrošeni su zauvijek. tehnike i procese koji se upotrebljavaju kako bi se neki ulaz preoblikovao u posve određeni izlaz.Tehnologija je znanstvena oblast koja izučava mehaničke. Moramo se zapitati jesu li nam doista potrebni. kao npr. poljoprivreda. Obnovljivi i neobnovljivi resursi Obnovljivi resursi mogu biti zamijenjeni ili ponovno stvoreni. proizvodnja. obično se misli na informacije. Termin tehnologija danas dobiva svoje značenje u gotovo svim sferama ljudskog života (informatika. tehnologija dobija novo svobuhvatnije značenje. no pojam tehnologije se odnosi i na druga područja. opremu. Neobnovljivi resursi ne mogu biti nadomješteni. nafta i metali. sve što jedemo. termokemijske. sadržaj pojma tehnologija je znatno širi. Prirodni resursi svuda su oko nas. životinje. ili je. Zapravo. 16 . moramo razmisliti koje ćemo resurse koristiti i na koji način. manufakturna ili industrijska. socijalne službe itd. istražuje nove mogućnosti ovakvih procesa i izučava mogućnost projektiranja njihovog uvođenja u proizvodnju. kakve god ona prirode bila: zanatska. Ovo je ozbiljan problem jer cijeli živi svijet ovisi o ovim resursima. elektrokemijske. kao i već postojeće znanje u dostizanju komercijalnih ili industrijskih ciljeva. drvo. Mnogi resursi iscrpljuju se brže nego što mogu biti nadomješteni novima. Tehnologija po tako postavljenoj definiciji nije nauka jer nema svoje posebno specificirane metode pa koristi metode drugih disciplina iz oblasti koju izučava.

one koje nas vode prema miroljubivim. žena koja vjeruje u bolje sutra 17 . Venus projekt Izvor: www. Putem inovativnih pristupa socijalom osvještavanju.Sve je veći I veći broj ljudi koji su zabrinuti s ozbiljnim problemima u našem modernom društvu: nezaposlenost. Venus projekt je usmjeren na suočavanje s tim problemima aktivno uključujući istraživanja.wordpress. Ono podcrtava alternativu u kojoj ljudska prava I prava svih drugih bića više nisu ugrožena. nasilje. edukativnim smjernicama I obznanjivanju podataka koliko je u stvarnosti naša tehnologija napredna.god. elitizam. korupcija.1.com 11 Osnivačica Venus projekta. razvoj realnih oslobađajućih solucija. Slika 1. Venus Projekt je organizacija koja nudi realni plan aktiviranja za socijalne promjene. od strane Jacque Fresco i Roxanne Meadows11 u Venusu. zamjenjivanje ljudske snage s tehnologijom (na radnim mjestima). VENUS PROJEKT Projekt Venus (The Venus project ) je kao neprofitna organizacija utemeljena1975.livingyourney. Venus projekt predstavlja novi smjer za čovječanstvo koji nudi ništa manje nego totalno redizajniranje naše kulture. Venus Projekt nudi plan za socijalnu ravnotežu unutar koje bi ljudi.3. glad u svijetu. elitizam I zemljin eko sustav. zločini. tehnologija I priroda opstali u koegzistenciji samoodrživog svijeta izobilja. manipulacija. globalnoj civilizaciji podignutoj na najviše standarde. pre velika naseljenost. blagostanja I mira koji bi trajao do beskonačnosti. Florida.

uniformirane ljude što bi ih. Iako se to još ne može direktno čuti u ovom dijelu. Novi svijet novi smjer za čovječanstvo koji nudi ništa manje nego totalno redizajniranje naše Iako naizgled ova utopistička slika izgleda zgodno i pravedno. čovjek bi se odvojio od rada. pa je onda lijek zapravo vrlo jednostavan – izbacite ljude iz automobila. tj. ili kod nas lokalno: ustaše i partizani. kršćane i ateiste. Nadalje. čime ova teorija postaje anti-humana. mi nemamo politički background. napokon odvaja od tog naslijeđa teorija urote kada se kaže da sadašnji nepravedni sustav nije produkt ‘teorija urote’. on je jednostavan takav u svom temelju. Kada smo već kod toga. Zatvori bi bili nepotrebni zato što ljudi ne bi imali mogućnosti što ukrasti (jer bi se napustio u potpunosti novačni sustav). Prvo prije svega je uniformnost. đavlu. 12 Vlakovi malih dometa i malih brzina 18 . šejtanu) pridaju se božanski epiteti u vladajućem smislu. pretvorilo u strojeve koji ne bi bili svrsishodni. poput mene recimo). izgleda. Četvrti dio počinje kao apologija teorije: mi nismo marksisti. Dakle vizija prevladavanja liberalizma je jednostavna – ukinuti slobodu. barem kako se meni čini. u četvrtom dijelu (Ustanak) Fresco otvoreno i jasno kaže da slobodom izbora manipulira naša okolina. ne mogu ne primjetiti očigledne zastrašujuće posljedice. u cilju zaštite života – strahovito puno ljudi danas gine u automobilskim nesrećama. kao da uz dobrog Boga postoji još jedan zli – Sotona. odnosno zlu (Sotoni. da ne kažem nehumana. mi nismo zastupnici teorija urote. njima bi upravljali sateliti (što u najmanju ruku izgleda neprivlačno za ljubitelje automobila. Tu se Zeitgeist.3. ne bi ništa proizvodili. iako temeljen na plemenitoj ideji jednakosti.2. Ukratko rečeno – čovjek bez slobode bio bi slobodan čovjek (?!). niti bi mogli zloupotrebljavati droge (jer ne bi imali pristup istima). pa onda stoga je najbolje – slobodu ukinuti (?!). Ovakav sustav proizveo bi. Opet nije zgore za dodati da je takvo razmišljanje našlo i plodno tlo u vjerničkom mišljenju: svijet se shvaća kao konstantna borba između dobra i zla. dobro primjećuju dualizam koji vlada u mišljenju – podjelu na demokrate i republikance. Iznesena je i teorija o odbacivanju automobila i prelaska u potpunosti na javni prijevoz (poput Meglev vlakova12). Dok se automobili ne bi u potpunosti izbacili iz prometa.

U njenom mehanizmu beskrupuloznog zavođenja. sumnja je najevropskiji doprinos globalnoj mudrosti. oskudica je opozit blagostanju. Tako je prvo logika prodrla u sve pore života. i da samim tim. reklama je uzdignuta na nivo umetnosti. od kojih je ona gore navedena ključna. onda to znači da je selektivna. ne odgovaraju istini jer polaze od ne utemeljenih pretpostavki. mi zaista mislimo za sebe da živimo razuman život. a trenutno je na tronu novac koji se troši zarad naše sreće i blaženstva. u kojoj se "nežnim" imperativima sve svodi na apologiju statusa kvo. Pritom se među ovdašnjim logičarima koji se gnušaju sirotinje previđa pretpostavka logike po kojoj ona funkcioniše samo u situacijama u kojima su svi konstituvni elementi premisa poznati. tome treba težiti u svrhu ispunjenosti života. U međuvremenu smo u ova instant vremena. Ne zaboravimo. nije istinita. pratio je mač dizan u ime koječega. a ona se uveliko napušta i prepušta mesto izvesnosti površno promišljenih formula na putu do našeg ispunjenja. pa iz nje kao krajnji ishod sledi depresija obilja koja otvara mogućnosti za nova podmukla podmetanja. 13 Filozof iz Ontološkog razdoblja 19 . suprotnosti se po njemu potpuno razlikuju i poništavaju. dakako shvaćenog u statusnom smislu. Pri sastavljanju svojih misaonih zakona očigledno sekao preko kolena. već samo to što jeste. vođeni instant pokličima i brzopoteznim rešenjima koji ne ostavljaju nikakvo mesto sumnji dospeli u situaciju da nas preplavi stihija automatskog života.3. a daljim logičkim sledom zaključujemo da je blagostanje preduslov sreće. pa je samim tim nepotpuna. SIROMAŠTVO I RATOVI Vođeni principima aristotelove13 logike. koji jednostavno. Stigavši do krajnjih konsekvenci ovakvog stanovišta. Dobre primjere za ove tvrdnje možemo videti na polju savremene korporativne tzv. Pošto to u većini slučajeva nije tako. u krajnjoj instanci. I čim je selektivna onda. gnušamo se nasilja iako nam je jasna neophodnost njene primene kako bismo nastavili da na miru trošimo. dolazi sa do atraktivnih zaključaka. Na sličan način ni Aristotelova logika ne može biti validno oruđe za dublje spoznaje pošto u njenom sistemu nema mesta za nijanse.3. A ako je nepotpuna. kulture. Laž nije umjetnost.

Civilizacija je zaista nepotrebna ali u onom obliku u kojem će imati normalan život bez oskudijevanja. zalazna. siromaštvo i kriminal. Projekt venus nudi potpuno drugačiji sistem koji je osuvremenjen najnovijim saznanjima. a koji bi trebao zamijeniti postojeći monetarni sistem. Također na kraju filma autor daje smjernice kako zaobići sustav i prezentira novi sustav u slučaju pada monetarnog sustava. Ovaj film bi trebao pogledati svako na ovoj planeti. odnosno monetarni sistem koji prouzrokuje ratove. te stav politike SADa prema ostalim zemljama. Poticaj je zaista potreban jer kada ljudi imaju pristup svim potrebama za život. Monetarni sistem mora nestati ili nikada nećemo biti slobodni kao ljudi i tehnologija će trajno biti paralizirana. Gotovo sve forme kriminala su posljedica monetarnog sistema. Zato je nemoguće imati svijet bez ratova i siromaštva. vojska. a to je novac. Rad je plaćeno ropstvo. Rođeni smo s uvjerenjem da živimo od vlastitog znoja. pokret koji ulazi u pore svih društvenih slojeva i potiče kritičko razmišljanje prema sustavu u kojem živimo. jer otvara oči. ”Duh vremena” odnosi se na bankarski i monetarni sustav. bilo direktno ili kroz nervozu zbog financijske nestašice. To unazađuje ljude. talasana. plima. produbljuje svijest i znanje. U drugom dijelu film se bavi društvenim sistemom koji je baziran na resursima i tehnologiji. 20 .Zaključak Nakon dovršenog seminarskog rada zaključujem da bi svatko trebao pogledati ovaj film. pa čak i ako gledalac ne vjeruje u sve teorije postavljene u njemu. Obrazovanje je također vrlo bitno jer što su ljudi obrazovaniji. solarna i vjetrena energija mogli bi snabdijevati svijet energijom zauvijek. u patriotizam. oružje su znak da još uvijek nismo civilizirani. Nakon izdanja ovog dokumentarca osnovan je pokret imenom Zeitgeist Movement. Ovaj film ukazuje na istinski izvor nestabilnosti na našoj planeti. poticaji bi se promijenili. ekonomija zasnovana na resursima. biće bolji život sviju nas. Nemoguće je očekivati da se ljudi uistinu ponašaju moralno i pristojno. Održivost i izobilje nikada neće biti moguće u profitno orijentiranom sistemu.

Edicije Božićević. Zagreb. 1979 www.hr/scitech/tehno/ kulture. 1991. Jozo Tomasevich.Sve je veći I veći br oj ljudi koji su zabrinuti s ozbiljnim problemima u našem modernom društvu: nezaposlenost. nasilje. podcrtava al 21 . Zagreb 2008.org www.wikipedia.tportal.LITERATURA: Adolf Dragičević: Politička ekonomija prijelaznog društva. Sveučilišna Naklada Liber-Zagreb.com http://www. Zagreb.novac-imanje. Neimaština u drugom svjetskom ratu. "Školska knjiga". Prekrivene ekonomske ubojice. Jelčić (1992) John Perkins.