You are on page 1of 13

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE Ispitivanja tijekom proizvodnje


2

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje

I kod asinkronih strojeva se tijekom proizvodnje provode razne provjere i ispitivanja. Ovdje se esto radi o masovnoj proizvodnji, pa su ispitivanja tako organizirana da praktiki predstavljaju dio tehnolokog procesa proizvodnje. To vrijedi i za ulaznu kontrolu, i za ispitivanja gotovih strojeva.

Kod svakog gotovog stroja se ispituje:


ispravnost spoja namota, ispravnost izolacije namota i ispravnost mehanikog rada.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje

Ispravnost izolacije namota provjerava se ispitnim naponom izmeu namota i mase. Taj napon iznosi 2Un+1000V, ali najmanje 2000V. Ispitni napon se podie postepeno, u trajanju 30 s, i zatim se zadrava na maksimalnom iznosu daljnjih 60 s. Pri tome ne smije doi do proboja izolacije.

Ispravnost mehanikog rada provjerava se tako da se stroj vrti u praznom hodu neko vrijeme. Stroj ne smije buiti, niti se pregrijavati i tome slino. Detaljno se ispituje manji postotak strojeva, na primjer svaki deseti motor.

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Kod velikih strojeva, koji se proizvode komadno, u ispitnoj stanici se detaljno ispituje svaki proizvedeni stroj. Pri tome je organizacija ispitivanja slina onoj kod velikih sinkronih strojeva. Organizacija ispitivanja vie ovisi o veliini stroja, odnosno njegovoj vrijednosti nego o vrsti stroja.

Ispitivanja u praznom hodu


8

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

Io
Pokus praznog hoda je relativno lako izvesti jer pritom ne teretimo stroj mehaniki. Zato je to pokus koji se u pravilu provodi nakon kontrole namota i naponskih pokusa. Osnovna mjerena zasienja. karakteristika je karakteristika
pravac magnetiziranja zranog raspora

o
9

Un

U
10

Karakteristika zasienja asinkronog motora

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

Karakteristika zasienja je funkcijska ovisnost struje praznog hoda Io o narinutom naponu U. U osnovi, ova karakteristika ima isti karakter kao karakteristika praznog hoda transformatora ili sinkronog stroja. Gornji dio karakteristike savinut je zbog zasienja magnetskog kruga poput parabole (potrebna je vea struja magnetiziranja) . Kad ne bi bilo zasienja magnetskog kruga, taj dio bi bio pravac.

Karakteristika magnetiziranja zranog raspora je pravac. Meutim, mjerena karakteristika odstupa znatno od pravca i za male iznose narinutog napona. Razlog za to je porast radne komponente struje. Naime, iako ne teretimo motor vanjskim momentom, motor mora razviti moment za pokrivanje gubitaka trenja i ventilacije.
12

11

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

Gubici trenja i ventilacije Pg meh su praktiki konstantni, jer se u praznom hodu brzina tek neznatno mijenja s naponom:

Pri mjerenjima u praznom hodu ne ograniavamo se samo na mjerenje struje praznog hoda. U pravilu mjerimo i radnu snagu, pa tako moemo odrediti i karakteristiku faktora snage. Karakteristika faktora snage praznog hoda funkcijska ovisnost coso o narinutom naponu U. je

Pg meh = 3 U I g meh konst.


Kako smanjujemo napon, struja Ig ovih gubitaka mora rasti.
meh

za pokrivanje

Uz to se poveava i klizanje, pa to uzrokuje poveanje gubitaka u rotoru.


13 14

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

cos o

Fator snage je u praznom hodu dosta nizak. Pri snienju napona raste zbog poveanja radne komponente struje (Pg meh, Pg r). Pri povienju napona raste zbog poveanja gubitaka u eljezu.

Un

Faktor snage u praznom hodu u ovisnosti o naponu

15

16

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

Po
ukupni gubici praznog hoda

Po Po '

PCu s

gubici u namotu statora

PFe s (+ Pg dod )

gubici u eljezu statora

Mjerenu radnu snagu u praznom hodu prikazujemo grafiki kao karakteristiku gubitaka praznog hoda. Mjereni gubici ovise priblino o kvadratu narinutog napona. Ovi se gubici mogu rastaviti na nekoliko komponenti.

ui gubici praznog hoda

P
o

gubici trenja i ventilacije g meh

Un

U
17 18

Gubici u praznom hodu u ovisnosti o naponu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u praznom hodu

Ovi gubici se dijele na:


gubitke u statorskom namotu PCu s i ue gubitke praznog hoda koji se sastoje od: gubitaka u eljezu statora PFe s (zajedno s dodatnim gubicima praznog hoda Pg dod) i gubitaka trenja i ventilacije Pg meh.

Gubitke u statorskom namotu PCu s izraunamo iz mjerene struje praznog hoda Io i izmjerenog otpora namota (otpora meu stezaljkama) statora Rs st:

PCu s = 1.5 Rs st I o

Od izmjerenih gubitaka u praznom hodu oduzmemo gubitke u statorskom namotu PCu s. Preostanu ui gubici praznog hoda Po:

Po

19

Po ' = Po PCu s

20

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

Ako rotor asinkronog motora zakoimo, a stator spojimo na izvor napona, imamo sluaj koji je s elektroenergetskog stanovita ekvivalentan kratkom spoju transformatora.

Ispitivanja u kratkom spoju


21

Za bilo koji elektrini stroj u motorskom pogonskom reimu kaemo da je u kratkom spoju ako mu je rotor zakoen (tj. u mirovanju). U elektromotornim pogonima ta je situacija relativno esta - javlja se uvijek pri pokretanju .
22

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

Svojstva elektrinog motora u kratkom spoju zato su izuzetno vana, pa se u pravilu ispituju. Pokus se i naziva pokusom kratkog spoja. Uz mjerenje ulazne elektrine snage, napona i struje u pokusu kratkog spoja mjerimo jo i moment na osovini. To se moe izvesti polugom uvrenom na osovinu uz mjerenje sile ili ureajem za mjerenje momenta.
23

Kao i kod praznog hoda snimamo sve veliine uz razliite iznose napona na stezaljkama. Budui da struje mogu biti jako velike, veliki su i gubici, pa se stroj brzo zagrijava. Budui da se veina asinkronih strojeva hladi vlastitim prigraenim ventilatorom, hlaenja u kratkom spoju gotovo i nema, pa je situacija sa zagrijevanjem dodatno oteana.

24

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

I M

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE Ispitivanja u kratkom spoju moment

cos
Mjerenje se najee provodi sniavanjem napona od maksimalne vrijednosti prema nuli, kako bismo smanjili probleme sa zagrijavanjem. Zbog zagrijavanja esto se ovaj pokus provodi pri snienom naponu. Takoer se ponekad nakon pojedine snimljene toke stroj hladi pogonom u praznom hodu, pa se tek onda snima sljedea toka.

Mk Ik

faktor snage

struja

In

o
25

Uk

Un
26

Mjerene karakteristike kratkog spoja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

Budui da je magnetsko polje malo, struja kratkog spoja bi trebala ovisiti linearno o naponu. To, meutim, ipak nije tako. Naime, za vee vrijednosti napona zbog velikih struja dolazi do zasienja rasipnih magnetskih puteva, pa tada struja pone naglo rasti s poveanjem napona.

Moment bi trebao biti priblino proporcionalan kvadratu napona u skladu s teoretskim razmatranjima.

Meutim, zbog istih razloga koji uzrokuju nelinearan porast struje, dakle magnetsko zasienje rasipnih magnetskih puteva, moment ne slijedi kvadratinu ovisnost, nego raste neto sporije.
28

27

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja u kratkom spoju

Mk
Mautim, potezni moment moe ovisiti jako o poloaju rotora u odnosu na stator. Kod detaljnih je ispitivanja potrebno izmjeriti i tu ovisnost, uz konstantan napon na stezaljkama. Razlog tome je meusoban poloaj utora (odnosno zuba) statora i rotora.

U = konst.

meh (rot. stat.)


30

29

Ovisnost poteznog momenta o meusobnom poloaju rotora i statora

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike optereenja

Veina asinkronih strojeva radi kao motori na mrei konstantnog napona i frekvencije.

Karakteristike optereenja
31

Zbog toga su i ispitivanja pri nazivnom naponu dosta vana. Ta se ispitivanja esto nazivaju mjerenjem optereenja, a dobivene karakteristike karakteristike optereenja.

32

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike optereenja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike optereenja

Pri ovom se ispitivanju napon i frekvencija mree odravaju na konstantnoj vrijednosti. Kao nezavisna varijabla slui pri tome elektrina snaga P1 koju motor uzima iz mree, uz razliita optereenja na osovini. U svakoj toki optereenja se takoer mjeri ili iz mjerenja izrauna niz drugih veliina.

To su:
snaga na osovini P, moment na osovini M, struja I, faktor snage cos, broj okretaja n, klizanje s, stupanj djelovanja i gubici Pg.
34

33

P M I U = konst. cos n n s Pg

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE Karakteristike optereenja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike optereenja

cos

Pm

Na slici su posebno oznaene snaga Po, struja Io i faktor snage coso praznog hoda.

Mm

cos o Io
o

Pg s

Maksimalni stupanj djelovanja imamo uvijek za snagu koja je manja od maksimalne izlazne snage. Maksimalni moment nastupa za jo veu ulaznu, a manju izlaznu snagu od maksimalne.

Po
Karakteristike optereenja asinkronog motora

P1
35 36

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike optereenja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje elektrinih veliina provodimo uobiajenim instrumentima: A-metrima, V-metrima i W-metrima. Razvojem elektronikih instrumenata i sustava za automatsku akviziciju podataka takva se mjerenja mogu znatno pojednostaviti. Pri klasinom mjerenju faktor snage se obino rauna iz mjerene radne i prividne snage. Pri upotrebi elektronikih instrumenata za mjerenje on je esto jedna od veliina koju odreuje sam instrument.
37

Mjerenje klizanja

38

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje klizanja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje klizanja

svjetlosni tok

Klizanje je definirano pomou sinkrone i stvarne brzine motora, pa bismo ga u principu mogli odrediti mjerenjem tih dviju veliina. Za male iznose klizanja to meutim nije dovoljno tono, pa je potrebno mjeriti klizanje direktno. Jedan od naina je mjerenje klizanja stroboskopom.

T1 =

1 2 fs

T1 T1 T1

2p = 2

2p = 4

stroboskopski svjetlosni impulsi


39

zvijezde na osovini pri mjerenju


40

Mjerenje klizanja stroboskopom

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje klizanja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje klizanja

Stroboskop je ureaj koji daje kratke impulse svjetla u tono definiranim vremenskim razmacima T1. Na osovini motora povuemo radijalnu crtu od sredita osovine do oboda i osvijetlimo iz stroboskopa frekvencijom koja je dvostruko vea od frekvencije napajanja motora. Ako se osovina vrti sinkronom brzinom, tada emo na osovini vidjeti mirujuu zvijezdu s onoliko krakova, koliko stroj ima polova.

Ako je brzina vrtnje malo manja od sinkrone, zvijezda e se polako okretati u smjeru koji je suprotan od stvarnog smjera vrtnje rotora. topericom mjerimo vrijeme T u kojem zvijezda napravi N okretaja. Frekvencija klizanja (rotora) i klizanje su:

fr =

N 2 p = s fs T

s=

2 pN T fs
42

41

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje klizanja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Danas postoje i dovoljno precizni digitalni frekvencmetri pomou kojih se klizanje moe mjeriti indirektno, mjerenjem brzine vrtnje i frekvencije napajanja. Za mala klizanja je potrebna ekstremna tonost takvih instrumenata (reda veliine 10-6). Ovu je tonost mnogo lake postii ako mjerimo frekvenciju i brzinu pomou dva brojaa, sa zajednikim izvorom osnovne frekvencije.
43 44

Mjerenje momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

Moment na osovini moemo mjeriti indirektno ili direktno. Indirektno moment odreujemo tako da motor teretimo strojem za tereenje (to je najee elektrini generator), mjerimo ulaznu elektrinu snagu i od nje odbijemo sve gubitke. Moment dobijemo dijeljenjem tako dobivene snage na osovini s kutnom brzinom. Ovaj nain mjerenja je manje toan od direktnog mjerenja momenta, ali je lake provediv jer nam za to nije potreban poseban ureaj. 45

iz struje i otpora

iz pokusa praznog hoda

Pg = PCu s + PFe + Pg r + Pg meh


snaga u zranom rasporu

P = P1 PCu s PFe
P = P1 Pg
snaga na osovini

Pg r = s P
30 P 30 = n ns 1 s
46

M=P

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta motor

spojka
generator

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE Mjerenje momenta mehanika veza

Gubitke u eljezu PFe i gubitke trenja i ventilacije Pg meh odredimo pokusom praznog hoda. Gubitke u statorskom namotu PCu s izraunamo pomou mjerene struje i izmjerenog otpora namota. Od ulazne snage oduzmemo gubitke u statoru i dobijemo snagu u zranom rasporu P. Pomou ove snage i klizanja s odredimo elektrine gubitke u rotoru Pg r . Tako doemo do svih podataka za raun momenta.
47

ispitivani stroj

dinamo-vaga

l M=Fl
rotor

pomini stator stator dinamo-vage je montiran na leaje i moe se okretati


princip djelovanja

Mmot Mr Ms n

krak vaga F

Princip rada dinamo-vage

leaji statora
48

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

Pomou dinamo-vage mjerimo direktno moment na osovini. Dinamo-vaga je elektrini generator ije je kuite montirano na leaje tako da se moe zakretati. Snagu iz generatora odvodimo (najee) na otpornike, a moment na kuite kompenziramo silom na poznatom kraku na kuitu. Silu mjerimo obinom vagom.
49

Mehaniku snagu na osovini dobijemo mnoenjem iznosa momenta i mehanike kutne brzine, koju odredimo iz mjerenog broja okretaja n. Dinamo-vaga se obino radi tako da moe sluiti i za ispitivanje generatora. esto nismo u mogunosti dopremiti stroj u laboratorij na ispitivanje, osobito ako se radi o velikom stroju. Tada nam preostaje kao mogunost indirektno mjerenje momenta ili mjerenje pomou posebnih ureaja koji se nazivaju mjerne osovine.
50

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

pokazni instrument

Mjerna osovina je ureaj koji se umee izmeu ispitivanog stroja i stroja za tereenje i direktno mjeri moment. Stroj za tereenje pri tome moe znaiti i radni mehanizam koji pogoni ispitivani motor.

ispitivani motor

mjerna osovina

stroj za tereenje

Mjerna osovina

51

52

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

Sam dava momenta moe se zasnivati na razliitim principima kao to su:


piezo-elektrini, magnetostrikcijski, induktivni, kapacitivni, tenzometrijski i tako dalje.
53

Ponekad, posebno kod velikih strojeva, nije mogue naknadno ugraditi mjernu osovinu.

Tada se na pogonsku osovinu direktno mogu nalijepiti tenzometarske trake, i uz poznata elastina svojstva osovine odrediti moment.

54

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Neki od ovih sustava mjerenja su pogodni za statika snimanja, a neki od njih i za dinamika. Kod dinamikih snimanja treba cijeli sustav paljivo koncipirati jer torzione vibracije mogu jako utjecati na rezultat. Mjerenje momenta se obavlja za odreivanje karakteristika kratkog spoja, optereenja i momenta.

Karakteristika momenta
56

55

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

karakteristike dinamo-vage

karakteristika motora

Karakteristika momenta je jedna od osnovnih vanjskih karakteristika svakog motora. Ona se zato esto snima na izvedenim strojevima. Uobiajeni nain snimanja je toku po toku pomou dinamo-vage.
stabilna radna toka

o
57

ns
Snimanje karakteristike momenta

n
58

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

Dinamo-vaga mora imati takve karakteristike da moe stabilno raditi u bilo kojoj toki karakteristike ispitivanog motora. Kao stroj za tereenje (tj. dinamo vaga) najee se koristi kolektorski stroj koji ima iroke mogunosti izbora i regulacije karakteristike momenta. Izborom odgovarajueg reima rada dinamo vage postiu se potrebne karakteristike tereta.
59

Snimanje karakteristike momenta toku po toku esto je dugotrajan i mukotrpan posao. Budui da ispitivani stroj pri tome radi due periode u termiki nepovoljnim reimima (uz velika klizanja), ispitivanje se obino mora prekidati i stroj hladiti. Umjesto snimanja karakteristike momenta dinamovagom (ili mjernom osovinom) snimanje cijele karakteristike moe se izvesti zaletom i deriviranjem brzine vrtnje.
60

10

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

Princip ove mjerne metode se zasniva na saznanju da je moment M, koji ubrzava neku zamanu masu J, proporcionalan kutnom ubrzanju prema relaciji:

Zamanu masu J moemo izmjeriti pomou njihala na osovini. Pri tome osim zamane mase samog rotora moe biti ukljuen i dodatni zamanjak. Do iznosa momenta dolazimo deriviranjem mjerene brzine, bez tereenja na osovini. Brzinu moramo mjeriti dovoljno tono da bismo deriviranjem dobili ispravne rezultate.

d m 2 d n M =J =J dt 60 d t
Moment je proporcionalan derivaciji brzine vrtnje po vremenu.
61

62

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

Uz moderne brze sustave za akviziciju podataka danas je to mogue izvesti digitalizacijom mjerene brzine i kasnijom numerikom obradom. Kao dava brzine moe sluiti ili digitalni dava, ili tahogenerator. Tahogenerator je mali istosmjerni generator koji na stezaljkama daje napon proporcionalan brzini vrtnje. Ranije se to rjeavalo snimanjem napona iz tahogeneratora (koji je proporcionalan brzini) na oscilograf i grafikim deriviranjem.
63

Puno je zgodnije ako na jednu os x-y pisaa dovedemo signal proporcionalan brzini vrtnje, a na drugu os derivaciju tog signala. Tako dobijemo odmah grafiki prikaz karakteristike momenta. Deriviranje se moe provesti odgovarajuim elektronikim sklopom, ali i jednostavnijim derivatorom s R-C lanom.
64

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

q u = + iR C u = kTG n

Karakteristika momenta

R
tahogenerator

uR
q

konstanta ovisna o izvedbi tahoeneratora

u
C

di i du dq 1 di = +R = +R dt dt C dt C dt du dn = kTG dt dt
65

kTG

Derivator s R-C lanom

dn i di = +R dt C dt
66

11

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

moemo zanemariti ako je R dovoljno malen

Napon iz tahogeneratora u je proporcionalan brzini vrtnje n. Faktor proporcionalnosti je konstanta kTG ovisna o izvedbi tahogeneratora. Uz uvjet da je otpor R malen, moemo zanemariti drugi lan u zagradi, pa je derivacija brzine priblino proporcionalna struji, odnosno padu napona na otporniku.
67 68

dn 1 = d t kTG

i di C + Rdt

dn 1 i d t kTG C

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

zalet do praznog hoda s jednim smjerom vrtnje

mjerena karakteristika nakon reverziranja

Pri ovakvom snimanju moramo osigurati da zalet traje dovoljno dugo da bi se mjerena karakteristika mogla smatrati statikom. Krivulja momenta se moe smatrati statikom ako zalet motora traje znatno dulje od elektromagnetske vremenske konstante motora koja je odreena radnim otporima i rasipnim reaktancijama motora.

ns

ns n
69

Produljenje zaleta motora se postigne dodatnim zamanim masama na osovini.


70

Provedba mjerenja momenta motora iz zaleta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Da se izbjegne prijelazna pojava pri ukljuenju motora, mjerenje momenta iz zaleta se obavlja od klizanja s =2. Motor se prikljukom na izvor napona zaleti do toke praznog hoda vrtnjom u negativnom smjeru. Potom mu promijenimo smjer vrtnje. U tom momentu prijee u reim protustrujnog koenja te koi od klizanja s =2 dok se ne zaustavi te se zatim zaleti do brzine praznog hoda u pozitivnom smjeru. Derivatorom se obino snimi cjelokupan postupak
71 72

Mjerenje zagrijavanja

12

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje zagrijavanja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje zagrijavanja

Asinkroni motori se najee grade za trajne pogone. Pri tome je jedan od osnovnih kriterija da se stroj pri nazivnom optereenju ne smije zagrijavati iznad granice doputene za koritenu klasu izolacije i temperaturu okoline od 40oC. Provjera zagrijavanja se provodi tako da se stroj optereti nazivnom snagom dovoljno dugo tako da temperatura u svim dijelovima stroja stagnira.
73

Za male strojeve to moe biti relativno kratko vrijeme, dok je za vee strojeve to obino vie sati. Frekvencija, napon i snaga se cijelo vrijeme moraju odravati na konstantnoj vrijednosti. Nakon to je temperatura stagnirala, zagrijanje se odredi indirektno iz izmjerenih vrijednosti otpora statorskog namota prije i nakon pokusa zagrijavanja.

74

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje zagrijavanja

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje zagrijavanja

temperaturni koeficijent otpora namota otpor toplog namota

R = Ra (1 + )
otpor hladnog namota

Pri izradi prototipova se u stroj obino ugrauju termoelementi, pa se zagrijanje u pojedinim dijelovima stroja mjeri direktno. Kod velikih strojeva se senzori za mjerenje temperature (ee mjerni otpornici nego termoelementi) ugrauju u stroj i slue za kontinuirano praenje temperature (monitoring). Senzori se mogu staviti u glavu i u druge dijelove namota, a isto tako na odabrana mjesta u paketu statora.
75 76

=
porast temperature

1 R 1 Ra

13