You are on page 1of 7

PEETHISTOEIJSKE NASELBINE U OKOLICI ERDUTA.

U dravsko-unavskoj nizini, Osijeku na istoku, tamo gdje mutna Drava uvire u hladni Dunav, uzdie se do 100 m. nad morem maleno humlje, koje narod zove Almakim i Erdutskim brdima. Ovaj kraj, osobito Erdutska brda, bio j e na seljen ve u drevno prethistorijsko doba. Drim, da neu pogrijeiti, ako kaem, da je cio kraj od Sarvaa kod Osijeka pa do Vuedola kod Vukovara, a i dalje do Lovaa u Srijemu bio naseljen u mlae kamenito doba i da su tadanji itelji u tom kraju bili na istom kulturnom stepenu, sto pokazuju do sada ondje naene starine i to e bez sumnje budui nalazi jo bolje utvrditi 1 . Sudei po prethisto rijskim predmetima, naenim u okolici Erduta, bila j e tamo prethistorijska nasel bina ve u mlae kamenito doba, a potrajala je i kroz bronanu, haltatsku i latensku periodu. Na vinorodnim humcima, koji se steru uz Dunav od drevne kule Erdutske, koju j e sadanji gospodar, hrv.-slav.-dalm. ministar Ervin Cseh de Szentkatolna pretvorio u obiteljsku grobnicu, u kojoj poiva u miru bojem njegova ple menita supruga, poznata hrvatska patriotkinja gospoa Fanika pl. Cseh, roena Adamovi-Cepinska, pa do eljeznikog prijevoza na Dunavu imade vie prethi storijskih nalazita. - Staro brdo" (O hegy) ili kako ga narod jo zove Fratrovo brdo", pak Mali Varad" i Veliki Varad", dok j e u najnovije vrijeme na drugoj strani eljeznike pruge prema Dalju obretena prethistorijska naselbina iz tucanoga doba na ". Ve prije vie godina, kada se j e gradila eljeznika pruga pokraj Erduta, nalo se je tamo vie prethistorijskih ara, koje j e graevno eljez niko poduzetnitvo darovalo arheolokom odjelu narodnoga muzeja i koje je S. Ljubio objelodanio. 2 Sve moje nastojanje, da saznam tono mjesto, gdje su ove are iskopane, ostalo j e do sada bez uspjeha. /, U novije doba u Erdutu obreteni predmeti naeni su sluajno prigodom rigolovanja zemljita za vinograde, pa kako se sam vlasnik Erduta zanima za starine, to su po njegovoj odredbi naeni predmeti sakupljeni i u posebnoj zbirci pohranjeni, samo j e aliti, da nijesu zabiljeeni potanji podaci samom iskapanju, poloaju predmeta u zemlji i t. d. Sto nije uinjeno do sada, uinit e se sigurno u budue, j e r e se jo nekoja zemljita rigolovati, a nema sumnje, da e se i tamo nai starina, to pokazuju na povrini nalazee se rbine i ulomci posua i

Isporedi Dr. M. Hoernes Funde verschiedener Alterstufen aus dem westlichen Syrmien (Mittheilungen der prhist. Commission der kais. Akademie der Wissenschaften I. B. N. 5. Wien 1900.).

Ljubio Popis predmeta iz predhist. dobe. Zagreb 1870. Ljubio Popis ark. odj. . z. muzeja. Odsjek I. sv. 1. str. 50.52 tabla VI. Sada u muzejskom inventaru br. 1510.IMG. 12

178

Piiri Prethistorijske naselbine u okolici Erduta.

kosti. Po pripovijedanju vlastelinskoga upravitelja g. Schema sva je zemlja na spomenutim humcima u dubljini od 0 5 0 0 7 5 m. ispremijeana pepelom i ugljenom, pa j e izvan svake sumnje, da j e tamo bila velika naselbina, koja j e svoje pokoj nike spaljivala, a njihov pepeo i izgorene kosti u arama sahranjivala, to potvr uju naeni predmeti. Budu da se nije sistematiki iskapalo, nije mi mogue isko pane predmete ni sistematiki razvrstati i opisati, nego u ih ovdje nabrojiti po nalazitima, po dobi i po materijalu. A. Naselbina Veliki Varad. Velika veina predmeta prethistorijskoga doba iz okolice erdutske naena j e prigodom rigolovanja zemljita za vinograde na humku Veliki Varad zvanom. Veliki Varad se protee od Maloga Varada uz Dunav prema eljeznikoj pruzi, a od Maloga Varada dijeli ga dolina, za koju drim, da j e ljudskom rukom isko pani veliki anac. Po pripovijedanju samoga preuzv. gosp. ministra Cseha, koji mi j e ve prije tri godine sam pokazao nalazita i po kazivanju vlastelinskoga upravitelja g. Schema, koji mi j e ljetos tumaem bio, bili su predmeti na Velikom Varadu iskopani veinom u dubljini od 0*75 m. Predmeti su iz kamena, jelenjih rogova, peene zemlje i iz eljeza. Zemljite j e na Velikom Varadu osobito plodno, jer j e svuda izmijeano pepelom i paljevinom. I. P r e d m e t i i z m l a e g a k a m e n i t o g a doba.

a) P r e d m e t i iz k a m e n a . 1. Ulomak kamenitoga ekia iz uglaenoga serpentina; gornja strana i obadvije pobone strane raz dijeljene su bridovima u dvije plohe, dok se doljnja strana sastoji iz jedne glatke plohe. Prelomljen je na luknji, a mjeri u duljini O065 m. (si 124). 2. Ulomak kamenitoga ekia iz uglaenoga serpentina, obloga oblika, takoer na luknji prelomljen, duljina 0*065; stranji dio je uporabom oteen. b) P r e d m e t i iz j e l e n j i h r o g o v a . Naeno je vie ko mada jelenjih rogova, ali samo na nekima se opaa, da ih je ljudska ruka prireivala bu za oruje, bud za orue. 1. Komad jelenjega roga dug 014 m., na obadva kraja odrezan i skroz probuen 1 2. iljak jelenjega paroka na vrhu uglaen, proupljen, da se moe nataknuti na dralo, dug 0*09; mogao je rabiti kao svrdlo. 3. Jelenov paroak na vrhu zailjen; po svoj prilici je sluio kao svrdlo, dug SI. 124. Ulomak ekia 024 m.2 4. Jelenji paroak na vrhu zailjen, dug 0-23 m.; rabio Od kamena. Iz Erduta. valjda takoer kao svrdlo 3 5. Pri korijenu odrezan jelenji paroak, 2 / nar. vel. a u g o-28 m., na vrku uglaen, sluio valjda za buenje. 6. Jelenji paroak na vrhu zailjen i uglaen; sluio za buenje, doljnji dio na oba kraja odrezan, iljak mjeri 0*13 m. 7. Tri komada jelenjih paroaka, na kojima se razpoznaju tragovi ljudskoga rada, ali nije lako odrediti zato su mogli rabiti. c) P r e d m e t i i z p e e n i c e , a Posude. 1. Ornamentovan posuda sa ornamentovanom ruicom, na najveem objemu etiri skoro na jednako razmaknuta geometrijska orna menta sa uloenom bijelom zemljom, kao to je i ornament na ruici sa uloenom zemljom,
1

Isporedi dr. J. Brunmid: Naselbina bronsanoga doba kod Novoga grada na Savi si. 32. br. 7. Vjesnik n. s. IV str. 47.

2 3

Brunmid Brunmid

. .

si. 32. br. 5, si. 32. br. 6,

Purie" Prethistorijske naselbine u okolici Erduta.

179

osim toga je ispod gornjega ruba u okolo vijenac; visina 0 075 m. (si. 125., 8). 2. Posua po obliku kao br. 1. ali vea; odbijena ruka i komad gornjega dijela, sredinom u okolo ornamenat geometrijski sa uloenom bijelom zemljom, na gornjem rubu u okolo vijenac; visina 0105 m. 3. Malena ornamentovan posudica sa dvije probuene bokice, od kojih jedna odbijena, jer je

SI. 125, Zemljano posue iz Erduta. y8 nar. vel.


posudica na jednoj strani oteena; vis. 0-04 m. (si. 126.). 4. Zemljana siva ara sa tri malene bokice, visina 0*23 m , promjer dna 0-14 m., najvei objem 0'76 m., objem gore 0*35 ., promjer gore 0*11 ., (isp. Ljubio: Popis I. 1. tab. VI. br 13.). 5. Siva ara po obliku kao br. 4. ali bez bokica, postrance i na gornjem rubu oteena, visina 028 m. G. Siva ara sa rukom, cijela, visina 015 m. (si. 124. 5.). 7. Obian prost lonac sa etiri boke, neoteen bez ruica, visina

180

Puri Prethistorijske naselbine u okolici Erduta.

0-15 m.. promjer dna 0*07 m., najvei objem 0-42 m., objem gore 039 m., pi-omjer gore 0.12 m. 8. Obian surov lonac, oteen, visina 0 12 m., promjer dna 0O8 m., najvei objem 0-58 m., objem gore 0-56 m., promjer gore 0*17 m. (isp. Ljubi XXXIV. 7.). 9. Obian lonac sa jednom rukom, visina 0-22 m.. promjer dna 0-08 m., najvei objem 0*64 m., objem gore 0-36 ., promjer gore 0-12., neoteen ali malo nakivo graen (isp. Ljubi VI. 13.). 10. Obian lonac, visina 0-20 ., promjer dna 0-10 m , najvei objem 0 65 ., objem gore 050 ., promjer gore 015 .; u loncu bilo spaljenih kosti izmijeanih sa spaljenom zemljom (isp. Ljubi XXXIV. 4.). 11. Crn loni, surovo gradjen, visina 0-145 ., promjer dna 0*06 ., najvei objem 0*43 ., objem gore 0-25 ., promjer gore 0-07 ., gornji rub oteen (glede oblika isp. Ljubi XXXIV. 4.). 12. Malen loni, surove radnje, vis. 0*10 ., promjer dna 04)4 ., najvei objem 0*35 ., promjer gore 0-06 ., oteen (isp. Ljubi XXXIV. 14.). 13. Loni surove radnje, vis. 0-095 ., promjer dna 006 ., najvei objem 0-33 ., objem gore 0*28 ., promjer gore 0-085 . (isp. Ljubi XXXIV 4.). 14. Loni surove radnje, po obliku nauan br. 13., vis. 0 09 m,, promjer dna 0045 ., naj vei objem 0 28 m , objem gore 0-195 ., promjer gore 0'0 . 15. Bolje peena crna posua, u gornjem dijelu znatno oteena, vis. 0*09 ., promjer dna 0*05 ., najvei objem 0*36 .; imala je ruku, koja je kod kopanja odbi jena. 16. Oteena crna posuda kao broj 15. promjer dna 0'05., najvei objem 0*36 .; ruka odbita. 18. Maleni crni loni sa ruicom, vis. 0'05 ., promjer dna 0-035 ., naj vei objem 017 ., objem gore 0-15 ., promjer gore 0-045 . 19. Malena posuda iz peene zemlje, vis. 0*07 ., promjer dna 0*05 ., najvei objem 0'26 ., objem gore 0*15 ., promjer zjala 0-04 ., ureena u okolo najvee izboine kosim crtkama. 20. Malen loni, surovo raen, sa sitastim dnom, vis. 0*09 ., promjer dna 0027 ., najvei objem 018 ., gornji rub oteen, promjer zjala 0 015 m. SI. 126. Neolitick zemljana po21. Malena zdjelica, u gornjem dijelu eliptina oblika, ruica sudiea iz Erduta. Nar. vel. odbita, u dno utisnuta luknja vie postrance nego u sre dini, vis. 0*035 ., promjer dna 0-03 ., promjeri zjala 0-065 m. i 0-05 m. (Isporedi dr. Brunmid . str. 54. si. 47. tom razlikom, da je u ove posudice bila ruka na duljoj strani). 22. Zemljana aska cilindrinog oblika sa dvije neznatne probuene bokice na gornjem rubu, vis. 0'075 ., promjer dna 0*035 ., promjer zjala 0-03 m. 23. Ornamentovan ruka vee posude, mjeri u duljinu 0*05 ., promjer upljine 0*03 m. (glede oblika i ornamentike i radnje isporedi dr. M. Hoernes . str. 269. si. 5.). T k a l a k i u t e z i . 1. Utez iz peene zemlje, teak 520 k g , promjer dna 0*14 ., objem dole 0-50 ., objem u sredini 0*44 ., promjer gore 0*04 ., visina 0*26 ., na vrhu znak -+-, luknja od vrha dolje 0*09 m. (glede oblika isp. Ljubi: Popis VII. 7.).2. Utez iz peene zemlje oblika piramide, teak 2 60 kg., promjeri dna 0*12 m. i 0-10 ., promjeri gore 006 m. i 0 05 ., visina 0*17 ., luknja od vrha daleko 004 m. (glede oblika isp. Ljubi VII. 8.). Osim toga jo 17 manjih uteza, koji oblikom nalie onomu pod br. 2. I n i p r e d m e t i . 1. Zemljani mosur neprobuen, dugaak 0-04 ., promjer strana 0*03 ., objem u sredini 007 m. 2. Vie zemljanih preljena i ribarskih uteza razliite veliine i oblika (Vidi Ljubi: Popis VII. 9., 10., 12. i 13. i dr. Brunmid . str. 55. si. 50-52). 3. Dva ulomka rvnja iz kamena pjeenjaka sa 1-60 kg. tekim kamenom, kojim se je dropilo ito. 4. Pakruglja iz vrste peene zemlje, najvei objem 0*145 .

IL P r e d m e t i t u c a n o g a doba.
P o s u d e . 1. Zemljana posuda (si. 125., 2) ureena crtama, sa dvije ruke, od kojih je jedna odbita i etiri bradavice (boke), od kojih jedna manjka, donji dio posude je okrugao, a gornji je koniko-eliptinoga oblika, promjer dna 0 05 m. najvei objem 0*49 ., objem gore 032 ., promjeri zjala 0*12 m. i 0 07., visina 0*14 .; na jednoj strani kod iskapanja oteena. U prethistorijskoj zbirci arheol. odjela narodnoga muzeja nalaze se dvije posude iskopane u

Purid Prethistorijske naselbine u okolici Erduta.

181

vinogradu g. dra Laudenbacha u Vukovaru, koje su ovoj po obliku i po radnji i po ornamen tima nalike. 2 Zemljana posua sa jednom rukom (si. 125., 4), u donjem veem dijelu ureena rebrima, gornji dio se prema vrhu suuje, te je pri dnu i ispod gornjeg ruba ureen krunicama, gornji rub malo oteen, promjer dna 0 08 m. najvei objem 0 665 m., objem gore 029 ., promjer gore 0*095 ., visina 0*18 . 3. Zemljana posuda sa jednom rukom, po obliku i radnji kao br. 2 samo neto manja, vis. 0*15 ., promjer dna 0*06 ., najvei objem 052 ., objem gore 0*26 ., promjer gore 0'08 m. 4. Zemljani lonac sa otkinutom rukom, u gornjem dijelu oteen, a u doljnjem prugama prema dole tekuim ureen, vis. 018 ., promjer dna 0*06 m , najvei objem 0 56 . 5. Zemljana siva posuda sa jednom rukom, koja je prigodom kopanja odbita, sredinom t. j . izmeu donjeg i gornjeg dijela ureena vijencem iz dva reda tokica, a ispod vijenca prugama prema dolje tekuim, u gornjem dijelu oteen, vis. 0*19 ., promjer dna 0*07 ., najvei objem 0 65 ., objem gore 0*36 m , promjer gore 0*11 m. (glede oblika isp. Ljubi XXXIV. 14) 6 Zemljana posuda, gore oteena, ureena lijebovima, koji teku od sre dine prema dnu, vis. 014 ., promjer dna 0 07, najvei objem 0-50 ., objem gore 0*34 ., promjer gore 0*10 . (glede oblika isp Ljubi XXXIV. 7 ). 7. Zemljana posuda (si. 125., 1) sa oteenom rukom, u donjem dijelu ureena lijebovima, 1 na dnu mala utisnuta luknja sa pro mjerom 0015 ., vis. 0*09 ., promjer dna 0*08 ., najvei objem 0'60 ., objem gore 0.42 m.> promjer gore 0 13 m. 8. Zemljana posua sa jednom rukom, po obliku, radnji i uresu kao br. 7., vis. 017 ., promjer dna 0*09 ., najvei objem 0-84 ., objem gore 0*56 ., promjer gore 0'17 m 9. Milena posuda sa jednom rukom odbitom kod iskapanja, po obliku, radnji i uresu kao br. 7., u dnu na sredini utisnuta luknja, vis. 008 ., promjer dna 04)35 m , najvei objem 0*34 ., objem gore 024 m , promjer gore 0 085 . 10. Zemljana posuda sa jednom rukom odbitom kod iskapanja, bila puna zemlje izmijeane pepelom i izgorenim kostima, vis. 0*075 ., promjer dna 0 01 ., najvei objem 0*38 ., objem gore 0*33 ., zjalo eliptinog oblika ima promjere 0*11 m. i 009 m. 11. Zemljana zdjela crvenkasta, vis. 04)6 ., promjer dna 0*07 ., najvei objem 0*54 ., promjer gore 0*15 m. (isp.: Ljubi XXXIV. 27.). 12. Zemljana zdjelica surove radnje sa drkom, promjer dna 0*05 ., objem gore 0*27 ., promjer gore 006 m 13. Zemljana crvenkasta posuda sa jednom rukom, odkinutom kod iskapanja, vis. 0*18 ., promjer dna 0*07 ., najvei objem 0*63 ., objem gore 0*33 ., promjer gore 0*105 . (isp. Ljubi VI. 13.). 14. Zemljani crvenkasti lonac sa etiri bradavice (boke) na najveoj izboini, vis. 0*20 ., promjer dna 010 ., najvei objem 0*63 ., objem gore 046 ., promjer gore 0*15 ., dno i gornji rub oteeni. 15. Zemljani crni lonac bolje peen sa jednom rukom, koja je kod kopanja odbita> vis. 0*10 ., promjer dna 0*05 ., najvei objem 0*31 ., promjer gore 0*09 ., gore oteen, (oblikom nalii donekle Ljubi XXXIV. 4.). 16. Zemljana aa na stalku (si. 125., 6) sa dva probuena uha, dno stalka je utisnuto i tokama ureeno, rub ae je ureen vijencen od crtaka, a strane crtama i tokama, vis. 0*08 ., promjer dna 0*05 ., objem gore 0*32 ., promjeri 0*105 m. i 009 . 17. Zemljana posuda sa ruicom (si. 125., 3), znatno oteena kod iskapanja, vis. 0*105 ., promjer dna 004 ., najvei objem 0*225 . 18. Velika zemljana lica sa upljim drkom (si. 125., 7); mogue da je rabila za grabljenje rastaljene kovine, pa da je bila nataknuta na dralo iz sirovog drveta, da se tako brzo neupali; promjeri lice mjere 0*11 m. i 0*10 ., visina 0*045 ., duina drka 0 055 ., promjer otvora na drku 0*045 ., lica sama na jednoj strani oteena, (isp. dr. M. Much: Die Kupferzeit in Europa und ihr Verhltniss zur Kultur der Indogermanen. II Auflage. Jena 1893. str. 241. sl. 91. Gusslffel aus dem Mondsee.").

III. P r e d m e t i iz 1 - t n s k o g a doba.
1. eljezno koplje, rom vrlo izjedeno, d. 0*345 ., lit sama mjeri 0*19 ., najvea irina 004 ., iljak otkinut, na liti hrptenica na obadvije strane istaknuta. 2. eljezno koplje, rom vrlo izjedeno, . 0*30 m , lit sama mjeri 0*23 ., najvea ir. 0*03 ., na obije strane

Ovakovih lijebovima ureenih posuda naeno je u Sotinu i u Lovau u Srijemu; neke se

uvaju u prethistorijskoj zbirci arheolokoga odjela narodnoga muzeja u Zagrebu.

182

Puri Prethistorijske naselbine u okolici Erduta.

liti hrptenica povisoko istaknuta. 3. eljezni rom izjedeni tulac za koplje, d. 0*145 m., promjer luknje 0*03 m. 4. eljezna konjska zvala, sastojea se iz dva komada eljeza i dva e ljezna kolutia, koji imaju promjer od 0*04 m. 5. Komad eljeza na jednom kraju sa eljeznim kolobarom, koji ima promjer od 0*035 m., a na drugom kraju zavinut; mogue daje dio konjske vale.

B. Naselbina Staro ili Fratrovo brdo. Nedaleko stare kule erdutske, sada grob nice, nalazi se Staro ili Fratrovo brdo, koje j e bilo prethistorijsko groblje u haltatskoj periodi, to potvruju tamo naeni tucani prethistorijski predmeti i iskopane spaljene kosti, ali se j e na tom mjestu zakapalo i u kasnije doba, j e r se j e nalo kosti i lubanja, koje bez sumnje potjeu iz novijega vremena. a) T u c a n i p r e d m e t i . 1. i 2. Par du gakih tucanih ukosnica sa ovolikom glavicom, koja j e na vrhu probuena i uplja, kao to j e uplja u gornjem dijelu i sama igla; promjer glavice 0*03 m. a duljina igle, koja j e na dva mjesta svinuta 0'19 m. (SI. 127., 1.). Po pripo vijedanju upravitelja g. Scheina naene su oba dvije ukosnice na jednoj lubanji unakrst tako, da su se kriale ba kod gornjega zavoja, ali kako na lubanji, koju mi je g. upravitelj po kazao nema nikakvoga traga tucanom oksidu, a uz to mi se cini lubanja iz novijega doba biti e, da j e zamijenio lubanju. 3. i 4. Par otvorenih tucanih narukvica koje su ureene sa tri pruge i na gornjoj i donjoj strani lijebom (si. 127., 2.). Po kazivanju g. upravitelja naene su obadvije u istom grobu sa gore opisanim ukosnicama.

SI 127. Bronsani predmeti iz Erduta.


/ nar. vel.

P r e d m e t i i z p e e n i c e . 1. Velika crna ara sa dvije ruke, neto oteena gore, vis. 0-21 m., promjer dna 0 12 m.; najvei objem 0'80 m., visina 0 21 m ; isp. Ljubi XXXIV. 5. 2. Velika zemljana ara po obliku kao br. 1., u gornjem dijelu oteena, promjer dna 0'10 m. najvei objem 0*80 m. 3. Velika ara sa dvije probuene ruke, znatno oteena, promjer dna 011 m., vis. 0-27 m. 4. Velika ara sa dvije ruke, od kojih jedna odbijena, donji dio znatno oteen, najvei objem 0.68 m., objem gore 0"38 ., promjer gore 012 . 5. Dno velike posue sa pcomjerom od 0*14 m. Osim toga je naeno 6 lubanja, mnogo kosti i ulomaka razliitoga posua. Neke lubanje i kosti su nedvojbeno iz novijega doba.

. Naselbina Prkos. Naselbina Prkos nije istraena; sluajno j e izoran lonac sa nekoliko bron anih predmeta iz doba la-tenskoga: 1. Bronana narukvica na oba kraja ureena; jedan kraj ide preko drugoga (si. 127. 3). 2. Dvije bronane ploice sa izboenim

Puri* Prethistorijske naselbine u okolici Erduta.

183

ljudskim glavama; mogue da su bile ures na bronanom pojasu (si. 127., 4.). 3 . Igla bronane fibule, dugaka 0*059 m. (si. 127., 5.). 4. Igla sline bronane fibule, dugaka 0"065 m. Spomenut u jo, da se u okolici erdutskoj i na spomenutim ovdje naselbinama nalazi predmeta iz doba rimskoga, sredovjenoga i turskoga, ali ih za sada ne kanim iznijeti na javu. Prava slika kulturnoga stanja prethistorijskih naselbina u erdutskoj oko lici moi e se tek onda prikazati, kada budu do kraja prekopane i kada bude pretraen jo Mali Varad i Prkos, koji. e se, kako se nadam, pomnije i tonije pod nadzorom strunjakim istraiti. Konano mi j e dunost, da se zahvalim preuzv. gosp. hrv.-slav.-alm. ministru Ervinu pl. Csehu, koji mi j e opisane ovdje starine najpripravnije za publikaciju ustupio i vlastelinskom upravitelju g. Scheinu, koji mi j e vrlo rado dao neke podatke samim nalazitima i koji e u budue tono biljeiti sve okolnosti sluajnih nalaza na vlastelinskom zemljitu.

Jos. Puri.