1. AGORA (grč.= trg, skupština) U ant.

Grčkoj gradski trg, tržnica, mjesto na kojem se odvijao društveno-politički i trgovački život. Nalazi se obično u središtu grada, u primorskim gradovima blizu pristaništa. U starije je doba nepravilna oblika, okružena hramovima i javnim zgradama, kasnije kvadratna oblika i izgrađena kao arhitektonska cjelina, okružena trijemovima. Uzor je rimskom forumu. Agora je i prvotan naziv za narodnu skupštinu, koja se kasnije zove eklezija (= ovu riječ preuzima kršćanstvo, prvotno za crkvu kao zajednicu vjernika, a u romanskim jezicima i za crkvenu zgradu: tal. chiesa, franc. eglise, starodalm. hesia, jesia, itd.) 2. AKROTERIJ (grč. akroterion= vrh, glavica) U grčkoj umjetnosti samostalan plastičan ukras na vrhu i krajevima zabata hrama ili sarkofaga. Prvobitno simbolički ukras (npr. lira), zatim palmeta, akantusov list, a kasnije i složenije tvorevine (sfinga, grifon, Gorgona, Nike, čovječji lik). Javlja se i u etrušćanskoj i rimskoj umjetnosti, te u srednjovjekovnoj (npr. na vrhu ciborija). 3. AMBON (grč.= pupak ili kvrga na štitu; ono što se ističe) Povišeno mjesto (govornica) smješteno na spoju svetišta i broda crkve, namijenjeno čitanju biblijskih tekstova u liturgiji. Sastoji se od ovalne, kvadratne ili poligonalne ograde, s jedne strane otvorene, zatim noge ili postolja na kojem počiva i malog stubišta kojim mu se prilazi. U bazilikama se nalaze dva takva mjesta. U ranokršćanskim bazilikama amboni se nalaze na bočnim stranama scholae cantorum, a u romaničkim crkvama na dnu scholae cantorum prema glavnom brodu crkve. Sa sjevernog se čita evanđelje a s južnoga poslanica i starozavjetni tekstovi. Tamo gdje je bio samo jedan ambon (npr. S. Clemente u Rimu), reovito je bio trostepen: s najvišeg mjesta đakon čita evanđelje, sa srednjega subđakon poslanicu, a s najnižega lektor čita tekstove Starog zavijeta i ostale poruke. U pravoslavnoj crkvi se nalazi kao povišeno mjesto ispred ikonostasa, a naziva se amvon. Ambone u 11. st. polako istiskuje pojava propovjedaonice. Propovjedaonica je govornica koja je od poda crkve odignuta od 1 do 4 m (i više), s koje svećenik propovijeda vjernicima (Split= romanička šesterostrana, 13.st.). U doba baroka doživljava vrhunac likovne ekspresije: u reljefu se izrađuju čitave poučne biblijske priče. Iznad se često postavlja baldahin koji ima akustičku, simboličku i dekorativnu funkciju. U 12. i 13. st. katkad nailazimo na dvije propovjedaonice, svaka na svojoj strani broda. 4. APSIDA (grč. hapsis= spoj, svod, prigradnja) Polukružni završetak antičke bazilike gdje je sjedio predsjednik suda sa svojim pomoćnicima. Od 4.st. taj arhitektonski oblik preuzima i kršćanska bazilika i u tom dijelu smještena je biskupova katedra, a njoj sa svake strane subselia za zbor svećenika. U kasnijim razdobljima poprima različite oblike (poligon, kvadrat, segment), a i drukčije funkcije (od 11.st. u njoj se smješta oltar i sarkofag s moćima). Obično je nadsvođena polukalotom. Apsidiola – mala apsida, u romaničkoj i gotičkoj arhitekturi često po više njih prati glavnu apsidu. 5. ARKADA (od lat. arcus= luk) Niz stupova koji počivaju na lukovima. U starokršćanskim bazilikama i srednjovjekovnim crkvama dijele glavni brod od bočnih.Graditelji srednjeg vijeka, a još više renesanse upotrebljavaju arkade u konstrukciji otvorenih trijemova u prizemlju profanih objekata.

Bastioni su često dobivali vlastita imena prema svecima ili vladarima. složena i često poligonalna. U rimskoj arhitekturi ovi elementi dobivaju različite profile. bastione. govornica) U antičkoj grčkoj tribina na kojoj su se održavali javni govori. a nazivaju se i patuljastim arkadama (ili visećim). temelj. U Bizantu: pojednostavljena atička baza. ali nema plinte. bazis= osnova. U gotici: visoka. sastoji se od dva torusa. kojemu je svaki kut branjen bastionom. što omogućuje da bude držan pod paljbom ne samo prostor ispred utvrde nego i svaki od njenih djelova (vanjski zidovi i susjedni bastioni). Česta je u bizantskom. a uglovi plinte su ukrašeni stiliziranim klesanim listovima. bastire= graditi. (utvrde Verone. graditeljstvu dorski stup nema bazu. Atička je baza slična jonskoj.st. U nas je najljepši primjerak Karlovačka tvrđava. U egip.16. bastionima. Toskanska aza je vrsta jonske. kojemu dvije stranice izbijaju prema vani poput klina.= podignuto mjesto. nizak kameni podij u sredini kružne orkestre na kojem je stajao žrtvenik. javlja se u etrušćanskom graditeljstvu. 1572. U renesansi. podloga) Podnožje stupa izrazita oblika.). romaničkom i gotičkom graditeljstvu. arhitekturi baza je okrugla ploča slična disku. gdje postoji kao dekorativno obogaćenje zidne površine. U teatrima. Prve tvrđave s bastionima javljaju se poč. dva astragala i dva užljebljenja. dvovratan) Prozor razdijeljen kamenim stupićem na dva dijela tako da svako prozorsko krilo odozgo završava posebnim lukom. Kasnije se produžuje prema glavnom brodu i u sebe prima scholu cantorum. a druge se dvije vežu s glavnim zidom tvrđave. U ranokršćanskim bazilikama podignuto i ograđeno mjesto u kojem je smješten oltar. arhitekti Pagan i Vauban (17. BIFORA (lat. a definitivne su mu oblike dali franc.). da bi se dobilo što bogatije dekorativno djelovanje. a na stranicama prema bočnim brodovima nalaze mu se amboni.st. Bazu jonskog stupa čine dvije okruglaste ploče (trochilus i torus) ispod kojih se nalazi četvrtasta ploča (plinta). Tvrđavni se prostor počeo izravnavati i zaštićivati predtvrđavnim nasipima i zidovima te pojačavati. U romanici: baza postaje viša.Rimsko graditeljstvo je poznavalo tzv. Korintska je složenija. U grč. biforis= dvokrilan. Prvotna joj je funkcija da teret što ga nosi stup ravnomjerno prenese na podlogu. U sinagogama bema je mjesto s kojeg se čita Tora. Domet i razorna snaga topovskih zrna učinili su neprikladnim obrambeni sistem visokih tvrđavnih kula. BEMA (grč. 9. i mezopot. Ovi se elementi različito variraju. od lat. baroku i klasicizmu primjenjuju se oblici baza iz antičke arhitekture. utvrđivati) Istaknuti dio višestranog tvrđavnog bedema. Bastionski se sistem sve više usavršavao. slijepe arkade koje su služile kao ukras zidnih ploha (arkatura). građena u obliku pravilnog šesterokuta. . One se osobito često pojavljuju u arhitekturi romanike ispod krovnog vijenca. Javili su se sa razvitkom artiljerije. osobito na uglovima. 7. 6. U kasnom srednjem i novom vijeku iz nje će se razviti svetište. 8. BASTION (tal. BAZA (grč.

dvorac.st. rastvorene velikim prozorima bogatih mrežišta. st. Kalež s poklopcem za posvećene hostije (piksida. glavnog oltara trogirske katedrale (majstor Mavro. Kod Grka se naziva naos (grč. često su radijalno nanizane apsidalne kapele. kiborion= kovani ćup. sv. 2. Zamak na vodi = okružen močvarom. Marte u Bijaćima iz 9. kaštel) Osamljeno utvrđeno prebivalište na strateški istaknutom i redovito teže pristupačnom položaju posjeda. zatim u romaničkim i gotičkim crkvama. BUNJA Građevina od kamena bez cementne veze (suhozidina). u koju ima pristup samo svećenik. Svjetlo je primala kroz ulaz koji ju je spajao s predvorjem (pronaos). Sličnih građevina ima i drugdje po sredozemlju (npr. Oblik gradova utvrda određuju dva osnovna tipa utvrđenja: 1. 14. U katoličkim crkvama nadgradnja (baldahin) nad oltarom. DEAMBULATORIJ (deambulatorium. u starokršćanskim bazilikama. 11. Unutrašnja prostorija bez prozora s kipom božanstva ili žrtvenikom.). (MHAS-Split). kad je on odmaknut od zida. CELA (lat. a nekada je služila i za stanovanje. Obično ima 4-6 stupova koji nose krov različita oblika. ćelija) Svetište u antičkom hramu. Kod nas se ističu ciboriji iz crkve sv. tabernakul) 3. Zamak (burg) na uzvisini = na brdu ili ogranku brijega. šetati se) Ophodni prolaz koji kruži oko svetišta ili apside. trim i susreće se po našem jadranskom području.= grad. Također: bunjasti zid (ispupčeni kvadri). rijekom ili jezerom. Dijeli povišeni i ograđeni kor od apside i ima polukružan ili poligonalan oblik. lupina graha) 1. kula. ali ga i kontrolira.st. s naseljem na istoj razini ili neznatno povišenom na umjetnom brežuljku. Uz deambulatorij. Tripuna u Kotoru. čestičnjak) 15. prema deambulare= ići u ophodu. trulli. Bunja služi pastirima kao zaklon. Najčešće su oktogonalne. katedrale u Rabu. a poznate su i iz prapovijesnog vremena (nuraghi na Sardiniji). 2. Naselju pruža zaštitu. Svetohranište na menzi oltara za čuvanje euharistije i obrednog posuđa (ciborium sacramentale. Grad (naselje) ne smije ometati vojne funkcije: utvrda mora imati pregledan obzor i slobodno područje za djelovanje oružja i vojne operacije. ciborium= sud. 14. cella= sobica. barraca). posuda / grč. CHAPTER HOUSE Kapitularna dvorana engleskih samostana i katedrala. zamak. Javlja se u 4. Najstariji je deambulatorij imala bazilika sv. Stošije u Zadru. 12. CIBORIJ (lat. a služi za liturgijske procesije. tvrđavica. . te u baroku. sjedište vlasnika namjenjeno boravku i obrani.10.= brod). tal. u kojima se višestruko varira motiv zvjezdastog ili lepezastog svoda što polazi od središnjeg stupca. BURG (njem. Sv. ćemer. 13. Naziva se još i poljarica. redovito kružna tlocrta sa stožasto izvedenom nepravilnom kupolom. U ranom srednjem vijeku burgovi čine začetke gradskog razvoja. iznad naselja u dolini. Često centraliziran prostor sa središnjim nosačem na pravokutnom ili poligonalnom tlocrtu. španj. Burgovi se sastoje od snažne kule zaštićene nasipom i palisadama koje s vremenom zamjenjuje zid (bedem) s bočnom zaštitom niza kula.

kao i u romaničkim crkvama. DONJON (franc. pilier fascicule). jedan od sastavnih dijelova stupa. ugrađen u zidu ili poduprt stupovima. s prozorima na svim stranama. U bizantskoj i ranoromaničkoj crkvi to je mjesto za redovnice i žene. 20. prelazi se iz drvene u kamenu gradnju. tako da je to bila svojevrsna riznica. Empore) Prostor iznad pobočnih brodova u crkvama. masivan s kruništem i ugaonim tornjićima. arhiv i biblioteka istodobno.. Chateau Gaillard. Sjedište biskupa (=episkopa). a redovna je pojava u kasnogotičkim katedralama. balkon). pa dimenzije četvrtastog donjona postaju veće. obli polustup (presjek mu je četvrtina. Produžujući se preko kapitela stupa. Katkad se proteže kroz nekoliko katova. ovalnog ili poligonalnog.) sadržava i četverostranu stambenu kulu.Ivana Lateranskog u Rimu. pa tako i tip stambene kule – donjona. franc. Primjer: dvorac Chambord (1519. ERKER (njem. prije svega u Francuskoj. koje je obično okruživao jarak s vodom. Vrsta zatvorenog balkona. javnim i stambenim građevinama . odvojen parapetom ili balustradom (galerija. Dienst je tanak. nastanjenih obrambenih objekata okruženih bedemima. custodia i sakristija. 18. koji ima oblik svežnja (njem. stambena ili branič-kula. redovno bez potpornja.. polovina ili tri četvrtine kruga). 21.= služba) Građevni element u gotičkoj konstrukciji. osposobljen za obranu. Na novonastalu tipologiju gradnje (dvorci. odvojen u dvorištu unutar utvrde.{donžon}= kula. 16.) Stambena kula (branič kula). diakonikos= koji se odnosi na đakone. nalazila se unutar utvrđenih gradova (burgova). 17. koje ima funkciju nosača svoda. a bila je povjerena brizi đakona. To je bio stalno naseljeni glavni obrambeni toranj grada. 19. Javlja se na fortifikacijama.st. crkveno posuđe i odijelo. EPISKOPIUM Biskupska palača. odakle joj i ime. Na Zapadu se zove sacrarium. tribuna. Imao je i prostorije za stanovanje. DIAKONIKON (grč. glavna kula. Krajem 10. nastaju različiti prijelazni oblici između pravokutne i kružne kule (kružni donjon. debljina zidova: 4 m). U gotičkim i baroknim crkvama na empori nad ulazom ili predvorjem nalaze se orgulje i pjevalište. U toj su se prostoriji čuvale liturgijske knjige i spisi.st. a poslije za dvor i odličnike. EMPORA (njem. poslužitelje) Južna od dviju prigrađenih prostorija uz apsidu bazilika. Bündelpfeiler. Franc. dienst je sljubljen uza zid i dopire do svoda gdje postaje savijeno rebro.) Izbočena i povišena prigradnja na pročelju ili uglu kuće. rezidencije) utječe i srednovjekovna gradnja. Nakon 12. u Engleskoj zvana KEEP. san Vitalle u Ravenni). U novovjekovnoj se gradnji stambena arhitektura odvaja od obrambene. Čest je u ranim bizantskim crkvama (san Lorenzo u Milanu. Pogodan termin u našem jeziku ne postoji (neki upotrebljavaju naziv služavnik).. DIENST (njem. Donjon je služio kao posljednje pribježište u slučaju napada na burg.

hodniku slična prostorija s velikim prozorima. istjecište vode. Gesims) Vodoravna ukrasna istaka u obliku glatkog ili profiliranog pojasa koja jače ili slabije konzolno strši izvan zida. 22. fiale) 1. kontrafori. 6. kojim se završavaju zvonici. Velika galerija. Čest je u arhtekturi druge pol. skuplja vodu s krova i odvodi je na predviđenim mjestima preko ispusta. Sima s vodorigama pored tehničke ima i estetsku funkciju. a redovno je bogato ukrašena. nadsvođeni spoj dviju ulica. demona. garguji se izrađuju u obliku životinja. GARGOUILLE (franc. Služi ponekad i kao prostorija za kućnu kapelicu. a na bridovima ukrasi u obliku savijenih listova. Ermitaž. 2. koji popunjavaju krovne zone mnogih velikih crkava.st. vitak i šiljast tornjić. 3. Kod arhajskih hramova je dekorirana u pečenoj glini. odvodna cijev. OLUK (sima) – nalazi se iznad završnog vijenca na antičkim građevinama. sima postaje nosiocem bogatog ukrasa. 23. zvani rakovice ili puzavice. dijelom oblikovane kao čeone pločice za cjevaste vodorige. renesanse. 2. njem. Louvre). 4. 19. tj. 5. U njoj se održavaju primanja i svečanosti (Galerija ogledala. U srednjem vijeku. Kod Grka i Rimljana plitka. corniche. GALERIJA 1. 26. U arhitekturi islama sličan mu je doksat. Na vrhu piramide redovno se nalazi kameni ukras. dijelom oslikane. balustrada ili niz kipova na pročelju građevine. koja spaja dva trakta. posebno u Joniji i Velikoj Grčkoj rub krova povišen je oluk koji je obogaćen nizom plastički ili ornamentalno izrađenih vodoriga. galerijom se naziva duga. zabatni trokuti iznad portala i prozora i sl. s jedne strane otvoren hodnik na kući ili tvrđavi. Garguji su znatno odmaknuti od zida kako bi se voda izlijevala što dalje (zbog velike visine crkvi). to je naziv za veće zbirke slika i kipova (Louvre.. Nadsvođeni dio puta ili ceste s prostranim otvorima. 25. STREHA – najjednostavnije je rješenje u što većem krovnom nagibu s kojeg voda slobodno otječe. U gotičkoj arhitekturi veoma čest funkcionalno-dekorativni element. Služila je redovito kod libacija (žrtava ljevanica).). vodoriga) Postoje dva rješenja odvođenja kišnice s krova: 1. Plastični: često u obliku lavljih glava. široka posudica.. GESIMS (vijenac. FALSKAPEL Kapela u sklopu carske palače. 24. Kod građevina s olukom koji obilazi sve strane. 2. korniž) (eng. tzv.st. ornamentalni: npr. posebno u gotici. Od 18. križni cvijet. a kasnije je od kamena. a često i bez nožice. Uffizi. u kojemu su dućani. FIJALA (grč. na koji se nastavlja izdanak u obliku izdužene piramide. Versailles.. Balkon u crkvi nasuprot oltara i iznad bočnih brodova. vodoriga ili garguja. rozete. Fijala ima dva dijela: četverouglast ili osmerouglast prizmatičan trup. namjesnika ili pak crkvenih dostojanstvenika. U prvotnom značenji vijenac je završetak zgrade ispod krovne .{garguj}= oluk.st. bez drška. tj. To je dvorska kapela. kapela uz dvor vladara. U palačama i dvorcima 17. Na hramovima. Odvojen i povišen dio gledališta u kazalištima i koncertnim dvoranama. franc. entablure.kasne gotike i njem.. fantastičnih bića. kao dekorativni element. Dugačak balkon. Nadsvođen.

te otvaranje prozora na frizu ukrašenom bareljefima – ovaj tip vijenca se javlja u 16. a podijeljeni su u najamne stanove (cenacula). Javljaju se i vijenci od opeke. Standard stanovanja i sanitarni uvjeti vrlo su oskudni. a fasade profanih zgrada nazubljenim vijencem. U visokoj renesansi povećanje visine trabeacije. razvija se tip kampanila. vijenci na konzolama i lezenama. s proizvoljnim oblikom parcela – po uzoru na staroegejske komplekse kuća). U srednjovj. U gotici: izrada vijenaca s rafiniranom profilacijom. U bizantskoj arhitekturi raznolikost: vijenci od opeke ili malih tesanih kamenova. novom koncepcijom centralnog prostora: povezivanjem kocke i polukugle. Najvažnija je inovacija primjena malih konzola. Sofija. reducirala vijenac na malu. ponekad složenih u obliku riblje kosti. Rjeđi su oni kružnog tlocrta. kojem je temeljna jedinica inzula. U rimu se stvaraju novi tipovi: gradske najamne kuće. Osnivaju se čiste stambene četvrti bez zajedničkih kompleksa. To rezultira hipodamskim sustavom. nastaju reminiscencije na klasični vijenac. Način gradnje je gust. arh. gornji vijenac i u sredini žlijeb za odvod kišnice. jednostavnu istaku ili ga uopće ne primjenjuje. do kojih se dolazi odvojenim stubama. javnih građevina i zemljoposjeda. U egipatskoj arhitekturi ima oblik naglašene užljebine ispod koje je podmetak. U dijelu prizemlja nalaze se prodavaonice i radionice. i 17. . Istanbul). 29.st. Razvoj prema sve višim i sve vitkijim tornjevima. Rimljani prihvaćaju grčke uzore i prilagođavaju ih. može se podijeliti na donji ili podložni vijenac. klasičnim redovima vijenac je najviši od triju horizontalnih dijelova trabeacije i stoji neposredno iznad friza. U grč. U renesansi se vraća na klasične uzore. INSULA Postepeno nakon grčke kolonizacije razvija se novi način pravilnog urbanizma. polukugla) Razvila se na grčko-rimskom Istoku. koji optički razdvajaju kat od kata.st. stoji slobodno ispred ili pored crkve. 28. ograničen na južnu Europu. Nadograđuju se katovi. tržnica. Kuće su zatvorene prema van. ali jednostavniji i grublji. dok se u romantizmu i dalje imitiraju forme stilova raznih vremena. Kalota je veliku primjenu našla u bizantskoj umjetnosti (sv. prozora i vrata. Carskim se građevinskim zakonima nastoji uvesti red. Etrurski su vijenci slični dorskima. izmjenjujući se u ritmu arkada i vjenaca. Kampanil je nadaleko vidljiv simbol crkve. Uglavnom pravokutan toranj. KALOTA(tal. u klasicizmu imitacija grčkog graditeljstva. pravilni građevinski blok okružen s četiri ulice (iako postoje i nepravilne inzule. U baroku su vijenci različito profilirani. KAMPANILE (ZVONIK) Zvonici se vjerojatno grade tek od 8. Atrij postaje dvorište za svjetlo. Kod rustičkih je fasada vijenac snažan. Prelagane konstrukcije često su uzrok urušavanjima i požarima s katastrofalnim posljedicama. Prve su nastale pregradnjom i spajanjem kuća s atrijem. Grci u kasnijoj fazi upotrebljavaju i vjenac koji leži direktno na arhitravu.pandantiva. Moderna je arh. vršak kugle. većinom s unutarnjim dvorištem. Vijenac im je snažan i manje elegantan. lubanje. Fasade romaničkih crkava završavaju se nizom malih lukova na koji se nadovezuje krov. odakle i potječe uporaba zvona. 27. Bio je prekriven nizom vertikalnih dekorativnih žlijebova koji se završavaju listom. Katovi se prema gore sve više rastvaraju. U Italiji. s potpunom izgradnjom parcela i zajedničkim graničnim zidovima. Postepeno se taj naziv proširuje i na slične istake koje dijele kat od kata ili se nalaze iznad podnožja zgrade. Prijelaz s kvadratne osnove riješen je pomoću sfernih trokuta.strehe i služi za zaštitu od kiše. calotta= kapica koja prekriva tjeme.

profesora ili bilo koje visoke službene ličnosti (Ex cathedra). KATEDRA (grč. claustrum= brava. sandučić. 32. no do 11. Danas je katedra smještena na lijevoj strani svetišta. dok je laicima pristup bio zabranjen. cassette) Kutija. u prizemlju okruženo trijemovima na stupovima. U srednjem vijeku samostalna utvrda ili pojedini objekt (npr. capella) Prvotno naziv prostorije za molitvu u kraljevskoj palači u Parizu gdje se čuvao plašt (cappa) sv. palačama. cancelli = rešetka. npr. Službeno biskupovo prijestolje ili stolica. cathedra= stolica) 1. lat. Kasnije naziv za manje bogomolje u dvorcima. Zatim i za Ahensku kapelu. funeralna kapela. bolnicama ili na grobljima. Dubrovniku (Mala braća) i dr. Mogu biti samostalne zgrade (manje se crkve često zovu kapele) ili se nalaze u sklopu neke druge građevine. castellum) U ant. kasetirani svod). 34. koje je nekad bilo određeno samo za redovnike. papinsko prijestolje u crkvi sv. KANCELI (lat. Često sinonim za grad (burg). Mnoge veće crkve obuhvaćaju više ugrađenih ili prigrađenih kapela. konsignatorij. KLAUSTAR (lat.30. obrambena kula) u nekom utvđenom kompleksu. doba kod rimljana. Prema namjeni: baptisterij. oratorij. zatvoren prostor) Kvadratično ili pačetvorinasto unutrašnje dvorište samostana (kloštra). U arhitekturi. Antički tip stolice s izvijenim naslonom za leđa. 35. ali i dio namještaja u predavaonici. Jednim se dijelom redovito oslanja na glavni uzdužni brod crkve. pregrada) U kršćanskoj arhitekturi kamena ogradica. osobito na liniji limesa. Petra u Rimu. KAŠTEL (lat. 3. Martina. KAPITUL (KAPITULARNA DVORANA) Zgrada s ovećom prostorijom uz katedralu ili dvorana u sklopu srednjovjekovnog samostana koja služi za sastanke svećenika i redovnika. Česta pojava u cistercitskim opatijama u Francuskoj i Italiji. stol s kojeg nastavnik predaje. se nalazila iza oltara u dnu apside (subselia). U proširenom značenju: službena stolica učitelja. lat. Kod nas postoje građevine te vrste u Zadru (Sv.st. pa i naziv za naselje podignuto uz grad ili kakav drugi utvrđeni objekt (Kaštela kraj Splita). a te su udubine često međusobno odvojene niskim i profiliranim istacima. bez naslona za ruke. Cathedra sancti Petri (Stolica svetoga Petra). za dragocjenosti i novac. kathedra. To mjesto još uvijek ima u starim bazilikama (u Poreču i Zadru kod nas). a koji se nalazi između svetišta (sakrarija) i broda 31. tvrđava ili manji vojnički utvrđeni logor. Marija). 2. KASETONE (franc. Pojavljuje se još u prvim vremenima kršćanstva. 33. a s . 36. samostanima. KAPELA (srednjovjek. kojom je ograđen kor (schola cantorum). udubina geometrijske forme koja plohu stropa dijele na djelove (tzv.

s renesansnim elementima u dominikanskom samostanu (druga pol.) i kasnogotički. U kršćanskoj crkvi kor je prvotno prostor u istočnom dijelu građevine koji završava apsidom. arhitektonski jednostavna dvorana sa stolovima i sjedištima naokolo. Oblik mu je kvadratan u doba romanike. a čest je u namještaju baroka i rokokoa. Ponegdje je u otvorenom dijelu. confessio= priznavanje. a u kršćanskoj će se arhitekturi početi javljati u 5.st.. sobama za goste i dr. koreuta (u komediji ih je bilo 24). . Trošak za opremu kora i uvježbavanje snosio je u Ateni koreg. 38. console) 1. * Refektorij: velika zajednička blagovaonica u samostanima i sjemeništima. Poznat je od 15. mjesto za plesanje.). određen za pjevače i svećenstvo. 2. ćelijama. Često ukrašena slikama (npr. luka. a na drugom slobodan. U dvorištu se obično nalaze bunar ili cisterna i vrt. 37. ukliješten na jednom kraju u zid. KONZOLA (franc. ples. 40. KONTRAFOR (franc. Konzola je i mali stolić pačetvorinasta oblika učvršćen ili prislonjen na zid. prvotno prostor oko oltara na kojem su se izvodili obredni plesovi i pjesme. kupole ili krova. Leonardova Posljednja večera u refektoriju samostana Santa Maria delle Grazie u Milanu). tragediji kor pod vodstvom korifeja tumači i komentira dramsku radnju. Korsko pjevanje u ditirambima razvilo se osobito u kultu Dioniza. Karakteristični su primjerci klaustra kod nas: u Dubrovniku gotički u franjevačkom samostanu (1317. a često i groblje za redovnike i svećenstvo. ispovijedanje) U ranokršć. KOR (grč. kamena. contrefort) Arhitektonski konstruktivni element koji pojačava zid i neutralizira bočni pritisak svoda. Obično je povišen i ogradom odijeljen od vjernika. te s povišenim mjestom za čitača. horos= igralište. osobito u gradovima.st. sastavni dio samostana u 13. gdje uz praktičnu ima i ukrasnu funkciju. U renesansi i baroku predstavlja vanjski dio arhitektonske plastike. U gotici se u završnom dijelu veže s potpornim stupovima i često je ukrašen klesanim dekorativnim motivima ili figurama. viridarij) koje služi za potrebe ljekarne. kolo) 1. kapelama.st. U helensko doba. Odatle je potekao kor u tragediji sa svoja tri reda po pet igrača. (društveni prostori). Kasnije (6. kapitularnom dvoranom. Iznad trijemova se često nalazi terasa kojoj se prilazi s prvog kata samostana. U klasičnoj grč. gotike i renesanse. 2. a pojedina može biti i plastično ukrašena.. oko bunara zasađeno ljekovito i aromatično bilje (tzv.drugih ga strana zatvaraju samostanske zgrade sa sakristijom. a u doba baroka poprima oblik pravokutnika. refektorijem*. 15st. balkoni ili figure. 39. i dalje) u zidu oltara pravi se prozorčić ili jednostavna rupa kroz koju se može vidjeti sarkofag (fenestella confessionis= prozorčić ispovijedanja). a zatim u romanici i oveći oblikovani prostor sa svodovima i stupovima (kripta). KONFESIJA (lat. U arhitekturi romanike ima oblik izduženog pilastra. kao što su vijenci.st. te u to doba poprima u neku ruku funkciju intelektualnog trga. Klaustar svoje podrijetlo vuče iz antičkog atrija i peristilne gradnje uopće. Konstruktivni element od drva. Iz toga se vremenom razvija komora za sarkofag ispod oltara koja postaje pristupačna ljudima. Kao masivna zidna istaka pojavljuje se u unutrašnjosti ili na vanjštini građevine. Postaje redovit. Taj je kor pjevao korske pjesme uz ples. Služi za nošenje istaknutih dijelova zgrade. Niz konzola ima često dekorativnu funkciju. u Ptuju gotički i u Kostanjevici barokni klaustar. Četverokutna. i ranosrednjovjekovnim crkvama grob mučenika ili sveca ispod oltara. čelika ili armiranog betona. Isprva je to zatvoreni sarkofag zazidan u oltaru ili ispod njega.

Splitu. izbočena greda u odnosu na arhitrav. Kod nekih crkava kripta ima velike dimenzije. U istočnom je dijelu uglavnom smješten sarkofag. U kasnijem razdoblju (barok). 41. natkriven hodnik. jezgra kasnije Moskve. kryptein= (s)kriti) Prvotno. 45. itd. Utvrde su u početku zemljane i drvene. Najpoznatiji je Kremlj moskovski.). Lettner > lat. slobodan ili uzidan u oltaru. ali nerijetko i trobrodna. Obično je jednobrodna. Zadru. Usred dvorišta je redovno saborna crkva. u kojoj se ocrtavaju lukovici kupola i vertikale zvonika. zatvorena arhitektonska cjelina Kremlja ide u red najljepših urbanističkih sklopova. nasuprot oltaru. krypte= skriveno mjesto.st. LANTERNA (lat. To je polupodzemna prostorija namijenjena uglavnom kultu mučenika. Razvila se iz srednjovjekovnog septuma nakon 12. kripta je u crkvama gotovo redovita pojava.= svjetiljka) Završni tornjić na tjemenu kupole. koja su u gotici i renesansi bogato izrezbarena (kod nas u Rabu. a ponekad služi kao mjesto za pokapanje visokih crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika. . Podrijetlo vuče od konfesije. 44. nadsvođena bačvastim svodovima. u kojem su obično okupljeni knežev dvor. KRIPTA (grč. lectorium = odakle se čita) U srednjovjekovnim katedralama i redovničkim crkvama (uglavnom u sjeverozapadnoj Europi) zidana i često vrlo visoka pregrada između svetišta i brodova na kojoj se nalaze govornice slične ambonima. saborna crkva. U bizantskim crkvama funkciju kora imaju katkada polukružno isturene bočne prostorije – pijevnice. zgrada državne uprave i druge sporedne zgrade. KORNIŽ Završni vijenac trabeacije. u baroku je sastavni dio kupole. Poslje naziv za grobnu kapelu smještenu obično ispod kora crkve. uvođenjem velikih orgulja i laičkih pjevačkih zborova gradi se iznad ulaza u crkvu. 43. te zajedničkim dvorištem. povišen prostor (pjevalište) koji se također zove kor. 46. rastvoren u svom donjem dijelu da bi propuštao svjetlost u unutrašnjost građevine. LETNER (njem.st. s kojih se čita poslanica i evanđelje. Svojom živom i slikovitom siluetom.U sredini kora je oltar. LAVRA Tip manastirskog naselja okruženog nizom zgrada s monaškim prostorijama. U crkvenoj arhitekturi romanike i gotike lanterna se obično javlja iznad križišta.= gradska tvrđava) Utvrđeni dio starih ruskih gradova. Trogiru. 42. prostorija u katakombama koja je služila prvim kršćanima za bogoslužje i pokapanje mrtvih. KREMLJ (rus. kula i tornjeva. a postrance i iza oltara nalaze se u katedralnim i samostanskim crkvama korska sjedala za svećenike. Većinom je prizmatična ili cilindrična oblika. česma i blagovaonica. na vrhu zvonika ili na krovu zgrade. Ima obično dva prilaza. sa strane zapadnog dijela svetišta. a kasnije kamene i od opeke. U svjetovnoj arhitekturi ima namjenu vizualnog odvajanja katova na fasadi građevine. Od 10.

Kod centralne građevine tlocrt je prstenast (sv. broken roof. 49. 50. MANSARDA (po franc. obrubljeno kamenim okvirom. Zgrada otvorena nizom stupova ili lukova prema jednoj ili više strana. * Francois Mansart: franc. graditelj. sa sklonošću za klasične elemente. U širem smislu. pa se pažnja posvećuje i njenu arhitektonskom izgledu (lože u Hvaru. kosim pokrovnim dijelom. obično na vanjskoj strani građevine. U našim srednjovjekovnim mediteranskim gradovima loža je komunalna vijećnica uz koju je vezan čitav javni život grada. galerija) U ranokršć. 51. Na palačama i dvorcima njegova efektno lomljena linija poslužila je u dekorativne svrhe. matrona= gospođa.47. određena za žene. graditelju Francoisu Mansartu* 1598. empora. arhitekturi u 17. lunetta: mali mjesec) 1.) Franc. lat. njem. Svrha mu je da pojača konstrukciju zida. LOŽA (srednjovj. * Mansardni prozor: veći krovni prozor sa vlastitim krovićem. mansardendach. *Eshatologija: teološko učenje o «posljednjim stvarima» čovjeka – smrt. a ujedno i da vizualno raščlani zidnu plohu. bazilikama unutrašnja galerija iznad bočnih brodova. mansarde. oslikani polukružni završetak zida ispod svoda ili stropa (Rafaelove Stanze u Vatikanu) ili polukružna slika iznad neke druge slike. Taj tip se javlja u franc. Prozorčić ili gornji dio vrata u obliku polumjeseca. U romaničkoj su arhitekturi često pri vrhu povezane lukovima i tvore niz dekorativnih slijepih arkada. LEZENA Plitki pilastar bez baze i kapitela. Takav raspored krovnih ploha i odgovarajuće nosive konstrukcije omogućavaju u njegovom tavanskom prostoru ekonomičan smještaj još jednog kata. koji se svojim oblikom približavaju ostalim otvorima na fasadi zgrade. tal. balkonska. . MATRONEJ (lat. engl. sa strmijim donjim čeonim dijelom (gotovo okomitim) i niskim. Loža je također odijeljena manja prostorija u gledalištu (kazališta. soffitta. 48. Prostorije mansardne etaže dobivaju svjetlo kroz mansardne prozore* smještene na čeonoj plohi krovišta. Čitav kat ili stan u potkrovlju (mansardni stan) Vrsta krova lomljena obrisa. Polukružno ili segmentno polje nad vratima ili prozorima.-1666. Mansarda je u njegovim realizacijama pronašla široku primjenu. posmrtni život. Postoji u crkvama kroz cijeli srednji vijek. nastavlja se na renesansne tradicije. 2.st. krov na prijelom 2. prizemna). lobio. LUNETA (tal. sudnji dan i sl. Posljednji sud). Tip krova. Zadru). predsvođen hodnik sa stupovima) Ili: loggia. otvorena prema srednjem brodu. U zgusnuto izgrađenim gradovima s uskim ulicama takav je tip krova bio često u uporabi u svrhu maksimalne akumulacije stambenog prostora. Ili: žube. Lunete nad portalima romaničkih crkava sadržavaju reljefe s eshatološkim* temama (Posljednja večera. Trogiru. 1. Redovito ima uzdužni tlocrt (kakav je i tlocrt bočnih brodova). Donat). franc. kinematografa) određena za manji broj gledalaca (mezaninska. loge= koliba.

MEZANIN (tal. Enwurf) 1. Cijeli elaborat s opisima. . Naziva se i kružište. i Teodorika iz 6.. Skopas. dijela objekta ili građevinskog elementa. kor. NACRT (engl. kao i m. mauzolej je svaka grobnica monumentalnog karaktera (mauzoleji Gale Placidije iz 5. NAOS (grč. 58. mausoleum) 1. naos= brod) U antičkoj arhitekturi glavni dio hrama. Stupovi su nosili krov u obliku četverostrane stepeničaste piramide s kvadrigom i figurama Mauzola i njegove žene Artemizije na vrhu. 53. njem. tj. 57. izrađene od suhe velestikine stabljike. MINSTER Velika ili važna katedrala (crkva). jedno od sedam čuda staroga vijeka (4. 56.). u presjecima (uzdužni i poprečni). mezzanino) Kat niže visine umetnut između prizemlja i prvog kata (polukat). fasade Grafički prikaz građevinskog objekta. obitelji Račić u Cavtatu. prijedlog neke građevine 3. cara Dioklecijana u Splitu. 12. U širem značenju. Spomenik je djelo graditelja Satira i Piteja. svetište. U ranoj su gotici uobičajeni oblici trolista i četverolista. dizala iznad visokog četverokutnog podnožja. MREŽIŠTE (franc. = torba. U antici. u pogledu i sl. 55. a skulpturalnu dekoraciju izveli su Leohar. remplage. Prvi put se pojavljuje na prozorima korskih kapela katedrale u Reimsu poč. što su pojedinačni prilozi složenog projekta. svetište s kipom božanstva kome je hram posvećen. Četverokutnog je tlocrta i raznih dimenzija.st. naziv za kutijice i ormariće.. Brijaksid i Timotej. riblji mjehur. u koju su umetnuta prozorska stakla (vitraj). tlocrtima i mjerama neke građevine. 2.52. monumentalna grobnica karijskoga vladara Mauzola u Halikarnasu. obitelji Meštrović u Otavicama. Skica. MAUZOLEJ (lat. Ostaci dekoracije (figure i frizovi) nalaze se u British Museumu u Londonu. 2. Pretpostavlja se da se grobna komora. Može biti u tlocrtu.st..). U užem značenju. Lenjinov u Moskvi. u Ravenni. njem.st. okružena jonskim stupovima. 54. Služi kao ukras i kao armatura. obično povezana sa samostanom. NARTEKS (grč.st. kovčežić za lijekove) 1. Nacrt pročelja. U bizantskoj crkvenoj arhitekturi. a u kasnoj tzv. prostor u kojemu se obavlja liturgija. Kao dekorativni element primjenjuje se kod raščlanjivanja zidnih ploha. djelo Meštrovića. na balustradama i drvenom crkvenom namještaju. Svjetlo prima kroz ulaz koji ga spaja s predvorjem (pronaos). drawing. U kazalištu to je niz loža u polukatu. Masswerk) U građevinama gotičkog stila. splet od kamenih prutića u gornjem dijelu šiljasta prozora ili u velikom okruglom prozoru (prozorska ruža).

često s jedne strane prislonjena na zgradu. 2. prozora. ograda. stajala pred ulazima u hramove. 62. Od starokršćanske arhitekture preuzela je narteks (propilon. zida ili kamena. obeliskos) Naziv za egipatske. OBELISK (grč. Osim kupališta. Palestra je označavala i hrvalište duha. visok 45. . 59.5 m). 61.2. lat. Uklaplja se u masu građevine ili se ističe nižim krovištem. U suvremenim je građevinama obično od stakla. U starokršć. Oltarna pregrada sastavljena od niza stupića ili pilastara između kojih su uklopljeni pluteji. aluminija ili salonita.st. palestra= hrvalište) Kod starih Grka mjesto gdje su se mladići vježbali u hrvanju. kojoj horizontalni grednici obično počivaju na kamenim stupovima. Isprva je otvoreni trijem sa stupovima. Obelisci su poznati i u mezopotamskoj umjetnosti (2 m visoki obelisk asirskog kralja Salmanasara I iz 13. Odgovara pronaosu u antičkoj arhitekturi. i bizantskoj arhitekturi. Obično je pravokutnog tlocrta. OPATIJA (eng. abbey) Kompleks zgrada u kojima žive redovnici. parapetto) Puna pregrada. 60. 63. zaklon izrađen od nabijene zemlje.. Uobičajen je element vrtne arhitekture od renesanse na dalje u zemljama Sredozemlja. Otvorena sjenica. London i New York. poslije prostor zatvoren zidovima. porticus) i zapadna crkvena arhitektura idućih stoljeća. najčešće monolitne stupove četverokutna presjeka s malim piramidalnim završetkom. nasip za zaštitu strijelaca i oružja. U sredini je klaustarsko dvorište. uz palestru su bile i dvorane za svlačenje. Kod Rimljana se palestra obično nalazila uz terme. Kasnije je palestra sastavni dio gimnazija. PANDANTIVI Sferni trokuti kojima se rješava prijelaz s kvadratne ili poligonalne na kružnu osnovu kupole.pr. Naziv «opatija» se najviše odnosi na benediktinske samostane jer se na njihovu čelu nalazi opat (ili opatica). nema konstrukcijske funkcije pa je u starijoj arhitekturi često tretiran dekorativno (balustrada). prekriven reljefima). Redovito su po dva obeliska. nauku. napose u Italiji. Kod fortifikacija. prsobran. Obrasla je biljkama penjačicama. PALESTRA (grč.Kr. PARAPET (tal. valjda kao simboli božanstva sunca. terase. predvorje uz pročelje. naslon (balkona. Najčešće je uz vanjski zid pročelja (egzonarteks). Arhitektura renesanse i kasnijih stoljeća primjenjivala je obeliske malih dimenzija kao dekorativni element (GULJA). određeno za katekumene i pokajnike. smješten poprečno na smjer broda i samo izuzetno prelazi njegovu širinu. Glavni je dio samostanska crkva. a pojedini su u novije doba dospjeli u Pariz. u njoj su se često okupljali filozofi.) 1. palaistra. 64. a katkada uz unutrašnji (endonarteks). pronaos. PERGOLA (tal. puta). mazanje uljem i dr. U funkcionalističkoj arhitekturi pergola je čest element krovne terase. Neki su već u antičko doba preneseni u Rim (ispred Laterana. s uklesanim hijeroglifskim tekstovima.

POLUKALOTA Četvrtina kugle. sastanak. pilon= vrata. odmor. U 15. jer raščlanjuje zidnu plohu. baroka i klasicizma.5m. Udubljenje u zidu ili podu crkve. 68. PORTIK (lat. a ima u prvom redu praktičnu namjenu (šetnja. pilastro) Vertikalni pravokutni stup priljubljen uza zid. a česti je element romaničke sakralne arhitekture.65. Najčešće je u sklopu građevine. iako može biti i samostalan arhitektonski objekt. Promjer mu je također oko 1m. a u romanici i gotici postaje bitni element samostanskih klaustara. 67. kapija) U starom egipatskom graditeljstvu. na kojem počiva konstrukcija. galerija. PILON (grč. će se od toga razviti lavabo* u sakristiji. Pilonom nazivamo i velik stup. porticus= trijem) Natkriven prostor. * lavabo (lat. snažni potporanj u pravilu četverouglast. kupole. mosta i dr.). Peristil je i trg okružen trijemom sa stupovima (npr. Originalno je . Udubljenje na sredini baptisterija. Zatvara gornji dio apside. 69. Upravo se polukalota apside drži za najdominantnije mjesto u crkvi. 66. svoda. Iz antike ih preuzima graditeljstvo renesanse. pravokutan ili polukružan. 2. u koje se izlijeva voda kojom su prani predmeti što su upotrebljeni pri dijeljenju sakramenata. Od 12. u Splitu). PILASTAR (tal. a u nedostatku nje i stajaća. a u drugu voda u kojoj se prao kalež nakon pričesti.st. koji ima polukružan ili ovalan presjek. Tlocrt mu je u obliku kvadrata. hodnik čiju jednu uzdužnu stranu oblikuje zatvoreni zid. Ako je apsida kvadratna. a na jednoj mu se strani nalaze stube (obično tri. uzidan u zid. s bazenom u sredini. a iznad njega kamena ili metalna posuda s vodom koja kroz slavinu curi u bazen. lavare=prati): kameni bazen. koji ima uglavnom dekorativnu funkciju. te se često u njoj prikazuje najvažniji motiv ( Isus Krist. Dubina mu je oko 1m. a drugu niz stupova ili pilastara koji nose krovnu konstrukciju. okruženo trijemom sa stupovima. PERISTIL (grč. Po dva pilona redovito flankiraju glavni ulaz u arhitektonski kompleks hrama. svetac kojem je crkva posvećena i sl. Pilastarima su često uokvireni prozori i vrata. 70. često ukrašeno statuama. trgovanje). PISCINA (lat. Sastoji se od baze. Razlikuje se od polustupa. polukupola. kruga ili križa. Obično se nalazi u sakristiji i u samostanskim refektorijima. negdje u blizini oltara. – dvije piscine: u prvu se baca voda od pranja ruku. a nisu rijetki slučajevi da dosegne dubinu i do 1. U njemu se nalazila po mogućnosti tekuća voda. Pojavljuje se već u antici. ribnjak. peristilon) Unutrašnje dvorište otmjene grčke i rimske kuće.st. Od antike ga preuzima kršćanska bazilika. masivni toranj u obliku krnje četverostrane piramide. Najčešće su obje posude povezane arhitektonskim okvirom u jedinstvenu cjelinu. udubina za kupanje) 1. radi trostrukog uronjavanja i simbolike Trojstva). prijelaz na kružnu kalotu riješen je pomoću trompi. trupa i kapitela. Može biti ukrašena freskama ili mozaicima.

tal. Nadovezuje se na srednji brod. ROZETA (franc. PROTEZIS (grč. starješina) Svetište. PRONAOS Predvorje grčkog hrama 73. Rim. Primjenjuje se i u seljačkoj arhitekturi. Produživanjem prezbiterija prema istoku razvija se kor. Podrijetlo i daljnji razvoj rotonde ostaju vezani uz Mediteran. rotonda) Naziv za građevinu ili prostoriju kružnog tlocrta. Kao element dekoracije naročito se mnogo primjenjuje u graditeljstvu (redovno kod kasetiranih stropova). 71.asimiliran u renesansnoj konstrukciji palača i gradskih loggia. Strasbourg. rosette= ružica) Ukrasni motiv nalik na ružin cvijet sa stiliziranim laticama. Vestini hramovi). sanctuarium). Palladieva Villa Rotonda kraj Vicenze). 72. povišeni prostor uz oltar ili iza oltara određen za svećenike (prezbitere). Pietro in Montorio. Povišen je i odijeljen od prostora za vijernike stubama i pregradama. PROTIRON (grč. njem. . raskošno izvedene i ostakljene vitrajom (do 13 m u promjeru). rotonde. a u nekim je dijelovima helenističkog svijeta bio upotrebljavan kao naziv za vijeće staraca. Južna se zove diakonikon ili đakonikon. PREZBITERIJ (lat. 74. na pročelju iznad glavnog portala. Odgovara rimskom vestibulu. obično nadsvođenu kupolom. presbyterion= vijeće staraca. a od prostora za vjernike odvojen je pregradom. ponekad glavni ukras pročelja građevine (Reims. Vrhunac doseže u gotici kad su. franc.) Predvorje ili prolaz (hodnik) između vanjskih i unutrašnjih vrata antičke grčke kuće. Rotunde. a u grčkoj klasičnoj arhitekturi se rotonda rijetko javlja (tholos). u kojoj su se pripremali žrtveni darovi kruha i vina za misu. Velika rozeta u funkciji prozora na pročeljima romaničkih i gotičkih crkava naziva se rozeton ili prozorska ruža. gdje su drvene ograde i stupovi trijema često vrlo bogato rezbareni. predstavljanje) Sjeverna od dviju prigrađenih prostorija (pastoforija) uz apsidu ranokršćanskih bazilika. pretežno Apeninski poluotok (grobni prostori u tumulima. Beauvais. prothesis= izlaganje. presbyterium < grč. Nasjčešće je s bogatim okvirom i mrežištem. Prvi se oblici rotonde javljaju u mediteranskom neolitiku. Prezbiterij je također i služba i zajednica prezbitera. U staroj egejskoj. rotunda. 75. Naziva se i sanktuarij (lat. Rotonda postaje omiljena forma renesansne arhitekture (Bramanteov st. Pariz). 76. ROTONDA (eng. etrurskoj i ilirskoj grobnoj arhitekturi javlja se razvijeniji centralni oblik.

a ukrašeni su stupovima. pojavljuju se povremeno i danas. prekrivene zelenilom i girlandama. vrhovni poglavari redova itd. STOA (grč. 79. praelatus= vojni zapovjednik.Alfonsa I Aragonskog u Napulju). bazilikama tako se zvalo mjesto na kojem je zbor stajao za vrijeme liturgijskih obreda. stoa) Grčki naziv za trijem (portik). a bilo je ograđeno kamenom ogradicom zvanom cancelli (lat. Iznad vrata se obično nalazi trokutasti zabat (tegurij). namijenjen kleru. prekrivene zelenom ili ljubičastom tkaninom. građen pretežno od kamena u obliku monumentalnog portala. trofeji). Zavisno od širine crkve može imati više vertikalnih stupova i razdijelnih ploča. pilastrima.= rešetka. slavoluci se grade i u doba renesanse (s. namijenjenog vjernicima. obor) Pregrada. * klerici (grč. pontificalis= koji se odnosi na biskupa. a u istočnoj se crkvi razvija u ikonostas ukrašen slikama. Čuven je bio atenski trijem (stoa poikile= šareni trijem). viši crkveni dostojanstvenik) = pripadnik višeg klera koji ima upravnu vlast nad određenom zajednicom (kardinali. koja dijeli prostor uz oltar. postoji i niz počasnih prelatarskih naslova. Podizali su se u čast trijumfatorima. SLAVOLUK Komemorativni spomenik. U baroku se pomiče na galeriju iznad ulaza u crkvu. a i u kasnijim razdobljima (Slavoluk Pobjede. biskupi.-1562. a zavisno od liturgijske prakse – i više vrata. nazvan tako jer je bio ukrašen zidnim slikama (oslikao ga je Polignot).st. Poslije Tridentskog koncila (1545. uza zid apside zaobljena kamena klupa. sub= pod + sella= stolica) U ranokršćanskim bazilikama dugačka. 80. SUBURBIJ . U novije doba tako se zovu klupe ispred korskih sjedala. s naslonom. Sastoji se od vrata u sredini i pregradnih ploča (plutei) koje stoje lijevo i desno između vrata i zida. zarobljenici. njegova filozofska škola nazvana je također stoa (stoicizam). SEPTUM (lat. iskićene zastavama i parolama. kleros= ždrijeb) = osoba koja je primila jedan od sedam stupnjeva svećeničkog ređenja i tako na sebe preuzela neku službu u crkvenoj hijerarhiji.) ne grade se više korske pregrade. Pariz.Predgrađe . kor) U ranokršć. Brandenburška vrata. saeptum= ograđen prostor. na Zapadu u 12. Imaju najčešće jedan polukružno nadsveden prolaz ili tri takva prolaza. Septimija Severa i Tita. Izvorno rimski spomenik.= pjevački zbor. 81. * pontifikal (lat. koja se nalazi sa svake strane katedre. septum u mnogim crkvama nestaje.77. Berlin). pregrada). Nastavljajući tradiciju antike. Nalazilo se između svetišta i broda. SCHOLA CANTORUM (lat. Budući da je ondje predavao filozof Zenon. subsellium= klupa. na kojima za vrijeme pontifikala* sjede niži prelati* i klerici*. Kao jednostavne drvene konstrukcije.) Osim stvarnih prelata. drvena ili kamena. pontifeksa – jer se u liturgiji biskup gotovo redovito naziva pontifex po rimskom nazivu za sličnu službu) = misa koju služi biskup s kompletnom asistencijom i knjiga koja sadrži zbirku obreda i odgovarajućih tekstova pridržanih biskupu. * prelati (lat. Glavni ostaci u Rimu: Konstantinov. atikama i skulpturom (bitke. a na njoj sjedi biskupova asistencija (svećenik ili đakon) i kler uopće. SUBSELIJ (lat. u drugima se pretvara u letner. 78. 82. od broda.

U dorskom.st. U širem značenju: svi arhitektonski strukturalni elementi koji imaju slične funkcije povezivanja vertikalnih konstruktivnih elemenata. Omogućava bolju preglednost i lakšu obranu. Na rubovima tržnica najčešće su okupljene u cijele nizove ili blokove prodavaonica. U 19. 89. a intenzivnije se razvija u renesansi. toranj. eng. koja je prvotno imala jedinstven pačetvorinasti korpus. često iza trijemova (tabernae veteres i novae u Rimu). . skup horizontalnih konstruktivnih elemenata koji svladavaju raspon od stupa do stupa. 88. Određene trgovačke grane katkad imaju vlastite građevine. 85. 87. tal. U graditeljstvu romanike. transeptum) U crkvenom graditeljstvu. u sektoru naselja ili u prikazu cijeloga naselja. tako da tlocrt dobiva oblik latinskog križa. Tlocrt nastaje u gotici. a nalazi se pored triklinija. Pojavljuje se od 7. Grundriss. plan. i franc. TABERNA Prodavaonice za prodaju na malo.) Kula. 86. a i poslije. TIMPAN (grč. Najpoznatiji kompleks taberni je Trajanova tržnica u Rimu. Ispočetka služi kao roditeljska soba s bračnim krevetom. Redovito je ispunjen kipovima ili visokim reljefima. smještene u prizemljima najamnih kuća duž glavnih ulica. plan. timpanon= bubnjić. 84. TOWER (eng. TRANSEPT (lat. Siječe glavni uzdužni brod (u višebrodnim crkvama i pobočne brodove). razrada rasporeda prostorija i konstruktivnih djelova građevine ili kompleksa građevina. kao arhitektonski dekorativni element. na njegovu pročelju i začelju. TLOCRT (tloris. Pojava transepta označava novi stupanj u razvoju starokršćanske bazilike. friza i korniža. kasnije kao primaći prostor. okrugla ploča) Trokutni zabat antičkog grčkog hrama. njem. su standardizirana mjerila tlocrta za pojedine izvedbe zgrada: situacioni 1:500 detaljni 1: 200 urudžbeni: 1:100 izvedbeni 1:50 U široj uporabi tlocrt je horizontalna projekcija rasporeda zgrada. jonskom i korinskom stilu trabeacija se sastoji od arhitrava. TABLINUM Dio antičke kuće. pianta) U arhitektonskoj praksi prikaz građevnog objekta projiciranjem njegovih kota na horizontalnu plohu.83. javlja se iznad portala. Građevina koja je važna komponenta u obrambenom sustavu određenog kompleksa.p.K. komunikacija i nasada u pojedinom bloku gradjevina. vrata. TRABEACIJA (lat. prozora i sl. poprečni brod.st. trabs= greda) U antičkoj arhitekturi.

VESTIBUL (lat. travej mosta između dva pilona). dio prostora broda omeđen po dužini i širini sa 4 stupa ili stupca. Corvey).. djeluje monumentalno zahvaljujući snažnom srednjem tornju iznad oltarnog prostora i dvama stubišnima koji flankiraju pročelje. a napose baroka. VODORIGE ( vidi > GARGUILLE) 96.90. Travej je također i dio svoda (svodno polje) koji prekriva odnosni prostor broda. Visoko ogledalo između dva prozora ili nad kaminom. 95.. To je ujedno i naziv za svaki niz lučnih otvora (arkada) u gornjem dijelu zida crkve. vestibulum. redovnice. Ta su zdanja građena poglavito u karolinškom. 93. od lat. Westwerk je bio osobna careva crkva. U arhitekturi visoke renesanse. TROMPA Ugaona niša. U srednjem vijeku nije poznat. Pantaleon. trabs= greda) Prostorna arhitektonska jedinica. a također je služio i kao župna crkva i krstionica. razvija se u bogato obrađen i dekoriran prostor. na katu je kultni prostor s oltarom i emporama koje su otvorene prema glavonom brodu. Često je skulptorski definiran. TRIFORIJ (lat. Svečana ulazna prostorija u prizemlju kazališnih objekata. Zid između dva prozora (dva otvora). 2. 91. 2. Köln. od stabulum= staja) 1. 3. Ima funkciju da pridržava arhitrav koji bi mogao puknuti zbog velike težine i raspona otvora.).. odvojena od ostalog niza jedinica potpornjima (npr. U crkvenoj arhitekturi. triforium) U srednjovjekovnom crkvenom graditeljstvu uzdužna galerija u gornjem dijelu zida koja se nizom otvora (najčešće trifora) otvara prema unutrašnjosti građevine. Odgovara protironu ili prodromosu u antičkoj grčkoj arhitekturi. Tokom vremena se westwerk razvijao u . tako da kralj ili njegov izaslanik s drugim visokim dostojanstvenicima mogu biti nazočni misi. Sant. Dio konstrukcije u kutevima podziđa kružne kupole u obliku niše. travée. Stup koji stoji po sredini ulaza u građevinu. Ima nekoliko katova: u prizemlju se nalazi središnja prostorija koja povezuje zdanje s crkvom. otonskom i ranoromaničkom razdoblju. no rijetka su od njih sačuvana (npr. iz kojega vodi stubište u gornje katove. 94. 92. TRAVEJ (franc. Zatvoreno predvorje u prizemlju oveće zgrade javne ili reprezentativne namjene. koja čini postepen prijelaz od četverokutnog i višekutnog tlocrta u kružnu liniju baze kupole. WESTWERK (= zapadno zdanje) Poprečno zdanje na zapadnoj strani biskupske ili samostanske crkve uz glavni brod. samostanska crkva. Izvana w. Funkcija joj je dekorativna ili služi kao odijeljeni prostor (za odličnike. TRIMO 1.

njem. eng. povrh pobočnih brodova jedan od karakterističnih elemenata. 98. odakle je prešla u Englesku. jednako u sinagogama i mošejama. tribune. a također predstavljaju i gornji kat centralnih građevina. balkon). jubé. ŽUBE (franc. 97. te kao tribina za pjevače. balkonima i krovovima. * balustrada: ograda na stepeništima. često kao triforij. obično iznad ulaza. tribuna) U unutrašnjosti crkvenih građevina. u kojoj je otvorena tribina. Postojala je u bazilikama. niskih ispupčenih stubića ili od ornamentalno izrezbarenih ploča s naslonom na gornjem dijelu. ukrasni zabat u obliku trokuta iznad portala i prozora. arhit. Obično je ispunjen mrežištem i uokviren fijalama i rakovicama. WIMPERG (učelak) U got. Razrješavajući masivne zidove. To je povišen. tal. . bizantskim crkvama i u crkvama karolinškog doba.).raznie tipološke oblike (nakupine tornjeva i sl. Empore se mogu postaviti i oko zapadne strane za orgulje. a svojim je tornjevima presudno utjecao na romaničko oblikovanje zapadnog pročelja. jubé ili empora je nadgradnja koja se otvara prema glavnoj prostoriji u obliku tribine (galerija. Osobit razvoj dostiže u ranoromaničkom razdoblju u Francuskoj. U gotičkim i baroknim crkvama na prostranoj empori. empora anticipira buduće građevne principe gotike. kao i u kršćanskim crkvama. Empora je nastala u doba istočnjačkih shvaćanja o potrebi odvajanja ženskih od muških vjernika. sagrađena od balustara. Empor. nalaze se orgulje i pjevalište. gallery. Služi u starije doba kao mjesto za žene redovnice. balustradom* odvojen prostor koji je iznad pobočnih brodova ugrađen u zidu ili podržavan stupovima. a kasnije za dvor i odličnike.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful