P. 1
Geologia Za Gradevinare

Geologia Za Gradevinare

|Views: 328|Likes:
Published by jasbojanot
Osnovi geologije za Gradevinare
Osnovi geologije za Gradevinare

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: jasbojanot on Mar 21, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/22/2014

pdf

text

original

Sejfudin V rabac Dinka Pasic-Skripic Zijad Ferhatbegovic

GEOLOGIJA ZA GRADEVINARE

UNIVERZITET U TUZLl RUDARSKO-GEOLOSKO-GRADEVINSKI FAKULTET
2003

Izdavac: JU Univerzitet u Tuzli

Recenzenti: Doc.dr.Hazim Hrvatovic, dipLini.geoL Doc.dr. Ibrahim Cackovic, dipl.ini.grad. Autori: Dr.sci.Sejfudin Vrabac, dipLinz.geoL Dr.sci.Dinka Pasie-Skripie, dipLinz.geol. Kompjuterska priprema teksta i slika: Doc.dr.zijad Ferhatbegovii:, dipLinz.geoL Doc.dr.Dinka Pasie-Skripic, dipLinz.geol.

Stampa: Ars grafika, Tuzla Tiraz: 200 prirnjeraka
Izdavanje ovog univerzitetskog udzbenika odobrio je Senat Univerziteta U Tuzli odlukom broj: 03-2960 4. 12/05., od 18 maja, 2005 god.

Manualia universitas studiorum Tuzlaensis

(Udzbenici Univerzitela u Tuzli)

PREDGOVOR Rezultati geoloskih istraZivanja omogucavaju cjelovitije upoznavanje grade prostora u kojem zivimo te nam koriste u gotovo svim segmentima zivota, napnmJer u gradevinarstvu, rudarstvu, vodosnabdijevanju, energetici, poljoprivredi, sumarstvu, zastiti okoline, itd .. Obzirom da se danas izvode slozene i skupe gradevine, posebna painja se posve6uje nacinu i mogu6nostima temeljenja, stabilnosti i zastiti kosina te uvjetima rada u razliCitim stijenama. Optimalno rjesenje problema nije moguce ni zamisliti bez interdisciplinarnog rada tima strucnjaka razliCitih pro fila, koji sveobuhvatno analiziraju slozenu problematiku gradenja. VaZan dio posla koji pri tom treba obaviti ulazi u djelokrug rada geologije, jer za pravilno planiranje i izvodenje gradevine trebamo poznavati sastav stijena, njihove medusobne odnose i fizickomehanicka svojstva, dinamiku odredenog prostora, strukturno-tektonske i hidrogeoloske odlike terena, itd .. Na osnovu navedenih karakteristika odreduje se nosivost terena, te vrsi izbor alata za rad i eksploziva, izbor mehanizacije, planira zavrsetak radova, itd .. Pri istrazivanjima za hidroenergetske gradevine i postrojenja, geologija daje odgovore na brojna pitanja vezana za odredivanje najpovoljnijih lokacija podzemnih gradevina, brana i akumulacija. IstraZivanja za potrebe vodosnabdijevanja i efikasnu zastitu voda od zagadenja te pronalazenje tennalnih i mineralnih voda, djelatnosti sn u kojima geologija sa svojim specijaliziranim naucnim disciplinama, posebno hidrogeologijom, daje veliki doprinos. Poljoprivreda i sumarstvo takode koriste rezultate geoloskih istrazivanja. Tako se naprimjer, danas dobro zna kakve sve negativne posljedice po okolinu mogu izazvati egzodinamski faktori zbog nekontrolisane sjece suma, narocito na padinama ali i neracionalno pretvaranje planinskih pasnjaka u oranice. U zastiti okoline, geoloska istraZivanja daju vaZne odgovore na pitanja vezana za zastitn prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije, zatim 0 mogucnostima i rjesenjima sanacije klizista i odrona, zaStite podzemnih voda od oneCiscavanja, odabiru optimalnih lokacija za odlagalista otpada, itd .. Iz ovog kratkog osvrta na ulogu geologije u praksi, jasno proizilazi potreba gradevinske struke za poznavanje osnova ove nancne discipline. Stoga smo se odlncili da prioritetno za studente Gradevinskog odsjeka na Univerzitetu u Tuzli, ali i za sve strucnjake gradevinarstva, napisemo ovaj udzbenik. Pri tome smo posH od realnosti da studentu treba prezentirati osnove geoloskih disciplina koje su vezane za

I -

I

3

gradevinsku praksu i koje ee mu koristiti ne sarno tokom studija vee i
kasnije u praksi.

SADRZAJ PREDGOVOR I.UVOD .................................................................................................... 9 1.I.Definicija i podjela Geologije ............................................................. 9 l.2. Postanak, grada i osobine Zemlje ...................................................... 9 2. MINERALOGIJA ................................................................................. 14 2.1.Postanak rninerala ............................................................................... 14 2.2. Unutrasnja grada i oblici pojavljivanja minerala ............................... 15 2.2.1. Kristalizirani minerali .............................................................. 15 2.2.2. Amorfni minerali ..................................................................... 16 2.3. Simetrija kristala ................................................................................ 16 2.4. Kristalni sistemi ............................................................................. .... 16 2.5. Polimorfizam i izomorfizam .............................................................. 18 2.6. Fizicka i hemijska svojstva minerala ................................................. 18 2.7. Metode ispitivanja minerala ............................................................... 21 2.8. Sistematika minerala .......................................................................... 22 2.8.1. Silikati ...................................................................................... 23 2.8.1.1. Nezosilikati ................................................................ .26 2.8.1.2. Sorosilikati .................................................................. 27 2.8.1.3. Ciklosilikati ................................................................. 27 2.8.104. lnosilikati ................................................................... .27 2.8.1.5. Fiiosilikati ................................................................... 28 2.8.1.6. Tektosilikati ............................................................... .30 2.8.2. Karbonati ................................................................................. 33 2.8.3. Sulfati ....................................................................................... 34 2.8.4. Sulfidi ...................................................................................... .35 2.8.5. Oksidi i hidroksidi ......................................'............................. 35 2.8.6. Minerali ostalih grupa ............................................................. .36 2.8.7. Elementi .................................................................................. .37 3. PETROLOGIJA .................................................................................... 37 3.1. Podjela stijena prema naCinu postanka ............................................. .38 3.2. Magmatske stijene ............................................................................. 38 3.2.1. Struktura i tekstura rnagmatskih stijena ................................... 39 3.2.2. Lucenje magmatskih stijena .............................................. ...... 041 3.2.3. Sistematika magmatskih stijena .............................................. .43 3.204. Mineraloske i petroloske karakteristike granita, gabra i peridotita ..................................................................... .45 3.2.4.1. Granit ......................................................................... .45 3.2.4.2. Gabri ........................................................................... 46

Ugodna nam je duinost da se zahvalimo recenzentima dr.sci. Ibrahimu Cackovieu. dipl.ing.grad. i dr.sci. Hazimu HrvatoviCu, dipl.ing.geol. koji su svojim savjetima doprinijeli kvalitetu ovog udibenika. Bit cerno zahvalni svim kolegama koji lekst proCitaju i dostave nam svoj kriticki osvrt.

4

5

................ Hidrogeoloska istraZivanja u gradevinarstvu ....3.............1...... 3................................. Sastav.......................... Cilj iilZenjerskogeoloskog izucavanja klizista ............ Elementi klizista ................... Laporci (Japori) ..................................... Kvarciti ...................................2........8...............5...........................11...2.......3....... 79 4. 73 3........................ PODZEMNE VODE .......... Krecnjaci (vapnenci) ................ Tektonska aktivnost ............................... 121 4................3..... 125 4........................3...............................................4.. Fizicke karakteristike .2.............9..........1........ 131 4... Saniranje labilnih padina i klizista ...... 60 3..................... laporaca i krecnjaka .........10......................2.... Metode istrazivanja za potrebe gracievinarstva ................1.. 112 6.................... Tehnoloska svojstva stijena .......... Obrada i interpretacija rezultata . Seizmicka aktivnost ..... Znacaj proucavanja geoloskih struktura sa aspekta gradevinarstva ............................2.......1........................2..3..................4........ Mermeri (mramori) ....... lSI 6...............................................1.......1..... Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko Ispitivanje ...yjcti gradt...3............................ 141 5....................1................ .3...... 168 6...........2........2..............4...... 88 4......2.......1..............................3................ Slojevi i geologke strukture stijena ......8......13.....1.......1 Gline .......... 99 4......1.......................... 168 6... 124 4.................. 131 4..................... Denudacija ..3........... 58 3...................Egzodinamika ....2... Zamocvarenje terena .1.1..... 147 5..............lNZENJERSKA GEOLOGIJA ...........3...................2............................................1..............1...11.....................11.................1...........................3..4..... Endodinamika ....................... ...................................4....................3..............Istrazno busenje i raskopi ....... Eoiska erozija .......................................3....... 135 5....................1. 76 304............... 128 4............................. 119 4....... 4...................2.. 155 6..... 3............................................].....] ..........2.. ...... 76 3....1.........11............. 102 4................................................ 64 3........4.......... 137 5................ 138 S...........................................1............6... .................................................4.. Metamorfne stijene .......... Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata ...........................................1....................................... Fluvijalna erozija ....................3....... " ..................... Uvjeti gradenja u sedilnentnim stijenama i primjena sedimentnih stijena u gradevinarstvu .......... Sistematika metamorfnih stijena ....2................................... 111 112 114 115 4...................2............................ 4...................5.......2............ 57 3...... Odronjavanje .......2..1..............4........2.............6.........1.....................4..............Isusivanje temeljnih iskopa .............3.......4...........struktura i tekslura metamorfnih stijena .... Poroznost i propusnost stijena ...4.... 157 6...... 120 4....3................................. 150 6...... Inzenjerskogeolosko kartiranje .................2......... t...........1..... Klizenje i kIizisla ................. 4.......................!........ 99 ......................................1................5.1............................ 146 5.......... Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenan1a i primjena metalTIorfnih stijena u gradevinarstvu .....................................4......3.......1......................................... 133 4...................................................... Izdani .........................2................4...............1.............::njd 1\......... ................. 3............................. Uzroci stvaranja klizista .....~ 3........ kvarcita.......................................... 59 3.. .......4......... pjescara................1...............3................................................1..1......... GEODINAMIKA .....................4......1...2....1... 77 3........... struktura i tekstura sedimentnih stijena ........ Erozija padavina ............3.........2............................ Pokotine ..11.... 69 3 A........ Rasjedi .................................. Magmatizam .............. serpentinita i amfibolita ...... Lednicka erozija ... Mehanicke karakteristike ..... Zone u hidrogeologiji . 139 5............................................... 79 4..................1........3.................. 116 4.................. 90 4.MineraloSko-petrografske karakteristike ......... 148 6..... 127 4...............................5.............2.............................................2.................3.......4. Mineraloske i petroloske karakteristike mermera. 172 6 7 ............ 93 4..... Serpentiniti . 129 4........................................... 77 3........3.......Povrsinsko raspadanje .....................1........................leda.3. Karstna erozija ............. 149 6......................1............................ Klasifikacija klizista ....................... 53 Mineraloske i petroloske karakterislike glina......4...... 71 3..vatre i hemijskih agresivnih materija na stijene i kamen ............................3.....1...4... Abrazija ............1....Tidotiti.........................4... Sufozija .............3...............................................4............3.......5....1........." ............... ......... 158 6.....1. 158 6........1.. 4.................................... 78 4.................... 96 4. 171 6.................48 Sedil11entne stijene ... Amfiboliti ............................2............................3........2........... 128 4.........4.2 Bore ............. ..................................... Osipanje .. 4.................3..............11.. 57 3...................... 117 4....glllatskim stijenama i prill1Jena magl11atskih stijena u gracievinarstvu .4..... .........7.......2...47 U l1lJ..................7............................. ........... Inzenjerskogeoloski procesi .............12............ 76 3..... Nacela modeliranja ...... Zagaciivanje izdanskih voda .............2...... ...49 Sastav..........3...........................Geofizicka istraZivanja ... 76 3.........2......... 51 Sistel11atika sedimentnih stijena ..................... ...3...2.. ................Uticaj vode... Pjescari .............6.. 134 4..2.. 159 6.... 164 6.........

....2.5. Prognozira uslove gradenja u stijenama kao i ponasanje stijena tokom eksplotacije gradevinskih objekata koji su na njima izgradeni..................3........................ .2. Kanali ..... ........... genezu. 202 ....... kao i 0 njihovoj genezi i primjeni................... tektonskih i magmatskih dogadaja..1. Brane .......3......2.. Saobracajnice ..... Prostorno planiranje .. ... ................2..................................... ... .. .3........... Odlagalista otpada .......... rasprostranjenje i kretanje u Zemljinoj kori.... 203 7....... ... .................3.........................2.... .................. 183 6.... ............. 186 6... 209 LITERA TURA ............................... 179 6...................2........... usjeci i nasipi ......2... ..2.2... 6. . uslove njihove eksplotacije kao i mogu6nost njihove upotrebe u gradevinarstvu...3... ........1.... Petrologija. ..... 195 7.... grada i osobine Zemlje o postanku Zemlje i ostaiih clanova Suncevog sistema postoje razlicite teorije i hipoteze..................1........ Geolosko kartiranje .... Fosi!i i stijene kao geoloska svjedocanstva .1....... .......................7................... Hidrogeologija....................... Hidrogeologija je nauka 0 podzemnim vodama koja proucava njihov postanak. Tektonika proucava pokrete u Zemljinoj kori i njima proizvedenu tektonsku gradu iIi sklop te strukturne oblike pojedinacno tretirajuCi zakonitosti njihove geneze i rasporeda..6.. ..7..... ...... ............................. Odrcdivanje relativne starosti slijena ......... .......... Stratigrafske jedinice ........... 7......7....... Pored navedenog Inzenjerska geologija proucava prirodne gradevinske nemetalicne materijale... .....2........ u nastavku su saZeto prkazane sarno neke..................ia je nauka koja proucava teren kao prirodnu geolosku konstrukciju odnosno kao radnu i zivotnu sredinu..... Istorijska geologija je nauka koja se bavi proucavanjem istorije Zemlje kao nebeskog tijela od njenog ulaska u planetski stadij odnosno od "Temena stvaranja litosfere pa do danas...2.................. 196 7....2... . Istorijska geo!ogija...1............ 176 6... .... 208 8......... 194 7..... .. 208 8...... 217 UVOD 1.....4. . Petrologija je nauka 0 stijenama koja proucava njihov sastav.. Hidrotehnicki objekti ... .2.............. ....... 173 6..........2...... Postanak................... 190 6.... Zeljeznicke pruge ...... ............ 198 .......2..... ....... .... Mezarja i groblja ...... Dinamika Zemije u svijetlu mobilisticke koncepcije . Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivanja za razlicite namjene i objekte .. . te rekonstrukcija paleogeografskih.............. ......... ...... 179 6......... ........2....... Akumulacijajezera 6..... STRA TlGRAFSKA GEOLOGIJA .. dinarniku i istorijski razvoj Zemlje.3.... ..2..............6............... ...... Geoloska karta ...........9..... Cestovne saobracajnice ........................ ....... Odredivanje apsolutne starosti stijena ..... 181 6......... ...1... 180 6. Bavi se problemima prilagodavanja gradevinskih objekata terenu i metodama poboljsanja svojstava stijena.. Inzenjerska geologija..................... ........ 193 6... 192 6....2.............. 1................ Tektonika itd ..... ......................4... . 188 6.............. preobrazavanje i sistematiku. Mostovi ..................... .7............. ...... .......... 182 . GEOLOSKO KARTlRANJE I GEOLOSKE KARTE ..... Zasjeci......... 173 6.. Definici...0dredivanje starosti stijena.. strukturu. .. Mineralogija je nauka 0 mineralima odnosno 0 njihovim morfoloskim i hemijskim osobinama................2. Temeljenje .... 7..2... ..... ... ....2.. Obzirom da do danas nije izrazito prihva6ena bilo koja od njih........... ......Pomorske luke....2.. teksturu...3... ...3....2........................... Tuneli ....... 205 8............... .....3.............................3........... 20] 7. ........................... ....... 191 6................ Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu ...... Ona obezbjeduje podatke neophodne za ocjenu medusobnog uticaja terena i gradevinskih objekata.. ... 8 9 ..............5......... Njeni osnovni zadaci su odredivanje starosti stijena i geoioskih dogadaja...8.. 204 7.1................ ........ Inzenjcrska geologi...... 185 .....214 REGISTAR ..........ia i podjela geoiogije Geologija je prirodna nauka koja izucava sastav......4.............2.......... ....... Aerodromi .............. U okviru Geologije izdvojeno je vise naucnih disciplina kao sto su : Mineralogija............. .

Materija tog blizanca oslala je II podrucju privlacne sile Sunca.Novi podaci 0 istrazivanju svemira vjerovatno ce rezultirati i novim spoznajama neophodnim za tacniju interpretacijll postanka Suncevog sistema i planete Zemlje.200Jj Bei. Prema novim shvatanjima u litosferu nazvanu tektosferOlll.~~:~~\". arnonijaka.estanovic. Plinska hipoteza je varijanta planetezimalne hipoteze.T.. prosjecne debljine 40 km u podmcju kontinenata i 10-12 km u okeanskim podrucjima.Moulton. PS de Laplace (1749-1827) . odnosno povrsinski Zemljin pokrivac. Autori ave hipoteze koja je nastala oko 1900 godine su R. '~erkui.7~~rs \. kiseonika. :~em~j\~?~~. Ravnotezu pJutanja raz}icitih blokova nazivamo izostazijom. Cvrsto dno okeana izgraduje kontinuirani ovoj preteZno bazaltnog sastava.~'~' . ugljenog dioksida.7 g/cm3 (u kontinentalnoj kori ) do 2. Planetezirnalna hipoteza polazi od pretpostavke da su SUllce i planeti nastali iz spiralne magliee.l. Hipoteza "supernova" eksplozije F.R. nastao plinski val koji je od njega otkinut. Njihova je pretpostavka da je prolazom nekog velikog stranog tijela pored Sunea. Taj dio se nazi va kontinentalna kora. ubraja se i gornji stjenoviti dio omotaca. "::-.A Lyttleton. pa su njezinim hladenjem i raspadanjem nastali planeti. nazvan okeanskom korom.eF 19'75. Iz sredisnjeg dijela magliee razvilo se Sunee. prcu::eto Nebularna hipoteza pretpostavlja postanak Sunea i planeta iz rotirajuce nebule (llsijana plinska masa) koja je popunja\'ala prostor danasnjeg Suncevog sistema. Hoylea takode polazi od pretpostavke postojanja suncevog bIizanca koji je dozivio eksploziju karkteristicnu za zvijezde tipa "supernova". odnosno zracni omotac koji je sastavljen od azota. Hipoteza Suneeva blizanca pretpostavlja da je primarno Sunee bilo dvostruka zvijezda te da je blizanca danasnjeg Sllnca odvojila privlacna sila neke zvijezde II prolazll.~. 10 II .a~ .95 g/cm 3 (u okeanskoj kori ). od nekoliko koncentricnih zona. Njezin gornji dio izgraduju stijene uglavnom granitnog sastava uz malo sudjelovanje sedimenata./Satur~___ -. . a njezinim hladenjem i raspadanjem nastali su planeti.. -hidrosfera.~~~-7. Ova kora nije kontinuirana jer nedostaje na dnll okeana. Jeffreys. Nju su 1925 godine predlozili JJeans i H.y:. a u njenim pojedinim dijelovima od kapljica i ('vrstih cestiea koje su nazvane planetezimale razvili su se p]aneti. Aulori ove hipoteze su LKant (1724-1804) i neovisno 0 njemu. ! Zemlja se sasloj. Relativna gllstoca litosfere iznosi od 2.ili vodeni Zemljin pokrivac sastavljen od slane vode okeana i mora te slatke vode na povrsini i u podzemlju kontinenata. To su : -atmosfera. izgraden ad uItrabazicnih stijena. Chamberlin i F. Obzirom da kontinentalna kora lezi na guscoj okeanskoj kori) njezino spustanje na jednoj strani izaziva podizanje na drugoj. Autor ave hipoteze je R. / eNeptun . DiD materije tog blizanca zadrzan je u podrucju Sunceva djelovanja. prasine i mikroorganizama. -iitosfera.':-. a Cijim je zgusnjavanjem te raspadanjem stvorena osnova za postanak planeta.:~suflce! \'- Slika I Shematizirani prika:: Sunc'evog sistema (premo iz ~f.' ! /·U~~·~ .

u kontinentalnom dijelu izdize iznad povrsine elipsoida. ta dubina u Evropi iznosi oko 32 m. Sa povecanjem nadmorske vi sine jatina te sile opada. te Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet na granici Oll1otaca i jezgre. Povecanjem dubine temperatura raste od neutralnog sloja 0 cemu svjedote podaci iz rudnika i duboka busotina.::cf(/ j::_ Herak.I/eru. Geografski i magnetski polovi Zemlje se ne podudaraju. j j -vw!isku je::gra. au okeanskim se podrucjima nalazi ispod nje (s1. tije!a kojem se povrsina Gravitacija. Geoid u poreaenju sa sferoidom (po Wagneru iz Heraka. odnosl1o Ul1utrasnji dio Zenlije koji od graniee sa litos!'crom doseze do dubine 2900 km i inla relativl1u gustocu izmedu 2. H-huf'l:'J~ra (pn.5 1 g/cm· . ona nije oblika rotacijskog elipsoida. PI-gornji Ol1lo/ac'. Donji dio ornotuca nazi va se mezosfera. vee geoida. Temperatura Zemlje rezultat je djelovanja dva izvora: Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njezinoj unutraSnjosti. P2-srnl!y'j olllola(. Ugao sto ga zatvara magnetski rneridijan s horizontalnom ravninorn zove se ugao rnagnetne inklinacije koji je takode razlicit na razlicitim mjestima litosfere. Ta granicna zona zove se neutralni temperaturni sloj. a zonalnoj gradi Zemlje ( s1. Sastoji se od zeljeza i nik1a i ima realativnu gustocu oko 11 g/em 3 Na osnovu visokc temperature (izmedu 4000 0C i 5000('C )i pritiska (oko 3 miliona bara). Zemlja je na polo viOla spljostena tako da njen ekvatorijalni poluprecnik iznosi 6377 km.3). a da periferni( vanjska jczgra ) predstavlja metainu tekueu masu u kojoj se odvijaju konvekcijska strujanja.fera.. a on je razliCit na razlicitim mjestima litosfere. a najveca na polovima. AVO potvrduju i prirodne pojave kao sto su lave vulkana temperature do 1200 °c i vode gejzira do 90 Dc. 12 13 .2) svjedoCi povecanje temperature i gustoee od povrsine prema sredistu kao i sirenje potresnih talasa kojima je dokazano vise diskontinuiteta. 19/)'. od kojih je llujvazniji MohoroviCicev na graniei litosfere i omatai'a. privlacna sila koja djeluje medu masama u Suncevom sistemu. a polarni 6356 km. Stika 3. F 3-don}i OlJlotu(.u. smatra se da je sredisnji dio jezgre (unutrasnja jezgra) u cvrstom stanju.~'I!la je::gra. Utvrdeno je da ispod povrsine postoji zona u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godisnjoj temperaturi promatranog poodrucja. U tom dijelu plasta odvija se 1ermalna dinanlika i s njom u vezi konvekcijska strujanja sto moze biti uzrok elinal11ike i piasticnih detorl11acija u tektosferi. Ciji se pozitivni pol nalazi na juznoj sferi. U prosjeku. ali relativno slab magnet (dipol).3 g/enY) i G. Ugao izmedu geografskog i magnetskog pola zove se ugao magnetne deklinacije. Zbog rotacije.c K-koru. Toplotna energija Sunca djeluje na povrsinu i plitko pod povrSinom Iitosfere.-/) -Omotac.m nazi va sc astenosfera. 1984) Slika 2. Zemlja se ponasa kao velik. sredisnji dio Zemljc koji se pruza oel 2900 kl11 do sredista. i centrifugalna sila koja postoji zbog rotacije Zemlje aka njene ose. Dubinski razmak u metrima potreban za povecanje temperature za 1 °c naziva se geotermski stupanj. a srednji dio koji ide od granice s Inezosferorn do dubine oko 400l-:. te brzine sirenja potresnih talasa.'. ana je najmanja na ekvatoru. A-ustell(J. J2-1II1Ulr(/. -Jezgra iii barisfera. a negativni na sjevemoj. Zona/na gr(l(1u ZI. Medutim. L-lifu.!I1I/. rezultiraju silom teze.

e vidjeti i na primjenu agregata za beton. raspadanje pod uticajem atmosferilija. \ . Ukoliko minerali nastaju u procesu mctamorfizma izazvanom pritiscirna. aragonit. Sa stanovista gradevinske prakse. Kristalizirani minerali Mineralne mase koje imaju pravilne ( poliedarske ) oblike kontura nazivaju se kristalima (s1. mineralogija je nauka koja nam pomaie pri utvrdivanju cjelokupnog sastava stijenske mase. MINERALOGIJA Minerali su 03nov11i sastojci stijena koje izgraduju Zemljinu litosferu. pneumatogeno. ivicama i uglovima. C02 itd.) nazivaju se hidatogeni. berit. . To je nauka koja proucava hemijska i fizieka svojstva minerala.O ) iz cementa. U sredinama gdje je zrak dosta zagaden i gdje padaju klsele kiSe (npr. Oni imaju homogenu gradu i odredeni hemijski sastav koji se moze izraziti hemijskom formulom. rastvorima. Ako agregat za pripremu betona sadrz. c) kvarca (preuzeto i:::.2. ltd" Postanak bidrotermalnih mineraJa vezan Je za kristalizaciju U vfucim Pravilna unutraSnja grada kristala sastoji se U odredenom rasporedu elementarnih eestica-atoma i jona u prostoru.i rcaktivne silicijske minerale (opal.) Zbog eesto nepovoljnih uvjeta razvoja minerali se u prirodi nalaze vecinorn u odredenim nepravilnim oblicima koji su rezultat 14 15 .. Oblici krista/a: a) magnetita. na ponasanje laporaca bitno uticu minerali glina koji su veoma osjetljivi l1a dodir s vodom. Poznavanje otpornasti minerala na djelovanje atmosferilija veoma . Minerali se razvijaju procesom kristalizacije kojim dolazi do stvaranja kristala.4)... Nastali spojevi imaju veell zapreminu nego ani koji su usli u reakciju. skupljanje.) b) ~ (. itd.2. anhidrit. Primjera radi. itd. hidrotermalno i hidatogeno. hemijskog sastava i fizickih svojstava. a to su npr. Pod mineralima se podrazull1ijeva prirodna tvorevina odredene strukture. pneumatogeni. Tako recimo montmorilonit moze povecati zapreminu do 10 puta sto pri izraC\i tunela izaziva vel ike prohleme. Zanimljivo je da neki minerali mogu nastati na vise razlieitih nacina.Unutrasnja gratia i oblici pojavljivanja mineraia Minerali se u stijenama pojavljuju kao kristalizirani iIi amorfni. Drugim rjeCima. Kristali se mogu pojaviti u oko 230 poliedarskih oblika. kvarc. Oni minerali koji nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora (npc. . topaz. 0 tom rasporedu avise i karakteristike minerala. ) u stvrdnutom hetoou moze doti do hemijske reakcije izmedu ovih mineral a i alkalija (Na. Pneumatogeni nastaju kristalizacijom iz p1ino\'a i para. b) ka/cita... kalcit.gahro. gips.Vlahoviic. moramo odrediti minerale od kojih se oni sastoje i njihove kolicinske odnose. Postanak minerala Prema nacinu postanaka minerali mogu biti: pirogcni. njihovu unutrasnju gradu. 2. velicina prostora itd. andaluzit. 2.itd. Takvi minerali su npr. sto je karakteristicno za rudne minerale. hidatogeni i metamorfni. zbog cega se pojavljllju unutrasnja naprezanja koja rezultiraju pucanjem betona sa pojaV0lTI mrezastih pukotina. onda . silimanit. ". granit.2.1. da bisn10 megii utvrditi sastav stijene u kojoj iii 11a kojoj narnjeravamo graditi odredeni objekat.1.O i K. pirokseni i liskuni itd . turmalin. Zbog nejednakog rasta u razlicitim smjerovima. itd). Proueava ih posebna nauena disciplina koja je po njima nazvana mineraiogija. temperaturom i djelovanjem vode. zeoliti.) koji sadrii otpornije minerale. Pirogeni minerali su oni koji su nastali kristalizacijom iz magme..~. feldspati.Ie vazno kod odahiranja dekorativnog kamena U odgovarajuCim klimatskim i ekoloskim llvjetima. Slika 4. naein postanka te vrsi njihovu sistematizaciju. Tuzla) racionalnije je primjcnjivati dekorativni kamen (npr. Tako recimo kvarc moze nastati: pirogeno. iii kamena kojim gradilTIO. Minerala ima j n3 drugim planetama kao i na Mjesecu. i ostala lizieko-hemijska svojstva. Oblik minerala ovisi 0 mnogim faktorima koji su djelovali tokom njihovog postanka (temperatura. \ . Kalcit najcesce nastaje hidatogeno ali moze i pirogeno (diferencijacija baziene magme i stvarnje karbonatnih tijela) i hidrotermalno ( u polimetalienim sulfidnim rudama sa nisko i srednje temperaturnim mineralin1a). pritisak. Povecanje zapremine u dodiru sa vodon1 primjeceno je kod minerala kao1inita (do. Koliko je vaino poznavati mineralni sastav matcrijala koji se koristi u gradevinasrstvu veoma ilustrativno se moz. kristal se razvija u poliedarsko tijelo omedeno ravnim ploharna.se oni zovu metamorfni minerali (npr.J996) 2. te njihava eventual no bubrenje. hidrotcrmaini. 25%).

Ako je neki kristal nastao u idealnim prilikama njegov oblik je posve pravilan pa se na21\'a idcalnim kristalom. Tetragonalni sistem ima tri kristalografske ose medusobno vertikalne.defekata u nj ihovoj gradi ili strukturnoj reSetki a nazlvaju se realnim kristalima.3. 0. P%::aj krisla/ogra/\-kih usa 11 kristainim si''''lemima (prema: Tuclln / 951. Tako vremenom opal prekristalise u kaleedon a amorfni hidroksidi gvozda u geti!. i -centrom simetrijc. koje su medusobno vertikalne. halit.. gips. rombicni. osim u kristaliziranom " pojavljuju i u amOrfn0111 stanju. Kod ideal no razvijcnih kristala. Ova silnetrija se manifestuje sljedecin1 elen1cntima: -ravninatna. a treca je u odnosu na njih kosa. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: dijamant.~ L. SliIw 5. To znaCi da su njihova svojstva u razlicitim pravcima razlicita. 2. U mnorfnom stanju javljaju se cesta silicija i hidroksidi gvozda. Palazaj kristalografskih Gsa u kristalnim sistemin1a prikazan je na slici 5. olivin. tctragonalni. muskovit. rnononklinicni i triklinicni. 2. sin1ctrije -osama simetrije. dvije su medusobno upravne. Rombicno kristalisu: kale it . Rombicni sistem ima tri krista10grafske ose nejednake duzine ali medusobno vertikalne.2. Osa simetrije u kristalu je svaka osa oko koje obrtanjem kroz 0 360 nekoliko puta dovodimo kristal u is(i polozaj. korund. pirit. 4. aluminijuma i mangana. Ravan simetrije dijcli kristal na dva jednaka dijela koji se jedan prema drugom odnose kao prcdme( i lik U ogledalu. hornblenda. itd. Nastaju obicno procesima povrsinskog raspadanja minerala. fluorit.. dolomit. I. montmorilonit. Heksagonalni sistem odikuje se s cetiri kristalografske ose. Monoklinicno kristalisu slijede6i minerali: kaolinit.Teseralni iii kubicni sis tern karakterise se s tri kristalografske ose jednake duzine. lO() J) 16 17 . Centar simetrije predstavlja tacku u geometrijskom sredistu kristala. Simetrija kristaia Praviino razvijeni kristalni oblici pokazuju izraienu silnetriju. U amorfna mineralna tijela spadaju i vulkanska s(akla. Pojavljuju se najcesce u kuglastim. Amorfni minerali Minerali se u stijenama. biotit. Usljed nedostatka strukture amorfni minerali ncmaju odredeni spolja. Amort'ni minerali su nestabilni i tete da prcdu u kristalno stanje.itd .4. 6. 'I .ni oblik zbog cega su i dobili takav naziv. Amorfni Ininerali nen1aju prayilnu unutrasnj u grauu. graft!. Kristalizirani minerali su anizotropni.preu::elo i:::: Sestanovi(:. Zbog toga su ovi minerali izotropni odnosno imaju iste karakteristike U 5vin1 pravcima. ortoklas. apati!. 2 .2. Dvije ose u horizontalnoj ravni su jednake duzine a treca koja 2.-- . Kristalni sistemi moze biti duza iii kraca je upravna na njih. ' ' Postoje 32 kombinacije elemenata simetrije koje s obzirom na duzinu i medusobni odnos kristalografskih osa mozemo svrstati u 6 kristalnih sistcrna: teseralni. topaz. od kojih su tri jednake duzine i lete u horizontalnoj ravnini sjekuCi se pod 0 uglom od 60 Cetvrta osa je duza iIi kraca i okomita je na njih. . 3. Navedene elemente simetrije imaju plagioklasi i mikroklin. ivica i uglova je jednaka. udaljenos( ad centra simelrije do identicnih parova ravni. turma!in. Ovom kristalnom sistemu pripadaju: kvarc. bubreiastim i grozdastim oblicima. limonit.. 5.. 6.Monoklinicni sistem se karakterise sa tri nejednake kristalografske ose. heksagonalni. Trikiinicni sistcm in1a lri nejednake kristaklografske ase koje su koso polozene jedna prema drugoj. itd . Ovakvim elemenlima simetrije karakterise se mineral cirkon.

itd . dok je srednja gustina rudnih minerala oko 5 g/cm 3 Ukoliko mineral ima gustinu 2 g/cm 3 to znaCi da je on dva puta tezi od iste zapremine vode na 4°C. Dijarnant naprirnjer ima oko 140 000 puta vecu tvrd06u od grafita. elasticnost.hematit. itd .5. ako je kod minerala razlika kohezije u razliCitim smjerovima veca. Polimoruzam je osobina da se jedna ma!erija javlja u vise razliCitih kristalnih formi. Medutim. Pri vrlo intenzivnom odbijanju svjetlosti minerali irnaju dijamantsku sjajnos! (dijamant. Kaleit ima tri pravea ejepljivosti. biti ern od primjesa manganovog oksida iii zut od primjesa zeljeznog hidroksida.. medutim.minerali bakra azurit (plav) i malahit (zelen). ). Opcenito.idios-svoj.pritisak. Ona zavisi od kristalne strukture i orjentisana je duz paralelnih ravni atoma.feldspat). U slucaju plagioklasa Na i Ca joni imaju priblizno iste jonske radijuse. iglicasti. ldiohromatskom bojom karakterisu se npr. Vrlo je mali broj mineralnih vrsta stalne boje koja potice od materije od koje je mineral izgraden. primjer ugljenika koji se javlja kao grafit (kristalise heksagonalno) ili kao dijamant (kristalise teseralno). Takvu boju zovemo idiohromatska (grc. te se medusobno zrunjenjuju u svirn koliCinama. lirnonitni oker ) su u kamenu prirodni pigment.6). Gustina ili relativna gustina minerala je masa njegove jedinicne zapremine (g/cm\ Kod petrogenih mineral a ona ve6inom varira od 2. hila koja paralelna ravan u mineralu je potencijalana ravan cjepljivosti.6. ook pri nesto manjem intenzitetu sjajnost postaje staklasta ( mnogi silikati-npr. sjaj.itd .. itd. Hrapave povrsine rasipaju svjetlost nepravilno i ne mogu biti sjajnc.) Pri daljem padu intenziteta svjetlosti sjajnost je polumetalna (hematit). Grupa olivina je takode izomorfna smjesa Cije su dvije komponente (forsterit-Mg2Si04 i fajalit-Fe2Si04) razlicito izmijesane. Cjepljivost (kalavost) mincrala je njihova osobina da se eijepaju dui odredenih ravni. -18 19 . allos-drugi) boju koja potice od sitnih mehanickih primjesa iii inkluzija II kristalu. magneticnost. koji je tipski bezbojan mineral. Polimorfizam i izomorfizam Koliko raspored testica u kristalnoj resetki ima odraza na fizitke osobine minerala najbolje ilustruje pojava polimorfizma. tvrdina. vostana (opal). cirkon). Kaleit koji je najcesce mlijecnobijel moze npr. Mnago veci broj minerala irria alllhromatsku (gre.n. metalna (piri!).ldiohromataski minerali (npr. kristobaliLitd. listicavi. 2. lz izomorfizma proizilazi da dvije supstance razlicitog hemijskog sastava mogu imati iste iii sliene morfoloske i fizicke karakteristike. cjepljivost ( kalavost). tridimit. Sjajnost minerala potice od razlicitog intenziteta odbijanja svjetlosti sa povrsine minerala. Strana materija zove se pigment.. karbonati. radioaktivnost. RazliCit oblik kristalne resetke uzrokuje kod ova dva minerala izvanredno vel ike razlike u fizickim osobinama i oblieima.65. stupicasti. provodljivost toplote. za stvaranje kristala mjesanaca potrebno je da izomorfni minerali imaju ne sarno isti tip kristalne resetke. itd . Prema obliku minerali mogu biti: prizmatski. Sto su povrsine vise glatke odbijanje svjetlosti je intezivnije i obratno.6) dok se npr.pseudos-Iaz) boje.Boja nije stalna i postojana osobina minerala. ljubicas!o (ametist). elektroprovodljivost.. tablicasti. mrko (cadavae). pritisak.2.itd. Naprimjer kvare.). izometricni itd . sto je najees6e posljedica razlieitih uslova kristalizacije ( temperatura. hromatos-boja).kvarc. veliCina prostora. sedefasta (talk..5 do 3. Najrnarkantniji je. Tako se Si0 2 moze javiti u nekoliko modifikacija (kvare. moze biti alohromatski obojen iuto (citrin). Oblik minerala zavisi od mnogih faktora koji su djelovali tokom njihovog postanka (tempertura. Najkarakteristicniji prirnjer za ovu pojavu predstavljaju plagioklasi koji su kristali mjesanei albita NaA1Si3 0s i anortita CaA1Si 20 s koji se nalaze u razlicitim omjerima. Zbog cesto nepovoljnih uvjeta razvoja.5 g/cm 3 (npLkvarc 2. vee da im se atomski ill jonski radijusi medusobno mnogo ne razlikuju. Pos!o je ejepljivost osobina minerala da sc cjepa duz neke ravni koja prolazi izmedu atomskih ravni. itd. Postoje i boje koje su posljediea preobrazaja minerala usljed povrsinskog raspadanja stijena a one se nazivaju pseudohromatske (grc. !urmalin . Ovakvi oblici se nazivaju realnim kristalima.. Suprotno polimorflzmu izomoruzam je osobina da supstanee hemijski razliCite iIi analognog hemijskog sastava mogu stvarati iste kristalne forme pa eak i graditi kristale mjesanee. Savrsenu cjepljivost imaju npr: liskuni i grafit (sI. Fizicka i hemijska svojstva minerala Fizieka svojstva po kojima se minerali medusobno razlikuju jesu: gustina. oblik.). onda je i njegova cjepljivost vise izrazena.) od kojih svaka ima specificne morfoloske j fizicke karakteristike. boja. minerali se u prirodi nalaze vecinom u odredenim nepravilnim oblicima koji su posljedica defekata u njihovoj strukturnoj resetki. kale it 2. kvarc prakticno ne cjepa (s1.

upotrebljava se kvantitativna hemijska analiza. kojim se posmatra tanki preparat minerala (izbrusak).eija relativna tvrdota iznosi izmedu 9 i 10 po Mohsovoj skah. liskuni..enom cjepljivoscu i dcsno-kvarc ko)i se prakticno ne (jepa) (prema TaHiC'. Pren1a hernijskom ponaSanju minerali mogu biti: -hemijski otporni (kvare. Za odredivnie reiativne tvrdoce minerala koristi se Mohsova skala tvrdoce. Korelacija relativne tvrdoce karborundom tvrdoce prema brusenju Osobina minerala da lrpi plasticne deformaeije i da se po prestanku djelovanja sile vraca u prvobitno stanje nazi va se elasticnost. itd .5 --. Hemijsko ponasanje minerala prema odredenirn reagensima (najcesce su to kiseline ) je razlicito. muskovit) -hemijski neotporni (feldspati.. primjenjuje se kvaiitativna analiza. Ovisnost cjepl/ivosti 0 kris{alnoj struktllri minerala (lijeva-graftt. U poglcdu provodljivosti toplote mincrali se razliCito ponasaju.04 1. Ako nas zanimaju hemijski elementi od kojih je mineral izgraden. anhidrit ) -hemijski reaktivni (opal.lvrdoce oslalih minerala dobive. termicke. sredini-halit. mineral se ispituje kvalitativno i kvanlitativno.Paraju 37 ne mogu se parati staklo Sijeku slaklo 120 175 1000 140000 celicnilTI nozem 10 Prijc izvodenja gradevinskih radova na nekoj stijeni iii u njoj. 2. raspadanje pod uticajem atmosferilija itd . Metode ispitivanja mincrah~ Mineral I tvrdoca(po Mohsu) I Relativna I Karakteristike I Tvrdoca prema brusenju karborundom talk gips kalcit fluorit apatit ortoklas kvare (kremen) topaz korund diiamant 1 2 i Paraju se noklom 3 4 5 6 7 8 9 0.. zeoliti) Prisustvo hemijskih reaktivnih minerala u agragatu za beton veoma je stetno jer maze prouzrokovati pucanje bctona. na osnovu cega je ponekad moguce na terenu i u laboratoriji odrediti mineral. 20 21 . Elasticni minerali su npr. Tabela 1. razlikovanje amorfnih mineral a od kristaliziranih itd . Ako se zeli ispitati koliCinska zastupljenost elemenata u mineralu.0 komadi6em prozorskog stakla 6. Kao i druge fizicke osobine. rendgenske. hemijske. Sto su jace sile vezivanja atoma mineral je tvrdi.Uz prelpostavku tvrdoce korunda lOOO. opticke anizotropnosti. skupljanje . Metalicni minerali imaju neuporcdivo vecu relativnu provodljivost od nemetalicnih.S i C ) u prahu . odnosno koristenja stijenc u gradevinurst\'u neophodno je utvrditi mineralni sasta\' stijene. Za determinaciju minerala i ispitivanje njihovih osobina koriste se razliCite metode kao sto su : opticke.5 5. Hemijske metode cesto se primjenjuju za odredivanje nekog nepoznatog minerala. Ovisno 0 potrebi.25 i Paraju se 14.1981) II Tvrdoca nekog minerala predstavlja otpor sto ga on pruza prodiranju tvrdog predmeta u njegovu unutrasnjosl. zatin1 koliCinske odnose mineral a i njihovo eventual no bubrenje. pirokseni ) -hemijski topivi (kaleit. Tvrdoca -lnineraia moze se odrediti i na osnovu otpora kogs mineral pruza brusenju karborundom (silicij-karbid. pri cemu se moze primjeniti mokri postupak ( mineral se otopi i razlicitim reagensima utvrduje se njegov sastav) i suhi postupak ( mineral se zari i ovisno 0 njegovoj reakciji na visoku temperaturu.c ovom metodon1 u poreaenju s rdativnorn tvrdOC0111 prikazane su u taben.' -*'--[:#-1= :I I 1 !! ! 1 I I I ~I II I I l : I I! Stika 6. koji sc odlikujusavrf:. gips. dok je krti mineral npLkvarc. tvrdota minerala ovisi od nj ihove kristalne strnktnre pa maze u razlicitim smjerovima biti razlicita. Ta metoda omogucava razlikovanje bezbojnih od obojenih minerala. Za odredivanje ponasanja minerala u polariziranom svjetlu koristi se polarizacijski mikroskop.7. utvrcluju se elementi koji ga izracluju l. utvrdivanje indeksa lorna.J 1~~ I 4..

2. kad se uzorak postupno zagrijava ( abieno do aka I aoooe ) . Endotennna reakcija je pracena dehidrataeijom minerala i raspadanjem strukture dok je egzoterrrma reakcija okrakterisana nastajanjem novih visokotemperaturnih formi ( prekristalizacija ) .osilikato Kristalna resetka im je izrazito zbijena. 7). Za odredivanje velicine i ohlika sitnih cestica u mineralin18 glina koristi se elektronski mikroskop koji omogucava povecanje i do ]5 000 puta. Ovom rnetodom odreduje se tenlperatura na kojoj dolazi do termicke reakcije ll1inerala. malog broja drugib elemenata zbog cega ih naz1vamo silikat1ma. 1 Stika 7. U narednom poglavlju prezentirana je pojednostavljena podjela vaznijih petrogenih minerala.1.. ciklosilikati. Ovisno 0 naCinu vezivanja Si0 4 tetraedra u kristalnoj resetkL razlikuju se ovi osnovm strukturni tipovi silikatnih minerala: nczosilikati. npLn1agnezija ili zeIjeza (sl.. Minerali su razvrstani u skupine s obzirom na njihov hemijski sastav i strukturnu graau. a mali broj iz termalnih rastvora. itd . Primjenom ove metode dobiva se uvid u strukturu minerala...8. mcdusnhno povezani samo preko drugih jona. zbog cega nlincraIi eve grupe imaju veliku gusto6u i tvrdocu. augit-hornblenda. Kaleit ucestvuje sa 1. fizickim i hemijskim karakteristikama. Sorosilikati se karakterisu vczivanjem dva Si04 tetraedra preko zajednickog jona kiseonika.itd. zatim kvare (~13%. radioaktivnHl i drugib svojstava. NajveCi broj ovih minerala nastao je krlstalizacijom iz magme prl visokim ternperaturarna i uglavnom visokim pritiscima. Pri ovakvom trelmanu uzorka dolazi do endotennne i egzoternlne reakcije. pri metamorfozama. U ovu grupu spadaju olivin. a snimljeni uzoIci mogu se pavecati jos pet puta. Osnovu strukturne grade silikata Cine SiO" tetraedri. Nczosiiikati predstavljaju silikate kod kojih su SiO" tetraedri samosta1ni.5 %. Veoma tanki vlaknasti valjak. sorosilikati. ortnklas ~ 18'%). U kristalnoj resetki silikatnih minerala. SiO~ felraedar kod nc::. z3tim. Oblik im je izometrican iii kratkostubicast. Jpak. itd . podvrgne se rendgenskim zrakama i na filmu se dobije odredena karakteristicna slika koja omogucuje odredbu minerala. granati. koji S11 sistematizirani u skupine. 2. u gradi Iitosfere sudjeluje manji broj minerala koji se u okviru stijena koriste 11 gradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala. filosilikati tcktosilikati. SiO_~ tctraedri se medusobno razlicito vezu ( preko drugih jona iii preko zajednickog jona kiseonika ).Rendgenska ispitivanja minerala najcesce se realizuju na sitnim frakcijama minerala iii agregata metodom praha. sastav cementa. Sistematika minerala Danas je poznato vise hiljada razlicitih minerala ( >3000 ) i njihovih varijateta. Njihov hemijski sastav je slozen. inosilikati. U sastavu Zemljine kore najvece ucesee imaju feldspati (plagioklasi ~ 40%. Rezultati ove analize prikazuju se krivuljarna (diferencijalnoterrnicke kYJVf' ) lzoje S11 karakteristlcne 22 odrcciene minerale. kiseonika. Silikati se odlikuju razlicitom tvrdocom i teskom topljivoscu. a mali jon silicijuma u njegovom sredistu. uzrokovane fizickim i hemijskim promjenama.8. te slabu cjepljivost i veIiki indeks loma svjetlosti. alteracijan1a i trosenju. Silikati Petrogeni rninerali su uglavnom j-edinjenja silicijuma. Svaka kristalna materija ima sopstveni rendgenogram (dijagram praha ) koji zavisi od unutrasnjc strukture kristala. izraden od mineralnog praha i odgovarajuceg ljepila. sto rezultira novim spoznajama 0 njegovim geometrijskim. Osirn navedenirn metodama minerali se rnogu ispitivati i drugim naCinima radi utvrdivanja njihovih magnetskih.22 23 . Mineralni prah se maze ispitati i termickim metodama od kojih je najcesca diferencijalno terrnicka analiza.16% ). Ovom metodom najcesce se ispituju mineraii glina. olivin ( . Jezgre velikih jona kiseonika nalaze sc u vrhovima letraedra. Pri ovom ostaje sest jona kiseonika sa po .

Ukoliko su tetraedri povezani II jednom niZll onda su to pirokseni. Tektosilikati predstavljaju silikate kod kojih su Si04 tetraedri u prostoru medllsobno povezani preko svih jona kiseonika (sl.l2l. itd. feldspati. Veza SiO-. Slika 8. beril.. 24 25 . tetraedaru kod inosilikata Zbog ovakve strukturne grade inosilikati su prizmatskog. tetraedara kod sorosilikala Ciklosilikati nastaju kada se tri.1 0). Veze SiD. na koje se mogu vezivati joni metala (sI. a mogu biti i vlaknasti. Ovdje spadaju turmalin. I'eze SiO.epidot. tetraedara kod ciklosilikata Inosilikati predstavljaju silikate kod kojih Sll Si0 4 tetraedri povezani II jednom pravcu. a ako je ta veza II dva niza medllsobno povezana kiseonikom onda su to amfiboli (s1. cetiri iii sest Si04 tetraedara medusobno povezu u prstenove preko jona kiseonika (s1. Ako izme(tu mreza u ravnini ude voda. Slik(1 10. savrsene cjepljivosti. Filosilikati se karakterisll vezom Si0 4 tetraedra u jednoj ravni (sl.8). Minerali ovakve struktllrne grade imaju relativno malu gustinu i mali indeks lorna svjetlosti. itd . Svaki prsten je u strukturi samostalan. Ovdje spadaju kvare. stubicastog stapicastog obika. tada je povezanost takvih kristalnih mreza veoma slaba sto je slllcaj sa liskunima i mineralima gEna. U sorosilikate spada npr. NaCin veziV(}f!ia silicijuflw i kiseonika kodji/osifika/a Slika 9. a na slobodne valencije vezn se joni metala. SURa II.jednom slobodnom valeneijom.9)..ll) usljed cega minerali ove grupe pokazllju savrsenll ejepljivost i imaju plocast i listicav izgled.

3 g/cm 3 . Lih AI.prvenstveno za pegmatite. Epidot bez zeljeza nazi va se klinoeoisitom. Kristalisu rambicno u kratkostubicastim agregatima ali se najcesce javljaju u vidu zrnastih agregata ncpravilnog oblika. Fe )z Si04 su izomorfna smje. U stijenama se uglavnom nalaze u obliku nepravilnih zrna.) (Si0 4 ) 0 (OH) J je mineral metamorfnih stijena. Cikiosiiikati Minerali ove grupe s tri i cetiri medusobno prstenasto povezana tetraedra veoma su rijetki. 2. 2.8. disten. ali moze biti zu!. 2. Tvrdoca im je izmedu 6. pa se svrstavaju u drago kamenje.5 a gustina 2. jesu cesti minerali metaroorfnih stijena. crvena i zelena. granodiorite.Fe).5 a gustina varira ovisno od hemijskog sastava i krece se izmedu 3.1. grupisani prema struktumoj gradi.a minerala forsteritaM!?2Si04 i fajalita-Fe2Si04.)O (OH) ] je mineral metamorfnih i nekih eruptivnih stijena. potom granite. smaragdnozeleni. zuckasta do ema. Izrazito je otporan mineral i sastojak je pijeskova. Boja je yeoma varijabilna sto zavisi od hemijskog sastava. stubicastim iIi prizmaticnim formama. Pirokseni su silikati magnezija.3 g/cm'. tvrdoce 7 do 8 i gustine oko 4.4 g/em 3 Najcesce je zelene boje. l:jede u talk. koriste se kao poludragi kamen. tvrdoce 6. andaluzit. a moze biti zuta. Coisit --Ca. opal sku masu. Otporan je na djelovanje atmosferilija pa se nakon raspadanja stijena cesto nalazi u pijesku. Narandzasti cisti varijateti eirkona.. Epidot-Ca2 (AI. Hemijski sastav mu je jednak epidotu bez zeljeza odnosno klinoeoisitu. Boja im zavisi od sadrzaja gvozda i obicno je maslinastoze1ena.O.4. kalcija i aluminija sa nesto natrija. Cirkon-ZrSi04 je sporedni mineral eruptivnih i metamorfnih stijena. gdje se stvara u posljednjem stadijumu ocvrscivanja intruzija. svrstavaju se u drago kamenje.. a nastao je u zavrsnoj fazi kristalizacije. NaCin vezivanja silicfjuma i kiseonika kod tektosilikata U nastavku su obradeni vainiji silikatni minerali. gustinu 3. Nezosilikati Ovoj grupi pripadaju olivini. Dosta je otporan. Tyrdoce je 6. silimanit i stauralit.5-7. Fe i Cr. Cjepljiyost nije izrazena. Izrazito su otporni.1. a gustine 3. Prazirne vrste olivina nazivaju se hrizolitima. Turmaiin-(NA. dok se prozracne vrste koriste kao poludrago kamenje. [ (Si 20.8.5 i 7. Lijepe su zelene boje i velike tvrdoce. zbog visokog lorna svjetla. Tvrdina je 7-7. Pri povrsinskom raspadanju prelaze u limonit. taronosiv i ern. a M" Ca. Djejstvom hidrotermalnih rastvora pre laze u serpentin. erveni. lmaju vrlo slabu ejepljivost.1. tvrdocu 6. B3 Si6 O2. 2.4 g/cm3 i 4. Sorosilikati U OVil grupu spadaju epidot i ems1t. Koristi se kao termo i piezoelektricna sirovina.mineral se odlikuje radioaktivnoscu. Slika 12. u iglicastim. Inosilikati U ovu grupu svrstavaju se pirakseni s jednostrukim l1Izom Si0 4 tetraedara i amfiboli s dvostrukim nizom Si04 tetraedara. s opstom formulom M 2 " M3" (Si04 h kod kojih M'" mogu biti AI. najcesce je erna.2 g/em] Tipican je pneumatolitski mineral.8. Vezan je za kisele magmatske stijene . cirkon.2. andaluzit i silimanit-Ah(OSi0 4) su polimorfne modifikacije.5. Osnovni su sastojei bazicnih i ultrabazicnih stijena.1.AI. a ako su prozirni.) (SiO. a gustine oko 3.1. pjescara i drugih sedimenata. Granati.8. zeljeza. itd . Sjajnost je staklasta. ceste u metamorfnim stijenama. Mg. 26 27 .2. Olivini-(Mg.2-4. Smedaste je boje. Njihova boja ovisi 0 hemijskom sastavu tako da mogu biti bijeli. tetraedara povezanih kiseonikovim jonirna u prstenastu strukturu znacajan je turmalin. veoma slozene strukturne grade koja ima svojstva prelaznog tipa izmedu sorosilikata i nezosilikata. Fe i Mn.Ca) (Mg.9-3. U industriji se koriste kao abrazivni rnaterijal. (OH)4 kristalise heksagonalno.smedi i erni.3 g/cm 3 Najcesce je syjetlosive do plavosive boje. Izmedu ova dva krajnja Clana postoje postupni prelazi. i staklastu sjajnost.-3. Fe. [ ( Si. magnezit.3. Disten. granati.7 g/em 3 • Ako je u kristalnoj resetki eirkon zamijenjen torijem. a od onih sa sest SiO. Na niskim temperaturama minerali olivinske grupe su nestabilni.

Tvrdine 6. a gustina mu je 2.5 a gustoea oko 2. Pretcino jc bezbojan iIi bijele i zuckaste boje . kristalise monoklinicno.Fc)JAISbOIO (OHlo kristalise monoklinicno. Muskovit-KA\z (AlSbOto )(OHh kristalise monoklinicno. Pri procesilna povrsinskog raspadanja transformisc se u ka1cit. AI). listicastih i vlaknastih nakupina. Boje jt' erne. Mada u grupi minerala glina razlikuje ll10 nekoliko vrsta. hlorit i talk.8-3. hipersten i diopsid. Nalaze se u magmatskim. Tvrdoca im iznosi 1. keramici i kao vatrostalni materijal. Sastojak je metamorfnih stijena a najcesce se nalazi u listieavim nakupinama. a u tehnickom kantcnu su stetni. 28 29 . Hornblcnda. enstatit. lndustrijski znacaj imaju ona nalazista talka koja su nastala metamorfozom ultrabazicnih stijena. Kao petrogeni rnineral.. Uglavnom su zelene boje. ListiCi muskovita su odlican izolator. Boje je tamnozelene do erne.8-3. tako da je bilo kakvo odvajanje golim okam nemoguce.gume. Kristalisu monoklinicno u plocastim iIi listicastim agregatima. a u povrsinskim llslovima transfonnisu se u kalcit.5-2. amfibola i piroksena.(Ca. Biotit-K(Mg.6-3. metamorfnim i sedimentnim stijenama. opal i okside gvozda. kristalise monoklinicno. Lisknni (tinjei) su rasprostranjeni minerali koji se cijepaju u tanke listice.e se 11 kaolinit. hlorite. Listicave nakupine nazivaju se antigoritom • a vlaknaste hrizotilom. Tvrdoea mu je izmedu 2.3 (Mg.Os (OH)4 nastaje metamorfozom oiivina i drugih Mg silikata bez aluminija iz ultrabazicnih i bazicnih stijena. . Hloriti su hidratisani aiumosiiikati magnezijuma i gvozaa. Talk. broncit.Mg. Pri povrsinskom raspadanju transformi!. scrpentin i mincrale glina. tako da se nalazi i u metamorfnim stijenama. rijetko kada se ovi minerali pojavljuju pojedinacno. jc tllnogih magnwtskih i nekih rnetamorfnih stijena.5. Nerastvorljiv je i moze biti claleko transportovan u vidu sitnih ljuspi.Tavlja se u plocastim i listastim agregatima razlicite velicine. Vlaknasti hrizotilski azbest koristi se kao sirovina za proizvodnju vatrostalnih materijala i salonita ali danas u razvijenom svijetu sve manje zbog ekoloskih razloga (izaziva azbestozu ). Augit sa malinl sadrzajem gvozda.2-3. turingit) znatno brze. montmorilonit i iiit. (SiAl). Nah. obicno u stubicastim kristaliulu. lil1l0nit itd . Javlja se u kratkostubicastim i p!ocastim fonnama.5 a gustina 2. feldspatoidi ) u povrsinskini uvjetima.2 g/cm 3 Mctamorfozom lako prelazi u hlorit i epidot. Tvrdoca talka je I. na osnovu cega se lako raspoznaju.O lO (OH). Nastaje djejstvom toplih voda bogatih CO. Minerali glina su jedana od najzastupljenijih komponenti sedimentnih stijena litosfere. Muskovit se u granitirna javlja kao primarni mineral. Si. bronzano zelene boje i savrsene cjepljivosti zove se dijaiag. Cjepljivost mu je savrsena. a ponckad sU zastupljeni i u kristalastim skriljcima" 1) izgradnji stijena vecinl dijelom sudjeluju augit.0-3. Oni uglavnom nastaju raspadanjem alumosilikata (feldspati.5 a gustoca oko 2.(Ca. AmfiboIi su siIikati magnezija.5-3 a gustoca izmcau 2. dijalag. U arhitektonsko-graaevinskom kamenu liskuni nisu pozeljni u vecoj koliCini. gustine 3. I"e. kvarc. Obicno su u grupi. i to oni bogatiji zeljezom (samozit.2 g/cm 3 U povrsinskim uvjetima minerali hloritske grupe se raspadaju. na magnezijske silikate.:.8. [rna veliku primjenu u industriji papira. To su sekundarni minerali koji nastaju metamorfozom biotita. Preobrazajem prelaze u hlorite i amfibole. Tipican je sastojak vulkanskih stijena. Serpentin-Mg. Sastojak je magmatskih i metamorfnih st~lena.a najcesce u zrnastim agregatirna. Konacno raspadanje ovih minerala uz odnosenje gvozda dovodi do stvaranja raznih minerala glina. Nalazi se u obliku mikrokristalastih. Tvraoca mu je 2. talk. 0 22 (OH).4 g/cm3 Oba su minerala zeiene. Najcesee su prisutni u metamorfnim stijenama. zeljeza i kalcija. Vazlli su minerali bazicnih Inagnlutskih stijena. zute i sive boje. Augit.4 g!cm 3 • Nije stabilan lllineral pa nletamorfozorn prelazi u hlorit biotit i cpido!.5 g/cm 3 Tvrdoea hrizotila je ako 2. Od minerala glina posebno su znacajni kaolinit. ali cesce nastaje metamorfozom feidspata i minerala glina koji sadrze kalij.5 a gustina 2. iIi udruzeni sa drugim alumosilikatima iIi kvarcom i veoma su sitnozrni.Si. a gustina 3. boja.AI)zO. Najvazniji liskuni su biotit i muskovit. te se javlja kao redovan sastojak glinovitih i pjeskovitih sedimenata.Nisu stabilni pa Inetarnorf{)z0111 prelaze u amfibole.1. 2.0 i 2. u svim nijansama. aktinolit j trell1oiit. a sjajnosti staklaste. Filosilikati Ova grupa sadr:?. Mg.Si. Boje je svjetlozelene do erne Sastoja1. Fe.8 g/cm3 Boje je bijele do svjetIozelene. lmaju savrsenu cjepljivost ali su im ljuspice neelasticne.s nesto alurninija i natriju. Tvrdina je 6. Slozenog su hemijskog sastava 1 slicnih lTIorfoloskih j fizickih karaktcristika. Al ) (Si. Kacl su liske sitne (manje od lmm) s vecom koliCinorn konstitucijske vode i manjinl sadrzajem kalija nazivamo ga sericit. Tvrdoea antigorita je 3. Na .i lTlinerale: liskune. posebno znacenje imaju hornblenda. Ulazi U S:lstuv mnogih magmatskih stijena..5 3 g/cn1 . zatim u kori raspadanja i u zemljistu na kame rastu biljke.2 g/cm 3 U kori raspadanja muskovit je veoma stabilan. kristalise monoklinicno.

Ie montmorilonitu ali znatno slabije apsorbuje vodu i ne pove6ava znatnije zapreminu. Kristalise heksagonalno (S1.Si0 2 xl·hO nastaje hemijskim trosenjem (raspadanjem) silikata. Kvarcni pijcsak se koristi za proizvodnju gradevinskog n1aterijala (siporeks.Ie 2-2. U prirodi ga nalazimo U ""v·ise modifikacija koje su stabilne u razliCitin1 temperaturnim intervalima. Montmorilonit-Aiz [(Si. Cisti varijateti koriste se u proizvodnji porculana i vatrostalnih materijala.AI). Posebno je zastupljen u dubokomorskim sedimentima (Iaporci. rnetalurgiji. npr. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. Ovaj mineral je sastojak i nekih laporaca. Kristalise monoklinicno (s1. je 2 . Tvdoce . x H 2 0 je mineral bijelosive boje koji svoja svojstva mijenja ovisno 0 koliCini vode. feldspatoidi i zeoliti. Amorfni kvarc iii ol'al. Upija vlagu pri cemu moZe povecati zaprelninu do 250/0.AhSi2 0s (on . ali se od lljega razlikuje manjom kolicinom kalija. 30 31 . malter).Si0 2 je jedan od vaznijh minerala koji izgraduju stijene litosfere. ali 11 ekstremnim slucajevima i do 20%. liskuna i drugih alumosilikata. itd . ). emi morionom.5 a gustoce 2.1. pri cemu visestruko povecava zapreminu.65 g/cm3 Najcesce se javlja u formi zrna iii sesterostrane prizme i piramide. te kao produkt raspadanja prilnarnih silikata. Nastaje pri preobrazaju magmatskih i metamorfnih stijena i to raspadanjem alumosilikata (feldspata iii liskuna-biotita). natrija i kalcija. zalim u industriji stak1a. U morskim bazenima stvaraju se mnoge bentonitske gline koje predstavljaju Ciste montmorilonite. Ortokias-K ( AIShOR ) nastaje kristalizacijom iz magme. Kaicedon je kriptokristalasti Si02 . tvrdoce 7 a gustine 2.8. Kolicina vode U opalu varira. Kvarc ( kremen ). Hemijski Cist kvarc je proziran ("gorski krista]" ) a razliCitl1 hoju mu daju prirnjese (ljubicasti yarijateti nazivaju se ametistom. itd.Ie sastojak granita i sijenita.:r Kaolinit.dijatomeje. izlucuju opalne skelete ). krt je . Koristi se kao isplaka pri dubokom busenju.13). 30% metamorfnih i 10% sedimentnih stijena. Boje . a natrij sko-kalcij ski alumosilikati plagioklasima.2 g/cm3 Nastaje raspadanjem bazicnih eruptivnih stijena i tufova u alkalnim sredinama. tamni cadaVCClTI. ovisno 0 kolicini vode. Kalijski i natrijski almllosilikati nazivaju se alkalnim feldspatima (najvazniji ortoklas). iuti citrinOll1. Nastaje trosenjem feldspata. a vrste sa vodom ponasaju se kao plasticne mase.6 g/cm3. Cest je sastojak humusnih (kiselih ) sredina. Stika 13. Tektosilikati Minerali ove grupe su kvarc. feldspati. Yeoma je otporan na uticaj atmosferilija. a ima ga i u sedimentnim i metamorfnilTI stijenaIna.5. glinci ). Tvrdoca opal a. Tvrdoca mu je oko 2 a gustina 2. industriji kermuike. a takode i za suspenzije pri injektiranju vodopropusnih stijena radi postizanja njihove vodonepropusnosti.OIO] (OH). U izgradnji tunela montmorilonit je veoma stelan mineral zbog povecanja zapremine apsorpcijom vode 5tO moze izazvati smanjenje tune]skog profila i rusenje vecih razmjera.) se javlja u bijelim 5itno kristalastim agregatima.Ie bijele.6. 2. Nastaje iz magmc. Ako se javlja 11 trakastim formama sa razlicito obojenim trakama naziva se ahat ( ukrasni kamell ).6. a takoder i talozenjern iz toplih i hladnih Yoda. Feldspati su alumosilikati kalija. od 3-9%. a primjesama moze biti razliCito obojen. I1it-KAh (ShAIO IO) (OHh je sliean muskovitu.6-3 g/cm3 Sliean . Yodu lako apsorbira. talozenjem u blizini toplib izvora te biohemijski (mikroorganizmi.0-2.. Kristali kvarca Cest je mineral kise1ih magmatskih stijena. Feldspati izgradl1ju oka 60% magmatskib.14) a vazan .

2. Nepozeljni su u agregatu za pripremu betona. Boja im varira od bijele do zelenkaste.nakupinama. rodohrozit MnC0 3 . ali ako je voda bogata ugljen 32 33 . Obieno su bezbojni ali primjesama mogu biti obojeni. Kristalise rornbicno tako da njegovi kristali imaju oblik romboedra (sl. Fcldspatoidi su grupa minerala koji u magmatskim stijenama zamjenjuju feldspate od kojih se razlikuju nlanjirn sadrzajem silicija. te metamorfozom feldspata i feldspatoida. te magnezij i zeljezo (npr. Nalaze se u pukotinama i supljinama magmatskih stijena. Boja mu je najcesce mlijecnobijela. Kristalise te!'seralno. Tvrdoca mu je 5. Zeoliti se alumosilikati natrija. Tvrdoca mu je 6. Boje je bijele iii je razlicito obojen. Raspada sa se u minerale glina. u manjim koliCinama ima ih u matamorfnim stijenama. siv. a gustoca 2. a rneau ujima najvazniji su kalcit i dolomit. sideri! F eC0 3 .8 g/cm 3 KristaIisu triklinicno. Karbonati Karbonat! su soli karbonatne ( ugljene kiseline ). Nefelin-Na ( AISiO. U vodi se tesko topi. a od primjesa moze biti zut. Niskotemperaturni K-feidspatje mikroklin. dok su u sedimentima rijetki ( arkoze ). moze se koristiti u proizvodnji porculana.5 g/em3 Boje je pepeljastosive i bijele.bazicni pJagioklasi ). a gustoca 2. Uglavnom nastaju talozenjem iz tolih i hladnih voda. Tvrdoca mu je 6.7 giern3. Uglavnom je bijele iIi crvenkaste boje.5 g/cm Nastaju hidrotermalno do hidatogeno. ) je takode mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe U kojima se nalazi u nepravilnim zrnima iIi u Slika 15. Pri povrsinskom raspadanju bazicni plagioklasi se kalcitisu a kiseli prelaze u minerale glina ( kaolinit ). Slika 14. S njima se rijetko javljajll i drugi karbonati kao sto su magnezit MgC03 . gustoce 3 2-2.8. iii smed. Zeoliti se koriste za prociscavanje radioaktivnih otpadaka.5 a gustoea 2. Kristal kalei!a Tvrdoca mu je 3. Potpuno Cist je bezbojan i proziran. i smitsonit ZnC03.allgit ). i za odstranjivanje ulja sa vodene povrsine.5 . a djelovanjem atmosferiiija i hidrotermalnih procesa u kaolinit. Kristali ortoklasa Nije stabilan jer pod djejstvom hidrotermalnih rastvora transfornlise se u sericit. Tvrdoce su 3-5. U kristalnoj resetki zeolita nalazi se slabo vezana voda koja se zagrijavanjem gubi. Kaicit-CaC0 3 je Ininerai k_oji se u st~jenarna najcesce nalazi u zrnastiIll fonnama. Plagioidasi si izomorfna grupa dvaju Clanova :albita .Na (AIShOg) i anortita-Ca (AlzSi 2 08). a gustoca 2. 2. Tvrdoca im je 6-6. Vainiji minerali ave grupe SLl leucit i nefelin. a manjim dijelom raspadanjem minerala nastalih iz magme koji u sebi sadrze kaleij (npr. kalcija i rjede barija. Lcucit-K( AISh06 ) je mineral bazicnih magmatskih stijena alkalijske grupe. ciscenje din1nih gasova. U dodiru s vlagorri zeoliti vodu primaju natrag. a nekad je i bezbojan. Veoma su rasireni u magmatskim stijenama. zatim za proCiscavanje otpadnih i kanalizacijskih voda.5 g/cm 3 Ako je bez prirnjcsa.6-2.6 .lS). stroncija i kalija.6 g/cm3 . a gustoca 2. Karbonati izgraduju veei dio sedirnentnih stijena. pri cemu se ne narusava struktura.

. Tvdo6a mu je izmedu 3 i 3.8. itd . Crveni korundi nazivaju se rubini.. Kaleit je veoma vazan petrogeni mineraL Bitan je sastojak krecnjaka.x2H 2 0 kristalise monoklinicno. Ako iz njegovog sastava izade karbonatna (ugljena) kiselina.enom HCl kalcit se lako topi. a zapreminski 90% ). U prirodi su zastupljeni znatnim brojem.4. Mineral dolomit je glavni sastojak stijena doiomita i dolomitskih mermera. koralji. zut i ern. Zrna dolomita se medusobno dodiruju duz ravnih povrsina i ne zadiru jedno u drugo kao kod krecnjaka. feldspate i druge minerale u stijeni. Sulfati Sulfati su soli sulfatne kiselnie-H2S04. crvenkast i plavkastosiv. Zagrijavanjem iznad 500°C. sto mu ogranicava primjenu u gradevinarstvu. prelazi u limonit i sulfatnu kiselinu koja otapa karbonate (djelovanjem H 2 S04 na krecnjak nastaje gips ). hidatogeno (u izolovanim dijelovilna mora pri redukcionim uslovima ) itd . a kao petrogeni najvafuiji su gips i anhidrit. Obicno se javlja u zmastim i vlaknastim agregatima. Bezbojan je . Mineral dolO1nit postaje na razne naCine.CaC03 MgC0 3 se kao i kaleit u stijenama najcesce nalazi u zrnastim formama.dioksidom ( atmosferska voda ). Koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa. 2.9 glem 3 Boje je bijele do sive. Gips-CaSO. dolomit ne. Tvdoca mu je 2. Naime. alge. tada prelazi u kaleij-hidrogenkarbonat koji je lakse topiv prema formuli: CaC0 3+ H20+ C02 __ Ca (HC03h Kaleijum-hidrogenkarbonat nije stabilan spoj. talozi se gips a zatim anhidrit. Medu ovim mineralima najznacajniji je pirit. dobiva se tzv. a nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama.. 2. Obzirom na slicnost s kalcitom lako se razlikuje po reakeiji na sohm kiselinu. Cisti varijeteti lijepih boja su drago kamenje.8. Koristi se za dobivanje sulfatne kiseline. vlaknast i plocast. Koristi se u industriji cementa.5. zeleni smaragdi. Praskasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips. Kaleit nastaje i biohemijskiposredstvom organizama i mikroorganizama koji izlucuju skelete od -- CaC03 ( skoljke.8. Oksidi i hidroksidi. Nastaju hidatogeno i hidrotermalno. Anhidrit-CaSO. Dolomit. Sulfidi U prirodi se nalazi veliki broj sulfida. Obicno se nalazi u plocastim kristalima te nepravilnin1 nakupinarna i zmastim masama. To je krt mineral tvrdoce 6-6. u hemijskoj industriji. pri cemu se njegov volumen poveea za oko 60% liZ razvijanje pritiska oko 1100 bara.9 i 3 4. Rjede je hidatogeni mineral a moze nastati i hidrotermalno. Dolomit se koristi za izradu vatrostalnog materijala. Tako nastaju sige ( stalaktiti i stalagmiti ) u pecinarna i bigar iii sedra oko slapova krskih rijeka. plavka~t.4. Maze nastati i biohemijski. uz jak sum i pjenusanje u dodiru sa razblaz. mermera i njihovih breea.3 . Najvlse se razvija metasomatski pri dijagenetskim procesima djejstvom Mg rastvora na krecnjake.5 a gustoce oko 5 g/em] Boje je zlatnozute. a gustoca aka 2.5. framinifere. Gustoca mu iznosi izmedu 3. Sitnozmi agregati bijele boje zovu se alabaster i koriste se u vajarstvu.. U prvoj fazi poslije karbonata.5 g/cm 3 Bezbojan je iii bijel.4. Oksidi su spojevi kiseonika sa drugim hemijskim elementima a hidroksidi su spojevi elemenata sa hidroksilnom skupinom OH . Na tempertauri od 110°C gubi 75% vode. a gustoca 4. plavi safiri. a gustoca oko 3 glem'. a od primjesa moze biti bijel. a od primjesa moze biti siv.1 g/cm • Idiohromatski je bezbojan ali od primjesa moze biti razlicito obojen. od kojih sarno neki sudjeluju u izgradnji stijena. Moze biti bezbojan. zbog cega je stetan. Tvrdoea mu je 3 . Tvrdoca muje izmedu 3. Javlja se u pravilnim kristalima te u formi zrnastih masa i sitnozmastih nakupina. Nastaje na vise naCina: hidrotermalno. itd . "estrih gips" koji s vodom prelazi u veoma tvrdu masu ( "hidraulicni gips "). Javlja se zmast. karbonatnih pjeseara i laporaea sto mu daje posebnu vainost u gradevinskoj praksi i to s dva stanovista : kao materijala kojim se gradi i materijala na kojem se gradi. Korund-Ah03 je mineral vel ike tvrd06e (9).5 i 4. zbog cega se laka lomi i mrvi. Zbog velike gustoee ( tezae! ) barit se koristi za izradu teskih opeka. a ponekad i u pravilnim formama. a gustoca 2. uz sudjelovanje anaerobnih bakterija. 2. pa se koristi za izradu posebnog maltera. Kaleit je takode veoma vazna komponenta kod proizvodnje cementa. Apsorbira zracenje. Ako je zahvacen proeesima trosenja. Kiseonik je najzastupljeniji element u litosferi ( njegov maseni udio u litosferije 50%. Barit-BaS04 kristalise rombicno. Korund se koristi 34 35 . ponovo nastaje tesko topivi kaleij karbonat. Pirit-FeS2 kristalise teseralno. kristalise rombicno. itd ) . Kristalizira prakticki u svim uvjetima tako da je on sastojak magmatskih. bijel iIi razliCito obojen primjesama.3. sedimentnih i metamorfnih stijena. Pri gradnji tunela takva pojava izaziva savijanje opIate i smal1jivanje tunelskog profila a cesto i rusenja.3 g/cm 3 Najcesce nastaje talozenjem u izolovanim dijelovima mora. Ohladen. lako prima vodu i brzo ocvrsne.

Sumpor-S je element tvrdoce 1. Tvrdoce je 1-2. PETROLOGIJA Petrografija je nauka ciji je zadatak proucavanje stijena. . a oni u obliku polukugle rozetc.0.F. ali se cesce nalazi u zrnastim formama kao stijena odnosno kamena so ( tako je zastupljen u !ezistima Tuzle ). Koristi se za proizvodnju sulfatne kiseline. koji se upotrebljava kao prirodni pigment.. a gustoce 2.1-2. Najvece mase grafita nastale su metamorfozom uglja u dubljim dijelovima litosfere. nastalog u anaerobnim uvjetima nalaze se na Sieiliji i u SAD (Texas ). kod dobijanja hlorovodonicne kiseline. U grupi fosfata vaZnije mjesto zauzima apatit-Cas (CI. Mineraii ostalih grupa Ostali vaZiliji petrogeni minerali svrstani su u grupe halida i fosfata. a naiazi se u zemljastim. u anaerobnim vodenim sredinama posredstvom mikroorganizama.3-3. ali ako sadrzi primjese bitumena i glina moze biti smed i siv. sjaja metalnog do mutnog. zelen ). Tvrdi varijeteti su tvrdoee oko 5 . itd . bubrezastim i grozdastim formama.8. Tvrdoca mu je 5. a gustoce 2.8. a gustoca 3. nalazimo je i na dnu vrtaca. Nastaje uglavnom talozenjem iz morske vode. najvecu vamost ima halit (kuhinjska so )-NaCI. smedu i modru boju.4 g/cm . Drugi vaZniji mineral ove grupe je f1uorit-CaF 2 koji kristalise teseralno. Zemljaste zute limonite nazivamo limonitnim okerom.. Grafit-C je stabilna polimorfna modifikacija ugljenika s tipicnom slojevitom re!letkom. Poznata lezista elementarnog sumpora. naCin njihovog pojavljivanja i bavi se njihovom klasifikaeijom. Iz grupe elemenata koji se u prirodi nalazi samorodno bit ce spomenuti grafit. Naziv se koristi kao opsti pojam za koloidnu tvorevinu hidratiziranih zeljeznih oksida . Zbog velike otpomosti na trosenje moze se naci i u rijecnim nanosima (sekundarna le±ista ). Halit je bezbojan mineral kome primjese mogu dati zutu. Nalazi se u nekim metamorfnim stijenama . a s obzirom na veliku otpomost prema trosenju ima ga i u sedimentnim stijenama. Tvrdoce je 2.). Obradeni dijamanti su skupocjen nakit. a u gradevinarstvu za izradu kruna koje sluze kod istraZnog busenja u tvrdim stijenama.kao abraziv. zovu se brilijanti. a gustoce od 3 3.5 . dio petro\ogije . hidrotermalno.5 g/cm3 • Sjajnost mu je dijamantska. a u pravilu. proucava i uslove postanka stijena u nizu geoloskih procesa koji se desavaju u Zemljinoj kori i na njoj. a koristi se i kao sirovina u hemijskoj industriji. u cementnoj industriji. Nalazista dijamanata vezana su za ultrabazicne eruptivne stijene -kimberlite.2 g/cm3 Boja mu je ema a ejepljivost savrsena ( odraz strukture l. a kao abraziv za alate kojima se obraduju kamen i tvrdi metali ( u ovim slucajevima se koriste uglavnom vjestacki proizvedeni dijamanti ). a gustoca 3. Kristalise rombicno.5-2. dijaspor ) i zeljeznih oksida i hidroksida. 2. Kristalise teseralno. u kojima je prirodni pigment (npr. smed. U podrucju krsa ispunjava pukotine i supljine. su u prirodi zastupljeni vecim brojem minerala. ana analizira strukturne. bemit. je zapravo. Tvrdoca mu je 4 a gustoca 3. Medutim. Petrografija . plavozelen.1-2.12% fino disperziranog limonita koji im daje lijepu boju. ijubicast.6. HaHd. Limonit. itd . u grckim mermerima koji sadrze 0.7. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razlicito obojen (zut. Limonit je u veCim koliCinama ponekad stetan sastojak stijene. Vazanje u ishrani. Nalazi se u eruptivnim stijenama kao sporedni iIi akcesomi mineral.6 g/cm 3 • Nastaje pirogeno. zatim optiei. Zemlja crvenica ( terra rossa ) je netopivi ostatak krecnjaka a sastavljena je uglavnom ad aluminijskih hidroksida ( hidrargilit. itd ) 2. ako se ona zeli primjeniti u arhitektonsko-gradevinske svrhe. Boja mu varira od zute do smede. 2.2 g/em 3 Bezbojan je iii primjesama razlicito obojen ( zutozelen. gustoce oko 2. mineraloske i hemijske karakteristike stijena. Kristalizira u formi kocke (teseralno). Dijamant-C je takode stabilna polimorfna modifikacija ugljenika. ali u malim koliCinama. te u proizvodnji grafitskih olovaka. Zbog velike tvrdoce koristi se u izradi krnna za istrazivacko busenje u tvrdim stijenama. Ako su bruseni u obliku bipiramide. Bezbojan je ali od primjesa moze biti razliCito obojen ( play. Medu njima. plavicast.OH) (PO. dijamant i sumpor.Fe2 0JxH20 je cest hidroksid zeljeza..2 g/cm3 Topiv je u vodi i slanog okusa. itd . Element. Nastaje iz solfatara i mineralnih termalnih voda. svakako. 36 37 . kao topitelj.nauke koja pored navedenih sadrzaja. pa cak i em ). Tvrdoca mu je 10.0 g/cm3 Ukoliko je Cist ima zulu boju. Nalazi se u listicavim nakupinama i gustim masama. slabe je ejepljivosti i ima mastan sjaj. Kristalise heksagonalno. zut.grafitski skriljci i mermeri ).1-3. ruzicast. Koristi se u elektroindustriji i metalurgiji. ako je fino disperziran u stijeni onda moze biti koristan kao npr. Koristi se u metalurgiji. Odlikuje se crveukastosmedom bojom. eksploziva i insekticida.

u specijalno pripremljenim izbruscima ).h stijena ( prema: Tajder. Ova struktura je karakteristiena za efuzivne stijene. nastale rnetamorfozom magmatskih.tnka Sve stijene litosfere. Obzirom na nacin postanka. oblikorn i medusobnim odnosom minerala. ovisno 0 naCinu postanka. Struktura ie ovisna ad uvjeta nastanka tih stijena pa se generalno moze razlikovati: zrnasta.n. Pojed. Ovisno 0 mjestu njihova postanka. i polimineraine kada su izgraclene od vise mineralnih vrsta. sedimentnih i vee postoje6ih metamorfnih stijena. biotit ). Struktura stijene . Podjela stijena prema naCinn post. Karakterise se neorjentisanim stapicastim plagioklasima izmeclu kojih se 38 39 . Tekstura oznacava naCin na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi. amfiboli. nastale kristalizacijom magme ili ocvrscavanjem lave. s veCim sudjelovanjem Fe i Mg ( olivini. . 1972 preuzeto.3. tipov.kriptokristaine (ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povecanja do 1000 puta). Magmatske stijene Magmatske stijene nazivaju se prinlamim stijenama. -povrsinske (izlivne iii efuzivne). Struktura i tekstura magmatskih stijena Pod strukturom magmatskih stijena podrazumijeva se stepen kristalizacije. ofitska i hijalinska struktura ( slika 16 ).2. s veCim ucescem Si i Al ( kvarc. litosfera je do 16 km duhine izgradena 95% ad magmatskih stijena i ortometamorfita. te veliCinom. nastale postupnom kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere. stijene se mogu podijeliti na: -fenokristalne ( aka se minerali magu razlikovati okom iii povecanjem do 10 puta). Ova struktura je svojstvena svim intruzivnim stijenama. svrstavaju se u t[i glavne skupine: magmatskc iii cruptivne stijene. Prema rezultatima istrazivanja americkih geohemicara Clarkea i Washingtona. -mikrokristalne ( aka se minerali mogu razlikovati sama mikroskopom.2. Ovisno 0 boji. Ovisno 0 kolicinskom udjelu i vaznosti minerala koji izgracluju st\jene minerale dijelimo 11a: -bitne (prevladavaju i 0 njima ovise svojstva stijene kao cjeline) -sporedne ( pojavljuju se u manjim koliCinama ) -akcesorne ( pojavljuju se rijetko i u zanemarivim koliCinama ) Sa graclevinskog aspekla veoma bitne karakteristike stijena su njihova struktura i. Vew izmedu ove dvije grupe magmatskih stijena predstavljaju ?liene iii hipabisalne stijene koje se javljaju kao ogranci dubinskih stijena od kojih se razlikuju po strukturi a ponekad i po mineralnom sastavu. oblik i meclusobni odnosi minerala. minerali magmatskih stijena dijele se na: salske iii bezbojne.c. porfirska. Stijene mogu biti monomineralne kada su izgraclene sarno ad jedne mineralne vrste.z Sestanov. zhog cega se jos zove i granitskom struk'turom. Slika 16. 3. Ofitska struktura tini prelaz izmeclu zmaste i porfirske.piroseni. Inaee to su tijela male debljine a velike dutine prostiranja. Porfirska struktura se odlkuje relativno krupnim i pravilno kristaliziranim mineralima koji su nepravilno razmjesteni u staklastoj iIi sitnokristalastoj masi. 3. meclusobno se dodiruju i priblizno su ujednacene veliCine. veliCina. feldspati ).1. nastale u vodi iii na kopnu kao rezultat taiozenja materijala razlicitog porijekla i metamorfne stijene. a zavisi od nacina postanka stijene. struktura magmatsk. mozemo ih podijeliti na: -dubinske (intruzivne iii plutouske). 1986) Za zrnastu strukturu karakteristicno je da se minerali javljaju u formi zma nepravilnih oblika. u magmatskim stijenama minerali se dijele na : primarne ( nastali kristalizacijom iz magme ) i sekundarne ( nastali alteracijom iii izmjenom primarnih minerala pod djelovanjem hidrotermalnih procesa i hemijskog trosenja). nastale brzom kristalizacijom i ocvrscavanjem lave na povrsini (iii pri povrsinskim dijelovima) litosfere. tekstura. bilo prilikom nastanka stijene iii uakon toga. a zavisi od uticaja vanjskih faktora. Herak. Tipicna je za granite. sedimentne iii talozne stijenc.1.Ie definisana slepenom kristaliniteta. Prema krupnoci minerala koji ih izgracluju. i femske iii obojene. . Polimineralne stijene su znatno ceSce.

U grattevinarstvu gU povgljnije stUene homogene (m. i nllprllViino.nalazi piroksen augit koji je ('esto hloritisan.prezanja. Ako je rastojanje 40 41 . su orjentisana Pllralelno srnjeru taka lave. Na sliei 17. u njoj se POjlWljUjU na. kaici!. Sjencenjem su oznacene zone metamorfisanih stijena Tekstura magmatskih stijena predstavlja prastorni raspored mineralnih zma u stijeni. stubasto. a fizicko-mehanicka svojstva priblizno su im jednaka u svim smjerovima._ OfiTSAA HIPABlSAlNI (SKLAD) Homogena iii masivna tllkstufll odlikuje 5e r<lVnomJWlO rasporedenim mineralnim ~rnim<l. ' . STRUKTI.2 Lucenje magmats/dh . bankovito. Kod fluidalnc tcksture mineralna . U ovisnosti 0(1 polozaja lih pukotina i prslina ma$matske stijene ge odvajflju i odlamaju. Plocasto i bankovito lucenje nastaju ukaliko je u stijeni zastllpljen sarno jedan sistem paralelnih pukotina.] 8 ). Osim toga lako su obraduju i dobra poliraju pa se mogu koristiti u arhitektonsko-gradevinske svrhe.aSKA '<1J"UNS".tijen!! i OIJABAZNA ) OUSWSKl (M.:rna.IlMim mineraJimu (kvare.:uju se slijedeci oblici lucenja: paraielopipedno iii pru:matsko. intru>:lvne stijene.SIV) Stika 17. Karakteristicn&Je >oa bw>:icne efuzivne stijene. veziknlllrnom i mandoltlstom tllksturom imaju ogranicenu primjenu zbog nepavoJjnih karakteristik!l. plOCllsto. kuglasto. Strukture bazlcnlh magmatsklh stijena u avlsnastl ad ab/llka pojavljivanja tih stijena u razH6itim nivoima iitosfere. Stijene Sa fluid. Ona ovisi od uvjeta kristalizacije a moze biti : homogena iii masivna.wivn!'l) (eksture.\lnom. a) pn naglom o('vrsCivanju lave.O. Ta pojava odvajllnja magmatskih stijene dliZ diskontinulteta naziva Se IUgenje. c-vezikularna (mjehurasta) nlvoe.JRA POVRSIN$K' (FLOC'" 1 PORf.2.1:8.. Hijalinska iii stakIasta struktura nastaje staklastoj masi orjentisani u smjeru taka lave. Tipski je razvijena u dijabazima te se jos naziva i dijabaznom strukturom. Paralelopipedno iii pru:mlltskQ lucenje karakterise se prisustvom nekoliko sistema pukotina koje su medusobno upravn\!. ali se pojedini varijateti povoljnih fi>oicko-rneh@i¢kih svojstavil magu koristiti u dekorati vne svrhe. Vaznije lekslure mqgmatsklh stijena a-masivna. Ukoliko se nakrmdnim procesirna supU!ne !spune ral1. To u"rokuje formir@je diskontinuiteta kao sto su pukotine i prsline. Magmatske stijene se u prirodl obieno javljaju kIlO !zdijelj\!!1erasCianjene mase razlicitog oblika. b-f/uida/na. Ova leksl]Jfa karakteristicna je . prikazane su bazicne magmatske stijene u razlicitim nivoima litosfere i s tim u vezi strukture karakteristicne za pojedine Stika 18. bez vidljive orjentaeije. U ovisnosti od prostomog polozaja pukotina i prslina razlil. Rijetki stapicasti minerali ( obieno feldspati ) su u Stijene koje imaju zmastu strukturu uglavnom su jednolicne boje. Prema tome ova tekslunl Svgjstvena je "fu>oivnim stijenama. itd ) onda se takVa tekSlUfa Zave mando!astll. 3. f1uidalna i vezikularna ( sJ. . Tada sU u magmatskim stijenarna prislltna prizmaticna tijela razlicltih dirnenzij a. Vezikularna tekstura k€!n\kterise se s mnogo supljin€! n€!shlUh oslobadanjem plinov<l i pam lokam n€!gloghl<ldenj& adnosna kristalizacije law. Kad magma ocvrscava. odnostlo dok se hladi.

bazalti).2. sto je iskljucivo rezultat sadrzaja Si0 2 u plagioklasima i drugim silikatnim mineralima. obzirom na mineralni sastav i struktumo-tekstume karakteristike. a ukoliko je one ve6e ad 60 em nastaju banci. sto je pretezno rezultat vece koliCine Si0 2 u feldspatima i mjestimicne pojave kvarca. ovisno 0 kriteriju koji se pri tome definira. Prisustvo pukotina lucenja znatno olaksava eksploataeiju. itd. koja je skoncentrisana u olivinu i drugim silikatnim mineralima s manjim sadrzajem Si02 . spomenika. Opsti pregled magmatskih stijena alkal~jske i kalcijsko-alkalijske serije prikazan je u narednoj tabeli. Lucenje stijena ad velikog je znacaja za eksploataeiju kamena i njegovu obradu u gradevinske svrhe ( izradu koeki. zatim na zicne (bipabisalne ) i na povrsinske (efuzivne iii izljevne). Stubasto lucenje karakeristicno je za izlivne stijene a narocito je cesto kod slivova bazicnih stijena (npr. magmatske stijene se dijele na kisele. Ultrabazicne stijene su izdvojene jer one ne sadrze feldspate. Nepravilno lucenje javlja se kada se sistemi pukotina ukrstaju iIi stoje pod kosim uglom sto uvjetuje izdvajanje nepravilnih blokova razliCitih dimenzija. bazicne i ultrabazicne. Detaljnija i kompletnija sistematika magmatskih stijena bazira se JOS 1 na bitnim sastojcima stijena te njihovim strukturnim i tekstumim karakteristikama. ako su sistemi pukotina i prslina jako gusti. su nepovoljne stijene sa 3. U1trabazicne stijene sadrze manje od 45% Si02 komponente. Stika 19. Narocito kuglastim i nepravilnim lucenjem. ivicnjaka.odnosno sadrzaj Si02 mineralni i hemij ski saslav Prema mjestu postanka. Magmatske stijene. Sistematika magmatskib stijena Magmatske stijene litosfere mogu se sistematizovati na vise naClna. a takode i obradivost magmatskih stijena. komponente. neutralnc.izmedu pukotina manje od 10 em onda se formiraju ploce. veoma je tesko dobiti 42 43 . komponente. Ipak. pri cemu stubovi stoje upravno na povrsinu sliva.3. imaju obicno veliku cvrstaeu i zbog toga se dosta tesko eksploatisu i obraduju. Izdvojeni komadi imaju oblike koncentricno gradenih kugli. 1989) Kugiasto lucenje svojstveno je izlivnim stijenama i jav\ja se u plicim perifemim dijelovima intruzija. Neutralne stijene sadrze 55% do 65%SiO. .sve magmatske stijene dijelimo na dubinske (intruzivne iii plutonske). blokove odredenih dimenzija. Kiselc magmatske stijene sadrze vise od 65% SiO. Na osnovu sadrzaja Si02 komponente . Stubasto lucenje (sLJ9) karakterise se cetverostranom. a tolika kolicina te komponente rezultat je vece kolicine minerala kvarca i minerala sa vecim u<~escem Si.). Stubasto Jucenje u bazaltima (Birkeland & Larson. Poznatije sistematizacije ukljucuju : mjesto postanka ( nivo kristalizacije ) kiselost. Bazicne stijene sadrze od 45% do 55% SiO. petostranom iIi sestostranolll izdijeljenoscu u vidu stubova.

).j f---------j DUBINSKA : PIROKSEN OLiVIN ± Trahiti su efuzivni ekvivalenti sijenita. Strukture su porfirske. pri cemu veliCina zrna u ovim stijenama varira. gabra peridotila Od magmatskih stijena u gradevinarstvu najces6u primjenu imaju graniti i gabri.4. Struktura im je zmasta.j ALK.-----------. jer se u njima nalaze primarna lezista dijamanata. Zmaste su strukture.j ! ALKGABRO GABRO i i----------~------~----------.. Nalaze se u obliku vecih i manjih izljeva i vulkanskih kupa.N-S-KA--+---------f----------l. Opsti pregled magmatskih stijena MJESTU PQSTANKA I KISELOST! i MINERALNI I SASTAV i i ' I ALKALNA KALClJSKO ! BEZ i SERIJA Ii I i ". NajcesCi su dvoliskunski graniti (sa biotitom i muskovitom) te se zato nazivaju obicni graniti. tamnosive i zelenkaste boje. Graniti dobijaju naziv prema nekom vodecem bojenom iii karakteristicnom mineralu: biotitski granit. Daciti su svjetlosive... U obradi su podatniji od granita. koji se pretemo javijaju u obliku skladova. Varijateti sitnijeg zma i s djelimicno staklastom osnovom imaju tamniju boju. 3. kvarca i bojenog minerala (biotit. Treba istaCi da su sitnozmi i srednjezrni varijateti mnogo povoljniji za gradevinarstvo od krupnozrnih. nepravilno. homblenda. dvoliskunski g. a teksture homogene. Bazalti su efuzivni ekvivalenti gabra.SlJENIT HORNBlENOA NEUTRALNA f--PO_V_R_"_NS_M __ +-______.Tabela 2.4. izgradene od alkalnog feldspata (ortoklas iii mikroklin. Ofitske ( dijabazne ) su strukture i homogene teksture. Mineraloske i petroloske karakteristike granita.~!_T_RA_H __ 'T____~-A-ND-~--'T--~I__________-. a tekstura masivna (homogena). Njihovi bitni minerali su kvare i plagioklasi. Boje su tamnozelenosive do erne.I i I ~-----+-------+----------+--------~'------~----------4 OUBINSKA I KISELA KVARC SIOTIT HORNBLENDA f---------jl POVRSINSKA I GRANIT RIOLIT I I OIORIT i GRANO DIO~·. Nalaze se u obliku velikih i debelih ploca. a homo gene teksture. BAZICNA I OUBINSKA POVRSINSKA I ' rI i : ± 810TIT I OACITiI i r-.jl ULTRABAZ I leNA ! PQVRSINSKA ) i OLiVIN PIROKSEN I I PIKRITi i KIMBERLIT I I 3. fluidalne i mandolaste. . ponekad albit) .2.. Boje su bijele do ruzicaste i Cfvene. amfibolski g._______.BAZAL T BAZALT PERIDOTIT ----------f-------I-. Obicno se nalaze na obodu granitskih batolita. Kimberliti su ultrabazicne eruptivne stijene..I' K~FELDSPAT! PLAGIOK LASI -AlKALNA : FELDSPATA SERlJA .2. Stoga co karakteristike ovih stijena biti detaljnije prikazane. Andeziti su efuzivni ekvivalenti diorita. Boje su sive i sivozelene. ali i u formi zila i skladova. svjetao.1. Trahiti se zbog hrapavosti primjenjuju za stubista i plocnike. itd. muskovitski g. itd.-. 44 45 . Obzirom da su karakteristike granita. Andezita ima u okolini Srebrenice. RazliCitih su nijansi svjetlozelene boje. Rioliti su efuzivni ekvivalenti granita. Teksture su masivne. ekvivalenti peridotita. turmalin. Strukture su porfirske. vulkanskih kupa i eruptivnih :lila. a tekstura homogena. Struktura im je porfirska a tekstura fluidalna. gabra i peridotita prikazane u narednom poglavlju ovdje ce u kratkim crtama biti opisane ostale magmatske stijene koje su navedene u tabeii 2. Graniti Ime su dobili po latinskoj rijeCi granum-zmo (javljaju se u zmastim agregatima). djelimicno imaju dobro razvijene ravni). Bitni minerali u njima su feldspati. su efuzivni ekvivalenti granodiorita. Dijabazi su hipabisalni ekvivalenti gabra. Imaju veliku ekonomsku vainost. uglavnom hipidiomorfno zrnaste (mineral. kratos-vladavina ) zmaste stijene. Dijabazi se cesto javljaju na potezu Banja Luka-Zavidovi6i-Visegrad. Od granita se razlikuju po tome sto ne sadrie kvare. Lucenje im moze biti paralelopipedno. Daeit. turmalinski g. teksture fluidalne a boje su sivozelene..T--+------··-----~I:I ! f-O-U-B-. sastavljene preteino od Na-plagioklasa i hornblende. Sijeniti rijetke neutralne dubinske magmatske stijene koje se javljaju u rnanjim masivima i zilama.. plocasto.. Pojavljuju se u vidu izljeva. i------~-----~----------l f--------. Dioriti su neutralne intruzivne stijene. Struktura im je porfirska. zbog cega se pretezno koriste u skulptorstvu. sto ovisi 0 boji K-feldspata ortoklasa koji prevladava u stijeni.leukos-bijel. itd.. Strukture su zrnaste.. Graniti su leukokratne (grc.

koja podsjeca na PlJesak. a. b~gate ka1cije:n: magnezijumom i gvozdem. Peridotiti su udrnZeni sa gabrima. obieno oblika lakolita iii zila. To su stijene vrlo razlicite boje sto zavisi od sastava i stepena sadrzine peridotita. Cesto bazicni plagioklas (labrador) pokazuje svjetlueanje u plavicastoj boji sto se naziva labradorizacija. staklastog do masnog sjaja i veoma jedri. U njima se javljaju olivin i pirokseni. Peridotiti se javljaju u vidu velikih masa obicno nepravilnog oblika. Gabri Stijene ove grupe siromasne su siiie~em.granitski grus. hlont. Od rudnih minerala najcesci su hromit i magnetit. Obieno su manje iIi vise serpentinisani (olivin i piroksen se transformisu u serpe. To su stijene zelenosive. Sekundarni su sosirit (albit + epidot + eojisit) koji se stvara na racun bazienih plagioklasa. Peridotiti Opsta karakteristika stijena peridotitske grope je da su siromasne silieijem i aluminijem a bogate magnezijem i gvoZdem. Djelimicno iii potpuno alterisani peridotiti dobijaju zelenu iIi eak emu boju.20 ). Lucenje je uglavnom nepraviino. Stijena izgradena od bazicnog plagioklasa i monoklinienog piroksena (uglavnom dijalag) u ulozi bitnih sastojaka naziva se gabro (u uzem smislu). 3. Njihovo raspadanje pocin]e promjenom bojenih minerala (najcesee njihovom oksidacijom).2. Stika 20. ponekad mogu evrstu stijensku masu dovest. kvare). Zbog toga peridotitske stijene ne sadrze salicne (svjet/e) minerale (feldspat. Jedm! minerali koji nisu podlegli raspadanju su kvarc i muskov!t.3. epidot. Kao karaktenstlcan sasto]ak J3vl]a sebazlcm plagioklas (labrador i bitovnit). zelene pa katkad i erne boje. itd.O) ! mahm sadrzajem magnezijuma (MgO). u rastreslto stanje tzv. Veei masiv gabra u BiB je na podrucju Jablaniee. Pomenuto je da povoljno luteni srednjezrni i sitnozmi varijateti gabra predstavljaju dobar gradevinski materijal. Gramt! se javljaju u vidu razlicitih formi ( s1.4. Kada imaju praviino paralelopipedno iii bankovito iucenje uz srednju veliCinu zma veoma su cijenjen gradevinski materijal.Stijene grupe granita i granitoida odlikuju se visokim sadrzajem silicijuma (SiO. Sve dubinske stijene gabro grupe karakterisu se zmastom strukturom i relativno ujednaeenom krupnocom zma. Osim hromita peridotiti mogu da sadrze platinu i dijarnant. apatit i magnetit. Ako su sasvim svjezi tamnozelene su do Zuckastozelene boje. 46 - 47 . hlorit.) . zatim sfen. kaleit. katkad i u obliku ziea promjenljive debljine. /981) Poznati masivi granita su u sjevemoj Bosni ( Motajiea i Prosara ) . Jedan od takvih kompleksa zastupljen je u Centralnoj ofiolitskoj zoni u Bosni i Hereegovini (od Banja Luke do Visegrada). tarnnozeiene. a javlja se paralelopipedno i bankovito lucenje. U masi. Zmaste su strukture. olivin.O 1 K.2. Masivne su teksture koja ponekad moze biti i planparalelna. gvozda (FeO) i kaJcija (CaO). amfibol. Ove stijene glacaju se dobro i imaju lijep izgled. Gabri se javljaju u vidu ve6ih masa. Lucenje je preteZuo nepraviino. Od sporednih sastojaka ueestaliji su ilmenit. Nakon toga zamu6uju se feldspat! ko]! daljom transformacijom prelaze 11 gline. SadrZaj alkalija pa i ka1cija uglavnom je minimalan. a masivne teksture.4. Ponekad mogu biti i ofitske strukture. Ako se u ulozi bitnog sastojka pored dva navedena minerala javi i olivin stijena se naziva olivinski gabro. liZ odgovarajuCi bojeni mineral (p!roksen. ponekad i homblenda. magnezIt. Peridotiti su vrlo rijetko svjeze stijene. Ako stijena sadrii olivine kao sekundarni mineral javlja se i serpentin. Blok-dijagram granitske intruzije (Ristic i Pamii:. l!z serpentin se kao alteraeioni produkti sreeu jos talk. Sadrzaj labradora sa plavicastim svjetlueanjem povecava vrijednost gabra kao gradevinskog kamena. kao bitni minerali. uslje~ cega zadohijaju mrkocrvenu boju. .2. 3. Ovi procesi obieno poCinju po obodu zma. . Graniti spadajl1 11 vrlo otporne stijene. spilitima. dijabazima i sedimentnim stijenarna kada grade takozvane ofiolitske komplekse (fragmenti okeanske kore i gomjeg omotaca). povisenim sadrzajem alkalija (Na.).:tin).

if kalcit i opaL Povrsinski raspadnnti peridotiti jako su ispucali i ispresjecani zican1a opata i magnezita.Procesorn metamorfoze ave stijene transforrnisu se u serpen(init breeastog izgleda koji se radi lijepe zeiene boje naroelta koristi za unutrasnje oblaganje zidova. Svjezi gabro se moze lako polirati i tada je veoma postojan na djelovanje atmosferilija. Guste vrste se primjenjuju u gradnji obalnih utvrda i morskih pristanista. ad ovih stijena zahvaceni su prOCeS1l11Cl erozije. Trahiti se primjenjuju u izradi stepenica i plocnika. zbog ('ega se pretezno koriste u umjetnickoj obradi. i ivicnjake.6-3. hidrosfere i biosfere. Peridotiti su u BiB ugla\'l10m zaswpljeni 11 okviru Centralne ofiolitske zone (potez Banja Luka-Zavidovici. zatim za izradu dekorativnih pioi'a za oblaganje. Gabro se koristi priiikom izrade temelja visokih gradevina. rastezanju . Sedimentne stijene Postanak sedimentnih stijena rezllitat je slozenog i dugotrajnog procesa koji sadrzi: -fizicko i hemijsko trosenje postojeCih magmatskih. mostova.2 gr/cm3 ) i male otpomosti prema fizickim i hemijskim agensima. Rjede se upotrebljavaju u arhitektonsko-gradevinske i skulpturne svrhe. llpotreblJUvajll sc II arhitektllri i kiparstvll . Upotreba periaotita u gradevinskc svrhe v1'1o jc ogranicena jcr su ani pored velike zapreminske iezinc nedovoljno otporni nn atmosferske uticaje. U gradevinarstvu se posebno primjenjuje na mjestima izlozenim velikom pritisku. stubova mostova. medutiul. (ako su lijepih boja i skloni poliranju). spomen ploea i bistRo Nepovoljno svojstvo granita je da ukoliko dade do trosenja feldspala ova stijena tada 1ma nejednaku boju i razliCite fizieko-mchanicke karakleristikc. Imaju slicne karakteristike i prilikonl izgradnje tUllC1a i drugib podzemnih objekata. . sedimentnih i metamorfnih s!ijena litosfere. plocnika. 48 49 . plocnike. Aka su ave stijene trosne iii jace ispucale poprinlaju karakteristike slicne nevezanirn stijenama. Mehanicko trosenjc stijena iii dezintegracija uzrokovana je siiama koje djeluju iz atmosfere ( insolacija ). zatim kao drobljeni Kamen u cestogradnji. itd" Bazalti imaju veliku primjenu kao agregat za beton a porozne vrste se koriste za izradu pjesackih staza jer zadrzavaju hrapavost. cesto u veoma sitne cestice. Daciti se koriste kao tehnicki kamen. jer ima veliku cvrstoeu i zilavost. .Kod svjezih. 3. nledutim zbog velikog otpora ovih stijena radovi u njirna su usporclliji i skuplji. jer su postojane prema hemijskim agensima i solima iz morske vode. ako se granit jako ugrije i polije hladnom vodom odmah se raspukne u nepravilne komade. Koriste se i kao sirovina za kamenu vunli (toplotni izolacijski materijal). jer se' ne glacaju i uvijek ostaju brapavi.U svjezinl intruzlviulU nlogu se izvesti stabilni tuneli i drugi podzemni objekti vecih dirncnzija.talozenje rastrosenog materijala Nakon talozenja uz odredene fizicko-hemijske procese. obalnih utvrda. U zoni povrsinskog raspadanja yise Inetara u dubinu) tereni izgradeni.5 Uvjeti gradenj" II magmatskim magmatskih stijena u gradcvinarstvu stijcnama primjena Sijeniti su u obradivanju podatniji od granita. gradnji zeljeznickih pruga i kod pripreme betona. Takvo trosenje moze biti olaksano sistemima pukotina i prslina II zonama koje su bile zahva6ene izrazenom tektonskom aktivnos6u. n·::oStecenih lIlagmatskih stijena nosivost je prakticno neogranicenu.ukoliko Sl1 OY'C stijcnc trosne i razlomljene nosivost in) znatno opada. V rste rioiita s malo fenokristala i gustom osnovom. uz pojave. Tereni izgradcni od 3vjezih intruzivnih stijena irnaju veoma povoljne karaktcristike za temeljenje najrazli6ilijih objekata.3.transport mehanicki usitnjenih fragmenata i otopljenih materija. Obradeni blokovi granita upotrebljuvuju se za izgradnju stubova. zidanje potpomih i obloznih zidova. Efuzivne magmatskc stijene (poput intruziva) u svjezem stanju Cine veonlH povoljnu podlogu za tcnlcljenje. Graniti se koriste za oblaganje zidova u enterijerima i eksterijerilna. Koristi se u najrazlicitije svrhe kao arhitektonsko-gradevinski i tehnicki kamen.jaruzanja i klizanja. Upotreba magmatskih stijena u gradevinarstvu u direktnoj je ovisnosti od karakteristika pojedinih tipova stijena.2. 3.Visegrad ). Takode. Pri tome ne dolazi do promjena hemijskog sastava stijene vee do njenog komadanja i usitnjavanja. tunclskih partaIn te za izradu postolja spomenika. savijanju i udarcima. Ponekad se varijateti peridotita (lerzoliti ) koriste kao ukrasni kamen za unutrasnju dekoraciju jet imaju iijepu tamnozelenu beju i cesto trakastu gradu. Peridotiti u tehnickoj praksi imaju manju primjenu zbog velike gustoce (2. za ivicnjake. moze doCi do stvrdnjavanja sedimenata. za kocke.

Pri niskim temperaturama i malim pritiseima u sedimentima se nakon talozenja zbivaju mnoge fizicke i hemijske promjene (zbijanje. 50 51 . meduprostorni. piroksen. hlorida i nekih drugih soli.21). Moe otapanja vode ovisi 0 njenoj kiselosti (ph faktoru). mikrokristalasta itd. te koliCini kiseonika. ili u nekoj kasnijoj fazi. raspored i oblik pojedinih mineralnih sastojaka. Vaian faktor hemijskog trosenja jesu veliCina i oblik povrsine stijene koja je izlozena djelovanju vode.02-0. Struktura sedimentnih stijena definisana je prije svega velicinom i oblikom cestica koje sudjeluju u gradi stijena. mora. kolicini u njoj otopljenog CO2 .3. 3. ugljena kiselina i kiseonik). a moze nastati neposredno nakon taloienja. iIi sporo (karbonat!). Do talozenja cestiea nastalih mehanickim trosenjem dolazi zbog djelovanja sile teze. strnktura i tekstura sedimentnih stijena Mineralni sastav sedimentnih stijena avisi 0 sastavu primarnih stijena Cijim su trosenjem one nastale. jer se moe rastvaranja vode povecava sa temperaturom. Iz pravih otopina materije se izlncuju kao posljedica prezasicnosti. Prema porijeklu minerali mogu biti alotigeni i autigeni. U sedimentologiji i petrologiji sedimentnih stijena za kvalitativno oznacavanje velicine zrna klasticnih sedimenata uobicajena je ova terminologija : VeliCina zma engleskom (mm) >2 sljunak 2-0. nevezanih vodom natapljenih taloga nastaju cvrste stijene. sitnokristalasta. Autigeni minerali nastaju kristalizacijom iz vodenih rastvora. rijeke. kad se promjene dinamieki uvjeti koji su omogucavali transport. Sastav. Struktura sedimentnih stijena moze biti k1asticna i kristalasta. pukotina i supljina koj" je liZ to i hrapava. ili pak uticajem organizama.). krupnokristalasta. dok ima i onih koji su praktieno netoplvl (kvarc). organskim i humusnim kiselinama. anorganskim. Karbonatne stijene nastale mehanieki odlikuju se detriticnom strukturom. sulfati). a nazivaju se eolskim sedimentima. otapanje. i sudjeluju u nastanku glacijalnih sedimenata koji se odlikuju nesortiranoscu. Ledenjaci mehanicki razaraju stijene i prenose materijal razlicitih dimenzija. kalijski feJdspat). dolomit i minerali glina. potoci.02 pijesak 0. hemijskim putem bit ce olaksano u toplijoj vodi. Pri hemijskom trosenju stijene najvazniji je utieaj atmosferilija (atmosferska voda. prekristalizacija i s1.002 prah (silt) <0. Sedimenti transportovani vjetrom dobro su sortirani po velicini zma. prema njemackoj geoloskoj skoli razumijevaju se veliCine zma. Transport ledom odvija se u glaeijalnim podrucjima veoma malom brzinom (150-1300 m godisnje). okeani) koja prenosi ogromne koliCine materijala u obliku vucenog i suspendiranog nanosa. Postoje minerali koji se pod uticajern vode otapaju veoma brzo (karnena so. Pod strukturom sedimentne stijene. Alotigeni minerali potjeeu od mehanicki i hemijski razorenih stijena. raziicitih po veliCini i obliku ( klasticne ili mehanicke sedimentne stijene ). Kod silikatnih minerala je zapaieno da su oni minerali koji su kristalisali na visim temperaturama (olivin. Stvrdnjavanje moze biti potpuna iIi nepotpuno. kaleit. kompaktna i glatka stijenska masa lakse odoljeva hemijskom trosenju nego ona sa puno prslina. Cement kod ovih stijena moze biti bazalni. od onih nastalih pri nizim temperaturama ( kvare. medusobni odnos. poluzaobljena. Nairne. cement oblaganja i kontaktni. sericit-muskovit. zaobljena i dobro zaobljena. trosenje stijena. Hemijski sedimenti mogu imati i oolitsku i sferolitsku strukturu ( sI. cementacija.). Ooliti su koncentricno slojevite grade. od blokova do sitnih cestica. Najvazniji dijagenetski procesi su procesi litifikacije pri kojima od rahlih. Sedimentne stijene hemjskog porijekla karkterisu se kristalastom strukturom (npr. iIi u obliku otopljenih materija. Otopljene mineralne materije taloie se promjenom fizicko-hemijskih fal(tora koji su uvjetovali njihovu topljivost. U pravilu. muskovit. poluuglasta. Najznacajniji faktor transporta je voda (bujicc. Navedene promjene koje se dogadaju u sedimentu od njegovog talozenja pa do pocetka metamorfnih procesa nazivaju se dijageneza.002 glina prema grckom prema latinskom prema PSEFIT PSAMIT ALEVRIT PELIT RUDIT ARENIT LUTIT GRAVEL SAND SILT CLAY Zma u klasticnim sedimentima prema obliku mogu biti: uglasta. U mineralnom sastavu sedimenata najcesce se nalaze kvarc. Klastienu strukturu imaju sedimenti izgradeni od fragmenata stijena i minerai a. Ca-plagioklas) manje otporni na hemijske agense.1. bili su podvrgnuti transportu i talozeni su dalje od matiene stijene. a rezultat je svih procesa koji su djelovali na stijenu tokom nastanka. Ta su obiljezja prema anglo-americkoj skoli obuhvacena terminom teksturatexture.Hemijsko trosenje se svodi uglavnom na otapanje komponenata topivih u vodi.

21. ) karakteristicna je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se izmjenjuju zone razlicite boje. slojevita i brecasta. Trakasta i slojevita tekstura ( s1. 3. kao i vanjskim i unutrasnjim morfoloskim oblicima sedimentne stijene Za razliku od struktura.3. prostornim rasporedom i orjentacijom pojedinih komponenata. ) . teksture nastale podvodnim klizanjima i razarenjem slojeva. struktura-structure) podrazumijevaju se sve karakteristike njene grade uvjetovane meausobnim odnosima. Slika 22. itd. transport mehanicki rastrosenog materijala i mehanicko 52 53 . teksture na donjim i gomjim slojnim povrsinama. Brecastu teksturu (s1.2.23) imaju stijene sastavljene ad vezanih veCih i manjih cestica drobine ( npr.).slojeviti pjescari itd. Mehanicko trosenje. Slikll. hemijskom dijagenezom i djelatnos6u organizama. teksture sedimntnih stijena uglavnorn se istrazuju i proucavaju na lerenu. gvoZdevitih i aluminijskih sedimentnih stijena. talozenja i litifikacije odnosno stvrdnjavanja. Sistematika sedimentnih stijena Sistematika sedimentnih stijena bazirana je na njihovoj genezi. ritmicnost. brece i brecoliki krecnjaci.Ako Sli velicine preko 2 mrn zovu se pizoliti Sferoliti se sastoje od tankih iglicastih kristala radijalno rasporedenih oko centra kristalizacije. Stika 23. Brecasta tekstura Tekstume karakteristike koje se najcesee istraZuju na terenu su : vanjska i unutrasnja slojevitost.odnosno zone sa krupnijim i sitnijim sastojcima (npr. transporta. trakasti laporci. fosfatnih. a manjim dijelom u laboratoriji. Oolitska i sferolitska struktura sreeu se kod karbonatnih. homogeni pjescari. trakasta. Trakasfu-slojevita lekslUra u sanoj jormaciji ieiista Tusanj u Tuzli. Pod teksturom sedimentne stijene ( u americkoj ternlinoiogiji . Masivnu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednolicno rasporedeni u stijeni Gedd krecnjaci. 22. Graila oolita (a) i sferolita (b) Organogena struktura je karakteristicna za stijene izgradene veCinom od netransportiranih ostataka biljnog i zivotinjskog porijekla. Tok nastajanja sedimenata obuhvaea kao sto je navedeno faze trosenja. Najznacajniji tipovi tekstura scdimentnih stijena su: masivna (homogcna).).

Nastaje u vodenim podrucjima iii na kopnu. zaohljenih cestiea vecih od 2 mm. Nastaju prirodnom cementacijom valutica sljunka. Obicno se nalazi u podnozjima strmih padina ( gdje se formiraju sipari iii tocila ) i u donjem dijelu kratkih bujicnih potoka. Opsti pregled sedimentnih stijena zasnovan na njihovoj genezi da! je u taheli 3. Prema genezi moze biti rijecni. Velike koliCine kvarcnog pijeska (nekad prelazi u slabo vezani pjescar) nalaze se u Krekanskotn bazenu. feldspata.06-0. liskuna i rjede kaleita . U njemu su zastupljeni rezistentni minerali ( kvarc. DOLOMIT. tada nastaju biohemijski iii organogeni sedimenti. granat. Ako je jednakog sastava. uglavnom slojevite stijene. ROZNJAC ( ROZNAC ) SEDIMENETNE ORGANOGENE STIJENE KRECNJAK.002 mm ALEVRITI (LUTITI ) <0. dobro sortiranih prema veliCini. izgraden od krupnih zaobljenih fragmenata iii cestica (val utica.MULJ ~:~::K'_ . I (ARENITI) 0. poluvezane i vezane. faze su nastajanja hemijskih sedimentnih stijena. Polimiktni pijesak je sastavljen od cestica razliCitog petrografskog sastava dok je oligomiktni izgraden od cestica istog sastava. naziva se oligomiktni sljunak. marinski i jezerski. kalkarenit i kalklutit su klasticni krecnjaci nastali mehanickim putem pretalozvanjem cestica primarnih krecnjaka. cestica velicine praha.talozenje jesu faze nastajanja mehanickih i klasticnih sedimentnih stijena. Brece su vezane klasticne slijene. Sljunak je nevezan klasticni sediment. RADIOLARlT. BIGAR TRAVERTIN.lSKE SEDIMENTNE STIJENE (V APNENAC).SPIKULIT ( SPONGOLIT ) . laporaca 1 krecnJaka biti detaljnije prikazane. Njegov mineralni sastav jc sliean mineralnom sastavu pijeska uz odredeni udio minerala glina. mehanicki (cementacijom transportiranih cestica rastrosenih dolomitnih stijena) i hemijskom 55 . j ALEVROLIT KALKLUTIT GLlNA I LAPORAC (LAPOR) I I NEKLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE I HEMl. Vezivo im je uglavnom kalcitno i kvarcno. kao i u obalno~ podrucju mora i jezera. eolski.002 mm PELrn (LUTITI) I I LES ( PRAPOR ) PRAH. Petrografski sastav drobina II vecini slucajeva je jednolican zbog kratkotrajnog transporta. Prah iii alevrit (silt) je nevezani sitnozmasti klasticni sediment. Hemijsko trosenje. Fizicko-mehanicke karakteristike im ovise 0 karkteristikama cestica i vrsti vcziva kojim su valutice cementiranc. transport hemijski rastvorenog materijala i precipitacija (talozenje). I PSAMrTI 2~O. Pijesak je nevezan klasticni sediment. limonitsko itd. 'Jpstl pregw se lmentni 1 stijena KLASTICNE SEDIMENTNE STIJENE VELlCINA NAZIV CESTICA >2mm PSEFITI (RUDITI ) I I NEVEZANI SLJUNAK DROBINA PlJESAK SEDIMENT POLUVEZANA STlJENA i VEZANA STIJENA I I I KONGLOMERAT . Nalazi se u naslagama flisa. BRECA KALKRUDIT PIESCAR. sto ovisi od duzine transporta i njihovaj otpomosti na mehani6ko i hemijsko troseyUe. i cini petrografski spektar slivnog podrucja 54 - (polimiktni sljunak). Klasticne sedimentne stijene mogu biti nevezane. Nastaju na vise naCina: uglavnom procesom dolomitizacije. itd ) i cestice rezistentnih stijena . KRECNJAK (SEDRA). ANHlDRIT.DIJATOMIT.06 mm ! i . Nalazl se u rijecnirn koritima i terasama.lavlja se pretczno u vidu slojeva . sastavljene od fragmenata veCih od 2 mm. talozenjem cestica transportovanih vjetrom i vodom. oblutaka) jednakog ili razliCitog petrografskog sastava. Petrografski sastav val utica je uglavnom razliCit ( polimiktni konglomerati ). nalaze u fonni slojeva razliCite debljine iii Sll pak masivni. izgraden od sitnih cestica razlicitog stepena zaobljenosti. KALKARENIT. Ako je talozenje izvrseno uz sudjelovanje organizama. Obzlrom da ce karaktenstIke ghna. GIPS. kvarcno. muske'llt. . Konglomerati su vezane. Vezivo je uglavnom karbonatno. PJescara.ie) je nevezan klastican sediment sastavljen od krupnih uglastih fragmenata. ovdje su dati osnovni podaci 0 ostalim sedimentnim stijenama u tabeli 3. Kalkrudit. Dolomiti Sll karbonatne stijene koje se poput krecnjaka. Drobina (krs. Vezivo im moze biti kalcitno. Valutice mogu biti razliCite veliCine. Alevrolit (siltit) je vezana sitnozrnasta klasticna stijena. Fizickomehanicka svojstva im ovise 0 karakteristikama veziva i fragmenata. Sljunak je u veCini slucajeva sortiran prema velicini val utica a ponekad je slojevit. a ea. Sastav(jen je od kvarca. Nastaju prirodnom cementacijom drobine razliCite krupnoce cestica. Kod transporta veCim rijecnim tokovima sljunak je redovito heterogenog sastava.

002 mm. Prema prijedlogu evropskih normi (pr.3. ad sedre se razlikuje vecom kompaktnoscu i izrazito slojevitom gradom. U nasoj zemiji dolomiti se najceSce javljaju u Vanjskim Dinaridima zajedno sa krecnjacima. laporaca i krecnjaka Za gradevinsku praksu od sedimentnih stijena posebno su vazne gEne. i viSecelijskih zivotinja spliZvi (njihove iglice). UilI<ribJ<i m. Dolomiti se raspadaju u veoma sitna zma oblika romboedra ostrih ivica. hlorita. Crvenica iIi 56 57 . Gline su obicno slojeviti do tankoslojeviti sedimenti katkad su trakaste teksture. sericita. apatita. dolomitni pijesak. To je spuzvasti. i kaleit.precipitacijom iii talozenjem minerala dolomita iz prezasi6enih rastvora. Ces(o sadrie i organske supstance (narocito bitumije) koje im daju tamnosivu i cmu boju. pjescara. jednocelijskih iivotinja radiolarija. Nalazi se uglavnom u vidu soc iva u krecnjacima a ponekad i u obliku slojeva. cirkona. sedimentne stijene su razvrstane na natin kako je prikazano slikom 24. izrazito poroz. u tzv. Travertin je cvrsto litificirani. a kao specifican tip izdvajamo rezidualne gline (nastaju raspadanjem primamih stijena). Rezidualne gline obicno nisu slojevite. itd.1. Gline testo kao primjese sadric hidrokside gvozaa koji stijenu pigmentiraju crvenkasto. kaleita. jezerske i marinske.. Male kolicine mangana boje stijenu zelenkasto. modrozelenim algama i vodenom bilju. U sastavu dolomita nalazi se s manjim iIi vecim udjelom. montmorilonitske.. 3.3. EN 12407: 1996). koji su organizmi koristili za izgradnju svojih skeleta Cijim talozenjem je formiran ovqj sediment. ilovace (oneciscene pijeskom i kaJcijum karbonatom koristi se u ciglarskoj industriji). Gline se sastoje od minerala glina. zatirn zma kvarca. pjescari . Cestice glina medusobno su povezane preko vodenih opni koje obavijaju svaku cesticu.. ~I _ I 2: . Pod uticajem pritiska iIi vrlo intenzivnim iSllsivanjem. Minearaloske i petroloske karakteristike glina. Prema mineralnom sastavu razlikujemo slijedece vrste glina: kaolinitske ( vatrostalne koje cesto nastaju raspadanjem granita). Manja koliCina roznaca nastala je direktnom precipitacijom iz otopina bogatih silicij-dioksidom. Gline Gline su klasticni poluvezani sedimenti sa precnicima cestica manjim od 0. Roznjac je silicijski sediment sastavljen ad kaJcedona. radiolariti i spikuliti koji su nastali talozenjem skeleta algi dijatomeja. nepravilno laminiran iii slojeviti krecnjak nastao anorganskim izluCivanjem kalcita iz vru6ih voda oko termalnih izvora iii iz toplih sulfatnih otopina. kalcitski dolomit ima 50-90 % dolomita dak dolomitski krecnjak ima lO-50 % dolomita). laporovite gline (sadrie 5-15% CaC03).uik$ > ~bkog CIllUeflta C ~ . Najvece koliCine roinjaca nastale su u vrijeme podmorskih izljeva lave s velikom kolicinom silicija. gline gube vodu i prelaze u cvrste slojevite stijene koje se nazivaju gline!.3.!'vdjela sedimentnih stijena prema prijedlogu evropskih norm.3. Organogeni silicijski sedimenti su dijatomiti. na osnovu cega se razlikuju prijelazni varijateti od dolomita do krecnjaka ( npr. laporci ( lapori ) i krecnjaci ( vapnenci ) 3.ni krecnjak nastao na slapovima jezera i rijeka i na izvorima izluCivanjem kalcita po vlatima mahovina. supljikavi. opala i kvarca. barske. Poznate naslage sedre u nasoj zemlji su u koritu rijeke Une. Bigar (sedra) je hemijski sediment.Ikritskog R'latrfksa Slika . Dakle roznjaci mogu nastati organogeno i hemijski. zuto Hi mrkocrveno. Prema mjestu postanka gline dijelimo na rijecne. 24. celijasto graden. posebno u podrucju prskanja vode vodopada. uz zadovoljavanje posebnih uvjeta. .

ie veoma raznovrstan i pored alotigenih ukljucuje i autigene minerale (nastali u pjescaru nakon njegovog talozenja procesima dijageneze). hlorit. Bitni sastojci su kvarc. a dio moze biti najsitniji karbonatni detritus.3. kvare. Medutim. Pri izgradnji hidrotehnickih objekata i podvodnih dijelova gradevinskih kanstrukeija treba izostaviti primjenu pjescara sa lahko rastvorljivim vezivom i vezivirna koja u vodi orneksavaju. Ciji sastojci odgovaraju produktima raspadanja magmatskih .terra rossa predstavlja pelitski materijal koji nastaje raspadanjem krecnjaka.3.2. Karbonati (kaleit. Minerali glina i drugi silikati najcesce izgraduju matriks i cement pjescara. bez elektronskog mikroskopa. feldspati. kada ie neophodna upotreba eksploziva. Sa smanjenjem debljine slojeva smanjuje se pagodnost i obratno. Joana od kalsifikacija bazira na zastupljenosti matriksa (lat. zaptivanje terena (injektiranje). mala nosivost (stoga se glinovita zemljista prije izrade gradevinskih objekata konsoliduju). Upotreba glina u gradevinarstvu svodi se na ugradnju u nasipe. erijepa i keramickih ploCica. Boja pjescara potice najcesce od veziva. oblaganje tunelskih partaia i za ugradivanje u temelje. Siabo vezani pjescari kariste se za vanjsku dekoraeiju i za izradu potpomih zidova. Upotreba pjescara u gradevinarstvu prilicno je raznavrsna. gvoZdeviti (vezani hematitom iii limonitom). U zavisnosti od kvaliteta veziva pjescari mogu biti dobra do.nastati izlucivanjem iz morske iIi jezerske vode. Dia kalcita moze biti hemogenog porijekla. Odlikuju se tarnnosivom do.Mineralni sastav ovih klasticnih (terigenih) stijena. Pjescari nastaju vezivanjem (cementacijem) pijeskova nekim ad prirodnih veziva. mjesoviti hemogeno-klasticni sedimenti. grauvake obicno nisu cvrsto litifieirane pa su na izdaneima podloine brzom trosenju. prije svega gline. Slabo vezani pjescari. Danas je. Arkoze su razliCite baje i vode porijeklo od granitoidnih stijena. sa koliCinom matriksa manjom od 15%. dok se drugi minerali javljaju u podredenim kaliCinarna. jasno da dio kalcita pripada karbonatnom detritusu nastalom fizickim i biogenim usitnjavanjem ( organizmi koji buse podlogu ) starijih karbonatnih stijena. NaraCito je kod njih izrazeno stetna djejstvo mraza. pri cemu je kaleit hemogenog. Obzirom na kolicinu matriksa izdvajaju se dva tipa pjescara : cisti pjescari. Zbog toga. a i zbog nepovoljnih fizicko-mehanickih svojstava. U podzemnim prostorijama mogu se javiti pritisci izazvani bubrenjem minerala glina. (cesta klizanja terena). Osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike glina su mala stabiinost padina i vjestackih kosina. Uslovi rada u glinarna su uglavnom nepovoljni.3. Najlakse se izvode radovi u slabo vezanim pjescarima. detriticna zma. Laporci ( Japori ) Laporci su mijeSatle karbonatno-glinovite stijene sastavljene od varijabitnih odnosa kriptokristalastog kalcita i od siliciklasticnog detritusa pelitnih dimenzija. rorke. PjeScari Pjescari su klasticne stijene sa veliCinom zma 2-0. plagioklas). klasticnog porijekla.06 mm.a naroCito varijatet sa glinovitim vezivorn irnaju malu otpornost na uticaj egzogenih faktora. Jer je poznato da su gline vodonepropusne. sastojak fosilnog detritusa. 3. Na uvjete rada u ovim sedimentima bitno utite sklonost ka raspadanju i raskvasav[lnju. Tipicna arkoza je krupnozma stijena izgradena uglavnom od kvarea i feldspata. minerali glina ) te zmima kvarea i odlomcima stijena. a najteie u kvarcnim pjescarima vezanim silieijskim vezivom. Uz veziva na pogadnost pjescara za gradnju utice i slojevitost. stijene i fosila. vapnoviti. Pjescari se uglavnam javljaju kao dobro uslojeni sedimenti. u giinama se pri izradi podzemnih objekata mora obavezno vrsiti podgradivanje i oblaganje.3. od 15%. bituminozni i dr. Zbog velikog udjela glinavitag matriksa. zatim feldspati (ortoklas. laporoviti. 3. tj . Postoje razliCite klasifikacije pjescara. medutim . veliko i neravnomjemo slijeganje pod objektima. i necisti pjescari iii grauvake kod kojih je udia matriksa vee. Pjescari cesto dobijaju nazive prema vrsti veziva: silieijski. siderit) uglavnom predstavlaju cement pjescara ali mogu da se jave i kao alotigena. Najcesce su :lute. sive. glinoviti. gotovo cmom bojom. liskuni i odlomei stijena. metanl0rfnih i starijih sedimentnih stijena. Obicnim mikroskopskopetroloskim istraiivanjima. a siliciklsticni detritus ( glina i silt ) . 58 59 . a kalcit i kao . kao i odiomaka stijena male otpornosti na trosenje. a najvise za izradu opeke. Grauvake su stijene bogate detriticnim matriksom ( sericit. dolomit. u pravilu nije moguce ustanoviti porijekio takvog kaleita pa se uglavnom smatralo da su laporci S obzirom na genezu. crvene iIi zelene boje.3. ako nisu pretrpjele intenzivne dijagenetske promjene minerala glina. Osim navedenog u glinarna je cesto intezivno razvijena erozija. matriks -osnova) koji predstavlja materijal sitnijeg zma ( <30 mikrona ) u kaji su uloiene krupnije cestice minerala. iii arenit. odlicna podloga i sredina za gradenje. naslage glina pruzaju povoljne uvjete kod formiranja povrsinskih akumulacija vode. U Ciste pjescare spadaju i arkoze. Ciji srednji sadrzaj iznosi 65%. mikroklin.

Najcesce je svjetlosiva iIi bijela . 1975 ). tj. dok sa primjesama bitumije krecqjaci imaju emu boju. vec je to litificirani laporac iii Il1arlit ( marlstonePettijohn. zelenkasti itd. kalkareniti i kalklutiti). Krecnjaci nastali kao Slika 25. Krecnjaci ( vapnend ) Krecnjaci Sli najrasprostranjenije karbonatne stijene i jedne od najrasprostranjenijib sedimentnih stijena lIopste. koji sadrze vise od 10 % zma promjera > 2mm.litiJ1kacije na mjestu rasta. saslavljeni samo ad gline i kaleita. zma pijeska. tj. iii pak kaicijski glinoviti skriljac ( calcareous clay shale) aka pokazuje lisnatost. Dunhamova klasifikacija krecnjaka ( 1962 ) bazirana je na slijedeCim karakteristikama: prisutnosti iii odsutnosti karbonatnog mulja. zma. srednjcg i krupnog silta do sitl10g pijeska.25 ). Struktura mozc biti krupnokristalasta (velieina zma >0. 3. Javljaju se u slojevima razlicite dcbljine a rnogu biti i masivni.rccnjacima iii pjeskovitill1 stijenama. Baja je razliCita u ovisnosti ad primjesa. Mogu se javiti kao slojevi razliCite debljine ili kao masivni. rnehanicki talozi izgradeni su abieno od fragnlenata razlicitc vdicine (kalkrudili.1975 ). Najznacajniju prinljenu ove stijene inwju za proizvodnju celnenm pri telnu treba da sadrze 75-78%) CaCO J i 22-25 %) kuolina i tada se nazivaju celnentnim laporcima.. odnosno na ITwdusobnim odnosima prin1arnih struktumih sastojaka. Pravi "cisti" Iaporci. a baundston su podijelili u tri nova tipa : bafiston.. Dunharnovu klasiJ1kaciju nadopunili su Embry i Klovan ( 1972 ) uvodenjem dva nova tipa stijena: floutston i radston. organsku materiju itd.3. Mg. karbonatnog mulja i kalcitskog cementa. bindston i fremston. Krecnjaci mogu nastati na vise nacina: kao hemijski sedimenti. ! 962 ) pnmJenJuJe se samo za marinske krecnjake jer njome nisu obuhvaceni slatkovodni i teresticki 60 61 . ooliticna.Laporcem obicno sn1utramO s1ijenu koja sadrzi izrnedu 200/0 i 80% gline i 20 i 80% kaleita. Katkad su Citave geoloske formacije izgradene san10 od krecnjaka. Mn. muda mogu biti sivo-plavicasti zu6kasti. itd. Dok se Dunhamova klasiJ1kacija vise primjenjuje pri terenskom opisivanjll i odredivanju krecnjaka. Stijenu koja . za graclc\'inskc objckle.4.3. odnosu udjela zma i mulja te znakovima organogenog vezivanja skeleta za vrijeme razvoja organizama. detriticna itd . a sa primjesama gvozda mrko zutu do crvenu boju. u njima redovno ima i siliciklasticnog materijala ( b'arc. Kalsifikacija krecnjaka ( vapnencu ) s nadopunama Embryja i Klovana ( 1972 ) po Dunhamu (1962) Folkova klasifikacija ( 1959. Laporci su najcesce sive boje. sericit ili muskovit ) ne treba vise sn1utrati laporceln. Tekstura krecnjakaje razlicita. ) dimenzija sitnog. Laporci koji imaju Inanje giinovite komponente masivnu teksturu pogodniji su rnedij. feldspal. Obicno se javijaju sa k..5 mm) do kriptokristalasta ( ispod 0. dotle Folkova klasiJ1kacija ima 81m primjenu pri mikroskopskim istrazivanjima krecnjaka. a 11akon dijagenetskih procesa u veciln dubinama zalijeganja tipicni minerali gEna transforn1isani su u hidroliskunc ( hlorit. liskun. lako su laporci definisani kao s111jesa gline i kalcita.01 mm ) iii pak organogena. Sastavljeni su od kaleita ali su rijetko sasvim Cist. ovisno 0 strukturi i 0 naCinu na koji su organizmi sudjelovali u stvaranju tih stijena ( s1. Od nekoliko klasifikacija krecnjaka u Svijetu danas najslru orimienu imaju Dunhamova "(1962) i Folkova (1959 i 1962) k]asifikacija. zatim primjese glina. Obje ove kiasifikilcijc osnivaju se na strukturno··teksturnirn karakteristikama krecnjaka. u prirodi su rijetkost. kao organogeni sedimenti kad nastaju uz aktivno llcesce zivih organizaIna i najzad kao rezultat mehanickog raspadanja i pretalozavanja ranije stvorenih krecnjaka. Neke kiasiJ1kacije tu granicu stavljaju na 33 i 66 % (Pettijohn.Ie prije dijageneiskih procesa na veCim dubinama znlijcganja bila sastavljena od kalcita i gline s 111cdusobninl oonOS0111 koji odgovara sastavu laporaca. Obicno sadrze hemijske primjese Fe.

U oblasti hidrogradnje koriste se za izradu pristanisnih zidova.. 35 75 . kamenih (zidanih i nasutih) brana. oospafJ1 oomikril 1l\ikrits ooidirnn !nikril" mikeil biolitil :1:1 3:1 do 1:3 j:3 hinspant biord~ hinmikril bwpd . Kals(fikacfia karhonatnih stijena premo sadriini kalcijum karbonata i glinovUe komponente (po EN 12407: 1966. Folk izdvaja cetiri bitna alohema: -intrakiaste. valjkaste elipsoidne cestice kriptokristalaste strukture.ici.iski sastojci u krecnjacima ukljucuju say karbonatni materijal koji je nastao hemijskim iii biohemijskim procesima unutar sedimentacionog bazena. ali njihova pogodnosl opada sa porastom slepena ispucalosti i kavernoznosti.:'-j pdc!ifcrni pclsparit pdmikm 62 63 . sva obavijena karbonatna zrna -fosile. iziucene kao cement u porama krecnjackog taloga. fosilima fosilifcmi i mikri! !--__+--":cp. Alohern.:"'c.. U prijedlogu evropskih normi preuzeta je kiasifikacija prema Folku (1959. page 13) r % CaC03 -----------. munjc od 109{ alokcma 1O'}' 1 ~_ _ _ _ _ _ _ _+-_'_·a_".:.. a koji je unutar bazena bic prenosen vodom.. Krecnjaci su u Bosni i Hercegovini veoma siroko zastupljeni a osobito u Vanjskim Dinaridima. Krecnjak se koristi za izradu betonskog agregata. Sparit iii sparitski kalcit predstavlja prozirne sitne kristale kalcita precnika > 10 mikrona. Kao ortoherne (Folk ( 1959) definise mikrokristalasti kalcitski mulj iii mikrit i sparitski kaleit. Tabela 4.'nski vecinom spantl1l vccinom mikritski j .) prikazana tabelom 4. kamenih nabacaja u lukobranima.tf. Ortohemijski sastojci iii orlohemi su karbonatne komponente krecnjaka nastale hemijskim i biohemijskim izluCivanjem u sedimentnom bazenu iIi u sarnom krecnjaku kao autigeni n1inerali.:. tako i po raznovrsnosti. Folk razlikuje dvije glavne grupe karbonatuih sastojaka.ar. i 1962.. u niskogradnji za nasipe.. Klasifikacija krecnjaka premo F'olku (pr En! 2. za pecenje kreca i za proizvodnju cementa.laporoYita glina I' I 'I i I0 % _. kao i za ispunu u drenaZarna.. i-I 1100 95 85 6S 25 I . -ooide. U visokogradnji se upotrebljavaju za zidanje i oblaganje zgrada. kod nekih tipova krecnjaka sparitni kalcit moze nastati procesima rekristalizacije..--..--+--"'=r=--:1 gn:h. lVleautilTI." intraklas!a mtmspant imramlkril[ in.~_ _ _~"="='k=c='n""+-_ _-j alokcln. zastore puteva i zeljeznickih pruga. Upotreba krecnjaka u gradevinarstvu je velika.. Oblaganje podzemnih prostorija cesto nije potrebno. za oblaganje portala i obzidivanje tunela.To su : alohemijski i ortohernijski sasto. kuglaste.i.~ 5 1" nekarbonata. Pod mikritom podrazumijeva sve karbonatne cestice precnika < 4 mikrona i smatra da je nastao brzim hemijskim i lili biohemijskim izluCivanjima iz morske vode. ili je potrebna tanka obloga.':.'--if--C'.._= L_----. karbonatne bioklaste i to cjelovite skelete i njihove krhotine i -pel etc.f07: 1966) Obzirom da karbonatne stijene cesto sadrze razliCite koliCine glinovite komponente.alda. Tabela 5. I ~~ecnJ [lapOrOYiti I I krecnjak vapnoviti krecnjak laporac I glinovili laporac I glina . oblaganje kosina nasipa..krecnjaci. viSe 0el lO'7r :11okema a\okema f Yohllncnu !---:c-.. slIm::t evrsti krecnjaci predstavljaju odlicnu podlogu i sredinu za gradenje. kako po obimu .:.__l. __ i' +-~n"=H='i=k=. iii aiohemi. u prijedlogu evropskih nonni uvrstena je klasifikacija prikazana na tabeli 5. karbonatne fragmente nastale razaranjem poluocvrslih i neocvrslih unutar bazenskih sedimenata. manjc oll vapn<:nci 1If< mikrit sa vik (xi 25'!.--_~Ic-------::-::-_---i 85 95 . ugradnju u potporne zidove. Ukoliko su krecnjaci masivne teksture bez tektonskih ostecenja stabilnost kosina u zasjecima kao i stabilnost zidova u tunelinla i drugim podzemnim prostorijama je velika.

Stoga proizilazi zakljucak da je za ocjenu 0 mogucnosti temeljenja na glinama i glinovitirn stijenama neophodno izvrsiti detaijna inzenjerskogeoioska i geomehanicka istrazivanja. skriljavih i hemijski izmjenjenih stijena.a cvrstih 300-600 kN! rn 2 . polucvrstih giina 200-300 kN! rn 2 . koja se lahko drenira. ima dopustenu nosivost 2 do 100 kN/m Subi dobro sloicni pijesak moze se opteretiti s 200-400 kN/m'. Kod hidrotehniekih objekata upotrebljava se kao ispuna u drenaiama. koja se pojavljujc neposredno nakon opterecenja i traje kratko. Poput sljllnka i pijesak se u gradevinarstvu koristi kao agregat za beton i asfalte.4.za srednje slozenl slj unak 300-600 kN/m2 2 . a rezultat je privlacnih sila sto djeluju menu njima. a krupnozrnasti.3. Propusnost takvih tcrena je velika. Kohezija je sposobnost sitnih cestica da pruzaju otpor s1l1icanju. Dok neke gline u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike. Podzemni radovi u pijescima izbjegavaju se zbog izuzetno teskih uvjeta rada i sporog napredovanja. a da se to ne odrazava ncgativno na objcka!. Pijesak se koristi i za izgradnju dijelova saobracajnih konstrukcija na putcvima. dobro sloieni sljunak do 800 kN/rn Za izgradnju saohracajnica i drugih objekata niskogradnje sljunci imaju povoljne karakteristikc. Sto su ccstice sitnije. u zoni podzemne vode tl uslovi su znatno otezani. dotie druge zbog svoje stisIjivosti. krecnjaka i kvarea. Sitnozrnasti pijesak . veliCini i slozenosti val utica. izazvanom sedimentima iznad njih. Najvece koliCine sljunaka u Bosni i Hercegovini nalaze se u dolinama i koritima sadasnjih i nekaclasnjih rijeka. a iznosi: . Zasi6eni vadom. odnosno 0 uglu wlutrasnjeg trenja <. izgradnju donjeg ( talnpona ) i gornjeg nose6eg sloja fleksibilnih ( asfaltnih ) saobracajnih kons1rukcija. opala. nepovoijan je . bubrenja i tiksotropije ne rnogu podnijeti odgovarajuca opterecenja. a takoder i za izradu maitera. Stoga terneljenju u glinmna treba priCi sa izuzetnom paznjom. ali i za izradu sljuneanih filtera kod vodozahvatnih bunara. akumulacijski 64 65 . Meduti~. Za temeljenje u pjeskovitim terenima vaznu ulogu ima koliCina glinovite komponente u' njima. te 0 koliCini eventualno prisutne glinovite komponente. temeljenje u cistim pijescillla U odredenim prilikama moze se abavili uz relativno veJikll dopustenu nosivost. U nasoj zemlji posebno su poznati kvarcni pijesei pontske starosti iz Krekanskog bazena. jer stupaju u hemijsku reakciju sa cernentOlTI. Gline imaju dvije faze slijeganja: prva. Za spravljanje betona najpovoljniji su sljunci Cija zrna vode porijeklo od magmatskih stijena. i druga. Znatno manje zastupljeni su jezerski i rnorski sljunei. Praktieno nijedan drugi sediment nije podlozan promjenama u konzisteneiji. zbijenije su i evrsce. a dreniranje lahJeo. pa U odredenim prilikan13 imaju karakteristike povoljne za tenleljenje objekata.p (ugao kosine kod kojeg je materUal II prirodnom stanj u stabilan). Propllsnost pijeskaje velika. u gradevinarstvu stijenama primjena Stabilnost terena izgractenlh od nevezanih sedinlenam ovisi 0 granulOll1etrijskom sastavu i zbijenosti materijala. Usiovi izvodenia radova su pretezl10 povoijni. Medutim. a rnanifestuje se bocnim istiskivanjem. nar06to iznad nlvoa izdani. Negativna karakteristika je sto se ova vada lahko zagaduje i s10 ponekad in1a nepovoljan he:mijski sastav. Gline koje su bile izlozene velikon1 pritisku. Nepozeljene komponente su i gEna te valutice poroznih. Kod terena izgradenih od giina i raz!icitih glinovitih stijena stabilnost ovisi 0 koheziji (e) i uglu unutrasnjeg trenja ( <p ). "tekuci pijescI . osobito ako su zasiceni vodom.za cisti. Uvjeti za rad u glinovitim sedimentima koji su zasiceni vodorn izuzetno su teski. Dopusteno opterecenje mehkih g!ina iznosi do 100 kN! m 2 . SIjunci su rastresili u SUhODl i makranl stanju i slaho stisijivi. ali je kolicinski velika. pa oni mogu sadrzavati vel ike kolicine podzcmne vode. ali ako sadrze imalo gline nosivost se znatno sn1anjuje a povecava slijeganje zbog stisljivosti. Jos jedna nepovoljna karakteristika podrucja izgradenih od g!ina je izraiena denudaeija i erozija.. glinovit i zasicen vodom. Dopusteno opterecenje za gradenje na sljunku ovisi () sastavu .treba istaCi da se ne moze govoriti uopsteno 0 ponasanju glina i glinovitih stijena u pogledu izvodenja radova u njima iIi na njima. veoma dobro sloicni pijesak i do 500 kN/m2 . Pijesci su u suhom stanju potpuno rastresiti a malo ovlazena lTIaSa je slnbo kohezivna. U glinovitim terenima klizista nastaju i kod veoma blagih nagiba padina i ucestala su . Generalno je dopusteno veee opterecenje glina u horizontainim terenima. lagano i dugOlrajno siijeganje koje moze traFtl desetljeCima. Najvise se upotrebljava kao agregat za betone i nsralte. Stoga 11 odnosu fla sljunkove pijeskovi predstavljaju marlje povoljne sredine i podloge za gradenje. Osobito su u gradevinarstvu opasni tzv. ali ako sadrii liskune. upotreba sljunka u graoevinarstvu prilicno je jednostrana. Kanali.ljunei koji sadrze valutice roznaca. a manje na padinama. Uvjeti gradenja u sedimentnim sedimcntnih stijena. Naime. jaspisa i uopste hidrokside siiieija. U sljunkovitim terenima formira se vcea koliCina podzemne vode.3. pa su takvi tereni povoljni za vodosnabdijevanje. Stisljivost inl je neznatna. kohezija je reiativno veca. ravnotezi i stabilnosti kao glina. Nepovoijni za beton su . pijesci Sil closta pokretljivi. a uz to i izuzetno skupa pa se izbjegava gdje je god 10 moguee. Izvedba podzemnih radova II sljuncilna je teska i spora.za giinoviti i sasvim sipki sljunak do 200 kN/m2 .

U hidrogeoloskom smislu naslage laporaca izgraduju vodonepropusne tcrene. Stabilnost flisnih terena pored ostalog ovisi i 0 polozaju slojeva. mada ima i rezidualnih glina (npL Bratunac. Za temeljenje su najpogodnije lokacije izgradene od jednog litoloskog clana. Podzemni radovi u glinama i glinovitim stijenama izvode se tesko i sporo. Ukoliko u laporcima ima vise CaC03 oni su Cvrscl. erozioni kanali. Problemi se usloznjavaju zbog razlicitih. tragovi vrtlozenja. jer uglavnom imaju veliku nosivost i dobru stabilnost.bazeni i drugi hidrotehnicki objekti u ovim stijenama su relativno lahko ostvarljivi. a eroziono djeluju na istalozene sedimente cime se stvaraju razlicite teksture: tragovi teeenja. rejon Motajice i kore raspadanja laporaca sirom nase zemlje). Litoloski clanovi sa veCim ucescem gline trose se lakse i cine udubljenja. U hidrogeoloskom pogledu gline se tretiraju kao vodonepropusni sedimenti. Kosine usjeka. Redovito je stabilna ona slrana gdje su slojevi nagnuti suprotno od nagiba padine. sto omogucava brzo napredovanje bez podgradivanja. Pri izgradnji saobracajnica problemmi su izraieni zbog nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka i njihovog podlokavanja. Narocito je opasno ako gline sadrze vecu koliCinu montmorilonita. to su (osim u jace razlomljenim podrucjima) najpovoljnije stijene za izradu tuncla i drugih podzemnih objekata. osobito ako ne sadrZe vee. kotrljanja. stvarajuci pri tome pritisak koji nijedna podgrada ne moze izdrzati. Medutim. te laporci i druge glinovite stijene. Inzenjerskogeoloske odlike terena s naslagama flisa ovise i 0 svojstvima litoloskih clanova koji ga izgraduju.Stoga otvoreni profili ne smiju duze vrijeme ostati nezasticeni. Laporci su zastupljeni sirom nase zemlje. narocito ako se njegove fizicko-mehanicke odlike bitno ne mijenjaju u zoni objekta. Flis je u BiH zastupljen u sjevernoj Bosni. uzduzne brazde. Odlikuje se izrazitom izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih stijena.Dopusteno opterecenje za temeljenje objekata ovisi 0 fizicko-mehanickim odlikama tih stijena koje u prvom redu ovisi od medusobnog odnosa CaC03 i glinovite komponente. Obzirom da su odredeni tereni Bosne i Hercegovine izgradeni od naslaga flisa. U terenima izgradenim od krecnjaka i dolomita treba izbjegavati siparista u kojima zbog nestabilnosti nije preporucljiva gradnja. zasjeka i raskopa u krecnjacima su stabilne. koji u dodiru sa vodom visestruko povecava zapreminu. pretezno manjeg kapaciteta. sto moze dovesti do zatrpavanja akumuiacijskog bazena. Flisni sedimenti su obicno intenzivno ubrani i izrasjedani sto se veoma dobro uocava na otvorenim profilima. Reljef flisnih terena je izrazito razuden slo je pos\jedica selektivne erozije.jima vezano je za uticaj mutnih tokova. Opcenito. veoma uceslalih strukturnih promjena. Laporci su stijene povoljne za temljenje i izvodenje gradevinskih zahvata u podzemlju. sto izaziva vel ike pritiske i viskove izbijanja. kompleks flisnih naslaga je vodonepropustan medij ako ga posmatramo kao cjelinu. pa njihove forme pri ocvrscavanju ostaju ocuvane. medu kojima preovladuju pjescari i detriticni krecnjaci. odnosno nejednake otpomosti sedimenata flisa na razarajuce djelovanje atmosferilija. Izuzetak Cine tektonski ostecene zone u kojima se javljaju rasjedi i sistemi pukotina. U Bosni i Hercegovini gline su uglavnom zastupljene u ugljonosnim bazenima. Gline se u gradevinarstvu najvise koriste za izradu opeka i crijepa. zatim na prostoru Sarajevo-Banjaluka. Tereni izgradeni od krecnjaka i dolomita povoljan su medij za temeljenje i podzemne radove. Profili u podrucjima s naslagama fliSa povoljni su za izvedbu hrana.. Podzemni radovi mogu se izvoditi relativno lahko. a odredene vrste (npr. sto namece potrebu sanacije terena radi podizanja jednolikih svojstava ispod temelja. upravo zbog dobre stabilnosti i povoljne busivosti. Posmalrano hidrogeoloski. Posebno ekonomsku vainost laporci imaju za prizvodnju cementa. postotak minerala glina. Medutim. a vodonepropusni clanovi osiguravaju postojanost vjestackih akumulacija. u gornjem toku rijeke Neretve itd. Problemi nastaju zbog nestabilnih padina sklonih klizanju te intenzivne denudacije i erozije. na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih danova moze biti mnogo izvora. ti tragovi bivaju ispunjeni materijalom iz mutnog toka.bentonit ) kao isplaka kod busenja (odrzavanje zidova busotina ) kao i za injektiranje. Primjena krecnjaka u gradevinarstvu·· je 66 67 . Osnovni problemi prilikom izvodenja gradevinskih radova u flisu proizilaze iz njegoye heterogenosti i brzih izmjena litoloskih clanoya razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. Flis se moze definisati kao tipican sinorogeni compleks klasticnih marinskih naslaga. Stvaranje flisa sa karakteristicnim strukturnim i teksturnim obiljez. itd . i tektonski neosteceni.. Oni gradiraju cestice. te ako su masivn. neophodno je sa aspekta gradevinarstva upoznati njihove osnovne inzenjerskogeoloske karakteristike. u vertikalnom i lateralnom pravcu. Pri izgradnji saobracajnica najveca su opasnost dionice u usjecima nestabilnih padina kao i duboke i ceste jaruge. dok otporniji sedimenti strse u terenu. lokalno. ako viSe danoya razliCitih imenjerskogeolskih svojstava izgraduje lokaciju objekta. Laporci se koriste kao sirovina za proizvodnju cementa. Neposredno nakon nastanka. moguca je pojava nejednolikog slijeganja gradevinske konstfukcije. Naslage flisa se kao gradevinski materijal ponekad lokalno eksploatisu u mnogim kamenolomima (pjescari i detriticni krecnjaci). Prilikom izvodenja podzemnih radova problemi nastaju kod zdrobljenih i raskvasenih glinovitih sedimenata flisa sklonih bujanju.Njihova negativna karakteristika je da su malo otporni na uticaj atmosferilija.

U gradevinarstvu brece imaju raznovrsnu primjenu. pa se trumv metarnorfizam naziva kontaktni.su na cijeni dobro cementovane mermerne. Lokacije akumulacija obicno se . Inzenjerskogeo\oska svojstva u podrucju krsa su kompleksna i razIikuju se od jednog do drugog lokaliteta.konglomerati. a pri svestranorn pritisku obrazuje se granniarna struktura odnosno masivna i okcasta tekstura. detriticni krecnjaci ) Cine stabilnu padlogu za temeljenje i rad u njima. kao sirovina za dobijanje kreca i ostalih veziva te u cementnoj industfiji. ili se izvode pregradivanjem dubokih rijec!lih dalina.4. Cilj jc da se odgovarajuCim istrazivanjirna nastaji postici kolicina gubitaka koja je opravdana sa ekonomskog aspekta. dobro vezanih klaticnih sedimentnih stijena je prakticno neogranicena. brece. U vecim dubinama Zemljine kore. Pri tome je postojeca stijena podvrgnUla brojnim mineraloskim. odabiru II sklopu krskih polja. zbog konfiguracije. Osim poznavanja inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih svojstava stijena. sto se tretira leaa regionalni metarnorfizam. gdje vladaju visoki pritisci i temperature. za portale tunela itd. Krska polja su podrucja pavoljna za ostvarenje akumulacija. Nairne. hidrogeoloskim i hidroioskim kurakteristikama stijena i terena. Kod metarnorfizma pritisak moze biti svestran (hidrostaticki) i jednostran (bocni iii stres). krecnjacke i serpentinske brece.rnnogostruka: koriste se kao tehnicki i arhitektonsko-gradeyinski kamen. Terem izgradeni od cvrstih vezanih klasticnih sedimentnih stijena (pjescari.ija u podrucja krsa.metamorfozom mogu biti zahvacene velike mase stijena na sirem podrucju. Ali situacija se od podrucja do podrucja Inijcl1Ju. obliku. Pritisak je uglavnom jednostran ( bocan ).110 rijesiti problem vododrziyosti u takvom mediju. uz povecani pritisak i temperaturu. Ovisno 0 pritisku fonniraju se razlicite teksture metamorfnih stijena.rccnjaka povrSinskim i podzelnnim vodalna nastaje specifican krski reljef koji moze bid prepreka u izradi gradevinskih objckata na pOvTsini i u podzemlju. Erozijom k. Pri projektovanju i izvedbi akU111Ulac. litostratigrafskinl. te mjesta predvidenih za podgradivanjc kao i tipove podgrada. Kroz pukotine voda prodire u podzemlje pri cemu otapa krecnjak i siri porne prostore. Vodopropusnost krskih terena je uslovljena pukotinskorn poroznoscu. jer su im dna prekrivena slabopropusnim do nepropusnirn naslagama. Kao sta je navedeno upotreba pjescara u gradevinarstvu je prilicno raznovrsna ( za spoljasnju dekoraciju i za potporne zidove. i dotod vade otezavaju izvedbu podzemnih objekata i zahtjevaju posebne zastitne mjere. najbliza povrsini s umjerenim pritiskom temperaturom. Krski tereni su u BiB zastupljeni uglavnom u Vanjskim Dinaridima (potez Trebinje-Bihac). poznavanje tektonskih elemenata uzduz trase tunela Olnogucava planiranje brzinc i !laCina rada. uvjeti rada u takvim stijenmna mogu varirati od povoljnih do 105ih sto ovisi 0 : -mineralnom sastavu cestica i sastavu veziva. stubova i stepenista. zidova.). vrlo lijepih sara i lrulke obradljivosti posebno . 68 69 . Zbog povoljnih boja. Obzirom na pritisak i temperature. Za presJccanje glavnih odvodnih puteva. Pri jednostranom pritisku nastaje folijacija (skriljavost). Dopustena nosivast neostecenih.. tektonika predisponira nastanak povrsinskih krskih morfoloskih pojava i slozenih podzemnih komwlikacija. pri prodoru magme uz povecanu temperaturu i umjereniji pritisak. Ipak. ciji bi svod pod pritiskom mogao popustiti i izazvati djelimicno slijeganje iii utonucc ohjekta.Ako takvih pojava ima (a one se odreduju geofizickim istrazivanjima i husenjem) objekt treba prelocirati ili poboljsati svojstva stijenske mase do te mjere da se planirani objekt moze izgraditi bez opasnosti za njegovu funkcionalnost. Cija dubina scie do nivoa na kojem je dokazana minimalna kolicina gubitaka vode. pukotine itd. tj. sedinlentnih i metamorfnih stijena. Obzirom da se fadi 0 krsu. Najvise se kriste u dekorativne svrhe i to za ablaganje fasada. projektuju se injekcio!lc zavjese. Metamorfne stijene Metamorfne stijene nastale su preobrazajem postojeCih magmatskih. U krskin1 terenilna pukotine. DijcloVJ stijenskih lnasa se odronjnyuju o a voda se slijeva nn saobracajnicu. i -razliCitirn strukturama u gradi stijene (prsline. strukturnim teksturnim promjenarn. to ce se dio akumulirane vode obavezno gubiti podzenlnim komunikacijanla. iduCi od povrsine prema dubljim dijelovima litosfere. Od kalkarenita koji se nalazi blizu aerodroma Mostar obnovljcn je Stari most u I\1ostaru a krecnjaci Brese kod Sarajeva koriste se za izradu spomenika. noseCi pri tome crvenicu i krsje. 3. rasporedu i naCinu vezivanja mineralnih cestica. -velicini. poznato jc da je krs ( pOSlnatrano generalno ) \'odopropustan. pa se u toj zoni metarnorfoza vrsi uglavnom mehanickim putem. razlomijene zone. uglavnom u dubljim dijelovima litosfere. OViS110 0 strukturninl. sto ovisi 0 karakteristikama metarnorfizma fizi6kinl i hemijskim svojstvima same stijene. razlikuju se tri zone u kojima se zbiva metamorfoza stijena : -epizona. metamorfizmu su podvrgnute manje mase stijena na uzem podrucju. Za temeljenje objekata u krskim tcrenima treba ispitati pukotinske sistemc i odrediti da Ii u dubini ( do koje se manifestira veci dio projektovanog pritiska na stijensku masu ) ima vecih pukotina iii kaverni. nanosi koji ugrozavaju saobra6aj. Pri izgradnj i saobracajnica u krskim terenima veliki problem je odrzavanje stabilnosti kosina usjeka i zasjeka 11a kojinla se javljaju pukotinski sistemi. ). veonlU je V017. Dakle. Medutim.

ako su minerali razlicitih veliCina. homblenda itd. karakteristicna za gnajs. nazi va polimetamorfoz~jm. Stres je vrlo slab a ponekad izostaje. Retrogradna metamorfoza se odvija veorna sporo. Struktura metamorfnih stijena rezultat je prekristalizaeije i rasta minerala u cvrstom stanju (hlasticna struktura) iii drobljenja dijelova i Citave mase primarnih stijena (klasticna struktura).4. Smatra se da je metamorfoza moguea do temperature 1500 C Jer se na vecoj temperaturi veCina stijena topi. pa se takva n1etamorfoza nazi va kontaktna. Antistres minerali (andaiuzit. a iz hornblende i bazicnih plagioklasa nastaju hlorit i sosirit). -lepidoblasticna ( Iisticava ) struktura. a time j do promjena u strukturi i teksturi stijene. kojorn su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatickog pritiska u najdubljim dijelovima litosfere. Heteroblasticna struktura . Metamorfoza maze bitj progradna i retrogradna. Za kataklasticnu ili kineticku metamorfozu karakteristicni su tzv. liskuni i granat). s visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom. svojstvena filitu mikasistu. disten. stabilna pri uvjetima llizeg pitiska i ten1perature. Vrste metamorfoze kojima mogu biti podvrgnute postojece stijene su : -kataklasticna iii kineticka metamorfozs. a rezultira drobljenjem minerala i stijena. Padom temperature i smanjenjem pritiska kad retrogradne metamorfoze uz uticaj razliCitih rastvora nastaje nova asocijaeija koja je stabilna u promjenjenim uslovima (takvom metamorfozom gabro pre1azi u zeleni skriljac. odnosno djelimicnom iii potpunom promjenom hemizma. Najvece rnase ll1etan10rfnih stijena nastale su u rnezozoni i eplZOlli. turmalin. Buduci da ovakva metamorfoza zahvata siTa podrucja i vece mase stijena naziva se i regionalnom. Sastav. neke piroksene. postaje nestabilna i prelazl u asocijaciju koja je stabilna u promijenjenim uvjetima (ilit i montmorilonit prelaze u serieit i hlorit. kad su neki minerali u strukturi izrazito veei od drugih ( slicno porfirskoj strukturi kod eruptivnih efuzivnih stijena ). strukture i teksture stijene. a rezultira prekristalizacijom minerala. -termalna metamorfoza. kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog pritiska u dubljirn dijelovima litosfere. feldspati. liskuni. onda se takva metamorfoza. a rezultira promjenom hemizma stijene i njezine strukture i teksture. u najdubljim dijelovima litosfere. tipicna za amfibolit. Njome su zahvaeene uglavnom manje mase stijena na kontaktu s magmom. kordijerit) karakteristicni su za termalnu metamorfozu i nisu stabilni u zonama velikih dislokaeija s jakim usmjerenim pritiskom. andaluzit itd. s veoma visokim hidrostatickim pritiskom i temperaturom.-mezozona.1. dok Je progradna brza.a rezultira djelimicnom promjenom hemizma stijene. -nematoblasticna (stapicasta ) struktura. kojom su stijene podvrgnute povisenoj temperaturi i relativno niskom pritisku (uglavnom kod prodora magme prema povrsini) . Ako je stijena bila visestruko podvrgnuta metamorfozi u razliCitim geoloskim vremenima. mermer i kvarcit.). Metamorfoza u tom dijelu dovodi do djelimicne iii potpune prekristalizaeije postojecih minerala.) i sedimentne stijene (kaleit i dolornit). kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom pritisku pri relativno niskoj temperaturi u povrsinskom dijelu litosfere. -plutonska mctamorfoza. struktura i tekstura metamorfnih stijena Metamorfne stijene su sastavljene od minerala karakteristicnih za magmatske (kvare. Povecanjem pritisaka i temperature kod progradne metamorfoze odredena mineralna asocijacija. 70 71 .Ie naJeesee zastupljena kao porfirohlasticna. 3. Blasticna struktura Inoze biti homeoblasticna. amfibole i druge minerale koji su postojani pri visokim pritiscilna i temperaturatna.odnosno glineni sedimenti u filite. u dubljim dijelovima litosfere. ako su mineralni sastojci priblizno iste veliCine i heteroblasticna.stres mincrali (staurolit. -dinamotermalna metamorfoza.. Navedene vrste struktura prikazane su na sliei 26. Kod homeoblasticne strukture razlikuju se: -granoblasticna ( zrnasta ) struktura. -katazona. dok su neki minerali tipicno rnetamorfni (silirnanit. a peridotit u serpentiniL iz granata nastaje hlorit. U ovoj zoni dolazi do ejelovite prekristalizaeije minerala te struktumih i teksturnih promjena. Stijene podvrgnute regionalnoj metamorfozi sadrie staurolit. mikasiste i gnajseve).

java. jer u veeini slucajeva nije mogu6e odrediti porijeklo minerala odnosno razlikovati ortoskriljce (nastale metamorfozom magmatskih stijena) od paraskriljaca (nastalih metamorfozom sedimentnih stijena). porijeklu minerala od kojih su izgradene i kvantitativnom mineralnom sastavu i teksturnilll svojstvima. OkcQsta (a)1 !kri/java (6) reksruru Slikll 26. kod koje su mincrali zdrobijeni i razlol1lljeni S10 je posljedica mehanicko& drohijenja primarnih stijena zbog djelovanja usmjerenog pritiska. Ako su u 111etmnorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne stijene lakva se struklura naziva reliktnom (npr. -kataklasticna. kontaktna metarnorfoza pelitski pjegavi skrilici kontaktna 1 regionalna kontaktni 1 skriljavi meffi1eri metarnorfoza 72 73 . Tabela 6. Podjela prema kvantitativnom tnineralnom sastavu i teksturnim karakteristikama odreduje sarno one metamorfne stijene koje su nastale regionalnom metamorfozom.) Klastiene metamorfne strukture su: -porfiroklasticna.reliktna struktura pjescara je hlastopsamitska). Sistematika metamorfnih stijena Metamorfne stijene se mogu razvrstati prema: vrstl 1 mtezitetu metarnorfoze. kod kojt su minerali zauzeIi paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog pritiska u epizoni i mezozoni. medu najtipicnije teksture uhraja se skril. kineticka deformacija. Sistenlatika prema porijeklu materijala od kojih su izgradene stijene nije pouzdana.4. drobljenje miloniti ) hornfelsi. zdrobljenim agregatom. kod kojc su ostala saclIvana jczgra primarnih mineral a obrubljena sitnozrnastim.kvarc i fe1dspal) nakupljeni u mase lc6aste iii O\'alne forme a karakteristicna je za metamorfne stijene nastale u dubljirn dijelovima litosferc. kod kojc sLlneki minerali (ohicno.2. pa je zato manjkava. kod kojt se manji fragmenti primarne stijene iii veca mineralna zrl1a nalaze u sitnozrnastoj zdrobljenoj 11lasi. Po4iela metamorfnih stijena prema vrsti metamo~foze I SKUPINA klasticne stijene I hornfelsi (korniti ) mermeri ( mrarnori ) NAZIV STlJENE VRSTA METAMORFOZE iIi metamorfne kataklasticna iii (mehanicka dislokacijske brece. j\i!ke slruktllre lI/etul1/urfnih sf!ienu Kod masivne teksture zrna u stijeni su rasporedena bez vidljive orjentacije 3. -brecasta. Za rnetamorfne stijene karakteristicna je i cvorasta (okcasta iii flaserska) tekstura. Navedene teksture prikazane Sll na slid 27.Stika 27. S obzironl na rasporcd minerala U l1letamorfnirn stijenama. Stoga ce ovdje biti prikazana podjela metarnorfuih stijena prema vrsti i intenzitetu metamorfoze (tabela 6.

Boja im potice od mineral a zelene boje: hlorit. .. pri cemu nastaju uvijek iste mineralne asocijacije. . "".. nematoblasticna i porfiroblasticna. To su prelazne slijene. muskovita. Struktura im je razliCita: granoblasticna. Podrinja i na podrucju Sane i Une. Nastaju termokontaktmm met31norfizmom slabog intenziteta od glinovitih C"Ka. izmedu glinovitih stijena i filita. Na osnovu toga definisan je termin metamorfnih facijesa u kojima nastaju stijene razlicitog hemijskog sastava u odredenim fiziekim uvjetima. skriljci srednjeg i regionalna 1 plutonska gnajsi. Ima Ih u srcdnjoj Bosni i Podrinju. npr. Struktura filita Je Iepidoblasticna.W Q~K . termoko. U filitima je koliCina muskovita (sericita) veea neao kod argilosista a manja nego u mikasistima. a tekstura skriljava i okcasta. drobe i Iaporovitih stijena. Uglavnom su iuekasti (sericiti). laporovl11h 1 srodmh stl. ovisno 0 koliCini obojenih mineral a.. argilosista i filita. Zeleni skriljci nastaju regionalnim metamorfizmom na niskim temperaturama it bazicnih i intermedijarnih magmatskih stijena i njihovih lufova. . 74 75 . lepidoblasticna. II:lo. Mikasisti (Iisknnski skriljci) pripadaju grupi skriljaca srednjeg i vlsokog stcpena metamorfizma.i regionalna IliSkunoviti kvarciti. opkoljenih finom milonitskom pastom. Struktura imje blastopelitska do lepidoblasticna a tekstura skriljava. Ima ih na podrueju srednje Bosne. kalcita i epidota. Gnajsi su sive do erne boje. Uz minerale glina ( ilit ) sadrie i sericit. . Boje su sive i crne.2 8 ) kvarciti I kontaktna pretvaraju u finokraljusaste stijene sa reliktnim fragmentima primarnih minerala. zeieni skriljci i metamorfizma I argilosisti mikasisti. u okviru epizone i mezozone.Koncepcija 0 metamorfnim facijesima primjenjena je za genetsku klasifikaciju metamorfnih stijena. Argilosisti (glineni skriljci) nastaju regionalnom metamorfozom glinovitih stijena uz jaci pritisak.. visokog stepena metamorfoza amfiboliti. Hornfelsi ( korniti ) su finozmaste kontaktno meamorfne stijene lzgradene od Zilla bez preferirane orjentacije. page 14) Metamorfne stijene razliCitog mineralnog sastava postiZu ravnotezu tokom metamorfizma u nekim odredenim... metamorfne stijene su razvrstane prema mineralnom sastavu ( sl . serpentinita i amfibolita date su u narednom poglavlju. Fl"""t<bpati """. . Filiti s~ nastali regionalnom meamorfozom glinovitih stijena u eplzom.bt>n. a tekstura skriljava.!>lend. Podjela metamorfnih stijena prema mineralnom sastavu (po EN 12407: 1996. kvarcita. Sast0. hlorita. Nastali su regionalnom metamorfozom glinovitih stijena. prije svega biotita. Tlnjcl. Gnajsi su nastali metamorfozom visokog stepena iz kiselih magmatskih stijena. a tekstura skriljava. a ovdje ce biti navedeni osnovm podaci 0 ostalim stijeama navedenim u tabeli 6.ravni navlaeenja gdje se stijene u blizini ove ravni premjestaju.1e se od sericita.1ena. J Pjegavi skriljci su kontaktno-metamorfne stijene vrlo slabo lzraiene por~roblasticne strukture i skriljave teksturc. Boja 1m Je SIva do cma. Sastoje se od kvarca. Srecu se dliZ dislokacionih ravni.ntitktnog izohemijskog metamorfizma glinovitih. Struktura im je lepidohlasticna do porfiroblasticna.dovoljno sirokim granicama pritiska i temperature. Detaljnije karakteristike mermera.. epidot i aktinolit. Miloniti su tektonske breee koje se sastoje iz heteroblastienih fragmenata. Glavni sastojci su liskuni i kvarc. kvarca te grafita. Stika 28. feldspata i liskuna. zelenkasti (hloriti ) i erni (grafiti). metamorfizma serpentiniti U prijedlogu evropskih normi." e"'Ep\doti iiI>! ". a isto tako i vulkanskih stiiena na kontaktu sa magmatskim intruzijama. obieno mikroskopskih velieina. hlorit i grafit. arkoza i glinovitih skriljaca itd. Komiti su uglavnom produkt~. metamorfoza grafitski kvarciti I skriljci niskog stepena regionalna metamorfoza ! filiti.

talk. hematit. Boja mermera ovisi od njegove cvrstoce.4. u prirodi vrsiti i regionalnom metamorfozom u prisustvu vode. Prema mineral nom sastavu razlikujemo kakitske i dolomitske mermere pri cemu su kalcitski mermeri znatno VIse rasprostranjeni.3.3.2. gralit. koja je primarno bila u peridotitima. Serpentiniti su masivne teksture. NaroCito su povoljni sitnozrni varijateti ler se lakse obracluju i potpunije glacaju. epidot. sivi pa i crnL Crna boja potice od organske materije i veoma je nepostojana. magnctit. 3. Cisti kvarciti su bijele boje ali su najcesce. kaleit. preteino kao lomljeni kamen za sve grube gradevinske radove. plavkasti. sakchar-secer ).3. hlori!. 3. zbog primjesa. kvarcita.4. itd.4. tamnozelena iii sarena. razlicite velicine zrna. Mermer. U slucajn da voda bnde 76 77 . Od sporednih sastojaka sadrie hromit. Zelene su do tamnozelene boje. Pri obradi mermera vazna je veliCina zrna i naCin njhovog srastanja. Skriljave su iIi l11asivne teksture. Mineraloilke i petroioske karakteristike mermen. 3. Nastaju kontaktn0111 i regionalnom mctamorfOzolll pjescara sa slicijskim vezivom iii od roznaca. Odlicno se poliraju. Pri proejeni kvaliteta mermera posebnu paznju treba obmtiti na prisustvo stetnih minerala: pirit.4. Struktura im je granoblasticna ponekad mogu imati sacuvanu strukturu kvarcnih pjescara. (mramori) Mermeri su metamorfne stijenc nastale kontaktnom i regionalnom metarnorfozorn krccnjaka i dolomita. Razlikovanje ove dvije grupe stijena je izuzetno tesko. kada se nazivaju serpentinski skriljei. Amfiboiiti Amfiboliti su stijene visokog kristaliniteta i visokog stepena metamorfizma.3. kao i krecnjaei. Strukture su granoblasticnc. Cisti mermeri izgradcni su ad zrna kalcita iii dolomita koja su obicno izometricna i raz1i6ito srasla. omogu6en odlazak. Na ovaj naCin mogu nastati velike mase stijena koje se nazivaju serpentiniti.4. itd. sivi. K \'arciti se u gradevinarstvu koriste ograniceno. Narocito moie biti veiiki sadrzaj muskovita ako su mermeri nastali mctamorfozom glinovitih krecnjaka. i u kiparstvu. koje OVlse od stepena njihove razlomljenosti. Mermeri bogati liskunima koji lokalno imaju elemente lepidoblasticne strukture nazivaju se cipoHni. kvarc. U mermerin1a se mogu sresti muskovit. U najvecem broju slncajeva imaju nematoblastii'nu strukturu (stapicasta sa naglasenom paralelnom Oljentacijom hornblende). Boja im je zelena.4. stvori6e se normalne peridotitske stijene.3. alb it. Tereni igradeni od mermera i kvareita imaju promjenljive hldrogeoloske karakteristike. Teksture su masivne mada ima i skriljavih kvareita. lzgracleni su od amlibola ( hornblende) i plagioklasa (andezin).3. Najugu Krivajsko-konjuskog masiva kod Dubostice nalazi se masiv amfibolita ( lSxS km ). epidot. U njn1a se javljaju 1ezista azbesta i magnezita. Stetne primjese kod mermera predstavljaju pirit.4. Serpentiniti Ako je vodi. biotit.aja primjesa mogu biti zelenkasti. Serpentiniti predstavljaju uglavnom nepovoljan medij za izvodenje povrsinskih i podzemnih radova. Mogu sadrzavati u malinl koliCinama granat. Najvece mase serpentinita nalaze se na Konjuhu i Ozrenu. Sa sadrzajem iiskuna prelaze u kyarc-mikasiste. nlagnetit. limonit. Povrsinski radovi otezani su 3. zadriana i da ima temperaturu oko 400°C . Mermer se eijene kao izvrstan materijal. Postoje prelazi ka granoblasticnoj strukturi (granonematoblasticna). Kvarcna zrna su u ovim stijenama cesta zupcasto srasla sto stijenama daje veliku cvrstinu.1.. U tiln slucajevima prirnarna klasticna zrna kvarca SlI nesta krupnija a rekristalisala silicijska masa obrazuje sitnozrne vijence oka primarnih zrna (heteroblasticna struktura). K varciti Kvarciti su metanlorfne stijene u kojinla kvarc cini vise od 80 ~~ mase stijene. itd. Kao sporedni sastojci u kvarcitima javljaju se disten. meclutim. crvenkasti. Najvise se koriste kao arhitektonsko~radevinski kamen. silimanit. magnetit. kvare. grafit. kvarc i organska materija. K vareiti su uglavnon1 monomineralne stijene izgradene ad kvarca. lzgradeni su uglavnom od serpentina koji moze nastati kako od olivina tako i od piroksena.4. ali ima i skriljavih. Preobrazaj peridotita u serpentinite moze se. Tekstura 1m je mas:vna (homogena). serpentinita i amfibolita 3. mrki iIi crni. Aka Sll Cisti bijele su boje i saharoidnog sjaja ( gre. itd. Imaju "veliku primjenu u graclevinarstvu. Usljed sudrz. Uvjeti gradenja u metamorfnim stijenama primjena metamorfnih stijena u gradevinarstvu Mermeri i kvarciti imaju povoljne karakteristike za povrsinske i podzemne radove pod uvjetom da nisu tektonski izlomlieni. Nastaiu metamorfozom bazaltoidnih magmatskih stijena (orto-amfiboliti) iii bazicnih tufova i laporaea (para-amfiboliti).3. ona reagnje sa olivinom stvarajuCi serpentin. kvare.Za dekorativne svrhc najbolji su sitnozrni mermeri jer se najlakse i najbolje poliraju.

izuzev za nasipanje (ali i tada su kategorisane kao slahiji rnaterijal). ubrzan je proces mehanicke i hemijske degradacije. Zbog prilicno nepovoljnih fizicko-mehanickih karakteristika ave se stijene u gradevinarstvu gotovo i ne primjenjuju. Prilikom izvodenja radova U ovirn stijenama prepofucljivo je brzo Dok endogene sile. horizonlalna pomicanja te udaljavanja kontinenata s jedne strane·i pribliiavanja. a rezultiraju izdizanjern velikih boranih planinskih vijenaca i nastankom depresija. Oni su u geoloskoj proslosti rezultirali izdizanjima i spustanjima dijelova litosfere. takva podrucja podlozna su intenzivnoj eroziji. pod Cijim djelovanjem dolazi do kretanja i premjestanja stjenovitog materijala u litosferi. To su yeorna jaki pokreti koji uzrokuju bitne prornjene postojeCih medusobnih odnosa stijena u dijelu litosferc. Zbog toga su na serpentinitima moguca klizanja manjih i vecih masa. kako bi se izbjegla pojava poput bubrenja i naknadnih odrona. U podrucjima izgradenim od skriljavih stijena oye grupe. a rezuitiraju magmatskom aktivnoscu i pokretima litosfere. sto je veoma usporilo i otezalo izvodenje radova. Pri izradi podzemnih objekata. odnosno tektonski poremecena. kako u moru tako i na kopnu. sedimentne i metamorfne stijene s razlicitim medusobnim odosirna. 4. odvijaju i danas. pa je uputno brzo oblagaqje.GEODINAMlKA Gcodinamika je nauka koja proucava Zemlju s dinamickog glediSta ispitujuCi sile koje djeluju na Zemlju kao i posljedice djelovanja tih sila. Ti procesi su takode doveli do stavranja mnogih boranih planinskih vijenaca razlicite starosti kao i do sireqja okeanske kore. Geodinamika se dijeli na endodinamiku (unutrasnja geodinamika) i egzodinamiku (spoljasnja geodinamika). 78 79 .ici. u tunelu kod Maglaja u tektonskoj zoni registrovana je montmorilonitna glina. Skriljci llizeg stepena metamorfizn1a-argilosisti. rasjedanje i navlaceqje stijenskih kompleksa. Karakterise ih boranje. Voda se u manjim kolcinam i izoliranim pojavama maze naCi sarno u zoni povrsinskog raspadanja. ako nisu izrazito skriljavi.1. U sklopu pokreta u litosferi izazvanih endodinarnskirn silarna. kosine zasjeka i usjeka pri izvedbi saobracajnica vecinom su nestabilne. obuhvaceni su zajednickirn imenom kao tektonski pokreti. 4. Sve te pojave.1. dotIe egzogene sile razaranjem ( fizickim i hernijskirn putem ) istaknutih dijelova na Zemljinoj povrsini i odnosenjem razorenog materijala u nize dijelove gdje ga akumuliraju. metamorfizmom i seizrnizoill. spustanja. Tektonska aktivnost Mehanicki pokreti u Zernljinoj kori i gornjem omotacu. Ove stijene izgraduju vodonepropusne terene . Endodinamika Endodinamika proucava djelovanje unutrasnjih sila Zemlje i procese koje te sile proizvode. Ako je stijenska masa izrazito skriljava i uz to borana. U njirna se nastavlja tektonska aktivnost. filiti i hloritski skriljci-samo u svjeiem stanju imaju povoljna svojstva za temeljenje i izgradnju objekata na povrsini. Izdignuta podrucja izgraduju magmatske. Takvi (recentni pokreti ) predmet su proucavaqja neotektonike. pracene su magmatizmom. Procesi koji se odvijaju u unutrasnjosti Zemlje uglavnom nastaju pod uticajem visokog pritiska i temperataure. narocito u podrucjirna gdje se njihova aktivnost i danas neposredno izraiava. sto rezultira debelin1 trosnirn povrsinskim pokrivacem i nepovoljnim svojstvima za gradenje. Treba napomenuti da se izdizanja. Relativno su brzi. oblaganje izbijenih profila. Upotreba skriljaca viseg stepena rnelarnorfizma u gradevinarstvu je ogranicena zbog njihoye skriljavosti. formirajuCi pogodne prostore za sedimentaciju. prostorno ograniceni. nastala trosenjem serpentinita. rnoguca je pojaya povecanog pritiska i suvisnog profila kod izbijaqja. Kod radova u podzemlju yeCi problemi nastaju sarno u zonama gdje su stijene izrazito skriljave. teze ka potpunoj pcneplcnizaciji odnosno zaravnjenju terena. pokretima rnagme i snaznlm orogenim kretanjirna teie da s!vore neravnine na Zernljinoj povrsini.1.zbog njihove razlomljenosti do znatne dubine. a time i do izmjene strukture geoloskih tijela. To je rezultat matarnorfoze i prateceg povecanja zapremine kod transformacije olivina u serpentin. koja narusava reljef i dovodi do nestabilnosti kosina usjeka i zasjeka. Sloieni endodinarnicki procesi djeluju na Iitosferu od vremena postanka Zernlje. liZ popratne pojave identicne onima u geoloskoj proSIosti. koje su bitno mijenjale izgled Zernljine povrsine. Pojave koje nastaju djelovanjem endodinarnickih sila odrazavaju sc i u gradevinskoj praksi. te jaee razlomljene i trosne. Pored toga. Pod geoloskim silama i pojavama mogu se definisati sve one koje na rna koji nacin modifikuju spoljasni izgled i unutrasnju strukturu litosfere. ali je podzemni rad u njima dosta teiak. vainu ulogu irnaju orogeni pokreti. Naprimjer. 4. imaju povoljne karakteristike za temeljenje objekata na povrsini i za radove u podzemlju. Tereni koje izgraduju skriljci viseg stepena metamorfizma-gnajsi. amfiboliti amfibolitski skril. odnosno sudaranja s druge. Amfibolit se koristi kao kvalitetan tehnicki kamen. a praceni su magrnatskom aktivnos6u i metamorfizmom uz oslobadanje seizmicke energije.

Ovakva podrucja nazivaju se orogenom. takode izgradena ad jako boranih i nletal110rfisanih starih stijena koje su prekrivene mladinl. One su osnovane nu raziiCitom tumacenju polozaja kontinenata od vremena nastanka Zemlj inc kore do danas. a nazivaju se kratonima u cijem sklopu su stitovi i platforme. Geosinklinalno korito nastavlja se ispunjavati trosenjem kordiljera. tzv. Konacno. koji rezllltira bazicnim eruptivnim stijenama sa prevladavanjem bazalta i stijena alkalijske grupe s feldspatoidima. Prema fiksistickoj koncepciji na prikazani nacin su nastali nasi Dinaridi te Alpe i Karpatobalkanidi. I . magmatskih. stare stabilne kontinentalne mase nemaju izrazitijih tektonskih. a nalaze se izmedu relativno stabilnih rnasa iii uz njihoy rub.Kober i francuski J. iz geosinklinalnih prostora.Aubouin. nastaju i prirastaju mladi borani planinski vijenci. dacitirna i riolitima uz granitske intruzije. Tako nastaje dvostrllki orogen ( s1. centralni diD se izdize. a zastupljen je i regionalni metamorfizam. Zavrsna magmatska aktivnost u sklopu orogeneze u ortogeosinklinali naziva se finalni magmatizam. Pokreti u kratonima su dugotrajni i uglavnom 'verikalni bez izrazitijih pr0111jena u prostomim odnosima mec1u stiienama. nazvanih olistoiitima. Za razliku od orogena. lzmec!u ostrvskih lukova formiraju se unlltrasnja korita. Takvi sedimenti. Mec!u sedimentima koji nastajll II zavrsnoj fazi orogenetskih pokreta kao posljedica razaranja mlac!eg gorja vazan je sediment molasa. Kober navodi da geosinklinalno podrucje prelazi u orogen zbog pritiska koji izazivaju nataloteni sedimenti i kontinentalne rubne mase. ali slabijim intenzitetom nego u vrijeme izdizanja.Drugu fazu obiljczava izdizanje ostrvskih lllkova (kordiljera ili geosinkiinala) pod uticajcm kompresijskih pokreta. liZ koje. izgraden od fragmenata razliCite velicine bez vidljivijeg sortiranja i slojevitosti. o okolnostill1U koje rezultiraju orogenetskim pokretinla i prostoru u kojem oni nastaju postoje dvije koncepcije.29 ) 80 81 . veoma slabo porenlecenim sedimentirna. Ovakvi pokrcti nazivaju se epirogcni pokreti. metamorfnih I seizmickih aktivnosti. s fragmentima razlicite velicine nakupljenim bez vidljivog reda unutar kojih postoje olistolitL nazivaju se vild flis. Magmatska aktivnost se odvija u dubljim zonama. Platforme su pretezno horizolltailla velika podrucja. Proces nastanka boranih planinskih vijenaca iz geosinklinala prema fiksistickoj koncepciji. boene pritiske i visoku temperaturu II dubljim dijelovima. sredisnji masiv. Prilikom navlacenja moze doCi do odronjavanja i urusavanja veCih blokova. odnosno ofiolitima iii zelenim stijenama. a prema kopnenim masama rubna. U unutrasnjirn koritima nastaje talozenje klasticnog 111aterijala Uz sudjelovanje mutnih tokova u ovoj fazi nastajll karakteristicni f1isni sedimenti u kojim se izmjenjuj u krupnozrnaste i sitnozrnaste stijene (pretezno pjescari i laporci. generalno gledajuCi odvija se u tri faze: -Prvu fazu karakterise nastanak I razvoj geosinklinala s nagomilavanjem velike koliCine preteino glinovitih i glinovitopjescarskih sedimenata koji UZroklljll spustanje njenog dna.T vulkanizam" metamorfizam i seizrnizam. pretezno sa granitima. U udubljenjima se nastavlja sedimentacija. nakon koga slijedi sinorogenetski. one se lomi. U sredisnjem dijelu najtesce se formira uzdignuce. Najizrazitiji predstavnici fiksisticke koncepcije koji su istrazivali terene Bosne i Hercegovine i susjednih drzava bili su austrijski geolog J. erupcija i intruzija. Kad labilno dno geosinklinale dode u fazu u kojoj ne moze izdrzati teret sedimenata. gabrima i dijabazima. U pocetkll je to inicijalni 111agn1atizam zastupljen uglavnom peridotitima. odnosno glinovite stijene a lok~lno konglomerati i detriticni krecnjaci). Ta su podrucja bez fanerozojkih sedimenata. Razaranjem mladih boranih i nedovoljno konsolidovanih planinskih vijenaca nastaje ishodisni materijal za postanak novih sedimenata. L.Treca faza se odlikuje izdizanjima koja prvo pocinju u sredisnjem dijelu geosinklinala i sire se prema njenim krajevima. Sedimenti su podvrgnuti pocetnom boranju koje je praceno izljevima lave i intruzijama sto Cini osnovu nastanka nove kontinentalne kore. Gcosinkiinale su velika utonula izduzena 1 kontinuirana labilna podrucja u kojima se odvija dugotrajna sedimentacija 111aterijaia razliCitog sastavu i porijekla. Fiksisticka koncepcija polazi od nepromjenljivosti polozaja kontinenata. Nakon sinorogenetskog slijedi supsekventni magrnatizanl sa andezitima. Zbog veoma jakog boranja. . Ovi blokovi s cela naviake bivaju ulozeni u nove nekonsolidovane klasticne sedimene. navlacenja i lomljenja naslaga izraien je magmatizam u obliku izljeva. a bocni dijelovi se boraju i navlate na kontinentalne obodne mase. Nastaje kopneno podrucje s manjim izolovanim bazenima a obodni dijelovi su i dalje pod morem. na citavom podrucju geosinklinale izdignuti su i formirani veliki mladi borani planinski vijenci i udubljenja na rubovima i u mec!uplaninskim podrucjima. Tokom orogenetskih pokreta u ortogeosinklinali odvija se izrazito jaka magmatska aktivnost. Stitovi su nesimetricna blago uzvisena velika stabilna podrucja izgrac!ena od najstarijih stijena koje su bile izlozene jakom boranju j metamorfizmu.

To je prvi izdignuti planinski vijenac. -pragovi. boraju i lome neovisno 0 poremecajima podine. Prema Aubouinovu tumacenju Unutrasnji Dinaridi ( Supradinarik. na osnovu cega je zakljuceno da iz svih ortogeosinklinala nisu nastali planinski vijenci jednakib karakteristika. Eu~eugeosinklinala! P-prag. cemu je dokaz postojanje ofiolita. 1986. Ta se podrucja nalaze u sredisnjim dijelovima geosinklinale. intenzivno boran i razlomljen. (preuzeto iz : Herak. s prevladavajucim velikim navlakama i umjerenim magmatizmom. Epiadrijatik i Dinarik prema Heraku. otkinute od podloge. Mobilisticka koncepcija bazira se na mijenjanju polozaja dijelova litosfere tokom razvoja Zemlje. god. Aubouinova shema geosinklinafc u parovima ( SM-sredi!inji masiv. uzdignuca u geosinkinali sa specificnom sedimentacijom neritskih naslaga. bez inicijalnog magmatizma sa sedimentima specificnog sastava. l{jevo iz 1921 god. 1986. Slika 30. prema Heraku. a odvajaju eugeosinklinalne prostore ad miogeosinklinalnih. 1984) J. Posto se ispune sedimentima dolazi do boranja pracenog magmatizmom kiselog sastava (graniti i njima slicne stijene) i izdizanja velikih planinskib vij enaca. -germanotipno (saksonsko) boranje. time JC dato logieno tumacenje slicnosti obrisa nekib kontinenata ( sUI ). One se nalaze u rubnim dijelovima geosinklinale. -jurski tip boranja (nazvan po planini Juri). Koberovo interpretirw?jc dvostrukog orogena. Mio .miogeosinklinala) (preu:::eto j:::. Herak 1984) S obzirom na saslav stijenskih kompleksa i strukture utvrdio je i simetriju u njihovom ponavljanju. Istraiivanja orogena rezultirala su spoznajama 0 njihovoj raz1i6it05ti.Aubouina u geosinklinalnom prostoru kao cjelini postoje: -sredisnji masiv koji je nastao u fazi razvoja geosinklinale i simetricno dijeli geosinklinale na parove. a Vanjski Dinaridi (Adrijatik. nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i okeana zakljuCio da se kontinenti pomicu. -miogeosinklinale. Iz miogeosinklinale izdizanjern nastaju planinski vijenci s naslagama debelim i vise od 10 km. a prati ih pojava dijapirizma.1991 . S tim u vezi tazlikuju se : -alpinotipna orogencza. 82 83 .1991 i 1995 ) nastali su iz eugeosmkhnalnog prostora. a desno iz 1931 god. s poremecajima koji se odvijaju unutar starih stabiliziranih masa. ali sa slabije izra±enim metamorfizmom. Prema sbvacanju J .Wcgenera koji je 1912. s jedne i druge strane sredisnjeg masiva.). gabri. -andski tip orogeneze. Njezin se pocetak vezuje uz istrazivanja A. uz rubove kontinental nih masa.Slika29.1995). Erozijom tog masiva nastaje materijal kojim se ispunjava geosinklinala. kojima je u fazi nastanka i razvoja svojstven tzv-inicijalni magmatizam s ofiolitima Hi baziCnim i ultrabazicnim stijenama (peridotiti. s prevladavajucim boranjem blokova uz izrazito lomljenje i rasjedanje i S VCOlna intenzivnim magmatizmom. -eugeosinklinale. kod kojeg se krovinske naslage. izradio shemu pojavljivanja geosinklinale u parovima ( s1.30 ). s velikom debljinom sedirnenata i bez ofiolita nastali su iz rniogeosinklinale. proucavajuCi Dinaride.Aubouin je. grade i vel ike debljine. dijabazi itd.

a markirane su hrptovima i uzvisenjima na dnu okeana. ]984 ) Slika 31..ea.==== I '""" . ali ujedno i dovoljno krute da mogu zadrzati svoj oblik..""""'" SI.33.. Divergentne granice jos se nazivaju i zonama sircnja ("spreading"). ali i gravitacijskim silama. konvergcntne (destruktivne iii konzumacijske) transformne (neutntlne iIi konzervativne).32 ) --- ~\:=-~====~:~:~:~:~~~:~.nentskog praga (selja)tamniju podru{ja o:::acavajll l1?/esta moguceg prekril'at?ia. Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanje ploca duz granica koje mogu biti divcrgentne ( konstruktivne iii akrecijske). sto se vidi na slid 33. preuzeto iz Heraka. a mjesta udaljavanja popunjavaju se novom okeanskom korom bazaltnog sastava. Everetfu i Smithl!. Na mobilistickoj koncepciji razvijena je sredinom 60-tih godina ovog vijeka koncepcija nove glabalne tektonike odnosno tektonika ploe•. Ona izazivaju kretanja magme. Prema njoj litosfera je sastavljena od sest velikih i veceg broja manjih ploea koje leie i pomieu se po astenosferi ( s1. 2-okeanski hrptov. 1975. l-glavna podrucja subdukcije. Podudaranjc kOl1lura kontincnata pu rubovima kont. Glavne p/oce /irosfcre. Graniee ploeG UfOs/ere (prema: Beiser.. Mobilisticku koncepcija obuhvata U osnovi sve one stavove koji zastupaju kretanje ploea litosfere po plasticnom sloju astenosfere. Kretanja u litosferi objasnjavaju se i privlacnim silama Sunca. 84 85 .. Uzroci kretanja ploea dovode se u vezu sa konvekcijskim (topiotnim) strujanjem koje je u neposrednoj vezi s kretanjelTI maglne..c. dopunjeno) U slucaju divergcntnih granica ploce se udaljavaju. a sljetlija mogui'e pra:::nine (po Bul/ardu. sto rezultira velikinl valovitim izvij anj em. (grebeni )SIre/ice ozacavaju smjer krelanja ploeG ( po Sul/ardu. prcuzeto iz . oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori. 1984 ) Plote litosfere su elasticne.T I Slika 32. Herak. te kretanju njezinih odvojenih dijelova. Za te zone karakteristieni su potresi plitkih iarista. (8""".1" > OKean~. Mjeseca i drugih svemirskih tijela...e !cOre • ~ub<lu.J" ~ ('Dfl2uma"'j~) o.

Zbog jakog trenja u dnbljim dijelovima kontinentalne kore ovaj proces nije stalan. M-meiani (prema Dewey & Bird. Pri tome pomak po pruzanju moze naglo prestati na obje strane iIi promjeniti oblik i smjer kretanja. D-delta (prema: Dewey & Bird. modifikovano. dok obale Atlantskog okeana predstavljaju sarno granicu izmedu kontinentalne i okeanske kore ( na istoj ploCi ). kontinentalne (krustalne) iii A-subdukeije (nazvane po Ampfereru. A. sto moze rezultirati nastankom sistema navlaka. Tokom istraiivanja okeanskih prostora uocena su morfoloski razlicito gradena podrueja spojeva kontinenata i okeana. akreacijska. Razlikuju se duboke iii B-subdukcije (nazvane po seizmologu Benioffu) i plitke. srednje dubokog i dubokog zarista. te pojavom potresa plitkih i srednje dubokih zarista. GD-gabro i dioriti. Prilikom subdukeije dogada se da dijelovi (iii komadici) okeanske kore ( koja se redovno. K o I I I Slika 34. Jednafaza orogeneze kordiljerskog·lipa.. Njome se objasnjava razlog postojanja ofiolita na kontinentu. pod kontinentalnu ) budu otrgnuti od podloge i navuceni na kontinentalnu koru. 86 87 . odnosno divergentna granica). N-neritik. Zavrfnefaze orogeneze kolizijskog tipa-sudar dva kontinenta:K-kontinentalna kara. naprimjer. ofiolitni melanz ( u kojem prevladavaju fragmenti ofiolitnih stijena ) i olistostromni melani (nastao podmorskim gravitacijskim klizanjem).·· .:·· . subducira-podvlaci. OF-ofioliti. F-flis. £0embrionalna orogenezQ. spoj Pacifickog okeana s okolnim kontinentima ujedno predstavlja ( uglavnom ) i subdukcijsku granicu r. dogada u zoni kolizije dviju ploea. S tektonikom ploea povezan je speeifican sedimentni kompleks nazvan melanz (fr. Kordiljerski tip orogeneze dogada se iznad dijela okeanske ploce koja se subdueira ( podvlaCi ) pod ostrvski Ink ( primjer.K-kontinentaina kara. Proces orogeneze se. To je dijelom haoticni sediment s fragmentima razlicitog porijekla i velicine. On se povremeno ( nakon savladavanja tTenja ) ponavlja. Ako se ploce horizontalno pomicu (klize) jedna uz drugu. modifikovano. prema tektoniei ploca. Pri priblizavanju i sudaranju dviju kontinentalnih ploca dolazi do odvajanja i smieanja gomjih dijelova kontinentalne kore kojima je najcesce zabvacen sedimentni pokrovo Odvojeni dijelovi su potiskivani i formiraju izokline i polegle bore. ad pelita do olistolita. podrucja Japana i Filipina slika 34 ). kao i 0 promjenarna smjera subdukcije. . sto je praceno izraZenim vulkanizmom andezitskog sastava i potresima plitkog. Himalaji. OF o Slika 35. pri cemu se granica izmedu ploca nalazi u sredini Atlantika (srednjeatlanski hrbat. B-subdukcije nastaju naJcesce uz rubovc kontinenata. F-jliS. a zarista njihovih potresa su plitka. zbog velike gustoce. P-plast ( omotac j. U tom je slucaju izraZena jaka konzumacija okeanskog dijela ploce pa doiazi do sudaranja dva kontinenta ( slika 35 ). To su transformni rasjedi.melange) . preuzeto iz Herak. Razlikuje se tektonski mel ani (nastao pretezno u zoni subdukeije ). ¥I I I I I I pacificke ploce. Razlikuju se dva osnovna tipa orogeneze: kordiljerski i kolizijski. Ve6ina njih nalazi se u okeanskim bazenima. a nazivaju se JOS 1 zonama subdukcije. O-okeanska kara. S-mjesto subdukcije. preuzeto iz: Herak J984 ) Kolizijski tip orogeneze nastaje kod duzeg trajanja subdukcije. M-molasa. Ta se pojava naziva obdukcijom. Te su granice markirane dubokim rasjedima s horizonntalnim kretanjem. 0okeanska kara.Konvergente granice su mjesta na kojima se ploce priblizavaju. 1984) Postoje takoder i misljenja 0 moguCim kombinacijarna navedenih tipova orogeneze. a plitke su zbog njezine krutost! koja ne dopusta vece podvlacenje. U tim se podrucjima okeanska kora podvlaci pod kontinentalnu. pa su izdvojena dva osnovna tipa: atlantski iii pasivni kontinentalni rub i pacificki ili aktivni kontinentalni rub. A-subdukcije mogu biti manifestovane i vulkanizmom kiselog sastava. a morfoloski su markirane dubokim brazdarna i u odredenim slucajevima ostrvskim lukovima. Nairne.subdukcije odvijaju se u kontinentalnoj kori. onda ne dolazi do nastanka nove kore ni do unistavanja postojece. MF-metamorfna fronta. oct kojih barem jedna nosi na sebi kontinentainu koru. odnosno Amstutzu).

sJojeve (5-60 em) i banke (60-300 em). iz cega odreciujerno i pravac pruzanja sloja. Odstojanje od jedne do druge povrsinc prcdstavlja debljinu sloja.1. c-vertikalni.. Prvobitan polozaj slojcva je skoro redovno priblizno horizontalan.1. . Odredvanje poloiaja slojeva omogucuju njihovi dijelovi koji se pojavljuju na povrsini (izdanci). Navedeni podaci ukazuju da ima dovoljno razloga da se 0 tektonici razmislja na mobiiisticki nacin. anda ani mecisobno mogu biti pod nekim uglom.Dakle. ali naglasavaju mogucnost varijacija i potrebu da se svaka pojava posebno ispita radi sto tacnije rekonstrukcije razvoja litosfere i procesa i pojava koje se u njoj dogadaju. bez obzira na njihov nagib. Podinu jednog sloja Clni onaj sloj koji leii ispod njega a njegovu krovinu predstavlja sloj koji Ieii preko njega.· Da bi utvrdili koji su slojevi prevrnuti neophodno je prije svega utvrditi nihovu staros!. nazivaju se konkordantnim iii konformnim slojevima (sI. Pristalice navedene koncepcije nalaze dokaze za svoje pretpostavke.. d-prevrnutj Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano talozena. podzemnim radovima itd. dcltama. Ugao nagiba je ngao sto ga sloj zatvara sa vodoravnom ravninom. Sarno izuzetno.1. Konkordantni slojevi: a-hori::. . Medusobno paraieini slojevi koji su vremenskl kontll1111ranO talozeni. ali samo u mjeri koiu dopustaju poznati odnosi danas i utvrdena stanja u geoloskoj proslosti.37). uz poznavanje litoloskih svojstava i ruptura. slojevi 1l10gU U lzvjesl10j uljeri i u toku smnoga talozenja da zauzmu i kosi (nagnuti) polozai i to u priobalskim dijelovima bazena. . u istrainim busotinama. I-~ I ~ iii I I i II . kOSI. oko koralskih sprudova. . U veCini slucajeva nagnutost i savijenost slojeva posljedlca je naknadnih tektonskih poremecaja. Prema tome dovoljno je odrediti sarno smjer pada sloja (azimut) na terenu. nema realnog opravdanja da se danasnje stanie nepromienjeno projektuie u bilo koje razdoblje geoloske proslosti. teorijom tektonike ploca objasnjava se ukupna tektogenez~ litosfere. Svaki sloj ima svoju podinu i krovinu. Kod vertikalnog sioja mjcri se sarno njegovo pruzanje. Prema debljini sloja razlikujemo: liske «5 mm). Elementi p%ioja nagnutih slojeva Pruzanje sioja i smjer pada sloja stoje uvijek meciusobno pod uglom od 900. plocc (S-5mm). H- I I Stika 37. smjcr pada (azimut) i ugao nagiba (s1. Polozaj slojeva u prostoru ( pruzanje i smjer pada ) i ugao nagiba. ali i popratne pojave kao sto su magatizanl. Svaki sloj irna donju i gornju povdinu siojevitosti. vertIkalm . .. nlctamorfizam 1 seizmizam.36 ). omogucava procjene 88 89 . Masivni sedimenti nemaju izrazenu slojevitost. u koritima rijeka itd. b-uhrani. Slojevi se u prirodi javljaju kao hOrlzontaim. Obzirom da je osnovno obiljezje evolucije nepovratnost procesa. . I I i ! I i :! i I LJH II. dok se kod horizontalnog libelom provjerava njegova horizontalnost. Takav odnos slojeva je diskordantan. .onatlni. Stika 36.l koja se cesto javlja na izdancima. Razlikujemo stvarou debljinu (d) koja predstavlja najkrace rastojanje iii okomien izmedu slojnih ploha i prividnu debljinu (d. Smjer pada sJoja (azimut) pokazuje na koju je stranu svijeta sloj nagnut. 4. Slojevi i geoioske strukture stijena Sloj jc elementarni oblik pojavljivanja sedimentnih stijena u prostoru nastao talozenjem istovjetnog materijala pod nepromjenjcnim uvjetima sedirnentacije. Pruzanje sloja je njegovo presjeciste sa vodoravnom ravninom. prevrnuti. Kod svakog izdanka nagnutog sloja potrebno je razlikovati pruzanje sloja. I hi i.

Ona moze biti debela nekoliko decimetara do vise stotina metara. Normalni rasjedi su takyi rasjedi kod kojih se krovinsko krilo spustilo niz rasjednu povrsinu ( s1.o ponasanju tih stijena kada njihova prirodna ravnoteza bude poremecena gradevinskim radovima (npr.. Skok kod rasjeda predstavlja yertikalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). 90 91 .. Pomjeranje krila moze biti u dva smjera. iii pak kretana oba krila u navedenim smjerovima ( s1. Kod rasjeda sa kosom povrsinom razlikuju se krovinsko krila koje se nalazi iznad rasjedne povrsine i podinsko krilo koje se nalazi ispod rasjedne povrsine. Ras.. Sto se tice klasifikacije rasjeda najcesce se spomil'\iu dvije i to: a) po relativnom kretanju krila b) po odnosn prema sklopu okoline. Po paraklazi se stijenske mase mogu izdizati.39 ) ---I !-::----:-----::c.'" 0000000 RP Stika 38. Do iste pojave dolazi ako je podinsko krilo uzdignuto uz rasjednu povrsinu..ina.1. >1. U okviru sedimentnih slojevitih stijena najbolje se uoeavaju strukturni elementi formirani tektonskim putem kao sto su ras. prema tome jesu Ii krila jedno prema drugome pomaknuta udesno ili ulijevo ( s1. pUkotinc itd. zatim tektonska ogledala sa strijama.1.iedi imaju krovinsko krilo uzdignuto uz rasjednn povrsinu iii podinsko krilo spusteno niz rasjednu povrsinu. niz izvora n8 kracem razmaku. itd. Kada je kretanjem blokova zdrobljen siri pojas stijene rasjedna povrsina se pretvara u trodimenzionalno tijelo koje se naziYa rasjedna zona. bore.. Po vertikalnoj rasjednoj povrsini moze postojati sarno skok i eventualno horizontalni pomak paralelno sa rasjednom povrsinom.jedi Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastajc pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva parakiaza iii rasjedna povrsina. kao i kombinacijom jednog i drugog kretanja.38 ). spustati iii uzduzno pomicati pod uticajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih) pritisaka. itd. Kod rasjeda s vertikalnom rasjednom povrSl11om krila se oznacavaju prema stranama svijeta. krila rasjeda. moramo poznavati njegove osnovne elelnente h::ao sio su rasjedna povrsina. Kad se krila po rasjednoj povrsini pomicll koso osirn hoda i skoka nastaje i horizontalni pomak paralelno sa pruzanjem rasjedne povrsine (paraklaze).--.O::. reversne i horizontalne iii trasnkurentne.1. RCl'crsni rasjed Rasjedna povrsina je povrsma po kojoj je izvedeno relativno kretanje krila rasjeda.1.na trasi saobracajnice. pa razlikujemo desne (dekstralne) i lijeve (sinistralne) rasjede.jedi.38 ). s-skok. Hod iii bocni razmak je horizontalno rastojanje izmedu dva rasjednuta krila (bloka). Da bi definisali rasjed. morfoloske razlike. te skok i hod ( 81. Reversni ras. Na rasjede ukazuju ostri kontakti naslaga razllcite starosti. Ovo je od posebne vaznosti za ocjenjivanje stabilnosti padina U odnosu na mogucnost pojavljivanja klizista.. 40 i 41). Krila rasjeda iii rasjedni blokovi su dijelovi stijenske mase sa jedne i druge strane rasjedne povrsine. Po relatiynom kretanju krila rasjedi se dijele na: normalne. Normalni rasjedi obuhvataju i sve vertikalne rasjede. KK-krovinsko krilo.).. Poprecni prcsjek normalnog rasjeda sa eiementima RP-rasjedna povrl. Vecu stabilnost i uopste povoljnije uvjete gradenja pruzaju masivni i bankoviti sedimenti u odnosu na tankoslojevite. tektonske brece. Horizontalni ili transkurentni rasjedi imaju krila koja se pomjeraju u pravcu pruzanja rasjedne povrsine. ploeaste i listaste sedimente istovjetnog litoloskog sastava. Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i grayitacije. PK-podinsko krilo. h-hod Stika 39.

,
Slika 40. Desni (a) i lijel'; (6) horjzontalni rasjed Slika -12 Horst (timor) i rov (graben)

Horst iii timor obiljezenje relativno uzdignutim sredisnjim dijelom, dok se bokovi s(epenicasto spustaju. Rov iii graben nastaje ako se sredisnji dio terena relativno spusta U odnosu na granicne rubne terenc. Trenje rasjednih krila pri kre(anju stvara na njihovim rasjednim povrsinama uglacane povrsine koje nazivamo gorska ogledala. Strije, odnosno brazde na njima ukazuju na pravac kretanja, a ponekad aka Sli dobro ocuvane i na sam smjer kretanja rasjednih krila.

4.1.1.1.2. Bore
Bore su strukturne jediniee litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najces6e pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima. Slojevite stijene izlozene jednostranom iii dvostranom bocnom pritisku ( horizontalni iIi tangecijalni ) podlijezu povijanju odnosno ubiranju na razliCite naCine, gradeci pri tome razliCite naborne oblike. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori, Bora se sastoji od izbocenog ( konveksnog ) i udubljenog ( konkavnog ) dijela. lzboceni dio bore je antikiinala, a udubljeni je sinklinala (s1.43 )

Slilw 41. Desni rusjed San Andreu." u SAD (California)

Rasjedi s horizontulnim kretanjem kod kojih na objc strane u pruzanju pomak naglo prestajc iii se mijenja oblik i smjer nazivaju se transformni rasjcdi~ Po odnosima prema sklopu okoline, rasjedi se klasifikuju prema tome kakav je polozaj rasjedne povrsine u odnosu na povrsine slojevitosti iIi ose sklopa. Izdvajaju se: uzduzni (Iongitudinalni), popreeni (transverzalni ) i kosi (dijagonalni). Specificne vrste rasjeda su makazasti i rotacijski rasjedi. Kod makazastih rasjeda hila su relativno razmaknuta na jednom kraju dok su kod rotaeijskih rasjeda krila relativno razmaknuta na oba haja rasjeda i to u suprotnim smjerovima. Rasjedi su u prirodi rijetko usamljeni. Obicno ih ima vise u nekom terenu pa se govori 0 sistemu rasjeda. Najesce su oni posljedica tektonskih poremecaja regionalnih razmjera. Grupe rasjeda grade slozene oblike kakvi se cesto ponavljaju u prirodi. Mogu se javiti kao: paralelni, koneentri"ni, radijalni, itd .. Slozeni strukturni obliei nastali rasjedanjem terena nazivaju se horst (timor) i roy ( graben) (s1. 42 ).

92

93

T
1

,

~
normalna

I

M
,
izoklina

lepezasta

Slika 44. Klasifiacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i kri/a bore

Stika 43.Bora sastavijena od sinklinaleantiklinale u francuskih Alpa sjeverno od Grenlanda (iz Birkeland & Larson, 1989)

podrucju

Prevojna podrucja nabora nazivaju se sarniri, a izrnedu njih nalaze se krila (bokovi). Samir antiklinale zove se greben iii tjeme, a samir sinklinale zove se dno. Unutrasnji dio sinklinale je jezgro sinklinale (najmladi sedmenti), a unutrasnji dio antiklinale je jezgro antiklinale (najstariji sedimenti). Osa antikiinale iii osa sinlinale je zamisljena iinija presjeka aks~jalne ravni u horizontalnoj projekciji, koja oznacava pravac pruZanja antiklinale odnosno, sinklinale. Kad su oblici pravilni, ova iinija kod antiklinale ide sredinom grebena a kod sinklinale sredinom njenog dna. Prava koja prolazi kroz pomenutu osu, koja predstavlja liniju u horizontaJnoj projekciji, i dijeli antiklinalu, odnosno sinklinalu na dva dijela, naziva se aksijalna ravan. Bore su medusobno razlicite, kako po obliku tako i po dimenzijarna. Najcesce se razvrstavaju: a) prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, b) na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali. Prema odnosu aksijalne ravni (osna ravan) i krila bore, bore se dijele na : normalne, izokline i lepezaste ( sI.44).

Normalne ( simetricne ) bore imaju krila koja leze simetricno prema aksijalnoj ravni i to kod sinklinale krila konvergiraju ka aksijalnoj ravni na nite, a kod antiklinaJe na vise. Izokline bore imaju hila koja su vecim dijelom paralelna aksijalnoj ravni, pa i medusobno sarno su povijena u tjemenu ( kod antiklinale ), odnosno u dnu ( kod sinklinale ). Lepezaste bore imaju krila koja se lepezasto prosiruju u dnu sinklinale i tjemenu antiklinale. Na osnovu odnosa aksijalne ravni prema horizontali bore se dijele na: nspravne, kose, prevrnute, polegJe i zagnjurene (sl 45 ).

I I
I
I
l

uspravna

Slika 45. Klasijikacija bora na osnovu odnosa aksijalne ravni i horizontalne ravni (Uv - ugao vergence)

Uspravne bore, imaju uspravnu aksijaJnu ravan koja prema horizontali stoji pod uglom od 90 stepeni iii pod priblifuo vertikaJnim uglom. Kose bore, imaju aksijalnu ravan pod izvjesnim uglom prema horizontali. Prevrnute bore, imaju kosu aksijalnu ravan, krila im padaju na istu stranu, slojevi su na krovinskom kriIu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). PoJegle bore imaju skoro iIi potpuno horizontalnu aksijalnu ravan, slojevi su na krovinskom krilu norrnalni a na podinskom inversni ( prevmuti ). Zagnjurene bore imaju ugao vergence (otklon aksijaJne

94

95

ravni od vertikaie ) veti od 90°, tako da antiklinala ima oblik sinforme u samiru i obrnuto. Pored navedenih bora postoje i specijalni oblici bora kao sto ~u : koljenasta ( fleksura ). dijapirska itd. Koljcnasta bora iii monoklma bora koja se jos zove i fleksura ima u jednon1 krilu skoro horizontalne slojeve a u drugom vrlo strme. Dijapirska bora. je rezultat vertikalnog prodora pojedinih tijela ( so, gips. anhidrit, itd.) prema povrsini. Bore mogu biti proste i slozene. Proste bore su na terenu najcesce predstavijene jednom antiklinalom i jednom sinklinalom. Siozene bore u sebi sadrze vise prostih bora iii oblika drugog reda. Ako jedna slot.ena bora velikih dimenzija ima oblik slozene antikIinale onda se ana zovc antiklinorij i obrnuto, aka u cjelini ima koritasti odnosno oblik sinklinale. onda se zove sinklinorij ( sl.46 ).

Stika 46. Sinklinorij ( S) i ol1(ikiinorij (.4)

Sinkinorij i antikiinorij imaju clemente anaiogne sinklinali i antiklinali.

4.1.1.1.3. Pukotine
Pukotine su ravni diskontinlliteta uzduz kojih nije doslo do veCih pomaka u stijenskoj masi. Mcdu njima raziikujemo dijaklaze, pukotine nesto ve6ih dimenzija ( koje u sedirncntnim stijenama rnogu presjecati vise slojeva) i ieptoklaze manje pukotinc koje se uglavnom nalaze u povrsinskom dijeiu stijena. Veorna sitne pukotine, koje se ceslO ne mogu registrovati okonl, nazivaju se prsline. Pukotine mogu nastati u svim fazama postanka stijena. Formiraju se rastezanjem, stezanjem, i torzijom stijena. te pri konsolidaeiji ( magmatske stijene ), temperaturnim promjenama i slieno. Za njihovo potpunije definisanje potrebno pozna"ati slijedece karakteristike: naein postanka ( gcnezu ), polozaj u prostoru, orjentaciju, oblik. dimenzije, vrstu i karakterstike ispune. PoslOji vIse klasifikacija pukotina. Prema genctskoj kalasifikaciji pukotine se dijele na: -primarne ( iucenje, usiojavanje, dehidrataeija )

-tektonske ( paraleine osama nabora, paraieine rasjedima iIi pod nekim uglom) -pukotine rnehanickog raspadanja ( do dubine 15-30 m ) -gravitacione ( pri klizenju i odronjavanju ) -tehoogene ( nastaju pri miniranju, slijegan,iu i iskopavanju ) Primarne pukotine nasta!e su u fazi formiranja stijene, dok su ostale pukotine koje se zovu jos i sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamickih i egzodinamickih faktora kao i djelovanjem covjeka na vee formiranu stijenu. U fazi formiranja magmatskih stijena nastaju pukotine zbog promjene zapremine tokom h!auenja magme. Pri susenju vlaznih sedimenata i zbog prornjene zaprernine nastaju tzv.pukotine isusivanja. Usljed prekida u sedimentaciji formiraju se meduslojne pukotine iIi pukotine uslojavanja. Meuu sekundarnim pukotinama posebno znacenje imaju one koje su nastale djelovanjem pritiska na stijenu. Kod kinetickog razmatranja razlomnih deformacija osnovni kriterij predstavlja vrsta naprezanja koja je uzrokovala obrazovanje sistema pukotina. Prema kinematskoj klasifikaciji pukotine se dijele: -tenzione pUkotine -pukotine smicanja -relaksacionc pukotine Tenzioue pukotine javljaju se u naborima na spoIjriim krivinama sarnica, a uz rasjede kao posljedica kretanja rasjednih blokova. Obieno su otvorene, bez ispllne, ili su naknadno ispunjene razlieitim materijalom. Mogu biti nepravilne, socivaste iIi peraste (uz rasjede ). Javljaju se llpravno na pravac najmanjeg pritiska-03 . Pukotine smicanJa su po obliku obii'no bliske ravnima i pokazuju tragove kretanja ( em-dm pomjeranja blokova ) pre1azeei u rasjede. Zidovi su im g!atki i obieno blisko postavijeni tako da nemaju ispunu ( nisu zice ) a na zidovima obicno posjeduju strije ( brazde ) koje su paralelne pravcu kretanja. Nastaju paralelno sa smjerom srednje jakog pritiska (02 ) a sa smjerom najveceg pritiska (01) zatvaraju ostar ugao. Relaksacione pukotine nastaju u ravnima upravnim na smjer maksimalnog pritiska (od u fazi kada njegovo djejstvo prestane i nastupi relaksacija u stijenskoj masi. Pukotine su obicno zatvorene, zbijene i rayne. Na sliei 47. prikazan je polozaj pukotina prema kinematici nastanka njihov izgled

96

97

Meautim. pukotine ) mogu prouzrokovati klizanje i odronjav~e terena. Dimenzije pukotine definisu ~ezinu duzinu i sirinu. PriIikom ubiranja terena u okviru ubranih stijena formiraju se pukotine paralelne asi nabora koje se nazivaju klivaz. Orijentaeija pukotine mjeri se geoloskim kompasom.. Taj proces je posljedica manje gustoee magme od stijena Iitosfere ( sto dovodi do magmatskog uzgona ) i postojanja plinova. ujedno i manje pokretna. 4. valovita. ). za cjelovito proucavanje sistema pukotina nuzno je utvrditi i sve karakteristike pojedinih istovrsnih pukotina i pojedinaenih pukotina koje Cine sistem. Oblik pukotine odreduje se njenim oblikom po pruzanju (ravna. Prilikom izvodenja podzemnih radova kroz rupture moze doCi do prodora vode i gasova. pojave pojedinacnih pukotina. Pukotine lueenja ( kackasto iIi paraleiopipedno i bankovito do plocasto ) znatno olaksavaju eksploataciju. Zbog naprijed navedenQg. cvrstoci i stepenu vlainosti. pravcem pruianja za vertikalne.1. Znacaj gradevinarstva proucavanja geoloskih struktura sa aspekta Slika 47. Tereni sa rupturama imaju manju stabilnost a lokom zemljotresa gradevinski objekti na ovakvim terenima trpe veea ostecenja. broj etaze i s1. gustih. Poznato je da rupture ( rasjedi. a iznad podzemnih prostorija moze doei do naglog prolamanja stijena. Polaiaj pukotina prema kinematici nastanka i njihov izgled (b r smjer najveceg pritiska. blokove odredenih dimenzija. U terenu se rijetko nalaze pojedinaene ( slucajne ) pukotine. granulometriji. 4. Kod rasjeda klivai moze biti paralelan s paraklazom iIi pod odredenim uglom na nju. 2-pukotina smicanjo. br smjer najmanjeg pritiska. a odredena je njenim elementima polozaja (smjerom i uglom nagiba za nagnute pukotine. 8tO moze zatim otdati.4. posto popusti visoki pritisak pod kojim se pnmarno nalazi. para i visoke temperature kojom magma topi stijene i siri postojece pukotine. ondaje njihov polozaj u odredenoj vezi s elementima nastale makrostrukture. Ako su pukotine nastale kao posljedica veCih tektonskih poremecaja. 98 99 .1. Naprimjer. Magmatizam Magma iz unutrasnjosti Zemlje prodire prema povrsini kroz ndiCite pukatine i kanak. Pojava zaostajanja "i kristalizacije magme u untrasnjosti naziva se plutonizam. one su eesto koneentrisane i Cine sisterne pukotina. Kod duze pukotine njen polozaj se odreduju s dvije tacke ili viSe. zatim pomicanje blokova u tunelima. Poznavanje ispucalosti stijenskih masa ima veliki znacaj kod projektovja kamenolorna tj. .2. Navedene pukotine negativno uticu na fizicko-mehanieke karakteristike stijena.1. nastaju razlieite magmatske intruzivne stijene. a utvrdivanjem horizontalnosti za horizontalne). usporiti i poskupili izvocienje daljih radova. a takode i obradivost rnagmatskih stijena. Podaei a pukotinama se nakon terenskih istrazivanja statisticki obraduju i grafieki prikazuju odredenim dijagramima.e materijal ispune pukotine i to prema mineralnom sastavu. Za utvrdivanje osnovnih parametara sistema pukotina neophodno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka. U slueaju da ana kristaIizira u ). prouCavanju geoloskih strnktura treba posvetiti posebnu paznju. 02 -smjer srcdnje jakog pritiska. /-tenziona pukotina. Uz to. pri boranju i rasjedanju terena u slojevitirn stijenama nastaje sistem uskih. U dnu sinklinala prilikom izrade podzemnih prostorija javljaju se veei pritisci. te mogucnosti koristenja kamena kao pnrodnog gradevinskog materijala.1. hrapava ). Naprotiv. stepenicasta ) i oblikom njene povrsine ( glatka . Tokom prodiranja prema povrsini magma se postepena hladi i postaje viskozna.itosferi. kao i primjene kamena. naCin otkapavanja. Istraiiva'1ie pukotina ima posebno znaeenje u sklopu inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. jer one upucuju na mehanicka Za prognoziranje uvjeta gradenja na nekom terenu neoph~dno je pored drugih elemenata istraiiti i geoloske strnkture tog terena. Vrsta i karakteristika ispune defini.wciona pukotina) Polozaj pukotine u prostoru odreden je koordinatama x. medusobne odnose u prostoru medu istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina u sistemu.relak. ako su sistemi pukolina jako gusti veoma je tesko dobit.usvajanja geometrijskih karakteristika ( visina i nagib etaze. paralelno poredanih pukotina koje se zovu pukotinski klivaz.y z taeke u kojoj se ona nalazi.osteeenja bitna za stabilnosl kosina i iskopa. 3.. itd.

Mt. Recentna erupc(ja vu/kana Cerro Negro ( Nicaraglloj (iz Birkeland & Larson.ios i neke lahkoisparljive komponente koje se zajednickim imenom nazivaju plinovima i paramn (CO" CO.49 ) Slika 49. dolazi do mirnog izljevanja kroz pukotine litosfere bez formiranja vulkanske kupe ( naprimjer. gejziri ( vruca voda i para ). lJ 99250/0 kolicine luagma je sastavljena od 0. Uz to ana sadrii . a medu njima su vaznije fumarole ( vodena para i plinovi ). Ca. To su postvuIkanske pojave.). Sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povriiinu nazivaju se zajednickirn imenom vulkanizam. japanski i meksicki vulkani ). AI. Ponavljanje izliva moze rezultirati nastankom debelih ploca efuzivnih stijena na velikoj povrsini. na povrsinu mogu izlaziti razliciti plinovi i pare iz magme koja u unutrasnjosti litosfere jos nije posve ohladena. H 2 0.Pelle na Martiniku.48 ) nastao od lave. 1989) 100 101 . H 2 S. a II ostalim podrucjima: EIbrus i Kazbek na Kavkazu. mofete ( llgIjen-dioksid ). havajski vuIkani ). preuzeto iz Herak. Etna. Dekkan u Indiji. vee se poput tjesta izdize iznad vulkanskog grotla. S02.. Fuji u Japanu. Stika 48. njezinim naglim oslobadanjem dolazi do ekspIozivne erupcije i nastaju vulkanske kupe (naprimjer. Tokom istorijskog razdoblja bilo je aktivno oka 800 vulkana rasporedenih u vise pojasa. Mauna Loa ria Havajima. nastaju sve vrste magmatskih stijena. pepela i drugog eruptivnog materijaIa. K. i Ti. Ra5poredvulkana na Zem!ji (po Ramseyu. Vulcano i Stromboli. Ljcvkasto udubljenje formirano na vrhu kupaste uzvisine naziva se kraterom. solfatare ( prevIadava sumporvodonik ). Tokom tog vremena maze biti izvorom povremenih vulkanskih erupcija. Etna. HF itd. Prema naucniku Bowenu (1956) postoji sarno jedna izvorna magma bazicnog sastava iz koje kristalizacijskom diferencijacijom . S obzirom na visoku temperaturu magme o (600-1200 C) ona se moze hladiti hiljadama godina. a to njeno svojstvo ovisi 0 hemijskom sastavu i temperaturi. Mg. HCl. Vezllv. Krakatall ( izmedu Sumatre i Jave ). Ako u sastavu plinova preovladava vodena para ( sto je cesto karakteristika kiselih viskoznih lava. ali vezanih za podrucja mladog boranog gorja i velikih tektonikom deformisanih zona ( s1. 1984) U podrucju SredozemIja poznati su vulkani Vezltv. Tamboro na Sumatri. a slikatni rastop koji izbija na povrsinu naziva se lava. Si. Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane.Magma predstavlja silikatni viskozni rastop. kisele magmc viskozne. Na tom zavrsetku obicno se formira kupast oblik (s1. a bazicne fluidalne. Ararat II Turskoj. Naprimjer bazaltska lava vulkanu Maunaloa na Havajima teee brzino111 oko 16 km/h. Vaino je naglasiti da su pri jednakoj temperaturi. Fe. Vulkan predstavlja zavrsetak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija nu povrsinll litosfcre. Meru i Kilimandaro u Afriei itd . Demavent u lranu. NaCin rada i oblik vulkana ovisi 0 koliCini i sastavu plinova i 0 pokretljivosti 111agme. Medutim. a kisela lava vulkana Mont Pele na Martiniku ( SI od Venecuele ) uz snizenu temperaturll uopstc ne teee. izljeva i drugih oblika vulkanske aktivnosti na povrsini litosfere. Na. ako je vodena para u podredenom odnosu ( sto je cest slucaj kod bazicnih fluidnih lava) .

trusovi se cesce u narodu nazivaju zemljotresi. a dolaze najcesce kao prethodnica vulkanskim erupcijama. Urvinski (urusni ) potresi nastaju u onim dijelovima Zemljine kore. 1984) Slika 50. Prema uzrocima njihovog nastajanja. Oni se javljaju u labilnim terenima. Slabiji potresi plitkih zarista nastaju u podrucju okeanskih grebena Vulkanski polresi javljaju se u vulkanskim oblastima. Proucavanjem ove vrste dinamickih kretanja u Zemlji i njenoj kori bavi se posebna disciplina nazvana seizmoiogija. s dubokim zaristima. siabiji i manjih razmjera od tektonskih pOlresa. u kojima su stijene zahvacene orogenim pokretima. na povrsini litosfere mogu izazvati katastrofalne posijedice.. San Francisko razrusen potresom tektonskog porijckla ( 1906 god. a manifestuje se pojavama potresa. lako zem~jotresi traju svega nekoliko sekundi. Pamir. Nastaju usljed velikih napona u kanalu i proboja lave. Vjestacki potresi najcesce se javljaju u oblastima miniranja i eksplozija u vezi sa radovima u Zemljinoj kori. a najcesce zbog eksplozije i iznenadnog oslobadanja gasova i para. kao i prelna nacinu manifesacije san1ih potresa na Zemijinoj povrsini. Vulkanski potresi su znatno Ijedi . Mala Azija.50 ) Slika 51. Glavnim potresin13 smatraju se ani koji SD nastali kao posljedica tektonskih poremecaja koji izazivaju pucanje i vibracije lito sfere uz oslobadanje energije. Himalaji. Seizmicka aktivnost je rezultat endodinamskih procesa. Burma i Malajski arhipelag (adgovara zoni kolizije izmedu africke i indijske ploce s juga i cvroazijske ploce sa sjevera).desno-spustanje iarista u zoni subdukcije ( prema Wvllieju. Lokacije vainijih zarista potresa prikazane su slikom 52.~ta ( hipocentara): lijevo-plitki potrest u podrucju okeanskog grebena. Ovi potresi su lokalnog karaktera i njima pripada oko 3 % od svih potresa uopste. lznenadni poremecaji u Zemlji. Kavkaz. a om jaCi. Kako se pri ovim potresima i vibracijama Zemlja "trese". vulkanskc. koji so manifestuju kao potresi i vibracije u litosferi i na njenoj povrsini. Hipocentri vulkanskih potresa nalaze se uglavnom na dubini od 30-50 km . U svim ostalim seizmicki aktivnim podrucjima na Zemlji oslobada se preostalih 5% energije. Stoga su tektonski potresi uglavnom vezani za geosinklinalne oblasti a rijetko za stare ukocene stjenovite mase ( platforme ). Prema poslavkama Nove globalne tektonike potresi nastaju pomicanjem litosfernih ploea.51 ). Raspored potresnih iarj.) (iz Birkeland & Larson. Iran. urvinske i vjestacke. gdje su registrovana zarista najjaCih potresa kojima se oslobada oko 80% ukupne seizmicke energije. poznati su pod opstim imenom trusovi. pecine i drugi prazni prostori u litosferi. 1989) Pretpostavlja se da tektonskim potresima pripada oko 90% svih potresa. 102 103 . u zonama subdukcije ( sl. pa sc kao takvi smatraju lokalnim potresima. gdje se oslobada ako 15% ukupne seizmicke energije. u kojima postoje supljine. kojem pripadaju Sredozemlje. ali isto tako i na povrsini Zemlje u nestabilnim terenima.4. Najaktivnija seizmicka podrucj a na Zemlj i su: -cirkumpacificko podrucje uz rubove Tihog okeana ( odgovara subdukcijskim i u manjoj mjeri. Seizmicka aktivnost transformnih rasjeda. Pretpostavlja se da njima pripada oko 7% od svih potresa uopste. (s1.3. gdje dolazi do rasjedanja. zemljotresi se dijele na tektonskc. -mediteransko-transazijsko podrucje. preuzclO i::: Herak. transformnim rubovima pacificke ploce).1.

kao i one s djelimicnom drvenom konstrukcijom. koja se 1 danas koristi kod nas. b) Gradevinske konstrukcije. godine s 12°. a mJesto vertikalne projekcije hipocentra na povrsini u kojem se osjeti najjaCi udar. 1984) I Tipovi zgrada ( zgrade kod kojih nisu primjenjene aseizmicke mjerenja) Tip A. podjelom i opisom potresa od V do XII stepena. S obzirom na opisane karakteristike intenziteta potresa. 5. Intenzitet potresa u epicentru oznacava se s 10. godine ( koristi se u SAD-u ). . padanje crijepa sa ITova. 2. -Modificirana Mercallijeva skala ( MM) s 12° iz 1931. Intenzitet potresa ( izrazen u stepenima od V do XII ) V O Jak potres-potrcs koji budi iz sna a) Potres tog stepena osjete svi !judi u kucama i mnogi pod vedrim nebom: mnogi se bude iz sna. Prvu opisnu skalu intenziteta dao je Pignatoro 1783 godine. Predmeti koji vise Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje nazi va se hipocentrom. rusenje dimnjaka.zgrada ad neobradenog kamena. JaCina potresa u epicentru oznacava se stepenima. Podjela u ska1i: 104 105 . rusenje unutrasnjih zidova. Cetvrti stepen. 4. c) Prirodne pojave.lahka ostecenja: sitne pukotine u malteru. naziva se epicentrom. pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova dimnjaka. opadanje krupnih komada maltera. TipC-armirano-betonske zgrade i dobro gradene drvene zgrade II KoliCinske karakteristike ( procentualni odnos ostecenih gradevina prema postojecem broju gardevina ) Pojedine-do 5% Mnoge-do50% Vecina-priblizno 75/j-o III Klasifikacija ostecenja 1.razaranje: pucanje zidova.Linije koje spajaju sva rnjesta jednakog intenziteta potresa jesu izoseiste. djelimicno rusenje zgrada. Pet. prellzeto I:::: Herak. Tip B-obicne gradevine od pecene opeke. Koriste se jos svega cetiri: -Mercalli-Cancani-Siebcrgova skala (MCS ) iz 1917. Prv. prikazane su u nastavku. stepen-totalna oste6enja: potpuno ruset\ie zgrada.Raspored glavnih epicentara potresa na Zeml}i (po Gutenbergu. s Osnovne karakteristike od kojih polazi MSK-64 skala. razaranje konstruktivnih veza. i -Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala ( MSK-64) iIi UNESCO-skala s 12° iz 1964 godine. a do danas ih je bilo u upotrebi 38. Drugi stepen-umjerena ostecenja: lnanje pukotine u zidovima. 3. Zivotinje su uznemirene. otvorene pukotine. Zgrade se potresaju iz temelja. skala MSK-64 najpotpunijaje ( i za gradevinarstvo najprihvatljivija ) od svih do sada predlozenih jer polazi od vrste gradevina te vrste i koliCine ostecenja nastalog potresom odredenog stepena. stepen. osipanje komadi6a maltera i ljuskica bojc sa zidova i plafona ( stropova ). TreCi stepen-te:i:a ostecenja: vece i dublje pukotine u zidovima. zgrade od blokova i montazne zgrade od prirodnog obradenog kamena. a na temelju skale intenziteta. seoske zgrade ad nepecene opeke. IV Grupirana obiljezja skale a) Ljudi i okolina koja ih okruzuje. kuce oblijepljene glinom.Stika 52. a na bilo kom drugom mjestu s Im. -Japanska skala sa 7° iz 1950.

O IX Ograniceno razoran potres-potrcs koji izaziva opea osteeenja gradevina O a) Opca panika. VIIo Silan potres koji izaziva ostecenja gradevina a) Ljudi bjeze iz kuea u panici. a mnoge zgrade tipa B stetu drugog stepena. Statue i kameni spomenici okrecu se ake svog postolja. Presahli bunari se pune vodom.S vodom i bez nje mogu biti izbaceni pijesak i mulj na povrsinu. maze se pojaviti i veCi broj rnanjih pukotina. kao i izdasnost izvora. Na mjestima gdje su putevi zasjeceni u padine mogu se pojaviti klizista i pukotine. Nezatvoreni prozori i vrata se nji. Grane na drveeu se lome. Na mnogim zgradama tipa A nastaju stete treeeg stepena. Podzemne cijevi se djelomicno lome. Pored takvih. b) VeCina zgrada tipa C trpi stete drugog stepena. U mnogim slucajevima lome se stakleni predmeti i posude. Mijenja se izdasnost izvora i nive vode u bunarima. PreSllsenl izvon St: mogu ohnoviti. ako je udar okomit na ravninu njihanja. a pojedinc petog. Izdasnost i niva vode se mijenjaju. Mnoge zgrade tipa B dobijaju ostecenja cetvrtog stepena. a ponekad i prevrcu. a pojedine cetvrtog. U veeini slucajeva zaustavljaju se salovi s njihalom.a u kamenim ogradama i zidovima pukotine. Na spojnicama cjevovoda nastaju osteeenja. U ponekim slucajevima krive se zeljeznicke pruge. Kamene ograde i zidov1 se fuse. Voda u jezerima se muti. Pojedine zgrade tipa A trpe ostecenja drugog stepena. c) Mogueaje promjena izdasnosti izvora. Velike stete vidljive su na namjestaju. zivotinje bjeze na sve strane. TekuCine se izlijevaju iz otvorenih posuda. Spomenici i stubovi padaju. Na rezervoarima se javljaju ozbiljna ostecenja. Potres osje6aju Ijudi i u vozilima koja se kreeu. U brdovitim podrucjima ucestali su odrani i odvaljivanje yelikih komada 106 107 . Tezak namjestaj se pomice. Pukotinc u tlu mogu imati sirinu i do nekoliko eentimetara. a puni mogu presusiti. b) Moguee su stete prvog stepena na pojedinim zgradama tipa A. VIO Dosta jak potres-potres koji izaziva paniku. voda izbija na povrsinu i izljeva se. a neki gube ravnoteiu. a voda se muti zbog dizanja mulja. Mnoge zgrade tipa A trpe stete petog stepena. Pojedine zgrade tog tipa trpe stete petog stepena. Domace zivotinje bjeze iz stala. a mnogi tesko odrzavaju ravnotezu. Mnoge zgrade tipa A imaju osteccnja cetvrtog stepena. U pJaninskim predjeJima mogu6e su pojave kJizanja. c) Na vodenim povrsinma nastaju valovi. Nivo vode u bunarima se mijenja. c) U nekim vlaZnim tlima moguce su pojave pukotina sirine do I em. Rijetko dolazi i do lorna cjcvovoda na spojeviIna. c) U ravnicarskim predjelima s visokim nivoom podzemne vode. Nepricvrsceni predmeti se pokrceu. a pojedine i cetvrtog. Vise6i predmeti (lusteri) djelimicno se oste6uju. b) Mnoge zgrade tipa C trpe stetu prvog stepena.Slike na zidovima se pomicu. a) Potres osjete svi Ijudi u kueama i pod vedrim neborn.jako se njisu. VIII Stetan potres-potres koji izaziva jaka ostecenja zgrada a) Opei strab i panika: potres se jako osjeca i u automobilu u pokretu. a aktivni presusiti. Rjede nastaju kJizista na sljunkovito-glinovitim obalama.sll. b) pojedine zgrade tipa B i mnoge zgrade tipa A trpe ostecenja prvog stepena. a putevi se osteeuju. Ljudi istrcavaju iz ku6a na ulicu. a djelimicno i prevrce. Velika zvona zvone. Mogu se pojaviti novi izvori. Mala crkvena zvona pocinju zvoniti. a poneke zgrade iz ove grupe trpe stete treceg stepena. c) Dolazi do klizanja tla na bokovima USJeClma puteva. a na pojedinim stete cetvrtog stepana. Pukotine koje se javljaju u terenu mogu imasti sirinu i do 10 em. b) Mnoge zgrade tipa C trpc osteeenja treeeg stepena.

Zeljeznicke pruge se krive.nakon cega slijedi glavni udar. Muoge zgrade lipa B trpe ostecenja petog stepena. XIIo Katastrofalan potres-potres koji izaziva promjenu reljcfa b) Stete su veOl11a velike. moguce je potpuno rusenje svih gradevina iznad i ispod zemlje. Podrucje BiH podijeljeno je na lri glavne zone: sjeverna. pa se po njemu magnitudna Ijestvica naziva jos i Richterovom. Nastaju teska ostecenja na mostovima. Nastaju nova jezera. a pojedine zgrade tog !ipa i petog stepena. 108 109 . Magnituda nekog potresa odreduje se kao dekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni ( etalonski ) potres. Nivo vode u bunarilllU se nlijenja .5. .. prel11a S. brane. nastaju velike pukotine u tlu i velika horizontalna i vertikalna premjestanja stijenskih masa.stijena. x!' Razorni potres-potres koji izaziva opce rusenje zgrada b) Muage zgrade tipa C trpe ostecenja cetvrtog stepena. U njoj su zastupljeni seizmicki aktivni rasjedi od kojih je najbitnija sprecanskokozaracka rasjedna zona. Slabije vezana tia khze niz padine. Premjestaju se stijenske mase u horizontalnom i vertikalnom smjcru. a isto taka i na strmim morskiul obalama. Sto puta jaci potres ima magnitudu I. Odredivanje ovog intenziteta trazl posebno iz~cavanje. Sjeverna zona obuhvata sjevemu Bosnu. b) Teska su oste6enja na solidno gradenim objektima. Za naSu zemlju uradena je seizmotektonska karta na kojoj je prikazana debJjina Zemljine kore. Centralna zona je seizmicki dosta mirnija od prethodne.2. Najznacajnija seizmogena podrucja su Gatacko i Nevesinjsko polje. c) U tiu nastajc veliki broj otvorenih pukotina i rasjeda. Seizmotektonske defortnacije na ovom podrucju izazvane su horizontalnim kretanjima na rasjedima.5 log h +3 M-Inagnituda h-dubina zarista (km) Io-intenzitet potresa u epicentru Razorno djelovanje potresa bit 6e vece ako je zariste plice. makadam ) nastaju valovite defortnacije. Na nasipima i branama dolazi do kriticnih o'tccenja. c) Povrsinski izgied Zel11lje bitno se m~ienja. centralna i juzna.53 ).Cijevi u podzemnim instalacijama se savijaju i lome. zalede Makarske. . najslabiji potres s oslobodenom energijom ad oko 10 5 J ima magnitudu O. Nastaju velike pronljene u rezimu podzemnih voda. odnosno. Yoda iz kanala. slabiji-after liok ( s1. c) U tiu se pojavljuju otvarene pukotine sirine od nekoliko centimetara do 1 m. zeijeznicke pruge i putevi postaju neupotrcbljivi. U susjednoj Hrvatskoj sreclnja dubina zarista potresa nalazi se oko 15 km. cija je magnituda 0. Na obalatna rijcka mogu6a su fOrIl1iranja velikih klizista. vee ina zgrada tipa A trpi ostecenja petog stepena. Najvainije seizmogeno podrucje je Treskavica.1. i tako redom. Odnos magnitude M i intenziteta potresa u epicentru 10. nastaju odronjavanja velikih razmjera u planinskim predjelima iii na obalama rijeka i drugih vodotoka. a prostire se sjeverno ad linije Rudo-Bosanski Novi. Tuzla i Derventa. I\1ogu nastati nova lczera. Nastaju velika klizanja i adroni stijenu. Xlo Pustosni potres-potres koji izaziva katastrofu Na osnovu kolicine oslobodene energije. itd. Stona i Dubrovnika.5 M -3. te vrbaski rasjed kod Banja Luke. Seizmotektonske defonnacije su prouzrokovane nonnalnim rasjedanjem Juzna zona ima vise rasjednih struktura znacajnih za seizmicku aktivnost. Brojevi 0.. rijeka i jezera se izlijcva. epicentri potresa. Cijevi u POdZCI11nin1 instalacijama se lon1e.rasjedi. Medvedevu (1965 ) moguce je odrediti formulom: 10=1.lacina potresa u zaristu ( hipocentru ) oznacava se magnitudom M. Na povrsini puteva ( asialt. ovisno 0 dubini zarista.V.9 logaritamskoj 23 (s oslobodenom energijom od oko 10 J ) dok potres kaji se jedva osjeti ima magnitudu 1. da bi poslije njega nastupili zavrsni.Podrucje Bosne i Hercegovie izlozeno je potresima CIJa Jacma dostize 8-9 stepeni Mercaliijeve skale.3. Mostovi.godine. a 100xlOO (l0000) jaci magnitudn 2. a najvaznija struktura je Busovacka rasjedna zona. a rijeke mogu promjeniti smjer svog taka. Doiazi do aktiviranja mnogih kiizista. u takvoj skali oznacavaju magnitudu M=8. VeCina potresa ima svoj pocelni stadij sa slabijim udarima-for sok. Seizmogena podrucja su Banja Luka . Tu mjeru definisao je Richter I 935.

undae secundac iii S-talasi. Ovi procesi manifestuju se kao: III . koja se naziva diskontinuitetom. Savremeni egzodinamski procesi djeluju na Zemljinoj povrsini ovisno od klimatskog uticaja ( nivalno podrucje-snijeg i led. Zakljueak koji proizilazi iz ovih podataka jeste da u potresnom podrucju objekte treba temeljiti dublje. -Transverzalni talasi.fokom Potresni udari sire se u talasiIna koji rezultiraju jaCim iIi slabijim vibracijama. moguce je izdvojiti podrucja na kojima odredeni objekat trebamo temeljiti i konstrukeijski koncipirati tako da izdrzi ocekivani potres. Egzodinamika Egzodinamika proucava zbivanja u atmos. U dosadasnjoj praksi spoznali smo da se zemljotresi ne mogu predvidjeti. Sporiji su od PiS talasa i imaju najmanju vaznost. Potres se registrira uredajem koji se naziva seizmograf. te lokalnih uvjeta 0 kojima ovisi poveca. Poznato je da su zgrade od betona sa skeletnom armaturom znatna otpomije od zidanih kamenih zgrada kao i zgrada od opeke. geoloskoj gradi stijene i nai'inu gradnje. nuzno je VOG!t! racuna i 0 lokalnim uvjetima ( reljef. bez narusavanja njegove funkeionalnosti. vibriraju u smjeru sirenja potresnog udara. sto ujedno oznaeava granicu medu medijima. gnajsevi .stijene. duzine i d09m.a razlikuju se naCinom i brzinom sirenja: -Longitudinalni taiasi. cvrstim stijenama. 110 pjeScari . Tako recimo na dubini od 15 m potres se mamfestl\Je sa samo oko 10% razome snage koja je registrovana na povrsini.. s naglaskom na veeu nepovoljnost onih s krupnijim zm!ma. a u nevezanim i do 30 ell. Brzina sirenja talasa ovisi 0 materijalu kroz koji prolaze.feri. Na osnovu zakasnjenja S-talasa prema P-talasima maze se izracunati mjesto epicentra. kvarciti. za sto su potrebne najmanje tri seizmoloske stanice ( ne u pravcu !). aridno-insolaeija i vjetar ).nje . rasjedi. dolomiti. najbrzi Sil. Naselja treba da budu sirokih uliea i sa dosta zelenih povrsina ravnomjemo rasporedenih po eijeloj povrsini grada. sire se konveksno prema sredistu ZemUe. Osim nacina i dubine temeljenja. Na poveeanJe seizmicnosti u tim stijenama znatno utice visok nivo podzemne vode.5 em. Iskustveni podaei svjedoee da je razomo djelovanje potresa izrazitije na povTsini nego u dubini. ostecenja gradevmsklh obJekata ovisit 6e i 0 njihovoj udaljenosti od epicentra. U grupu seizmicki bezopasnih stijena ubrajaju se sve cvrste stijene ovim redosljedom: magmatske stijene. Seizmicki su opasne sve nevezane . krecnjaci. Na osnovu ucestalosti potresa i njihove jaCine na nekom podrucju. sporiji su od P-lalasa za oko 1. Seizmogram potresa s dvafor . i to vise iIi manje paralelno.Stika 53. Stijene na kojima radimo mogu se u seizmickom smislu podijeliti u dvije grupe: a) seizmicki bezopasne stijene i b) seizmicki opasne stijene. Amplituda talasa u vezanim stijenama iznosi do 2.2. konglomeratai. projektovanjem i izgradnjom objekata. potresni se talasi iii reflektiraju iIi lome. U seizmicki aktivnim podrucjima urbani sticka rjesenja treba osmisliti tako da se opasnost za Ijude svede na minimum. Na prelazu iz jednog medija ( koji ima odredenu elasticnost i gustocu ) u drugi. undae longae iii L-talasi sire se sarno kroz litosferu. te litoloskog sastava i tektonske grade. izazlvaju stezanje i rastezanje stijenske rnase. polozaj slojeva. klizista. Prilikom izgradnje u seizmieki aktivnim podrucjima. Kroz njih se potresm talas! prenose ravnomjemo. vibriraju okomito na smjer sirenja. Najbrzi su u vezanim.7 pula. a najsporiji u nevezanim. itd). glineni skriljei i njima sliene stijene. glavnim udarom ijednim after . hidrosferi i biosferi. a brzina im raste s dubinom. iIi ~manjenje stepena seizmickog intenziteta. ali da se od njihovog razomog uticaja mozemo zastiti odgovarajuCim planiranjem. Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendeneijom da izvrse peneplenizaciju (izravnjavanje) reljefa na podrucjima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. undae primae iii P-talasi. humidnovoda i organizmi. Znacajno je da egzogene sile zajedno sa proeesima i pojavama koje uzrokuju imaju adraz u dijelu litosfere u kojem se vrse gradevinski radovi i grade razni objekti. razliCite elasticnosti i gustoee.foka. -Dugi talasi. 4. i njihove uticaje na Zemljinu koru.

-osipanje. ). magnetit. ). Hemijske izmjene stijenskih masa su najbrze u onim stijenama koje sadrZe lahko rastvorljive minerale ( sulfati . Sa dubinom proces fizickih i hemijskih promjena postaje sve sporiji. Ovaj proces je naroCito razvijen u tropskim predjclima u uvjetima visih tClnperatura i Slika 54. -abrazija. -Iednicka erozija. kale it ).denudacija. odnosno zamrznuta voda u porama kamena ( led ima veeu zapreminu od vode za oko 10 % pa sc stvaraju visoki pritisci ). Povrsinsko raspadanje stijenskih masa je najrasprostranjeniji savremeni geoloski proces. Slieno razomo djejstvo ima i mraz. U okviru ovih zona u odgovarajucim uvjetima formir~u se klizista a u 81ucaju potresa u okviru njih izra. Povrsinsko raspadanje stijenskih mas a velike vlamosti. U prirodnim uvjetima fizicko i hemijsko raspadanje djeluju zdruzeno. Ovim procesom oslobada se sumporna kiselina koja razlaze druge minerale ( feldspat. Oksidacija predstavlja proces djelovanja slobodnog kiseonika na minerale sa dvovalentnim zeljezom ( pirit. odronjavanje. olivin. -sufozija. a mogu djelovati i kao lokalni egzodinamski procesi ( npr. Fizickim raspadanjem tretira se meh. -klizeuje. -zamocvarenje.2. Ove izmjene su najvece pri povrsini terena i liZ povrsine prslina i pukotina. NajcesCi uzrok fizi6kog raspadanja stijena je dncvno i godisnje temperaturno kolebanje. hloridi ). itd. sporije u karbonatnim stijenama a najmanje i najsporije u stijenama silikatnog i silicijskog sastava.micko usitnjavanje stijenske masc. Usljed pramjene temperature dolazi do sirenja i skupljanja mineral a odnosno do pojave prslina i pukotina. Hemijsko raspadanje predstavlja hcmijske izmjene stijenskih masa kao sto su hidratacija. -karstna erozija. serpentinizacija ( olivin. Egzodinamski procesi mogu biti vezani za veee prostare kada se tretiraju kao regionalni ( npr.zeniji 112 113 . CO2 i drugih hemijski aktivnih supstanci. -erozija padina. -colska erozija. biotit.temog djelovanja. Hidratacija je proces vezivanja cestica rastvorenih u vodi sa molekulima vode. kiseonika. itd. odnosno planiranje i projektovanje odgovarajucc zastite u slucaju njihovog . Ono se sastoji iz fizickog ( mehanickog ) i hemijskog raspadanja stijcnskih masa. Vidovi hidratacije su kaalinizacija ( feldspati i liskuni u kaolinit ). klizanje terena. Nestabilni alumosilikati prelaze u minerale glina. ako nije erodovana. predstavlja zaStitni pokrivac dubljih svjezih dijelova stijenskih masa. Pri tome sulfidni minerali pirit i markasit oksidisu pretvarajuci se u limonit. rastvaranje i hidroliza. crozija ). -odroujavanje. jer sarna raspadina.54 ). Na povrsinama kamena zahvacenog ovim procesom uocavaju se mrkozute mrlje koje prljaju kamen i narusavanju njegov izgled osobito ukoliko je kamen glacan i poliran.-povrsinsko raspadanje stijenskih masa. pirokseni i amfiboli u serpentin ) i hloritizacija ( biotit. -fiuvijalna erozija. Hidroliza predstavlja razlaganje slozenih silikata uz prisustvo vade sta je praceno iZdvajanjem kiseline. profil terena sa korom raspadanja Ova kara moze biti razliCite debljine od nekoliko mm do oko 20 m. aksidacija. Sa inzenjerskogeoloskog aspekta zona raspadanja moze da ima negativnu i pozitivnu ulogu. . raspadanje stijena. sufozija-ispiranje tla. Hemijske izmjene nastaju u onim dijelovima stijenskih masa koje su dostupne dejstvu vode. 4.1. pa se takva izmjena stijena naziva fizicko-hemijsko raspadanje. Negativna strana zone raspadanja ogleda se u Cinjenici da stijenske mase imaju manju cvrstocu te su manje otpome na mehanicke uticaje i eroziju. Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znacajnije izmjene fizickih osobina i hemijskog sastava naziva se zona iIi kora raspadsnja ( 81. amfibol i piroksen u hlorit ). Proucavanje egzodinamskih procesa omogu6ava ocjenjivanje pogodnosti nckog tcrena za izgradnju gradevinskih objekata.

Denudacija Denudacija ( lat. A-perspekfiva. Mnogi inzenjerski zahvati ( kopanje kanala.5 mm godisnje ). a zasjecen i raskvasen jos i klizenju.2.denudare-ogoliti ) predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjern atrnosferske i kopnene vode.2. Povremeni povrsinski tokovi. To je nglavnom slabo konsolidovan i stisljiv rnaterijal. daljem razaranju. itd) lakse se izvode zahvaljujuci korama raspadanja. B-horizontlana projekcija 114 115 .Na denudaciju utii'u lokalni faktori kao sto suo geoloska grada i reljef terena. Erozija pad ina Erozija (lat.55 ).su seizmiCki efekti. javlja se deluvij.56) do 2m. Nagomilanje pokrenutog i nosenog sitnog rnaterijala vrsi se po lokalnim depresijama u reljefu iii dosta cesce pri dnu padina ( s1. podlozan velikorn i neravnomjernorn slijeganju. Tri faze razvoja erozionih :f(jebova Kod jaruga zljebovi su duhlji ad 2m ( mogu bili duboki do 20 m ) a duzina im moze biti oko 1 krn. Brzo se razblacuje. otpomost stijena prema mehanickom i hemijskom razaranju itd. Proces se odvija diskontinuirano i dosta ravnomjerno po cijeJoj povrsini ( npr. vegetacija. Slika 57.2. Shema razvojajarllga. svojom snagom zljebe povrsinu terena i odnose rastresiti pokrivac. Profil terena sa korom raspadnja-l ( e/uvij ) cijim je kretanjem niz padinu formiran defuvij (2) I I Deluvij se odikuje ilovacastirn sastavorn i velikom poroznosti.3. Takav primjer je kada se u okviru njih formira materijal ( glina itd. Proces nastajanja jaruga prikazan je na slici 57. Intenzitet erozije padina zavisi od geoloske grade terena. j' Slika 55. koliCina i intenzitet atmosferskih padavina. Pri tome vodene kapljice i slabiji rnlazevi vode nose sa soborn sitne mineralne cestice. Razlika izmedu ovog procesa i procesa denudacije je u tome sto se pri denudaciji teren spira cijelom povrsinorn a pri eroziji dolazi do zljebljenja terena dut pravacajacih mlazeva vode. a duzina im iznosi par stotina metara. Erozioni oblici su vododerine i jaruge dok su akurnulacioni oblici erozione plavinc. ) koji se koristi u gradevinarstvu. Stika 56. PriIikom crozije padina formiraju se odgovarajuCi erozioni i akumulacioni oblici. lz navedenog proizilazi da je deluvij veorna nepovoljan rnedij za gradnju bilo kakvih gradevinskih objekata. u brdsko-pJaninskim predjelirna reljef se snizi oko 0. Medutirn. izglodavati ) padina je proces linijskog spiranja padina povremenirn mlazevima tekute vode. ponekad Zone raspadanja rnogu irnati pozitivne karakteristike.erodere-prostrugati. prisustva biljnog pokrivaca. Delnvij se formira od eluvija odnosno. Kao posljedica nakupljanja rnaterijala nosenog kisnim kapima i rnlazevirna kiSnice. rnaterijala formiranog u kori raspadanja stijena. a sporo i nepotpuno drenira. Takode zahvaljujuci kori raspadanja razvijaju se poljoprivredna dobra i povecavaju povrsine obrasle sumorn. itd. kJimatskih prilika. 4. . 4. Vododerine imaju dubinu erozionih zljebova (s1. nagiba terena.

patoka: )' Stika 58. kolieina tekuce vode.. izgradnji naselja. izgradnji brana. RijeL~ne lerase izgradene od pijeska i sljunka Stvaranje terasa moze biti prouzrokovano: pomjeranjem i promjenom erozione baze.Erozione plavine nastaju u blaZe nagnutinl iE ravnim dijelovima terena odnosno tamo gdje oslabi transportna moe povremenih vodenih tokova. 116 117 . Tako je naprimjer u karito rijeke Miljacke (1999. klima itd. vodopadi itd. Ukoliko je plavina formirana bujicnim tokom onda se naziva proluvij. iii su stjenovite odnosno usjecene u osnovne stijene po stranama doline. terasa ravan Korito I . slaba nosivost. Savntmpoa aluvi'jatna ' !. Ukoliko podsjeeene mase padnu u more obrazuju se strmi odsjeci na obali mara koji se zovu klifovi. tektonskim pokretima. Fluvijalna erozija Fluvijalna (lat. Ukoliko u dolinama patoka i rijeka dominira bocna erozija ( podlokavanje obala ) formiraju se rijecni meandri. Na podrucju Tuzlanskog kantona tokom 2001 god. Razvojem ovog procesa obrazuju se priobalne terase koje su nagnute prema moru. Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja odnosno talasne potkapine. dok je nivo mora opca eroziona baza fluvijalne erozije. itd.) odlagan zemljani materijal koji je doyen do promjene toka rijeke i njenog udaranja 0 drugu obalu odnosno bocne erozije (podrivanje obale ) eime je izazvano stvaranje velikog klizista. 4. fundiranju mostova (izbjegavati terase iei u zdravu stijenu ). 4.f1uvius-rijeka) crozija obuhvata razaracki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja ( vertikalna erozija ) i prosirivanja ( boena erozija ) njihovih korita. One nastaju produbljavanjem rijeenog iii potocnog korita odnosno usijecanjern nove doline u starom i relativno sirokom dolinskom dnu. k1isure ( kose obale ). Intcnzivna erozija padina moze u kratkom roku uCiniti tcrcn neprohodnim za vozila i Ijude.abradere-ostrugati ) podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala. U dolinama potoka i rijeka gdje preovlaauje vertikalna erozija ( zljebljenje korita ) formiraju se kanjoni ( skoro vertikalne obale ). Prema tOlne tereni izgradeni ad plavina nisu pogodni za izgradnju saobra6ajnih i drugih gradevinskih objekata. odnosenju razorenog materijala i njegovom talozenju. N ISKC!. izrada popleta i drugih pregrada po vecim iljebovima.2. lzgradnja objekata( pUlcvi. pruge.4. Abrazija Pod abrazijom ( lat.58 ). Inzenjcrskogeoloske odlike plavine su: velika poroznost. . kao i podloinost mehanickorn razaranju.god... podloznost slijeganju. Intenzitet rijecne i potoene erozije ovisi od ve6eg broja cinilaca kao lito suo geoloski sastav i struktura terena. To se desava pri bujicnoj eroziji kada se formira bltjicna plavina odnosno proluvij. Nekada teiikoce mogu biti tako velike da se radije pristupa izmjestanju trasa puteva itd. Sanacione mjere protiv erozije padina su: zatravljivanje i posulnljavanje padina. Tako je recimo 2001 god. Mogu biti izgradene od pij eska i sljunka 1 I ( s1. itd. ) na terenima sa bujicnim tokovima dosta je teska i lnoze biti veoma skupa. Kao znacajne tvorevine rijecne i potoene erozije javljaju se rijecne i potoene teruse. zabrana oranja terena sa nagiborn veCin1 od 20 0 . u Lipnici kod Tuzle ( selo CaniCi ) bujica nosiin stabia krupnog drveea koja Sli probijala zidove kuea a scoski put je za kratko vrijeme nestao i pretvoren je u vododerinu. usljed potoene i rijeenc erozije doslo je do pojave brojnih klizista. mostovi. nagib rijecnog iii potocnog korita. . prisustvo i karakter tektonskih pokreta." slaba konsolidovanost. Proueavanje oblika i veliCine rijecnih i potocnih terasa ima veliki znacaJ pri slijedeCim gradevinskinl radovima: izgradnji saobracajnih objekata i kanala. Navedene abrazione tvorevine prikazane su na slikama 59 i 60. Nivoi jezera i vecih rijeka su lokalne erozione baze. promjenama u koliCini taloga itd. Da bi se ovo sprijecilo potrebno je regulisati i Cistiti korita rijeka i potoka. itd.5.. kanali.2. koli6na i vrsta vucenog i lebdeceg nanosa.

a u zani cyrsCih stijena rtoyi i poluostrva. U okviru meksih stijena abrazijom se formiraju Jl8 119 .. .priobalska terasa. Faktori koji uticu na abraziju su slijedeci: nagib obale ( proces je intenzivmJI na strmim obalama). prinos klasticnog materijala sa kopna (smanjuje abraziju ).2. polozaj obale na obali. Zastifni zidovi na obali Floride (Birkeland & Larson.. Slika 60. taloze se u priobalskom dijelu mora ( uglavnom u zalivima ) gdje se stvaraju sljuncane i pjescane plaze. 1989) Mehanicki sedimenti koji se formiraju prilikom razaranja obale. odronjavanje. Kada voda . itd.nabacivanje blokoya ). 1989) 4. a ukoliko v~da rastvara minerale cestice i odnosi ih u vidu rastvora onda je u pitanju hernijska sufozija. Provodenje mjera zastite morskih i jezerskih obala woma je tesko i skupo. sastav stijena i polozaj slojeva mehanicka otpomost stijena. Razaranje stijenskih masa obavlJa se pod hldrodmamlcktm djejstvom toka podzemnih voda kroz porozne nevezane 1 slabo vezane sedimente ( prasinasti. Ovom procesu su najcesce izlozeni sitnozrnasti pijeskovi i prasinasto-glinovite stijene. .. Obrazovanje plaZa dovodi do slabljenja pa i do potpunog prestanka abrazije obala. 4-kontincntalni od. ( zaklonjenost ostrvima ). Sufozija je najcesce zastupljena u priobalskim dlJelovlma r11eka 1 Jezera. Sufozija Sufozija je proces ispiranja i prenosenja sitnih cestica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju podzemne vode. KIf! na zapadnoj obali Koreje ( Birkeland & Larson. Sliku 59. . . Ovakva abrazija naziva se selektivna abrazija. Jacma talasa. Ove Oljere treba pored abrazlJe da spr~iece i druge egzodinamicke procese kao sto su klinnje terena . Marsko ooala sa ahrazionim tvorevinama ( I-kltt: 2-talasna potkapina.zaliyi.~jek) Slika 61. Sastoji se u izgradnji specificnih zastitnih zidova ( sl 61..) i drul'lh objekata (napr. Pn ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. pjeskoviti i glinoviti sedimenti ).6. 3. odnosl nerastvorljive mineralne cestice takvu SUfOZlJU nazlvamo rnehamckorn. odnosno tame gdje se nivo rijeka i jezera brzo ffilJenJa. kao i oni doneseni potocima i rijekama.

prihvatanju povrsinskih voda i onemogucavanju njihovog priticanja u mocvaru.7. geoloska grada. rasjedi) sto se odrazava na smanjenje rastvaranja pa i karstitifikaeiju sulfatnih i hloridnih stijena. zatim izlivene iz korita rijeka za vrijeme pop lava.U terenin1a iziozenim procesu sufozije. uvale i karstna polja. Na dnu vrtaca prislltne su pukotine duz kojih su vrtace nastale(sI. Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razllkujemo karbona!ni. duzina. 120 121 .izradi nasipa u cilju sprijecavanja izliva poplavnih voda. 4. pri cemu se obrazuju raznovrsne supljine. Termin karst obuhvata geoloske procese i pojave u Zemljinoj kori i na povrsini izazvane hemijskim rastvaranjem stijena. Saniranje rnocvarnih terena sastoji se II isusivanju pornocll drenaznih kanala i drenaznih rovova. snijeznica ). sirina. itd. Niske mOGvare se prihral1jujll sarno izdanskonl VOd01l1. vrtace. Uprkos lakse rastvorljivosti sulfatne i hloridne stijene imaju manje karstnih formi. tokom Vre111ena. CHj inienjerskogeoloskog istraiivanja rnocvara je da se utvrde: genetski tip mocvara. formiraju se lokalna udubljenja tanjirastog oblika koja podsjecaju na plitke vrtace. Te vode rnogu biti atmosferskog porijekla ( kisnica.2. pijeska. kojima se sprijecavu iznosenje mineral nih cesticu iz nevezanih i slabovezanih sedinlenata. visoke sarno padavinama. dok se mjesovile nl0c:vare koje su najzastupljenije prihranjuju vodom oba porijekla. Znacajniji povrsinski reljefni obliei u karstu su: skrape.8. hidrogeoloske karakteristike. rnorfoiogija (oblik. tako i za Ijude. zatirn gline. Prilikom izrade saobracajnica njihove trase obicno idu rubovima mocvara jer su lamo uglavnom mocvarski talozi najtanji. Ove stijene su plasticnije pa se u njirna rjede formiraju diskontinuiteti (pukotine. a ponekad i izdignute podzernne vode U okviru mocvara dolazi do talozenja sedirnenata biljnog porijekla ( treset ). Skrape (sI. U te svrhe prinljenjuje se injcktiranje silikatnim maSaIua ili izrada betonskih elaana sa filterima. rnermerirna i dolomitima. sa karakteristicnim reljeforn i hidrografskom mrezom. Saniranje terena zahva6enih sufozijorn dosta je teSko. izvanredna stisljivQst.te preopterecenjll debljih taloga i njihovorn istiskivanju ispod nasutog rnaterijala.2. te fizicka i mehanicka svojstva sedimenata. speeifican rezim eirkulacije podzemnih voda. Visoke nlocvare se karakterisu tanjim slojevima organskih naslaga. Skrape u krecnjacima Vanjskih Dinarida Vrtace su tanjirasta iii ljevkasta udubljenja Cija je sirina najcesce 10-50 m a dubina 3-20rn. Zamocvarenje tcrena Pri ovorn egzodinarnickorn proeesn dolazi do akurnuliranja stajacih voda u okviru depresija. te izrazito slijeganje i istiskivanje pri opterecenjll. Usljed navedenih karakteristika rnocvare su cesto neprohodne kako za vozila. Karstna erozija Pod karstnom erozijom podrazumijeva se razaracki rad povrsinskih i podzemnih voda II labko rastvorljivirn stijenama (karbonatne. gipsni i soni karst. Slika 62. U priobalju vecih rijeka sufozija rnoze izazavati klizanje terena. debljina sedimenata). Najrasprostranjeniji je karst u krecnjacima.skidanju i odstranjivanju tankih mocvarskih taloga. uvjeti prihranjivanja. sulfatne i hloridne).62) su brazde cija sirina i dubina mogu da budu od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara a duzina po vise nletara. Opec inzenjerskogeoloske odlike mocvarnih sedimenata su: velika poromost. Izvodi se najcesce onda ako su ugrozeni znacajniji objekti. 4.63).

kao 1 tokove ponomiea.Mogu biti duboke vise slotina metara. Ovi 122 123 . Pri injzenjerskogeoloskom istraz. Medutim. iznenadni prodori podzemnih voda i prolomi (u tektonski ostecenim zonama) prilikon1 izgradnje tunela.Karstni kanali su ejevaste supljine nastale prosmvanJem pukotina sirine nekoliko em do vise dm. uvala i vrtaca. U pecinama se stvaraJu peemskl nakltl ka? sto su stalaktiti (vise na krovu petine) i stalagmiti (rastu na podu peeme) (sI. Tako se naprimjer vrlo nestabilni tereni karakterisu sa 5-10 proloma godisnje. hidrografskim hidrogeoloskim svojstvima pojedini au tori izdvajaju dva tipa karsta: holokarst (potpuni karst iii Ijmi karst) i merokarst (nepotpuni iIi zeleni karst). pc~jave odrona i sipara itd. poroznost. Stika 64.Imaju izuzetan znaca] za eirkulaeiju i bidraulicku povezanost podzemnih voda. sfaiaklifi (n'. uglavnom bliic povrsini tcrena kao i duO' tektonskih ruptura.U dubini su vezane za karstne kanale. ceste vrtace i druge depresije.64) .Slika 63. Duzina im je do 2 km a sirina par stotina metara. Znacajniji podzemni karstni obliei suo karstni kanali. Stepen stabilnosti terena odreduje se prema broju proloma na I km' za jednu godinu.kaverne) mogu koristiti za skladistenje materijala iIi pak kao sklonista za ljude.CI).'il1c) Po koliCini karstnih oblika.jame.storij~ u kojima ponek3'd teku manji vodeni tokovi. brojnost i prostorni raspored karstnih oblika. Karstna poija se formiraju spajanjem vise uvala a mogu nastati i tektonskin: putem. vodopropust1jivost protocnost podzemnih voda i rastvaracka moe podzemnih voda ( prisustvo disoeiranih jona CO 2 . starost karsta. stabilnost terena i uvjeti izgradnje gradevinskih objekata. Nalaze se po obodu 1 duu karstnih polja. jame i pecine. Formiraju se duz pukotina i rasjeda. Na razvoj karsta uticu sljedeCi i~lktori: mineralni sastav stijena i njihova tektonska ostecenost. Karstifikacija je intenzivnija u zonarna . Jame su pretezno vertlkalne pukotme ko]e su prosirene karstnom erozijom. Prilikom izvodenja gradevinskih radova u karstnim terenima nailazi se n3 sljedece oteO'avaj uce okolnosti: teski uVjeti vodosnabdjevanja. intenzitet obrazovanja povrsinskih i podzemnih karstnih oblika. a relativno stabilni sa 1 prolomom za 1-20 godina.)'e na kronl pei:ine) i sfaiagmifl (NlstlllW podu pei. Vrtace formirane u ispucalim krecnjacima Uvale nastaju spajanjem vise vrtaca.ivanju karsta prikupljaju se sljedeci podaci: vrste. treba navesti da se karstni podzemni oblici (peCine. Ponori su zjapece pUkotine u koje poniru povrsinske vode.lace cirkulacije voda koje sadrze slobodan CO 2 . nestabilni sa 1-5 proloma godisnje. po~ori. rastvorljivost stijena. teska prohodnost.S04. Pecine su uglavnom horizontalne podzemne pro. Karstna polja Bosne i Hercegovine uglavnom su nastala tektonskl.

koja SD blize nivou podzemne vade. Eolska erozija je Ilojintenzivnija u pustinjskim predjelinlu gdje su utmosferski talozi izuzetno rijetki i gdje je rastvoreni nlaterijal lahko p0kretljiv jer nije obrastao vegctacijOln. vrenlenske duzine djelovanja vjetra.led) erozijao Bez obzira na sporast kretanja lednika (nekoliko em-m na dan) ani svojim krctanjcm uticu 11a forn1iranje reljefa obrazujuci erozione i akumulacione obI ike. debljina naslaga. Eolski akulllUladoni oblici Sli pjcscane pustinje i dine.ill eolski erozioni obEd: kamene pustinje i oaze.9. posumljavanje i izrada popleta. smjera duvanju vjetra.tereni takode sadrze dobar (krecnj aci) 0 lahko obradljiv gradevinski kamen ldealan oblik dine je srpasta barhana (sL66) 4. Kamene pustinje se karakterisu prisustvorn krupnih karnenih b10kov<1 na povrsini terena. Najpoznatiji erozioni lednicki obliei reljefa su cirk i valovo Cirk predstavija amfiteatralnu depresiju u okviru kojc se snijeg pretvara u ledo Na mjestu nekadasnjih cirkova n10gu se fornlirati glacijalna jezera kakav je i prin1jer prikazan na slici 670 Slilw 65. rastresitog materijala nazi va se deflacija (laLde'i1atio-Ocluvmi). preu::etv I:: Birke!and&Larson) Inzenjerskogeoloskim istrazi \'anjem terena sa eolskim tvorevinanla prikupljaju sc sljedcCi podaei: vrsta matiene stijene od koje potice pijesak.2. pa su pod vegeiacijom .65)0 Stika 66. koja vjetar transportuje. zatravljivanje. zbijanje Jnase pod dinamickim uticajima. mincraloski i petrografski sastav pijeska.Lcdnicka erozija Aktivnost Ieda pri stvaranju erozionih oblika naziva se lednicka iii glacijalna (laLglacies . Transport pfjeska iformirunje dine(po Bagno!du preu=eto i:: Heraka) 124 125 . oblika i sastava Zfll3.2. poroznost. vlainos! i vodopropustljivost naslaga. prenoscl1Je i talozenje cestica prasine i pijeska pod djejstvOlll vjetra. te ugao otpora smicanja i ugao prirodnog nagiba. Barhanl. Pjescanc pustlnje nastaju talozenjeul vjetrom tnmsportovanog pijeska blize iii daije ad kamcnitih pu:otiniao Dine predstavijaju brezuljke uglavnom polumjesecastog oblika cija je blaze nagnuta strana okrcnuta ka vjetru (s1.U starogrckoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njelItU ova erozija dobiia naziv. oblik i glatkost zma. vlainosti stjenskih masa na kaje vjetar djeluje~ te krupnocc. 4. Oaze su plitka OVa111<1 udubljenja (dubina 5-20m).! II Kalij(wmji(po Shelton.:. granulometrijski sastav zma. Na osnovu navedenih podataka poduzimaju se mjcre u eilju sprecavanja razvoja eoiske erozije i njenog uticaja na gradevinske objekteo Najcesce sanacione mjere sue prekrivanje terena humusom.PrilikOln ovog procesa nasta. tu se jedino nloze zivjeti u pustinji.Eolska erozij2 Eolska crozija predstavlja izduvavanje. mikro reljcfEL prisustva vegetacijc na povrsini teren<1.1O. Eolska erozija oVls1 od sijedecih faktora: jacine vjetra. Proces izduvavanja i odnoscni.

iii pri dnu. U ovom materijalu mogu6a je nestabilnost. Valov kro:: koji se krete lednik (glecer) i nasi morenski mataUal (Yentna Glacier-Alaska) (iz Birkeland & Larson) Kameni materijal koji lednici nose na svoJoJ povrsml. To je padinski gravitacioni proces. GlacijalnajezeraJormirana 11 dolinama cirkova (Wind River Mountains. ukoliko je taj sloj nagnut. naziva se morenski materijal. nepovoljnim uvjetima zaptivanja injektiranjem.Ako su naslage uslojene.i:: Birkeland&Larson) Pri inzenjerskogeoloskom istraZivanju terena sa lednickom erozijom posebna paznja se posvecuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moze biti nepovoljna sredina za izvodenje gradevinskih radova. podlozan je nepravilnom slijeganju.na mjestu otapanja lednika.2. Klizenje moze nastati spontano i tada se naziva prirodni proces. u svome tijelu.Klizenje se odvija po kliznoj vise-manje skoljkovitoj povrsini ako je u pitanju homogeni glinoviti materijal.68).a ukoliko je izazvano djelatnoscu covjeka onda se tretira kao tehnogeni proces. Slika 69. Akumulacioni lednicki oblik reljefa naziva se ceona morena. te se odlikuje nedovoljnom nosivoscu. Slika 68.69).1l.itd. 4. razliCitom vodopropustljivoscu.To je polukruzni bedem formiran 126 127 . slabo konsolidovan i moze biti debeo vise desetaka metara. Materijal je veoma heterogene granulacije.Glacijalni til u Siera Nevadi-Kalifornija ( po Putnam. klizanje se odvija po slojnoj povrsini stabilnijeg sloja. Slika 67. pa se izmjenjuju evrse. Za taj materijal karakteristieno je da je uglavnom nevezan pri eemu se naziva til (sI. Wyoming) (i:: Birkeland & Larson) Valov predstavlja lednieko korito kroz koje se kretao iii krete lednik (s1. (stabilniji) i glinoviti (pokretljivi) slojevi.KliZenje i klizisla KliZenje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge.

11.Uzroci stvaranja klizista Na veliCinu.3. Osnovni elementi klizista prikazani su na sliei 70. prekomjerna usjecanja itd. Elementi klizista prikazani u planu ina profilu (AB-ceoni oiiijak kliziSta. Nainlc.2. mogu pretvoriti u manja jezerca. Klizna povrliina iii povrsina klizenja je donja sasvim jasno izraiena granica tijela klizista i stabilne podloge po kojoj je doslo do smicuceg kretanja tiieia kliziSta.Prema aktivnosti procesa klizenja kliziSta se dijele na aktivna (spora-vizuelno nevidljiva pomjeranja. na osuncanim padinama tokom suse dolazi do formiranja pukotina koje tokom kisnog perioda prinlaju povrslnske vade sto cesto predstavlja jedan od nzroka klizenja terena. ali cesce je diskontinuiran.2. Nozica klizis!a predstavlja hipsometrijski najnizi dio tijela klizista. U velikim klizistima moze se obrazovati vise takvih ulegnuca. C-depresija. intenzivnom denudacijol11 i erozijonl. Diskontinuirano aktiviranje klizenja vecinom je povezano za obilnije topljenje snijega iIi intcnzivnije padavinc poslije duzih susa. odnosno to . smjer razvoja klizenja. Uvala iii depresija kliziSta je ulegnuti dio tijela klizista.Klasifikacija idizista Klizista se mogu klasifikovati po raznim kriterijumima kao ilto su: aktivnost procesa klizenja. koja se.11. zasjecanjem i usjecanjenl.Elementi kliziSta Svako kliziste posjeduje odredene elemente.n. Posmatrana u presjeku ona je cesce nepravilnog nego cr~ometrijski pravilnog oblika. E-trbuh. ne tako rijetko. Kliziste je tvorevina procesa klizenja. brza pomjeranja mldan i nagla) i neaktivna (smirena.Ceoni oziljak klizista je hipsometrijski najvisi dio klizista. geoloski sklop stijena itd.iene konfiguracije padina Do promjena II sastavu i svojstvima stijena dolazi usljed raz!icitih uzroka od kojih su najznacajniji fizicko i hemijsko raspadanje s(jena. veliCina klizista. dubina klizista. (e hemijska i mehaniCka sufozija.Proces klizenja moze biti kontinuiran. Kod njih Sll pukotine gus6e ali su i spustanja blokova manja 4.l. Tijeio klizista predstavija tlo iii stjensku masu koja se krece niz padinu. D-sekundarni oiiijci) 4.2. FG-noiica kliziSta. i fosilna-starija i 128 129 . Najvecu ostecenost tijela klizista uglavnom imaju plitka klizista. to je zapravo pukotina duz koje je doslo do spustanja otkinute mase. nasipanjen1 materijala itd. 4.Ie dio terena koji se pomjera iii se p0111jerao niz padinu. i prirodnc i vjestackc izm. vrijenlc nastanka i svojstva klizista. odnosno bare. Kod velikih kliziSta moze ih biti i po nekoliko u tijelu klizista.Trbuh klizista je ispupceni dio tijela klizista. Slika 70. vjestacko preopterecenje padine. NajcesCi nep~sredni povodi za pocetak klizenja su: izrazito povecanje vlaznosti stijena i rastresitog pokrivaca padine. oblik.2. Sekundarni oziljci klizista su pukotine duZ kojih je doslo do naknadnog komadanja tijela klizista. utice veCi broj faktora koji se 1l10gU svrstati u dvije grupe: promjene u sastavu i svojstvima stijena. Prirodne i vjestacke iZ1njene konfiguracije padina lTIOgU biti izazvane: poarIvanjsm rijecnih obula.

prekrivena sedimentima).Izrada projekta inzenjerskogeoloskih istrniivanja (vrsta. Za saniranje klizista primjenjuju se tri grupe sanacionih mjera.potporni zidovi. hidrogeoloske karaktenstlke.Cilj inzenjerskogeoloskog izucavanja k1izista Cilj inienjerskogeoloskog izucavanja kliziSta svodi se na sljedece: a) d~finisa~je stepena ugrozenosti objekata. Za sistematsko proucavanje klizista i procesa klizerBa neophodno Je d:fimsalJ podatke 0 terenu i stijenama kao i 0 procesu kiizenja i kllZlstU. okna. granica plastienosti cvrstoca na smicanje itd. fizicke karakteristike stijena. intenzivna tektonska ostecenost stijena.2. 3. geofizicka ispitivanja. morfolosh odlike. 4.4.Saniranje labilnih padina i k1izista Ako se pouzdano definisu uzroci k1izenja. jako razuden reljef i velika zatalasanost padina. istrnino busenje.) te krivljenje objekata. vel ike i ceste oscilacije nivoa podzemnih voda.itd. Konsekventno kliziste II Tuzianskom kantonu (snimio ZFerhatbegovi6) Na prostoru Tuzlanskog kantona evidentirano je preko 600 klizista.itd. pojavu krivih stabala tzv. Inzenjerskogeolosko rekognosciranje (terensko upoznavanje problema). hidroloski i hidrogeo!oski. a u laboratoriji odreduju se fizicka Svo]stva stlJena-vlninost.2. do ogromna (> 1000 000 m'). mnogo pistevina. uzajamni uticaj klizista na objekte i objekata i radova na kliziste. antropogene utlca]e ltd.strmo podsjeeene padine.) .obim i raspored istrainih radova kako na klizistu tako i izvan njega). dimenzije i ostala svojstva klizista. asekventna (klizenje u jednorodnim. Medu njima izrazito dominiraju plitka.velike i eeste oseilacije nivoa rijeka i jezera. Od geoloskih indikatora znaeajni su duboka povrsinska raspadnutost stijena. klImatske faktore. geomorfoloski. konsekventna klizista.11. 4.duboka (5-20 m) i vrlo duboka (preko 20 m)."pijanih suma". vrbe itd.11. pojavu barske vegetacije uz 130 131 . plitka (1-5 m). Kada je u pitanju smjer razvoja klizenja izdvajaju se deiapsivna (proces klizenja odozdo navise) i detruzivna kIizista (proces klizenja odozgo nanize). istraini iskopi-rovovi.Prema geoloskom sklopu stijena u kojima se formiraju klizista se dijele na: konsckventna (51. koji su zanvaceni III mogu bit! zanvacem procesom klizenja i b)pravilno odabiranje a potom i projektovanje mjera saniranja k1izista. Od bioloskih indikatora treba navesti: ogoljenost padina. Prema veliCini klizista se mogu podijeliti npr. Pri izucavanju velikih klizista treba se pridrzavati sljedeceg redoslijeda: 1. Na osnovu dubine izdvajaju se: povrsinska (do 1 m). bioloski i tehnicki. . Izvodenje terenskih i laboratorijskih istrniivanja (inzenjerskogeolosko kartiranje. Analiza literaturnih i fondovskih podata\<a (ako postoje). hidroloska i hidrogeoloska osmatranja.itd.5. nepovoljna orjentacija nagiba slojeva i ruptura (smjer nagiba niz padinu). cesta pojava izvora. 71) (klizenje po slojnim plohama i klizenje rastresitog pokrivaea preko evrs!e podloge). konzisteneija.l. na vrlo mala « 100 m 3 ). 4.uglavnom zemljastim masama) i insekventna (klizenje u heterogenoj geoloskoj sredini duz kosih pukotina koje presjecaju horizontalne slojeve iIi slojeve nagnute suprotno od padine). 5.Tehnicki indikatori koji ukazuju na labilnost padine su prsline i pukotme na obJekrlma (zgrade. Prepoznavanje labilnih pad ina vrsi se na osnovu razliCitih indikatora kao sto su: geoloski. nepovoljan litoloski sastav. Podael 0 terenu i stijenama obuhvataju: geolosku gradu. Kad]e u pllanju proces klizenja i kliziste onda treba odrediti: uzroke koji su doveli do klizenja. 2.mjere Slika 71. mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. geodetska i. stanje napona. ltd. Hidroloski i hidrogeoloski indikatori su:jaka raskvasenost stijena. geotehnicka osmatranja. Geomorfoloski indikatori su: strm nagib padine.morfologiju i druge karakteristike klizista. lzrada elaborata 0 inzenjerskogeoloskim uvjetima saniranja klizista sa prijedlogom sanacionih mjera. bioloska ogoljenost..

~la) U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja (zona otkidanja i stropostavanja kamenih dijelova).mjere kojima se poboljsavaju karakteristike tvorevina u tijelu klizista. zamrzavanje vade u pukotinama~ fast korijenja visih biljaka.One obuhvataju: obnavlj anjeunistene vegetaeije (zatravljivanje. Prije veceg odronjavanja mogu da se jave manja otkidanja i padanja kamenih blokoya.drenaznih rovoya). itd.OOOm ). 132 133 . 2. betonski armirano betonski zidovi. terasiranje povrsine terena i rasterecenje ceanog dijela klizista te zamjena stjenskih masa (koriste se stjenske mase koje pove6avaju etpore sn1icanja). i sprecavanJe podlokavanje obala (regulisanje tokova rijeka i potoka). nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta. injektiranje sa slabim pritiscima (injektiranje stjenske mase u tijelu klizista te podlozi i zaiec!u). 2000 ) Slika 72. sipoy!' itd.Prcventivne mjere se primjenjuju u cilju sprecavanja klizenja na labilninl padinama. izrada drenaznih royoya za prihvat i odvoc!enje podzemnih voda. Takav jedan odron koji se nalazi na magistraJnom putu J ablanica-Mostar prikazan je na slici 73. gabioni. Do ovog procesa dolazi usljed djejstva gravitacije i drugih sila kada one savladaju otpore smicanja (koheziju i unutrasnje trenje).72) za prihyatanje i odvodnju poyrsinskih Yoda.sa izravnjavanjern povrsine 4.mjere kojima se sili klizenja suprotstavlja kontra sila. zatvaranje terena.OOO.) Slika 73.2. Odroni su narocito cesti u krecnjacima. podupiranje potpornim konstrukcijarna (kameni. Dreniranje kli:::ista kanalima(l-obodnt. 3. oziljak odrona (povrsina otkidanja-bez lisaja i drugog nizeg bilja).posumlj avanj e). Gdron "Jasenjani" nOS/GO us/jed vertikalnog zasjeka visine preko20m kao i zbog nepovuljne orijemQcije primarnih i sekundarnih diskontinuiteta (Basagfc.Prema vremenu izvoc!enja razlikuje se preventivno i akutno saniranje.njegovoj podlozi i zalec!u.-2-po fijelu kli::d'ta 3~kombinacija obodnih i kana/a po Tijelu klizi.12. odronski materijal (moze biti homogen iii heterogen i on gradi tijelo odrona koje moze imati razlicite dimenzije). Uzroci odronjavanja karnenitih masa mogu biti sljedeci: podsjecanje strmih padina.kanala. pukotina glinama. dijafragme.Te mjcre su: izrada kanala (sl. Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizista.0dronjavanje Odronjavanje je egzodinarnicki proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina. sprecavanJe raskvasavanja terena povrsinskim i podzemnirn vodama (izrada vodozahvata. Prema velicini tiJela odroni se dijele od vrio malih (do 100m3 ) do ogromnih (> 1. Odronjavanje uglavnom pocinje pojavom noyih prslina i pukotina iii prosirivanjem postojeCih.kojima se otklanjaju uzroci klizenja.

velicina tjela sipara (vrlo mali<!O m '.)preventivno mehanicko uklanjanje labilnih blokova prije izgradnje objekata b. itd. Slika 74.Pukotine na So/nom trgu u Tuzli nastale slijeganjem teren (snimio ZFerhatbegovicj 134 135 . Saniranje sipara izvodi se na sljedece nacine: izradom potpomih konstrukcija (potpomi zidovi.pruge) i drugih gradevinskih objckata. sidrenje labilnih masa. velika stisljivost.2. izrazila vodopropustljivost itd.). slaba konsolidovanost. Kretanje drobinskog materijala je diskontinuirano i kratkotrajno.sniiavanjem nivoa izdani (primjer Venecije). akumulacije. Kao na. Sipari u krecnjacima Vanjskih Dinarida Siparski materijal moze biti pokrenut usljed sljedeCih uzroka: zasjecanjem tijela sipara (gradevinski radovi).13.neaktivni).itd . Istrazivanje odrona najcesce se sastoji u preventivnom utvrdivanju faklora koji mogu dovesti do pojave odrona.lnzenjerskogeoloske karakteristike odronskog materijala su: losa sortiranost blokova. rasterecenjem masa ublazavanjem njihovog nagiba. naselja.Mnogi objekti u gradu su sruseni a danas se na ulicama i zgradama nalaze brojne pukotine i neravnine koje svjedoce 0 slijeganju terena (sI.. velika poroznost. preopterecenjem tijela sipara (izrada nasipa. itd. Klasifikacija sipara vrsi se na osnovu razliCitih kriterija kao sto su: debljina tijela sipara (vrlo t~i do 0. mora itd. podrivanjem nozice sipara vodom rijeka. Karakteristican primjer slijeganja usljed nekontrolisane eksploatacije kamene soli predstavlja Tuzla gdje su pojedine zone u proteklih 100 godina slegnute oko 15m. do ogromni> 100000 m\ Stika 7S. Slijeganje iercna lnoze biti prouzrokovano eksploatacijom mineralnih sirovina bocnim istiskivanjem slabonosivih stijena.. aktivnost sipara (aktivni. Navedene karakteristike definisu sipar kao nepovoljnu podlogu za izgradnju saobraeajnica (putevi.IilZenjerskogeoloske odlike tijela sipara su: velika poroznost. saobraeajnice. U nozlcl sipara akumuliraju se krupniji blokovi dok se pri vrhu sipara nakupljaju sitniji komadi stijena. 74) Pod inzenjerskogeoloskim procesima podrazumjevaju se vjestacke promjene geoloskih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata (rudarski radovi.).). 4. nagib povrsine (blaZeg nagiba do 25°. prolamanje stjenskib masa.Inzenjerskogeoloski procesi 4. nadimanje stjenskih masa.do vrlo debeli>20m). podzemni Cgorski") udari. i sl. zemljotresi. Sipari su testi u nasim krecnjackim terenima Vanjskih Dinarida (sl. lahka i potpuna ocjedljivost. itd.) u terenima gdje su vee sagradeni gradevinski objekti primjenjuje se podupiranje i izgradnja potpomih zidova.ices"i inzinjerskogeoloski procesi izdvajaju se: slijeganje terena. potresima (miniranje.0sipanje Osipanje je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanickim raspadanjem kamenitih stijena. pregrade).5 m. prodori podzcmnih voda i tecljivih masa. mala nosivost. kao i injektiranje pri slabom pritisku.strmog nagiba 3S-4S0).75). brane. Saniranje tcrena sklonih odronjavanju svodi se na sljedeca dva vida:a.3. Nagomilavanjem ovog materijala formira se sipar. itd.

136 137 . Prolomi su najcesci u tektonski ostecenim zonama. Ona nastaje prvi put pa se cesto naziva i "mlada voda"(lat. Proiamanje stijenskih masa desava se kada u krovini podzemnih prostorija dude do pucanja i pomjeranja stijena sto se moze prenijeti sve do povrsine terena.juvenilis-mladalacki). biljni pokrov. a strmi nagib padina.Pored infiltracije meteorske vode u podzemlje.Smatra se da se podzemne vode javljaju u Zemljinoj kori na dubini do 12 lan.Prema porijeklu podzemna voda moze biti: vadozna (meteorska iii atmosfcrska).Kratf!r form iran prolamanjem [erena usUed nekontrolirane eksploatacije kamene soli u . Slika76. Konatna voda miruje u odredenim geoloskim strukturama sve dok se do njih ne dode busenjem iii im se prirodnim putem (rasj edanj em) ne omoguCi istieanje i zamjenjivanje atmosferskom vodom. 5. zatim plitko ispod povrsinskih tokova itd. smanjuju mogucnost infiltracije. Da bi se ovaj proces sprijeCio potrebno je vrsiti brzo probijanje prostorija i izvoditi njihovo zatvoreno podgradivanje.i:: Imamovii) Nadimanje stijenskih mas a uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije.conatus-zajedno roden) je podzemna voda koja se nalazi u sedimentnoj seriji a vodi porijeklo od voda mora iii jezera u kome su se stvarali dotieni sedimenti. Juveniina voda nastaje vezivanjem vodonika i kiseonika koji se oslobadaju u procesll diferencijacije magme. Dio vode zadrzane u kapilarnim porama iii uz stijenke sitnih mineral nih cestica naziva se f"Izicki vezanom vodom iii vlagom.Najnepovoljniji vid slijeganja je veliko 1 neravnomjerno slijeganje.god. Konatna voda (lat. nagib povrsine. Udari se desavaju u stijenama velike cvrstoce u kojima moze da se akumulira energija elastii'ne deformacije. juvenilna i konatna. NajcesCi su u rudnicima uglja nn dubinama veCim od 250 m. Slicnih pojava ima sirom Svijeta.Veca kolicina padavina u terenima izgradeninl ad propusnih stijena rezultira Inogu6noscu nakupljanja veCih koliCina podzemne vode. a dio koji se krece pod uticajem gravitacije je slobodna voda. precnika oko 25m. Navedene inzenjerskogeoloske procese treba studiozno i kontinuirano proucavati te podllzimati odgovarajuce mjere radi njihovog sprecavanja i ublaiavanja.. i ova zabiljezena u SAD prikazana na sliei 76. U prirodi se sreee u vulkanskim oblastima. Podzemna voda meteorskog porijekla potice od padavina iz atmosfere i zato se cesto naziva atmosfcrska iii meteorska voda. Na poniranje vode II tlo uticu: padavine.a odomacen je i naziv vadozna voda.voda dolazi iz atmosfere kondenzacijom vodene pare koja se nalazi u vazduhu i zajedno sa njim prodire u supljine i pukotine koje se nalaze u litosferi i tll se kondenzuje u VOdll. a takva je npr.)-'AD (Dunrud & Nevins. PODZEMNE VODE Podzemne vode su one vode koje se nalaze u unutrasnjosti Zemlje.Prin1jer prolamanja terena zabiljezen je na Boricu u Tuzli 1989. Tadaje na eesti nastao krater dubine oko 15m.U toku kretanja kroz Zemljinu koru mjesa se sa vodom meteorskog porijekla pa je veoma tesko utvrditi pravu juvenilnu vodu. propusnost stijena i kolicina vode sto se vee nalazi u porama stijena. Prodori podzemnih voda i teCljivih masa javljaju se u tune lima i drugim podzemnim objektima naroCito u karstnim terenima. Nize od ove dubine javljaju se sarno vodene pare. Podzemni ("gorski") udari predstavljaju iznenadno rusenje stijena sa zarusavanjem i zatrpavanjem podzemnih prostorija.Postoje jos i atmosferske i povrsinske vode.Udari se dogadaju na mjestima maksimalne koncentracije napona u momentu trenutne preraspodjele naprezanja usljed oslabljenja napregnute zone podzemnim iskopom. voda u porama stijena i vegetacija. a ne i tecne podzemne vode.

SJobodna voda ne ispunjava potpuno supljine ave zone i ne 6ni povezan slo.vec je obrubljena kapilarnim obrubom u kojem se voda dize kroz kapilarne pore i ulazi u prozracnu zonu.S.Poroznost i propusnost stijena -. Slika 77.Zone u hidrogeologiji 1 11 I S obzirom na hidrodinamieke karakteristike.U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge iii do dubine u kojoj je temperatura 1Oliko visoka da dolazi do isparavanja.2. Yodno lice cesto oponasa povrsinsku konfiguraeiju terena ispod kojeg se nalazi.Ono se nalazi na razlicitim dubinmna.l. Dio vode u ovoj zoni fizicki je vezan adhezijskim i drugim molekularnim silama (vlaga). Sekundarna poroznost nastaje nakon formiranja stijene djelovanjem razlicitih sila. U hidrogeologiji. u podzemlj u se generalno razlikuju: prozracna zona iIi zona acracije i zona vode temeljnice iIi zona freatske vade (sI. Ukupna zapremina supljina. Zona vode temeijnice iii freatskc vode nalaze se ispod prozraene zone. U vezanim stijenarna voda se nakuplja i cirkulise u pukotinarna. 3-1'odno licc s kapilarnim obrubom iii nivu podzemnc vade. pa se zato kate da se vezane stijene karakterisu sekundarnom (pukotinskom) poroznosti. Odstupanje moze biti u vezi s polozajem i vrstom nepropusne podloge i s obiljezjima vodonosnih stijena. pukotinske se supljine proSlrujU pa nastaje pukotinsko-disolucijska (krska) poroznost. kao i njihova veliCina. Fizicki vezana vada gubi se uglavnom isparavanjem na povrsini (evaporacija). pri cemu moze lnijenjati podzemne puteve. S.U krecnjacima i dolomitima koji su viSe iii manje topljivi u vodi koja sadrzi C02 i neke druge agresivne sastojke.oda. Ova definicija se odnosi na stijene sa intergranularnom poroznosti (nevezani sedimenti i poluvezane stijenegline). velicinu i druge karakteristike takvih supljina... njihovom rasporedu.. To ovisi 0 klimatskim i geoloskim uvjetima koji utieu 11a kolieinu vode.iedinici zapremine stijene (npr u 1 m 3 stijene). i to u ublazenim kontnrama. isparavanje i na eventualno istjecanje vode na povrsinu iIi podzemljem.2-voda temeUnica ilifreatska >. 138 139 . 4-prozrah1D zono Prozracna zona je podrucje blizu povrsine u kojem ispunjenost supljina vodom ovisi 0 kolicini padavina.. Voda II podzemlju U okviru hOn1ogenih granuliranih naslaga: J-vodoncpropusna pod/oga. Slobodna voda pod utieajem gravitaeije teee u nize predjele. a oznacava primarnu poroZDost. obiik. . ali i uopste u ejelokupnoj geotehnici. .. Granica izmedu freatske vade i prozracne zone nije ostra. Povrsina vade temeljnice naziva se vodno lice iIi nivo podzemnc vodc.ukupna kolicina vode koja se moze nakupiti ovisi od stepena poroznosti odredenog sedimenta odnosno stijene. a trose je i biljke i na kraju ispustaju (transpiracija). zavisi 0 veliCini i obliku zma.Navedeni tipovi poroznosti prikazani su na sliei 78.1. Prostori gdje nema vode ispunjeni su zrakom pa i odatIc i naziv zone. U novije vrijeme sve vise preovladuje stav da kao pore u stijenarna treba smatrati sve one prostore u stijenama koji nisu ispunjeni cvrstom mineralnom materijom bez obzira na naCin postanka. Pukotiuska poroznost karakteristiena je za sve guste i tvrste stijene koje su prakticno netopljive u vodi. poroznost predstavlja zapreminu supljina u . 77) S obzirom na Cinjenicu da voda u podzemlju cirkulira i zadrzava se u porama i supljinarna (u nevezanim klastiCnim sedimentima) i pukotinarna i supljinarna (u vezanim stijenarna). te 0 vezivu koje ispunjava prostor izmedu zrna.

c)sloiena izdan. utoliko je manji olpor kretanju vode.E-utieaj eementacije meauzrnskih prostora. 3-hidrogeoloski izolator Dovoljno kompaktne vodene mase zbijenih izdani daju mogucnost da se kopanjem bunara. busenjem busotina. Navedeni tipovi izdani prikazani su na sliei 79. Siozene izdani nastaju kombinacijim najmanje jedne zbijene i jedne razbijene izdani. itd.Izdani Izdanima se nazivaju sve geoloski znacajne akumulacije slobodnih podzemnih voda. U vezi stirn veca je i vodopropustljivost stijena. Naime gline imaju veliku poroznost (neke cak vetu od 50 %) ali su prakticno vodonepropusne zbog toga sto su pore taka male da se voda \eze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati. G-porozna zona izmeau slivova lave.!-pukotinska poroznost masivnih stijena (po Gillulyju i dr. Voda iz izdani moze da hrani izvore.Vodopropustljivost je neposredno ovisna od velicina i medusobne povezanosti pora kao i od napona koji uvjetuje laetanje vode. Zbog toga je njihova vodopropustljivost veca nego kod pijeskova. ukupna kolicina vode u stijeni zavisi od stepena njene poroznosti. Slika 78.A-F-faktori poroznosti u granuliranim naslagama (A. I-nadizdanska zona. 2-izdanska zona.25mm).Kretanje podzemne vode pod djejstvom sile gravitaeije moguce je sarno u porama superkapilamih veliCina (>0. Tipovi poroznosti.Ukoliko stijena propusta vodu to se naziva njenom propusnoscu iii permeabiinoscu. rn/sec. rna gdje oni bili izvodeni u zoni prostiranja zbijenih izdani. U krupnozrnim sljunkovima velicine pora dostizu I em pa i vise. H-poroznost u krecnjaku zbog korozivnog pro. Dakle izdani se formiraju u stijenama koje su sposobne da primaju. Ukoliko su vece dimenzije pora u stijenama.naziva se koeficijent filtracije iii koeficijent vodopropustijivosti. Medutim. iIi midan. D-uticaj granulomerrijskog SQstava i rasporeda zrna razlicite velicine.iz Heraka) Stepen ukupne poroznosti uzoraka u procentima za neku stijenu izracunava se prema formuli: n-stepen ukupne poroznosti uzorka stijene n _Vp XlOO(%) V V -ukupna zapremina uzorka stijene Vp-ukupna zapremina supljina u uzorku Dakle. a izraiava se u emisec. Razbijene izdani se formiraju u stijenama sa pukotinskom poroznos6u dok se zbijene izdani obrazuju u stijenarna sa intergranularnom (meduzrnskom) poroznoscu. ledinica kojom se definise vodopropusnost stijena " Slika 79.{:irenja primarnih supljina. zadrzavaju i propustaju podzemnu vodu. neminovno naide na vodu.Butica) poloiaja zrna. 5.bez obzira na njihovo porijeklo i geoloske uvjete u kojima se sada naJaze u Zemljinoj kori.. Krupnozrni sljunkovi imaju poroznost 20-35 %. Stoga milao lokacija vodozabvatnih objekata u terenima sa zbijenim izdanima nema veCi znacaj. rijeke. Cije su podzemne vode spojene u jedinstvenu vodenu masu. 140 141 . F-poroznost zrna). One stijene koje lahko propustaju podzemnu vodu nazivaju se hidrogeoloski kolektori za razliku od hidrogeoloskih izolatora koji su vodonepropusne stijene u kojima se ne moze formirati izdan.On se najces6e oznacava sa "k". !reba istaci da propusnost stijena nije proporcionalna njihovoj poroznosti. bunare i druge prirodne i vjestacke vodne objekte. b)zbijena izdan. Obzirom na vrstu poroznosti koja je zastupljena u stijeni gdje je formirana izdan razlikuju se razbijene i zbijene izdani. Shematski prikazane izdani aJ razbijena izdan.3.

Debljina i oblik ovog pojasa zavisi od duiine i izgleda kapilarnih pora. U njma je hidraulicki mehanizam promjenjljiv.. Siobodne izdani po cijelom svom prostranstvu nemaju povlatni hidrogeoloski izolator.--- .. Prihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih 142 143 . --. 6-subarteski nivo)(iz Viahovic.·~E~~~~ ':'. dok se nivo do koga dopire arteski pritisak naziva pijezometarski nivo.2-hidrogeolo. od vodenih ogranaka. Arteske izdani javljaju se u dubinama od nekoliko metara do 2 km.~. Artdka izdan (l-hidrogeoloski kolektor. a na njihovo mjesto priticu svjeze vode najces':e sa povrsine Zemlje.~ __ .-:~. voda iz arteske izdani izbija pod pritiskom na povrsini terena i dostiie visi nivo od same povrsine terena. izdanska voda ne moze izbiti na povrsinu terena.vki fIoialor.. Prema hidraulickim karakteristikama otvorene izdani mogu biti slobodne i arteske.~.maksimalni vodostaj rifeke.80).Kapilarni pojas obrazuje se u kapilarnim i sUbkapilarnim porama neposredno iznad slobodne povrsine izdani. narocito u slabije poroznim stijenskim masama sa rijetkim vodenim zicama zavisi i od slucajnosti da Ii ce se njima presjeci iii ne nek.''''. 1996 ) ( Arteske izdani su na najveeem dijelu svog prostranstva prekrivene povlatnim hidrogeoloskim izolatorom (sI.U njima nivo izdani moze slobodno da oscilira sve do same povrsine lerena..-- . Ona se obicno krece od nekoliko cm do 2 m. One sto su jedno vrijeme cinile izdan lagano olieu negdje prema Zemljinoj povrsini. >. Otvorene izdani formiraju se u otvorenim hidrogeoloskim kolektorima koji su cije10m gornjom povrsinom iii jednim njenim dijelom vezani za povrsinu terena.Taj dio naziva se subarterski dio izdani.osciJacije nivoa izdani) iz Vlahovic. U odnosu na zatvorene izdani. 5.81). dok se nadizdanska zona rasprostire izmedu izdanske zone i povrsine terena.bez obzira sto su ti objekti zasli u stijensku masu dublje od nivoa izdani. i sto se u njihovom susjedstvu nalaze busotine iIi bunari sa vodorn. Po tom karakteristicnom svojstvu one su j dobile naziv slobodne izdani (sI.pfjezomelarski nivo. ~ __~ I~~_.~~-=-:'-::':::'::-. 1996 ) Vertikalna komponenta hidraulickog pritiska u arteskim izdanima naziva se pijezometarski pritisak. Prema tome. - . uspjesnost lociranja vodozahvatnih objekata u razbijenim izdanima. Shematski prika:: slobodne izdani (I-minimalni vadostaj rijeke.-~~ --~~-. Na dijelovirna arteskih izdani gdje je povrsina terena hipsometrijski VIsa od pijezometarskog nivoa.a najcesee u dubinama 50 do 300 m.:0:. Na osnovu uzajamnog polozaja hidrogeoloskih izoiatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidraulicke vrste izdani: zatvorene i otvorene.a lagano oticanje vode iz izdani praznjenje.. Pri istrazivanju vode u sloienim izdanima busotine treba postavljati u dijelu na kojem je zastupljena izdan zbijenog tipa. Najopstije hidrogeoloske karakteristike kolektora u kojem je formirana izdan prikazane su na slici 77.~. Podinu hidrogeoloskom kolektoru cini glina kao vodonepropusna podloga.§*~~=-~~~" '.U zoni prostiranja razbijenih izdani ne mora se uvijek naiCi na izdansku vodu.a nivo izdani u njemu je subarteski nivo izdani. ~:.. Slika 80. Njihov hidraulicki mehanizam je ustaijen. . 2. Slika 81. jer su vode u njima nepokretne i po kolicini nepromjenljive.. Kada se izvede busotina iii bunar na dijelu terena cIJa se povrsma nalazi hipsometrijski nize od pijezometrijskog nivoa. a povrsina izdani moze da oscilira slobodno u vertikalnom pravcu.::':.__ '-I":--~ . Izdanska zona formirana je u naJl11Zlm dijelovima hidrogeoloskog kolektora. Priticanje svjeze vode u izdan naziva se prihranjivanje. Vode veeine otvorenih izdani stalno se smjenjuju. otorene izdani su znatno vise zastupljene i imaju znatno veei prakticni znacaj.1h. - --'~ . Tek po otvaranju nekog dljeia hidrogeoloskog kolektora djelatnoscu covjeka iii erozijom vode iz zatvorenih izdani mogu da se krecu iii eksploatisu.3-nivo slobodne izdani i .. Zatvorene izdani obuhvacene su sa svih strana hidrauluckim izolatorima.. Oscilacije nivoa slobodne povrsine izdani uslovljavaju i oscilacije kapilarnog pojasa.

-:--' ~.. Za praktiCne svrhe koriste se jednacine za priblimo odredivanje velicina radijusa uticaja. rezimu filtracije. Zakoni kretanja podzemnih voda koriste se pri hidrogeoloskim proucavanjima zahvata podzemnih voda. Filtracioni tok je promjenljiv ako se njegovi elementi mjenjaju kako u prostoru.. H-debljina izdant) Horizontalna projekcija depresione kupe ima priblizno krumi oblik. Radijus bazisa depresione kupe naziva se radiju. znacaj pri procjenama filtracionih svojstava stijena i uslova ugradnje uredaja za vodosnabdijevanje i dr.. sn prirodno i vjestacko praznjenje.~~~c.kretanje vode u pojedinim slucajevima moze biti turbulentuo pri cemu se strujnice vode medusobno sijeku. hidraulickom stanju. sa visim nivoom. Kretanje podzemnih voda moze biti u. Pri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka (brzina.3 do 0. Ono predstavlja faktor koji ne samo da remeti prirodni rezim izdani.f .3 do 0.-___. Masa te vode koja se krece obrazuje filtradoni tok..Depresiona kupa nastala crp(je'?iem podzemne vodc (l-nivo podzemne vode: 2-depresiona kriv(l. razlike nivoa slobodne povrsine izdani. R-radUlis lltic(?ia (depresione kupe). koje prodiru koncentrisano kroz ponore u podzemlje.Laminamo kretanje zastupljeno je ne samo u stijenama meduzrnske poroznosti vee i u ispucalim stijenama u kojima koeficijenti vodopropustljivosti ne prelaze 0. Prj filtraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore koje su potpuno ispunjene vodom. Kretanje podzemnih voda postaje promjenljivo tj.Dobro vodopropustljivi sljunak i pijesak kod kojih je manje trenje vode i cestiea. Crpljenjem se izdanske vode iz bunara izdizu na povrsinu terena pornocu raznih uredaja. Obrazovanje depresione kupe izaziva odstupanje toka podzemne vode od prirodnog pravea. Pri tome se kretanje vrsi od mjesta sa vecim pritiskom tj.). infiltracija otpadnih i industrijskih voda i dr. Ovo udllbljenje naziva se depresiona kupa.zlike hidraulickih pritisaka tj. Prj gravitacionom ocjedivanju vjestackim uredajima se omogucava izdanskilTI vodan1a da pod djejstvorn gravitacije izbijaju na povrsinu terena.--' .' .Ovaj tip kretanja vode u s\ienama javlja se relativno rijetko.taljeno i promjenljivo. a dio hidrogeologije u kojem se izucavaju zakonomjernost. Dimenzije depresione kupe a saglasno tome radijus uticaja i veliCine snizenja (visine kupe). Pri infiltraciji kretanje podzemne vode vrsi se kroz pore djelimicno ispunjene vazduhom iIi vodenom parom. 3-izdan.U stjenama sa krupnim porama i pukotinama Ciji su koeficijenti vodopropustljivosti veti od 0. medu njima osnovn. __ ___ ___ r__ . drenaZa.Vjestacko praznjenje izdani vrse Ijudi. imajn siroke kupe sa velikim radijusima uticaja. Pri laminamom kretanju strujnice vode su medusobno paralelne. kretanja podzemnih voda naziva se dinamika podzemnih voda. koje se medusobno priblizavaju prema dnu bunara iii busotine.-~ /'-. crpljenje vodom.4 cm/sec. Jedino u izdani razbijenog tipa koja iina mnoge supljinc (u karstnin1 predjelima) moze mjestimicno lzaan da se prihranjuje velikim koliCinama povrsinskih voda i2 rijeka ponornica. uticaja. _ ____ . Filtracioni tokovi podzemne vode medusobno se razlikuju po nacinu kretanja. rezervi itd.vec cesto mijenja i cjelokupan hidraulicki mehanizam izdani.. ?C '" r_______ c~ r~ ~--~---. S-sniZenje nivoa vode u bunaru iii busotini.. U mnogim slucajevima javljaju se manje promjene sto se u praksi moze zanemariti._r- r~' -.~ - ~ ~ '~r .taloga iii iz povrsinskih voda 113jcesce je difuzno. 144 Odredivanje granica depresione kupe ima veliki prakticn. 4-hidrogeoloski izolator. Praznjenje izdani moze biti i prcka vegetacije koja svojim korjenjem dopire do kapilarnog pojasa nadizdanske zone i iz njega se snabdijeva vodorn za svoje zivotne procese. U torn slucaju voda sa povrsine terena ponire u hidrogeoloski kolektor kroz bezbroj pora. ovise 0 vodopropustljivosti tvorevina. Kod malo propustljivih glina kupe su uske sa malim radijusima uticaja. Praznjenjc slobodnih izdani moze se vrsiti na vise nacina.. ka ~ 145 . kolicina.Toll1 prilikom snizava se nivo izdani (podzemne vode) obrazujuci oko mjesta crpljenja udllbljenje u izdani kaa sto je prikazano na slici 82.U vertikaluom presjeku graniee depresione kupe predstavljene su depresionim krivim. U vecini slucajeva podzemne vode se kretu. -_ ~ _ --.zadobija promjenljiv karakter pod djejstvom razlicitih prirodnih i tehnickih cinilaca (neravno~erna infiltracija atmosferskih taloga.4 cmlsec. pravac i dr. Prirodno praz.itd..) ne mjenjaju se tokom vremena. Kretanje podzemnih voda vrs! se pri postojanju ra. tako i tokom vremena.njenje izdani vrsi se kroz izvore iii druge vidove izliva.~~ Slika 82. _ r____ _ ~ --. Po karakteru kretanje podzemnih voda moze biti laminarno i turbulentno.. Podzemne vode se mogu kretati kroz stijene u obliku infiltracije iii filtracije. Bitno se razlikuju dva naCllla vjestackog praznJenja izdani: gravitaciono ocjedivanje i crpljenjc.

. Najbolji prirodni precistaei su visoko plasliene (masne) gline. Prodiranje zagadivanja u dubinu uslovljeno je snizavanjem nivoa izdani. cesto nije dovoljna ni duzina od 12 km za potpuno bakteriolosko preciscavanje izdanskih voda. Kada su podzemne vode sletne. dok je najmanji obim vezan za neposrednu okolinu mjesta zagadivanja. Regionalna (opsta) hidrogeoloska istrazivanja su detaljnija.). Opcenito. a u dubljim . prograrniraju se regionalna i detaljna istrazivanja. istraiuju se u cilju isusivanja terena i temeljnih jama. za potrebe izgradnje hidrolehnickih objekata. ovisno 0 potrebi. 5. Pri kretanju kroz karstifikovane stjenske Hidrogeoloska istrazivanja obavljaju se u razlicite svrhe. Hidrogeoloska istrazivanja u grailevinarstvu 5. te 0 hidrogeoloskim osobinama stijenskih masa. U njima se preCiscavanje izvrsi pri filtracionom putu od 1 do 4m. odvodnje u rudnicima. dok neorganske materije vjestackog porjekla dospjevaju u podzemne vode najcesce iz gradskih. Na osnovu dobivenih podataka. Rezultati detaljnih hidrogcoloskih istrazivanja graficki se ucrtavaju na karte u mjerilu 1:25 000 do 1:500. neorganskog iii orgamkog porijekla. a treba da budu zavrsena i regionalna hidrogeoloska istrazivanja. Rezultati prospekcijskih istraiivanja prikazuju se graficki na kartama malih razmjera (l: 100 000. dok je nizvodno prostiranje l1ll1ogostruko vece. hidrogeoloski i ostali dostupni podaci koji su osnova za detaljna istrazivanja. Hidrogeoloska istraiivanja mogu biti: prospekcijska (orijentaciona). pri cemu se rade hidrogeoloske karte u mjerilu 1:25 000 iIi 1:50 000. regionalna (opsta) i detaijna. Za upoznavanJe hidrogeoloskih osobina slijenskih masa treba dobra poznavati litostratigrafske karakteristike stijena i njihov polozaj u prostoru (5 obzirom na tektoniku). TakO se kroz pijeskovito-sljunkovite flJecne sedimente preCiscavanje izvrsi na duzini od najmanje SOm u horizontalnom pravcu. ZagadivaCi mogu biti prirodnog iii vjestackog. naroCito ako se smzavanje vrS! crpljenjem iz vodozahvatnih objekata. Udaljavanjem od izvora zagadivanja vrs! se prirodno preciscavanje izdanskih voda. Medutim kretanje izdanskih voda kroz ove sedimente kolicinski je vrlo malo i uz to vrlo sporo. ali i ispod njegove povrsine. Na povrsini terena to su najcesce istruhli dijelovi biljaka iii uginulih zivotinja. odvodnje sa saobracajnica i 51. za navodnjavanje i odvodnjavanje. U najnepovoljnijim uvjetima zagadivaJ::\jem moze biti zahvacena izdan u okviru cjelokupne sabirne povrsine. Organske materije vjestackog porijekla pOlicu najveCim dijclom iz smetljisla. pri cemu je za izbor metode bitno da Ii se podzemne vode istrazuju radi njihovog koristenja. dizenterija. ZagaUivanje izdanskih voda Tokom pronicanja i filtracije. septickih . rnase. Podzemne vode se istrazuju za potrebe vodosnabdijevanja naselja i industrijskih objekata.lama i stala. podzemne vode dolaze u dodir sa materijama razlicitog porijekla. Stepen preciscavanja zavisi od dimenzija pora u s1jenarna i od duzine predenog puta. za navodnjevanje i sJ. Prirodni zagadivaCi organskog porjekla nalaze se vee na samoj povrsini terena.Uzvodno od mjesta zagadivanja prenosenje je kratko. saobracajnica i drugih slozenih inZcnjerskih objekata. 1:200 000 i manjc).hidrogeoloska istrazivanja treba da rezultiraju spoznajarna 0: odnosu izmedu povrsinskih i podzemnih voda. iii se tretiraju kao stetne pa ih stoga treba odstraniti. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se prilikom rjesavanja problema vodosnabdijevanja. U ovakvim istrazivanjima upotrebljava se osnovna geoloska karta i svi geoloski. a Sm u vertikalnom pravcu. U pijesku i sljunku preCis6avanje je razliCito u horizontalnom i vertikalnom pravcu. seoskih i industrijskih otpadnih voda. Neorganske materije prirodnog porijekla poticu od rastvorenih soli iz stjenskih masa kroz koje se krecu podzemne vode. djelovima osim nabrojanih jos i ugalj. difterija.5. Detaljna hidrogeoloska istrazivanja provode se radi rjcsavanja nekog prakticnog problema i pri tom geoloski odnosi istrazivanog podrucja u cjelosti moraju biti poznati. za izvedbu hidrolehnickih objekata. U takvim vodama nalazi se obilje bakterija zaraznih bolesti (zutica. Prospekcijska (orijentaciona) istrazivanja provode se na neistrazenim podrucjima radi dobivanja orijentacionih spoznaja 0 hidrogeoloskim prilikarna na terenu. U njima se bakterioloski zagadene vode preCiste na duzini od oko 20cm.iezomctarskog nivoa. To zahtijeva ne sarno prec:izno izradenu geolosku kartu i geoloske profile vee i rezultate ostalih izvedenih istrazivackih radova kao sto su podaci dobiveni istrainim busenjem sa 146 147 . Pri tome se stvaraju uslovi za zagadivanje izdanskih voda. ovisno 0 potrebi. Rasprostiranje zagadivanja uslovljeno je pravcem kretanja izdanskih voda. Oslale vrste gline i les su nesto slabiji preCistaCi. kolera i dr.mjestima sa nizim pritiskom odnosno nizim nivoom podzen1ne vode. Najopasnije po zdravlje Ijudi je zagadivanje izdanskih voda materijarna organskog porijekla.4. Ta razlika nivoa podzemne vode naziva se razlika pi. .

Isusivanjc tcmcljnih iskopa Aka se temeljna jat11IJ kopa u vodopropusnirn podrucjima. pri Ce!l1U je posebno vazno dobiti odgovore na piotan. Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu rnognceg stcpena uticaja prirodnih geoloskih i naknadno izazvanih procesa i pojava na graclevinski objekt. potrebna su sazm.le. 148 149 . kao i predvidan.le zastitnih rn. ako .le.J tcn1eijc. Drugi zudatak sastoji SE' u projektovanju efikasnc odvodnje objekata radi sprecavanja dotoka vade u konlaktnu zonu temelj-stijena. kao i u fazi eksploatacije objekta.la gornjih dijelova litosfere te n.le u graclevinarstvu. a hidrogeoloske kolektore cine propllsne stijene s intergranularnim i pukotinskim porozitetorn.lena i rnehanici tla. a u fazi eksploatacije ugroza'i.la.le: a) otvoreno crpljenje iz gradevinske jame. sufozi.lcesce se prirnjenju.lena i terena za potrebe gradn. erozije.ienih oko jame.lena.lihovog ponasan.lihov odraz na graclevinski objck!.lavarna. stepenu opasnosti od savremenih egzodinamickih proeesa i pojava (denudaci. Hidrogeoloska funkcija sti.iov'l 11(1 tC111eijenju objekata.lena . 6.. predvidaju se promjene li terenu. optimalnoj metodi i nacinu snizavanja nivoa podzemne vode~ odnosno isusivanju temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju. i n.la veoma bliska gradevinskim discipiinama: konstrukcijama.la itd. Ovdje treba naglasiti da potpuno isusivan.la i upotrebe prirodnih graclevinskih rnaterijala. 1z takvog fonda podataka hidrogeolog Inoze i_zdvoj iti odlike stijenske 111ase U OdllOSU na vodopropusnost i definisati smier (iii sm. abrazije. njenim rezultatima se definisu uvjeti gradnje.lerove! kretanja podzemne vode.enje iz cijevnih bunara postavl. Prellla tOl11C\ prvi zadatak je isusiti temeljni iskop. stabilnosti izvedenih kosina zas. bokova i svodova podzernnih objekata. ispitivanja vodopropusnosti.lektirana ispod kote podine vodonosnog sloja. cesta se dogodi da se kroz zasjecene dijelove dobiva manji iii veCi pritok vode koja otezava izvodenje gra(tcvinskih ra<.6. odronjavanja.le.la graclevinskog zahvata.. Povrsinska odvodn. koja proucava geolosku gradu.la ljesava se izvedbom otvorenih kanala (drenova) koji vodn sknpljaju i odvode izvan podruc.la pri izvedbi graclevinskih radova. kao i cndodinamickih pojava. geofizicka i laboratorijska ispitivan. . koji traze od geologa podatke 0: cvrstoci i stabilnosti sti.le). u skiopu hidrogeoloskih karakteristika istraiivaTIog terena. Da bi se Ijesenja isusivanja temeljnih iskopa mogia efikasno projektirati.le temeljne . veoma slozena pojava koja u konkretnom slucaju zavisi od prilika na terenu. odnosno vjerovatno6i pojave klizanja kosine iskopa. geoloskih karakteristika stijenske mase i karakteristika temeljnog iskopa.len. mineralosko-petrografske i fizicko-rnehanicke karakteristike sti. a moze se provoditi na vise naCina. razliCitim metodama mogu6e je postici snizenje nivoa podzemne vode i temcljenje obaviti n suhorn. geoloske procesc. Hidrogeoloske barijere Sll definisane nepropusnoscu i prostornim polozajem stijena.lalisticka naucna disciplina. Nacin crpljenja zavisit ce od koliCine dotoka.lera protiv eventualnih nepovol. stabilnosti kosina. tako da se razlikuju stijene kao hidrogcoloske barijere (izoiatori) kao koiektori.l\'ljenog dotoka vode U otvoreni iskop iz stij enske mase. karakteristika i nvjeta nastanka i prostiran.lem nije rnognce. 5. Ako je kola terneljenja sarno djelirnicno u vodonosnom sloju.lnih faktora.le: prirodnih geoloskih proeesa i pojava te proeesa i pojava izazvanirn gradevinskirn radovirna. Prihvativsi takvu definiciju i zadatak inzenjerske geologi. te podova.lerskogeoloskih istrazivanja svodi nu odreclivan. mehanici sti.leka i usjeka na povrsini. osipan. narocito potresa. cime se snizava niva podzemne vode. sastava.la pro.le speci. Zanimijivo je da su za postanak i razvoj inzenjerske geologije zaslillni upravo gradevinari. klizanja. opazanje pijezOlnetara.la rezllitiraju 1Z hidrogeoloskih istrazivanja.rnogucnostima pronalaZen.la 0: koliCini pretposli.tllJa KO. ocito je da se osnova inzen. mogucnostima procjeclivanja povrsinskih voda i njihovoj pretpostavljenoj kolicini. INZENJERSKA GEOLOGIJA Inzenjerska geologija . stanja.lame crpljen. Na. strukture.jezgrovanjem.le kota ternei. koje 6e biti izazvane savremenim egzodinamickim i endodinarnickim procesima i po. b) crpl. Dakle. To ukazuje da je inzenjerska geologi.

arhitekturi i skulptorstvu. izboru alata. kvalitet. dajc veoma vrijedne podatke. saobracajnica (cestovnih. hidrogeologije). tunela. mineralogije. hidrografske i hidrolosko-klimatoloske podatke na terenu. a omogucuju i spoznaje 0 nosivosti terena. koja proucava podzemne vode. njegova dinamika i cjenovnik. treba obratiti pukotinama i pukotinskim sistemima. a uz to su vaZni rezultati laboratorijskih ispitivanja. Dobivene rezultate radni tim obraduje i interpretira. zeljezniekih. ali i drugih disciplina koje pridonose istrazivanju terena za potrebe gradnje ( inzenjerske geofizike. a inzenjerska seizmologija proucavajuci seizmicke pojave i njihove posljediee. koja daje vrijedne podatke 0 inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena (sastav. mostova. pri inzinjerskogeoloskim istrazivanjima treba koristiti rezultate ostalih geoloskih disciplina (stratigrafije. kOllstrukcijska slozenost objekata i potreba da se objekti izvedu na ponekad nestabilnim terenima i terenima teskim za izvodellje radova. je u inzenjerskogeoloskom smislu definisati kvalitativne ali i kvantitativne karakteristike stijenske mase u terenn. To se naroeito odnosi na hidrogeologiju. 6. kosina zasjeka usjeka. Uz to daje se pregled postojecih rezultata istraZivanja bitnih za definisanje inZenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena.1. strukture. Nesumnjivo da pri tome lstraZlvanja pocinju inzenjerskogeoloskim kartiranjem.njihov postanak. morfologije. koje su dopunjavale podatke dobivene inzenjerskogeoloskim istrazivanjima.). kartiranju zasjeka. omogueili su razvoj metoda istrazivanja u inzenjerskoj geologiji. raskopa is!. i liZ odredena misljenja i sugestije. Posebnu paznju pri povrsinskom kartiranju terena i kartiranju jezgra istraZnih busotina. ali i razvoj novib primjenjenib naucnih disciplina. Inzenjerskogeolosko kartiranje Prije pocetka terenskog rada prikupljaju se i proueavaju svi dostupni podaci 0 nekom terenu. inzenjerske seizmologije. InZenjerskogeoloska istrazivanja se nliZno rade za sve objekte jer daju rezultate Cija primjena u praksi bitno utice na pravovremeno eliminisanje moguCih negativnih uticaja terena na objekat. omogucuju optimalno projektovanje i izvdebu prakticno svih.. petrografije. geoloske. Uzorci s terena. izradu istraZivackih zasjeka. vrste eksploziva. umjetnih jezera. brana i mezarja. potkopa 1 slieno. ali i laboratorijskim ispitivanjima. bez detaljnih akumulacijskih inZenjerskogeoloskih istraZivanja koja. postojanje egzodinamickih geoloskih procesa i pojava. istrazenosti. idejne projekte i glavne projekte objekata razliCite namjene. upotrebe kamena i sl. predlaZu investitoru optimalan pristup izvedbi radova. kao i procese koji nastaju u kamenu pod uticajem razlicitih faktora. Zatim slijedi detaljan opis problematike i cilja istraZivanja i s tim u vezi i obim predvidenih istraZivanja. kolii'inu i djelovanje u podzemlju. okana. optimalnog naCina izvedbe radova. u pogledu slozenosti. koja proucava mineralosko-petrografska i tehnicka svojstva stijena i kamena i nai'in istrazivanja !ezista i mogucnosti primjene kamena i nevezanih scdimenata u gradevinarstvu. Nemoguee je zamisliti optimalno koncipiranje i izvedbu temelja bilo koje gradevine. tektonike. hidrogeoloskih i geomorfoloskih pojava i sl. mehanike tla).1. istraZivacko busenje. Projekt istraZivanja sadrzi opee geografske. Ta istraZivanja je nuzno shvatiti kao dio ukupnih raznovrsnih istraZivanja koja treba obaviti prije izgradnje nekog objekta. izradu raskopa. kao jedna od faza istraZivanje terena. lnzenjerskogeoloska istrazivanja daju osnovu za idejna rjesenja. izradi raskopa..Intenzivna gradevinska aktivnost eovjeka kroz stoljeea. i tehnicku petrografiju. uz ostale istrazivaeke radove. Naravno. jama. neophodne za sto sigurniju gradnju u seizmicki aktivnim podruejima. istrainom busenju. a naroCito slozenih i skupih gradevinskih objekata. kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istrazivanja. Interdisciplinarnim pristupom moguce 150 151 . mehanike stijena.morfoloske. . rezim. endodinamike. podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. istraznih jama i sl. egzodinamike. Metode istrazivanja za potrebe gradevinarstva Inzenjerskogeoloskim istraZivanjima treba odgovoriti na veliki broj pitanja u vezi definisanja uslova kojima treba udovoljiti pri izvedbi objekata. lnzenjerskogeolosko kartiranje. Kod inzenjerskogeoloskog kartiranja analizira se fotogeoloska dokumentacija (fotoskice i avionski snimci). jer se obradom tih podataka dobiva stvaran uvid u strukturnogeolosku gradu istraZivanog podrueja.1. Je 6. vijadukata. pokrivenosti i prohodnosti. mehanizacije. predhodi geofizickim istraZivanjima. poremeceni i neporemeeeni. eiji rezultati uSl1lJeravaJu dalJnJe faze istrazivanja: geofizieka istraZivanja. PostojeCi podaci i rezultati dobiveni eventualno potrebnim rekognosciranjem terena daju sliku stepena teiine inzenjerskogeoloskih istrazivanja. pomorskih i zrakoplovnih luka).a cilj im je omoguciti optimalan pristup planiranju i izvedbi radova. Inzenjerska geofizika svojim metodama i rezultatima taleoder doprinosi odredival1iu fizicko-mehanickih karakteristika stijena i terena predvidenih za gradevinske zahvate. tehnieke petrografije.

=_j Slijene podlozne Karbollatnc okrSavanju gliuc i Japori Jako jzrn1ena anizotropnos! i finozmaSle sredn jezrna sle i krupnozrna pjdcari. Stijene se klasificiraju prema Uputstvu za izradll osnovne inzenjerskogeoloske karte (tabela 7) Tabela 7.EN. sastava ujednacenih fizickomehafllckih Prasina. stanju stjenske rnase.75 Tvrde lc>!O GlinovHoklasticne Glme . lapor.lERSKOGEO I INZEN...'. Sumiranjem podataka izdvajaju se zone prema ugrozenosti savremenim egzodinamickim (i tchnogenim) procesima i pojavama. koje imaju znacenje za ukupnu inzenjerskogeolosku sliku terena. ali stiJene. pijesci Zbiiene Siabo slozene I stuene I I ' -_ _ _ _ _ _. valutice. rasjednih zona i neotektonskih kretanja. !apori. prema intezitetu okrsenosti i prema stepenu stabiinosti.1 Vulkanogenosedil!lelllnc ~scari okamenjcni lapori. isprav(jeno i dopunjeno.rna '" krupnozrna '" Karbonatne I ! iZraZena tekstuma pukotinska anizotropllos( sliJenske mase stijene vapnencl. lllcenjll (kod magmatskih) i skriljavosti (kod metamorfhih) . te ispllcalosti (kod svih stijena).< 0.n. inienjerskogeoloska klasifikacija stijena za O/GK..-. ugJavnom sio-evile I 152 ·~·I ~ ~ E g ~ ii <n ~ 11 Slli~ijske krt' sihcifirane roznaci sli)ene druge or------------"---------------i"Ro~fu~~~.~'"='~=. ligult i trese! piroklaSli!i tufovi I vulkanske pooiozne fizickohelllijskim prom'enama podiozne proceSlma oksida~ nehomogene nejednorodne I I i-·-------rb~"~"'------!_'''~. pojavama nemetalicnih mineralnih sirovina.JERSKOG 'I LOSKE JED!NICE EOLOSKE KARAKTf. brece. M. I mrki lIg1Jen. pratecih plikotina. kong!omerati i srednjel. krsje.--------t-.000 (preuzeto i=: [}pulstva za izradu DICK. brece. 1988. koje se mogu koristiti u gradevinarstvu ili u druge svrhe. rudnim pojavama. Ie -indeks konzistencije) RAZRED I PODRAZRED I I BITNE INZ. konglomerati nejedllOfodnost II pogJedu sastava i fizickomehanickih svoJstava '" finozmaste okamcnjcne gline..... promjelllj i ve I lekSlUre I podloZne okrSavan·13 cYfSle. tektoniei.~z~"~z~jlo~ho~'~no~g.. diiabazi i anizo(ropna sti'cnska masa 153 . karakteristikama litoloskih jedinica. te bore i sve pratece manifestacije do kojih je zbog boranja doslo.Kartiranjern se. lravertllli dolomiti. pukotinama i pukotinskirn sistemima.. nairne. 1: 100. najveca se paznja posvecuJe sloievitosti (kod sedimentnih stijena). egzodinamickim geoloskirn pojavama i njihovom eventualnom napredovanju te hidrogeoloskim i geomorfoloskim pojavama.S E Plasticne JO>lc<O. haht Organogene Vulkano-klasticne kamen. dobijaju podaei 0 odnosima izmedu razlicitih litoloskih kompleksa. Kod odredivanja struktllrno-tektonskih karakteristika.. blokovi svoJ~tava Meke 1.75 ~~ E ii '" ~ "5-E. anhidri!. Klasti~ne sedimenlnc I [-"==-----1 Dobro slozene SIJlUlCi. liZ unosenje podataka iz postojece seizmicke karte 0 seizmickoj aktivnosti.RISTI I KE Rastresite Stijene promjenljivog petrograt:~kog i granulometrijskog. siltiti pjescal'i. sedimentne slijene '" Z '" ~ --_J '-' Slijene razlititih struklUmotekstumih fizickomehanickih sv~tava I I Suliatne I haloidne gips. Istrazivanje tektonskih karakteristika sadrzi narocito elemente i karakteristike rasjeda.

...•.~~ '" E ndkri!jave karbonatne mermen· preteZllo homogene am:zotropne stijene ujednacenih fizickomehanickih svo'stava jako iZraZena pukolinska anizotropnost cvrste. .J. b..~l" miiti..-.. zeleni skrilici Amfiboliti.i.J.. dijabazi Graniti... li...... ~ •. u podzemlju se mogu 154 155 .. korni!i.. Seizmicke mctode baziraju se na vjestackom izazivanju elasticnih valova i odredivanju njihove brzine sirenja kroz materijale koji se istrazuju.. <Joi>..''''' ·!I.al ."'. .lI 1..-.g<:<-><:kklTi&tiI! ~ .. gabri....alC'i tt'<l.nam...M."\I~ ..l .l><l>r. 1988) 6.'<.'"'''' ___ .. argilosisti. ""..AAU r>trc'"" ~ i». :-.!!J J!':..·Ii" 1\:- .§§El '"'........-. ~...":l1".. I ... .... <><In>'oi'''''''"''j . t""d""" ..k i<iu. bazalti.•• .2.~j<.-..... ~·'~ d....<>j .ct:" .§ I \ o " "'.... ffi'b'0~ -f>/J...... andeziti..Ij""i .. . ~ w..>naJS!.f' .. s vafuim grafickim prilozima i dokumentaeijom. filiti.."'. Na osnovu razliCitosti lih brzina...' 10<101...... n<::~ ........ koje se primjenjuju za ejelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inzenjerskog objekta.1ffijITIiijl ~~ lIk."an 1CZi::~ ~'.K>!{ """00 .1Wstil... dior!u..lncl. masivne iii Irakaste teksture jako izraiena anizotropnost u vezi sa stnlklurnotekslUrnim fizickomehaniekim svoistvima Stijene heterogenog sastava pukotinskom anizotronnos\. P1Ulonske " Autometamorfne Kontaktnomelamorfne skriljave simozrnaste skriljave kmpnozmastc ~ I serpentinili skarni...c..K""i i tn~. Slika 83. amfibolski kvarciti."l:~·... trahitl. Svaku inzenjerskogeolosku kartu prate profili i odgovarajuci tekstualni dio (turnac). t. skriljci.. peridotiti 1 ...i."..r" I. . Neki simboli u inienjerskogeoloJkoj karli (iz Uputstva::a izradu OfGK.10_11 . "krko..o~i mi. menneri ..iI..~...::rtOui f.~"" "....tc"~ij.. . ~ri hrcl'e '"i<·"".. " ""'''i'' . dok se podredeno u tu svrhu koriste magnetometrijska mjerenja....""~ III...~ _f'<'£'C""""" oil. j. ..e!1 ~.... ......:!.'... I "'f' . . !.71i Vulkanske daciti..tI fu~:3J r i .... n."tlj... su seizmicke i geoeiektricne te razliCita mjerenja u istraZnim busotinama.• .. at .-.GeotIzicka istrazivanja Temeljne geofizicke metode... '"= !""'>rtc~i.-c..&n""... l~ -:: : :.x~ .::1 ~ 0 0 "' i5 .F-::o:.·d.. i..tt..".j ........j" w#~ .c.... Neki vaZni simboli koji se koriste pri izradi inzenjerskogeoloske karte prikazani su na sliei 83..1.lb<'f'#I'rii~ "'t>1'W. mermer....

Opcenito daje pouzdane podatke ondje gdje su razlike specificnih elektrienih otpora istraZivanih materijala velike.krecnjacima i dolomitima ). izmedu ostalog. poroznosti. 116 mm i 101 mm. dobiva se mogucnost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruzenju. Pri tome treba odrediti vrstu naslaga kroz koje je buseno. To suo debljina nekonsolidovanih materijala do cvrste stijene. Geoelektricne metode koje se koriste u gradevinarstvu suo metoda elektricnog otpora.s jezgrom iii bez jezgra ). jamsko ). Obrada reznitata busenja pocinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska ispitivanja. koso. Elektromagnetska mctoda bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom. Kroz busotine se injektira smjesa za zatvarunje pukotina. brzina elastienih valova. debljina sedimenata za koje su karakteristicne male brzine "irenja elasticnih valova radi seizmicke mikrorejonizacije. Zato se ova metoda primjenjuje pri istraZivanju rudnih lezista i tokova podzemnih voda te pri odredivanju gubitaka vode iz akumulacije u krsu. istraZivackih jama i istraZivackih potkopa. naCinu iznoscnja 11lmerijala s dna busotine ( bez ispiranja-na ispuh. pomo6u otkrivki.a od njih. Metoda spontanog potencijala bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrsine. Otkrivke se koriste u terenu s tankim rastresitim pOkrivacem u cilju neposrednog uvida u karakteristike rastresitog materijala i njegove debljine i stijene koja nam je. za odredivanje pojava vodonosnih sljunaka u glinama i s1.gama-gama karotaZa ). Prj busenju za potrebe gradevinarstva. IstraZivacki zasjeci i usjeci izvode se na 156 157 . llsn1jereno ). Istrafno busenje i raskopi lstraillo busenje svrstava se medu najuniverzalnije istrazivacke radove jeT se tim naCinom istrazivanja dobiva mnostvo razliCitih podataka vaZnih za projektovanje i izvedbu inzenjerskih objekata. Refrakcijskom metodom pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj objekt ima uticaja na stijenu. Radi postizanja sto potpunijih spoznaja 0 karakteristikama slijenske rnase. stepen razlomljenosti jezgra. osnovni je uvjet da busotina bude pra:vilno izvedena. trenje pri protjecal1ju podzemne vode. Neka se ispitivanja obavljaju in situ. zatim u istraZivanju vode i lezista glina. i mjestu rada ( s povrsine. istraZivackih zasjeka i usjeka.Moze pruziti i podatke 0 debljini nekonsolidovanih sedimenata na dnu mora. pripadna radioaktivnost. uzimanje uzoraka vode.izdvajati materijali razlicitih karakteristika. Radni proces se pri busenju dijeli prema: pogonu ( rUCHO i filotornO ). Ovisno 0 potrebi. odnosnQ odredivanje tokova podzemnih voda. u busotinama se mjeri specificni elektricni otpor. a zavrsni prom obicno iznosi 86 nun. smjeru busenja ( vertikalno. nedostupna promatranju i mjerenju in situ. elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. Na temelju podataka tih mjerenja moguce je detaljno litolosko rasclanjivanje nabusenih materijala. tacne dubine promjene materijala razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika. ovisno 0 zadatku i potrebl ).1. udarno rotaelono ). Pogodna je za odredivanje podrucja slabijih fizicko-mehanickih karakteristika u tvrstim stijenama (npr. lstrazivackim raskopima. odnosno u samoj slijeni iii na stijeni kakva je u prirodi.3. otpor prema busenju. dubina i oblik klizne plohe klizista. Da bi se sva navedena istrazivanja nlog1a izvesti ( iii nek. elektrohemijski procesi u nekim rudnim lezistima i slieni uzroci. sto je veoma bitno pri temeJjenju i izvedbi podzemnih radova. odabrani uzorci se ispituju u laboratoriji. a 1110ze posluziti 1 za f<lzlicita geofizlcka. nlJcrenja. a izazivaju ih. \TSenje bojenja. a pouzdane podatke daje u istraZivanju nekih rudnih lezista. kvalitet stijenske mase i debljina trosnog dijela na njezinoj povrsini. prOIl1Htranje oscilacija podzen1ne vade ( pijezoluetar ). s ispiranjem . njihovu sirinu i ispunu. Primjenjuje se u gradevinarstvu za odredivanje trosnih i razlomljenih podrucja u evrstim stijenama. u prirodnim uvjetima. za TV i slereofotografsku karotazu itd. Osnovne dvije seizmicke metode su rcfrakcijska i refleksijska. zatirn jc 1110guce odredivanje . nagib slojeva itd. potencijal. zatim za istraZivanja naJazista gradevinskih materijala i odredivanje eksploatibilnih nasJaga. pa se ponekad koristi u istraZivanju za projektovanje obalskih gradevina. Metoda eiektricnog olpora bazira se na Cinjenici da pojedine vrste stijena imaju razlicite velieine specifienog olpora. Izvedena busotina moze sluziti za ispitivanje vodopropusnosti. ugao nagiba slojeva. Refleksijska metoda nalazi osnovnu primjenu u istraZivanju de1:iljeg podzemlja. vrste i ugao nagiba pukotina. horizontalno. rOiaciono. 6. apsorpcija gama-zraka ( tzv. vodopropusnosti itd. uglavnom se koriste promi busenja 131 mm. naCinu rada (udarno.

Mineralosko .prostorna masa (g/em 3 ) mo -masa cvrste faze (g) V -ukupna zapremina uzorka (em3 ) Slikom 84. 6.4..1. itd. postojanost. Gustoea je odnos mase evrste faze prema ukupnoj zapremini ( volumenu ).ta i za istraZivanje terena na pregradnim profilima kod projektiranja brana. radi saniranja klizi.petrografska svojstva stijena ispituju se makroskopski. Fizicke karakteristike Medu fiziCkim karakteristikama stijena bitnu ulogu imaju gustoea.1. a izracunava se pomocu izraza: 6. vatre i hemijski agresivnih supstaneija na stijene i kamen. Istrazivacke jame izvode se u cilju uzimanja neporemecenih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. . Analizom mineralnog sastava odreduju se bitni. radioaktivnost i Ijepljivost.4. Ova metoda se prvenstveno koristi za odredivanje nacina temeljenja i karakteristika temeljne stijene kod izvedbi nadogradnji na postojecim objektima. prostorna masa. te uvida u dublje dijelove stijenske mase. .1. ali i istrailvacko busenje u podzemlju. omogucava dreniranje podzemnih voda. toplotna provodljivost. strukturi i teksturi stijene. speeifiena tezina. drugih mehaniekih karakteristika stijena. stisljivost. boja. odnosno oni minerali koji svojim promjenama rnogu negativno djelovati na ukupna svojstva stijene. njihova zastupljenost. Prostorua masa oznacava odnos cvrste faze prema ukupnoj zapremini uzorka zajedno sa supljinama.masa cvrste faze (g ) Vo .tehnoloskih karakteristika. svjezina i eventualni stetni sastojci. habanja. uticaja vode. vodopropusnost.petrografskih karakteristika. Neka svojstva stijena i kamena i njihovo laboratorijsko ispitivanje U sklopu inzenjerskogeoloskih istraZivanja stijena kamena obavljaju se laboratorijska ispitivanja u cilju odredivanja: mineralosko .2. ( zapreminska tdina ). . uz proucavanje karakteristika stijenske rnase.gustoca ( g/cm 3 ) mo . gdje su: y. leda. polarizacijskim mikroskopom. Osnovne karakteristike stijena u pogledu njihove upotrebljivosti u gradevinarstvu direktno ovise 0 mineralnom sastavu.petrografskih karakteristika.petrografske karakteristike Kod odredivanja mineralosko . prikazana je jediniena zapremina zapreminom evrste faze i zapreminom pora i supljina. Ovim radovima se.1. uglavnom kod istrazivackih radova. sporedni i akcesorni minerali.padinama u svim vrstama stijena. gdje su: y. fizickih karakteristika.4. bubrenje. a odreduje se fonnulom: 6.Mineralosko . mehanicko . strukturi i teksturi. uz pomoe poveeala. Mineralosko petrografske karakteristike bitne su sa stajalista cvrstoce. bez supljina.zapremina evrste faze ( em3 ) Kod cvrstih stijena gustoca ovisi direktno od mineralnog sastava stijena. IstraZivacki potkopi izvode se na strmim padinama. tvrdoce. poroznost. stijene sa 158 159 . velika se painja posvecuje mineralnom sastavu.

deformaeija uzorka (rn) h . vcoma poroznih krecnjaka itd. a nize vrijednosti su karakteristike nekih travertina. Nevezane stijene imaju malu stisljivost. naCinu i brzini optereeenja. Nairne.hIh Vp gdje suo Mv .5-5. Tabela 8. A' H -H 3 1 2 (m Is) L gdje suo Q .0 5. jer su pore tako malene da se voda veze uz povrsinu stijenki i ne moze istjecati.modu1 stis1jivosti (kN/rn2). 161 .0-10. odnosno laminarnog teeenja podzemne vode u pijeseima i slienim materijalima. =~kN/m2 Ll. slijeganje se brzo realizira. Kod po1uvezanih stijena stisljivost ovisi 0 mineralnom sastavu. Vodopropusnost iii permeabilnost oznaeava rnogucnost stijene da propusta vodu. upijanje vode. Ll. poroznosti. mineraloskirn karakteristikama i strukturi. itd.-H2. stepenu zasi6enosti vodom. Ovisno 0 poroznosti karnen se kategorizira u sest grupa (tabela 8). a ovisno je 0 granulometrijskom sastavu.Najvise vrsta kamena koji se koristi u gradevinarstvu ima prostornu masu od 2. pod pritiskorn. otpomost na smrzavanje i s1. Kvantitativni pokazate1j stis1jivosti je modul stisijivosti.0 160 Q = k. koji se racuna pomocu izraza: Prostorna masa stijena ovisi 0 nj ihovom mineralnorn sastavu i sadrzaju sup1jina. To svojstvo ovisi 0 ve1ieini pora i njihovoj povezanosti u stijeni. uz sprecavanje boenog sirenja uzorka. ali su praktieno vodonepropusne. korlsti Darcyjev zakon filtracije prema izrazu: gdje suo n-poroznos! (%) V p-zaprernina pora (em3 ) .povrsina popreenog presjeka vodonosnog sloja ( m 2 ).i) .0 10.5 g/cm 3 do 3 g/cm 3 . U praksi se za odredivanje vodopropusnosti. iz Sestanovie 1993 KATEGORIJA KAMEN A Kornpaktan Dobro porozan Umjereno porozan Dosta porozan Jako porozan Ekstremno porozan POROZNOST(%) rnanje od 1.hIh .koeficijent filtraeije ( mls ) A .0-20.supljine v v.0-2.5 2.prirast pritiska (kN/rn2). Poroznos! oznacava odnos zapremine svih supljina prcma ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju. V -ukupna zaprernina uzorka u prirodnom stanju (em3 ) o poroznosti ovise tehnicka i akusticka svojstva kamena. cvrsta Slika 84. a izrazava se u procentima prerna formuli: n = -yXIOO(%) M . LI.0 1. gline irnaju veliku poroznos! ( neke eak i veeu od 50 % ).0 vise od 20. k . H. a bitno utice na slijeganje tcrena ispod gradevinskog objekta.re1ativna deformaeija Stis1jivost se odreduje u neporemecenorn uzorku u edornetru. Jedinicna zapremina stijene (V) sa zapreminom (."vrste faze (Va) i zapreminom supljina (VpJ Stisijivost oznacava svojstvo stijene da srnanJuJe zapreminu dje10vanjem vanjskih faktora. Kategorizacija kamena prema poroznosti (prema Crnkovi6 Sarie.visina uzorka (rn) Ll.razlika visine vode u posmatranim presjecima (m).kolieina vode koja protice kroz stijenu ujedinici vremena (m3/s). ali nije proporcionalno poroznosti.h .

boja karnena u vecini slucajeva ima odlucujuCi utieaj. Iskustveni podaci svjedoce da je stijena zrnaste strukture i homogene teksture u pogledu toplotne provodljivosti gotovo izotropna. Ljepijivost je svojstvo stjenskih masa da se Iijepe za razlicite materijale (alate i orudja sa kojima se izvode zemljani radovi). Ipak. a najizraienije kod poluvezanih sedimenata. a rezultat je reflaksije svjetlosnih zraka odgovarajuce talasne 162 duzine s njene povrsine. dat je na slie.volumen uzorka nakon bubrenja Vo . kobalta.L . Nova metodologija proucavanja Ijepljivosti poluvezanih sedimenata omogucila je da se dode do zakljucka da Ijepljivost glina raste s povecanjem sadrzine vode i spoljailnjeg opterecenja. a kod montmorilonita (bitan mineral u bentonitskim glinama. imajuci pri tome u vidu stepen njihove stabilnosti. struktumim i teksturnim karakteristikama i poroznosti. tako i mehanizacijom. a uzrokovano je karakteristikarna minerala glina i mogucnostima. Topiotna provodljivost stijena ovisi 0 mineraloskom sastavu. jonske zamjene. Boja stijene ovisi 0 njenom mineralnom sastavu. Shematizirani prikaz Dareyjevog pokusa. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena. prednjaCi karnen vece gustoce. Stepen bubrenja definise se izrazom: B. vlaznosti i glatkoCi povrsine. nego okomito na njih). v dotok Slika85. mada treba pravilno valorizovati i veoma vazna svojstva prirodnih pigmenata. treba veliku painju posvetiti izboru materijala za izradu glinenih jezgri i ekrana brana te izvedbi tunela u glinovitim stijenama. u cemu. Ovo svojstvo simi i za proejenu prohodnosti vozila na raskvasenim terenima. 85. mangana i elemenata rijetkih zemaija.000 kN/m2 . povoljan materijal kao zastita od radijacije. Za primjenu u gradjevinarstvu. Pojava Ijepljivosti kod stijena predstavlja jedan od Cinilaca koji odredjuju uvjete izvodjenja radova kako rucnim alatom. Jediniea koja definise gubitak I litra vode u 1 minuti na I m dmni busotine pod pritiskom od 1x I 06 Pa (uz odriavanje pritiska od najmanje 10 minuta) naziva se I Lugeon. poput cirkona s radioaktivnim torijem. Vezano za bubrenje. svjezini i velicini mineral a. Medjutim. kojim se objasnjava laminami tok vode u presjeeima. Deformacije koje nastaju povecanjem i snizenjem temperature karnena treba uzimati u obzir kad se karnen ugradjuje s drugim materijalima. Induciranu radioaktivnost lakse primaju karbonatne stijene. nekim laporcima i alevrolitima) moze iznositi i do 12 puta vise U odnosu na prvobitni volumen. Uz to.stepen bubrenja VB . Shematizirani prikaz Darcyjevog pokusa Kod izgradnje brana i akumulacija. Radioaktivnost je obiljezje stijena koje u sebi sadrze radioaktivne minerale. Maksimalna vrijednost Ijepljivosti dostize se pri najvecoj molekularnoj vlainosti. Bubrenje stijena oznacava svojstvo povecanja volumena zbog upijanja vode. Povecanje volumena iznosi od 25% do 80%. ono je najmanje i prakticno zanemarljivo kod cvrstih stijena. poput krecnjaka i dolomita a slabije magmatske silikatne stijene i gline. kamen je. gdje su: By .volumen uzorka prije bubrenja Pri bubrenju moze nastati pritisak od 300 do 1.dliZina puta filtracije ( m ). prostomom rasporedu minerala. Ljepljivost poluvezanih sedimenata zavisi od karakteristika pome vode koja se nalazi u njima. glinesklone bubrenju mogu inicirati nastanak klizista. opcenito. Ovo svojstvo posjeduju sve vrste stijenskih masa. U tehnickoj primjeni karnena bitna je inducirana radioaktivnost. prirode materijala i povrsine kontakta predmeta za koji se vrsi Ijepljenje. a ona nastaje u slucajevima postojanja minerala teskih metala. kao i stepen smanjenja efekata rada. ispituje se vodopropusnost (VDP) stijena utiskivanjem vode pod pritiskom u istraznu busotinu. koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okoline. 163 . a da su plocaste i skriljave stijene anizotropne (provodljivost toplote bolja je u smjeru povrsina skriljavosti i slojevitosti. sto ukazuje na nuinost odredjivanja njihove kompatibilnosti u pogledu toplotnog koeficijenta linearnog sirenja. kao i kod drugih objekata.

Cvrstoca na savijanje ispituje se na uzorku oslonjenom na dva osionca (nosata). opit se obavlja na uzorku u obiku valjka.0 4. Zilavost stijena (dinamicka cvrstoca) oznacava svojstvo stijene da pruia otpor na udar i na ucestalo djelovanje neke koncentrirane sileo Stijene neotpome na udar nazivaju se krte. 2 A . Sila smicanja se povecava do sloma.4 4. Tabelom 9.le se na cilindricnom iIi prizmaticnom uzorku u specijalnom aparatu. Opterecenje se prenosi na plaS! i mora biti okomito na os valjka. ali i na valjkastim uzorcima.).2 16. istezanje i savijanje. svjez Granit.5. Cvrstoca na pritisak je rezultat jednoosnog optereeenja na jedinicu povrsine dok ne dode do lorna uzorka. MPa 21. Ova cvrstoea je (u najvecem braju slucajeva) 10 do 20 puta manja od cvrstoce na pritisak. Prema iskustvenim podacima ona je 20 do 40 puta manja od cvrstoce na pritisak. Za odredjivanje jednoosne cvrstoce na pritisak neke stijene.3 6. Uporedni preglcd cvrstoee na pritisak. u vodozasicenom stanju i nakon ponovljenih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. podovi trgova. cvrstoca na istezanje. otpornost na habanje.2 1 1. a ispituju se laboratorijskim postupcima.0 135. a rezultat se uzima kao aritmeticka sredina sva tri mjerenja.2 Cvrstoca na pritisak. Zilave stijene (magmatske stijene. Kod laboratorijskog ispitivanja kamena uzorak je kocka s ivicama duzine 5 em. ! gdje su: evrstoea na pritisak (MP a).0 50. pri cemu se rezultati reduciraju na prizmatican uzorak.sila koja je dovela do lorna uzorka (MN). Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. Cvrstoca na istezanje odredjuje se za kamen na prizmaticnim uzorcima propisanih dimenzija. silikatni Pjescar.6 .8 INA ISTEZANJE MFa 16. zmaste i porfirske strukture) odlikuju se glatkim i skoljkastim prijelomom.5 3 .4. eiasticnost. kod tega su boene stranice slobodne.0 136.8 203. Pri tome odnos visine uzorka i promjera baze mora iznositi minimalno 2.1. a optereeuje se po eijeloj povrsini. cvrstoca na savijanje. a promjer ne smije biti manji od 5. koje su bitne za gradjevinsku praksu. Cvrstoea na istezanje stijena uglavnom se ispituje na uzorku u obliku diska (valjka). Elasticnost stijene je odlika koja ukazuje na mogucnost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i 164 165 .3. plasticnost i tiksotropnost.4 8. a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prijeIomom (slojevite sedimentne i skriljave metamorfne stijene). F . savijanje i smicanje mogu biti znatno manje u slucaju postojanja mikroprslina u mineralima i manjih pukotina u stijeni. Tabela 9. s Cime treba racunati pri ispitivanjima. 0 zilavosti stijena treba voditi racuna na mjestima izlozenim ucestalim dinarnickim udarima. istezanje.8 3.6. frekventne stepenice itd. zilavost.0 I CVRSTOCA I I CVRSTOCA NA SAVIJANJE . sto utice na primjenu kamena u prastorima izlozenim habanju (podne povrsine interijera. u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna sila na plohu smicanja. skriljav Pjestar. cvrstoca na smicanje. su: tvrstoca na pritisak. cija je visina jednaka radijusu.povrsina uzorka na koju je sila djelovala (m ) Za upotrebu kamena u arhitektonsko-gradjevinske svrhe uzorci se ispituju u suhom stanju. Otpornost na hahanje oznacava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem. prikazana je cvrstoca nekih stijena na pritisak. . istezanje i savijanje VRSTA I STIJENE 1 I CVRSTOCA NA FRITISAK MPa 185.Tednoosna evrstoca na pritisak racuna se prema izrazu: Cvrstoca na smicanje isp1tU. karbonatni Krecnjak gust Krecnjak porozan 95. a vertikalna se odrzava trajnon1. Ona je takodje vrijedan pokazatelj pri istraznom busenju i obradi kamena. Mehanicke karakteristike Mehanicke karakteristike stijena. i3 p - I Granit.4 cm.2 2.4 6. lspitivanje cvrstoce na pritisak obavlja se na tri uzorka.

Tikstropija je karakteristika nekih glina.0 0.30 0.30 . Stepen ?jelov~nja leda ovisi. mtenzItetu smrzavanja. leda. a zatim se po prestanku tog djejstva vracaju u prvobitno stanje. Tabelom 10.20-0. U vrednovanJu kamena za primjenu u gradjevinarstvu vaZan je pokazatelJ n.5%).40 10.5-5. U laboratoriji se modul elasticnosti ispituje uglavnom ultrazvukom. Odredjuju se Hookeovim zakonom proporcionainosti naprezanja i deformacije.20-0. narocito na one koje u sebi sadrze vecu koiCinu vlage iIi su potpuno zasicene vodom. a manje u kaolinitskim glinama. anhidrita i kamene soli).36 10. Modul elasticnosti i Poissonov koeficijent za neke vrste stijena NAZIV STIJENE Krecnjak Pjescar Andezit Granit Mermer Glinac MODUL POISSONOV ELASTICNOSTI GN/m 2 KOEFICIJENT 20. Prema upijanju vode kamen se razvrstava u sedam kategorija pri cemu u prvu kategoriju dolazi kamen koji upija veoma malo vode (manje od 0. gotovo zanemarljive (npr. kod nekih sVjezih magmatskih stijena i kvarcnih pjescara).21-0. Najuocljivije tIksotropne pOjave JavljaJu se u glinama koje su izgradjene ad montmorilonita. Pri potpunom zasiCenju vodom neke gline prelaze u kasasto stanje pri dinamickim djejstvima. pri izradi podzemnih prostorija i pri dmamlcklm oSCllaclJama izazvanim radom raznih masina.4.1. To je odlika poluvezanih stijena (glina).0 0.0-48.0-30. Znacajna je za cvrste. Na djeIovaf\je Ieda otpome su stijene malog stepena poroznosti i veIike cvrstoce (sve kristalizirane magmatske stijene. Fizicko djeiovanje vode na stlJenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava. Elasticnost stijena izrazava se: Youngovim modulom (E). koji oznacava silu potrebnu da uzorak jedinicnog poprecnog presjeka produzi za iznos prvobitne duzine.25-0. dolomiti. mermeri) i lahko topive st!Jene (sulfatne I hloridne stijene.lcgovo upijanje vode. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otpome minerale.krecnjaci.4. Tiksotropne pojave sreeu se pri pobijanju sipova dinamickim Led na stijene djeluje razara. To jc svojstvo koje se ogieda u sposobnosti primanja i zadrzavanja vode u unutrasnjosti kamena a laboratorijski se odredjuje odnosom mase destilirane v~de. prikazane su vrijednosti modula elasticnosti (E) Poissonovog koeficijenta za neke vrste stijena. Uticaj vode.15-0. Medjutim. Otpornost kamena na uticaj leda u laboratoriji ispitllje se nakon vise ciklusa zarnrzavanja i 166 167 . Poissonovim koeficijentom. koji ostaju promjenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. voda n veCini stijena mijenja njihove temeljne karakteristike'. .0 0. koji oznacava reciprocnu vrijednost Poissonovog broja.32 33. kod cega te promjene mogu bill neznatne. pa se s tim u vezi razlikuju prakticno netopive stijene (veCina svjeZih magmatskih stijena i metamorfmh stIJena slhkatnog sastava). vatre i hemijski agresivnih materija na slijene i kamen Vo~a na stijene djeluje fizii'ki i hemijski. -strukturnim i teksturnim karakteristikama. pri. poput cvrstoee eJasticnosti. prema ukupnoj nlaSl suhog kmnena. a kod lwkih (naroCito glinovitih) izaziv~ nove fizicke pojave. iskljuCivo zbog mehanickog djelovanja. cvrstoCi stijene. koji oznacava odnos reiativne uzdufue deformacije i relativnog poprecnog skracenja.0 0. Pokazatelji elasticnih svojstava stijena imaju veliko znacenje prj odredjivanju podzemnih pritisaka u tunelima. Procenat upijanja vode treba analizirati uvijek pri primjeni kamena u vanjskim uvjetima.0%) a u sedmu kategoriju (vise ad 30%). a odrazava se u izmjeni viskoziteta. poput bubrenja i tiksotropije. kompaktni krecnjaci.0 35. bu~enju tla.0 metoda:na. 0.lene karbonatnog sastava .25 31. gline i druge stijene u kojima prevladavaju minerali gIina). Poissonovim brojem (m).luce. siabo topive stijene (preteZno st1. a in situ pomoeu hidraulicnog jastuka. sto se izraiava u procentima.05-0. u cetvrtu kategoriju (2. vremenu f\jegovog trajanja i uceslalosli ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. poput gipsa. mermeri i pjescari). 0 mineralnom sastavu. a takodje i kod temeljenja teskih objekata visokogradnje i pri izgradnji brana.vraeanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja. Vezane stijene. a neotporne su stijene sa veIikim stepenom poroznosti i malom cvrslocom (laporci. zilavosti i boje. poroznosti. Tabela 10. a ovisi 0 njihovim mineraloskim. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. ali u korelaciji s poroznoscu i ostalim pokazate~jima fizickih karakteristika. . koju k~en upije pri propisanom atmosferskom pritisku i temperatmi. 6. Plasticnost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen.

temelje mostova i gradnju lTIOstova. Od otpomosti kamena na djelovanje leda ovisit ce i mogucnost njegove primjene kao agregata za betone i asfalte. kvarciti. Kod toga su monomineralne stijene postojanije. Tehnoloska svojstva stijena Znacajnije tehnoloske karakteristike stijena u inzenjerskoj geologiji su obradivost i otpornost pri busenju. tufovi. Stetno djelovanje leda veoma se ocituje u deformacijama plitkih temelja ohjekata i saobracajnica. Uglacane stijene pored estetske privlacnosti llnaju ve6u otpon10st na djelovanje atmosferilija i drugih Vlli1jskih uticaja.1. strukturi. POllzdani podaci 0 busivosti neke stijenc dobijaju se in situ. za cjelovito proucavanje sistema pukotina. Ocjena 0 podobnosti nekog kamena za primjenu u gradjevinarstvu daje se na osnovu rezultata mineralosko-petrografskih laboratorijskih analiza. Pukotine su u stijenskim masama veCinon1 kOl1centrirane te cine sisteme pukotina.1.aju olpor busacem alatu (dlijeto. Spoznaje 0 njima ukazuju na mehanicka ostecenja bitna za stabilnost kosina i iskopa. vrsti i tvrdoci veziva~ statickoj i dinamickoj cvrstoCi. karbonatni pjescari. les. narocitu paznj II treba posvetiti mineralnom sastavu i struktumo-teksturnim karakteristikama. ali s uspjehom. laporci s vecom kolicinon1 glinovite. Uz to. krecnjaci s kalcitskin1 zilicama i gips. Istrazivanje pukotina i drugih strukturnih elemenata Istraziv~e pukotina lma poseban znacaj U okviru inzenjerskogeoloskih istrazivanja terena. pri cemu bitnu ulogu imaju promjene zeljezovitih sulfidnih minerala u kamenu. 6. od polimineralnih zbog toga sto je u monomineralnih stijena koeficijent linearnog sirenja jednolik dok kod polimineralnih svaki mineral ima svoje specificne temperatume karakteristike. medjusobne odnose u prostoru medju skupinama pukotina i ukupan broj pukotina u sistemu. Busivost stijcna predstavlja njihovu osobinu da pruz.) prilikom busenja kroz njih. Vatra ima negativan uticaj na stijene. Znacajno je da na vatrll nisu otporne izlivne ll1agmatske stijene staklaste strukture. a kvantitativno se otpornost karnena na smrzavanje odredjuje koeficijentom otpomosti. teksturi. i to uglavnorn u zagadjenom urbanom i industrijskom okruzenju. itd. 6. kvarcni pjescari. Prema busivosti razlikuju se: veoma tvrdc sti. zilavosti. a njihov je neposredni uticaj uglaVnOlTI izazvan padavinama. kao i stijene s kvarcnim vezivom.odmrzavanja. mermeri. glinovite stijene. sve svjde magmatske stijene. Za odredivanje osnovnih pararnelara sistema pukotina potrebno je precizirati: broj zastupijenih skupina prema kinematici nastanka.5. sto se manifesluje brzinom busenja iii habanjem busace krune. roznjaci) srednje tVl'de stijene (krecnjaci. Pri upotrebi kamena u konstrukcijama. cvrstoCi. zilavosti i svjezini minerala koji stijenu izgradjuju. stijene visoke cvrstoee i velike zilavosti. ali analiza ostalih fizickih i mehanickih karakteristika. Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosfcri. ana ovisi 0 mineralnom sastavu. vapneni laporci i trosne 111agn1atske stijene) mehke stijene (sedra. Obradivost je svojstvo stijena i kamena koje ukazuje na mogucnost njihovog oblikovanja razliCitim alatima. Stepen djclovanja hemijski agresivnih rnaterija ovisi 0 otpomosti minerala koji izgraduju stijenu. Spoznaje 0 uticaju leda na kamen i njegovoj otpomosti odredjuju izbor materijala za ugradnju u brane. U pogledu glacanja i poliranja. obradjuje kamen jedrih i svjezih stijena izgradjenih od minerala priblizno jednakih fizicko-mehanickih karakteristika. poroznosti. teze se. Ovisi 0 mineralnolll sastavu (naroCito tvrdoCi minerala koji stijenu izgradjuju). Jako velikorn i iznenadno povecanom temperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje c:vrstocu.6.komponente i gline koje ne bubre) Poznavanjem busivosti dobijaju se podaei bilai za izbor busaceg pribora. Promjene u kamenu enterijera obicno nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za Ciscenje. skriljave metamorfne stijene i 168 169 . ali i rciirou busenja. Na vanjskim povrsinama mijenja se boja i pigmentacija. Na vatru su manje atpome vrste kamena koje u sebi imaju b·arca. ali i kao materijala za gradenje i oblag~e objekata. pukotinama i pukotinskinl sisternilna. pojave pojedinacnih pukotina. Iskustveni podaci ukazuju da se teze obradjuju i poliraju krupnozrnaste stijene. koje mogu biti zahvacene pozarom. glina. amfiboliti. koje se s obzirom na kinemaliku nastanka nalaze kao odredjeni broj skupina. mogucnost upotrebe karnena kao prirodnog graaevinskog materijala.icnc (sve sVJCZC rnagmatske stijene. zatim roznjaci. treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinacnih pukotina koje Cine sistem.

Pri tome treba imati u vidu da se svi strukturni elementi u terenu posmatraju kao pravci iii kao ravnine. u globalu. njenu strukturu i teksturu.e dobiveni podaei interpretirati i odraziti u interakeiji sa stvamim. i to njen donji dio). dcfonnabilne karakteristike is!. Matematicki modeli daju kvantitativne podatke kojima se cgzaktno opisuju inzenjerskogeoloski procesi i pojave.1. Normalno. statisticki obradjuju i graficki prikazuju odredjenim Ol]agramima. sto se moze vidjeti na sliei 87. kod kojega podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine (najcesee odredjene pravcem pruzanja pukotina).. raspored zona u kojima se koncentrisu razliciti oblici napona. polozajna lopta (zamisljena i geografski orjentisana lopta. cvrstocll na pritisak. granicni uvjeti stabilnosti i promjene koje ce nastati izgradnjom objekta. Nacela modeliranja 270 7. tektonske karakteristike. odudaraju od cjeline). mogucem dotoku vode i slicno. osi tunela i brana. Kod detaljnih istraiivanja mjere se elementi pukotina u cilju dobivanja statistickih podataka 0 njihovoj orjentaciji u terenu. u prirodnim i promijenjenim uvjetima nastalim gradevinarskim zabvatima. Bitna pretpostavka ispravnog postavljanja problema statistickog ispitivanja pukotina (i ostalih strukturnih elemenata) sadrzana je u spoznaji 0 zakonitostima njihovog poloZaja u prostoru i uzajamnim vezama. potrebno je razluCiti ono bitno sto oznacava proucavanu pojavu iii proces. 7. vodopropusnost. Dok je to relativno jednostavno kod materijala za konstrukciju objekta (naprimjer. a temelje se na teoriji slicnosti. moguce deformaeije. Kod toga treba orediti nacin na koji ee se neki proees (iii pojava) opisati i modelirati sa svojim opstim karakteristikama i kako ce s.3pad Slika 86. Da bi se postigao zeljeni cilj.' da se u gradjevinarskoj praksi strukturni dijagrami cesto koriste za dopunu informaeija 0 odnosu struktura prema.Podaci 0 pukotinama se. naprimjer. Projekci}a polulopte: po/arna (a) i ekvatorijalna (b) lzrada strukturnib dijagrama opisana je u udzbenieima geoloskog kartiranja i strukturne geologije. Polozajna lopta za prakticne svrhe projektira se u ekvivalentnoj projekeiji (Scbmidtova mreza). naprimjer: promjene naponskog stanja. odnosno traienje fjesenja u kvantitativnom smislu laboratorijskim i matematickim modeliranjem. 86). a u drugom na periferiju (ekvatorijalna mreza). Statisticki se pukotine najcesce prikazuju rozetom iii strukturnim dijagramima. vee se ogranicavamo na dovoljan. Kod toga se koristi tzv. Laboratorijski modeli predstavljaju na6n eksperimentalnog proucavanja pojava i njihovib posljedica na konstrukciju. Rozeta je predstavljena polamim koordinatnim sistemom. Veei broj mjerenja omogueuje sigurnije zakljuCivanje. " h Stika 87. Izgled polurozete (dijagram pruzarya pukotina) Strukturni dijagrami imaju najvecu pnmJenu u statistickom prikazu strukturnih elemenata. prirodnim okolisem. ali reprezentativan broj (bez zanemarivanja pojava koje. kako pravaca tako i ravnina. beton se smatra homogenim i izotropnim materijalom poznatib deformabilnih 17()' 171 . Treba napomenuti. Pri tome kvalitati vne karakteristike sluze za definisanje problema. a podjela po radijusu oznacava ucestalost pojedine skupine. tako da je pol u jednom slucaju postavljen u centar (polama mreZa). Podaei se obicno nanose na sjevernoj polovini (sl. na terenu nije moguce istraziti i izmjeriti bas sve pukotine. Smatra se da je dovoljno izmjeriti od 50 do 250 pukotina. Modeliranje se u imenjerskoj geologiji moze definisati kao sistem ispitivanja prognoziranih dogadaja u vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske rnase. istezanje i smicanje. odnosno treba shematizirati problem. 6. nakon terenskih istrazivanja.

Kako se inzenjerskogeoiuskim istrazivanjilna prikupi veoma vcliki broj infonnacija (nulner1ekih. Obradjeni rezultati istraiivanja trebaju uputiti gradevinare u sve relevantne probleme koji ih ocekuju tokom gra(lenja. radne karte. a sve li cilju dtfinisanja optiIl1alne gco111ctrije konstrukcije objckta i uvjeta gradenja. sto je u funkcionalnoj vezi sa slozenos6u grade lerena i samog objekta. uz mogucnost niza Sinll. odnosno sve relevantne karakteristike vazne za funkcionalnost objekta. Treta faza poCinje zavrsetkom ohjekta. kako bi se na propisan nacin i nn jednom mjestu euvali i obradiE svi geotehnicki istraZivacki radovi. ugovor i kopija racuna za izvedbeni rad.) . SiD je Ve0111U blizu stvarnom stanjuL stijenska masa je u pravilu anizotropna. gradevinara i (po potrebi) strui'njaka drugih profila. dnevnike busenja.ako sa ovaj izvodi u stijeni Jogieno. geoloske kartc i profili. profili istraznih busotina i ostalih istraznih radova s deternlinacijorn. U projektovanju i gradnji temelja bitne su inzenjerskogeoloske karakteristike terena. Uz maksimalno mogueu usaglasenost koncepcije prajekta i karakteristika terena. odnosno izvedbe bilo kojcg inze~erskog objekta . (skice. Investitoru pripada onoliko primjeraka izvjestaja koliko je predvidjeno ugovorom. ponuda. drugi i treci dio izvjestaja bit ce obradjeni u vise samostalnih jedinica..obicno na pocetku iii na kraju tekstualnog djela . Interakcija objekta i stijene kao realnog okruzenja treba biti u svakom pojedinacnom slucaju istrazena i cjelovito odredjena. povecavajuCi istovrerneno brzinu obradc in i'onnacij a. kad se prate eventualna slijeganja i deformacije. heterogena i diskontinuirana. Naravno. sve do pronalaska optinl<-llnog ljesenja. U uvodu je izlozeno da je s izvjestajem svrsena tek prva faza uloge inzenjera-geologa.I(e. 6. potrebno je za sve faze projektovanja odrediti inzenjerskogeolaske karakteristike i njihov odraz na konstrukciju tokom izgradnje i u eksploataciji. 6. to ih je 1110guce prilagoditi nacinu prinljerenolll obradi na racunaru i SilTIulirati stanjn (u snlislu promjena koje ce nastati u prostoru izgradnjonl nekog objekta. sintetiziraju u izvjestaj U (J rezullatinlfl inzenjerskogeoloskih istraiivackih radovi. u kojem trebaju biti najmanje jedan primjerak gotovog elaborata.8. zbog cega na pogodnom mjestu . u granicanlH elasticnosti. tekstualne opise. dopunjuju rezultati istrazivackih radova.1. Na kraju tekslualnog dijela slijedi papis literature kOjOlll su se autori sluzili za forrniranje stava 0 nekom problemu. Oomd" i interl'retaci. U priiozima se nalaze grallcki materijali koji dokumentuju navode iz tekstualnog dijela (situacija. Izvjestaj 0 imenjerskogeoloskim istraZivackim radovima rezultat je timskog rada geologa.po potrebi. tekstuulnih i grafickih). Taj dio posla. koj im zavrsuva prva faza u]oge inzenjera-geologa.dlogorn temeljenja. a jedan primjerak obavezno treba dostaviti slilloi koja vodi geotehnicki katastar. a koje su u vezi s promjenama u stijenskoj masLRezultati istralivanja u drugoj i tree. uz trazenu stabilnost i sigumost. pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni nvjeti: trajnost. ali i sloma stijene). Nakon zavrsenog posIa. a u direktnoj su vezi sa stijenskorn masoru u kojoj se izvode radovi. vezanim stijenama. izrazito je slazen i nadasv.:' odgovoran.treba navesti imena svih istrazivaca koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. koherentnim i inkoherentnim stijenama. objekte S obzirom na razlicitost inzenjerskih objekata koji se izvode na (iii u) cvrstim.2.1.karakteristika. liZ interpretaciju. funkcionalnost i stabilnost objekta.ia rezultata Provedeni istrazivHcki radovi obradjuju se i.oj fazi elaboriraju se posebno i takode cuvaju u prilogu radnog naloga.. cjelokupni materijal se arhivira i euva (za eventualno konsultiranje u drugom istrazivackom radu iii za druge svrhe). ovisno 0 potrebi i natinu izvedbe daljnjih istrazivackih radova. Specificnosti inzenjerskogeoloskih istrazivaja za razlicitc namjene . raz!iciti dijagrami i fototeka . Brz! elektronski racunari snmnjuju mogucnost greske. vezane stijene) rijesimo probleme deformacija i eventualnog 172 .11acija. Tekstualni diu izvjestaja treba da sadrzi tri dijela: uvod~ prikaz vrsta i llletoda istrazivanjG i rezuhale iS1razivackih radova. Temeijenje Osovna funkcija tcmelja neke gradjevine je prenosenje opterecenja objekta na podlogu. Izvjestaj 0 istrazlvackim radavlnla U osnovi treba sadrzavati tekstualni dio i priloge. 6. Sve pomoene radne materijale.fotograflje zanimljivih detaija i pojava koje 6e inzenjerskim zahvaton1 biti izmjenjene ili unistene). U drugoj fazi obavlja se inzenjerskogeoloski nadzor i . geofizicara. bit ce razliCit i uticaj inzenjerskogeoloskih karakteristika stijena i terena na objek!. s prijE. cijim se poznavanjem omogucava da metadama mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena (za evrste.2.. filmove. te shematizacija moze u scbi sadrzavati lunogobrojne i hitne grei:. pomoene analize laboratorijskih ispitivanja i s1. treba zastititi u cvrstom omotu radnog naloga za odredjeni posao.

ispuna) i utieaj vode. smjer i ugao nagiba. koje su u pravilu heterogene i anizotropne s brojnim deformaeijama u svojoj gradi i s odredenim prirodnim i naponskim stanjima. celika. koji ·na indirektan naem.slijeganja Gednolikog iIi diferencijalnog). eime se dobijaju podaei za projektovanje dopustenog opterecenja dimenzija temelja. Poznavanjem parametara inkoherentnih i kohercntnih stijcna. Stika 88. temeljcnju prethode konsolidacijski radovi (injektiranje. Da bi se dobio cjelovit uvid u deformabilnost stijenske i karakter slijeganja. a koji mogu dovesti do njenog sloma. Danas temeljenje na takvim lnaterijalima ne predstavija velik problem. uzimaju se intaktni i poremeceni llzorci za laboratorijska ispitivanja. polozaj diskontinuiteta i njihov medjusobni odnos. mineralne izmjene. To znati da takav kamen mora biti izgraden od rezistentnih 174 175 . nz definisanje inzenjerskogeoloskih karakteristika.Qze se izvesti neposredno (bez temeljne stope) i s temeljnom stopom odredjenih dimenzija. duiina.ju rezultirati odredivanjem zona jednakih deformabilnih karaktcristika. Razlike raspodjele napona ispod temelja. vee i u dubini do koje objckt djeluje 11a stijenu. Na uzorcima se odredjuju parametri otpornosti na smicanje. itd.) Kod temeljenja treba uzeti u obzir ulogu podzemne vode. te njihove grade i sastava po dubini. odabiru se varijeteti postojani u vlazi i vodi. i to 11e samo u neposred11oj kontaktnoj zoni temelj-podloga. daje odgovor na pitanje 0 deformabilnim karakteristikama pomocu izraza: gdje su: e . Razpodjele napona ispod teme/ja za homogeni izotropni elasticni Poluprostor(a) i diskonlinuilela pod razli(}ilim uglovima (b-j) (prema pokusu Gazieva /971. tc odredimo dopusteno opterecenje koje podloga moze preuzeti bcz lama ispod gradevine. sirina. U cvrstin1~ vezaniln stijenmna. Na rezultate uticu parametri e i '1'.).kriljei) ta voda bitno mijenja kohezijll i neke mineralc Gonska izmjena. istezanje i smieanje. za homogeni izotropni elasticni poluprostor i za stijenske mase s diskontinuitetima pod razicitim uglovima. odnosno mogu6e slijeganje istrazivanja mor". niskometamorfirani . U nekim stijenama (glinovite stijene. cisccllje pukotina od ispune s1. 1993. bitnih za odredivanje postojeCih napona u masivu. koji ovisi 0 brojnim faktorima. To se n". Temeljenje na stijeni m. poput betona i armiranog betona. kao jedinog ispravnog puta rjesavanja prob1e1na. polozaj slojeva. Ako se tOllle doda i posve odredjeni.jbolje i n". njihovim sistemima i medjusobnom odnosu. prikazane su na sliei 88. lnzenjerskogeoloskim i njihova plombiranje betonom istraZivalliima odredjuju se litoloske karakteristike stijena. metodama proracuna iz domena mehanike tla dobijaju se pouzdani podaci 0 svim relevantnim karaktcristikama temeljenja. U tu svrhu su nuzm kvantitativni podaci 0 diskontinuitetima. kako monolitnog uzorka tako i pukotinske ispune.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz stijenu u prirodnom stanju (m/s). a za svaku vrstu stij"ena i raz!iciti naCin deformisanja. otpomi na smrzavanje. Takva situaeija upucuje na potrebll interdisciplinamog pristupa temeljenju l1a stijen!. Vim . s obzirom 118 dodatne nap one kojima se djeluje na stijenu.brzina prostiranja elasticnih longitudinalnih seizmickih talasa kroz monolitni uzorak stijene (m/s) Za izvcdbu temclja koristc se razliciti materijali. treba istraZiti i niz drugih parametara. drveta i kamena. preu::. karakteristike pukotiria (hrapavost. U tome bitnu ulogu imaju parametri olporno'li na smicanje: kohezija (c) i ngao unutrasnjeg trenja ('1').jbrze postize pomocu strukturnih (Schmidtovih) dijagrama. U slucajevin1a vecih defekata u gradji stijene.). Kada se za temeljenje koristi kamen. Uz to koristi se i koefieijent ostecenosti stijenske rnase. V" . cvrstoca na pritisak. problemi temeljenja ponekad mogu biti veoma slozeni..eto iz: Sestanov. bit ce jasno da. pukotinska ispllna i njene karakteristike.koeficijent ostecenosti stijenske rnase. Ol~jentaciono.c. izvedena mase. deformabilnost.

. I"'P"-: l.uji/'ulb 11. c1eterrninlra}u ieren za izgradnju sa svih relevantnih slaj aMta. Podzemne vode visokog nivoa otezavaju izgradnju i eksploataciju objekata. U pogledu morfologije !reba proueiti karakteristike reljefa nagibe padina. Povrsinske vode mogu izazvati plavljenje hipsometrijski nizih dijelova. Terene u kojima se izmjenjuju litoloski clanovi razlicitih fizicko-mehanickih karakteristika treba paZljivo istraZiti. ~ . vee je nuzno odrediti i litoloske. maksimalni nivo podzernne vode smije biti do 0. kako povrsinskih i podzemnih. Povoljnost terena prema dopustenoj nosivosti stijena u odnosu na gradevinske radove u njima stabilnosti Y > ') Tabela 11.." od""n" ! !. a naroeito polozaj vodonepropusnih i vodopropusnih slojeva.JflOst {crena za i~gri. povoljan (5~IO%). OJ)f{O:---:. tako i otpadnih voda.(JST TEHE~:\ !'ltE~t\ l InJ)I{['.lIl NA~"\iO'<'. promjene nivoa i hemijski sastave vode (zbog agresivnosti).donosenj~ optimalnih odluka 0 ttrbanizaciji. liZ zoniranje terena s tog stajalista i naznaku fizicko-mehanickih svojstavu. reljef ima veliko znacenje u planiranju izgradnji gradskih i industrijskih sadrzaja. hidrogeoloske. debljine vodonosnog sloja. Povol. P"ostorno pluniranje I Inzenjerskogcoloska istraiivanja prostora za izgradnju novih urbanih podrucja treba posmatrati kao dio istrazivanja cieiokupnoookolisa. U pravilu. sipara.. : STEPEN P(WOLj!\'()Sl'. I'O)A"v:'I.L. Velika painja posvecuje se stabiinosti terena kada su u pitanju pOjave poput klizista. seiZlnotektonske.. moze podijeliti na optimalan (nagib 1-5%). Teren se s obzirom na povoljnost izgradnje u odnosu na nagib.ldt!ju U odnosu na savrefllene egzodinulllh'k('. istezanje smicanje. prikazana je u tabe1i 11. te seizrnotektonskih i SeiZll1ickih karakteristika.\. nije dovoljno odrediti sarno inienjerskogeoloske karakteristike. plavljenja. Odabir dimenzija i oblika mora biti prilagoden svrsi...tH tcr-cH Litoloski sastav terena takodje direktno utice na urbanizaciju odgovarajuceg podrucja. procese i pojavc kao i sel::micnost {erena 176 177 . Op6enito. ekoloske . bujisnih vodotoka i njihovih nanosa.UZ\lI(:-'. fLO" UL". pogorsavaju sanitame uvjete i pridonose aktiviranju klizista. zamocvarenje terena i erodiranje. -~ LK/ poj:lI'c kli/. Tabela 12. Veci znacaj za konacnu odluku ima litoloski clan s najnepovoljnijim fizickomehanickim karakteristikama.mineraia.\. Kategorizacija terena prema dopustenoj nosivosti stijena i njihovoj stabilnosti u odnosu na gradevinske radove u njima.2. uvjetno povoljan (10-20%) i nepovoljan teren (nagib veei od 20%). uz sve 08talo (npr. : .-j :-. saobracajne. ). tuale poroznosti i velike cvrstoce na pritisak. kod prostornog planiranja....~~J .5 m od dna temelja. Prostomi polozaj stijena u terenu njihove strukturne karakteristike takodje bitno uticu na urbanzaciju." (. U domenu geoloskih disciplina.I. NaroCito je vaZno definisati geotektonske i neotektonske pojave u cilju prognoziranja moguCih seizmickih efekata na teren i objekte. KUnS-f.2. Za uspjesno projektiranje drenaZe !reba poznavati iilZenjerskogeoloske i hidrogeoloske karakteristike terena. Snizenje nivoa podzemnih voda usjesno se obavlja drenaznim sistemima. brzinu i smjer teeenja.\ < . prikazana je tabelom 12.rZ. 6.'. S obzirom na navedene karakteristike. naroCito u projektovanju i izvedbi odvodnje. narocito bujicnim vodotocima. l III t l\'jCHlO pOV-C.djnlj. klimatoloske. Time cjelovile geoloske karakteristike. : P()JX.n<""a ." :. SIPA.lj.'. bioloske. pedoloske.. Ali. .--" I I'L"I.'" i PL\ VI J F. hidrografskc.\ . seizrnoloske 1 geoll1orfoioske karakteristike. koji u vezi s drugi_m vrstanla istratjvanja doprinosi.TVIU l" "". Pri tome se odluka 0 najviSem dopustenom nivou podzemne vode donosi u ovisnosti 0 karakteristikama objekta. Povoljnost terena za izgradnju.

To upucuje na neophodnost studioznog upoznavanja uticaja reljefa. '.I I . Te karte. Cestovne saobracajnice Idejno rjesenje trase neke saobracajnice daju gradevinari. podrucja za sport i rekreaciju. "i0 Rezultati ejelovitih geoloskih istraZivackih radova mogu. Obim radova OVISI 0 geoloskoj gradi terena.23. gdje se izvode tuneli i vijadukti.DU _ KOEl JCIJb"\'1 PR010l)\. Na taj naCin se odmah odreduju nepovoljna podrucja i s projektantima obavljaju potrebne korekcije. . geoloske gradje. industrijske zone. ! ~ Izvedena istraZivanja omogucavaju rejonizaciju urbanih ejelina za izgradnju objekata razliCite namjene (stambena podrucja. prognozu mogucih promjena u terenn tokom izgradnje ali i n fazi eksploataeije objekta. seizmotcktonsko-seizmoloska (prikazl!je geotektonsku i neotektonsku rejonizaeiju. Kod cvrstih stijena problem predstavlJaJu tektonskI I mikrotektonski elementi narocito oni na lokaeijama zasjeka i usjeka. sintetizirana (na osnovu podataka prethodno izradenih karata omogucava sintezu i precizira interakciju s rezultatima drugih istraZivanja. To je veoma vazno u brdovitom terenu. Studija 0 utieaju svih navedenih faktora upucuje projektanta na izbor optimalnog rjesenja._____. a prikazuje najznacajnije elemente koji direktno uticu na izradu prostornog plana). ali i klimatoloskih i ekoloskih faktora pnJe Izrade IdeJnog I izvedbenog projekta.. i prijedlog sanacije manje povoljnih podrucja. inZenjerskogeoloskih i drugih istraZivackih radova. uz pojednostavljeni prikaz njihovog sadrzaja suo litoloska (prikazl!je vrstu stijena i njihov medjusobni odnos..200 lahiiMl I "v\'. Uvjl-'lIKJ pOVOlj<Ul tcrcll 50 -. Preliminarna istrazivanja za potrebe projektovanja i gradilje saobracajniea sadrze geolosko rekognosciranje terena sireg podrucja trase.. Nanosi na padinama ne smiju se zasijecati i . preporuke za ocuvanje prirodnih nvjeta i podatke 0 njihovoj prilagodbi).. prezentirati model prirodnog sistema kojeg treba urbanizirati. 6. hidrogeoloskih. inzenjerskogeoloske.usij~cati.KONOVi 1 . L~C~="~F""..NOST :J tkNjOl~ J 2 OTP()H pm Iv't.1.b'lJA. neovisno 0 geoloskoj starosti). Podaei 0 geomorfoloskim karakteristikama unose se u seizmotektonsko-seizrnolosku.. hidroloskih i hidrogeoloskih te inz~njerskogeoloski~ karakteristika... 178 179 ... u litolosku kartu./'\[A OP'TERE(. i nosivosti. mnoge karaktenstlke terena (litoloske.. Prilikom istrazivanja posebnu pafujutreba posvetiti aktivnim i recentnim siparistima. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjesenja 0 odrzivosti projektirane trase u cjelini iii po dionicama. bidrogeoloska (registrira sve pojave vode. te ib je uvijek neophodno izvesti prije prostornog planiranja . inzenjerskogeoloska (prikazuje i daje prognozu stabilnost.. 6. prema potrebi. a rezultiraju programom geoloskih..3. > 1000 Ill. saobracajnice itd. tektonske i reljefue) mijenjaju se uzduz trase. <.C. a podaci 0 rnineralnim sirovinama.. te njihove fizicko-mehanicke karakteristike. Trasa se ucrtava na postojecu geolosku kartu odgovarajuce razmjere i uocava se geoloska grada terena. jer su takvi terem (s aspekta lzgradnJe saobracajnica) veoma nepovoljni i redovno ih treba zaobilaziti. pa na odredjenim dionicama postoje razliCiti uticaji egzodinamickih i endodinamickihprocesa i pojava koje oni izazivaju.) ovisno 0 povoljnosti terena. u pet razlicitih karata..___L ____. Saobracajnice Saobracajnice su gradjevinski objekti koji imaju sasvim specificne karakteristike u pogledu planiranja i izvedbe trase. snlJ>Ai~J POVOLJ1'<OSTI I ' ! I I nOPusTE.-'._'_ _ . te interpretira tektonsku evolueiju terena uz proejenu djelovanja seizmickih sila na prostoru predvidenom za urbanizaciju). pa svaki veCi nekontrohsam zahvat moze Izazvah obrusavanje .______L_s:!__.. Zbog duzine saobracajnica.2.d . uz naznaku mogucnosti vodosnabdijevanja i mogucnosti zagadjenja. Takvi" s~ mater~jali u ~labil~oj ravnotezi.. te dopustenih nagiba. Geoloski podaei obraduju se po dlOmeama. I' I STABl1._. te zastite od zagadjenja).

koji se u njega utiskuje. Ako treba. Temeljeni su na dubinama koje omogucuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueeg gaza. njegove veliCine i nacina slaganja. odredujuci pri tome debljinu i sastav nanosa. Zbog toga se potrebna paZilja posvecuje pravilnoj izvedbi valobrana. odnosno njihovog nagiba u usponu i padu. Topograftja i geoloska grada obalnog dijela u luci mora omogueiti izgradnju stabiine i dovoljno prostralie operativne zone. djelovanje valova i morskih struja. u pravilu s vecom koliCinom i debljinom sitnozmastg nanosa.Pomorske luke Pomorske luke su objekti izgradeni na rubovima obala. bilo u cjelini iii po dionieama. Ostale karakteristike inzeJ1jerskogeoloskih istaZivanja sliene su onima koje su opisane u dijelu 0 cestovnim saobracajnicama. Dobivene rezultate analizira tim strucnjaka u sastavu projektant. zalim betonskim i kamenim zidovima i drvenim gredama.Uzorci iz cvrstih stijena uzimaju se istraZnim radovima. vezane sedimentne i metamorfue stijene.zilav otporan na udar i srnrzavanje ali i na djelovanje organizama.3. bitno je istraziti geolosku gradu i topografiju morskog dna. labilnim padinama i Jokacijama mogu6ih odrona. Kamen za valobrane mora biti veoma male poroznosti. Ovdje treba naglasiti da u nevczanim materijalima i djelimicno glinama geomehanicka istraiivanja mogu dati odgovor na sva pitanja vazna za postojanost saobracajniea. Aerodromi Aerodromi mogu bili izvedeni u nizinskom reljefu. Valovi i morske struje na pristanista djeluju razarajuce.3. za utovare i istovare s brodova te lahku izvedbu komunikacijskih saobracajnica.4. Injzenjerskogeoloske karakteristike nanosa i stijena koje izgraduju morsko dno odreduju naNn temeljenja pristaniSta i moguenosti produbljivanja morskog dna u slucaju potrebe. naroCito u pogledu karakteristika upotrebljenog kamena. erozija. ali i lIZ pomoe ronilaca.InZenjerskogeoloska istraiivanja izvode se u sirini od 200 do 500 m s obje strane projektovane trase. narocito prstaca koji tokom svog rasta izlucuju razliCite agresivne komponente koje mogu razoriti kamen. uzduz trase obavljaju se probna usijecanja i zasijecanja. i na pojavu bujicnih vodotoka i njihovih nanosa. 6. Zastita se izvodi pomocu pregrada temeljenih u teren. Uz strme stjenovite obale morsko dno je na veeoj dubini stjenovito i obicno bez bitnijih debljina nanosa. Reljef morskog dna odreduje se dubinomjerima. klizistima.otito je da u inZinjerskogeoloskom smislu treba istraziti teren. osobito njegovu stabilnost. programira se istraino busenje i kopanje istraznih jama. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u medusobnoj interakeiji. osim onih koje imaju izrazitu skriljavu teksturu. Oni dajn prijedlog 0 prihvatanju projektovane !rase. u saradnji sa geomehanicarima i strucnjacima. U pogledu povoljnosti terena za temeljenje pruge. vrijede strogi kriterijumi kao sto je to slucaj kod cestovnih saobracajnica. Rezultati istrazivanja prikazuju se na kartama u razmjeri od 1 :200 do 1: 1000. U krskim terenima potrebno je otkriti eventualno postojanje podzemnih supljina ispod pruge da bi se izbjegla pojava proloma. radi odredivanja nagiba kosina. narocito 180 181 . kao i na hidrogeoloske karakteristike terena i djelovanje povrsinskih voda kojemogu ugroziti prugu. otporan na atrnosferske i druge vanjske faktore. nestisljiv. Blago zaravnjene padine se u blagom nagibu nastavljaju u more. 6. Nakon obavljenih geoloskih istrazivanja. kao i veliCini radijusa krivine.2. te topografiju i geolosku gradu obalnog dijela . odnosno 0 potrebi njenog premjeiltanja.2. Tuneli se rjeilavaju posebnim projektima. Zeljeznicke pruge Kod projektovanja zeljeznickih pruga. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanista i komunikacija. odroni).3. slozenim izmedu profila od betona i zeljeza koji su izvedeni za tu svrhu.2. koja rezultiraju spoznajama 0 litoloskim i tektonskim karakteristikama. 12 podrucja mehanike stijena. Neposredna zracna zona proucava se sa stanoviSta meteorologije. To se odnosi na savremene injzenjerskogeoloske egzodinamicke proeese i pojave (klizista. Kako je reljef posljedica djelovanja ejelokupnih geoloskih faktora od postanlm do danas . U brezuljkastim i brdovitim terenima s Jakim uticajem vjetra. U nekonsolidovanom nanosu uzorci se uzimaju specijalno izradenim priborom. najbolje karakteristike imaju sve svjeze magmatske stijene. usjecima i zasjecima pafuju treba obratiti na plohe 6. i rijecnim dolinima i u brdsko-planinskom reljefu.2. velike cvrstoce i zilavosti.U tunelima. diskontinuiteta. biljnog rastinja. Kod izvedbi nasipa treba odabrati kamen male poroznosti. geolog i geomehanicar. Stoga se pri istraiivanjima za potrebe projektovanja zeljeznickih pruga velika paznja posveeuje karakteristikama reljefa. potrebno je istraiiti teren radi optimalnog rjesenja zastite voza i pruge (posebno nakon izlaska iz usjeka). siparista. zbog mogucnosti pojave s'1idnih nanosa i lavina te udara odronjenog kamenja. na raziicitim vrstama stijena.3.

slo. morfo1oske i ostale prirodne okolnosti. Razvija se manji vertikalni a mjestimicno i boeni pritisak pa su obavezni podgradnja i oblaganje.sitnih cestiea liZ kontroiu stabilnosli i stisljivosti terena.sletne staze i aerodromske staniee maksimalni nivei podzemnih voda u pjeskovitim i sljunkovitiln sedimentima moraju biti niZi od nivoa temelja najmanje 0. ~ u bokovima od 5 % do 10 %. istraZnim busenjem. Oblaganje se u eijelosti izvodi samo u tunelima hidrotehnicke namjene. koheziju. granicu tecenja. I u takvim terenima treba racunati s koliCinom i uticajem povrsinskih i podzemnih voda.zenost zrna.1986) 182 183 . gustocu i prostOlTIU masu.U pjeskovitim glinama smiju dostic. dok za veoma teske tunele u svodu lZllOS! 20-40% au bokovima 10-20%. fizicke i mehanicke karakteristike.kod slijetanja avion pritisce podlogu silom od minimum 200 leN/m2 do maksimum 1500 kN/m 2).Razvija se snaZan podzemni pritisak pa je potrebna jaka podgrada i adekvatno oblaganje. Brdsko-planinska podrucja S11 uglavnom izgradena od cvrstih vezanih stijena razlicitog sastava i starosti te u inienjerskogeoloskom smislu treba istraZiti petrografski sasta\'. stepen vlaznosti. Grihble: jz .Zbog toga je potrebno obaviti detaljna istrazivanja kartiranjem i odredivanjem strukturno geoloskih karakterisika. Nema pritiska pa su podgradnja ! oblaganja nuini sarno u jate razlomljenim zonama. sirinu i medusobne odnose}. praznih iIi ispunjenih produktima trosenja nastalih in situ. trajnu paznju treba posvetiti drenazi i onemogucavanju ispiranja . poroznost. prostornu masu (zapreminska tdina).2. Slika 89. _ Veoma teske tunele: u slabo vezanilll i nevezanim stijenama sa znatnim kolicinama vode i vlage.-Sestal1ovic. Razvija se snazan podzemni pritisak pa su nuine jake podgrade i debela iIi armirana obloga. petrografski sastav fragmenata. U karstnim terenima problemi se pojavljuju zbog postojanja manjih i vecih kavern. te laboratorijskim i in situ mjerenjima sto detaljnije upoznati podlogu kako bi se u cjclosti osigurala stabilnost uzletno-sletne staze i ostalih objekata te postigla odgovaraju6a nosivost (npr. Tuneli Tuneli su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobracajnica (cestovnih i zeljeznickih. U nizinskim podrucjima s preovladavajuCim nevezanim poluvezanim sedimentima te vi so kim nivoom podzemne vode koja se u maksimalnim kotama moze podignuti do povrsine terena i ugroziti avionski saobracaj velika pafuja se posve6uje efikasnoj drenazi. U takvim podrucjima uz inzenjerskogeoloske.89) za laltke tunele iznosi 10% za srednje teske tunele prosjecno do 10%. Laboratorijskim ispitivanjem na uzoreima i ispitivanjem in situ u terenima nevezanih i poluvezanih stijena treba odrediti granulometrijski sastav. 6. snijega i leda sto bitno utice na izbor lokacije aerodroma. ugao unutrasnjeg trenja. koeficijent filtracije.Sm od kote temeljenja. Obavezno treba geofizickim istrazivanjima. te otpornost na smrzavanje i uticaj vode. _ Teske tunele: u slabo vezanim plasticnim veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama. jace ostecenim cvrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja. Tuneli se ovisno 0 geoloskim. Dopusteni visak izbijanja (s1. diskontinuitete (njihov polozaj. nivo do 1. a u glinama do 1.smjera jaCine ucestalosti vjetra te ucestalosti magIe.To ce posluziti kod proracuna dopustenog opterecenja na kontaktnoj povrsini objekta i terena. S obzirom na razlicitost u sastavu. potkovicastog su oblika) i hidrotehnickih objekata (hidrotehnitki tuneli su pod pritiskom. za teske u svodu od 10% do 20%. karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgranja dijele na: _ Labke tunele: u cvrstim stijenama velike tvrdoce i zilavosti. u podzemlju. kruznog su oblika ). gustocu (speeificna [dina). cvrsocu na pritisak i udar. Moguca su bubrenja sa svih strana pa i u podu tunela. Zbog stabilnosti oi:>jekata.4. stepen trosnosti povrsinskog dijela.0 m. Slicni probleml postoje i u prosirenim rijecnilli doli nama. KOn/llra plamranog i i:::biJenog profila lunela II slojevllll1l srijcnama ra:::licitog liloioskog sastava (premo Lean.5 metara. razliCite stijene u podzemlju razliCito reaguju kod izvodenja gradevinskih radova. Srednje teske tunele: u poluokamenjenim stijenama manje cvrstoce. granieu plasticnosti. i prema potrebi i helnijska svojstva. a narocito uzletno.U brdsko-planinskim podruejima moguce je izgraditi podzemne hangare za avione.

i nakon niza godina moze doc. poroznosti. uglu unutrasnjeg trenja. Istrazivanja se izvode 11 tri faze: . za lemeljenje mostova i vijadukta povoljne su sve svjeze cvrste stijene koje odgovaraju kriterijama nosivosti. fizicko-mehanicke osabine. granulometrijskom i petrografskom sastavu.istrazi\'anja za potrebe projektnc dokumcntacije~ koja rezultiraju ocjenom 0 moguC:~nostin1a i ogranicenjirna predlozenih varijanti (iii sumo jednog t:. (prema Alagdalenic preuze. koj.. U torn smislu nepovoljcne karakteristike imrtju stijene koje su jako razlomljene i trosne~ naroCito ako je telnelj lociran u rasjednoj zoni iii u razlomljenom tjemenu antiklinale. tunela izgradenog u veoma nepovoljnim stijenama (npr.iesenja). zbog skracivanja duzine puta i troskova koji bi nastali obilazenjcm a takoder i zbog poboljsanja saobracajnih karakteristika trase. uz detaljno· registrovanje svih relevantnih geoloskih karakteristika i njihovo ucrtavanje na inzcnjerskogeoloskol1l profllu tunela u rnjerilu od 1:100 do 1:200 (s1. bujanju. Svi navedeni radovi rezultiraju claboratom 0 injzenjerskogeoloskim uvjetima izgradnje luncia u sklopu kojeg so obavczno nalaze prognozni inzenjerskogeoloski profili. . 2ilavost. tektonske i strukturnogeoloske karakteristike. Bitni geoloski podae. tiksotropij. odnosno rijecne doline. inzenjcrskogeoloskog kartiranja geofizickih istrazivanja. nivou podzemne vode i njegovom kolebanjll. 90). do pucanja i deformisanja obloge ali i do pomicanja trase 184 185 . odnose se na litoloski sastav terena.u jako ubranim poremecenim i degradiranim niskometamorfisanim skriljcirna). SLl potrebni prj projektovanju i izgradnji mostova i vijadukta. gustoca. U pogledu iiloiogije. poroznost. 6. treba definisati karakteristike bitne za gradcnje i sigurnost u eksploataciji.Pri projektovanju i izgradnji tunela inzenjerskogeoloska istrazivanja su od najvece vaznosti jcr moraju rezultirati podacima koji su neophodni za odabiranje najpovoljnije varijante i predvidanje teskoca koje se mogu pojaviti prilikOll1 izvodenja i tokOIn eksploatacije objekta . Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke. stisljivosti.o i:::Ses!u!1ovic 1986) U ovoj fazi istrazivanja su veoma vazna i n10raju biti tacna i pravovren1ena jer rezultiraju podacima koji mogu uticati na izmjene u glavnom projektu tukom izvedbe a u [azi eksplatacije tunela (kod eventualnog ostecenja obloge) daju llvid u graau i sastav ostecene dionice. Savrerneni egzodinamicki procesi koji uticu na stabilnost Illostova i vijadukata su: fluvijalna erozija (veoma i trajno izrazena na obalama koje spajaju most. hidrogeoluske karakteristike i uticaj savremenih egzodinamiekih procesa i pojava. otpornost na smrzavanje. Pri tonIe treba paznju posvetiti pojavama podzemni voda i plinova.Mostovi i vijadukti Mostovi .2.Takva se ocjena daje nakon studiozne obrade geoloskih karakteristika. istramog busenja. U slucaju izvedb.Zavrsni claborat 0 istraiivanjin1a tokom izgradnje tunela izvanredno je vazan materijal jer se koristi za projektovanje i izvodenje tunela u slicnirn geoloskirn prilikama. koheziji. istrazivackiln radovima u svim fazan1a projektovanja. zbog morfoloskih karakteristika tcrena. temelja stubova mostova i vijadukata u nevezanim i poluvezanim stijenama. a povremeno u slueaju bujicnih vodotoka.5. U takvim stijenama. sufoziji i likvefakciji LB s t!"H I I I I t Il Stika 90. razliCitih ispitivanja in situ (tnetodama mehanike stijena) i labormorijskih ispitivanja. i kod vijadukata). a vijadukt objekat koji premoscuje suhu dolinu. povisenih temperatura i podzenmog pritiska.istrazivanja tokom igradnje tuneia sadrze pracenje radova. Fizicko-lnehanicka svojstva koja utiCll na stabilnost temelja stubova mostova i vijadukata (a time i na cjelokupnu konslrukciju) Sll: cvrstoca na pritisak. istrazivanja tokom eksploatacije tunela sastoje se u instrumental nom pracenju svih relevantnih karakteristika u pogledll stabilnosti i postojanosti objekta jer je iskustveno dokazno da. vijadukti izvode se u sklopu saobracajnica. Struktllrnogeoloske karakterislike su bime kod odredivanja lokacija temelja siubova i iskopa za teu1clje (radi njihove stabilnosti i otpornosti na seizmicke uticaje i postizanje dopustene nosivosti). tc vodopropusnost i nivoi kolebanja podzemne vode. optornost na uticaj vode i otpornost na udaL Hidrogeoloske karakteristike bitne za sigurnost temeljne konstrukcije su: podzemni tokovi i veliCina slivnog podrncja s kojeg voda gravitira lokacijama stubova. slozenosti zrna. odronjavanje dijelova stijenske rnase. te osipanje i klizanje po povrsinan1a diskontinuiteta. velika se painja posvecnje debljini sloja. lnienjerskogeoloski projit tune/a (LB-/ijevi bok S-svod DB-desni bok). prostorna masa.

nesimetricna radi postizanja stabilnosti oba boka U odnosu na slojevitosf . vodopropusnosti. uz trajno nabijanje vibrovaljeima i osiguranje optirnaine vlainosti.0usjck u magmatskoj stijeni s aha stabllna boka . prostornorn polozaju pukotina i njihovorn rnedusobnorn odnosu. kod kojeg ce bokovi biti stabilni. U tu svrhu izvode se potporni i oblozni zidovi.a-zasjek u magmatsko} stijeni stabilan pri vrlo strmom nagihu . odnosno podlozni slijeganju tokorn vrernena. a radi povecanja stepena sigurnosti i stabilnosti. U pravilu je u takvirn terenima prvih nekoliko metara stijene intenzivno razlomljeno i odvojeno u blokove razliCitih dimenzija s pukotinarna koje su pretezno ispunjene zemljorn crvenicom. Zasjeci i usjeci izvode se u rnorfoloski razudenom terenu. Nasipanje se obavlja u slojevirna debljine do rnaksirnum 60 em. u takvirn terenima potrebno je studiozno izuciti sve vazne faktore. Konsolidacija nasipa u sljuneirna traje relativno kratko (slicno je kod pijesaka).:b-usjek u krecnjaku. 6. koji traje godinarna. Zbog toga su nagibi kosina i usjeka u nevezanim i poluvezanim sedirnentirna u pravilu veorna bIagi. Za izvedbu nasipa najpovoljniji je lomljeni. odronjavanja. Sljunak.U slojevitirn stijenarna bitan je i odnos nagiba slojnih ploha prema nagibu kosine zasjeka i usjeka (slika 91). kao i nasipavanje pojedinih njegovih dijelova u funkciji su realizaeije eestovnih saobraeajniea i zeljeznickih pruga. Cilj irn je postizanje projektovane nivelete u visinskorn i prostornom smislu. nivou podzemne vode i njegovom oseilavanju. pijesak. U kraskirn terenirna gornji dio kosine zasjeka i usjeka izvodi se u blazern nagibu od donjeg. klimatskim faktorima (smrzavanjul. koheziji. 1 Nagibi kosina rnogu u cvrstirn stijenarna. ovisno je 0 litoloskorn sastavu. uglu unutrasnjeg trenja materijala. postavljaju se usidrene zicane mreze sa zategarna.(tecenje stijena). Stabilnost kosina nasipa. uz povoljne inZenjerskogeoIoske i strukturnogeoloske karakteristike. u nagibu I: I i veeern. poroznosti. dobro slozeni kernen. iii podrucju niskih brezuljaka (usjeei). vezanirn stijenama izvedba zasjeka i usjeka. 2 Slika 91. i glina su u nasi pima stisljivi. pijesak i glina.U glinarnaje to dug proees. (visih od 6rn). Za izvedbu nasipa nisu 186 187 . stabilnost kosina aVIS! 0 granulometrijskorn petrografskom sastavu. Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produzenje obilazenjern prepreke. za nasipanje se koriste sljunak. usjeci i nasipi Zasijecanje i usijeeane terena. odnosno odredivanje nagiba kosine. Ostali rnaterijali zahtijevaju blaze nagibe. te 0 proslojcima i leearna materijala razliCitih granulometrijskih i fizicko-mehanickih karakteristika. Upotrebom i pravilnorn ugradnjorn karnena elirninise se rnoguenost slijeganja. prilagodeni njihovim karakteristikarna u pogiedu stepena otpornosti rnaterijala na SlllCan]e. povoljnih petrografskih i fizickomehanickih karakteristika. 0 cernu ce ovisiti naCin terneljenja (pIitko terneIjenje iIi terneljenje na busenirn iii zabijenirn pilotirna). U cvrstim. narocito one koji mogu izazvati pojave klizanja.c-usjek u krecnjaku sa stabilnim lijevim bokom i desnim bokom sklonom klizanju po slojnim povrsinama (diskontinuitetima) Nasipi su takode objekti koji se izvode na eestovnirn saobracajniearna i zeljeznickirn prugama. J. posveeuje se painja u razlornljenirn stijenarna.2. sirnetricni i nesirnetricni. U ovisnosti 0 geoloskim karakteristikarna stijena. Ako karnena nema u terenima (u terenirna izgradenirn od poIuvezanih i nevezanih sedirnenata). U terenirna izgradenirn od nevezanih i poluvezanih sedimenata. sirine potrebne za prihvacanje rnanjih odronjenih kornada i ublaiavanje njihovog udara na saobracajnicu.Zasjeci. Kod izrade veorna visokih zasjeka i usjeka.6. razlornljenosti stijenske rnase. u svim slucajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeei). gabionski madraei. Stabilnost zasjcka i usjeka. postize se karnenom. osipanja).b-zG!>jek u krecnjaku stabilan S obzirom na odnos nagiba slojeva i kosinc zasjeka. uobicava se izvesti berma. u siucajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. Zastiti kosina od utieaja savremenih egzodinarnickih faktora (erozije. c-zasjek u krecnjaku nestabilan S obzirom no odnos nagiba slojeva i nagiba kosine zasjeka 2. biti od veorna strmih do okornitih. izraduju se kontrafori sa sidrenjern u stijenskoj rnasi iIi se stijenska rnasa zasticuje rnlaznim betonom. Opeenito.

i prijedlozima sanacije.hidrogeolSkim karakteristikama (nivo podzemmne vode. 6. glavna podrueja gubitaka procjedivanjem u podrucju akumulaeije te oko brane i ispod nje). za postojanost akumulaeijskog jezera i njegovu funkeionalnost obavljaju se i druga istrazivanja. kanala). veliCinu slivnog podrucja. Osim toga. izdasnost izvora. istraiivanja za pOlrebe izrade osnovnog projekta.Odreduje se tip brane. Naravno.lokacijarna povoljnim za akumuliranje vode. . poljoprivrede ltd. IstraZni radov! provode se u cetiri faze: prelirninama istrazivanja.geoloskoj gradi i vizuelnoj ocjeni kvaliteta stijena. medu kojima veliki znacaj imaju ona koja obraduju uticaj akumulacije na eko-sistem i osiguranje postojanosti (odnosno poboljsanje karakteristika) odgovarajucih izvora u nizim 188 189 . S obzirom na to da njihova pogresna iii nedovoljno precizna oejena moze lzazvati katastrofalne posljedice.Hidrotehnicki objekti Geoloska istraiivanja za potrebe izgradn.1. vodosnabdijevanja. Osnovnim projektom definise se konacni izbor lokacije najpovoljnije za hidrotehnicki objekt. silt (prah) i gline s organskim materijarna. fizicka i mehanicka svojstva stijena. . hidrogeoloske odlike (prosjeenu koiicinu dotoka u akumulaeiju od padavina.7. definisu se: naein i dubina temeijenja. Tokom izvodenja radova kontrolisu se oejene prethodnih faza istraiivanja i zakljucei.nestabilnim padinama i klizistima. mora sadrzavati spoznaje 0: . materijal potreban za njenu izvedbu. koja je rezultat istrazivanja ave faze. U sklopu rezuitata istraiivanja za potrebe osnovnog projekta. sprecavanja pop lava.2. .debljina povrsinskog trosnog pokrivaca. istrazivanja tokom izvodenja radova. uticaj egzodinarnickih i endodinamickih procesa i pojava. Dobiveni rezultati koriste se kao temelj za glavni projekt ejelokupnog investieionog zahvata. dobiva se uvid n geolosku gradu lokaeije unutar kompenzacijskog bazena. Istrazivanja ove faze moraju rezultirati spoznajama 0: . naein izvedbe. Odreduje se ugao kosine zasijecanja i usijecanja padina. obavlja se izbor lokacija povoljnih za akwnuliranje vode i za eksploataciju i preradu potrebnog karnena iz privremenog kamenoloma.radovima koje treba obaviti za izradu osnovnog projekta. laporci. Rezultati se graficki prikazuju na kartama i profilima u mjerilu od 1: 100 do 1:5000.rezultatima razliCitih probnih opterecenja. U fazi istraiivanja za pootrebe glavnog projekta koriste se spoznaje prethodnih faza istrazivanja i obavljaju dopunska detaljna istraiivanja na lokacijama pojedinih dijelova objekta.geofizickim parametrima. U fazi istraiivanja za potrebe osnovnog projekta istrazuju se lokacije koje su odabrane kao povoljne za hidrotehnicke objekte. su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju taene i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu. mogucnost procjedivanja unutar akumulacije. te koliCinu nanosa koja se vremenom taloii u akumulacijsko jezero.akumulacija. oko brane i ispod nje. ovisno 0 vrsti objekta i potTebi. jer naknadno uoeeni detalji (koji u kompleksnim geoloskim istraiivanjima prije nisu uoceni) mogu vrijediti za prilagodavanje realnom stanju. smijer kretanja podzemne vode. Posebna painja posvecuje se nestabilnim padinama i klizistima. 6.7.postojanost kosina usjeka i zasjeka ). U fazi preliminarnih istrazivanja uz konsultaciju postojecih objavljenih radova i fondovskih dokumenata. . uzimajuCi u obzir pozitivne i negativne faktore. istraiivanja za potrebe izrade glavnog projekta. klimatoloske i meteoroloske karaicteristike.Akumulacijska jezera Kod izvedbe akumulacijskih jezera za potrebe energetike. ali ni gradevinski otpad. maksimalna dopustena visina uspora i drugo. . potrebno je prouCiti morfoloske karakteristike terena. lnzenjerskogeoloska studija. podzemnih i porsinskih tokova). posebno ani sa vecom koliCinom glinovite komponente).povoljni materijali podlozni trosenju i raspadanju (npr. tunela i drugih dijelova objekta.2.je hidrotebnickih objekata (brana. hemizam podzemne i nadzemne vode.akumuliranju materijala (koji moze biti transportovan zbog djelovanja denudacije i erozije) u izvedenim objektima. . hemij skim svoj stvima vode moguCim gubicima proej edivanj em. veliCina slijeganja stijenske mase ispod brane. -inienjerskogeoloskim karakteristikama (mineraloskopetrogarfska.

Najucestaliji tipovi brana prikazani su n3 sl1d 92. U morfoloskom smislu. 6.Raz/iCifi tipovi brana 11 popre<-'nom pre. Dopusteno opterecenje na dodirnoj plohi teren-temelj Ima posebno znacenje zbog pritiska kojim brana cljeiujc na stijenu svojom lnaSOill. U sirem podrucju akumulaeija. pravougaonog iii trapeznog oblika.7. Savremene brane se izvode od betona. Pri lOme morfologija terena i inzenjerskogeolaske od!ike stijena imaju veorna vaznu ulogu.2. odronjavanje. oSlpanJe. d-/uhw betonska hrana) 6. kao i u fazi eksploatacije. i neoblozeni. Smicanje brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom dogada se redovno po plohama diskontinuiteta (slojnim j tektonskim pukotinama).Kanali Kanali su dovodni i odvodni objekti hidrotehnickih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. primjecenaje povecana seizmicka aktivnost. Vrsta materijala od kog ce neka brana biti izgradena takode ovisi i 0 morfo!ogiji. dopusteno opterecenje i mogucnost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. Svi nabrojani elemen6 ovisit ce 0 inzenjerskogeoloskim. c-olak~aJ1a armiram!-bclOnska brana.odgovarajucu pazllJu. posebno prilikom naglog punjenja i praznjenja vode.~/ekll (a-naslIta zemljana brana s glinenimjezgrom. zbog njene osjctljivosti 11a potrcs. s razlicitim stepenima nagiba osc i bokova. 190 191 .2.U seizmickin1 zonama se u s!ucaju potresa veceg od 6 stepeni MSK-64 skale. Seizmicnost terena je jedna od komponenata koja takodc bitna utice 11a izbor pregradnog mjesta i tipa brane. ovisno 0 pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i inzenjerskogeoloskim karakteristikama terena u kojim se izvode. erozija. akumulacijska jezera se uglavnom izvode u prasirenim dijelavima rijecnih dalina te u podrucjima kraskih polja (ali uz bitna i raznolika istrazivanja i injektiranja radi ostvarenja postojanosti akumulacije). Kanai je moguce izgraditi u svim vrstama stijena. rijecnim prosirenim dolinama). seizmicnost. akull1ulacije se ostvaruju i u kavernoznim razlomljenim krskim terenima (u krskim poljima.Branc radova u eilju sprecavanja gubitaka vode ispad i oko brane. narocito one izgradene od betona i afmiranog betona. U geoloskom smislu. klizanja masa. lspucalost terena i s njom u vezi hidrogeoloske karakterisike uvjetuju projektovanje -. sta znaei da u fazi istrazivanja i projektovanja treba pazljivo pri6i litoloskim· i strukturnogeoloskim istrazivanjima ten1eljnc stijene i bokova. uvalarna.. kako bi sc osiguraia stabilnost brane. Po potrebi mogu bItt oblozenl (cak i u vodonepropusnom terenu). uz registrovanje svib relevantnih hidrogeoloskib pojava. treba posvetiti . te se tom problernu u fazi istrazivanja i projcktovanja poklanja odgovarajuca paznja. Mogu biti koristeni i kao plovni putevi (npLSueski. b-masivna hClOnsko brana. Inzinjerskogeoloskim istTaZivanjima bitno je odrediti stabilnost obala akumulacije S obzirom na djelovanje vode (denudacija. lnzenjerskogeoloske karakteristike.1=7\ ~~-- d S/ika 92. armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom. U morfo!oskom smislu brane se izvode u susnim dije!ovima rijecnih dolina iii na nekom drugom morfoloski pavoljnom mjestu. vaino je hidrogeoloskim istraiivanjima odrediti vodopropusnost terena na obodima 1 u podrucju dna akumulacije. uz prethodne prognoze. S danasnjim stepenom tehnickotehnoloskih dostignuca.2. lspucalost znatno utice i na izbor tipa brane zbog potrebe unosenja dodatnih sila (razliCitim vrstama sidara) u tercn. obavezno izraduju karte seizmicke mikrorejonizacije. U fazi projektovanja. b Brane su hidrotehnieki objekti kojima se omogueava zadrzavanje vode u nekom podrucju.3. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vadonepropusne stijcne (npLsvjeze magmatske). Savrerneni egzodinamicki procesi obieno su rezultat porasta nivoa vode u podzemlju sto se prenosi i na sire podrucje padina. sufozija) 1 intenzitet ispunjavanja akumulacija razliCitirrl nanosima (transportovanim vodenim tokovima iii nastalim trosenjem stijena obeda akurnulacije). takvim pojavama. a nasute u sirim rijecnim dolinamf).podruejima.). Panamski kana! itd. Lucne anniranobetonske brane izvode se u uskim klisurama. koje (uz astale) posebno treba prouCiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su: razlomljenost terena. pokriveni i nepokriveni.7. a izvedba je moguca liZ strogo postovanje uvjeta gradnje u seizmicki aktjvnim podrucjima.

uz obavezno kartiranje. To je n10guc:e sprijeCiti zastitom kosina (npr. smjer kretanja zagadene vode. odnosno. ona se postize oblaganjem dna i bokova betonom (iIi armiranim betonom) s dodacima za postizanje vodonepropusnosti. U slucajevima kada nema potrebe za cjelovitin1 betoniranjem kanaia. ugla unutraSnjeg trenja. koncentraciju zagadivaca u vremenu. neophodno je u inzenjerskogeoloskom smislu istraZiti teren radi pripremanja podloge za odlagaliste otpada te odredivanja stabilnost. Teren koji pripada slivu crpilista iIi izvoru pitke vode za potencijalno vodosnabdijevanje u cjelosti se i bezuvjetno odbacuje kao podrucje n kojem bi se trazilo morfoloski i saobracajno povoljno odlagaliste otpada. kao i dotok u slucajevima visokog podzemnog vodostaja u zaledu.izdvojiti teren povoljan za lokaciju odlagalista otpada.0dlagalista otpada Otpadni materijal njegovo konlrolisano odlaganje na odgovarajucu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se covjek svakodnevno susrece. U okviru geologije. Kako je veoma tesko u morfoloski pogodnom terenu naC! prirodnu. hidrogeoloski povoljan teren za lokaciju odlagalista otpada mora biti istraZen u cilju izbora i vrednovanja potencijalnih lokaliteta n sanitarno -zdravstvenom. U neoblozenim kanalima dolazi do erodovanja i punjenja dna sitnim cesticama. Ako se zahtijeva vodonepropusnost. s napomenom da gline ipak !maju najvise povoljnih elemenata. 192 193 . pamja se posvecuje 6. klimatskim.ene karakteristike terena. Da bi se studiozno pristupilo istraZivanju problema zagadenja. Hidrogeoloska istraZivanja 0 mogucem odlagalistu otpada prethode ostaIim istrazivanjima iz domena tehnickih nauka. te njihovu oscilaciju i mogucnost ispiranja sitnijih frakcija iz nevezanih i poluvezanih sedilnenata. definisu slivno podrucje podzemnih voda. da bi se u bilo kojoj fazi eksploatacije odlagalista potpuno onemogucilo prodiranje zagadivaca u podzemlje. U tehnologiji odlaganja otpada znacajno mjesto zauzima potreba svakodnevnog prekrivanja otpada slojem inertnog materijala. Pri tonle je vaino odrediti koliCinc podzemnih voda koje gravitiraju ka kanalu. tehnoloskog i gradevinskog sianovista. jeT daju podatke 0 mogucoj migraciji zagadivaca u podzemne vode. U tu svrhu. jos i istramo busenje i raskopi. .gabionirna) i trajnim ciscenjem dna. i padine u kojoj ce kanal biti izveden. istraZivanjima zabvata sira okolina u cHju odredivanja koliCine i kvaliteta takvog materijala. a od inzenjerskogeoloskih egzodinamickih pojava. Uz to pokriveni inertni materijal mora se lahko i brzo zbijati ffiaSinama. i drugin1 l1vjetirna. Obim i vrsta istrazivanja ovisit ce 0 siozenosti litoloske i tektonske grade terena. Inertni materijal za pokrivanje otpada laboratorijski se ispituje u pogledu gustoce ( specificna masa ). Medutim. U inzenjerskogeoloskom smislu bitne su karakteristikc stabilnost kosina kanala.izdvojiti teren koji pripada slivu crpilista (odnosno izvoru) pitke vode i voda za potencijalno vodosnadbjevanje naselja i industrije. veliki znacaj u trazenju optimalnog rjesenja lokacije odlagalista imaju dvije specijalisticke discipline koje su s gradevinarstvom najvise povezane. posebno ce ovisiti 0 namj eni kanala. Takvi podaci upucuju na eventualno potrebne mjere oblaganja kanala. ali i 0 konstrukcij skim odlikama kanala i zahtjevima projektanta u veZl sa vodonepropusnoscu kanala. koriste se prvenstveno gline i prab. litoloskim i strukturnogeoloskim karakteristikama terena. injektiraju se ani dijelovi u kojima se voda gubi pri\'ilegovanin1 putevin1a (u vccim dobro povezaniln puklinama). jeT se njegovom izvedborn nloze aktivirati proces klizanja masa. Zbog toga se imenjerskogeoloskim odgovarajuceg kvaliteta. brzinu migracije zagadivaca u podzemlje. njenu brzinu i mjesto (mjesta) isticanja. apsolutno vodonepropusnu podlogu. vodopropusnost stijena. osim kartiranja (u svim stijenama). U ovom posljednjem (tehnicko-tehnoloskom smislu) bitnu ulogu imaju inzenjerskogeoloska istrazivanja. To su: hidrogeologija i inzenjerska geologija.hidrogeoloskim. po potrebi sadrze i geofizicka istrazivanja i istrazna busenja. treba ugraditi odgovarajuce materijale u podlogu. socijalnom i tehnicko-tehnoloskom smislu. kosina zasjeka u odnosn na traZenu visinu. kako bi se in situ i u laboratoriji u cjelosti upoznalc trai. Upravo tQj segment zivota nastoji se rijesiti s ekoloskog i sanitarno-epidemioloskog. odredivanja diskontinuiteta (u cvrstim stijenarna). kohezije i vodopropusnosti. a ponekad i izradu raskopa. Kod pripremanja podloge treba odgovarajucim zabvatima osigurati odvodnju odlagalista i odabrati mjesta za prihvat procijednih voda iz odlagalista u cilju njihovog evakuiranja. prirodne vlaznosti.8. s razlicitom efikasnoscu. U cvrstim i razlomijenim stijenama (naroCito krskim) bitno je istraziti kolicinu gubitaka vode kroz dno i bokove. U ovisnosti 0 topografskim. Inzenjerskogeoloski istrazni radovi.2. neophodno je : . Pri inzenjerskogeoloskim istraZivanjima odlagalista otpada primjenjuju se. prostorne mase ( zapreminska masa ).

U povrsinskim dijelovima okrsenih terena. 194 195 . te pritiska kojim voda djeluje kao i njene eventualne agresivnosti. koja istraiuje klimatske promjene tokom geoloske istorije Zemlje. jer postignutim znanjem i rezultatima pomaiu u rekonstruisanju i interpretaciji razvoja Zemlje i zivota na njoj. STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA Razvoj Zemlje kao nebeskog tijela od vremena njenog nastanka i razvoja zivota na njoj. PaZljivo se prati i seizmicka aktivnost. kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja iii u slucajevima prosirenja postojceih. sto dovodi do njihovog ostecenja i slijeganja. Litostratigrafija proucava litoloske karakteristike stijena i daje veoma korisne podatke. njihovoj genezl 1 prognozi daljnjih efekata takvih pojava. Petrologija omogucava upoznavanJe stijena. metamorfizma. podatke u proucavanju razvojnog puta Zemlje i zivota na njoj daju jos i paleogeografija koja opisuje fizickogeografske promjene te paleoklimatologija. da mezarja i groblja ne bi bila izvor zagadivanja podzemnih voda. skupljanja i bubrenja. cesto u bogata (ali iscrpljiva) lezista ruda bez kojih je covjekov danasnji zivot nezamisliv. ali i rezultati i spoznaje drugih prirodnih naucnih disciplina. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima. navedene same one naucne oblasti bez kojih bi informacije koje slijede bile nepotpune. Dakle. U inzenjerskogeoloskom smislu. narocito opis i podjela geoloskih doba po starosti. hemija. izgradenim od sedimenata sa sitnijim cesticama u pravilu je i moguenost osteeenja i slijeganja veea. Naprimjer. naprimjer fizika.klizistima i siparima. naroCito 0 hemizmu i stepenu dijagenetskih promjena. Naravno. kapilarne vlage. usko su povezane i druge. tako i bioloske pa se jos naziva i istorijska geologija. dinamicka geologija nam omogucava da upoznamo promjene u rasporedu kontinenata u odnosu na magnetne i geografske polove Zemlje. Za dobijanje cjelovite slike 0 fazama razvoja Zemlje koriste se rezultati i spoznaje svih naucnih grana geologije. 6. U terenima. Mineralogija pomaZe pri odreaivanju uvjeta koji su rezultirali nastankom odreaenih vrsta minerala i njihovim nakupljanjem.stratum-sloj). struktume. koje sluie za odredivanje relativne starosti stijena i korelaciju istovremeno nastalih stijena. ~aleontologija proucava razvoj i promjene u zivotinjskom (paleozoologija) i biljnom (paleobotanika) svijetu tokom duge geoloske istorije Zemlje. Na stabilnost betonom izvedenih mezaJ:ja i grobnica u glinovitim materijalima utieu promjene prostorne mase zbog smrzavanja i odmrzavanja.2. betonski zidovi Inezara i grobnica se ostecuju zhog ponavljenih procesa susenja i vlazenja. Ove mjere se poduzimaju u cilju sprecavanja zagadenja podzemnih voda. integralno proucava naucna disciplina koja se naziva stratigrafska geologija. ali i u povrsinskim.Mezarja i groblja Mezarja i groblja su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. Biostratigrafija daje vrijedne podatke 0 vremenskom redoslijedu nastanka zivota i omogucava podjelu stijena po starosti upravo u ovisnosti 0 organizrnima koji su u njima nadeni. Mezarja i groblja se ne bi smjela izvoditi na lokacijama unutar slivnih podrucja. gdje postoji direktna veza sa izvorom pitke vode iIi crpilistem za pitku vodu. tekstume i fizicko-mehanicke karakteristike te uvjete okoline i procese koji su se odvijali u Zemljinoj kori u vrijeme kada j e odredena stij ena nastala. pukotine i pukotinske sisteme. mehanizme nastanka i razvoja planinskih vijenaca i s tim u vezi rekonstrukciju pojava poput magmatizma. 7. Ovdje su. Na pocetku su se istorija Zemlje. epirogenetskih pokreta i seizrnizrna. radi prikaza kompleksnosti zadataka kojim se stratigrafska geologija bavi. parametre 0 kojima ovisi proillJena zapremlne i sadrzaja vode (u glinovitim stijenama). proucavali iz dokumenata nadenih u slojevima sedimentnih stjena te odatle potice i naziv stratigrafija (Iat. njihovu ispunu i mogucnost kOllluniciranja povrsinskih i podzemnih voda. Pored navedenih naucnih disciplina.naroCito u podrucjima s visokilTI nivoom podzemne vode. kao i namjene ove knjige. patrebno jc odrediti: elemente stabilnosti terena (da bi se izbjegle pojave klizista).Ona opisuje i na naucnoj osnovi rekonstruise.9. veoma razlomljenim stijenama krsa. njihove mineraloske. s navedenim naucnim oblastima koje se medusobno dopunjuju. prostorno i vremenski glavne dogadaje i pojave iz istorije Zemlje kako geoloske. Geotektonika pomaie u razumijevanju procesa i promjena koje su rezultirale prostomim odnosima meau stijenama litosfeTe u odreaenom geoloskom razdoblju. biologija. treba ih locirati u vodonepropusnim terenima i izvesti ih tako da se sprijeci bilo kakav njihov negativaJl uticaj na okolinu. debljinu razlomljenog dijela u evrstim stijenama.

U skladu s takvom pretpostavkorn. Pri tome se sluiima aktualistickim principom. oni koji plivaju poznati su kao nekton ski. Sedimentacione sredine su bitne za nakupljanje odredenih sedimenata. najvise fosilnih ostataka. te u postojanju priobalnih i plitkomorskih sedimenata na velikim visinama. Morske biljke iive sarno do dubine oko 200 m. Dakle. izolaeija i snaga gena. Dakle. mogu6e je odrediti raznovrsne karakteristike sedimentacionog prostora u kome su nastali neki sedimenti. pijesci. U tim sedimentacionim sredinama. tako i iosilnog) uoCio zakonitosti evolucije i zakljucio da je najvazniji uzrok promjena prirodna selekeija. Svako razdoblje Zemljine proslosti bilo je obiljezeno svojim karakteristicnim oblicima zivota. u razliCitim klimatskim pojasevima. Docena je da neke morske zivotinje i biljke mogu zivjeti sarno u odredenoj zivotnoj sredini. dok organizmi koji Iebde u vodi pripadaju. 06to je da proucavanjem savremenih procesa i pojava i njihovih uzrocnika. a taka je bilo i u geoloskoj proslosti. u sredisnjem dijeiu brakicne naslage nesto krupnijeg zma s kosom slojevitoscu. grebenski koralji su veoma osjetljivi na Cistoi:u mora i vee kod manjih zamuljenja ugibaju. Dinamika Zemlje u svijetlu mObilisticke koneepcije Dokaze 0 stalnom "sukobljavanju" egzodinamickih i endodinamickih sila danas nalazimo u podrucjima orogena s veoma deformisanim. razlomljenim i metamorfisnim stijenama lIZ manifestacije eruptivne i seizmicke aktivnosti. a time i podataka za rekonstrukeiju i interpretaeiju faza u razvoju Zemlje i zivota nalazi se u sedimentnim stijenama koje su nastale u morima. glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti. razlikuju se sedimenti morskih i marinskih prostora. a izdizanja su izrazito obiljezena dubokim kanjonima urezanim u kopno kroz dugo geolosko vrijeme. odnosno terestricki (eolski. analizom sedimenata i fosilnih ostataka u njima. laporcima i krecnjacima s dominirajucom nektonskom falIDom. te peCinske naslage) i slatkovodni medju kojima razlikt\jemo rijecne iii fluvijalne (rijeeni nanosi). flisern. estuarima i limanima. pa se danas zna da su pokretacki evolueijski faktori uz prirodnu selekciju jos i mutacija. Nesumnjivo je da se zivot zaceo u vodi te da su kopneni obliei nastali kasnije. Neritski sedimenti (cesto karbonatne stijene) sadrie brojne plitkomorske fosile. Mjesoviti sedimenti zastupljeni su lIZ obalna podrucja (litoral). Budue. batijalni sedimenti su predstavljeni muljevima. Kasnijim istrazivanjima Darwinova teorija evolucije je doradjivana. a u podrucjima delti. sedimenti nastali na kontinentu i mjesoviti sedimenti. Naprimjer. Navedeni podaei omogucavaju nam da zakljuCimo u kom je sedimentacionom prostoru nastao neki sediment u dalekoj geoloskoj proslosti.2. a u podini su morske sitnozrnaste naslage. uz strme obale. u cemu uvjeti okoline omogucavaju opstanak selekcijom odabranih najprilagodljivijih organizama. gline i laporci te hemijski i organogeni sedimenti sa slatkovodnom florom i faunom) i mocvame naslage. dubokovodniji (batijalni) i dubokovodni (abisalni) sedimenti. da izdizanja u pravilu slij"ede nakon jakih deformacija zbog 196 197 . planktonu.Fosili i stijene kao geoloska svjedocanstva Dogadaje u razvoju Zemlje i uvjete zivota na nJoJ moguce je rekonstruisati i interpretirati proucavanjem stijena litosfere i okamenjenih ostataka organizama (fosila) koji su u nekom geoloskom razdoblju iivjeli i razvijali se u odredenoj zivotnoj sredini. jer do te dubine prodire svjetlost koja im je nuina za fotosintezu. odnosno eko sistema u kojim su zivjeli. Ovisno 0 mjestu sedimentacije. 7. zivotne sredine uvjetuju egzistenciju odredjenih iivotinjskih i biljnih oblika i zajednica. Kontinentalni sedimenti mogu biti kopneni. u krovini su sitnozmaste slatkovodne naslage. dobijamo spoznaje 0 procesima i pojavama koji su se dogadali tokom razvoja Zemlje i utieali na oblike zivota na njoj. Ipak. U okviru marinskih sedimenata razlikuju se pJitkovodni (neritski) sedimenti. Organizmi koji zive na morskom dnu nazivaju se bentoski. dok u abisalnim sedimentima dominiraju organski muljevi i sitnozrnaste naslage s nesto planktonskih fosila. pa je stirn u vezi uveden termin facijes za oznacavanje litoloskih i paleontoloskih svojstava stijene nastale u odredjenom sedimentacionom prostoru. Charles Darwin (1809-1882.) jc tokam svojih istrazivanja biljnog i zivotinjskog svijeta (kako reeentnog.o mutacije gena omogucile pocetak evolueijskog procesa. nalaze se klasticne naslage. a spuzve i druge zivolinje. jezerske iii lakustricke (sljunci. u slatkoj vodi i na kopnu. u ovisnosti 0 uvjetima okoline. odnosno da su prirodni procesi geoloske proslosti analogni danasnjim. Mjesoviti sedimenti taloze se jos u lagunama. Smatra se da su uprav. koji polazi od pretpostavke da su tokom Zemljine proslosti na njenoj povrsini i u unutrasnjosti djelovale uglavnom iste one sile koje djeluju i danas. mogu zivjeti i na dubinama do kojih svjetlost ne dopire. Proucavanjem fosilnih ostataka uoceno je da su se biljni i zivotinjski organizmi ad prvih pojavnih oblika do danasnjih dana mijenjali i usavrsavali. Poznato je da danasnji organizmi zive u morima.

moze se zakljueiti da je dno okeana u geoJoskom smislu mlade od sedimenata kontinentalne kore. Odnosno. a juzni Gondwana.8 emigod" a na juznom dijelu 2. tada otoenih lukova nema (npr. odredjeno je da se Sjevema Amerika udaljava od Evrope brzinom koja na sjevemom dijelu iznosi 1. kad se okeanska kora subdueira pod kontinentalnu. uzroelllclma kretanja i njihovim granicama pojasnjena je u potpoglavlju 4.1. /989. Nakon sto 5e njemacki geofizicar Alfred Wegener 1912. u slueaju kad se jedna okeanska ploea subdueira pod drugu (npr.1. dobiveni su brojni podaei koji su omogucili definisanje litosferskih ploea i dali osnovu koneepeiji 0 sirenju okeanskog dna. nazvanoj Pangaea. Udaljavanje kontinenata prema savremenim gledistima (premo: Trevison & Giglia. ove knjige. nova litosferska kora nastaje upravo u tim zonama. iz kojeg strse vulkanske morske planine. na istocnom rubu Paeifika. u koje se utiskuje baziena lava uglavnom pukotinskog tipa izljevanja. sto je svakako jedan u nizu dokaza 0 kretanju litosferskih ploea. poredjenjcm rasprostranjenosti fosilnih ostataka. radiometrijskim mjerenjima starosti uzoraka bazalta s dna okeana dobivena je najveca starost od priblizno 150 miliona godina. Prema tome. Pangaea je bila okruzena okeanskim prostorom nazvanim Panthalassa.) Sjeverni dio te jedinstvene kontinentalne mase nazvan Je Laurazija.Cileanski model subdukeije). pracenjem eruptivne aktivnosti te magnetizma u starim stijenama na povrsini i u okeanskoj kori. 93. a ni fosili nadeni u abisalnim sedimentima nisu bili stariji. Mjerenjima brzine relativnog kretanja ploea na 198 199 . sto je dno mladje. 0 starosti nove okeanske kore na dnu okeana zakljucuje se upravo iz debljine abisalnih sedimenata. mnogobrojna detaljna naucna istrazivanja dala Sil podrsku osnovnim \Vegenerovim postavkama 0 pomicanju kontinenata. Spoj sjevernog i juznog kopnenog dijela bio je na zapadu. Na relativno konsolidovano dno se s vremenom nakupljaju abisalni sedimenti i izravnjavaju relief. Rubovi okeana markirani su uglavnom ostrvskim lukovima vulkanskog porijekla. to je i manja mogucnost postojania sedimenata. nova globalna tektonika). Prema postavkama tektonike ploce. a njihovi struktumi obliei raskinuti transformnim rasjedima ukazuju na pojavu jakih naprezanja. precizmm geodetskim pracenjem promjena u udaljenostima kontinenata. a u istocnom dijelu bio Tethys okean ("zaliv" Panthalasse). godine objavio radikalnu teoriju 0 pomicanju kontinenata sa naucno utemeljenim obraz10zenjem 0 slicnosti kontura nekih nasuprotnih kontinenata (osobito Afrike i Juzne Amerike). Od sredine 60-ih godina ovog stoljeca do danas. Filipini i dalje prema Australiji). Divergentne granice litosferskih ploca markirane grebenima koji su simetricni U odnosu na osu zone sirenja. Na primjer. Slika 93. pracenim dubokim okeanskim brazdama. S druge strane. debljina sedimenata se u pravilu povecava udaljavanjern od ose zone sirenja.no 65 miliona godina njezini dijelovi (kao zasebni kontinenti) dosli u polozaj koji priblizno odgovara danasnjem (51. Sljedeca potvrda 0 kretanju litosferskih ploea dobivena je preeiznim mjerenjima udaljenosti kontinenata. a cesto su prekinute i segmentirane transformnim rasjedima. srednjedubokih i plitikih zarista potresa. danasnji zapadni rub Pacifika: Japan. trebalo je odgovoriti na lllZ slozenih pitanja 0 uzrocima nastanka horizontalnih sila koje se tako jakim pritiskom realiziraju. Medutim. Teorija 0 pomicanju litosferskih ploea (tektonika ploca. pa ce u nastavku biti prezentirani sarno savrerneni dokazi 0 kretanju ploea.3 em/god" dok se Juzna Amerika udaljava od Afrike u sjevemom dijeJu za 2. da bi prije pribliz. Nova okeanska kora se tokom udaljavanja od sredisnjeg dijela sirenja lomi i izdize. Grebeni su locirani unutar okeana.nagomilanog pritiska. Snimanjem dna okeana. liZ obalu Juine Amerike . Nairne. odnosno 0 kretanju velikih odvojenih masa Zemljine kore tokom geoloske proslosti. 2001. Tako je prihvacena misao 0 nekad jedinstvenoj kontinentalnoj masi. prerna klasienoj geosinklinskoj koncepciji kasnije poznat Mediteransko-transazijsko geosinklinalno podrueje. otvorena je mogucnost globalnog gledanja na dinanliku litosferc. koja se pocela "kidati" prije oko 220 miliona godina.5 em/god" a u juznom za 4. nalaze se U okeanskirn prostorima. a u neposrednoj okolini zone sirenja mladi abisalni sedimenti nedostaju. preuzeto iz: Lf)estanovic. odredjivanjem sadrzaja dubokih.1 em/god.).

sto se naziva obdukcijom. upravo uvjeti mogu biti razliciti kod postanka istodobnih stijena.U sjevernam dijeiu Pangaee (Laurazija) zivjcle su biljke penjaciee istog roda. Na primjer.3 i 10. Iz razlike starosti ofiolita (odnosno okeanske kore) i vremena njihovog "smjestavanja" na kontinentalnu korn. Odredivanje relativne starosti stijens Za odredjivanje relativne starosti najvise se koriste podaci iz sedimentnih stijena. 10m. Obzirom da su hipoteze 0 pomicanju rotacione ose Zemlje odbacene kao nemoguce po zakonima fizike. 7. RazliCitim metodama. Mobilistickom koncepcijom je danasnji polozaj ofiolita protumacen navlacenjem dijela okeanske kore na kontinentalnu. jer je tesko zamisliti paralelnn evoluciju na udaljenirn kontinentilna. stariji ad 200 miiiona godina. te da su potresi upravo posljedica pomicmlja litosferskih ploea. Metoda supcrpozicije slojeva polazi od cinjenice da su mladl slojevi talozeni iznad starijih. dobiveni su podaei izmedju 1. Potvrda za navedenu tvrdnju nalazi se u postojanju anomalije sile tde u podrucjima brazdi. s manje ili vise taenosti. hemijski sastav. stepen dijageneze itd . a vrlo slieni kod nastajanja stijena razliCite starosti. SW ukazuje na brzinu prirasta nove okeanske kore. Nairne. fosili papratnjace Glassopteris. iitoloska i paieontoioska metoda. gdje se topi i u mineraloskorn smislu transformise uz oslobadanje vel ike kolii'ine energije na dubinama od vise stotina kilornetara. a samo u zadnjih 10 rniliona godina utvrdeno je cak preko 15 epizoda obrnutog (reversnog) polariteta.1. Ipak. sta se objasnjava vezom ta dva kontinenta (Gondwana) u sklopu Pangaee. lzrazito jaki ucestali potresi na konvergentnim (subdukcijskim) granieama objasnjavaju se Cinjenicom spustanja dijelova relativl10 hladne (i manje guste) Iitosferske ploce duz konvergentne odnosno subdukcijske granice u topliju (vece gustoce) astenosferu. Pri odredivanju relativne starosti stijena posebno se koriste metoda supcrpozicije. Praktiena vrijednost metode prestaje u uvjetima tektonski jace poremecenih naslaga. To je oeito jos jedan dokaz 0 postojanju prakopna i njegovom komadanjn i odvajanju. Kad stijene koje gradi okeansko dno (ultrabazicne i bazicne magmatske stijene s dubokol110rskim sedimentima) danas nalazimo na kontinentu.. grebenima i transformnim rasjedima). kao sto su boja. razliCit polaritet u starijim stijenama je objasnjen promjenama u polozaju kontinenata. Dakle i o[lOllti bi trebali biti jos jedan u nizu dokaza a stalnom kretanju litosferskih ploea tokom geoloske istorije zemlje. To pravilo vrijedi za primarni polozaj slojeva sedimentnih stijena. zabiljeien je tek u stijenama starim do . sta bi takode bila teska iogicki objasniti da ti dijelovi u dalekoj geolaskoj proslosti nisu bili jedinstveno kopno. Relativna starost magmatskih i metamorfnih stijena odredjuje se na osnovu njihovog odnosa sa sedimentnim stijenama poznate (takode relativne) starosti. to je nepouzdan postupak za uporedivanje na .ka obiljezja naslaga ne ovise 0 vremenu postanka nego 0 mjestu i nvjetima u kojima su nastale. Medjutim. Fosilni ostaci istih vrsta nekih biIjaka i zivotinja geoloske prosiosti.divergentnim granicama. moze se odrediti vrijeme obdukcije. ta se starost moze odrediti relativno i apsolutno (radiometrijski). Polaritet koji odgovara danasnjem.irim podrucjima jer litolo. Proucavanjem seizmicke aktivnosti i lokaeija potresa u zemljinoj kori potvrdello je da sn potresne zone saglasne s granicama ploea (brazdama. Podaei 0 paleomagnctizmu takode su posluzili pristalicama mobilizma kao jos jedan dokaz za postojanje i pomicanje litosferskih ploea. 7. To znaCi da iz podataka 0 "zannznutom" magnetizmu mozemo zakljuciti 0 orijentaciji te stijene prema nekadasnjem polu. odnosno tamo gdje 1m nije mjesto postanka. Medutim.3. nadene danas u Sjevernoj Arnerici i Velikaj Britaniji. Litoloska metoda je zasnovana na litoloskim karakteristikama. sto se smatra malo vjerovatnim u slucaju da su kontinenti od svog nastanka bili u danasnjem poloiaju.730 hiljada godina. Odredivanje starosti stijena Osnovni preduvjet za pouzdanu rekonstrnkciju redoslijeda dogadanja u razvitku zivota na Zemlji i promjena u prostornim odnosima medju stijenama litosfere jest poznavanje starosti stijena. Cinjenica je da stijene ciji minerali sadrie zeljezo tokom nastanka registfuju orijentaciju magnetskih polova Zemlje i prema njima se polariziraju. Naprijed navedeni podaei ukazuju da mobiiisticka koncepcija daje prihvatljiva objasnjenja cjeJokupne Zemljine dinamike tokom njenog razvitka. nekih vodozemaca i gmizavaca nadjeni su u podrucjima Juine Afrike i juinog dijela Juzne Amerike. Navedene karakteristike mogu se koristiti za uporedivanje i odredivanje relativne starosti pod pretpostavkom da su jednake iIi sliene stijene ujedno i istodobne. u jasno ogranieenim prostorima i 200 201 .3. nadeni su na razlicitim kontinentima. nazivamo ih ofiolitima.3 em/god.

Spektrometrijskim odredivanjem mase izotopa olova i poredenjem 5 masom radioaktivnog izotopa urana. vee i tragovi njihove zivotne aktivnosti i otisci takode se ubrajaju u fasile.3. s vremenom poluraspadanja 1. era (era tern). fosilnih asocijacija i filogenetska metoda. jasno je da starost minerala ne mora biti i s!varna starost stijena. te metode ne daju posve tacne rezultate. ne sarno okarnenjerri ostaci organizarna geoloske proslosti. U okviru svake gcohronoloske jedinice (eon-doba) stvarane su tanje iIi deblje nasI age stijena koje zapravo predstavljaju hronostratigrafske jedinice (eonotem-kat). rpak. cpoha (serija) i doba (kat). 7. Obzirom da se kalij i njegovi spojevi nalaze u mnogim magrnatskim i metamorfnim stijenama. Najcesce primjenjivane radiornetrijske metode su: uran-olovo.567 ± 30 godina. Vrijeme koje je potrebno da se kolicina nekog radioaktivnog (iii nestabilnog) elementa smanji na polovinu je njegovo vrlJeme poluraspadanja. Metoda takode daje i dosta pouzdane rezultate za odredivanje starosti stijena starijih od 10 miliona godina. Nakon uginuca. U organizme putem CO2 ulazi procesom fotosinteze. a nazivaju se karakteristicni iii provodni fosili. Prj tome se tretiraju minerali iz grupe liskuna. ovom metodom se postizu dobri rezultati u ispitivanju mladih stijena i zivata (u posljednjih 30 do 40 hiljada godina). Paleontoloska metoda ternelji se na proucavanju i interpretaciji evolucije zivotinjskih i biijrrih organizama tokom geoloske proslosti. Tako su izdvojene slijedece jedinice: eon (eonotem). period (sistem). Konacan produkt njegovog raspadanja je 4He (ex cestice) i izotop olova 206 Pb . Eoni se daljc dijele na ere. za odredivanje relativne starosti stijena imaju posebnu vrijednost. a nazivaju se ihnofosiiima. 7. Metoda uran-olovD sluz] za odredivanje apsolutne starosti najstarijih stijena litosfere. i ugljenikova metoda. a moze biti od nekoliko hiljada godina do nekoliko miiijardi godina.6 i 4. a 89% aloma gubitkom j3 cestica prelazi u kalc\j (")Ca).4. Radioaktivnim raspadanjem izotopa 14C reducira se njegova prvobitna koliCina i odnos sa stabilnim izotopima.47 milijardi godina.Stratigrafske jedinice U cilju prikaza geoloske istorije Zemlje koriste se geohronoloske i njima odgovarajuee hronostratigrafske jedinice. Ugljcnikova metoda bazira sc na radioaktivnom izotopu ugljenika (4C). ova metoda se koristi za odredbu starosti tih stijena.3 milijarde godina. bilo je organizarna koji su zivjeli sarno u nekom odredenom geoloskom razdoblju iii u odredenom ekosistemu. On ima vrijeme poluraspadanja 5. zbog cega se njihova masa tokom vremena smanjuje. Mjerenjem omjera 14C/ 12 C odredjuje se starost s velikom pouzdanoscu.2. ali za odredivanje relativne starosti stijena ne znaee mnogo. U okviru geohrono]oskih jedinica najduzc su trajali coni a izdvojena su dva ito: kriptozoik i fanerozoik. kalij-argon-kalcij. Ono je konstanta.7 milijardi godina. To je iskoristeno za proucavanje starosti stijena metodama koje se nazivaju radiometrijske. Ovom rnetodom je odredena starost stijena s Mjeseca i nekih rneteorita u rasponu izmedju 4. rpak. stabilni produkt ( izotop) moze se koliCinski uporedivati s izvamim radioaktivnim elementom. a na kraju prelazi u stabilne izotope. Neki organizmi geoloske proslosti zivjeli Sil u vise geoloskih razdobija. Ovi fosi!i imaju prakticnu vrijednost s gledista evoIucije i odredivanja uvjeta koji su vladali u okolisu njihovog zivljenja. jer su bili otporni na promjenu uvjeta zivota iii su imali veliku sposobnost adaptacije novonastalim uvjetima. Vrijeme poluraspadanja radioaktivnog izotopa urana 2. Radioaktivni elementi emitiraju ex i j3 cestice te y zrake.dijelom poznatim uvjetima i litoloske karakteristike mogu posIuziti za vremensku korelaciju. a njegovi stabilni izotopi su 12C i 13c. broj metoda pomocu kojih se pokusava odrediti apsolutna starost pojedinih stijena litosfere. organizmi geoloske prosIosti redavno su bili uklopljeni u neki sediment bez kontakta sa zrakom kada prestaje razmJena ugljenika izmedju okoli!'a I organizama. Zbog relativno kratkog vremcna poluraspadanjc izotopa J4C. Nairne. Pri tome moze da se primjenjuje metoda karakteristicnih (provodnih) fosila. S druge strane. U okviru kriptozoika izdvojena je 202 203 . definise se starost minerala iz proucavane stijene.l8 U je 4. a geografski su bili veoma rasprostranjeni. Konaeni. zajedno s njom iii poslije njenog nastanka. Odredivanje apsoiutno starosti stijena Proucavanjem prirodnih radioaktivnih elemenata i prodnkata njihovog raspadanja pronaden je vee. Takvi fosili. a sluzi i za odredivanje starosti arheoloskih nalazista. vrijeme poluraspadanja odnosi se na radiaaktivni element nekog minerala a kako je taj mineral magao nastati prije nastanka stijene. Za odredivanje starosti stijena koriste se fosili. Metoda kalij-argon-kalcij osniva se na raspadanju radioaktivnog izotopa kalija 40K na dva na('ina: II % atoma dobivanjem elektrona iz svemira (apsorpcijom j3 cestica) prelazi u argon (40 A).

5. kao i kondenzacijom vodene pare iz atillosfere. a prema sadasnjim spoznajama. a druga (koju cesto nazivamo prvobitn01n) je nastala naknadno. I '" Z jura trijas <: ~ "" '" I I0 i N 6:: I I I I I T I i 230 285 perm k:ui)on devon P C ) 50-55 i 0 . zasnovanim na proucavanju stijena s Mjeseca i nekih meteorita. odnosno. a laksa kisela magma se utiskuje u vise dijelove< Kad je magmatska aktivnost postala intenzivnijom. Razvitak Zemlje i zivota u geoloskom vremenu Razvitak Zemlje proucava se od vremena kad je ona nastala.) Pc. a podijeljena je nu dva perioda: tcrcijar i kvartar.5 milijardi godina.il (arI1eol. razgranicenjem jezgra i omotaca< 0 nastanku atmosIere lakodje nema pouzdanih podataka< Pretpostavlja sc da je prvobitna Zemljina atmosfera. U ovoj eri najvecu zastupljenost imaju skriljave metamorfne stijenc (mikasisti argilosisti i iiliti) a potom pjescan< Mczozojska era dijeli se net tri perioda: trijas.5 milijardi godinaO Taj dio razvitka Zemlje uprkos brojnim istrazivanjima ostaje sve do danas nedovoljno pozna\. orciovicij. Nczna se tacno niti kad jc i kako nastala njena kamena kora.N~ i i . kamena kora postaje deblja jer kristalizira 111110StVO uglavnom andezitsko-dacitskih stijena. Geohronol(j~ka skala Zcmljinc kore -: 1 N 0 " I . Arhajska protcroz0jska era zastupljene su uglavnom nlctamorfniIn stijenama (gnajs[.vi. Smatra se da je voda u pocetku Zcmljinog <razvoja kontinuirano pokrivala veei diD pOVTsine formirajuei prvi plitki okean< Tabela 13. pripadaju razdoblju od zadnjih 3 do 3. danas odredenih ispod gotovo svih starib kontinentalnih masa< U to se vrijeme poCinje odvijati i diferencijacija u unutrasnjosti Zemlje.arhajska i proterozojska era. 7u 45-55 34-45 65 65 135 11)0 I ~ 'II '" . uglavnom vulkanskim ekshalacijanlU uz sudjelovanje suncevog vjetra i kometa. devon. poCinje formiranje kontinentalne kore iznad okeanske. kao u ostalom ni za nastanak Suncevog sistenla. Ipak. . karhon i perm. Odlikuje se skora potpunim odsustvom nletanl0rfriih stijena i vrlo velikom zastupijenoscu krecnjaka. 0 D I 50-55 ! i 40 (')(i-65 . I . uz sUdjelovanje geoloskib siia< U slijedeCim fazama razvitka Zemlje dolazi do gravitacijske diferencijacije materijala koji je gradio tadasnjukamenu koru. a pravo formiranje reljefa mogio se dogoditi kasnije.I w . U njoj so st"\'arane velike mase klasticnih sedirnenata.7 miiijardi godin2< Podaci nadeni u stijenama litasfere omogucavaju poznavanje evolucije Zemlje i zivota na njoj < Realnost spoznaja ovisi 0 brojnosti nalaza i njihovoj naucnoj obradi i interpretaciji< Podaci koje su nam ostavili organizmi u stijenama. GeohroIloloSka sLab Zemljine kore bcz epchu i doba ( katovi) prikazanaje na labeli br. Danas se smatra pribvatljivom pretpostavka da je hladna povrsina postojala od samog pocetka te da je bila pretopljavana i preradivana toplotnim strujama i uzarenonl masom koja je iz unutrasnjosti prodirala prema povrsini< U tom su razdoblju meteoriti i manji asteroidi ucestalo padali na Zemljinu ponsinu< lomeCi je i formirajuci vece i manje kratere pri cernu se mijenjao reljef i stvarao uvjet za nastanak prvih vodenih bazena. mikasistl itd..! II ~ I . bila ostatak primarnog omotaca te da je Hisparila" u svelnir zbog nedovoljne Zenlljine gravitacije. situr Mdovicij kambrij .). Kenozojska era je najmlada. 13. Prva hidrosfera vodi porijeklo od plinova koji su na povrsinu izbili sa vulkanima. :.krecla I pak"oc\:n K j p.Oit. j 7. prve izbocine i udubine na povrsini 1110gle Sll na5tati i kao rezultatl stezanja pri ocvfsCivanju. sHuI'. i i 350 395-400 4)5-400 . I I 500 570 7() proterozoik (algonkij) i "' '" 0. jura i kreda. od kada se racuna pocetak prvog primitivnog zivota na Zemlji< Sto je bilo prije toga. to se dogodilo prije ako 4. ~i oko 4000 I I I . a U okviru fanerozoika izdvojcne su palcozojska~ mezozojska i kenozo. Paleozojska era sastoji se od scst perioda: kambrij. f- g: t. I I I 4700 204 205 . sastavijena od vodonika i helija.) adw. sta se dogadalo od prvih oko 1 do 1. Za prvo razdoblje formiranja Zemlje kao jedne od devet planeta nema pouzdanih podataka. '" '" @ ~". em Pr: I .~ska era.

Nastanak zivota na Zemlji precmet je brojnih istrazivanja, ali ni do danas nen1a pouzdanog odgo-vora na pitanje: k3ko': Prvi organizmi nisu ostavili traga u stijenama, pretpostavlja sc, s .lednc strane zbog toga sto nisu posjedovali cvrste mineralizovane dijelovc, a s druge strane, zbog veoma dugog vremena koji je prolcko od njihovog izumiranja. tokom kojeg su stijene u kojiIna -su ostaci eventualno bili sacuvani, pretrpjele vise metamorfoza koje SD ill unistilc. PrCIna sacuvanim i analiziranim najstarijim fosilima, rac-una se da su pry! i primitivni organski ablici zivota nastali na Zem1ji prije vise od 3 milijarde godina. lshodistem zivota smatraju se organski spojevi nakupljeni u plitkim vodama. Njihova koncentracija se povecavala lsparavanjem. Djelovanjem ultraljubicastih Suncevih zraka na takvu koncentriranu otopinu dolazi do veoma slozenih hemijskih procesa koji rezultlraju nastanlcom aminokiselina, ugljikohictrata, proteina i nukleinskih kiselina. S dovoijno ugljendioksida omogncen(:l je fotosinteza a ena dalje (}1nogucava nastanak prvih biljaka sposobnih za samostalan zivot, odnosno, prema takvoj shelni nastao jc onaj prvi, odlucujuci evolucijski skok. Je Ii doista bilo tako, nije naucno potvrdeno, ali irna logike u tako zanlisljenoj shelni. Prekmnbrijske stijcne, od kojih najstarije imaju oko 4~7 Inilijardi godina, a najmladje oko 570 mil10na godina, danas 5U U pravilu predstavljene rnetamorfitima, bez fosiIa. On1 rijetki pronaclcni -rosiE nisu dovoljni za detaljnije hronostrmigrafsko odvajanje i ilnaju prakticno zn_acenje uglavnoHl za paleontologe. Istrazivanjem struktura 1 uocavanjem ,geoloskih promjena koje Sll u tom razdoblju bile intenzi"vne, prekillnbrijski eon, nazvnn jos i kriptozolk, podijeljen je u dvije ere: stariju, nazvanu arhajk (arheozoik) i mladju naz\-'anu proterozoik (algonkij). Na prostoru BiB, prekrambijske stijene TIlSU nigdje dokumentovane. Paleozo.iska era trajala je ukupno oko 335 do 350 rnoliona godina, odnosno od prije 570 do prije 230 miliona godina. Najstarija je era fanerozojskog eona. Posebno je znacajna kao era intenzivnog razvitka zivota. Podijeljena je u sest porioda. PoCinje kambrijem a zavrsava se perrnom. Organski svijet paleozoika je veoma raznovrstan. Istice se bogato prisustvo tabuiatnih i tetrakorala. krinoida, trilohita, u ordoviciju i siluru dominiraju graptoliti. razvijaju se cefalopodi-nautiloidea i amonoidea. brahiopodi su znacajni, u mladem paloozoiku dominiraju fuzulinide, a javljaju se skoljke i puzevi. U paleozoiku se javljaju prve ribe, vodozemci i gmizavci. Flora je predstavljena primitivnom psilofitskom florom, papratima, rastavi6ima i preCicama. U Bosni i Hercegovini paleozoik je uglavnom predstavljen metmTIorfitirna (skriljcima) a sporadicno krecnjacima. klastitima i drugim tvorevinama. 1zdvojen je: Sansko-Unski paleozoik, Kljucki paleozoik.

Centralnobosanski paleozoik, paleozoik istocne Bosne i paleozoik jugoistocne Bosne. Mezozojska era trajala je oko 150 do 170 miliona godina, odnosno pocela je priblizno prije 230 a zavrsila se prije 65 miliona godina. To je sredisnja era fanerozojskog eona. a znacajna je po velikim promjenama u geoloskom smislu i u razvitku zivota. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. U razvoju organskog svijeta u mezozoiku su izvrsene znatne promjene. U trijasu pojavili su se prvi sisari, a u juri prve praptice (Archaeopteryx). Zbog pogodnih klimatskih uvjeta tokorn mezozoika razvili su se dzinovski gmizavci koj i su izumrli krajem krede. Od beskicmenjaka najveci znacaj imaju cefalopodi amoniti na osnovu kojih su izvrsena detaljna biostratigrafska rasclanjavanja. Sa amonitima druguju belemniti koji krajem mezozoika zajedno izumiru. Znacajne su skoljke. puzevi. brahiopodi, jezevi a od mikrofaune foraminifere. U Bosni i Hercegovini mezozoik ima veliko rasprostranjenje. Sedimentne, magmatske i vulkanogeno-sedimentne tvorevine mezozoika, javljaju se na povrsini od oko 35 hiljada km 2 • iIi na priblizno Y, teritorije BiB. Dominantno ucesce menu navedenim stijenama imaju krecnjaci. Kenozojska era je najmlada u istorijskom razvitku ZemIje. 1me joj potice ad grckih rijeCi kenos i zoon. sto u prevodu znaCi novi zivot. Nazi\' slikovito oznacava pro111jene U odnosin1a kontinenata i okeana, ali i u oblicima flore i faune. sto tokom kenozoika poprimaju danasnji izgled i rasprostranjenost. Traianje se proejenjuje na oko 65 miliona godina. Dijeli se na dva perioda: tercijar i levartar. Pocetak kenozoika jasno je obiIjeien velikim promjenama u organskom svijetu. Na kopnu preovladuju cvijetnice a javlja se i veliki broj insekata. Za ovu eru karakteristican je nagli razvoj sisara i ptica. 2ivi svijet u toku ove ere sve se vise usavrsava i priblizava danasnjim oblicima organizarna. U kenozoiku se javlja i najvisi predstavnik zivih biea - covjek. Tokom kenozoika su ubrane i definitivno formirane najmlade vjenacne planine: Alpi. Dinaridi. Pirineji. Apenini. Kavkaz, Himalaji itd. Kenozoik je najvise zastnpljen na podrncju sjeveme Bosne, dok je u ostalirn podrucjima vezan uglavnom za slatkovodne ugljonosne bazene, iIi za diskontinuirane zone u Hercegovini. Dominantno je predstavljen klastitima sa podredenim ucescem krecnjaka. magmatskih stijena i drngih tvorevina.

8. GEOLOSKO KARTIRANJE I GEOLOSKE KARTE Za dobivanje opee slike 0 geoloskim istrazivanjima i procesu nastanka geoloske karte te 0 geoloskoj karti kao konacnom rezultatu

206

207

istraiivanja, u nastavku SU, na nivou inforrnacije za one kojima geologija nije maticna strnka, opisani zadaci geoloskog kartiranja po fazama rada i opc; pojmovi 0 geoloskoj kalii. 8.1. Geolosko kartiranje Geolosko kartiranje je osnovna metoda terenskih terenskih istraiivackih radova, Cija je svrha evidentiranje sastava stijena, i strukturnih odnosa odredenog lerena. Ono se odvija u lri faze, koje obuhvataju: 1. pripremne radove 2. rad aa terenn i 3. zavrsne kabinetske i laboratorijske radove. Pripremni radovi sadrze: proucavanje postoje6ih podataka 0 terenu, u sto spadaju svi objavljeni radovi i fondovska dokumentacija, prethodnu fotogeolosku obradu, kojom se dobivaju orijentacioni podaei 0 terenu i njegovoj gracli, sto ce tokom rada na terenu biti provjereno, kreiranje koncepcije kartiranja ( proliliranjem, kartiranjem izdanaka, pracenjem granica ), pripremanje lOpografskih podloga i ostale dokumentacije koja 6e sluiiti na tereou, sredi vanje terenske opreme, planiranje srnjestaja, prehranc i nacina rada na terenu. Rad us tcrenu obnhva':a: rekognosiranje radi upoznavanja lerena i prikupljanja materijala za preliminarnu laboratorijsku obradu, detaijno kartiranje, prilikom kog se na terenu biljeze podaei na taekama opazanja i uzimaju uzorei za laboratorijska ispitivanja, a u terenskoj bazi se dobiveni podaci svalwdnevno aiuriraju na karti obilazaka, u dnevniku tacaka opazanja i terenskoj geoloskoj karti, liZ pop is i spremanje uzoraka, reambuliranjc radi rjesavanja nerijesenih problema iii dopune podataka. ZavrSni kabinetski i laboratorijski radovi obuhvatajn:

izradu grafieke dokumentacije u koju spada geoloska karta, geoloski stub, profili i blok dijagrami, paleontoloska,mineraloska, petroloska, sedimentnopetroloSka, hemijska, fizicko-mehanicka i po potrebi druga ispitivanja uzoraka, izradu izvjestaja ( iIi tumaca) koji se sastoji od teksta i priloga.

8.2.Geoloska karta Geoloska karta je graficki prikaz grade terena, starosti stijena, njihovog sastava i medusobnih odnosa te ostalih vainih geoloskih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi na osnovu rezultata dobivenih geoloskim kartiranjem na (erenu, kabinetskih radova i iaboratorijskih ispitivanja. Na geoloskoj karti moraju biti oznaeene geoloske graniee, polozaji slojeva, strnkture, nalazista fosila, mineralnih sirovina is!., sve standardiziranim simbolima i grafikom. Ako je karta obojena, onda se propisanom bojom oznaeavaju kartirane hronostratigrafske jediniee, a ako je izgradena crno- bijelom tehnikom, koriste se odgovarajuca sjencenja. Geoloska karta mora sadrzavati legendu kartiranih jediniea i oznaka koje su uertane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti, tako da su najdonje ujedno i najstarije, a prema gore su sve miade. Uz osnovnu geolosku kartu izraduje se i geoloski stub. Njime sn propisanim grafickim simbolima prikazane utvrdene geoloske tvorevine prema redoslijedu nastanka njihova debljina, uz kratko opisane karakteristike. Sastavni dio geoloske karte je jedan profil iii vise profiia. Geoloski profil je graficki prikaz svih utvrdenih geoloskih elemenata i njihovih odnosa po dubini u odredenom vertikalnom presjeku. Takav profil je s obje strane ogranicen vertikalnim pravcima S oznacenim apsolutnim visinama, a uz to sadrii oznaku orijentacije, horizonlalno grafieko mjerilo i nazive vaznijih lokaliteta. U geoloskim profilima uertavaju se litoloske oznake koje se mogu koristiti i za oznacavanje vrste stijena na cmo-bijeiim kartama. Na geoloskim kartama postoje slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja u kombinaeiji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Slovno-brojcane oznake za pojedina geoloska razdoblja date su u tabeli 13. Boje koje se koriste za oznacavanje starosti sedimentnih stijena su: kvartar - bijela tereij ar - zula kreda - zelena karbon - siva devon ~ sivosmeda silur - svijetla plavozelena

208

209

jura - plava trijas - Ijubicasta penn-smeda

ordovicij - tamno plavozelena kambrij - sivomaslinasta prekambrij - ruzicasta

Geoloske srukture se na kartama oznacavaju grafickim oznakama crvene boje. Neke od grafickih oznaka prikazane su na slici 95.
'V

Starije stijene istog geoloskog razdobJja boje se tamnijim, a mlade svijetlijim nijansama. Magmatske stijene se na geoloskoj karti oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Propisana boja za intruzivne kisele i neutralne stijene je kannin crvena, za bazicne zelena, a za ultrabazicne sivozelena. Efuzivne kisele i neutralne stijene oznacavaju se narandzastom bojom, a baziCne zelenom. Slovima grckog pi sma oznacava se sastav eruptivnih stijena. Za oznacavanje nekih intruzivnih i efuzivnih stijena koriste se slijedeca slova grckog pisma: ' granodiorit 6, , diorit 6 , sijenit q , gabro y , peridotit 0" - granit r - riolit X , daeit a p
,

- osa sinklinale, uspravne iii kose

- osa sinklinale, prevrnute iii polegle

- osa antiklinale, uspravne ili kose

- osa antiklinale, prevrnute iii polegJe

andezit a , bazalt j3, dijabaz j3j3

Metamorfne stijene se na karti takode oznacavaju bojom i slovnom oznakom. Naprimjer, mermeri se boje svijetJoplavo s oznakom M, kvarciti kobaJtnoplavo S oznakom Q, alnfiboliti zeleno S oznakom A, gnajsevi ruzicasto s oznakom G itd. Starost magmatskih i metamorfnih stijena oznacava se simbolima datim u tabeli 13. LitoJoske oznake nekih sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena, prikazane su na slid 94<

=+
o

=+=

- osa sinklinorijuma, uspravnog iii kosog

- osa antiklinorijuma, uspravnog iii kosog

- rasjed bez oznake karaktera, osmatran - rasjed pokriven ili nesigurno lociran (pretpostavljen)

1':'0'::-'1
c:-:J I%"Yhl
~

GLiNA
PIJESAK

~ ~
+.. .•• ~
~ ~'

KRECNJAK
SLOJEV1T

-- , E:3
1=--:;:;:3
~ -

n ANDEZIT

DOLOMIT SLOJEVIT '( GRANJT

!>

aA.ZALT

- rasjed osmatran fotogeoloski - vertikalan rasjed - relativno kretanje krila rasjeda horizontalnog tipa - elementi pada pukotine - vertikalna pukotina

5LJUNAK

STIJENE S FElDSPATOIOIMA
G GNAJS

PJESCAR
SLOJEV1T

~ ."
" . ITm

v_ GA8RO

Ie::: ill
f)J):l

~

KONGLOMERAT SLOJEVIT
BRECA

1; $IJENIT

Q KVARClr

g=;;q
~7!i!

SlOJEVITA
LAPORAC

~
• i ••
~

{f

PERIDOTIT

F"~~'r:i

x RlOUT

!'ii'h1 liliiii

I\;!MERMER
MASlVNI
A AMFlBOLIT

- horizontalna pukotina
Slika 94. Litoloske oznake za pojedine vrste stijena Slika 95. Graficke oznake za pojedine ge%ske strukture

210

211

& Vasi6 N. Univerzitet u Beogradu.. 1996: Sedimentologija. Gcoluy/w !WI"/U BU. 86-92. Obradovic J. Boegel 11.'ta. Sarajevo.429.New York.. Dortman N. 1-439. The Viking Press.)) 213 . Beograd. 1304 New York. Rudarstvo. f9YI. 1. Cackovi6 1.Opis gcoloske kartc i svih evidentiranih geoloskih elemenala kao Ijasnjenje grafickih prikaza 11<1 karti 1e istorija nastanka kartiranog terena ikazuju se u tunlacu geoloske kanc. 15-23. 2003: Klizista Tuzlanskog kantOlla. 175-182. Tuzla. Dzindo A. 2000: Oeologija.). 1989: Putnam's geology. Tuzla.tonalni stab CZ-Tnzla. Gillen C. 1992: Sedimentary petrology. 1-277. Gculoskn karlu 8iH l'fikaLlrlajc na slicl 06.'IIl' i H{'J"CCY.Tuzla. V. Zagreb. Herak M. litolo~. Geoloske kartc se mogu podije1iti prema mjcriiu i sadrzaju. Nanena knjiga. 1-436.'fU i~ NlTulurj('.f!1·illc ! j'I"<!ICI.... 2000: Odroni u karbonatnim stijenama. B.Tuzla.Sarajevo... starosti i sirukturnoj gradi terena (takvH je naprimjer Osnovna geoloska karLa BiH u M l:lOO 000). Hrvatovic H.c P. Fcrhatbeuovi(: Z. f)oruevii. 1.513. .ja kHz. 17118.cnjclskogcohlske karle. 2000: Inienjerskogeoloski i geotehnicki modeli kHzista na podrucju Tuzlanskog kantona. & Redzepovi6 R.. Earth science institute. A. Zbornik radova ROOF.e pudatkc 0 sasta\'u. -osnovnc geoloske karte ( od i: I 00 DOD do I: I 0 000 ).' ..9-15. Oklahoma City. -dctaljnc gcoloskc kar!e ( 1: 10000 i veee ). Zavod za geoiogiju. 1980: Metodika hidrogeoloskih istraiivanja.. FilipoviC B. Beograd.(illl. 1.ke kane" fOlOgeoloskc karte.Civilna zastitaKal1tonalni stab CZ-Tllzla.. civilna zastita-Km. tektonskc karL:... Nedra.185. Grubii... 1979: Inzenjerska geodinamika. Slika 96. & Mi\ovanov. Beograd. Janjic M. 1-646. Bordev.. LlTERATURA Basagic M. hidrogeoloske kane. -spccijalnc gcoioske karte ~. Hrvatovic l-l. Aberdeen. Civilna zastila-Kantona1ni stab CZ-Tuzla. 1991: Osnovi petro\ogije.6 B. geockoloskc karle itd. < • Prema sadrzaju. Caclwvic 1.1-203 . Blatt H. Tuzla. 1. 1999: Geoloski vodic kwz Bosnu i Hercegovinu. Birkeland P. Univerzilet u Beogradu. E. Basagic M. j c Nauka. ] Ivloskva. University of Aberdeen. Oxford University. prikazom tcrenn sa aspckta oelre-denc geoloskc disciI)linc.. Skolska knjiga.. Fcrha\begovic 2002: Savremeni egzogeno geoloski procesi u krovini tuzlanskc sone formacije. 1984: Gcologija.. struktura 1 dmamlka ZemlJe. 1. & Larson E.. Prema jerilu geoioske karte se dijele na: -pregledne gcoloskc karte ( 1: 100000 i manje ).173. sanae. " . 1·· 223. Beograd. 2003: Geologija-postanak. Rudarstvo.. 1-175. 2003: Poznavanje . kojc sadri. Univerzitet u Tuzli. . fnzla. 17/18.l . Beograd. XXIV 37-41.. Univerzitet u Beogradu. 1978: Gcolosko kartiranje.23-29. et aL" 1976: Fiziceskie svojstva gornih parod i poleznih iskopaenlih. geoloskc kartc se dijek na: -opst(~ geoloskc iUlrtc.1972: The Studio Handbook of Minerals.1984: Metamorphic geology.2003: Hitne intcrventne lujere na klizistill1a karaktensl1ka~ primjena i opmvdanost. W. University of Oklahoma. 1-486.l. TLlzia Dimitrijevi(: lVt.

. AN1. Zagreb. PasiC-Skripie D. 1967: I-lidrogeologija. Zagreb. Sarajevo.23-55. Glasgow. Split... Tuzla. & Nikolic P. 1. Soklie l..310. Tuzla. Lege! F.. Rudarstvo ! 7118. ANU BiT-I. 102-111. Univerzitet u Beogradu. Milojevic N..c 'vI. 1999: Facijalne i biostratigrafske odlike badena i sarmata sjcYerne Bosnc.::a PanonskoF bazena. Skolska knjiga..Rudarstvo. J 986: Osnovc geologije i petrografije. 115-117. 2003: Sanacija klizisla "i'asji grab" na putu Kalesija-Sapna. Zavod za geologiju. Rudarstvo 17/18.ipa an putu Ka!csija. Zbornik radova ROOF.Janjic M . 1987: Klizcnje i stabilizacija kosina. 1-220. 1-422. & Panic J. Tuzla. Nafta. 1992: Introduction to mineral Sciences. Beograd. 17/]8.. Rokic Lj. Vardarskc zone i juinih dije1o.. 1-395. Tuzla. . ~001: Promjene toka brzine slijeganja po petogodisnjim penod. Sokiic 1. Zagreb. Sveuciliste u Splitu. 1993: Osnove inzcnjerske geologije. Vlahm'. 12. Sarajevo. Naucna knjiga. 129-33. 1983: Specijalna mineralogija. Zigic 1. 214 215 .. .& Kovacevic R. 2001: Stijenski masivi kao objekti inzenjerskoge()loskih izucava~a sa osvrtom na savremene inzenjerskogeoloske karakteristike tuzlanskog sonog lezi!. Svjetlost.. 1-35. Cambridge. Soklic I. lnstilu! za gcoioska iSlrazivanja. 1988: Hroaologija geotektonskih pokreta u Dinaridima u mczozoikll i kenozoiku. ' Petkovie K. 2001: Osnove gcoiogijc i petrografije. 5-25.457. 2001: Kako zivjeti na klizistu. Nikolic P.Sapna..23-38. Univerzitet u Beogradu.736.47-51. Sestanovic S. Beograd. 1996: Magmatske formacije Dinarida. 1-447. Sarajevo. . 1. 1973: Cities and geology. 1-204. Jasarevi6 I. Rudal'stvo. 1-596. P. 1-159.231. Pami" J. Geoloski glasnik. Sarae Dz. Pasic-Skripi6 D.. I I 1-139.R. Beograd. Tuzla. 1989: Geotehnika.& FerhatbegoviC Z.. 2000: Razvoj baze podataka nestabilnih terena urbanog podmcja kantona Sarajevo. Rudarstvo 17118.. Tisl'jar L 2001: Sedimcntoiogija karbonata i evaporila. 1-198. New York. 1. 23/24. 162-171.. 1-364. 2000:Metodologija istrazivanja klizista... Tuzla.. Naucna knjiga. 1.. Sarajevo. 1985: Geology for civil engineers. Univerzitet u Tuzli. 1964: Postanak 1 struktura Tuzlanskog bazena. Split. Zbornik radova RGGF XXIlI. . 1-233. . 1-262.. & Zekan S.odrona uz prometnice primjenom drenaznog sustava i gabionskih zidova.159-169... Kantonailli Slab CZ. Soklic I. 156-162. Suljkanovic M. Sokiit 1. Beograd. Cackovic r.. 1-107. Ristic P. 1-272. Tuzla. Risti6 P. Uniwrzitct u TllZli. Beograd. ' Mandzi6 E. 1-378. Naucna knjiga. & Ferhatbegovi6 Z. & Gribble C. Nonveiller E. 1964: Lineamenti sjeveroistocne Bosne. Zagreb. University of Camhridge. Vrabac S. ~ Tisljar J. Scstanovic S. Beograd. 2000: Kliziste StuboGracanica istrazivanje i sanacija. 2000: Marinski paleogen i miocen II profilima istraznih busotina kod Gracanice.Corie S. Cackc)\'ic r & Zekan S. & Sijercic I... Tuzla.Tuzla. 1970: Geologija za mdare. Ferhathcgovic Z.primjena cradevinarstvu. ] -314. Stevie M.. XXII!!. knj. Taksie A.. Sarajevo. 65-71 Tuzla.1-375 . 23/24.. Tuzla. Radovi LXXIX.Tuzla.. 134-137. Skolsk" knjiga 1-198. 127134. 10. Zagreb. 2000: Deformaeije gabionskih konstrukcija pri osiguranju padina. Halilovie S.. Univerzitet u Sarajevu. Grifon.pnmJcna u graditeljstvu. 1981: Petrologija i petrografija magmatskih stijena. Sestan~\i6 S.. 10. 1989: Mineralogija. Tuzla.ma tuzlansKe gradske zone. Rudovi LXXXV. Jevremovi6 D" i997: Geoloski gradevinski materijali. 2000: Sanira~e klizista. Stevie M .. 1986: Tektonsko.. University of Glasgow.c.Sarajevo. Putnis A. Rudarstvo 17118.& Ristic P.. 2001: Odreclivanje koeficijenta fiI{racije lezista Omarska na osnovu granulometrijske al1alize. knj. Geoloski glasnik. & Alit F.stmktumi obliei Tuzlanskog bazena i Majevicc.ta.J Bil-1.. ' Lokin P. JanjiC S.. Beograd. Vrnbac S . Beograd. Rudarstvo. Univerzitet u Beogradu. Stevie M.. 1985: Inzenjerska geologija sa osnovama geologije. Redzepovi6 R. 163-169. 198 J: Gcologija za gradevinare.D. 1996: Geologija u gradevinarstvu. Tuzla. PasiC-Skripic D. Skolska knjiga. Sarajevo.... Me Graw-Hill Book Company i557. 2000: Prikaz uzroka msenja potpornog zida i na:. 1979: Osnovi geologijc. 1994: Scdimentne stijene. 10. Sveuciliste II Splitu. Rudarstvo 17118.. McLean A.. & Lebo Z.. Zagreb. Gradevinski institut.

204 dijabazi. 16 andaluzit.Civilna zastita-Kantonalni stab CZ Tuzla. 117 Aerodromi.36 apsolutna staros!.526. Tuzla.28 barit. 124 dioriti. 77 amorfni minerali. 79 eolska erozija.27 217 . 137 dinamotermalna metamori'oza. 93 antiidinorij.44 debljina sloja. 75 arkoze. 93 brane. 11 atmosferska iii meteorska voda. 114 detalinn kartiranje. 128 endodinamika. Windley B. 76 cirk. 189 akutue sanudone mjere. 124 epicenter. F. 16 antiklinala. 83 amfiboli. 195 bioHt. 45 anbidri!. 62 alpinotipna orogenezu. 55 alohemijski sastojci.27 dolo mit.Vrabac S. 164 cvrstoca na pritisak.sta.ia minerala.. 104 epidot.28 blasticn!! struktura. Chichester. S3 brcce.59 arteilke izdani. 88 deluvij. 7-9. 49 bazien. 165 elementi kHz.27 cvrstoca na istezanje.l.125 cirkon.55 clasticnost slijone. 2003: O$novni uzroci pojaye klizista na podrucju Tuzlanskog kantona. 50 dijamant. 56 biostratigrafija. 162 bore. 181 akumulacijska jezera.44 disten. 1995: The evolving continents. 114 denudaeija.45 bazalti.190 brecas!a lekstura.nje. 34 dolomiti. 16 coslovne saobracajniee. 96 apati!. 37 dijatomiti.90 augit. 45 dijageneza.. 1.55 bubr.. 51 devon. 19 eoisit. 132 alevrolit ( sHtit ). 19 boj" slijen.27 andeziti. 43 bigar ( sedra ).35 bazalti.27 cipolini. 202 argilosisti. 165 dadti. 162 busivost stijena. 164 cvrstoca na savijanje~ 164 cvrstoca na smicanje. 179 ciklosilikati. 35 anizotropni minerali. REGISTAR Abrazija. 143 atmosfera. 208 detri!icn" slmklnra. 71 bo. 70 dine. 169 centar simetrije. stiieno. Wiley. 28 amfiboliti.56 dinamika podzemnih voda. 55 drobina.26 ejepljivost (kalavost) minerala.

" 207 gcosinklinalc. 75 mikrit. 75 filosilikati. 198 lava. 16 WI"''''" 218 219 . 41 fluorit. H2 tlnidaina tckstur3.. 129 klasifikacija pulwtj"". 18 izosciste.ia. 34 gHnc~57 gnaj§~ haHt.i. 121 karstnll polja.!. 21 hemijski otporni mineraii.'''''' 130 kontinentalni sedirnentR.. 121 kataklasticna metamorfozlI. 207 mikasisti. 19/1 37 granati.9 g~oioska karta 1 209 geolosld prom..iski neotporni millerali. 55 konsekv..n' (Iinjd). 125 icpidoblasticna struktura. 33 mandolasta teL ': ~u ra. 156 geofiziciul 155 gco~ngija ..I\) inzen. 141 lwoglomerati.33 kalkarenit.. 86 J'. 2~) 123 75 iii ma.n.. 15 mclanz..SfitT/ <~.'mH". 104 izntr-opni nljnera ii.".11'. skala. 141 hidrogeoloski kolek!ori. 50 hillatogeni minerali.. 113 komnd. 99 magmatske 38 magnezit. 16 kuglasto lucenje.". 41 mnrin\C~. 40 . 141 hi!ll'osfera.66 Laurazija. 123 metamorfnc stijene.lode. 151 71 gravitad. .-. 15 kristalni sistemi.28 hornfels.ia.. 21 hcmijski topivi mineraH. 1(] 1 grodirmmika.. 93 idealni l-{r"' r iii!.lo. 112 hemijsko trosenje. 188 rOllerm.ja. 209 geoloski stub.12 jura. 11 6 foii. 36 lisl".!a. 14 Hi staidas!a stmktom.iadja (skriljavost). 195 longitudinaln' tala. 1] hi<irolehnil'ki objckt. 59. 41 Ijepl.iziri. 96 klasti""" mctamorf"" stmktura.je.nc> 'I~ 171 Gom!w".sivna rdishl. lIH 46 ge. 4i horizonta1ni rasjedi. 28 fizii'ko raspadan.ja. 13 gil'S.."... krccnjaei. 128 klizenje. 38~69 metamorfni mjneraH~ 15 mczozojska era. 70 kcoozo. 80 filit.. 110 lucen. 55 kambrij. H liloslratigrafi. 115 faciJes. 43 klasifikacija ldiziSta.3:. 76 merolmrst.10 hliPolc. HI" nnermcri. 11 7 kH"'~~~:<::. 52 TtU1tC. 30 kvarciti.32 limon.45 kisele magmatskc stijcne. 32 fiksisticka koncepci. 17 hemi.122 jaruge. 21 hemijsko raspadanje. 80 erozi. 31 feldspa/oidi.iska era.' :_~ra. -:'" !li'\~'''I. 195 gcotermski stupanj. 191 kanioni.iivost.. 197 :rna. 51 kristali. 204 karbonatl.::.c":ni-Sic.99 kliziSte. SH borublcuda. 21 hemijski reaktivni mincarli ..:" Sun"eva hliunca. 14 hillrogeologija. 76 kvartar. 9 hi<lrogeoioski i:wlaiori. ] 57 1£. 30 k31'boo. 60 kreda.36 gcologi. heksagonalni sistem. 28 Ii/osiera.. minerali. ~: kristalizirani miuerali. 209 gcoloslw ka.!. 55 kalklutit. 197 feldspati. 116 kaolin.48 lellei!.ili ). 204 laboratorijski modeli. 171 laporci.141 izomorfizarn. 71 ierzoliti. 10 !l!'lril'i.ie magmaiskill slijella.~ :.~.. 163 magma.204 kristalasta stroktllra.. 204 kamenc pustinje.. 9 istra:bw husenjc i raslwpi. 80 gcolektonika.115 jezgra. 204 kalcit.".icrskogeoic'\ski ]j 35 kartjranje j klivaz.. 197 kon raspadlluja. 36 nuvijaln" erozi. 26 graniti~ 45 granoh~asticna grauvake~59 \ ". 55 kalkrndit.196 fmllamie._f.. 75 horst..rjC.rfi. 207 kimberliti. 30 27 jame..epirogeni pokreti..62 ". ( l". ] 59 halidi. 13 gustina mineraia~ J 8 gustoca. 72 ktasticna strul{hH"}L ' klifovi.ja.ia.ie. 42 kvarc ( kremen ).36 .herg. :. ~ 27 lioefidjcn! filtrad. 69 fosiU.:~enti. 100 lednicka erozija..33 karstna erozi.. 124 kanali. 78 gcoeicktricne n".

70 pneumalogcn' minerali 4 podzemne vode. 23 petrografi. 42 rodobrozit. 51 rijecni meanor'. 179 sljunak.prizmatsko paraskriljaci. 76 temperatura zemli c.12 opal.35 rozeta... 155 leks!ura.ic. 18 sufozija. 195 paleontologija. 16 oSlpanje. 49 stitovi. 141 rcambuliranje.ia. 135 prubnjc sloja. 143 pint. 198 para\elopipedno iii lucenjc. p i ocasto i b. 29 mmeraiogija.122 porfirska struktura.80 seizmicka aktivnost5 102 talk.45 < ' otpornost na habanje. 206 Pangaea.208 stalagmiti. 110 tektonski pokre!. 126 most. 163 smjer pada.116 silikati. pokrell.29 temeijcujc. 9 mjesoviti sedimenti 197 mobilisticka konce~cija 83 modeliranje. 16 spccijalne geoloske karte. 132 sinklinala. 181 ponod. 55 pij~zom"t"rski pritisak.93 sulfidi.miloniti. 32 nemll.47 perm. " stijene. 135 p. 16 prevcntivne mjcre. 171 ' molasa. 203 rclativna starost. 116 strukturni dijagrami. 17 montmorilonit. 44 tcrasc. 92 sjajnos t minerala.ni minerali. 142 pnkoline smicanja. 31 ' ortoskriljci. an. 168 odronjavanje. 156 stisljivosl. 18 Icnzionc pukotine. 17 sulian. 10 ncfeli". 176 slijeganje terena.28 nasipl.124 obtik minerala. 52 seizmicki opasnc stij""'" no tektonika. 133 ofitska strok/ofa 39 oksidi. 136 sinklinorij. 122 refrakcijska metoda.13 !" 221 .62 rcalni kristali.41 . 99 ' plutonska metamorfoza. 07 ' podzemni ("gorski") "d' ' I'· .135 silimanit.i'" 42 nentralne s!ijene 25 Ilczosilikati 26 ' IHVO podzemnc vode 91 normalni rasjed'.!. p~rogeni miner-ali.96 smitsonit.195 paleozojska era.! ( silt). 19 prostomo pianiranje. 39 poroznost. 35 . 18 obradivost.88 propusnost.208 stratigrafskll gcologija.122 peridoti!i. 45 pecine. 88 slobodne izdani. 30 morenski materijal. 123 muskovit.clI" strukl < ne <I um. 44 stubasto luccnje. 34 rov. 5'" orogen. . 156 stalakli!i.37 pijL'Sak. 58 plagioklasi.81 monoklinicni sistem.119 rombieni sistem.trog.32 plan~~ezimalna bipotez" 10 piashenos!.37 roiniac. 56 skrape.obla. 31 opste geuluske karte 141 ordovicij. 91' oaze. 97 s'jeni!i. 13 siderit. 1 It) tektouika ploea. 135 ' organogena struktunI. 160 os~ simetrije.75 sipar. 9 petroiogija. 23 tercijar. 21 seizmicki bezopas .187 Nebularna hipoteza. 37 l'ctrologija. 16 sparit..lcdi~ 91 struktura.170 sump"r. 195 paleoklimatologija. 194 relaksacione pukoline.29 seizmickc metode. 201 strlje.6 po Imlktni sli"na\{ 32 poiimorfuam. 49 plinska hipotez" 10 ' . 18 ' " pomorskc luke. 97 sloj. 122 refleksijska metoda. 75 p!e~~ane (lnstinje.. 96 proluvij. 79 selektivna abrazii'" 119 teklos ilika 25 s"rpentin. 18 radioaktivnost. _.121 saobracajnice. 166 ' platforme. 115 serpentin'!.35 ' ol~gomiktlli illjnnak. J 61 rckognosiran.54. 134 sil"r. 79 ~ ortohemijski sastojd 62 ortoldas.71 pnwi no Ineen. 27 ravan simetrije. 97 stratigrafske jedinice.26 omotac. ') seizmograf.58 rcversni ras. 14 I'!c~~vi skriljci.74 m~nerali glina. 4 p"oks"n'.64 sedimentn" stijene.88 pukotine. 93 prolamanje stijenskib masa. 124 I'j escari.90 sorosilikati. 55 simetrija kristaia. 55 rasjed.81 olivini. 170 rioliti. 165 paleogeografija. 54 ohs!oli!i. 135 pr~h iii alevr.mkovito lucenjc 41 piutonizam.

i83 turmalin. 36 zemijotrcsi.termalna metamorfoza. 132 tetragonalni sistem. 41 viJadukt.lOO vulkanizam. 125 vezil{uiarna tekstura. 56 trijas. ISO ziiavosf stijena~ 165 222 .4S trakasta i slojevita tckstura. 161 vrtace. 55 ultrahazicnc stijenc.141 hmcli. 186 zeleni skriljci.. 17 Tetbys okean. 27 {vnloea mineral". 123 vodoaerioc. 75 zcmlja ervenica. 92 transverzaini talas. 166 toplotna provodljivost stijcna. zasjcci. 17 tikstropija. 163 trahiti. 70 teseralni iii kubicni sistem.121 YodOprOpllsnost iii pcrmcabiloost. 10. 100 vllikanskc kupc. 31 transformni rasjedi.86 zrnasta struktura.33 zOlle subd""dje. 25 usjed. 20 ugao nagilla.121 vulkan. 135 triklinicni sistem.122 va!ov. 71 travertine. 65 zeoliti. 17 tumac.186 m'ale. 39 zcljeznicke pmgc.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->