Um, karakter i ličnost

Elen Vajt
Naslov originala:

Mind, Character and Personality
Guidelines to Mental and Spiritual Health Ellen G. White

KNJIGA 1

Sadrţaj

PRVA KNJIGA PREDGOVOR I dio – PROUĈAVANJE UMA 1. Vaţnost prouĉavanja uma ......................................................................................... 2. Hrišćanin i psihologija .............................................................................................. 3. Opasnosti u psihologiji ............................................................................................. 4. Duhovni uticaji i um ................................................................................................. 5. Fanatiĉni um .............................................................................................................. 6. Zdrava normalnost .................................................................................................... II dio – OSNOVNI ODNOSI 7. Bolest koja poĉinje u umu ......................................................................................... 8. Religija i um .............................................................................................................. 9. TvrĊava uma ............................................................................................................. 10. Razumijevanje ........................................................................................................... III dio – RAZVOJ UMA 11. Prouĉavanje Biblije i um ........................................................................................... 12. 13. 14. 15. Marljivost .................................................................................................................. Hrana za um .............................................................................................................. Rad i zanimanje ......................................................................................................... Emocionalni faktori .................................................................................................. 5 7 10 13 17 22 26 30 32 35 38 42 46 50 53 57 60 65 69 74 79 82 84 92 95 98 108 111 115

IV dio – RAZVOJ LIĈNOSTI 16. Prenatalni uticaji ....................................................................................................... 17. NasleĊe i okruţenje ................................................................................................... 18. Sigurnost u domu ...................................................................................................... 19. Roditeljski uticaji ...................................................................................................... 20. Atmosfera u domu ..................................................................................................... 21. Hristos se bavi umovima ........................................................................................... 22. Škola i uĉitelj ............................................................................................................ V dio – ŢIVOTNA POKRETAĈKA SILA 23. Ljubav – boţanski, vjeĉni princip ............................................................................. 24. Ljubav u domu .......................................................................................................... 25. Ljubav i seksualnost u ljudskom iskustvu ................................................................ 26. Bratska ljubav ........................................................................................................... 27. Boţja ljubav .............................................................................................................. VI dio – SEBIĈNOST I SAMOPOŠTOVANJE 28. Samopoštovanje ........................................................................................................
2

29. Zavisnost i nezavisnost ............................................................................................. 30. Sebiĉnost i egocentriĉnost ......................................................................................... VII dio – ADOLESCENCIJA I MLADI 31. Problemi mladih ........................................................................................................ 32. Opĉinjenost i slijepa ljubav ....................................................................................... 33. Opasnosti s kojima se mladi suoĉavaju .................................................................... 34. Savjest ....................................................................................................................... VIII dio – VODEĆA NAĈELA U OBRAZOVANJU 35. Uticaj zapaţanja ........................................................................................................ 36. Naĉela motivacije ...................................................................................................... 37. Naĉela prouĉavanja i obrazovanja ............................................................................ 38. Ravnoteţa u obrazovanju .......................................................................................... DRUGA KNJIGA IX dio – MEĐUSOBNI ODNOS TIJELA I UMA 39. Neophodnost skladnog djelovanja ĉitave liĉnosti ..................................................... 40. Uticaj tijela na um ..................................................................................................... 41. Ishrana i um ............................................................................................................... 42. Um i zdravlje ............................................................................................................. 43. Um i duhovno zdravlje .............................................................................................. X dio – MENTALNO ZDRAVLJE 44. Zakoni koji upravljaju umom .................................................................................... 45. Individualnost ........................................................................................................... 46. MeĊuljudski odnosi ................................................................................................... 47. Mentalna higijena ..................................................................................................... XI dio – EMOCIONALNI PROBLEMI 48. Krivica ....................................................................................................................... 49. Ţalost ......................................................................................................................... 50. Nemir i zabrinutost ................................................................................................... 51. Strah .......................................................................................................................... 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. Depresija ................................................................................................................... Sukob – pozitivno i negativno .................................................................................. Prekomjerno prouĉavanje ......................................................................................... Patnja ......................................................................................................................... Gnjev ......................................................................................................................... Mrţnja i osveta .......................................................................................................... Vjera ..........................................................................................................................

118 122 126 133 139 144 150 154 158 163

168 171 173 178 181 186 189 193 198 202 205 209 212 216 223 226 228 231 234 237 243 247

XII dio – PROBLEMI U PRILAGOĐAVANJU 59. Formiranje karaktera ................................................................................................. 60. Sukobljavanje i poistovjećivanje ..............................................................................
3

....... Lijenost ................................................................................ Narav ............................................................... Dijeljenje povjerenja ............................................................................................................................................................................................................................................. 68............. Indeks pojmova ......................................................................... 64....................... 76........................ XVI dio – NAĈELA I NJIHOVA PRIMJENA 81................ Vitalna funkcija Boţjeg zakona ........ 83................................................................ 69..................................................................... DODATAK A .......................................... 80.............. 74.............................................................................................. 85............... Laţna nauka .......................................................................... Društveni odnosi ............................................................................................................................................................. Kritika ..... 82................................................................................................. Bavljenje emocijama ............................................................................................................................................................................... XIII dio – LIĈNOST 63..........61..................................................................................... Pozitivni uticaji na um ................................................................................................................................................................................................................ Sumnja i nedoumice ................... Navike .................... Sigurna terapija uma ................. Emocionalne potrebe ........ Savjetovanje .......................... XVII dio – PRAKTIĈNA PSIHOLOGIJA 84.............................. Gerijatrija .................... Odluĉnost i volja ..................................................... 70.............................................................. 88.............................................................................................................................. 62. 89........... Skraćenice ........ 86............................................................................................................................................................................ 75............................................................ 65.......................................................................................................... Psihologija i teologija .................................................. 87................................................... 73................................................. Mašta ............................................................................................................................................................................................. 250 255 261 265 268 270 274 276 280 282 285 290 294 297 301 303 308 311 314 319 323 326 329 333 336 342 344 348 351 356 358 360 362 366 4 ........................................... 67. Kontrola uma nad umom ...................................... Sotonina nauka o samouzdizanju .. XV dio – LAŢNI SISTEMI TERAPIJE 77............................................ Sreća ....................................................... 66..................................... Odbacivanje ........................... Navike mišljenja ............................................... Komunikacija ............................................................................................................................... Hipnotizam i njegove opasnosti ..................... DODATAK B ..................................................................... 78....................... Bavljenje naukom .......................................................................... Negativni uticaji na um ..... 79............. Mašta i bolest ..... Ispravno razmišljanje .............. XIV dio – MISLI I NJIHOV UTICAJ 72.................................................. 71....................................................................... Indeks biblijskih citata ..................................................................................

«frenologija». Oĉigledno Elen Vajt nije pisala kao psiholog. kao i na drugim poljima. Veliki dio kompilacije Um. Vajt na ovom širokom. i univerzumom. pamfletima. Ovi savjeti koji su uglavnom bili upućeni rukovodiocima. Ipak kroz njene spise moţe se nazrijeti prepoznatljiva filozofija u kojoj se jasno oslikavaju odreĊene smjernice u ovoj nauci. Ona su prošarana i nadopunjena materijalima koji sadrţe praktiĉne upute i savjete u uspostavljanju odnosa uĉitelja i uĉenika. ne samo da su razumljivi nego i dobrodošli radi sigurnosti da izloţeni koncepti potiĉu od Onoga koji je oblikovao ljudski um. Ovo se postiglo izvlaĉenjem iz široke zaostavštine njenih objavljenih spisa. Ovdje se ne izlaţu nikakvi predubijeĊeni pogledi kompilatora. kad je otpoĉeo ovaj rad na kompilaciji. nekoliko izjava se ponavlja u razliĉitim 5 . U stvari. ljekara i pacijenta. daće mnoge odgovore. Vajt (1827-1915) psihologija. karaker i ličnost predstavlja opšta vodeća naĉela. karakter i ličnost. itd. «upućena sam». Bogom. Svrha ove kompilacije je prikupljanje izjava Elen G. Zdravost pogleda Elen G. hiljadama ĉlanaka u ĉasopisima. roditelja i djeteta. ljekarima. Prilikom sastavljanja ovog materijala nije bilo nastojanja da se odvoje oni pasusi koji podrţavaju poglede raznih autoriteta na polju vaspitanja i psihologije. Prije deset godina. Istraţitelj treba razumjeti da dok je uĉinjen pokušaj da se izbjegne preobilnost koliko je to moguće. upućeni ĉitalac biće pod dubokim utiskom njenog neobiĉnog uvida u osnovne principe psihologije koje ove spisi iznose na vidjelo. Ovo nam pomaţe da shvatimo šta je ĉovjek i da razumijemo njegov odnos sa sv ojim zemaljskim okruţenjem. pisanih tokom šest decenija. izdavaĉima. praćen je takav aranţman da ove iskaze naĉini odmah dostupnim onima koji razmatraju klasifikovana podruĉja. Nema sumnje da kako istraţivanja u psihologiji i mentalnom zdravlju napreduju. propovjednicima. ishrane i vaspitanja. povezanim rukopisima i prepisci. ovdje zauzeti stavovi sve više i više će apelovati na promišljene ĉitaoce. Sigurni smo da kako se istina bude razvijala. Paţnju treba usmjeriti na naĉela koja oni sadrţe.PREDGOVOR Za ţivota Elen G. njena reputacija za postavljanje zdravih psiholoških principa još će se više uĉvrstiti. kako su se pojavljivali u tada štampanim knjigama. Vajt pisala pod uticajem Svetog Duha cijene voĊstvo na tako vitalnom polju za ĉitavo ĉovjeĉanstvo u vrijeme kad se škole psihološke misli razlikuju i mijenjaju. Vajt na podruĉjima fiziologije. i ĉiniocima koji dovode do njegovog optimalnog funkcionisanja kako je izvuĉeno zajedno u logiĉnom poretku dopuštaju dodatan izbor posthumno izdatih knjiga Elen Vajt. Otuda. ĉitalac mora sa razumijevanjem pristupiti njenoj upotrebi termina «psihologija». Adventisti sedmog dana i drugi sa svojim ubjeĊenjem da je Elen G. njegovim potencijalima. uĉiteljima. MeĊutim. mogu u svom otkrivenju okolnosti i datih uputa. «pokazano mi je». propovjednika i vjernika. Um . naprotiv. poprimiti nešto od forme istorijskih sluĉajeva. bila je u povoju. mislio se da bi ona imala najširi uticaj na one koji se osobito bave studijama na polju mentalnog zdravlja. njegovom vitalnom mjestu u ljudskom iskustvu. Konstatacije Elen Vajt o raznim aspektima uma. vaţnom i ponek ad kontraverznom polju za prikladno prouĉavanje. nauka koja se bavi ljudskim umom. uĉinjen je napor da se dopusti Eleni Vajt da slob odno predstavi svoje poglede. Ona nije koristila uobiĉajenu terminologiju današnje psihologije. već se pokazala. U ovim okolnostima povremeno pojavljivanje izraza kao što su «vidjela sam». njegovim moćima i funkcijama. Posvećenom adventisti ovo djelo. domaćicama ili omladini.

poglavljima iz razloga da bi se mogli naći pod raznim odgovarajućim naslovima. Svaki citat nosi sa sobom referencu na izvor u materijalima Elen G. Tako je Um. Originalni izvori su dati kao primarne reference. jer svi smo ukljuĉeni u bitku za um. Vajt. Vajt pojavljuju na kraju svakog toma Komentara.C. Ĉineći tako tu i tamo se ima ponavljanja misli u opštim osnovnim crtama što u neku ruku moţe zasmetati površnom ĉitaocu. ovaj je prvobitno bio objavljen u privremenoj formi pod naslovom Smjernice za mentalno zdravlje (Guidelines to Mental Health). Dopunjeni su ne ki dodaci u izvjesnim poglavljima. ili u tomu 7a ASD Biblijskog komentara. Ova kompilacija je pripremljena u uredu za Zostavštinu Elen G. a odreĊena brisanja eliminisala nepotrebna ponavljanja. karaker i ličnost donekle enciklopedijska knjiga. 22. mart 1977. radi testiranja u uĉionicama i kritiĉkog ĉitanja adventistiĉkih vaspitaĉa. Vajt pod upravom Odbora za Zostavštinu koji je po svojoj volji autorizovala Elen Vajt. Ţelja Odbora za zaostavštinu je bila uĉiniti izvjesnim da su uzete u obzir sve poznate izja ve koje se odnose na predstavljene predmete i da je aranţman materijala prihvatljiv. Kako je sada izdato u dva dijela. a Indeks biblijskih navoda i Opšti indeks nalaze se na kraju djela.. Za razliku od najvećeg broja kompilacija materijala Elen G. umetnute su opšte prihvaćene skraćenice djela Elen G. Stranice se nastavljaju kroz oba dijela. Da jasno prikazana slika velikog sukoba izmeĊu sila dobr a i zla za kontrolu ljudskog uma upozori i prosvijetli sve ĉitaoce i obezbijedi sugestije i pravac za izbor onoga što će dati sigurno voĊstvo danas i osigurati buduće nasleĊe u ţivotu koji dolazi najozbiljnija je nada Odbora za zaostavštinu Elen G. Vajt. U svom sadašnjem obliku ono donekle predstavlja reviziju u odabiru tema i poboljšanjima u poretku pojavljivanja. White). Uĉinjen je pokušaj da se ukljuĉe sve bitne izjave u izloţeni predmet. omogućujući ĉitaocu da se u mnogo sluĉajeva obrati punom originalnom kontekstu ako ţeli. za koje upućujemo ĉitaoca na Sveobuhvatni indeks spisa Elen G. Sada je jasno da je ova kompilacija od vitalnog interesa za sve adventiste i njihove prijatelje. proistekle iz višegodišnje aktivne sluţbe Elen Vajt. i ako su sada dostupni u formi knjige. Zadatak kompilatora ograniĉio se na odabir materijala. MeĊutim. Vajt Vašington. Kreda u Biblijskom komentaru Adventista sedmog dana se prema dodatnim izjavama Elen G. i stavljanje naslova koji uvode odabrane predmete. psihologa i psihijatara. U svim sluĉajevima pridodat je i datum pisanja prve publikacije. stavljajući ga u ono što se ĉini logiĉan redosled. White (Comprehensive Index to the Writings of Ellen G. paţljivom prouĉavaocu biće dobrodošla svaka fraza koja doprinosi predmetu koji se razmatra. D. Vajt. 6 . pojavljuje se odgovarajuća referenca tog izdanja. itd. ono postaje segment popularne Hrišćanske kućne literature. Naslov «Ljubav i seksualnost u ljudskom iskustvu» je dodat. ĉiji pregled se nalazi na poslednjim stranicama ove kompilacije. U interesu oĉuvanja prostora. Ograniĉenost prostora sprijeĉila je unošenje nekih predmeta koji se odnose na um kao npr «ludila». Vajt. stiĉući tako preimućstvo pristupa datoj taĉki iz svih uglova i prezentirajući najširi mogući opseg. Povoljan odgovor iz upotrebe u uĉionicama i drugim mjestima osigurava mjesto ovom djelu sa mnogim drugim posthumnim publikacijama Elen G.

. – Korisnost uĉitelja zavisi ne toliko od faktiĉke koliĉine znanja koliko o standardima kojima teţi. – MH 128 (1905) Vjeţbati i disciplinovati um. Razvijajte svoje talente istrajnom ozbilj nošću. – Budućnost društva ĉini mladost današnjice.. izvršiće veći i sloţeniji posao od najobrazovanijeg uma i najvećih talenata bez samokontrole. voĊe naroda. (CT 67) 7 3 4 5 . mentalnih i moralnih kvaliteta. da se informiše o zakonima ţivota i savjesno im se pokorava.3T 269 (1873) Poznavati zakone koji upravljaju umom i tijelom.. i sa ozbiljnom molitvom. – Ed 278 (1903) On će se boriti za najveću mentalnu i moralnu vrsnoću. zakonodavce i sudije.. – HS 209. – Sp TEd 50. – Bez obzira ko ste. – COL 335 (1900) Rad sa umovima najuzvišeniji zadatak. u poniznosti. nehatnim raspoloţenjem. Bog im je metnuo u šake dragocjenu mladost ne samo da ih osposobe i naĊu im korisno mjesto u ovom ţivotu. Ne moţete se sresti sa Boţjim umom dok ne upotrijebite svaku silu. May 15. – LS 275 (1915) Potencijal disciplinovanog uma. Uĉitelj koji sebe pravilno cijeni dopustiće Bogu da oblikuje i disciplinuje njegov um.Gospod vas je blagoslovio intelektualnim sposobnostima koje se mogu beskrajno usavršavati. Treba prouĉavati uticaj uma na tijelo i tijela na um. Kako je dakle vaţna misija onih koji oblikuju navike i uticaj u ţivotima generacije koja dolazi. Njegov ţivot je ţivot neprekidnog rasta. Pravi uĉitelj nije ispunjen glupavim mislima. Potrebno je razumjeti funkcije razliĉitih organa i njihovu meĊusobnu zavisnost za zdravo djelovanje svih. – Duţnost je svake osobe.. (Te 270) Korisnost uĉitelja zavisi o uvjeţbanosti uma. U radu takvog uĉitelja postoji svjeţina. Samospoznaja vodi poniznosti i vjeri u Boga. ali ona ne zauzima mjesto napora za samousavršavanjem. – Poznavati sebe je veliko znanje.UM. U njima vidimo buduće uĉitelje. ili nejasnim pamćenjem.. Rad sa umovima najveći je zadatak koji je ikad povjeren ljudima. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma I DIO PROUČAVANJE UMA 1. Onaj ko shvata vlastite nedostatke neće ţaliti truda u dosezanju najvećih mogućih standarda fiziĉkih. oţivljavajuća sila. Niko ko se zadovoljava niţim standardom ne treba imati udijela u obuĉavanju mladih.. i zakone kojima se rukovode. Mentalne sposobnosti će jaĉati i razvijati se ako radite u strahu Boţjem. I on će priznati izvor svoje sile... sebe radi i ĉovjeĉanstva radi. Prosjeĉan um. Odluĉna namjera uĉiniće ĉuda. 1886. Vjeţbajte i disciplinujte um prouĉavanjem. – Mora se raditi na samodisciplini. 1896. već i da ih pripreme za nebeske dvorove. dobro disciplinovan. koja budi i inspiriše njegove uĉenike. koji odreĊuju karakter i sudbinu nacije. zapaţanjem i razmišljanjem. VAŢNOST PROUČAVANJA UMA Najdelikatniji posao. – Rad sa umovima najdelikatniji je posao u koji su se ljudi ikad ukljuĉili. Roditeljsko vrijeme je suviše vrijedno da bi se trošilo u zadovoljavanju apetita ili trci za bogatstvom ili modom. Svako se treba upoznati sa najĉudesnijim od svih organizama – ljudskim tijelom.

– Duţnost svakog hrišćanina je da stiĉe navike reda. Svojim sporim. ima mnogo toga za uĉenje. Ĉesto se ţivotne pripreme i vaspitanje moraju odbaciti da bi ĉovjek mogao postati uĉenik u Hristovoj školi. Ĉovjek koji je spor i radi sa gubitkom mora shvatiti da te greške treba ispraviti. Nema opravdanja za loš rad na izgradnji ma kojeg karaktera. potom klas. 8 . Vjeţbanje snage volje uĉiniće ruke spretnijim. za razumijevanje! Ako usavršavamo svoje umove do vrhunca svojih sposobnosti mi ćemo kroz vjeĉnost nastaviti prouĉavati puteve i djela Boţja i znati sve više i više o Njemu. 1904. jer postoji neprijatelj koji se uvijek bori protiv njih. Oni koji postaju Hristovi sledbenici otkrivaju da su obezbijeĊeni novi motivi za akciju. Stari i mladi stiĉu navike i oblikuju misli koje će ih osposobiti da odbiju kušanje. Apetit i ţudnja moraju se staviti pod kontrolu Svetog Duha. jer ljudi moraju ĉiniti sluţbu Bogu na naĉin koji nije u skladu sa uroĊenim sklonostima. jer Bogu je ugodno da postanemo što djelotvorniji saraĊujući sa Njim. da narastaju nove misli. On treba vjeţbati um u planiranju kako najbolje iskoristiti vrijeme za osiguranje najboljih rezultata. Ali svako ko hoće moţe nadvaladati te oteţavajuće. moraju se takoĊe steći dragocjene pobjede. Oni moraju uĉiti da gledaju gore. On mora imati u svom poslu odreĊen cilj. Mi nemamo preveliku moţdanu moć ili sposobnost rezonovanja.. Naizgled on baca svoje sjeme. On ţeli da se to upotrijebi u Njegovu slavu. Odredite koliko treba vremena za dati zadatak. pa onda ispuni pšenicu u klasu» (Marko 4:28). Um treba disciplinovati. otegnutim naĉinima oni prave puno posla od vrlo malo. Oh. June 23. ali zakopano u zemlji. sjeme klija. obrazovati. – COL 344 (1903) Vjeţbati svaku snagu uma i tijela.. Sila ţivoga Boga daje mu ţivot i vitalnost.UM. – Bog je svakom ljudskom biću dao mozak. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 6 7 Pripreme za vjeĉnost. – 1 SM 100 (Propovijed u senatorijumu Sv. – CT 252 (1913) Nauka o hrišćanstvu i umu. a trijumf nad svojim ja i grijehom je vredniji nego um moţe procijeniti. uvjeţbavati. Naĉela Rijeĉi Boţje – principe koji su visoki kao nebo i koji vode u vjeĉnost – treba shvatiti u njihovom uticaju na svakodnevni ţivot. Srce se mora nauĉiti da bude postojano u Bogu. Helene). i onda usredsredite svaki napor prema izvršenju tog posla u datom vremenu. to je stoga što um i srce nijesu stupili u dejstvo. i kao posledica toga moraju nastati nove akcije. i vidi se prvo «trava. Neki koji su zauzeti domaćim poslovima uvijek su u poslu. od bilo koje ljudske nauke koliko su nebesa veća od zemlje. temeljitosti i brzine u ispunjavanju zadataka. Svako djelo. svaku misao. Ali oni mogu postići napredak samo kroz borbu. – Nijedna nauka ne moţe se izjednaĉiti sa onom koja se razvija u ţivotu prouĉavaoca Boţjeg karaktera. Ali dok se moraju voditi stalne bitke. Kad je neko uvijek uposlen. Taktiĉnošću i metodikom neko će postići za pet sati koliko drugi za deset. Mi trebamo ravijati i vjeţbati sve snage uma i tijela – ljudskog mehanizma koji je Hristos otkupio – da bi ih mogli što je moguće bolje iskoristiti.. – Postoji nauka o hrišćanstvu koja treba prevladati – nauka toliko dublja. Postoje naslijeĊene i steĉene sklonosti ka zlu koje se moraju nadvladati. šira veća. – CT 20 (1913) Napredak samo kroz sukob. svaku rijeĉ. Prouĉavaj ovaj ĉudesni proces. Nema kraja ratovanju s ove strane vjeĉnosti. Treba da ĉinimo sve što moţemo da ojaĉamo te moći. – U svim vašim poslovima morate djelovati kao domaćin koji se trudi za zemaljski rod. treba uskladiti sa tim naĉelima. nudeći iskušenja koja dušu vode u sumnju i grijeh. – CT 20 (1913) Duţnost svakog hrišćanina je da razvija um. ne zato što imaju tako mnogo uĉiniti već što ne planiraju kako da uštede vrijeme. a rad se nikad ne okonĉava. usplahirene navike.

. zakonodavci. Budite temeljiti i vjerni ĉega kod se latite. spemno da iznikne i donese svoju izopaĉenu ţetvu. budnošću i motivacijom koja obezbjeĊuje mudrost koja je odozgo. Tako ćete razvijati karakter i zadobiti uticaj nad drugim umovima. 344 (1903) Razumijevanje naĉina mišljenja od velike vrijednosti u radu sa bolesnima . ljudi mogu postati stereotipni na pogrešnom kursu djelovanja. ili oplemenjujući svoje snage steći sposobnost da ĉine najbolju sluţbu. – RH. – Potrebna je velika mudrost u radu sa bolestima nastalim preko uma. Saosjećanje i taktiĉnost ĉesto će donijeti veću korist bolesniku od najvještijeg tretmana poduzetog na hladan. To će vam dati sveobuhvatno obrazovanje.. Da bi vodili duše Isusu. – Gospod je dao ĉovjeku sposobnost za stalno usavršavanje. 1886 (HC 202) Sticanje znanja i mentalne kulture. Kultivisan um je mjera za ĉovjeka. Tuga. mora postojati znanje o ljudskoj prirodi i mora se prouĉavati ljudski um. – O pravilnoj upotrebi našeg vremena zavisi nam uspjeh u sticanju znanja i mentalne kulture. iziskuju blag tretman. Kultivacija razuma ne mora se omesti siromaštvom. što vam omogućava da ih vodite na stazu poštenja i svetosti. Kroz proviĊenje boţanske milosti moţemo doseći skoro do preimućstva anĊela. Neka izuĉavanje knjiga bude kombinovano sa korisnim fiziĉkim radom i vjernim staranjem. – Kroz nedostatak riješenosti da uzmu uĉešća u radu i reformi. i potrebni su najveća briga i staranje u razvoju i snabdijevanju uma dragocjenim sjemenom biblijske istine. Obezbijedite sva preimućstva u svom domenu za jaĉanje intelekta. Djeca i mladi već posjeduju u svojim umovima i srcima sjeme pokvarenosti. – COL 334 (1903) Mehaniĉari. (HC 218) 8 9 9 . indiferentan naĉin. i obećao mu svaku moguću pomoć u tom zadatku. RH. – 4 T 67 (1876) Oplemenjene sile povećavaju zahtjev za naše sluţenje. Biće cijenjeni za sve ĉega su vrijedni. June 20. Odluĉna namjera. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma Kultivisan um mjera ĉovjeka. 1882.. Tada će se naći u potraţnji ma gdje bili.. Potrebno je mnogo paţljivije razmišljanje i vatrenija molitva da bi znali kako pribliţiti ljudima i ţenama veliki predmet istine. – Nikad nemojte misliti da ste dovoljno nauĉili i da sada moţete umanjiti svoje napore.. i dok su predano uposleni Njemu u sluţbi ne biti upućeni u smjernice i sredstva za korištenje? Poduhvat zadobijanja vjeĉnog ţivota je iznad svakog zemaljskog obzira. Trebaju li Hristovi sledbenici biti manje inteligentni. istrajna marljivost i briţljivo ekonomisanje sa vremenom omogućiće ljudima da steknu znanje i mentalnu disciplinu koje će ih kvalifikovati za gotovo svako mjesto od uticaja i korisnosti.. svakodnevno uĉite i praktiĉno primjenjujte steĉeno znanje. – COL 344 (1903) Mi moţemo gotovo dostići prednosti anĊela. skromnim porijeklom ili nepogodnim okruţenjem. Vaše obrazovanje treba se nastaviti tokom vašeg ţivotnog vijeka. – MH 499 (1905) Upadljiva je sliĉnost izmeĊu nekultivisanog polja i neuvjeţbanog uma. trgovci. – MH 244 (1905) Razumijevanje naĉina mišljenja i ljudske prirode pomaţu u djelu spasenja . obeshrabren um. – Riješite se da postanete onoliko korisni i djelotvorni koliko vas Bog poziva da budete. – COL 343. ljudi svih zanimanja i profesija obrazuju se da bi postali majstori u svom poslu. bolesno srce. Nov 9.UM.

Na taj naĉin ojaĉan je ţivotodavnom silom Sunca pravednosti da je sposoban da donosi mnogi rod Bogu na slavu. pobrinuo se i za njegov razvoj u skladu s tim zakonima..» Oni koji prolaze kroz iskustvo istinskog obraćenja shvatiće. jer ona je moćno umirenje za nerve. Mi ponaosob moramo ĉuti Njegov govor srcu. (ML 176) Um posvećen Bogu skladno se razvija. Psihologija je nauka i prouĉava um i ljudsko ponašanje. – MS 121. ţivo zapaţajući. Slab. zdravom. 444 (1885) * PRIMJEDBA: Postoji savršen sklad izmeĊu Biblije i prave nauke. – MS 86. Hristova vjera. daleko od toga da bude uzroĉnikom ludila. ko vjeruje u Njega i uzima ga za primjer.. 286 (1915) Nauka o ĉistom hrišćanskom ţivotu. ali to je teška kleveta za koju će morati odgovarati. To su pouke koje uĉenici u našim školama trebaju nauĉiti.. Bolesti uma svugdje prevlaĊuju. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 2.Ed 41 (1903) Istinska naĉela psihologije u Svetom Pismu.. – Sotona je uzroĉnik bolesti.. – MH 58 (1905) Hristova religija djelotvoran lijek. strah od vjeĉnog pakla. Zaĉetnika i Svršitelja svoje vjere. primljen u dušu. Okruţeni atmosferom mira. Ĉovjek ne poznaje sopstvenu vrijednost. On nam nareĊuje: «Utolite i poznajte da sam Ja Bog.. Ovo je razlog zašto ţelimo povezanost naših ustanova i senatorijuma sa školama. sa prirodom i sa Bogom. njegov sud uravnoteţeniji.» Usred guţve i napora intenzivnih ţivotnih aktivnosti onaj ko je tako osvjeţen biće okruţen atmosferom svjetlosti i mira. HRIŠĆANIN I PSIHOLOGIJA 10 11 12 Bog je odredio zakone uma. Tim institucijama treba upravljati u jednostavnosti jevanĊelja datog u Starom i Novom Zavjetu. Nevjernici su se koristili najvećim brojem ovih nesrećnih sluĉajeva [meĊu kojima su porodiĉne traume. tišina duše ĉini jasnijim glas Boţji. Njegova pronicljivost je oštrija. i u miru ĉekamo pred Njim. Kad se utiša svaki drugi glas. – 5T 443. neodluĉan karakter se mijenja u ĉvrst i postojan. – Bog uzima ljude kakvi jesu i vaspitava ih sebi za sluţbu ako mu se hoće predati. On ima jasnije. 1912. – Onaj koji je stvorio um i odredio njegove zakone. jedan je od najdjelotvornijih ljekova protiv njega. kajanje zbog grijeha.. 10 .UM. To je najveće obrazovanje koje jedno zemaljsko biće moţe steći. shvata znaĉenje rijeĉi: «Onima dade silu da postanu sinovi Boţji. Onaj ko dolazi Isusu. Neprekidno posvećenje uspostavlja tako blizak odnos izmeĊu Isusa i Njegovih uĉenika da hrišćanin postaje poput svog Uĉitelja u karakteru. i drugo što dovodi do neuravnoteţenosti uma] pripisujući ludilo religiji. pripremljeni za uspon na ljestvici progresa i upraţnjavanja hrišćanskih vrlina. – Svima koji su pod Boţjom obukom potrebni su tihi ĉasovi za zajednicu sa vlastitim srcem. a Veliki Ljekar ratuje protiv njegovog djela i sile.. – Istinska naĉela psihologije otkrivena su u Svetim spisima. Takvo iskustvo vodiće ih da se ponizno i vjerno uzdaju u Boga.. – GW 285. Duh Boţji. svoju odgovornost prema Bogu u radu na izgradnji vlastitog spasenja sa strahom i drhtanjem.. kako bi mogli istupiti sa ĉistim mislima i bistrim umovima i srcima.. oţivljava sve sposobnosti.. svoju odgovornost da okonĉaju oporavak od gube grijeha. On će primiti dar i fiziĉke i mentalne snage. doslednom hrišćanskom ţivotu stiĉe se prouĉavanjem Rijeĉi Gospodnje.* . Pod voĊstvom Svetog Duha um koji je bezrezervno posvećen Bogu skladno se razvija i ojaĉan je u razumijevanju i ispunjavanju Boţjih zahtjeva. On djeluje u skladu sa svojim neobraćenim temperamentom karaktera zato što ne gleda na Isusa. šire poglede. 1905. – Nauka o ĉistom.

Stoga trebamo uţivati odmor duše koji je mnogima dugo bio nepoznanica. mentalne i moralne izopaĉenosti. pomraĉen um. kad bogataš piruje u svojoj palati. da bi bolje znali kako da usmjeravaju njegove moći kako bi se one ispoljile na najveću moguću korist. Grijeh ne samo da nas odvaja od Boga već uništava u ljudskoj duši i ţelju i sposobnost da Ga upoznamo. moralno i duhovno vaspitanje svojih uĉenika. Naši ţivoti ne bi bili tako ispunjeni razoĉarenjem kao sada. koji se mogu rvati sa teškim problemima i pobijediti ih. Rano vaspitanje mladih uglavnom oblikuje njihov karakter za ţivot. osjećaće potrebu jednakog interesa za fiziĉko. teškoće i tama okruţe vašu dušu. – Sotona vrši kontrolu svakog uma koji nije odluĉno pod kontrolom Duha Boţjeg. pogledajte na mjesto gdje ste poslednji put vidjeli svjetlost. svaka pretjerana briga bila bi otjerana. – Navike i naĉela uĉitelja treba smatrati ĉak od veće vaţnosti od njegovih knjiških kvalifikacija. – Ed 28. Potrebni su nam umovi koji mogu uoĉiti teškoće i nositi se sa njima sa mudrošću koja dolazi od Boga. – 3T 135 (1872) 11 13 14 . jer sve bi. a s Njime je data i sila da se ta blaga prepoznaju i prisvoje. On ima silu da ukrijepi i obnovi sposobnosti duše paralizovane grijehom. veliko ili malo. Da bi vršio pravilan uticaj. Oni koji rade sa mladima moraju biti vrlo briţljivi u podsticanju umnih kvaliteta. – Kad iskušenja navale na vas. To moţda neće isprva donijeti najveće zadovoljstvo. Svaki grijeh koji se gaji slabi karakter i jaĉa naviku. ali kasnije će imati za posledicu mir i sreću. Sotona će vas iznova napadati. – Hrišćani. bilo stavljeno u Boţje ruke koji nije zbunjen mnoštvom briga ili savladan njihovom teţinom. sve to njeţno prati nebeski Otac. 1895 (TM 79) Svaki grijeh koji se gaji slabi karakter. Ako je iskren hrišćanin. Ulazeći u zajednicu sa Spasiteljem.. 29 (1903) Pod Boţjom ili sotonskom kontrolom. Nema osmjeha koji On nije obiljeţio. – COL 281 (1900) Psihološke kvalifikacije uĉitelja. vjeţbati dušu strogom disciplinom. On treba da ima ĉvrstinu karaktera. – I dok Hristos otvara ĉovjeku nebo. on treba da ima savršenu kontrolu nad sobom. a rezultat su fiziĉke. Kad bi u ovo sasvim vjerovali. i kad ujutro ustaju. – MH 250 (1905) Sve pretjerane brige uklonjene. Nije tako. On nam otvara bogatstva univerzuma. ili kad siromah okuplja svoju djecu u oskudnoj kućici.UM. i stati na prave staze. Nijedna suza nije se prolila koju Bog nije zapazio. kad brige. podnijeti teškoće duhovnih iskustava. kao i kad su zaokupljeni molitvom. kad lijeţu noću. koja će se oĉitovati u pogledima. ţivot koji On daje otvara ĉovjekovo srce k nebu. mi ulazimo u podruĉje mira. Cijelo to djelo zla poništava Hristova misija. i srce obilno ispunjeno ljubavlju prema uĉenicima. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma Ulazak u podruĉje mira. – Lt 57. Kroz formirane loše navike. Najteţi problem je raspeti sebe.. ali karakter vašeg uma i vaša prisnost sa zlom oteţaće vam razlikovanje izmeĊu dobra i zla. rijeĉima i djelima.. – Lt 43. 1899. iskvarenu volju. Tada smo na pravom putu da podnesemo teškoće kao dobri vojnici. Odmarajte se u Hristovoj ljubavi i pod Njegovom zaštitniĉkom brigom. Vi se moţete pokajati od zla koje ste ĉinili. i tada će moći oblikovati umove svojih uĉenika i istovremeno ih uputiti u nauku. – Kad ljudi polaze na svakodnevni mukotrpan rad. umova koji će se nadvisiti do uzroka i posledice svakog uĉinjenog pokreta. – I neka sebi ne laskaju da će se grijesi koje gaje duţe vremena moći brzo ostaviti. – SC 86 (1892) Vjeţbati dušu disciplinom. Hristos ima moć da okrijepi i obnovi. da li se Hristos otkriva u vama? Moramo raditi na izgradnji zdravih tijela i snaţnih umova koja se neće lako iznuriti. metalno.

– Rad je blagoslov. moraju se vratiti svojoj odanosti. Tada bi svi slavili Boga nauke. ljubaznosti. Daću sve od sebe u tom jednom danu. Moţete s punim povjerenjem vjerovati da vas Gospod Isus voli i ţeli da rastete do Njegove visine karaktera. 1901. Nauka. Dobre. utješitelj. ne moţe se oduzeti ni najslabiji otisak od njih bez kvarenja boţanskog obliĉja. Upotrijebiću svoj dar govora na blagoslov nekom drugom. primjer koji će Gospod moj Spasitelj odobriti. Istina će štititi dušu od beskrajnih iskušenja koja se moraju presresti. Uĉitelji moraju biti upoznati ne samo sa teorijom istine već moraju posjedovati eksperimentalno znanje o putu svetosti da bi vodili mlade na izvore istine. Sve dok roditelji ne posiju sjeme istine u srca svoje dj ece. jasne upute jedina su preventiva protiv poplave zla koja kvari dobre manire. 3] 8. Kroz boţansku silu koja im se daje. (SpTBC [No. koja je u svom djelovanju zagonetna kao dejstvo vjetra (Jovan 3:7. 1897. disciplinovati i vaspitavati za korisnost u ovom ţivotu. Tada ćete steći znanje o najvećoj vrijednosti za vrijeme i za vjeĉnost. Hristovo nastavanje u srcu vjerom uĉiniće nas mudrim u Boţjim oĉima. – Lt 36. (HP 227) Kako se moţe razviti dobro uravnoteţen um. da bi se mogle u meni danas razviti hrišćanske vrline. Hristos je objavio: «Moje carstvo nije od ovoga svijeta» (Jovan 18:36). uzdrţljivosti. Srce koje je oplemenjeno milošću Boţjom najbolje moţe shvatiti stvarnu vrijednost obrazovanja. i da bi muškarci i ţene mogli imati dobro uravnoteţene umove. – 3T 154. 1894. nebeski mir natapa dušu. a kad se ĉovjek rodi odozgo. Tako je karakter Boţjeg djela na ljudskom srcu duhovan i svako ko ga prima postaje novo stvorenje bez uništavanja ili slabljenja neke sposobnosti koju je Bog dao ĉovjeku. mora da se posmatra sa stanovišta religije. Utvrdite navike posvećenja i vjerujte sve više i više u svog Spasitelja. – MS 1. vi ste jedini koji odluĉujete da li će umovi vaše djece biti ispunjeni oplemenjenim mislima ili iskvarenim osjećanjima. 12 . Samo hrišćanin moţe pravilno iskoristiti znanje. On ţeli da rastete u Njegovoj ljubavi. kao pomoćnik. Znanje i nauka moraju se oţivotvoriti Duhom Boţjim da bi sluţili plemenitim ciljevima. Sve sposobnosti treba iskoristiti u cilju pravilnog razvoja. – CT 121 (1913) Moj je samo jedan dan. To ĉisti svaku osobinu pogodnu za vezu sa boţanskom prirodom. Vi ne moţete njihove aktivne umove odrţavati nezaokupljenim. niti moţete odstraniti zlo. – MS 44. Ono što je roĊeno od Duha je duh. neprijatelj će sijati kukolj. Jagnjetu Boţjem koje je uzelo grijehe svijeta. Samo ulivanjem ispravnih naĉela moţete iskljuĉiti pogrešne misli. – Ljudi moraju postati podanici Hristovog carstva. duša ispraţenjena od svoga ja biće oplemenjena. Samo jedan dan – razmislite o vome – jedan dan je moj. da napredujete i jaĉate u svoj punini boţanske ljubavi. – Samo kad se dovedu pod punu kontrolu Duha Boţjeg ĉovjeĉiji talenti se korisno ispoljavaju do krajnjih granica.UM. Preko zakona i prirodnih resursa Bog uspostavlja nebesku komunikaciju sa ĉovjekovim duhovnim ţivotom. – Roditelji. Znanje je sila na dobro kad se sjedini sa istinskom poboţnošću. Nemoguće je da uţivamo zdravlje bez rada. 155 (1872) Znanje i nauka moraju se oţivotvoriti Svetim Duhom. I dok peĉati svoje uticaj na zemaljskim vlastima. Boţje osobine koje se vide u Njegovim stvaralaĉkim djelima mogu se cijeniti samo kad imamo znanje o Stvoritelju. da bi se potpuno usvojila. tijelo i duh – Bogu. Shvatanja i naĉela religije prvi su koraci u sticanju znanja i leţe na samom temelju istinskog vaspitanja. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 15 16 Ĉovjek postaje novo stvorenje. 8). Vjeţbaću se u strpljenju. Svako jutro posvetite sebe – dušu. 9) Dobro iskljuĉuje loše. – Dan za danom svi mi se moramo uvjeţbavati.

i dobro ga upoznao. klonulost i nezadovoljstvo će prestati. – ST. on neposrednije pristupa ljudima ovog naraštaja i djeluje sa onom * 18 19 PRIMJEDBA: U ovom iskazu koji je objavljen u ĉasopisu «Signes and Times» (Znaci vremena) 6. neprimjetno se uvlaĉi da pokvari djelo Boţje. koji mu je dao Bog. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma Cijelo biće otvoreno iscjeljujućem posredovanju Neba. Na taj naĉin. Veliki varalica nada se da tako smete umove ljudi i ţena da se ništa ne ĉuje sem njegova glasa. psiholigije i mesmerizma*. (HC 88) Zloupotreba nauke utiĉe na um. Preko ovih sredstava naš veliki protivnik obmanjuje hiljade i dovodi ih u potĉinjenost svojoj volji. Hrabrost. kako je ovdje kombinovano. Sept 18. ali obesĉastio je sve te plemenite sposobnosti suprostavljajući se i ignorišući savjete Najvišega. g-Ċa Vajt je izvukla i donekle pojasnila iskaz prvobitno objavljen u RH. Jedno takvo djelo. Feb 18. prikrivajući svoje motive i karakter iskušenjima. nauka koje se odnose na ljudski um. – MS 34. Mi moramo zauvijek zapamtiti da nam on dolazi prerušen. – MH 454 (1905) 17 3. Vol 1. On je obdaren vrhunskim umom. – Hristos je izvor ţivota. 290-302. Ono što mnogima nedostaje je jasnije znanje o Njemu. 1862. sada i u Svjedoĉanstvima za Crkvu. je ogromno. moţe se ĉiniti malo nejasnim onome ko nije blizak literaturi tog vremena i njenom naglasku. Ţivotom svetog nastojanja i nepokolebljivom privrţenošću pravdi djeca Boţja peĉate svoju sudbinu. stiĉu se višegodišnjim iskustvom. uznemirenost. str. 1893 (HC 210) On dolazi prerušen. Preimućstvo koje stiĉe od ovih nauka. kao zmija. ali ozbiljno poduĉavanje kako se cijelo biće moţe širom otvoriti za iscjeljujuće posredovanje Neba. – MH 247 (1905) Blagodati se ne razvijaju u jednom trenutku. Nauĉni radovi posvećeni psihologiji i lijeĉenju bolesti nosili su oglasne spiskove na poleĊini informišući javnost o dostupnoj literaturi. (MM 111) Sotona majstor lukavstva. tako da ne moţemo zapaziti da je to on. da ne bi bili prevareni. naizgled odjeven u odjeću ĉistog anĊela. novembra 1884. – Hiljadama godina Sotona je eksperimentisao osobinama ljudskog uma. 1907. Ovaj Sotonin pristup kroz te nauke je dobro osmišljen. Pozivanje na frenologiju. opisuje naĉin na koji Sotona stiĉe prednost nad ljudskim umom. Treba da budemo veoma obazrivi i briţljivo razmotrimo njegove planove. psihologiju i mesmerizam. 1897. Kad svjetlost Boţje ljubavi obasja mraĉne odaje duše. njima je potrebno strpljivo i ljubazno. «Priruĉnik za lijeĉenje vodom» (The Water Cure 13 . Svojim lukavim postupcima u ovim poslednjim danima on vezuje ljudski um sa svojim vlastitim. – Lt 244. moramo biti nadasve oprezni. ispunjavajući ga svojim mislima. i radost i zadovoljstvo dati podstreka umu a zdravlje i energija tijelu. Preko kanala frenologije. smjernost.UM. nepokolebljiva vjera u Boţju moć da spase. – Sotona neprekidno nastoji da utiĉe na ljudske umove svojim lukavstvima. – U ovim danima kad se skepticizam i nevjerstvo ĉesto pojavljuju pod plaštom nauke. a to djelo vrši na tako varljiv naĉin da oni koji prihvataju njegovo voĊstvo ne znaju da su voĊeni njegovom a ne svojom voljom. – Sotonini planovi i zamisli nameću nam se sa svih strana. – Dragocjene blagodati Svetog Duha se ne razvijaju u jednom trenutku. duhovna sila. On dolazi u haljinama svjetlosti. OPASNOSTI U PSIHOLOGIJI Sotona prouĉavalac uma.

UM, KARAKTER I LIČNOST

Proučavanje uma

20

21

silom koja karakteriše njegove napore blizu svršetka vremena probe. Tako se truju umovi hiljada ljudi i odvode u nevjerstvo. Dok se vjeruje da jedan ljudski um na tako ĉudesan naĉin utiĉe na drugi, Sotona, koji je spreman da iskoristi svako preimućstvo, uvlaĉi se i djeluje na sve strane. I dok se oni koji su se posvetili ovim naukama uzdiţu do neba zbog velikih i dobrih djela koja su ih afirmisala, oni malo znaju kakvu silu na zlo odgajaju; ali to je sila koja će još raditi sa znacima i laţnim ĉudima – sa svakom prevarom nepravde. Zanemarivanje molitve navodi ljude da se oslanjaju na sebe i sopstvenu snagu i otvara vrata iskušenjima. U mnogim sluĉajevima mašta se zarobljava nauĉnim istraţivanjem, a ljudima se preko savjesti laska o vlastitoj moći. Nauke koje se bave ljudskim umom veoma se uzdiţu. One su dobre same po sebi, ali ih Sotona koristi kao moćna sredstva da obmane i uništi duše. Njegova umjeća se prihvataju kao da su sa Neba i na taj naĉin on prima oboţavanje, što godi njegovu ukusu. Svijet, koji pretpostavlja da će mu frenologija i ţivotinjski magnetizam* biti od velike koristi, nikad nije bio tako iskvaren kao sada. Kroz te nauke, uništava se ĉestitost i polaţu temelji spiritizma. – ST, Nov 6, 1884. (2SM 351, 352) Njegovo djelo u skretanju (odvraćanju) ĉovjeĉjeg uma. – Sotona je ušao i postavio se izmeĊu Boga i ĉovjeka. Njegovo djelo je u odvraćanju ljudskog uma, i on baca svoju tamnu sjenku preko naših puteva tako da ne moţemo shvatiti razliku izmeĊu Boga i moralne tame i pokvarenosti i mnoštva bezakonja koja su u našem svijetu. Dakle šta nam je ĉiniti u vezi sa tim? Hoćemo li dopustiti da tama ostane? Ne. Postoji jedna sila ovdje za nas koja unosi svjetlost neba u naš mraĉni svijet. Hristos je bio na nebu, i On će donijeti svjetlost neba, rastjerujući tamu i unoseći svjetlost svoje slave. Tada ćemo vidjeti, usred pokvarenosti i skrnavljenja i razvrata, svjetlost neba. Mi ne moramo ostati u pokvarenosti koja je u ljudskom rodu, i uvijek je imati pred sobom na umu. Mi je ne moramo posmatrati.... Šta da ĉinimo? Šta je naš zadatak? «Vidite kakvu nam je ljubav dao Otac» (1 Jovanova 3:1). – MS 7, 1888. Lukave insinuacije nasuprot otvorenom, drskom napadu. – Kad Sotona preduzme drzak i otvoren napad na hrišćanstvo, to hrišćanina smjesta dovodi kraj nogu svog Moćnog Oslobodioca, koji jedini moţe natjerati neprijatelja u bjekstvo. Ali on obiĉno ne postupa tako.
Manual), na 284 strane, koje je 1850 objavila izdavaĉka kuća «Fowlers&Wells», sadrţalo je listu od šezdeset pet razliĉitih djela o fiziĉkom i mentalnom zdravlju, od kojih su dvadeset tri bile posvećene frenologiji, psihologiji, mesmerizmu i vidovitosti. Ovdje ćemo iznijeti nekoliko djela sa spiska. «Elementi ţivotinjskog magnetizma» ili «Proces i praktiĉna primjena za ublaţavanje ljudskih patnji» 12.50 $ «Porodiĉne pouke o frenologiji i psihologiji» (platno u jednoj knjizi, bogato ilustrovano) 2.00 $ «Fascinacija» ili «Filozofija šarmiranja» (Magnetizam). Ilustruje principe ţivota. Ilustrovano. 40$ «Predavanja o filozofiji mesmerizma i vidovitosti» sa uputima u njene procese i praktiĉnu primjenu. 25$ «Psihologija, ili nauka o duši» sa skicama nervnog sistema. Joseph Haddock, MD. 25$ «Frenologija i Sveto Pismo» (prikaz njihovog sklada). John Pierpont. 12 .50$ «Filozofija elektriĉne psihologije» John Bover Dods. 50$ U knjizi Silvestera Grejema (Sylvester Graham) od 650 stranica, «Predavanja o nauci ljudskog ţivota» (1865), sa «Biografskim dogodovštinama autora», reklamirana su mnoga od ovih istih djela, ova j put grupisana i razmještena pod naslovima kao: «Radovi na frenologiji», «Lijeĉenje vodom» ili «Vodena kura», «Mesmerizam – psihologija», itd. U vezi sa osam stranica na raĉun «Ţivota Silvestera Grejema» gotovo ĉitava jedna strana je posvećena «opisu frenologije». Tako je Elen Vajt pisala o stvarima koje su u to vrijeme bile vrlo dobro poznate javnosti. – Kompilatori 14

UM, KARAKTER I LIČNOST

Proučavanje uma

On je lukav i zna da je za njega najdjelotvorniji naĉin da postigne svoje zamisli doći jadnom, palom ĉovjeku u obliku anĊela svjetlosti. Tako prerušen on radi na umu da ga odmami sa pravog puta. On je uvijek gajio ambicije da falsifikuje Hristovo djelo i utvrdi vlastitu moć i zahtjeve. On navodi obmanute smrtnike da Hristova djela i ĉuda objašnjavaju na nauĉnim principima, i ĉini da im ona izgledaju kao rezultat ljudske vještine i moći. U mnogim umovima on će na taj naĉin na kraju uništiti svu pravu vjeru u Hrista kao Mesije, Sina Boţjeg. – ST, Nov 6, 1884. Mladi umovi njegov poseban cilj. – Poseban Sotonin zadatak u ovim poslednjim danima je da posvoji umove mladih, pokvari njihove misli, i raspali njihove strasti. Svi moralni ĉinioci su slobodni, i kao takvi moraju se uvesti u pravi tok. – Und MS 93 (HC 337) Sotona kontroliše um kojim ne upravlja Sveti Duh. – Malo ih vjeruje da je ĉovjeĉanstvo potonulo tako duboko kao što jeste, ili da je tako potpuno rĊavo, tako uţasno suprostavljeno Bogu kao što jeste. «Tjelesan (ĉulan) um je u neprijateljstvu sa Bogom, jer se ne pokorava zakonu Boţjem, niti zaista moţe» (Rimljanima 8:7). Kad um nije pod direktnim uticajem Duha Boţjeg, Sotona ga moţe oblikovati kako ţeli. On će ostrastiti sve sile razuma koje kontroliše. On je dijametralno suprostavljen Bogu u ukusima, pogledima, prednostima, simpatijama i antipatijama, izboru stvari i zanimanja; on ne nalazi zadovoljstva u onom što Bog voli ili odobrava, već uţiva u onim stvarima koje On prezire; stoga podrţava kurs koji je uvredljiv za Njega. To dovodi do sukoba sa onima koji pokušavaju ići putem Gospodnjim. Oni Škoji se suprostavljaju istiniĆ će nazivati svjetlost tamom, a tamu svjetlošću; dobro zlom, a zlo dobrim. – Lt 8, 1891. Od Adamovog vremena do sada. – Sotona je bio na kormilu, upravljajući ga dokle je zadobio vlast nad svim ljudskim umovima koji su primili laţi kojim je prevarena Eva i zatim iskorištena kao posrednik da namami Adama na grijeh. Sotona odrţava svoje varljivo djelo na ljudskim umovima od tog dana do sada. – MS 19, 1894. Oni koji znaju istinu su poseban cilj. – Sotona potajno radi da zbuni umove onih koji znaju istinu dovodeći ih u zabludela osjećanja i pogrešne primjere. Ukoliko se ne pokaju i obrate, oni koji ţive podijeljenim ţivotom, javno sluţeći Gospodu a istovremeno praveći i iznoseći sopstvene planove – planove koji usporavaju djelo za koje je Hristos dao ţivot da ga dovrši – biće prevareni od neprijatelja duša. – Lt 248, 1907. Sotona odvraća umove kontraverznim predmetima. – On [neprijatelj] uţiva kad su umovi skrenuti na bilo koji predmet kojim moţe ostvariti podjelu osjećanja ili odvesti naš narod u sukob. – MS 167, 1897. Jedan um gospodari drugim. – Sotona ĉesto nalazi moćno sredstvo na zlo u sili kojom jedan ljudski um moţe vršiti uticaj na drugi ljudski um. Ovaj uticaj je tako zavodljiv da osoba koja se njime oblikuje ĉesto nije svjesna njegove sile. Bog mi je naredio da govorim protiv ovog zla. – Lt 244, 1907. (2SM 352) Sila na dobro, sila na zlo. – Uticaj uma na um, tako snaţna sila na dobro kad je posvećen, podjednako je snaţan na zlo u rukama onih koji se suprote Bogu. Ovu silu Sotona je koristio u djelu ulivanja zla u umove anĊela, i uĉinio je da sve to izgleda kao da traţi dobro za univerzum. Kao pomazani heruvim, Lucifer je bio visoko uzdignut; bio je veoma voljen od strane nebeskih bića, a njegov uticaj nad njima bio je snaţan. Mnogi od njih su slušali njegove sugestije i vjerovali njegovim rijeĉima. «I posta rat na Nebu; Mihailo i anĊeli Njegovi boriše
15

22

23

UM, KARAKTER I LIČNOST

Proučavanje uma

24

25

se protiv aţdaje; i bori se aţdaja i njeni anĊeli, i ne nadvladaše, niti im se više naĊe mjesta na nebu» (Otkrivenje 12:8). – Lt 114, 1903. (7 BC 973). Umu jednog ĉovjeka ne treba vjerovati. – Umu jednog ĉovjeka i sudu jednog ĉovjeka nije se smjelo vjerovati, jer bili su u pitanju suviše veliki interesi, i on nije slobodan od ljudskih slabosti i ljudskih pogrešaka.... Ne postoji nijadan ĉovjeĉiji um tako savršen da nema opasnosti od njegovih polazišta iz pogrešnih pobuda, posmatranja stvari sa pogrešnog stanovišta. – Lt 41, 1891. Sotona traga za neopreznim umovima. – Sotona vreba da zatekne um u trenutku nepaţnje, i tako ga posvaja. Mi ne treba da smo neupućeni u njegove planove, niti trebamo biti nadvladani njegovim zamislima. On je zadovoljan slikama koje ga predstavljaju kao da ima rogove i kopita, jer je inteligentan; jednom je bio anĊeo svjetlosti. – MS 11, 1893. Zli anĊeli pokušavaju uništiti ĉovjekovu volju. – Ako im se dopusti, zli anĊeli će obraĊivati [osvajati i kontrolisati] umove ljudi sve dok ne izgube vlastitu misao ili volju. – MS 64, 1904. Jedina sigurnost u otporu. – Naša jedina sigurnost je u nedavanju mjesta Ċavolu; jer njegove sugestije i ciljevi uvijek su da nas iskvari i odvrati od oslanjanja na Boga. On se preobraţava u anĊela ĉistoće da bi mogao, kroz svoja varljiva iskušenja, predstaviti svoje zamisli na takav naĉin da ne moţemo razlikovati njegove obmane. Što mu se više predajemo, to će moćnije biti njegove prevare nad nama. Opasno je polemisati ili pregovarati sa njim; jer za svaku prednost koju mu pruţamo, on će zahtijevati više. Naša jedina sigurnost je u odluĉnom odbacivanju prvog nagovještaja pretpostavke. Bog nam je dao milost kroz Hristove zasluge dovoljnu da se suprostavimo Sotoni i budemo više nego pobjednici. Protivljenje je uspjeh. «Protivite se Ċavolu, i pobjeći će od vas.» Protivljenje mora biti odluĉno i ĉvrsto. Mi gubimo sve što smo stekli ako se protivimo danas da bi se predali sjutra. – RH, Apr 8, 1880. (HC 95) Izbjegavanje samopouzdanih djela. – Postoje oni koji se nepromišljeno stavljaju u poloţaj opasnosti i izlaţu iskušenjima, iz kojih traţe Boţje ĉudo da ih izvede nepovrijeĊene i neokaljane. To su djela samopouzdanja s kojima Bog nije zadovoljan. Sotonino kušanje Spasitelja svijeta da se baci sa vrha hrama bilo je odluĉno doĉekano i odbijeno. Arhineprijatelj je naveo Boţje obećanje kao jemstvo da bi Hrist mogao to uĉiniti sa sigurnošću na osnovu obećanja. Isus je doĉekao ovo kušanje Pismom: «Pisano je,... Ne kušaj Gospoda Boga svojega». Na isti naĉin Sotona podstrekava ljude da idu na mjesta gdje Bog to od njih ne traţi, izlaţući Sveto Pismo da opravda svoje sugestije. – RH, Apr 8, 1880. (HC 95) Istinska vjera i pretpostavka. – Boţja obećanja nijesu nam data da na njih brzopleto polaţemo pravo, da nas štite dok nepromišlejno srljamo u opasnost, kršeći prirodne zakone ili zanamarujući mudrost i rasuĊivanje koje nam je Bog stavio na raspolaganje. To nije prava vjera već pretpostavka (uobrazilja).... Sotona nam pristupa sa svjetovnom ĉašću, bogatstvom, i zadovoljstvima ţivota. Ta iskušenja su prilagoĊena ljudima svih poloţaja i poziva, odvodeći ih od Boga da sluţe više sebi nego svom Stvoritelju. «Sve ovo daću tebi», rekao je Sotona Hristu. «Sve ovo daću tebi», govori Sotona ĉovjeku. «Sav ovaj novac, ovu zemlju, svu ovu moć, slavu i bogatstvo daću tebi»; a ĉovjek je opĉinjen, prevaren i podmuklo odmamljen u propast. Ako se prepustite svjetovnosti srca i ţivota, Sotona je zadovoljan. – Lt 1a, 1872. (HC 93) Zli anĊeli ili Boţji anĊeli kontrolišu ljudske umove. – Zli anĊeli ili Boţji anĊeli kontrolišu umove ljudi. Naši umovi se predaju Boţjoj kontroli ili kontroli sila tame; i biće bolje da se
16

«Da budete ispunjeni u Njemu» (Kološanima 2:10). ma kako bile velike njihove sposobnosti. došao je na naš svijet da da zdravlje. izmeĊu Sotonine nauke i nauke Rijeĉi istine. – Molitva vjere je velika sila jednog hrišćanina i sigurno će odoljeti protiv Sotone. Ako zanemarujemo upraţnjavanje molitve. Jedino Onaj koji ima besmrtnost. oni se iznova ispunjavaju ţivotom od Izvora svega ţivota. jer tada se spremnije prihvataju njegova laţna ĉuda. Hristos. – Liĉna vjera od najveće je vaţnosti. 1897. (6 BC 1105) Neophodan jasan uvid. ili drugo šta ĉinite. Ovo je razlog zašto on uliva sumnju da nam molitva nije potrebna. Liĉna vjera otkriva se ponašanjem. i imam vlast opet ga uzeti». on će se izlivati na druge u ljubavi i blagoslovima. koji nastava u svjetlosti i ţivotu. Ona otvara prozore duše ka nebu. – MS 1. to dobro sluţi njegovom cilju. – SC 77 (1892) Sve prima ţivot od Boga. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma danas zapitamo gdje stojimo – da li pod krvlju poprskanom zastavom Kneza Emanuela ili pod crnim barjakom sila tame. (5BC 1113) 17 27 28 . – Sva stvorena bića ţive voljom i silom Boţjom. N jegovo jevanĊelje ne sastoji se od spoljašnjih metoda i djela kroz koja se zla nauka moţe predstaviti kao veliki blagoslov pokazavši se nakon toga velikim prokletstvom. djelotvorna sila ispunjava dušu. 1901. ĉinite sve na slavu Boţju. Sotonina vojska je uzbunjena. blagoslovi dolaze od Njega za sva Njegova stvorenja. Kao sunĉevi zraci. Tjelesno zdravlje uveliko zavisi od zdravlja duše. vrelo ţivota. zato što atmosfera neba kao ţiva. Ma koliko sposobni i talentovani. mir i savršenstvo karaktera svima koji Ga primaju. našeg Zastupnika.UM. Ova vjera je neophodna za zdravlje i sreću. 1890 (6BC 1120) Samo ako se predamo. Hristos se useljava unutra. ţelio bih iznad svega da moţeš napredovati i biti zdrav. DUHOVNI UTICAJI I UM Religija i zdravlje. Ona podstiĉe rast do krajnjeg savršenstva i polaţe pravo na hvalu Gospodnju. 1893. 1901. – Ĉista i neokaljana vjera nije osjećaj. Zauzevši presto. staloţenost i snagu. Ona ulazi u oskrnavljeni hram duše i biĉem izgoni grešne uljeze. On je izvor. Ĉista vjera donosi spokojstvo. rijeĉima i djelima. Oct 15. – MS 17. ona sve posvećuje svojim prisustvom. nada slave. kao bujice vode koje teku sa ţivog izvora. već ĉinjenje djela milosti i ljubavi. on postavlja svoja kušanja pred ĉovjeka. I gdje god je ţivot od Boga u srcima ljudi. mogao je reći: «Imam vlast poloţiti svoj ţivot. stoga bilo da jedete ili pijete. kao što je tvojoj duši dobro» (3 Jovanova 2). S njom dolaze spokojstvo i staloţenost. Jovan je pisao Gaju: «Ljubazni. On mrzi ime Isusa. i kad mu ozbiljno dolazimo za pomoć. Fiziĉka. osvjetljavajući srce sjajnim zracima Sunca pravednosti. – RH. Ona su primaoci ţivota od Sina Boţjeg. – Lt 114. – Lt 130. – Sotona ne moţe doticati um ili intelekt ukoliko mu ga ne predamo. mentalna i moralna snaga raste. puštajući svjetlost Boţje ljubavi. – MS 131. – Neophodan je jasan duhovni vid da bi prepoznali razliku izmeĊu kukolja i pšenice. Kad nije uspio iskušati Hrista. Veliki Ljekar. 1901 (WM 38) Bog je izvor ţivota i radosti. (HC 109) Molitva će odoljeti protiv Sotone. – 1T 296 (1862) 26 4. – Bog je izvor ţivota i svjetlosti i radosti u univerzumu.

Hristos je otpoĉeo svoje djelo obraćenja ĉim je ĉovjek napravio prestup. Svi koji izuĉavaju nauku o spasenju moraju biti pokorni uĉenici u Hristovoj školi. Bog je postavio ljude za djelo koje će im donijeti mir i radost i predoĉiti im vjeĉnu dobit. – Vrijednost ĉovjeka kako ga Bog cijeni je kroz zajednicu sa Hristom. Odigrava se otvoreni sukob. da bi Hristos mogao utisnuti svoje obliĉje u duši. zastavom kneza tame ili zastavom Isusa Hrista.. Gaje se snaţna. Kroz rad Svetog Duha na ljudskom umu. sve ţelje za proslavljanjem sebe polaţu se u prašinu. Ova zajednica je najubjedljiviji dokaz svijetu o Hristovoj veliĉini i snazi. – MS 111. neodoljivu silu. 1891. (HC 200) Prestup nije donio novi poredak sila i strasti. Svjetska ĉast i svjetska veliĉina samo su one vrijednosti koje im je ĉovjekov Stvoritelj dodijelio. (HC 105) Krst daje pravi nivo ljudskom umu. – Lt 20. iskvarena sotonska osjećanja. Tada dolazi. Svrha Sotoninih prouĉavanja je iskorištavanje sila za sebiĉne ciljeve. osposobljeni smo da vidimo divnu pripravu koju je donio svakom vjerniku. Ako hoćemo uĉiti od Hrista. i svako ljudsko biće svrstaće se pod jednom od dvije zastave. Ljudi postaju kušaĉi svoje braće. Gledanjem na Isusa. Njegovoj moći da ukloni grijeh. jer onda bi izgledalo da se Bog umiješao da usadi grešne sklonosti u ljudski rod.UM. 1903. ako se pravilno sagleda. U svijetu su na djelu sile koje Bog neće još dugo tolerisati. a tako djeluje i milost. njihova snaga slabost. duša se mora isprazniti od svih svojih taštih stvari. (HC 114) Ĉovjek je upotpunjen u Hristu. 1898. donijeće ravnoteţu ljudskom uzdizanju i ponosu. Sotona. To su dvije velike sile suprostavljene jedna drugoj. kako bi hram duše bio mjesto za nastavanje Najvišega. – Lt 9. 1910. Njihova mudrost je ludost. Zajednica sa Hristom omogućuje lanac jedinstva koji imamo jedni sa drugima. na ono što je propadljivo. ljudi se meĊusobno povezuju u društva (saveze).. duh samoponiznosti koji uzdiţe skromnost i smjernost uma. Knez Boţji. već istinska skromnost. – Lt 114. Zaĉetnika i Svršitelja naše vjere. On koristi istu silu koju je koristio na nebu – uticaj uma na um. 1905. – Hristos je doveo svoje uĉenike u ţivu zajednicu sa sobom i Ocem. – MS 60. Pod uticajem tih osjećanja. Ćudljivo srce je to što odvlaĉi sposobnosti duše. (5BC 1148) Samo Bog moţe uzdići ĉovjeka do moralnog dostojanstva. dok gledamo gore. kao lovaĉke zamke. (HC 149) 18 . Neće biti samouzvisivanja. – Lt 5. – To je velika borba. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 29 30 Sotona koristi uticaj uma na um. – Zbaĉen sa neba Sotona je uspostavio svoje carstvo na ovom svijetu. 1903. ĉovjek se ispunja u Hristu Isusu. – Lt 38. Grijeh obuhvata cijelo biće. – Lt 8. 1897. Svako mora izabrati jednu od dvije zastave. Svrha njegovog prouĉavanja je da ljudi iskorišćavaju svoje Bogom date moći za sebiĉne ciljeve umjesto da ih potĉine proslavljanju Boga. Dok posmatramo krst. – Grijeh obuhvata cijelo biće. 1873. jer Bog je Jedini koji moţe uzdići ĉovjeka na ljestvici moralnog dostojanstva kroz Hristovu pravednost. – RH. 1894. ali Sotona ţeli da usredsredimo svoje napore na ono što nam ne koristi. Bog u Hristu. i ona vrše prinudnu. u trgovaĉke unije i u tajna udruţenja. – Sotona ima mreţe i klopke. i otada neumorno nastoji da odvuĉe ljudska bića od njihove vjernosti Bogu. Isus Hrist. Postoje samo dvije grupe na svijetu. Sept 1. – Šta daje pravi nivo ljudskom umu? Golgotski krst. pripremljene da duše uhvate u zamku. da bi kroz poslušnost Boţjem zakonu i vjeru u Hrista opet zadobili Boţ je obliĉje. i knez tame. – Ne mislimo da je od Adamovog prestupa Bog dao ljudskim bićima novi poredak snaga i strasti.

Zato se te zle sile bore da odbiju svaki zrak svjetlosti od duše za koju su nebeska bića postavljena da vrše sluţbu. – Lt 11. Sotona uvijek ĉeka na priliku da Boga predstavi u pogrešnom svijetlu i privuĉe um zabranjenim stvarima. odvojen od grešnika. ali kad Duh Boţji osvjedoĉi o grijehu. ĉineći nasuprot misli i karakteru Boţjem. priznati i ostaviti zlo. (HC 88) Hristova krv jedini lijek. i volja se mora potpuno staviti na Hristovu stranu. On koristi sve ĉarolije da odmami ljude na širok put neposlušnosti. – RH. nepromjenljivoj rijeĉi Onoga koji ne moţe iznevjeriti.. Kolebljiv um poĉetak iskušenju.. straţe i kontrolišu one koji će biti naslednici spasenja. izazove strasti. On radi kao da dobro drugih zavisi od njihove potĉinjenosti njegovoj pomoći. a uniţenje grijeha nadvaladati. i zato što su se ljudska bića predala njenoj sili.UM. Ako je poslušan Boţjem zakonu. Hristov da probudi nadu. – Kroz oplemenjivanje pravih naĉela. Okrenite se od njih kao što biste od samog neprijatelja. – MS 31. misli i snage mogu se oĉistiti. porodice i pojedinci ispunjeni su ţeljom usredsreĊivanja na sebe. (CS 24) Pobjeda se moţe zadobiti. – MS 60. grešnik se mora pokoriti. Tada Sotona gubi moć da kontroliše um. Ĉovjek ţudi da vlada nad svojom sabraćom. Isus. June 14. ali vi trebate drţati svaku emociju i ĉeţnju pod kontrolom. Zadatak na koji nas Hristos poziva je zadatak progresivne pobjede nad zlom u našem karakteru. On radi da pomete misli sa pogrešnim osjećanjima i uklanja orjentire postavljajući laţne natpise na putokazima koje je Bog postavio da oznaĉi pravi put. 1908. Ako moţe. vidljiva je danas u svijetu suprotnost vjernosti Bogu. Niko ne treba oĉajavati zbog naslijeĊenih sklonosti ka zlu. Sotona nastoji da oslabi našu vjeru. – Sebiĉnost je bit izopaĉenosti. Sotonin posao je da obeshrabri. Narodi. on će usredsrediti um na svjetovne stvari. – RH. Hristos nije samo sveštenik i posrednik za naše grijehe. – Sotona je uvijek spreman da prevari i zavede. «Jer takav nam trebaše poglavar svešteniĉki: svet. rijeĉi. Niko ne mora pasti ili se obeshrabriti kad je obezbijeĊena tako obilna priprava za nas..je otvoreno objavio svojim 19 31 32 . (6BC 1120) Uĉesnici u grijehu preko udruţenja. Odvajajući se u svom egoizmu od Boga i svoje sabraće. Moraju se pobijediti apetit i strasti. bezazlen. već i ţrtva. On nam govori kako su naše nade izgraĊene na laţnim pretpostavkama a ne na sigurnoj. – Jehovin zakon je veoma opseţan. (HC 87) Niko ne treba oĉajavati zbog naslijeĊenih sklonosti. 1892. podrška koja nikad ne izostaje. Sotonin posao je da obeshrabri dušu. ne treba oĉajavati. Isus je moćan pomoćnik. vode. on slijedi svoje neobuzdane sklonosti. 1911. pobudi ljubav prema onome što nije za vaše dobro. 1905. 1900. osjećanja se više ne izopaĉuju i krive.. ĉist. (HC 85) Lijek za sve vrste iskušenja. – Nemojte ni za trenutak prihvatiti Sotonina iskušenja kao da u skladu sa vašim vlastitim umom. Hristovo djelo je da ispuni srce vjerom i nadom. – RH. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma Sebiĉnost i njeni plodovi. June 25. u mirnoj potĉinjenosti razumu i savjesti. On će nastojati da uzbudi osjećanja. moţe se oblikovati novi karakter. ĉovjek moţe zadobiti pobjedu nad sklonostima ka zlu. sposobnosti se više ne kvare i slabe iskorištavanjem na objektima koji su tipiĉni u odvoĊenju od Boga... Apr 4. Prirodne sklonosti moraju se nadvladati. 1897. U i kroz milost koju je Nebo dalo. On je prinio sebe jednom za sve. nedostatak veće vjere u Boga.. – Duša koja je dovedena u zabludu pogrešnim uticajima i postala uĉesnik u grijehu kroz udruţivanje sa drugima. – Poĉetak predavanja iskušenju je u grijehu dopuštanja umu da se koleba.. Mi nijesmo prepušteni sebi da izborimo bitku protiv svoga ja i grešne prirode svojom ograniĉenom snagom. Vjerni straţari bdiju da usmjere duše na prave staze. 1884. i koji je bio više nebesa» (Jevrejima 7:26). – Postoji lijek za sve vrste iskušenja. – MS 8.

treba da poklanjamo svima koji ulaze u sferu našeg uticaja... (CH 629. – ST. – Kad um postane inteligentan i volja se stavi na Hristovu stranu. vjeran je i pravedan da nam oprosti naše grijehe. – Medical Missionary. Poseban Boţji blagoslov koji poĉiva na primaocu u zdravlju i snazi. – ST. – Bog poziva svoja stvorenja da skrenu paţnju sa zbrke i neprilika oko sebe i dive se Njegovim djelima. i duša u beznadeţnom osjećaju opasnosti dolazi i hvata se za krv Jagnjeta Boţjeg kao svoj jedini lijek. i zato mi je potreban Spasitelj. Vjerovaću rijeĉi koju mi je On ostavio. – Svijest o ispravnom djelovanju najbolji je lijek za bolesno tijelo i um. Kaţite mu: «Da. veća je i moja potreba za Spasiteljem». ali Isus je došao da traţi i spase ono što je izgubljeno. u istoj srazmjeri u kojoj se razvio duhovni karakter. Oct 23. Što je veći moj grijeh. 1892. porasle su intelektualne sposobnosti. Bog je naĉinio na korist ĉovjeku. (CH 628) Isusova ljubav okruţuje dušu miomirisnom atmosferom . Tada će se zapovijesti odomaćiti u duši u svojoj stvarnoj sili. 1884. 1896. Biću poslušan Njegovim zapovijestima». miomirisnom atmosferom. Potreban mi je oproštaj i otpust grehova. Nebeska tijela vrijedna su posmatranja. Darove neba. – Duše onih koji vole Isusa biće okruţene ĉistom. – Kao u Danilovom sluĉaju. – MS 17. Njima puno znaĉi njeţna rijeĉ ili ljubazan pozdrav. popuštanje 20 . Nema više samopravednosti. Nov. – MS 96. 1884. Ona ulazi u sva ţivotna djela i odnose i daje nam «duh zdravog razuma». 1898. posvećuje sud. 630) Povećanje intelektualnih sposobnosti. Mar 22. Ima onih koji kriju svoju duhovnu glad. 1899. KARAKTER I LIČNOST 33 Proučavanje uma 34 uĉenicima da se ovaj sveti Boţji zakon moţe prekršiti ĉak i mislima. Dec. već će poslušna. Tako otkrivamo ljubav koja je roĊena odozgo i koja će rasti dok se izdašno koristi na blagoslov drugima. Ona anĊele dovodi bliţe i sve više i više nas odvaja od duha i uticaja ovoga svijeta. a rezultat je sreća i mir. 1888. Srce koje iznad svega voli Boga neće ni na koji naĉin teţiti da ograniĉava Njegova pravila do najmanjeg mogućeg zahtjeva. i ĉini sopstvenika sudionikom ĉistoće i svetosti Neba. – RH. ja sam grešnik. (HC 231) Rezultati jednog trenutka nepromišljenosti. – Jedna brana uklonjena iz savjesti. samouvaţavanja. a Hristos kaţe da ako mu dolazim neću poginuti. osjećanjima i ţeljama. U pismu koje mi je uputio ĉitam: 'Ako priznajemo grijehe svoje. – Sotona će vam doći govoreći: «Ti si grešnik». (4BC 1168) Poboljšanje fiziĉkog zdravlja. isto kao rijeĉju i djelom. Ali ne dopustite mu da ispuni vaš um mislima da vas zato što ste grešni Bog odbacuje. Skrenuti paţnju sa zbrke na Boţja djela. fiziĉko zdravlje ĉudesno će se poboljšati.' (1 Jovanova 1:9). (4BC 1145) Šta ĉini vjera. Oct 23. koje je Bog slobodno i izdašno ponudio. Samouvjerenost je isĉezla. Kad vam Sotona govori da ste izgubljeni odgovorite: «Da. i dok prouĉavamo Njegova djela. profinjuje ukus. – Lt 98b.UM. Ĉovjek ĉiji um je miran i zadovoljan u Bogu na putu je k zdravlju. Svijest da je oko Gospodnje nad nama i da je Njegovo uho otvoreno za naše molitve zaista je zadovoljstvo. samoproslavljanja. anĊeli Boţji biće uz nas da nam rasvijetle umove i ĉuvaju ih od sotonskih prevara. Duboko osvjedoĉenje u grijeh i odvratnost samom sebi je ishod. lojalna duša radosno vršiti potpuno duhovnu pokornost kad se zakon sagleda u svoj duhovnoj sili. – Prava vjera oplemenjuje um. 1899. – Lt 51. i oĉisti nas od svake nepravde.. (HC 140) Doĉekivanje kušaĉevog izazova. Na taj naĉin mi proslavljamo Boga. (CH 505) 35 Ĉinjenje dobra najbolji lijek. Grijeh će izgledati veoma odvratan. Saznanje da imamo nepogrešivog prijatelja kojemu moţemo povjeriti sve tajne duše sreća je koju rijeĉi nikad ne mogu izraziti.

1882. jedan pogrešan korak. Duţnost Boţje djece je da budu Njegovi misionari. Bog je govorio egipatskom caru Mojsijevim ustima. U ovom poslu on moţe imati boţansku pomoć ako je traţi. (HC 106) Razborito postupati sa razliĉitim umovima. ljudi se otcjepljuju od Boga. njegov sluĉaj treba paţljivo razmotriti i mudro voditi. On treba nadvladavati prepreke i oblikovati svoje okruţenje umjesto da ono oblikuje njega. Oni su posijali nemar. Ali ako odbijamo da se popravimo. On nema u rezervi još moćne sile da rasvijetli njihove umove. – Svi mi treba da prouĉavamo karakter i naĉin na koji moţemo znati kako da razborito postupamo sa raznim umovima. Hladnoća leda.UM. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma jednoj zloj navici. 1882. Isus je ostavio carske dvorove Neba i stradao i umro na svijetu uniţenom grijehom da bi nauĉio ĉovjeka kako da proĊe kroz ţivotne probe i nadvlada svoja iskušenja. On ima prostora da razvija svoje talente u unošenju reda i sklada iz zbrke. Mi trebamo s njima ĉitati Bibliju i odvlaĉiti im umove od svjetovnih stvari ka vjeĉnim interesima. neosjetljiva priroda kamena – sve to nalazi svoju kopiju u karakterima mnogih koji ispovijedaju hrišćanstvo. – Smeće sumnjivih principa i navika treba poĉistiti. Trenutak nepromišljenosti. – MS 24. – RH. a rijeĉi i postupci u tom zadatku mogu biti miris ţivota na ţivot ili smrti na smrt. Nijedno otkrivenje Njegove volje ne moţe ih doseći u njihovom nevjerstvu. June 20. June 20. 1901. (HC 160) 36 37 21 . – 5T 398 (1885) Bog ne ĉini ĉudo da omete ţetvu. ravnodušnost i otpor prema istini. i da se izjednaĉavaju sa onima kojima je potrebna pomoć. Takvo će biti iskustvo mnogih. Oni sa stoiĉkom indiferentnošću slušaju istine koje su jednom pokrenule njihove duše. ĉvrstina gvoţĊa. i takvi su plodovi koje ţanju. On nije prepušten u borbi sa iskušenjima i probama svojoj vlastitoj sili. Ako neko posrće pod iskušenjima. Moţe se osloniti na pomoć Onoga koji je silan. dajući najizrazitije dokaze o boţanskoj moći. (3BC 1151) Oblikujmo naše okruţenje umjesto da ono oblikuje nas. Tako je Gospod otvrdnuo srce faraonu. ali kad je faraon odbio istinu. ali monarh je tvrdoglavo odbijao svjetlost koja ga je vukla na pokajanje. Sveti Duh ga je napustio. – Postoje zla koja ĉovjek moţe umanjiti ali ih nikad ne moţe ukloniti. – 4T 69 (1876) Nesavitljivo naĉelo obiljeţje Isusovih uĉenika. – Gospod nam šalje upozorenja. On ne ĉini ĉudo da posijano sjeme ne naraste i donese plodove. Ĉovjek koji jasno ispoljava drsko nevjerstvo ili ravnodušnu indiferentnost prema boţanskoj istini samo ţanje plodove koje je sam posijao. – Nepokolebljivo naĉelo obiljeţavaće put onih koji sjede kraj Isusovih nogu i uĉe od Njega. Bog se ne miješa da neutrališe tendencije našeg djelovanja. Gospod ţeli da obnovi um i ispuni srce blagom istine. prosto zanemarivanje visokih zahtjeva duţnosti. Upornim odbijanjem uticaja Svetog Duha. savjete i opomene kako bi mogli imati priliku da ispravimo svoje greške prije nego što postanu naša druga priroda. kako bi svoja najbolja nastojanja usmjerili na to da im pomognemo da poprave razumijevanje Boţje Rijeĉi i istinskog hrišćanskog ţivota. dok za to vrijeme ispovijedate ljubav prema Bogu i Njegovom djelu. – RH. moţe biti poĉetak puta obmane koja će vas odvesti na nivo onih koji sluţe Sotoni. mogu skrenuti ĉitav tok vašeg ţivota u pogrešnom smjeru. Bog nije poslao natprirodnu silu da otvrdne srce buntovnom caru. neprobojna. jer u pitanju je njegov vjeĉni interes. – 5T 312 (1885) Bog ţeli da obnovi um. To je uzor za nas. i on je ostao u tami i nevjerstvu koje je odabrao.

Vaša jedina sigurnost je u potpunoj zavisnosti od Hrista. postavljaju što je moguće niţe. riješeni da pobijede sebe.. Sotona će ući. Ne uzimajte bilo kakve slave za sebe. Gubitak zdravog mentalnog stanovišta. spreman da vam da snagu za sluţbu. – RH. Njihova naĉela su izopaĉena. – Mnogo namještene. 1902. FANATIČNI UM 38 * 39 40 Fanatici i fanatizam će pritiskati. 1901. (Sliĉno u 5T 644) Rezultat gajenja štetnih sklonosti. Sve što moţe izmisliti da obmane muškarce i ţene biće predoĉeno. – 1T 412 (1864) Neobiĉne pojave. pokušavajući da sluţite Bogu i sebi u isto vrijeme. Oh. Kad isĉezne sreća ushićenih osjećanja. i sledeći talas veliĉanja ili laskanja nosi ih izvan vidokruga. Dugo su izabirali da slijede sopstveni put i vlastitu mudrost. Sotona nastoji da prevari ako je moguće i izabrane. – Lt 121. neprijatelj koristi svaku priliku da takoĊe radi na raznim umovi ma i navodi ih da miješaju vlastite osobenosti karaktera sa djelom Boţjim. Oni rade na tome i uzdiţu uzbudljivost osjećanja. Drţite sebe van vidokruga. Laţna poniznost.UM. meĊusobno će se optuţivati da su nadvladani zlim duhom. Ali uticaj takvih skupova nije koristan. – MS 138. May 11. Tako uvijek postoji opasnost dopuštanja sopstvenom duhu da se miješa sa djelom i da se ĉine nerazumni pokreti. Radite kao da gledate Onoga koji vam je tu pri ruci. oni tonu dublje nego su bili prije sastanka jer njihova sreća ne dolazi sa pravog izvora. Oni su zbunjeni. laţni standardi uzdignuti. Oni se razmeću u ponosu. tako da su postali slijepi i nijesu u stanju da daleko vide.. – Oni koji se uhvate u Sotoninu zamku ne dolaze do zdravog mentalnog odnosa. 1889. Zatim nakon molitve objaviće da * PRIMJEDBA: *Webster definiše fanatizam kao 'pretjerani entuzijazam' ili 'nerazumno oduševljenje' – Kompilatori 22 .. – Otkrivamo u svom iskustvu da ako Sotona ne moţe drţati duše vezane u haldnoj indiferentnosti. Ne radite sa podijeljenim umom. – Mi ţivimo u vremenu kad će sve faze fanatizma nalaziti mjesta meĊu vjernicima i nevjernicima. – Lt 34. ţeli uĉiti od Hrista. sami sebi dovoljni. 1897. Oni se ne ţele potpuno potĉiniti Bogu i On ne moţe raditi preko njih. Neprijatelj to posmatra iznenaĊen kako ih je lako zarobio. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 5. – Lt 126. Kad Duh Gospodnji dolazi meĊu Njegov narod. polaţući pravo da imaju posebnu poruku za naš narod. ali oni ĉine pokušaj samo u svojoj sopstvenoj sili. – Ovim fanatizmom kakav smo u poslednje vrijeme imali u Kaliforniji u osobitim pojavama i polaganju prava na izgonjenje Ċavola. – Neki nijesu zadovoljni sastancima dok ne doţive upeĉatljive i srećne trenutke. Najkorisniji skupovi za duhovno napredovanje su oni koje karakterišu sveĉanost i duboka potreba srca. Preveliki izliv ushićenih osjećanja. on će pokušati da ih gurne u vatru fanatizma. milostivom Spasitelju. Neki se. s kakvom ţalošću Gospod gleda na njihove uobraţene rijeĉi taštine. laţne poniznosti zapaţa se meĊu onima koji se deklarišu kao hrišćani. dugo su gajili štetno nasleĊe i kultivisali sklonosti karaktera. ukusi takvi da ne nose potpis Neba. u dubokoj poniznosti. – Postoje neki koji neće ĉuti. 1906. Te osobe. Neka vaše rijeĉi vode umorne i natovarene k Isusu. sami sebi vaţni. kad svako traţi da pozna sebe i ozbiljno. govoreći laţi u licemjerju. (MM 114) Kako to Sotona ĉini. Rijetki se hvale Gospodom kao narod koji ĉini pravdu i ne zaboravlja uredbe svog Gospoda. Mnogi nose vlastito djelo koje su sami zamislili i koje nije pokrenuo Bog.

KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma je Ċavo izbaĉen. Oni pogrešno predstavljaju savršeni karakter – Hristovu pravednost. Propovijedajte Hristovu ljubav. Pokušala sam da mu ukaţem da je u zabludi. Postoje ljudi koji će pokuš avati da ispletu konce svojih laţnih teorija. i smješten je u duševnu bolnicu. Mislio je da je Bog zaobišao sve vodeće radnike i njemu dao poruku.. Njih Bog ne prihvata. – MS 111. Nijedna duša nije sigurna ukoliko se svakodnevno ne uĉi od Hrista. SlijeĊenje sopstvenih standarda. – Lt 191. 1909. – Lt 12. – Lt 12.. – Bog poziva svoje sluge da prouĉavaju Njegovu misao i volju. 1902. 1909. Rezultat njihovog djela svjedoĉi o njegovom karakteru. – Nove i ĉudne stvari stalno će iskrsavati da odvedu Boţji narod u laţno uzbuĊenje. – Neki ljudi su prirodno ratoborni. Njegovoj blagodati i poniznosti. U svom radu ne postupajte diktatorski. Paziti na iskaze i stanovišta. Oni su skloni da vode druge duše na krive staze. Govorite o jedinstvu. Oni ne mare da li su usaglašeni sa svojom braćom ili ne. ali trebali bi se okaniti toga.UM. Sami prevareni. NareĊeno mi je da kaţem našem narodu da Gospod nije bio u tim neobiĉnim manifestacijama već da će te pojave zavesti duše do njihove propasti ukoliko se ne upozore. ne ulazite s njima u sukob. «Pisano je». Prirodno ratoborni. Oni oblikuju karakter po sopstvenoj volji i ţeljama. – Prije nekoliko godina. Oni postavljaju standarde za sebe i ne pokoravaju se Hristovoj volji niti mu dopuštaju da ih obuĉe u haljine Njegove pravednosti. Vole da ulaze u sukob. Izbjegavati merila ljudskih zamisli. Sotonom. Hvala Bogu što ima i onih koji se pouĉavaju od Njega i koji znaju šta je istina.. Kad vam ljudi doĊu sa svojim ĉudno zamišljenim teorijama. došao je k meni da mi preda poruku. Kad smo mu iznijeli naše razloge i izloţili mu stvar da je bio u krivu. pazeći na tvrdnje i stanovišta. Iznosite jednostavnu istinu. 1905. Neki će nastojati da unesu laţne teorije i dolaziće sa laţnim porukama. 1897. neprijateljski nastrojeni. neka se vaš um širi. ĉovjek po imenu N.. – MS 138. – Lt 16. Gospod ţeli da se Njegov narod paţljivo kreće. Sotona će pokrenuti ljudske umove da stvaraju fanatizam u našim redovima. na njega je došla velika sila. Sotona je veoma zadovoljan njihovom vjerom. i to će otopiti i ukrotiti srca. Oni će na kraju primiti platu sa velikim varalicom. iz Red Blafa. nemojte biti uskogrudi i tašti. jer to ne razvija hrišćanske blagodati... ne budite strogi. Sotona će koristiti liĉna stanovišta i osobenosti da izazove uzbuĊenje i radiće na ljudskim umovima da prevari. Reakcija fanatika. ono u ĉemu se moţete sloţiti. i ispustio je nekakav glasan krik. (2SM 64) Kako doĉekati fanatika. 1894. Ti razgovori o podjelama zato što svi nemaju iste ideje koji se prezentiraju vašem umu nijesu Boţje djelo već neprijateljsko. 1893. to neka bude vaše oruţje. Kalifornija. – Ovo je vrijeme kad moramo biti vrlo budni i paţljivo ĉuvati karakter djela koje se vrši.. Nastojte da budete od jedne misli i jednog suda sa svojom braćom i govorite isto. a biblijska istina biće izopaĉena.. Imali smo mnogo problema s njim. ali naš narod ne treba se potĉiniti ma kakvim mjerilima ljudskih zamisli koja će stvoriti sukob na svim linijama. vole se boriti za svoje odreĊene ideje. Vidjeli smo nešto od ovoga 1908 godine. – MS 167. vjerska otkrića i neobiĉna ostvarenja. – Mnogo. oni varaju druge. 23 41 42 . mnogo njih vjeruje svojoj vlastitoj pravednosti. već potvrdite ono što znate. kao što je On jedno sa Ocem. Radite svom svojom silom da odgovorite na Hristovu molitvu da Njegovi uĉenici jedno budu.. njegov um postao je neuravnoteţen.

Koji se dakle ponizi kao dijete ovo. da je to zbog nedostatka razumijevanja voĊstva. – Fanatizam. Dajte samom Gospodu Isusu Hristu mjesta da poduĉava. Braćo moja. ţivu vezu sa Bogom. i reĉe: zaista vam kaţem. tzv napredne svjetlosti. i njihov uticaj je štetan i vrlo malo doprinosi Gospodnjoj strani. Neka svaki poslanik uĉini ozbiljne napore da ustanovi šta je Hristova misao. Ne treba da stvaramo utisak da ako se naše osobene zamisli ne slijede. ali posle izvjesnog vremena primjetno je da se puno odvaja od puta koji vodi u svetost i nebo. Mnoge naizgled dobre stvari treba paţljivo razmotriti s mnogo molitve. ako se ne obratite i postanete kao mala djeca. – Kad bi mogao vidjeti rezultat stalne preokupacije ka negativnoj strani. Isprva moţe izgledati nepobitno ispravna. – MS 111. Ući će svaka moguća prevara da utiĉe na one koji nemaju svakodnevnu. 1901.UM. odrţavati blisku vezu sa Hristom. teško je ugasiti baš kao poţar koji obuhvata zgradu. Apr 23. mene prima. to je sada. oni idoliziraju nekoliko ideja. Uĉenici su došli Isusu sa pitanjem: «Ko je najveći u carstvu nebeskom? A Isus dozva k sebi malo dijete. izdvajajući paragrafe ili reĉenice koje mogu iskoristiti u prilagoĊavanju svojim zamislima. i postavi ga sred njih. a zagonetke koje ni vi ni vaši slušaoci ne moţete razumjeti ili objasniti bolje je ostaviti. ona će biti pomiješana sa ljudskim zamislima i uĉiće nauci ljudskih zapovijesti. bolje bi mu bilo da se objesi kamen 24 . i dok misle da su zakoraĉili u divna iskustva. Mi trebamo straţiti. Ima onih koji biraju mjesta iz Boţje Rijeĉi. onaj je najveći u carstvu nebeskome. I koji sablazni jednoga od ovih malih koji vjeruju mene. Ako je ikad bilo vrijeme kad trebamo straţiti i moliti se sa stvarnom ozbiljnošću. upozoravam vas da hodite pravim stazama. ĉisto. i oni se zadrţavaju na njima i dograĊuju vlastite stavove dok ih Bog ne vodi. dopustite mu da uticajem svog Duha otvori vrata razumjevanju ĉudesnog plana spasenja. i oni će kreirati ono što će neki proglasiti naprednom svjetlošću i objaviti kao novo i ĉudesno. jer to su varljivi izumi neprijatelja u cilju odvoĊenja duša na stazu koja je vrlo blizu puta istine da će je biti teško razlikovati od prave. Mnogi takvi pokreti pojaviće se u ovom vremenu kad Gospodnje djelo treba stajati uzdignuto. «ĉudesne». imao bi bolje razumijevanje Spasiteljevih rijeĉi zapisanih u 18 glavi jevanĊelja po Mateju. Sotonini anĊeli su mudri na zlo. iako gotovo jedva primjetno. jer svojim nedoslednim kursom djelovanja obesĉašćuju Gospoda i izlaţu opasnosti Njegov narod. – Sotona nastoji na mnogo naĉina da upravo oni koji trebaju prenositi poruku budu zaokupljeni prefinjenim teorijama koje on ĉini naizgled tako znaĉajnim i vaţnim kao da ispunjavaju ĉitav um. Ali oko vjere moţe zapaziti da se odvaja. ipak dok u odreĊenoj mjeri ta poruka moţe biti istina. Mi ne treba da nepotrebno zauzimamo kurs koji će stvarati razlike ili nesklad. jednom pokrenut i neugušen. (2SM 35) Prefinjene teorije koje ispunjavaju um. od prave staze. da ne bi bili prevareni Sotoninim zamislima. Sve ovo zadovoljava neprijatelja. U Hristovim poukama ima mnogo predmeta na osnovu kojih moţete govoriti. neukaljano praznovjerjem i bajkama. – Und MS 111 Fanatizam je teško ugasiti. 1894. – GCB. kao što godinama ĉiniš u manjoj ili većoj mjeri. I koji primi takvo dijete u ime moje. da ne bi skrenuli van puta. Oni koji su unijeli i pospješili svoj fanatizam 'svetost tijela' daleko bi bolje radili svjetovni posao. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 43 44 Ĉuvati se «nove». nećete ući u carstvo nebesko. Okrenite se od negativne strane (savjet jednom propovjedniku). a takoĊe i iz Svjedoĉanstava. – Duša mi je opterećena jer znam šta je pred nama.

Opasnost od individualne nezavisnosti. – Kako se bliţi kraj. naroĉito onih na duţnostima koje je Bog postavio za voĊstvo Njegovog naroda. 1904. Oni koji su se ponudili Hristu da budu Njegovi uĉenici moraju se svakodnevno odricati sebe. ali teško onom ĉovjeku kroz koga dolazi sablazan» (Mat. odbaci sve zle misli.UM. a zatim se opravdavaju govoreći: «To je moj stil. Dobila sam poruke da doĉekujemo svaki oblik fanatizma. – Duša nalazi odmor u njegovanju skromnosti i poniznosti srca. – Lt 233. 1901. Naš zadatak je da uĉimo muškarce i ţene da grade na pravom temelju. Oni izgledaju nesposobni da shvate da nezavisnost duha teţi da navede ĉovjeka da ima suviše povjerenja u sebe i vjeruje u vlastiti sud više nego što poštuje savjet i visoko cijeni sud svoje braće. da 25 45 46 . Opasnost koja se pribliţava. (HC 236) Neki ljudi govore na neprijatan. NareĊeno mi je da na ovu opasnost upozorim voĊstvo i ĉlanstvo. On je bio oduševljen ţivotnim stvarima i nije bio bezobziran u pogledu svoje odgovornosti u ophoĊenju i duţnu uĉtivost u društvenom ţivotu. – Lt 17. iako u naĉelu postojan kao stijena. uvijek kaţem baš ono što mislim». pokazujući vrlo malo vjere. nećeš više stajati na negativnoj strani. Ĉovjek Boţji nije progutao ĉovjeka društva. 164 (1911) Mir koji se otkriva u njegovanju skromnosti. 1888. Bog je zavještao svojoj Crkvi naroĉitu vlast i silu tako da niko nema opravdanja za nipodaštavanje i preziranje. «Ako te ruka tvoja ili noga tvoja sablaţnjava. ali uvijek mi je dolazila rijeĉ: velik talas uzbuĊenja je štetan za djelo. Idite Hristovim tragom. – Imaćemo uspjeha ako istupimo u vjeri. Brate moj. 1870. Ne smijemo dopustiti sebi da nas ometaju ljudi koji vole stajati na negativnoj strani. Hristov mir nikad se ne nalazi tamo gdje vlada sebiĉnost. Teško svijetu od sablazni! Jer je potrebno da doĊu sablazni. Ima onih koji koriste priliku za unošenje praznovjerica. 1902. Vjera nadvladava negativizam. Tako se zatvaraju vrata za objavljivanje zdrave nauke. Oni moraju ići tamo gdje vodi Njegov primjer. Vrlina hrišćanske uĉtivosti. «I ako te oko tvoje» . neuĉtiv naĉin koji vrijeĊa osjećanja drugih. Njega raduje da vidi adventiste sedmog dana kako idu u takve krajnosti da ih svijet ţigoše kao fanatike. Sept 1. Isus je preuzeo na sebe poziciju koju ĉovjek mora zauzeti da bi Hristov mir mogao nastavati u srcu. ma koliko ljudskoj prirodi bilo bolno da to uĉini. – Godine 1844 morali smo doĉekivati fanatizam na sve strane. Boţje misionarsko djelo iznijeće ljudi velike vjere i ono će pouzdano rasti u sili i produktivnosti. Upućena sam pokaţem narodu da je pod talasom uzbuĊenja izvršeno neobiĉno djelo. i uzdiţu ovu svoju zlu crtu karaktera kao vrlinu. negoli s dvije ruke i dvije noge da te bace u oganj vjeĉni» (Matej 18:8). odsijeci je i baci od sebe: bolje ti je ući u ţivot hromu ili kljastu. nego s dva oka da te bace u pakao ognjeni» (9 stih). – Lt 93. (HC 229) Tvorac poziva da se doĉeka svaki oblik fanatizma. jer bolje ti se jednim okom u ţivot ući. neprijatelj će raditi svom svojom silom da unese fanatizam meĊu nas. jer koji tako ĉini prezire glas Boţji. – Lt 25. 18:1-7). ipak je uvijek pazio na svoju uĉtivost.tako oštro da zapazi nešto za kritikovanje ili suprostavljanje – «sablaţnjava. riješeni da razumno obavimo Boţji zadatak. – Pavle. 1885. – Uvijek su postojali u crkvi oni koji neprekidno teţe individualnoj nezavisnosti. Tada pošto ti se otvore oĉi. Odsijeci štetne osobine. Ponizi srce pred Bogom. – Lt 28. – RH. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma vodeniĉni o vratu njegovu. Njihovo neuĉtivo ponašanje treba odluĉno ukoriti. izvadi ga i baci od sebe. i da potone u dubinu morsku. – AA 163. Duša ne moţe rasti u milosti kad je usmjerena na sebe i ponosita. moraju uzeti krst i slijediti Isusov trag.

Dok. (HC 248) 6. – Lt 17. To nijesu pravi hrišćani. ZDRAVA NORMALNOST 48 49 Izvor istinske sreće. Istinska naĉela hrišćanstva otvaraju pred svima izvor sreće. visinu i dubinu. ozbiljnog nivoa. – Nema razloga da svoje oĉi zadrţavamo na greškama. – Lt 130 ½. ţalostimo se i jadikujemo. s jedne strane. Hristos u nama je izvor vode koja teĉe u ţivot vjeĉni.UM. – Jasno sam govorila vezano za opasnu nauku koja uĉi da jedna osoba prepusti svoj um kontroli druge osobe. optimistiĉki pogled. na licu im je uvijek tmuran izraz. Tada nijesam znala šta je to znaĉilo. Ona su vjeĉna i nepromjenljiva kao sam Bog. koji su bili puni moralne prljavštine. Takvi stalno ţale nad svojom izopaĉenošću i uzdišu nad mogućim zlom. To je odlika fanatizma s kojim smo se sreli 1845. 1901. i gubimo dragocjeno vrijeme i prilike u oplakivanju zabluda drugih. Ljubav ne nastava u njihovim srcima. 566 (1867) Oduševljenje koje brzo nestaje. i nespokojni su bez njega.. Oni smatraju svaju rekreaciju ili zabavu grijehom i misle da um stalno mora biti dotjeran do strogog. Ali potrebno je da imamo ĉvrstu vjeru u Boţju Rijeĉ kao tijelo i krv Hristovu. Prouĉavajte Boţju Rijeĉ. odreĊenim crtama predstavimo potrebu poslušnosti ovom zakonu. – 1T 565. Temelj svake tekuće reforme je Boţji zakon. 1902. Ne traţi se da uvijek budemo u stanju uzvišenosti. Ovo je Ċavolska nauka. proslavljajući ga i odajući mu ĉast svojim talentima i intelektom? Ne bi li bilo bolje da posmatramo divnu. Gajiti nepristrasan. 1893. To je nepresušan izvor sa kojeg hrišćanin moţe piti do mile volje i neiscrpan bunar. Ne bi li bilo ugodnije Bogu da zauzmemo nepristrasno gledište i vidimo koliko duša sluţi Bogu i odbija iskušenja. Drugi misle da um uvijek mora biti napregnut u izmišljanju novih zgoda i zabava da bi stekao zdravlje. – GW 316 (1915) Um pod kontrolom jednog oblika fanatizma. postoje opasne zablude u uskogrudoj filozofiji i teškoj. – MH 129 (1905) 26 . hladnoj pravovjernosti. Mi treba da u jasnim. ostavljajući obehrabrenje i depresiju. – Postoje osobe sa bolesnom maštom kojima je religija tiranin koji vlada njima kao sa gvozdenom palicom. duţinu i širinu koje su neizmjerne. Svi koji rade u Gospodnjem vinogradu moraju nauĉiti da osjećanja nijesu vjera. Njima smeta bezazlen smijeh mladih ili kog drugog. a koji su se tako preobrazili da imaju karakter sliĉan Hristovom? – Lt 63. Oni idu u drugu krajnost. ĉudesnu Boţju silu u preobraţavanju jadnih. s druge strane prijeti velika opasnost u bezbriţnom liberalizmu.. Njegova naĉela moraju se izloţiti pred narod. ali bila sam pozvana da iznesem najusrdnije svjedoĉanstvo protiv bilo ĉega te vrste. Nama je potreban Hleb ţivota koji dolazi sa neba da da ţivot duši. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 47 nastave hoditi na onom jasnom «ovako govori Gospod». uniţenih grešnika. Oni se uĉe da zavise od uzbuĊenja. – Mi ne trebamo ohrabrivati duh entuzijazma koji za neko vrijeme donosi oduševljenje ali ubrzo nestane. Nemojte da vas osjećanja kontrolišu. – Napredak reforme zavisi od jasnog prepoznavanja osnovnih istina. Ovo je jedna krajnost.. (Ev 138) Ni hladna pravovjernost (ortodoksnost) ni bezbriţni liberalizam .

da ne bi pokvarili Boţju Rijeĉ. 153 (1872) Metode usavršavanja dostupne svima. – MS 122. ali takav pacijent odbija da uzme recept koji On nudi. plemenita naĉela istine i odvesti druge u zabludu. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma Potrebni dobro uravnoteţeni umovi. Oni gube prisebnost ako primijete da su na neki naĉin omalovaţeni ili povrijeĊeni. posvećena Hristovom milošću. ne moraju i ne treba da postoje. Ove osobe mogu zakratko primijeniti Rijeĉ Boţju na svoj sluĉaj. ali oni ne postaju izvršioci te Rijeĉi. – RH. Oplemenjivati sve sposobnosti. i njihovo potomstvo tone dublje na skali ljudske manjkavosti nego su bili oni sami. jer se ne oplemenjuju sve snage. napredak je snaţan u jednom pravcu i vodi u krajnost. Oni ne mogu podnijeti ništa neugodno. Oni prekomjerno uĉe. Ĉovjek ne moţe biti dobro iskorišćen bez sveobuhvatnog djelovanja. Ako oni koji ih posjeduju jaĉaju slabe taĉke u svom karakteru kultivacijom i ispoljavanjem. Zato neka niko ne razoĉara Uĉitelja kad doĊe da traţi rod ne donoseći ništa sem lišća. koji cijene intelektualne sposobnosti koje im je Bog dao. tako oĉiti. um. obnovio do moralnog zdravlja. Veliki Ljekar bi ih. – 3T 152. zdravim. Ljudski um hoće akciju. Tako se ljudski rod brzo degeneriše. Sada postoji potreba za dobro uravnoteţenim umovima. Nalazimo razne umove. tako da se uravnoteţenost paţljivo oĉuva. July 28. Ako se sva paţnja i snaga uzmjere ka jednom talentu. Sredstva za usavršavanje dostupna su svima. Neki umovi su zakrţljali i nijesu pravilno razvijeni i uravnoteţeni. onesposobljava mlade za praktiĉan ţivot. Svijet je pun jednostranih muškaraca i ţena koji su postali takvi zato što su oplemenjivali jednu grupu svojih talenata dok su druge zakrţljale usled neaktivnosti. Ovi nedostaci. kao što se škole sada vode [1872]. To će pogrešno predstaviti dragocjena.UM. i ako se kultura srca ne zanemari. Rad proširuje ove sposobnosti. ako njihova braća nijesu bila njeţna prema njima onako kako oni misle da trebaju biti. – 3T 33 (1872) Staviti sve snage uma u pogon. Odluĉna namjera. uĉiniće ĉuda. dok zanemaruju ono što se odnosi na praktiĉan poslovni ţivot. Da bi saĉuvali uravnoteţenost uma. Tijelo. – Mladi ljudi koji hoće da budu ljudi od razumijevanja. 1896. Muškarci i ţene postaju roditelji bez razmatranja svojih sposobnosti. Vaspitanje najvećeg broja mladih je pogrešno. karakter će biti dobro uravnoteţen. – Treba sve snage uma staviti u upotrebu i razvijati da bi muškarci i ţene imali dobro uravnoteţene umove. rad i uĉenje trebaju biti objedinjeni u školama. Svi umovi nijesu podjednako sklopljeni. jer sve sposobnosti su povezane i u velikoj mjeri zavise jedna o drugoj. Mnogi od onih koji se izjašnjavaju za Hrista imaju bolesno iskustvo. svoju dušu. neki su jaki na izvjesnim podruĉjima i vrlo slabi na drugima. srce. pod Boţjom kontrolom. staviće svoje tijelo. To znaĉi ispraviti svaku grešku koja postoji u našim mislima i postupcima. Ubrzo potpadaju pod uticaje koji odgovaraju njihovim prirodnim ukusima i neutrališu sve što su stekli. svoj um. uzvišena. 1899. To nas uĉi o neophodnosti opreza. Stalna primjena izuĉavanja. svoje srce. trudeći se sa jedinim ciljem da tvori Njegovu volju. Ako nije aktivan u pravom smjeru. trebaju ih oplemenjivati krajnje paţljivo. – Ako se neke sposobnosti koriste zarad zanemarivanja drugih. – Onaj ko istinski voli i boji se Boga. Boţja zamisao nije potpuno ostvarena u nama. korisnim hrišćanima. Mi ne moramo unositi u svoje iskustvo vlastite sklonosti i grube crte karaktera. 27 50 51 . – U poslanicima je puno kazano o razumnoj vjeri. biće u pogrešnom. svojim beskonaĉnim znanjem. dok drugi miruju. one će postati jake. Zdravost (ispravnost) u vjeri podrazumijeva puno više nego što mnogi shvataju.

tj da imaju širinu karaktera. (FE 536) Umove ne treba pretrpavati beskorisnim stvarima. kao što se danas primjenjuje u školama [1897]. trivijalnih stvari. beznaĉajne stvari ĉine da um zakrţlja. kao nikada prije. treba uvesti praktiĉnu nastavu. – U um svakog uĉenika treba utisnuti misao da je obrazovanje pogrešno ukoliko razum ne nauĉi da prihvata istine boţanskog otkrivenja i ukoliko srce ne prihvati uĉenja Hristovog jevanĊelja. pun vedrine i iskren. – Boţji radnici moraju nastojati da budu svestrani ljudi. 1897. kao više sile. Boţja Rijeĉ predstavlja jedinstvo u razliĉitosti. koji ulaze u koloteĉinu ustaljenih šema. zagonetno jedinstvo. da ne budu ljudi od jedne ideje. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma 52 53 svoju snagu. Moram vam reći iz svjetlosti koju mi je Bog dao. u sluţbu Bogu. Glavni cilj vaspitanja treba biti sticanje znanja o tome kako moţemo proslaviti Boga. Nov 11.. Tada će karakter biti usklaĊen i dobro uravnoteţen. 1909. – Lt 12. jer ono ih ne osposobljava da pomognu svojim drugovima u oblikovanju karaktera koji će ih osposobiti za zajednicu sa svetima i anĊelima u višoj školi. U našim školama treba izabrati mudre uĉitelje. prihvata opšte zamisli i vrijeme i paţnju posveti u prihvatanju banalnosti. Kao iskupljenici Sina Boţjeg. uzvišenim i svetim stazama ĉistoće. i svako se treba obuĉavati u Hristovoj školi. On je hodio sa Bogom. u sluţbi Njemu. nadljudsko. otkriće da um postaje zakrţljao i oslabljen. – Lt 128. Svako treba neprekidno nastojati na valjanom razvoju uma i nadvladavanju neuravnoteţenosti karaktera. U njoj postoji savršeno.UM. Ono uĉi pravilnom iskorištavanju naših sposobnosti.. Uĉenik koji umjesto širokih naĉela Boţje Rijeĉi. – RH. (HP 190) Sposobnosti uma upravljaju tijelom. kostur i mišiće tijela. – Pravo vaspitanje ukljuĉuje cijelo biće. ako ţelite stvarati korisne.. Uĉitelji moraju raditi sa ljudskim umovima. Sada.. i Njegova namjera je da nas vodi. bićemo ispunjeni u Njemu. Um treba paţljivo i mudro poduĉavati da se oslanja na biblijsku istinu. i nesposobni su da zapaze i osjete da njihove rijeĉi i zastupanje istine moraju varirati u odnosu na vrstu ljudi meĊu kojima rade i okolnostima s kojima se susreću. Umjsto pretrpavanja mladih umova gomilom stvari koje su neumjesne i u mnogo sluĉajeva nikad im neće biti od neke koristi. je jednostrano i stoga pogrešno. Hristos stoji na ĉelu ĉovjeĉanstva. 1887. Ono nam omogućava da najbolje iskoristimo mozak. – MH 398. Oni koji su odluĉili uĉiniti Boţju volju svojom vlastitom moraju sluţiti i ugaĊati Bogu u svemu. uspješne radnike. da znam da je puno vremena i novca potrošeno na sticanju znanja koje je bezvrijedno za uĉenike. Vrijeme i novac se troši u sticanju beskorisnog znanja. 399 (1905) Dobro razvijeni umovi i široki karakteri. um i srce. moraju upravljati carstvom tijela. Soposobnosti uma.. Ĉudesnim dejstvom Njegove milosti. Ako propustimo 28 . mi smo Njegovo vlasništvo. ali odnos prema ovoj Knjizi bio je ravnodušan. treba da shvatimo pravu vještinu vaspitanja. stereotipni u jednom naĉinu rada. Kao grane Rodne Loze. dosledan. i odgovorni su Bogu da utisnu u njih nuţnost poznanja Hrista kao liĉnog Spasitelja. i temelj je svakog pravog obrazovanja. Ovo mora biti vaš stalni predmet prouĉavanja.. Tako je bilo sa Enohom. – Obrazovanje. Prirodni prohtjevi i strasti moraju se podrediti kontroli savjesti i duhovnim uticajima. On gubi moć rasta. ĉije smo vlasništvo stvaranjem i otkupljenjem. (Ev 106) Banalnosti. Um se mora vjeţbati da shvati vaţnost istina koje se tiĉu vjeĉnog ţivota. Ona sadrţi boţansku mudrost. Ishod obrazovanja treba biti osposobljenost da razumijemo glas Boţji. Ali niko ne moţe pravilno vaspitavati Boţju otkupljenu svojinu ukoliko i sam nije nauĉen u Hristovoj školi kako da poduĉava.

– Bog kara ljude zato što ih voli. potrebe za ĉistoćom. – 7T 181 (1902) Neophodno je uravnoteţiti razne umove. niti da se maslina pruţi do visine ponosite palme. Ĉim ĉovjek poĉne postavljati gvozdeni autoritet za druge ljude. Neki imaju iscjeljujuća svojstva. 99) Karakteri razliĉiti kao cvijeće. i razliĉite izraze. Vi moţete posmatrati stvari s jedne taĉke gledišta. KARAKTER I LIČNOST Proučavanje uma da to razumijemo. Ţelimo da znamo da li smo zaista nakalemljeni na Ĉokot. Mnogi su samo neznatno vjerski i intelektualno obuĉeni. da imaju dobro uravnoteţene umove i skladne karaktere. i tada će biti primjeri Boţjem stadu. moţemo imati razliĉite manire. Neki uvijek mirišu. on obesĉašćuje Boga i dovodi u opasnost sopstvenu dušu i duše svoje braće. i razliĉito obuĉenih. nikad nećemo zadobiti mjesto u carstvu Boţjem. Oni treba da su impresionirani ĉinjenicom da su sve njihove moći uma i tijela dar Boţji i da ih treba saĉuvati u najboljem mogućem stanju za Njegovu sluţbu. razliĉite stilove. i da imamo ideje koje se meĊusobno razlikuju što se tiĉe Svetog Pisma. (1SM 48) 54 55 29 . Ako jesmo. – Od beskrajne raznolikosti biljaka i cvijeća moţemo nauĉiti vaţnu pouku. ukrašen raznim drvećem. – MS 14. On ne oĉekuje od isopa da dostigne razmjere kedra. ali naše ideje mogu varirati. (Ev 99) Moći uma i tijela – dar Boţji. 1902. – U svim Gospodnjim zamislima ne postoji ništa ljepše od Njegovog plana davanja muškarcima i ţenama razliĉitih darova. 1883. i sagledati vrlo dubok interes tamo gdje ga drugi ne vide. – MS 1. – Bog neće opravdati ma koju zamisao putem koje ĉovjek hoće i u najmanjoj mjeri da vlada ili ugnjetava svoju braću. Aug. On hoće da budu jaki u njegovoj sili. – MH 130 (1905) Bog ţeli skladne karaktere. U Njegovoj duhovnoj bašti postoje razni oblici cvijeća. – Lt 122. 1897. vjerujući u Njega. Postavljanje gvozdene vlasti nad drugima obesĉašćuje Boga. – Boţji zahtjevi moraju se dovesti kući – u savjest. i ne oĉekujmo da će se svaki um sliti u isti kalup. (Ev 98. – Imamo skup raznih umova. Ovo je ĉovjekov plan. Crkva je Njegov vrt. slobodom od svakog izopaĉenog prohtjeva i iskvarene navike. a drugi moţe razmišljati i zauzeti stav prema svojim crtama karaktera. ne u suprotnosti sa njima. – Lt 95. «A ovo je ţivort vjeĉni. 1902.UM. Moj um moţe teţiti smernicama koje su mu najbliskije. 1894. Isop. da poznaju Tebe jedinoga istinoga Boga. Ima hrišćana koji misle da im je duţnost da svakog drugog hrišćanina naĉine sliĉnim sebi. razliĉitog obrazovanja. ne Boţji. kedar i palma. biljem i cvijećem. Ako je ovo cijena neba. i koga si poslao Isusa Hrista» (Jovan 17:3). Tada će izgraditi sveti hram za Boga. ali pitanje je: da li smo mi te grane nakalemili na Ĉokot? To je ono što traţimo i ţelimo pitati kako uĉitelje tako i uĉenike. ali Bog ima zadatak za ovu grupu ako hoće raditi u poniznosti. Muškarci i ţene moraju biti svjesni duţnosti samosavlaĊivanja. Svi cvjetovi nijesu isti po obliku i boji. vodeći ga pravilno i uzorno bliţe nebu. U Boţjoj crkvi ima mjesta za karaktere razliĉite kao cvijeće. ne treba li naše obrazovanje voditi ovim smjernicama? – Christian Educator.

* Vidi naslov br.. Ako je um slobodan i srećan. «Mašta i bolest» 30 . TakoĊe postoje pogrešne doktrine. BOLESTI KOJE POČINJU U UMU* 59 60 61 Premalo razmišljanja spada u uzroĉne faktore. Blagoslov Boţji je iscjeljujuća sila.. – Premalo razmišljanja spada u uzroke koji leţe u osnovi smrtnosti. i kontroliše cijelo tijelo. depresivne i ĉak razorne posledice ljutnje.UM. Ovo treba razjasniti. takoĊe treba prikazati. Moţda neki porodiĉni problem. Ljudski rod se kvari. to stvara vedrinu koja se odraţava na ĉitav sistem. i stoga su bili drţani u ropstvu patnjama. kao i tijela na um. mora biti zdrav mozak. (MM 291) Dalekoseţni uticaj mašte. i oni koji su izdašni u donošenju dobrobiti drugima zapaziće ĉudesan blagoslov u srcu i ţivotu. Snagu volje i vaţnost samokontrole. sebiĉnosti ili neĉistoće. kao rak. Kad se utiĉe na jedno. nezadovoljstva. koja danas postoji ĉak i u najcivilizovanijim i pogodnim zemljama za ţivot. bolesti i degeneracije. što potiĉe iz svijesti o ispravnom postupanju i osjećaja zadovoljstva u usrećivanju drugih. kao ona o vjeĉnom paklu i beskrajnom muĉenju zlih. drugo saosjeća. 61) Dobro hranjen i zdrav mozak. 1900. – CTBH 13 (CH 28. – Bolesti uma svugdje prevlaĊuju. – MH 241 (1905) Elektriĉna sila mozga oţivljava sistem. – MH 380 (1905) Devet desetina bolesti proizvodi se u umu. – MS 24. i na taj naĉin je od neprocjenjive pomoći u odolijevanju bolestima. Elektriĉna sila mozga. Mnogi zamišljaju da svako neznatno izlaganje uzrokuje bolest. dajući preuveliĉane i izopaĉene poglede o Boţjem karakteru. – Odnos koji postoji izmeĊu uma i tijela vrlo je blizak. Devet desetina bolesti od kojih ljudi pate imaju uporište u umu. 75. vidi takoĊe 4T 60. koja se sprovodi mentalnom aktivnošću. proizvele isti rezultat na osjetljivim umovima. – 5T 443 (1885) Um utiĉe na tijelo. – Mozak je organ i instrument uma. i s druge strane ĉudesnu. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi II DIO OSNOVNI ODNOSI 7. krv mora biti ĉista. oboje u oĉuvanju i obnovljenju zdravlja. – Treba naglasiti uticaj uma na tijelo. Mnogi umiru od bolesti ĉiji uzrok je potpuno imaginaran. A da bi mozak bio zdrav. ţivotodavnu silu koja se otkriva u vedrini. i rĊav ishod se proizvodi zato što se oĉekuje. mozak se pravilno hrani. oţivljava ĉitav sistem. – Bolest se ponekad proizvodi i ĉesto veoma pogoršava putem mašte. Nedostajala im je snaga volje da se uzdignu i pobijede bolest tijela i uma. – Na svojim putovanjima srela sam mnoge koji su zaista patili preko svoje mašte. Da bi ostali djelovi sistema bili zdravi.. izjeda samu dušu i slabi ţivotne snage. uzrokujući slobodniju cirkulaciju krvi i jaĉanje cijelog tijela. nesebiĉnosti. Kajanje zbog grijeha ponekad potkopava tjelesni sklop i dovodi do neuravnoteţenosti uma. koje su. Mnogi su doţivotni invalidi a mogli bi biti zdravi samo kad bi tako mislili. blagodarnosti. Stanje uma utiĉe na zdravlje fiziĉkog sistema. Ako se krv ispravnim navikama u jelu i piću odrţava ĉistom. – Ed 197 (1903) Neki su bolesni zato što im nedostaje snaga volje.

Nervna sila mozga biva tako oslabljena da nakon što zaĊu u zrelo doba nemoguće im je da izdrţe veći mentalni napor. – Duţnost je svih da razvijaju vedrinu umjesto nadnošenja nad tugom i nevoljama. – HR. – HL 43. «Um i zdravlje» 31 . mozak. 44. najdelikatniji od svih organa. Oct 31. Kuća bez djece je pusto mjesto... Oni sebi pribavljaju saosjećanje ali vrlo malo ga daju drugima. dok osvjetljavaju staze drugih. Ispravno korišten. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi Ĉesto sam se okretala od bolesniĉke postelje tih ljudi koji su sami sebe naĉinili inavalidima.* – U lijeĉenju bolesnika. Mnogi na ovaj naĉin ne samo što se unesrećuju već ţrtvuju zdravlje i sreću bolesnoj mašti. umiranje zbog nehata. govoreći sebi: umiranje zbog sitnica. što je još osobitije. i uzimaju u obzir samo sopstvene ţelje i udobnost. U radu sa bolesnima. Ona nijesu uĉena da uspješnom hrišćanskom ţivotu prethodi razvoj zdravog uma u zdravom tijelu što je od najveće vaţnosti. i zdravlje ĉitavom njihovom tijelu» (Priĉe Solomunove 4:22). mentalno i moralno oboljeli zato što im je paţnja gotovo uvijek usmjerena prema samima sebi. «ţivot su onima koji ih nalaze. jer ometanjem procesa varenja ona se sukobe sa ishranom.UM. Oni su se mogli spasti uĉmalosti zdravom vitalnošću mlaĊih i razliĉitih umova i nemirnom djeĉjom energijom.. i utiĉe na razvoj plemenitijih elemenata našeg karaktera. Jan 1871. Malo njih shvata koristi od brige. Ali.. Djeca se moraju uĉiti da sva zadovoljstva i povlastice treba ţrtvovati ako štete zdravlju.. – RH. Djeca koja se prerano izlaţu teškom pritisku. – Mentalna i moralna snaga je zavisna o fiziĉkom zdravlju. – 2T 647 (1871) Depresivna osjećanja škode zadravlju. – Mnogi su fiziĉki. (MM 106. – Izvjesno je da je u uĉionicama postavljen temelj za razne vrste bolesti.. (2SM 436) Bolest se ponekad uzrokuje usredsreĊenošću na sebe. Dobrom zdravlju. Postoje stvari u njihovom okruţenju koje nijesu prihvatljive. mogu napraviti veliku štetu. Mnogi roditelji ne vaspitavaju svoju djecu za korisnost i duţnost.. već su oni gubitnici i sa moralne taĉke gledišta. ovaj uticaj pruţa jedno od najdjelotvornijih sredstava u borbi sa bolešću. ima mnogo onih koji posledice toga nose kroz ţivot. – MH 241 (1905) * 62 63 Vidi naslov br. Ona su razmaţena i sklona popustljivosti tako da im je samoodricanje postalo gotovo nemoguće.. ĉini nas njeţnijima i saosjećajnijima. Od one djece koja su oĉito imala dovoljno snaţan sklop da preţive ovakve postupke. Srca ukućana su u opasnosti da postanu sebiĉna. 1885. Ta depresivna osjećanja od velike su štete njihovom zdravlju. Tako su ţivoti mnogih bili ţrtvovani ambicioznim majkama. ali vedrina i nada. Ako se djeca nauĉe samoodricanju i samokontroli biće mnogo srećnija nego ako bi im se dopustilo da se odaju svojim ţeljama za zadovoljstvom i ekstravagantnošću u odijevanju. odgovornosti i iskustva koje djeca unose u porodicu. bolest koju niko do oni sami ne moţe lijeĉiti.. Briga i ljubav prema djeci uklanja ono ruţno iz naše prirode. 42. ĉesto se neprekidno ranjava prevelikim naporima. Feb 12. Ne samo što se fiziĉko i mentalno zdravlje djece ugroţava preranim slanjem u školu. bistrom umu i ĉistom srcu ne pridaje se prvenstvena vaţnost u porodicama. prouĉavati umove. 107) Vaţnost zdravog uma u zdravom tijelu. Dok ţalost i zabrinutost ne mogu izlijeĉiti najmanje zlo. posledice mentalnog uticaja ne treba previĊati. 1865. da ţele samo svoje vlastito spokojstvo. i njihov izraz lica uvijek je tmuran i jasnije od rijeĉi izraţava nezadovoljstvo. – ST. Snaga nekih delikatnih organa mozga izgleda istrošena. 1871.

i ĉim se neki ud povrijedi. . Dom u kojem nastava ljubav i gdje ona nalazi izraza u pogledima. RELIGIJA I UM* 65 66 Hristova ljubav oţivljava cijelo biće. i daću vam odmor (Matej 11:28). U Njemu moţe naći pomoć. jer mentalna bolest ima paralizirajući uticaj na probavne organe. Ona dušu oslobaĊa krivice i tuge. da otpusti suţnje (Luka 4:18). neka svjetlost ljubavi. – MH 115 (1905) Hristov zadatak je izleĉenje onih koji su slomljena srca. mjesto je gdje anĊeli uţivaju boraviti. Atmosfera koja se stvara na taj naĉin biće djeci ono što je vazduh i sunĉeva svjetlost biljnom svijetu... tu je i Spasitelj. srce. trpeljiv duh. – Ed 113 (1903) Spasiteljev recept za mentalne i duhovne bolesti. priroda odmah poĉinje popravljati štetu. ali gdje god je grijeh. – MS 105. Hristos je obezbijedio lijek. On ga posmtara sa saţaljenjem. – Ljubav koju Hristos razastire kroz ĉitavo biće je ţivotvorna sila. – CT 115 (1913) 8. nemira i zabrinutosti. ţivotodavnu radost. Molite se za njih. Ima mnogo više ljudi nego se moţe i zamisliti koji su mentalno bolesni. – MH 115 (1905) * Vidi naslov br. «Um i duhovno zdravlje» 32 . – Brojne bolesti koje nanose bol ĉovjeĉanstvu imaju korijen u umu i jedino se mogu izlijeĉiti zdravom obnovom uma. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi 64 Bolest proizvedena u umu. recept su za izleĉenje fiziĉkih. Roditelji. da propovijedi osloboĊenje zarobljenima. Svaka duša koja se predaje kušanju je ranjena. – Postoji bolest duše koju nijedan melem ne moţe ublaţiti. vedrine i sreće uvijek ispunjava vaša srca. koje razara ţivotne snage. mentalnih i duhovnih bolesti. rijeĉima. (WM 71) Atmosfera koja donosi zdravlje i vedrinu. niti lijek izlijeĉiti... S njom dolaze spokojstvo i mir. postupcima. nervi – dotaknut je tim lijekom. pospješujući zdravlje i snagu umu i tijelu. Hristov zadatak je da iscijeli slomljene u srcu. i neka njen slatki uticaj prodire u dom. – Boţja iscjeljujuća sila kruţi prirodom. Iako je ĉovjek navukao patnje na sebe vlastitim pogrešnim djelovanjem. Ako se drvo posijeĉe.UM. Ĉak i prije postojanja potrebe. ako je ljudsko biće ranjeno ili slomilo neku kost. Pokazujte ljubazan. sve snage se usredsreĊuju na posao obnove. 1898. i podstiĉite to isto u svojoj djeci. – Iznad svega roditelji trebaju okruţiti djecu atmosferom vedrine. Prije nego je grijeh stvorio potrebu. – Rijeĉi našeg Spasitelja: hodite k Meni. unapreĊujući sve one blagodati koje će ozariti ţivot u domu. Ona u duši utiska radost koju ništa zemaljsko ne moţe uništiti – radost u Svetome Duhu – iscjeljujuću. Svaki vitalni organ – mozak. – 3T 184 (1872) Hristos lijeĉi. Bolesti srca ĉine mnoge potištenim i uzrokuju lošu probavu. i dovedite ih Isusu Hristu. udarena od strane neprijatelja. On će uĉiniti velike stvari onima koji vjeruju u Njega. Tako je i u duhovnom carstvu. Njome se najuzvišenije snage bića pokreću na aktivnost. 43. iscjeliteljska sredstva su spremna. uĉtivosti i ljubavi.

UM. jer samo se dobrota cijeni kao produktivna kod Boga.. nego se posvećuju one koje ima. (FE 199. i svako ko je ravnodušan i bezbriţan. (HC 332) Predajući sebe Hristu dobijamo mir. Ali mi nikad ne trebamo izmišljati naĉine za razvijanje intelekta po cijenu morala i duhovnosti. Ali ĉovjek ne moţe sam izvršiti tu promjenu. shvatićemo pouku kojoj nas uĉi ova parabola o kvascu.. Nijedna sila sem poznanja istine kao što je Isusu ne moţe nas uvijek ĉiniti postojanim. bilo da dolazi spolja ili iznutra. tu utjehu. ko se vezao za svoje zemaljsko blago. kako vjerujemo. Naši umovi mogu naći mir i odmor u i kroz predanje sebe Hristu. Bilo je to neophodno da zadovolji potrebu.. Ĉovjeku se ne daju nove sposobnosti. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi JavanĊelje nasuprot nauci i literaturi. Samo jevanĊelje Njegove milosti moţe izlijeĉiti zla koja bacaju prokletstvo na društvo. spemna da da znak za uzbunu i pozove nas na akciju protiv svakog neprijatelja. biće gotova ţrtva. i mogu se iskorijeniti samo kroz potĉinjenost Hristu.. tu nadu koje On nudi vašoj duši. Tada ćete biti toliko zahvalni da ćete hvaliti Boga za tu veliku ljubav i milost koju je izlio na vas. Jedino Sin Boţji moţe izvršiti veliki zadatak rasvjetljavanja duše. Nebeski umovi su sposobni da razlikuju prave elemente veliĉine u karakteru. Nepravednost bogatih prema siromašnima. 1891. Dec 15. Sile tame će otvarati svoju prikrivenu vatru na nas. – Svako od nas treba da ima dubok uvid u uĉenja Boţje Rijeĉi. Istina mora straţiti u našim srcima. i ko se ne stara da razumije Boţje postupanje sa Njegovim narodom. – RH. zašto smo na Gospodnjoj strani. – CT 541 (1913) Boţanski uticaj mijenja um. podjednako imaju korjen u sebiĉnosti. – U ovoj paraboli ţena je stavila kvasac u brašno. Tada će se pokazati takvi rezultati u blagoslovima i uzdizanju ĉovjeĉanstva kakve je potpuno nemoguće proizvesti ljudskom silom.. sposobnosti stavljaju u pokret. JevanĊeoska istina daje postojan cilj. do ovog ĉasa mrtva. – RH. – Jedini lijek za grijeh i jad ljudi je Hristos. 1884. srce će vam se razveseliti u Bogu našem Spasitelju za veliku i divnu nadu koja vam je predoĉena kao osobi koja priznaje Veliki Dar. znanim i ĉitljivim svim ljudima. Hristovo jevanĊelje postaje liĉno obiljeţje u onima koji vjeruju i ĉini ih ţivim poslanicama. Savjest. 33 67 68 . Kad naše umove kontroliše Boţji Duh. Ona se moţe izvršiti samo Svetim Duhom. Na ovaj naĉin poboţnost prelazi na mnoštvo. – Razvoj uma je duţnost koju imamo prema sebi. 1899. – COL 254 (1900) Savršenstvo je moguće postići samo kroz skladan razvoj. Krajnje savršenstvo mentalnih i moralnih sposobnosti moţe se postići samo skladnim razvojem tih sposobnosti. Mi moramo znati zašto vjerujemo.. je probuĊena. – Nauka i literatura ne mogu unijeti svjetlost u pomraĉene ljudske umove kao što moţe slavno jevanĊelje Sina Boţjeg. i natjerati u bjekstvo dva puta deset hiljada. 200) Samo jevanĊelje moţe izlijeĉiti zla koja su prokletstvo društva. Neka Hristove sluge propovijedaju jevanĊelje Duhom poslatim sa neba i rade na dobrobit ljudima kao On što je ĉinio. Naši umovi moraju biti pripremljeni da izdrţe svaku probu i odbiju svako iskušenje. Apr 29. Nije ĉudo što Pavle uzvikuje: «Jer se ne stidim jevanĊelja Hristova: jer je sila Boţja na spasenje svakom koji vjeruje» (Rimljanima 1:16). Tako boţanski kvasac obavlja svoj zadatak. ali sa njom ĉovjek moţe goniti hiljadu. Jedino On sebiĉnom grešnom srcu daje novo srce ljubavi. Um se mijenja. Oni koji otvaraju srca da prime istinu shvatiće da je Rijeĉ Boţja najveće sredstvo u preobraţaju karaktera... ObezbjeĊujući taj mir. mrţanja siromašnih prema bogatima. u kome je stvaran mir. – Ĉitava naša budućnost poĉiva na našem liĉnom djelu u otvaranju srca za primanje Kneza mira. July 25.. društvu i Bogu. – RH.

Ne podiţite barijere od nepoţeljnih stvari da zadrţite Isusa dalje od svoje duše. što dovodi do zakrţljalosti i uniţenja. «Ne pogani ĉovjeka što ulazi u usta. Mnogi od onih koji su slušali Isusa ţalili su nad svojim iznevjerenim nadanjima. – Lt 123. 20). Boţja preobraţavajuća sila mijenja srca. – Ako dopustimo svojim mislima da se više bave Hristom i nebeskim svijetom. 1906. mno gi hranili tajnu tugu. i hvalite Boga za te blagoslove. Um usmjeren Tvorcu. i prizovite Njegovo milostivo prisustvo. utješiti ţalosne. siromašni. sve zemaljske atrakcije izgledaće malo vrijedne. Zle misli uništavaju dušu. na prednost duhovnog blaga nad svjetovnim. – Ed 213 (1903) Pokvarena mašta proizvodi tamu. uzdignutost nad brigama. – Ako oko uma pazi na uzvišenost tajne poboţnosti. ne jadikujte. kurvarstva. Dobro je. i vaša je prednost da prihvatite mir i odmor. dok dobitak izgleda po Boţjoj volji. uĉitelji bi nastojali da probude ljubav prema dobroti. ali ako ne uzimamo u obzir vjeĉnost. one se uniţivaju i umanjuju. svi su podjednako dobrodošli. 1888. preokupacija uma dobrom je vrednija od nebrojenih barijera zakona i discipline. izrazite hvalu za veliku Hristovu ljubav koju je pokazao prema vama i još uvijek pokazuje. 19. – Lt 294. Znanje uĉvršćuje um i dušu. – Ono što nam je potrebno je znanje će uĉvrstiti um i dušu. Ponos i ljubav prema svijetu izgubiće svoju silu dok posmatramo slavu te bolje zemlje koja će uskoro biti naš dom. niski. bogatstvo i ĉast ne mogu zadovoljiti dušu. – PP 595. «Jer iz srca izlaze zle misli. ili traţili da zadovolje nemirnu ĉeţnju za svjetskim stvarima i hvalom od 34 . naći ćemo snaţan podstrek i podršku u voĊenju Gospodnjih bitaka. – MH 450 (1905) Um i duhovno ratovanje. – Kad bi se ovom naĉelu [radu Bogu na slavu] posvetila paţnja koju njegova vaţnost zahtijeva. ĉitavo tijelo biće puno tame. «Ko je ţedan neka doĊe k Meni i pije». 596 (1890) Ţiva voda nasuprot isprovaljivanim bunarima. nastale bi radikalne promjene u nekim od postojećih metoda vaspitanja. Sjaj. On obećava da će rasteretiti natovareni um. Promijenite svoj glas. I ovo je što pogani ĉovjeka» (Matej 15:11. profinjuje i ĉisti misli. Ako je mašta izopaĉena privlaĉnošću svjetskog sjaja i raskoši. Poţelite mu dobrodošlicu.. – RH. Isusa Hrista. Sve dok se ne uĉine odreĊeni napori da se misli usmjere na Hrista. Kad se umne moći koncentrišu na zemaljsko blago. nego što izlazi iz usta ono pogani ĉovjeka». milost se ne moţe otkriti u ţivotu.. ubistva. – Isus zna potrebe duše. Vaspitanje srca od daleko je veće vaţnosti od prostog izuĉavanja knjiga. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi 69 70 Gledajte na svog Pomoćnika. ne samouzvisivanju. ĉak i nuţno imati znanje o svijetu u kojem ţivimo. hule na Boga. Pored Hristove privlaĉnosti. Umjesto usmjerenja na proste zemaljske standarde ili podstaknutošću ţeljom za samouzdizanjem. Svaka navika mora se dovesti pod Boţju kontrolu. Bogati. kraĊe. raspaljujući takmiĉarski duh. i dati nadu potištenima. Nov 15. Vaš um iz dana u dan će se obnavljati. koje će nas uĉiniti boljim muškarcima i ţenama. um bi se upravio ka Tvorcu. naĉinićemo grešku koja se nikad neće moći ispraviti. – Kao zaštita protiv zla. 1904 Preokupacija uma. Sep 18. preljube.. Svaka misao mora se potĉiniti i dovesti u poslušnost Hristu. Umjesto pozivanja na ponos i sebiĉne ambicije.UM. cijelo tijelo biće puno svjetlosti. visoki. 1887. istini i ljepoti – podstaknu ţelju za uzvišenim. da ga upozna i postane nalik Njemu. – RH. – Naša napredak u moralnoj ĉistoći zavisi o ispravnom mišljenju i ispravnom djelovanju. zaštita protiv zla. Um se mora ukljuĉiti u duhovno ratovanje. laţna svjedoĉanstva. Nastavanje u Hristu daje podstreka.

On je radio na tome da dovede ĉovjeka u stanje moralne i fiziĉke slabosti kako bi ga mogao savladati iskušenjima a onda trijumfovati nad njegovom propašću. Mozak je prestonica tijela. bliska veza na poĉetku. pokrenuo ih je iz tuţnog razmišljanja. I bio je uspješan u kušanju ĉovjeka da se oda apetitu. iz kojeg nijesu mogli ugasiti ţeĊ. (MYP 236) Tiranija navika. slaboumnost prevlaĊuje do zastrašujućih razmjera. «Uticaj zapaţanja» 35 . KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi ljudi. – Svaki tjelesni organ je naĉinjen da sluţi umu. TVRĐAVA UMA Prestonica tijela. bez obzira na posledice. Mozak je prestonica tijela. Ipak mnogi provedu ţivot a da se ne opamete u odnosu na kovĉeg koji sadrţi ovo blago. dobro ili zlo. i oni kontrolišu suštinske akcije svakog dijela sistema. izvorom sve snage. 1904. Um je taj koji sluţi Bogu i sjedinjuje nas sa nebeskim anĊelima. – RH. kraju i uvijek sa Bogom. i dok su slušali rijeĉi koje su uslijedile. vjeĉne stvari se ne primjećuju. 35. Apsolutno je neophodno jedinstvo boţanskih i ljudskih napora. – RH. Neumjerenost ma koje vrste je kršenje zakona našeg bića. Pomoću moţdanih nerava. Stajali su usred sjaja radosnog prizora. Svi naši postupci. Nervi koji potiĉu iz mozga kontrolišu ĉitavo tijelo. kao što je došao Hristu. Neznanje koje prevlaĊuje u odnosu na Boţji zakon u našoj fiziĉkoj prirodi je ţalosno. – DA 454 (1898) Neophodno jedinstvo boţanskog i ljudskog. mentalne impresije prenose se na sve nerve u tijelu kao telegrafskim ţicama. – Duh snabdijeva silom koja krijepi duše koje se bore u svim opasnostima – usred neprijateljstva roĊaka. i shvatanja vlastite nesavršenosti i pogrešaka. Ako se sposobnosti opaţanja umrtve kroz neumjerenost ma koje vrste. otkrili su da su se samo trudili da dosegnu provaljeni zdenac. – SpTEd 33. 1896. On dobro zna da je ĉovjeku nemoguće da ispunjava obaveze prema Bogu i svojim bliţnjima dok slabi sposobnosti koje mu je Bog dao. sjedište svih nervnih snaga i mentalnog dejstva. – 2T 347 (1870) Sposobnosti zapaţanja na meti Sotone. Um je prestonica tijela. umovi su im se razgoreli novom nadom.* – Sotona dolazi ĉovjeku sa svojim iskušenjima kao anĊeo svjetlosti. May 11. mrţnje svijeta.UM. ali kad su sve to stekli. – 3T 69 (1872) Moţdani nervi koji odrţavaju vezu sa ĉitavim sistemom samo su sredstvo putem kojeg Nebo moţe komunicirati sa ĉovjekom i uticati na njegov unutrašnji ţivot. «ako je ko ţedan». nezadovoljni i tuţni. imaju izvor u umu. 1874. May 19. (FE 426) Mozak kontroliše tijelo. – 3T 136 (1872) Um kontroliše cijelog ĉovjeka. Svi organi za kretanje rukovode se saopštenjima koja primaju iz mozga. Sep 8. Sveti Duh je izlagao simboliku pred njih dok nijesu uvidjeli u njoj ponudu neprocjenjivog dara spasenja. Taj iznenadni pokliĉ. – Danas ima puno invalida koji će to uvijek ostati jer se ne mogu osvjedoĉiti da njihovo iskustvo nije vjerodostojno. (HC 151) 71 9. – Snaga ili slabost uma veoma je povezana sa našom korisnošću na ovom svijetu i sa našim konaĉnim spasenjem. Grijeh se ĉini privlaĉnim pokriven * 72 73 Vidi naslov br.

Kao vjerni straţari. To su bile izdajice unutar zidina koje su porušile uporište naĉela i predale Izrael sotonskoj sili. (MYP 237) Ĉuvanje tvrĊave. srešćete se s time na sudu. i on je vrlo zadovoljan što moţe zadrţavati hrišćanski svijet u njhihovim svakodnevnim navikama pod tiranijom obiĉaja. – 5T 536. Mora se voditi stalan rat protiv ĉulnog uma. i odaje se grijehu i bezakonju. Dok prestaje da straţi i moli se. samopopustljivost. Odavanjem neĉistim mislima ĉovjek moţe tako vaspitati svoj um da mu grijeh koji je jednom bio odvratan postane poţeljan. odmah će shvatiti koje naĉelo je sadrţano i instinktivno izabrati pravo bez duţeg razmatranja stvari. Sotona koristi sve ove naĉine da razori duše. On utiĉe na mozak i parališe osjetljivost tako da um ne moţe jasno 36 . – Svako treba spoznati potrebu ĉuvanja moralne prirode. nikad ne pomišljajući da mogu za trenutak smanjiti budnost. zanemarili su molitvu i pothranjivali duh samouvjerenosti. – Kad su se Izraelci našli u stanju spoljašnjeg mira i sigurnosti. srce. Dugo pripeman proces. – Um se mora uvjeţbavati kroz svakodnevne probe u navikama vjernosti. kao što se trska ljulja na vjetru. kao neznabošce. – PP 459 (1890) Duvan parališe osjećajnost. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi 74 75 svjetlošću koju je Sotona bacio preko njega. Gledanjem mi se mijenjamo. – 3T 22 (1872) Nazaštićena tvrĊava. – «Mislite o onome što je gore. Um se uniţava. – RH. ĉovjek je nesposoban da ima bilo kakav udio u zajednici svetih. Iz njega teku izvori ţivota ili smrti. AnĊeo je rekao o ovoj grupi: «Njihova srca nikad se nijesu predala Bogu. 1874. – Duvan. oni trebaju ĉuvati tvrĊavu duše. Sep 8. 537 (1889) Spokojstvo. 1874. Hristos nije u njima. Dok se srce ne oĉisti. i ako je to tako. i nemoguće ga je uzdići iz pokvarenosti dok se obuĉava da podjarmljuje moralne i intelektualne moći i dovodi ih pokornost pukim strastima. (CH 411) Pravilno uvjeţban um se ne koleba. ma u kom se obliku koristio. Iako naĉinjen po Boţjem obliĉju. Oni su lojalni zato što su se uvjeţbavali u navikama vjernosti i istini. Potrebno je vrijeme da se ono što je naĉinjeno po obliĉju Boţjem unizi do okrutnog i sotonskog. Na taj naĉin Sotona još uvijek nastoji da izazove propast duše. sigurnost – izdajice unutar zidina. prevarom i laţima. a ne što je na zemlji» (Kološanima 3:2). Oni su propustili da uvijek pred sobom imaju Boga. Sp TPH 65. Spokojstvo i samopopustljivost ostavili su tvrĊavu duše nezaštićenom. Srce je ĉovjekova tvrĊava. rijeĉi koje varaju i zavode. odraţava se na tjelesni sklop. Ne zna li Istraţitelj srca koji se zadrţavaju u grijehu. opasane stalnom budnošću. – 2T 479 (1870) Izvor vode ţivota ili smrti. odvija se u srcu prije nego se hrišćanin preda otvorenom grijehu. on prestaje ĉuvati tvrĊavu. i dopuštanju apetitu da vlada njima. Istina nije tu. – Gledanjem mi se mijenjamo. Neki od vas su tako bili njegovi posrednici. i moramo se ispomagati oplemenjujućim uticajem Boţje milosti koja će privući um gore i navići ga razmišlja o ĉistim i svetim stvarima.UM. Sept 8. u osjećaju zahtjeva pravde i duţnosti iznad naklonosti i zadovoljstva. i uniţavajuće misli našle su ulaz. tada su navedeni na grijeh. pokvarenosti i bezakonju. Boţjoj rijeĉi se nije vjerovalo i postupalo po njoj». Njeno mjesto zaposjednuto je grijehom. ne mareći za svoje duše? Ne postoji li svjedok za najtajnije stvari u ţivotu sviju nas? Bila sam prinuĊena da slušam rijeĉi koje su govorili neki muškarci ţenama i djevojkama – rijeĉi laskanja. ĉovjek moţe tako obuĉiti svoj um da mu grijeh koji je jednom bio nepoţeljan postane ugodan. nego ĉim dileme iskrsnu pred njima. nepoznat svijetu. Um se ne spušta odjednom iz ĉistoće i svetosti ka izopaĉenosti. To je spori otrov. Umovi uvjeţbani na taj naĉin neće se kolebati izmeĊu ispravnog i pogrešnog.

Sep 8. – Na sve strane Sotona nastoji da zavede mlade na stazu propasti. napraviti izbor koji će oblikovati njihov ţivot. – Kad razumni muškarci i ţene parališu svoje moralne snage kroz neumjerenost bilo koje vrste. Sep 8. Na svakom od nas poĉiva odluka da li će naše ţivote kontrolisati um ili tijelo. Bog ih ne moţe prihvatiti. 1874. svako za sebe. samo malo iznad neznaboţaca. Sotona dobro zna da je njegova moć da nadvlada svoji iskušenjima vrlo mala. On im moţe biti milostiv dok se odaju ovoj škodljivoj navici neupućeni u štetnost koju im priĉinjava. kako bi ih podredio tim sklonostima i tako radio na njihovoj propasti. i ĉovjek se dovodi do brze propasti. 1874. i iz tog razloga usmjerava svoja iskušenja na pitanje ljudskih prohtjeva. (2SM 431. Mladi moraju. U takvoj štetnoj navici nemoguće im je da proslave Boga u svojim tijelima i duhu koji su Njegovi. ali kad se to pitanje izloţi pred njima u pravoj svjetlosti. Odaju se konzumiranju vina i alkohola. 432) Izbor kontrole uma ili tijela. Oni su sve manje i manje samouzdrţani. tjelesno zdravlje i snaga uma se ţrtvuju na oltaru samozadovoljavanja. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi razlikovati duhovne stvari. June 22.UM. Veliki protivnik zna da ako su strasti i apetit predominantni. Ako rasvijetljen um drţi uzde. Sotona neprekidno odvlaĉi ljude od spasonosne svjetlosti ka obiĉajima i modi. u mnogim svojim navikama. duvana i opijuma i prelaze iz jednog stepena uniţenosti u drugi. Objasnite koliko su um i tijelo blisko povezani i predstavite potrebu njihovog odrţavanja u najboljem stanju. – RH. uz odluĉnu namjeru. oni su. kontrolišući ţivotinjske sklonosti i drţeći ih u podreĊenosti moralnim snagama. – 4SG 126 (1864) Robovi alkoholu i drogama. Sotona zna da ne moţe biti. – RH. tada su krivi pred Bogom ako se nastave odavati ovom ruţnom prohtjevu. uniţavajućim prohtjevima i razvratu. – ST. nepoštovanju fiziĉkog. 1865. braćo. mentalnog i moralnog zdravlja. – Ed 202 (1903) Uĉiti ljude. i da nijesu dopustili razumu da dopadne ropstvu ţivotinjskim strastima. (MYP 237) Šta je moglo biti. Misle da su slobodni dok robuju sebiĉnosti. Tu mnogi griješe. – HL (drugi dio) 38. a naroĉito one istine koje imaju tendenciju ispravljanja ove štetne navike. Oni koji konzumiraju duvan u bilo kojem obliku nijesu ĉisti pred Bogom. ono nije sveto i prihvatljivo Bogu. – Svaki uĉenik treba da razumije odnos izmeĊu zdravog ţivljenja i uzvišenog razmišljanja. Apostol Pavle se na najimpresivniji naĉin obraća hrišćanima: «Molim vas stoga. i ako mu jednom uspije da ih povede tim putem. prihvatljivu Bogu» (Rimljanima 12:1). I dok upotrebljavaju lagane i sigurne otrove koji im uništavaju zdravlje i uniţavaju umne sposobnosti. Oni zauzimaju nadmen stav i razmeću se slobodom dok su sluge pokvarenosti. Ako je tijelo proţeto alkoholom i prljavštinom duvana. Odluĉujući faktor strasti i apetit. Oni su robovi prohtjevima. da date tjelesa svoja u ţrtvu ţivu. (Te 274) Sotonino oruţje. svetu. drţali tijelo u pokornosti umu. Savjete koje su nekada poštovali sada preziru. – Odavanje tjelesnim strastima vojuje na dušu. u ovom vijeku bilo bi razliĉito ustrojstvo bića na zemlji. – Izloţite pred ljude potrebu odbijanja iskušenja odavanja prohtjevima. – Da su roditelji u prethodnim generacijama. – Cirkularno pismo ljekarima i evanđelistima. poţuruje ih stranputicom vodeći ih iz jedne raskalašnosti u drugu sve dok ţrtve ne izgube osjećaj savjesti i nestane straha Boţjeg ispred njihovih oĉiju. 1891. i ne trebaju ţaliti truda da shvate sile s kojima moraju imati posla i uticaje koji oblikuju njihove karaktere i sudbinu. 1910 (CH 543) 76 77 37 . milosti Boţje radi.

– Propovjednici moraju paziti da ne oĉekuju previše od onih koji još uvijek lutaju u tami zabluda. Strašna je greška razoriti uticaj na ljudsku dušu nestrpljivošću da bi oĉuvali pretjerano dostojanstvo. i bez obzira koliko je ispravno vaše rezonovanje ili kako su istinite vaše rijeĉi. – GW 381 (1915) Hristova ljubav nalazi svoj put. i treba mu prići sa strahom i drhtanjem. imajući na umu raznolikost okolnosti koje su razvile tako razliĉite crte karaktera u ljudima. formirati zakljuĉke bez razumnog.. proraĉunato mišljenje. Hristova ljubav manifestovana u rijeĉima i djelima naći će svoj put do duše. Rad sa umovima je delikatan zadatak. – 3T 104. Hristova vjera mora imati vladajući uticaj na vaspitavanje i obuĉavanje mladih. RAZUMIJEVANJE 78 79 80 Zadatak koji zahtijeva pronicljivost i utanĉano raspoznavanje. – 3T 183. Oni moraju valjano obavljati zadatak. – Pošto je ĉovjek tako skupo zadobio Nebo. oplemenjuje uĉtivost i profinjuje manire. Vi moţete zauzeti krut stav misleći «svetiji sam od tebe». temeljnog poznavanja ukupnih prilika. Oni trebaju biti strpljivi i mudri u radu sa umovima. Treba imati na umu da opšti sa svim vrstama umova i da se utisci koje ostavlja na druge proteţu na druge prili ke i odraţavaju na Institut [Sanatorijum u Batl Kriku]. Jedino nam Njegova mudrost moţe podariti uspjeh u dopiranju do izgubljenih. uĉiteljima i roditeljima u radu sa dušama koje dolaze pod njihov uticaj. Takav kvalitet nezavisnosti koji vodi u obazrivost. koliko paţnje treba propovednicima. Spasiteljev primjer samoodricanja. On pita ove nagle instruktore: «Da li je ovo naĉin na koji se postupa sa onima za koje sam dao ţivot? Zar nemate veće razumijevanje o beskonaĉnoj cijeni koju sam platio za njihovo iskupljenje?» – 4T 419 (1880) Ljekar se suoĉava sa svim vrstama umova. – MH 163 (1905) 38 . po cijenu Boţjeg dragog Sina. jer to moţe biti naĉin za gubljenje duše za Hrista.. znajući da bez toga njihov rad bio neuspješan. Oni se takoĊe trebaju ĉuvati da njihovo ja ne stekne prevlast a Hristos bude izostavljen.. – Samo Onaj koji ĉita srca zna kako dovesti ljude do pokajanja. – Dr __________ treba svakodnevno nastojati da domeće svom fondu znanja. oţivljavajući uticaj Svetog Duha. oslanjajući se na Hrista da će podariti umovima koji to traţe misteriozni. molitvu. 184 (1872) Potrebno strpljenje i mudrost. – Najosjetljiviji i najopasniji zadatak ikad povjeren smrtnicima je rad sa umovima. ukoliko dokazi nijesu dovoljno snaţni da je izvjesno da griješimo. one nikad neće dotaći srca. i voditi do odgovornih stavova i paţljivog i svestranog razmatranja dokaza i neće se kolebati usled uticaja drugih ili okruţenja. Vaspitaĉi mladih moraju imati savršenu samokontrolu. nije lako pokoriti. dok neprekidno ponavljanje pravila ili argumenata ne bi ništa postiglo. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi 10. Umovi mladih mogu se tako izopaĉiti nepromišljenim rukovoĊenjem da se uĉinjena šteta nikad ne moţe sasvim popraviti. svekolike ljubaznosti i ljubavi koja dugo trpi predstavlja ukor nestrpljivim propovjednicima i uĉiteljima.UM. Ova samostalnost drţaće um mirnim i nepromjenljivim usred mnoštva zabluda koje prevlaĊuju. Istinska nezavisnost uma je element potpuno razliĉit od ishitrenosti. 105 (1872) Precizan zadatak. Oni koji su angaţovani u ovom poslu moraju biti pronicljivi i imati istanĉane moći raspoznavanja.

Njegovo vlastito srce treba da omekša. dok će drugi pokazivati nepromišljenu ravnodušnost prema posledicama prestupa. Ĉesto će se ispoljavati neprijateljstvo pa i prezir prema odnosnim propisima. Sve to poziva na strpljivost i vladanje sobom i mudrost od strane onih kojima se povjerava vaspitanje ovih mladih. 270 (1872) Nagao ĉovjek ne treba raditi sa umovima. Nagao ĉovjek ne treba imati udijela u radu sa ljudskim umovima. Neki su uvijek nepotrebno strogi i ne osjećaju neophodnost primjene apostolskog savjeta: «I tako razlikujući jedne milujte (saosjećajte sa njima). nestrpljivošću. 41. ali nauĉene pouke. – Manual for Canvassers. Uĉitelj će se sresti sa imulsivnošću. popustljivost nagloj naravi. (TM 261) Kvaliteti potrebni u razumijevanju umova (savjet jednom literarnom evanĊelisti). – CT 264 (1913) Potrebno strpljenje. (CM 34) Suoĉavanje sa impulsivnošću. Njihova vlastita nepotĉinjena srca bore se protiv kontrole. Oni nijesu skloni uvidjeti nuţnost miješanja ljubavi i njeţnog saosjećanja sa vjernim opomenama.UM. – Da bi uspješno radili sa ovim razliĉitim umovima uĉitelji trebaju ispoljiti veliku taktiĉnost i finoću u ponašanju. oštar. kojima su previše popustljivi roditelji dozvoljavali da slijede vlastite sklonosti. Mane su opravdavane sve dok se karakter nije deformisao. – Rad sa ljudskim umovima najdelikatniji je zadatak ikad povjeren smrtnicima. taktiĉnost i mudrost. osposobiće vas za druga polja korisnosti. Oni nemaju mudrosti da pravilno postupaju ljubeći milost. što je u njima razvilo duh upornosti (svojeglavosti) i prkosne neposlušnosti. ponosom i samovrednovanjem. 23). otkriva da se njegov imalac ne treba postavljati na mjesta gdje će biti pozvan da rješava teška pitanja koja se tiĉu Boţjeg nasleĊa. Neki od mladih ţivjeli su u uslovima samovoljnog ograniĉavanja i okrutnosti. 42. ali da li se pokazalo da ima taktiĉnosti i mudrosti u radu sa ljudskim umovima? Ako uĉitelji nemaju Hristove ljubavi koja nastava u njihovim srcima. pretjeranim samovrednovanjem. pokazaće isti nedostatak takta i vještine u radu sa umovima kad stupe u poslanje. – Nije svako pogodan da popravlja zabludjele. 18. da se potĉini Svetom Duhu. i 39 81 82 . gdje moţete propovijedati dušama. on će povrijediti i raniti njihove duše. kao i ĉvrstinu u upravi. oni nijesu pogodni da nose ozbiljne odgovornosti koje se polaţu na one koji vaspitavaju mlade. 1902. a druge strahom izbavljajte i iz ognja vadite» (Juda 22. – SpT Series A. Ne moţe se imati povjerenja u njega da uobliĉava stvari koje se tiĉu onih koje je Hristos otkupio po beskonaĉnoj cijeni. oni ne znaju kako postupati sa ljudskim umovima. jer nema istanĉan pristup. – U ovom poslu postoji više poteškoća nego u nekim drugim oblastima. 5. sebiĉnošću. Propustivši da sami steknu više obrazovanje. – 3T 269. Sa drugima se postupalo kao sa ljubimcima. Ako preuzme odgovornost da rukovodi ljudima. – Uĉitelj moţe imati dostatno obrazovanje i znanje u nauĉnim oblastima da poduĉava. – CT 264 (1913) Kurs koji moţe ostaviti nepopravljive oţiljke i rane. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi Saosjećajno i sa ljubavlju. koji su neobazrivi i ţestoki u pristupu ljudima. i uĉiteljima je potrebna stalna pomoć Boţjeg Duha da bi ga mogli valjano obavljati. MeĊu mladima koji pohaĊaju školu otkriće se velika raznolikost karaktera i vaspitanja. No. njeţnu saosjećajnost koju daje Hristova blagodat. – Nedostatak ĉvrste vjere i razlikovanje svetih stvari treba smatrati dovoljnim razlogom za uskraćivanje prava povezanosti sa Boţjim djelom. nestrpljivošću. Isto tako. zapovjedniĉki duh. steĉeni takt i disciplina. Neki će ispoljavati svoju dovitljivost u izbjegavanju kazni. p. kameno srce ne moţe biti mesno srce. Oni koji loše nauĉe svoje pouke. 1896.

– Sami uĉitelji moraju posvetiti odgovarajuću paţnju zakonima zdravlja. – 3T 178 (1872) Istinu ne treba iznositi u svako vrijeme. koje bi ga tako fiziĉki i mentalno iznurile i dovele do neuravnoteţenosti nervnog sistema. Ovoj grupi potrebno je saosjećanje. – Gospod mi je na mnogo naĉina i više puta predstavio sa koliko paţnje treba postupati sa mladima – da je potrebno nafinije raspozavanje u radu sa umovima. Postoji prikladno vrijeme i prilika da se govori kad rijeĉi neće biti uvredljive. On treba odvojiti vrijeme za rekreaciju. 1890. – Vrlo je malo onih koji se kreću u svjetovnom društvu i koji posmatraju stvari sa svjetovne taĉke gledišta. Ĉesto je liĉno. Neki su pretrpjeli mnogo toga od raznih ljekara ali nije im bilo bolje. brz pogled koji daje odgovor. ţivjeli kršeći prirodne zakone. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi 83 84 potĉiniti savitljive umove i karaktere djece takvoj disciplini znaĉi ostaviti na um oţiljke i rane koje se nikad neće ukloniti. S njima se mora postupati sa najvećom njeţnošću. ĉak samo jednom slušaocu. (FE 147) Razumijevanje razliĉitih potreba. koji su spremni da se suoĉe sa ĉinjenicama u odnosu na njih same koje im se izlaţu. Ova grupa ne zasluţuje saosjećanje koje neprekidno traţi. od društva i od svojih porodica. otvoren um. – Ed 231 (1903) Prekomjerni rad onemogućava rad sa drugima. prezrenoj ţeni kraj sihemskog bunara. On je posmatrao lica svojih slušalaca.UM. On je otvorio svoje najbogatije riznice poštovanom rabinu na noćnom sastanku na Maslinskoj gori. i došli su u Zdravstveni Institut kao u svoje poslednje utoĉište sa nekom podsvjesnom nadom da mogu naći olakšanje. Ljekari se ne trebaju preopterećivati i njihov nervni sistem iznurivati. – GW 333 (1915) Bitan liĉni element. jer u tim slušaocima On je prepoznao prijemĉiva srca. Istinu ipak ne treba iznositi u svako vrijeme. Ima mnogo onih koji dolaze u Institut koji su vlastitom popustljivošću navukli na sebe svakovrsne bolesti. zapaţajući najmanju promjenu izraza lica. da poprimi Njegov duh i naĉin rada. Ali postoji i grupa onih koji su. Oni su neumjereno radili i neumjereno se hranili zato što je bio obiĉaj da ĉine tako. i to je izazivalo u Njegovom srcu treptaje blagonaklone radosti. prijemĉiv duh. Dugo su bili odvojeni od posla. što je govorilo da je istina doprla do duše. – Pokazano mi je da ljekari u našem Institutu moraju biti muškarci i ţene od vjere i duhovnosti. davao svoje najdragocjenije upute. već nesporno gore. Svako ko radi na vaspitanju i obuci mladih treba ţivjeti vrlo blizu Velikog Uĉitelja. Oni se moraju uzdati u Boga. koja je fiziĉki. Hristos je u svom uĉenju radio pojedinaĉno sa ljudima. Ljekarima je bolno da posvete vrijeme i snagu ovoj grupi. – U svakom pravom uĉenju bitan je liĉni element. kako bi oĉuvali vlastite snage u najboljem mogućem stanju i kako primjerom tako i pravilom mogli izvršiti ispravan uticaj na svoje uĉenike. On se direktno obraćao svakom umu i pozivao svako srce. Ne treba preuzimati na sebe odgovornosti izvan svog posla u školi. – CT 193 (1913) Potrebno najfinije raspoznavanje. budući u neznanju. Liĉnim kontaktom i druţenjem On je obuĉavao Dvanaestoricu. i posvetiti paţnja da im se razjasne zakoni njihovog bića da bi vladajući sobom izbjegli patnju i bolest – kaznu usled kršenja prirodnih zakona. Za Hrista ĉak ni mnoštvo koje je ĉesto preplavljivalo Njegove puteve nije bilo bezobliĉna masa ljudskih bića. Moraju se dati pouke koje će uticati na njihove karaktere i ţivotno djelo. – CTBH 83. jer u tom sluĉaju bio bio onesposobljen da radi sa umovima i ne bi bio u stanju pravilno prosuĊivati o sebi i svojim uĉenicima. jer ovakvo stanje tijela nije pog40 . Uĉitelj ĉije su fiziĉke moći već oslabljene bolešću ili pretjeranim radom treba pokloniti posebnu paţnju zakonima ţivota. mentalno i moralno uniţena.

1893. Mi moţemo pokazati hiljadu malih paţnji u prijateljskim rijeĉima i umilnim pogledima. kao što je bio ţivot našeg Spasitelja. – 3T 539. On je bio iscjeljujuća sila. – MH 249 (1905) Razumijevanje donosi bliskiji odnos sa Hristom. – SpTMM 8. Mnogi veoma ĉeznu za prijateljskom naklonošću. – Onaj koji je preuzeo ĉovjeĉanstvo na sebe zna kako se saosjeća sa patnjama ljudskog roda. kad ruka dijeli onima u oskudici. njeţnosti za siromašne. Koliko je velika ljubav koju je Hristos izrazio dolaskom na ovaj svijet ţrtvujući svoj ţivot za svijet koji umire! Njegova vjera vodila je u istinski medicinskomisionarski rad. osvijetlimo i olakšamo njihovu ţalosti i bremena djelima njeţne dobrote i malim iz razima ljubavi. Naši ţivot mora se posvetiti dobru i sreći drugih.UM. – Oplemenjen um je veliko bogatstvo. a ne priloga». onima koji pate. Ne samo što Hristos poznaje svaku dušu. uvijek motreći na prilike – ĉak i u malom – da iskaţemo zahvalnost za blagoslove koje smo primili od drugih i isĉekivati mogućnosti da razvedrimo druge. dok zanemarivanje ovih malenkosti sabira ţivotnu gorĉinu i tugu. Nepromišljeni hrišćani svojim zapostavljanjem drugih pokazuju da nemaju zajednicu sa Hristom. govori Gospod nad vojskama. koji se ne moţe stopiti u drugi. – 2T 25 (1868) Hristos poziva na njeţnost i saosjećajnost. – Isitinsko saosjećanje izmeĊu ĉovjeka i njegovih bliţnjih je znak raspoznavanja onih koji ljube i boje se Boga od onih koji zaboravljaju na Njegov zakon. Bog ţeli da Njegovi medicinsko-misionarski radnici postupaju sa njeţnošću i saosjećanjem koje bi Hristos pokazao da je na našem svijetu. ali naše pojedinaĉne karakteristike biće manje istaknute ako smo zaista Hristovi i Njegova volja naša. Njega dotiĉu osjećanja naših nemoći. Kad srca saosjećaju sa srcima natvorenim obeshrabrenjem i ţalošću. djela milosrĊa. već poznaje i sve okolnosti koje tište dušu i dovode je u zabunu. (MM 25) Zbir ţivotne sreće. ali bez omekšavajućeg uticaja naklonosti i posvećene ljubavi nije od najveće vrijednosti. 540 (1875) 85 86 41 . Mi trebamo biti nesebiĉni. Potrebne su nam rijeĉi i djela njeţnog obzira prema drugima. oţalošćene. i naroĉite potrebe i iskušenja te duše. ojaĉa nerve i obodri i usreći duh. Otac sa svog prestola posmatra one koji ĉine ova djela milosti i ubraja ih u svoje najdragocjenije blago. saosjećate sa oţalošćenima i potlaĉenima i pomaţete sirotima. pomaţu da zadobijemo suštinu ţivotne sreće. «Milosti hoću. Svako djelo pravde. Njegova ruka je ispruţena sa saţaljivom njeţnošću prema svakom djetetu koje pati. kad se goli obuku. Oni koji najviše stradaju imaju Njegovo najveće saosjećanje i saţaljenje. «I oni će biti moji. KARAKTER I LIČNOST Osnovni odnosi odno da umiri umove. vi dovodite sebe u bliskiji odnos sa Isusom. – Dobra djela su plod koji Hristos traţi da donesemo – ljubazne rijeĉi. posmatra se kao da je uĉinjeno Isusu. Nemoguće je biti u zajednici sa Hristom a ipak biti neljubazan prema drugima i zaboravljati na njihova prava. Kad pomaţete siromašnima. Ovo je test koji Veliki Zaĉetnik istine koristi da se razazna prava vjera od laţne. Bog je svakom od nas dao vlastiti identitet. – 3T 182 (1872) Hristos ima razumijevanja. poĉevši od naših porodica i šire izvan porodiĉnog kruga. što će se zauzvrat odraziti na nama samima. i On ţeli da poloţimo svoje brige i probleme kraj Njegovih nogu i tu ih ostavimo. i kao odgovor na Nebu se ĉuje muzika. anĊeli dolaze vrlo blizu. Svako djelo milosti prema onima u oskudici. milosti i milosrĊa stvara melodije na Nebu. one koji u oskudici. strancu poţeli dobrodošlica u vašem domu. Ove briţljive ljubaznosti. u onaj dan kad skupim svoje dragulje» (Malahija 3:17). rekao je On.

da se sam izbori sa silama tame i zadobije pobjedu u našu korist. Biblija je duhovni maĉ koji nikad neće zatajiti u borbi protiv neprijatelja. Uzvišenije obrazovanje poziva na nešto veće. ići Hristovim stopama. Razlog zašto Sotona ima tako veliku kontrolu nad umovima i srcima ljudi je to što Boţju Rijeĉ nijesu uĉinili svojim savjetnikom. ne mogu to prenebregnuti. Oni koji su poslušni Njegovim zapovijestima. Smjerno razmatranje tema poput ovih ne moţe a da ne omekša. Kroz nju moţemo imati zajednicu sa patrijarsima i prorocima i slušati glas Vjeĉnoga dok govori sa ljudima. Mi se uĉimo kako mudro unaprijediti sadašnji ţivot i kako osigurati budući. nešto boţanstvenije od pukog znanja koje se stiĉe iz knjiga. – Ne moţe se steći više obrazovanje od onog koje je dato prvim uĉenicima. To znaĉi nadvladavanje svojeglavosti. a rijeĉi otkrivenja. Jan 4. – Ono što nas navodi da cijenimo Bibliju iznad svih drugih obzira je to što je u njoj ljudima otkrivena Boţja volja. i mladi i stari imali bi unutrašnju ĉestitost. – CT 52. Tu se moţemo uĉiti cilju našeg stvaranja i naĉinima na koje se taj cilj moţe postići. Bog nam nije sposobnosti uma da ih posvetimo jeftinim i površnim zanimanjima. paţljivo prouĉene. – Primljene istine Biblije uzdići će um i dušu. ispoljavati Njegove vrline. 54 (1913) 42 . – CT 11. Snaga naĉela. 1896. PROUČAVANJE BIBLIJE I UM 89 90 91 Temelj svih studija. navika i praksi koje su steĉene u školi princa tame a koje se suprote lojalnosti Bogu. To je poruka osloboĊenja od grijeha. Biblija nam pokazuje koji kurs trebamo slijediti da bi postali naslednici slave. i istvovremeno nadahne um novom snagom i krjepkošću. iskustveno poznanje Hrista. utvrdiće i ojaĉati kako razum tako i srce. Potrebna je kultivacija intelekta da bi mogli razumjeti otkrivenje Boţje volje za nas. 1881. 12 (1913) Inspiracija umu. snagu naĉela. – CT 53. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma III DIO RAZVOJ UMA 11. Da se Boţja Rijeĉ cijeni kao što bi trebalo. – Rijeĉ Boţja treba biti temelj svih studija. – Blisko upoznavanje Svetog Pisma izoštrava moći zapaţanja i utvrĊuje dušu protiv Sotoninih napada. 53 (1913) Ona otkriva svrhu ţivota. znaĉi oslobaĊanje od ideja. – RH. sebiĉnosti. – MH 459 (1905) Jedini istinski vodiĉ.UM. najveću paţnju. Ona je jedini pravi vodiĉ u svim pitanjima vjere i ţivota. – MS 16. To znaĉi liĉno. Tu moţemo vidjeti Veliĉanstvo Neba kako se ponzio da postane naša zamjena i sigurnost. (HC 31) Definisano uzvišenije obrazovanje. koja bi ih osposobila da odbiju kušanje. – U Boţjoj Rijeĉi um nalazi predmete za najdublje razmišljanje. Nijedna druga knjiga nije u stanju da zadovolji znatiţeljnost uma ili ţelje srca. Steći veće obrazovanje znaĉi bezuslovno slijediti ovu Rijeĉ. i sve svoje puteve podvrgli njenom testu. Sticanjem znanja Boţje Rijeĉi i poklanjanem paţnje tom znanju. svjetovnih ambicija i nevjerstva. oĉisti i oplemeni srce. i koje nam je otkriveno kroz Boţju Rijeĉ. To znaĉi napustiti sebiĉnost i posvetiti ţivot u sluţbi Bogu. ponosa. drugovi bezgrešnih anĊela. ljudi se mogu uzdići iz najniţih dubina degeneracije i postati sinovi Boţji.

Predmeti izloţeni u Rijeĉi Boţjoj. – Kao vaspitna sila Biblija je bez premca. – Isus Hristos je naše duhovno mjerilo. spemni da uĉimo i molimo za pomoć Svetog Duha. nadahnuće nas poniznošću. – 5T 24 (1882) Prihvatiti je jednostavnom vjerom. plemenite teme koje predoĉava umu. ohrabrujući. i što naĉela vjere nijesu unijeta 43 92 93 . May 6. – Bog je zamislio da se naši umovi budu pod utiskom Njegovih svetih parabola koje će ga probuditi i poduĉiti. odvojen od velikih i uzvišenih tema.. opominjući. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma Parabole koje utiĉu na um i bude ga. Sveto Pismo priznaje ĉovjekov moralni izbor. Najplemenitiji razvoj uma. ili će oslabiti.. 1884. To je najbolja kako mentalna tako i duhovna vjeţba za ljudski um. – 5T 703. Um se mora vjeţbati na uzvišenim istinama Boţje Rijeĉi. postaće zakrţljao i slab. 704 (1889) Ne treba prouĉavati ništa što pomraĉuje Boţju Rijeĉ. i otvaraćemo Njegovu Rijeĉ kao da ulazimo u Njegovu prisutnost. Biblija bez premca. pored nas su anĊeli koji bacaju blistave zrake svjetlosti na njene svete stranice. i na koljenima molite Boga da vam rasvijetli um. sa svetim strahopoštovanjem. Sveto Pismo se obraća ĉovjeku kao onom koji ima moć izbora izmeĊu dobra i zla. ljubavi prema Bogu. oplemenjena jednostavnost njenih izraza. ljudi bi bili intelektualno jaĉi. Da ne bismo Svete Spise zatamnili našem razumijevanju tako da se ni najjasnije istine ne mogu shvatiti. Nikakva lakomislena nepaţnja ne smij e se pokazati u odnosu na kultivaciju srca. – Kad istraţujemo Rijeĉ Boţju. nakon izvjesnog vremena izgubiće moć rasta. Mladi umovi propuštaju da dostignu najplemenitiji razvoj kad zanemare najveći izvor mudrosti – Rijeĉ Boţju. ĉistiji i uzdignutiji u mislima i osjećanjima nego da je proveo vrijeme u ĉitanju nekog djela prosto ljudskog porijekla. On otkriva Oca. U Bibliji je otvoreno neograniĉeno polje za maštu. 1897. Mar 4. Kad prilazimo Bibliji. – MS 15. Ipak trebamo se ĉuvati od uzdizanja uma koji je podreĊen slabosti i nemoći ljudskog roda na nivo boţanstva. Mozgu ne treba davati ništa za hranu što dovodi um u bilo kakvu zabunu ili ga pomraĉuje u odnosu na Rijeĉ Boţju. ono mu govori upozoravajući. razvijaju sposobnosti u ĉovjeku koje se drugaĉije ne bi razvile. Um se postepeno prilagoĊava predmetima kojima se bavi. – YI.UM. moramo imati jednostavnost i vjeru malog djeteta. On ţeli da stvari u prirodi koje zaokupljaju naše misli privuku paţnju i utisnu nebeske istine u um. – RH. Uzmite Bibliju. da ne govorimo o onima bezvrijednog karaktera. 1898.. Um mora biti spreman da cijeni Hristovo djelo i rijeĉi. Ništa ne moţe dati snagu svim sposobnostima kao izvanredne istine otkrivenja dok ih prouĉavamo i prihvatamo. Osjećaj Boţje sile i mudrosti i naše sposobnosti da shvatimo Njegovu veliĉinu. Razlog zašto imamo tako malo ljudi dobrog uma. Ako se od njega nikad ne zahtijeva da se uhvati u koštac sa teškim problemima ili se napregne da shvati vaţne istine. On se htio suprostaviti pokušajima da se razdvajanja nauke i biblijskog hrišćanstva. a srce i razum moraju se pokloniti velikom JA SAM. um mora priznati autoritet superiorniji od njega samog. a prouĉavanje Biblije će ojaĉati i uzdići um kao nijedno drugo. – Bog ţeli da ĉovjek vjeţba svoje moći rezonovanja. Uĉenik će izaći nakon razmatranja njenih velikih tema. Ukoliko je zaokupljen samo površnim stvarima. iz zajednice sa njenim uzvišenim zamislima. – Da se Biblija prouĉavala kako treba. stabilne i ĉvrste vrijednosti je u nedostatku straha Boţjeg. preklinjući. jer On je došao s neba da probudi ţelju i da podari hljeb ţivota svima koji ĉeznu za duhovnim znanjem. Mi moramo istraţivati za sebe i uĉiti se razlozima naše vjere uporeĊujući pismo sa pismom.

Ova promjena srca uvijek je praćena jasnom koncepcijom hrišćanske duţnosti. Razlog zašto mladi. posledica je zanemarivanja svetih uputa Boţje Rijeĉi. nikad se neće zadovoljiti beznaĉajnim. – CTBH 126. 1904. Nijedno drugo prouĉavanje neće tako uzdignuti dušu i dati snagu sposobnostima kao prouĉavanje ţivih proroĉanstava. tako lako srljaju u iskušenje i grijeh je što ne prouĉavaju Rijeĉ Boţju i razmišljaju o tome kako bi trebalo. u svojoj velikoj milosti. Ništa ne moţe tako proširiti um i ojaĉati razum kao prouĉavanje Biblije. – Gospod nam je.. svete misli. upravo ovakva kakva jeste. Stvaran napredak duše u vrlini i boţanskom znanju postiţe se putem plana dopunjavanja – stalnim dometanjem blagodati koju je Hristos obezbijedio svojom beskonaĉnom ţrtvom donoseći svima to blago. i nijesu se vjeţbali u traţenju skrivenog blaga Rijeĉi Boţje. Ne treba neredovno ĉitati. – Rijeĉi «daću vam novo srce» znaĉe «daću vam novi um». razumijevanjem istine. – RH. treba biti naš vodiĉ. a ĉak i oni koji su u zrelim godinama. a okrećući se Bogu doseći i veći stepen inteligncije. koji je naĉinio ĉovjeka po sopstvenom obliĉju. Um se mora upraviti da posmatra Boga i Njegov ĉudesni plan spasenja. uzdići će um na šira. Oni ne ulaţu ozbiljne napore da usmjere um ka onom što pobuĊuje ĉiste. je velika. da nas On voli i da je toliko brinuo za palog ĉovjeka da je dao svog dragog ljubljenog Sina da nas iskupi da ne bi poginuli. i ko god otvara srce da prima i posmatra ove velike teme. Prema karakteru stvari s kojima je blizak. Biblija pravilno usmjerava ţivot. Novo srce znaĉi nov um. ali moramo imati osjećaj neograniĉenosti. uzbudljivim predmetima. On nam govori da se klonimo grijeha. pokretaĉka sila koja oţivljava fiziĉke. Duša će se tako uzdići iznad bezvrijednih stvari i zadrţati na onome što je vjeĉno. 1886.. izvjesno je da će postati ograniĉen i izgubiti svoju finoću. mentalne i duhovne moći i usmjerava ţivot ispravnim kanalima. razumijevanje se povećava i razvijaju se veće moći za shvatanje uzvišene i oplemenjujuće istine. uz molitvu. Umovi hiljada poslanika jevanĊelja su zakrţljali zato što su dopustili da se zadrţavaju na banalnostima. niko ne bi bio neupućen u te stvari. Prihvaćena vjerom i poslušnošću. – MH 458 (1905) Ona otkriva pravila za svet ţivot.UM. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 94 95 u ţivot kako bi trebalo. On nam objašnjava plan spasenja i pokazuje put u Nebo. Nov 10. Ona je velik stimulans. – RH. – Biblija. Nedostatak ĉvrstine. ona je moćno sredstvo u preobraţaju karaktera. Misao da smo na Boţjem svijetu i u prisustvu velikog Stvoritelja univerzuma. Ako um nije uzdignut da jaĉa i ne teţi stalnom naporu i traţenju da shvati istine uporeĊujući pismo sa pismom. – RH. 1890. Sep 28. Njegove zapovijesti i Njegove zakone. 1897.. (FE 165) Potraga za njenim skrivenim blagom. Jasnoća našeg sagledavanja istine biće srazmjerna našem razumijevanju Rijeĉi Boţje. Mi jesmo ograniĉeni. odluĉne snaga volje. – Nijesmo na sigurnom ako Svetim Spisima pristupamo neredovno ĉitajući njihove stranice. veća polja za razmišljanje nego neka izmišljena priĉa. i 44 . – Cijela Biblija je otkrivenje slave Boţje u Hristu. i ne odvraćaju ga od onoga što je neĉisto i laţno. Kad bi se pokoravali Njegovoj naredbi «istraţujte Pisma». Misao da nas Boţje oko posmatra. Nov 9. Kad se um podredi prouĉavanju Boţje Rijeĉi. Zadrţite um na velikom zadatku koji je postavljen pred njim. steći će jasno razumijevanje i zdrav sud. um će zakrţaljati ili se proširiti. koje se manifestuju u ţivotu i karakteru. Mi treba da usmjerimo svoje umove na zadatak traganja za istinama koje ne leţe odmah na površini. otkrio u Svetom Pismu Njegova pravila svetog ţivljenja. Onaj ko Svetom Pismu posvećuje punu paţnju.

. stvorena bolja moralna atmosfera i steĉena nova snaga za odbijanje iskušenja. savjest istanĉana. kao to da li smo zaista narod koji Bog vodi i koji kroz probe i ispite On priprema da opstane u onaj dan. uzbudljivom literaturom koja slabi moralne moći i razara sposobnosti koje je Bog dao na korist. Pedeset osma glava knjige proroka Isaije korisna je za ovu svrhu. ĉak ĉitava poglavlja. Prouĉavanje Biblije proizvodi dobro uravnoteţene umove. a sklonosti i ukusi postaju ovjenĉani istinom i nema ţelje za lošom.. (HC 35) Vjeţbanje pamćenja pomaţe umu. da biste tako tvorili u zemlji u 45 96 97 . Kad sugeriše sumnju. Djelove Pisma. koji je bio nauĉen svoj egipatskoj mudrosti. 1893. – SpTEd 27. 1884. Rezultat takvog prouĉavanja Biblije biće dobro uravnoteţeni umovi. Velike istine svete istorije posjeduju zadivljujuću snagu i ljepotu i dalekoseţne su kao vjeĉnost. Ali pošto posjedujemo autentiĉnu istoriju poĉetka svijeta. (HC 202) Zaštita od praznovjerja. Kad Sotona navodi um da se bavi zemaljskim i ĉulnim. – Ako se um zaokupi zadatkom prouĉavanja Biblije radi obaviještenosti. Oni koji ovako rade biće iznenaĊeni kad otkriju dokle um moţe dosegnuti. Bez Biblije bili bismo zbunjeni laţnim teorijama. Razumijevanje će biti brţe. Biblijsko znanje daje protivotrov za otrovne insinuacije primljene kroz neoprezno ĉitanje. – Kad se um opremi biblijskom istinom. budite spemni da doĉekate njegove insinuacije izlaganjem jasnih dokaza iz Rijeĉi Boţje da je ovo ostatak koji drţ i zapovijesti Boţje i vjeru Isusovu. Treba ga vjeţbati da se zadrţava na Svetim Spisima i na plemenitim. uĉio sam vas uredbama i zakonima. Kada se pristupa prouĉavanju sa ozbiljnom molitvom za voĊstvo Svetog Duha i punim predanjem srca koje treba posvetiti kroz istinu. – Kad bi uĉenja Svetog Pisma vršila vladajući uticaj u našim ţivotima.. sklonosti i osjećanja proĉišćeni. 1886. June 12. kad bi se um i srce podredili njenoj obuzdavajućoj sili. Ona poboljšava sposobnosti rezonovanja. – RH.. – RH.. Apr 8. Um bi bio podreĊen tiraniji praznovjerja i laţi. kao što mi zapovijedi Gospod Bog moj. Nijedno znanje nije tako ĉvrsto. ispuniće se sve što je Hristos obećao. jer će fiziĉke. – RH. da bi porodiĉni ţivot mogao demonstrirati silu Boţje blagodati. ne trebamo se opterećivati ljudskim pretpostavkama i nerealnim teorijama. zla koja sada postoje u crkvama i porodicama ne bi našla mjesta. 1896. Što ga više posmatrate to izgleda dublji. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma prouĉavajte sa odluĉnim interesovanjem da bi mogli shvatiti boţansku istinu. najefikasnije ga je odbiti sa onim «pisano je. Neće biti slabosti u duhovnoj spoznaji. Uĉenja Rijeĉi Boţje moraju kontrolisati um i srce. (FE 433. uzvišenim temama. – Oni koji su pod obukom Svetog Duha biće sposobni inteligentno uĉiti Rijeĉ.. sposobnosti rezonovanja će se poboljšati. Nijedna nauka nije ravna nauci koja otkriva Boţji karakter. To je temelj svakog pravog saznanja. Biblija je kao izvor. Mojsije. – YI. Kad se prouĉavaju Sveti Spisi um se širi i postaje uravnoteţeniji od onog koji je zaokupljen sticanjem opštih informacija iz knjiga koje nemaju veze sa Biblijom.». Nov 9. Nov 10. ipak je rekao: «Gle. njena naĉela hvataju dubok korjen u duši. June 29. mantalne i moralne snage biti skladno razvijene. Opašite dušu zidom ograniĉenja i uputa koji su dati nadahnućem Duha Boţjeg. 434) Protivotrov za otrovne insinuacije. 1904. koja moţda znate napamet. treba ponoviti kad Sotona doĊe sa svojim kušanjima.. osjetljivost probuĊena. tako dosledno i dalekoseţno kao ono steĉeno iz prouĉavanja Rijeĉi Boţje.. – Um se mora obuzdavati i ne smije mu se dopuštati da luta.UM.

znanje i razumijevanje. Ona je naša mapa na olujnom moru ţivota. Jan 4. 1903. teţak trud. Nema knjige za ĉitanje koja će tako uzdići i ojaĉati um kao prouĉavanje Biblije. (SD 70) Biblija Jehovino otkrivenje. Tu se moţemo nauĉiti pravom putu u ţivot i sigurnom putu u smrt. Rezultati rada – ozbiljnog. Ljudskim bićima povjerena su boţanska proroĉanstva da budu sila Boţja. Nov 10. (FE 393) Obdarite sposobnosti snagom. Drţite dakle i izvršujte ih. Sve snage bića jaĉaju djelovanjem. Napor da shvatimo i procijenimo te velike misli razvija um. Istine Rijeĉi Boţje nijesu puki osjećaj. Oni koji ţele imati jaĉe umove mogu ih zadobiti marljivošću. Steći najveću moguću sposobnost. i što će. 65. već uklonjena tama koja je kroz neznanje i grijeh pomraĉivala razumijevanje. ni trenutke. što će privući. Mar 10. kako bi mogli vršiti plemenito * Vidi naslov br. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 98 koju idete da je naslijedite. Ona je naš vodiĉ koji nam pokazuje put do vjeĉnih stanova i karakter koji moramo imati da bi ih naselili. – Zašto se ova knjiga – to dragocjeno blago – ne uzdiţe i cijeni kao vrijedan prijatelj. Onaj ko najmarljivije koristi svoje mentalne i fiziĉke moći postići će najveće razultate. 6). – Biblija je naš vodiĉ sigurnim stazama koje vode u vjeĉni ţivot. Ona dovodi cijelo nebo u blisku vezu sa ljudskim umovima. dajući mudrost. Ne traćite sate. «Lijenost» 46 . Um kad se koristi raste u sili i uĉinkovitosti. Um će tu otkriti teme najuzvišenijeg karaktera koje će podstaći njegove moći. Feb 25. Ali nijesu mu date nove mentalne moći. – RH. – YI. Bog je nadahnuo ljude da napišu ono što će za nas predstavljati istinu.UM. da bi mu ih vratio uvećane i unaprijeĊene. – RH. – Ono što zadobija pobjede je naporno izuĉavanje. jer je to mudrost vaša i razum vaš pred narodima. Sve Njegove darove koji nam dati treba iskoristiti u najvećem stepenu. (HC 31) Prouĉavanje Biblije proširuje um. 1898. – Pravi cilj vaspitanja treba paţljivo razmotriti. Mi moţemo duboko kopati u rudniku istine i skupljati dragocjeno blago koje će obogatiti dušu. Ne postoji ništa što bi obdarilo snagom sve naše sposobnosti kao kad ih dovodimo u kontakt sa izvanrednim istinama otkrivenja. On traţi da svako od nas oplemeni svoje moći i stekne najveću moguću sposobnost na korist. Onaj ko te istine unese u svoj ţivot postaje u svakom pogledu novo stvorenje. 12. – RH. 1904. ako se upraţnjava. omogućiti primaocu da stekne moralnu snagu u rangu sa najobrazovanijim umovima. Daleko više od ma kakvih drugih studija njen uticaj moţe da poveća moći razumijevanja i obdari svaku sposobnost novom snagom. Oct 13. vjernog truda – vidjeće se i cijeniti. plemenitim naĉelima istine. Bog je svakom dao sposobnosti i snage. 1896. Ona dovodi um u kontakt sa širokim. Umovi svih koji Rijeĉ Boţju grade predmetom prouĉavanja biće prošireni. – RH. već izrazi Najvišega. – Kroz sva vremena ova Knjiga stoji kao Jehovino otkrivenje. koji će kad ĉuju sve ove uredbe reći: samo je ovaj velik narod mudar i razuman» (5 Mojsijeva 4:5. MARLJIVOST* 99 Napori i dostignuća. On postaje snaţniji napornim razmišljanjem. istrajna marljivost. 1881.

Na taj naĉin tajna za tajnom će se otkrivati vašem razumijevanju. – Istinski uspjeh u bilo kojoj obkasti djelanja nije razultat prilika. U ovim studijama iskrsavaće poteškoće. – Mentalna kultura je ono što nam je potrebno kao narodu i što moramo imati da bi se suoĉili sa zahtjevima ovoga vremena. Mentalne moći izvjesno će postati ograniĉene a volja izgubiti sposobnost shvatanja dubljih znaĉenja Rijeĉi Boţje ukoliko se snaţno i uporno ne ukljuĉuju u zadatak traganja za istinom. – RH. usmjeravajući na to s vu energiju uma i neprekidno je namećući paţnji drugih. Ne samo što ćete steći korisno saznanje. tako da moţemo kazati sa Davidom: «Sve dolazi od Tebe. (FE 82) Istanĉani mentalni kvaliteti nijesu rezultat sluĉaja. skromno porijeklo i nepovoljno okruţenje ne moraju omesti kultivaciju uma. snage i istrajnosti. (MYP 262) Prizvati u akciju pritajene moći. 1886. prouĉavajte i molite se. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 100 djelo za Boga i na blagoslov ĉovjeĉanstva. – 4T 414 (1880) Zakon uma. jasan i divan. Neophodna samodisciplina. Mentalne sposobnosti moraju se drţati pod kontrolom volje a umu ne dopuštati da luta ili se zbuni raznim predmetima u isto vrijeme i tako postane beskoristan. Istraţujte. – Mnogi od naših radnika mogli su danas biti intelektualni dţinovi da se nijesu zadovoljili niţim nivoom već bili marljivi i dopustili mislima i istraţivaĉkom duhu da oru u dubinu. ili uticaj. – RH.UM. – Lt 33. Takvi su bili ljudi koje je Isus povezao sa sobom i dao im preimućstvo trogodišnje obuke pod svojim vlastitim nadzorom. i samim tim dragocjeniji zbog teškoća koje su prethodile njegovom nalaţenju. 1888. Prefinjeni mentalni kvaliteti i visok moral nijesu rezultat sluĉaja. – U obiĉnom ţivotu postoje mnogi radnici koji strpljivo ispunjavaju krug svojih svakodnevnih zadataka. ali one nikad ne nestaju kroz obeshrabrenje. i pošto ne vole prouĉavati neće da oru dublje kako bi stekli sva blaga koja je moguće zadobiti. ako je neophodno. – PK 486 (1917) Ono što nam je potrebno je mentalna kultura. 1884. pozovite snagu volje i sveto strpljenje u pomoć. July 17. izloţiti istinu pred najvećim zemaljskim 47 101 102 . Nemojte zatim stalno vezivati za ovu jednu taĉku. sluĉaja ili sudbine. najbogatije riznice misli ĉekaju na vještog i marljivog uĉenika. i duhovno sa duhovnim. doĉekajte svaku poteškoću odluĉno i snaţno. pokrenute na akciju. – Bog zahtijeva uvjeţbavanje mentalnih sposobnosti. Idite ispod površine. bilo da je to mentalna sposobnost. je od Boga. Mnogi naši mladi su u opasnosti propuštanja da rastu do punog rasta muškaraca i ţena u Hristu Isusu. uporeĊujući pismo sa pismom. Kljuĉ otkriven u razrješavanju jedne misterije moţe takoĊe otvoriti druge riznice znanja dosad neotkrivene. Siromaštvo. – Zakon je uma da se suţava ili širi prema dimenzijama stvari s kojima je blizak. već uzmite drugi predmet i paţljivo ga razmotrite. a onda još ozbiljnije kopajte sve dok dragulj istine ne iskrsne pred vas. Nijedan metod izuĉavanja u rabinskim školama ili filozofskim dvoranama nije se po vrijednosti mogao izjednaĉiti sa ovim. i uspjeh zavisi od njihovog korištenja. i od Tvoga Ti dasmo» (1 Dnevnika 29:14). To je djelo Boţje promisli. Aug 19. novac. Potreban je dodir vješte ruke da probudi i razvije ove uspavane sposobnosti. Oni smatraju da imaju dovoljan stepen znanja i razumijevanja predmeta. Svaki dar koji imamo. nagrada vjere i razboritosti. već će vjeţbanje uma povećati mentalnu ĉvrstinu i moć. Bog daje prilike. smjestile meĊu velikim svjetskim voĊama. Njih treba tako kultivisati da moţemo. – CT 511 (1913) Mnogi su mogli biti intelektualni dţinovi. Ovim putem zadobićete dvije vrijedne pobjede. nesvjesni pritajenih moći koje bi ih. Um će se proširiti ako je uposlen u istraţivanju odnosa biblijskih predmeta.

cijeniti kao Gospodnji darovi i 48 . Njihova jedina nada je da traţe Gospoda svim svojim umom. kao što je savršen Otac vaš nebeski» (Matej 5:48)? – Lt 123.UM. srcem i dušom. – Nebeski anĊeli. – Lt 3. Posvećen i dobro uvjeţban um završiće veći posao od najobrazovanijeg uma i najvećih talenata koji su bez samokontrole. Nema poloviĉne sluţbe u ĉistoj i neokaljanoj vjeri. July 28. nikad ne izraţavajte sumnju i nevjerstvo. sada biste bili sposobni vršiti prihvatljivu sluţbu za Boga. Oĉekujte da će Gospod raditi sa vama. Zahtijevaju se najposvećenije ambicije. i nikad. dušu i duh – posvetiš izvršenju svog zadatka. Budite srĉani. Svako ima sposobnosti koje se moraju smatrati svetim darovima. – SpTEd 30. potrebna je svakodnevna preobraţavajuća sila Boţja na srcu i karakteru. Nije li Hristos objavio: «Budite vi dakle savršeni. Ukoliko ih Njegova milost ne preobrazi u obliĉje Hristove suštine.. Tada će se zaista boriti za savršenstvo. na zadatku su ĉuvanja razboritih umova. Postoje umovi koji se bave svetim stvarima a nijesu u bliskoj vezi sa Bogom i koji ne razlikuju Duh Boţji. sreći i korisnosti. u i kroz milost Hristovu. Kultivisati sve snage. i paţljivim postupanjem. jer to je naĉin da se um i volja dovedu u potĉinjenost umu i volji Boţjoj. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 103 104 silama na slavu Boţju. Trebalo bi da ste daleko ispred onoga gdje ste sada u iskustvu i poznanju Boga. da dostigneš visoko mjerilo postavljeno pred tobom. bili biste potpuno kvalifikovani da nosite poruku upozorenja svijetu. – MH 498. Ostanite u svojoj Bogom datoj osobenosti. Vi moţete sprovesti djelo vaspitanja svog uma u ispravnim smjernicama. i njihova moć je veća od moći sila tame. Prihvatite nadahnuće Rijeĉi. jer Bog vam je dao intelektualne sposobnosti koje su predisponirane najvećoj kultivaciji. pomoću vas i kroz vas. – MS 11. Odluĉna disciplina u djelu Gospodnjem uĉiniće više od rjeĉitosti i najbriljantnijih talenata. 499 (1905) Kvarni snet svijeta (savjet jednom poslaniku koji je volio špekulisati). Isto tako. Uĉini sve što moţeš. vi postajete sposobni nositi bremena. Ali svjetovni snet (bolest biljaka – prim. 1896. «Ljubi Gospoda Boga svojega svim srcem svojim svom dušom svojom i svim umom svojim i svom snagom svojom» (Marko 12:30). Istupite pouzdano. krivica će biti posve vaša.) tako je zahvatio vaš um da je ostao neposvećen. – Ţeljela bih da tvoje ambicije budu posvećene ambicije tako da te anĊeli Boţji mogu nadahnuti srce svetom revnošću. 1893. Ako se sada ne urazumite u odnosu na istinu. Vi biste trebali biti ĉovjek od razumijevanja. prev. 1904. 1878. Da ste pravilno kultivisali svoj um i koristili svoje moći Bogu na slavu. traţeći mudrost od Njega. Svako ko polaţe pravo da bude dijete Boţje mora ispoljiti samodisciplinu. Ne budite sjenka nekog drugog. 1896. vodeći te da pouzdano istupiš naprijed i ĉineći te sjajnim i blistavim vidjelom. – On ţeli da neprekidno rastemo u svetosti. AnĊeli ĉuvaju razborite umove. (CT 360) Stojte u svojoj Bogom datoj liĉnosti (osobenosti). da ste radili u suprotnom smjeru. Tvoje sposobnosti zapaţanja će narasti u snazi i svjeţini ako ĉitavo svoje biće – tijelo. – Vi ste ĉovjek koji ne bi trebao biti uĉitelj istine. – «Dosta ti je moja blagodat» (2 Korinćanima 12:9) jemstvo je Velikog Uĉitelja. Da ste se odrekli svoje sklonosti ka špekulisanju. – Bog nam je dao sposobnost da mislimo i djelujemo.. Njegov Duh će ih napustiti kao što voda napušta šupalj sud. – RH. Zahtijeva se najposvećenija ambicija od onih koji vjeruju Rijeĉi Boţjoj. Sotona će prisvojiti maštu i privrţenost ako mu date priliku. June 12. Vi nijeste kultivisali sposobnosti koje bi vas uĉinile uspješnim duhovnim radnikom u djelu Boţjem. Ti moţeš biti savršen u svojoj sferi kao što je Bog savršen u Njegovoj.

On ţeli da mladi kultivišu sve snage svog bića i ukljuĉe sve sposobnosti ka aktivnom ispoljavanju.UM. na dobitniĉkoj strani. On će vas vjerno voditi naprijed. Ali ukoliko je u stanju da ih zadrţi zavedene nekom neosnovanom zabludom gdje će da uloţe snagu mozga. Sa nama koji ĉekamo Hristov dolazak treba da stoji riješenost da nećemo ţivjeti ovaj ţivot na gubitniĉkoj strani sukoba. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma pravilno koristiti. on moţe odbiti glas kušaĉa. Znanje je dostupno svima koji ga ţele. Njegova snaga volje imaće protivnu tendenciju. pokazujući vam krunu besmrtne slave. Ali njegovi napori biće usmjereni ka ciljevima koji su onoliko veći od pukih sebiĉnih i zemaljskih interesa koliko su nebesa veća od zemlje. neka On bude vaš Savjetnik i napredak će biti neminovan. ĉisto i plemenito. – Postoje prilike i preimućstva dostupna svima da ojaĉaju moralne i duhovne moći. postaće lak plijen sotonskom iskušenju u uvlaĉenju u svjetske projekte i pothvate koji nemaju naroĉitu vezu sa Bogom. postavite visoko svoj cilj. Pred uĉenikom se nalazi otvorena staza neprekidnog napretka. to je hrana za um. Oslonite se na Boga i istupite naprijed. Hodajte sa Bogom kao što je Enoh ĉinio. Ako se udruţi sa ovom boţanskom pomoći. da dosegne jedan standard. odbacujući površnost. vi moţete stalno napredovati u mentalnoj svjeţini i moralnoj moći. promjene. Niko ne mora biti neupućen ukoliko to sam ne izabere. – Lt 17. gomilajući nebesko blago za budući ţivot. Zato se ĉvrsto oslonite na Njega. kostiju i mišića na predmete koje neće nikada shvatiti. – Boţji ideal za Njegovu djecu veći je nego što najveći ljudski um moţe dostignuti. – Lt 26d. Svakog trenutka vjerujte u Boga. i ništa što neprijatelj moţe uĉiniti neće omesti svakodnevni napredak. – Bog je dao ĉovjeku razum. Sliĉnost Bogu je cilj koji treba postići. i darovao ga sposobnostima za napredak. Ukoliko on [um] ne seţe ka Nebu. Boţji visoki ideal za Njegovu djecu. Sve što treba ĉiniti je da slijedi voĊstvo Isusa Hrista koji će mu izravno kazivati šta da radi. Bez obzira na nezgode. Ali Sotonina iskušenja usklaĊuju se su sa njegovim nastranim. Budite Boţji narod. na koje On polaţe pravo. bezrezervna energiĉnost i grozniĉava ţelja podreĊuju se ovom poslu. Znanje treba stalno sticati. budu dobri i ĉine dobro. – Ed 18. On mora da postigne jedan cilj. koji uvijek izmiĉe. On će napredovati onoliko brzo i onoliko daleko koliko je to moguće u svakoj grani istinskog znanja. Sav zanos i posvećenje. punije. postoji i sila koja će se sjediniti sa ĉovjekovim ozbiljnim naporima. jer su snage uma. koji ukljuĉuje sve dobro. grešnim sklonostima i podstiĉu ga na grijeh. Bog je zamislio da um bude snaţniji. – Lt 26d. jasnije. a Ċavo posmatra i smije se ljudskom naporu i istrajnoj borbi radi cilja koji nikad neće ostvariti. skrenute sa pravog cilja. Mada postoji prirodna sklonost prema silaznom kursu. Naše snage moraju se do kraja kultivisati. Um se moţe proširiti i oplemeniti. pouzdano i istrajno. Nadvladajte sve mane karaktera. koje pripadaju Bogu. 1886. zbrku. pravih predmeta. 1887. ili ćemo propustiti da dostignemo Boţji standard. – Odluĉite se da dostignete visok i svet standard. zabavu i svaku neĉistoću. i treba ga usmjeriti na ono nebesko. razmišljanje dublje. On ţeli da uţivaju u svemu što je korisno i dragocjeno u ovom ţivotu. Neprijatelj ne smije omesti svakodnevni napredak. Bog vas poziva sa svog nebeskog prijestola. on je zadovoljan. već u razumijevanju duhovnih dostignuća. – MH 398 (1905) Prilike dostupne svima. 1887. 19 (1903) 105 106 49 . i zapovijeda vam da se borite u dobroj borbi vjere i strpljivo uĉestvujete u trci. radite s ozbiljnom namjerom kao što je ĉinio Danilo.

«Zapregnite bedra uma svojega». – 4T 498 (1880) Zdrava hrana za um. (CH 369) Konfuzno shvatanje. Moramo se potpomoći stalnim uticajem Svetog Duha koji će privući um gore. – PP 460 (1890) Karakter se otkriva izborom onoga što ĉitamo. – Kad se Rijeĉ Boţja napusti radi knjiga koje odvode od Boga tako da se pomete razumijevanje vezano za naĉela carstva nebeskog. štogod je ljubazno. 11). i ako ima koja pohvala. Nezdravo ĉitanje daje pogrešno vaspitanje. Vrijeme provedeno u prouĉavanju ovih knjiga moglo se bolje iskoristiti u sticanju znanja o Onome ĉije pravo poznanje znaĉi vjeĉni ţivot.. gledanje ili slušanje onoga što sugeriše neĉiste misli. – Priroda neĉijeg vjerskog iskustva otkriva se karakterom knjiga koje bira za ĉitanje u trenucima odmora. štogod je od dobra glasa. «Rijeĉ Tvoju». Moć izdrţljivosti i snaga i aktivnost mozga mogu se umanjiti ili uvećati prema naĉinu na koji su uposleni. obrazovanje se izopaĉuje. 1903. štogod je ĉisto. to mislite» (Filibljanima 4:8). HRANA ZA UM 107 108 109 Mudar napredak nasuprot izopaĉenosti. Ukoliko uĉenik nema ĉistu mentalnu hranu. «sakrio sam u srcu svom da Ti ne griješim» (Psalam 119:9. otkriće da je Biblija najinteresantnija od svih knjiga. – YI. i naviknuti ga da se bavi ĉistim i svetim stvarima. potpuno odvojenu od tzv. koje je pomiješano sa nevjerniĉkim stavovima. Biblija je naš vodiĉ u jedan uzvišeniji. – RH. – Mi imamo zadatak da odbijemo iskušenje. mladi moraju ţivjeti u zajednici sa Bogom kroz Njegovu Rijeĉ. i djelujete po pravim naĉelima. Ovo zahtijeva ozbiljnu molitvu i neprekidnu paţnju. intelektualnih i moralnih snaga za najboje izvršavanje svih duţnosti u ţivotu. – (Pamflet) Words of Counsel. 1902. Samo oni koji stiĉu ovo znanje na kraju će ĉuti rijeĉi: «Vi ste ispunjeni u Njemu» (Kološanima 2:10). – Ĉisto zdravo ĉitanje biće za um ono što je zdrava hrana za tijelo.. i vi budite sveti u svemu ţivljenju» (1 Petrova 1:13-15) Pavle kaţe: «Što god je istinito. ne vladajući se po prvim ţeljama u svom neznanju. ne za zloupotrebu. štogod je pravedno. višeg obrazovanja. dok im je dostupna Knjigu koja sadrţi Rijeĉi Onoga koji je Alfa i Omega mudrosti. Oni ĉija se mašta nije iskvarila ĉitanjem izmišljotina. «Kako će mladić oĉistiti svoj put? Vladajući se po Tvojim rijeĉima». «budite trijezni. steknete ispravne navike. Umu ne treba dopustiti da nasumice luta po svakom predmetu koji predlaţe neprijatelj duša. Oct 9. (MYP 273. TakoĊe se moramo dati na marljivo prouĉavanje Rijeĉi Boţje. – Bog nam je dao talente za mudro usavršavanje. Samo 50 . govori apostol Petar. Ipak ljudi troše velike svote novca u nabavljanju takvih knjiga. Da bi imali zdrav um i zdrava vjerska naĉela. 274) Neke knjige zbunjuju um. Vaspitanje je samo priprema fiziĉkih. kaţe psalmista. nego po Svecu koji vas je pozvao. bolji ţivot. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 13. štogod je pošteno. Skrećući paţnju na put spasenja kroz Hrista. 1882. i provode godine u njihovom prouĉavanju. Tako ćete postati jaĉi da odbijete iskušenje. Ona sadrţi najzanimljiviju i najpotpuniju istoriju i biografiju koja je ikad napisana.UM. moraju izbjegavati ĉitanje. i ako ima još neka vrlina. neće biti u stanju istinski poznavati Boga. Dec 26. (SD 178) Ĉuvati avenije duše. Oni koji neće da padnu kao ţrtva sotonskih zamisli moraju dobro ĉuvati avenije duše. – Veliki broj knjiga sloţenih po zemaljskim knjiţarama više zbunjuju um nego što pomaţu razumijevanju.

Ĉitaoci lakomislenih. koja ako se primi i cijeni osigurava primaocu vjeĉni ţivot.). Oni su zaluĊeni i opĉinjeni upravo onakvom hranom za um kao što su veoma uzbudljive priĉe sadrţane u «Ĉiĉa Tominoj kolibi». ka kome je usmjerena naša nada u vjeĉni ţivot. Ta knjiga sluţila je svojevremeno na dobro onima kojima je bilo potrebno probuĊenje u odnosu na njihove laţne zamisli o ropstvu. Da su vaše moći bile pod kontrolom viših ciljeva sada ne biste bili invalid. prev. Osjećala sam iskrenu ţalost za te duše kad sam razmišljala koliko gube zanemarivanjem prilika da steknu znanje o Hristu. ili vršenju korekture. da se hrane nebeskom manom. gotovo ispunjem kamenjem i korovom. – 5T 518. – CT 15 (1913) Tiranska moć nevjerniĉkih autora (rijeĉi anĊela tumaĉa). (MYP 280) Um tone do imbecilnosti (rijeĉi upozorenja jednoj nesposobnoj domaćici). i godinama ne rastu u milosti i poznavanju razloga naše vjere. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma oni koji saraĊuju sa Nebom u planu spasenja mogu znati šta znaĉi istinsko vaspitanje u svojoj jednostavnosti. uzbudljivih bajki. – Mentalna hrana u kojoj oni [ĉitaoci izmišljotina] nalaze zadovoljstvo ima štetne posledice. ali njihove moći su oslabljene. i zato su nepodesni za bilo kakav odgovoran poloţaj. Um je u velikoj mjeri pod uticajem onoga ĉime se hrani. Nijesu sposobni za praktiĉne ţivotne duţnosti. iznad svih drugih knjiga. uzbudljive bajke. Mašta je bolesna. zato što su zadovoljavali sklonost ka ĉitanju priĉa. ĉine još jednu grupu knjiga koja je prokletstvo svakom ĉitaocu. – 7T 165 (1902) Izmišljotine i senzualne misli.UM. Um je oslabljen i gubi moć poimanja velika pitanja duţnosti i sudbine. – Postoje mnogi meĊu našim mladima koje je Bog obdario superiornim sposobnostima. a loše navike. voda koja se beskorisno rasipa. Oni bi danas mogli biti povezani sa našim izdavaĉkim kućama i biti uspješni radnici u voĊenju knjiga. Uobrazili ste da se morate odavati ćudljivim prohtjevima i pretjeranom ĉitanju. ali mi se nalazimo na samoj granici vjeĉnom svijeta. gdje takve priĉe nijesu potrebne u pripremi za vjeĉni ţivot. Vi ste stvorenja navike i zapamtite da ispravne navike donose blagoslove vašem vlastitom karakteru i imaju uticaj na dobro na druge. njihovi umovi zbunjeni i oslabljeni. – Ljudski umovi se lagano opĉinjaju Sotoninim laţima. 51 110 111 . Autor moţe pridavati znaĉaj dobrom moralu i kroz svoje djelo utkati vjerska osjećanja. 519 (1889) Knjige koje slabe um. i vodi u neĉiste i senzualne misli. i što je najţalosnije. Oni ţive nerealnim ţivotom. vrijedna prouĉavanja i koja jedina daje ispravne ideje u odnosu na više obrazovanje. pa ipak u najvećem broju sluĉajeva Sotona se samo obukao u odjeću anĊela da bi što efektnije obmanuo i opĉinio. – Ljubavne i bezvrijedne priĉe. postaju nesposobni za duţnosti koje su pred njima. pripremi rukopisa za štampu. – CTBH 123. Da nikad nijeste proĉitali ni jednu rijeĉ iz tih knjiga Šĉiji autori su nevjerniciĆ danas bi bili sposobni da daleko bolje razumijete Knjigu koja je. Koliko dragocjenog vremena su izgubili u kojem su mogli prouĉavati Uzor istinske dobrote. i ta djela proizvode odbojnost prema razmatranju Rijeĉi Boţje. On im je dao najbolje talente. izgubili su svaki uţitak u ĉitanju «ĉvrstog» materijala. – Godinama je vaš um bio kao potok koji ţubori. 1890. Oni ţive nerealnim ţivotom i nemaju ţelju da istraţuju Sveto Pismo. Njima je teško da kontrolišu sklonost ka takvom površnom ĉitanju kao što je pijanici teško odoljeti opojnom piću. – 6T 162 (1900) Površno čitanje proizvodi bolesnu maštu. kad se jednom uĉvrste. ali njihovi talenti su se izopaĉili do mentalne dispepsije (loša probava – prim. vrše despotsku moć i zarobljavaju umove.

Oni će posmatrati prizore. 135 (1913) Pretjerana popustljivost koja je grijeh. glupi razgovor ili pogrešna naĉela miješaju sa vašim hrišćanskim iskustvom. u ismijavanju. – Sestra _________ iako posjeduje odliĉne prirodne kvalitete odvuĉena je od Boga od strane svojih nevjernih prijatelja i roĊaka. Nije razumno pretpostaviti da um moţe upiti prekomjerno snabdijevanje mentalnom hranom. – Ima razloga za duboku zabrinutost s vaše strane za djecu koju će doĉekivati iskušenja na svakom koraku. uzrokovaće da vam um utone u imbecilnost. – MS 68. kao kamenu ţivu. bili su umorni.UM. Sestra _________ nije osjećala vaţnost odvajanja od svijeta. kao što nalaţe zapovijest Boţja. Ne dopustite da se jeftini. Skladno. istina. koji je.. i to je isto tako veliki grijeh kao pretovariti probavne organe.. To će biti vodiĉ k zdravlju tijela i uma. – Najbolje je za svaku dušu da paţljivo istraţi kakva mu se mentalna hrana servira za jelo. Kad vam doĊu oni koji vole razgovarati i koji su naoruţani i pripravni reći «prokaţite da prokaţemo». slušati glasove. sanjivi. Zato govorimo svi rijeĉi koje će sluţiti kao pouka. Neredovnost je stvorila nered u vašem domu. Snage uma trebaju se vjeţbati na temama koje se tiĉu vjeĉnih interesa. Vaša Bogom data proba je zloupotrijebljena.. Ovakvim kursom umanjivali ste svoj oslonac na ţivot i slabili fiziĉki. – Pretjerana popustljivost u jelu. ali od Boga izabran i pribran» (1 Petrova 2:4). Moraćemo Bogu poloţiti raĉun o onome šta govorimo. i biti podreĊeni uticajima 52 . – CT 134. Kultivacijom prohtjeva ka senzualnim priĉama. i um nije zadovoljan ukoliko se ne hrani ovom nezdravom hranom. glupavim razgovorima.. zastanite i razmislite da li će taj razgovor biti na duhovno okrepljenje. zdravo uzajamno dejstvo svih snaga tijela i uma razultira u sreći. od ljudi odbaĉen. Nemoguće im je da izbjegnu kontakt sa rĊavim društvom. Bićemo izvedeni pred sud zbog svojih nepromišljenih rijeĉi koje nijesu bile na dobro govorniku ili slušaocu. vaše Bogom dato vrijeme protraćeno. i ako se nastavi. mi ne treba da nosimo laţno svjedoĉanstvo. spavanju ili razmišljanju je grijeh. Razmišljanje i razgovor o vjeri bio je potpuno stran njihovim umovima. . – 4T 498 (1880) Mentalna opijenost. Bilo da su u kući ili napolju.Ĉitaoci bezvrijednih. – CT 296 (1913) Ipitujte takoĊe mentalnu hranu. uzbudljivih priĉa postaju nesposobni za duţnosti praktiĉnog ţivota. piću. – 4T 417 (1880) Preopterećenost uma. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 112 113 Vidjela sam noćnu lampu kako gori u vašoj sobi dok ste bili udubljeni u ĉitanje neke fascinantne priĉe. Nijesam se mogla sjetiti prikladnijeg imena za one koji se odaju takvom ĉitanju od mentalnih pijanica. Ove rijeĉi puno kazuju. Oni ţive u jednom nestvarnom svijetu. Navika neumjerenog ĉitanja ima uĉinak na mozak sliĉan onom koji neumjerenost u jelu ili piću ima na tijelo. pogledi i uticaji koji demorališu. stimulišući tako već prenapet mozak. Posmatrala sam djecu kojima je bilo dopušteno da ĉitaju takve priĉe. – Uĉeniku koji ţeli objediniti dvogodišnji rad u jednoj godini ne treba dopustiti da sprovede tu svoju zamisao. Zapamtite da ste u Boţjem djelu. koji ne vole istinu i nemaju razumijevanja za ţrtvu i samoodricanje koje se mora podnositi istine radi.. Bog nam je zabranio da uĉestvujemo u trivijalnim.. Ono što su gledale njene oĉi i slušale njene uši izopaĉilo joj je srce. (FE 458) Ţena ĉiji su pogledi izopaĉili srce. – 4T 108 (1876) Glasovi. mentalni ukus se izopaĉuje. 1897. nesposobni da se preusmjere na bio šta sem najvećih banalnosti. Mi ne treba da smo brbljivci ili spletkaroši ili potkazivaĉi. zadirkivanju. Preduzeti dvostruki zadatak za mnoge znaĉi preopterećenost uma i zapostavljanje fiziĉke vjeţbe. kako bi u duhovnom opštenju mogli jesti tijelo i piti krv Sina Boţjega. da li će duhovno djelovati. «Kad doĊete k Njemu. mentalno i moralno. ili govorenju kakvih praznih rijeĉi.

– Lt 103. dao je primjer svakom ĉovjeku. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma koji demorališu. objekti Njegovog stvaranja obavljaju svoj odreĊeni zadatak. nema mjesta za korisne informacije i nauĉna saznanja koja bi ih trebala zaokupiti. Sunce. June. Bog je ustananovio na nebesima zakon poslušne akcije. Ako slušaju nejasno izlaganje vjerskih naĉela i potcjenjivanje naše vjere. boriti se i moliti. (SpT Series B. 1890. Stalno posmatrajući Njega. ako lukave primjedbe dopru do njihovih ušiju.* Tiho ali neprimjetno. da nas ništa ne privuĉe da izaberemo drugog gospodara. Ĉovjek ne treba biti beskoristan. «koja danas jeste a sjutra se u peć baca». Proljećna trava. mjesec i zvijezde su korisni i slavni u ispunjavanju svoje misije. To je poput laganog otrova unijetog u sistem. 1900. Okean je u stalnom pokretu. – Pacific Health Journal. RAD I ZANIMANJE Zakon poslušne akcije.UM. – Kad je Hristos uzeo na sebe ljudsku prirodu. Gledajući na Isusa mi smo sigurni. No. «preobraţavamo se u to isto obliĉje iz slave u slavu kao od Gospodnjeg Duha» (2 Korinćanima 3:18). Akcija ne samo da doprinosi fiziĉkom zdravlju već nas dovodi u sklad sa drugima i sa univerzumom. Vjetar raznosi lišće. koji prije ili kasnije otkriva svoje gorke efekte. jer uvijek smo slobodni da to uĉinimo. Kad se na um u mladosti ostavi pogrešan utisak. Malo roditelja uzima u obzir da mladi daleko spremnije primaju štetne utiske nego boţanske impresije. i koji će. 1. a Gospod Isus. utisnut je znak. njihovi umovi doći će do istog nivoa. – SC 72 (1892) 114 14. neprimjetno ali sigurno iskvariti srce i izobliĉiti karakter. ukoliko se potpuno ne zaštite. 30) * 115 NAPOMENA: Zakon poslušne akcije vrijedan je paţljivog prouĉavanja. bilo istinitim ili izmišljenim. i on mora biti aktivan da bi ispunio svoj zadatak i našao svoje mjesto. – 5T 544. 53 . Ako su djeca sa onima ĉiji razgovor poĉiva na nevaţnim. upozorila bi ih da ne popuštaju ţeljama svoje djece u izabiranju drugova ili društava. – Sva nebeska bića u neprekidnoj su aktivnosti. – Kad bi moj glas mogao doprijeti do roditelja po ĉitavoj zemlji. Sotona nam stalno predstavlja privlaĉnosti da bi nas naveo da prekinemo tu vezu – da izaberemo da se odvojimo od Hrista. stoga njihovo društvo treba biti najprikladnije za rast u milosti i za istinu otkrivenu u Rijeĉi Boţjoj koja se treba utvrditi u srcu. Besposlenost je grijeh. vrši svoju zadaću. to će im usmjeriti umove i oblikovati karaktere. On je ĉovjeĉanstvo vezao sa sobom uzicom ljubavi koju nikad ne moţe prekinuti nijedna sila ukoliko sam ĉovjek tako ne izabere. Ali upravimo oĉi na Hrista. zemaljskim stvarima. To je mjesto gdje trebamo straţiti. Ako su im umovi ispunjeni priĉama. (AH 406) Neka društva su kao spori otrov. Kakvu pustoš je ova ljubav prema štetnom ĉitanju naĉinila u umu! Kako je uništila naĉela jednostavnosti i istinske poboţnosti na kojima poĉiva skladan karakter. pp 29. I ĉovjeĉiji um i tijelo stvoreni su po Boţjem obliĉju. ne na pijesku već na ĉvrstoj stijeni. a ipak ne vidi s e ruka koja ga dotiĉe. Ništa nas ne moţe istrgnuti iz Njegove ruke. i On će nas saĉuvati. 545 (1889) Oĉi upravljene na Hrista. odijevajući polja ljepotom. u svom praktiĉnom ţivotu.

On otvara apetit. svet i zdrav. kao prosta mašina. oboje je vrlo vaţno za damu. – MH 238 (1905) Razborito usklaĊivanje zanimanja. On postaje neaktivan. – 1T 702 (1868) Neaktivnost uzrok bolesti. Akcija se širi ĉitavom ţivom mašinom. i to je nuţna priprema za teţak posao ljekara. nakinĊurenim. a pluća hranila sa puno ĉistog. Bez takvog rada um ne moţe biti u dobrom radnom stanju. 54 . – Prouĉavajte Gospodnji plan u odnosu na Adama. – Za zdravog mladog ĉovjeka. a on će donijeti dragocjeno umirenje nervima. – Fiziĉki rad neće sprijeĉiti kultivaciju razuma. i pospješuje zdrav i sladak san.. jer to ne ĉini jednu damu. Adamu je nešto dato da radi. Preimućstva steĉena fiziĉkim radom uravnoteţiće ĉovjeka i zaštititi um od prekomjernog rada. vazduh.. ozbiljan rad jaĉa mozak. – Ispravno i umjereno fiziĉko vjeţbanje. Svaki organ mora obavljati svoj odreĊeni zadatak. pokazaće se kao djelotvoran pomoćni ĉinilac. On osvjeţava tijelo i ĉini ga snaţnim i zdravim. Doĉekajte ga dobrodošlicom. dragocjeno dobro neba koje svako moţe imati. Nije mogao biti besposlen. – 3T 152 (1872) Bez vjeţbanja um ne moţe ostati u zdravom stanju. Nekoliko sati svakodnevnog fiziĉkog rada obnovilo bi tjelesnu svjeţinu i odmorilo i relaksiralo um. On je koristio organe koje mu je Bog dao. Vazduh mora neprekidno cirkulisati da bi bio ĉist. On se ne moţe napreći za snaţnu.. Neĉistoća se ne luĉi kao što bi bio sluĉaj da se cirkulacija ubrzavala vjeţbanjem. 1900. bespomoćnim. kad se snaga koristi a ne zloupotrebljava. Ima mnogo apatiĉnih. – Lt 103. Napor će doći na mišiće i donijeti olakšanje umornom mozgu. izvještaĉenim stvarima. ne na mehaniĉki naĉin. Potrebno je zdravo tijelo za zdrav razum. beskorisnih djevojaka koje smatraju da ne pristoji damama da uzmu uĉešća u aktivnom poslu. nagoneći svoju tamnocrvenu struju neprekidno u sve djelove tijela. koţa odrţavala u zdravom stanju. Ti mladi nikad. Uticaj ĉistog. Koţa takoĊe postaje neaktivna. poboljšava probavu. – Und MS 90 Sprijeĉiti prekomjerni rad uma. Mozak mu je morao raditi. Oni su napravili odviše mjesta za neaktivnost da postaju kao ustajala voda. koji je bio stvoren ĉist. dajući mir i spokojstvo. Ovakvo stanje sistema stavlja dvostruko breme na ograne za izluĉivanje. 265 (1876) Vazduh. ali u besposlenosti krv slobodno ne cirkuliše. vršeći svoj odreĊeni zadatak kao parna mašina. Rad na otvorenom prostoru. – Neaktivnost je izdašan uzrok bolesti. Nema potrebe za krhkim. gajite ljubav prema njemu. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 116 117 Mašinerija tijela mora obavljati svoj zadatak. Fiziĉko zdravlje i praktiĉno poznavanje svih neophodnih duţnosti domaćice nikad neće biti prepreka za pravilno razvijen intelekt. 1900. – Ĉitav sistem iziskuje osvjeţavajući uticaj aktivnosti na otvorenom. – 4T 264. – Lt 103. Kroz sva vremena mašinerija tijela nastavlja svoj posao. blagosloviće vas osvjeţavajućim uticajem ukoliko mu ne onemogućite pristup.UM. srce kuca. brzu akciju koja će dati širinu njegovim moćima. a bolest je posledica. Atmosfera koja ih okruţuje ispunjena je moralnom apatijom. nikad neće postati ono što je Bog zamislio da budu. dok se u isto vrijeme njegov uticaj neosporno osjeća na umu. i ne dogaĊaju se promjene u njoj tako neophodne za ţivot i zdravlje. Ali njihovi karakteri suviše su prozirni da prevare razumnu osobu u odnosu na svoju stvarnu bezvrijednost. naporan. sve više se smanjuje aktivnost mozga. svjeţeg vazduha podstiĉe zdravu cirkulaciju krvi kroz sistem. svjeţeg vazduha. Rad ubrzava i ujednaĉava cirkulaciju krvi. kosti i mišiće. Ako se produţi fiziĉka neaktivnost. Daleko od toga.

Ona jaĉa mišiće. da će vas ojaĉati. 83. i nemoguće je odbiti bolest. – Und MS 90 Neaktivnost veliko prokletstvo za najveći broj invalida. osvjeţiće se um uĉenika. Lagana uposlenost u pravcu korisnog rada. bilo bi im bolje i uštedjeli bi vrijeme i novac. 55 119 120 . to je rijetko neophodno. Oni se puno bave svojim rĊavim osjećanjima dok ne poĉnu misliti gore o sebi nego što stvarno jeste i da su potpuno nesposobni da nešto uĉine. trebaju odmor i promjenu. Kad studenti napuštaju koledţ. Ova istina naroĉito vaţi za one ĉiji su problemi uzrokovani ili pogoršani neĉistim navikama. ili posjete razna mjesta radi promjene klime. bilo u prouĉavanju ili propovijedanju. – Neaktivan sistem je opasan u svakom pogledu. – Neaktivnost je najveće prokletstvo koje moţe doći na invalide. – MH 239 (1905) Neaktivan sistem je opasan sistem. vjerujući da će Bog biti vaš pomoćnik. On će isprva malo moći uraditi. u skladu sa prirodnim zakonom. dok to ne iznuruje um i tijelo. ali moţete mnogo uĉiniti postepeno istupajući u vjeri. misli im se usmjeravaju na njih same. Zdravlje treba savjesno ĉuvati kao i karakter. – GW 173 (1915) Ujednaĉiti mentalni i fiziĉki napor. poboljšava cirkulaciju. Ideja da oni koji su preopteretili svoje mentalne i fiziĉke snage. zdravog zanimanja. i ono što je ovim invalidima potrebno je probuĊena volja. ali uskoro će otkriti da mu snaga raste. a shodno tome porašće i uĉinak. – CTBH 82. Kad bi vam ruke bile uposlenije a mozak manje zauzet planiranjem za druge. mašta postaje nenormalna. Kad je volja uspavana. Moţete se vjeţbati u šetnji i ispunjavanju duţnosti koje zahtijeva lagan rad u vašoj porodici i ne zavisiti toliko od drugih. – Kad se ujednaĉi opterećenost mentalnih i fiziĉkih snaga. idu ne neki mineralni izvor. Mozak vam nije besposlen. – Gospod vam je dao da izvršite zadatak koji On ne namjerava obaviti za vas. Ozbiljan uĉenik stalno zamara mozak. (CG 343) Vjeţbanje iscjeliteljski ĉinilac. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 118 Mentalni napor je ograniĉen kad se zapostavi rad. fiziĉki rad ĉesto pomaţe sistemu da se vrati u normalno stanje. ĉesto zanemarujući fiziĉku vjeţbu. – Oni koji su zaposleni stalnom mentalnom aktivnošću. U svim ovim sluĉajevima. porasla bi vam fiziĉka i mentalna snaga. bez obzira na osjećanja. ima zdrav uticaj na oboje. i kao rezultat toga tjelesne moći su oslabljene a mentalni napor ograniĉen. ali u sluĉaju hroniĉnih invalida. – Und MS 90 (Vidi MH 240) Rad mora biti sistematiĉan (savjet jednoj majci invalidu). Vi morate djelovati iz naĉela. 1890. Poĉnite da radite po svjetlosti koju vam je Bog dao. U nekim sluĉajevima to je neophodno za povratak zdravlja. Ima sluĉajeva kad potpun odmor suzbija ozbiljnu bolest. Ljekari ĉesto savjetuju svojim pacijentima da krenu na prekookeansko putovanje. Na taj naĉin uĉenik propušta da obavi zadatke koji su se mogli završiti da je mudro postupao. treba da su boljeg zdravlja i da imaju bolje razumijevanje zakona ţivota nego kad su ušli u njega. donosi invalidu zadovoljstvo u saznanju da da nije potpuno beskorisan na ovom zaposlenom svijetu. a bolest se pogoršava i razdraţljivost raste. kako bi povratili zdravlje. Moţda nećete moći sve ovo obaviti odjednom. – Kad invalidi nemaju ništa što bi im zaokupilo vrijeme i paţnju. dok u devet od deset sluĉajeva kad bi umjereno jeli i latili se ugodnog. ili koji su tjelesno i umno iznureni moraju prestati sa aktivnostima da bi povratili zdravlje. ali nema odgovarajućeg rada od strane drugih tjelesnih organa. Svijest da moţete raditi povećaće vam snagu. Ako je bolestan.UM. pravilno usmjeren fiziĉki rad bio bi djelotvoran iscjeliteljski ĉinilac. velika je zabluda. Volja će pratiti rad ruku.

KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 121 122 Rad. Usposlenost uma i tijela spreĉava neĉiste misli. – Lt 145. ţena ili dijete koji propuštaju da koriste moći koje im je Bog dao ne mogu saĉuvati zdravlje. 661) Svaki uĉenik treba raditi.. (Ev 660. Postoji uska veza izmeĊu uma i tijela. svjeţ vazduh i sunĉeva svjetlost – blagoslovi koje je Nebo bogato izlilo na sve – dali bi ţivot i snagu mnogim iznurenim invalidima. – PP 601 (1890) Fiziĉka kao i vjerska obuka koja se praktikovala u jevrejskim školama moţe se korisno primijeniti. i da bi se dosegao visok moralni standard i intelektualno znanje. Ono što je stvarno potrebno za fiziĉko zdravlje i mentalnu ĉistoću je neki fiziĉki rad tokom dana. Vrijednost takve obuke se ne cijeni. Dok su ruke uposlene najobiĉnijim zadaćama.. Tako će se formirati navike marljivosti i podstaći duh sampouzdanja. jer pošten rad oplemenjuje. Uĉitelji ovo moraju razumjeti.. Marljiv rad ĉuva mnoge. Rad je blagoslov a ne prokletstvo. 1902. marljivost i ĉistoću. mlade i stare. Feb 27. – Svaki uĉenik treba jedan dio dana posvetiti aktivnom poslu. Ovo je u skladu sa primarnim ciljem vaspitanja. Neka se niko ne stidi od posla. – Srazmjerna uposlenost umnih i tjelesnih snaga sprijeĉiće sklonost ka neĉistim mislima i djelima. ĉineći sebe zavisnim. mi dolazimo u sklad sa Stvoriteljem.UM. treba sistematizovati i usmjeriti na oslabljene organe kako bi ojaĉali kroz upotrebu. krv sporo teĉe. Tako se krv iz mozga usmjerava na druge djelove tijela.. ţene i djeca trebaju se uĉiti da rade svojim rukama. velika je greška. i zakonima pomoću kojih se moţe oĉuvati zdravim? – PP 601 (1890) Fiziĉki rad daje ţivot.. – Data mi je svjetlost da kad bi naši propovjednici više fiziĉki radili. Ali za one bolesnike koji se na to oslanjaju. Savjesna djela zavise od savjesnog razmišljanja. zakoni koji kontrolišu naše fiziĉko biće moraju se poštovati. jer podstrekavajući aktivnost.. Lijeĉenje pokretima [masaţa] je velika prednost za grupu pacijenata koji su suviše slabi za vjeţbanje. – YI.. – Poplava pokvarenosti koja se razliva našim svijetom rezultat je pogrešnog korištenja i zloupotrebe ljudske mašinerije. a mladi biti zaštićeni od mnogih zala i uniţavajućih navika koje su najĉešće rezultat dokonosti. 1897. 1897. 1899. (HC 223) 56 . – Kad je tijelo neaktivno.. um moţe biti ispunjen uzvišenim i svetim mislima. – Lt 145. Fiziĉki rad. Koje izuĉavanje moţe biti vaţnije za mlade od onog koje se bavi ovim ĉudesnim organizmom koji nam je Bog povjerio. dok zanemaruju da njihovi mišići sami vjeţbaju. Oni ne mogu najviše voljeti Boga i bliţnjega svoga kao samoga sebe. Nijedan muškarac. dobro uravnoteţen karakter. Svakodnevni fiziĉki rad. – 3T 76 (1872) Sadašnja poplava pokvarenosti rezultat zloupotrebe uma i tijela. – Lt 168. Da bi osigurali jak. Oni ne mogu savjesno drţati Boţje zapovijesti. od odluĉujućeg preimućstva za vas. i mentalne i fiziĉke snage moraju se vjeţbati i razvijati.. Muškarci. Oni trebaju vaspitavati uĉenike da ĉiste misli i djela zavise od smjera kojim idu njihova prouĉavanja. poţnjeli bi blagoslove zdravlja. Tada mozak neće biti preopterećen na štetu ĉitavog organizma. od zamki onoga koji «traţi nesreću besposlenim rukama». a mišići se smanjuju i slabe. Bavljenje poljoprivred-nim poslovima i raznim drugim aktivnostima je ĉudesna zaštita protiv neumjesnog opterećivanja mozga.

Kad predate svoju volju On vas smjesta prisvaja i ĉini u vama da hoćete i uĉinite kako je Njemu ugodno. Kaţem vam u strahu Boţjem: znam šta moţete biti ako se stavite na Boţju stranu. 516 (1889) Nespokojstvo i nezadovljstvo uklonjeni (poziv ĉovjeku na prekretnici). – Poslušnost Bogu znaĉi slobodu od ropstva grijehu. Ĉak su vam i misli Njemu podreĊene.* – Vaš dio je da stavite svoju volju na Hristovu stranu. – Moć istine treba biti dovoljna da podupre i utješi u svim nedaćama. Ali vi ne shvatate mir. – Kad doĊete da primite Hrista kao svog liĉnog Spasitelja. Tada jezik neće biti ostavljen da obesĉašćuje Boga izrazima grešnog jadikovanja. kao primjer dobrih djela. već tvorenje Boţje volje. 1898.UM. Vi imate snagu od Boga koja vas drţi u Njegovoj sili. «Odluĉnost i volja» 57 . – MH 131 (1905) Emocije treba kontrolisati pomoću volje. i Gospod Isus će svojim Svetim Duhom biti uz vas. Kad bi vaše rijeĉi bile takve da proslavljaju Boga. nad vlastitim sklonostima. Pred vama je koristan ţivot ako hoćete ĉiniti volju Boţju. Vi volite govoriti. stoga ne moţete osjetiti ţivotodavni. Ona je povezana sa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. i tako će se dogoditi potpuna promjena u vašem ţivotu. – MS 121. okrepljujući uticaj Svetog Duha. Tada moţete stati u svojoj Bogom datoj muţevnosti. Ĉovjek moţe stati kao pobjednik nad sobom. moţete kontrolisati svoju volju. i disciplinuje misli da teku zdravim kanalom. Vaša priroda dolazi pod kontrolu Njegovog Duha. EMOCIONALNI FAKTORI Poslušnost Bogu oslobaĊa od ljudskih strasti i teţnji. 76. odmor i zadovoljstvo u sluţbi Bogu. ili ih oţalostiti i obeshrabriti? – 5T 515. Tada ćete biti u stanju drţati pravila discipline umjesto što ih kršite. Vi moţete izvršiti svoj zadatak za vrijeme i vjeĉnost na takav naĉin da će izdrţati probu suda. vaše emocije ono što vas ĉini djetetom Boţjim. Ako ne moţete kontrolisati svoje teţnje i emocije kao što ţelite. Ona omogućuje imaocu da trijumfuje nad tugom kad Hristova religija otkriva svoju pravu vrijednost. (ML 318) Emocije kontrolisati razumom i savješću. vaš ţivot je sakriven sa Hristom u Bogu. – 5T 314 (1885) Tvorenje Boţje volje nasuprot osjećanjima i emocijama (savjet jednom mladiću). KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 15. ţivot vjere. nemira i nezadovoljstva koje vas prati. poglavarima i vlastima. Hoćete li pokušati? Hoćete li se sada odluĉno okrenuti? Vi ste predmet Hristove ljubavi i posredništva. «upraviteljima tame ovoga svijeta». Tada ćete moći odrţavati red umjesto što ga prezirete i podstiĉete neredovnost ţivota vlastitim kursom djelovanja. «Mi smo Bogu pomagaĉi» (1 Korinćanima 3:9). strasti i emocije pod kontrolu razuma i savjesti. Ona dovodi prohtjeve. i moguć vam je novi ţivot. bićete obraćeni. Vi izvjesno nijeste obraćen ĉovjek koji tvori Boţju volju. desiće se primjetna promjena u vama. ne bi bilo grijeha u njima. Hoćete li se sada pokoriti Bogu i pomoći onima koji su postavljeni kao straţari da ĉuvaju interese Njegovog djela. osloboĊenje od ljudskih strasti i teţnji. – Nijesu vaša osjećanja. i «duhovima pakosti ispod neba». Kad pokorite svoju volju Hristu. Tada više neće biti nespokojstva. 123 124 125 * Vidi naslov br.

suzbijeno iskušenje da se zanemari duţnost. Sin Boţji je bio bezgrešan. i breme je moje lako» (Matej 11:28-30). tada će im srca postati u Njegovim rukama kao svete harfe. – No hoćemo li ĉekati dok ne osjetimo da smo oĉišćeni? Ne. Ne oklijevajte. emocije nijesu sigurna zaštita. i ja ću vas odmoriti. jer one su promjenljive i podloţne spoljnim prilikama. već paţljivo istraţujte svoja srca i svakodnevno umirite svome ja. Rijeĉ Gospodnja je rijeĉ besgraniĉne sile na koju se moţete osloniti. «Savjet jednoj depresivnoj sredovjeĉnoj ţeni». – MS 13. a On je kazao: «Ištite i daće vam se».. – ST. osjećanja ne treba da budu vaš kriterij. vjeran je i pravedan da nam oprosti naše grijehe. Jer jaram je moj blag. – Osjećanja su ĉesto prijevarna. – Vi moţete biti radosni ako dovedete ĉak i svoje misli u podreĊenost Hristovoj volji. tada se moţete poistovjetiti sa Hristovim pozivom: «Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni. Ovo zaista predstavlja ukor onima koji znaju da mogu od Boga dobiti snagu i milost a ipak ne ispoljavaju blagodati Duha. – 3T 336 (1873) Emocije su promjenljive kao oblaci. Oslonite se na Sunce pravednosti vjerujući da je Hristos uzeo vaše grijehe i pripisao vam svoju pravednost. Hristos je naš uzor. to ćete i primiti? Ne smijete zavisiti od sopstvene dobrote ili dobrih djela. str. Moţda ćete se zapitati: kako mogu gospodariti sopstvenim postupcima i kontrolisati moje unutrašnje emocije? Mnogi koji ne priznaju ljubav Boţju kontrolišu svoj duh u znatnoj mjeri bez pomoći naroĉite Boţje milosti. – 4T 188 (1876) Hrišćani se ne trebaju potĉinjavati emocijama. jer On im je nesumnjiv dokaz svoje ljubavi. i Dodatak B. Mnogi su obmanuti oslanjanjem na senzacionalne utiske. On je bio krotak i ponizan. 1897. (TM 518. Uzmite jaram moj na sebe i nauĉite se od mene. – Lt 2. Nije li Isus rekao da je On vaš zastupnik? Nije li On rekao da ako zatraţite što u Njegovo ime. uskraćenje ĉeţnje. Oni kultivišu samokontrolu. Pogledajte na Svetinju.. Kontrola unutrašnjih emocija. 807. 519) * Vidi Dodatak A. (1SM 328) Emocije nijesu sigurna zaštita.. «Bezuslovna vjera nema veze sa pomjenama emotivne atmosfere» 58 . Mi moramo teţiti ovom savršenstvu i pobijediti kao On što je pobijedio da bi sjeli Njemu s desne strane. i voljna. Kad se kolebaju izmeĊu nade i straha. 1914. str. Hristovo srce se ranjava. iz kojih će svaki dodir odašiljati hvalu Onome koji je poslat od Boga da uzme grijehe svijeta. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma 126 127 Kad odluĉite da ne moţete biti hrišćanin i još uvijek raditi kako vam se sviĊa.UM. 811. 1892. i naći ćete odmor dušama svojim.* – Boţja djeca ne trebaju se podrediti osjećanjima i emocijama. Hristos je obećao da «ako priznajemo svoje grijehe. Morate imati nešto ĉvrsto za temelj svoje vjere. Proba je u sledećem: šta činite za Hrista? Kakve ţrtve podnosite? Kakve pobjede zadobijate? Savladani duh sebiĉnosti. radosna poslušnost Hristovoj volji su daleko veći dokazi da ste dijete Boţje od grĉevite poboţnosti i emotivne vjere. kad shvatite da morate pokoriti svoju volju Boţjoj volji. Ne morate oĉekivati ĉudesne emocije prije nego uzvjerujete da vas je Bog ĉuo. jer emocije su promjenljive kao oblaci. jer ja sam krotak i smjeran u srcu. Uĉite se od Njega i podraţavajte Njegov primjer. i oĉisti nas od svake nepravde» (1 Jovanova 1:9). Imate potvrdu od Boga kroz Rijeĉ Boţju. On ţeli da izvršavaju zadatak koji im je povjerio. Dec 12.

Njihovo iskustvo ne ide dublje od osjećanja. Ali oni ne ţive nov ţivot. Ljekar duše i tijela daje pobjedu nad nepomirljivim strastima. 1901. Sept 26. Njihova djela su ista kao i ranije. ţeljeli to ili ne. – YI.UM. Njima je nebo strano mjesto. Vrlo. Ali Gospod ţeli da im pokrene umove. Ako tako ĉinimo. – Sotona navodi ljude da misle da zato što su osjetili ushićenost osjećanja kako su obraćeni. i kad naiĊu protivni vjetrovi. – MH 249 (1905) 128 59 . Ne treba se udubljivati u samoispitivanje emocija. (4BC 1164) Osjećanja nemira ponekad su dobra.. neprijatelj će izloţiti poteškoće i iskušenja koja slabe vjeru i ruše hrabrost. Oni grade na pijesku. – Nije mudro gledati na sebe i prouĉavati sopstvene emocije. – Osjećanja nemira i ĉeţnje za domom ili usamljenosti mogu biti za vaše dobro. On je sve pripravio kako bi ĉovjek mogao imati puninu karaktera. KARAKTER I LIČNOST Razvoj uma Hristos daje vlast nad prirodnim sklonostima. Bez prisnosti sa nebeskim stvarima. Oni su obmanuti. Vi ne moţete biti srećni u Njemu ako nijeste imali drugog prijatelja na ovome svijetu. ne bi li se uhvatili za vjeĉne istine. – MH 130. Mrsko im je da usredsrede misli na potrebu spasenja. Ali njihovo iskustvo se ne mijenja. – Hristos je došao na ovaj svijet i ţivio po Boţjem zakonu da bi ĉovjek mogao imati savršenu vlast nad prirodnim sklonostima koje kvare dušu. On je ozbiljan sa njima. Vaš nebeski Otac kani da vas nauĉi da naĊete u Njemu prijateljstvo. Vaša jedina sigurnost i sreća je u drţanju Hrista za svog stalnog savjetnika. oni se umaraju slušajući o njima. (HC 259) Gospod ţeli da pokrene misli. ljubav i utjehu koja će zadovoljiti vaše najozbiljnije nade i ţelje.. 1901. jer su ga izgubili iz vida. Paţljivo prouĉavati svoje emocije i otvoriti put osjećanjima znaĉi pothranjivati sumnju i zaplesti se u neprilike. Oni se ĉesto i dugo mole i stalno se pozivaju na osjećanja koja su za to vrijeme imali. vrlo skoro svi će ga poznavati. njihova kuća biće zbrisana. – Lt 2b.. Njihovi ţivoti ne pokazuju dobar rod. – Hristos posmatra ljude tako zauzete svjetovnim brigama i poslovnim pothvatima da nemaju vremena da se upoznaju sa Njim. 131 (1905) Ushićenost osjećanja nije dokaz obraćenja. Mi se moramo okrenuti od sebe ka Isusu. dajući prednost zabavama. 1874. – MS 105.

Bilo bi mnogo bolje da joj se priušti vedar i spokojan ţivot. blaga i nesebiĉna. Poruka koju je poslao anĊeo Boţji. Emisija ţivota dobiće snagu. treba stalno podsticati srećno. Njeno zdravlje će se u znatnoj mjeri poboljšati. on dopušta da na ţenu i majku padnu bremena koja preopterećuju njenu snagu u najkritiĉnijem periodu i uzrokuju slabost i bolest. narav njenog djeteta potvrdiće te ĉinjenice. Ĉesto je domaćin i otac neupoznat sa fiziĉkim zakonima koje bi trebao razumjeti za dobrobit svoje porodice. – MH 372 (1905) Duh zadovoljstva utiĉe na potomstvo. njen napor i bremena treba smanjiti. kakvo god da je njeno okruţenje. – ST. (AH 259) Otac se mora upoznati sa fiziĉkim zakonima. Ona mora zapamtiti da je majka Bogu pomagaĉ. ako je svadljiva i sitniĉava. zadovoljno duševno stanje. Ako dopusti da joj se misli bave vlastitim osjećanjima. ali nije takav odnos Neba. Sept 13. ako se odaje sebiĉnosti. – Svaka ţena koja treba da postane majka. – RH.UM. i na taj naĉin podstaći zdravo stanje uma i odraziti duh vlastite sreće na svoju porodicu i one s kojima se druţi. – Osoba koja oĉekuje da postane majka treba drţati svoju dušu u ljubavi Boţjoj. – ST. Njen um mora biti u miru. 1899. – MH 373 (1905) Prenatalni uticaj mira. Navikom se moţe nauĉiti vedrom razmišljanju. da se 60 . dvaput ponovljena na najsveĉaniji naĉin. ili sklon gomilanju bogatstva i pritisnut brigama i poteškoćama. ako je ljubazna. Na taj naĉin mnogi su kao bebe primili gotovo nesavladive sklonosti ka zlu. znajući da će za sve njene napore u tom pravcu biti desetostruko nagraĊena kako u fiziĉkom tako i u moralnom stanju njenog potomstva. ako je umjerena i skona samoodricanju. 1910. – Majĉine misli i osjećanja imaju snaţan uticaj na nasleĊe koje prenosi svom djetetu. I to nije sve. krv neće sporo teći. mora se odmarati u ljubavi Isusovoj. July 25. PRENATALNI UTICAJI 131 132 133 Vaţnost prenatalnog uticaja. – Uĉinak prenatalnog uticaja mnogi roditelji posmtraju kao pitanje od malog znaĉaja. Zauzet borbom za ţivot. – Snaga majke mora se njeţno ĉuvati. (CH 79) Materinska osjećanja oblikuju narav neroĊenog djeteta. ona moţe dati svom djetetu te iste dragocjene crte karaktera. njena djeca biće lišena ţivotne snage i mentalne prilagodljivosti i krjepkosti koju treba da naslijede. Apr 9. – Ako je majka lišena staranja i udobnosti koju treba imati. izvršavajuće rijeĉi Hristove. ako je dopustila da iscrpi svoju snagu prekomjernim radom ili zabrinutošću i neraspoloţenjem. kao što bi se dogodilo da se preda potištenosti i klonulosti duha. pokazuje da to zavreĊuje naše najbriţnije razmišljanje. 1896. Njeno mentalno i moralno zdravlje krijepi se svjeţinom njenog duha. (Te 171) Ako je majka nepokolebljivo odana pravim naĉelima. – MH 373 (1905) Djeca lišena mentalne prilagodljivosti. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti IV DIO RAZVOJ LIČNOSTI 16. Umjesto trošenja snage u iscrpljujućem radu. vedro.

i omogući se djeci da naslijede dobar sklop kako bi mogla voditi ţivotnu bitku vlastitom energijom i snagom. na svoju djecu. muškarci i ţene današnje generacije odaju se neumjerenosti u jelu i piću.UM. Dva ţivota zavise o njoj. – Majĉine fiziĉke potrebe ne treba ni u kom sluĉaju zanemariti. tendencija pada svakog naraštaja sve je veća. njene potrebe izdašno zadovoljiti. 1880. Oni koji piju alkohol i korisnici duvana mogu prenijeti. bilo šta što bi umanjilo njenu fiziĉku ili mentalnu snagu. Oni koji ukusu dopuštaju da gospodari platiće kaznu prestupa zakona svog bića. Zapoviješću samog Boga. bolest. znajući da ako ga ne odbije. Feb. Ne treba se neodgovorno odnositi prema ovoj pouci. On na majku donosi iskušenja. – GH. vlastite snaţne ili slabe crte karaktera. (CD 219) Osnova ispravnog karaktera. – ST. (AH 258) Ĉovjeĉanstvo stenje pod teretom nagomilanog zla. sklonosti i strasti. On će je osposobiti da potomstvu prenese kvalitete koji će im pomoći da uspiju u ovom ţivotu i zadobiju vjeĉni ţivot. Majĉina jedina nada je u Bogu. prije poroĊaja mora formirati navike samoodricanja i samokontrole. – Osnova ispravnog karaktera u budućem ĉovjeku uĉvršćuje se navikama striktne umjerenosti kod majke prije roĊenja njenog djeteta. Feb 26. Trudnica mora formirati navike samoodricanja. – 2T 383 (1870) Nerazumni savjetnici podsticaće majku da udovoljava svakoj ţelji i porivu kao neĉem bitnom za dobrobit njenog potomstva. svoju uspaljenu krv i nadraţene nerve. na svoju djecu. rada koji umara i opterećujuće brige. i to ţene hrišćanke trebaju odbaciti. – MH 373 (1905) Odgovornost ţene. Ipak gotovo i ne razmišljajući ili brinući. Ne treba dozvoliti mašti da kontroliše potrebe sistema. – 2T 382 (1870) Neduţno potomstvo strada. ona je pod najsveĉanijom obavezom da ispoljava samokontrolu. kao nasleĊe sledećoj generaciji. – MH 375 (1905) Potrebe majke ne smiju se zanemariti. I stvar se tu ne završava... u ishrani ili nekom drugom pravcu. Takav savjet je pogrešan i štetan. – Majka koja je pristao uĉitelj za svoju djecu. Razvratnici ĉesto zavještavaju svoje nesvete ţelje. – Ĉovjeĉanstvo stenje pod teretom nagomilanog zla zbog grjehova prethodnih generacija. One će uzeti u obzir da još jedan ţivot zavisi o njima i biće paţljive u svim svojim navikama. Feb 26. njihovo neduţno potomstvo takoĊe će stradati. kroz nju će uticati i na dijete. Sistem ne zahtijeva raznolikost hrane kojom se um bavi. 1902. Neće uzalud traţiti pomoć. mentalne i fiziĉke. jer ona im prenosi vlastite osobine.. – Oba roditelja prenose vlastite karakteristike. Ĉiji glas ćemo slušati – glas boţanske mudrosti ili glas ljudskog praznovjerja? – ST. i treba se paţljivo odnositi prema njenim ţeljama.. I kako djeca imaju manje sile da odbiju iskušenja nego su imali njihovi roditelji.. a ĉak i odvratne bolesti. – PP 561 (1890) 134 135 61 . Ali u ovom vremenu iznad svega drugog treba izbjegavati. – Ţene koje su od naĉela i koje su dobro upućene neće odstupati od jednostavnosti u ishrani u ovom vremenu [trudnoći] razliĉitom od svih drugih. 1902. – 4T 31 (1876) Nezasite strasti i nesvete ţelje prenose se na mlade. i prenose. Zapoviješću samog Boga majka je pod najsveĉanijom obavezom da ispoljava samokontrolu. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti zaštiti od oskudice. svoje nezasite strasti.. kao nasleĊe svom potomstvu. Velika je zabluda misliti da ono što je na umu mora biti u stomaku. Njemu moţe pribjeći za milost i snagu. Neprijatelj duša puno bolje razumije ovo pitanje od mnogih roditelja. oslabljen razum i ukaljan moral. i tako ostavljaju. a posebno u ishrani. – Bolesna djeca se raĊaju zbog udovoljavanja apetitu od strane roditelja.

i ono što mu je osiguralo kvalifikacije nuţne za taj zadatak bile su navike majke i djeteta tako briţljivo ureĊene. (CD 218) Bog je imao vaţan zadatak za obećano Manojevo dijete. 1902. nanoseći na taj naĉin štetu bliţnjima... (2SM 424) Prenesena oslabljena moć. 1890. kako bi utisnuo svoje vlastito mrsko obliĉje na njihovu djecu. popuštanjem jaĉaju svoje ţivotinjske strasti. neće li uzeti u obzir i djecu roĊenu na ovom svijetu.UM. jer moţe tako kontrolisati umove roditelja da kroz njih utisne vlastiti peĉat karaktera njihovoj djeci.. (Te 90) Ukljuĉeni i otac i majka.. – ST. bolesnu fiziĉki i mentalno.. Ona moţe znati da će karakter njene djece zavisiti mnogo više od njenih navika prije poroĊaja i liĉnih napora nakon poroĊaja nego o spoljašnjim prednostima ili nemogućnostima.. Djeca se raĊaju sa veoma razvijenim ţivotinjskim sklonostima. a znaju da fiziĉka i mentalna slabost mora biti njihovo nasleĊe.. ne vodi li raĉuna o bliskijem i svetijem odnosu? Ako ni vrabac ne pada na zemlju a da On to ne zapazi. a memorija oštećena. 1902. – 2T 480 (1870) Treba razumno kontrolisati broj djece. za odbacivanje uzvišenih osobina i robovanje strastima. one kojima je dao moći rezumijevanja. dok. mentalne i moralne izopaĉenosti? – HL (2 dio) 30. – ST. Vlastiti roditeljski peĉat prenesen na djecu. uzvišenih naĉela. razmišljajući o onome šta oĉekuju od svog 62 . Feb 26. pokoljenja moraju nositi ţig njihove fiziĉke. Ako se Bog tako odnosi prema pravima bliţnjeg. I kad se one uĉvrste.. On znatno lakše moţe oblikovati njihovo potomstvo nego je mogao roditelje.. prestupnici su ostalih šest propisa Boţjeg zakona.... ali upute poslate sa Neba ovim jevrejskim roditeljima. – Muškarci i ţene koji su slabi i bolesni ĉesto u svojim braĉnim vezama gaje sebiĉne misli samo o vlastitoj sreći. – I oĉevi i majke ukljuĉeni su u ovu obavezu. 1882. moralne i intelektualne sposobnosti slabe. Tako se mnogo djece raĊa sa ţivotinjskim strastima kojima uveliko robuju dok su moralne sposobnosti vrlo slabo razvijene. – Roditelji. kao rezultat toga.. Obraćajući se ovoj majci.. Duhovno se pretvara u brutalno. Oni su sudionici u povećanju degeneracije ljudskog roda i doprinose da društvo tone dublje. ako se pozivaju na razum. dobijaju roditeljski vlastiti peĉat karaktera. ţivotinjsko.. 1865. – 2T 391 (1870) Sotona nastoji da oskvrni umove. Ona sama mora biti pod kontrolom naĉela i ispoljavati umjerenost i samoodricanje ako ţeli sreću svom djetetu. Oni nijesu ozbiljno razmotrili to pitanje sa stanovišta plemenitih. Moć mozga je oslabljena. koja u većoj ili manjoj mjeri pate ĉitavog ţivota? Neće li pozvati roditelje da poloţe raĉun. i dvaput ponovljene na najjasniji i najsveĉaniji naĉin. (Te 170) Samsonov prenatalni ţivot uredio je Bog. – Rijeĉi izgovorene Manojevoj ţeni sadrţe istinu koju bi današnje majke trebale dobro prouĉiti. Gospod je govorio svim zabrinutim i ţalosnim majkama onog vremena i svim majkama narednih naraštaja. svaki neumjeren ĉovjek koji odgaja djecu prenosi svoje sklonosti i zle ţelje svom potomstvu. Dijete će biti privrţeno dobru ili zlu prema navikama svoje majke. svaka majka moţe razumjeti svoju duţnost. Da.. i oni takoĊe moraju ozbiljno traţiti boţansku milost kako bi njihov uticaj bio takav da ga Bog moţe odobriti. – CTBH 38. Grijesi roditelja pokazaće se na njihovoj djeci zato što su im dali peĉat sopstvenih poriva i strasti. Pitanje svakog oca i majke treba biti: šta ĉinimo djetetu koje će se roditi? Mnogi se prema uĉinku prenatalnog uticaja olako odnose. – Pokazano mi je da Sotona nastoji da unizi umove onih koji se sjedinjuju u braku. Feb 26. – RH. – Oni koji povećavaju broj svoje djece. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 136 137 Po pravilu.. pokazuju kako na ovo pitanje gleda Stvoritelj. Nov 21.

. grijeh ne bi bio tako velik. Njihovi roditelji odgovorni su u velikoj mjeri za razvoj karaktera svoje djece. treba da poĉnu pripreme koje će ih osposobiti da vode uspješnu borbu protiv zla.. Oni su nametnuli društvu jedan oslabljen rod. – HL (2 dio) 28. bolje će biti ţivotne predispozicije koje daju svojoj djeci. a oni koji zaĊu u zrelo doba. 372 (1905) 138 139 63 . 424) Bog nas smatra odgovornim za prenatalnu nebrigu. Tako se bolest ovjekovjeĉuje sa naraštaja na naraštaj... Kroz odavanje apetitu i strastima njihove moći su oslabile. mentalne i moralne karakteristike. Fiziĉko stanje roditelja.. gdje se ţivotne dobi bitno razlikuju. nema dobro uravnoteţene umove.. i bolji razvoj fiziĉkih moći roditelja. 1865. Roditelji trebaju upamtiti da im se djeca moraju suoĉiti sa ovim iskušenjima. – MH 371. već slabili moć tijela i uma.. Njihovo potomstvo je osuĊeno na patnje zbog bolesti koja im je prenesena. Njima takoĊe nedostaje i fiziĉka snaga. Puno njih iz ove grupe stupalo je u brak i ostavilo potomstvu u nasleĊe mrlje vlastite fiziĉke slabosti i izopaĉenog morala. Posebna odgovornost poĉiva na majci. veći mentalni i duhovni darovi. (2SM 423) Faktor razlike u godinama. 28. 423) Roditelji oblikuju djecu. roditelji vrše uticaj u oblikovanju društva i uzdizanju budućih naraštaja. osjećali su se savršeno slobodnim za brak. prenoseći bolest kroz nasleĊe. ĉak i ţivota.. koje se uniţavalo iz generacije u generaciju. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti potomstva. i milioni su propali za ovaj svijet i onaj koji će doći. U takvim porodicama ĉesto se manifestuju razliĉite.. Ona ĉijom se krvlju dijete hrani i izgraĊuje fiziĉki sklop.. njihove sklonosti i prohtjevi. – Bolesni muškarci ĉesto su zadobijali ljubav oĉito zdravih ţena. – HL (2 dio) 29. Zadovoljavanje ţivotinjskih strasti i ĉulnost obiljeţili su karakter njihovog potomstva. (2SM 423. i gomilajući tako ljudske patnje. povećavajući ljudsko ništavilo do zastrašujućeg stepena i ubrzavajući propadanje ĉovjeĉanstva. u mnogo sluĉajeva.UM. i dali svoj udio u kvarenju ĉovjeĉanstva. osobene i ĉesto muĉne crte karaktera. Oni ĉesto prerano umiru. – HL (2 dio) 27.. – HL (2 dio) 28. One nijesu u većoj mjeri osjećale odgovornosti koje poĉivaju na njima da zasnuju vezu koja neće utisnuti na njihovo potomstvo nizak stepen morala i strasti za udovoljavanjem uniţavajućim prohtjevima po cijenu zdravlja. što ne uzdiţe društvo već ĉini da tone još dublje.. (2SM 422. 1865. Da su oni koji su tako stupili u braĉni odnos bili i sami zabrinuti. Tako je ova kategorija bića došla na svijet kao breme društvu. 30.. degradirani su u fiziĉkoj i mentalnoj snazi i moralnoj vrijednosti. – Što su plemenitiji ciljevi. 1865. – Sledeći uzrok manjkavosti sadašnjeg naraštaja u fiziĉkoj snazi i moralnoj vrijednosti je u tome što muškarci i ţene sa velikom razlikom u godinama stupaju u brak. to će u znatnoj mjeri biti i djeca. u većoj ili manjoj mjeri reprodukuju se na njihovu djecu. – Ţene nijesu uvijek slijedile naloge razuma umjesto poriva. prenosi mu takoĊe mentalne i duhovne uticaje koji oblikuju um i karakter.. – Ono što su roditelji sada. 1865.. – MH 371 (1905) Oblikovanje društva i budućnosti. i zato što su se voljeli. Znatno prije roĊenja djeteta. U mnogim sluĉajevima potomstvo takvih zajednica. koji se prenosi sa generacije na generaciju. Bog ih smatra uveliko odgovornim za fiziĉko zdravlje i moralne karakteristike koje se tako prenose na buduće naraštaje. Kultivisanjem onoga što je najbolje u njima. (2SM 423) Bolest prelazi sa generacije na generaciju.

Ako im se prenesu prohtjevi za nezdravom hranom. To je veliko breme zadatka koji im je dao Bog. Majka je Boţji posrednik u hristijanizaciji svoje porodice. da im vjeruje i pokorava se. u vjeri i nadi. i ako su neke crte nepravilno razvijene kod jednog djeteta. – RH. nadraţujućim sredstvima i narkoticima kao nasleĊe od roditelja. – Roditelji daju djeci vlastiti peĉat karaktera. ĉiji ţivoti su pretrpjeli moralni brodolom. prema nesrećnom potomstvu! – 3T 567. vjeruje i sluša svog Oca na nebesima. daruju ga blagom dragocjenijim od bogatstva svih vjekova – blagom trajnim kao vjeĉnost. poĉinio to strašno djelo? Nijesu li to bili roditeljski grijesi preneseni na djecu u izopaĉenom apetitu i strastima? I nije li to djelo dovršeno od st rane onih koji su propustili da ih obuĉe prema uzoru koji je Bog dao? Kao što je sigurno da postoje. pravedni i trpeljivi prenose djetetu ljubav. Kakva enormna teţina odgovornosti poĉiva na roditeljima kad uzmemo u obzir da kurs koji su slijedili prije roĊenja svoje djece ima mnogo zajedniĉkog sa razvojem karaktera djece nakon roĊenja. (2SM 426) Šta ĉiniti u vezi sa ovim.. Znatno prije roĊenja djeteta trebaju otpoĉeti pripreme koje će ih osposobiti da biju uspješnu bitku protiv zla. a drugo otkriva razliĉite faze karaktera koje su neprijatne. (FE 140. 1865. istovremeno ga uĉe da ljubi. 376 (1905) 64 . svi ti roditelji biće preispitani pred Bogom. uzdrţaniji i ljubazniji od roditelja? Ko da bude ozbiljan kao oni u kultivisanju dragocjenih blagodati karaktera kod svoje djece otkrivenih u Hristu Isusu? Majke ni upola ne cijene svoje privilegije i mogućnosti. roditelji koji su njeţni. 141) Potrebno više od ljudske mudrosti. Odgovornost roditelja za prenatalni uticaj. 568 (1875) Dan obraĉuna za roditelje. Roditelji koji dodjeljuju djetetu takav dar. Fiziĉko i moralno zdravlje su usko povezani. 1890. sa iskušenjima. – Srećni su oni roditelji ĉiji ţivoti su istinski odraz boţanskog. ko treba biti strpljiviji.UM. Sept 15. Boţji saradnici u pomaganju djeci da izgrade skladan karakter. – MH 375. 77. tako da obećanja i zapovijesti Boţje bude u djetetu zahvalnost i poštovanje. stajaće licem u lice sa roditeljima koji su ih naĉinili takvima kakvi jesu. – Roditelji trebaju upamtiti da im se djeca moraju sukobiti. pravednost i trpeljivost Boţju. kakva strašna odgovornost poĉiva na roditeljima da se suprostave zlim sklonostima koje su dali djeci! Koliko ozbiljnosti i truda roditelji trebaju unijeti u izvršavanju svoje duţnosti. ne! Ko je. – Prvi veliki cilj koji treba postići u vaspitanju djece je zdravost konstitucije koja će u velikoj mjeri pripremiti put za mentalno i moralno vaspitanje. i koji uĉeći dijete da ih voli. One izgleda ne shvataju da mogu u najvećem smislu biti misionari. – MH 371 (1905) Srećni su oni ĉiji ţivoti odraţavaju boţansko. kakav će to biti prizor! Hiljade djece koja su bila robovi apetitu i uniţavajućim porocima.. dakle. – Roditelji mogu na svoju djecu prenijeti sklonosti koje će oteţ ati zadatak vaspitanja i obuke te djece da budu strogo umjerena i imaju ĉiste i zdrave navike. 1891. – HL (2 dio) 32. Ko sem roditelja mora ponijeti ovu strašnu odgovornost? Da li je Gospod iskvario te mlade? Oh. – Kad se roditelji i djeca susretnu na konaĉnom obraĉunu. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 140 141 Roditelji daju djeci vlastiti peĉat karaktera. – CTBH 76.

razumjele bi da će se snaga njihovog sklopa. Nije zabiljeţen nijedan primjer prirodne smrti u ranom djetinjstvu. 8. prvi istoriĉar. napunile su naša sirotišta. u koji je toliko toga ukljuĉeno. daje sasvim odreĊen izvještaj o društvenom i individualnom ţivotu u ranom razdoblju svjetske istorije. nazajaţljivost i navike samopopustljivosti tih ljudi. U vrijeme prvog Hristovog dolaska ĉovjeĉanstvo se već bilo tako degenerisalo da su ne samo stari već srednjovjeĉni i mladi ljudi dovoĊeni iz svih gradova Spasitelju da ih iscijeli od njihovih bolesti. – Bolest nikad ne dolazi bez uzroka. – Razmotrite moć nasleĊa. 1890. moć pogrešnih navika. sa strašnom silom prenose se na djecu do trećeg i ĉetvrtog koljena. njihova je duţnost da ustanove šta predstavlja a šta ne kršenje zakona o zdravlju. – Za neke osobe nikako nije bezbjedno imati vino ili jabukovaĉu u kući. piva. (CD 117. naraštaj za naraštajem. maloljetniĉkoj dobi. – Naši preci zavještali su nam navike i strasti koje svijet ispunjavaju bolešću.UM. ţivjeli su gotovo po hiljadu godina.. Grijesi roditelja. Mnogi trpe posledice prestupa svojih roditelja. – HL (2 dio) 37.. uticaj zlih društava i okruţenja. tako da grijehe roditelja upraţnjavaju djeca iz generacije u generaciju. – RH. ali ne nalazimo nijedan zapis da je neko dijete roĊeno slijepo. (CH 49) NaslijeĊen prohtjev za alkoholom. Treba li se ĉuditi da pod takvim uticajima mnogi postaju degradirani? Trebamo li se ĉuditi što su spori da odgovore na napore za njihovo uzdizanje? – MH 168 (1905) Djeca ĉesto nasleĊuju sklonosti. – Od pada u grijeh kroz naredne naraštaje. Dok ne snose odgovornost za ono što su ĉinili njihovi roditelji. Njihovo neznanje u odnosu na ovaj predmet.. kao i moralna finoća i mentalna sposobnost u velikoj mjeri pokazati na njihovom potomstvu. Mojsije. donoseći prokletstvo brojnim pokoljenjima. i kakva se loza slavnih svetih ljudi pokazala u njegovom potomstvu! – PP 118 (1890) Majke se trebaju informisati o zakonima nasleĊa. ta tendencija je stalno rasla.. sakato ili maloumno. – MH 234 (1905) Grijesi predaka ispunjavaju svijet bolešću. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 17. 1865. – CTBH 7. Bila je rjetkost da sin umre prije oca pa je takav sluĉaj smatran vrijednim zapisati: «I umrije Aran prije Tare oca svojega. July 29.. vina. Loša ishrana mnogih generacija. uz nekoliko izuzetaka.» Patrijarsi od Adama do Noja. – Po pravilu djeca nasleĊuju sklonosti i tendencije svojih roditelja i oponašaju njihov primjer. Neumjerenost u pijenju kafe i ĉaja. – U prošlim naraštajima. opijuma i drugih narkotika. Oni trebaju izbjegavati loše navike svojih roditelja i ispravnim ţivljenjem staviti se u bolji poloţaj. Oni su naslijedili prohtjeve za alkoholom koje im Sotona neprekidno 142 143 144 65 . gluvo. ruma i brendija kao i upotreba duvana. predstavlja zloĉin. NASLEĐE I OKRUŢENJE Moć nasleĊa... S druge strane. 118) Djeca moraju izbjegavati loše navike roditelja. kako je bogato nagraĊeno Simovo poštovanje oca. naše ludnice. Tako se zlo i Hamovo nepoštovanje Boga reprodukovalo na potomstvu. Put se priprema i bolest poziva nepoštovanjem zakona o zdravlju. 1884. rezultirali su velikom mentalnom i fiziĉkom degeneracijom koja je u stalnom porastu. Od tada prosjeĉna duţina ţivota je padala. kroz izopaĉene prohtjeve. da su se majke informisale u odnosu na zakone svog bića. (2SM 431) Bolest prenesena sa roditelja na djecu.. Ĉak su i djeca u kolijevci stradala od nesreća uzrokovanih roditeljskim grijesima. ili prvoj muţevnosti. naše zatvore. Bolest se prenosila sa roditelja na djecu.

moraju biti sluge bogobojaţljivom ĉovjeku. 1895. (TM 421) AnĊeli pomaţu u borbi sa svakom sklonošću. 357 (1885) Posledice upotrebe duvana prelaze na djecu. imaju siguran temelj za svoju vjeru. 123 (1898) Obraćenje mijenja naslijeĊene sklonosti. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 145 146 nameće. ĉesto se udruţuju zavist i ljubomora. 9. Prikladne rijeĉi pohvale. Mentalna nesposobnost. Ako popuste iskušenju. Ta odjeća ne moţe podnijeti grubo pranje. No. Vjera Boţja je ĉvrst materijal. «Ne bojte se». – Kad majka moţe uputiti rijeĉi pohvale za dobro vladanje svoje djece. – Djeca nasleĊuju sklonosti ka zlu. ali takoĊe imaju mnoge dobre crte karaktera. neće se zaustaviti. Sve okolnosti. jer apetit buĉno zahtijeva popuštanje i zadovoljava se do njihove propasti.. – RH. Apr 16.. – Pitanje koje treba ramotriti je: imamo li Hristove osobine? Izgovori su bezvrijedni. kaţe On. Uz ovu naprasitu narav. – Oni koji sa jasnim razumijevanjem Svetog Pisma posmatraju krst. Nezdrave navike prošlih naraštaja prelaze na današnju djecu i mlade. Iz toga. – Neki imaju plahu narav koja im je prenesena. 1893. Oni su sa onima koji moraju izboriti najteţe bitke. rastrojeni nervi i neprirodne teţnje. s onima koji se moraju boriti protiv sklonosti i nasleĊa. sastavljen od bezbrojnih konĉića i protkan taktiĉnošću i znanjem. Jan 24. treba to uĉiniti. dok tendenciju ka zlu treba paţljivo suzbijati i potiskivati. naš Gospod je pripremio put da pobijedimo. p 56. Kroz ovaj kanal Sotona donosi iskušenja na nas. proistiĉe fiziĉko. – Upotreba duvana meĊu djecom i mladima priĉinjava neizrecivu štetu. Hristos je znao da će neprijatelj dolaziti svakom ljudskom biću koristeći prednost naslijeĊene slabosti i svojim prevarnim insinuacijama uhvatiti u zamku sve ĉija vjera nije u Bogu. I prolazeći kroz oblast kojom ĉovjek mora putovati. ali ona ne moţe izdrţati probu. Mozak je paralisan i pomraĉen. Pod ljetnjom toplinom ona izblijedi i nestane. Boje nijesu postojane. fiziĉka slabost. Samo mudrost koja dolazi od Boga moţe upotpuniti taj materijal. Ona se odapira. Djeca nastavljaju sa istim navikama i tako one rastu i vjekovjeĉe zle posledice. (6BC 1101) Ne moramo biti zarobljenici nasleĊa. a oni su zarobljenici strasti. – DA 122. ĉije okruţenje je najmanje ohrabrujuće. – Istinsko obraćenje mijenja naslijeĊene i kultivisane sklonosti ka zlu. Oni imaju onu vjeru ko- 66 . i vaspitanje u djetinjstvu nije ih nauĉilo samokontroli. Ona ih ohrabruje rijeĉima odobravanja i pogledima ljubavi. 1897. 329 (1905) Djeca nasleĊuju sklonosti. – RH. «Ja nadvladah svijet» (Jovan 16:33). Njih treba jaĉati i razvijati. – 2T 74 (1868) Sotona koristi prednost naslijeĊene slabosti. a ne da vladaju njime. – MH 328. koji istinski vjeruju u Isusa. – 3T 532 (1889) Naprasitost se ponekad nasleĊuje. razum više ne vlada. svi prohtevi i strasti. 1907. – SpT Series A. – Nemoguće nam je u svojoj sili odreći buĉne zahtjeve naše pale prirode. njeţan obzir prema njima. ne u maloj mjeri. zadobijajući tako njihovo povjerenje i ljubav. – AnĊeli su uvijek prisutni ondje gdje su najpotrebniji. – Lt 105. mentalno i moralno propadanje koje poziva na uzbunu.UM. To će biti kao sunĉeva svjetlost djetinjem srcu i vodi kultivaciji samopoštovanja i samosvijesti karaktera. Djeci ne treba nikad laskati jer laskanje je otrov za njih. prenose se kao nasleĊe sa roditelja na djecu.. Ima jako puno odjeće koja isprva lijepo izgleda. Nije Njegova volja da se nalazimo u nepovoljnom poloţaju u sukobu sa Sotonom. ali roditelji moraju pokazati posvećen. – 5T 356. Hrišćanin ne mora da bude zarobljenik nekog nasleĊa ili kultivisane navike ili sklonosti. (ML 303) Vjera ĉisti naslijeĊene mane.

rijeĉju ili djelom. da grad ne bi bio uništen. Lotovi jedini potomci. i oni ostaju tu gdje jesu sve dok Sotona ne zadobije punu kontrolu nad djecom. Tada će se zapaziti sila Hristovih rijeĉi: «Budite. pobunjenici protiv Boga i ogorĉeni neprijatelji Njegovog naroda. ali ako se ĉuvamo od neprijatelja i odrţavamo ravnoteţu samokontrole i ĉistoće. Muškarci i ţene moraju paziti na sebe. Apr 16. Neprijatelj će isplesti mreţu razuzdanosti oko svake duše koja nije zaklonjena Hristovom milošću. Oni treba da teţe skladu u simetriji. ali ona neće zalutati. ne dopuštajući da naĊu izraza rijeĉi i djela koja bi posluţila na zlo. – CT 257. Bolje je ţrtvovati ma koji svjetovni obzir nego dovesti u opasnost dragocjene duše koje su vam povjerene. Lot se uputio prema planinama i nastanio u pećini. U izboru svog okruţenja malo njih uzima duhovni napredak kao primaran obzir. – 6T 238 (1900) Dalekoseţne posledice okruţenja. Naše duše moraju se okruţiti atmosferom Neba. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti ja radi kroz ljubav i ĉisti dušu od svih naslijeĊenih i steĉenih mana. kao što je Bog kanio da uĉini. odvojen od svega onoga ĉemu se usudio da podredi svoju porodicu – uticaja zlog grada. – Mi se trebamo rukovoditi istinskom teologijom i razboritošću. dakle. Njegova moralna pokvarenost bila se tako uvukla u njihove karaktere da nijesu bile u stanju praviti razliku izmeĊu dobra i zla. kad bi mogli shvatiti da sklonosti koje dijete stiĉe u najranijim godinama daju smjer karakteru i oblikuju sudbinu za vjeĉni ţivot ili za vjeĉnu smrt! Djeca su podloţna moralnim i duhovnim utiscima. – U vrlo ranoj dobi djeca postaju podloţna nemoralnim uticajima. zavodniĉki duhovi neće imati uticaja na nas. Nedugo zatim. i ona koja su mudro poduĉavana u djetinjstvu mogu ponekad griješiti. da im je duţnost da nauĉe djecu ispravnim navikama i pravim putevima razmišljanja. – PP 167. ne imajući šta da rade kad nijesu u školi. Malo je dobro uravnoteţenih umova zato što su roditelji nemarni u odnosu na duţnost stimulisanja slabih crta karaktera i gušenja zlih. Njegov uticaj na druge mora biti oplemenjujući. Djeca. stiĉu uliĉno vaspitanje. Moavci i Amonci. 168 (1890) Izbjegavati zla društva. ali oni koji se zadrţavaju u atmosferi zla naći će se krivim ako budu savladani i izgube doslednost. Oh. koliko je to moguće. – Roditelji su u velikoj mjeri odgovorni za prirodu karaktera svoje djece. – 5T 232 (1882) Nastavati u atmosferi Neba. Od zlih društava stiĉu navike poroĉnosti i raskalašnosti. moraju neprekidno straţiti. savršeni kao što je savršen Otac vaš koji je na nebesima» (Matej 5:48). – Malo ljudi shvata vaţnost izbjegavanja. Njegov ţivot mora odraţavati blistave zrake Sunca pravednosti. – Mi ţivimo u atmosferi sotonske sile. – CT 257 (1913) Lotove kćeri propale usled zlog okruţenja. Ali ĉak i ovdje ga je pratilo prokletstvo Sodoma. Tu je prevladavalo bezakonje kao u Sodomu. bili su zla idolopokloniĉka plemena. Roditelji sve to vide. Oni koji ne ĉine ništa da ohrabre kušanje imaće snage da se suprostave kad ono naiĊe. Onaj ko se izjašnjava kao Hristov sledbenik mora paziti na sebe. – Lot je kratko boravio u Sigoru. ali roditelji koji se smatraju hrišćanima izgleda ne shvataju zlo vlastitog kursa kojim se rukovode. Sigor je spaljen. – 5T 319 (1885) 147 148 149 67 . Grešno ponašanje njegovih kćeri bilo je posledica zlog društva tog mjesta.UM. – ST. Roditelji se sele sa svojim porodicama u gradove zato što zamišljaju da je tamo lakše ţivjeti nego na selu. drţati se ĉistim i neokaljanim mišlju. U budućnosti vidjeće se dobri razlozi za upozorenja u odnosu na zavodniĉke duhove. 258 (1913) Skonosti u djetinjstvu oblikuju sudbinu. svih društava neprijateljski nastrojenih prema vjerskom ţivotu. Oni ne uzimaju na um da su pod najsveĉanijom obavezom da prate sklonosti svakog djeteta. ali potrebna je ţrtva da bi ispravili svoju zabludu. i plašio se da ostane. 1896 (CG 198) Velika odgovornost roditelja.

Intelekt se sada oblikuje i sklonosti primaju upute i snagu. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 150 Poĉeti u djetinjstvu. i narednog dana. (CG 193. Oni se mogu zakopati ali rijetko izbrisati. djeca. – MS 2. – CT 115. slobodne od brige i problema.UM. (CG 193) Vaţnost prve tri godine ţivota. Tada se postavlja temelj. 1880. 116 (1913) Navike se rijetko mijenjaju u kasnijem ţivotu. – MS 64. jer ono će vaspitavati ostale. Do kraja ovog perioda djecu treba ostaviti kao male jaganjce da trĉkaraju oko kuće ili u dvorištu. Roditelji. Oni na ovaj naĉin mogu steći prednost nad neprijateljem i utvrditi umove svoje djece sijući dobro sjeme u njihova srca. treba posvetiti paţnju i jednom i drugom. oni će biti sjutra. majke. Majĉine ljubazne upute u njeţnoj dobi ono je što treba djeci u oblikovanju karaktera. osposobiti da popune mjesta daleko ispred onih od kojih se više oĉekivalo. Ponavljanje postupaka u odreĊenom pravcu stvara navike. – GH. Oni će postavljati pitanja o onome što vide i ĉuju. a roditelji trebaju iskoristiti priliku da ih poduĉe i strpljivo odgovore na njihove male zahtjeve. Pouke koje dijete uĉi tokom prvih sedam godina ţivota imaju veći uĉinak na oblikovanje njegovog karaktera nego sve ĉemu se uĉi u kasnijim godinama. (2SM 437) Posebna briga za prvo dijete. Ne treba ih vaspitavati iz knjiga. ili kog drugog ĉlana domaćinstva. 1899. kad se probude. Jan. Utisci naĉinjeni u ranoj ţivotnoj dobi zapaţaju se u kasnijim godinama. Aug 30. – Roditeljski zadatak oko djeteta mora poĉeti u djetinjstvu. i onakvi kakvim ih roditelji ĉine danas. – MS 64. – RH. Ne dopustite im da formiraju svoje ţelje i prohtjeve. (CG 193) Prve pouke rijetko se zaboravljaju. 1899. ne ostavljajući mjesta da se ukorijeni zlo. ako je fiziĉka konstitucija dobra. Prve pouke utisnute na dijete rijetko se zaboravljaju. (CG 194) Prvih sedam godina veoma su bitne za formiranje karaktera. Djeca rastu prema uticajima koji ih okruţuju. koje nikakve kasnije okolnosti u ţivotu ne mogu sasvim izbrisati. – MS 57. prije nego intelektu. Istrajnim radom ova ćudljiva djeca mogu se pripremiti za mjesto u Uĉiteljevom djelu. Djeca su uglavnom ţeljna znanja iz prirode. 1881. koje će ih. kako bi moglo primiti ispravan peĉat karaktera prije nego svijet stavi vlastiti ţig na njihov um i srce. trebaju biti jedini uĉitelji tih mladih umova. Nakon ovog perioda. – Ima neke djece kojoj je potrebno strpljivija disciplina i ljubaznije poduĉavanje nego drugoj. ili mladi ne bi smjeli slušati netrpeljive rijeĉi od oca. Prve tri godine su vrijeme za savijanje mladog izdanka. ona postaju buĉna i gotovo nepodnošljiva. 200) 68 . u svjeţini njihova duha. 194) Rani fiziĉki ravoj. – Prvo dijete treba poduĉavati sa velikom paţnjom. – HL (2 dio) 44. i sledećeg. – Ono što dijete gleda i sluša ostavlja duboke tragove na njeţni um. ali rijetko se mijenjaju. – Tokom prvih šest-sedam godina djetinjeg ţivota naroĉita paţnja mora se pokloniti njegovom fiziĉkom vjeţbanju. (CG 27) Razliĉite ţivotne prilike za razliĉitu djecu. – Majke. Oni su primili u nasleĊe crte karaktera koje ne obećavaju dobro. Ako ih vode oni koji su glasni i buĉni. 1865. obavezne ste da pravilno disciplinujete svoju djecu tokom prve tri godine njihova ţivota. i zbog toga im je potrebno više saosjećanja i ljubavi. Majke moraju shvatiti vaţnost ovog perioda. 1903. jer oni vrlo rano primaju utiske u ţivotu. posebno majke. – Bebe. One se mogu promijeniti ozbiljnom vjeţbom u docnijem ţivotu. (CG 199. 1897. Rano djetinjstvo proteţe se do šest ili sedam godina. – Ne moţe se pridati prevelika vaţnost ranom poduĉavanju djece. Oni moţda imaju nerazvijene moći.

UM, KARAKTER I LIČNOST

Razvoj ličnosti

Zdravi uticaj ljubaznosti. – Pod uticajem smjernosti, ljubaznosti i dobrote, stvara se atmosfera koja iscjeljuje a ne razara. – Lt 320, 1906. (ML 152)

18. SIGURNOST U DOMU
Ljudska ljubav treba se pribliţiti boţanskoj ljubavi. – Braĉna zajednica moţe se pouzdano zasnovati samo u Hristu. Ljudska ljubav mora crpjeti snagu iz boţanske ljubavi.6 Samo gdje Hristos vlada moţe bitisati duboka, istinska, nesebiĉna ljubav. – MH 358 (1905) Dostizanje Boţjeg ideala. – Muškarci i ţene mogu doseći Boţji ideal za sebe ako uzmu Hrista za pomoćnika. Ono što ljudska mudrost ne moţe uĉiniti, postići će Njegova milost za one koji mu se predaju u vjeri i ljubavi. Njegovo proviĊenje moţe sjediniti srca vezama koje su nebeskog porijekla. Ljubav neće biti puka razmjena njeţnih i laskavih rijeĉi. Nebeski razboj plete njeţnu a ipak ĉvršću tkaninu nego što su to u stanju zemaljski razboji. Rezultat toga nije neotporni materijal već nešto što će se nositi i izdrţati probu. Srce će se vezati za srce zlatnim karikama ljubavi koja traje. – MH 362 (1905) Odmjeravati sva mišljenja u planiranju braka. – Neka oni koji planiraju brak mjere svako mišljenje i prate razvoj karaktera osobe s kojom namjeravaju sjediniti svoju ţivotnu sudbinu. Neka svaki korak prema braĉnoj zajednici odlikuju skromnost, jednostavnost, iskrenost, i ozbiljna namjera da se ugodi Bogu i Njemu da ĉast. Brak ima uticaja na kasniji ţivot na ovom svijetu i onom koji dolazi. Iskreni hrišćanin neće praviti planove koje Bog ne moţe odobriti. – MH 359 (1905) Stvarno jedinstvo iziskuje dugogodišnji trud. – Ma kako paţljivo i mudro stupili u brak, malo je parova potpuno sjedinjeno kad se obavi ceremonija vjenĉanja. Pravo jedinstvo u braku donosi kasnije višegodišnje nastojanje. – MH 359, 360 (1905) Romantiĉna maštanja se gube. – Kad ţivot sa svojim bremenom teškoća i briga doĉeka tek vjenĉani par, zanesenost kojom mašta ĉesto obavija brak nestaje. Muţ i ţena jedno drugom prouĉavaju karakter što je bilo nemoguće u prethodnom druţenju. To je najkritiĉniji period u njihovom iskustvu. Sreća i korisnost ĉitavog njihovog budućeg ţivota zavisi od kursa koji se sada zauzima. Ĉesto jedno kod drugoga uoĉavaju nesumnjive slabosti i mane, ali srca ĉija je ljubav sjedinjena zapaziće i uzvišene osobine koje su takoĊe do tada bile nepoznate. Neka svako traţi prije svega dobre osobine a ne mane. Ĉesto naše vlastito stanovište, atmosfera kojom se okruţujemo, ono što je odreĊuje šta će druga osoba otkriti u nama. Postoje mnogi koji izraţavanje ljubavi smatraju slabošću, i drţe se rezervisano što odbija druge. Ovaj duh spreĉava protok saosjećanja. Kad se društveni i plemeniti porivi guše, oni venu, a srce postaje utuĉeno i hladno. Moramo se paziti ove greške. Ljubav ne moţe dugo opstati bez izraza. Neka srce koje je povezano sa vama ne gladuje zbog nedostatka ljubaznosti i saosjećanja. – MH 360 (1905) Podsticati ljubav plemenitijim ciljevima. – Neka svako raĊe daje ljubav nego je zahtijeva. Njegujte ono što je najplemenitije u vama, i buditi brzi u prepoznavanju dobrih osobina jedno u drugom. Svijest da ste cijenjeni ĉudesan je podstrek i zadovoljstvo. Saosjećanje i poštovanje
6 152

153

154

Vidi V dio, «Ţivotna pokretaĉka sila»

69

UM, KARAKTER I LIČNOST

Razvoj ličnosti

155

156

ohrabruje teţnju za uzvišenošću, a sama ljubav raste kad se podstiĉe plemenitijim ciljevima. – MH 361 (1905) Individualnost ne treba nestati. – Ni muţ niti ţena ne smiju utopiti svoju individualnost u onoj drugoj. Svako ima liĉan odnos sa Bogom. Svako ga treba pitati: Šta je ispravno? Šta je pogrešno? Kako mogu najbolje ispuniti svrhu ţivota? Neka izobilje vaše ljubavi teĉe ka Onome koji je dao ţivot za vas. Neka vam Hristos bude prvi, poslednji i najbolji u svemu. Dok vaša ljubav prema Njemu postaje dublja i jaĉa, ljubav koju imate jedno prema drugom se proĉišćava i biva snaţnija. – MH 361 (1905) Mi imamo vlastitu individualnost, i individualnost ţene nikad ne smije utonuti u muţevljevu. Bog je naš Stvoritelj. Mi smo Njegovi stvaranjem i iskupljenjem. Potrebno je da sagledamo koliko moţemo vratiti Bogu, jer On nam daje razum, i ţeli da upotrijebimo ove najdragocjenije darove na slavu Njegovom imenu. – MS 12, 1895. Potpuna potĉinjenost pripada samo Isusu. – Bog traţi da ţena uvijek pred sobom ima strah i slavu Boţju. Potpunu pokornost duguje samo Gospodu Isusu Hristu, koji ju je otkupio kao svoje dijete po beskonaĉnoj cijeni svog ţivota.... Njena individualnost ne smije se utapati u individualnost njenog muţa, jer ona je Hristova svojina. – Lt 18, 1891. (AH 116) Ne smije se gajiti misao da je zajednica greška. – Iako mogu iskrsnuti poteškoće, problemi i obeshrabrenje, neka ni muţ ni ţena ne misle da je njihova zajednica greška ili iznevjerena nada. Odluĉite da jedno drugom budete sve što je moguće. Nastavite sa preĊašnjim paţnjama. Na svaki naĉin hrabrite se meĊusobno u voĊenju ţivotne borbe. Planirajte da usrećite jedno drugo. Ljubav neka bude obostrana, uzdrţljivost obostrana. Tada će brak, umjesto kraja ljubavi, biti kao da je na samom poĉetku ljubavi. Toplina iskrenog prijateljstva, ljubav koja spaja srca, predukus je radosti Neba. – MH 360 (1905) Odnos kontrolisan razumom. – Oni koji poštuju braĉni odnos kao jednu od Boţjih svetih ustanova, rukovoĊeni Njegovim svetim propisima, kontrolisaće se nalozima razuma. Oni će paţljivo razmotriti ishod svakog preimućstva koje pruţa braĉni odnos. Takvi će osjećati da su njihova djeca dragulji koje im je Bog povjerio na ĉuvanje, da disciplinom otklone hrapave površine iz njihove prirode, kako bi se mogao pokazati njihov sjaj. Oni će pod najsveĉanijom obavezom osjećati potrebu takvog oblikovanja njihovog karaktera da mogu ĉiniti dobro u ţivotu, blagosloviti druge svojom svjetlošću, uĉiniti boljim svijet svojim ţivljenjem u njemu, i konaĉno biti osposobljeni za uzvišeniji ţivot, jedan bolji svijet, da se zauvijek svijetle u Boţjoj i Jagnjetovoj prisutnosti. – HL (2 dio) 48, 1865. Dobro organizovana porodica. – Porodica treba biti dobro organizovana. Otac i majka zajedno trebaju razmotriti svoje odgovornosti. Zajedno trebaju raditi za najveće dobro svoje djece. MeĊu njima ne smije biti nesklada. Oni nikad ne trebaju u prisustvu djece kritikovati planove jedno drugom, ili izlagati sumnji sud jednoga. Ako je ţena neiskusna, ona treba pokušati da otkrije gdje njen rad stvara poteškoće njenom muţu dok radi na spasenju djece. A muţ treba podrţati napore svoje ţene, mudro je savjetujući i hrabreći sa ljubavlju. – RH, July 8, 1902. Roditelji moraju vladati sobom. – Roditelji koji bi da uspješno vladaju svojim porodicama moraju prvo vladati sobom. Ako hoće da slušaju samo ugodne rijeĉi u porodici, oni smiju dopustiti da djeca slušaju samo ugodne rijeĉi sa njihovih usana. Posijano sjeme donijeće odgova-rajuću ţetvu. Roditelji imaju sveĉan, svet zadatak u vaspitanju djece propisom i primjerom. Oni su obavezni Bogu da mu predstave svoju djecu sposobnu da rano prime

70

UM, KARAKTER I LIČNOST

Razvoj ličnosti

znanje o tome šta znaĉi biti sledbenik Isusa Hrista. Ako oni koji tvrde da su biblijski hrišćani imaju djecu koja nemaju ljubavi i straha Boţjega, u najvećem broju sluĉajeva to je zato što primjer roditelja nije bio ispravan. Posijano je laţno, patvoreno sjeme koje je donijelo ţetvu u korovu i trnju. – MS 59, 1900. Ljubazne rijeĉi i osmjesi za porodicu. – Nije nam samo prednost već i duţnost da njegujemo ljubaznost, da imamo Hristov mir u srcu, i kao mirotvorci i Hristovi sledbenici sijemo dragocjeno sjeme koje će proizvesti ţetvu u vjeĉni ţivot. Oni koji se izjašnjavaju kao Hristovi sledbenici mogu imati dobre i korisne osobine; ali karakteri su im veoma iskvareni neljubaznom, razdraţljivom, grubom, osuĊivaĉkom naravi. Muţ ili ţena koji gaje sumnju i nepovjerenje stvaraju svaĊu i razdor u domu. Nijedno od njih ne treba ĉuvati ljubazne rijeĉi i osmjehe samo za strance, a u domu ispoljavati razdraţljivost, oduzimajući tako mir i zadovoljstvo. – Lt 34, 1894. (HC 179) Treba izbjegavati vulgarne rijeĉi. – Oĉevi i majke, muţevi i ţene, preklinjem vas, ne odavajte se niskim mislima i vulgarnom govoru. Neuĉtiv razgovor, niske šale, nedostatak uljudnosti u porodiĉnom ţivotu, ostavlja traga na vama, i ako se ĉesto ponavljaju, to postaje druga priroda. Dom je suviše sveto mjesto da se kalja vulgarnošću, senzualnošću i osuĊivanjem. Ima Svjedok koji objavljuje: «Znam tvoja djela». Neka ljubav, istina, ljubaznost i uzdrţljivost budu biljke koje će se gajiti u bašti srca. – Lt 18b, 1891. Nikad ne ispoljavati grubost ili neljubaznost. – Ispoljavate li ikad grubost, neljubaznost i neuĉtivost u porodiĉnom krugu? Ako pokazujete neljubaznost u svom domu, bez obzira kako uzvišeno bilo vaše zanimanje, vi kršite Boţje zapovijesti. – RH, Mar 29, 1892. Prijatelji se nikad ne miješaju u porodiĉni ţivot (savjet jednom mladiću). – Prema porodiĉnom krugu treba se odnositi kao prema svetom mjestu, simbolu Neba, ogledalu u kojem se odraţava naš lik. Mi moţemo imati prijatelje i poznanike ali oni se ne trebaju miješati u porodiĉni ţivot. Potrebno je stvoriti snaţan osjećaj pripadnosti koji daje osjećaj spokojstva, mira i povjerenja. Ali tvoje druţenje sa drugim ţenama i djevojkama bilo je izvor iskušenja za njih, navodeći ih da daju sebi za slobodu i prekoraĉe ograniĉenje koje braĉni odnos nameće svakom muškarcu i ţeni. Ti to ne zapaţaš, ali tvoja ljubav prema zabavi i duh koji si podsticao nije uticao na druge sa svetošću braĉnog odnosa. Praktiĉan porodiĉni ţivot velika je proba karaktera. Njeţnom promisli u domu, ispoljavanjem strpljenja, dobrote i ljubavi, ĉovjek odreĊuje svoj karakter. – Lt 17, 1895. Ţene ĉeznu za rijeĉima ljubavi. – Mnoge ţene ĉeznu za rijeĉima ljubavi i ljubaznosti i uobiĉajenim izrazima paţnje i uĉtivosti od strane svojih muţeva koji su ih izabrali za ţivotne saputnice. Koliko nevolja i kakva plima zla i nesreće bi se izbjeglo kad bi muškarci, a takoĊe i ţene, nastavili da gaje poštovanje, paţnju i ljubazne rijeĉi uvaţavanja i male ţivotne paţnje koje ljubav odrţavaju ţivom i za koje su osjećali da su neophodne u zadobijanju svog izabranog saputnika. Kad bi muţ i ţena samo nastavili da kultivišu te paţnje koje hrane ljubav, bili bi srećni u meĊusobnom druţenju i imali posvećujući uticaj na porodicu. Imali bi u sebi mali svijet sreće i ne bi ţeljeli izlaziti u ovaj svijet zarad novih privlaĉnosti i objekata l jubavi. Mnoge ţena su oboljele i prerano umrle zbog pomanjkanja rijeĉi ohrabrenja, saosjećanja i ljubavi iskazanih malim paţnjama i rijeĉima. – Lt 27, 1872.

157

158

71

Djeca oĉekuju od oca podršku i voĊstvo. ona je bila njegovo drugo ja. Ovo treba da izazove njegova najnjeţnija osjećanja. i iznad svega treba se rukovoditi ljubavlju i strahom Boţjim i uĉenjem Njegove rijeĉi. razdraţljivosti i svaĊe. njeţne i ohrabrujuće rijeĉi pokazaće se djelotvornijim od ljekova. Bogom datoj muţevnosti. uĉinivši je trajnim naĉelom u svom domu. Ljubazne. Vidjela sam da anĊeli Boţji bjeţe od kuće gdje ima neljubaznih rijeĉi. koje svaki pravi hrišćanin treba da ima. da postupa po njegovim planovima kao da su nepogrešivi. Zajedno se mogu pozvati na Boţja obećanja i unijeti Njegove bogate blagoslove u porodicu. Hoće li on stajati u svojoj plemenitoj. On moţe zatvoriti vrata mnogim bolestima. i upraviti njen um ka Nebu. ĉistoću srca.UM.. – Sam Bog je dao Adamu društvo. Neljubaznost. Eva je stvorena od Adamovog rebra. Muţ treba zapamtiti da glavnica bremena poduĉavanja djece poĉiva na majci. i on je podjednako zainteresovan za njihovo dobro. i tijelo njegova tijela. već svojim prisustvom unijeti radost u porodicu i ohrabrivati svoju suprugu da gleda na Boga i vjeruje u Njega. i to je pravo. On mu je pripravio druga – pomoćnika koji mu odgovara – nekog ko je bio prikladan za saradnika i ko je mogao biti jedno s njim u ljubavi i saosjećanju. One će donijeti podstreka potištenom i obeshrabrenom srcu. Neće mu porasti poštovanje dok navodi Sveto Pismo da podrţi svoje pravo na autoritet. – MS 17. on je spona porodice koja povezuje ĉlanove. što pokazuje blisku zajednicu i njeţnu privrţenost koja treba postojati u ovom odnosu. – Nije dokaz muškosti kod supruga da konstantno ostaje pri svom stavu kao glava porodice. (AH 228) Muţevi trebaju prouĉavati Uzor i nastojati da saznaju šta znaĉe simboli izloţeni u Poslanici Efescima. – Kad muţ posjeduje plemenitost karaktera. gdje se nalazi snaga i mir i konaĉan odmor za umorne. što znaĉi da nije trebalo da vlada nad njim kao glava. uticaja i društva koje ih okruţuje.. On je treba ohrabriti da se osloni na njegovu veliku ljubav. uzvišenost uma. – PP 46 (1890) Kako stvoriti mir u porodiĉnom krugu. 1891. i on treba paţljivo olakšati njena bremena. kao što prisvaja svoje pravo na autoritet? – MS 17. majke svoje djece. Neka svaki 72 . saosjećanje i pomoć u vaspitanju djece. kao što je Hristos glava Crkve i Spasitelj tog ĉudesnog tijela. niti da bude gaţena pod njegovim nogama kao potĉinjena. on mora imati pravilno shvatanje ţivota. Naroĉito mora biti njeţan prema osjećanjima slabe ţene. da stvara atmosferu mira u krugu porodice. kost njegovih kostiju. Djeca su njegova koliko i njena. – Muţ i otac je glava domaćinstva. 1891. – 1T 306. Dio ĉovjeka. On ne smije namršten ulaziti u svoj dom. Gospod je naĉinio ĉovjeka za glavu ţeni da bi je štitio.. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 159 160 Muţ moţe zatvoriti vrata bolesti. već da stoji uz njega kao jednaka. da ona ima puno posla u oblikovanju njihovih umova. On će nastojati da oĉuva svoju ţenu u zrdavlju i vedrini. – Muţ treba pokazati veliko zanimanje za svoju porodicu. kako bi stope svoje djece mogao usmjeriti pravim putem. nezadovoljstvo i gnjev zatvaraju vrata Isusu. to će se ispoljiti u braĉnom odnosu. Muţ mora biti kao Spasitelj u svojoj porodici. (AH 215) Muţ ne smije istrajavati na svom stavu po svaku cijenu. odnos koji Hristos ima prema Crkvi. – MH 390 (1905) Ţena drug muţu. Ţena od njega oĉekuje ljubav. Nastojaće da govori utješne rijeĉi. bude voljena i štićena. a sreća i radost unijeti u porodicu ljubaznim postupcima i ohrabrujućim rijeĉima naplatiće desetostruko taj napor. uvijek nastojeći da uzvisi svoju ţenu i djecu? Hoće li širiti oko njih atmosferu ĉistoće i topline? Neće li usrdno gajiti ljubav Isusovu. On neće postati veći muškarac ako traţi od ţene. 307 (1862) Muţ je glava domaćinstva.

dopuštate li svojoj djeci da rastu u neĉistoći i grijehu? Velika dobra uĉinjena drugima ne mogu poništiti dug prema Bogu da se starate za svoju djecu. neka tako i muţevi ispoljavaju svoju silu i oponašaju veliku Glavu Crkve. on neće gospodariti nad svojom ţenom. i svaki kurs kojim ţena moţe teţiti da umanji njegov uticaj i spusti ga sa tog dostojanstvenog. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti muţ koji tvrdi da ljubi Boga paţljivo prouĉava Boţje zahtjeve u odnosu na svoj poloţaj. 161 162 73 . Njeno dost ojanstvo neće se umanjiti kad se pokorava onome koga je izabrala za svog savjetnika i zaštitnika. – Mi moramo imati Duha Boţjeg. obnovljen ĉovjek se samo vraća na svoj prvobitno odreĊen odnos sa Bogom. i susreće se sa natmurenim licem umjesto vedrih. biće krotka. 1899. 1891. Ĉesto ima razdraţljivosti i nepotrebnog nezadovoljstva s njene strane. postupajući s njima kao da morate polagati raĉun. Ĉovjek nije naĉinjen da nastava u samoći. 308 (1862) Ĉovjek je društveno biće. On je Hristov predstavnik. Mi ne moţemo gajiti ljubav u domu sa previše brige. prepuštajući ih brizi stranaca? Oĉevi i majke.UM. ako ima Hristova duha. Ĉak ni zajednica sa anĊelima ne bi mogla zadovoljiti njegovu ţelju za saosjećanjem i društvom. i njegova ljubav prema ţeni se hladi. 1891. nije ugodan Bogu. nije bilo nijednog ravnog ĉovjeku. u svakoj dobroti i blagosti. Ništa ga ne moţe opravdati od zanemarivanja unutrašnjeg kruga radi većeg spoljašnjeg. U oblikovanju odnosa sa Hristom. prototip Neba. kao što je Hristos glava Crkve. on gubi porodiĉnu ljubav. pa ipak neće se osjećati robinjom već drugom svog muţa. Ţena će. Muţ treba odrţavati svoj poloţaj u porodici sa smjernošću. Roditelji će biti upitani šta su ĉinili i govorili da osiguraju spasenje duša za koje su preuzeli odgovornost donošenja na svijet. paţljivo govoriti. Muţ dolazi kući s posla umoran i opterećen. Duţnost je ţene da potĉinjava svoje ţelje i volju muţu. Bez društva. neće biti samovoljan i puno zahtijevati. (AH 118) Najvaţniji unutrašnji krug. – MS 56. jer je dom. – 1T 307. – Sve naše moći treba upotrijebiti za Hrista. ili nikad nećemo postići sklad u domu. kontrolisaće svoj duh. (AH 215) Ţena treba radosno pomagati muţu da odrţi dostojanstvo. Da li su zapostavili svoje jaganjce. – Lt 18. I Bog reĉe: «Nije dobro da je ĉovjek sam. prekrasni prizori i ugodna zanimanja Edema ne bi donijeli savršenu sreću. To je dug koji svako od nas ima prema Bogu. Njegove duţnosti leţe oko njega. on je društveno biće. Hristov autoritet ispoljavao se u mudrosti. i uvijek treba straţiti i moliti se. staza mu je pomraĉena a hrabrost uništena. Ona na ulaţe ozbiljne napore da kontroliše vlastiti duh i usreći dom. Muţ je glava porodice. ako u njemu nastava Duh Gospodnji. – Pokazano mi je takoĊe da ĉesto ima velikih propusta od strane ţene. On teţi samopoštovanju i onom dostojanstvu koje Bog zahtijeva od njega da odrţi. – PP 46 (1890) Sklad u domu moguć samo Boţjim Duhom . na mu naĉinim druga prema njemu» (Postanje 2:18). On je samo ljudsko biće. blizu i daleko. odgovornog poloţaja. Nije bilo nikog iste prirode da voli i bude voljen. Na dan konaĉnog obraĉuna od oĉeva i majki traţiće se odgovor vezano za njihovu djecu. ali i sa odluĉnošću. Ako je muţ sluga Boţji. Prva njegova duţnost je prema djeci i najbliţim srodnicima. – Lt 18b. Na prvom mjestu je duhovno blagostanje vaše porodice. – MeĊu svim stvorenjima koja je Bog sazdao na zemlji. Povedite ih sa sobom do krsta. ohrabrujućih rijeĉi.

u njihovim nevoljama. Da je Hristos postupao sa nama kao što mi najĉešće postupamo jedni sa drugima i sa svojom djecom. Vidjela sam da Isus poznaje naše slabosti i da je sam dijelio naše iskustvo u svemu osim grijeha. Oni opet moraju biti mladi u svojim osjećanjima i spustiti svoje umove da razumiju potrebe svoje djece. pomiješanom sa ljubavlju. Djecu. RODITELJSKI UTICAJI 163 164 165 Pod kontrolom boţanskih principa. Roditelji moraju razumjeti djecu.UM. – 1T 388 (1863) Bog je odredio stazu. i nijesu uvijek ista. kako bi nas mogao pothranjivati utjehom svog društva i biti nam vjeĉni vodiĉ. – Na roditeljima poĉiva najsveĉanija obaveza da vaspitavaju svoju djecu u strahu i ljubavi Boţjoj. Kaţite sebi: «Neću kvariti sreću svoje djece rijeĉima netrpeljivosti». – 1T 388. – Roditelji ne smiju zaboraviti na svoje djetinjstvo. 1904. i kad su premoreni radom ili opterećeni brigama.. i grdite ih kad to ne zasluţuju. Oh.. Tako kontrolišući sebe vi ćete ojaĉati. Nov 10. oni treba sa odluĉnošću. i sve će biti prihvatljivo i u redu. Mora se uĉiti striktnoj poslušnosti biblijskim zahtjevima. što nije ugodno Bogu i navlaĉi tamu na porodicu. U takvim prilikama postavite udvojenu straţu nad sobom i riješite u svom srcu da ne vrijeĊate svojim usnama. Uzajamna ljubaznost i trpeljivost naĉiniće dom rajem i privući svete anĊele u porodiĉni krug. Bog nam je odredio stazu prema snazi i sposobnosti djece. A od roditelja se traţi da ih u Njegovo ime vode uskom stazom. ne. On nam nije zapovijedio da odemo i napustimo ih. već je poravnao put u ţivot. Kad osjećate nestrpljenje. a u drugim prilikama su nervozna i razdraţljiva. Drugi put mogu uraditi baš to isto. Roditeljska rijeĉ mora se bezuslovno poštovati. vi suviše ĉesto mislite da je uzrok u vašoj djeci. stoga je za nas pripremio stazu prikladnu našoj snazi i sposobnosti. spotakli bi se i pali u krajnje obeshrabrenje. U domu treba ĉuvati najĉistiji moral. Vaš nervni sistem neće biti tako osjetljiv. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 19. AnĊeli Boţji radovaće se vašim naporima i pomoći vam. On ne prezire. Djeca znaju. Neki roditelji su nervoznog temperamenta. On nije tako ţurio da nas ostavi sa našom djecom.. nemojte ĉiniti tako velik grijeh kao što je trovanje ĉitave porodice sa ovom opasnom iritiranošću. Svijest da ste vjerno ispunili svoju duţnost će vas ojaĉati. i ne mogu podnijeti ukor. ĉak i za djecu. koliko su ĉeznuli za saosjećanjem i ljubavlju i kako su se nesrećno osjećali kad su ukoravani i kuĊeni. Ipak. – AnĊeli Boţji posmatraju djecu sa najdubljim interesovanjem da vide kakav karakter razvijaju. treba ĉesto utješiti njeţnim saosjećanjem. i poput Jakova. zanemaruje ili izdvaja djecu iz stada. kad se osjetite razdraţljivim. registruju i osjećaju sve nepravilnosti. oni ne ĉuvaju mirno stanje uma. Ponekad su donekle spremna da se susretnu sa promjenljivim ponašanjem. lagano uporedo putovao sa djecom dokle su mogla izdrţati. već ispoljavaju prema onima koji bi im trebali biti najdraţi na zemlji nestrpljivost i nedostatak snošljivosti. da ćete govoriti samo ugodne. zahtijevati poslušnost od svoje djece. Uĉenja Rijeĉi Boţje moraju kontrolisati um i srce kako bi se u porodiĉnom ţivotu mogla pokazati sila Boţje blagodati. 387 (1863) 74 . – 1T 386. Bićete osnaţeni pravim naĉelima. 389 (1863) Razdraţljivost treba suzbijati. – Roditelji. – RH. vesele rijeĉi. Svi ĉlanovi porodice trebaju biti «kao stupovi prekrasno izraĊeni u dvoru» (Psalam 144:2) uz pomoć boţanskih naĉela i propisa.

momci i djevojke se skupljaju na vašarima ili nekim drugim osamljenim mjestima. i sadašnji naraštaj bio bi u puno boljem stanju nego što jeste. Neki roditelji ĉak i ne brinu da li su djeca sa njima dok su u domu Boţjem. ne trebaju traţiti svjetska uzbuĊenja da bi bile raspoloţene i srećne. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti Paralizovani umovi roditelja. Zdrav naĉin ţivota unaprijediće stanje u porodici u svakom pogledu i dati vremena supruzi i majci da se posveti svojoj djeci. skromno ali ukusno obuĉenu. 1902. a roditelji spavaju.). Umjeren otac neće se ţaliti ako nema velik izbor na stolu. Mlade djevojke posjećuju skupove i moţe biti sjede sa svojim roditeljima. Ali ĉak i sada. prev. ali ĉešće su u pozadini mjesne crkve. prate ih kući. bez iskusnog oka nad sobom koje bi ih upozorilo. što uzrokuje mrzovolju i razdraţljivost. kad se sastanak završi. Momci ovo razumiju i izlaze prije ili poslije djevojaka. Mora se truditi da ih ĉuva od rĊavog društva. I opet. Oni će biti zadovoljni da vide svoju djecu urednu. Traćenje vremena je traćenje razuma. u ovom poznom periodu. on je paralizovao umove roditelja. One imaju naviku da se izgovaraju da napuste dom. nervi postojani. ţeludac u zdravom stanju. One imaju vaţan ţivotni zadatak. slobodnu od ukrašavanja i kinĊurenja. i tamo se igraju i dobro zabavljaju. Otac ne bi bio obavezan da radi više nego što moţe da bi zadovoljio potrebe svoje porodice. – prim. Vrijeme je jedna od vaţnih stvari koje nam je Bog povjerio i za koje će nas pozvati na odgovornost. dok umovi i ti jela njihove djece propadaju. Veliki predmet prouĉavanja sa roditeljima biće na koji naĉin mogu najbolje vaspitati svoju djecu da budu na korist na ovom svijetu i za nebo nakon toga. – Da su roditelji zdravo ţivjeli. ne plašeći se opasnosti. njegova glava bila bi bistra. 438) Otac stub porodice. Neka od ove djece izjašnjavaju se kao hrišćani. July 8. Duţnost je majki da kultivišu umi oĉuvaju ĉistoću srca. i sa ĉistim sistemom ne bi izgubio apetit. Ako muţ primijeti da slabost njegove supruge dovodi u opasnost sigurnost djece. 166 167 75 . Oni će ozbiljno nastojati da vide kako im djeca posjeduju unutrašnji nakit. Neophodna je umjerenost u svemu.UM. nešto bi se moglo uĉiniti da se poboljša naše stanje. vezujući je bliţe Boţjem prestolu. – 2T 481. One treba da unapreĊuju svako sredstvo koje im stoji na raspolaganju radi svojeg intelektualnog i moralnog napretka kako bi se osposobile da unapreĊuju umove svoje djece. Otac koji u porodici ima djeĉake ne treba te nestašne mladiće potpuno prepustiti brizi majke. Da je uzimao samo jednostavnu hranu. Majka ne smije tragati za uzbuĊenjima. 1865. Za majku moţe biti teško da ispoljava samokontrolu. on mora glavnicu tereta preuzeti ne sebe. Oni su spori posumnjati da njihova sopstvena djeca mogu biti u krivu i grešna. – Otac hrišćanin je stub svoje porodice (house-band na eng. zadovoljavajući se jednostavnom ishranom. (2SM 437. Njemu nikad nije u interesu da mu djeca sustanu. 482 (1870) Ishrana i roditeljski uticaji. Jednostavan naĉin ishrane ne bi uticao na pretjerano uzbuĊenje nervnog sistema i ţivotinjskih strasti. i nedopustivo je da provode vrijeme na beskoristan naĉin. Umne moći su predisponirane uzvišenoj kultivaciji. saĉuvani bi bili mnogi izdaci. ĉineći sve što je u njegovoj moći da djeĉake vodi Bogu. Roditelji nijesu mudri u ovome. ukras skromnog i tihog duha koji je od velike vrijednosti u Boţjim oĉima. – RH. To je preveliko breme za nju. i onda. – Majke koje imaju zadatak vaspitavanja mladih umova i oblikovanja karaktera kod svoje djece. – Mi imamo neka saznanja o Sotoninom naĉinu rada i koliko je uspješan u tome. On treba da bude njihov drug i prijatelj. nakon izgovora za šetnju. Iz onoga što mi je pokazano. – HL (2 dio) 45.

147 (1872) 168 Majka dojilja treba ĉuvati srećno stanje. Njega radi poštujte djecu. Neophodne. djeca se zapostavljaju zbog tih sklonosti. ĉesto će unijeti svjetlost u njihova mlada srca za cijeli dan.UM. a zdravlje djeteta osjetno će se poboljšati. a anĊeo zapisniĉar piše: «Nevjerni sluga». – Majke. dok doji svoju bebu. – Karakter djeteta takoĊe je više ili manje pod uticajem ishrane koju prima od majke. 439) Postupati blago sa mališanima. Djeca se raduju dok misle da je majka zadovoljna njima i da joj mogu ugoditi. fiziĉki i mentalni razvoj biće uspješniji. rijeĉ ohrabrenja i molitve od majke. Takvim vaspitanjem izrašće da bude na blagoslov onima oko sebe. (CH 80) Majka treba nastojati da bude pribrana. Rijeĉ usmjerenja. i Gospod je oţalošćen što vidi jedno od svojih malih odvedeno na pogrešnu stazu od strane svoje majke. majĉin paţljiv. Ĉineći tako. Aug 23. – Lt 69. – RH. jasno zapaţanje da bi suzbila njenu sklonost da vlada nad vama objema. mazeći ih ili ĉineći ih idolom. Ispoljavaj odmjerenu. 1896. miru i pribranosti. pribran kurs kojem majka teţi u postupanju sa svojim djetetom znaĉi mnogo u oblikovanju uma bebe. plemenitim ţivotom. i majka osjeća da je djeci dok su u kući uglavnom mjesto u prostoriji gdje se ona bavi. Koliko je stoga vaţno da majka. – Što je mirniji i jednostavniji ţivot djeteta. Hristos je nekada bio malo dijete. Ali biće neophodno oštro. imajući savršenu kontrolu nad vlastitim duhom. popravljati rĊave navike ili pokazivanje sebiĉnosti i strasti. već ih uĉite da ţive ĉistim. njima je veliko. ne možeš postupati s njom kako se tebi sviđa. – 3T 146. Um je gladan raznih uzbudljivih prizora svjetovnog ţivota. da ima sopstvenu volju i put. Oni se uopšte ne mogu sama zabaviti. 47. lagan postupak imaće umirujući i pravilan uticaj. Vesela narav i prijatno raspoloţenje. Pogled odobravanja. i majĉin njeţan. On ih voli i poziva vas da saraĊujete s Njim kako bi im se pomoglo da izgrade savršene karaktere. Ako je beba nervozna ili malo uzrujana. moţe li te iznenaditi da tvoja kćerka ima malo povjerenja u majĉinu rijeĉ? Vaspitavala si je da bude nepovjerljiva. lagan naĉin postupanja imaće umirujući uticaj koji će biti od neizrecive koristi za dijete. Gledajte na njih kao na svetu obavezu. Oni su Boţja svojina. i savršeno im je prirodno da je pitaju za savjet u svojim malim nedoumicama. svete kućne obaveze izgledaju im banalne i nezanimljive. Boţja zamisao je da naši umovi ne budu beskorisni već ĉine dobro u ovom ţivotu. – ST. – Mala djeca vole društvo. istrajnu kontrolu nad njom. Uĉite ih da uţivaju u ljepotama prirode i korisnom zanimanju radi uvjeţbavanja svih snaga uma i tijela. oĉuva srećno stanje uma. uĉi je da pripada Bogu. djetinja hrana se ne šteti. (2SM 438. a miran. Tada ih moţe nadgledati i ispravljati sitne nesuglasice kad je potrebno. da imaju 76 . u pravo vrijeme ĉesto će se pokazati od velike vrijednosti. i ĉini što joj se sviĊa. – HL (2 dio) 46. ili upozorenja. Majka ne treba ranjavati srce svog osjetljivog djeteta ravnodušno se odnoseći prema problemu ili odbijajući da se uznemirava tim malim stvarima. 1899. jer ona je Gospodnje vlasništvo. 1865. ne popuštajući im previše. Ono što je malo za majku. Takve nemaju moć prilagoĊavanja prilikama. 1899. – Uĉite svoju djecu još u kolijevci samoodricanju i samokontroli. U svakom momentu majka treba teţiti tišini. July 25. Vaspitavajte ih da su zdrave konstitucije i dobrog morala. Tvoje dijete nije tvoja svojina. – Sestro moja. One nemaju ljubavi prema samoispitivanju i samodisciplini. – MH 381 (1905) 169 Osjetljivo dijete ne treba ranjavati nezainteresovanošću. (AH 280) Vaše dijete je Boţja svojina. Puno beba je do krajnosti sklono nervnom uzbuĊenju. i usmjeravati im umove pravim putem. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti One koje su sklone da budu u društvu uskoro će osjećati nespokojstvo ukoliko ne odlaze u posjete ili primaju posjetioce. postupajte blago sa svojim mališanima.

Njegove ruke uvijek su spremno sluţile drugima. 1898. Uĉite ih da je odavanje iskušenju slabost i zlo. 1909. Ispoljavao je strpljenje koje ništa nije moglo poremetiti i praviĉnost koja nikad ne ţrtvuje poštenje. samozadovoljavanje je dovelo do poremećaja njegovog karaktera za vrijeme i za vjeĉnost. vi znate za neke podsticaje kojima Sotona pokušava odvesti vašu djecu u bezumlje. – 1T 387 (1863). i to će ih navesti da otvore vrata štetnim uticajima i drugi će otrovati njihove mlade umove prije nego i budete svjesni opasnosti. Ne oĉekujte od njih da budu savršeni i ne pokušavajte ih odjednom napraviti muškarcima i ţenama. Istinska dobrota djeteta vratiće mu se ĉak i ovom ţivotu. – RH. To je kritiĉan period za djecu. 1900. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti veselu narav i budu prijatno raspoloţena. – Ako majke ţele da im kćeri uĊu u ţenstveno doba sa zdravim tijelom i oĉuvanim karakterom. – Kao dijete. u htjenju nogu i ruku da polaze i rade na stazi duţnosti. ujednaĉenom disciplinom. Pojaviće se razni uticaji oko nji h da ih odvoje od vas. – RH. Sotona nastoji kontrolisati djeĉje umove. ali to ga samo ĉini nestrpljivim i nezadovoljnim. – Ne dopustite da vas djeca vide natmurene. Roditelji treba da veţu djecu k svojim srcima. jednostavna hrana i obiĉno provoĊenje vremena. Ne budite samo strogi prema svojoj djeci. One trebaju tako vaspitavati svoju djecu kako bi mogla imati ĉvrsto naĉelo i moralno zdravlje u ovom vremenu pokvarenosti. On radi svom silom da ih zavede. Na hrišćanskim majkama poĉiva odgovornost koju one ne shvataju. Postojana ujednaĉena disciplina. zaboravljajući na vlastito djetinjstvo. ne samo da bi dijete moglo postati najusluţnije i napunjeno milosrĊa i istine u ovom ţivotu. već da bi osiguralo mjesto pripremljeno u nebeskom domu za sve koji su istiniti i poslušni. – CT 127 (1913) Majke su primjer. Isus je pokazivao osobitu ljupkost naravi. – MS 93. – Sreća svakog djeteta moţe se osigurati postojanom. Sa odluĉnošću o kojoj mnogi i ne sanjaju on nastoji da zadobije kontrolu njihovih umova i obezvrijedi zapovijesti Boţje u njihovim ţivotima. Isus je pokazivao osobitu ljupkost naravi. Njegov ţivot je otkrio blagodat nesebiĉne uĉtivosti. spašćete ih od brojnih zamki koje Sotona priprema njihovim neiskusnim stopama. Rana mladost je vrijeme za proces obuĉavanja. Sve što mu se ne sviĊa. kojima se morate suprostaviti. Sa dubokom ozbiljnošću Isusova majka je pratila razvoj Njegovih moći i zapazila otisak savršenosti na Njegovom karakteru. ĉuvajući se pomodarstva svog vremena koje uništava zdravlje. ohrabruje se da mu se ne sviĊa. Popušta mu se s namjerom da se usreći. – MS 76. oprostite im onako izdašno kao što se nadate da će vama oprostiti vaš Otac na nebesima. i da su oni samo djeca.UM. 1898. Djetinje najbolje vrline sadrţane su u skromnosti i poslušnosti – u uhu koje je paţljivo da sasluša rijeĉi uputstva. May 10. Uĉite ih da vam se povjeravaju. May 10. Popuštanje je iskvarilo njegov apetit pa mu ne prija zdrava. Dopustite im da vam povjere svoja iskušenja i radosti. U našem vaspitavanju svoje djece i obuci djece drugih osvjedoĉili smo se da oni nikad manje ne vole svoje roditelje ili staratelje zato što ih obuzdavaju od ĉinjenja zla. Sa zadovoljstvom je nastojala da podstakne taj 170 171 77 . – Roditelji. Ĉvrst u naĉelu kao stijena. odbiti ga plemenito je i muški. Kad je ţelja djeteta zakon. – U nekim porodicama ţelja djeteta je zakon. Ĉineći tako zatvorićete pristup koji bi u protivnom imali k njima. Njeţno ih poduĉavajte i priveţite za svoje srce. one moraju vlastitim ţivljenjem dati primjer. Ako popuste iskušenju. Podstiĉući ovo. i nakon toga to uvide i pokaju se zbog greške. Daje mu se sve što poţeli.

Hristova milost je jedini protivotrov ili preventiva od zla. da budu iskreni prema Bogu. Vi moţete izabrati. Biće pripremljeni da zauzmu povjerljive poloţaje a pravilom i primjerom neprekidno pomagati drugima da ĉine dobro. uĉite ih da poštuju i pokoravaju se Boţjem zakonu. svjetlonoše. Ĉistoća u govoru. 1890. one se okruţuju zidom koji nije lako srušiti. koje je moglo priznati samo Boga kao svog Oca. Neka svaka pouka bude uzvišenog. uz Boţji blagoslov. Um moţe biti tako uzdignut da boţanske misli i shvatanja budu prirodne kao disanje. dati djeci dragocjen ţivi primjer onoga što bi ţeljeli da budu. i istinska hrišćanska uĉtivost trebaju se neprekidno upraţnjavati. 69 (1898) Preokupacija uma iskljuĉuje niske misli. 78 . kvarne misli ili porive. a roditelji trebaju. Oni ĉija moralna osjećanja nijesu otupjela cijeniće ispravna naĉela i upraţnjavati ih. već će biti snaga. izdavaĉkim. mentalne i moralne moći. itd. (CG 188) Okruţeni zidom koji nije lako srušiti. Pravilno će cijeniti svoj doprinos i najbolje iskoristiti svoje fiziĉke. – DA 68. Posredstvom Svetog Duha dobila je mudrost da saraĊuje sa nebeskim posrednicima u razvoju ovog djeteta. Stvaraće ĉistu atmosferu koja će uticati na slabe duše i ohrabrivati ih na putu koji vodi svetosti i nebu. – Svaki hrišćanski dom treba imati pravila. uzrok zabrinutosti u našim ustanovama . medicinskim. niti zlih nagaĊanja ili rĊavih rijeĉi. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 172 173 svijetao. da li će umovi vaše djece biti zaokupljeni ĉistim. neiskvarenim mislima ili zlima koje svugdje prevladavaju – ponosu i zaboravu njihova Iskupitelja. ako hoćete. nastojte da zaokupite njihove umove tako da ne bude mjesta za niske. Uĉite djecu i omladinu da poštuju sami sebe. vjerni naĉelu. njihov uticaj teţi uzdizanju drugih za praktiĉan hrišćanski ţivot. oplemenjujućeg karaktera. potpora onima koji nose odgovornost.vaspitnim. – Lt 74. Djeca koja primaju ovu vrstu uputa neće biti teret. – Lt 27. Neka ne bude nikakvih podsticaja na grijeh. svojim rijeĉima i svojim vladanjem. Takve duše trajno se utvrĊuju protiv iskušenja. Tada će ova naĉela kontrolisati njihov ţivot i iznosiće se u njihovom druţenju sa drugima. Oni će ljubiti bliţnjega svoga kao sami sebe. prijemĉiv um. Svi takvi karakteri su.UM. 1896. – Edukujte sposobnosti i ukuse vaših najmilijih. a izvještaji u nebeskim knjigama biće takvi da se ne posramite na sudu.

Blagostanje društva. Nov 17. (AH 17) Naĉelo mira. nesebiĉnoj uĉtivosti. ATMOSFERA U DOMU Uticaji iz doma zahvataju društvo. Ona se treba pokazati u svim odnosima u domu. Takozvana njeţnost. odluĉnost i pozitivni zahtjevi. snaga i potpora dušama koje je On iskupio svojom krvlju. Ljubav se treba otkriti u akciji. Što je veće jedinstvo veći je uticaj. sinovi i kćeri vrše izvan doma. Ono što nam je potrebno je religija u domu. crkve i nacije je domaćinstvo. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 20. milost i ljubav ispuniće porodiĉni krug kao skupocjen miris. Bilo nas je osmoro djece u porodici. koje roditelji i staratelji pokazuju prema djeci jedno je od najvećih zala koje moţe doći na njih. – Srce zajednice. ona će se proširiti izvan njega. Tada će njihovi ţivoti biti takvog karaktera da će davati svijetu oĉiglednu pouku o tome kakva moţe da bude porodica koja ljubi Boga i drţi Njegove zapovijesti. naš ţivot i karakter hristolikim ţivotom koji je On dao kao primjer. U svakoj porodici neophodna je ĉvrstina. Njegov mir. Zašto? Zato što vjerujemo i istupamo kao ĉlanovi Carske porodice. Imaćete je svugdje. – MH 349 (1905) Djelotvorna sredstva za oblikovanje karaktera. Moţete je ponijeti sa sobom i kad odlazite na posao. – Nikakva razdraţljivost ne zapaţa se u domu ako se Hristovo naĉelo mira ispoljava u vašoj duši. ali ako imamo vjeru u domu. 1896. Volite Isusa i budite neprekidno u poslu nadvladavanja svake sebiĉnosti. zavise od uticaja u domu. uspjeh crkve.UM. i naši roditelji koristili su svaku priliku da nas navedu da predamo srca Isusu. 1903. – Lt 189. Svakog jutra i svake veĉeri imali smo porodiĉnu molitvu. – Što su ĉlanovi porodice tješnje povezani u svom poslu u domu. – Iz svakog hrišćanskog doma treba da sija sveta svjetlost. – 6T 430 (1900) Bogosluţenje u domu. Nosićete je sa sobom u crkvu. 1891. 1903. utjeha. – Bog je zamislio da zemaljske porodice budu simbol nebeske porodice. Ljubav koja se otkriva u akciji. Hrišćanski domovi. zasnovani i voĊeni prema Boţjem planu. prosperitet nacije. to će uzvišeniji i od veće pomoći biti uticaj koji otac. Neka ovo roditelji i djeca svakodnevno imaju na umu. – MS 36. laskanje i popuštanje. – PK 236 (1917) Dom oĉigledna pouka. skromnosti. ophodeći se jedni prema drugima kao ĉlanovi Boţje porodice. (AH 37) Ĉvrsti autoritet. – Imala sam poboţne roditelje koji su na sve naĉine nastojali da nas upoznaju sa našim nebeskim Ocem. Ono što nam nedostaje je naĉelo mira koje će kontrolisati naš duh. – Bog bi htio da naše porodice simboliziju nebesku porodicu. Pjevali smo hvalu Bogu u našem domaćinstvu. ili će ga mnogi primiti sa porugom i prezirom. vezani za Isusa Hrista najsnaţnijom sponom ljubavi – onom ljubavi koja kroz vjeru radi i ĉisti dušu. Jutrom i 174 175 176 79 . budite blagoslov. – Autoritet se mora odrţavati sa ĉvrstom ozbiljnošću. Tu nema grubih i oštrih rijeĉi. djeca Nebeskog Cara. Ne mogu shvatiti zašto ozbiljnije ne nastojimo unijeti Hristov mir u svoju porodicu nego što ĉinimo za one koji nemaju ţivu vezu sa nama. majka. su meĊu Njegovim najdjelotvornijim sredstvima za oblikovanje hrišćanskog karaktera i za napredak Njegovog djela. Hristos će biti proslavljen. – RH. Ona će biti s vama gdje god bili. manifestujujći se u ljubaznosti. Ima domova gdje se ovo naĉelo sprovodi – domova gdje se sluţi Bogu i gdje vlada najiskrenija ljubav. Nema nikakve neljubaznosti. – MS 80.

– Lijepi maniri.UM. Crkvi je potrebna sva oplemenjujuća duhovna sila koja se moţe steći. Vaspitanje primljeno pokazivanjem njeţnog meĊusobnog obzira osposobljava nas da znamo kako doprijeti do srca kojima je potreban dodir naĉela prave vjere. da bi se saĉuvali svi. Istina ne ĉini muškarce i ţene prostim. Društvo se sastoji od porodica. Oni koji shvataju šta ĉini istinski usp -jeh u ţivotu biće mudri savjetnici. oni se odvajaju iz porodiĉnog kruga ĉim je to moguće. Kako ga moţemo pozvati u svoje domove ukoliko sve nije uredno i ĉisto? – RH. Ne nalazeći zadovoljstva u vlastitom domu. a to je dar zdravog tijela i uma i plemenitog karaktera. zapostavlja svoju djecu. Oct 2. – ST. (AH 155) 80 . Sept 1. i udišite osvjeţavajući vazduh neba. nezamraĉeno gradskom prašinom i dimom. Oct 2. U stvari udobnost i blagostanje djece su poslednje o ĉemu se misli u takvom domu. Ta sveta rijeĉ ne pripada raskošnim kućama gdje su radosti domaćeg ţivota nepoznate. gdje prizori i zvuci obiĉno navode na zle misli. Ona uzdiţe sve koje je prihvataju na visok nivo. 1902. i ono je onakvo kakvim ga ĉine glave porodica. gdje meteţ i zbrka donose umor i nemir.. 1898. Njihovi umovi su neuvjeţbani. – Obnova i uzdizanje ĉovjeĉanstva poĉinje u domu. idite tamo gdje moţete posmatrati djela Boţja. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 177 178 veĉerom iz ovih domova uzdiţu se molitve k Bogu kao slatki tamjan. Iz srca su «izvori ţivota» (Priĉe Solomunove 4:23). i Gospod ţeli da domovi Njegovog naroda reprezentuju red i sklad nebeskih dvorova. (CH 101) Mjesto stanovanja. šumama i brdima. (ML 200) Ĉistota u domu. neobuzdani uticajem porodice i njeţnim savjetom iz doma. Istina koja zaţivi u domu stvara potrebu za nesebiĉnim radom izvan njega. posebno mlaĊi ĉlanovi Gospodnje porodice. Idite tamo gdje moţete. Otkrijte odmor duhu u ljepoti i miru prirode. Istina nikad ne stavlja svoja fina stopala na stazu neĉistote.. Umjesto boravka na mjestu gdje se samo ljudska djela mogu zapaziti. Onaj koji je bio tako odreĊen da djeca Izraelova gaje navike ĉistote neće dozvoliti nikakvu neĉistotu u domovima svog naroda danas. praviti djeci društvo. – ST. Oni srljaju u ovaj veliki svijet sa malo volje. veseo razgovor i djela ljubavi vezaće srca djece za roditelje njeţnim nitima ljubavi i uĉiniti više za privlaĉnost doma od najoriginalnijih ukrasa koji se mogu kupiti zlatom. Onaj ko ţivi hrišćanskim ţivotom u domu biće blistava i sjajna svjetlost svugdje. – ST. – Napor da uĉinimo dom onim što bi trebao biti – simbol doma na nebu – priprema nas za rad u višoj sferi.. Neka oko poĉiva na zelenim poljima.. Zadatak roditelja je u osnovi svakog drugog.. – PP 144 (1890) Hrišćanstvo u domu svugdje blista. Majka. već samo neugodna ograniĉenja. oni stiĉu loše navike i postaju nestrpljivi i nezadovoljni. grubim ili neurednim. Posmatrajte plavo nebo. izvan pometnje i raskalašnosti gradskog ţivota. 1884. (AH 38. – Vi moţete ostaviti svojoj djeci bolje nasleĊe od ma kakvog bogatstva. – Red je prvi zakon neba. 39) Uzdizanje ĉovjeĉanstva poĉinje u domu. a Njegova milost i blagoslov spuštaju se na molioce kao jutarnja rosa.. elegantna ogledala i krasne slike ne ĉine «dom» ukoliko nedostaju saosjećanje i ljubav. somotski ćilimi. – MH 349 (1905) Stvari koje dom ĉine privlaĉnim. 1884. gdje ih moţete uĉiti znanju o Bogu preko Njegovih djela i obuĉavati ih ţivotu neporoĉnosti i korisnosti. Bog sa negodovanjem gleda na neĉistoću bilo koje vrste. – MH 366. June 10. Oni će imati u vidu ono najbolje u ţivotu u izboru doma. koja svo vrijeme posvećuje izlascima i sastancima kao zahtjevima pomodarskog društva. Pod Hristovim uticajem nastavlja se djelo stalnog profinjavanja. – Ĉetiri zida i skupocjen namještaj. 367 (1905) Lijep namještaj ne ĉini dom.

sebiĉan. – Postoji velika potreba za kultivacijom istinske otmenosti i prefinjenosti u domu. Ne bi bilo tako kad biste rekli: «Nijesmo obavili posebne pripreme. Rijeĉi te vrste ranjavaju dušu. – 6T 343 (1900) Šta ĉini srećan dom. Oni koji se prepuštaju ovoj sklonosti otvaraju vrata da Sotona uĊe u njihova srca i uĉini ih brzim u zapaţanju pogrešaka i zabluda drugih. 1884. njeţni maniri i iskrena ljubav koji nalaze izraza u svim postupcima. Kad se primi u srce. sitniĉav i ohol. 423) 179 180 81 . upravljajući sobom tako da djeca vide da saraĊujete sa nebeskim anĊelima. ali ste dobrodošli u ovome što imamo». zapoĉnite djelo milosrĊa u crkvi u svom domu. Bave se njihovim propustima. ĉine ĉak i kolibu najsrećnijim domom. – MS 74. – ST. – Za neke ljude izgleda sasvim prirodno biti mrzovoljan. Uvjerite se da se obraćate svaki dan. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti Prigovaranje otvara vrata za Sotonu. dopuštajući da posledice budu kakve jesu. (AH 422) Njegovanje istinske otmenosti. Ĉesto se sije sjeme nepovjerenja jer neko misli da je morao biti privilegovan a nije. To je moćno svjedoĉanstvo u prilog istine. zajedno sa marljivošću. Nećemo li sada pristupiti porodiĉnoj školi kao Hristovi uĉenici? Unesimo praktiĉnu poboţnost u dom. prava uljudnost. rijeĉi koje donose svjetlost i radost. kao u Hristovoj prisutnosti. 1904. bogatim ili siromašnim. Istina nebeskog porijekla nikad ne uniţava primaoca. – Lt 169. Roditelji. Istinska uglaĊenost. Ovo je vrsta uĉtivosti koju imaju ljudi iz svijeta. zapaţaju se nedostaci. Molba za veće gostoprimstvo. Takvi ljudi se raduju kad vide drugove bolesne i oĉajne a njihova djeca nose osobenosti njihovih vlastitih neprijatnih crta karaktera. Prirodno je za ljudska bića da govore oštre rijeĉi. je ljubaznost koja se pokazuje prema svima. Stvoritelj gleda na takav dom sa odobravanjem. Uvjeţbavajte sebe i svoju djecu za vjeĉni ţivot u carstvu Boţjem. (AH 422. i izgovaraju rijeĉi koje uzrokuju nedostatak povjerenja u onoga ko daje sve od sebe da ispuni svoju duţnost kao Boţji saradnik. Hrišćanska uĉtivost se prima samo pod djelovanjem Svetog Duha. budite oprezni. stiĉe se samo iz praktiĉnog poznavanja Hristovog jevanĊelja. premalo je društvenosti. urednošću i štednjom. – HL (2 dio) 36. ne ĉini ga prostim i grubim. Neki se izgovaraju da je to «previše problematiĉno». kao prednost i blagoslov. AnĊeli će vam biti moćni pomagaĉi. ali oni su lišeni istinske hrišćanske uglaĊenosti. 1865. Ukupno uzevši. Neka oĉevi i majke prekinu sa svim prigovorima i gunĊanjem. u klanjanju i glupavim osmjesima. MeĊu našim narodom mogućnost da se pokaţe gostoprimstvo ne cijeni se kako treba. ali ne popuštajte. malo sklonosti da se naĉini mjesta za još dvoje ili troje u porodiĉnom krugu bez zadrški ili isticanja. U kome god se pojavi. – Oĉevi i majke. (2SM 430) AnĊele ne privlaĉi nesloţan dom. – MS 93. Govorite uvijek ljubazno. velikim ili malim. Neoĉekivani gost cijeni dobrodošlicu daleko više od najbriţljivijih priprema. Oni nikad nijesu nauĉili pouku o samokontroli i ne obuzdavaju svoja nerazumna osjećanja. Ona se ne sastoji iz prvidne naklonosti ili izvještaĉene uglaĊenosti. Istina je omekšavajuća i profinjujuća u svom uticaju. ona mlade ĉini obazrivim i uĉtivim. vulgarnost jezika i prostota vladanja ukazuju na kvarno srce. Ne govorite nijednu rijeĉ koja bi neprijatelju mogla dati prednost. Uticaj roditeljskih mana. 1901. Neka vaš razgovor u domu bude ugodan i ohrabrujući. Sotona će vas kušati. Neka vaspitavaju djecu da govore ugodne rijeĉi. – Ĉak i meĊu onima koji se izjašnjavaju kao hrišćani. malo se ispoljava istinsko gostoprimstvo. – AnĊele ne privlaĉi dom gdje nesloga prevladava. prava uĉtivost. Istinska uĉtivost. Neka ne bude prigovaranja ni optuţivanja. Tada vidite da li rijeĉi koje govorite uzrokuju radost. – Ugodni glasovi.UM. Oct 2. 1900.

ljubav izraţena u pogledu i tonu. U postupanju sa ljudima. despotskim bogovima. 82 (1903) On se izjednaĉavao sa interesima svojih slušalaca. poput Njegova saosjećanja. pun ljubavi i milosti prema svojoj djeci. Tako je kad je imao samo dvanaest godina zapanjio doktore zakona svojim pitanjima u hramu. – Hristovo uĉenje. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 21. nenadnim akcijama ili propisanim pravilima. i iznad svega. Oni misle da je bio lišen topline i vedrine. – MS 132. obuhvata svijet. 190) On radi preko mirnih. (TM 189. U Njegovim grudima bitisala je najĉistija ljubav. i ţeljeli su saznati više o istinama koje je uĉio. – U svom ţivotu Isus iz Nazareta razlikovao se od svih drugih ljudi. On ne bi privlaĉio veliko mnoštvo kao što je ĉinio. 140) Uvijek okruţen mirom. To vaţi i na duhovnom podruĉju. i tako ga vratio njegovom dostojanstvu.UM. 1902. On je jedini istinski uzor dobrote i savršenstva. da je bio strog. Da nije bilo privlaĉnog. – Ed 81. Nikad ne moţe biti okolnosti u ţivotu. da su slušaci bili oĉarani. 3. 1894. – Bog radi preko mirnih. Ĉitav Njegov ţivot odlikovao se nesebiĉnom dobronamjernošću i ljepotom svetosti. HRISTOS SE BAVI UMOVIMA 181 182 183 Hristovo uĉenje treba biti vodiĉ. On je predstavio stare istine u novoj i dragocjenoj svjetlosti. ljudi su sluţili okrutnim. On ispoljava ista naĉela koja se manifestuju u svijetu prirode. No. Sotona neprekidno nastoji da proizvede efekte naglim i naprasitim udarima. Nebo je bilo bliţe. – DA 254. Njegove rijeĉi tako privlaĉne i pune ţivota. kriza u ljudskom iskustvu. On je poĉasvovao ĉovjeka svojim povjerenjem. On nije bio lišen topline i vedrine. Od poĉetka Njegove sluţbe ljudi su poĉeli jasnije shvatati Boţji karakter. Ĉak je i um Jevreja bio dosegnut kroz strah a ne ljubav. Ĉak i usred vreve ljutih neprijatelja bio je okruţen atmosferom mira. – MH 24 (1905) On razumije skriveni rad ljudskog uma. – Onaj koji je platio beskonaĉnu cijenu da iskupi ljude sa nepogrešivom taĉnošću ĉita sve skrivene radnje ljudskog uma i zna kako izravno da postupi sa svakom dušom. Njegov ţivot bio je savršeno skladan. redovnih zakona koje je sam uspostavio. – SpT Series A. – Postoje mnogi koji imaju pogrešnu zamisao o Hristovom ţivotu i karakteru. 1895. (Ev 139. redovnih zakona koje je sam uspostavio. privlaĉili su k Njemu sve koji nijesu bili otvrdnuli u nevjerstvu. osloboĊena svake mrlje sebiĉnosti i grijeha. Njegove upute bile su tako direktne. – On je uĉio na naĉin koji je kod njih stvarao osjećaj potpunosti Njegovog poistovjećivanja sa njihovim interesima i radostima. Njegove ilustracije tako prikladne. Sve do vremena Hristovog prvog dolaska. 255 (1898) Njegov ţivot bio je skladan. On je remetio koliko je to najmanje bilo moguće njihov uobiĉajeni tok misli. Hristova misija na zemlji bila je da otkrije ljudima da Bog nije despot već nebeski Otac. ali Isus nalazi pristupa umovima stazom najprisnijeg druţenja. – Njegovo njeţno sauĉešće poĉivalo je sa iscjeljujućim dodirom na umorna i uznemirena srca. saosjećajnog duha koji se odraţavao u svakom pogledu i rijeĉi. koje nijesu predviĊene u Njegovom uĉenju i za koje ta naĉela nemaju pouku. Rijeĉi Kneza uĉitelja otkrivaju se kao vodiĉ Njegovim saradnicima sve do kraja vremena. Oţalošćeni koji su dolazili k Njemu osjećali su da On povezuje svoje interese sa njihovim kao vjeran i njeţan prijatelj. Ljepota Njegovog izraza lica. ljupkost Njegovog karaktera. ozbiljan i 82 . – MS 44. p 17. Oni su ĉeznuli da budu u Njegovom prisustvu da bi utjeha Njegove ljubavi mogla stalno biti s njima.

– On – Hristos . Kroz ovo. On je budio ţelju i vjeru za takvim postignućem. da bi ljudsko moglo dotaći ljudsko. kako bi mogao iskupiti taj sramni propust i Adamov pad. dobronamjernost bez slabosti. Revnost ga nikad nije navela da bude nagao. ipak nije bio ravnodušan prema potrebama najmanjih izmeĊu ljudi. – MS 132. Bio je veoma društven. U mnogo sluĉajeva ĉitavo vjersko iskustvo obojeno je ovim mraĉnim pogledima. – Njegove poruke milosti bile su prilagoĊene slušaocima. kao naša zamjena. Zato što je prošao njime prije nas. pa ipak imao je rezervisano dostojanstvo koje nije podsticalo neprikladnu familijarnost. Zato je On dolazio ovdje. radost i zadovoljstvo. i obavezao se [zaloţio se] da doĊe na ovu zemlju. – SC 120 (1892) Hristos nikad nije bio nagao. Doĉekujući ih sa povjerenjem. U mnogim srcima koja su izgledala mrtva za bilo šta sveto probuĊeni su novi podsticaji. sišao sa prestola svoje slave kao vrhovni komandant na ĉitavom Nebu. On je imao takta da doĉeka nabijeĊene umove i iznenadi ih ilustracijama koje su im privlaĉile paţnju. – Lt 50. Ali iako je je Njegov ţivot bio pun samoodricanja i zasjenjen patnjom i brigom.UM. U ljudskoj prirodi. On to 184 185 83 . Njegovo lice nije nosilo izraz ţalosti i tuge već uvijek mir i spokoj. Zašto? Da se niko iz ljudske porodice ne mora spoticati na putu koji vodi u vjeĉni ţivot. preobraţeni Njegovom milošću – u «krasoti Gospoda Boga našega» (Psalam 90:17). njeţnost i saosjećanje bez sentimentalnosti. On se bori protiv Sotonine sile nad umom. naš Spasitelj je nadvladao neprijateljeva iskušenja i zadobio pobjedu. sve nevolje i iskušenja kojima je ĉovjek okruţen. skinuo svoju carsku krunu. – Ĉesto se kaţe da je Isus plakao. On je bio svjestan potreba svih. On se spustio do najvećih dubina ljudskog jada i ništavnosti. – On je proputovao svim stazama gdje su ljudi zastranjivali. 1902. – Hristos je prikazao u vlastitom ţivotu svoja boţanska uĉenja. napustio visoki zapovjedniĉki poloţaj. On je znao kako «progovoriti zgodnu rijeĉ umornome» (Isaija 50:4). svaku poteškoću s kojom se svaka duša na licu zemaljskom mora susresti. jer je otvarao srce svakim jadima ljudi. On je sišao dolje na našu zemlju da uzme na sebe ljudsku prirodu. naša sigurnost. On je nadahnjivao nadom. 1897. Otkrivajući u sebi ĉovjekov istinski ideal. prošavši podruĉje gdje je Adam bio pao. On zna svaku prepreku. – U svako ljudsko biće On je usadio neograniĉene mogućnosti. i zaogrnuo svoje boţanstvo ljudskom prirodom. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti neveseo. Njegov duh nije bio slomljen. On je nadahnjivao povjerenje. Posmatrajući ih sa nadom. – SC 120 (1892) Neograniĉene mogućnosti u svakom ljudskom biću. U Njegovom prisustvu prezrene i pale duše shvatale su da su još uvijek ljudi i ĉeznule da se dokaţu vrijednim Njegovog obzira. ali da nikad nije znao za osmjeh. da proĊe kroz svaku probu. jer blagodat se izlivala sa Njegovih usana tako da je mogao voditi ljude na najprivlaĉniji naĉin do riznica istine.je vidio moć. Naš Spasitelj zaista je bio Ĉovjek bola i upoznat sa ţalošću. Njegova umjerenost nikad nije vodila u fanatizam ili asketizam. On je odloţio svoju carsku odoru. i gdje god da je išao nosio je odmor i mir. On se uhvatio upravo za tu nadu da je naša privilegija imati je. (Ev 636) Takt za doĉekivanje umova sa predrasudama. – Ed 80 (1903) Njegovo srce izvor ţivota. i ovdje se borio sa svim iskušenjima. Mnogim oĉajnicima otvorena je mogućnost novog ţivota. On se nije prilagoĊavao ovom svijetu. On je pokazivao doslednost bez svojeglavosti. varljivu Sotoninu silu nad ljudskim umovima. On je gledao u ljudima ono što bi mogli postati. – DA 254 (1898) On se spustio do dubina ljudskog jada. a to je beskonaĉna sila. Njegovo srce bilo je izvor ţivota.

vjernih i skeptiĉnih. kad je uputio svoju molbu nebu. bogatih i siromašnih. već sopstvenu odjeću pravednosti. 1895. um postaje jedno sa Njegovim umom. To znaĉi biti odjeven u odjeću Njegove pravednosti. nebrojenim sistemima. Mi zavisimo jedni od drugih. i pomogao joj da ispolji vjeru. – Hristos je znao svaku pomisao njenog uma [ţene koja je dotakla Njegovu odjeću] i uputio se tamo gdje je stajala. Istina će procvjetati i donijeti najplemenitiju vrstu roda. Moraju se probuditi mentalne moći. On pomaţe traţiocu u ispoljavanju vjere. kad se stvorila potreba. – Pravo vaspitanje nije nametanje uputa nespremnom i neprijemĉivom umu. Za ovo je obezbijeĊen Boţji metod uĉenja. – Kad se pokorimo Hristu. i vjera je ušla «iza najdalje zavjese» (Jevrejima 6:19). i tijesno smo povezani vezama ljudskog bratstva. date upute ostavile su utisak na um i srce. da. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 186 zna. Doĉekati razliĉite umove. preko stvari u prirodi i umjetnosti. Oni će ih tako potpuno uplesti u vlastiti ţivot i praksu da će ideje i principi koje je Hristos unosio u svoje pouke biti uneseni i u njihovo uĉenje. U domu i svetinji. Tada. – MS 18. podići interesovanje. misli se pokoravaju Njemu. Uzajamnim kontaktom naši umovi primaju uĉtivost i finoću. mi ţivimo Njegov ţivot. ta molitva je direktno presjekla Sotoninu paklenu sjenku koja pada na vašu stazu. obrazovanih i neobrazovanih. Mi ne trebamo ograniĉavati obrazovanje kad Bog ne 187 188 84 . Svaki propovjednik treba paţljivo prouĉavati Hristov naĉin uĉenja. srce se sjedinjuje sa Njegovim srcem. 1898. – Boţansko znanje moţe postati ljudsko znanje. Oni moraju shvatiti Njegove pouke. onaj koji je stvorio um i uspostavio njegove zakone. Nema jednog u dvadeset koji zaista poznaju ljepotu. I srce samog radnika će goreti. niti golotinju i izopaĉenost grijeha. obredima i simbolima. u svetim graĊevinama i spomenicima. – Ed 41 (1903) Dati vaspitanju ţivotvornu energiju. Ti razliĉiti umovi ne mogu se jednako tretirati. Samo ţivot moţe roditi ţivot. Ima uglaĊenih i prostih. Tada će postati sudionici bogatog roda Njegovih uĉenja. skormnih i ponositih. ipak svima je potrebna ljubaznost i saosjećanje. Tada dok nas Gospod posmatra On ne vidi od smokvina lišća. 496 (1905) Um postaje jedno sa Njegovim umom. – Ispravno je za mlade da osjećaju kako moraju doseći najveći razvoj svih mentalnih moći. stvarnu srţ Hristove sluţbe. – MH 495. – Nije najveći zadatak vaspitanja prosto prenijeti znanje. On je razumio njenu veliku potrebu. volja se stapa sa Njegovom voljom. u radu i svetkovinama. Oni to moraju otkriti. – MH 60 (1905) Boţansko znanje moţe postati ljudsko znanje. biće zapaljeno ţivotvornim duhovnim ţivotom koji ulivaju u umove drugih. koje je savršena poslušnost Jehovinom zakonu. ŠKOLA I UČITELJ BuĊenje mentalnih moći. – Svako ko se izjašnjava kao dijete Boţje treba imati na umu da kao misionar dolazi u kontakt sa svim vrstama ljudi. pobrinuo se za njegov razvoj u skadu sa njima. – DA 250 (1898) Najveći razvoj mentalnih moći.UM. i stoga na Njegovom krštenju. – MS 104. Bog je davao Izraelu pouke ilustrujući Njegova naĉela i ĉuvajući sjećanje na svoja ĉudesna djela. već dati onu ţivotvornu energiju koja se prima kroz kontakt uma sa umom i duše sa dušom. – COL 312 (1900) 22.

– ST. 1885.UM. To su pouke koje uĉenici u našim školama trebaju izuĉavati kako bi mogli istupiti sa ĉistim mislima. koja se zapaţa u njegovim pogledima. Oni koji rade sa mladima trebaju biti vrlo paţljivi u izazivanju sposobnosti uma da bi mogli bolje znati kako usmjeriti njihove moći i da bi se mogle ispoljiti na najbolji naĉin. – MS 86. – MH 449. Roditelji i uĉitelji u školama su svakako nekvalifikovani da vapitavaju djecu kako treba ako prvo oni nijesu nauĉili pouke samokontrole. Dok sam posmatrala ova zla. a njegovo srce mora biti ispunjeno dubokom ljubavi prema uĉenicima. On treba da ima ĉvrstinu karaktera. Moramo se najozbiljnije pozvati na svako ljudsko biće da uporedi svoj karakter sa Boţjim zakonom. koje su takoĊe Boţji zakoni. To je najveće obrazovanje koje zemaljska bića mogu steći. Nije dobro pretrpati um studijama koje zahtijevaju pojaĉan napor a ne donose korist u praktiĉnom ţivotu. 450 (1905) Opasnosti nekih škola. – Od najveće je vaţnosti da svako ljudsko biće kojem je Bog dao moć razuma shvati svoj odnos prema Bogu. staratelja i uĉitelja! Malo je onih koji shvataju najbitnije potrebe uma i kako usmjeravati razvoj intelekta. – MS 67. – Um će biti istog karaktera kao ono ĉime se hrani. mjerilom karaktera za sve koji će ući u Njegovo carstvo i postati graĊani nebeske drţave. mentalnom i duhovnom vaspitanju svojih uĉenika. rijeĉima i postupcima. kad bi uĉitelji i uĉenici bili vjerni zakonima prirode. ţetva iste prirode kao posijano sjeme. 1905. bistrim umovima i srcima. July 14. pripravljenim da se uspnu stepenicama napretka. snošljivosti. – RH. Najveće obrazovanje. Ako je uĉitelj iskreni hrišćanin.. pitala sam se: moraju li naši sinovi i kćeri postati moralni i fiziĉki slabići da bi stekli obrazovanje u tim školama? Ne mora biti tako. July 14. bez znanja o praktiĉnom ţivotu i sa malo snage za ispunjavanje duţnosti. uravnoteţeni muškarci i ţene. (FE 71) O vaspitanju se mora voditi raĉuna. 1885. kao i uputiti ih u nauku. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti postavlja granice. 1898. June 29. Kako je vaţan poloţaj roditelja. Da bi vršio pravilan uticaj on mora savršeno vladati sobom. Navike uĉitelja vrše uticaj. i ispoljavaju hrišćanske vrline. – RH. Rano vaspitanje mladih uglavnom oblikuje njihov karakter za ţivot. doslednom hrišćanskom ţivotu dostiţna je prouĉavanjem Rijeĉi Gospodnje. razvoj misli i osjećanja mladih. strpljenja. – Najveća paţnja treba se posvetiti vaspitanju mladih upućujući ih na razne naĉine kako bi se ispoljile uzvišene i plemenite snage uma. blagosti i ljubavi. Izazvati uzvišene osobine uma. 1882. 189 190 85 . – Nauka o ĉistom. nema potrebe za tim. Za njegovo sadašnje i vjeĉno dobro je da se pita na svakom koraku: da li je ovo put Gospodnji?. Treba aktivirati sve snage uma i tijela da bi mladi mogli postati snaţni. – Naĉela i navike uĉitelja treba smatrati od veće vaţnosti od njegovih obrazovnih kvalifikacija. i tada će moći oblikovati umove svojih uĉenika. – Mnogo mladih izlazi iz vaspitnih ustanova moralno uniţeno i sa oslabljenim fiziĉkim moćima. cjelovitom. osjetiće potrebu podjednakih interesa u fiziĉkom. Ne pokazuju li dovoljno ove ĉinjenice neophodnost paţenja od najranijih godina na vaspitanje mladih? Ne bi li bilo bolje za mlade da rastu u neznanju u odnosu na ono što je opšte prihvaćeno kao obrazovanje nego da postanu bezobzirni prema istini Boţjoj? – 6T 194 (1900) Boţji odnos prema ĉovjeku mora biti jasan.. Ali naša dostignuća biće beskorisna ako ne sluţe Bogu na slavu i za dobro ĉovjeĉanstva.

. niti da ponesu ozbiljne odgovornosti koje se polaţu na njih – vaspitanja djece i omladine. – Svaki uĉitelj ima vlastite osobene crte karaktera koje mora nadzirati da ga Sotona ne bi upotrijebio kao svog posrednika u uništavanju duša svojim neposvećenim crtama karaktera. pogreške i grijehe pred školom: ne moţete efikasnije otvrdnuti njihova srca i uĉvrstiti ih u zlu nego ĉineći tako. (FE 260. oni ne znaju kako postupati sa ljudskim umovima. Prikrijte mnoštvo grijeha na svaki mogući naĉin slijedeći Hristov naĉin lijeĉenja. Potrebni su dobro uravnoteţeni i skladni karakteri kod uĉitelja u svim pravcima. Ako uĉitelj ne osjeća odgovornost i brigu koje uvijek treba otkrivati u radu sa ljudskim umovima. i rezultat je bio da su duše dovedene u opas nost a neke izgubljene. Nemojte davati ovaj posao u ruke mladih ţena i muškaraca koji ne znaju postupati sa ljudskim umovima. njegovo vaspitanje je u nekim sluĉajevima bilo vrlo oskudno.UM. donoseći korist u ovom ţivotu i pruţajući se u budući besmrtni ţivot. Nikad ne ponizujte nekog uĉenika izlaţući njegove slabosti. Razgovarajte i molite se sa njim nasamo. U radu sa djecom i mladima sreću se raznovrsni karakteri. svjetovnosti ili pijanstva koji će se pogubnije odraziti 86 . i on će pokorno nositi Hristov jaram i imati u vidu da radi sa Njegovim nasleĊem. 261) Odgovornosti nijesu za neiskusne. Ova vrsta vaspitanja biće blagoslov. 1885. – CEd 145. jer će smatrati da je vrlina iznositi zablude drugih. i ţalosno je da se ovaj oštećeni karakter i rukovoĊenje reprodukuje u djeci koja su dovedena pod njegovu kontrolu. a uĉitelji moraju biti nadahnuti Duhom Boţjim kako bi bili u stanju da valjano obavljaju svoj posao. Njima nedostaje uzvišenije obrazovanje i obuka. Jedina sigurnost za uĉitelja je da se svakodnevno uĉi u Hristovoj školi. 1893. 1893. i pokaţite prema njemu istu njeţnost koju je Hristos pokazao prema vama koji ste uĉitelji. Nikad ne ohrabrujte jednog uĉenika da kritikuje i govori o zabludama drugog.. Potpuno osposobljeni za rad sa ljudskim umovima. Obuka u porodiĉnom ţivotu štetno se odrazila na karakter. 1893. Postoji duh njihove vlastite nepokornosti. tada će svoje ja biti skriveno u Hristu. Pogrešno je ostaviti djecu i mlade pod njihovim nadzorom.. – MS 34. Njegovoj skromnosti. Bilo što poput nepromišljenog. – Crkvena škola u Batl Kriku (Battle Creek) vaţan je dio vinograda koji treba kultivisati. Izlaţenje na kraj sa propustima. – Rad sa ljudskim umovima najdelikatniji je zadatak koji se moţe vršiti. – Nikad ih ne vaspitavajte reklamirajući greške i propuste nekog uĉenika. Njihovi umovi su prijemĉivi. Zla narav u uĉitelju. Njegovoj poniznosti srca. Moram konstatovati da mi je pokazano da nijesu uvijek korišćene najbolje metode u postupanju sa zabludama i pogreškama uĉenika. nerazumni pokreti i samodostojanstvo obavili su zlo djelo. – MS 8. samopoţrtvovanja Hrista radi. Neko moţe imati dovoljno obrazovanje i znanje u nauci da poduĉava. I hoće li ovakvo vaspitanje biti za sadašnje dobro i za buduće vjeĉno dobro djece i mladih? – MS 34. ali moţe li se ustanoviti ima li takta i mudrosti da radi sa ljudskim umovima? Ako Hristova ljubav ne nastava u srcima instruktora. naprasitog istupa od strane uĉitelja moţe odjeći njegov uticaj na dobro nad uĉenicima kojima daje okosnicu obrazovanja. oni nijesu podesni za dovoĊenje u vezu sa djecom. i potĉiniti osjetljive umove i karaktere djece takvoj disciplini znaĉi ostaviti oţiljke i rane na um koje se nikad neće izbrisati. – Svakom uĉitelju potrebno je Hristovo prisustvo u srcu vjerom i da posjeduje istinski duh samoodricanja. Savjet jednom naprasitom uĉitelju. Ne postoji nijedan oblik zla. srca koja se bore za kontrolu. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 191 192 Uĉitelji moraju biti nadahnuti Svetim Duhom.

i inspirisati ih svojih saosjećajnim. treba da uprave umove u naporu da se pripreme za udovoljavanje tim pozivima.. Ţivi svjedok za Hrista. – Prednosti uĉitelja mogu biti ograniĉene time što ne posjeduje visoke knjiţevne kvalifikacije kakve su moţda poţeljne. Stvaranje i hrišćanstvo imaju jednog Boga. razmišljanje o zlu. poznaće da su mu izlasci ureĊeni kao zora. – CT 209 (1913) Kombinovati prirodno sa duhovnim i teţiti najvećim dosstignućima. 1895. Potaknuta (probuĊena) i raspirena ţestina nikad se neće okajati. – Vaţno je da imamo srednje škole i akademije. Svi koji se ukljuĉuju u sticanju znanja trebaju nastojati da dostignu najveći opseg progresa. (FE 375. 1893. nego kad ljudske strasti nijesu pod kontrolom Duha Boţjeg. uz odgovarajuće staranje o tijelu. znam da ne koristimo sposobnosti uma ni upola marljivo kao što bi trebalo u naporu da se osposobimo za veću korisnost. koji je savrešeni uzor kompletnog ĉovjeka. koji moţe obznaniti tajne skrivene vjekovima. koji moţe riješiti najteţe probleme za umove koji vjeruju u Onoga koji jedini ima besmrtnost i nastava u svjetlosti kojoj ni jedan ĉovjek ne moţe pristupiti. neka njihovo polje izuĉavanja bude široko koliko mogu obuhvatiti njihove moći. oni srednjovjeĉni. samopravednost. Autor prirode je autor Biblije. ĉineći Boga svojom mudrošću. – Uĉitelji koji rade u ovom dijelu Gospodnjeg vinograda moraju biti pribrani. ponos. ako cijeni njegovu veliĉinu i znaĉaj i posjeduje riješenost za usavršavanjem. u stvari svi koji su u stanju da se ukljuĉe u Gospodnju sluţbu. Uĉitelji će se sretati sa ovim u karakterima uĉenika. – Ed 279 (1903) Umne sposobnosti ne treba korisiti poloviĉno. radnik u mnogim sluĉajevima razvija sliĉne osobine koje kvare dušu onoga s kime radi. ako ţeli raditi ozbiljno i predano. ako gaji iskrenu ljubav prema svom poslu. sklonost ka provociranju. drţeći se Onoga koji je beskonaĉan u znanju. Koliko izgubljenih sinova je odvojeno od carstva Boţjeg prljavim karakterom onih koji polaţu pravo da budu hrišćani.UM. Poštenjem i marljivošću. koji nastoji da pozna Gospoda.. ne jednostrano iskustvo. progresivnim duhom da ga slijede u nastojanju da ih povede naprijed i prema gore. skladan karakter. ali u svom nastojanju da izbaci ova zla. Ista naĉela odvijaju se kroz duhovni i prirodni svijet. Strašno je s tim imati posla. trujući dušu i sijući zla koja nadvladavaju dobro. 376) 193 194 87 . Iz zemlje i inostranstva pristiţe mnogo urgentnih poziva za radnicima. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti na karakter. Poljoprivredna djelatnost ilustruje biblijske pouke. bezdušnost. Mladi muškarci i ţene. zavist. već dobro uravnoteţen um. Potreban dobro uravnoteţen um. – SpTEd April 22.. lišeno svih onih spasonosnih osobina koje ĉovjeku daju silu. Zakoni kojima se zemlja pokorava otkrivaju ĉinjenicu da je ona pod upravljaĉkom silom beskonaĉnog Boga. pa ipak ako ima pravi uvid u ljudsku prirodu. tako da nije sposoban zadobiti besmrtnost kroz vjeru u Hrista. Odvojiti Boga i Njegovu mudrost od sticanja znanja znaĉi imati nepotpuno. drţati svoju narav i osjećanja pod kontrolom i u podreĊenosti Svetom Duhu. «Što ĉovjek posije ono će i poţnjeti» (Galatima 6:7). hladnoća. – CT 191 (1913) Vaţna riješenost za usavršavanjem. nedostatak saosjećanja – to su atributi Sotone. primjenjujući sve sile uma u sticanju znanja i mudrosti u duhovnim stvarima. svaka duša moţe biti ispunjena u Hristu. razumjeće potrebe svojih uĉenika. – Lt 50. Ljubomora. jednostrano obrazovanje. Neka se razvijaju onoliko brzo i onoliko daleko koliko mogu. nedobronamjerna osjećanja. Iz svjetlosti koju mi je Bog dao. – Prirodno i duhovno moraju se kombinovati u izuĉavanjima naših škola. Oni treba da daju dokaza da imaju.

Potrebna vizuelna pomagala. 1898. Nemoguće je o njoj voditi odgovarajuću brigu i pravilno je iskoristiti. Više obrazovanje ovoga svijeta pokazalo se kao farsa. bili bi u daleko većoj prednosti u odnosu gdje su sada u poznanju boţanskih istina Rijeĉi Boţje.UM. – Lt 103. 1908. Mar 12.8 – U um svakog uĉenika treba utisnuti misao da je obrazovanje pogrešno ukoliko razum ne nauĉi da prisvaja istine boţanskog 7 Vidi naslov br. Preko njihovih uĉenja. kad se ĉovjek ţeli poduĉiti kao malo dijete. razumno će govoriti o višem obrazovanju zato što će shvatiti da je to znanje koje osposobljava ljude da razumiju suštinu nauke. prenijeće se u vjeĉnost. – Nije dobro pretrpati um onom vrstom studija koje zahtijevaju intenzivnu primjenu i napor a koje ne koriste u praktiĉnom ţivotu. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 195 196 Pravilne pouke ne mogu uticati na umove koji ne poznaju istinu Boţje Rijeĉi . – Bog bi ţelio da mentalne sposobnosti budu ĉiste. Opseţna biblijska naĉela moraju kontrolisati zamisli. postaju despotska sila koja veţe um ĉeliĉnim zagrljajem. Te knjige odvele su hiljade tamo gdje je Sotona odveo Adama i Evu – u spoznaju koju im je Bog bio zabranio da imaju. koje ljude umudruju na spasenje. Kad uĉitelji i uĉenici siĊu sa svojih štakai stupe u Hristovu školu da uĉe od Njega. Obrazovanje ove vrste biće gubitak za uĉenika. jer te mu studije oduzimaju ţelju i sklonost za prouĉavanjem koje bi ga osposobilo za korisnost i omogućile da ispuni odreĊene mu odgovornosti kao Boţjeg saradnika u pomaganju onima kojima je to potrebno pravilom i primjerom da osiguraju besmrtnost. koje će obezbijediti najbolju obuku za tijelo i dušu. – RH. uĉenici se okreću od Rijeĉi Boţje ka bajkama». Ali ĉesto se previše raznolike hrane daje umu. Kad se srce i um podrede Bogu. 17. Izuĉavanje nekih od tih knjiga je gubljenje vremena. Samo studije koje će biti od najveće koristi ne samo ovdje već i u budućem ţivotu. Ispravne pouke ne mogu ostaviti traga na umovima onih koji ne poznaju istinu Rijeĉi Boţje. «Hrana za um» Vidi naslov br. svijetu. – MS 15. – Studiranje latinskog i grĉkog jezika od daleko je manjeg znaĉaja nama. 1898. «Prouĉavanje Biblije i um» 8 88 . nauka o vaspitanju otkriće se u Rijeĉi Boţjoj. mapa i slika pomoći će u objašnjavanju ovih [duhovnih] pouka i urezati ih u pamćenje. – Ed 186 (1903) Izbjegavati preveliku raznolikost mentalne hrane. On postaje Ċavolska radionica. kad se jednom usvoje. Nauka o prirodi pretpostavlja da kontroliše Boga prirode. Grijeh je prouĉavati knjige koje zanemaruju kako se zbliţiti sa razliĉitim granama korisnosti u praktiĉnom ţivotu. Da mnogi koji su prihvatili i ĉitali te knjige iste nikad nijesu ni vidjeli već umjesto njih prihvatili rijeĉi Boţanskog Uĉitelja. 11. i Bogu od cjelovitog prouĉavanja i upotrebe ĉitave ljudske mašinerije. Ţivot koji ne poznaje dom u kojem ţivimo nikada ne moţe biti sveobuhvatan ţivot. Potreba za praktiĉnom obukom. – MS 15. – MS 45. 1898.7 – Sveĉanim glasom Govornik je nastavio: «Nalaziš li kod tih [nevjernih] autora ono što moţeš preporuĉiti kao bitno u istinskom višem obrazovanju? UsuĊuješ li se preporuĉiti njihova uĉenja studentima koji ne poznaju njihov pravi karakter? Pogrešne navike mišljenja. – Korištenje oĉiglednih pouka. tabli. Mozak treba osloboditi svakog nepotrebnog tereta. Udţbenici i obrasci mišljenja. – Ali palo ĉovjeĉanstvo neće razumjeti. Roditelji i uĉitelji trebaju neprekidno teţiti savršenijim metodama. 1897. Prouĉavanje i praktiĉan ţivot. Kad je fiziĉka mašinerija neopterećena to vodi povećanoj aktivnosti mozga.

Treba ispitati svaki sluĉaj. i to je njihovo pravo.UM. glavu i srce. proizvodeći upravo ona zla koja se ţele sprijeĉiti. Nabolje korištenje djelova koji saĉinjavaju ljudsku mašineriju. a ne prateći ih prilikom njihovih obroka i u njihovim zabavama sa krutom i nasvitljivom strogošću. Ovo mi se dopada. Ne mogu nikako odobriti zamisao da se djeca moraju osjećati pod stalnim nepovjerenjem i da se ne mogu ponašati kao djeca. glavom. On mora imati mudrosti i takta koji su neophodni u radu sa umovima. Uĉitelji kao da sudjeluju u djeĉjim sportovima i regulišu ih. obavijestiti se sa interesovanjem i ljubaznošću o svakom mladiću. i razjasniće se njihova finansijska situacija. – Ed 289. imaju povećano osjećanje poštovanja. Jedna od studija koja se postavlja kao najvrednija pred njim treba biti uvjeţbavanje Bogom datog razuma u skladu sa njegovim fiziĉkim moćima. – Da su uĉitelji nauĉili pouke koje bi Gospod htio da uĉe. nastojaće da podstakne povjerenje i uĉvrsti osjećaj poštovanja. Um se mora uvjeţbavati u razumijevanju vaţnih istina koje se tiĉu vjeĉnog ţivota. Oni se ne bi osjećali necijenjeni da mogu polaziti i dolaziti bez nadzora. – Lt 64. – Mudar vaspitaĉ. – Lt 103. on će izgubiti moć rasta. a ipak ne ĉini ništa po tom pitanju. Uĉenik koji. mislim da su manji izgledi da djeca podlegnu iskušenju. uĉitelji koji su u dodiru sa svojim uĉenicima prepoznaće djela nemirnog uma i upotrijebiti uticaje koji će sprijeĉiti zlo. 89 . Saradnja uĉitelja u rekreaciji. već moramo najbolje iskoristiti razliĉite djelove koji saĉinjavaju ljudsku mašineriju – mozak. Ali neka se uĉitelji pridruţe djeĉjim zabavama. Mnogi. Vodite mlade osjećaju povjerenja. i biće ih malo koji neće teţiti da se pokaţu vrijednim povjerenja. 1897. Vaspitaĉi ne obavljaju ni pola svog posla kad znaju da neki mladić mora posvetiti godine primjeni uĉenja iz knjiga. Djeca i mladi izvlaĉe korist iz povjerenja. svi ţele da se tretiraju sa povjerenjem i poštovanjem. Pravilna iskorištenost samog ĉovjeka je najvrednija je pouka koja se moţe nauĉiti. 290 (1908) Neophodno povjerenje uĉenika. – Vidjela sam neke stvari ovdje u Švajcarskoj9 za koje mislim da su vrijedne oponašanja. kao da se sumnja na zlo. trivijalnim pitanjima otkriće da mu je um postao zakrţljao i oslabljen. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti otkrivenja i ukoliko srce ne prihvata uĉenja jevanĊelja Hristovog. rukama i nogama. prihvata opšte zamisli i dopusti da vrijeme i paţnja budu obuzeti banalnim. Mi ne treba da se bavimo samo umnim radom i tu se zaustaviti. ili ĉiniti fiziĉke napore i tu stati. tijelo. – Uĉitelj mora biti viĉan svom poslu. budu zajedno sa njima. kosti i mišiće. u radu sa svojim uĉenicima. ne bi bilo onih uĉenika ĉije raĉune neko mora plaćati ili onih koji napuštaju koledţ sa velikim dugom za sobom. Nijedan ĉovjek nije sposoban za sluţbu koji ne razumije kako ovo ĉiniti. ne nastojeći da zaradi sredstva da plati svoje troškove. Ponekad izvode svoje uĉenike u duge šetnje. Umjesto stalnog nadzora. ĉak i kod male djece. i to će osvojiti njihovo povjerenje. Koliko god da je veliko njegovo 197 198 9 NAPOMENA: Ovo je pisano dok je autor bio u posjeti Evropi izmeĊu 1885. Uĉitelji u školama ĉesto izlaze sa svojim uĉenicima dok su u igri i poduĉavaju ih kako da se zabave a istovremeno su blizu da suzbiju neki nered ili grešku. 1909. tijelom. – 5T 653 (1889) Pokazati povjerenje u uĉenike. umjesto opseţnih naĉela Rijeĉi Boţje. i 1887. Sumnjiĉenje demorališe. Oni se moraju nadzirati sa ljubavlju.

oni hode u iskrama koje sami raspiruju. Bog je prihvatao i odabirao u prošlosti upravo takve primjerke da obave neki veliki zadatak za Njega. 1893. milost i ljubav Hristova nastava u njihovim srcima. Gospod je vidio u tim grubim. Njihove nasijeĊene i steĉene crte karaktera pokazale su se kao sjajne osobine u širenju smrtonosnog uticaja na druge umove. – Uĉitelji moraju imati u vidu da rade sa djecom. U mladosti vam je nedostajalo discipline i poduĉavanja. – MS 2. neobazrivi prema osjećanjima drugih. – Lt 117. ako izloţe svaku pojedinost pred Bogom i istraju u svom zahtjevu moleći ga za milost prije nego stupe na svoju uĉiteljsku duţnost. Bog ne gleda kao ĉovjek i ne sudi kao što ĉovjek sudi – On istraţuje srce. iritiranog duha u uĉionicu. Kad se dešavaju stvari u porodici ili njihovom društvu koje im remete mir i izazivaju temperament. Ako su uĉitelji strogi. – Vjerski ţivot mnogih koji se izjašanjavaju kao hrišćani je takav da pokazuje da nijesu hrišćani. kritiĉki raspoloţeni. primićete to isto zauzvrat. nehristoliku prirodu. vi ste nestrpljivi. primiće isto zauzvrat. njeţni obzir prema svojim uĉenicima. Ovo pravilo treba se drţati kao sveto prema najograniĉe nijim.UM. Ali ako idu isprovociranog. zavedu i uspostave svoj autoritet. ako ne zadobije poštovanje i povjerenje svojih uĉenika. 1901. Ograniĉenom uĉeniku potrebno je mnogo više podstreka nego što prima. 266) Potrebno strpljenje i prilagodljivost (savjet jednom uĉitelju). anĊeli Boţji ući će sa njima u uĉionicu. favorizujući one prema kojima su naklonjeni dok ostale tretiraju sa preciznošću i strogošću. Vrlo vam je nepoţeljno ulivati ideje u ograniĉene umove. ljubazni i vrlo privlaĉni. djelovao je kao elektriĉna baterija budeći te oĉito umrtvljene sposobnosti na krjepku i istrajnu akciju. Postupanje sa ograniĉenim uĉenicima.. znajući da sila. (FE 265. radeći na srcu. kakva god da je vrsnoća njegove osposobljenosti u drugim pravcima. Ako se nad ovim raznolikim umovima postave uĉitelji koji po prirodi vole da se uzvise. Ako se ne ispune vaša oĉekivanja. i umjesto prikladnog poduĉavanja djece njima samima je potreban neko da ih uĉi poukama o Isusu Hristu. 270) Atmosfera u uĉionici utiĉe na uĉenike. ali i pored toga nijeste mudar uĉitelj. 150. preopterećeni. vi ne znate. koji će pristrasno postupati. – CEd 154. nezanimljivim. a nekima je puno teţe uĉiti od drugih. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti 199 200 nauĉno znanje. njegovi napori biće uzaludni. Šta će Bog uĉiniti sa ovom oĉito nezanimljivom omladinom. Ĉovjek koji ţeli saĉuvati svoje samopoštovanje i dostojanstvo mora paziti da ne ţrtvuje poštovanje i dostojanstvo drugih. ljubav. – Ed 278. Vi ne znate kako postupati sa ljudskim umovima ili kako prenijeti znanje na najbolji naĉin. oni su snishodljivi. a ne sa muškarcima i ţenama.. Njegov Duh. 1893. Imali ste sve prednosti obrazovanja. Oni su djeca koja sve moraju nauĉiti. 1881. moralna atmosfera koja im okruţuje duše ostavlja utisak na djecu koja su pod njegovim starateljstvom. Oni imaju religiju podreĊenu i kontrolisanu okolnostima. 90 . najmlaĊim i najnestašnijim uĉenicima. neotesanim kamenovima dragocjen metal koji će izdrţati probu bura i oluja i vatreno krštenje. – Ako ispoljavate dobrotu. 279 (1903) Pomaganje zaostalim i onima što ne obećavaju. – CEd 149. – Vi nijeste uspješni kao uĉitelj zato što nemate strpljenja i prilagodljivosti. Ali duh koji ste pokazivali pri popravljanju pokvario vam je ţivot. jednostavnim rijeĉima. Jasnim.. (FE 269. Ako se sva zbivanja kreću u smjeru koji im godi i nema iritirajućih okolnosti koje izbacuju na površinu njihovu nepotĉinjenu. to će stvoriti stanje pometnje i nepokornosti.

dragi Isus – ĉitav izvor ljubavi bio je u Njegovoj duši. KARAKTER I LIČNOST Razvoj ličnosti Saradnja roditelja sa uĉiteljima. Njegovo srce uvijek je bilo dirnuto saznanjem o bespomoćnosti malog djeteta koje je podreĊeno grubostima. 150.. Morate im pokazati da ih volite zato što su oni mlaĊi ĉlanovi Gospodnje porodice. Odgovornost vjerske zajednice. – Naš Otkupitelj je imao široku i svestranu prirodu. ukoravajući ili obeshrabrujući ih. niti postupajući. odbijajući Sotonu da nam ih ne otme iz ruku. Mi ih moramo paziti.. izopaĉene sklonosti. Oni moraju osjetiti da im je duţnost saraĊivati sa uĉiteljem.UM. ĉak iako nemate osobitog interesa ili odgovornosti za njih. Svako ko preuzima na sebe odgovornost poduĉavanja mladih srešće okorjela srca. neposlušnosti. 1884. Braćo i sestre. (FE 89. ne udaljavajte se od te drage omladine. otkupnina Njegove krvi. i puno se moliti za onoga ko im uĉi djecu. – MS 34. Moraju postojati oĉevi i majke u Izrailju koji će ĉuvati njihove duše kao oni koji moraju poloţiti raĉun. 1893. – Ne moţe biti odgovornijeg posla od pravilnog vaspitanja mladih. (FE 265) 201 91 . ne treba stvarati osjećaj kao da su meĊu strancima koji ne brinu za njihove duše. Aug 26. – Zapostaljeno polje predstavlja zanemareni um. kao da im pomaţete u pobuni. i njegov je zadatak da saraĊuje sa Bogom u obnovi Njegovog moralnog lika u svakom djetetu. neuĉtivosti i neljubaznosti zbog duha koji razvijate. – RH. 1893. 90) Doĉekivanje okorjelih srca i izopaĉenih sklonosti. jer On je volio djecu. – CEd 149. Vi koji ste već dugo hrišćani imate zadatak da ih strpljivo i ljubazno vodite pravim putem. Najslabiji krik ljudske patnje nikad nije dopro do Njegovog uha uzalud. podsticati razboritu disciplinu. Rodite-lji ovo pitanje moraju sagledati u drugaĉijoj svjetlosti. Nećete pomoći djeci razdraţujući. Kad mladi dolaze na naše koledţe. Isus.

Moć bogatstva teţi da pokvari i uništi. moć sile je jaka da povrijedi. jer ljubav je naĉelo akcije. – Ĉista ljubav je jednostavna u svom djelovanju i razliĉita od svakog drugog naĉela akcije. već boţanski princip. duše i karaktera. Neposvećeno srce ne moţe je oţivotvoriti ili proizvesti. – Ljubav je njeţna biljka. Što god se uĉini iz ĉiste ljubavi. – Kroz neposlušnost ĉovjekove moći su se izopaĉile. Njegova priroda postala je tako slaba da mu je bilo nemoguće odbiti silu zla. VJEČNI PRINCIP Ljubav naĉelo akcije. tako da ćemo najviše ljubiti Boga i bliţnjega svoga kao sami sebe. – Ljubav je sila. vlada nagonima. kontroliše strasti. ili uspješno. koliko god bilo malo ili dostojno prezira u ljudskim oĉima. permanentna sila. ona će se izlivati na druge. a svaki korjen gorĉine oko nje povaditi kako bi imala mjesta da raste. ljubav je vladajuće naĉelo akcije. 1898 (6BC 1100. Ona nije emocija ili podsticaj već odluka posvećene volje. Pokoravanje svoga ja Bogu je sve što On zahtijeva. i samo dobro. i ona oblikuje karakter. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila V DIO ŢIVOTNA POKRETAČKA SILA 23. – CT 33 (1913) Ljubav spontano izvire kad je svoje ja potisnuto.. koji su mrtvi sebi a ţive Bogu. – Kad nebeski princip vjeĉne ljubavi ispunjava srce. predavanje sebe na uposlenost koju On smatra prikladnom. nigdje nećemo raditi srećno.UM. korisno. cijelo srce. – MS 50. – AA 551 (1911) Ljubav – intelektualna i moralna snaga. guši mrţnju. 1894 (HC 173) Sotonina zamjena – sebiĉnost za ljubav. ali vrsnoća i vrijednost ĉiste ljubavi sastoji se u njenoj gotovosti da ĉini dobro. – 2T 136 (1876) Njeţna biljka koja se mora kultivisati i njegovati. i tada će ona doveseti pod svoj uticaj sve sile uma. u cjelosti je plodonosno. i uzdiţe i oplemenjuje sklonosti. «Emocionalne potrebe» 92 . 66. Ona se ne sastoji u osjećanju već u preobraţaju ĉitavog srca. Intelektualna i moralna snaga sadrţane su u ovom principu. Ona se nalazi samo u srcu gdje Isus vlada. Ljubav je od Boga. Naš Gospod i Spasitelj traţi da mu predamo sebe. – 4T 223 (1876) Razliĉita od svakog drugog naĉela. istinska ljubav spontano izvire. – Kad se svoje ja potĉini Hristu.. Neobraćeno srce ne  205 206 207 Vidi naslov br. U srcu obnovljenom boţanskom milošću. 1101) Ljubav nije nagon već boţanski princip. – Najveća ljubav prema Bogu i nesebiĉna meĊusobna ljubav – to je najveći dar koji naš nebeski Otac moţe dati. Ova ljubav nije nagon. Sve dok ne doĊemo do ove taĉke potĉinjavanja. i kušaĉ je vidio da mu se ispunila namjera da poremeti boţanski plan ĉovjekovog stvaranja i ispuni zemlju bijedom i pustoši. jer On najprije pokaza ljubav k nama» (1 Jovanova 4:19). LJUBAV – BOŢANSKI. «Da imamo mi ljubav k Njemu. jer Bog više gleda sa koliko ljubavi neko radi nego na uĉinak koji je postigao. i ona se mora kultivisati i njegovati. a sebiĉnost je zauzela mjesto ljubavi. i ne mogu se odvojiti od nje. – Lt 97.

Ljubav mora nastavati u srcu. Neće biti tvrdoglavosti u nekom ko je povezan sa Hristom. – Svaka duša je okruţena sopstvenom atmosferom – atmosferom koja se moţe dopuniti ţivotodavnom silom vjere.. Kad je ova odozgo roĊena ljubav stalno prisutno naĉelo u srcu. pogrešnom sudu i nepriliĉnom govoru. i ispoljiti poniznost i privrţenost na spoljašnji naĉin.. ĉini tu vezu savršenom i nosi svjedoĉanstvo svijetu o sili hrišćanstva koja se ne moţe osporiti. ne samo prema onima koje smatramo najdraţim u svetom odnosu već prema svima s kojima dolazimo u kontakt. a da pobude ipak budu laţne i neĉiste. Svaka osoba s kojom dolazimo u kontakt svjesno ili nesvjesno je zahvaćena atmosferom koja nas okruţuje. – Zlatni lanac ljubavi. postojano. jer njen uticaj je boţanski. tekući poput nezadrţive bujice k svima koji je hoće prihvatiti.. Mjera kojom mjerimo uvijek će nam se vratiti. iskrene. – MS 17. On je ţivio na blagoslov drugima. Ona će nas voditi da saosjećamo sa onima ĉija srca su gladna saosjećanja. mi moramo činiti drugima oni što bi ţeljeli da oni nama ĉine pod takvim okolnostima. – Najbriţljivija paţnja prema spoljašnjoj pristojnosti ţivota nije dovoljna da onemogući pristup svakoj razdraţljivosti. da vršimo djela ljubaznosti. Istinska prefinjenost nikad se neće otkriti sve dok se svoje ja posmatra kao najveći cilj. Temeljan hrišćanin crpi svoje pobude na akciju iz duboke ljubavi prema svom Uĉitelju. Hristos je naš primjer. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila moţe zaĉeti ili proizvesti ovu biljku nebeskog porijekla koja ţivi i cvjeta samo gdje Hristos vlada. ona profinjuje i uzdiţe cijelo biće.. Tada će se sebiĉnost iskorijeniti i nevjernost neće postojati. Ljubav je uljepšala i oplemenila sva Njegova djela. u okove bratstva i ljubavi. Iz samog korjena svoje privrţenosti Hristu potiĉe nesebiĉno zanimanje za njegovu braću. djela koja proistiĉu iz takvog srca mogu biti lišena ukusa ţivota i plodova istinske svetosti.. Nema sebiĉnosti u Njegovoj ljubavi. Samopoštovanje nas moţe navesti da izbjegavamo pojavu zla. priznati sadašnju istinu.UM. onom će vam se vratiti» (2 stih). nezadovoljstvom i sebiĉnošću. – 2T 135 (1868) Ljubav miomirisna atmosfera. pristojnost i pristalost ponašanja. zasladiti miomirisom ljubavi. Niko neće ispoljavati upornu nezavisnost ćudljivosti. budući lišena naĉela ĉiste ljubavi. 1893 (HC 173) Plod ĉiste ljubavi. ona će se obznaniti. da ĉinimo ustupke. – «Sve što hoćete da ljudi ĉine vama. On je prohodio ĉineći dobro. (5BC 1140) Ljubav vlada pobudama i postupcima. Ljubav dodjeljuje svom imaocu milosrĊe. govorimo njeţne. ĉinite i vi njima» (Matej 7:12). ili zatrovati smrtonosnom mrljom grijeha koji se gaji. jedinstvo sa Hristom i Ocem. koji povezuje srca vjernika u jedinstvu. Nije nam zapovijeĊeno da ĉinimo sebi ono što ţelimo da drugi ĉine nama. Ljubav treba gajiti i kultivisati. Ona ozaruje izraz lica i ublaţava glas. – 2T 136 (1868) Ljubav ĉini ustupke. – COL 339 (1900) Iskorijeniti sebiĉnost i razdor. imulsivnost djeteta koje ispušta ruku koja ga vodi i birati da se spotiĉe i hodi vlastitim putevima. ohrabrujuće rijeĉi. Ona će nas voditi da ĉinimo mala djela ljubaznosti. – Hristova ljubav je duboka i ozbiljna. ili oteţati i ohladiti klonulošću duha. Evo jakih motiva koji će nas natjerati ljubimo jedan drugog sa ĉistom ljubavi. Blagosloveni rezultati pokazaće se kao plod takvog kursa.. hrabrosti i nade. Neće biti razdora i podjela. – GW 123 (1915) 208 209 20 93 . 1899. «Kojom mjerom mjerite. Ljubav prema uticaju i ţelja za uvaţavanjem od drugih mogu proizvesti uredan ţivot i obiĉno besprekoran razgovor. Sebiĉno srce moţe ĉiniti velikodušna djela. – Lt 110.

grubi i neprijatni maniri moraju se omekšati Hristovom milošću. Hristolika ljubav daje najblagonakloniji oblik pobudama i postupcima drugih. Kad nebesko naĉelo vjeĉne ljubavi ispunja srce. ona ne sluša ĉeţnjivo nepovoljne izvještaje. ono je dokaz da je Boţje obliĉje obnovljeno u ljudima. ne srdi se. a svaki ĉin je povećava. koliko poštenim i prefinjenim smatrali sebe. a ljubav se jasno ne pokazuje. Gdje god se koristi moć intelekta. – 2T 135. To pokazuje da postoji sila u boţanskoj prirodi koja se suprostavlja posrednicima zla i da blagodat Boţja obuzdava sebiĉno nasleĊe u tjelesnom srcu. a njihova snaga otpora se povećava. Ova ljubav njegovana u duši uljepšava ĉitav ţivot i širi prefinjen uticaj na sve oko sebe. i u skladu sa anĊelskom. ne traţi svoje. autoriteta ili sile. mi takoĊe moramo voljeti Njegovu djecu. ne moţemo biti do srećni. Kad je posjedujemo.. On je mogao zapovijedati mudrošću i snagom. – Ljubav. 224 (1876) Prava ljubav je duhovna. već ljubavlju. oni pokazuju djelovanje uticaja koji je iznad svakog ljudskog uticaja. To je nebeski nakit koji daje istinsku plemenitost i dostojanstvo duši i privikava naše ţivote onom Uĉiteljevom. – Oni koji vole Boga ne mogu gajiti mrţnju ili zavist. – AA 319 (1911) Ljubav uljepšava ĉitav ţivot. Ona je omekšavajuća i preobraţajuća u svom uticaju i prisvojiće ţivote grešnika i dotaći njihova srca kad se svaki drugo sredstvo pokaţe neuspješnim. Gdje postoji ovo jedinstvo.. – 5T 335 (1885) Ljubav ţivi od akcije. postaje produhovljena i otkriva se u rijeĉima i djelima.. ako duša nije krštena nebeskom milošću ljubavi prema Bogu i jednih prema drugima. On je došao na svijet da protivljenje i autoritet potĉini sebi. mi oskudijevamo u istinskoj dobroti i nepodesni smo za nebo. Hrišćanin mora imati posvećenu njeţnost i ljubav. ne silom ili sebiĉnim interesima. – Ljubav ne moţe ţivjeti bez akcije. odbojan stav. ona se izliva na druge. Ako ljubimo Boga svim srcem. Ona se po prirodi širi i tiha je u svom djelovanju. Isus je bio Knez mira. Bez obzira kakve dobre osobine moţda imamo. – Ljubav «ne ĉini što ne valja. bez obzira na prilike. Ljubav zadobija pobjedu kad su dokaz i autoritet nemoćni. privrţenost i volja onih do kojih nastojimo doprijeti zauzeće odbrambeni. Ona ne istiĉe nepotrebno njihove greške. uĉvršćuje i proširuje. uzdignuta iznad carstva strasti i impulsa. da je usaĊeno novo naĉelo ţivota. – DA 678 (1898) 94 . ne misli o zlu» (1 Korinćanima 13:5). ali sredstva kojima se sluţio u nadvladavanju zla bili su mudrost i snaga ljubavi. 136 (1868) Dokazi Novog naĉela ţivota. pa ipak jaka i moćna u svojoj namjeri da nadvlada velika zla. već prije nastoji da unese u um dobre osobine drugih.UM. ipak Bog je odredio da će velik dobitak biti izvjestan rezultat svakog djela ljubavi. u kojoj nema nestrpljivosti i razdraţljivosti. gdje je sve ljubav i jedinstvo. Ovu ljubav ne obavezuje samo puko ukljuĉivanje «ja i moje» već je prostrana kao svijet i visoka kao nebo. – 4T 223. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 210 Ljubav blagonaklono tumaĉi pobude drugih. Ova ljubav je Duh Boţji. Ljubav ne radi za korist niti za nagradu. – Kad se ljudi poveţu.

Bolja priroda tih osoba je ugušena u djetinjstvu. posvećenom. a srce postaje pusto i hladno.. «Opĉinjenost i slijepa ljubav» 95 . I dok vaša ljubav prema Hristu raste. Neka srce onoga ko je povezan sa vama ne ĉezne zbog nedostatka ljubaznosti i saosjećanja. – Ljubav je biljka nebeskog porijekla. i ukoliko svjetlost boţanske ljubavi ne otopi njihovu hladnu sebiĉnost sreća će im biti zauvijek uništena. – Naša meĊusobna privrţenost potiĉe iz našeg opšteg odnosa prema Bogu. pa ipak plitka zato što nije isprobana i okušana. – Lt 50. i biće jaka i jedra i donositi bogat rod... Tada će brak. – Naklonost moţe biti jasna kao kristal i prekrasna u svojoj ĉistoti. Neka svako radije poklanja ljubav nego je traţi. 32. – Lt 63. 211 212 213 * Vidi naslov br. kao od Gospodnjeg Duha» (2 Korinćanima 3:18). predukus je nebeske radosti. Uĉinite Hrista prvim.. niti slijepa. Ljubav ne moţe dugo postojati bez izraza. uzajamne snošljivosti. Ona je ĉista i sveta. Ali strast tjelesnog srca je nešto sasvim drugo. (SD 101) Ljubav veţe srce sa srcem. Ne treba gušiti ljubavne podsticaje. beznaĉajni izraz preuveliĉanog prijateljstva.. – MH 360 (1905) Biljka ljubavi mora se njeţno paziti. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 24. ljubav koja vezuje srca. Mi smo jedna porodica. – Ohrabrujte izraţavanje ljubavi prema Bogu i jednih prema drugima. – MS 17. ĉiji miomiris se povećava u srazmjeri kako se daje drugima. moramo podsticati plemenite.UM. plitka uĉtivost svijeta. su kao pljeva prema pšenici. Neprestano gledajte na Njega. mi se meĊusobno volimo kao On što nas je volio. – MH 360. Kad se porede sa ovom istinskom. Ako ţelimo da nam djeca imaju Isusovog njeţnog duha i saosjećanja koje anĊeli pokazuju prema nama. preobraţavamo se u to isto obliĉje. (SD 101) Voljeti kao što je Hristos volio znaĉi pokazivati nesebiĉnost na svakom mjestu i u svako vrijeme. – Dragocjena mladica ljubavi mora se njeţno paziti. – 7T 46 (1902) Ljubav ne moţe postojati bez izraza. – Neka bude uzajamne ljubavi. biti kao što je bio sam poĉetak ljubavi.. 1896. Ona nije nerazumna. dajući izraza cijelom karakteru. i od predmeta svog izbora pravi idola. nerazumna. Dok ĉista ljubav ukljuĉuje Boga u sve svoje planove i u savršenom je skladu sa Duhom Boţjim.. Toplina pravog prijateljstva. ljubaznim rijeĉima i prijatnim pogledima. meĊusobna ljubav postaje dublja i jaĉa. i vaša ljubav prema Njemu svakodnevno će bivati dublja i snaţnija dok se podreĊuje probi iskušenja. nagla. – Kad se društveni i plemeniti podsticaji suzbijaju. strast je tvrdoglava. poslednjim i najboljim u svemu. bezobzirna na svaku uzdrţljivost. umjesto da bude kraj ljubavi. LJUBAV U DOMU* Izvor istinske ljudske ljubavi. 361 (1905) Naklonost moţe biti ĉista ali plitka.. Iskrena ljubav je dragocjen atribut nebeskog porijekla. Razlog zašto postoji tako puno okrutnih muškaraca i ţena na svijetu je to što se istinska naklonost smatrala slabošću i bila obeshrabrivana i potiskivana. disciplinovanom privrţenosti. oni se gase. 1893. «Mi pak svi koji otkrivenijem licem gledamo slavu Gospodnju. ljubavne impulse djetinjstva. 1899.. – DA 516 (1898) Ljubav nije strast.

Privijte je k srcu. Ona nije sebiĉna strast. iskrenost. – 2T 416 (1870) Duša ţudi za većom ljubavi. Neka se porodiĉna ljubav ĉuva u njihovim srcima. To će biti od daleko veće vrijednosti za vašu djecu od zemlje i novca. – PP 176 (1890) Karakteristike prave ljubavi (savjet jednom samouvjerenom muţu). Te strasti su se uĉvrstile u vama kroz podst icanje i ispoljavanje. biti tek njen poĉetak. – Prava ljubav je uzvišeno i sveto naĉelo potpuno razliĉito po karakteru od one ljubavi koja se impulsivno budi i koja iznenadno umire kad je surovo kušana. – RH. ali kroz ljubav i samodisciplinu svi se mogu drţati na okupu u prisnoj zajednici. ljubav koja će naći izraza u rijeĉima i djelima. Ona nije gnevljiva u svojim manifestacijama. umjesto da bude kraj ljubavi. ĉistijeg poretka od onog koji postoji u niţem poretku ţivotinjskih strasti. ĉista ljubav je dragocjena. biće vam prirodno kao disanje odabrati društvo svoje supruge i nastojaćete je usrećiti u svom društvu. – PP 176 (1890) Ljubav i samodisciplina drţe porodicu na okupu. Neka vaša ţena bude voljena. 1888. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 214 215 U cjelokupnom vladanju onoga ko posjeduje pravu ljubav pokazuje se blagodat Boţja. – Vaša supruga mora uĉinit ozbiljne napore da izaĊe iz svoje usamljeniĉke. Ona je nebeska u svom uticaju. On treba kultivisati njeţnu ljubav. I kad uzvišeniji poredak sposobnosti naraste u vama i ojaĉa vjeţbom. moralnost i vjera odlikovaće svaki korak prema braĉnom savezu. Nemaju svi ĉlanovi porodice isti peĉat karaktera. u punini braĉnog zavjeta. Neka se tu vjeţbaju u samoodricanju i pokazuju ljubaznost.UM. bolje ćete razumjeti potrebe svoje ţene. Ako sada u strahu Boţjem usĉuvate svoje tijelo pod ĉistom. Vi nijeste vrijedni svoje supruge. i ona će izaći sa te uzdrţljive. (MYP 459) Prava ljubav priprema za uspješan brak. poštovana. Neće izgledati kao na silu. Takva ljubav ĉuvaće toplinu srca. Ona će pamtiti i odraziti u blagoslovima na svog muţa svaku rijeĉ njeţnosti. – Neka roditelji nastoje da ispoljavaju u vlastitom karakteru i svom porodiĉnom ţivotu ljubav i dobroĉinstvo nebeskog Oca. jednostavnost. Kad izlazite u šetnju ili na sastanak. svaku rijeĉ uvaţavanja i blagonaklonog podstreka. biće vam prirodno ĉiniti te napore. Vjernost duţnosti roditeljskog doma zahtijeva od mladih da se pripreme za vlastite domove. – L________ treba gajiti ljubav prema svojoj ţeni. osjetljiva biljka. gorde rezervisanosti i gajiti jednstavnost u svim svojim postupcima. cijenite je visoko. shvatićte da duša ţudi za ljubavlju višeg. uĉtivost i hrišćansko saosjećanje. odanu prirodu i potrebna joj je njeţna naklonost. Njegova supruga ima osjetljivu. Njegova nesaosjećajna priroda mora se dovesti u blizak kontakt sa 96 . Ona je isuviše dobra za vas. Ona vodi stalnim naporima da usrećite suprugu. ali vidjela sam da je Bog zadovoljniji njenim duhom nego onim koji vi sami posjedujete. Ona je duboka i trajna. da bi se mogli osvrnuti na dom svoga djetinjstva kao na mjesto mira i sreće pored neba. paţena. Ona donosi rod. zazire od prekora. – 2T 415 (1870) Ljubav nalazi izraza u rijeĉima i djelima. Vi posmatrate njena duhovna dostignuća kao inferirona u odnosu na svoja. njoj je potrebna paţnja. Ona je slabašna. Za nju je podreĊenost posmatranju i primjedbama ravno smrti. Skromnost. Neka dom bude pun svjetlosti. – Prava. Ako imate ovu ljubav. Ali ona ima ponosit duh i stidljiva je. Brak će. Ona ozbiljno ţeli tvoriti volju Boţju. uzvišenom ljubavi i nastojite da njome doĉekujete svoju suprugu. Sept 25. i onaj ko izlazi iz takvog domaćinstva da stane kao glava svoje porodice znaće kako da usreći onu koju je odabrao za svog ţivotnog saputnika. i biće puno prilika za ispoljavanje strpljenja i snošljivosti. nesigurne pozicije koja je prirodna za nju. potrebe njene prirode biće zadovoljene.

osjećali da vam je ispod dostojanstva pokazivati njeţnost ljubaznim postupcima i ĉekati priliku da ispoljite naklonost prema svojoj supruzi rijeĉima njeţnosti i ljubaznog obzira. dala im je prvu pouku u hrišćanskom ţivotu. Apr 4. ona ih uĉi prvim poukama u hrišćanskom ţivotu. L______ mora da obavi jedan zadatak za sebe koji niko sem njega ne moţe izvršiti. (AH 198. ĉudesna su pomoć u oblikovanju hrišćanskog karaktera. – Kad majka stekne povjerenje svoje djece i nauĉi ih da je vole i pokoravaju joj se. njeţnošću i ljubavlju. i neka se to ne završava u porodiĉnom krugu. saosjećanjem i njeţnošću mjesto je koje anĊeli vole posjećivati i gdje se Bog proslavlja.. kako bi se krutost i hladna rezervisanost mogle ugušiti i omekšati boţanskom ljubavi. slušajte svoje roditelje u Gospodu: jer je ovo pravo». – DA 515 (1898) Uticaj hrišćanskog doma nikad se ne zaboravlja. Ljubav koja se moţe zapaziti kod roditelja je ono što djecu navodi da se pokoravaju petoj zapovijesti i paze na nalog: «Djeco. zahvalnost i ljubav zraĉe u srcu iako je dan moţda tako tmuran. – MS 126. – Ljubav ne moţe više postojati bez otkrivanja sebe u vidljivim djelima nego što se vatra moţe odrţati bez goriva. Roditelji i djeca trebaju se sjediniti u ponudi sluţbe ljubavi Onome koji jedini moţe odrţati ljudsku ljubav ĉistom i plemenitom. zasnovani i voĊeni u skladu sa Boţjim planom. 1903. 1899. Hrišćanski domovim.. 1892. vjerovati i pokoravati se svom Spasitelju kao što vole. – MH 393 (1905) Moć roditeljskog primjera. brate C. To će biti zdravlje tijelu i snaga duši. sa saosjećanjem. Njegova ljubav i privrţenost mora se usmjeriti na Hrista i nebesko. i on treba oblikovati karakter za vjeĉni ţivot. – 1T 695 (1868) Neka strpljenje. Uticaj briţljivo ĉuvanog hrišćanskog doma u godinama djetinjstva i mladosti najsigurnija je zaštita protiv svjetovne pokvarenosti. Materinska ljubav prema djetetu predstavlja Hristovu ljubav.. – Dok majka uĉi djecu da joj se pokoravaju zato što je vole.. (AH 19) Porodiĉni odnos treba biti posvećujući u svom uticaju. – Najbolji naĉin da se djeca vaspitaju da poštuju svoje roditelje je pruţiti im priliku da posmatraju kako otac ukazuje ljubaznu paţnju prema majci a majka ispoljava poštovanje i respekt prema ocu. 1911. Vi ste.. Oni moraju voljeti. 531 (1875) Mala djela koja otkrivaju pravu ljubav. Vi ste promjenljivi u svojim osjećanjima i vrlo podloţni spoljašnjim okolnostima. i mališani koji vjeruju svojim majkama i slušaju ih uĉe se da vjeruju i pokoravaju se Spasitelju. Nastojte da dolazite u svoju porodicu sa veselim izrazom lica. Ljubav koju vjernim staranjem i pravilnim vaspitanjem roditelji pokazuju prema svom djetetu blijedo odraţava Isusovu ljubav prema Njegovom vjernom narodu. vjeruju i slušaju svoje roditelje. već proširi i na one izvan porodice. To će biti bolje nego trošenje novca na ljekove i ljekare za vašu ţenu.. – Dom koji je uljepšan ljubavlju. – 3T 530. On moţe izrasti jaĉi u Gospodu noseći bremena u Njegovom djelu. – MS 16. Nov 15. 199) Isusova ljubav ogleda se u roditeljima. (AH 19) 216 217 97 . Nije slabost ili ţrtvovanje muškosti i dostojanstva izraziti prema svojoj ţeni njeţnost i saosjećanje u rijeĉima i djelima. (AH 199) Majĉinska ljubav je ilustracija Hristove ljubavi. – RH. U atmosferi takvog doma djeca će nauĉiti da vole svoje zemaljske roditelje i svog nebeskog Oca.UM. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Hristom. Ostavite svoje poslovne neprilike i poteškoće kad napuštate radno mjesto. – ST.

1888 (AH 128) U istom kontekstu u kojem se neki od tih snaţnih termina vezanih za pomenuti predmet koriste. S vremena na vrijeme koriste se termini kao «strast» i «sklonosti». životinjske. 473 (1870). Zapazite opet: Oni koji braĉni odnos smatraju jednom od Boţjih svetih ustanova. o Boţe moj. kao narod. samo smo molili i savjetovali. U braku te strasti zajedniĉke svim ljudskim bićima moraju se podrediti kontroli. njima se mora upravljati.. U 1860-im – dekadi sa dvije osnovne vizije o zdravstenoj reformi [6. «seksualne privilegije». bludne.. posvetite ih Bogu. ona istiĉe da se strasti moraju kontrolisati onim što je ona nazvala «višim. Braĉni zavjet pokriva grijeh najcrnje boje. 48 Vrlo je malo onih koji osjećaju da je vjerska duţnost vladati svojim strastima. – Lt 6. potrebno je sloţiti konstataciju na konstataciju. 1876. TakoĊe treba posvetiti paţnju znaĉenju upotrijebljenih rijeĉi. Treba zapaziti da je ona bila uspješna u svojoj sluţbi. – 2T 472. Sledeći navodi teško bi mogli poduprijeti tako nešto: Bog ne samo što zahtijeva od vas da kontrolišete svoje misli.. «moralnom suzdrţljivošću» i «moralnim sposobnostima».. ĉitajte Rijeĉ Boţju.. ona se u pismu povjerila Jakovu: 219 220 Mi svakodnevno osjećamo najozbiljniju ţelju za svetijom blizinom Bogu. nikad nijesmo zabranjivali brak. sve bliţe. I vrijedno je zapaţanja da Elen Vajt slika braĉnu intimu kao «privilegiju». ali bludna strast ne dopušta ograniĉenja i ne sluša naloge ili se da kontrolisati razumom. Jednom kad su zbog zahtjeva djela u koje su ona i njen muţ bili ukljuĉeni i dijelilo ih pola kontinenta.. Kao rezultat te zajednice sa Jakovom Vajtom rodila je ĉetiri sina. plemenitije sile dovode se u potĉinjenost ţivotinjskim sklonostima. Više.] – Elen Vajt je poĉela raspravljati o pitanjima koja se odnose na seks.UM. Cijelo svoje biće poklanjam sebi ukoliko nije udostojeno tvog prisu stva. Ti snaţni izrazi mogu neke ĉitaoce navesti na pretpostavku da se svaka strast osuđuje i da je svaka seksualna aktivnost zla.. 98 .. – HL.. i 25. kontrolisaće se nalozima razuma. već samo «niska» i «bludna» strast. Ljubav je ĉisto i sveto naĉelo. 1847. 1849. poslednjim danima istorije ovoga svijeta.. Još jedanput. već takoĊe strasti i sklonosti. «razumom». Konstatacije u kasnijim godinama omogućile su odreĊenu elaboraciju. avgusta 1846. Vezano za seksualno opštenje u braku ona je upotrebljavala termine kao «prednost braĉnog odnosa». Ĉak i u ovom vremenu. kad se budim noću.. zaštićenu Njegovim svetim propisom. 2.. 1900.. Spavam sama. Sledeća tvrdnja vrijedna je paţljivog razmatranja: Što se tiĉe braka. svoje strasti i svoje sklonosti. pokvarene. Ona se udala za Jakova Vajta (James White) 30. Ona piše o umjerenosti i suzdrţavanju i izbjegavanju pretjerivanja.. osim u sluĉajevima gdje su postojali oĉigledni razlozi da bi brak bio bijeda za obje strane. 562 (1870) Sve ţivotinjske sklonosti moraju se podrediti višim silama uma. Iako je upozoravala protiv velikog dijela seksualnog ponašanja u braku. Ona govori o «seksualnim privilegijama» koje se «zloupotrebljavaju».. Znam da imam više prilike za razmišljanje i molitvu. «prednost porodiĉnog odnosa». i kad ujutru ustajem: bliţe. Ţelim dijeliti svoju postelju samo sa tobom... No. pošto se kroz molitvu uvjerila da je to ispravan korak. Da bi stekli taĉan i uravnoteţen koncept uĉenja Elen Vajt na ovom delikatnom polju. Ona piše o braĉnom odnosu kao o «svetoj ustanovi» koja se moţe «izopaĉiti». Oni se ĉesto opisuju rijeĉ ima kao niske. strast se ne osuĊuje. godine. Mi. LJUBAV I SEKSUALNOST U LJUDSKOM ISKUSTVU 218 Napomena: Elen Vajt je ţivjela i radila u vrijeme kad je vladala velika uzdrţanost u javnim govorima ili pisanju o seksu ili seksualnom odnosu izmeĊu muţeva i ţena. decembar 1865.. 1854 i 1860 godine. p. – Lt 60. ona je pisala o trenucima kad ljubav omeĊena odgovarajućom uzdrţljivošću moţe biti «nesputana». Odluĉno kontrlišite svoje misli. – MS 1. izopačene. sklapaju se brakovi meĊu adventistima sedmog dana.. Ovo je moja molitva kad lijeţem. jun 1863. A ĉak i tada.. plemenitijim silama». jer dvadeset mjeseci bila je primalac vizija od Gospoda. – 2T 561. Uzdiţite ih [strasti i sklonosti] u ĉistoći. Nemojte ih uniţavati u sluţbi pohoti. Ovo je izgleda Marijina prednost koliko i moja. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 25.. Zdravlje i ţivot se ţrtvuju na oltaru niske stasti. rekla bih. Strast i naklonost su moćni ĉinioci.

– AM 8.. krunisani ĉašću. – MS 16. – RH. A. ţena da omekša i poboljša muţevljev karakter i da mu puninu – ispunjavaju Boţju namjeru za sebe. Elen Vajt je savjetovala protiv nametanja takvih pogleda. ali ovo je sigurno ĉiniti samo u strahu Boţjem. On nastoji da zamijeni svete. U Nojevo vrijeme neposvećena. otvorilo je put za Sotonu da radi «na mašti tako da neĉistoća» umjesto ĉistoće bude rezultat. ako se ono što je zakonito ispravno tretira i ne prelazi u grešnu neumjerenost. Brak nije dozvola za oslobaĊanje bludnih strasti. Bilo je zakonito ţeniti se u Nojevo vrijeme. – Vrlo je malo onih koji osjećaju da im je vjerska duţnost vladati svojim strastima. (AH 121) On [Hristos] je odredio da se muškarci i ţene sjedinjuju u svetom braku. On bi svetinju braĉne ljubavi htio zamijeniti popustljivošću. koja je sama po sebi zakonita ako se pravilno upraţnjava. – Mladalaĉke sklonosti treba obuzdavati do dolaska perioda kad dovoljna ţivotna dob i iskustvo omoguće dostojanstvo i sigurnost u njihovom nesputavanju. pisala je ona. – Oni [hrišćani koji su u braku] trebaju ozbiljno razmotriti ishod svake privilegije braĉnog odnosa.UM. 1899 (AH 99) Prednost braĉnog odnosa. – Svi koji stupaju u braĉni odnos sa svetom namjerom – muţ da stekne ĉistu naklonost ţenina srca. a posvećeno naĉelo treba biti osnova svih postupaka. da se podiţu porodice ĉiji će ĉlanovi. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Nikada nije sudjelovala niti opravdavala uĉenja koja zahtijevaju neku vrstu platonskog bratskog i sestrinskog odnosa u braku. i njihova je prednost jesti. Mi treba da ţivimo na ovom svijetu raĉunajući na vjeĉni svijet. Za svaku zakonitu. – 2T 90 (1868) Vrijeme kad sklonosti mogu biti nesputane. Bogom datu privilegiju. trgovati. – MS 126. 1864 (MYP 452) Opasnost od prelaska sa zakonitog u pretjerivanje.. Ĉak i muškarci i ţene koji ispovijedaju poboţnost daju slobodu vladavini bludnih strasti i ne pomišljaju da ih Bog 221 99 . Oni su se sjedinili u braku sa objektom svog izbora i zato prosuĊuju da brak posvećuje odavanje niskim strastima. biti priznati kao ĉlanovi jedne više porodice.. On nije došao da razori sveti braĉni odnos već da ga uzdigne i obnovi do njegove prvobitne svetosti. neumjerenošću i izopaĉenošću. nevjernošću... – MH 356 (1905) Boţja namjera ispunjena u braku. Bavljenje time. 1888. bila je ono što je brak uĉinilo grešnim pred Bogom. preljubom. – Nema niĉeg grešnog u samom jedenju ili pijenju ili u braku i stupanju u brak. seksom prije braka. U ovom vijeku svijeta postoje mnogi koji gube svoje duše postajući udubljeni u misli o braku i samom braĉnom odnosu. ĉiste misli neĉistim.. ţivjeti u braku i vjenĉavati se. neumjerena ljubav. On je sa zadovoljstvom gledao na porodiĉni odnos gdje vlada sveta i nesebiĉna ljubav. Sotona predlaţe fa lsifikat. i zakonito je ţeniti se sada. Sept 25. 1894. Sve to se spominje u ovom poglavlju. – Lt 103. – Isus nije nametao celibat na bilo koju klasu ljudi. piti. – Kompilatori. Bog je namjestio ljude na svijet. animalizmom u braku i izvan njega i homoseksualnošću. – 2T 380 (1870) [Ona je pisala o] «utvrĊenjima koja štite svetu privatnost i privilegije braĉnog odnosa». 1903. POZITIVNO (Riječi ohrabrenja i savjeta) Isus i porodiĉni odnos. Dok je radila sa nekima koji su nametali uĉenja ove prirode.

Dok ĉista ljubav ukljuĉuje Boga u sve svoje planove i u savršenom je skladu sa Duhom Boţjim. Ona je slijepa za posledice. Zdravlje i ţivot se ţrtvuju na oltaru niskih strasti. Muškarci i ţene traće nervnu silu mozga izazivanjem na neprirodnu akciju udovoljavanja niskim strastima. Ovo je osobina ljubavi u braĉnom odnosu koji Bog priznaje kao svet. 48. Ona je ĉista i sveta. nerazumna.222 UM. No. Sept 25. da je Šne ukalja već posveti i oĉisti. – MH 361 (1905) NEGATIVNO (Riječi ograničenja i upozorenja) Brak nije zamišljen da pokriva ĉulnost i uniţavajuće navike. i sebe predade za nju. – HL. May 24. 1865. – Nije ĉista ljubav ono što podstiĉe ĉovjeka da pravi ţenu oruĊem u sluţbi svoje pohote. ali bludna strast ne dopušta ograniĉenja i ne sluša naloge ili se da kontrolisati razumom. 100 . Uzvišenije. (AH 50) Pod kontrolom naloga razuma. – RH. a ovaj skriveni monstrum – niska strast – prisvaja njeţno ime ljubavi. 2. 474 (1870) Ljubav nasuprot strasti prirodnog ljudskog srca. ĉuvanu Njegovim svetim propisom. (2SM 440) Oĉuvati povjerenje unutar svetog porodiĉnog kruga. – Bog nikad nije namjeravao da brak pokriva mnoštvo grijeha koji se praktikuju. Neka ni muţ ni ţena ne dozvoljavaju drugima da dijele povjerenje koje pripada samo njima. Kako malo ljudi pokazuje svoju ljubav na naĉin koji opisuje apostol Pavle: «Kao što i Hristos ljubi crkvu. ona ne razmišlja o uzroku i posledici. pokazaće se blagodat Boţja.. – 2T 472 (1870) Osjetljiva ravnoteţa izmeĊu ljubavi i bludne strasti. p. 1888. Oni zloupotrebljavaju moći koje im je Bog dao da ih ĉuvaju u svetosti i dostojanstvu. U sveukupnom ponašanju onih koji posjeduju pravu ljubav. – Ljubav. strast je svojeglava. Ljubav je ĉisto i sveto naĉelo. Muškarci i ţene koji ispovijedaju poboţnost uniţavaju svoja tijela kroz odavanje pokvarenim strastima i na taj naĉin s e unizuju ispod nivoa ţivotinja. Ali strast tjelesnog srca je nešto sasvim drugo. nagla. – Oko svake porodice postoji sveti krug koji treba ĉuvati neprekinutim. što slabi njihov ţivotni oslonac i iscrpljuje cijeli sistem. Puno ţena pati od velikih slabosti i stalnih bolesti zbog nepoštovanja zakona njihovog bića. i od objekta svog izbora pravi idola. da bude sveta i bez mane» (Efescima 5:25-27). plemenitije moći se podreĊuju ţivotinjskim sklonostima. kontrolisaće se nalozima razuma... Oni koji griješe na taj naĉin nijesu upoznati sa ishodom svog kursa. Ţivotinjske strasti su ono što buĉno zahtijeva popuštanje. – RH. Braĉni zavjet pokriva grijehe najcrnje boje. 1887. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 223 smatra odgovornim za rasipanje ţivotne energije. nije nerazumna. – 2T 473. prirodni zakoni su pogaţeni.. Unutar ovog kruga nijedna druga osoba nema prava ući. Ĉulnost i uniţavajuće navike u braĉnom odnosu vaspitavaju um i moralni ukus za nemoralne navike izvan braĉnog odnosa. – Oni koji braĉni odnos smatraju jednom od Bojţih svetih ustanova. nepokorna svakom ograniĉenju. ona nije slijepa.

. on prestaje da ĉuva tvrĊavu. Toj djeci potrebna je najpaţljivija njega da ispolje.. Umjesto da se unapreĊuje razum i da on ima moć kontrole. ljubazan naĉin. bremenitost više nije sigurna. Muškarci kvare vlastita tijela. Nekad je neophodno ponizno i njeţno insistirati. Na taj naĉin puno djece raĊa se sa veoma snaţnim ţivotinjskim nagonima. Odavanje porivu koji uniţava i tijelo i dušu je odlika braĉnog ţivota. pokvarenost i prestup. kako bi one mogle preuzeti voĊstvo. – Um muškarca ili ţene ne prelazi u jednom trenutku iz ĉistoće i svetosti u izopaĉenost. Prenatalni uticaji. Um se uniţava. a neizreciva zla u braĉnom ţivotu sigurne su posledice. koji ih vara i navodi da izopaĉuju tu svetu ustanovu. On zna da ako uzbudi niske strasti i odrţi ih na vlasti. seksualne privilegije se zloupotrebljavaju. dok će ţivotinjske sklonosti biti predominantne i drţati primat. jer moţe tako kontrolisati umove roditelja da preko njih da vlastiti peĉat karaktera njihovoj djeci. podsjetiti da Bog ima primarno i najveće pravo na cijelo njeno biće i da ne moţe zanemariti to pravo. na njeţan. ojaĉaju i razviju moralne i intelektualne moći. Iako formiran po obliĉju svog Tvorca. da ona ne moţe poniţavati svoje tijelo odavanjem seksualnom pretjerivanju. – Nije ĉista. – Mnogi misle zato što su stupili u braĉni odnos da mogu sebi dopustiti da ih kontrolišu ţivotinjske strasti. ĉak i uz rizik njegovog nezadovoljstva. dok su moralne sposobnosti tek neznatno razvijene. i nemoguće je uzdići ga iz pokvarenosti dok se vaspitava da porobljava moralne i intelektualne moći i dovodi ih u potĉinjenost prljavim strastima. jer moralne i intelektualne sposobnosti biće podreĊene. Šta je posledica? Osjetljivi ţenski organi se štete i obolijevaju. dok će plemenitije osobine postajati sve slabije i slabije. nema nikakvog razloga za brigu u vezi sa njihovim hrišćanskim iskustvom.. a ţena postaje rĊav sluga u njihovim neumjerenim. – 2T 480 (1870) Zloupotreba seksualnih privilegija u braku. sveta ljubav koja navodi ţenu da zadovoljava ţivotinjske sklonosti svog muţa po cijenu zdravlja i ţivota.... 1888. Kad prestane sa molitvom i straţenjem. – 2T 475 (1870) Seksualno pretjerivanje sigurno će uništiti ljubav prema poboţnim postupcima. oduzeti iz mozga supstancu potrebnu za hranjenje sistema. – Kad se gaje i kad im se popušta. što je sluĉaj u ovom vremenu. i ove niske strasti jaĉaće kroz vjeţbu. 224 225 101 . – 2T 480 (1870) Proces izroĊavanja. On je veoma zadovoljan niskim nivoom koji zauzimaju njihovi umovi. – 2T 477 (1870) Izopaĉenost svete ustanove. jer će odgovarati na veliki dan Boţji. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Seksualna pretjerivanja dovode u opasnost zdravlje i ţivot. ţivotinjske sklonosti vladaju nad višim i plemenitijim silama dok se ne dovedu u podreĊenost tim ţivotinjskim sklonostima. Potrebno je vrijeme za preobraţaj ljudskog u boţansko ili izroĊavanje onoga što je formirano po obliĉju Boţjemu u okrutno i sotonsko. ĉovjek moţe tako vaspitati svoj um da grijeh koji je jednom bio odvratan postane ugodan za njega. On moţe oblikovati njihovo potomstvo mnogo lakše nego je mogao njihove roditelje. ţivotinjske strasti postaju vrlo jake. Ona ga treba. niskim strastima ukoliko nema straha Boţjega pred njihovom oĉima. jer mnogo dobija ovakvim usmjerenjem. i najuspješni je iscrpiti vitalnost. srce.UM. – MS 14. Njih vodi Sotona. – Sotona nastoji da izopaĉi umove onih koji se sjedinjuju u braku kako bi mogao utisnuti vlastito mrsko obliĉje na njihovu djecu. Gledanjem mi se mijenjamo. i upada u grijeh i zloĉin.

– Tuţna srca pišem da ţene u ovom vijeku. Znanje je dostupno svima koji ga ţele. Ona nije ispunila njegova oĉekivanja.. da nema istinske srodnosti meĊu njima. – Neće li ţene koje ispovijedaju istinu striktno paziti na sebe kako ne bi pruţile ni najmanjeg povoda nedopustivoj familijarnosti? One mogu zatvoriti mnoga vrata iskušenju ako se svo vrijeme drţe strogo rezervisano i pristojno vladaju. dok posjećuje porodice. Barijera se tako ruši. ne odavanju slobodama. 332) Ţene kao kušaĉi. Bog će izvjesno uništiti sve one koji nastave sa ovim djelom. ako ovaj naĉin rada ne rezultira kršenjem sedme zapovijesti. i ţene bivaju zavedene... da njegova supruga nije bila ţena njegovog izbora.. Zatim ovaj saosjećajni pastor otvara poglavlje vlastitog iskustva. Mi moţemo imati snagu u Isusu da nadvladamo.. Da li ţive srećno sa svojim muţevima? Da li se osjećaju necijenjenima? Postoji li sklad u njihovom braĉnom ţivotu? I tako se ţena koja ništa ne sumnja navodi pomoću ovih zamka pitanja da otvori svoj tajni ţivot. – 5T 596 (1889) Saosjećajni pastor. Ona sama moţda nije imala nezakonitu namjeru ili pobudu. On ne voli svoju ţenu. oplemenjeni. KARAKTER I LIČNOST 226 Životna pokretačka sila 227 Mora se voditi stalan rat protiv ĉulnog uma. On propovjednik. (AH 331... – 2T 478. Ima ljudi koji tvrde da drţe Boţje zapovijesti. PobuĊuju se misli koje se ne bi javile da je ţena ĉuvala svoj mir u svakoj skormnosti i trezvenosti. i moramo se pomoći profinjavajućim uticajem blagodati Boţje. koji će posjetiti stado pod svojim starateljstvom i navesti neoprezne duše u tok misli koje rezultiraju besramnim slobodama i familijarnostima. 479 (1870) Savjet ţenama. oţenjenih ili neoţenjenih. 1885. koji će privući um nagore i naviknuti ga da razmišlja o ĉistim i svetim stvarima. odbijanjem nedopustivih paţnji. i ako se od te navike ne okrene sa ĉvrstom odluĉnošću. Mi moramo biti uzdignuti. upropaste svoju korisnost i dovedu duše u opasnost. kad grijeh postane dio karaktera. ali je dala podsreka muškarcima koji se kušaju i kojima je potrebna sva pomoć koju mogu dobiti iz druţenja sa njima. ĉuvanjem visoke moralne obojenosti i prigodnog dostojanstva. – MS 4a. Skrivene prljave misli postaju navika. ako se dopuste. razmišlja dublje. Podstiĉe se bolesni sentimentalizam. posvećeni. Jednim ĉinom pogrešne akcije nanosi se ljaga koju ništa ne moţe oprati do krv Hristova. suviše ĉesto ne ĉuvaju rezervisanost koja je neophodna. Pretvarajući se na ovaj ili onaj naĉin. Razboritošću. Ove stvari. rezervisanošću. ali kad karakter oskudijeva u ĉistoti. jednom strancu kao što katolici ĉine pred svojim sveštenicima. – Budite Boţji ljudi. Bog je osmislio um da jaĉa. jasnije.. udate i neudate. Hodite sa Bogom kao Enoh što je ĉinio: učinite Boga svojim savjetnikom i napredak neće izostati. One vjeruju da im je ţivot jedno veliko razoĉarenje. Moć samokontrole i razuma nadjaĉana 102 . a ovaj pastor ima veliko saosjećanje za svoje stado. a duša se ranjava i kalja.. duša se kvari a potoci koji teku sa tog zaprljanog izvora kvare druge. svoja razoĉarenja. a um i duša lišavaju se svoje ĉistote. svoje sitne poteškoće i nezadovo-ljstva. One privlaĉe paţnju samaca i oţenjenih ljudi. poĉinje da ispituje tajne njihovog braĉnog ţivota. punije. One postupaju kao kokete. izblegla bi se mnoga zla. one privlaĉe paţnju muškaraca. na dobitniĉkoj strani. on ima opĉinjavajuću silu koja je jednaka otrovnoj ĉaši pića. Njegov uticaj je prokletstvo.UM. umrtvljuju moralne osjećaje i zaslepljuju um tako da prestup ne izgleda grešan. – 5T 596 (1889) Ţene su ĉesto kušaĉi. i oni koji su slabi u moralnoj sili biće uhvaćeni u zamku. i navode ih da prekrše zakon Boţji.

djecu i mlade u neĉiste navike.. Sotona ulaţe majstorske napore da uvuĉe oţenjene muškarce i ţene. 228 229 229 230 103 . i svim svojim ĉulima ako ţelite kontrolisati svoj um i sprijeĉiti da prazne i pokvarene misli ukaljaju vašu dušu. zato što nijesu uzdignuta. kad se odvoji od Boga. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila je navikama koje kaljaju cijelo biće. – Lt 26d. Zatim slijede grijesi i prestupi koji vuku bića formirana po Boţjem obliĉju naniţe do nivoa sa zvijerima. njegov sud izopaĉen. Ċavolski.UM. kvare moral i pripremaju obmanuta. 1873. razum oslabljen. (HP 199) Koraci naniţe. Kultivišite moralne i intelektualne moći. i on postaje grešan u mislima i djelima. Romani. – Lt 24. ušima. gledanje ili slušanje onoga što sugeriše neĉiste misli. Samo sila milosti moţe izvršiti ovaj najpoţeljniji zadatak. gledanje i slušanje neĉistote. 1887. proĉišćena. Ovi zli prizori. veoma je rasprostranjena. i potrebna mu je obnova koja se postiţe obnovom u Bogu pravilnim sagledavanjem sebe u svjetlosti Boţje Rijeĉi. i ako se produţi sa ovom grešnom praksom. koju nazivamo izopaĉenost. Na autima. ili će spoljašnja zla probuditi ona iznutra. Ne mali broj njih su podli i zli u mislima i prosti u razgovoru i ponašanju tako da kad Sotonina iskušenja naiĊu. Izbjegavajte ĉitanje i gledanje onoga što sugeriše neĉiste misli. – Mladi i djeca oba pola obuzeti su moralnim sknavljenjem [masturbacijom] i upraţnjavaju ovu odvratnu. 1890. On navodi ĉovjeka da pokida veze koja ga spajaju u svetu. – Lt 26d. Moralna poremećenost. Zamraĉite li ovaj um kroz odavanje ţivotinjskim prohtjevima i strastima. Ovo je vrijeme kad pokvarenost kipti svugdje. Ţudnja oka i pokvarene strasti pobuĊuju se gladanjem i ĉitanjem. profinjena i oplemenjena svetom istinom u koju tvrde da vjeruju. ţene i mladi uvuĉeni u moralnu izopaĉenost. – Pavle je rekao: «Svojim umom sluţim zakonu Boţjem». 1877.. ĉulan. koje mnogi strastveno ĉitaju. mozak slabi. poriv nad naĉelom. Muškarci. Srce se mora vjerno straţariti. 1887. – Oni koji ne bi htjeli da padnu kao plijen Sotoninih prevara moraju dobro ĉuvati prilaze duši. – Lt 2. – Neĉiste slike imaju štetan uticaj. – Lt 26d. gurajući ih na kraju u propast. strast preuzima kontrolu nad razumom. – 2T 561 (1870) Jeftini romani i pornografija. i stari i mladi. – 2T 410 (1870) Um odluĉujući faktor. ţene i omladina koji ispovijedaju hrišćanstvo vrše uticaj koji je nizak.. obolijeva i gubi svoju uravnoteţenost. izloţeni neprekidno se povećavaju. zaluĊena bića da daju slobodu vladavini bludnih strasti. – AA 518 (1911) Morate biti vjerni straţari nad svojim oĉima. oni moraju izbjegavati ĉitanje. srećnu zajednicu sa njegovim Tvorcem. da potkopaju njegovu moć samokontrole. po dušu i tijelo pogubnu naviku. i vješaju se na zidove onih koji se bave gravurom. Njegova iskušenja nailaze na prihvatanje u mnogim srcima. ĉesto se nude na prodaju fotografije ţena u obnaţenom stanju. moralne moći slabe tako da se sveto i obiĉno stavlja u istu ravan. Ne smije se dopuštati umu da se nasumice bavi svakim predmetom koji neprijatelj duša moţe predloţiti. Zatim. Ove odvratne slike takoĊe se nalaze u salonima doseljenika (fotografskim studijima). a duša će lutati u tami. i muškarci. Um nalazi zadovoljstvo u posmatranju prizora koji pokreću niske strasti. Masturbacija. oni nemaju moralne sile da ih odbiju i padaju kao lak plijen. Izbjegavati ĉitanje. – Moralne opasnosti kojima su svi. – Sotonina stalna iskušenja osmišljena su da slabe ĉovjekovu vlast nad srcem. imaju za posledicu ukaljanu maštu. koji se vide kroz uprljanu maštu.

Sveĉane poruke sa neba ne mogu snaţnije uticati na srce koje nije utvrĊeno protiv odavanja ovoj uniţavajućoj navici.. 480-482. 1864. Oni ne shvataju veliku grešnost ovog uniţavajućeg grijeha koji slabi sistem i razara nervnu moć mozga. – Kompilatori.. i ništa se tako odreĊeno neće pokazati pogubnim za dušu i tijelo. Prekini tu ĉaroliju koja se kao noćna mora nadnijela nad tobom. tvoj odnos. prev. Pitam te. nijesi li ih prekršio? Kako ste provodili vrijeme zajedno iz noći u noć? Da li su tvoj stav.  NAPOMENA: Autor opširno obraĊuje ovaj predmet u drugoj knjizi Svjedočanstava. Njihovi umovi su nemirni. Nervi mozga koji saobraćaju sa cijelim sistemom se jedini sredstvo preko kojeg Nebo moţe opštiti sa ĉovjekom i dotaći njegov unutrašnji ţivot. ako mu se popušta. XVII dio. str. Ukoliko ne ĉini tako. Djevojĉice ţele društvo djeĉaka. str. najplemenitije biće na zemlji. Njihovo vladanje nije suzdrţ ljivo i skromno. ti najbolje znaš na koji naĉin su provedeni ti ĉasovi. i u štampanom pamfletu Poziv majkama (An Appeal to Mothers). 346-353. «Ĉuvanje moralnog integriteta». KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 231 Mnogi hrišćani po imenu tako su paralisani ovom istom navikom da se njihova osjetila ne mogu pokrenuti da shvate da je to grijeh. i to će ako se nastavi sigurno rezultirati konaĉnim brodolomom tijela i uma. tvoje sklonosti bile takve da bi poţelio da se sve ubiljeţi u nebeske knjige? Vidjela sam i ĉula stvari od kojih bi anĊeli pocrvenjeli. a posledica je odumiranje senzibiliteta uma. – 2T 481 (1870) Seksualna aktivnost prije braka (savjet jednom mladom adventisti sedmog dana). 104 . Vidi Podizanje djeteta (Child Guidance). a bila sam veoma iznenaĊena kad sam vidjela da ovo pitanje nijesi dobro shvatio. preobraţava se u zvijer! On pravi sebe prostim i pokvarenim.. Osjetljivi moţdani nervi gube svoju zdravu obojenost usled patološkog uzbuĊivanja da se zadovolji neprirodna ţelja za ĉulnom podatljivošću. Navika masturbacije unizila je njihove umove i ukaljala njihove duše.. Dugo utvrĊivana navika je oslijepila njihovo razumijevanje. Oni su drski i nametljivi i dozvoljavaju sebi nepristojne slobode. Razlog zašto ti sada pišem je molba da duše svoje radi više ne popuštaš iskušenju.) i njegove sigurne posledice. Bio si mi pokazan u njenom [N] društvu u noćnim satima. Nijedan mladić ne bi trebao ĉiniti to što si ti uradio N. Pozvao si se na mene da kaţem da li si prekršio Boţje zapovijesti. – 2T 347 (1870) Neka djeca poĉinju upraţnjavati samoskrnavljenje u djetinjstvu. Ĉovjek. ako imaš ikakvu ţelju za Boţjom naklonošću.. Neki istaknuti hrišćani ne razumiju grijeh masturbacije (self-abuse u originalu – prim. i kako godine odmiĉu bludne strasti rastu sa njihovim rastom i jaĉaju sa njihovom snagom. ukoliko nije oţenjen njome... stvoren po Boţjem obliĉju. radi sveobuhvatnog uvida u ovaj predmet izvuĉenog iz svih objavljenih i neobjavljenih izvora. Otrgni se sada i zauvijek. – Mali broj iskušenja je opasnije i fatalnije za mlade ljude od kušanja na blud. Moralno naĉelo je veoma slabo kad se sukobi sa ustaljenom navikom. 439 -468. Svaki hrišćanin mora nauĉiti da obuzdava svoje strasti i kontroliše se naĉelom.. a djeĉaci djevojĉica.UM. Što god da remeti cirkulaciju elektriĉnih struja u nervnom sistemu smanjuje snagu vitalnih moći. on nije vrijedan hrišćanskog imena. za vrijeme i za vjeĉnost.

. – 2T 562 (1870) 105 . Strast se ne obuzdava. dok moralne moći neprekidno slabe. July. – Svugdje se vide ljudske olupine.. ţivotinjske sklonosti zadobijaju snagu kroz udovoljavanje. – Oni koji kvare vlastita tijela ne mogu uţivati naklonost Boţju dok se iskreno ne pokaju. razbijene porodice. Mi vidimo da ti isti grijesi postoje sada na svijetu koji su bili u Sodomu i koji su navukli na njega gnjev Boţji. – 5T 218 (1882) Zatvaranje oĉiju pred svjetlošću. – Odavanje niskim strastima navešće mnoge da zatvore oĉi pred svjetlošću. 1879.. zašto ne istupiš korak dalje od ovoga koji si već preduzeo i uĉiniš sebe njenim zakonitim zaštitnikom i stekneš nesporno pravo posvećivanja sati koje pretpostavljaš njenom društvu? Tvoji postupci i razgovori su uvredljivi za Boga. ĉak i meĊu onima koji se izjašnjavaju kao Hristovi sledbenici.UM. niti iskljuĉivo meĊu popularnim zagovornicima hrišćanstva – već i kod nekih koji se izjašnjavaju kao ĉekaoci dolaska Sina ĉovjeĉijega. Prorok ovdje [Jezekilj 16:49] ukazuje na odreĊena zla koja su dovela do razuzdanosti morala. Ako u svom ţivotu ţeliš uţivati u društvu N kao što to sada izgleda i biti fasciniran time. (4BC 1161) Grijesi pretpotopne generacije i Sodoma u porastu. bili biste ispunjeni stidom i uţasom. jer se plaše da će vidjeti grijehe koje ne ţele da napuste. – Neĉistota je danas široko rasprostranjena. – HR.. Svi mogu vidjeti ako hoće. 1873. – 5T 601 (1889) Osvajanje današnje crkve. Homoseksualnost – naroĉiti grijeh Sodoma. intelektualne i moralne snage? Bog vam je dao ţivot da se brinite za njega i odrţavate ga u najboljem stanju za Njegovu sluţbu i slavu. Kad bi vam Bog pokazao ove grijehe kao što izgledaju u Njegovim oĉima. sniţavanje moralnih standarda.. njihov prestup neće biti ništa manji.. Prisutno je ĉudno napuštanje naĉela. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Te noći proveo si sate u njenom društvu zato što ste oboje bili zaluĊeni. – Lt 3. Mogao si je oţeniti kao što si bio u njenom društvu i ponašati se kako se samo muškarac i ţena trebaju ponašati jedno prema drugom. Grijesi koji su uništili pretpotopnu generaciju i gradove iz te ravnice postoje i danas – ne samo u neznaboţaĉkim zemljama.. U ime Gospodnje. grijesi brzo narastaju koji su prouzrokovali izlivanje Boţjih sudova na zemlju u Potopu i uništenje Sodoma ognjem. – AM 29 (1864) Jedina nada za one koji upraţnjavaju zle navike je da ih zauvijek ostave ako pridaju ikakvu vrijednost sadašnjem zdravlju i budućem spasenju.. Zašto muškarci i ţene ne ĉitaju i ne upoznaju se sa onim što se toliko tiĉe njihove fiziĉke. sve do njegovog konaĉnog uništenja. – 2T 352 (1885) 232 233 C. sprovedu cjelovitu reformu. zanemareni porodiĉni oltari. Kad se ovim navikama popušta dugo vremena. – Mašta se mora odluĉno i stalno kontrolisati kako bi se strasti i sklonosti potĉinjavale razumu. i savršenu svetost u strahu Gospodnjemu. Ako izabiraju raĊe tamu nego svjetlost. – AM 27 (1864) Kontrolisati maštu. RAVNOTEŢA I POBJEDA (Riječi obećanja i nade) Iskreno pokajanje i odluĉan napor neophodni.. prestani se udvarati N ili je oţeni. savjesti i karakteru. Vaša tijela nijesu vaše vlasništvo. potreban je odluĉan napor da se odbije iskušenje i odbaci iskvarena popustljivost. – Mi nijesmo neupućeni u pad Sodoma zbog pokvarenosti njegovih ţitelja.

Moramo dovesti svoje umove u sklad sa Njegovim umom. Svaka misao mora se dovesti u poslušnost Hristu.. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 234 235 PodreĊeni Boţjoj volji. kad djeluju kroz pogrešne pobude. – Mi moramo pridati veliku vaţnost ispravnom kontrolisanju svojih misli. – Vi ste odgovorni Bogu za svoje misli. 10. Kad se pogrešno primijene.. – AM 9. već takoĊe i svoje strasti i sklonosti. u izvjesnoj mjeri. Ne samo da Bog zahtijeva da kontrolišete svoje misli. a potoci koji teku sa tog zagaĊenog izvora kvare druge. Vaše spasenje zavisi od toga kako se upravljate prema tim stvarima. Preobraţavajuća sila Boţja mijenja srce. (HP 164) 106 . krivi pred Bogom kao da su vaše misli sprovedene u djelo. Ako je Hristos tema razmatranja. tijelo i dušu i duh. prirodno će stremiti u tom pravcu. – Neĉiste misli vode u neĉista djela. Zle misli razaraju dušu. Njegova istina će nas posvetiti. i bićemo osposobljeni da se uzdignemo iznad iskušenja. Ako se vjeţba da se drţi kanala ĉistote i svetosti. – Lt 123. duša se kvari. profinjuje i oĉišćava misli. i ako se ta navika ne napusti sa ĉvrstom odluĉnošću. 1904. – 2T 408 (1870) Grijeh fantaziranja. 446) Misli krucijalni faktor. Nama je potreban stalan osjećaj oplemenjujuće sile ĉistih misli i spoznaja o štetnom uticaju zlih misli. – Lt 26d. jer takva kontrola priprema um i dušu da skladno rade za Tvorca. 1887. Strast i sklonost su moćni ĉinioci. Kad se odajete praznom maštanju. vi ste. da bi napustili svoje pokvarene navike i izabrali sluţbu Hristu. Sve što spreĉava to djelo je nedostatak prilike... zaĉetniku svakoga zla. a duša se ranjava i kalja. vi ga ne moţete izvršiti bez temeljnog i ozbiljnog napora. Svaka navika mora se dovesti pod Boţju kontrolu.UM. Usmjerimo svoje misli na ono što je sveto. Oni su se previše posvetili sluţbi svom gospodaru. postaće zdrav i svjeţ.. bez Boga i bez nade. Neophodno je da radi svoga mira i sreće u ovom ţivotu da svoje misli usmjerimo na Hrista. – Skrivene prljave misli postaju navika. Ako se vjeţba da se bavi duhovnim temama. Oni kojima gospodare strasti ne mogu biti Hristovi sledbenici. sve fiziĉke moći i mentalne sposobnosti u savršenu pokornost Njegovoj volji. – Vi trebate kontrolisati svoje misli. – 2T 561 (1870) Dovesti misli pod kontrolu.. To neće biti lak zadatak. kad se stave na pogrešno mjesto. Ali ova privrţenost misli nebeskom ne moţe se steći bez ispoljavanja vjere u Boga i ozbiljnog. Jednim ĉinom pogrešne akcije nanijeta je ljaga koju ništa ne moţe sprati do krvi Hristove. dopuštajući svom umu da se bavi neĉistim predmetima. Ĉovjek je ono što misli o sebi. (CG 445. Naš napredak u moralnoj ĉistoti zavisi o pravilnom mišljenju i ispravnom postupanju. Um se mora ukljuĉiti u duhovnu blagodat. – Svako ko ima ikakvog pravog osjećaja što znaĉi biti hrišćanin zna da su Hristovi sledbenici pod obavezom kao Njegovi uĉenici da dovedu sve svoje strasti. Mi moramo koristiti svako sredstvo koje nam je Bog ostavio dostupnim za vladanje i kultivaciju svojih misli. – 2T 561 (1870) Skrivene misli postaju navika. Neka one budu ĉiste i iskrene. poniznog oslanjanja na Njega za snagu i milost koje će biti dovoljne za sve potrebe. 1864. jer jedina sigurnost za dušu je ispravno razmišljanje. misli će biti potpuno odvojene od svakog predmeta koji bi vodio u neĉista djela. Um će ojaĉati baveći se uzvišenim predmetima. blagodat se ne moţe otkriti u ţivotu. (HP 197) Pravilno kontrolisane misli. u stanju su da proizvedu vašu propast i ostave vas kao bijednu olupinu. Ukoliko se ne uĉini odluĉan napor da se misli zadrţe usmjerene na Hrista.

Izbjegnite prvo pribliţavanje opasnosti. ZapovijeĊeno nam je da raspnemo tijelo. – Niske strasti imaju svoje sjedište u tijelu i djeluju kroz njega. – CTBH 134. tijelo samo od sebe ne moţe djelovati nasuprot volji Boţjoj. Bog ima jednostavna sredstva otvorena za svaki pojedinaĉan sluĉaj. Pokvarene misli treba iskljuĉiti.. sveto razmatranje. i ima tendenciju umrtvljavanja moralnih moći. Ţivotinjske sklonosti moraju se potĉiniti uzvišenijim moćima duše. – Ne gledajte koliko blizu moţete hoditi ivicom ponora i biti bezbjedni. i neka ne pruţa ni najmanju priliku drugima da misle kako je kriv za nepromišljenost. postavite visoko svoj cilj. spasenje duše. (CG 461) Meso podstiĉe i jaĉa niske strasti. – Meso se ne treba postavljati pred našu djecu. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Ishrana vaţan faktor. Moralna ĉistota. Tada ćete donijeti plodove poboţnosti i snaţnu nesklonost poroku. Vaš kapital je vaš karakter. Ţitarice i voće pripremljeni bez manoća i u što prirodnijem stanju treba da budu hrana na stolovima svih koji polaţu pravo na pripremu za prenošenje na nebo. i ĉesto gotovo nemoguće. – 2T 352 (1869) Umoriti iskušenje. Ĉuvajte ga kao zlatnu riznicu.UM. postojano. samopoštovanje. Drţati se dalje od ivice ponora. – Lt 26d. 1891. (AH 127. odluĉno. od jeftinog razgovora. I pored neprilika. stiĉući pri tom sve više i više znanja o Bogu vjeţbanjem uma u razmišljanu o nebeskom. uzbuĊuje nervni sistem i ĉesto otupljuje moralnu osjetljivost tako da se razum i savjest preopterećuju bludim porivima. i ništa što neprijatelj moţe uĉiniti neće sprijeĉiti vaš napredak. Vaše ime moţe se oĉuvati tako ĉistim da ga je nemoguće povezati sa bilo ĉim 236 237 238 107 . Vi morate imati energiju. Riješite da dostignete visok i svet standard. moţete stalno napredovati u mentalnoj svjeţini i moralnoj sili. intelektualnog ili moralnog zdravlja. Teška i nadraţujuća hrana uzrujava krv. pokvarenu prirodu. Morate se neprekidno truditi da uzmiĉete od zemaljskog. – Ne moţe se previše naglasiti da štogod se unosi u ţeludac utiĉe ne samo na tijelo već konaĉno i na um. moć unutrašnjeg ţivota razvijene u sebi. Zadovoljavanje ukusa ne treba smatrati nezavisnim od fiziĉkog. Teško je.. 1887. moraju se odluĉno i neprekidno paziti. promjena. Neka niko ne misli da moţe pobijediti bez Boţje pomoći. već usmrtiti kušanje na grijeh. Neĉiste sugestije moraju se smjesta otjerati. uzvišenim mislima. dovoljna da osiguraju veliki cilj. Hristos mora zauzeti nepodijeljen presto. Kako da to uĉinimo? Hoćemo li tijelo staviti na muke? Ne. 128) Zamijeniti neĉiste sugestije ĉistim. Rijeĉi tijelo ili tjelesno ili bludne strasti podrazumijevaju nisku. – MS 1. za onoga ko je neumjeren u ishrani da ispoljava strpljenje i samokontrolu. radite sa ozbiljnom namjerom. poteškoća. uzvišene misli. 1890. strasti se lakše mogu kontrolisati. Udovi tijela moraju postati oruĊa pravednosti. snaţna sila otpora. Naša tijela moraju se posmatrati kao Njegovo vlasništvo. Sa interesima duše ne moţe se igrati. Njegov uticaj podstiĉe i jaĉa niske strasti. 1888. snagu.. – Lt 18. od svega ĉulnog. i teţite plemenitosti duše i ĉistom i neukaljanom karakteru. Svaka misao mora se dovesti u pokornost Isusu Hristu. neka se ne stavlja dobrovoljno u poloţaj gdje će biti napadan iskušenjem. a primiti ĉiste. kao što je ĉinio Danilo. sa sklonostima i strastima. Boţja ljubav moras nadmoćno vladati. (HP 197) Ne stvarajte opasnost. Što je hrana manje nadraţujuća. – Svaka nesveta strast mora se drţati pod kontrolu posvećenog razuma kroz milost koju je Bog obilno dao u svakoj nuţdi. Ali neka se ne ĉini nikakva priprema u stvaranju nuţde. – Um se mora zadrţavati u razmišljanju o ĉistim i svetim predmetima.

On je direktno suprostavljen Bogu u svojim ukusima. pokvarenostima koje su na svijetu kroz blud.. (MM 143. nema ljubavi prema onome što Bog voli ili odobrava. 1885. svetim navikama. ĉekajući i ţeleći Njegovu pojavu. Sotona ga moţe oblikovati po svom nahoĊenju. umakavši. 26. 1887. Nemoguće je procijeniti silu takvog primjera. BRATSKA LJUBAV Ljubav prema drugima donosi radost. – Lt 8b. Ako Hristos boravi u srcu. Standard se mora uzdignuti. Hrišćani koji pokazuju duh meĊusobne nesebiĉne ljubavi nose svjedoĉanstvo za Hrista koje nevjernici ne mogu poreći niti mu se suprostaviti. Sve naše nade i oĉekivanja biće udruţene sa Njim. Naše sklonosti grupisaće se oko Isusa. zaluĊenost natiskana oko uniţavajućih navika mora se ostaviti. On će biti kruna naše radosti. ništa neće tako izgraditi Otkupiteljevo carstvo kao Hristova ljubav koju pokazuju ĉlanovi crkve. zadovoljstvo. već uţiva u onome što On prezire. – Rekla bih svojoj braći ma gdje bili: kultivišite ljubav Hristovu! Ona će izbijati iz duše hrišćanina kao potoci u pustinji. a ne uĉestvujući u... – 5T 565 (1889) Primjer nesebiĉne ljubavi je neodoljiv. mir i radost u njegovom vlastitom ţivotu i u ţivotima drugih. – 5T 167. Sve snage razuma koje kontroliše on će oskrnaviti. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 239 nepoštenim ili napravednim već će ga poštovati sve dobro i ĉisto. postoje spoljašnja iskušenja. – RH. Mi moţemo biti sigurni u svakom trenutku samo kad se oslanjamo na Boga. Naša najdublja razmišljanja biće u Njemu. 144) Um pod kontrolom Sotone ili Hrista. – Kad um nije pod direktnim uticajem Duha Boţjeg. 168 (1882) 240 108 .. posvećujući ih i ĉisteći od svake svjetovnosti i ĉulnosti u najprivatnijem ţivotu. Njegovoj ĉistoti. On će ispuniti sve kutke uma. Svaki tajni akt je kao da smo u prisutnosti Boga i svetih anĊela. dok je ţivot sakriven sa Hristom u Bogu. (2BC 1032) Bog priprema jedan narod. Svi oni koji će izdrţati probu koja je upravo pred nama biće sudionici u boţanskoj prirodi. osvjeţavajući i donoseći ljepotu. May 24. i gdje god djelo Boţje napreduje. Sotona planira da tako uredi okolnosti da iskušenje doĊe sa nadmoćnom silom na dušu. Postoji unutrašnja pokvarenost. On će biti u svim našim mislima.UM. Mnogi od onih koji znaju istinu biće izrešetani zato što nijesu bili posvećeni njome. – Boţji narod ne samo da mora poznavati Njegovu voljum. veća će biti naša ljubav prema onima za koje je umro. pogledima. simpatijama i antipatijama.. i to će biti najveća radost duše. Hram duše mora biti oĉišćen. (HP 163) Doţivotna budnost. Njegovoj ljubavi. – Sve dok ţivot traje postoji potreba straţenja nad sklonostima i strastima sa ĉvrstom namjerom. već je i tvoriti. i moći će da bude napisano u Jagnjetovoj knjizi ţivota. prednostima. Bog oĉišćava jedan narod da ima ĉiste ruke i ĉista srca kad stane pred Njim na sudu. 1891. Ţivot koji sada ţivimo mi ţivimo vjerom u Sina Boţjeg. – Lt 8. izboru stvari i ciljeva. a duša uzdići ka ĉistim mislima. – Što smo sliĉniji našem Spasitelju po karakteru. kao da je sve otvoreno pred Bogom. 1891. Istina se mora useliti u njihova srca. mašta oĉistiti.. i od Njega ništa ne moţe biti skriveno. – MS 4a. Ništa neće tako uspješno poraziti zamisli Sotone i njegovih emisara.

spemnošću da ispoljavamo samoodricanje i samopoţrtvovanje kako bi pospješili napredak Boţjeg djela i ublaţili patnje ĉovjeĉanstva. (HC 231) Sposobnost nije zamjena za ljubav. prigovaranje ili diktatorstvo. Bog nam je povjerio svoja dobra. farisejstvo i samohvalisanje su moćni. ne mogu zauzeti mjesto ljubavi. – Ljubav je naĉelo akcije. – 6T 84 (1900) Širokogrudost dokaz ljubavi. bilo da su veliki ili mali. 1899 Ljubav preobraţava karakter. bez obzira da li su nam po ukusu ili ne. Ljubav nije razmetljiva. 1900. ali oni nikad neće zadobiti duše za Hrista. poznavanje istine.. Ljubav ne traţi svoje. dok se drugi tretiraju hladno i nezainteresovano. On nam je dao svoju sveĉanu rijeĉ da ako budemo vjerni u svojoj upravi. ona stalno pred sobom ima dobro drugih. – Govor. Ljubav koja upućuje ljubazne rijeĉi samo nekima.. Ĉista. ne treba biti zapeĉaćena za odreĊene osobe po cijenu zapostavljanja ostalih. Srce gdje ljubav vlada upravljaće se blagim. nelicemjerna ljubav. Kao Marijina razbijena sklenica mira. Nikad ne smijemo mimoilaziti one što se pozivaju na našu širokogrudost. i to će djelovati kao kvasac za preobraţaj karaktera.UM. 124 (1882) Prava ljubav briše svoje ja. – Neka se onima koji ne znaju istinu predstavi ljubav Isusova.. pomiješani sa ljubavlju. dragovoljnošću da dajemo dobro koje je Bog nama dao. bogati i li siromašni. Njegova istinska djeca više će voljeti druge nego sebe. ona nikad ne podstiĉe ĉovjeka na razmetljivost. – 5T 124 (1882) Poniznost izdanak ljubavi. Neće se pokazati nikakva sebiĉnost u pogledu. Hristovo prisustvo u srcu manifestovaće se ljubavlju koju On pripaja na svoje uĉenike. 241 242 109 . dragocjeni su darovi. rijeĉi ili djelu u radu onih koji imaju tu dragocjenu vjeru. zato što ne gledaju na svoje talente kao nadmoćne u odnosu na njihovu braću. prikupićemo blago na nebu koje je nepropadljivo.. je kao duhovni miris.. posvećena ljubav. Razbijte boĉicu. Ali sama sposobnost. ona ispunjava cijelu kuću svojim mirisom. rijetki talenti. Ona neće ni na koji naĉin raditi za dobro duša ili za slavu Boţju. – 5T 123. onakva kakva se pokazala u Hristovom ţivotu i radu. i miris će ispuniti kuću. Kad je ovo zaista sluĉaj. na uzdizanje sebe. – 8T 60 (1904) Sebiĉna ljubav. sami najodabraniji talenti. – Dokaz naše ljubavi se daje u hristolikom duhu. Obzir koji pridajemo svome ja je ono što tako ĉesto spreĉava rast ljubavi. koja stavlja blagostanje drugih ispred svog vlastitog. May 15. pokazaće se znak u otkrivenju ljubavi koju je Hristos pokazivao prema ljudskim dušama – nesebiĉna. Naša ljubav. uĉtivim. – Ljubav se ne hvališe. – Posvećenje koje Bog zahtijeva otkriva se u iskrenoj ljubavi prema dušama za koje je Hristos dao svoj ţivot. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Svoje ja moţe zakloniti ljubav. obuzdavajući nas tako od nepromišljenih akcija da ne bi zanemarili cilj zadobijanj a duša za Hrista. Oni ne traţe lavovski dio svuda i na svakom mjestu.. – MS 17. Ona ne podstiĉe ljude da traţe vlastitu udobnost i zadovoljavaju svoje ja. nije ljubav već sebiĉnost. Elokventnost. da li nas poštuju ili pogrešno tretiraju. 1899.. Ljubav prema Bogu i prema našim bliţnjima neće se otkriti u djelima naglosti ili nas navesti na oholost. Mi otkrivamo da smo prešli iz smrti u ţivot kad radimo kao vjerni upravitelji Boţjeg milosrĊa. – RH. Ona je ponizan ĉinilac. – Bog bi htio da Njegova djeca shvate da ako ga ţele proslaviti moraju dati svoju ljubav onima kojima je najpotrebnija. – MS 121. saosjećajnim kursom ophoĊenja prema drugima.

Ljubav nije sumnjiĉava. Kad se radi o osjećanju izmeĊu ĉovjeka i ĉovjeka. trpeljivošću Boţjom. a svoje ja i njegove osobenosti neće se pokazivati. – 6T 52 (1900) Samo Hristova ljubav moţe iscijeliti. Spasitelj ima neograniĉenu ljubav prema svakom ljudskom biću. – Srce u kojem ljubav vlada neće biti ispunjeno strašću ili osvetoljubivošću zbog uvreda koje ponosna i sebiĉna ljubav smatraju nepodnošljivim. ipak bez ljubavi njegova vjera bila bi bezvrijedna. Što je neĉije srce više u zajednici sa Bogom. – Ed 114 (1903) Pripravni za svaku eventualnost. On u svima vidi sposobnost za napredovanjem. crnac i bijelac. manje će biti uznemiren grubostima i poteškoćama koje sreće u ovom ţivotu. – Svako ko istinski ljubi Boga imaće Hristov duh i ţarku ljubav prema svojoj braći. – RH. Iako moţe posjedovati veliku vjeru i ĉak imati silu da ĉini ĉuda. opasnost koja okruţuje ljudsku dušu. Ali ne smije se vršiti nikakva prinuda. ali nikad ne treba ţrtvovati ni jednu jotu naĉela da bi se postigao sklad. Samo onaj u kome ta ljubav teĉe. 169 (1882) Djelovanje Sotonine armije. ona uvijek pridaje najblagonakloniji izgled pobudama i djelima drugih. spojeni u jedno opšte bratstvo. – Samo ljubav koja teĉe iz Hristova srca moţe iscijeliti.. strpljenjem. U svojoj revnosti on se moţe ĉak suoĉiti sa muĉeniĉkom smrću.. 1900. Bog će ga smatrati za obmanutog entuzijastu ili ambicioznog licemjera.UM. 484 (1889) 244 Bratstvo se nikad ne zadobija kroz kompromis. Istinsko bratstvo nikad se ne moţe postići naĉelom kompromisa. – Kad je ĉovjek sudionik u boţanskoj prirodi. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila 243 Poklanjanje istinske ljubavi znak uĉeništva. da ne bi u suzbijanju podjela ţrtvovali naĉelo. – Oni koji vole Isusa i duše za koje je On umro teţiće onome što gradi mir. poziva na napore svakog radnika. Sa boţanskom energijom i nadom On doĉekuje one za koje je dao svoj ţivot. – 7T 225 (1902) 110 . ali ako iz neke druge pobude a ne iz iskrene ljubavi da sva svoja dobra da se nahrane siromašni. ljubav Hristova biće naĉelo koje nastava u duši. ustupci se ponekad trebaju ĉiniti. – 5T 168. – AA 318. On moţe pokazivati veliku širokogrudost. moţe zacijeliti ranjenu dušu. Protivljenje djece neposlušnosti podstiĉe se hrišćanstvom koje je duhovno. to djelo ga neće preporuĉiti Boţjoj naklonosti. pa ipak ako nije pokrenut ljubavlju. On je postavio temelj za vjeru kojom su Jevrejin i neznaboţac. kao sok u drvetu ili krv u tijelu.. – 6T 237 (1900) Popravljanje karakternih osobina. Boţanska ljubav je nepristrasna. Ljudsku izopaĉenost treba doĉekati ljubavlju. Jan 16. priznato kao jednako u oĉima Boţjim. Onaj mir i sklad koji se postiţu uzajamnim ustupcima kako bi se izbjegle sve razlike u mišljenjima nije vrijedan tog imena. – Hristos je došao na ovu zemlju sa porukom milosti i oproštenja. i što su njegove sklonosti usmjerenije na Hrista. – 5T 483. – Bez obzira kako bilo visoko njegovo zvanje. 319 (1911) Srce u kojem vlada ljubav. onaj ĉije srce nije ispunjeno ljubavlju prema Bogu i svojim bliţnjima nije pravi Hristov uĉenik. slobodnjak i rob. Ali oni moraju paziti da ne bi u svojim naporima da sprijeĉe nesklad porekli istinu. Dok se hrišćani pribliţavaju hristolikom modelu i postaju ĉisti u duhu i djelovanju oni će osjećati otrov zmije.

i On se ne mijenja. kako pun! Gospod Isus ţeli da izlije svoju ljubav preko svakog uda tijela.. 111 . postojanije.. Njegova priroda. Hristov cilj. kako širok. i uvijek će biti. i prema dušama koje su izgubljene i nespremne. sa radom Gospoda Isusa. Savršena ljubav u Crkvi. – MS 11. 1900. priznajući dostojanstvo sa kojim je Bog zaodjenuo prava ĉovjeka. Hoćete li se probuditi? Ima duša meĊu vama kojima je potrebna vaša pomoć. Svako ispoljavanje stvaralaĉke sile izraz je bezgraniĉne ljubavi. 1141) Vaša ljubav prema dušama mjera je vaše ljubavi prema Bogu. i moramo primati snagu sa tog istog izvora. Pozvani smo da «hodimo kao On što je hodio». Vrijeme je da saraĊujete sa Hristom i nebeskim anĊelima. – Ljubav otkrivena u Hristovom ţivotu samoodricanja i samopoţrtvovanja mora se vidjeti u ţivotima Njegovih sledbenika. kakve neuporedive ljubavi! Uporedite našu mlakost.. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Ulazak ljudskog bratstva u Boţji zagrljaj. cijenjeni su samo kao sredstva u radu na spasavanju ljudskih duša. Gospod tada moţe voljeti palog ĉovjeka kao što voli svog Sina. svoje crkve. kako bi ţivotnost te ljubavi mogla cirkulisati kroz svaki dio tijela i nastavati u nama kao u Njemu što stoji. 1897. Njegov zakon je ljubav. – Isus je mogao obasjati sjajnim zracima svjetlosti najmraĉnije misterije nauke. Naša je prednost stajati sa nebeskom svjetlošću nad sobom. – Lt 10. niti mijenjanja vidjela i mraka» (Jakov 1:17). Osjećate li breme da ih dovedete do krsta? Imajte na umu da će se upravo onaj stepen ljubavi koju imate prema Bogu otkriti prema vašoj braći.. To je uvijek bila. sam Njegov ţivot. O kakve li ljubavi. Njegove sposobnosti. Svijet u njegovo vrijeme nije bio pogodniji za rast u milosti i svetosti nego je sada. U Njemu «nema promjenljivanja. beţivotnost. i ja u njima» (Jovan 17:26). – «Bog je ljubav» (1 Jovanova 4:16). – RH. Njegovu molitvu Ocu: «I objavih im ime Tvoje. Enohu nije bilo lakše ţivjeti nego je to nama u sadašnjem vremenu. nesebiĉnije nego što se vidi – istrajava hrišćanska njeţnost. 245 246 27. Njegovo znanje. To dostojanstvo hrišćani uvijek moraju kultivisati na ĉast i slavu Boţju.. BOŢJA LJUBAV 247 Bog je ljubav. i On objavljuje da se neće zadovoljiti niĉim manjim do ovoga u našu korist. U tom velikom djelu meĊusobne hrišćanske ljubavi – mnogo više. Njegovo vrijeme.. 1892. (5BC 1140.UM. «Visok je i uzvišen Onaj što nastava u vjeĉnosti» (Isaija 57:15). Moraćete poloţiti raĉun za dobro koje ste mogli uĉiniti da ste stajali na pravoj poziciji. Poslušajte Njegove rijeĉi. Boţji suverenitet ukljuĉuje puninu blagoslova svim stvorenim bićima. Bog vas poziva da stavite u pogon sve svoje snage. hrišćanska dobrota i uĉtivost. Kakav je ovo jezik! Kako je dubok. Tako je Enoh hodio sa Bogom. odvojene od Hrusta. Jan 9.. i privija ljudsko bratstvo u zagrljaj Boţji.. i objaviću: da ljubav kojom si mene ljubio u njima bude. ĉiji «putevi su vjeĉni» (Avakum 3:6).. ali nije ţelio ni trenutka odvajati od uĉenja znanja nauke o spasenju. poluparalizovane napore. – Posvećena meĊusobna ljubav je sveta.. Mi ţivimo meĊu opasnostima poslednjeg vremena.. Mi moramo hoditi sa Bogom..

. ţivi izvor. On bi primio sve što je traţio. – Propisi Dekaloga prilagoĊeni su ĉitavom ljudskom rodu. Zakon. i oni su dati za pouĉavanje i vladanje svima. a Adam izgubio Edem i bio stavljen sa cijelim svojim potomstvom na probu. – YI.. – SC 9. i zato je Hristos predao sebe na ţrtvu u korist palog ĉovjeka. ne samo ĉovjeka već svih ţivih stvorenja.. na svakoj vlati trave. – Zakon Boţji bio je nepromjenljiv po svom karakteru. takoĊe je demonstracija Boţje nepromjenljive ljubavi. koji obasjavaju i osvjeţavaju zemlju. Pogledajte te ĉudesna i krasotu prirode. koji uvijek teĉe na blagoslov drugima. Aug 16. 1896 (KH 289) 249 248 Osjetljiva. pokrivaju duţnost ĉovjeka prema Bogu i svom bliţnjem. koji je stao kao glava i predstavnik onoga što ĉovjeĉanstvo moţe postati kroz usaĊivanje boţanske prirode. od poĉetka do kraja.UM. «Bog je ljubav». od vremena njenog poĉetka na nebu do konaĉnog gušenja pobune i potpunog iskorjenjivanja grijeha. – Priroda i otkrivenje jednako svjedoĉe o Boţjoj ljubavi. saţetih. Znamo da nije.. cvijeće njeţnih boja u svom savršenstvu ispunja zrak svojim mirisom. Hristos je bio skriven u Bogu. u svakom ĉinu Njegova ţivota. 1864. – Njegov ţivot... brda i mora i ravnice. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila Istorija velike borbe izmeĊu dobra i zla. Deset pravila. ponio naše grijehe. ljubazna Hristova priroda.. ostaje nepromjenljiv kao prijesto Boţji... Ljupke ptice ispunjavaju atmosferu svojim radosnim pjesmama. Oni koji su ispunjeni Njegovim duhom radiće po istim smjernicama po kojima je Hristos radio. i Boţja narav se otkrila svijetu u karakteru Njegovoga Sina. bio je ţivot samoodricanja i samopoţrtvovanja. po zakonu saosjećajne ljubavi. Da je zakon Boţji bio izmijenjen u jednom pravilu od protjerivanja Sotone sa neba. Razmišljajte o njihovoj ĉudesnoj prilagoĊenosti potrebama i sreći. On je za nas ponio krst samoodricanja i samopoţrtvovanja. U Hristu svjetlost i ljubav Boţja ispoljile su se u ljudskoj prirodi. i sva se zasnivaju na velikom osnovnom naĉelu ljubavi. Ljubav prema izgubljenom svijetu svakodnevno se manifestovala. 10 (1892) Zapovijesti zasnovane na naĉelu ljubavi. vjeĉni ţivot.. a spasenje svake duše odreĊuje se poslušnošću ili neposlušnošću. ispisano je na svakom pupoljku. (KH 288) Boţja ljubav ţivi izvor.. Bog je taj koji zadovoljava svakodnevne potrebe svih svojih stvorenja.. ona je pozitvino i aktivno naĉelo. – Ljubav Boţja je nešto više od puke zabrane.. – PP 305 (1890) Isus i zakon saosjećajne ljubavi. on bi zadobio na zemlji nakon svoga pada ono što nije mogao na nebu prije svoga pada. preuzeo našu kaznu i ispio ĉašu gnjeva Boţjega namijenjenog prestupniku. razumljivih i autoritativnih. oĉinskoj ljubavi našega Boga i Njegovoj ţelji da usreći svoju djecu.. Hoćemo li mi nositi krst za Isusa? – Lt 110. Svetac Boţji. mudrosti i radosti. Sunce i kiša. sve to nam govori o Stvoriteljevoj ljubavi. Isus je. Kad Hristova ljubav prebiva 112 .. Na golgotskom krstu On je ţrtvovao sebe u korist svih ljudi da cijeli svijet moţe imati spasenje ako hoće. – PP 33 (1890) Boţja ljubav otkrivena u prirodi. Nijedno ljudsko biće nikad nije posjedovalo tako osjetljivu prirodu kao što je imao bezgrešni.. Naš Otac na nebu je izvor ţivota. visoko drveće u šumi sa svojim raskošnim ogrtaĉem od ţivog zelenila – sve svjedoĉi o njeţnoj.. kako bi mogli imati ţivot.

brige i umora. Ona u dušu usaĊuje radost koju ništa zemaljsko ne moţe razoriti – radost u Svetom Duhu – zdravu. – Kad bi svako mogao pravilno cijeniti dragocjeni dar koji je naš nebeski Otac dao svijetu. – MH 115 (1905) Posmatranje Boţje ljubavi. Ali kakve li zadivljujuće milosti! Hristos je došao da spase. i 250 251 113 . Onaj koji je u Oĉevom krilu. otvaranje neba ljudima. Ĉitav univerzum izraţava ovu ljubav i Boţju neograniĉenu dobrotu. da se djeca Boţja nazovemo i budemo. kad je Isus došao da ţivi meĊu ljude. Apostol Jovan ne moţe naći rijeĉi da izrazi svoja osjećanja. koji slamaju ţivotne moći. Hristova ljubav je ţivotvorna. S njom dolazi spokojstvo i mir. jer Njega ne pozna» (1 Jovanova 3:1). Ta mraĉna sjenka je uklonjena otkrivenjem neograniĉene ljubavi Boţje svijetu. mi nećemo gajiti samo prijateljstvo prema našoj sabraći. – Hvala Bogu za divne slike koje nam je pokazao. ne da uništi. iscjeljujuća energija. i Ja znam Oca» (Jovan 10:14). Isus nije samo naš pastir. zato svijet ne poznaje nas. – Lt 27. Apostoli se nikad nijesu doticali ove teme a da im se srca ne ispune nadahnućem neuporedive Spasiteljeve ljubavi. već na svaki naĉin nastojati da pokaţemo ljubav prema njima. 1901. Sotona je odgovoran za zamisao o okrutnom. srce. On uzvikuje: «Vidite kakvu nam je ljubav dao Otac. Svaki vitalni dio – mozak. On je naš «vjeĉni Otac». Koliko nas Otac voli nikad ne moţemo izraĉunati. On kaţe: «Ja znam svoje. Bog je mogao poslati svoga Sina na svijet da ga osudi. 1894. – MS 67. kao što Otac Mene zna. – Ljubav koju Hristos širi kroz ĉitavo biće je ţivotvorna sila. On je naslikao Stvoritelja kao biće koje ljubomornim okom zapaţa pogreške i zablude ljudi kako bi ih mogao pohoditi sudovima. zaodijeva svoje boţanstvo ljudskošću. okrutan povjerilac koji mnogo iziskuje. On više voli svoje sinove i kćeri. kako bi spasao ĉovjeka od Sotonine sile. Ona oslobaĊa dušu od krivice i tuge. neumoljivom Bogu. Kakva je ovo konstatacija! – jedinorodni Sin. Uĉenici su osjećali da oni ne mogu izraţavati ljubav Hristovu. – Sotona je naveo ljude da shvataju Boga kao biće ĉiji glavni atribut je neumoljiva pravda – kao nekoga ko je strogi sudija. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila u nama. Njegov trijumf u našu korist. Oni su samo mogli kazati: «Ovdje je ljubav».UM. Nama standarda s kojim to moţemo uporediti. zaodjeveni u pravednost Hristovu. nervi – ona iscjeliteljski dotiĉe. – SC 11 (1892) Ljubav izmeĊu Oca i Sina prauzor. ţivotodavnu radost. otkrivanje ljudskom pogledu mjesta gdje Boţanstvo otkriva svoja slavu. palo ĉovjeĉanstvo podignuto iz ponora propasti u koju ga je gurnuo grijeh. Njome se najuzvišenije sile bića pobuĊuju na akciju. i oni znaju Mene. Prikupimo blagoslovene garancije Njegove ljubavi kako bi ih mogli neprekidno posmatrati: Sin Boţji ostavlja presto svoga Oca. i podnijevši boţansku probu kroz vjeru u našeg Iskupitelja. i ponovo dovedeno u vezu sa beskonaĉnim Bogom. – MB 58 (1896) Univerzum izraţava Boţju ljubav. – Koliko god pastir moţe voljeti svoje ovce. Onaj za koga je Bog objavio da će biti «ĉovjek koji je moj drug» (Zaharija 13:7) – ta zajednica izmeĊu Njega i vjeĉnoga Boga uzima se da predstavi zajednicu izmeĊu Hrista i Njegove djece na zemlji! – DA 483 (1898) Bog ljubi Hristove sledbenike na zemlji onako kao što voli svog jedinorodnog Sina.

nego On pokaza ljubav k nama. tako će ljubav. moţete marljivo istraţivati Svete Spise da bi to razumjeli. Mi razmišljamo o Njegovom ţivotu na zemlji. – 5T 740 (1889) Boţja ljubav je progresivna. neiscrpna. Njegova ljubav je kao prostrani okean bez dna ili obale. su kao majušni potoĉić prema neograniĉenom okeanu kad se porede sa beskonaĉnom. poštovanje i sreća rasti. dubinu i visinu. jezik nas izdaje. – Sva oĉinska ljubav koja prelazi sa naraštaja na naraštaj kroz kanal ljudskih srca. mi stiĉemo nejasnu predstavu o ljubavi Boţjoj i kaţemo: «U ovom je ljubav. o stanovima koje priprema za one koji ga ljube. Moţete o tome razmišljati sve dane svoga ţivota. moţete prizvati svaku silu i sposobnost koju vam je Bog dao. i posla Sina svojega da oĉisti grijehe naše» (1 Jovanova 4:10). neiscrpnom ljubavi Boţjom. KARAKTER I LIČNOST Životna pokretačka sila uzvišeni do Njegova prestola – to su slike o kojima bi Bog htio da razmišljamo. donijeće bogatija i još slavnija otkrivenja Boga i Hrista. ne da mi pokazasmo ljubav k Bogu. Jezik to ne moţe izraziti. svi izvori njeţnosti koji se otvaraju u dušama ljudi. Kako je znanje progresivno. mi se zadrţavamo samo oko ruba ljubavi koja je neizmjerna. mi razmišljamo o Njegovom zadatku na nebu kao našeg zastupnika.UM. – Hristova ljubav je ono što ĉini naše nebo. – RH. 1902 252 Boţja ljubav je bezgraniĉna. May 6. Što ljudi više uĉe o Bogu. Sama vjeĉnost nikad neće to potpuno otkriti. Moţete prouĉavati tu ljubav kroz vjekove. – SC 118 (1892) Ljubav ĉini naše nebo. kako je visoka i duboka ljubav Hristova!» Dok zastajemo ispod krsta. Ipak dok prouĉavamo Bibliju i razmišljamo o Hristovom ţivotu i planu iskupljenja. ljubavi Boţje u davanju svoga Sina da umre za svijet. o Njegovoj ţrtvi za nas. ove velike teme sve više i više će se otvarati našem razumijevanju. ipak nikad nećete potpuno razumjeti duţinu i širinu. Ali u svom posmatranju Hrista. – GC 678 (1911) 114 . i ne moţemo da ne uzviknemo: «Oh. – Godine vjeĉnosti. kako se budu odvijale. Ali kad nastojimo govoriti o toj ljubavi. pa ipak postoji nedokuĉivi beskraj. u nastojanju da shvatite ljubav i saosjećajnost nebeskog Oca. više će se diviti Njegovom karakteru. pero ne moţe opisati.

– GW 122. – Ed 240 (1903) Sticanje samopoštovanja. jedna indiskrecija. Ona prezire kaste. Jedan ĉin familijarnosti. poštovanju prema svakom ĉlanu velikog ljudskog bratstva. Iako to niko drugi ne moţe znati.UM. Njegov Duh. i to bi im uništilo samopoštovanje. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje VI DIO SEBIČNOST I SAMOPOŠTOVANJE 28. ograniĉenja i kazni. – Gdje god se ne pravi kompromis sa naĉelom. moţe izloţiti opasnosti dušu otvaranjem vrata iskušenju i tako oslabiti moć odbijanja. Ovog pravila treba se sveto pridrţavati prema najograniĉenijima. već ispuje srce i sudi pravedno. ali istinska uljudnost ne zahtijeva ţrtvovanje naĉela konvencionalnosti. Bog ne gleda kao ĉovjek. isto kao i u javnosti. – Ljudima od naĉela nijesu potrebna ograniĉenja katanaca i kljuĉeva. Nikad se ne treba udaljavati od opreznosti. obziru prema dostojanstvu ĉovjeka kao ĉovjeka. – MS c1893. snaţna moć otpora. On je u prošlosti prihvatao osobe koje nijesu više obećavale ili privlaĉnije da obave veliko djelo za Njega. Ona uĉi samopoštovanju. kad se pribliţi srcu. Gospod je vidio u tim grubim. – HPMMW 26. neotesanim kamenovima dragocjeni materijal. ali nemojte vi sami zbog toga da budete manje uljudni. – SpTPH 62. Oni koji nijesu vjerni i savjesni u malom ne bi se reformisali da nema propisa. – Ako ţelimo ĉiniti dobro dušama. Oni preziru nepoštene postupke. njih ne treba motriti i nadzirati. (FE 281) Poštovanje prema dostojanstvu ĉovjeka kao ĉovjeka. naš uspjeh sa tim dušama biće u srazmjeri sa njihovim povjerenjem u to koliko im vjerujemo i cijenimo ih. Vi ne znate šta Bog namjerava uĉiniti sa tim ljudima koji oĉito ne obećavaju. probuĊivao je svaku sposobnost na snaţnu akciju. obzir prema drugima vodiće u usaglašavanje sa prihvaćenim obiĉajima. bez oka na sebi. samopoštovanje. Poštovanje koje se pokazuje prema ljudskoj duši koja se bori je pouzdano sredstvo obnove samopošto vanja kroz Hrista Isusa koje je ĉovjek izgubio. koji će izdrţati probu oluje. SAMOPOŠTOVANJE Razvijanje samopoštovanja. toplote i pritiska. – Neki ljudi s kojima dolazite u kontakt mogu biti grubi i neuĉtivi. Oni neće okaljati svoje duše ni za kakav dobitak ili sebiĉno preimućstvo. On ne sudi po izgledu. (CH 295) 255 256 115 . moraju se postojano i ĉvrsto ĉuvati. Onaj ko ţeli saĉuvati vlastito samopoštovanje mora biti paţljiv da nepotrebno ne povrijedi sampoštovanje drugih. 1885. najnetaktiĉnijima. 123 (1915) Savjesnost produbljuje samopoštovanje. – Moralna ĉistota. znaju oni sami. 1879 (CH 410) Samopoštovanje se mora postojano ĉuvati. Oni će postupati iskreno i ĉasno u svim prilikama – sami. Naše napredne ideje o tome šta on moţe postati predstavljaju pomoć koju ni sami ne moţemo cijeniti u punini.

budite paţljivi da mu ne uništite samopoštovanje. gospodariće vašim rijeĉima i djelima. odjeću i krov nad glavom dobiti besplatno. – 6T 53 (1900) 257 RĊavim navikama uĉenik uništava samopoštovanje. grubosti ili strasti ne prelazi preko vaših usana. koja. 1890. Koliko je bolje imati ulje milosti u srcu. 109 (1900) Rijeĉi nestrpljivosti kvare samopoštovanje. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje Poštovanje prema drugima mjeri se poštovanjem prema sebi. kao i zbog drugih.. Njih samih radi. pp. a izraz lica radostan. i snositi sve sa hristolikom smjernošću i trpeljivošću. zdravih naĉela koja bi mu omogućila da kontroliše navike koje narušavaju njegov mir. Nikoga ko je sposoban da radi ne treba uĉiti da oĉekuje da će hranu. gubitak samopoštovanja. 168 (1905) Samoizdrţavanje povećava samopoštovanje. Ĉesto upravo to nepovjerenje uzrokuje da se kušani spotakne. i hram tijela je u ruševinama. – MH 167. On ne moţe biti srećan. bivaju uvuĉena u ovaj porok. Nemojte kazati: «Prije nego što mu ukaţem povjerenje ĉekaću da vidim hoće li istrajati». – RH. (CG 219) Samopoštovanje uništeno masturbacijom. smanjuje se poštovanje prema drugima. – Oni koji se odaju takvom jeziku [nestrpljivim rijeĉima] iskusiće sramotu. Koliko bi bilo bolje da rijeĉi ovakvog karaktera nikad nijesu izgovorene. – 2T 392 (1870) Ne razarati samopoštovanje. biti u stanju proći pored svih provokacija. druţeći se sa djecom koja upraţnjavaju masturbaciju. mislimo da su i drugi nepravedni kao mi sami. – COL 108. Sticanjem zemaljskog znanja mislio je da prikupi blago.UM. Njegov duh će preuzeti kontrolu vašeg srca i savjesti. On ne moţe ispravno rezonovati o pitanjima koja ga se najviše tiĉu.. treba osmisliti * 258 Vidi «Podizanje djeteta» (Child Guidance). i osjećaće uniţenost u vlastitim oĉima i izgubiti samopoštovanje. Rijeĉi neka budu tihe i ugodne. Ne obeshrabrujte ga ravnodušnošću ili nepovjerenjem. Najĉešća posledica je da ih to ĉini melanholiĉnim. Oni će povremeno jako patiti od osjećaja kajanja. (MYP 327) Roditelji nikad neće steći samopoštovanje besmislenim rijeĉima. On je zloupotrijebio svoje fiziĉke i mentalne moći. ipak oni ne moraju izgubiti obzir prema vjerskoj sluţbi ili pokazati posebno nevjerstvo u odnosu na duhovne stvari. – Lt 28. On je nepromišljen i neracionalan u svom tretmanu uma i tijela. 1913. – Neka nijedna rijeĉ razdraţljivosti.* – Posledice takvih uniţavajućih navika nijesu iste na svim umovima. jer on je upropastio samog sebe. jer zapostavlja uzdizanje ĉistih. Lošim navikama on pravi od sebe olupinu. – Onima koji se nastoje reformisati mora se obezbijediti zaposlenje. Ima neke djece ĉije moralne moći su veoma razvijene. Nemojte nikad gubiti samopoštovanje nepromišljenim. Hristova milost ĉeka na vaš zahtjev. samopoštovanje se razara. razgovor svet. Feb 27. 439-468 116 . On gubi samokontrolu. besmislenim rijeĉima. – Kad ĉovjek postane svjestan svoje zablude.. On je upropašćen za ovaj ţivot i onaj koji dolazi. Gledajte da vam rijeĉi budu ĉiste. a kad njega nema. – Kroz odavanje grijehu. Godine vrijednog uĉenja su izgubljene. ali zanemarujući svoju Bibliju on je ţrtvovao bogatstvo vrednije od iĉeg drugog. gubitak povjerenja u sebe i gorko se kajati i ţaliti što su dozvolili sebi da izgube samokontrolu i govorili na takav naĉin. razdraţljivim i ljubomornim. Pruţite svojo djeci primjer kakva ţelite da budu. – RĊavim navikama on gubi moć cijenjena sebe.

Tvoje kajanje zbog grijeha Ja ću ukloniti». Sve dok ne mislimo o sebi više nego valja misliti. – Lt 2. On ti šalje poruku da se moţeš izvući iz zamke neprijatelja. – Isus te voli. – Nije ugodno Bogu da potcjenjujete sebe. 1914. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje neki naĉin kako bi mogli srazmjerno vratiti ono što prime. Vi trebate kultivisati samopoštovanje ţiveći tako da imate odobravanje vlastite savjesti i pred ljudima i anĊelima. Prihvati Hristovu ruku i ne ispuštaj je. Tvoje slabosti Ja ću ojaĉati. mi treba da imamo razumno dostojanstvo karaktera. Nikad se ne predavajte osjećaju da nijeste cijenjeni kako bi trebalo. – Lt 228. njihova djeca bi se nauĉila navikama marljivosti i ekonomisanja. – MH 177 (1905) Vlasništvo pomaţe siromašnima da steknu samopoštovanje. Vaša je prednost poći Isusu i oĉistiti se. Oni bi ubrzo stekli vještinu u planiranju i osmišljavanju za sebe. već kao pobjednik. – Nije teško zapamtiti da Gospod ţeli da poloţite svoje probleme i poteškoće kraj Njegovih nogu.. Moţeš stajati tamo gdje ćeš cijeniti sebe. moja bremena su preteška za nošenje. 1888. Mi imamo bolji tretman nego je imao naš Gospod. u i kroz uzvisujući uticaj Duha Boţjeg. Oni bi se osjećali kao ljudi. 1886. – MH 476 (1905) Hristos obnavlja samopoštovanje. Neka sjećanje na ono što je Hristos pretrpio zbog nas ućutka svaku takvu misao. Ne protjeruj više svoje sampoštovanje. Bez mentalne obuke oni će izvjesno doţivjeti neuspjeh u svemu ĉega se late. Mar 27. Idite k Njemu i kaţite: «Gospode. (AH 373) Liĉna kultura i dostojanstvo. Ti si Moj.. – Za Hristove poslanike vaţno je uvidjeti neophodnost liĉne kulture da bi ukrasili svoje zanimanje i stekli prigodno dostojanstvo. jer otkupio sam te po cijenu svoje krvi. Sem toga. Ohrabrujte svaki napor ka samo izdrţavanju. i dao mi je poruku za tebe. zaokupljenost uma i tijela je bitna kao zaštita protiv iskušenja. i tu ih ostavite. Ljubim te ljubavlju vjeĉnom i zato ti jednako ĉinim milost! Uzeću tvoje grijehe i daću ti mir. (MM 43) Kultivisanje samopoštovanja.UM. 501 (1870) Ĉuvati se samosaţaljenja. Rijeĉ Boţja ne osuĊuje prikladno samopoštovanje. – Mi se moramo ĉuvati samosaţaljenja. u kojem ponos i samouvaţavanje nemaju udijela. «A ti li ćeš traţiti sebi velike stvari? Ne traţi» (Jeremija 45:5). 1903. – HS 165. da se vaši napori ne vrednuju. (TM 519. – 2T 500. – RH. «Nikakva dakle sad nema osuĊenja onima koji su u Hristu Isusu i ne hode po tijelu nego po Duhu» (Rimljanima 8:1). Hoćeš li ih Ti ponijeti za mene?» A On će odgovoriti: «Ja ću ih uzeti. To će ojaĉati samopoštovanje i plemenitu nezavisnost. i stajati pred zakonom bez sramote ili kajanja. 520) Savjet ĉovjeku koji je izgubio samopoštovanje. – Osjećaj posjedovanja vlastitih domova nadahnuo bi ih (siromašne) snaţnom ţeljom za napretkom. da vam je posao preteţak. Njegovo veliko srce beskonaĉne njeţnosti ĉezne za tobom.. 166. ne robovi. a razum bi veoma ojaĉao. (HC 143) 260 259 117 . Moţeš ponovo steći svoje samopoštovanje. ne kao gubitnik. Kao sinovi i kćeri Boţje. i bili bi u stanju da u velikoj mjeri povrate svoje izgubljeno samopoštovanje i moralnu nezavisnost.

On moţe kontrolisati ĉovjeĉanstvo. – Umjesto da svoje poteškoće prenosite na nekog brata ili propovjednika. ne kao sami svoji. prizivajte Boga. pp. 325) Zavisnost o Bogu. koje se miĉe po Njegovoj volji. 1891. kušaĉ ih moţe podrediti svojoj vlasti. to znaĉi da je vrijeme da se zastane. On je podloţan slabostima. 8. Istina. – Pogrešno je navoditi ljude da vjeruju kako radnici za Hrista ne trebaju ĉiniti ništa da spasu ono što je isprva iznijeto pred nekim odgovornim ĉovjekom. Naša zavisnost o Bogu je apsolutna i to nas treba ĉiniti vrlo poniznim. – SpT Series A... Ispravno je jasno izloţiti poteškoće koje se javljaju u nekom poduhvatu pred braću ili propovjednika. Ljude ne traba uĉiti da gledaju na ĉovjeka kao na Boga. Ima onih koji ne poznaju put ţivota i spasenja. Ne stavljajte propovjednika tamo gdje treba biti Bog već ga uĉinite predmetom svojih molitava. pokazuju nepoštovanje prema Bogu kad stavljaju svoja bremena na smrtne ljude. Borite se sa nebeskim posrednicima dok ne pobijedite. Pravilno je zajedno diskutovati. 1899. Sotona radi da omete ovu namjeru. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje 29. Svi mi griješimo po ovom pitanju. Kad je neophodno zajedniĉko savjetovanje i 118 . – MS 24. ali nije nepogrešiv. 9. ne čovjeku. tada ćete jasnije sagledati nebesko. 243 (1905) Budite potpuno zavisni o Bogu. Uvijek je ispravno zajedno se savjetovati. već kao Gospodnja otkupljena svojina. posvećeno oruĊe. 1897. Kad ĉinite drugaĉije. i potrebna mu je milost i boţansko prosvjetljenje. i Gospod će ispuniti svoju rijeĉ: «Gdje su dva ili tri sabrana u Moje ime. on nosi svetije odgovornosti nego obiĉan ĉovjek. iznesite ih Gospodu u molitvi. On nastoji da podstakne zavisnost o ljudima. povezana sa ĉokotom. Oni koji znaju kako se moliti. ondje sam Ja meĊu njima» (Matej 18:20).. Kad se umovi odvrate od Boga. No. (TM 324. Traţite od Boga mudrost koja dolazi odozgo. tijelo i duh – i riješite se da budete Njegov ljubljeno. – MH 242. Bog bi htio da uklonimo svaku crtu sebiĉnosti i doĊemo k Njemu. Traţite od svojih saradnika da se mole sa v ama. Potrebno mu je nebesko pomazanje da bi obavljao svoj zadatak taĉno i uspješno. Hristov poslanik je kao i ostali ljudi... Predajte cijelo svoje biće u Gospodnje ruke – dušu. ne čovjeku 261 262 263 Zavisnost o Bogu je apsolutna. On nastoji da podstakne osjećaj liĉne zavisnosti i utisne potrebu liĉnog voĊstva. Ali ne obesĉašćujte Boga kao da sve zavisi od ljudske mudrosti. – Bog bi htio da svaka duša za koju je Hristos umro bude dio loze. i zbog te svoje zavisnosti. On ţeli dovesti ljudsko u zajednicu sa boţanskim da bi se ljudi mogli preobraziti u boţansko obliĉje. koji znaju šta je poziv jevanĊelja Hristovog. – MS 23. 8. U iskrenosti i gladi duše. U svim svojim postupcima prema ljudskim bićima On priznaje naĉelo liĉne odgovornosti. naše znanje o Njemu treba se vrlo uvećati. hraneći se iz njega. B. Zavisnost i nezavisnost u radnim odnosima Um jednog ĉovjeka. ZAVISNOST I NEZAVISNOST Zavisnost o Bogu..UM. proţeto Njegovim Duhom. i oni će naći u tom poboţnom propovjedniku onoga ko će ih nauĉiti šta da ĉine kako bi bili spaseni. vlada po Njegovom umu. – Bog ţeli dovesti ljude u direktan odnos sa sobom. Stanite tu gdje jeste i izmijenite poredak stvari. dajući pun dokaz svoga poslanstva. koji znaju za nepromjenljivost Njegovih obećanja. (SD 105) Uĉinite Boga svojim savjetnikom.

i On će nauĉiti one koji mu predaju svoje umove kako da koriste svoj mozak. Kad bi se ostavili da planiraju za sebe. oni će napredovati u uĉinkovitosti. – CG 509 (1911) Zavisnost od drugih moţe znaĉiti nezrelost. 1895. kad uĉine Boga svojom efikasnošću. tada će se pokazati više meĊusobnog povjerenja. Moraju li se uvijek oslanjati na druge da planiraju i prouĉavaju za njih. ispostavilo bi se da su razboriti. Ukupno uzevši. jer ljudi nemaju silu da vas saĉuvaju od pada. Mentalni nedostaci doĉekuju nas na svakom mjestu. Rasti u uĉinkovitosti. Oni su predugo povjeravali jednom ĉovjeku da planira za njih i pothranjivali mišljenje da su veoma sposobni u ugraĊivanju sebe u interese djela Boţjeg. 48. No. Neki ljudi su izgleda krajnje nesposobni da prokrĉe stazu za sebe. 1894. (TM 214) Zavisnost o sebi vodi u iskušenje. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje jedinstvena akcija meĊu ranicima. – Kad ljudi prestanu da zavise od ljudi. Ne smiješ dozvoliti drugim ljudima da prazne svoje umove u tvoj. – Lt 88. Ljudi dţinovskog intelekta su mala djeca u disciplini zato što se plaše da preuzmu i nose bremena koja bi trebali nositi. – Potrebni su ljudi od ozbiljnog nastojanja. Ne smije se zavisiti o umu jednog ĉovjeka. – SpT Series A. um jednog ĉovjeka i sud jednog ĉovjeka ne smije da bude vladajuća sila. Ujarmite se sa Hristom a ne sa ljudima. Oni se zadovoljavaju da ostanu nekompetentni ili neproduktivni kao da drugi moraju planirati ili misliti za njih. – Bog je vladar svoga naroda. Zavisnost o Bogu gradi povjerenje. Tada je ĉudesna moć data ovom najmudrijem od careva uĉinila od njega samo uspješnijeg posrednika neprijatelja duša.UM. ili umovima dvojice ili trojice ljudi. Ljudi koji se zadovoljavaju da drugima prepuste planiranje i iznošenje mišljenja za njih nijesu potpuno razvijeni. kao da je izvjesno da sigurnost svih poĉiva na njihovu slijeĊenju. Neka svako gleda. Dok upošljavaju svoje izvršne sposobnosti. oni gube tu sposobnost gotovo u cjelosti. – RH. Solomun je stekao mudrost koja je izazivala ĉuĊenje i dviljenje svijeta. Oni ne mare da postanu efikasni. 496 (1875) Potrebni nezavisni ljudi. Pokloni u potpunosti svoje povjerenj Onome koji objavljuje: «Neću te ostaviti. 1903. 264 265 119 . – Lt 92. Gospodnje nasleĊe ĉine veliki i mali sudovi. On nije poĉastvovan nikakvim njihovim udijelom u Njegovom djelu dok su samo puke mašine. i budu im um i sud? Bog se stidi takvih vojnika. pp. proraĉunljivi ljudi. Savjet jednom rukovodiocu. i gaji puno povjerenje u Njegovu moć. 3. 1896. Aug 7. to je za njih sasvim druga stvar. niti ću od tebe otstupiti» (Jevrejima 13:5). i koji ţele postići odreĊen zamah bez problema prilagoĊavanja ili obuke nijesu ljudi koje Bog poziva na rad u Njegovom djelu. Ali kad se okrenuo od Izvora svoje snage i poĉeo oslanjati na sebe. Oni koji ţele ţele da im se posao pripremi na ruke. Ĉovjek koji ne moţe prilagoditi svoje sposobnosti na gotovo svakom mjestu ukoliko to potrebe iziskuju nije ĉovjek za ovo vrijeme. – 3T 495. ali svaki ĉovjek ima svoj individualni zadatak. pao je kao ţrtva iskušenja. naša vjera u Boga je suviše slaba i naše meĊusobno povjerenje suviše oskudno. vjeruje u Njega. – Ozbiljnom molitvom i zavisnošću o Bogu. ne ljudi rastegljivi kao lijepak. Ne dopusti da te svojim nagovaranjima odvedu na laţne staze. – Ljudi koji bi trebali biti vjerni u svakoj situaciji kao magnetna igla polu postali su neuspješni zbog svojih napora da se zaštite od prekora i izbjegavanjem odgovornosti iz straha od greške. koji ţele odreĊen iznos i odreĊenu platu. – Tvoja zavisnost mora biti u Bogu. Ali kad doĊu u vezu sa Boţjim djelom.

30 (1882) C. pogrešnih pokreta. koja najviše štete našoj korisnosti i koja će proizvesti našu propast ako se ne nadvladaju. bićemo izloţeni Sotoninim lukavstvima i savladani. preko Sotoninih zamisli. Naša snaga mora biti u Bogu. – 5T 534. Kao vojnici u Hristovoj armiji.. – 3T 496 (1875) Neposvećena nezavisnost potiĉe iz sebiĉnosti. Oni izgleda nijesu u stanju da shvate da je nezavisnost duha podloţna da navede ljudsko biće da ima previše povjerenja u sebe i vjere u vlastiti sud više nego u savjet i sud svoje braće. Sotona moţe pokušati da kontroliše stvari onako kako njemu odgovora. – Mi ţivimo usred opasnosti poslednjih dana.UM. Postoji opasnost od davanja prilike našim neprijateljima da hule na Boga i prezru one koji vjeruju u istinu. Siromašni nijesu zavisniji od bogatih nego bogati od siromašnih. a to je liĉna nezavisnost. i ona se mora kultivisati. Bog je ovlastio svoju crkvu posebnim autoritetom i silom. koji bi unijeli pometnju. i što god moţemo uĉiniti na korist i uzdizanje drugih odraziće se u blagoslovu na nama samima. moramo ima usaglašenu akciju u raznim oblastima djela. postanete kamen spoticanja na putu onih koji su slabi i neodluĉni. – U crkvi je uvijek bilo onih koji stalno teţe individualnoj nezavisnosti. Kroz uticaj suda jednog ĉovjeka. jer onaj ko tako ĉini prezire glas Boţji. i ako imamo duh samodovoljnosti i nezavisnosti. bez snage ili moralne sile karaktera. – Mora se paziti na jednu stvar. postoji veća sigurnost. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje Ljudi koje će Bog pripojiti svom djelu nijesu slabići. Tako će biti manje opasnosti od nepromišljenosti. 164 (1911) Usaglašeno djelovanje. potiĉu iz sebiĉnosti. 535 (1889) Samodovoljnost nas izlaţe Sotoninim lukavstvima. U jedinstvu je snaga.. Svaki radnik treba djelovati pozivajući se na druge. poruka je koji mi je anĊeo više puta ponovio. naroĉito onih koje je Bog izabrao kao voĊe svog naroda. Nezavisnost duha 266 267 Rizici liĉne nezavisnosti. – 5T 29. koncentrisanoj akciji. ispolja vati u plemenitoj. Samo neprekidnim i ozbiljnim radom ljudi se mogu disciplinovati da nose dio u djelu Boţjem. «Savjetujte se zajedno». – 5T 477. Ona se ne smije rasipati u besmislenim pokretima. Zakon uzajamne zavisnosti proţima sve društvene klase. – 3T 66 (1872) D. i niĉije nepoštovanje i prezir ne mogu se opravdati. – AA 163. – Zla samouvaţavanja i neposvećene nezavisnosti. On moţe uspjeti u zavoĊenju umova dvije osobe. svaki pokret treba paţljivo prouĉiti. Ti ljudi neće se obeshrabriti ni kad su okolnosti i okruţenje najnepovoljniji. – Zapamtite zauvijek šta nam pripada u našem hrišćanskom pozivu kao Boţjeg osobitog naroda. Moralna nezavisnost Zakon uzajamne zavisnosti. Sledbenici Isusa Hrista neće raditi nezavisno jedan od drugog. Oni neće napustiti svoju namjeru kao potpun promašaj sve dok se ne osvjedoĉe izvan svake sumnje da ne mogu uĉiniti puno za slavu Boţju i dobrobit duša. Svaki plan treba briţljivo preispitati. a vi. i ĉuvajte se da se u ispoljavanju liĉne nezavisnosti vaš uticaj ne okrene protiv Boţjih namjera. ali kad se nekolicina meĊusobno savjetuju. zabunu i poraz. U podjeli je slabost i poraz. – Mi smo svi utkani u veliku mreţu ĉovjeĉanstva. Dok jedna grupa traţi da dijeli blagoslove koje je Bog izlio na njihove 120 . 478 (1889) Nezavisnost duha..

UM, KARAKTER I LIČNOST

Sebičnost i samopoštovanje

bogatije susjede, drugoj treba vjerna sluţba, snaga mozga, kostiju i mišića, što je kapital siro mašnih. – PP 534, 535 (1890) Duţnost pokoravanja individualnim vjerskim ubjeĊenjima. – Sotona na mnogo naĉina radi kroz ljudski uticaj da veţe svoje zarobljenike. On osigurava sebi mnoštvo vezujući ga svilenim nitima ljubavi prema oni koji su neprijatelji Hristova krsta. Kakva god ova veza bila – roditeljska, djetinja, braĉna, ili društvena – uĉinak je isti; protivnici istine ispoljavaju svoju silu kroz kontrolu savjesti, a duše koje se nalaze pod njihovim uticajem nemaju dovoljno hrabrosti ili nezavisnosti da poslušaju svoja vlastita ubjeĊenja o duţnosti. – GC 597 (1911) Gušenje individualnog suda. – Iako su razum i savjest osvjedoĉeni, te obmanute duše Šuĉitelji vjere u popularnim crkvamaĆ ne usuĊuju se da misle drugaĉije od sveštenika; i njihov indivi-dualni sud, njihovi vjeĉni interesi, ţrtvuju se nevjerstvu, ponosu i predrasudama drugih. – GC 597 (1911) Nezavisno stajati za pravdu. – Trebaće hrabosti i nezavisnosti za uzdizanje iznad religijskih standarda hrišćanskog svijeta. One ne slijede Spasiteljev primjer samoodricanja; oni se ne ţrtvuju; oni neprekidno nastoje da izbjegnu krst za koji je Hristos objavio da će biti obiljeţje uĉeništva. – 5T 78 (1882) Moralna nezavisnost u suprostavljanju svijetu. – Moralna nezavisnost sasvim je na mjestu kad se svijet suproti. Potpunim usklaĊivanjem sa voljom Boţjoj naći ćemo se na pogodnom tlu i uvidjeti neophodnost odluĉnog odvajanja od svjetskih obiĉaja i navika. Mi ne smijemo podizati svoj standard samo malo iznad iznad svjetskog standarda; već moramo povući liniju jasnog razgraniĉenja. – RH, Jan 9, 1894. (FE 289) Moralna nezavisnost vrlina. – Naša jedina sigurnost je stajati kao Boţji osobiti narod. Mi se ne moramo ni jedan pedalj pokoriti obiĉajima i pomodarstvu ovog izopaĉenog vremena već stajati u moralnoj nezavisnosti, ne praveći kompromise sa njhovim pokvarenim i idolopoklo niĉkim navikama. – 5T 78 (1882) E. Nezavisnost uma Istinska nezavisnost nije tvrdoglavost. – Istinska nezavisnost nije tvrdoglavost. Ona vodi mlade u oblikovanje svog mišljenja o Rijeĉi Boţjoj, bez obzira šta drugi govorili ili ĉinili. Ako su u druištvu nevjernika ili ateista, ona ih vodi da priznaju i brane svoja vjerovanja u svete istine jevanĊelja od prigovora i neumjesnih primjedbi i duhovitosti svog bezboţnog društva. Kad su sa onima koji misle da je vrlina iznositi zablude hrišćana po imenu i onda ismijavati religiju, moralnost i vrlinu, istinska nezavisnost uma navešće ih da uĉtivo ali odluĉno pokaţu kako je izrugivanje bijedna zamjena za jasan argument. Ona će im omogućiti da gledaju iznad primjedbi kritiĉara ka onom ko ih inspiriše, neprijatelju Boga i ĉovjeka, i odbiju ga u liku njegovog posrednika. – RH, Aug 26, 1884. (FE 88, 89) Potrebna individualna nezavisnost. – Ima ljudi koji laskaju sebi da bi mogli uĉiniti nešto veliko i dobro kad bi samo bili u drugaĉijim okolnostima, dok ne koriste sposobnosti koje već imaju radeći u uslovima gdje ih je ProviĊenje postavilo. Ĉovjek moţe kreirati okolnosti, ali okolnosti nikad ne stvaraju ĉovjeka. Ĉovjek treba shvatiti okolnosti kao instrumente s kojima radi. On treba gospodariti okolnostima, ali nikad ne dopustiti da okolnosti gospodare njime. Individualna nezavisnost i individualna moć su osobine koje su sada potrebne. Individualni karakter ne treba ţrtvovati, već ga uobliĉiti, profiniti, uzdići. – 3T 496, 497 (1875)

268

269

121

UM, KARAKTER I LIČNOST

Sebičnost i samopoštovanje

270

Koliko daleko ići u nezavisnosti. – Bog bi htio da Njegov narod bude disciplinovan i podreĊen skladnoj akciji kako bi bio jednomislen, istog uma i istog suda. Da bi dostigli takvo stanje stvari, još se ima puno uraditi.... Gospod ne bi volio da se predamo svojoj individualnosti. Ali koji ĉovjek je mjerodavan sudija o tome koliko daleko treba ići po pitanju individualne nezavisnosti?... Petar savjetuje svoju braću: «Tako i vi mladi slušajte starješine, a svi se slušajte meĊu sobom, i obucite se u poniznost: jer se Bog ponositima suproti, a poniznima daje milost». Apostol Pavle takoĊe savjetuje svoju braću u Filipi jedinstvu i poniznosti: «Ako ima dakle koje pouĉenje u Hristu, ili ako ima koja utjeha ljubavi, ako ima koja zajednica duha, ako ima koje srce ţalostivo i milostivo, ispunite moju radost, da jedno mislite, jednu ljubav imate, jednodušni i jednomisleni. Ništa ne ĉinite usprkos ili za praznu slavu; nego poniznošću ĉinite jedan drugoga većeg od sebe». – 3T 360 (1875) Boţja sila naša zavisnost. – Braćo, preklinjem vas gledajte jedino na slavu Boţju. Neka Njegova sila bude vaša zavisnost, Njegova milost vaša snaga. Prouĉavanjem Svetih Spisa i ozbiljnom molitvom nastojte steći jasnu koncepciju svoje duţnosti, i onda je vjerno ispunite. Bitno je da kultivišete vjernost u malim stvarima, a ĉineći tako steći ćete navike cjelovitosti u većim odgovornostima. Mali dogaĊaji iz svakodnevnog ţivota ĉesto promaknu da ih ne zapazimo, ali to je ono što obilikuje karakter. Svaki dogaĊaj u ţivotu je velik za dobro ili zlo. Um se mora uvjeţbavati kroz svakodnevne probe kako bi mogao steći silu da opstane u svakom teškom poloţaju. U danima iskušenja i opasnosti biće vam potrebno da se uĉvrstite kako bi odluĉno stajali za pravdu, nezavisno od svakog protivnog uticaja. – 4T 561 (1881)

30. SEBIČNOST I EGOCENTRIČNOST
271

272

Mi smo prirodno usredsreĊeni na sebe. – Mi smo prirodno egocentriĉni i samouvjereni. Ali kad uĉimo pouke kojima nas Hristos ţeli nauĉiti, mi postajemo sudionici Njegove prirode, i otada ţivimo Njegovim ţivotom. Hristov divni primjer, neuporediva njeţnost s kojom je ulazio u osjećanja drugih, plaĉući s onima koji su plakali, radujući se s onima koji su se radovali, mora imati dubok uticaj na karakter svih koji ga iskreno slijede. Ljubaznim rijeĉima i djelima oni će pokušati uĉiniti stazu lakšom umornim nogama. – MH 157, 158 (1905) Sebiĉnost ograniĉava razum. – Sebiĉni interesi moraju se uvijek podĉinjavati; jer ako im se ostavi prostora da djeluju, oni postaju vladajuća sila koja ograniĉava razum, otvrdnjava srce i slabi moralnu moć. Zatim dolaze razoĉarenja. Ĉovjek se odavaja od Boga i predaje se bezvrijednim stvarima. On ne moţe biti srećan, jer ne poštuje samoga sebe. On se unizio u vlastitim oĉima. On je intelektualni promašaj. – MS 21, 1899. Sebiĉnost uzrok ljudske krivice. – Sebiĉnost je nedostatak hristolike poniznosti, i njeno postojanje je pogubno za ljudsku sreću, uzrok ljudske krivice, i navodi one koji je gaje da naprave brodolom od vjere. – Lt 28, 1888. Konfuzija osjećanja. – Danas, kao i u Hristovo vrijeme, Sotona vlada umovima mnogih. Oh, kad bi se to njegovo uţasno, jezivo djelo moglo prepoznati i osujetiti! Sebiĉnost je izopaĉila naĉela, sebiĉnost je dovela do zbrke osjećanja i zamaglila sud. Izgleda ĉudno da i pored sve ove svjetlosti koja zraĉi iz Boţje blagoslovene Rijeĉi, opstaju tako nastrane ideje, takvo udaljavanje od duha i poznavanja istine.

122

UM, KARAKTER I LIČNOST

Sebičnost i samopoštovanje

Ţelja da se prigrabi velika zarada, uz riješenost da se drugima uskrate njihova Bogom data prava, ima svoj korjen u Sotoninom umu, a poslušnošću njegovoj volji i putu ljudi su se stavili pod njegovu zastavu. Onima koji su se uhvatili u ovu zamku mogu se povjeriti tek neznatne odgovornosti, ukoliko se potpuno ne obrate i obnove; jer bili su proţeti pogrešnim naĉelima koja nijesu mogli zapaziti i koja su imala štetan uĉinak. – SpT Series A, No. 10, p.26, Feb 6, 1896. (TM 392, 393) Govorite manje o sebi (savjet ĉovjeku koji je bio ohol i diktatorski nastrojen). – Omekšajte i otkravite svoje srce pod boţanskim uticajem Duha Boţjeg. Ne govorite puno o sebi, jer to neće nikoga ukrijepiti. Ne ĉinite sebe središtem i ne zamišljajte da se stalno morate brinuti o sebi i navoditi druge da se brinu za vas. Oslobodite svoj um od svoga ja u uvedite ga u zdraviji kanal. Govorite o Isusu, i otpustite svoje ja; neka ono bude potĉinjeno Hristu, i neka ovo bude jezik vašeg srca: «Ja više ne ţivim, nego ţivi u meni Hristos» (Galatima 2:20). Isus će vam biti stalno prisutan pomoćnik u svakoj nuţdi. On vas neće ostaviti da se sami borite protiv sila tame. Oh, ne; On se oslanjao na Onoga koji je moćan da potpuno spase. – 2T 320, 321 (1869) Ĉuvati se egocentriĉnog saosjećanja. – Prestanite saosjećati sa samim sobom, i sjetite se Iskupitelja svijeta. Posmatrajte beskonaĉnu ţrtvu koju je podnio u korist ljudi, i mislite o Njegovom razoĉarenju kad nakon što je prinio takvu ţrtvu u korist ĉovjeka, ĉovjek izabira da se udruţi sa onima koji mrze Hrista i pravdu i postaje jedno sa njima u odavanju izopaĉenim prohtjevima, donoseći na taj naĉin vjeĉnu propast svojoj duši. – 5T 508 (1889) Ţivljenje za sebe obesĉašćuje Boga. – Opasnosti poslednjeg vremena su nad nama. Oni koji ţive da ugode sebi i zadovolje svoje ja obesĉašćuju Gospoda. On ne moţe raditi kroz njih, jer bi ga pogrešno predstavili pred onima koji ne znaju istinu.... Bog moţe vidjeti da gajite ponos. On vidi da je neophodno da od vas ukloni blagoslove koje ste, umjesto za napredak, iskoristili za zadovoljavanje sebiĉnog ponosa. – MS 24, 1904. (1SM 87) Samozadovoljstvo ukazuje na duhovnu potrebu. – Neki ne ţele da se odreknu sebe. Oni pokazuju pravu netrpeljivost kad im se nameću odreĊene odgovornosti. «Kakva je potreba», kaţu oni, «za povećanjem znanja i iskustva?» Ovo sve objašnjava. Oni osjećaju da su «bogati, i obogatili se, i ništa ne potrebuju», dok ih Nebo proglašava siromašnima, nevoljnima, slijepim i golim. Ovima Vjerni Svjedok kaţe: «Savjetujem ti da kupiš u mene zlata ţeţenoga u ognju, da se obogatiš; i bijele haljine da se obuĉeš, i da se ne pokaţe sramota golotinje tvoje; i masti oĉinjom pomaţi oĉi svoje da vidiš» (Otkrivenje 3:17, 18). Vaše samozadovoljstvo upravo pokazuje da oskudijevate u svemu. Vi ste duhovno bolesni i potreban vam je Isus kao ljekar. – 5T 265 (1882) Opasnosti od laskanja sebi. – Nama je teško da razumijemo sami sebe, da imamo ispravno znanje o vlastitom karakteru. Rijeĉ Boţja je jasna, ali ĉesto se potkradaju zablude u njenoj primjeni na sebe. Postoji podloţnost samoobmani i mišljenju da se njena upozorenja i opomene ne tiĉu mene. «Srce je prijevarno više svega i opako; ko će ga poznati» (Jeremija 17:9). Laskanje samom sebi moţe se useliti u hrišćanski osjećaj i revnost. Ljubav i povjerenje u sebe mogu nam dati sigurnost da smo u pravu dok smo daleko od udovoljavanja zahtjevima Boţje Rijeĉi. – 5T 332 (1885) Poguban uticaj samouzdizanja uma. – Trag samouzdizanja u ljudskom umu tako je dubok, tako velika ţelja za ljudskom moći, da su umovi i srca mnogih obuzeti idejom vladanja i zapovijedanja. Ništa ne moţe uništiti ovaj poguban uticaj na ljudski um do traţenja Gospoda

273

274

123

Gospod ne polaţe na tebe breme da objaviš poruku koja će unijeti nesklad u redovima vjernika. to da bude vaše duhovno bogomoljstvo. Fariseji su usvojili ovu pagan sku ideju o 124 . i vaš ţivot moţe biti od velikog uticaja na one kako višeg tako i niţeg društvenog poloţaja. Dozvavši malo dijete k sebi. To su odlike prave veliĉine. koja će obezbijediti zaštitu od obje krajnosti. Samo sila boţanske milosti moţe uĉiniti da ĉovjek shvati svoj pravi poloţaj i izvršiti za njega djelo koje je potrebno obaviti u srcu. Gospod će te blagosloviti u uspostavljanju sklada sa braćom. Ti kao Hristov sledbenik moraš nauĉiti kontrolisati svaki izraz netrpeljivosti i strasti. 1896. braćo. – Neznabošci gledaju na svoje molitve kao da je u njima zasluga za okajavanje grijeha. 1907. neku podlogu za razmetljivost. brate moj. – Lt 412. – MS 32. – Da bi uspio. o svojim tjelesnim slabostima. Ti previše govoriš o sebi.UM. nesebiĉnost i povjerljiva ljubav malog djeteta su osobine koje Nebo cijeni. Isus ga je postavio sred njih. I ne vladajte se po ovome svijetu. Osjećanja ne treba da vas kontrolišu. pomoći na mnogo naĉina. cjeloviti i istrajni. Apostol moli braću da ţrtvuju svoja tijela Bogu: «Molim vas. Prostota. 2). umislićete da su vaši poslovi od većeg znaĉaja nego jesu. Kad bi mogli postati sveti vlastitim naporima. On nikoga ne vodi svojim Svetim Duhom da izmišlja teorije koje će zbuniti vjeru u sveĉane poruke koje je On dao svom narodu da odnesu svijetu. – Lt 27. tvoji napori moraju biti ozbiljni. dakle. što je duţa molitva. nećete ući u carstvo nebesko». imali bi nešto u sebi ĉemu bi se radovali. – 3T 506 (1875) Egocentriĉnost pospješuje bolest (liĉna poruka). – Ti nam moţeš. nego se promijenite obnovljenjem uma svojega. da biste mogli kušati koje je dobra i ugodna i savršena volja Boţja» (Rimljanima 12:1. Morate izbjegavati obje krajnosti. da date tjelesa svoja na ţrtvu ţivu. zatim njeţno ga zaglivši rekao: «Ako se obratite i budete kao mala djeca. Izbjegavanje krajnosti povjerenja u sebe (savjet jednom voĊi). Egocentriĉnost utiĉe na zapaţanje (druga liĉna poruka). Ako odete u drugu krajnost i formirate suviše nisko mišljenje o sebi. Od sve vrsnoće karaktera ova je jedna od najljepših i jedna od najbitnijih osobina za svako pravo ţivotno djelo. Ova zamisao o molitvi je proizvod naĉela samoispaštanja koje se nalazi u osnovi svakog sistema laţne religije. milosti Boţje radi. Moţete biti dostojanstveni bez ispraznog povjerenja u sebe. Obrati paţnju kako slušaš. osjećaćete se inferiornim i ostavljati utisak inferiornosti što bi uveliko ograniĉilo uticaj koji biste imali na dobro. (2SM 115) Svako dijete treba uĉiti blagodati nesebiĉnosti. – Ako o sebi formirate previsoko mišljenje. Tvoj vlastiti kurs svakodnevno donosi bolest na tebe kroz tvoje pogrešne navike. 1872. kako razumiješ i kako cijeniš Rijeĉ Boţju. Oni koje je On poslao da objave treću anĊeosku vijest radili su u zajednici sa nebeskim umovima. okolnosti da utiĉu na vas. – DA 437 (1898) Samoispaštanje naĉelo molitve u laţnim religijama. moţete biti snishodljivi i ponizni bez ţrtvovanja samopoštovanja ili individualne nezavisnosti. Otuda. zasluga je veća. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje 275 276 za nebeski uvid. – Jedna od karakteristika koju treba posebno gajiti i kultivisati u svakom djetetu je nesebiĉnost koja usaĊuje u ţivot blagodat koje nijesmo svjesni. i pothranjivati individualnu nezavisnost koja se graniĉi sa arogancijom. Vi moţete formirati ispravnu procjenu o sebi. Tvoj um je previše usredsreĊen na sebe. ugodnu Bogu. Ponavljam. – Za Isusove uĉenike nije bilo dovoljno da se poduĉe o prirodi Njegova carstva. – Ed 237 (1903) Nesebiĉnost osnova istinske veliĉine. Ono što im je bilo potrebno je promjena srca koja bi ih dovela u sklad sa njegovim naĉelima. Ali opunomoćena sam od Gospoda da ti kaţem da ne budeš egocentriĉan. svetu.

zloupotrijebljene blagodati. 651 (1898) 277 125 . Hristos je tu u punini svoje milosti da izmijeni tok misli koje su tekle sebiĉnim kanalima. Kad se podsjetimo Spasiteljeve poniznosti. Ovaj obred pranje nogu koji prethodi Gospodnjoj Veĉeri oslobaĊa od tih pogrešnih shvatanja. Zlomislenost i rĊave rijeĉi se odstranjuju. Grijeh se sagledava u svjetlosti u kojoj ga Bog vidi. i vraća ga poniznosti srca koja će ga navesti da sluţi svojoj braći. – U ĉovjeku postoji skonost višeg vrednovanja sebe od svoje braće. osvjedoĉenja u grijeh i blagoslovene sigurnosti oproštenja grijeha. Mesija nije koristio.UM. prezrena dobrota. skida sa štaka samopouzdanosti. traţenja najvišeg mjesta. 693 (1917) Boţji lijek za sebiĉnost i samouzdizanje. dolaze na um. uobiĉajenih fraza dok srce ne osjeća potrebu za Bogom istog su karaktera kao «mnoge rijeĉi» neznaboţaca. hladnoća prema braći. i to se nikako ne gasi našem vremenu. – PK 692. ĉak ni meĊu onima koji se izjašnjavaju kao hrišćani. misao se veţe sa mišlju. Sveti Duh podstiĉe osjećanja onih koji slijede primjer svoga Gospoda. djelovanja za sebe. Njegovo krajnje odricanje od od sebe bilo je otkriveno u rijeĉima: «Neće vikati. Trske stuĉene neće prelomiti. KARAKTER I LIČNOST Sebičnost i samopoštovanje molitvi. – U Njegovom ţivotu nije se miješala nikakva zaštita svoga ja. Ispovijedaju se grijesi. podjećajući nas na veliku Boţju dobrotu i naklonost i njeţnost zamaljskih prijatelja. Um je ojaĉan da slomi svaku prepreku koja uzrokuje otuĊenje. pokreće se lanac sjećanja. i svještila koje se puši neće ugasiti». prizvani su u sjećanje. – DA 650. Mane karaktera. Sveti Straţar s neba prisustvuje ovom skupu da bi ga uĉinio obredom ispitivanja duše. – MB 86 (1896) U Hristovom ţivotu nije bilo odbrane svoga ja. Potĉinjavajuća milost Hristova ulazi u dušu. odvlaĉi ĉovjeka od njegove sebiĉnosti. Zaboravljeni blagoslovi. niti će se ĉuti glas njegov po ulicama. Nijedno od sredstava koja ljudi koriste da zadobiju odanost ili privuku paţnju. Paţnja koju svijet ukazuje poloţaju i talentu bila je strana Sinu Boţjemu. Jasno se pokazuju korjeni gorĉine koji su ugušili dragocjenu mladicu ljubavi. Naše misli nijesu misli zadovoljstva samim sobom. Ponavljanje ustaljenih. zanemarene duţnosti. i opraštaju. ni podizati. a Hristova ljubav privlaĉi srca zajedno u blaţenu zajednicu. i ovo ĉesto rezultira zlim slutnjama i gorĉinom duha. već ozbiljne samoosude i poniznosti.

podreĊuje se volji uĉitelja. Ali ljudski um mora se uĉiti samokontroli. zdrave. a um nije bio podstaknut da se širi i jaĉa vjeţbom. Djeca koja se vaspitavaju na ovaj naĉin uvijek će oskudijevati u moralnoj sili i indivi dualnoj odgovornosti. poput zvijeri. – 3T 133 (1872) Um se mora uĉiti da gospodari ţivotom. Njihova volja. ali se raspadne sistem koji ih je drţao i postavljao 126 . – Ima puno porodica u kojima djeca izgledaju dobro upućena dok su pod disciplinom obuke. Gospod će otvoriti put pred onima koji odgovaraju na Njegov poziv. – Mislima i osjećanjima koja se gaje u ranim godinama mladi odreĊuju vlastitu istoriju ţivota. – Strogo obuĉavanje mladih – bez odgovarajućeg upućivanja da misle i rade za sebe onoliko koliko im kapacitet i promisao dopuštaju.UM. puni nade. 1910. njegova volja. PROBLEMI MLADIH 281 Mladi su prijemĉivi i puni nade. Ona nijesu nauĉena da postupaju iz razuma i naĉela. – ST. – Djeca imaju inteligentnu volju koju je potrebno usmjeravati da kontroliše sve njihove moći. muţevne navike formirane u mladosti postaju dio karaktera i obiĉno obiljeţavaju kurs te osobe kroz ţivot. primoravana je na pokornost gvozdenom disciplinom roditelja i uĉitelja. Oct 11. Dijete se moţe obuĉavati kao da. Nijemim ţivotinjama potrebna je obuka jer nemaju razuma i intelekta. Ispravne. – 6T 471 (1900) Mladi moraju izabrati ţivotnu sudbinu. I kad stanu na svijetu da rade za sebe. – Mladi su primjemĉivi. Kad jednom osjete blagoslov samopoţrtvovanja. Gospodar je um. kako odaberu. Njegova individualnost moţe se ĉak utopiti u liĉnosti onoga ko nadzire njegovu obuku. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi VII DIO ADOLESCENCIJA I MLADI 31. – 3T 132 (1872) 282 283 Mnogi su nesposobni da misle za sebe. Oni nijesu usmjeravani i disciplinovani u pogledu svog osobenog sklopa i umnih sposobnosti da ispolje svoje najjaĉe moći kad je to potrebno. Uĉitelji se ne trebaju ovdje zaustaviti već pokloniti naroĉitu paţnju kultivisanju slabijih sposobnosti. Ml adi mogu biti pokavareni ili ĉestiti. otkriće ĉinjenicu da su bili dresirani kao ţivotinje a ne vaspitavani. u svim svojim namjerama i ciljevima. Oni se mogu odlikovati kako pravednim i plemenitim djelima tako i velikim zloĉinom i zloćom. vatreni. (CG 196) Obuka koja proizvodi mentalnu i duhovnu slabost. sud i volja za svoje ţivotinje. da bi um dosegao odgovarajuće srazmjere. On se mora obuĉavati da vlada ljudskim bićem. osjećaj samopoštovanja i povjerenja u vlastitu sposobnost obavljanja zadataka – uvijek će proizvesti vrstu koja je slaba u mentalnoj i moralnoj sili. njihovu volju kontrolisali su drugi. umjesto da se usmjerava. svjeţi. da pomoću ovih sredstava postignu razvoj mišljenja. kako bi se sve moći mogle doći do izraţaja i prenositi se iz jednog stepena snage u drugi. neće biti zadovoljni ukoliko stalno ne uĉe od Velikog Uĉitelja. nema spopstvene volje. dok ţivotinje kontroliše gospodar i dresira ih da mu se pokoravaju.

– 3T 133. Isuviše dugo bili su pod apsolutnom kontrolom svojim roditelja da se u potpunosti oslanjaju na njih. 1902. da radi za našu sreću. bila ona dobra ili zla. I kad odu od svojih roditelja da rade za sebe. Gvozdena pravila i zapovijesti su ono što ih ponekad navodi da osjećaju kako moraju i hoće uĉiniti nešto što im nije naloţeno da rade. – Pored discipline u domu i školi. tvoja djela su poznata. i kad su prinuĊeni da misle i rade za sebe. svako se mora suoĉiti sa neumoljivom disciplinom ţivota. lako se povode za sudom drugih u pogrešnom smjeru. njihovi roditelji su um i sud za njih. Vjerni Svjedok govori: «Znam tvoja djela». i da se ne pokaţe sramota golotinje tvoje. nevolje.UM. On će ih izbljuvati iz svojih usta. Oni nemaju uspjeha u ovom ţivotu. da se obuĉeš. djevojko. i da. Kad upozoravate ili ukoravate mlade. ĉinite to kao neko ko se naroĉito zanima za njih. – Ed 295 (1903) Reakcija na gvozdena pravila. – Ne unosite u svoju disciplinu nikakvu grubost. Istina je da nas Bog voli. Ona su gotovo sasvim nespremna da uzmu uĉešća u neumoljivim ţivotnim odgovornostima. Oni nemaju stabilnost karaktera. djeluju. i masti oĉinjom pomaţi oĉi svoje da vidiš» (Otkrivenje 3:18). Dok im izraţavamo ljubav. – 1T 485 (1867) Misli postaju navika. Neka uvide da imate ozbiljnu ţelju da njihov izveštaj u nebeskim knjigama bude valjan. Došlo je vrijeme kad Bog traţi promjenu u tom pogledu. – 3T 133. Ĉovjek je «ono što misli u srcu» (Priĉe Solo - 284 285 127 . (MM 180) Za mlade je teško nositi bremena. Jedina sigurnost za svaku dušu je pravilno mišljenje. – Lt 67. ili odluĉuju za sebe. da se obogatiš. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi pravila. dolaze u svaĉiji ţivot. oni gotovo izvjesno kreću krivim putem i predaju se sili iskušenja. oni nijesu sposobni da razmišljaju. Mladiću. Oni se nikad nijesu upućivali na svoje rasuĊivanje onoliko brzo i daleko koliko bi to bilo svrsishodno. Ta djeca predugo su bila pod gvozdenom vlašću – nije im se dozvoljavalo da misle i djeluju za sebe u onome što bi im bilo na veliko dobro da jeste – tako da nemaju povjerenja u sebe da istupe po vlastitom sudu. 134 (1872) Disciplina koja stimuliše i jaĉa. a ništa manje je istina da na ovom svijetu – kao posledica grijeha – patnje. i bijele haljine. Oni su obuzeti sobom. poteškoće. Ne stavljate stroge zabrane na mlade. da se uvijek poštovao Njegov zakon. – Mladi mogu izvršiti snaţan uticaj ako ostave svoj ponos i sebiĉnost i posvete se Bogu. 134 (1872) Posledice kontrolisanja kroz silu i strah. – Oni roditelji i uĉitelji koji se hvališu kako imaju punu kontrolu uma i volje djece pod svojim nadzorom prestali bi se hvaliti kad bi mogli pratiti buduće ţivote djece koja se silom ili kroz strah tako dovode u pokornost. Kad se ovi mladi odvoje od svojih roditelja i uĉitelja. Da li ste bogati u dobrim djelima? Isus vam dolazi kao savjetnik: «Savjetujem ti da kupiš u mene zlata ţeţenoga u ognju. nikad ne bismo upoznali patnju. Ako ostanu u svom stanju mlakosti. neka to nikad ne bude kao da podstiĉemo samosaţaljenje. i stoga se njihovi umovi nijesu pravilno razvili i ojaĉali. Kako se s time mudro sresti pouka je koju treba pojasniti svakom djetetu i svakom mladom ĉovjeku. On poziva mlade i stare na revnost i pokajanje. imajući svoje mišljenje. ali opšte je pravilo da neće da nose bremena za druge. – Potreban nam je stalan osjećaj oplemenjujuće sile ĉistih misli. Potrebno im je ono što stimuliše i jaĉa a ne što slabi. Mi moţemo djeci i mladima uĉiniti doţivotno dobro uĉeći ih da se odluĉno suoĉe sa tim neprilikama i poteškoćama. a isti nedostaci zapaţaju se i u njihovom vjerskom ţivotu.

neka ono što je dobro zaoukuplja dušu i kontroliše njene moći. ispunjavajući njegovo mlado srce duhom jevanĊelja. i on nakon razmatranja boţanskog istupa sa obogaćenim sposobnostima. Uskoro je poĉeo vjerovati u ta varljiva uĉenja. Prouĉavanje Biblije i um» ** 128 . Ono što isprava izgleda teško. 11. ne ostavljajući mjesta za niske. Ako hoćemo. pokvarene misli. Kad bi svi prouĉavali Bibliju. (CG 196) Uticaj ĉitanja. osjećaj. – CT 133 (1913) Um zauzima nivo onoga što posmatra. Podstiĉite svoju djecu da ispunjavaju um vrijednim znanjem. poĉeo je prezentirati dokaze u korist nevjerstva. mi se moţemo odvratiti od svega što je jeftino i bezanaĉajno i uzdići na visok standard. 1888. Kaţu da je Hjum (Hume). i pokazuju veći stepen inteligencije kakav ne bi stekli najozbiljnijim naporima u prouĉavanju svjetovne nauke i istorije.UM. Tu je postavljen temelj za njegov poziv razdora i krvoprolića. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi munove 23:7). u ranoj mladosti bio savjestan vjernik u Rijeĉi Boţjoj. Tada bezbriţnost i nemar dolaze do izraţaja.** vidjeli bi daleko razvijenije ljude. – Razumijevanje zauzima nivo onoga što mu postaje blisko. 1910. Aug 21. – MH 491 (1905) Tuţni primjeri iz istorije. Prouĉavao je sa istarjnošću i ozbiljnošću. neprekidnim ponavljanjem postaje lako. Ne dopustite da se na vašim stolovima naĊu magazini i novine u kojima se nalaze ljubavne priĉe. i njegov izoštreni i aktivni um postao je ispunjen krivotvorinom skepticizma. – Bog treba biti najveći predmet naših misli. Ograniĉite tu ţelju za ĉitanjem onoga što ne snabdijeva um dobrom hranom. Biblija iskrenom istraţivaĉu daje naprednu mentalnu disciplinu. znanje o Hristu. Pozivam roditelje te djece da kontrolišu njihovu ţelju za ĉitanjem. Nerazumni instruktori nadahnuli su ga ljubavlju za osvajanjem. Novac koji se troši na magazine moţda se ne ĉini velik. 287 286 Vjera nije puka emocija.* – Mnogi mladi ĉeznu za knjigama. – RH. Povezavši se sa polemiĉarima. koliko bi se samo razlikovala njegova istorija. skeptik. i ĉitav njegov docniji ţivot nosi mraĉan peĉat nevjerstva. Ne treba preduzimati ili se ukljuĉivati u bilo kakav * Vidi naslov br. Da su ista briga i napor bili usmjereni da ga naĉine dobrim ĉovje kom. Zamijenite ih knjigama koje će pomoći mladima da u svoj karakter ugrade najbolji materijal – ljubav i strah Boţji. dok se Bog i Njegova otkrivena istina uzvisuju. ali previše se troši na ono što vodi zastranjivanju i tako malo pruţa zauzvrat. – Na karakter Napoleona Bonaparte veoma se uticalo obukom u djetinjstvu. «Hrana za um» Vidi naslov br. moţemo biti poštovani od ljudi i voljeni od Boga. 13. svoje ja se poniţava. – ST. sposobne da dublje razmišljaju. sastavljajući izmišljene armije i stavljajući ga na ĉelu kao komandanta. Moć uzdrţljivosti jaĉa vjeţbom. Zanemarivanje razmišljanja i molitve izvjesno će imati za posledicu opadanje vjerskog interesovanja. Razmišljanje o njemu i molitva uzdiţu dušu i oţivljavaju ljubav. Oni ĉitaju sve do ĉega mogu doći. Oct 11. (FE 130) Vrijednost liĉnog vjerskog iskustva. sve dok ispravne misli i djela ne postanu uobiĉajeni. To je naĉelo koje se prepliće sa svakodnevnim duţnostima i ţivotnim transakcijama.

Niko do nas samih ne moţe raditi na našem spasenju sa strahom i drhtanjem. već i zbog svog uticaja na fiziĉki. Ĉak i kad bi bilo izvjesno da se nikad neće ukazati potreba za primjenom fiziĉkog rada da bi se izdrţavao. Roditelji koji vole svoju djecu na razborit naĉin neće im dopustiti da rastu navikavajući se na lijenost i u neznanju kako vršiti duţnosti u domu. kao u vrijeme Izraela. mentalni i moralni razvoj. – 2T 505.. i time i onoga što je bitno za porodiĉnu sreću. rada i rekreacije. Da bi se saĉuvala ĉista i neokaljana vjera. neće se naći na ulici. umjesto da svoje dragocjeno blago prepušta u ruke nepoznatih bolniĉarki i ljekara. June 29. njihova memorija podstaći da zapamti svoj odreĊeni zadatak. 1882. a disciplina u smisaonom radu ništa manje nije bitna da bi se osigurao snaţan i aktivan um i plemenit karakter. – PP 601 (1890) Besposlenost je grijeh. koje će docnije donijeti gorko kajanje. Njeno je pravo da stekne znanje o najboljim metodama lijeĉenja bolesti kako bi se mogla brinuti za svoju djecu u bolesti. ĉovjek se treba uĉiti da radi. (FE 75) 288 129 . Svako treba steći znanje u nekoj grani fiziĉkog posla. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi posao koji bi sprijeĉilo praćenje ovog naĉela. pomoću kojeg. Ona treba biti potpuno kompententna da vodi i poduĉava svoju djecu. Njihovi umovi trebaju se uvjeţbavati da misle. Upravo je to zadatak koji nam je Gospod ostavio da obavimo. – U djetinjstvu i mladosti moraju se kombinovati praktiĉna i knjiška obuka. June 29. neophodno je biti radnik. One mogu govoriti o ţeninoj uzvišenijoj sferi i njenim pravima. (FE 75) Ne treba zapostaviti poduĉavanje u domaćim duţnostima. i mnoge druge stvari koje se neposredno tiĉu blagostanja njenog domaćinstva. ne samo kao zaštita protiv nestalnosti ţivota. primajući nasumiĉno vaspitanje koje mnogi stiĉu. – ST. – I sada. Njeno je pravo da razumije mehanizam ljudskog tijela i naĉela higijene. Besposlenost je grijeh. 1882. One su lišene neophodnih kvalifikacija za pravilno voĊenje porodice. pitanja ishrane i odijevanja. Djecu treba uĉiti da sudjeluju u domaćim duţnostima. sramno su neupućene u praktiĉne ţivotne duţnosti. Mi sami nešto moramo uĉiniti. 506 (1870) Mladima je potrebna radna disciplina. da se obuĉi u svim oblastima domaćinskog rada.UM. Ako se djeca pravilno vaspitavaju u domu. – Ideja da je neupućenost u koristan rad bitna odlika pravog dţentlemena ili dame suprotna je Boţjoj zamisli u stvaranju ĉovjeka.. Pravo je svake Evine kćeri da ima punu spoznaju o domaćinskim duţnos tima. mladi se moraju poduĉavati duţnostima praktiĉnog ţivota. moţe zaraĊivati za ţivot. Bez fiziĉkog vjeţbanja niko ne moţe imati zdravu konstituciju i oĉuvati zdravlje. istrajan u poslu. koje se smatraju dobro obrazovanim završivši školu sa poĉastima na nekom znanstvenom institutu. – Mnoge dame. a same pak padaju daleko niţe od ţenine prave sfere. Svaka mlada dama treba se tako vaspitati da kad se pozove na poloţaj ţene i majke moţe predsjedavati kao kraljica u svom domenu. Ovo je bitno. – CT 149 (1913) Šta svaka ţena treba da zna.. ako to bude potrebno. – ST. a u poduĉavanju navikama korisnosti u domu oni se vaspitavaju u vršenju praktiĉnih duţnosti primjerenih njihovom uzrastu. a nepoznavanje svakodnevnih duţnosti je rezultat bezumlja. Oni se trebaju poduĉiti kako da pomognu ocu i majci u malim stvarima koje mogu obaviti.

i dok odbijaju da opterete um mislima. – 2T 481 (1870) Mladi će koristiti energiju. Oni ne vole rad. neka to ne bude prosto radi zabave već sa svrhom. primjerom. Nov 10. Sve dok se oslanjuju na nekoga da misli za njih. (Ev 495) 290 Masturbacija uniţava um. individualni zadatak koji niko ne moţe obaviti za nas. i ĉitanje romana. nesposobnost pamćenja. – RH. potreban je u našim crkvama. bludne strasti rastu sa njihovim rastom i jaĉaju sa njihovom snagom. Ukoliko se ta energija ne * Vidi «Podizanje djeteta». Koristan rad bi u odreĊenoj mjeri bio zaštita protiv njegove nesporne kontrole nad njima. ljubavnih priĉa i rĊavih knjiga uzbuĊuju njihovu maštu. da luta gdje hoće.* – Neka djeca poĉinju upraţnjavati samoskrnavljenje u djetinjstvu. Potreba za ĉistotom u mislima i djelima. one se oslanjuju na druge u umnim poslovima. i tako postaju sve nedjelotvornije. Navika masturbacije unizila je njihove umove i ukaljala njihove duše. Nema li nekog uzroka tome? Da li su oni umorni od posla? Ne. u svakom djelu. – 2T 187. One bi trebale tjerati um na razmišljanje. – Mladalaĉki talenat. i zato što to nijesu uradile. Intelekt ili kultivisan um ne zahtijevaju pretjerivanje u odijevanju. Svaka osoba mora uloţiti napore da vaspita um. Ĉini se da mnoge ţene nemaju mentalne sile. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi 289 Kad ţene propuste umnu obuku. – Upozoravam vas na potrebu ĉistote u svakoj misli. liĉnim naporom. – Ţene koje se izdaju za poboţne obiĉno propuštaju obuku uma. Zle misli. Ona što se kaĉi spolja znak je šta je unutra. Upravo ĉinjenica da ţene mogu okaĉiti na sebe takvu zbirku nepotrebnih odjevnih artikala pokazuje da one ne provode vrijeme u kultivaciji svoga razuma niti snabdijevaju svoje umove korisnim znanjem. one pretpostavljaju da ne mogu. Oni su drski i nametljivi i dozvoljavaju sebi nepristojne slobode. 188 (1868) Odjeća ţene indeks uma. da planiraju. Dok trebamo kultivisati društvenost. sagledavanja budućnosti i zapaţanja. Nekima je potrebna disciplina uma vjeţbanjem. – Odjeća je indeks uma i srca. 1885. Ima duša koje treba spasavati. Razlog zašto nema više stabilnosti meĊu ţenama je zbog pomanjkanja mentalne kulture i razmišljanja. dobro organizovan i uvjeţban. Mi imamo liĉnu odgovornost prema Bogu. a djeĉaci djevojĉica. i kad se ukljuĉe u posao ţale se na umor. Svijet se ĉini boljim pravilom. pp. One nijesu vaspitale um da misli. Ostavljajući um u stanju neaktivnosti. Mladi će uĉiniti sa svojom nabujalom energijom. Oni na taj naĉin uklanjaju gotovo jedinu barijeru koja spreĉava Sotonu od slobodnog pristupa njihovom oslabljenom umu. rješava njihove probleme. misle i pamte za njih. ne! Ipak roditelji povlaĊuju ovoj djeci u njihovim ţalbamai oslobaĊaju ih od rada i odgovornosti. Ovo je velika greška. 1900. To je upravo ono najgore što im mogu uĉiniti. Njihovi umovi se ne odmaraju. 439-468 130 . će se nastaviti. Razmišljanje i molitva neophodni su za rast u milosti. i kako godine odmiĉu. i to je ono što zapravo godi njihovim izopaĉenim umovima. – MS 76. Djevojĉice ţele društvo djeĉaka. Njihovo vladanje nije uzdrţano i skromno. Oni ga ostavljaju nekontrolisanim.UM. u svakoj rijeĉi. bole ih leĊa i glava.

neka uĉitelj nastoji probuditi zanimanje za uljepšavanje školskog dvorišta i uĉionice. Tada će. neka ti se um bavi duhovnim predmetima.UM. Neki ljekari nameću utisak da su duhovnost i posvećenost Bogu škodljivi po zdravlje. Ovu grupu ljudi ĉine uglavnom oni nemaju uravnoteţene umove. već su zdravlje tijelu i snaga duši. – Mladi prirodno ţele aktivnost. Podstaći će se profinjen ukus. dok se milost oteţe. oni su stekli rĊave navike koje štete tjelesnom sklopu i mozgu. Ĉak ni mislima ne treba dopustiti da razuzdano lutaju. uzrokujući oboljenja moralnih organa i stvarajući im nemogućnost racionalnog mišljenja i djelovanja po svim pitanjima. June 29. i ako ne naĊu valjan djelokrug za svoju pritajenu energiju nakon ograniĉenja uĉionice. To godi neprijatelju duša. takvi nemaju ĉistu biblijsku vjeru. da se zadovoljavaju neprekidnim krugom uzbuĊenja. ljubav prema radu i navika urednosti. – Ima osoba sa bolesnom maštom koje ne predstavljaju ispravno Hristovu religiju. sve što mogu vidjeti je uvrijeĊeni Bog pravde. – Uvijek postupajte iz naĉela. Sada si u periodu oblikovanja karaktera. – Mladi se uglavnom ponašaju kao da su dragocjeni ĉasovi probe. Neki se biĉuju ĉitavoga ţivota zbog svojih grijeha. 213 (1903) Ponekad propuštamo da vidimo Boga kao ljubljenog Oca. kroz Hristovu milost. Neka se bave onim što je sveto. Takvi nemaju vjere. Poboţnost i pravednost nijesu destruktivni po zdravlje. Prirodni entuzijazam i prijem ĉivost ĉine mlade brzim da odgovore na sugestiju. Ne odavajte se lakomislenosti ili glupostima. i ĉak vaţne za zdravlje. kako su one bezazlene. – Ed 212. nemuške sportove koji unazaĊuju mnoge škole i koledţe i ĉak poniru u prizore stvarne raskalašnosti. Rezultat će biti dvostruka korist. – ST. samo jedan veliki praznik a oni na ovom svijetu postoje prosto radi vlastite zabave. – MH 491 (1905) Drţati sentimentalizam dalje od ţivota. biti ĉiste i ispravne. a ravijeni duh zajedništva i saradnje pokazaće se kao doţivotni blagoslov za uĉenike. ništa u vezi sa sobom ne smiješ smatrati nevrijednim ili nevaţnim što bi te odvojilo od najvećeg. 1882. Oni propuštaju da vide Hrista i Njegovu otkupiteljsku silu kroz zasluge Njegove krvi. 291 292 131 . – GW 211 (1915) Mladima je potrebna aktivnost. Odvoj sav sentimentalizam iz svog ţivota. – Nikakva rekreacija koja je samo njima od koristi neće donijeti tako veliki blagoslov djeci kao ona koja ih ĉini od pomoći drugima. (FE 72) Reakcija na sugestiju. Ono što uĉenici nastoje uljepšati oni sami neće kvariti ili izobliĉavati. – 1T 501 (1867) Bolesna mašta pogrešno predstavlja Boga. Mnogi mladi koji su nevini napustili svoje domove kvare se društvom u školi. tvoje djelotvornosti u pripremi da ispuniš zadatak koji ti je Bog odredio. oni postaju nespokojni i teško se kontrolišu uvlaĉeći se tako u grube. 502 (1867) Potreba za uzdrţanošću. Sotona ula ţe naroĉite napore da ih navede da traţe sreću u svetovnim zabavama i opravdavaju se nastojeći da pokaţu kako te zabave nijesu štetne. – Ti si sada u svom studentskom ţivotu. Kroz bolest koju su im prenijeli roditelji i pogrešnim vaspitanjem u mladosti. – 1T 501. Daj sebi trezvena uputstva i dovedi sebe pod samokontrolu. dovesti u pokornost Hristu. najsvetijeg interesa. Oni nemaju uravnoteţene umove. Neka niske šale ne prelaze vaše usne. One se moraju ograniĉiti. U planiranju biljnih kultura. Obuzdajte prirodnu plahovitost skromnošću i blagošću. nikad iz nagona. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi usmjeri ispravnim kanalima. mladi će je upotrijebiti na naĉin koji će povrijediti njihovu vlastitu duhovnost i nanijeti štetu onima s kojima se druţe.

– RH. Kao što je izraz ĉovjeĉjega lica ţigosan sunĉevim zrakom na umjetnikovoj uglaĉanoj ploĉi. 1878 (FE 51) U mladosti sklonosti su najstrastvenije.UM. pamćenje najbolje. Oni se trebaju tako vaspitavati da im se umovi sjedine sa umovima njihovih roditelja i uĉitelja. 1894. Djecu treba uĉiti da poštuju iskusnije rasuĊivanje i da se povode za roditeljima i uĉiteljima. Te pouke imaju snaţan uticaj u oblikovanju karaktera. 1893. – Mlade ne treba prepustiti da misle i rade nezavisno od suda svojih roditelja i uĉitelja. njihovi karakteri neće biti poput trske koja se povija na vjetru. – COL 333. Mi ne treba da propustimo nijednu priliku u svom intelektualnom osposobljavanju da radimo za Boga. – Lt 23. tako se misli i utisci peĉate na djetinji um. Ovo je rijeĉ Gospodnja: «Uĉi dijete prema putu kojim će ići. – 3T 133 (1872) Raĉunati na najveću obuku. NaslijeĊene sklonosti mogu se navladati – nagli. Niko ne zna gdje ili kako moţe biti pozvan da rad i ili govori za Boga. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi 293 Uvijek ĉuvaj jednostavnost akcije ali uzdigni svoj standard za skladno ispoljavanje i napredak tvojih mentalnih sposobnosti. dobre ili loše. um je najprijemĉiviji. (SD 78) 132 . Potom kad se odvoje od ruke svojih roditelja i uĉitelja koja ih je vodila. Naši umovi trebaju se tako uvjeţ bati da moţemo ako je potrebno izloţiti istine Njegove rijeĉi pred najvećim zemaljskim autoritetima na takav naĉin da proslavimo Njegovo ime. Budi odluĉan da ispraviš svaku grešku. On je otvoren za uticaje. i bez obzira da li su ti utisci sa zemlje zemaljski ili moralni i vjerski. Suoĉavanje sa potrebom za savjetom. biti potpuno pobijeĊene. 294 Kad se razum probudi. Mi ponaosob moramo raĉunati da smo u Boţjoj radionici. ali za nekoliko godina vosak moţe postati granit. c1897. – Gospod ţeli da steknemo svo moguće obrazovanje imajući u vidu cilj prenošenja našeg znanja drugima. Jedino naš nebeski Otac vidi šta moţe napraviti od ljudi. i ako se kako dijete napreduje sa godinama isprate sa strpljivom istrajnošću. – Srca mladih su sada kao savitljivi vosak. a srce najprijemĉivije za boţanske utiske. oni su gotovo neizbrisivi. i mladost je period kad mentalne i fiziĉke moći treba uposliti kako bi se postigao veliki napredak u pogledu svijeta koji je sada i onoga koji će doći. 334 (1900) Uvijek aktivan um. (CT 143) Mladost vrijeme prilike. – SpTEd 71. i tako uputiti da mogu uvidjeti umjesnost slušanja njihovih savjeta. Pred nama se nalaze mogućnosti koje naša slaba vjera ne moţe zapaziti. – YI. i tako su upravo prve pouke od velike vaţnosti. pa neće otstupiti od njega ni kad ostari» (Priĉe 22:6). Oct 25. – Um nikad ne prestaje sa aktivnošću. neobuzdani naleti naravi tako promijeniti da će te manifestacije kroz Hristovu milost. Ako su valjano osmišljene. Feb 21. zemaljska i vjeĉna sudbina biće oblikovana na dobro. i moţete ih navesti da se dive hrišćanskom karakteru.

– Zamisli o udvaranju imaju svoj korjen u pogrešnim idejama o braku. nisko u udvaranju. Vi morate jednostavno gledati na slavu Boţju. je šema obmane i licemjerstva. Zaljubljeni ĉesto krše pravilo skromnosti i rezervisanosti i krivi su za indiskreciju. vrijedna sledbenika Isusa Hrista. i odraţavaju se na zlo. ne ĉinite nikakvo djelo koje ne biste htjeli da vide sveti anĊeli i upišu u nebeske knjige. ĉak iako ste oboje hrišćani. i više nebeska nego zemaljska. OPČINJENOST I SLIJEPA LJUBAV* Udvaranje – potrebno zdravo rasuĊivanje. Ne shvata se visoka. – 3T 44. 25. onesposobljavaju um za duţnosti narednog dana. Oni se ne bi trebali olako predavati ili tako spremno zarobljavati osvajajućom vanjštinom ljubavnika ili ljubavnice. uzvišena Boţja zamisao za ustanovu braka. plemenita. 45 (1872) Opĉinjenost slaba podloga za brak. Udvaranje se upraţnjava u duhu flertovanja. ali ĉinjenica je da se ono malo koristi po ovom pitanju. posvećena naklonost. U srcu će postojati samo ĉista. – MS 4a. – Ukupno uzevši mladi previše vjeruju u nagon. – Ti sati noćne raskalašnosti. 1885. Kao nigdje drugo ovdje je potrebno zdravo rasuĊivanje. (MYP 450) Moraju se razvijati najplemenitije crte karaktera. nekontrolisana. u ovom vijeku izopaĉenosti. kako se sprovodi u ovom vijeku.UM. «Ţivotna pokretaĉka sila» 133 . – RH. i brak ne moţe biti svet i vrijedan poštovanja u oĉima ĉistog i svetog Boga ako ne poĉiva na uzvišenim naĉelima Svetog Pisma. Ĉast. Ĉovjek koji se veţe lancima ove opĉinjenosti ĉesto je * 295 296 297 Vidi V dio. – RH. Sotona likuje a Bog se obesĉašćuje kad muškarci i ţene nipodaštavaju sebe. s kojom puno više veze ima neprijatelj duša nego Gospod. stoga se ne razvijaju najĉistije naklonosti srca. i brak takvih osoba ne moţe se ozvaniĉiti pod Boţjim odobravanjem. 1885. oni poĉinju shvatati šta su uĉinili. slijepa. Dobro ime ĉesto se ţrtvuje privlaĉnosti ove opĉinjenosti. Ti kasni sati škode zdravlju. Oni sklapaju brak zato što ih je pokrenula strast. (MM 141) Opasnost od poznih sati. nadam se da imaš dovoljno samopoštovanja da izbjegneš ovaj oblik udvaranja. ali to nije ugodno Bogu. Nećeš dopustiti da ti bolesni sentimentalizam tako zaslijepi vidik da ne moţeš prepoznati uzvišene zahtjeve koje ti Bog postavlja kao hrišćaninu. June 26. Sve što se razlikuje od ovoga je uniţavajuće. uzvišena po svojoj prirodi. najplemenitije crte karaktera. – MS 4a. – Ona ljubav koja nema bolju osnovu od pukog ĉulnog zadovoljstva je tvrdoglava. istina i svaka plemenita. 1886. Brate moj. Udvaranje. Oni slijede nagon i slijepu strast. ako ne krše zakon Boţji. i kad proĊe draţ nove afere. – Navika sjedenja do kasno u noć je uobiĉajena. ĉesto vode u propast obje strane koje tako provode vrijeme. – Ni izgovorajte ni jednu rijeĉ. 1888. (MM 141) Ĉista naklonost više nebeska nego zemaljska. uzvišena sila uma poĉinju da robuju strastima. Sept. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi 32. (AH 56) Laţna ljubav je nekontrolisana. Ako ti oko poĉiva na slavi Boţjoj bićeš pokrenut ozbiljnim upozorenjem.

27). – Svaka sposobnost onih koji su zahvaćeni ovom zaraznom bolešću – slijepom ljubavi – potĉinjava se njoj. postao si predmet ogovaranja i unizio se u oĉima onih ĉije odobravanje cijeniš. – 5T 110. Ljudska osjećanja. (SpTMWI 41) Slijepa ljubav utiĉe na sve sposobnosti. jer ona mami na druge staze od puta koji je Bog odredio. Tada bi oni trebali izvući najbolje iz te situacije. Vaše kćeri nijesu nauĉene samoodricanju i samokontroli. Kod mnogih kriza ove bolesti završava se preuranjenim brakom. a vi ste morali uzeti na um kakav kurs slijediti da ih spasite od propasti. pijahu» (Luka 17:26. 111 (1882) Rana mladalaĉka ljubav. dok onoga dana kad Noje uĊe u kovĉeg. Oni izgledaju lišeni zdravog razuma a njihovo ponašanje odvratno svima koji ga zapaţaju. Oni tada otkrivaju da su sklopili loš brak. 1903. – Lt 34. Bog ne ĉini ĉudo da sprijeĉi ţetvu. i kad romansa proĊe i svrši se opĉinjavajuća sila voĊenja ljubavi. nedostatka rezervisanosti i ţenske skromnosti. ali mnogi neće tako da postupe. – Ove Hristove rijeĉi uvijek treba imati na umu: «I kako je bilo u vrijeme Nojevo. zaslepljuje oĉi i guši osvjedoĉenje. 1891. A roditelji su 134 . (AH 51) Neposvećena ljubav vodi u zabludu. dokle ne doĊe smrt. – ST. Soton ska sila ih je izgleda posvojila. Vezani jedno za drugo najsveĉanijom zakletvom. postupaju kao da su omaĊijani po ovom pitanju. Oni jedva da su ušli u mladalaĉko doba a već su pored djevojĉica svog uzrasta. – Neposvećena ljudska ljubav uvijek vodi u zabludu. Mladi. – PP 268 (1890) Strast sve uništava. ţelje i strasti nose sve pred sobom. Ne traţi se savjet od Boga. Sklapaju se najnepromišljeniji brakovi. July 1. ni argument ni molba ne mogu ga navesti da uvidi ludost svoga kursa. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi gluv na glas razuma i savjesti. One su razmaţene. – Umove mladih uglavnom kontroliše Sotona. 1896. Neizreciva bijeda posledica je ovakvog stanja stvari. konzumiranje alkohola i duvana prevladavaju. Sotona ih vodi da budu uzreĉica u ustima nevjernika zbog njihove drskosti. i doĊe potop i pogubi sve» (27 stih). a ĉak i muškarci i ţene koji bi trebali biti mudri i razboriti. tako će biti u dane Sina Ĉovjeĉjega: jeĊahu. mladići se prepuštaju vlastitom putu. Svako posijeno sjeme podatljivosti donijeće rod. druţeći se i vodeći ljubav sa njima.UM. – Onaj ko se jednom preda iskušenju spremnije će to uĉiniti drugi put. Ţderanje. Brate moj. jedna ili obje strane postaju svjesni svog stvarnog poloţaja. Svako ponavljanje grijeha umanjuje njegovu moć odbijanja. Ponavljanje grijeha umanjuje moći odbijanja. a Bog se obesĉašćuje. ali ujedinili su se za ţivot. oni teška srca gledaju na bijedni ţivot koji moraju da vode. Braĉni zavjet pokriva svakojake bludne gadosti. ali Hristovi sledbenici biće umjereni u jelu i piću. Mi sada vidimo te iste pojave u odnosu na brak. Nije li potrebna odluĉna promjena u odnosu na ovo pitanje? – Lt 74. 298 «Ţenjahu se i udavahu. Dopuštano im je da idu vlastitim putem sve dok nijesu postale tvrdoglave i samovoljne. Prohtjevi vladaju nad umom i savješću u ovom vijeku. pijanĉenje. i podstaknut im je ponos. Oni se neće odavati prohtjevima po cijenu zdravlja i duhovnog napretka. Oni će se ili pokazati nevjerni svom braĉnom zavjetu ili naĉiniti jaram koji uporno stavljaju na vlastiti koji ih veoma ţulja i tako mnogi malodušno okonĉavaju svoje postojanje. 299 Isto tako.

UM, KARAKTER I LIČNOST

Adolescencija i mladi

potpuno u ropstvu kroz vlastitu popustljivu i zabludjelu ljubav prema svojoj djeci da se ne usuĊuju preduzeti odluĉan kurs da izvrše promjenu i obuzdaju svoju ishitrenu djecu u ovoj lakomislenoj dobi. – 2T 460 (1870) Tajna udvaranja. – Mladi moraju nauĉiti brojne pouke, a najvaţnija je da nauĉe poznavati sebe. Oni treba da imaju pravilnu predstavu o svojim obavezama i duţnostima prema rodite ljima i neprekidno se uĉiti u Hristovoj školi da budu krotki i ponizna srca. Dok vole i poštuju svoje roditelje, oni takoĊe treba da uvaţavaju sud iskusnih ljudi s kojima su povezani u crkvi. Mladić koji uţiva u društvu mlade dame i zadobije njeno prijateljstvo, krišom od njenih roditelja, ne ponaša se kao hrišćanin prema njoj ili prema njenim roditeljima. Preko tajnih veza i sastanaka on moţe zadobiti uticaj nad njenim umom; ali ĉineći tako on propušta da ispolji onu plemenitost i poštenje u duši koje ima svako dijete Boţje. Da bi postigli svoj cilj oni igraju ulogu koja nije iskrena i otvorena i u skladu sa biblijskim standardom, i pokazuju se neiskreni prema onima koji ih vole i pokušavaju da budu vjerni straţari nad njima. Brakovi sklopljeni pod takvim uticajima nijesu u skladu sa Rijeĉju Boţjom. Onaj ŠmladićĆ koji bi odvratio neĉiju kćer od duţnosti, koji bi poremetio njene predstave o Boţjim jasnim i pozitivnim zapovijestima da slušaju i poštuju svoje roditelje, nije osoba koja bi bila vjerna svojim braĉnim obavezama. – RH, Jan 26, 1886. (FE 101, 102) Ne igrati se sa srcima. – Igranje sa srcima je zloĉin ne malog znaĉaja u oĉima svetoga Boga. Pa ipak neki ukazuju prednost prema mladim damama i izazivaju njihovu naklonost, a zatim odu svojim putem i zaborave sve što su rekli i uĉinak svojih rijeĉi. Neko novo lice ih privuĉe, i oni ponavljaju iste rijeĉi, posvećuju drugoj istu paţnju. – RH, Nov 4, 1884. (AH 57) Razgovor o predmetima kojima se um bavi. – Kod mnogih mladih dama momci su tema razgovora, kod mladića, to su djevojke. «Usta govore od suviška srca» (Matej 12:34). Oni razgovovaraju o onim predmetima kojima se um najviše bavi. AnĊeo zapisniĉar biljeţi rijeĉi ovih momaka i djevojaka koji se zovu hrišćanima. Kako će biti zbunjeni i posramljeni kad se opet sretnu na dan Boţji! Mnoga djeca su poboţni licemjeri. Mladi koji od religije nijesu napravili profesiju spotiĉu se o ove licemjere i otvrdnjavaju na svaki napor koji se moţe uĉiniti od strane onih koji se zanimaju za njihovo spasenje. – 2T 460 (1870) Zašto mladi preferiraju društvo mladih. – Razlog zašto se mladi osjećaju slobodnije u odsustvu starijih je to što su sa onima od svoje vrste. Svako misli da je dobar koliko i drugi. Tu svi griješe i mjere se meĊu sobom, meĊusobno se uporeĊujući, a zanemaruju jedini savršeni pravi standard. Isus je Pravi Uzor. Njegov samopoţrtvovani ţivot je naš primjer. – 1T 154, 155 (1857) Savjet jednoj mladoj dami da ĉuva svoje naklonosti. – Ukupno uzevši, ti si isuviše slobodna sa svojim naklonostima, koje će, ako se prepuste tvom vlastitom kursu djelovanja, naĉiniti doţivotnu grešku. Ne prodavaj se na jeftinoj pijaci. Ne budi slobodna sa studentima. Imaj na umu da se pripremaš da obaviš zadatak za Gospoda, i da, da bi valjano obavila svoj udio i vratila mu nazad talente koje ti je dao, i ĉula dragocjenu pohvalu sa Njegovih usana, «dobro slugo moj dobri i vjerni» (Matej 25:23), moraš biti paţljiva i voditi raĉuna o svom društvu. Da bi obavila svoj dio u sluţbi Boţjoj, moraš istupiti sa prednostima koliko je to moguće cjelovite intelektualne obuke. Potreban ti je zdrav, skladan razvoj mentalnih
301

300

135

UM, KARAKTER I LIČNOST

Adolescencija i mladi

sopobnosti, otmen, hrišćanski, svestran razvoj kuture, kako bi bila istinski Gospodnji radnik. Treba da proĉistiš i profiniš svoj ukus i maštu i kroz uobiĉajenu samokontrolu oĉistiš sve svoje aspiracije. Potrebno je da djeluješ iz visokih, uzvišenih pobuda. Prikupi svu djelotvornost koju moţeš, koristeći svaku priliku za obrazovanje i izgradnju karaktera kako bi popunila ma koji poloţaj koji ti Gospod moţe odrediti. Toliko ti je potrebna ravnoteţa u razboritom savjetu. Ne preziri savjet. – Lt 23, 1893. Disciplinujte sebe. – Bićeš sklona prihvatanju paţnje od onih koji su u svemu inferiorniji od tebe. Moraš se umudruti kroz Hristovu milost. Moraš razmotriti svaki korak u svjetlosti ĉinjenice da nijesi svoja; kupljena si skupo. Neka ti Gospod bude Savjetnik. Ne ĉini ništa bi oslabilo ili osakatilo tvoju uspješnost. Postupaj vjerno sa sobom, disciplinuj se neumornim naporima. Milost Isusa Hrista će ti pomagati na svakom koraku ako hoćeš uĉiti i paziti. Pišem ti ovo sada, i uskoro ću ti opet pisati, jer pošto su zablude tvog prošlog ţivota bile izloţene pred mene, ne usuĊujem se zatajiti najozbiljnije molbe da se drţiš striktne discipline.... Na daj se zavesti na laţan put i ne davaj prednost društvu mladih muškaraca, jer ne samo da ćeš pokvariti vlastitu reputaciju i buduće izglede, već ćeš probuditi nade i oĉekivanja u umovima onih prema kojima pokazuješ sklonost, i oni će biti kao omaĊijani bolesnim sentimentalizmom i pokvariti svoj studentski ţivot. I ti i oni ste u školi u cilju sticanja obrazovanja koje će vas osposobiti u intelektu i karakteru za veću korisnost u ovom ţivotu i za budući besmrtni ţivot. Ne ĉini grešku u prihvatanju paţnji ili davanjem povoda ma kojem mladiću. Gospod je pokazao da ima zadatak za tebe. Neka tvoj motiv bude da odgovoriš umu i volji Boţjoj, a ne da slijediš vlastitu sklonost i veţeš svoju buduću sudbinu uţadima kao ĉeliĉnim okovima. – Lt 23, 1893. Pogrešna privrţenost moţe oštetiti mentalne moći (savjet jednoj osamnaestogodišnjakinji). – Ti nemaš prava na privrţenost nijednom mladiću bez punog odobrenja svog oca ili majke. Ti si samo dijete i izraţavanje naklonosti prema nekom mladiću bez potpunog znanja ili odobrenja tvog oca znaĉi nepoštovanje prema njemu. Tvoja privrţenost tom mladiću oduzima ti mir i zdrav san. To ispunjava tvoj um glupim maštarijama i sentimentalizmom. To te usporava u studijama nanosi ozbiljno zlo tvojim fiziĉkim i mentalnim moćima. Kad ti se oponira, postaješ razdraţljiva i malodušna. – Lt 9, 1904. Školska regulativa. – Pravila ovog koledţa (Gradski koledţ u sjevernoj Kaliforniji) strogo zabranjuju druţenje mladića i djevojaka dok su u školi. Jedino kad se ta pravila privremeno suspenduju, kao što je ponekad sluĉaj, je kad se dţentlemenu dopusti da prati dame na i sa javnih skupova. Naš koledţ u Batl Kriku ima sliĉnu regulativu, premda ne tako strogu. Takva pravila potrebna su da zaštite mlade od preranog udvaranja i nerazumnog braka. Roditelji mlade šalju u školu da steknu obrazovanje, ne da flertuju sa suprotnim polom. Dobro društva, kao i najveći interes uĉenika, zahtijevaju da ne pokušavaju odabirati ţivotnog partnera dok im je vlastiti karakter još nerazvijen, rasuĊivanje nezrelo, i dok su istovremeno lišeni roditeljske brige i voĊstva. – ST, Mar 2, 1882. (FE 62)
303

302

136

UM, KARAKTER I LIČNOST

Adolescencija i mladi

Faktori uzrasta, uslova i umnog potencijala. – U svim našim postupcima sa uĉenicima, moraju se voditi raĉuna o uzrastu i karakteru. Mi ne moţemo jednako tretirati mlaĊe i starije. Postoje okolnosti pod kojima se dobrostojećim muškarcima i ţenama zdravog iskustva mogu darovati neke privilegije koje nijesu date mlaĊim uĉenicima. Uzrast, uslovi i razboritost moraju se uzeti u obzir. Mi moramo biti veoma obazrivi u svim svojim postupcima. Ali ne smijemo smanjivati svoju ĉvrstinu i budnost u radu sa uĉenicima svih uzrasta ili svoju striktnost u zabranjivanju štetnog i nerazumnog druţenja mladih i nezrelih uĉenika. – CT 101 (1913) Opasnosti od opĉinjenosti. – Neki od onih što pohaĊaju koledţ ne koriste valjano svoje vrijeme. Puni mladalaĉke svjeţine oni odbacuju ograniĉenja koja su im nametnuta. Naroĉito se bune protiv pravila koja ne dopuštaju dţentlemenu da poklanja paţnju mladim damama. Potpuno je poznato zlo takvog kursa u ovom izopaĉenom vijeku. Na koledţu gdje se druţi puno omladine, oponašanje svjetskih obiĉaja u ovom pogledu skrenulo bi misli u kanal koji bi ih omeo u njihovoj potrazi za znanjem i zanimanju za vjerske stvari. Opĉinjenost mladića i djevojaka u tom meĊusobnom pokazivanju naklonosti za vrijeme školovanja pokazuje nedostatak zdravog rasuĊivanja. Kao u tvom sluĉaju, slijepi nagon kontroliše razum i rasuĊivanje. Pod ovom oĉaravajućom obmanom znaĉajna odgovornost koju osjeća svaki iskreni hrišćanin biva odbaĉena, duhovnost umire, a sud i vjeĉnost gube svoje strašni znaĉaj. – 5T 110 (1882) Kad ljudske ljubavi doĊu prve. – Kod mnogih, ljubav prema ljudskom pomraĉuje ljubav prema boţanskom. Oni ĉine prvi korak u otpadništvu usuĊujući se da ne poštuju Gospodnju izriĉitu zapovijest; i potpuno otpadništvo najĉešći je rezultat. Uvijek se pokazivalo opasnim za ljude sprovoĊenje njihove vlasitite volje u suprotnosti sa Boţjim zahtj evima. Ipak ljudima je teško nauĉiti pouku da Bog misli ono što govori. Po pravilu, oni koji biraju za svoje prijatelje i društvo osobe koje odbacuju Hrista i gaze Boţji zakon, na kraju postaju istog uma i duha. – ST, May 19, 1881. (SD 165) Miješani brakovi. – Ako si, brate moj, omamljen da ujediniš svoje ţivotne interese sa mladom, neiskusnom djevojkom kojoj zaista nedostaje vaspitanja u opštim, praktiĉnim, svakodnevnim ţivotnim duţnostima, ĉiniš grešku; ali ovi nedostaci su neznatni u poreĊenju sa neupućenošću u pogledu njene duţnosti prema Bogu. Ona nije bila lišena svjetlosti, imala je vjerska preimućstva, a ipak nije osjećala svoju bijednu grešnost bez Hrista. Ako se, u svojoj zaluĊenosti, ponovo okreneš od molitvenog sastanka – gdje se Bog sastaje sa svojim narodom – da bi uţivao u društvu osobe koja nema ljubavi prema Bogu i koja ne vidi nikakve privlaĉnosti u vjerskom ţivotu, kako moţeš oĉekivati da Bog blagoslovi takvu zajednicu? – 3T 44 (1872) Brakovi hrišćana sa nevjernicima. – U hrišćanskom svijetu postoji zaĉuĊujuća, alarmantna ravnodušnost prema uĉenjima Boţje Rijeĉi u odnosu na brak hrišćana sa nevjernicima. Mnogi koji ispovijedaju da ljube i boje se Boga izabiraju da slijede nagon vlastitog uma radije negoli da prime savjet od Beskonaĉne Mudrosti. Po pitanju koje se suštinski tiĉe sreće i blagostanja obje strane na ovom i onom svijetu, razum, sud i strah Boţji se stavljaju po strani, a slijepom nagonu i tvrdoglavoj riješenosti dopušta kontrola.

304

137

Mrzeći na zlo drţite se dobra. 1903. Sve ovo je onako kako bi Sotona htio.UM. Sve dok mi Gospod nije pokazao. On ţeli da dopustite svom umu da se bavi tom ţenom dok kroz nesvetu ljubav ne postane vaš bog. – 5T 364 (1885) Zabranjeno tle nesvetih fantazija (savjet jednom propovjedniku). majke vaše djece. Hrista radi. Ovo nije slika iz mašte već izlaganje ĉinjenica. – Lt 231. oni su gluvi na pozive i preklinjanja prijatelja i roĊaka i slugu Boţjih. zakrţljalo iskustvo. ali upućena sam da to nazovem nesvetom spiritistiĉkom ljubavi. (MM 100. Vi ste na zabranjenom tlu. Bratskom ljubavi budite jedan u drugome ljubazni. 366 (1885) Definicja nevjernika. On plete svoje ĉari oko duše. a prijatelj koji je dovoljno vjeran da uputi opomenu tretira se kao neprijatelj. Sotona potajno. On se nada da vas odvede u lavirint spiritizma. On je odluĉio da postane vaš uĉitelj. Oct 20. – Vidjela sam posledice ovih nastranih [spiritistiĉkih i panteistiĉkih] pogleda o Bogu. neumorno radi da izazove vaš pad kroz svoja naroĉita iskušenja. Tendencija ovih uĉenja ka slobodnoj ljubavi bila je tako maskirana da je ispoĉetka bilo teško razjasniti njen stvarni karakter. to će im donijeti propast. – 5T 365. ljubav koja je nebeskog porijekla je ona koju je Isus predoĉio pravilom i primjerom. bolest hrišćanskog rasta. on je nevjernik. 306 Neprijatelj duša mnogo postiţe kad moţe navesti maštu jednog Jehovinog izabranog straţara da se bavi mogućnostima druţenja. – YI. Boţje odobrenje ne daje se zajednicama koje je On izriĉito zabranio. Nada se da će vas odvratiti od vaše privrţenosti supruzi i usmjeriti je na drugu ţenu. Posledica je otuĊenje od Boga. nijesam znaka kako da je nazovem. Njihovi umovi su ĉulni. Svi takvi pogledi potiĉu iz uma kušaĉa.. i ukoliko ne doĊe do promjene. i tamo podiţe porodicu. Ĉašću jedan drugoga 138 . kako ĉesto smo otuĊeni i udaljeni jedni od drugih. (SD 147) 307 Falsifikat identifikovan. 1892.. na svijetu koji dolazi. i to postaje opĉinjavajuće.. ipak on nije prihvatio istinu za ovo vrijeme. i obratite se. 101) Slobodna ljubav. Pokazano mi je da duhovne bajke zarobljavaju mnoge. Pokajte se. stanite. Razum pušta voĊice samokontrole da padnu na vrat bluda. spiritizmu i slobodnoj ljubavi. tu gdje jeste. preklinjem vas... sve dok se ţrtva prekasno ne probudi u ţivotu bijede i ropstva. što je zamka duši.. – 8T 292 (1904) Ljubav nije sentimentalizam. i Nebo ti zabranjuje da se ujediniš s njim. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi 305 Muškarci i ţene koji su inaĉe osjetljivi i savjesni zatvaraju uši za savjet. nepos većena strast gospodari. Nijesu nam potrebne te ugodne slike. – Ljubav i saosjećanje koje bi Isus htio da poklanjamo drugima nema ukus sentimentalizma. i sada vam je potrebno da se postavite tamo gdje moţete dobiti snagu da ga odbijete. zaluĊujuće. u otpadništvu. Ti ne moţeš bez opasnosti po svoju dušu omalovaţavati ovu boţansku zabranu. Rekla bih svima koji se prepuštaju tim nesvetim fantazijama: stanite. – Apostol Pavle opominje: «Ljubav da ne bude laţna. Izraz opomene ili upozorenja smatra se drskim miješanjem. Sotona vas progoni i povremeno vam došaptava ugodne bajke i pokazuje vam oĉaravajuće slike one koju vam prikazuje kao pogodnijeg druga za vas od ţene vaše mladosti. – Ĉak iako bi objekat tvog izbora bio u svakom drugom pogledu vrijedan (što on nije). sa nekom ţenom koju voli. – Predstavljeni ste mi kao biće u velikoj opasnosti. Ali umjesto da pokazivanja ove ljubavi.

Svi koji bi htjeli savršenu svetost u strahu Boţjem moraju uĉiti pouke umjerenosti i samokontrole. Takav kurs nikad ne potiĉe iz pravog prijateljstva. mladići. Neka mladi muškarac traţi onu koja će stajati pored njega koja je sposobna da ponese svoj dio ţivotnih bremena. i dok oprašta. prvo treba da prime prigodan stepen 309 308 139 . – MH 359 (1905) 33. stojte u vjeri. Prohtjevi i strasti moraju se podrediti višim snagama uma. (MYP 24) Opasnost od zanemarivanja obuke i posebne pripreme.UM. Uzvišen standard predoĉen je mladima. kolporteri. OPASNOSTI S KOJIMA SE MLADI SUOČAVAJU Navike odreĊuju sudbinu. Iz ovog razloga umjerenost nalazi svoje mjesto u djelu pripreme za Hristov drugi dolazak. onu ĉiji će ga uticaj oplemeniti i profiniti i koja će ga usrećiti u svojoj ljubavi. pun nade i pošten. On će mrzjeti na zlo i vezati se za ono što je dobro. June 16. Ovaj niski falsifikat zaveo je mnoge duše. – 5T 171 (1882) Biranje ţivotnog saputnika. – Svijet je predat samopopustljivosti. Ova samodisciplina je bitna za mentalnu snagu i duhovni uvid što će nas osposobiti da razumijemo i tvorimo svete istine Boţje Rijeĉi. i besmislenog. dok ćemo biti voljni podnijeti svaku ţrtvu da spasemo grešnika. – DA 101 (1898) Samodisciplina nasuprot samopopustljivosti. kroz slaganje sa prestupnikom umjesto vjernog ukazivanja na njegove zablude. utvrĊujte se'. Više od ma kojeg prirodnog dara. onoga ko je marljiv. – RH. On je pomraĉio razliku izmeĊu ispravnog i pogrešnog. i rijeĉ Boţja nastava u vama. i nadvladaste zloga» (1 Jovanova 2:14). Tada treba steći moć samokontrole. Duh Hristov će nas voditi da mrzimo grijeh. Duh kojim se to podstiĉe nastava samo u ĉulnom srcu. – U djetinjstvu i mladosti karakter je najprijemĉiviji. – Mladi ljudi treba da imaju široke zamisli. 1891. kako bi najbolje mogli iskoristiti svoje prilike. nesebiĉne ljubavi koju podstiĉe duh Hristov. navike utvrĊene u ranim godinama odluĉuju da li će ĉovjek pobijediti ili biti nadvladan u bici ţivota. Ona odreĊuje karakter ţetve za ovaj ţivot i onaj koji dolazi. muški se drţite. saţaljiv. Dok je hrišćanin ljubazan. – Mladi ljudi koji ţele stupiti u sluţbu kao propovjednici. on neće osjećati usklaĊenost sa grijehom. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi većeg ĉinite» (Rimljanima 12:9. i Bog ih poziva da pristupe istinskoj sluţbi za Njega. Sotonine zamke za uništavanje duša se umnoţavaju. varljivog pretvaranja kojim svijet obiluje. – DA 101 (1898) 'Pazite. Pored ognjišta i u krilu porodice vrše se uticaj ĉije posledice su trajne kao vjeĉnost. Pavle bi htio da pravimo razliku izmeĊu ĉiste. zato što ste jaki. Mladi iskrena srca koji uţivaju u poduĉavanju u Hristovoj školi mogu izvršiti veliko djelo za Gospoda ako samo poklone paţnju Vojvodinoj zapovijesti koja odjekuje do granica našeg vremena: «Muški se drţite. – Neka mlada ţena prihvati kao ţivotnog druga samo onoga ko posjeduje ĉiste. muške crte karaktera. Jovan kaţe: «Pišem vam. Zablude i laţi prevladavaju. razumne planove. 10). onoga ko ljubi i boji se Boga. Mladost je vrijeme sjetve. budite jaki» (1 Korinćanima 16:13). ţrtvujući društvo ili prijateljstvo sa bezboţnima. ili kanvaseri. steći nadahnuće i hrabrost koje su imali apostoli.

i oni su raĊe izabrali tamu nego svjetlost. oni koji ţele vjerovati naći će obilje dokaza na kojima zasnivaju svoju vjeru. oni nastoje objasniti puteve i djela Boţja kako bi udovoljili svom ograniĉenom razumijevanju. – DA 101 (1898) Briljantnost nije garancija uspjeha. dok je stvarno obiljeţje uma preslabost i ograniĉenost da se shvati Bog u Njegovim stvorenim djelima. Ali ako ĉekaju dok se ne ukloni svaka vidljiva primjedba ispred njihove vjere. 1891. i stoga nije bilo napretka kao što su mogli napredovati u poznavanju religije i nauke. niti mogu uspješno doĉekati nepoznate oblike zablude. – 3T 223 (1872) Biranje strane nevjerstva. Njihov um i karakter nije bio uravnoteţen uzvišenim naĉelima pravde. – RH. Oni su hodili po iskrama koje su sami raspirili. ali sve to je bijedan promašaj. Koliko puta su talentovani i obrazovani ljudi bili postavljeni na povjerljiva mjesta i pokazali se neuspješnim. imajući pred sobom pravi cilj i osjećajući obavezu prema Bogu da iskoristite svoje sposobnosti u ĉinjenju dobra drugima i promovisanju Njegove slave. već zato što nijesu bili razboriti. Oni su zauzeli poloţaj na strani nevjerstva. nikad se neće nastaniti. Mladi ljudi razgovaraju o nauci i grade se mudri nad onim što je napisano. Sotona unosi svoje krivotvorine koje im nameće i zapliće ih u mreţe od nevjerstva. Oni nijesu bili marljivi i istrajni i nijesu išli do kraja u svom poslu. Ova varljiva sila zarobila je umove mnogih. ono će vam pomoći u ispoljavanju sila koje vam je Bog dao da ih upotrijebite u Njegovoj sluţbi. 585 (1881) Razorna moć sumnje. Bog je dao dovoljno materijala da utvrdi vjeru svih ljudi ako se hoće odluĉiti iz teţine dokaza. koje se izlaţu i koje zahtijevaju poznavanje kako nauĉne tako i istine Svetog Pisma. znanje će vam pomoći da postignete taj cilj. Oni koji su neobrazovani. kao i posebnu pripremu za svoj poziv. – Nauĉili ste da je bilo od najveće vaţnosti steći nauĉno obrazovanje. Dec 8. Prava nauka i nadahnuće u savršenom su skladu. On bi pojasnio svoje namjere njihovom razumijevanju. Nijesu zavisili od mudrosti koju samo Bog moţe dati. religiozno i filozofski kombinovane. Bog nikad neće ukloniti sve vidljive poteškoće sa naše staze. ali kad je okušan. – Rijeĉ Boţja će suditi svakom od nas u poslednji veliki dan. (FE 193) Neznanje nije vrlina. – Za sumnju ili skepticizam nema opravdanja. Oni ne bi mogli dokuĉiti tajanstvenost Njegovog proviĊenja ni kad prouĉavali svom svojom silom ĉitavoga ţivota. i strpljivim mukotrpnim radom penjati se skalu po skalu dok ne dosegnu do vrha. – Nije taĉno da briljantni mladi ljudi uvijek postiţu najveći uspjeh. ukorijeniti i utemeljiti u istini. ali ako ga traţite iz naĉela. Kad bi ove sumnjalice stupile u blizak odnos sa Bogom. Oni su upropastili svoj rad kroz nevjerstvo. Nema vrline u neznanju.UM. 310 311 140 . pokazalo se da je to samo biţuterija i šljaka. i znanje neće neminovno usporiti hrišćanski rast. Laţna nauka je nešto nezavisno od Boga. kao da je vrlina i znak velikog uma sumnjati. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi mentalne obuke. To je uobraţeno neznanje. Njihov neuspjeh nije bio u tome što nijesu imali priliku. neuvjeţbani i neprofinjeni nijesu pripravni da stupe u polje na kojem moćni uticaj talenata i obrazovanja ratuju protiv istina Boţje Rijeĉi. Oni nijesu osjećali da su im njihova obrazovna preimućstva bila vrijedna. Oni nijesu bili voljni otpoĉeti sa dna stepenica. – 4T 584. Oni koji ţele da sumnjaju naći će priliku. Njihov sjaj imao je izgled zlata. I zato što se djela Boţja ne mogu objasniti ograniĉenim umovima.

Ako kroz sticanje znanja povećavate svoju ljubav prema sebi i teţite da se izuzmete od nošenja odgovornosti. – 3T 221. da su se stavili na Boţju stranu ne bi bili zbunjeni i smeteni. a zle posledice ĉesto su trajne. Ako volite i idolizirate knjige. Ono bi trebalo tako razviti i usmjeriti vaše sposobnosti kako bi bili na što veću korist i blagoslov drugima do krajnjih granica vaše sposobnosti. promašili ste svoj cilj. Oni plutaju bez sidra. malim ţivotnim duţnostima koja izravno leţe na njihovom putu. Oni bivaju podreĊeni njegovoj volji.ĉini je muĉnim mjestom za djecu. teţi jaĉanju i izgradnji. i propustili da steknu vrijedno iskustvo kojega se ne bi smjeli lišiti ako ţele da uspiju u ţivotu. koja je ponijela mnoga bremena koja njena djeca nijesu smjela dopustiti da nosi. trpi najveću štetu. Oni imaju vjernu. bolji ste bez obrazovanja. Onaj ko je vjeran u onom što je najmanje takoĊe će biti u velikom. Oni nipodaštavaju opšte grane znanja. tako da osjećate nevoljnost da ostavite svoje studije i svoje ĉitanje ĉinite najbitnijim poslom koji neko mora uraditi. Oni nijesu dijelili bremena svoga oca kao što im je bila duţnost. oni ne bili obmanuti njegovim laţima. – Ali. 584 (1881) Propust u sticanju znanja za praktiĉnu upotrebu. U tome su oni propustili da ukaţu poštovanje prema svojoj majci. Ako u sticanju obrazovanja postanete tako obuzeti svojim studijama da zanemarite molitvu i vjerske privilegije i budete ravnodušni prema blagostanju svojih duša. ĉak i njima samima. Pozivajući nas da se odvojimo od svojih svakodnevnih briga i preokupacija. ako prestanete uĉiti u Hristovoj školi. ako svagda stiĉete puno znanja a ipak propuštate da ga praktiĉno primijenite. – 3T 223. Oni nijesu osjećali vaţnost vjernosti u malom. vi prodajete svoj trud u bescjenje. i zanemarili su da mu ukaţu duţno poštovanje. – Ĉitavo tijelo osmišljeno je za akciju. ona podrazumijeva osvjeţenje za um i tijelo. Preforsiran preranom ili prekomjernom aktivnošću. Da ovi umovi nijesu slušali Sotonu. on je oslabljen. vrijednu majku. najosjetljiviji od svih organa. lutajući u magli i neizvjesnosti. i tako nas osposob- 312 313 141 . Mozak. 222 (1872) Rekreacija nasuprot zabavi. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi Stav nekih ljudi je neobjašnjiv. mladići. iz kojeg se crpi nervna energija cijelog sistema. Oni nijesu nauĉili da preuzimaju svoje duţnosti i nose kućne odgovornosti za koje su obavezni. kad je vjerna svom imenu. niti su se osjećali obaveznim prema svojim roditeljima da budu taĉni. trebali bi obuzdati svoju ţelju za prouĉavanjem i kultivisati ljubav prema ĉinjenju onoga zašta se sada ne zanimate. Fiziĉka neaktivnost koja izgleda skoro neizbjeţna u uĉionici – zajedno sa drugim nezdravim uslovima . tako neophodne za praktiĉni ţivot. Oni raĊe slijede skonost od duţnosti... mentalne moći se ne mogu dugo koristiti do svog najvećeg potencijala.. – Ed 207. – Ovi mladići imaju duţnosti u domu koje oni previĊaju.UM. Sotona ubrzo preuzima kormilo i vodi njihov nepouzdani brod kuda god ţeli. i dopuštate im da se isprijeĉe izmeĊu vas i vaših duţnosti. 208 (1903) Izbjegavanje bremena i napornog rada (iskustvo dva mladića). izbjegavajući bremena i naporan rad. – 4T 583. Oni su slijedili sebiĉan kurs u svojim ţivotima. 224 (1872) Zla fiziĉke neaktivnosti i pretjerane mentalne aktivnosti. posebno za one slabijeg sklopa. Rekreacija. – Postoji razlika izmeĊu rekreacije i zabave. i pod nezdravim uslovima. Nije ĉudo što se u uĉionici ĉesto polaţe temelj doţivotne bolesti. Cilj radi kojeg stiĉete obrazovanje ne za trenutak ne treba gubiti iz vida. i ukoliko se fiziĉke moći ne odrţavaju zdravim aktivnom vjeţbom. cjeloviti i vjerni u skromnim.

Mi treba da saĉuvamo svoj um od ovakvih stvari. Vrtlog uzbuĊenja. – PP 707 (1890) Traţenje zaodovoljstva u zabavama i ugaĊanju sebi. i uveliĉa Njegovo sveto ime. – Ed 207 (1903) Besmislena veselost.. – RH. osposobiti i nas i njih da se uspješnije suoĉimo sa duţnostima koje nam se kao hrišćanima nameću. 1912. Zdravlje i moralnost ţrtvuju se zadovoljstvu. i gdje će iskupljeni primiti nagradu za poslušnost Boţ jim zahtjevima. S druge strane. 1892. July. (AH 493) 314 Pomodarski savremeni ples.. Oni ne ţele prolazna. Oni koji se uĉe da vole zabavu radi vlastitog zadovoljstva otvaraju vrata bujici iskušenja. – MS 51. Oni se predaju društvenim tokovima i besmisle- 315 142 . Nemoguće je ovo ĉiniti dok se prepuštamo lakomislenom.UM. vrtlog uzbuĊenja i zadovoljstva odvlaĉi hiljade od mirnih ţivotnih duţnosti. U naše vrijeme. Ali za posjetioce plesnih sala. ali za takav argument nema osnove. – HR. On mnoge navodi da traţe satisfakciju u zabavama i zadovoljstvima koja izgledaju privlaĉna ĉulnom umu. ona crpi energiju koja je potrebna za koristan rad i tako stvara prepreke stvarnom ţivotnom uspjehu. Biće nam potrebna ĉitava vjeĉnost da shvatimo bogatstva slave Boţje i Isusa Hrista. već trajno blaţenstvo neba. uzimajući oblik gluposti. – Zašto ne drţite svoje umove usmjerene na neistraţenom Hristovom bogatstvu kako bi drugima mogli predstaviti dragulje istine?. Moramo je sprovoditi na takav naĉin koji će donijeti korist i uzdići one s kojima se druţimo. – Današnji gradovi brzo postaju kao Sodom i Gomor. oni teţe trajnoj radosti doma u vjeĉnom gradu gdje Hristos boravi. (HC 284) Glupe misli i besmisleni razgovor. plesanje je udruţeno sa bezumljem i noćnim pijankama. kad imamo neistraţiva blaga za sebe. Uzbudljivi sportovi – odlasci u pozorište. Ali umovi koji su zaokupljeni lakomislenim ĉitanjem. molitva ili pjesma hvale ne nalaze mjesta na njihovim skupovima. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi ljava da se vratimo ozbiljnim ţivotnim zadacima sa novom svjeţinom. – Naša rekreacija ne treba biti besmislena radost.. Zabave koje imaju tendenciju slabljenja ljubavi prema svetim stvarima i umanjuju našu radost u sluţbi Bogu nijesu za hrišćane. Muzika i igra u radosnoj hvali Bogu prilikom prenošenja kovĉega [zavjeta] nemaju ni najmanje sliĉnosti sa raskalašnošću savremenog plesa. Ali iskrena Boţja djeca ne traţe svoju sreću na ovome svijetu. ili potragom za zabavom nenastavaju u Hristu i ne mogu se radovati punini Njegove ljubavi. kocka. Um koji nalazi zadovoljstvo u glupim mislima i besmislenom razgovoru lišen je radosti u Hristu kao što su bila Gelvujska brda rose ili kiše. Drugo je izum Sotone da navede ĉovjeka da zaboravi Boga i obesĉasti ga. Prvo je bilo teţnja da se prizove sjećanje na Boga. uzbudljivim priĉama. 1871. – Neprijatelj na mnogo naĉina nastoji da nam odvrati umove od prouĉavanja Rijeĉi. zabava traţi zadovoljstvo i ĉesto prelazi u neumjerenost. Bog nije predmet razmišljanja i poštovanja.. – Davidovo igranje u smjernoj radosti pred Bogom navodili su ljubitelji zadovoljstva u opravdavanju pomodarskog savremenog plesa.. Mar 15. konzumiranje alkohola i banĉenje – podstiĉu svaku strast na aktivnost. Praznika su brojni. konjske trke. neprekidno traţeći nešto što će nas zabaviti i izazvati glupi smijeh. jeftina zadovoljstva ovoga ţivota. Mladi su zbrisani popularnom strujom. Ovaj test treba da je odluĉujući. nemirnom duhu.

– Isti Svjedok koji je zabijeţio Valtazarevo skrnavljenje prisutan je sa nama gdje god da poĊemo. «Neka se onaj koji misli da stoji ĉuva da ne padne» (1 Korinćanima 10:12). – Kao što ubrzano jedenje ovozemaljske hrane škodljivo fiziĉkom zdravlju. Opasne zabave. 1892. – 1T 496. Um se vaspitava da ţudi za zadovoljstvom kao što pijanica ţudi za alkoholom. 1901.UM. a duţnost koja se nepotpuno shvata biće nepotpuno obavljena. Kao što vidite. da u izboru svojih naĉela akcije i podreĊivanju svoga uma uticajima. Mladići. – Mnogi dopuštaju mladima da posjećuju zabave zadovoljstva. Potrebna je duhovna ĉeţnja duše za boţanskim znanjem. – 9T 89. za posvećenje na molitvenom oltaru. Trezveno razmišljanje je neprijatno zato što potreba nije zadovoljena. ali kakve su samo opasnosti na tom putu! Što se više udovoljava ţelji za zadovoljstvom. poţnjećete plodove. Bog nije zadovoljan tobom. Takvo ţivotno iskustvo u velikoj mjeri sastavljeno od samozadovoljavanja kroz zabavu. za rastom u milosti. ti nemaš odgovarajuća djela. zaludan govor. Svakojaka zadovoljstva ĉine da um zakrţlja. ali za sve to moraćte poloţiti raĉun. 90 (1909) Igranke zadovoljstva. Oni nemaju izoštren sluh za muziku. navodeći ga odbija duhovnu hranu koja mu se nudi. i ako gradite kuću bez temelja. Oni idu iz jedne raskalašnosti u drugu. mladi ĉovjeĉe. Biće grešaka i zabluda koje ne samo što će štetiti tebi samome. i Sotona zna kako da uzbudi i privuĉe. morao bi biti daleko ispred u duhovnom znanju u odnosu gdje si sada. moţda se osjećate slobodnim u ispoljavanju nagona tjelesnog srca. Njihovi umovi ispunjeni su glupošću. Oni gledaju te stvari i moraćeš se opet sresti sa njima. – Svaka zabava koja ih onesposobljava za tajnu molitvu. Ti moţeš upraţnjavati zle navike u tajnosti. – 3T 223 (1872) Udovoljavanje apetitu škodi zdravlju tijela i duše. misleći da je zabava bitna za zdravlje i sreću. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi noj radosti. 497 (1867) Popustljivost lišava mozak njegove sile. Njihovi razgovori su samo prazan. da se moţete odavati lakomislenosti i glupostima. Ĉini se nemogućim odbiti iskušenje. ona se više kultiviše i postaje jaĉa. – RH. Sa svim privilegijama i prilikama koje ti je Bog dao. – Promišljaš li. Bog nam je zapovijedio da se ĉuvamo. Mar 29. – Samo jedan uzor je dat mladima. Sve plemenitije sposobnosti duše. lišavajući mozak hrane i nerve njihove moći kroz raskalašnost i odavanje prohtjevima i strastima. Bog izgleda nije u njihovim mislima. Nema niĉeg ugodnog u zamisli o ĉitanju i prouĉavanju rijeĉi vjeĉnoga ţivota. tako je pohlepno gutanje svega što ima izgled zadovoljstva štetno za um. ali kakvi su njihovi ţivoti u poreĊenju sa Hristovim? Osjećam uzbunjenost kao svjedok sveprisutne lakomislenosti mladih ljudi i ţena koji ispovijedaju vjeru u istinu. već pomoći u uĉvršćivanju rĊavih 317 316 143 . Njihove vjerske aspiracije se hlade. – CT 347 (1913) Opasnost od lakomislenosti. osvoji i šarmira um tako da Hristos nije poţeljan. moraćete poloţiti raĉun Onome koji govori: «Znam tvoja djela». sve što spaja ĉovjeka sa duhovnim svijetom. ali to nije skriveno od Boga i anĊela. ili za uĉestvovanje na molitvenim sastancima nije sigurna. već opasna. postaje uniţeno. moţda ne shvatate da vas Bog posmatra. dok ne izgube i ţelju i sposobnost za koristan ţivot. djevojke. – Lt 117. Ti si obavezan prema drugima. njihov duhivni ţivot pomraĉuje. oblikuješ svoj karakter za vjeĉnost? Ne moţeš ništa sakriti od Boga.

On oĉekuje da upotrijebe svoje tjelesne i umne moći Njemu u sluţbi. – 3T 45. «Jer Bogu tako omilje svijet da je i Sina svoga jedinorodnoga dao. i dok moje pero oklijeva za trenutak. On će vas krunisati slavom u svom vjeĉnom carstvu. – Ljubite pravdu jer je to pravo. – Izbjegavajte srljanje u iskušenje. Tvoje navike su bile neumjerene. i analizirajte svoja osjećanja. Gajite ambiciju koja će donijeti slavu Bogu jer nju posvećuje Sveti Duh. Pokušavam da naĊem prikladne rijeĉi i izraze koji odgovaraju ovom predmetu. Ako ste voljni ţrtvovati sve Njega radi. nasuprot. On oĉekuje da odgovore na ljubav koju je ispoljio prema njima odriĉući se sebe za dobro drugih. vaš dragi Spasitelj. Kontrolisati savjest i kultivisati ljubaznu narav. treba ga uzdići do mjesta autoriteta koje mu je On namijenio. – SW. Neka se sveto ulje. Djelo ovih maslinovih grana predstavlja najbogatiji dar Svetog Duha. 1904. on otvara ruku koja je uvijek bila zatvorena prema ljudskim patnjama. i On zabranjuje da se ovaj dar na neki naĉin zloupotrijebi. da nijedan koji ga vjeruje ne pogine. – Lt 36. Ali ako odaberete vlastiti put. Ali nikad nećete osjetiti potrebu za tom snagom koja je jedino moţe da vas saĉuva ukoliko ne osjećate svoju slabost i grešnost. svoje utiske u svjetlosti Boţje Rijeĉi. zapali svetim sjajem na oltaru vaše duše. Ti imaš navike apetita kojima popuštaš na štetu kako tijela tako i duše. Ţeljela bih da me shvatite. hodićete u tami dok ne bude prekasno da se osigura vjeĉna nagrada. SAVJEST 319 Uzdići savjest do njenog do mjesta od autoriteta koje joj pripada po pravu. 1887. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi navika kod drugih. Duh istine ĉine muškarce i ţene boljim koji ga prime u svoje srce. 34. On oĉekuje da oni za koje je podnio tako veliku ţrtvu pokaţu kako cijene Njegovu ljubav slijedeći primjer koji je Hristos ostavio. Mar 1. nego da ima ţivot vjeĉni». – Svi mi trebamo kultivisati ljubaznu narav i potĉiniti se kontroli savjesti. Pogrešno usmjerena ambicija odvešće vas u ţalost isto tako sigurno kao da joj se predate. i ne moţete kontrolisati okolnosti kojima ste izloţeni. a privlaĉnost i ljubaznost se zapaţaju kao njegovi rodovi. Za sve vas postoji snaga u Bogu. koje dolazi sa dvije maslinove grane. 1904. ţiveći ţivotom koji je u skladu sa Njegovom voljom. 318 Isus. a tvoje zdravlje oštećeno kroz odavanje prohtjevima. 46 (1872) Gajiti istinsko ĉastoljublje. tada će vam On biti Spasitelj. tada se moţete pozvati na Boţje obećanje i sa povjerenjem i svjesnom silom uzviknuti: «Sve mogu u Hristu koji mi moć daje» (Filiblja nima 4:13). došle su mi na um odgovarajuće rijeĉi. – 4T 59 (1876) 320 144 . On djeluje kao kvasac dok cijelo biće ne doĊe u sklad sa naĉelima istine. On otvara srce koje je bilo zaleĊeno pohlepom. Kad vas okruţe iskušenja. Izbjegavati iskušenja. On im je dao savjest. i ti više nikad nećeš imati ĉistotu misli dok svoje navike i praksu ne uskadiš sa Boţjim zakonima u prirodi. Ako stradate sa Njim. – Bog je ljudima dao više od pukog ţivotinjskog ţivota.UM. On im je dao ljubav i oĉekuje da ovaj dragocjeni dar iskoriste Njemu na slavu. sada vas poziva da odluĉno zauzmete svoj poloţaj na platformi vjeĉne istine. prema navikama i obiĉajima svijeta. Mozak se pomraĉio. – Lt 123.

. Kad se guši savjest slabi. – Lt 88. Kad se izgubila Boţja naklonost. – Zdravlje je neprocjenjivo blago. (HC 143) Odbacivanje savjesti je strašna opasnost.. u svjetovnom društvu. Oskvrnjena savjest postaje tiranin. oni se bore za ono što je pogibeljno. – Kad izgubite svoju neporoĉnost. jedan korak na stazi pogrešnog naĉela. ĉesto dovodi do cjelovite promjene ţivota i djelovanja. ljudi zloupotrebljavaju i gaze savjest. Staza će biti jasnija. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi Ĉista savjest divna teĉevina. bila od veće vrijednosti nego ĉitav svijet. naklonosti. – Lt 14. izvršivši nasilje nad svojom savješću. 1903. kao Adam i Eva u Edemu. 322 321 145 . odvraća se od Boga i svjetlosti. 1898. – MS 130. imate dovoljno sumnji i strahova koji parališu ţivotnu energiju i donose obeshrabrenje. Ljudi su ga odabrali za svog voĊu. 1899. Pijenje ĉaja pomaţe da se obavi to isto djelo. (CD 243) Zdravlje i savjest. – Oskvrnjena savjest postaje tiranin nad savješću drugih.. a Hristos zauzeti hram duše. 1885. Kad. znate da su neki od vas pokušale da popune tu prazninu i nastojali nadomjestiti izgubljeno osvjedoĉenje Svetog Duha da ste dijete Boţje u svjetskom uzbuĊenju. – Pijanica prodaje svoj razum za ĉašu otrova. Njihovo buduće vjeĉno blagostanje dovodi se u opasnost. i svijet postupa kao da je pod njegovom kontrolom. – Lt 162. Takav ĉovjek razara hram Boţji. Pokazao mi je da su mnogi u velikoj opasnosti. – Dan po dan muškarci i ţene odluĉuju svoju vjeĉnu sudbinu. Sotona pokušava da otupi savjest. – MS 161. Sotona kontroliše savjest otupljenu alkoholom. Potr eban je preobraţaj njegovog karaktera da bi bio ĉiste savjesti pred Bogom i pred ljudima. 1890. 1896. oni su u strašnoj opasnosti. gušeći time boţanske atribute. – MS 126. duša vam postaje bojno polje za Sotonu. – Uklanjanje jedne barijere iz savjesti. – Sotona koristi svoj uticaj da otupi glas Boţji i glas savjesti. Onaj ko odbija svjetlost kuša plod neposlušnosti. On prodaje svoju dušu na jeftinoj pijaci. On se nagodio sa Sotonom. koja bi da se ĉuvala ĉistom i poštenom. – MS 27. Jedan pogrešan korak mijenja ţivot.UM. dok ne svane dan. Dok ĉovjek moţe uĉiniti ili kazati nešto da bi postigao svoj cilj. 80) Ishrana utiĉe na savjest. Njegova savjest uvijek će biti nepouzdana. Zaslijepljeni planovima za zadovoljstvom i zabavom. Svoje ja mora umrijeti. – Ĉovjek koji se nakon što ĉuje istinu odvrati od nje zato što bi njeno prihvatanje usporilo njegov uspjeh u poslovanju. Ipak koliko je onih koji postavljaju ta razarajuća sredstva na svoje stolove. – Lt 71. ništa ga osim sile Boţje ne moţe spasti. sve svjetlija i svjetlija. 1897. i nešto što je tješnje povezano sa savješću i religijom nego što mnogi shvataju. Oni neće da doĊu Hristu da bi imali ţivot. Oni stoje pod njegovom zastavom. Sotona kontroliše njegov razum. odbacivanjem svjetlosti koju je Bog dao. 1897. savjest. Mi smo sigurni samo u slijeĊenju puta kojim nas Hristos vodi. – CTBH 134. i ĉesto otupljuje moralna opaţanja tako da su razum i savjest preopterećeni ĉulnim porivima. (Te 79. – Ĉista savjest pred Bogom i ljudima divna je teĉevina. uzbuĊuje nervni sistem. 1900. Gubitak intergriteta savjesti parališe ţivotnu energiju. Ono ima velik uticaj na ĉovjekovu sposobnost. – Teška i nadraţujuća hrana uzrujava krv. propust da se uradi upravo ono što je Gospod naznaĉio.

– Nije dovoljno za ĉovjeka misliti da je sam siguran ako slijedi naloge svoje savjesti. ali ako hoćete sljediti ispravan kurs. 1893. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi Svaki propovjednik treba gajiti osjećaj. Stvari se ne vide u njihovom pravom poloţaju. – Lt 21. (ML 177) Moguće je savjesno biti u krivu. Tada ćete moći odrediti imate li ili nemate razumnu vjeru i kakva vam je savjest. ako ţeli da bude vjeran ĉuvar svoga stada. Pavle nije vjerovao u Isusa iz Nazareta. doslovno i figurativno. nema potrebe da se povijate kao lišće na sasušenoj grani. kojim procjenjujemo dobro i zlo. Kad moţemo vjerovati savjesti. Ako dakle oko tvoje bude zdravo. Ali ako oko tvoje kvarno bude. One su pune istine što se tiĉe tjelesnog oka. savjest. Ove rijeĉi imaju prvo i drugo znaĉenje. Tako će se um utvrditi. vratiće joj se obnovljena osjetljivost. a kamoli tama?» (Matej 6:22. Boţja Rijeĉ standard. Mora se dati vremena prouĉavanju Svetog Pisma i molitvi. koja nijesu potĉinjena i omekšana Hristovom milošću. I one su takoĊe istina u odnosu na duhovno oko. 1889. – GW 175. 1901. (CH 566) Savjest djelotvorno sredstvo u obnovi zdravlja. savjest. Ljudi mogu biti savjesno u krivu i savjesno u pravu. i ĉinjenica da vas savjest ne osuĊuje u nedrţanju Boţjeg zakona ne dokazuje da nijeste pod osudom u Njegovim oĉima. ojaĉati i ustaliti. iskreno vjerujući da ĉini sluţbu Bogu. jer će prevariti. Mnogi su izmislili vlastito jevanĊelje na isti naĉin na koji su Boţji zakon zamijenili sopstvenim zakonom. (HC 143) 324 146 . Ali pitanje je: ima li ĉovjek dobro dobro obuĉenu. i oko uma sagledava stvari u laţnoj. iskrivljenoj svjetlosti. 1901. i biće djelotvorno sredstvo u obnovi vašeg zdravlja. Sve savjesti nijesu usklaĊene i nijesu sve jednako nadahnute. Kod nekih savjest je mrtva. June. – Lt 15. – HR. Predajte svoju savjest Rijeĉi Boţjoj i vidite da li su vam ţivot i karakter u skladu sa standardom pravednosti koji je Bog u njoj otkrio. ne moţe se pouzdano slijediti. i time vodi ljude u svakojake obmane.. duša će se valjano uĉiti. valjanu savjest. Veselost i ĉista savjest bolji su od ljekova. sve će tvoje tijelo svijetlo biti. Potreban vam je jasan. 1871.UM. – Ako ste opterećeni i umorni. um je u bolesnom stanju. 23). – Ali neko će moţda reći: «Moja savjest me ne osuĊuje za nedrţanje Boţjih zapovijesti». Ako je oko duše. – RH. – «Svijeća je tijelu oko.. Savjest mora biti prosvijetljena od Boga.. savršeno zdravo. da mora saĉuvati sve svojih moći u stanju za najbolju moguću sluţbu. – Mnogi podrţavaju zamisao da ĉovjek moţe ĉiniti sve u šta savjesno vjeruje da je pravo. saosjećajan pogled. Ĉovjeĉijoj savjesti ne moţe se vjerovati ukoliko nije pod uticajem boţanske milosti. pomoću kojega vidimo spoljašnje objekte. Pitanje koje treba postaviti je: da li je ta savjest u skladu sa Rijeĉju Boţjom? Ako nije. i gonio je hrišćane iz grada u grad. Ali u Rijeĉi Boţjoj ĉitamo da postoji dobra i loša savjest. i stoga otvrdnula. 323 Ljudska zapaţanja nestabilan vodiĉ. sve će tijelo tvoje tamno biti. Mašta je uzbuĊena. Sept 3. 1904. ili je sklon vlastitom neobjektivnom mišljenju? Savjest nije data da zauzme mjesto «ovako govori Gospod». – Lt 4. Ali kad se savjest rukovodi ljudskim zapaţanjima. zato što Rijeĉ Boţju nijesu uĉinili svojim savjetnikom. sprţena kao vrelim gvoţĊem. Ako je dakle vidjelo što je u vama tama. Vaša savjest je bila zloupotrijebljena. Sotona koristi prednost neprosvijetljene savjesti.

Uticaj istine na savjest i srce. – Svojom savješću svaki pošteni Jevrejin bio je osvjedoĉen da je Isus Hristos Sin Boţji. Ona se nastanjuje u srce pomoću Svetog Duha. – MS 130. – Ako nećemo da ĉinimo grijeh. Emocije i ţelje potĉiniti razumu i savjesti. koliko je to moguće. «Jer ovo da se misli meĊu vama što je u Hristu Isusu» (Filibljanima 2:5). On se neće upravljati po ljudskom savjetu. – RH. Zadrţalo se protivljenje svjetlosti svjetlosti istine.UM. zato što je vrijeme kakvo je bilo u dane djece Izraelove. Onaj koga Gospod oslobodi zaista je slobodan. koji oblikuje njenu ljepotu u umu kako bi se njena preobraţavajuća sila mogla zapaziti u karakteru. ali srce neće da se potĉini u svom ponosu i ĉastoljublju. ona stv ara puno nespokojstva. kad se srce ne pokrene i uĉini prijemĉivim. istina samo uznemirava um. – MS 67. Tada Sotona gubi svoju moć u kontrolisanju uma. cijelo biće potĉinjava se Isusu Hristu. koju su odluĉili da odbiju i poreknu. – Bog nikad ne prisiljava volju ili savjest. – Onaj kome je savjest pouzdan vodiĉ neće se zaustaviti da premišlja dok ga obasjava svjetlost iz Boţje Rijeĉi. – MS 27. 1884. 1894. i ako postoji neki grijesi na vama. nadomjestiti propust. U svojoj klijeti. – MS 13. GC 591 (1888) Kad je savjest pouzdan vodiĉ. ali pitanje je: da li je to osvjedoĉenje djelotvorno sredstvo? Da li ono dotiĉe vaše srce i rad unutrašnjeg ĉovjeka? Ĉisti li se hram duše od svog oskvrnuća? To je ono što nam je potrebno. Istina koja se drţi samo po savjesti uznemirava um. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi Da li vam savjest mijenja ţivot? – Vi moţete imati savjest. dok je Sotonino stalno pribjeţište – da bi zadobio kontrolu nad onima koje ne moţe drugaĉije zavesti – okrutna prinuda. ne zaustavljajte se dok se ne poprave i uklone. i ta savjest vam moţe donijeti osvjedoĉenje. June 14. Ĉak se i misli zarobljavaju. Kad se istina drţi kao istina samo po savjesti. moramo se kloniti samih njegovih poĉetaka. 1894. 1900. – 5T 177 (1882) Ali vama je potrebno da drţite svaku emociju i strast pod kontrolom. Ali kad se istina srcem primi kao istina. prosvjetljuju i urazumljuju proste» (Psalam 119:130). Ostaviće svaki sebiĉni interes na vratima ispitivanja i pristupiti Boţjoj Rijeĉi kao onome ĉiji je vjeĉni interes prevagnuo na tasu. ona prolazi kroz savjest i potĉinjava dušu svojim naĉelima ĉistote. Molite se u vjeri svim svojim srcem. Bog ne prisiljava savjest. 1897. jer um Hristov radi tamo gdje se volja podreĊuje volji Boţjoj. On se moţe obratiti. On neće dopustiti svjetskom poslu da se isprijeĉi na putu poslušnosti. 1892. sledbenici Hristovi. i on se ne moţe odvući u ropstvo grijehu. (HC 87) Oţiljci ostaju zauvijek. Morate imati pomoć odozgo ako hoćete da izbjegnete njegove smicalice. Kad istina radi na samo na savjesti. Kroz strah ili silu on nastoji da vlada nad savješću i osigura odanost sebi. Feb 7. Svaka emocija i ţelja mora se potĉiniti razumu i savjesti. Svaka nesveta misao mora se smjesta suzbiti. – ST. Sotona vreba da vas uhvati u zamku. – Psalmista kaţe: «Rijeĉi tvoje kad se jave. u tihoj potĉinjenosti razumu i savjesti. – Šta je taj nepošteni ĉovjek postigao svojom svjetskom politikom? Koliku je samo cijenu platio za svoj uspjeh? On je ţrtvovao svoju muţevnost i pošao putem koji vodi u propast. ali kad se pozove u srce. ali oţiljci ranjene savjesti ostaće zauvijek. moţe uvidjeti zloću svoje nepravednosti prema braći – i. (3BC 1158) 326 325 147 .

Ulaskom u zajednicu sa Spasiteljem. On jedini moţe dovesti vaše moralne i mentalne moći u zdravo stanje. 565 (1870) 327 Ne miješati se u savjest drugih. vaša savjest prosvijetliti. Ako im budete davali odgovarajuću hranu i valjano ih oblaĉili. Vi moţete naĉiniti od sebe ono što odaberete. Navuhodonosor je ponudio Jevrejima još jednu priliku. Ĉista savjest donosi savršeni mir. vaša volja uzdići i posvetiti. – MS 24. potĉiniti se kontroli Duha Boţjeg. – 4T 62 (1876) Roditelji moraju pomoći djeci da oĉuvaju ĉistu savjest. – 2T 564. pun vjere: Naš Bog kojemu sluţimo moţe nas izbaviti. i ako ih marljivo uzuĉite Rijeĉi Gospodnjoj. Sjećanje treba osvjeţiti biblijskim naĉelima. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi Hristova milost dovoljna za krivicu savjesti. – MH 250 (1905) Vi moţete naĉiniti od sebe ono što odaberete. vaši napori biće bogato nagraĊeni. Um se mora drţati ĉistim da bi mogao praviti razliku izmeĊu dobra i zla. «Izaberite danas kome ćete sluţiti» (Isus Navin 24:15). a to je da uĉinite sebe krjepkim i kultivišete nesebiĉnost u svojim osjećanjima dok vam najveće zadovoljstvo ne bude u usrećivanju drugih. Prozori duše moraju se zatvoriti prema zemlji a širom otvoriti ka nebu kako bi sjajani zraci Sunca Pravednosti mogli imati slobodan pristup. Razmišljanja su ugodna jer su posvećena. Savjest treba oĉistiti. – Svaki kutak u hramu duše postao je manje ili više zaprljan. Ako se hoćete sada okrenuti pravdi. obavezali smo se vjernom Bogu. Mir uma koji moţete imati blagosloviće sve s kojima se druţite.UM. – Lt 90. – Bog ne ţeli da od svoje savjesti pravite kriterijum za druge. i potrebno je ĉišćenje. Došao je odgovor. Predajte se Hristu bez oklijevanja. a ipak slobodna od izopaĉenosti. prestati ĉiniti zlo i uĉiti se ĉiniti dobro. Rekao je zarobljenicima da će ih baciti u tu peć. Uĉite ih da se hrane iz Rijeĉi Boţje. sjetite se da je Hristova milost dovoljna da pobijedi grijeh i razagna tamu. kad krivica opterećuje dušu i mori savjest. On vas jedini moţe. Ovaj mir i spokoj vremenom će postati prirodni i reflektovati svoje dragocj ene zrake na sve 328 148 . i kad su oni odbili. oţivjeti i oĉistiti se. veoma se razgnjevio i zapovijedio da se ognjena peć sedam puta više uţari nego je bilo uobiĉajeno. – Upućena sam da kaţem roditeljima: ĉinite sve što je u vašoj moći kako bi pomogli djeci da imaju ĉistu savjest. 1905. – Kad se grijeh bori za dominaciju u srcu. Nije kriterij za druge. Vaše srce moţe se zapaliti ljubavlju Boţjom. i još odluĉnija. – Unutrašnji mir i ĉista savjest prema Bogu oţivjeće i osvjeţiti intelekt poput rose koja se sliva po njeţnim biljkama. iskupiti od propasti. 1897. silom svoje milosti. nema prava da se miješa. ovdje malo i ondje malo. stih po stih. uz mnogo molitve našem nebeskom Ocu. Dok ponavljate molitvu kojoj je Hristos uĉio svoje uĉenike. Sveti Duh će obnoviti um i srce i dati vam snagu da ostvarite te uzvišene i svete namjere. Uĉite ih da su oni Gospodnja mala djeca. mi ulazimo u podruĉje mira. bićete uspješni u ţivotnim bitkama i uspeti se do slave i ĉasti u ţivotu boljem od ovoga. Mora se ući u klijet savjesti gdje se uhvatila pauĉina. vaše razumijevanje razbistriti i sazreti. Volja će tada biti pravilno usmjerena i kontrolisana. Vi imate izvršite jednu duţnost. tada ćete doista biti srećni. Ne zaboravite da vas je On postavio kao njihove straţare. a i da neće. – Još jednom vas upozoravam kao onoga ko se mora suoĉiti sa tim smjernicama u onaj dan kad će svaĉiji sluĉaj biti odluĉen. – Savjest u pogledu onoga što je Boţije sveta je riznica. – MS 4. i zatim se borite za odgovor u svakodnevnom ţivotu. u koju nijedno ljudsko biće. pravilo po pravilo. 1901. bez obzira na svoj poloţaj. kad nevjerstvo zamraĉuje um.

To je jedno nadahnuto. – 2T 327 (1869) 149 . ţivo zadovoljstvo koje ne omamljuje moralne moći. već ih budi na povećanu aktivnost. on će više rasti. koji će se opet odraziti na vas. Savršeni mir je osobina neba koju anĊeli posjeduju. Što više kušate ovaj nebeski mir i umno spokojstvo. Bog vam moţe pomoći da postanete vlasnik ovog mira.UM. KARAKTER I LIČNOST Adolescencija i mladi oko vas.

– COL 355 (1900) Promjena na gore. – 1T 707. Veliki je blagoslov zatvarati uši da ne ĉujemo i pokrivati oĉi da ne vidimo. – SpTEd 44. i bili su zbrisani potopom. 1896. Ako nijeste u dobrom stanju. Sve više i više ulazimo u zajednicu sa nebeskim svijetom. profinjen i oplemenjen za nebesko carstvo. ako vam je mozak konfuzan. – Kad vas pozovu da prisustvujete savjetovanju. – Posmatrajući zlo. postaju naš prirodni instinkt. – GC 535 (1888) Posmatranje zla iskvarilo je pretpotopnu generaciju. i gledanjem mi se mijenjamo. «U srce svoje sakrio sam rijeĉ Tvoju da Ti ne griješim» (Psalam 119:11). zapitajte se da li su vaše sposobnosti zapaţanja u odgovarajućem stanju da odmjeravaju dokaze. I pošto su ta sveta pravila u kojima je Bog otkrio ljudima savršenstvo i svetost svog karaktera zanemarena a umovi ljudi privuĉeni ljudskim uĉenjima i teorijama. – Gledanjem mi se mijenjamo. – Posmatrajući Isusa stiĉemo jasniji i istanĉaniji pogled o Bogu. Oni kojima je Hristos njihov svakodnevni pratilac i bliski prijatelj osjetiće da su sile nevidljivog svijeta svuda oko njih. Dobrota.UM. ili tako uzrujana i neprijazna da vas navede donošenju nepromišljenih odluka? Osjećate li se kao da biste se voljeli tući sa nekim? Tada ne idite na sastanak. koji ne mogu drţati vode» (Jeremija 2:13). njihov karak ter biva omekšan. – Bog ne ţeli da slušamo sve što se moţe ĉuti ili gledamo sve što moţe vidjeti. Srce zaoukupljeno Rijeĉju Boţjom utvrĊeno je protiv Sotone. jer ako odete. Najveća briga trebala bi nam biti da imamo oštar vid u uoĉavanju vlastitih nedostatka i prijemĉivo uho da uhvatimo sve potrebne ukore i upute. dokle Bog više nije mogao podnositi njihovu zloću. – 4T 616 (1881) Selektivno zapaţanje. UTICAJ ZAPAŢANJA 331 332 333 Zakon u intelektualnom i duhovnom svijetu. ljubav prema braći. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju VIII DIO VODEĆA NAČELA U OBRAZOVANJU 35. mi uvećavamo svoju sposobnost za poznavanjem Boga. (FE 422) Promjena na bolje. – Zakon intelektualne i duhovne prirode je da se gledanjem mijenjamo. – Rijeĉ Boţja je vidjelo stopama našim i svjetlost stazi našoj. – GC 478 (1911) Ţivot se mijenja gledanjem. Govori Gospod: «Ostaviše mene. i iskopaše sebi studence. Da li ste razdraţljivi? Da li vam je narav meka i prijatna. Um se postepeno prilagoĊava predmetima kojim mu je dopušteno da se bavi. studence isprovaljivane. May 11. izvor ţive vode. a moć primanja bogatstva vjeĉnog znanja i mudrosti neprekidno se povećava. i gledajući na Isusa ukl opiće se u Njegovo obliĉje. kako ne bi svojom nepaţnjom i nebrigom dozvolili da nam promaknu i postali zaboravni slušaoci i netvoritelji djela. Upravo kao što je izvjesno da vam ţeludac stvara poremećaj u 150 . On se izjednaĉava sa onim što je navikao da voli i poštuje. Izrastajući u Njegovo obliĉje. sigurno ćete obesĉastiti Boga. ili se ukljuĉite u neku fiziĉku aktivnost dok vam duh ne omekša i polako se smiri. Uzmite sjekiru i cijepajte drva. kakvo je onda ĉudo što je došlo do odstupanja od ţive poboţ nosti u crkvama. nemate prava da uĉestvujete na sastanku. Mi razvijamo karakter koji je prepis boţanskog karaktera. ljudi su se promijenili u njegovo obliĉje. Gledanjem oni se mijenjaju prema boţanskom uzoru. 708 (1868) Drţati na oprezu moći zapaţanja.

– Oni koji ţele imati bistre umove za razlikovanje sotonskih planova moraju imati fiziĉke nagone pod kontrolom razuma i savjesti. pronicljivije njegovo zapaţanje grijeha. ĉak i od anĊela. osvjetljava Njegovu Rijeĉ i odraţava se sa lica prirode. svjetlost poznanja slave Boţje u liku Isusa Hrista. 237) Vjeţbanje poboljšava percepciju. – Mozak i mišići moraju se srazmjerno opterećivati ako hoćemo da odrţimo zdravlje i svjeţinu. Oni će imati cjelovitost misli i z nati saĉuvati ono dragocjeno što se iznosi iz Rijeĉi. – MH 464. Oni će sistematizovati njene istine i kao rezultat toga imati moţdane sile da proniknu šta je istina. ljubav prema sebi. umu i duši. i misleći da je to baštovan rekla: «Gospodine. Zatim. recite mi gdje ste ga poloţili. i dublje saosjećanje prema oţalošćenima. mrţnja. 1874. Kad se grijeh oĉisti iz naših srca. Mladi tada mogu pristupiti prouĉavanju Rijeĉi Boţje sa zdravim zapaţanjem i dobro uravnoteţenih nerava. – Što je ĉovjek bliţi moralnom savršenstvu. U svojoj radosti zaboravila je da je bio razapet. Sada je znala da onaj ko joj se obratio nije bio stranac. i obazrijevši se vidjela je pred sobom ţivoga Hrista. 1909. oni će znati da daju odgovor svakom ĉovjeku koji traţi razlog nade koja je u njima sa poniznošću i strahom.UM. Bacivši se prema Njemu. – DA 790 (1898) Apetit umrtvljuje sposobnosti zapaţanja. sve potpunije objavljujući Onoga koji je «milostiv. izoštrenija su mu osjetila. ako ste ga odnijeli odavde. zavist i ljubomora zamaglili su moći zapaţanja. i ja ću ga odnijeti». – Hristos se ponizio da uzme na sebe ljudsku prirodu kako bi mogao doprijeti do paloga ĉovjeĉanstva i podići ga. saosjećajnim glasom Isus joj reĉe: «Marija». Ovaj nedostatak razumijevanja s njihove strane bio je prepreka djelu koje je On namjeravao 334 335 151 . (MYP 236. – Otkupitelj svijeta je znao da popuštanje apetitu donosi fiziĉku slabost i umrtvljuje sposobnosti zapaţanja tako da se svete i vjeĉne stvari ne mogu prepoznati. Ali ljudski umovi postali su pomraĉeni grijehom. (MM 264) Grijeh zamagljuje zapaţanje. njihove sposobnosti paralisane a zapaţanje otupljeno. – Grijeh je ono što pomraĉuje naše umove i zamagljuje naša zapaţanja. – Ponos. – Lt 158. – DA 790 (1898) Prepoznala Isusa po glasu. – Tada se okrenula. ako se um. Obratio joj se drugi glas: «Ţeno. kao da će mu obujmiti noge. ţalostiv i obilan milosrĊem i istinom» (2 Mojsijeva 34:6). od ţivota samopupustljivosti u ţivot samoodricanja i samopoţrtvovanja. Sept 8. misleći kako mora naći nekoga ko bi joj znao kazati šta se desilo sa Isusovim tijelom. Snaga ili slabost uma veoma se tiĉu naše korisnosti na ovom svijetu i našeg konaĉnog spasenja. Krjepko i snaţno djelovanje uzvišenijih umnih sposobnosti bitno je u usavršavanju hrišćanskog karaktera. – MS 62. (MM 295) Na percepciju se utiĉe fiziĉkim navikama pod kontrolom savjesti. tako bi i vaše rijeĉi unijele zabunu na toj skupštini. – 6T 180 (1900) Rast u savršenosti povećava percepciju. zašto plaĉeš? Koga traţiš?» Oĉima zamućenim od suza Marija je zapazila figuru ĉovjeka. tako da nijesu bili u stanju prepoznati Njegov boţanski karakter ispod plašta ljudske prirode. – RH. 1900. – GC 570 (1911) Ţalost je pomutila Marijino zapaţanje. U Njegovoj svjetlosti vidjećemo svjetlost. Oštećeni probavni organi prouzrokovali su više nevolja nego mnogi misle. – 2T 605 (1871) Kako je Hristos doĉekivao zapaţanja otupljena grijehom. On je znao da je povlaĊivanje svome ja izopaĉilo moralne moći i da je ĉovjekova velika potreba bilo obraćenje – u srcu. sebiĉnost. – Ali sada svojim poznatim. 465 (1905) Zamagljene moći zapaţanja. srce i duša preobraze u obliĉje Njegove svetosti. ona je rekla: «Ravuni». kako prilike budu iziskivale. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju mozgu.

nesrazmjerno sliva prema unutrašnjim organima. 1900. oni su u Njemu vidjeli manifestaciju sile i vrsnoće koja je bila daleko iznad one koju su imali njihovi najslavniji rabini. On je kod svojih slušalaca stvarao osjećaj da su Njegovi interesi jednaki sa njihovim. da Njegovo srce saosjeća sa njiho-vim u radosti i tuzi. snaţnom.. ĉovjek koji je stvoren malo manjim od anĊela. – Bog ne daje dozvolu ĉovjeku da krši zakone svoga bića. I on zadobija lak pristup onima koji robuju apetitu. Podloga u srcu bila je na taj naĉin bolje pripremljena za primanje dobrog sjemena. S druge strane. Potrebno je vremena da se unizi ono što je naĉinjeno po obliĉju Boţjem do zvjerskog ili sotonskog.UM. dostojanstvom i silom njima dotada nepoznatim. dovodi više sposobnosti u podreĊenost ţivotinjskim nagonima i strastima. krv se. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 336 337 izvršiti za njih. odvija se u srcu prije nego što hrišćanin poĉini otvoreni grijeh. Ona je prema svemu raspoloţena sa ljubomornim okom. Ali ĉovjek.. (CH 587) Um se moţe nauĉiti da prihvata grijeh. Sept 8. – Niske strasti moraju se strogo nadzirati. Hristova uĉenja bila su obiljeţena jednostavnošću. i njihov nehotiĉan uzvik je bio: «Nikad ĉovjek nije govorio kao ovaj ĉovjek». Ove nesrećne crte karaktera. Ona je prirodno brza da uoĉi. Te nesrećne crte karaktera skrenule su njene misli u mraĉni kanal. Ĉovjek ne moţe biti zdrav dok se ovo zlo ne uvidi i iskorijeni. zloslutna. Odavanjem neĉistim mislima ĉovjek moţe tako tako vaspitati svoj um da grijeh koji je jednom bio odvratan postane ugodan. strašno zloupotrebljavaju. Narod ga je sa uţivanjem slušao. sa sposobnostima predisponiranim najvećoj kultiva-ciji. Istovremeno. (MYP 236) Savjet ţeni koja je zamišljala nepravdu kad ona ne postoji. nepoznat svijetu. – Sestra D je obmanuta u nekim stvarima. p. 1874. 747 (1889) Nekontrolisane strasti kvare sposobnosti zapaţanja. umjesto da cirkuliše kroz sve djelove tijela. Pronicljivost za koju je mislila da posjeduje u naročitom smislu je obmana neprijatelja. ili će na kraju oboma donijeti brodolom vjere. – SpT Series B. Brate D. Kad se strasti oslobode. On je nastojao da im navede umove u takav tok misli koji bi bio pogodan za preobraţavajuću silu istine. Mislila je da je Bog uputio u posebnom smislu. gdje se odavala zlim predosjećanjima. i veoma je osjetljive naravi. ĉesto je bio prinuĊen da odreĊuje i brani svoj poloţaj. – 1T 708. svojih fiziĉkih. i da bi dao snagu svom uĉenju. da predosjeti. Um se ne spušta odjednom iz ĉistote i svetosti do izopaĉenosti. predaje se Sotoninoj kontroli.18. jedni ţrtvuju polovinu. kad oni nijesu postojali. pokvarenosti i zloĉina. – 5T 746. Najveći dio onoga zašta je sestra D mislila da je pronicljivost bila je ljubomora. – PP 459 (1890) Moći postaju igraĉke neprijatelja. drugi dvije trećine. Kao posledica dolazi bolest. rasterećujući tako srce i ĉisteći um. 709 (1868) 152 . i vi ste oboje vjerovali i postupali u skladu sa tim. potištenost i sumnju. bili ste zarobljenik dugo vremena. sumnjiĉava. Ovo uzrokuje nesrećnost um. Kroz neumjerenost. Sposobnosti zapaţanja se zloupotrebljavaju. – Dug proces pripreme. prezir i nepravdu. kroz odavanje sotonskim iskušenjima u neumjerenosti. No. Sotona je iskoristio preimućstva ovih crta karaktera i oboje vas zaveo. On je koristio pojmove iz prirode koji su im bili bliski da ilustruje boţansku istinu. mentalnih i moralnih moći i postaju igraĉke za neprijatelja. dok je veoma osjetljiv temperament navodio da zamišlja zapostavljenost. tamo gdje bi trebala postojati vjera i povjerenje. Apr 3. nepovjerljiva skoro u svemu. kad se strastima dozvoli da se razulare. Gledanjem mi se mijenjamo. 15. Kad one zadobiju vlast. moraju se ispraviti i reformisati. odluĉnom voljom. Upućivanjem na svoj tajanstveni i boţanski karakter. – RH. da shvati.

ona je uvela kroz dugo njegovanu sebiĉnost. – 2T 100. laskavim šarmom jadnim smrtnicima. i njegovo srce pjevaće zajedno sa njihovom pjesmom. Okruţite ga prirodnim ljepotama. i molite se. koji su bili ispunjeni veselošću. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju Ne baviti se Sotoninom moći. Ona se druţila sa mladima poput sebe. – MH 265 (1905) Okruţenje utiĉe na iskustvo. May 29. već je zaklanja od drugih. – Zatim mi je pokazana jedna mlada djevojka.. sebiĉnim kanalom tako da ne mogu cijeniti vjeĉne stvari. profini. (MYP 419) Pomraĉeno zapaţanje prema vjeĉnim istinama. bez obzira kako elegenatno bio namješten. razmatrajući savršenost boţanskog karaktera i polaganja prava na Hristovu pravednost kao svoju kroz vjeru.. 745 (1889) Uticaji iz okruţenja. Ţivot mira. Što je prijatnije njegovo okruţenje. sve te ne neprijatne slike – bezakonja. – Što se pacijent duţe moţe drţati na otvorenom. njegova ţena obraćena u slan kamen na putu. postaće razdraţljiv i potišten. veţući ih naniţe ka prizemnom nivou. AnĊeo je rekao: «Hoćete li Hrista. da ne bi pali u iskušenje». – Od onih koji su pogrešno primijenili sredstva posvećena Bogu traţiće se da poloţe raĉun za svoju pristavsku sluţbu. – Gledanjem mi se mijenjamo. razdragani. oĉisti i uzvisi do besmrtnosti i Boţjeg prestola. Doći će olakšanje tijelu i umu. No zle posledice njegovog sebiĉnog izbora tu se ne završavaju. sreće. ali to ne stvara nuţnost da padnemo u njih. Sotona voli da posmatra uĉinak slika svog trijumfa. – Lot je izabrao Sodom kao mjesto boravka zato što je više gledao na zemaljska preimućstva nego na moralne uticaje koji su okruţivali njega i njegovu porodicu. Obeshrabrena duša je stanište tame. Drugi nemaju osjetljivu savjest. ili svijet?» Sotona predstavlja svijet sa svojim oĉaravajućim. Iskušenja mogu biti svuda oko nas.UM. ĉineći ljudska bića malovjernim i obeshrabrenim. ţrtvuje se za kratki ţivotni vijek grijeha. i oni ga napeto posmatraju. dio djece izginuo prilikom uništenja tog zlog grada. moralna pokvarenost tog mjesta bila se tako uplela u karakter njegove djece da nijesu bila u stanju praviti razliku izmeĊu dobra i zla. a njegova raskoš i laţni sjaj zamraĉuju slavu neba i onoga ţivota koji je postojan kao presto Boţji.. dakle. smjestite ga tamo odakle moţe posmatrati kako raste cvijeće i slušati cvrkut ptica. koji neće znati nikavu ţalost. «Straţite. mi se preobraţavamo u to isto obliĉje. grijeha i pravednosti. pokvarenost i razoĉarenja. a um pripremiti da shvati ljepotu Boţje Rijeĉi. AnĊeo je rekao: «Ona je izvjesno vrijeme dobro putovala. – 4T 108 (1876) Zapaţanja zbrkana odabiranjem svjetovnih preimućstava. i ne samo što sama ne uspijeva da primi svjetlost od Boga. koja se odvojila od Boga i bila obavijena tamom. Neke od 338 339 153 . ne bi se morala predati neprijatelju. tugu ili smrt. ponositi. – Ono što je gledala i slušala izopaĉilo joj je srce. Ĉini se nemogućim uzdići njihove umove da pravilno procijene plan spasenja ili vrednuju pomirenje. – ST. Njihovi umovi predugo su plovili prizemnim. razgovarali ili se jadali nad njima dokle nam se duše ne ispune obeshrabrenjem. Da je pazila na Hristove rijeĉi. to će biti puniji nade. Ne prikupljajmo. Oni ne vrednuju spasenje. 101 (1868) Gledanje oblikuje liĉnost. poput teškog kamena oni pritiskaju um i naklonosti. Istina je vrednija od svega. neizrecive radosti. Zatvoren u domu. – 5T 744. i koji su voljeli svijet. Sebiĉni interesi obzeli su cijelo biće. dokaze Sotonine sile – da bi ih kaĉili po hodnicima svoga sjećanja.. šta ju je omelo?» Osvrnula sam se i vidjela da je to bila promjena okruţenja.. a on sam spasen «kao iz ognja». Razum će se probuditi. 1884. Neki su sebiĉno prigrabili sredstva zbog svoje ljubavi za dobitkom... Njen uticaj teţi ne da ponizi već uzdgine. Šta je stekao u pogledu zemaljskih dobara? Njegova imovina bila je uništena. Baveći se ljubavlju Boga i našega Spasitelja. mašta raspaliti. to će mu biti potrebno manje paţnje.

Ali svako treba stremiti upravo onoliko visoko koliko mu zajednica ljudske i boţanske sile omogućava da se pruţi. Oni se ne oslanjaju. Studenti moraju nauĉiti šta znaĉi imati stvaran cilj u ţivotu.zakon pravoga ţivljenja. ili istrajnosti. Bog ne oĉekuje od isopa da dostigne razmjere kedra. «Ko je od Boga rijeĉi Boţje sluša» (Jovan 8:47). – Ed 267 (1903) Velike mogućnosti u ţivotu. NAČELA MOTIVACIJE 341 342 343 Uspjeh zahtijeva cilj. p. – Mnogi ne postaju ono što bi mogli postati zato što ne ispoljavaju silu koja je u njima. ko moţe odrediti šta je veliko a šta malo? Koliko je radnika na niţim mjestima u ţivotu. Takav cilj se danas postavlja pred mlade.16. kao što bi mogli. On nudi nešto bolje kao zamjenu. zakon svakog pravog ţivljenja. osjetila se profinjuju. ili maslina visinu ponosite palme. sigurnosti našem najodabranijem blagu. – I posmatrajući ţivotne mogućnosti. Ljubav prema sebi i sebiĉni interesi tako su izopaĉili karakter da se ne mogu navesti da naprave razliku izmeĊu svetog i vjeĉnog i obiĉnog. ali koji su se. – Kad se srca oĉiste od sebiĉnosti i egoizma. No. Ne dostiţu svi isti razvoj ili obavljaju jednako efikasno u isti posao. ima onih koji us mogli popuniti ta odgovorna mjesta. Onaj ko hoće da postigne istinski uspjeh u ţivotu mora stalno imati pred sobom cilj vrijedan njegovog napora. 11.UM. kako bi mogli uĉiniti najveće dobro na ovom svijetu. – Uĉite studente da talente koje im je Bog dao upotrijebe za najveći. na boţansku moć. – SpT Series B. Mladi ĉesto vole predmete. i onaj ko je mogao biti uspješan farmer. stavljanjem u opticaj sredstava na blagoslov svijetu. zanatlija ili bolniĉar. – «Nešto bolje» je lozinka obrazovanja. Oni odvraćaju ţivot od njegovog najplemenitijeg cilja. i steći uzišeno razumijevanje o tome šta znaĉi pravo obrazovanje. ona su u skladu sa porukom koju im Bog šalje. oni pokušavaju nešto zašta nijesu sposobni. Ono što je sliĉno meĊusobno se cijeni. zbog nedostatka energije. neadekvatno zauzima poloţaj propovjednika. – Ed 267 (1903) Studenti moraju imati realan cilj. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 340 ovih osoba nikada neće postići savršenstvo hrišćanskog karaktera zato što ne uviĊaju vrijednost i neophodnost takvog karaktera. Mnogi skreću sa puta na kojem bi mogli postići najveći uspjeh. – Ed 262 (1903) Teţiti najvećem mogućem cilju. – 5T 696 (1889) 36. – 2T 519. Traţeći veću ĉast ili prijatniji zadatak. Hristos podstiĉe uzvišena stremljenja. prijemĉivosti. S druge strane. Ĉega god Hristos traţi da se odreknemo. 1905. najsvetiji cilj. – COL 374 (1900) Propust da se shvati neĉiji potencijal. Nihovi umovi ne mogu se uzdići tako da se oĉaraju svetošću. Nov 14. – Uspjeh na bilo kojem polju zahtijeva odreĊeni cilj. pravnika ili ljekara. Mnogi ljudi ĉiji su talenti prilagoĊeni nekom drugom pozivu gaje ambiciju prema nekoj profesiji. Arbitraţne mjere ili direktno poricanje neće koristiti u navoĊenju te omladine da napusti ono što im je 154 . – On će dati podstreka našim uzvišenim stremljenjima. Zapaţanja oţivljavaju. zadovoljili nekim lakšim mjestom. – Posebno mjesto koje nam je namijenjeno u ţivotu odreĊuje se prema našim sposobnostima. postiglo rezultate na kojima bi im kraljevi mogli pozavidjeti! – Ed 266 (1903) «Nešto bolje» . zanimanja i zadovoljstva koja moţda ne izgledaju zla ali to ne seţe do najvećeg dobra. 520 (1870) Ono što stimuliše zapaţanja.

1884. studenti se trebaju uĉiti da budu istinski medicinski misionari. nedostatak cilja. – Ed 210. 190 (1903) Besciljnost predispozicija za neumjerenost. 258 (1900) Besciljan ţivot je ţiva smrt. Oni bi trebali posjećivati naše koledţe i škole za obuku. nema neba. No. Proslaviti Hrista.. a uĉitelji u ovim znanstvenim institucijama shvatiti svoju odgovornost da rade i mole se sa studentima. srce.UM.. već neĉiste i uniţavajuće. – Besciljan ţivot je ţiva smrt. vatreno oduševljenje mladih tu nalaze svoj pravi cilj. Usmjerite ih na nešto bolje od razmetljivosti. On je ţivio kao da nema Boga. 11. 297 (1903) Razviti najveće motive za napredak.. To će voditi zdravlju tijela i uma. Psalmista je opisao ovog bogataša na sledeći naĉin: «Reĉe bezumnik u srcu svojemu: nema Boga».. – Ed 296. – RH. prekrivaju zemlju ne samo da su površne. July 29. besciljni. Veliki dio ĉasopisa i knjiga koje. padaju kao lak plijen zla. U ovim školama. – SpT Series B. raditi za Njega. 203 (1903) Malo je strašnijih zala. ĉak i onih koje same po sebi nijesu štetne. 211 (1903) Niko ne mora ţivjeti besciljnim ţivotom. ali umnoţavanje knjiga. moţe biti pozitivno zlo. Usmjerite um ka visokim i svetim idealima. Ipak tendencija najvećeg broja atletskih sportova je predmet zabrinutosti kod onih kojima je na srcu blagostanje omladine. Ona mora upotrijebiti svaku fiziĉku. izdašno posvećenje. Njihov uĉinak ne sastoji se samo u pukom trovanju i razaranju uma već u kvarenju i uništavanju duše. sa njihovim strašnim posledicama. podstiĉući tako odvratnost prema korisnom radu i sklonost ka izbjegavanju praktiĉnih duţnosti i odgovornosti. neka ţivot ima plemenit cilj. beţivotnim organizmima rastu gljive. kao da je sve što ima njegovo vlasništvo i ništa ne duguje Bogu ili ljudima. Um.. Dokonost. – Da bi došli do korjena neumjerenosti moramo ići dublje od upotrebe alkohola ili duvana. – Malo je zala kojih se treba uţasavati kao lijenosti i besciljnosti. Navedite ih da vide Onoga koji je «sav ljubak». Tako se otvaraju vrata raskalašnosti i bezakonju. Mi se ponosimo širokom raspodjelom literature.. i zlo neće naći uporište. najveća je ţivotna ambicija i najveća radost. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju drago. – COL 257. – Ed 189. Kad se paţnja jednom usmjeri na Njega. mentalnu i moralnu moć – kroz posvećenje Duha – kako bi mogla biti Boţji 344 345 155 . Oni teţe da razore ukus za ţivotne trezvene realnosti i njegove mirne radosti. – Oni koji se obuĉavaju za bolniĉare i ljekare trebaju se svakodnevno upućivati kako bi razvili najveće motive za napredak. Nov 14. ili rĊavo društvo mogu biti predispozicioni uzrok. Duţnost postaje uţivanje a ţrtva zadovoljstvo. 1905. – Svaka duša mora da sluţi. ĉvrsto povezani sa sluţbom jevanĊelja. Nepromišljena bogataševa sebiĉna besciljnost. – Ciljevi ovog ĉovjeka nijesu bili veći veći od onih što imaju zvijeri koje ginu.12. (CH 51) Korjeni plesnivosti na besciljnosti. koji je besposleni. biti kao On. budućeg ţivota. ambicije ili samopopustljivosti. svrhu koja zaokuplja. – Jedan od glavnih uzroka mentalne neefikasnosti i moralne slabosti je nedostatak usredsreĊenosti na vrijedne ciljeve. ţivot nalazi svoje središte. Dokon um je Sotonina radionica. kao ţabe u Egiptu. – Ed 202. Oni stimulišu ljubav prema zadovoljstvu i uzbuĊenju. Entuzijazam. Dovedite ih u kontakt sa stvarnijom ljepotom. uzvišenijim naĉelima i plemenitijim ţivotom. Um se treba baviti temama koje se odnose na naše vjeĉne interese. p. isprazne i štetne. Na bolesnim.

– Biblija je svoj vlastiti tumaĉ. Boţjoj izvornoj prvobitnoj namjeri za svijet. i djelu otkupljenja. kako se u svakog ĉinu ţivota on sam otkriva jedan ili drugi od dva suprostavljena motiva. ali to odobrenje ne dokazuje da je ono što je pogrešno pravo. predstavljajući iskušenja kako bi prouzrokovao grijeh i sumnju u duši. – Lt 10. Uvreda je Svetom Duhu Boţjemu ako ijedan ĉovjek odabere ţivot sluţbe svome ja. – 3T 507 (1875) Hristovi sledbenici nalaze novu motivaciju. Oni koji postaju Hristovi sledbenici otkrivaju da pridolaze novi motivi za akciju. Sila koja se ispoljava ĉistim. To će im pomoći u pripremi za korisnu sluţbu. – RH. do velikog završetka. sebiĉnim ţivotom već da ţivi Isusu Hristu. ne po spoljašnjem izgledu. Navike reda i discipline moraju se njegovati. Oni moraju saraĊivati sa Isusom Hristom u velikom delu pomaganja drugima. On treba steći znanje o njenoj velikoj centralnoj temi. Nijesu svi pozvani da stupe u sluţbu. bolje pripremljeni kroz Njegovu milost i prouĉavanje Njegove Rijeĉi da uloţe odluĉne napore protiv zla. Fiziĉke i mentalne moći treba podjednako opterećivati. On treba zapaziti kako ovaj sukob proţima sve faze ljudskog iskustva. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 346 347 pomagaĉ. Nema kraja ratovanju s ove strane vjeĉnosti. Aug 22. ne izgled. oni moraju sluţiti. ĉak i sada odluĉuje na ĉijoj strani će se naći u ovom sukobu. Ono ne stvara groţĊe od trnovih bobica. Nagon i strasti moraju se potĉiniti kontroli Svetog Duha.UM. Svako je obavezan da se aktivno i bezrezervno posveti Boţjoj sluţbi. Svako djelo u njihovom ţ ivotu prosuĊuje se. – Pravi motivi sluţbe moraju se izloţiti pred starima i mladima. narastaju nove misli koje moraju rezultirati novim akcijama. Moraju se iskoristiti sva sredstva koja će ih uzdići i oplemeniti. 1897. Pismo se mora uporeĊivati sa pismom. Iz dana u dana postajaće ĉistiji i jaĉi. – 5T 103 (1882) Presudne pobude. nastanku velikog sukoba. ispravnim ţivotom mora se demonstrirati pred uĉenicima. Oni se moraju nauĉiti da svoje moći upotrijebe na najbolji naĉin. On je otkupio svakog ĉovjeka davanjem svoga ţivota na krstu. i kako. Uĉenik treba nauĉiti da Rijeĉ posmatra kao cjelinu i zapaţa odnos njenih djelova. Ali oni mogu postići napredak samo kroz sukob. Ali dok postoje stalne bitke koje treba biti. Postoje nasledne i kultivisane sklonosti ka zlu koje se moraju nadvladati. – CT 20 (1913) Dvije suprostavljene sile motivacije. 1912. koji je umro za njegovo spasenje. Uĉenike treba poduĉavati na takav naĉin da se razviju u korisne muškarce i ţene. Oni se moraju upoznati sa pojedinim pobudama koje podstiĉu pojedine postupke. Hristos je umro za svakoga ĉovjeka. jer postoji neprijatelj koji se uvijek bori protiv njih. Rodovi koji donose mnogi koji polaţu pravo da budu zasad u Gospodnjem vinogradu pokazauju da su samo trnje i korov. već iz pobude koja nalaţe odreĊeni postupak. (4BC 1159) Moraju se njegovati prave pobude. – Ed 190 (1903) 156 . (FE 543) Postupci otkrivaju pobude. takoĊe postoje dragocjene pobjede. – Postupci otkrivaju naĉela i pobude. Pogrešan kurs nekih svojih ĉlanova moţe odobravati cijela crkva. htio to ili ne. – Nijedna druga nauka nije ravna onoj koja u ţivotu uĉenika razvija karakter Boţji. a trijumf nad sobom i grijehom od veće je vrijednosti nego što um moţe procijeniti. – Vaţna je duţnost za sve da se bliţe upoznaju sa tokom svog svakodnevnog ponašanja i pobudama koje pokreću njihove postupke. On je to uĉinio da ĉovjek više ne bi morao ţivjeti besciljnim. ali i pored toga. On treba razumjeti prirodu ta dva naĉela koja se bore za prevlast i nauĉiti da prati njihovo djelovanje kroz istorijske i proroĉke zapise.

Velike stvari koje vidi svako oko i hvali svaki jezik nijesu ono što Bog raĉuna najdragocjenijim. – RH. otkrilo bi se da su pokrenuta pogrešnim pobudama. i koji ljudskom oku mogu izgledati bezvrijedni. – Bog ne ocjenjuje ljude po njihovom bogatstvu. Apr 8. 478 (1905) Bog sudi prema pobudama. 1880. Mnogi primaju odobravanje za vrline koje ne posjeduju. i u ĉistoti ljubavi. Mnoga djela koja smatramo dobrim. – Bog vodi svoj narod. On je ĉestit ili pokvaren. (SD 171) Pobude daju karakter djelima. Biti veliki u Boţjem carstvu. 1898. On ih procjenjuje po ĉistoti njihovih pobuda i ljepoti karaktera. Ovaj svakodnevni pregled naših djela. Apr 7. – Ima mnogo toga u ponašanju propovjednika što se moţe poboljšati. Ona se lišila hrane da bi dala dva novĉića za djelo koje je voljela. Siromašna udovica dala je od svojih sredstava za ţivot ĉineći ono malo što je uradila. – Svaki postupak crpi kakvoću iz pobude koji ga pokreće. ĉak i naše najtajnije pobude. ĉisti i nesebiĉni. (HC 162) Naše tajne pobude odreĊuju sudbinu. – YI. – MH 477.UM. Svaki ĉin u našim ţivotima. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju Svaki postupak ima dvojak karakter. On ih dovodi u poloţaje koji su sraĉunati da otkriju pobude srca. znaĉi biti kao malo dijete u poniznosti. ĉestim ponavljanjem. – Pobuda je ono što daje karakter našim djelima. pa ipak se ĉini kao da ne znaju kakav uticaj vrše. – RH. i ako motivi nijesu uzvišeni. prema pobudi koja ga pokreće. Pogrešno postupanje. – Naša djela. – GC 486. 1898. obrazovanju ili poloţaju. obiljeţavajući ih neĉasnošću ili visokom moralnom vrijednošću. Roditelji ili uĉitelji koji ne poklanjaju paţnju tim malim postupcima koji nijesu ispravni utvrĊuju ove navike u mladima. mali darovi koji se ne istiĉu. 487 (1911) Bog ocjenjuje ljude po ĉistoti pobuda. sve to ima svoju teţinu u odluĉivanju naše sudbine za dobro ili zlo. naše rijeĉi. kad bi se podrobnije ispitala. naĉela koja ih pokreću. bilo duhovnom ili svjetovnom. – Svaki kurs akcije ima dvojak karakter i vaţnost. i ĉesto djela koja ljudi visoko cijene On biljeţi kao ona koja proistiĉu iz sebiĉnih pobuda i podlog licemjerja. Srce od vjere i ljubavi draţe je Bogu od najskupocjenijeg dara. Nesebiĉan duhi djetinje povjerenje bilo je ono što je zavrijedilo Spasiteljevu preporuku. (CG 201) Postupak crpi kakvoću iz pobude. ili će ga Bog konaĉno odbaciti. May 17. Pri svakom koraku naprijed srce se malo podrobnije ispituje i kuša. Oni su svjesni svojih postupaka dok ih sprovode. i stoga se ne reformišu. korak po korak. um i karakter nikad neće postati dobro uravnoteţeni. ispravan ili pogrešan. sa ciljem da se upoznaju sa svojim ţivotnim navikama. u jednostavnosti vjere. Podrobnim razmatranjem svog svakodnevnog ţivota pod svim okolnostima oni bi upoznali vlastite pobude. On traţi da vidi koliko imaju Njegovog Duha i koliko se Njegovo obliĉje otkriva u njihovim ţivotima. bio on 348 349 157 . ali dopuštaju da im izblijede iz sjećanja. Ako neko otkrije da mu je srce suprostavljeno odanom radu za Boga. ĉesto su najveći u Njegovim oĉima. – DA 615 (1898) Bog otkriva pobude. Uradila je to u vjeri. Kad bi propovjednici od svojih svakodnevnih postupaka naĉinili predmet paţljivog razmišljanja i proraĉunatog pregleda. to ga treba osvjedoĉiti da ima zadatak nadvlada vanja problema. ostavlja trajan utisak na um aktera a takoĊe i na umove onih koji su s njim povezani u nekom odnosu. da bi se vidjelo da li ih savjest odobrava ili osuĊuje. Male duţnosti radosno obavljene. vjerujući da njen nebeski Otac neće previdjeti njenu nasušnu potrebu. Istraţitelj srca ispituje pobude. Mnogi vide i osjećaju svoje nedostatke. ĉak djela milosrĊa. bolje bi poznavali sebe. neophodan je svima koji ţele doći do savršenstva hrišćanskog karaktera. Neki istrajavaju na jednoj taĉki ali padaju na drugoj. Iako ih mi moţemo zaboraviti oni nose svoje svjedoĉanstvo da opravdaju ili osude.

Bog radi u ljudskom oruĊu pomoću svjetlosti svoje istine. NAČELA PROUČAVANJA I OBRAZOVANJA 350 351 Um i naklonosti moraju se obuĉavati. – 5T 420 (1889) Istinsko obraćenje mijenja pobude. June 21. – 5T 82. – Ed 192 (1903) 37. – Ljudski um je predisponiran za najveću kultivaciju. 1898. podreĊeni profinjujućem uticaju Veliĉanstva neba. to je stvarno opraštanje od svjetskih veza. Oni mogu doseći do najviše taĉke intelektualne veliĉine. ali ĉini se svakodnevni napredak bilo na dobro ili zlo. Mnogi uĉeni i poštovani ljudi vjerovali su Njegovom uĉenju. U Onome koji je «sav ljubak» mi vidimo Njega. i stave na kocku svoj ugled veţući se za poniznog Galilejca. što i jeste. – Lt 135. – 2T 511 (1870) Ponekad je teško proniknuti u pobude. Um i naklonosti zahtijevaju vaspitanje i usmjeravanje od strane uĉitelja. izlazak iz njihove duhovne atmosfere. da su ih ponudili. Skromni ljudi koje je Hristos odabrao bili su sa Njim tri godine. ako se posveti kroz ljubav i strah Boţji. i ĉineći tako biti saradnici sa Gospodom. – Velike pokretaĉke sile duše su vjera. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju uzvišen i vrijedan hvale ili zasluţivao osudu. «I kad Ja budem podignut od zemlje». prema kojemu je sva ljepota zemlje i neba samo nejasan odraz. one ostaju kao kod neukog neznabošca. Ţivot posvećen Bogu ne treba da bude ţivot neznanja. voditi i obuĉavati u saradnji sa Bogom. U svom zapisu o ljudima koji su hodili sa Bogom. Mnogi govore protiv obrazovanja zato što je Isus odabrao neobrazovane ribare da propovijedaju Njegovo jevanĊelje. Spoljašnja ljepota Biblija. «sve ću privući k sebi» (Jovan 12:32). 1877. – Usred briga aktivnog ţivota ponekad je teško pronići u naše vlastite pobude. pravilo po pravilo. – Pravi uĉitelj nije zadovoljan drugorazrednim radom. rekao je On. – Bog je dao razum. (FE 47. je samo kontura. i ako su uravnoteţeni religioznim naĉelom. On se ne zadovoljava usmjeravanjem svojih uĉenika na strandard niţi od onog 158 . Um prosvijetljen istinom. stavova i uticaja. – Istinsko obraćenje je odluĉna promjena osjećanja i pobuda.. Isus nije prezirao obrazovanje. otimanje od vladajuće sile njihovih razmišljanja. Njihove sposobnosti bile bi prihvaćene i upošljene u Hristovoj sluţbi.UM. Oni tvrde da je On dao prednost neukima. i na njih poziva prouĉavanje Biblije. prima Njegovo najpotpunije odobravanje. 48) Ne zadovoljavati se drugorazrednim radom. Ali oni nijesu imali moralne sile da pred licem namrgoĊenih sveštenika i ljubomornih zakonika priznaju Hrista. Hristos je bio najveći vaspitaĉ za kojeg je svijet ikad znao. – RH. moţemo uhvatiti bljeskove Njegove slave. Bog će prihvatiti mlade sa njihovim talentom i njihovim blagom ljubavi ako mu se hoće posvetiti.. vidi istinu koja se razlikuje od zablude. ljepota slikovitosti i izraza. ako se pravilno sprovodi. Ljudski moralni ĉinilac mora se stih po stih. znaće pokrenuti djelo koje je Hristos došao sa neba da izvrši. Najveća kultura uma. Najveća kultura uma prima Boţje puno odobravanje. Istraţitelj srca prosuĊuje prema pobudama koje su ga pokrenule. ali ako se prepuste sebi neobrazovane i neobuĉene. oni bi ga slijedili. nada i ljubav. mentalne sposobnosti uma. prema njenom stvarnom blagu – ljepoti svetosti. 83 (1889) Velike pokretaĉke sile duše. Da su neustrašivo pokorili osvjedoĉenju svoje savjesti..

1909. ne postoji rezerva koja se moţe rasipati na nevaţne stvari. Um se mora obu ĉavati da shvati vaţne istine koje se tiĉu vjeĉnog ţivota. 1909. istrajan napor da se raskinu. u koloteĉinu brige i staranja za ono što je kao atom u poreĊenju sa stvarima od vjeĉnog interesa. Ţivot je sveto povjerenje. Ne treba zapostavljati svjetovne. naše škole. jer bi se zdanje srušilo. u saradnji sa Boţanskim Radnikom. Taj stepen moralne moći je ono što ispunja naše institucije. Ova Rijeĉ mora biti glavni predmet prouĉavanja u našim školama. suviše uzan pogled. – Ţivot je odveć sveĉan da bi se udubio u svjetovne i zemaljske stvari. GraĊa koja se koristi mora biti ĉvrsta. Trebalo bi da je radost svih. Mora postojati ozbiljna ţelja za sprovoĊenjem planova Glavnog Graditelja. Srce i um se moraju obuĉavati da oĉuvaju svoju ĉistotu primajući svakodnevnu opskrbu sa izvora vjeĉne istine.UM. – Lt 64. Neophodna temeljitost. poštenja. nepouzdan rad. (HC 84) Beznaĉajna pitanja slabe um. Mora se uloţiti odluĉan. ne moţe se prihvatiti nemaran. cjelovitosti i ĉistote – naĉelima koja će ih naĉiniti pozitivnom silom za stabilnost i unapreĊivanje društva. Ipak Bog nas je pozvao da mu sluţimo u zemaljskim 352 353 159 . Sadašnji karakter obrazovanja mora se veoma izmijeniti prije nego što dobije svoj pravi oblik u našim institucijama. – Ed 29. ozbiljna nakana. Postoji potreba ponizivanja svoga ja da bi Hristos mogao obnoviti Boţji moralni lik u ĉovjeku. Neophodni su duboka promisao. – Uĉenik koji umjesto širokih naĉela Rijeĉi Boţje prihvata opšte zamisli i dopušta da vrijeme i paţnja budu usredsreĊeni na opšta. privremene poslove. – Lt 64. poslušnosti. Njegova je ambicija da ih nadahne naĉelima istine. da ih nauĉi velikoj ţivotnoj pouci nesebiĉne sluţbe. – Lt 316. – Upućena sam da moramo povesti umove naših uĉenika visoĉije nego što mnogi sada misle da je moguće. od najvećeg do najmanjeg. Oni dozvoljavaju da ih vode planovi ljudskih ĉinilaca i da ih oblikuje svjetski duh. 1908. prije nego Hristovi planovi i Hristov Duh. i obnovljeni po Boţjem obliĉju. on će izgubiti moć rasta. beznaĉajna pitanja. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju najvećeg koji im je moguće doseći. i koji je ţrtvovao svoj ţivot kako bi mi mogli stajati pred Njim otkupljeni od svega obiĉnog i zemaljskog. iznad svega drugog. – Naš narod svugdje dopušta svom umu da zauzme isuviše nizak opseg. On ţeli. obiĉaji. 1908. (FE 527) Istinska poboţnost uzdiţe i profinjuje. uspješnim trgovcima. Neka naši uĉitelji uĉe da će prava poboţnost. Preko nje moţemo razgovarati sa patrijarsima i prorocima. Brojke nijesu dokaz uspjeha. postojana cjelovitost. uzdići i profiniti. Nema mjesta lijenosti. ljubav koja se pokazauje u poslušnosti Bogu. Sotona bi polagao puno veće pravo. Feb 19. Jedino kad se intelektualne i moralne sile sjedine u vaspitnom cilju. 30 (1903) Um se mora povesti visoĉije. – Gospod je dugo ĉekao da naši uĉitelji poĉnu hoditi u svjetlosti koju im je poslao. predstavljati Hrista hristolikim vrlinama. Upućena sam da kaţem našem narodu: gledajte iznad zemaljskog ka nebeskom. Cijelo biće mora se unijeti u posao. da su bile. vještim zanatlijama. 1903. Pravo obrazovanje kombinuje intelektualno i moralno. – RH. praveći ih pukim raĉunovoĊama. i naše crkve. tu moţemo uĉiti koliko je naše iskupljenje stajalo Onoga koji je bio jednak sa Ocem od poĉetka. dostiţe se standard Rijeĉi Boţje. Sept 3. – Temeljitost je neophodna za uspjeh u izgradnji karaktera. On ne moţe biti zadovoljan prenoseći im samo tehniĉko znanje. Boţanski Um i Ruka saĉuvali su kroz vjekove zapis o stvaranju i njegovoj ĉistoti. – YI. i svaka trenutak treba murdo iskoristiti. otkriće da mu je um postao zakrţljao i oslabljen. Samo nam Rijeĉ Boţja daje autentiĉan izvještaj o stvaranju svijeta. Odluĉna ljudska sila mora se unijeti u ovo djelo. To zahtijeva snagu i energiju. maksime i veze ovoga svijeta.

vjera koja kroz ljubav radi i ĉisti dušu vaspitaĉa. kao njihova. Karakteri se ne smiju oblikovati po jednom kalupu. – CEd 153. 1893. Ako se gaji impulsivnost. upoznavanje sa radovima i rezultatima popularnih metoda obrazovanja. ako ih tako savjetuju naša rukovodeća braća. 22. Tako se otkrivaju mane i vrline u crtama karaktera. saosjećanjem i ljubavlju. To je najveće prokletstvo koje donosi nesreću našem svijetu. 1893. kao i ljepotom karaktera. mogla bi. Svaki muškarac i ţena koji su istinski obraćeni biće marljivi radnici. pravilo po pravilo. pripremajući ih za rad sa obrazovanim ljudima i doĉekivanje prevladajućih zabluda našega vremena. – Mora se uvesti u praksu svakodnevna radna agencija. Ovakav metod koristili su drevni Valdenţani. 278) Potreba za hristolikošću u radu sa umovima. nestrpljenje. – Lt 150. stupiti na više koledţe u našoj zemlji. Mnogo znaĉi dovesti ovu djecu pod direktan uticaj Duha Boţjeg. Vaspitaĉ mora istrajno. njegovim vlastitim neposvećenim crtama karaktera. ljudi koji su zdravi u vjeri i imaju takta i strpljenja. a naša omladina. Djeca su kao nasleĊe primila sve oblike karaktera. ĉak i dok stiĉu obrazovanje.* – Boţjem djelu potrebni su uĉitelji koji imaju visoke moralne osobine i kojima se moţe povjeriti vaspitanje drugih. ĉiniti dobro djelo. hrišćanski dţentlemeni. poziva na ozbiljne napore u imenu i sili Isusovoj. sijući sjeme istine u umovima drugih. Oblikovanje ispravnih navika. Dobri utisci koje ostavljaju takvi ljudi nikad neće izblijediti. – COL 343 (1900) Kakvoća ljudi koji se pozivaju da poduĉavaju. Biblija ne odobrava besposlenost. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 354 355 poslovima ţivota. ako je vjerna Bogu. (FE 268) Karakteri se ne oblikuju po jednom kalupu. Da li otkrivenu volju Boţju * Vidi naslov br. – 5T 583. Ko će preuzeti ovaj zadatak? Htjeli bismo da imamo jake mlade ljude. – Formiranje ispravnih navika mora ostaviti utisak na um i karakter djece kako bi mogla hoditi pravim putem. sebiĉnost i vrednovanje svoga ja. 584 (1885) Ispravne navike ostavljaju utisak na karakter. gdje bi imali šire polje za prouĉavanje i posmtranje. i trebaće mnogo milosti oplemenjene u vaspitaĉu da bi znao kako postupati sa zabludjelima za njihovo sadašnje i vjeĉno dobro. Marljivost u ovom djelu je isto onoliko dio prave vjere koliko i posvećenje. Oni će se morati suoĉavati sa naslijeĊenim i steĉenim deformitetom ljudskog karaktera. ispoljavanje pravednog duha. (FE 277. ovdje malo i ondje malo. – Uĉitelji moraju imati na umu da ne rade sa anĊelima već sa ljudskim bićima sa strastima koje su kao i njihove. to će priĉiniti veliko zlo koje moţe gurnuti dušu na Sotonino bojište bez mudrosti da upravlja svojom barkom.UM. a obuka sprovedena na taj naĉin trajaće kroz vjeĉnost. Ono što se zanemari u ovom procesu obuke je poput nedo vršenog posla. koji hode sa Bogom i uzdrţavaju se od same pojave zla. Neka svaki vaspitaĉ ovo uzme u obzir. koji stoje u tako bliskoj vezi sa Bogom da mogu biti kanali svjetlosti – ukratko. «Škola i uĉitelj» 160 . Druţenje sa razliĉitim vrstama umova. sa svakom snošljivošću i strpljenjem. i uz opasnost nasukavanja na hridi sotonskih iskušenja do konaĉnog brodoloma. koji bi imali takvu ţivu vezu sa Bogom da mogu. i poznavanje teologije koja se uĉi u vodećim znanstvenim ustanovama bilo bi od velike vrijednosti takvim radnicima. ukorijenjene i utemeljene u vjeri. vezati djecu svom srcu Hristovom ljubavi otkrivenoj u njemu samome. uvjeţbavajući ih i disciplinujući po odgoju i savjetu Gospodnjem. ponos. dajući stih po stih. Svaki uĉitelj ima i svoje osobene crte karaktera na koje mora paziti da ga Sotona ne bi iskoristio kao svog posrednika u uništavanju duša.

Povucite te razdraţljive rijeĉi. hiljadama i hiljadama milja daleko od doma. – CEd 148. ne zaboravite da ste hrišćanin. Oštre rijeĉi i stalni prekor zbunjuju dijete ali ga nikad ne reformišu. Vi veoma umanjujete svoj uticaj i kvarite vlastito hrišćansko iskustvo kad gubite samokontrolu i pruţate im i najmanju priliku da misle kako loše postupate prema njima. 264) Stalno ukoravanje zbunjuje dijete. – Lt 50. postati ljudska oruĊa kroz koja mogu operisati boţanski uticaji da bi bili pomagaĉi Bogu. odvajaju se od privilegija škole. Ali on je suspendovan zbog svog nepromišljenog kursa djelovanja. 1893. 1893. Ne ostavljajte ovakav utisak na njihove umove ako to ikako moţete izbjeći. jer drugi će graditi po obrascu koji im dajemo. ali to nije sve. tako ćete nauĉiti kako saţaljevati i sasojećati sa onima koji dolaze pod vaš uticaj. – CEd 147. tada će istina Boţja tako djelovati na vaš prirodni temperament da će se njen preobraţavajući uĉinak otkriti u izmijenjenom karakteru. niti će u vašem prisustvu sebiĉna. jer da toj djeci nije bilo potrebno vaspitanje. Ne pokazujte nestrpljenje i grubost. (MM 209) Um mora imati ĉistu hranu. (FE 263) Paţnja u suspendovanju uĉenika. 356 357 161 . i razoĉarao one koji su mu povjerili razvoj karaktera pod uticajem obuke u njegovom studentskom ţivotu. Uĉenik kji uĊe ili padne u iskušenje mora se kazniti za svoju grešku. 1893. – Lt 20. ljubazno i sa ljubavlju izvesti stepenicima napretka. svetoj atmosferi neće biti bezvrijedan. Na taj naĉin pokazaćete da autoritet Boţji nad vama nije prosto u imenu već u stvarnosti i istini. ako se pravilno vode i razvijaju sa nebeskom mudrošću. a dragocjeno vrijeme je izgubljeno. koja će naknaditi sve što je uloţeno u njegovu korist. nestrpljiva. ne bi im trebale ni prednosti škole. Ko je njeţan i ljubazan i osjeća breme ovih duša? Kakvo je onda ĉudo što Sotona koristi ovakve okolnosti. Oni se guraju na Sotonino bojište i do izraţaja dolaze upravo ona najgora osjećanja ljudskog srca. drţite svoj vlastiti duh pod disciplinom Isusu Hristu. i nećete svojim uticajem kroz otkrivenja neposvećenog srca i naravi obratiti istinu Boţju u laţ pred nekim od vaših uĉenika. Izbjegavati stvaranje osjećaja nepravde. Ovo je sveĉan posao. – Pazite šta radite u pravcu suspendovanja uĉenika. poput tijela. Uĉenici su poslati od kuće sa manjih ili većih udaljenosti. Zatim potrebno je briţljivo razmatranje svih okolnosti vezanih za ovaj sluĉaj. On je izdatak. On ţivo osjeća da je pokvario svoje svjedoĉanstvo. Ona se moraju strpljivo. mora imati ĉistu hranu da bi bio zdrav i jak. – Nebo u djetetu gleda nerazvijenog muškarca ili ţenu. Mora postojati odvojenost od svega što je nepoţeljno i nehristoliko. nema odluĉnosti niti ĉak muškosti. koja jaĉaju i potvrĊuju se. – Kad se suoĉite sa elementima koje manifestuju oni koji nemaju biblijsku religiju već samo profesiju. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju stavljate kao svoj najveći autoritet? Ako se Hristos uselio unutra. koliko god to bilo teško za pravog vjernika. uspinjući se korak po korak u sticanju znanja. jer upravo u ovom procesu izgradnje karaktera moramo biti obazrivi kako gradimo. U ovom vremenu probe mi oblikujemo svoje karaktere za budući besmrtni ţivot. prazan. – Um. Šta će uĉiniti? Hrabrost je na najniţoj razini. Um koji ţivi u ĉistoj. nada slave. Svi njihovi izdaci moraju se povjeriti nekome ko je pouzdan u tim stvarima da ne bi uzalud ulagali svoj novac. Ovakvu mjeru iziskuje veoma ozbiljna greška. (FE 263. lišeni njegovih prednosti. sa sposobnostima i moćima koje će. i ako se iskljuĉe. nehristolika narav u bavljenju sa ma kojim ljudskim umom. otkriti da vam milost Hristova nije dovoljna u svakom vremenu i na svakom mjestu. 1892.UM. Pruţite svoj djeci nešto za razmišljanje što je izvan i iznad njih samih. sebiĉan.

13. Ne smijemo ga zatrpavati bezvrijednim priĉama. u vaspitanju mladih. – MS 15. i bezuslovno mu se pokoravaju. Svaki dan daje nam se u povjerenje. dok mnogi imaju malo znanja o predmetima koji se odnose na vjeĉne interese. (CG 188) Nevjerniĉke knjige. Vrijeme treba koristiti na slavu Bogu. Zadatak roditelja i uĉitelja. umu moramo davati ĉistu hranu. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 358 Mi ţivimo u vremenu kad se sve što je laţno i površno uzdiţe iznad stvarnog. ţivot je vjeĉni. i onda će On upravljati našu stazu. Ipak to je hrana koja se ĉesto daje mozgu. Tako se sije kukolj u umovima i srcima uĉenika. Kroz obrazovanje u našim školama mi ne moţemo doseći Hrista. On ga je obdario plemenitim osobinama. je saradnja sa ovom boţanskom namjerom. Da bi se ono obnovilo osmišljen je plan spasenja i ĉovjeku dat ţivot probe. 1896. Uĉiti studente da se pokoravaju Bogu. 1898. Ne treba traćiti vrijeme koje se moţe iskoristiti na dobro. Neka uĉenici unesu sa sobom ljubav i strah Boţji u školski ţivot. ako ţelimo zadobiti ţivot koji je po mjeri ţivota od Boga. i ĉineći tako oni su «Bogu pomagaĉi». RAVNOTEŢA U OBRAZOVANJU 359 Vaspitanje ima vjeĉne implikacije. koga je poslao. Ali velika pouka koju uĉenici moraju nauĉiti je da teţe poznanju Boga svim svojim srcem. Nijedan pravac u literaturi ili knjiškom obrazovanju ne smije postati veći.* – Prouĉavanje knjiga koje su napisali nevjernici priĉinjava veliku štetu. Solomunova mudrost je poţeljna. Misli će biti istog karaktera kao i hrana kojom snabdijevamo um. – Lt 120. Kad su povezani sa Bogom. Grijeh je pokvario i gotovo izbrisao obliĉje Boţje u ĉovjeku. Nauka o spasenju ljudske duše je prva pouka o ţivotu. i bićemo pozvani da o tome poloţimo raĉun Bogu. Poznavati Boga i Isusa Hrista. 1890. Dar vremena je dragocjen. Vratiti ga savršenstvu u ko jem je prvobitno bio stvoren veliki je cilj ţivota – cilj koji je u osnovi svega ostalog. o njima će se moći kazati kao o Danilu: Bog mu dade mudrost i znanje u svakoj tajni. Ali pad i njegove posledice izpaĉili su ove darove. – Lt 27. U poĉetku Bog je stvorio ĉovjeka po svojemu obliĉju. Uĉenje je dobro. koje bi trebali da razumiju. prirodnog i trajnog. «Hrana za um» 162 . – Vidim da se mora izvršiti i iznijeti veliki zadatak pod boţanskom upravom u našim školama. ali mudrost veća od Solomunove daleko je poţeljnija i bitnija. koje ne daju snagu mentalnim moćima. jer nadahnuta rijeĉ kaţe: «I da budete ispunjeni u Njemu» (Kološanima 2:10). ali moţemo kroz Hrista doseći najveći vrh stepenica u nauci. – Vaspitanje je djelo ĉiji će se uĉinak sagledavati kroz beskrajne vjekove vjeĉnosti. i sve sile njegovoga bića usklaĊene. Ovo je mudrost dragocjenija nego to rijeĉi mogu izraziti. – Pravi cilj vaspitanja je obnova Boţjeg lika u duši. – 6T 154 (1900) Obnoviti sklad u biću. Naš prvi posao je vidjeti i priznati Boga. 38. – PP 595 (1890) * Vidi naslov br. i ako hoćemo produţiti svoje ţivote. Um se mora ĉuvati od svega što bi ga odvelo u pogrešnom smjeru. Njegov um bio je uravnoteţen. umom i snagom.UM.

Mlade treba uĉiti vaţnosti njegovanja fiziĉkih. ĉije obliĉje moramo primati.UM. Pravo obrazovanje je pripremanje fiziĉkih. Umjesto ograniĉavanja njihovih studija na ono što su ljudi rekli ili napisali. ka prostranim poljima otvorenim za istraţivanje u prirodi i otkrivenju. jer karakter Boţji. – COL 330 (1900) Sve moći trebaju doseći do svog najvećeg potencijala. znanstvene institucije mogu odašiljati ljude jake da misle i djeluju. Svaka sposobnost. to je obuka tijela. – CT 64 (1913) Svestran razvoj za svaku duţnost. – Svako ljudsko biće. znanje koje je Isus liĉno došao da podari svijetu bilo je znanje jevanĊelja. (FE 186) Mladi moraju biti mislioci. mentalnih i moralnih moći za vršenje svake duţnosti. ljude koji posjeduju širinu uma. 18 (1903) Obrazovanje razvija karakter. i Boţji je cilj da se napredne nauke izuĉavaju u našim školama kao priprema za djelo koje prethodi završnim prizorima zemaljske istorije. Svjetlost istine morala je obasjati svojim blistavim zracima najkrajnje djelove zemlje. već kroz znanje o Bogu nauĉili da ga proslavljaju. Vjeĉnost će otkriti naĉin na koji je to djelo izvršeno. stvoreno po obliĉju Boţjem. Veliki cilj koji se mora osigurati je pravilan razvoj karaktera. Ali to ne moţe biti sebiĉna i iskljuĉiva kultura. duše i tijela – date su im od Boga da se uposle tako da dostignu najveći mogući stepen vrsnoće. moći da se misli i djeluje. Ono je opseţno. – RH. – Vaspitanje i obuĉavanje mladih je vaţan i sveĉan zadatak. To je obrazovanje koje će istrajati u vjeĉni ţivot. i na taj naĉin se potpuno pripreme za korisnost na ovom svijetu i steknu moralnu podobnost za besmrtni ţivot. uma i duše za boţansku sluţbu. tako da se ĉovjek moţe pravilno osposobiti za ispunjavanje duţnosti sadašnjeg ţivota i konaĉno – ulazak u budući besmrtni ţivot. Ali dok je znanje nauke moć. i um će se proširiti i ojaĉati. i koji utiĉu na karakter. a prihvatanje ili odbacivanje poruke Boţje povlaĉilo je vjeĉnu sudbinu duša. usmjerite uĉenike ka izvoru istine. Ono ukljuĉuje skladan razvoj svih fiziĉkih moći i mentalnih sposobnosti. – Sve ove razliĉite sposobnosti koje ljudi imaju – uma. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju Moraju se razviti sve sposobnosti. obdareno je moćima srodnim Stvoriteljevim – individualnošću. najplemenitije i najsrećnije ispoljavanje. kojom nas je Stvoritelj darovao mora se upotrijebiti za Njegovu slavu i uzdizanje naše bliţnjih. ljude koji su gospodari a ne robovi okolnosti. Istina mora ići do najudaljenijih predjela na zemlji. svaka osobina. Znanje nauke svih vrsta je moć. Neka razmišljaju o velikim istinama duţnosti i sudbine. – A oni koji će raditi zajedno sa Bogom moraju se boriti za savršenstvo svakog organa u tijelu i kvalitet uma. Umjesto obrazovanih slabića. 1891. – Bog je zamislio da koledţ u Batl Kriku dostigne veći standard intelektualne i moralne prosvećenosti od ma koje druge ustanove te vrste u našoj zemlji. – PP 595 (1890) Pravo obrazovanje je opseţno. Na poseban naĉin naše škole su na gledanje anĊelima i ljudima. – Škole osnovane meĊu nama su pitanje ozbiljne odgovornosti. mentalnih i moralnih moći da bi došli ne samo do najvećih postignuća u nauci. je dobrota i ljubav. Ono uĉi ljubavi i strahu Boţjem i priprema je za vjerno ispunjavanje ţivotnih duţnosti. Zadatak pravog obrazovanja je razviti ovu moć. Dec 1. – 4T 425 (1880) Znanje nauke svih vrsta je moć. – Pravo obrazovanje podrazumijeva više od zauzimanja odreĊenog kursa prouĉavanja. da razviju skladan karakter. – Ed 17. koji su voĊe u djelu. A u tom upos lenju nalazi se njihovo najĉistije. nauĉiti mlade da budu mislioci a ne samo puki odašiljaĉi misli drugih ljudi. jasnoću misli i smjelost svojih ubjeĊenja. preko posrednika obuĉenih za taj zadatak. jer ukljuĉeni su vaţni interesi. Ljudi u kojima je ova moć razvijena su ljudi koji nose odgovornosti. Kad bi propovjednici i uĉitelji 360 361 362 163 .

– Studenti koji su stekli knjiško znanje bez prikupljanja znanja o praktiĉnom radu ne mogu polagati pravo na skladan razvoj. 308 (1913) Podjednaka fiziĉka i mentalna opterećenost. Ovo je ponekad vodilo u mišljenje da ako se razum vaspita da ispolji svoje najveće moći. to će ojaĉati fiziĉku i moralnu prirodu za ravoj cijelog ĉovjeka. Ako fiziĉke moći nijesu podjednako opterećene sa mentalnim. Fiziĉko i mentalno vjeţbanje moraju se kombinovati ako hoćemo pravedno postupati sa svojim uĉenicima. Graditelji karaktera ne smiju zaboraviti da poloţe temelj koji će obrazovanje uĉiniti od najveće vrijednosti. koji nemaju jednostrano obrazovanje. Fiziĉkom opterećenje udruţeno sa mentalnim naporom ĉuva um i moral u zdravijem stanju. Fiziĉka uposlenost nuţan je dio obuke za svakog mladog ĉovjeka. p 16. ako se pravilno usmjerava. 1892. Radili smo na tom planu ovdje [Australija] potpuno zadovoljni. – Ti uĉenici [škola u Ejvondejlu (Avondale)] rade teško i predano. Oni se bave studijama matematike ili jezika. June 29. koji su u stanju da najbolje iskoriste svoje intelektualne sposobnosti. dok zapostavljaju daleko bitnije prouĉavanje za sreću i uspjeh u ţivotu. – 4T 418 (1880) Najveća vrijednost je izgraditi karakter. Ovo je pravilno vaspitanje koje će iz naših škola izvesti mlade ljude koji nijesu slabi i neefikasni. – ST. – SpT Series A. bez obzira na nepogodnosti pod kojima studenti moraju raditi. već svestranost u fiziĉkoj. a ipak su neupućeni u zakone o zdravlju i lijeĉenju bolesti kao da ţivot kontroliše slijepa sudbina namjesto odreĊenog i nepromjenljivog zakona. mentalne moći se neko vrijeme ne mogu koristiti do svojih najvećih sposobnosti. 72) Vaspitanje nije samo stvar mozga. Fiziĉka obuka će. ali mora se uraditi. Vidjeli smo muškarce i ţene koji su izlazili sa koledţa kao svršeni diplomci koji ni na koji naĉin nijesu bili kvalifiko vani za pravilno korištenje tog ĉudesnog fiziĉkog organizma kojim ih je Bog opskrbio. mentalnoj i moralnoj obuci. pripremiti za mentalne napore. i ĉini se daleko bolji posao. Drugi znaju kazati koliko kostiju ima na ĉovjeĉijem skeletu i taĉno opisati svaki tjelesni organ. (FE 71. zapazili bi razliĉito stanje stvari danas u svijetu. – CT 307. (TM 241) Mnogi propuštaju da shvate prava naĉela. Pod ovakvom obukom iz naših škola izaći će student i nauĉeni praktiĉnom ţivotu. Propušta se vaţna faza vaspitanja ako se uĉenik ne poduĉava kako da se ukljuĉi u koristan rad. – Mnogo je reĉeno i napisano u pogledu vaţnosti obuke uma za njegovu najveću sluţbu. Ukoliko svaki dio ljudske mašinerije ne ispunjava svoje odreĊene zadatke. Vaspitanje se ne sastoji u korištenju samo mozga. No. Vrijeme i iskustvo su pokazali da je ovo bila zabluda. Mnogi koji istraţuju zemljine dubine sa geolozima ili osmatraju nebesa sa astronomima ne pokazuju ni najmanje zanimanje za ĉudesni mehanizam vlastitog tijela. Oni ne shvataju vaţnost svog zadatka ili njegove rezultate. Ovo zahtijeva samopoţrtvovanje. Ali jedna sama uvijek stvara nepotpuna ĉovjeka. 1895.UM. ne za neaktivnost. prevelik napor je na ovim poslednjim. Oni dobijaju na snazi nerava i u ĉvrstini kao i aktivnosti mišića. Ali oni su suviše ograniĉenih pogleda i ciljeva. Energija koja se trebala posvetiti raznovrsnim poslovima je zanemarena. Aug 27.4. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 363 364 imali osjećaj potpun osjećaj odgovornosti. Malo ih ima dovoljno hrabrosti i samokontrole da postupa iz naĉela. Najveći broj studenata propušta da shvati pravi cilj obrazovanja. i stoga izostaje zauzimanje takvog kursa koji bi osigurao ovaj cilj. Prirodne 164 . – Mnogi studenti toliko ţure da upotpune svoje obrazovanje tako da nijesu temeljiti u niĉemu ĉega se prihvate. Cijelo biće osmišljeno je za akciju.

32. tada će oni mladi koji su nauĉili da savladavaju probleme ozbiljnim radom moći odgovoriti na poziv za radnicima: «Evo mene. ili uĉiniti fiziĉki napor i tu stati. Bog oĉekuje da se Njegove institucije izdvajaju od onih svjetovnih.UM. Nije dovoljno za uĉitelja da objasni ili za studenta da vjeruje. kosti. Neka im misli ne budu svakidašnje. mora se probuditi potreba. da je svrha vaspitanja olakšati rad uĉenjem boljih metoda i viših dostignuća. oplemeniti. July. Nema potrebe da budu drugaĉiji. – Ed 221. 1898. ali kad se treba ispoljiti ĉvrsto znanje – ono koje je neophodno za osposobljavanje muškaraca i ţena za svaku nuţdu u praktiĉnom ţivotu – takvi studenti su samo djelimiĉno pripremljeni za postizanje uspjeha u ţivotu. – Ispravno iskorištavanje samoga sebe najvrednija je pouka koja se moţe nauĉiti. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju moći moraju se upravljati po prirodnim zakonima. njihovi ţivoti mogu se profiniti. – Uĉitelji trebaju voditi studente da ramišljaju i jasno shvate istinu za sebe. Uĉitelji u našim školama ne mogu prenebregnuti ni jednu od ovih pojedinosti bez izbjegavanja odgovornosti. Neka srca mladih muškaraca i mladih ţena budu ĉista kao kristal. Neznanje neće povećati poniznost ili duhovnost nijedne osobe koja se izjašnjava kao Hristov sledbenik. praktiĉan um. – Mladi ljudi se ne bi smjeli upuštati u zadatak objašnjavanja Svetog Pisma i predavanja o proroĉanstvima kad nemaju znanja o vaţnim biblijskim istinama koje pokušavaju objasniti drugima. Ĉistotom misli kroz posvećenje Duhom. i doĉekati poteškoće samo kroz traţenje mudrosti od Boga. Istine Boţanske Rijeĉi najbolje moţe da cijeni hrišćanin intelektualac. – SpT Series B. Hrista će najbolje proslaviti oni koji mu razumno sluţe. mi moramo najbolje iskoristiti razliĉite djelove koji saĉinjavaju ljudsku mašineriju – mozak. – 5T 522 (1889) Ne izbjegavati ţivotna bremena. Oni moţda oskudijevaju u opštim granama obrazovanja i stoga ne uspijevaju da uĉine onoliko dobra koliko bi mogli da su imali preimućstva dobre škole. pp 31. i uĉenik navesti da potvrdi istinu na vlastitom jeziku. već posvećene vrlinom i svetošću. Apr 7. dobro razvijene fiziĉke moći i bistar. 222 (1903) Potreban skladan razvoj. Ponos ih moţe odvesti u potragu za visokim svjetskim standardom intelektualnih dostignuća u ĉemu studenti mogu biti briljantni. Uĉite ih da pravi ţivotni cilj nije osigurati najveću moguću dobit za sebe već proslaviti Tvorca u izvršavanju svoga dijela opšte zadaće. (SD 171) Neznanje ne povećava duhovnost. i pruţiti ruku pomoći slabijima ili manje upućenima. glavu i srce. uzdići. ali vredniji od jurnjave preko vaţnih predmeta bez valjanog razmatranja. jer one su Njegova predstavništva. Mi se ne smijemo baviti umnim radom i tu stati. 1900. – 6T 154 (1900) Postaviti vidljive meĊaše. Njihovo nepotpuno obrazovanje ĉesto vodi u neuspjeh koje god grane u poslu se prihvatili. – Neka mladi postave vidljive meĊaše pomoću kojih se mogu po potrebi upravljati. – 3T 160 (1872) Vaspitanje zahtijeva neumorne napore. Istrajnim naporom ţivotne istine se tako utiskaju u um. kad se mora obaviti komplikovan zadatak gdje se svaki potez mora odrediti. dokazujući tako da shvata njenu silu i primjenjuje je.1. Veliki cilj obrazovanja je da nas osposobi da koristimo moći koje nam je Bog dao na naĉin koji će najbolje reprezentovati biblijsku vjeru i promovisati slavu Boţju. 365 366 165 . jak. Ljudi koji su istinski povezani sa Bogom pokazaće svijetu da na kormilu stoji ĉinilac veći od ljudskog. mišiće. a sposobnosti razvijati da djeluju skladno i u saglasnosti sa ovim zakonima. – Neka se mladi impresioniraju mišlju da obrazovanje nije uĉenje kako izbjeći neprijatne zadatke u ţivotu i teška bremena. No. – YI. Kad naiĊe kriza koja zahtijeva aktivne. Ovo moţe biti lagan proces. pošalji mene».

– U sticanju obrazovanja mnogi uĉenici bi stekli najvredniju obuku kad bi izdrţavali sami sebe. snagu i prilike. Svako od vas moţe oznaĉiti svoj cilj. – Ed 220 (1903) Obrazovanje se nastavlja kroz ţivot. Oni će tako nauĉiti da vrednuju novac. Ţivite za nešto pored sebe. Ovo je djelo na koje Bog poziva svoju djecu i omladinu. MeĊu uĉenicima su i stari i mladi. Vaspitanje koje se pruţa mladima oblikuje ukupno društveno ureĊenje. Uĉenik koji bi nauĉio pouku o samoizdraţavanju mnogo bi doprinio ĉuvanju znanstvenih ustanova od bremena duga pod kojim se nalazi veliki broj škola i koji je uveliko osakatio njihovu korisnost. – Draga omladino. – OdreĊena namjera svakog mladog ĉovjeka treba se visoko postaviti u svim njegovim planovima za ţivotno djelo. mogli bi izdrţavati sebe u jednom srećnom. – Društvo je u neredu po ĉitavom svijetu. Ne zadovoljavajte se osrednjim dostignućima. p 32. Ako su vam pobude ĉiste i nesebiĉne. – MH 406 (1905) Potreba za poljoprivrednim školama. uĉenici nikad ne završavaju obuku. ako uvijek traţite posao koji neko mora uraditi. ĉesto prije stvara prepreku nego što pomaţe stvarnom razvoju. i potreban je cjelovit preobraţaj. (FE 82) Najbitnije znanje. – CT 51 (1913) Prava ambicija. – RH. – Neka mladi napreduju onoliko brzo i onoliko daleko koliko mogu u sticanju znanja. i biti u daleko manjem iskušenju da se odaju bespo sliĉenju i rasipniĉkim navikama. – Ed 221 (1903) Vaspitanje oblikuje društveno ureĊenje. 1900. Ovo je pozitivna duţnost jednog hrišćanina. marljivosti. neka mladi muškarci zavise o sebi. zdravom. I dok uĉe. July. šta je cilj i svrha vašeg ţivota? Da li ste ţeljni obrazovanja kako bi stekli ime i poloţaj na svijetu? Imate li misli koje se ne usuĊujte izraziti. vrijeme. neka upraţnjavaju svoje znanje. da jednog dana stanete na samitu intelektualnih veliĉina. Oni koji posvećuju paţnju uputima Boţanskog Uĉitelja stalno napreduju u mudrosti. napredak u onome što je dobro i plemenito. i ne štedite truda da dostignete taj standard. Postavite visoko svoj cilj. vi nesvjesno gradite vlastiti spomenik. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju 367 368 Vaţno formiranje ispravnih navika. Prihvatite kao svoju vodilju u svemu standard koji izlaţe Boţja Rijeĉ. i postojanosti namjere. No. – U Hristovoj školi. – Naše škole mogle bi uspješno pomagati u rasporeĊivanju nezaposlenih masa. Gajite poštovanje prema sebi zato što ste Hristova otkupljena svojina. Pouke o ekonomisanju. bez napora da se prenese ono što se steklo. pokazale bi se najvaţnijim dijelom njihove opreme za ţivotnu bitku. finoći i plemenitosti duše. Samoizdrţavanje vaţan dio vaspitanja. daće vam uticaj koji će svi cijeniti. praktiĉnom poslovodstvu.1. a trebala bi takoĊe biti i njegovo pozitivno zadovoljstvo. Uspjeh u formiranju ispravnih navika. da sjednete na osgovornom i zakonodavnom savjetu i pomognete u donošenju zakona za naciju? Nema niĉeg lošeg u tim aspiracijama.. 1884. ĉiji broj svakodnevno povećava kategoriju prestupniĉkih grupa. ProvoĊenje dugo vremena u prouĉavanju. Hiljade bespomoćnih i gladnih bića.. Na taj naĉin njihovi umovi će steći disciplinu i moć. – SpT Series B. nezavisnom ţivotu ako bi se uputili vještom i marljivom radu u obraĊivanju zemlje.. i tako se pripremaju da stupe u jednu višu školu gdje će se razvoj nastaviti kroz vjeĉnost. Aug 19. svladane na taj naĉin. Umjesto zapadanja u dugove ili zavisnosti od samoodricanja njihovih roditelja. Iskorištavanje znanja je ono što odreĊuje vrijednost njihova obrazovanja. ako ste uvijek spremni da pokaţete ljubazno staranje i ĉinite djela uĉtivosti. I u domu i u školi potrebni su 166 .UM.

UM. 546 (1913) 369 167 . ljudska oruĊa kroz koja anĊeli vrše svoju misiju.. Oni se ne smiju pretrpati studijama tako da nemaju vremena za korišt enje steĉenog znanja.. Poniznim radom... u saradnji sa nebeskim. traţeći mudrost od Boga. – RH. i rade njihovim rukama. (FE 512) Najbitnije znanje je znanje o Bogu i Onome koga je poslao. koji «sveuĉilišni kurs» moţe biti ravan ovome? – Ed 270. – CT 545. AnĊeli govore kroz njihove glasove.. Kakav god da je njegov poziv. Potrebna je moralna obuka koja će ih naĉiniti muškarcima i ţenama od praktiĉne sposobnosti.. on mora biti i uĉenik i uĉitelj sve do kraja svoga ţivota. ono koje će ih osposobiti za više stepene školovanja odozgo. Ta ljudska oruĊa. – Za njihovo potpuno obrazovanje neophodno je da se uĉeni-cima da vremena za misionski rad – vrijeme da se upoznaju sa duhovnim potrebama porodica u svojoj zajednici. 271 (1903) Bitno je prenositi znanje.. oni mogu dati drugima znanje koje je obogatilo njihove ţivote. spremnim za svakodnevne ţivotne duţnosti. hrabreći i pomaţući mladima pod svojim nadzorom da se prikljuĉe pokretu. Oni trebaju razumjeti fiziĉko ţivljenje koje im je Bog dao i zakone pomoću kojih se ono odrţava zdravim. imaju koristi od svog obrazovanja i iskustva.» i svijet se mora upozoriti. Kao sredstvo obrazovanja. Ne postoji grana posla u kojoj je mladima moguće primiti veću korist. Svako dijete svaki omladinac treba imati znanje o samome sebi. Svako se treba temeljito poduĉavati u opštim granama obrazovanja. je obrazovanje koje će ih nauĉiti kako da otkriju volju Boţju svijetu. Hiljade mladih moraju se predati ovom djelu. moleći se i straţeći u molitvi. Oni su pomagaĉi anĊelima. upoznavajući se sa njima i iznoseći im istinu. Oct 24. Ovome treba dodati obuku i praktiĉno iskustvo u raznim pravcima misionskog napora. ili odreĊenije.. – MH 402 (1905) «Koji 'sveuĉilišni kurs' moţe biti ravan ovome?» – «Blizu je veliki dan Gospodnji.. KARAKTER I LIČNOST Vodeća načela u obrazovanju napori uĉenika da nauĉi kako prouĉavati i kako prenositi steĉeno znanje.. 1907. Treba ih ohrabriti da uĉine ozbiljan misionski napor za one koji su u zabludi. – MH 402 (1905) Najbitnije obrazovanje za našu omladinu danas.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful