You are on page 1of 84

07 Sloj linka podataka

Osnove raunarsih mrea (ORM), Doc. dr Kemal Hajdarevi

10:40:16 AM

Kontakt informacije za konsultacije i pitanja


Kemal Hajdarevi Dostupan za konsultacije svaki radni dan uz najavu na neki od dole navedenih naina preferncijalno kako je navedeno: 1. Na pauzi izmeu predavanja, ili na hodniku.... 2. E-mail:
khajdarevic@etf.unsa.ba, khajdarevic@cbbh.ba

3. Telefon:
Telefon u kancelariji 278 136 (od 08:00 do 16:00)

http://kemal.bhsearch.com
10:40:16 2

Organizacija predmeta (predavanja i vjebe)


1. Uvod u kompjuterske komunikacije i mree kompjutera 2. Fiziki sloj, komuniciranje podacima i transmisioni medij za kompjuterske mree 3. Mrene operacije / Funkcionisanje mree 4. Detekcija i korekcija greaka 5. Kompjuterski komunikacijski protokoli 6. Mrene tehnologije 7. Sloj linka podataka 8. Mreni / Internet sloj i tehnike rutiranja Laboratorijska vjeba 1 PRIPREMA - Procedure i oprema za rad u laboratoriji Laboratorijska vjeba 2 - Kablovi i kabliranje Laboratorijska vjeba 3 - Mreni adapter Laboratorijska vjeba 4 - Windump i Hub (Auditorne vjebe 1.) Laboratorijska vjeba 5 Wireshark / Ethereal, Switch i subnetiranje Laboratorijska vjeba 6 - Linux i umreavanje Laboratorijska vjeba 7 - OPNET Switch (Auditorne vjebe 2.) Laboratorijska vjeba 8 VLAN

9. Transportni sloj TCP /IP protokol


10. Aplikacijski sloj 11. Mreno modeliranje Teorija redova ekanja 12. Dizajniranje kompjuterskih mrea 13. Upravljanje kompjuterskim mreama 14. Internet i meusobno povezivanje mrea
25.10.2012 10:40:18

Laboratorijska vjeba 9 Rutiranje


Laboratorijska vjeba 10 - Wireless ad-hoc Laboratorijska vjeba 11 - Wireless_infrastructure (Auditorne vjebe 3.) Laboratorijska vjeba 12 Simulacija redova ekanje Laboratorijska vjeba 13 Samostalan laboratorisjki rad

Diskusija

10:40:19 AM

Fiziki sloj: WAN


Interfejsi: EIA/TIA-232, V.35, X.21, HSSI, I drugi

Data Terminal Equipment (DTE) Korisniki ureaj sa interfejsom koji se povezuje na WAN vezu.

Data Cicrcuit-Terminating Equipment (DCE) Kraj WAN-a sa strane provajdera u komunikacijskoj infrastrukturi.

CSU/DSU (Channel Service Unit/Data Service Unit) je ureaj sa digitalnim interfejsom koji se koristi da povee sa DTE Data Terminal Equipment kao to je ruter, sa digitalnim krugom (digital circuit) na primjer T1 ili T3 linija. 25.10.2012 10:40:29 5 CSU/DSU radi na fizikom sloju OSI modela. CSU/DSUs se proizvode kao posebni fiziki ureaji .

CSU/DSU

Digitalna petlja se zavrava na CSU/DSU

Ruter i CSU/DSU su povezani sa serijskim kablom

25.10.2012 10:40:30

WAN sa

X.25 Frame relay-om Leased lines

25.10.2012 10:40:39

Subnetovanje

25.10.2012 10:40:43

192.168.0.0 255.255.255.0

192.168.0.0 255.255.255.0 11111111.11111111.11111111.00000000

192.168.0.0 255.255.255.0 11111111.11111111.11111111.00000000 2^n-2= 256 -2= 254 korisne adrese Najnia se koristi kao mrena adresa = 0 Najvia kao broadcast adresa = 255

192.168.0.0 255.255.255.0 11111111.11111111.11111111.00000000 2^n-2= 256 -2= 254 korisne adrese Najnia se koristi kao mrena adresa = 0 Najvia kao broadcast adresa = 255

Ili recimo imate pet mrea: Mrea 1 4 hosta Mrea 2 10 hosta Mrea 3 11 hosta Mrea 4 14 hosta Mrea 5 9 hosta

192.168.0.0 255.255.255.0 11111111.11111111.11111111.00000000 2^n-2= 256 -2= 254 korisne adrese Najnia se koristi kao mrena adresa = 0 Najvia kao broadcast adresa = 255

Ili recimo imate pet mrea: Mrea 1 4 hosta 2^n-2=2^4-2=16-2=14 hostova po subnetu Mrea 2 10 hosta Pa e subnet maska izgledati ovako Mrea 3 11 hosta 255.255.255.240 ili CIDR /28 Mrea 4 14 hosta Mrea 5 9 hosta

192.168.0.0 255.255.255.0 11111111.11111111.11111111.00000000 2^n-2= 256 -2= 254 korisne adrese Najnia se koristi kao mrena adresa = 0 Najvia kao broadcast adresa = 255

Ili recimo imate pet mrea: Mrea A 4 hosta 0 N 192.168.0.1 192.168.0.14 - 15 B Mrea B 10 hosta 16 N 192.168.0.17 192.168.0.30 31 B Mrea C 11 hosta 32 N 192.168.0.33 192.168.0.46 47 B Mrea D 14 hosta 48 N 192.168.0.49 192.168.0.63 64 B Mrea E 9 hosta 65 N 192.168.0.66 192.168.0.80 81 B
Mrene adrese Adrese hostova

2^n-2=2^4-2=16-2=14 hostova po subnetu Pa e subnet maska izgledati ovako 255.255.255.240 ili CIDR /28

Broadcast adrese

Ciljevi
Funkcija sloja linka podataka Uvod i servisi Ureaji: Svievi Teorijske osnove prenos podataka mehanizimi kontrole toka i oporavak od greaka Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeat protokol Go back N protokol HDLC
10:41:24 15

Funkcija sloja linka podataka


Sloj-linka podataka je odgovoran za transfer okvira od jednog vora do drugog odgovarajueg vora preko fizikog linka
Da bi shvatili ciljeve i funkciju sloja linka podataka, ispod su neki od zahtijeva i ciljeva za efektivnu komunikaciju izmeu dva direktno povezana raunara (mrena vora):

Sinhronizacija okvira (Frame synchronisation)


Kontrola toka (Flow control) Kontrola greke (Error control)

Adresiranje (Adressing)
Kontrola i podaci na istoj vezi (Control and data on the same link) Upravljanje vezom (Link managament)

Sloj linka podataka: kontekst


Datagram se transportuje uz pomo razliitih protokola na razliitim vezama (linkovima):
Npr., Ethernet na prvom linku , frame relay na meupovezujuem linku, 802.11 na zadnjem linku

Analogija transporta Put od ETF Sarajeva do Univerziteta u Beu


Auto: od ETF-a do Aerodroma Avion: Aerodrom do Bea (Aerodrom) Voz:Be (Aerodrom) do Bea (Univerzitet)

Svaki portokol sloja linka podataka omoguava servis


npr., moe a ne mora da omogui pouzdan prenos

turist = datagram transportni segment = komunikacioni link transportni nain = protokol sloja linka podataka putni agent (operator)= algoritam rutiranja

5: DataLink Layer

5-17

Gdje je sloj linka podataka implementiran?


Na svakom hostu / voru Sloj linka podataka je implementiran na adapteru (network interface card NIC)
Ethernet kartici, PCMCI kartici, 802.11 kartici Implementira linkove, fiziki sloj
Podsjetnik
host ematski aplikacijski transporti mreni Sloj veze

cpu

memorija

kontroler Sloj veze Fiziki

host bus (npr., PCI)

Povezan je sa hostovom sistemskom sabirnicom Kombinacija hardvera, softvere, firmvarea

fiziki transmission

Mreniadapter(NIC)

5-18

Komunikacija izmeu adaptera


Podsjetnik
datagram kontroler datagram kontroler

Host alje
datagram

Host prima

okvir

Strana koja alje:


Enkapsulira datagram u okvir Dodaje error checking bits, pouzdan prenos podataka, kontrolu toka, etc.

Strana koja prima:


Provjera na greke, pouzdan prenos podataka, tok podataka Ekstraktuje datagram iz ovkira, proslijeuje datagram do viih slojeva na strani primaoca
5-19

Aplikaciona okruenja
Poitnt-to-point Na slici je prikazan nain rada link podataka na point-to-point vezi koja moe biti realizovana pomou direktne konekcije (twisted-pair, koaksijalni kabl ili fiber), veze uspostavljene kroz analognu telefonsku mreu pomou modema, veze uspostavljene kroz privatnu multiplexer mreu, radioveze putem satelita ili zemaljskih mrea..

Podsjetnik

20

Multipoint ili multidrop topologija Arhitektura aplikacije prikazana na slici. je poznata kao multipoint ili multidrop topologija. Ovdje postoji jedna transmisiona linija poznata kao bus ili data highway, koja se koristi za povezivanje svih kompjutera. Ovakve arhitekture se obino koriste u aplikacijama koje podrazumijevaju upotrebu jednog master (supervisory, glavnog) kompjutera, koji komunicira sa vie slave (podreenih) kompjutera.

21

Dvije vrste arhitektura prikazane na slici 3.16. su aplikacije komutiranog WAN-a.


Podsjetnik

22

23

Funkcija sloja linka podataka Uvod i servisi Ureaji: Svievi Teorijske osnove Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeat protokol Go back N protokol HDLC
10:43:19 AM 24

Meupovezivanje sa HUB-ovima
Hub-ovi su u osnovi ponavljai / pojaivai signala na fizikom sloju:
Biti dolaze sa jednog linka idu na sve ostale linkove Istom brzinom (nema baferovanja okvira)

nema CSMA/CD na hub-ovima: adapteri mogu prepoznati koliziju (sve je jedan veliki kolizijski domen) Omoguava praenje mree (monitoring, mrena statistika) Poveava moguu udaljenost izmeu vorova
hub

hub

hub

hub

5-25

Svievi (mostovi / bridges)


Ureaj sloja linka podataka: radi sa okvirima, provjerava zaglavlje i selektivno proslijeuje okvirove uzimajui u obzir destinaciju
Filtriranje: isti-LAN-segment okvirovi se ne proslijeuju drugim segmentima

Prednosti:
Izoliraju se kolizijski domeni:
Vea totalna propusnost Nema ogranienja na broj vorova niti distance

Moe povezati mree razliitih tipova Transparentni: nema potrebe za bilo kakvim promjena na konfiguraciji LAN adaptera

Proslijeivanje: imaju znanje kako da presumjere odreni okvir na odreeni segment


switch

5: DataLink Layer

5-26

Svi: samo-uenje
A A A

izvor: A odredite: A

svi ui koji host moe biti kontaktiran kroz koji interfejs


Kada je okvir primljen, svi ui lokaciju poiljaoca: dolazei LAN segment Biljei poiljaoca / lokaciju u svi tebali

C 1 2 5 4

C B A TTL 60 Svi tabela (inicijalno prazna)


5-27

MAC addr A

interface 1

Svi: filtriranje okvira / preusmjeravanje


Kada se okvir primi:

1. record link associated with sending host 2. index switch table using MAC dest address 3. if entry found for destination then { if dest on segment from which frame arrived then drop the frame else forward the frame on interface indicated } else flood

Proslijedi svim interfejsima osim onom sa kojeg je doao okvir


5-28

Primjer uenja kod svia


Predpostavimo C alje okvir do D i D odgovara sa okvirom do C

switch

C alje okvir, svi nema informaciju o D, tako da alje paket na sve interfejse (flood-a)

Svi uoava da je C na portu 1 Okvir je ignosrisan na gornjem LAN-u Okvir prima D

D generie odgovor na C, i alje

Svi vidi okvir sa D Svi ouava da je D na ingterfejsu 2


5-29

Svi zna da je C na interfejsu 1, i tako selektivno proslijeuje okvir preko interfejsa 1

Svi: izolazija saobraaja


Svievi razbijaju podmree u LAN mrene segmente

Svievi filtriraju pakete:

Okvirovi sa istog-LAN-segmenta se uobiajeno ne proslijeuju na druge LAN segmente. Segmenti postaju odvojeni kolizijski domeni
svi Kolizijski domen hub

hub

hub

Kolizijski domen

Kolizijski domen

5-30

Svievi: dedicirani pristup


Svi ima vie interfejsa Hostovi imaju direktnu vezu na svi Nema kolizija; full duplex Switching: A-do-A i B-do-B simultano, bez kolizija
B A A C B

svi

5-31

Teorijske osnove prenos podataka mehanizimi kontrole toka i oporavak od greaka


Flow control (kontrola toka) Stop And Wait Flow Control jedan okvir od jednog poiljaoca na mediju Sliding window Flow Control vie frame-ova na mediju istovremeno

Podsjetnik Error Detection Parity Check Cyclic Redudancy Check Error Correction Hamming kod Error Control Stop And Wait ARQ (automatic repeat request) - Prvi paket nije stigao - ACK (receiver alje) nije stigao do poiljaoca (numeracija ACK-ova) - Ako primalac primi vie istih okvira odbacuje drugi i alje ACK 0 ponovo Go-Back-N ARQ Selective Reject ARQ
32

Prijenos bita je elementarni servis kojeg izvodi fiziki sloj. Fiziki sloj obezbjeuje infrastrukturu za nepouzdanu bit transmisiju, koja se esto naziva i nepouzdana bit cijev. Specijalne procedure implementirane u mrenim vorovima obezbjeuju pouzdanu transmisiju paketa preko nepouzdanih bit cijevi. Ove procedure se nazivaju protokol linka podataka. Razmotrimo dva mrena vora povezana komunikacionim linkom.

33

Veza izmeu mrenog sloja i sloja linka podataka


Slika predstavlja donja tri sloja poiljaoca i primaoca. Koristi se koncept servisnih primitiva. Mreni sloj poiljaoca alje paket P(1) i prima potvrdu ACK1. Sloj linka podataka (SLP) je davalac servisa mrenom sloju (MS), a korisnik servisa fizikog sloja (FS).

34

Paket moe stii do Sloja linka podataka (SLP) prijemnog vora s indikacijom da se desila greka. Kako SLP postupa s grekama koje nastaju pri prijenosu? Odgovor zavisi od komunikacionog servisa predstavljenog mrenim korisnicima. Za servise bez konekcije (nekonekciono orijentisani) implementirane od strane datagram razmjene paketa, SLP jednostavno odbacuje neispravne pakete (slika(a)). Za konekciono-orijentisane servise, implementirane u virtuelnim kolima, SLP zahtijeva ponovni prijenos kopije svakog paketa dok korektna verzija ne bude primljena. SLP u konektivno-orijentisanim servisima isporuuje pakete u pravilnom redoslijedu i potvruje ispravnu isporuku paketa (slika (b)).

35

Veina SLP-protokola koristi sljedeu proceduru za pouzdan prijenos paketa od poiljaoca do primaoca (slika). Poiljalac uva kopiju paketa sve dok ne sazna da je primalac korektno primio paket. Svaki paket sadri kod za detekciju greke (CRC-kod). Kada paket korektno stigne do primaoca, primalac alje poiljaocu potvrdu (ACK) da je ispravno primio paket.
Poiljalac koristi tajmer da ustanovi da li je dolo do greke u prijenosu.

36

Numeracija paketa (okvira ili frame-a - data link sloj)


Primjer, predstavljen na slici, pokazuje da paketi od poiljaoca ka primaocu moraju biti numerisani. Ako paketi nisu numerisani tada primalac nije u mogunosti da odredi da li je paket, koji primi u momentu T5, novi paket, kao na (a), ili je kopija prethodno primljenog paketa, kao na (b).

Iz ovog primjera moemo zakljuiti da poiljalac mora numerisati pakete na neki nain da bi primalac mogao praviti razliku izmeu kopija i novih paketa. Uzmimo da poiljalac numerie pakete sukcesivnim brojevima: 1,2,3, itd. Tada je paket P(1) numerisan sa 1, paket P(2) je numerisan sa 2 itd. Sve ponovo poslane kopije paketa P(n) su, takoer, numerisane sa n. Ovo numerisanje e sprijeiti sve nedoumice primaoca.
37

Numeracija ACK-ova

Pokazat emo da postoji i mogunost konfuzije kod poiljaoca, ako ACK-ovi nisu numerisani. (Slika) U trenutku T7, poiljalac dobije ACK i ne moe razluiti da li je taj ACK od paketa P(2) ili od kopije paketa P(1). Iz ova dva primjera moemo zakljuiti da i paket i ACK moraju biti numerisani, kako bi se izbjegle mogue konfuzije.

38

Problem veliine bafera


Razmotrimo sada sljedei scenario. Poiljalac numerie pakete sukcesivno 1, 2, 3, itd. Primalac potvruje svaki paket koji primi u ispravnom stanju i numerie ACK brojem paketa kojeg potvruje. Poiljalac ponovo alje kopiju paketa koji nije potvren prije timeouta. SLP primaoca smjeta pakete koje primi u bafer i isporuuje ih mrenom sloju u ispravnom redoslijedu. Moemo se uvjeriti da bi takva realizacija protokola linka podataka isporuila mrenom sloju svaki paket korektno i u redoslijedu. Ipak, ovaj nain rada protokola ne moe biti koriten u komunikacionim mreama, jer zahtijeva da primalac ima mogunost da u bafer pohrani proizvoljno veliki broj paketa (slika). Stoga, teba rijeiti protokol linka podataka koji obezbjeuju pohranjivanje samo ogranienog broja paketa.

Poiljalac moe poslati najvie W paketa, a da ne primi ACK. Veliina W se naziva otvor 39 prozora i zavisi od naina numerisanja paketa.

Slika ilustruje iste sekvence dogaaja u vremenskom domenu.


MS SLP FS

40

Odnos izmeu vremena transmisije i propagacije paketa

Razmotrimo protokol linka podataka koji alje pakete duge 1.000 bita na link s Definicija kapacitetom od 56.000 bita u sekundi. Ako je efikasnost protokola 100 %, onda protokol kontinuirano alje nove pakete, to znai da alje 56.000 / 1.000 = 56 paketa u sekundi. Ako je efikasnost protokola 10%, tada protokol alje nove pakete samo 10 % vremena, odnosno 5,6 paketa u sekundi, u prosjeku.
Vrijeme propagacije je kolinik izmeu rastojanja odailjaa i prijemnika (km) i brzine propagacije (m/sec). Naprimjer, propagaciono vrijeme signala kroz koaksijalni kabl duine 5 km je 5km/ (2.3 x 10) km/s = 8,7 sec. 5 Vrijeme slanja paketa ili transmisiono vrijeme (sec) jednako je broju bita u paketu podijeljenim s brzinom slanja bita u sekundi (bps). Tako je transmisiono vrijeme paketa duine 1000 bita na link kapaciteta 56 kbps jednako: 1000 bita / 56000 bps= 17,9 ms. Vidimo da je u ovom primjeru propagaciono vrijeme 8.7 sec. mnogo manje nego vrijeme transmisije paketa (17.9 ms). Prvi bit paketa je transmitovan nakon: 1 bit / 56000 bps = 17,9 sec, a signali poinju pristizati primaocu nakon 8,7 sec, ak i 5 prije nego je prvi bit potpuno transmitovan. Signali koji predstavljaju posljednji bit paketa naputaju poiljaoca nakon vremena od 17,9 ms i stiu do primaoca 8,7 sec kasnije. Razmotrimo sada 100 Mbps link prikljuen na 80 km dugaak optiki kabl. Transmisiono vrijeme paketa od 1000 bita je: 1000 bita /10 bps = 10 sec, a propagaciono vrijeme je 80 km / 2x 10 km/s =400 sec. 5 8 Transmisiona brzina tipinog optikog kabla je 2 x 10 km/s. Znai, ako prijenos pone u vremenu t=0, onda zadnji signali naputaju poiljaoca za t=10 sec; signali poinju pristizati u primalac za t+400 sec, a zadnji signal stie za t=410 sec. Vrijeme prijenosa u ovom drugom primjeru je mnogo krae nego propagaciono vrijeme.
41

Bit-orijentisani protokoli

Podsjetnik

Svi novi protokoli linka podataka su bit-orijentisani. Ovakvi protokoli koriste unaprijed definisane kombinacije bita umjesto kontrolnih karaktera za signalizaciju poetka ili kraja okvira. Tri su metoda signaliziranja poetka i kraja okvira, koji se nazivaju ograniavanje okvira (frame delimiting): Identini nizovi bita i za poetak i za kraj okvira, koji se nazivaju zastavice (flags) i koji imaju vrijednost 01111110. Oznaka 10101011 za poetak okvira, iza koje slijedi duina okvira u bajtima. Jedinstvene oznake za poetak i kraj okvira, koje su fiziki kodirane na poseban nain.

Protokoli kontrole linka podataka


Zbog opsega aplikacija (point-to-point, multidrop, shared, master-slave) nivoa linka podataka, razmotrit emo razliita aplikacijska rjeenja sloja linka podataka. U narednom materijalu e biti razmatrani sljedei protokoli za kontrolu greaka (Error Control): Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeate protokol Go back N protokol

42

Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeate protokol Go back N protokol

10:53:45 AM

43

Naizmjenini bit protkol (ABP) Funkcionisanje ABP Protokola


Postupak ABP protokola: Odailja pravi kopiju paketa, ukljuuje timer i alje paket Ako doe ACK odailja alje novi paket, a ako doe NACK odailja vri retransmisiju paketa Ako ne doe ni ACK ni NACK prije isteka timeouta, odailja vri retransmisiju Paketi su numerisani sekvencionalnim brojevima 0,1,0,1,0,1,... Na slici je dat jedan scenario ABP-protokola.

44

Efikasnost ABP protokola


Prednosti ABP-a su njegova jednostavnost i potreba za malim baferom. Poiljalac treba da uva samo kopiju paketa kojeg je zadnjeg poslao, a primalac ne treba da pohranjuje pakete u bafer. Glavni nedostatak ABP-a je da ne koristi komunikacioni kanal efikasno. ABP-protokol nije efikasan kada je vrijeme propagacije signala dugo u poreenju s vremenom slanja paketa.

Analizu efikasnosti analizirat emo pomou slike.

45

46

47

Primjer 3: Uporediti vrijeme propagacije signala i vrijeme prijenosa paketa za koaksijalni i fiber optiki kabl ije karakteristike su sljedee: Duina kabla je 10km Duina paketa je 1000 bita Brzina propagacije signala je 2.3x105 km/s Brzina prijenosa podataka koaksijalnog kabla je 56 Kbps Brzina prijenosa podataka optikog kabla je 100Mbps.

48

Efikasnost u prisustvu greki Analizirat emo sada efikasnost ABP-protokola u prisustvu greki. U sluaju greke, bilo da je u pitanju greka prilikom slanja paketa ili njegovog ACKa, poiljalac vri ponovno slanje nakon vremena jednakog timeoutu. Jedan mogui slijed dogaaja: oteeni paket, oteena potvrda, a zatim uspjean prijenos paketa i njegovog ACK-a, dat je na slici 3.20.

49

50

Primjer 6: Radiolink koristi stop-and-wait strategiju s half-duplex transmisijom i ima sljedee karakteristike: Brzina prijenosa podataka (transmisija) vdata= 5,4 Kbps. Veliina okvira n = 896. Propagaciono kanjenje PROP = 10ms. Time-out = 0,2 s. Ako se zanemare vrijeme procesiranja i vrijeme prijenosa potvrde (ACK), izraunati efikasnost: za prijenos u idealnom sluaju (bez greaka), za prijenos u sluaju pojave greke paketa s vjerovatnoom od 12%.

51

52

53

Iskoritenje linka
Odredimo iskoritenje linka za protokole koji koriste prozore (go back N i stop-and-wait). Vrijednost iskoritenja e zavisiti od toga koji se od dva prethodno navedena sluaja primjenjuje: Ako poiljalac moe transmitovati kontinualno, onda je iskoritenje dato sljedeim izrazom:

54

Primjer 8: Frame-oriented komunikacijski sistem radi na 96 Kbps s duinom okvira od 1024 bita preko linka velike duine koji proizvodi propagaciono kanjenje od 20 ms. Kontrola toka je neophodna i radi na mehanizmu prozora. Odrediti minimalnu veliinu prozora koja doputa optimalnu propusnost.
Rjeenje: Optimalna propusnost se moe postii u sluaju da je zadovoljen izraz:

55

Primjer 9: Frame-oriented komunikacijski sistem radi na 48Kbps s duinom okvira od 2048 bita preko linka velike duine koji proizvodi propagaciono kanjenje od 20 ms. Kontrola toka je neophodna i radi na mehanizmu prozora. Odrediti minimalnu veliinu prozora koja doputa optimalnu propusnost.
Rjeenje: Optimalna propusnost se moe postii u sluaju da je zadovoljen izraz:

56

Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeate protokol Go back N protokol

10:53:48 AM

57

Funkcija selective repeat protokola


Protokol selektivnog ponavljanja (SRP) slijedi sljedea pravila: Paketi su numerisani brojevima 1,2,3, Poiljalac pohranjuje kopije poslatih paketa i alje ih ponovo poslije isteka timeouta, ako u meuvremenu ne primi ACK. Primalac pohranjuje pakete koje primi u svoj bafer i potvruje sve ispravne pakete. Primalac isporuuje mrenom sloju pakete u korektnom redoslijedu. Poiljalac moe poslati najvie W paketa, a da ne primi ACK. Veliina W se naziva otvor prozora i zavisi od naina numerisanja paketa. Prvo emo opisati verziju SRP-a koja koristi pojednostavljenu shemu za numerisanje paketa. Pretpostavimo da poiljalac i primalac u baferu mogu drati po etiri paketa. Ovo znaci da je velicina prozora W = 4. Sekvence dogaaja su predstavljene na slici 3.21.

58

Prijem paketa po modulu 8


SRP numerie pakete sa brojevima n = 1, 2, 3..... Ova shema za numerisanje nije praktina poto zahtijeva velike brojeve za numerisanje paketa. Stoga SPR koristi numerisanje paketa po modulu 8 na sljedei nain. Neka je redni broj paketa n. Redni broj paketa po modulu 8, koji se naziva sekvencionalni broj, definie se na sljedei nain: 8*16=128+6=134 n 1 = 8 k + ostatak, k = 0,1,2,.... Sekvencijalni broj N = ostatak (0,1,2,3,4,5,6,7) Naprimjer, broj paketa n =135 ima sekvencijalni broj N= 6. Shodno ovom, numerisanje paketa po modulu 8 ima sljedee sekvence brojeva 0,1,2,3,4,5,6,7,0,1,2,3,4,5,6,7,0,1,2, Za definisanje sekvencionalnih brojeva potrebna su 3 bita {000, 001, , 111}. Numerisanje po modulu 8 zahtijeva irinu prozora W=4. Objasnimo to na sljedeem primjeru (slika 3.22.).

n-1=8k+ ostatak 8*16+ostatak= 128+6+1=134+1=135

Pretpostavimo sada da SRP numerie pakete po modulu 8. Razmotrimo sluaj kada je n=135. Poto je n=135, skupovi OLD(n) i NEW(n) su: OLD(135)={132, 133, 134, 135} i NEW(135)={136, 137, 138, 139}. Paket 135 numerisan je s ostatkom dijeljenja 135-1=134/8, to daje broj N= 6. U kontekstu sekvencijalnih brojeva, skupovi OLD(N) i NEW(N) su numerisani kao skupovi OLD (6) ={3, 4, 5, 6} i NEW (6) 59 ={7, 0, 1, 2}, respektivno.

Prijem ACK-ova po modulu 8


I ACK-ovi se primaju na identian nain kao i paketi. ACK-ove prima odailja. Sada emo pokazati da ni poiljalac ne moe biti zbunjen kada SRP numerie pakete po modulu 8, a sirina prozora je 4 (sliku 3.23.).

Rezimirajmo diskusiju oko numerisanja paketa u SRP-u. Kada poiljalac i primalac slijede navedena pravila, i kada je broj zadnjeg paketa isporuenog primaocu n, broj sljedeeg paketa koji e primalac primiti mora biti u skupu NEXT(n)={n-3, n-2, , n+4}. Osim toga, primalac mora potvrditi i odbaciti paket, ako je njegov broj u skupu OLD(n)={n-3, n-2, n-1, n}; u protivnom primalac mora sauvati taj paket, ako on ve nije u baferu. Kada poiljalac i primalac numeriu pakete i ACK-ove po modulu 8, a irina prozora je W=4, primalac moe razlikovati brojeve paketa u OLD(n) i NEW(n) poto zna broj paketa n i poiljalac ne moe biti zbunjen ovakvim numerisanjem. Moe se provjeriti da moemo u definiciji SRP-a zamijeniti vrijednosti 8 i 4 sa 2W i W respektivno, za bilo koju vrijednost W1. To znai da, kada baferi poiljaoca i primaoca mogu pohraniti po W paketa svaki, SRP moe numerisati pakete po modulu 2W. Vrijednost W se zove veliina prozora (window size) SRP-a. 60 Uoimo da je ABP identian sa SRP-om veliine prozora W=1.

Efikasnost protokola
SRP-protokol je znatno efikasniji od ABP-a, posebno ako su timeout i veliina prozora podesno odabrani. Prvo emo napraviti proraun efikasnosti u odsustvu greaka (idealan sluaj). Sekvence dogaanja u SRP-u bez greaka prijenosa, prikazane su na slici 3.24.

Na slici 3.24., veliina prozora je 4. Slanje paketa se odvija u ciklusima duine trajanja S u kojima se alje po W paketa u svakom ciklusu. Vrijeme S je definisano relacijom: S := TRANSP+2xPROP+2x PROC+TRANSA. Pretpostavlja se da je: W x TRANSP < S

pa stoga u optem sluaju imamo:

61

62

Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeate protokol Go back N protokol

10:53:53 AM

63

GO Back N
GO BACK N protokol dozvoljava da poiljalac ima vie nepotvrenih paketa pri emu primalac ne mora pohranjivati pakete u svoj bafer. Ovo se realizuje tako to primalac ne prihvata pakete koji su u neodgovarajuem redoslijedu. Kada paket nije potvren prije isteka timeouta, poiljalac ponovo alje taj paket i sve naredne pakete. GO BACK N protokol ima bolju efikasnost u odnosu na ABP, ali je manje efikasan od SRP. Mogua sekvenca dogaaja sa GO BACK N protokolom prikazana je na slici 3.25 kada je W=7.

Negativne potvrde (NACK) mogu se koristiti da ubrzaju GO BACK N protokol. Ovo je prikazano na slici 3.26.

64

Efikasnost u prisustvu greki


Analizirat emo efikasnost GO BACK N pod round-trip pretpostavkama, to se izraava kao: timeout = S = WTRANSP. Slika 3.27. pokazuje slijed dogaaja s GO BACK N protokolom pod ovim pretpostavkama. Greka u paketu 1 ili u njegovom ACK-u konano vodi do toga da poiljalac gubi odreeno vrijeme, koja je jednaka timeoutu, prije nego to ponovo pone s prijenosom. Ako nema greke u toku prijenosa paketa 1 ili njegovog ACK-a, onda poiljalac uzima vrijeme jednako TRANSP-u prije prijenosa sljedeeg paketa.

Odvijanje GO BACK N protokola moe se predstaviti kao na slici 3.28.

Crni krug oznaen sa n je stanje n; on oznaava fazu izvravanja GO BACK N protokola. Stanje n predstavlja poetak prijenosa niza od n paketa. Slino, stanje n1 predstavlja poetak prijenosa niza od n1 paketa. Greka u prijenosu paketa 1 izaziva gubitak na vremenu jednako timeoutu. 65 Crni krugovi predstavljaju broj paketa koje treba poslati.

Neka je p vjerovatnoa za greku u prijenosu paketa ili njegovog ACK-a. Shodno tome, paket i njegov ACK stiu korektno s vjerovatnoom 1-p. Kruna strelica od stanja n do samog sebe, ukazuje da s vjerovatnoom p prvi od n paketa ili njegov ACK nije korektno prenesen; poiljalac ponovo poinje prijenos ovih n paketa nakon to je izgubio odreeno vrijeme jednako tajm-aut=WTRANSP=S. Analogno analizi slike 3.20, prosjeno vrijeme po paketu E(x) (pomak od stanja n do stanja n1) je:

Moe se pokazati da se efikasnost GO BACK N i SRP-protokola pogorava prilino brzo kada veliina prozora W postaje manja od W <= S/TRANSP.

66

Uticaj greaka na propusnost


Broj greaka koje su prisutne na linku se oznaava kao BER (Bit Error Rate). -5onda ovo znai da postoji mogunost od 0.00001 da je bilo koji bit pogrean. Ako link ima BER =10, Odnosno, moemo rei da na svakih 100 000 bita jedan e biti pogrean. Ovo moe izgledati kao vrlo mali procenat greke, ali ako se biti prenose kao blokovi bita u okviru, onda je vjerovatnoa da e okvir biti s grekom mnogo vea. Procenat greke okvira P se moe izvesti iz procenta greke bita E = BER. Mogunost da je bit primljen bez greke je 1- E, a mogunost da je blok bita duine n primljen bez greke je (1-E)n. Iz ovoga proizlazi da je vjerovatnoa pojave greke u okviru: P = 1- (1 - E)n Primjer 12: -4 Okvir podataka duine 2048 bita se transmituje preko linka sa BER=10. Odrediti vjerovatnou da e okvir biti primljen s grekom. Rjeenje: -4 Procenat greke bita je E = 10 = 0.0001. Vjerovatnoa prijema bita bez greke je 1-0.0001 = 0.9999. Ako je duina okvira n=2048 bita, onda je vjerovatnoa da e okvir biti primljen bez greke (0.9999)2048 = 0.815. Vjerovatnoa da e okvir biti primljen s grekom je: P = 1-0.815 = 0.185. Iz ovoga se moe izvui zakljuak da, iako je prosjeno jedan bit pogrean na svakih 10.000, ipak postoji skoro 20% ansa da e pri istim uslovima pojave greke na linku okvir biti primljen s grekom, odnosno, skoro 1 od 5 okvirova e biti pogrean i trebat e biti, ili korigovan na strani prijemnika, ili retransmitovan.
67

HDLC protokol

HDLC-protokol je internacionalni standard koji je definisao ISO za koritenje na point-to-point i multipoint (multidrop) linkovima. Poto je HDLC definisan kao protokol linka podataka ope namjene, moemo ga koristiti u razliitim konfiguracijama mree, kao to je prikazano na slici. U HDLC-u se okviri koje poiljalac alje primaocu nazivaju komandama, a okviri od primaoca ka poiljaocu odgovorima. Osnovne karakteristike:
Tri tipa stanica Dvanainakonfigurisanjalinkova Trinainaprenosapodataka

Tri tipa stanica: Primarna stanica Sekundarna stanica Kombinovana stranica

Dva naina konfigurisanja linkova: Nebalansirana konfiguracija Balansirana konfiguracija

68

HDLC ima tri operaciona naina rada (prenos podataka): Normalan reim odziva (normal response mode, NRM) koristi se za nebalansiranu konfiguraciju. U ovom nainu rada sekundar moe slati podatke iskljuivo po instrukcijama primara. Veza moe biti point-to-point ili multidrop. Asinhroni reim odziva (asynchronous response mode, ARM) koristi se za nebalansiranu konfiguraciju. Sekundar moe da inicijalizira transmisiju bez primanja eksplicitne dozvole od primara. Uobiajeno se koristi u point-to-point konfiguracijama i dupleks linkovima. Asinhroni uravnoteeni reim (asynchronous balanced mode, ABM)koristi se za balansiranu konfiguraciju. U ovom nainu rada svaki uesnik ima jednak status i izvrava funkcije i primara i sekundara, pa komuniciraju bez prethodnog dobijanja dozvole. Primijenjen je u veini protokola sloja veze podataka na lokalnim mreama (LAN). Ovaj nain rada se koristi u protokolu X.25.

69

Format okvira
HDLC i podatke i kontrolne poruke prenosi u standardnom formatu okvira. Ovaj format je prikazan na slici 3.30, Polje zastavice (flag) se koristi za oznaavanje poetka i kraja okvira. Kontrola ispravnosti okvira (frame check sequence, FCS) je 16-bitni CRC za kompletan sadraj okvira izmeu oznaka poetka i kraja. Standardni polinom koji se koristi u HDLC-protokolu je CRC-CCITT (x16 + x12 + x5 + 1). Sadraj polja adrese zavisi od naina rada. U NRM-u je svakom sekundaru dodijeljena jedinstvena adresa. Prilikom svake komunikacije izmeu primara i sekundara, polje adrese sadri adresu sekundara. Kada sekundar vraa poruku (odgovor) primaru, adresno polje uvijek sadri adresu sekundara. Polje kontrola definise vrstu okvira.

70

U HDLC-u se koriste tri klase okvira: Nenumerisani okviri (unnumbered frames). Koristesezafunkcijekaotojesetup linka i raskid veze.Okvirinesadrebilokakve informacijeopotvrdiprijema,kojesusadraneusekvencijalnimbrojevima.Ovi okviri se nazivaju U-okvirima. Okviri informacija (information frames). SadrepodatkeiliinformacijeiobinosenazivajuI-okvirima.Sadresekvencijalnebrojeve slanja i primanja. Okviri kontrole (supervisory frames). Koriste se za kontrolu protoka I-okviraigreaka,asadresekvencijalnebrojeveprijema.Ovi okviri se nazivaju S-okvirima. Formati ovih okvira dati su na slici 3.31.

U-okvir
S-polje u kontrolnim okvirima i M-polje u nenumerisanim okvirima, koriste se za definiciju tipa okvira. Brojevi sekvenci slanja i prijema - N(S) i N(R) koriste se u konjukciji s procedurama kontrola greaka i protoka podataka. P/F bit se naziva uvodni/finalni bit (pool/final bit). P/F bit se naziva uvodnim ako je koriten u komandnom okviru, i ako je setovan, oznaava da sekundar mora dati potvrdu za taj okvir.
71

Sekundar potvruje prijem ovakvog okvira slanjem odgovarajueg okvira sa setovanim P/F

bitom, koji se u ovom sluaju naziva finalnim bitom.

Koritenje 3 bita u N(S) i N(R) znai da se sekvencijalni brojevi mogu kretati od 0 do 7. Ova veliina ograniava maksimalnu veliinu prozora na 4 za Selective repeat protokol, odnosno 7 za GO BACK N. Iako je ova veliina dovoljna za veinu aplikacija, u sluajevima veoma dugih linkova (npr. satelitskih linkova) ili veoma velikih brzina prijenosa, zahtijeva se vei prozor. Proireni format (extended format) koristi 7 bita (0 do 127) i na taj nain poveava maksimalnu veliinu prozora na 64 za Selective repeat protokol i 127 za GO BACK N. Dva bita S-polja definiu 4 vrste S-okvira:

72

U-okvir-a

73

Upotreba okvira
Nenumerisani okviri se koriste za upravljanje vezom. Naprimjer, SNRM i SABM okviri se koriste i za uspostavljanje logike veze izmeu primarne i sekundarne stanice, i za upoznavanje sekundarne stanice sa reimom rada koji e biti koriten. Logika veza se raskida tako to primarna stanica alje DISC okvir. UA-okvir se koristi kao potvrda drugim okvirima u klasi. RR i RNR se koriste i u NRM-u i u ABM-u. Ovi okviri se koriste i za indikaciju spremnosti ili odbijanja sekundarne stanice da primi I-okvir(e) od primarne stanice, i u svrhe potvrivanja. REJ i SREJ okviri se koriste samo u ABM-u, koji dozvoljava istovremenu dvosmjernu komunikaciju preko point-to-point linka.

SREJ-okvir se koristi u procedurama selektivnog ponavljanja, dok se REJ-okvir koristi u go back N procedurama.

74

Funkcionisanje protokola
Dvije osnovne funkcije HDLC-protokola su upravljanje vezom i prijenos podataka, ukljuujui kontrolu toka i greaka. Upravljanje vezom. U multidrop vezi (slika 3.33.(a)), primarna stanica prvo alje SNRM-okvir sa poll bitom (P) postavljenim na 1, i adresu odgovarajue sekundarne stanice u adresnom polju. Sekundarna stanica odgovara sa UA-okvirom s postavljenim final bitom (F) i sopstvenom adresom u adresnom polju. Na kraju, nakon to su svi podaci preneseni, link se ukida kada primarna stanica poalje DISC-okvir, a sekundarna odgovori sa UA-okvirom. Postupak koji se koristi za uspostavljanje point-to-point veze je istovjetan onome koji se koristi za multidrop vezu. U primjeru prikazanom na slici 3.33.(b) izabran je ABM i, prema tome, SABMokvir je prvi poslan. U ovom reimu rada, obje strane u vezi mogu inicirati prijenos I-okvira nezavisno, tako da se svaka stanica esto smatra kombinovanom, jer ima ulogu i primarne i sekundarne stanice.

75

76

Prenos podataka
Dva najznaajnija aspekta faze prijenosa podataka su kontrola greaka i kontrola toka. Kontrola greaka koristi kontinuiranu RQ proceduru sa selektivnim ponavljanjem ili go back N strategijom retransmisije, dok je kontrola toka bazirana na mehanizmu prozora. Slika 3.34. ilustrira osnovne procedure potvrivanja i retransmisije; ovaj primjer koristi samo RR-okvire i go back N strategiju. Na slici je prikazan tok I-okvira u samo jednom smjeru, tako da sve informacije vezane za potvrivanje moraju biti vraene, koristei odreene kontrolne okvire za potvrivanje. Svaka strana veze aurira varijable redoslijeda i za slanje i za primanje. Varijabla V(S) predstavlja sljedei broj N(S) koji e se koristiti prilikom slanja, a koji se pridruuje I-okviru koji e ta stanica poslati, dok varijabla V(R) sadri broj sljedeeg dolazeeg I-okvira kojeg ta stanica oekuje.

77

78

Mehanizam prozora vri kontrolu toka I-okvira u samo jednom smjeru i on nema utjecaja na nadzorne i nenumerisane okvire. Shodno tome, ovi okviri se i dalje mogu prenositi kada je prozor u funkciji. Primjer je prikazan na slici 3.36. Radi jasnoe prikaza, predstavljen je samo tok I-okvira u jednom smjeru.

79

Servisni elementi sloja linka podataka


Zavisno od aplikacije, korisniki servis podran slojem linka podataka moe biti servis najboljeg pokuaja (best-try, connectionless) ili pouzdani (reliable, connection-oriented) servis. Servisni elementi ova dva servisa prikazani su u vremenskom dijagramu na slici 3.37.

80

Korisniki interfejs
Moemo sada uspostaviti odnos izmeu servisnih elemenata sloja linka podataka i razliitih LPDU-ova zaduenih za poruke protokola vezanih za HDLC. To je prikazano na slici 3.38.

81

Saetak raznovrsnih primitiva servisa i vrsta okvira (jedinice podataka protokola) vezanih za HDLC, dat je na slici 3.39. U praksi postoji vie nenumerisanih okvira vezanih za HDLC nego to je prikazano na slici, ali, cilj je jednostavno istai odabrane aspekte funkcionisanja HDLC-a.

82

83

Rezime
Funkcija sloja linka podataka Uvod i servisi Ureaji: Svievi Teorijske osnove prenos podataka mehanizimi kontrole toka i oporavak od greaka Naizmjenini bit protokol - Alternating Bit Protocol (ABP) Selective repeat protokol Go back N protokol HDLC
09:43:09 84