You are on page 1of 144

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

STRATEGIJA RAZVOJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE


U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2013.-2023. GODINA

Decembar 2012. godine

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

STRATEGIJA
RAZVOJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2013.-2023. GODINA

decembar 2012. godine

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Sadraj
Pregled tabela ............................................................................................................ 6 Pregled dijagrama ...................................................................................................... 8 Pregled priloga ........................................................................................................... 9 1.UVOD .....................................................................................................................11 1.1.Osnove za izradu Strategije .............................................................................12 1.2. Metodologija, uesnici, proces, struktura ........................................................12 1.3. Cilj Strategije ...................................................................................................15 2. ANALIZA STANJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH .....................................................................................................16 2.1.Podaci dobijeni na osnovu upitnika ..................................................................16 2.2.Struktura industrijske proizvodnje ....................................................................19 2.2.1. Fiziki obim proizvodnje po djelatnostima ....................................................19 2.2.2.Fiziki obim proizvodnje po jedinicama proizvoda ........................................20 2.2.2.1. Proizvodnja po jedinici proizvoda Proizvodnja tekstila ...........................20 2.2.2.2. Proizvodnja po jedinici proizvoda - Proizvodnja odjevnih predmeta dorada i bojenje krzna..........................................................................................................22 2.2.2.3. Proizvodnja po jedinici proizvoda - tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue ...............24 2.2.3. Zastupljenost industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH, po kantonima ..............................................................................................................25 2.2.3.1. Unsko-sanski kanton .................................................................................26 2.2.3.2. Posavski kanton ........................................................................................26 2.2.3.3. Tuzlanski kanton .......................................................................................27 2.2.3.4. Zeniko-dobojski kanton ...........................................................................27 2.2.3.5. Bosansko-podrinjski kanton ......................................................................27 2.2.3.6. Srednjo-bosanski kanton...........................................................................28 2.2.3.7. Hercegovako-neretvanski kanton ............................................................28 2.2.3.8. Zapadno-hercegovaki kanton ..................................................................29 2.2.3.9. Kanton Sarajevo........................................................................................29 2.2.3.10. Kanton 10 ................................................................................................29 2.3. Zaposlenost po djelatnostima .........................................................................31 2.3.1. Zaposlenost po intervalima starosti ..............................................................32 2.3.2. Nezaposlena lica sa zanimanjima u struci tekstil, odjea, koa i obua .......34 2.3.3. Prosjena neto plaa po zaposlenom, po djelatnostima ..............................35 2.4. Uee Industrije tekstila, odjee, koe i obue u bruto domaem proizvodu.36 2.5. Investicije ........................................................................................................39 2.5.1 Isplate za investicije ......................................................................................39 2.5.2. Ostvarene investicije ....................................................................................40 2.6. Energenti.........................................................................................................42 2.7. Okoli ..............................................................................................................43 2.7.1. Voda.............................................................................................................43 2.7.2. Otpad ...........................................................................................................45

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.8. Uee industrije tekstila, odjee, koe i obue u dugu poreskih obveznika Federacije Bosne i Hercegovine ............................................................................45 2.9.1. Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine, po djelatnostima ...........45 2.9.2. Spoljnotrgovinska razmjena Federacije Bosne i Hercegovine .....................47 2.9.2.1. Spoljnotrgovinska razmjena Federacije BiH, po djelatnostima ..................48 2.9.2.2. Spoljnotrgovinska razmjena Federacije Bosne i Hercegovine, po Sektorima i odjeljcima SMTK .................................................................................49 2.9.2.3. Izvoz i uvoz najznaajnijih proizvoda ........................................................52 2.10. Stanje proizvodnih programa, tehnologije i tehnolokih sistema ...................52 2.10.1. Stanje proizvodnih programa .....................................................................52 2.10.2.Stanje tehnologije i tehnolokih sistema .....................................................53 2.11. Stanje obrazovnog sistema ...........................................................................54 2.12. Stanje konkurentnosti....................................................................................55 2.13. Standardizacija .............................................................................................57 2.14. Direktive Evropske unije................................................................................59 2.15. Privatizacija ...................................................................................................59 3. SWOT ANALIZA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FBiH.....61 3.1.Snage...............................................................................................................61 3.2.Slabosti ............................................................................................................61 3.3.Prilike ...............................................................................................................61 3.4.Prijetnje ............................................................................................................61 4. PROJEKCIJE RASTA I OEKIVANA STRUKTURNA PRILAGOAVANJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH................63 4.1. Perspektive razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH u meunarodnoj razmjeni .........................................................................................63 4.2. Polazne osnove za izradu projekcija rasta i strukturne promjene industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH .........................................................65 4.3. Projekcije rasta privrede Federacije BiH s posebnim osvrtom na industriju tekstila, odjee, koe i obue .................................................................................69 4.4. Projekcija kretanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH ....70 4.4.1. Bazni scenario status quo projekcija .........................................................70 4.4.2. Alternativni scenario poticanje proizvodnje s visokom dodanom vrijednou .............................................................................................................71 4.4.3. Radikalni scenario- drava ne stoji iza ove grane industrije .........................72 5. TRINO REPOZICIONIRANJE INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH .......................................................................................73 5.1. Pozicioniranje BiH/Federacije BiH u meunarodnoj podjeli rada ....................73 5.2. Odrednice uspjeha industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH....74 5.3. Elementi trinog repozicioniranja ..................................................................75 6. ELEMENTI RAZVOJNE STRATEGIJE INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH ..........................................................................79 6.1. Polazne injenice o Industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH ....79 6.2. Koncept dugoronog razvoja i kljuna strateka opredjeljenja ........................80 6.3. Karakteristike razvojne strategije ....................................................................81 6.4. Organizacioni elementi ostvarenja strategije ...................................................82

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

7. POLITIKE I MJERE STRUKTURNOG PRILAGOAVANJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH ......................................83 7.1. Uloga drave u provoenju razvojne strategije ...............................................83 7.1.1.Proces restrukuriranja i modernizacije proizvodno-poslovnog procesa.........84 7.1.2.Promjena strukture proizvodnje ....................................................................85 7.1.3.Jaanje konkurentske pozicije ......................................................................86 7.1.4.Investicije i jaanje izvoza .............................................................................86 7.1.5.Uspostavljanje saradnje izmeu proizvoaa ...............................................87 7.2. Sistem poticaja u razvoju Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH .........................................................................................................................88 7.2.1. Sistem dravnih poticaja ..............................................................................88 7.2.2. Uloga poticaja u razvojnoj strategiji ..............................................................89 8. ZAKLJUCI ..........................................................................................................91 9. PREPORUKE ......................................................................................................100 LITERATURA..........................................................................................................101 PRILOZI DOKUMENTU ..........................................................................................103

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Pregled tabela
Tabela br. 1. Tabela br. 2. Tabela br. 3. Tabela br. 4. Tabela br. 5. Tabela br. 6. Tabela br. 7. Tabela br. 8. Tabela br. 9. Tabela br. 10. Tabela br. 11. Tabela br. 12. Tabela br. 13. Tabela br. 14. Tabela br. 15. Tabela br. 16. Tabela br. 17. Tabela br. 18. Tabela br. 19. Tabela br. 20. Tabela br. 21. Tabela br. 22. Tabela br. 23. Tabela br. 24. Tabela br. 25. Tabela br. 26. Tabela br. 27. Podaci dobijeni na osnovu Upitnika Pregled privrednih drutava koja su odgovorila na Upitnik Indeksi industrijske proizvodnje Podaci o poveanju proizvodnje u odjeljku Proizvodnja tekstila Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Podaci o poveanju proizvodnje u odjeljku Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Grupe proizvoda za koje su evidentirani podaci o proizvodnji u 2010. godini Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Podaci o poveanju proizvodnje Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Indeksi industrijske proizvodnje Unsko-sanskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Posavskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Tuzlanskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Zeniko-dobojskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Bosansko-podrinjskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Srednjo-bosanskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Hercegovako-neretvanskog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Zapadno-hercegovakog kantona Indeksi industrijske proizvodnje Kantona Sarajevo Indeksi industrijske proizvodnje Kantona 10 Zastupljenost i Indeksi proizvodnje po kantonima Federacije BiH Zaposlenost po podrujima i oblastima Odnos zaposlenih: Industrija FBiH industrija TOKO FBiH(%) Odnos zaposlenih: Preraivaka industrija FBiH industrija TOKO FBiH (%) Odnos zaposlenih u industriji TOKO FBiH (%)

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 28. Tabela br. 29. Tabela br. 30. Tabela br. 31. Tabela br. 32. Tabela br. 33. Tabela br. 34. Tabela br. 35. Tabela br. 36. Tabela br. 37. Tabela br. 38. Tabela br. 39. Tabela br. 40. Tabela br. 41. Tabela br. 42. Tabela br. 43. Tabela br. 44. Tabela br. 45. Tabela br. 46. Tabela br. 47. Tabela br. 48. Tabela br. 49. Zaposlenost po intervalima starosti Industrija FBiH Zaposlenost po intervalima starosti-Preraivaka industrija FBiH Zaposlenost po intervalima starosti-Industrija TOKO FBiH Zaposlenost po intervalima starosti-Proizvodnja tekstila Zaposlenost po intervalima starosti-Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna Zaposlenost po intervalima starosti-Prerada koe i proizvodnja obue Zaposlenost po inervalima starosti (%) Pregled nezaposlenih lica sa zanimanjima u struci TOKO, po kantonima FBiH Ukupan broj nezaposlenih lica Prosjena neto plaa po zaposlenom- po oblastima Odnos prosjene neto plae po zaposlenom: Industrija FBiH-industrija TOKO (%) Odnos prosjene neto plae po zaposlenom: Preraivaka industrija FBiHindustrija TOKO (%) Uee industrije TOKO u bruto domaem proizvodu Uee industrije TOKO u bruto domaem proizvodu Raun proizvodnje u podruju Proizvodnja tekstila Raun proizvodnje u podruju Proizvodnja odjee Raun proizvodnje u podruju Proizvodnja koe i obue Isplate za investicije Isplate za investicije po osnovnim izvorima finansiranja u 2010. godini Ostvarene investicije Ostvarene investicije stalna sredstva po tehnikoj strukturi-2010. godina Ostvarene investicije nova stalna sredstva po tehnikoj strukturi u 2010. godini Potronja energenata Snabdijevanje vodom Koritenje vode prema namjeni Isputanje upotrebljene vode Koliine otpada koji nastaje u proizvodnim aktivnostima

Tabela br. 50. Tabela br. 51. Tabela br. 52. Tabela br. 53. Tabela br. 54.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 55. Tabela br. 56. Tabela.br. 57. Uee industrije tekstila, odjee, koe i obue u dugu Izvoz i uvoz u Bosni i Hercegovini po podrujima i odjeljcima KD Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini po podrujima i odjeljcima KD Izvoz i uvoz u Federaciji Bosne i Hercegovine po podrujima i odjeljcima KD Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji Bosne i Hercegovine Izvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK Uvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK Pokrivenost uvoza izvozom u odjeljcima SMTK Pokrivenost uvoza izvozom u ukupnoj vrijednosti Izvoz i uvoz najznaajnijih proizvoda Promet u trgovini na malo prema trgovakim strukama Mrea srednjih kola u Federaciji BiH Studenti na Tehnikom fakultetu Biha Utroak osnovnih sirovina i materijala

Tabela br. 58. Tabela br. 59. Tabela br. 60. Tabela br. 61. Tabela br. 62. Tabela br. 63. Tabela br. 64. Tabela br. 65. Tabela br. 66. Tabela br. 67. Tabela br. 68.

Pregled dijagrama
Dijagram br. 1. Dijagram br. 2. Dijagram br. 3. Dijagram br. 4 Dijagram br. 5. Dijagram br. 6. Dijagram br. 7. Dijagram br. 8. Dijagram br. 9. Indeksi proizvodnje Izvoz iz Bosne i Hercegovine Uvoz u Bosnu i Hercegovinu Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini Indeks pokrivenosti uvoza izvozom Izvoz iz Federacije BiH Uvoz u Federaciju BiH Pokrivenost uvoza izvozom Indeks pokrivenosti uvoza izvozom

Dijagram br. 10. GCI rang za BiH sa prikazanim subindeksima Dijagram br. 11. GCI rang za BiH sa prikazanim subindeksima Dijagram br. 12. SWOT analiza

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Pregled priloga
Prilog br. 1. Prilog br. 2. Prilog br. 3. Projektni zadatak Realizacija aktivnosti iz plana konsultacija Plan konsultacija, Obrazac 2.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu sastanaka sa kljunim akterima Plan konsultacija, Tabela br. 3. Spisak privrednih drutava koja su uestvovala na sastancima Upitnik Plan konsultacija, Obrazac 2.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu Upitnika dostavljenih privrednim drutvima Plan konsultacija, Obrazac 3.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu pismenih oitovanja kljunih aktera Proizvodnja tekstila KD 17 Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna KD 18 tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue KD 19 Spisak privatizivanih preduzea koja obavljaju djelatnost proizvodnje tekstila, obue i koe

Prilog br. 4.

Prilog br. 5. Prilog br. 6.

Prilog br. 7. Prilog br. 8. Prilog br. 9. Prilog br. 10.

Prilog br. 11.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

1. UVOD
Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u proizvodnji tekstila, odjee, koe i obue. Poetkom prolog vijeka na podruju Federacija Bosne i Hercegovine, tadanji zanatski nain, zamjenjuje suvremena i moderna proizvodnja gotovih proizvoda, prije svega koarskih, obuarskih i odjevnih. Tendencija razvoja ove industrijske grane, nastavljena je sve do devedesetih godina dvadesetog vijeka, kada je postizala izuzetne rezultate i u velikoj mjeri doprinosila uravnoteenju vanjskotrgovinskog bilansa, bez obzira na to, to nikada nije smatrana jednom od prioritetnih grana privrede. Industrija tekstila, odjee, koe i obue je imala industrijske pogonime u skoro svim krajevima zemlje. Sektori ove industrijske grane, stvaranjem industrijskih kombinata, imali su zaokrueni proizvodni ciklus: od proizvodnje i prerade sirovina do proizvodnje gotovih proizvoda. Proizvodnja domaih robnih marki i klasinog lohn posla kretao se u omjeru 70-30%, a za njihov plasman bila su otvorena sva svjetska trita. Zbog ratnih deavanja, veina proizvodnih pogona je devastirana, izgubljena je radna snaga, trita i korak u tehnolokom i svakom drugom smislu, to je dovelo do toga da se danas ova industrijska grana nalazi na prekretnici, koja treba da opredijeli da li e se ona razviti u konkurentnu industrijsku granu ili e ostati u fazi preivljavanja, to e je na kraju svrstati u granu koja je od zanemarljivog privrednog znaaja. Generalno uzevi, industrija tekstila, odjee, koe i obue se ubraja u tradicionalne grane preraivake industrije. Socijalni aspekt ove industrijske grane je izuzetno znaajan, jer zapoljava veliki broj radnika nie kvalifikacijske strukture, koje uglavnom ini enska radna snaga, sa velikim udjelom linog rada, u kojoj je cijena tog rada manja nego u drugim granama preraivake industrije i sa velikim udjelom nepovoljnih lohn poslova. Dananji globalni poslovni ambijent je pretrpio znaajne promjene i potpuno je drugaiji u odnosu na prijeratno stanje. Ovo se prije svega odnosi na ekonomsku krizu u razvijenim zemljama, recesiju svjetske ekonomije, proces ubrzane liberalizacije svjetske trgovine, uz promjenu uslova poslovanja i na domaem tritu pri emu je proces globalizacije zaotrio konkurenciju i prouzrokovao potrebu za modernizacijom i restruktuiranjem ove industrijske grane u trinom, kadrovskom, proizvodnom, organizacijskom i tehnolokom pogledu. Zbog svega navedenog, u dokumentu Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Fedeacije Bosne i Hercegovine za period 2013-2023. godina, je na osnovu dosadanjih iskustva u poslovanja ove grane, koja su akcentirane na njene objektivne mogunosti, data projekcija politika i mjera strukturnog prilagoavanja, imajui u vidu i stalnu tenju nae drave za ulaskom u Evropsku uniju.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

11

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

1.1. Osnove za izradu Strategije Osnova za izradu dokumenta Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina nalazi se u dokumentu Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 40/10), koji je sastavni dio Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije planiralo je, u svom Programu rada za period 2011.-2014. godina, u Stratekom cilju br. 3 koji se odnosi na Unapreenje ambijenta za proizvodnju i poveanje stepena izvozne orijentacije industrijske proizvodnje, izradu Strategija razvoja industrije tekstila, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine. Planirane su aktivnosti na izradi dokumenata: Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine (rok 2012. godina), Akcioni plan za realizaciju strategije (rok 2012. godina), Zakonska i podzakonska akta koja proizilaze iz strategije (kontinuirano), kao i Implementacija i praenje realizacije Akcionog plana (kontinuirano). Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u saradnji sa Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, a na osnovu odobrenog Projektnog zadatka, pripremilo je prijedlog ovog dokumenta.

1.2. Metodologija, uesnici, proces, struktura U izradi studije primijenjena je nauna metodologija u skladu s predmetom i ciljem istraivanja. Istraivanje je zapoelo sistemskom analizom postojee literature, u prvom redu razliitih dokumenata, studija i nauno-strunih radova koji se bave predmetnom problematikom. Nalazi do kojih se dolo analizom literature posluili su kao smjernice daljih istraivakih aktivnosti. Sama Metodologija za oblikovanje Strategije definirana je Projektnim zadatkom, (Prilog br. 1). Bazni principi izvoenja projekta izrade Strategije su: - Princip odozdo prema gore kako bi se dobile realne ideje i prijedlozi objektivno izvodljivih programa i aktivnosti. - Princip od pojedinanog prema opem kako bi se iskazale i uvaile konkurentske razliitosti pojedinih sektora i portfolija industrijskih proizvoda i tako predloila ukupna Strategija. Polazei od ovih principa, metodoloke osnove ovog projekta trebaju biti: - Putem primarnih i sekundarnih istraivanja, kao i komuniciranjem sa interesnim subjektima treba se dobiti objektivno stanje i pretpostavke razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine.

12

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

- Primjenom principa odozdo prema gore, ocjenjivanjem razliitih mogunosti izgradnje konkurentnosti u pojedinim sektorima, definira se industrijska politika u proizvodnji tekstila, odjee, koe i obue, modeli rasta, planovi investicija i planovi razvoja. - Na osnovu relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih trinih istraivanja, formulira se ispravno trino pozicioniranje sektora. - Osigurava se efikasan plan implementacije Strategije razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina, imajui na umu vremensku dimenziju i potrebne resurse. Realizaciju odobrenog Projektnog zadatka za izradu prijedloga Strategije industrije tekstila, odjee, koe i obue za period 2013.-2023. godine, Radna grupa zasnivala je na primjeni Uredbe o nainu pripreme, procjeni utjecaja i odabiru politike u postupku izrade akata koje predlau i donose Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i federalna ministarstva (Slubene novine Federacije BiH, broj 27/11) i Uredbe o pravilima za uee zainteresirane javnosti u postupku pripreme federalnih pravnih propisa i drugih akata (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/12). Na osnovu navedenih uredbi, sainjen je Plan konsultacija i isti je objavljen na www.fmeri.gov.ba. Na osnovu iste uredbe sainjen je dokument Realizacija aktivnosti iz plana konsultacija za izradu prijedloga dokumenta Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina (Prilog br. 2-Realizacija aktivnosti iz plana konsultacija). Program istraivanja za potrebe ovog Projekta realiziran je kroz provedbu standardnih i dodatnih istraivanja, u skladu sa Planom konsultacija, a u smislu anketnih ispitivanja, intervjua/posjeta proizvoaima i sastanaka/okruglih stolova. U svrhu provoenja istraivanja, kombinirani su primarni i raspoloivi sekundarni izvori podataka. Primarni podaci prikupljeni su anketiranjem proizvoaa putem upitnika, dok su kao sekundarni izvori podataka koritene dostupne studije, ekspertize i relevantna nauno-struna literatura. Takoe, u istraivanju su koritene razliite baze podataka, kao to su podaci Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Agencije za unapreenje stranih investicija u BiH, EUROSTAT-a, statistiki podaci Evropske komisije i drugo. Ova istraivanja su bila povezana sa potrebom prikupljanja informacija i dodatne argumentacije za tretirana podruja, te sa provjerom primjenjljivosti predloenih rjeenja. Uesnici procesa oblikovanja Strategije su svi bitni subjekti, odnosno sve interesnouticajne skupine koje su na bilo koji nain upueni na industriju tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Prilog br. 2 Realizacija aktivnosti iz plana konsultacija). Proces oblikovanja Strategije, ukljuio je sve uesnike kroz otvoren dijalog sa svim interesno-uticajnim grupama uz tenju da se sva rjeenja konsenzualno usvoje. Proces oblikovanja Strategije trajao je gotovo devet mjeseci (mart-oktobar 2012.) i ostvario se kroz sljedee oblike dijaloga i komunikacije sa kljunim akterima:

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

13

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Sastanci/okrugli stolovi: Sa kljunim akterima ove javne politike, ukupno je odrano deset sastanaka/okruglih stolova, od ega tri u privrednim drutvima: Alma Ras Olovo proizvodnja odjee i rublja, KTK Visoko Visoko - prerada tekstila i proizvodnja koe i Alpina Bromy Teanj-Jelah - proizvodnja obue, a koji su usmjereni na razliite segmente ove javne politike. Svaki sastanak/okrugli sto vodio se na metodoloki istovjetan nain gdje je kroz otvorenu diskusiju sa uesnicima, primjenom odgovarajuih stratekih alata, prikupljen je znaajan broj informacija, miljenja i preporuka, koje su doprinijele izradi kvalitetnog dokumenta. Svaki sastanak/okrugli sto je bio vertikalno fokusiran, tako je da dubinski ispitao kljune aspekte svakog aktera javne politike i u prosjeku je trajao tri sata. Sumirana miljenja sa sastanaka/okruglih stolova predstavljaju sastavni dio ovog dokumenta. (Prilog br. 3- Plan konsultacija, Obrazac 2.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu sastanaka sa kljunim akterima). Sastancima je prisustvovalo ukupno 36 privrednih drutava iz oblasti tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Prilog br. 4- Plan konsultacija, Tabela br. 3. Spisak privrednih drutava koja su uestvovala na sastancima). Upitnici: Locirajui se ka poslovnoj zajednici, kao kljunom akteru ove javne politike, na adrese sedamdeset privrednih drutava koja egzistiraju u industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, upuen je anketni Upitnik koji se sastojao od devet poglavlja sa sedamdeset dva pitanja (Prilog br. 5Upitnik). Od privrednih drutava traeno je sljedee: osnovni podaci o privrednom drutvu, podaci o ovlatenoj osobi, ostali podaci o privrednom drutvu, finansijski pokazatelji, podaci o kadrovima, proizvodni program, razvoj, izvoz/uvoz sirovina i gotovih proizvoda, mjere ekonomske politike. Na anketne upitnike je odgovorilo dvadeset i devet privrednih drutava (Prilog br. 6-Plan konsultacija, Obrazac 2.Sumirana miljenja prikupljena po osnovu Upitnika dostavljenih privrednim drutvima) i predstavljaju sastavni dio ovog dokumenta. Dobijeni odgovori na postavljena pitanja posluili su kao smjernica i osnova da se ispitaju relativne vanosti moguih prijedloga mjera, ciljeva i aktivnosti na nivou Bosne i Hercegovine odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Intervjui/Posjete proizvoaima: Dodatni primarni podaci prikupljeni su intervjuiranjem menadmenta, obilaskom proizvoaa (po jednog proizvoaa u djelatnosti proizvodnje odjee, proizvodnje koe i proizvodnje obue), kao i putem fokusiranih panel diskusija s izabranim proizvoaima. Pismena oitovanja: Od razliitih interesno-uticajnih grupa, koje ine odreene institucije Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, nevladinih i drugih organizacija i institucija, zatraeni su prijedlozi, miljjenja i sugestije. Sumirana miljenja ovih kljunih aktera data su u prilogu i sastavni su dio ovog dokumenta (Prilog br. 7- Plan konsultacija, Obrazac 3.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu pismenih oitovanja kljunih aktera). Miljenja kljunih aktera ove grupe, koja je horizontalno orijentirana, presijecaju rezultate svih drugih istraivanja. Na osnovu toga odreeni su prioriteti svih grupa kljunih aktera, izvren njihov odabir i predloeni konkretni zakljuci i preporuke.

14

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

1.3. Cilj Strategije Cilj ovog dokumenta je da istakne opte karakteristike i probleme sa kojima se suoava industrija tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i da odredi namjeru drave u ovoj oblasti, predloi mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti kako bi svako privredno drutvo ili pojedinac znali koji mu je putokaz i kuda treba da se kree u svojim poslovnim namjerama, s tenjom konanog oporavka ove industrijske grane.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

15

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2. ANALIZA STANJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH


Pokazatelji o industrijskoj proizvodnji rezultat su Mjesenog istraivanja industrije IND-1 koje provodi Federalni zavod za statistiku na osnovu Zakona o statististikim istraivanjima u FBiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 63/03). Mjesenim izvjetajem industrije obuhvaene su sva pravna lica koje zapoljavaju deset i vie radnika, a razvrstane su u Registru poslovnih subjekata u podruju D (Preraivaka industrija) po klasifikaciji djelatnosti BiH KD (Slubeni glasnik BiH, broj 84/06). 2.1. Podaci dobijeni na osnovu upitnika Za potrebe Analize stanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine pripremljen je anketni upitnik, sa ciljem prikupljanja opih podatke o privrednim drutvima, podatke o proizvodnji i kapacitetima, uvozu i izvozu, finansijske podatke i podatke o trinoj poziciji privrednih drutava. Anketiranje je provedeno u periodu od aprila 2012. do septembra 2012. godine. Prikupljen je uzorak od 29 privrednih drutava, ime je postignuta stopa odgovora od 42% od ukupnog broja privrednih drutava koja su primila anketni upitnik (70). U svrhu obrade prikupljenih podataka, koritene su standardne statistike metode, a dobijeni, osnovni podaci, prikazani su tabelarno (Tabela br. 1-Podaci dobijeni na osnovu Upitnika). U strukturi uzorka, u 93% sluajeva, se radi o privatnim privrednim drutvima koja su osnovana prije 1995. godine, to potvruje injenicu da posjeduju tradiciju u poslovanju. U odnosu na posmatrani uzorak, veliina privrednih drutava kree se u opsegu od 28% drutva do 50 zaposlenika, 35% su drutva od 50 do 250 zaposlenika, dok 37% ine privredna drutva sa preko 250 zaposlenih. Ukupni prihodi uzrorkovanih privrednih drutava kree se cca 100 milona KM, gdje se, u 86% sluajeva, radi o privrednim drutvima sa preko milion KM prihoda. Izvozno je orijentirano 73% ispitanika, pri emu je 71% onih sa izvozom od preko milion KM. Uvozno je orijentirano 49%, od ega je kod 42% uvoz vei od milion KM. Najvie se uvoze osnovne sirovine i repromaterijali zbog nepostojanja domae bazne proizvodnje. Uzorak ima uee od 33.4% u ukupnoj zaposlenosti, pri emu su 29% mukarci i 71% ene. U pogledu zaposlenosti u posljednje tri godine, evidentiran je rast od 1,01%. Starosna struktura ukazuje na to da je 43% zaposlenih u starosnoj dobi do 40 godina, 36% u dobi izmeu 40 i 50 godina, dok je 21% zaposlenih u dobi preko 50 godina, to potvruje da ova industrijska grana raspolae sa iskusnom radnom snagom. U pogledu profesionalne strukture, 3% zaposlenih je sa magistarskom titulom, visokom ili viom kolskom spremom. 25% ine zaposlenici sa srednjom strunom spremom, 43% su kvalifikovani radnici, a 29% polukvalifikovani i nekvalifikovani radnici.

16

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 1. Podaci dobijeni na osnovu Upitnika POKAZATELJ Strukturavlasnitva Privatno Veinskoueedravnogkapitala Godinaosnivanja Prije1995.godine Poslije1995.godine Veliinaprivrednihdrutava Privrednadrutvado50zaposlenih Privrednadrutvaod50250zaposlenih Privrednadrutvapreko250zaposlenih Prihodi Ukupanprihod Preko1.000.000KM Do1.000.000KM Ukupanizvoz Izvoznoorijentirano Izvozpreko1.000.000KM Izvozdo1.000.000KM Ukupanuvoz Uvoznoorijentirano Uvozpreko1.000.000KM Uvozdo1.000.000KM Zaposleni Ukupnozaposlenih Mukarci ene Kretanjezaposlenostipogodinama 2009.godina 2010.godina 2011.godina Starosnastruktura Do30godina Od30do40godina Od40do50godina Preko50godina Kvalifikacionastruktura 2011.godina dr/mr VSS/VS VKV SSS KV PKV Veliinauzorka 29 VRIJEDNOSTUKUPNOGUZORKA 93% 7% 55% 45% 28% 35% 37% 99.347.000 86% 14% 50.937.000 73% 71% 29% 12.925.000 49% 42% 58% 6.736 29% 71% 6.668 6.733 6.736 22% 21% 36% 21% ene 33% 43% 32% 66% 71% 80%

ukupno 3 181 56 1.704 2.877 1.915

ene 1 78 18 1.124 2.034 1.535

ukupno 3% 25% 43% 29%

Planove zapoljavanja posjeduje 28% privrednih drutava. Isti procenat uzorkovanih privrednih drutava stipendira potrebne kadrove, najvie za struna zanimanja, kao i za oblasti finansijskog menadmenta. Instalisani kapaciteti u ovoj industrijskoj grani koriste se u iznosu od 81%. Novu tehnologiju koristi 19%, modernizovanu tehnologiju 57%, dok 24% posjeduje zastarjelu tehnologiju. Nova tehnologija je nabavljana iz sopstvenih sredstava ili je

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

17

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

dobijena putem donacija. Planove usavravanja proizvodnih procesa posjeduje 59% privrednih drutava, dok 41% posjeduje slubu za razvoj i oni se realizuju iz sopstvenih sredstava, rijetko putem postojeih kreditnih linija. Rad u jednoj smjeni organizovalo je 71%, rad u dvije smjene 18%, dok u tri smjene radi 11% ispitanika. Certifikate kvaliteta posjeduje 28% privrednih drutava, a 31% ispitanika koristilo je poticajna sredstva Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. U uzorku su zastupljeni svi glavni proizvoai u domaoj industriji tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 2-Pregled privrednih drutava koja su odgovorila na Upitnik), a s obzirom da su na sastancima svoja miljenja, primjedbe i sugestije iznijeli predstavnici 36 privrednih drutava, uzorak moe smatrati reprezentativnim i posluiti za procjenu buduih kretanja u ovoj industrijskoj grani.
Tabela br. 2. Pregled privrednih drutava koja su odgovorila na Upitnik Rednibroj Privrednodrutvo 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Art ZlatkaVukovi KonfekcijaBorac Men ElanRoss Rentexcom TIM AlmaRas GlobusKonfekcija Donniatrade D.D.zaproizvodnjukoe NerzzBelagi KTKVisoko Fortuna Aida BFM AlpinaFOGS Thema Antilop Makap Positivegroup Sanitex Komaskomerc Ziko PIMSVuntex SICONSAS BSKobra Kotex Uslunost Mjesto

Teanj Mostar Travnik Travnik Zenica Tuzla Mostar Olovo Kiseljak Bugojno Bugojno Visoko Visoko Graanica Tuzla Travnik Sarajevo Gradaac epe Bugojno Bugojno VelikaKladua Sarajevo Zavidovii Odak Tuzla BosankaOtoka Teanj Sarajevo

18

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.2. Struktura industrijske proizvodnje Struktura industrijske proizvodnje sadri analizu datu kroz hijerarhijske nivoe proizvoda iz Nomenklature proizvoda koju ine nivoi KD (nivo razreda) i u podruju D Preraivaka industrija, obuhvataju sljedee: KD 17 Proizvodnja tekstila, KD 18 Proizvodnja odjevnih predmeta; dorada i bojenje krzna i KD 19 tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue. 2.2.1. Fiziki obim proizvodnje po djelatnostima

Podaci Federalnog zavoda za statistiku koji se odnose na Indekse industrijske proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine, Preraivae industrije i nivoe KD 17, KD 18 i KD 19, tabelarno su prikazani (Tabela br. 3.-Indeksi industrijske proizvodnje).
Tabela br. 3. Indeksi industrijske proizvodnje 2006 2007 2005 2006 Industrija FBiH 110,4 108,6 Preraivaka industrija 110,4 111,7 Prerada tekstilaKD17 86,9 77,8 Proizvodnja odjeeKD18 83,4 99,5 Proizvodnja koeiobue 118,1 104,3 KD19 Prerada tekstila, proizvodnja 96,1 93,9 odjee,koei obue 2008 2007 107,9 108,2 113,2 115,7 104,7 2009 2008 88,4 83,9 90,4 84,4 89,1 2010 2009 104,2 106,9 128,9 111,5 111,1 117,6 2011 2010 102,5 100,0 103,2 101,9 104,4

111,2

89,0

103,2

Na dijagramu 1., dato je kretanje Indeksa proizvodnje u posmatranom periodu. Evidentno je konstantno poveanje indeksa proizvodnje Industrije Federacije BiH, osim za recesijsku 2009/2008 godinu. Isti trend ima i Preraivaka proizvodnja Federacije BiH, kao i Proizvodnja koe i obue KD 19. Proizvodnja tekstila KD 17 i Proizvodnja odjee KD 18, nakon dvije negativne godine, 2006/2005 i 2007/2006, u 2008/2007 ostvaruje rast proizvodnje, ali ve u narednoj recesijskoj 2009/2008, dolazi do njihovog pada. U posljednje dvije godine i u ovim nivoima KD dolazi do rasta proizvodnje. Prosjena vrijednost indeksa industrijske proizvodnje za sva tri tretirana nivoa KD, prati kretanja u proizvodnji tekstila i odjee, tako da nakon dvije negativne godine, u 2008/2007 ostvaruje rast proizvodnje, ali ve u recesijskoj 2009/2008, dolazi do njihovog pada. U posljednje dvije godine prosjena vrijednost u ovim nivoima KD dolazi do rasta proizvodnje.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

19

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Dijagram br. 1. Indeksi proizvodnje
140 120 100 80 60 40 20 0
Pr er ad a te ks til Pr a oi zv od nj a Pr od oi zv je od e nj a ko e i ob u e In du st rij Pr a er FB a iH iv a ka in du st rij a Pr os je k

2006/2005 2007/2006 2008/2007 2009/2008 2010/2009 2011/2010

2.2.2. Fiziki obim proizvodnje po jedinicama proizvoda U dokumentu su predstavljeni statistiki pokazatelji: Proizvodnja tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine po jedinici proizvoda u 2010. godini, sa uporednom proizvodnjom u 2006., 2007., 2008. i 2009. godini. Takoer su prikazani i indeks proizvodnje za 2010/2009 godinu, sa uporednim indeksom proizvodnje po jedinici proizvoda za godine 2007/2006, 2008/2007 i 2009/2008 godinu. Podaci koji se odnose na 2010. godinu sa uporednim periodom 2006., 2007., 2008. i 2009 godina, predstavljeni su tabelarno, obuhvatajui podruje Preraivaka industija (D), kroz nivoe: Proizvodnja tekstila (D17), Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna (D18) i Prerada koe, izrada galanterije i obue (D19), prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.2.2.1. Proizvodnja po jedinici proizvoda Proizvodnja tekstila Proizvodnja po jedinici proizvoda u nivou Proizvodnji tekstila, rezultatski je prikazano u Tabelama br. 4.-6., a na osnovu podataka iz priloga (Priloga br. 8.-Proizvodnja tekstila KD 17). Podaci iz Priloga br. 7. koji se odnose na period 2006.-2010. godina, ukazuju da je konstantno poveanje proizvodnje zabiljeeno kod proizvodnje Posteljnog rublja od pamuka, Autopresvlaka, za koje nema podataka o proizvodnji u 2006. godini odnosno Mukih dempera i pulovera koji sadre vie od 50% vune i tei su od 60 grama, a za koje nema podataka o proizvodnji u 2007. godini (Tabela br. 4.).

20

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 4. Podaci o poveanju proizvodnje u odjeljku Proizvodnja tekstila Jed. ifraproizvoda Nazivproizvoda mjere 2006. 2007. 2008. 2009. Posteljno rublje 17.40.12.53.00 odpamuka kg 7.000 9.746 13.135 13.218 17.40.16.59.01 Autopresvlake m2 6.180.548 7.129.339 7.740.047 Demp. i pulov. 17.72.10.33.00 koji sadre 50% kom. 5.000 229.485 231.625 vune>600gr

2010. 19.054 11.247.383 304.688

Podaci o proizvodnji u periodu 2006. 2010. godina, nisu zabiljeeni u grupi proizvoda kao to su Bojenje vlakana i izrada Mukih dempera od vune ili fine ivotinjske dlake (Tabela br. 5.).
Tabela br. 5. Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Naziv Jed. ifraproizvoda proizvoda mjere 2006. 2007. 2008. 2009. Bojenje 17.30.10.10.00 vlakana kg 0 0 0 0 Muki 17.72.10.31.00 demp.i puloveriod kom 0 0 0 0 vuneilifine iv.dlake

2010. 0 0

Meutim, u grupi proizvoda kao to su: Prea sa 85% teinskog udjela sintetikih rezanih vlakana, Pokrivai i prostirke od sintetikih vlakana, Cerade, tende, rolete, kao i atori, nema podataka o proizvodnji u posljednje dvije odnosno tri godine (Tabela br. 6.), tako da se moe govoriti da je prestala proizvodnja i ovih proizvoda.
Tabela br. 6. Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Naziv Jed. ifraproizvoda proizvoda mjere 2006. 2007. 2008. 2009. Preasa 17.10.52.30.00 85%tein. kg 19.000 13.000 1.000 0 udjelasint. rez.vlakana. Pokrivaii 17.40.11.50.00 prostirkeod kom 0 2.000 0 0 sint.vlak. Cerade, 17.40.22.10.00 tende,rolete kg 0 17.223 2.814 0 17.40.22.30.00 atori kg 0 1.870 0 0

2010. 0

U ostaloj grupi proizvoda u okviru nivoa Proizvodnja tekstila, ostvaren je pad proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, koji se u 2007. godini kree u granicama od 6,57 do 94,09 indeksnih poena. U 2008. godini pad proizvodnje se kree od 2,38 do 95,17 indeksnih poena. U 2009. godini zabiljeene su vrijednosti pada proizvodnje od 13,75 do 99,26 indeksnih poena, dok je u 2010. godini pad proizvodnje u granicama od 4,85 do 31,85%.
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

21

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.2.2.2. Proizvodnja po jedinici proizvoda - Proizvodnja odjevnih predmeta dorada i bojenje krzna Stanje proizvodnje po jedinici proizvoda u nivou Proizvodnja odjevnih predmeta; dorada i bojenje krzna KD 18, rezultatski je prikazano u Tabelama br. 7.-10., a na osnovu podataka iz priloga (Prilog br. 9.- Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna KD 18). Podaci iz Priloga br. 8. koji se odnose na period 2006.-2010. godina, ukazuju da je konstantno poveanje proizvodnje zabiljeeno kod proizvodnje: Mukih kompleta od pamuka za industrijsku i profesionalnu upotrebu, enske ostale odjee od pamuka za industrijsku i profesionalnu upotrebu, enskih negliea, ogrtaa za kupanje i slino (Tabela br. 7.).
Tabela br. 7. Podaci o poveanju proizvodnje u odjeljku Proizvod.odjee, dorada i bojenje krzna Naziv Jed. ifraproizvoda proizvoda mjere 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Mukikompl 18.21.11.20.01 odpamuka kom 19.000 34.262 38.467 44.075 80.272 zaindili profesionalnu upotrebu enost.odj. 18.21.30.23.01 odpamuka kom 19.000 104.869 175.467 213.059 256.900 zaindiliprof. upotrebu en.negliei, 18.23.24.60.00 ogrtaiza kom 268.000 401.044 437.988 561.825 591.100 kupanjeod pamuka

Podaci o proizvodnji u periodu 2006.2010. godina, nisu zabiljeeni u grupi proizvoda kao to su enski kaputi, ogrtai i pelerine od pletenih i kukianih materijala, enske vjetrovke, skijake jakne i slini proizvodi, Muke potkoulje, ogrtai za kupanje, kuni ogrtai od ostalih materijala (Tabela br. 8.). U odnosu na period 2006-2009. godina, kada nije bilo podataka o proizvodnji, u 2010. godini biljei se proizvodnja u grupi proizvoda: Muke jakne i sakoi od sintetikih ili umjetnih vlakana, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, Muke hlae i jahae hlae od sintetikih ili umjetnih vlakana, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, enske hlae sintetikih ili umjetnih vlakana, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu, Muke koulje za spavanje i pidame od pamuka (Tabela br. 9).

22

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 8. Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Jed. ifraproizvoda Naziv mjere 2006. 2007. 2008. 2009. proizvoda enskikaputi, 18.22.13.10.00 ogrtaipeler. kom 0 0 0 0 odkuk.iplet. materijala en.vjetrovke, 18.22.31.30.00 skijakneisl. kom 0 0 0 0 proizvodi Mu.potko. 18.23.22.40.02 ogrtaiza kom 0 0 0 0 kupanjeod ostalihmater.

2010.

Tabela br. 9. Grupe proizvoda za koje su evidentirani podaci o proizvodnji u 2010. godini Naziv Jed. ifraproizvoda proizvoda mjere 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Mu.jaknei 18.21.11.30.02 sakoiodsint. kom 0 0 0 0 9.319 iumj.vlakana Mu.hlaei 18.21.12.40.02 jah.hlaeod kom 0 0 0 0 16.233 sint/umjetnih vlakana mu.koulje 18.23.22.30.01 zaspavanjei kom 0 0 0 940 4.191 pidameod pamuka Tabela br. 10. Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Naziv Jed. ifraproizvoda proizvoda mjere 2006. 2007. 2008. 2009. Mu.odijeai 18.22.12.60.00 kompl.od kom 31.000 0 16 0 plet.ikuki. materijala Mu.hlae 18.22.12.70.00 odplet.i kom 3.000 1.000 0 0 kuki.mat. en.hlaei 18.22.35.49.00 jahaehlae kom 0 2.000 13.000 0 en.hlaesa 18.22.35.51.00 nar.od kom 0 4.455 2.988 0 pamuka en.kratke 18.24.22.20.01 sport.jakne kom 0 29.794 10.153 0 odvune/.d alovi, 18.24.23.38.00 marameod kom 0 140 70 0 svileisl. Odjeaod 18.24.32.33.00 pusta kom 0 1.000 0 0

2010. 0

0 0

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

23

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Meutim, u grupi proizvoda kao to su: Muka odijela i kompleti od pletenih ili kukianih materijala, Muke hlae, jahae hlae kratke hlae od pletenih i kukianih materijala, enske hlae i jahae hlae, enske hlae od pamuka, enske kratke sportske jakne, trenerke i posebna sportska odjea od vune ili fine ivotinjske dlake, alovi, marame, velovi i sl. od svile, Odjea od pusta, nema podataka o proizvodnji u posljednje dvije odnosno tri godine (Tabela br. 10.) U ostaloj grupi proizvoda u okviru odjeljka Proizvodnja odjee,dorada i bojenje krzna, ostvaren je pad proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu koji se u 2007. godini, kree u granicama od 2,94 do 99,99 indeksnih poena. U 2008. godini pad proizvodnje se kree od 5,69 do 99,61 indeksnih poena, dok su u 2009. godini zabiljeene vrijednosti pada proizvodnje od 1,06 do 99,97 indeksnih poena. 2.2.2.3. Proizvodnja po jedinici proizvoda - tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue Stanje proizvodnje po jedinici proizvoda u nivou tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue KD 19, rezultatski je prikazano u Tabelama br. 11.-13, a na osnovu podataka datih u prilogu (Prilog br. 10.-tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue KD 19). U periodu 2008-2010. godina zabiljeeno je poveanje jedinine proizvodnje za proizvode, kao to su: Papue i ostala kuna obua sa gornjim dijelom od koe, Obua sa gornjim dijelovima od koe sa drvenim ili plutanim onom, Proizvodi koji se nose u depu ili runoj torbi i enska obua za ulicu sa gornjim dijelom od koe (Tabela br. 11.)
Tabela br. 11. Podaci o poveanju proizvodnje Jed. ifraproizvoda Nazivproizvoda mjere Papueiost.ku. 19.20.12.10.00 obuasagor.dijelom kom odkoe Obuasagornjimdij. 19.20.12.20.00 odkoesadr.iliplut. kom on. Proizvodikojisenose 19.20.12.30.00 udepuilirunoj kom torbi enskaobuazaulicu 19.30.13.52.00 sagornjimdijelomod pari koe 2010. 2.118 24.494 8.377 2.764.678

2008. 19

2009. 420

4.508

6.745

2.055

5.448

2.233.102

2.368.418

U periodu 2008. 2010. godina, podaci o proizvodnji nisu zabiljeeni u grupi proizvoda kao to su: Nepromoiva obua sa gornjim dijelom od gume ili plastike, enske sandale sa gornjim dijelom od koe, Skijake izme i cipele za skijako tranje i snowbord, Sportska obua sa gornjim dijelom od koe i onom od gume, plastike ili koe, Obua sa potplatama od gume, plastike ili koe i metalnom zatitnom kapicom, Obua koja ne pripada grupi sa gornjim dijelom od koe ili umjetne koe i tekstila (Tabela br. 12.).

24

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 12. Grupe proizvoda za koje nisu evidentirani podaci o proizvodnji Jed. ifraproizvoda Nazivproizvoda mjere 2008. 2009. Nepromoivaobua 19.30.11.00.00 sagornjimdijelomod pari 0 0 gumeiliplastike enskesandalesa 19.30.13.62.00 gornjimdijelomod pari 0 0 koe Skijakeizmei 19.30.21.50.00 cipelezaskitranjei pari 0 0 snowboard enskaobuazaulicu 19.30.13.52.00 sagornjimdijelomod pari 0 0 koe Sportskaobuasa 19.30.23.50.00 gornjimdijelomod pari 0 0 koeionomodplas Obuasapotplatom 19.30.31.50.00 odGPKimetalnom pari 0 0 kapicom Obiakojane 19.30.32.90.00 pripadagrupisa pari 0 0 gornjimdijelovima odGPK

2010. 0 0 0 0 0 0 0

U periodu 2008.2010. godina, podaci o proizvodnji nisu zabiljeeni u grupi proizvoda kao to su: Nepromoiva obua sa gornjim dijelom od gume ili plastike, enske sandale sa gornjim dijelom od koe, Skijake izme i cipele za skijako tranje i snowbord, Sportska obua sa gornjim dijelom od koe i onom od gume, plastike ili koe, Obua sa potplatama od gume, plastike ili koe i metalnom zatitnom kapicom, Obua koja ne pripada grupi sa gornjim dijelom od koe ili umjetne koe i tekstila (Tabela br. 12.). U ostaloj grupi proizvoda u okviru odjeljka Prerada koe, izrada galanterije i obue, ostvaren je pad proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu koji se u 2007. godini kree u granicama od 2,95 do 89,14 indeksnih poena. U 2008. godini pad proizvodnje se kree od 5,31 do 99,61 indeksnih poena. U 2009. godini zabiljeene vrijednosti pada proizvodnje od 5,73 do 97,3 indeksna poena, dok je u 2010. godini pad proizvodnje u granicama od 4,52 do 64,22 indeksna poena. 2.2.3. Zastupljenost industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH, po kantonima Industrijska grana tekstil, odjea, koa i obua, ima razliitu zastupljenost po kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. Pokazatelji govore da je Prerada tekstila zastupljena u etiri kantona: Zeniko-dobojskom, Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo. Podruje Proizvodnja odjee je najbrojnije i obavlja se u est kantona i to: Zenikodobojskom, Bosansko-podrinjskom, Hercegovako-neretvanskom, Tuzlanskom, Srednjo-bosanskom i Kantonu Sarajevo. Podruje Prerada koe i proizvodnje obue

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

25

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

obavlja se u est kantona i to su: Posavski, Tuzlanski, Zeniko-dobojski, Srednjobosanski, Zapadno-hercegovaki, Kanton Sarajevo. U Tuzlanskom, Zenikodobojskom i Kantonu Sarajevo, zastupljena su sva tri podruja prerade i proizvodnje tekstila, odjee, koe i obue. U Kantonu 10 nema proizvodnje u posmatranim podrujuma, dok se u ostalim kantonima ostvaruje neki od navedenih podruja iz ove industrijske grane. Podaci o ostvarenoj proizvodnji po kantonima, u industrijskoj grani tekstil, odjea, koa i obua, prikazani su tabelarno. 2.2.3.1. Unsko-sanski kanton Proizvodnja tekstila, odjee, koe i obue u Unsko-sanskom kantonu obavlja se u podruju Prerada tekstila (Tabela br. 13.). Ovo proizvodno podruje ostvaruje konstantan rast na godinjem nivou, od 7,3% u 2008. godini, 12,2% 2009. godine, te 14,9% u 2010. godini.
Tabela br. 13. Indeksi industrijske proizvodnje Unsko-sanskog kantona Unskosanski 2008 2009 1 kanton 2007 2008 Preradatekstila 107,3 112,2 Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 136,3 2010 2009 114,9

Meutim, evidentno je da, nakon 2008. godine u podruju Proizvodnja odjee, nepostoje podaci o proizvodnim aktivnostima. Slino situacija je i u podruju Prerada koe i proizvodnja obue, gdje proizvodne aktivnosti nisu evidentirane u posmatranom vremenskom periodu. 2.2.3.2. Posavski kanton U Posavskom kantonu, proizvodnja ove industrijske grane ostvaruje se u podruju Prerada koe i proizvodnja obue (Tabela br. 14). Podruje Prerada koe i proizvodnja obue ostvaruje rezultate, koji pokazuju da proizvodnja nije dostigla nivo iz 2005. godine. U odnosu na posmatranu godinu, proizvodnja je na nivou od 92%.
Tabela br. 14. Indeksi industrijske proizvodnje Posavskog kantona 2008 2009 2 Posavskikanton 2007 2008 Preradatekstila Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 88,4 62,4 68,9 14,0 2010 2009 92,0

26

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.2.3.3. Tuzlanski kanton U Tuzlanskom kantonu, proizvodne aktivnosti se ostvaruju u svim podrujima industrije tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 15.).
Tabela br. 15. Indeksi industrijske proizvodnje Tuzlanskog kantona 2008 2009 3 Tuzlanskikanton 2007 2008 Preradatekstila 63,7 72,4 Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 142,4 36,8 109,6 78,0 2010 2009 63,9 105,3 133,4

Iz vrijednosti indeksa industrijske proizvodnje Tuzlanskog kantona, vidljivo je da se u 2009. godini dogodio pad proizvodnju u svim posmatranim podrujima. I pored toga, podruje Prerada tekstila ostvaruje konstantan pad od 36,3% u 2008 godini, 27,6% u 2009. godini i 36,1% u 2010. godini. Proizvodnje odjee sa 5,3% i Prerada koe i proizvodnja obue sa 33,4%, nastavljaju sa tendencijom rasta iz prethodnih godina. 2.2.3.4. Zeniko-dobojski kanton I u Zeniko-dobojskom kantonu, proizvodne aktivnosti se ostvaruju u svim podrujima industrije tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 16.).
Tabela br. 16. Indeksi industrijske proizvodnje Zeniko-dobojskog kantona Zenikodobojski 2008 2009 4 kanton 2007 2008 Preradatekstila 115,4 107,8 Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 123,6 61,5 148,0 110,0 2010 2009 145,2 101,1 73,3

U podrujima Prerada tekstila i Proizvodnja odjee ostvaren je konstantan rast proizvodnje u posmatranom periodu. Podruje Prerada tekstila ostvaruje rast od 15,4% u 2008. godini, 7,8% u 2009. godini i 45,2% u 2010. godini. Proizvodnja odjee ima rast od 48% u 2008. godini, 10% u 2009. godini i 1,1% u 2010. godini. Podruju Prerada koe i proizvodnja obue, nakon 2008. godine, ostvaruje pad vrijednosti proizvodnje od 38,5% u 2009. godini odnosno 26,7% u 2010. godini. 2.2.3.5. Bosansko-podrinjski kanton Podaci o proizvodnji industrije tekstila, odjee, koe i obue Bosansko-podrinjskog kantona (Tabela br. 17.), pokazuju da se prvi podaci o proizvodnji u podruju Proizvodnja odjee odnose na 2010. godinu. Ostala podruja proizvodnje nisu evidentirana u ovom kantonu.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

27

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 17. Indeksi industrijske proizvodnje Bosansko-podrinjskog kantona Bosanskopodrinj. 2008 2009 5 kanton 2007 2008 Preradatekstila Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i

2010 2009 131,2

2.2.3.6. Srednjo-bosanski kanton Proizvodnja ove industrijske grane, u Srednjo-bosanskom kantona odvija se u podrujima Proizvodnja odjee i Proizvodnja koe i obue (Tabela br 18.). Tako je, u podruju Proizvodnja odjee ostvaren rast od 6,5% u 2008. godini, zatim pad od 4,7% u 2009. godini, i rast od 23,8% u 2010. godini. Proizvodnja koe i obue biljei rast proizvodnje koji, u 2009. godini, iznosi 11,1%, dok u 2010. godini ima vrijednost od 13,4%
Tabela br. 18. Indeksi industrijske proizvodnje Srednjo-bosanskog kantona Srednjobosanski 2008 2009 6 kanton 2007 2008 Preradatekstila Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 82,6 111,1 106,5 95,3 2010 2009 123,8 113,4

2.2.3.7. Hercegovako-neretvanski kanton U Hercegovako-neretvanskom kantonu proizvodnja u ovoj industrijskoj grani (Tabela br. 19), odvija se u podruju Proizvodnja odjee. Nakon rasta proizvodnje koje je u 2008. godini iznosio 42,4% odnosno 14,3% u 2009. godini, u 2010. godini dolazi do pada proizvodnje od 41,1%.
Tabela br. 19. Indeksi industrijske proizvodnje Hercegovako-neretvanskog kantona Hercegovako 2008 2009 2010 7 neretvan.kanton 2007 2008 2009 Preradatekstila Proizvodnjaodjee 142,4 114,3 58,9 Prerada koe i obue

Proizvodnja u podrujima Prerada tekstila i Prerada koe i obue, u ovom kantonu se ne odvija.

28

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.2.3.8. Zapadno-hercegovaki kanton U ovom kantonu proizvodnja u ovoj industrijskoj grani (Tabela br. 20), odvija se u podruju Proizvodnja koe i obue. Proizvodnja u ostalim podrujima nije evidentirana.
Tabela br. 20. Indeksi industrijske proizvodnje Zapadno-hercegovakog kantona Zapadno 2008 2009 8 hercegovaki 2007 2008 kanton Preradatekstila Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 233,0 152,7 2010 2009 108,9

Evidentan je konstantan rast proizvodnje od 133% u 2008. godini, preko 52,7% u 2009. godini, do 8,9% u 2010. godini. Proizvodnje, u ostalim podrujima ove industrijske grane, nema. 2.2.3.9. Kanton Sarajevo U Kantonu Sarajevo, proizvodne aktivnosti se ostvaruju u svim podrujima industrije tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 21.).
Tabela br. 21. Indeksi industrijske proizvodnje Kantona Sarajevo 2008 2009 9 KantonSarajevo 2007 2008 Preradatekstila 71,8 85,0 Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 100,0 96,2 174,4 52,4 2010 2009 105,1 173,5 84,0

Podaci o proizvodnim rezultatima industrije tekstila, odjee, koe i obue koji su ostvareni u Kantonu Sarajevo, ukazuju da je u podruju Prerada tekstila je, nakon 2008. i 2009. godine, u 2010. godini, zabiljeen rast proizvodnje od 5,1%. Proizvodnja odjee, sa ekstrmenim minimumon od 47,6% u 2009. godini, u 2010. godini ostvaruje rast od 73,5%. U podruju Prerada koe i proizvodnja obue proizvodnja u posljednje dvije godine biljei pad od 3,8% u 2009. godini do 16% u 2010. godini. 2.2.3.10. Kanton 10 Podaci o proizvodnji u industriji tekstila, odjee, koe i obue u Kantonu 10 (Tabela br. 22.), pokazuju da je u podruju Proizvodnja odjee, nakon pada proizvodnje u 2008. i 2009. godini, dolo do njegovog gaenja. Na ovaj nain Kanton 10, je ostao bez proizvodnje u industriji tekstila, odjee, koe i obue.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

29

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 22. Indeksi industrijske proizvodnje Kantona 10 2008 10 Kanton10 2007 Preradatekstila Proizvodnjaodjee Prerada obue koe i 79,3

2009 2008 60,1

2010 2009

Podaci o zastupljenosti industrije tekstila, odjee, koe i obue FBiH, sa ostvarenim indeksima proizvodnje u podrujima koja obuhvataju ovu industrijsku granu po kantonima, grupisani su, obraeni i generalno prikazani tabelarno (Tabela br. 23.).
Tabela br. 23. Zastupljenost i Indeksi proizvodnje po kantonima Federacije BiH 2008 2009 2007 2008 Preradatekstila 107,3 112,2 Unskosanski kanton Proizvodnjaodjee 136,3 Proiz.koeiobue Posavskikanton Preradatekstila Proizvodnjaodjee 68,9 14,0 Proiz.koeiobue 88,4 62,4 Tuzlanskikanton Preradatekstila 63,7 72,4 Proizvodnjaodjee 109,6 78,0 Proiz.koeiobue 142,4 36,8 Preradatekstila 115,4 107,8 Zenikodobojski kanton Proizvodnjaodjee 148,0 110,0 Proiz.koeiobue 123,6 61,5 Bosanskopodrinjski Preradatekstila kanton Proizvodnjaodjee Proiz.koeiobue Preradatekstila Srednjobosanski kanton Proizvodnjaodjee 106,5 95,3 Proiz.koeiobue 82,6 111,1 Preradatekstila Hercegovako neretvanskikanton Proizvodnjaodjee 142,4 114,3 Proiz.koeiobue Zapadno Preradatekstila hercegovaki Proizvodnjaodjee kanton Proiz.koeiobue 233,0 152,7 KantonSarajevo Preradatekstila 71,8 85,0 Proizvodnjaodjee 174,4 52,4 Proiz.koeiobue 100,0 96,2 Kanton10 Preradatekstila Proizvodnjaodjee 79,3 60,1 Proiz.koeiobue 2010 2009 114,9 92,0 63,9 105,3 133,4 145,2 101,1 73,3 131,2 123,8 113,4 58,9 108,9 105,1 173,5 84,0

30

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.3. Zaposlenost po djelatnostima Podaci o broju zaposlenih u industriji Federacije Bosne i Hercegovine, Preraivakoj industriji, Preradi tekstila, Proizvodnji odjee, Proizvodnji koe i obue, kao i broju ukupno zaposlenih u industriji tekstila, odjee, koe i obue, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dati su u tabeli zaposlenosti po podrujima I oblastima (Tabela br. 24.).
Tabela br. 24. Zaposlenost po podrujima i oblastima 2006 2007 2008 389.601 413.676 430.745 Industrija FBiH 82.507 85.093 87.695 Preraivaka industrija Tekstil 4.711 4.509 4.471 Odjea 6.971 6.150 6.596 Koaobua 6.366 6.163 6.056 TOKO 18.048 16.822 17.123 2009 437.501 84.275 4.877 6.682 6.530 18.089 2010 438.949 84.064 4.986 6.668 6.701 18.355 2011 440.747 84.700 5.716 7.164 7.334 20.214

Evidentno je da broj zaposlenih u industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine raste, od 2006. godine kada je iznosio 16.822 do 20.214 zaposlenih u 2011. godini. Procenat poveanja broja zaposlenih kree se, od 1,78% u 2008. godini do 10,12% u 2011. godini. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u industriji Federacije Bosne i Hercegovine, industrija tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 25.) apsorbira 4,6% zaposlenika, pri emu se ovaj procenat poveavao od 3,9% u 2008. godini, do 4,6% u 2011. godini.
Tabela br. 25. Odnos zaposlenih: Industrija FBiH industrija TOKO FBiH(%) 2006 2007 2008 2009 2010 100 100 100 100 100 Industrija FBiH TOKO 4,6 4,1 3,9 4,1 4,1 2011 100 4,6

U odnosu na ukupan broj zaposlenih u preraivakoj industriji Federacije Bosne i Hercegovine, industrija tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 26.) apsorbira 23,8% zaposlenika, pri emu se ovaj procenat poveavao od 19,5% u 2008. godini, do 23,8% u 2011. godini.
Tabela br. 26. Odnos zaposlenih: Preraivaka industrija FBiH industrija TOKO FBiH (%) 2006 2007 2008 2009 2010 2011 100 100 100 100 100 100 Prera. industrija TOKO 21,8 19,8 19,5 21,5 21,8 23,8

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

31

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Odnos zaposlenih u okviru industrije tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 27.) pokazuje da je najvei broj zaposlenih 7.334 ili 36,4% radi u Proizvodnji koe i obue. 7.134 zaposlenih ili 35,4% radi u proizvodnji odjee, dok 7.516 ili 28,2% zaposlenika radi u Preradi tekstila.
Tabela br. 27. Odnos zaposlenih u industriji TOKO FBiH (%) 2006 2007 2008 2009 TOKO 100 100 100 100 Tekstil 26,1 26,8 26,1 26,9 Odjea 38,6 36,5 38,5 36,9 Koaobua 35,3 36,7 35,4 36,2 2010 100 27,1 36,3 36,6 2011 100 28,2 35,4 36,4

2.3.1. Zaposlenost po intervalima starosti1 Stanje zaposlenih u industriji Federacije Bosne i Hercegovine, prema podacima za mart 2011. godine (Tabela br. 28.), u odnosu na interval zaposlenih, ukazuje da je 32,7% ukupno zaposlenih u intervalu starosti do 35 godina, u intervalu od 35 do 50 godina je 42,5%, dok je sa preko 50 godina 24,8% zaposlenih.
Tabela br. 28. Zaposlenost po intervalima starosti Industrija FBiH 24 2529 3034 3539 4044 4549 5054 379.688 19.513 47.342 57.078 52.559 52.459 56.576 50.797 100% 5,1 12,4 15,2 13,8 13,8 14,9 13,4 7.520 19.929 23.768 21.434 20.130 22.625 19.833 ene 151.853 40,0% 4,9 13,1 15,6 14,1 13,6 14,9 13,0 5559 29.892 7,9 11.474 7,5 6065 13.472 3,5 5.140 3,3

Od ukupnog broja zaposlenih, 40% su ene. Od tog broja, 33,6% su u intervalu starosti do 35 godina, 42,6% su u intervalu starosti od 35 do 50 godina, a 23,8% zaposlenih ena je u starosnoj dobi preko 50 godina.

Stanje zaposlenih u preraivakoj industriji Federacije Bosne i Hercegovine (Tabela br. 29.), pokazuje da je u intervalu starosti do 35 godina 38,0%, u intervalu od 35 do 50 godina je 41,5%, dok je sa preko 50 godina 20,5% zaposlenih.
Tabela br. 29. Zaposlenost po intervalima starosti-Preraivaka industrija FBiH 24 2529 3034 3539 4044 4549 5054 5559 78.469 6.886 11.216 11.681 10.115 10.997 11.460 10.318 4.514 100% 8,8 14,3 14,9 12,9 14,0 14,6 13,1 5,8 2.505 3.840 3.968 3.736 4.030 3.941 3.044 1.108 ene 26.403 33,6% 9,5 14,5 15,1 14,2 15,2 14,9 11,5 4,2 6065 1.282 1,6 231 0,9

Od ukupnog broja zaposlenih, 33,6% obuhvata ensku populaciju. Od tog broja 39,1% zaposlenih ena su u intervalu do 35 godina, 42,6% su u intervalu starosti od 35 do 50 godina, a 23,8% zaposlenih ena je u starosnoj dobi preko 50 godina.

Stanje mart/oujak 2011.godine Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

32

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Tabela br. 30.) od ukupnog broja radnika, u intervalu starosti do 35 godina radi 41,0%, u intervalu 35 do 50 godina radi 41,4%, dok je sa preko 50 godina 17,6% zaposlenih.
Tabela br. 30. Zaposlenost po intervalima starosti-Industrija TOKO FBiH 24 2529 3034 3539 4044 4549 5054 18.979 2.530 3.151 2.109 2.727 2.826 2.329 1.524 100% 13,3 16,6 11,1 14,3 14,9 12,2 8,0 1.241 2.110 2.214 2.055 2.100 1.718 1.699 ene 13.416 70,7% 9,2 15,7 16,5 15,3 15,6 12,8 12,6 5559 1.676 8,8 242 1,8 6065 107 0,6 37 0,3

Od ukupnog broja zaposlenih u industriji tekstila, odjee, koe i obue, 70,7% pripada enskoj populaciji. Od tog broja 41,4% zaposlenih ena su u intervalu do 35 godina, 43,7% su u intervalu starosti od 35 do 50 godina, a 14,7% zaposlenih ena je u starosnoj dobi preko 50 godina. Prerada tekstila, kao podruje koje zapoljava 28,2% ukupnog broja zaposlenih u industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Tabela br. 31.), u intervalu do 35 godina ima 54,2% radnika. U intervalu od 35 do 50 godina radi 37,6%, a sa preko 50 godina zaposleno je 8,2% radnika.
Tabela br. 31. Zaposlenost po intervalima starosti-Proizvodnja tekstila 24 2529 3034 3539 4044 4549 5054 5.401 899 1.063 969 770 709 548 303 100% 16,5 19,8 17,9 14,2 13,2 10,2 5,6 564 631 643 592 461 413 190 ene 3.566 66,0% 15,8 17,7 18,0 16,6 12,9 11,6 5,4 5559 113 2,1 66 1,8 6065 27 0,5 6 0,2

U ovom podruju 66,0% radnika ini enska radna snaga. Do 35 godina zaposleno je 51,5% ena, U intervalu od 35 do 50 godina radi 41,1% zaposlenica, dok je sa preko 50 godina, zaposleno njih 7,4%.

Proizvodnja odjee, kao podruje koje zapoljava 35,4% ukupnog broja zaposlenih u industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Tabela br. 32.), u intervalu do 35 godina ima 43,4% radnika. U intervalu od 35 do 50 godina radi 41,6%, a sa preko 50 godina zaposleno je 15,0% radnika.

U ovom podruju 77,3% radnika ini enska radna snaga. Do 35 godina zaposleno je 44,3% ena, U intervalu od 35 do 50 godina radi 42,6% zaposlenica, dok je sa preko 50 godina, zaposleno 13,1%.
Tabela br. 32. Zaposlenost po intervalima starosti-Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna 24 2529 3034 3539 4044 4549 5054 5559 6065 6.667 827 989 1.078 861 1.078 832 668 286 48 100% 12,4 14,8 16,2 12,9 16,2 12,5 10,1 4,2 0,7 677 750 854 664 898 633 495 161 20 ene 5.152 77,3% 13,1 14,6 16,6 12,9 17,4 12,3 9,6 3,2 0,3

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

33

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U podruju Prerada koe i proizvodnja obue, koja ini 36,4% radnika industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Tabela br. 33.), u intervalu do 35 godina ima 42,4% radnika. U intervalu od 35 do 50 godina radi 44,5%, a sa preko 50 godina zaposleno je 12,9% radnika.
Tabela br. 33. Zaposlenost po intervalima starosti-Prerada koe i proizvodnja obue 24 2529 3034 3539 4044 4549 5054 5559 6.911 804 1.099 1.033 1.096 1.039 949 553 306 100% 11,6 15,9 14,9 15,9 14,9 13,7 8,0 4,4 507 729 717 799 741 672 372 115 ene 4.698 68,0% 10,8 15,5 15,3 17,0 15,8 14,3 7,9 2,4 6065 32 0,5 46 1,0

U ovom podruju 68,0% radnika ini enska radna snaga. Do 35 godina zaposleno je 41,6% ena, U interval od 35 do 50 godina radi 47,1% zaposlenica, dok je sa preko 50 godina, zaposleno 11,3%. Generalno, u pogledu zaposlenosti po intervalima starosti, u odnosu na industriju Federacije Bosne i Hercegovine i njenu preraivaku industriju, industrija tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 34.), ima najvei broj radnika 41,0% u intervalu do 35 godina. 41,4% radnika je u interval od 35 do 50 godina. Sa najmanjim brojem radnika od 17,6%, u intervalu starosti od preko 50 godina, zakljuuje se da ova grana industrije ima povoljnu starosnu strukturu, kako u ukupnom broju zaposlenika, tako i u pogledu spolne strukture.
Tabela br. 34. Zaposlenost po inervalima starosti (%) Do35godina Ukupno100,0 32,7 Industrija FBiH ene 40,0 33,6 Ukupno100,0 38,0 Preraivaka industrija ene 33,6 39,1 Ukupno28,2 54,2 Prerada tekstila ene 66,0 51,5 Ukupno35,4 43,4 Proizvodnja odjee ene 77,3 44,3 Ukupno36,4 42,4 Preradakoei proizvodnjaobue ene 68,0 41,6 Ukupno100,0 41,0 Ukupnotekstil, odjea,koa,obua ene 70,7 41,4 Od35do50godina 42,5 42,6 41,5 42,6 37,6 41,1 41,6 42,6 44,5 47,1 41,4 43,7 Preko50godina 24,8 23,8 20,5 23,8 8,2 7,4 15,0 13,1 12,9 11,3 17,6 14,7

2.3.2. Nezaposlena lica sa zanimanjima u struci tekstil, odjea, koa i obua Prema podacima Federalnog zavoda za zapoljavanje, u osam kantona Federacije Bosne i Hercegovine (bez Zapadno-hercegovakog kantona i Kantona 10), na evidenciji nalazi se 16.005 nezaposlenih lica sa zanimanjima u struci tekstil, odjea, koa i obua (Tabela br. 35).

34

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 35. Pregled nezaposlenih lica sa zanimanjima u struci TOKO, po kantonima2 FBiH USK PK TK ZDK BPK SBK HNK KS 2010 1.819 475 3.934 3.448 162 1.500 1.491 3.002 2011 1.869 483 3.932 3.460 298 1.568 1.490 2.908

U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini se biljei porast od 174 nezaposlena lica ili 1,09% (Tabela br. 36.)
Tabela br. 36. Ukupan broj nezaposlenih lica 2010 Brojnezaposlenih 15.831 2011 16.005 Razlika +174

Porast broja nezaposlenih lica sa zanimanjima u struci tekstil, odjea, koa i obua evidentan je u veini kantona, dok je do pada broja ovih lica dolo u Tuzlanskom, Hercegovako-neretvanskom i Kantonu Sarajevo. 2.3.3. Prosjena neto plaa po zaposlenom, po djelatnostima Federalni zavod za statistiku, podatke o prosjenoj mjesenoj isplaenoj neto plai obraunava na osnovu podataka prikupljenih Mjesenim istraivanjem o zaposlenima i plai. Istraivanje o plaama obuhvata isplaene neto plae zaposlenih koji imaju zasnovan radni odnos, bez obzira na vrstu radnog odnosa i trajanje radnog vremena. Prosjena mjesena isplaena neto plaa obuhvata isplaenu plau za obavljeni rad, kao i naknade plaa po osnovu radnog odnosa: godinji odmor, plaeni dopust, dravne praznike i neradne dane utvrene zakonom, bolovanja koja isplauje poslovni subjekat, plaeno odsustvo sa posla, zastoje u poslu bez krivnje zaposlenika. Prema podacima koji su publikovani u glasilima Federalnohg zavoda za statistiku, prosjena neto plaa u industriji Federacije Bosne i Hercegovine pokazuje rast na godinjem nivou (Tabela br. 37.). Prosjena plaa u ovog grani industrije iznosi 374,00 konvertibilnih maraka. U podruju Prerada tekstila od 409,77, u preradi koe i proizvodnji odjee iznosi 369,77, a u podruju proizvodnja odjee 342,46 konvertibilnih maraka.
Tabela br. 37. Prosjena neto plaa po zaposlenom- po oblastima 2006 2007 2008 2009 603,21 662,10 751,30 792,08 Industrija FBiH 457,49 493,92 542,84 558,61 Preraivaka industrija Tekstil 345,49 386,20 404,69 380,03 Odjea 299,79 323,69 352,45 337,51 Koaobua 337,09 345,39 393,58 346,07 TKO 327,45 351,76 383,57 354,53 2010 804,37 573,72 401,96 365,56 358,46 375,32 2011 819,36 581,91 409,77 342,46 369,77 374,00

Obraeni podaci za 8 kantona

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

35

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U odnosu na 2006. godinu, isplaena neto plaa za 2011. godinu, vea je za 216,15 konvertibilnih maraka ili 36,83%. Prosena plaa u Preraivakoj industriji Federacije Bosne i Hercegovine, za isti period, vea je za 124,42 konvertibilne marke ili 27,19%.

Meutim, prosjena plaa u industriji tekstila, odjee, koe i obue jo nije dostigla vrijednosti iz 2008. godine od 383,57 konvertibilnih maraka i manja je za 2,49%. Prosjena plaa u pojedinim podrujima prerade ove industrijske grane, pokazuje slinu tendenciju. Plaa u preradi tekstila dostigla je u 2011. godini nivo iz 2008. godine, ali je za svega 5,08 konvertibilnih maraka vea od tog iznosa. U odnosu na 2008. godinu, plaa u proizvodnji odjee manja je za 9,99 konvertibilnih maraka i iznosi 97,16% od tog iznosa. I u podruju prerade koe i proizvodnja obue, plaa u 2011. godini nije dotigla nivo iz 2008. godine i manja je za 23,81 konvertibilnu marku odnosno iznosi 93,95% tog iznosa.

Kretanje odnosa prosjene neto plae po zaposlenom u industriji Federacije Bosne i Hercegovine i Industrije tekstila, odjee koe i obue (Tabela br. 38.), pokazuje da isti konstantno opada u period 2006.-2011. godina.
Tabela br. 38. Odnos prosjene neto plae po zaposlenom: Industrija FBiH-industrija TOKO (%) 2006 2007 2008 2009 2010 2011 100 100 100 100 100 100 Industrija FBiH TOKO 54,2 53,1 51,0 44,7 46,6 45,6

Isto poreenje se moe napraviti i u odnosu prosjene neto plae Preraivake industrije Federacije Bosne i Hercegovine i Industrije tekstila, odjee, koe i obue (Tabela br. 39). U periodu 2006.-2011. godina, prosjena plaa Industrije tekstila, odjee, koe i obue konstantno opada i za 2011. godinu iznosi 64,2% prosjene plae Preraivake industrije Federacije Bosne i Hercegovine.
Tabela br. 39. Odnos prosjene neto plae po zaposlenom: Preraivaka industrija FBiHindustrija TOKO (%) 2006 2007 2008 2009 2010 2011 100 100 100 100 100 100 Preraivaka industrija TOKO 71,5 71,2 70,6 63,4 65,4 64,2

2.4. Uee Industrije tekstila, odjee, koe i obue u bruto domaem proizvodu Podaci o Bruto domaem proizvodu Federacije Bosne i Hercegovine, prema proizvodnom i dohodovnom pristupu za 2010. godinu, preuzeti su iz Statistikog godinjaka/ljetopisa 2011 koji je objavio Federalni zavod za statistiku.

36

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U Bruto domaem proizvodu Federacije Bosne i Hercegovine u 2010. godini, Preraivaka industrija je uestvovala sa 12,52%, a Industrija tekstila, odjee, koe i obue sa 1,21% (Tabela br. 40.).
Tabela br. 40. Uee industrije TOKO u bruto domaem proizvodu 2005 2006 2007 2008 11.006.599 12.321.957 13.936.662 15.688.444 Industrija 000KM 100 100 100 100 Industrija % 1.177.765 1.361.068 1.732.617 2.025.886 Prer.ind. 000KM 10,70 11,05 12,43 12,91 Prer.ind. % 117.920 132.529 150.435 174.040 TOKO 000KM 1,07 1,07 1,08 1,12 Ind.FBiH TOKO% Prer.ind.FBiH TOKO% 10,00 9,68 8,68 8,67 2009 15.277.726 100 1.764.698 11,55 173.127 1,13 9,78 2010 15.712.296 100 1.966.961 12,52 190.391 1,21 9,66

U odnosu na period 2005.-2010. godina, udio industrije tekstila, odjee, koe i obue, biljei stalni rast od 1,07% u 2005. godini, do 1,21% u 2010. godini. U Industrija tekstila, odjee, koe i obue, pojedina proizvodna podruja imaju razliit udio u ostvarenju Bruto domaeg proizvoda (Tabela br. 41.).
Tabela br. 41. Uee industrije TOKO u bruto domaem proizvodu 2005 2006 2007 2008 117.920 132.529 150.435 174.040 TOKO 000KM 1,07 1,07 1,08 1,12 Ind.FBiH TOKO% Prerada tekstila 0,37 0,26 0,28 0,32 Proizvodnja odjee 0,42 0,41 0,47 0,44 Koai obua 0,28 0,40 0,33 0,36 2009 173.127 1,13 0,39 0,44 0,30 2010 190.391 1,21 0,42 0,47 0,32

Podruje Prerada tekstila u udjelu Industrije tekstila, odjee, koe i obue, u Bruto domaem proizvodu ostvarenom u 2010. godini, uestvuje sa 0,42%. Najvei udio ostvaruje podruje Proizvodnja odjee sa 0,47%, dok je podruje Proizvodnje koe i obue zastupljeno sa 0,32%. Kada se u proraunu primjenjuje proizvodni pristup, Bruto domai proizvod je jednak vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih u ekonomije-output ili bruto vrijednosti proizvodnje minus vrijednost svih roba i usluga. Pri tome se, kao elementi uzimaju: Bruto vrijednost proizvodnje (output), Meufazna potronja i Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

37

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Raun proizvodnje za pojedina podruja proizvodnje u okviru Industrije tekstila, odjee, koe i obue u 2009. i 2010. godini, data su tabelarno. U podruju Prerada tekstila, bruto proizvodnja u baznim cijenama uestuju sa 0,39%, meufazna potronja sa 0,28%, a bruto dodana vrijednost u baznim cijenama sa 0,51% (Tabela br. 42.).
Tabela br. 42. Raun proizvodnje u podruju Proizvodnja tekstila 2009. Proizvodnja tekstila000KM Brutoproizvodnjau baznimcijenama Meufazna potronja Brutododanavrijedn. ubaznimcijenama Brutoproizvodnjau baznimcijenama Meufazna potronja Brutododanavrijedn. ubaznimcijenama 2010. 92.541 32.687 59.854 0,36 0,25 0,47 105.420 39.886 65.534 0,39 0,28 0,51

Proizvodnja tekstila%

U podruju Proizvodnja odjee, bruto proizvodnja u baznim cijenama uestuju sa 0,49%, meufazna potronja sa 0,42%, a bruto dodana vrijednost u baznim cijenama sa 0,57% (Tabela br. 43.).
Tabela br. 43. Raun proizvodnje u podruju Proizvodnja odjee 2009. Proizvodnja odjee000KM Brutoproizvodnjau baznimcijenama Meufazna potronja Brutododanavrijedn. ubaznimcijenama Brutoproizvodnjau baznimcijenama Meufazna potronja Brutododanavrijedn. ubaznimcijenama 2010. 132.884 58.402 74.482 0,49 0,42 0,57

116.061 49.362 66.699 0,45 0,38 0,53

Proizvodnja odjee%

U podruju Proizvodnja koe i obue, bruto proizvodnja u baznim cijenama uestuju sa 0,59%, meufazna potronja sa 0,78%, a bruto dodana vrijednost u baznim cijenama sa 0,39% (Tabela br. 44.). Trend rasta u odnosu na elemente analize, evidentan je u sva tri posmatrana podruja. Najvei udio bruto proizvodnje u baznim cijenama od 0,59% i meufaznoj potronji od 0,78% biljei se u podruju Proizvodnje koe i obue, dok je najvei udio bruto dodane vrijednosti sa 0,57% u podruju Proizvodnje odjee.
38
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Tabela br. 44. Raun proizvodnje u podruju Proizvodnja koe i obue 2009. Proizvodnja koeiobue000KM Brutoproizvodnjau baznimcijenama Meufazna potronja Brutododanavrijedn. ubaznimcijenama Brutoproizvodnjau baznimcijenama Meufazna potronja Brutododanavrijedn. ubaznimcijenama

2010. 160.276 109.901 50.375 0,59 0,78 0,39

117.880 71.306 46.574 0,46 0,54 0,37

Proizvodnja koeiobue%

2.5. Investicije Podaci o investicijama u Industriju tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine, preuzeti su iz publikacija Federalnog zavoda za statistiku i odnose se na Isplate za investicije po godinama i po osnovnim izvorima finansiranja za 2010. godinu odnosno ostvarene investicije po godinama, u odnosu na stalna sredstva po tehnikoj strukturi kao i ostvarene investicije u nova stalna sredstva po namjeni ulaganja i tehnikoj strukturi u 2010. godini. 2.5.1 Isplate za investicije Isplatama za investicije smatraju se novana ulaganja u toku godine u nova i polovna stalna sredstva, bez obzira na momenat njihove izgradnje ili nabavke. Vrijednost ovih investicija u Federaciji Bosne i Hercegovine, za period 2006-2010. godina, prikazana je tabelarno (Tabela br. 45.). Uee Industrije tekstila, odjee, koe i obue, u odnosu na vrijednost investicija u Industriju iznosi 1,0%, dok je u odnosu na Preraivaku industriju, taj iznos 5,3%. Vrijednosti isplata za investicije u svim posmatranim segmentima, nakon 2008. godine, ostvaruje pad. Jedino je Industrija tekstila, odjee, koe i obue ostvarila rast investicija u period 2009.-2010. godina od 18,6%, ali je toj iznos za 13,8% manji u odnosu na iznos investicija ostvaren u 2008. godini. U 2010. godini u Industriju Federacije Bosne i Hercegovine investirano je oko 2,8 milijardi konvertibilnih maraka. Od toga iznosa je, u Preraivaku industriju, investirano 510 miliona konvertibilnih maraka ili 18,2%, dok je u Industriju tekstila, odjee, koe i obue investirano blizu 29 miliona konvertibilnih maraka 0,96%.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

39

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Najvei iznos investicija u Industriji tekstila, odjee, koe i obue od 68,9% ine sopstvena sredstva, 21,6% su iskoriteni finansijski krediti, 9,5% ine ostali izvori finansiranja (Tablela 46.).
Tabela br. 45. Isplate za investicije 2006 Industrija 000KM 2.297.462 Industrija % 100,0 Preraivaka ind.000KM 512.790 Odnos IndustrijaPI 22,3 IndustrijaTOKO 000KM 17.668 Odnos Industrija 0,8 TOKO Odnos PITOKO 3,4 2007 3.527.339 100,0 895.276 25,4 34.481 1,0 2008 4.207.898 100,0 1.035.603 24,6 31.300 0,7 2009 3.036.284 100,0 601.675 19,8 22.745 0,7 3,8 2010 2.804.366 100,0 510.695 18,2 26.986 1,0

3,8

3,0

5,3

Tabela br. 46. Isplate za investicije po osnovnim izvorima finansiranja u 2010. godini (000KM) Industrija Preraivakaindustrija IndustrijaTOKO Sopstvena sredstva 1.780.168 292.186 18.601 Udruena sredstva 68.613 15.430 352 Iskoritenifinansijski krediti 670.259 177.291 5.850 Finansijski lizing 84.359 15.736 626 Sopstvenifondovii Budet 60.739 1.038 367 Izostalih izvora 140.227 9.013 1.188 Ukupno 2.804.366 510.695 26.986

2.5.2. Ostvarene investicije Ostvarene investicije predstavljaju vrijednost fiziki realizovane izgradnje, izrade ili nabavke novih i polovnih stalnih sredstava tokom godine bez obzira na to jesu li zavrene, jeli i kada izvrena njihova isplata. Iznos ovih investicija u Federaciji Bosne i Hercegovine, za period 2006.-2010. godina, prikazana je tabelarno (Tabela br. 47.). Vrijednosti ostvarenih investicija su, u svim posmatranim segmentima, nakon 2008. godine, u padu. Jedino je Industrija tekstila, odjee, koe i obue ostvarila rast investicija u period 2009.-2010. godina od 21,2%, ali je toj iznos za 17,5% manji u odnosu na iznos investicija ostvaren u 2008. godini.

40

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 47.-Ostvarene investicije 2006 Industrija 000KM 2.279.959 Industrija % 100,0 Preraivaka ind.000KM 487.451 Odnos IndustrijaPI 21,3 IndustrijaTOKO 000KM 17.893 Odnos Industrija 0,8 TOKO Odnos PITOKO 3,7

2007 3.583.330 100,0 925.602 25,8 34.999 1,0

2008 4.285.716 100,0 1.039.734 24,2 31.762 0,7

2009 3.008.982 100,0 579.130 19,2 22.233 0,7 3,8

2010 2.776.648 100,0 508.230 18,3 26.950 1,0

3,8

3,0

5,3

Tabela br. 48. Ostvarene investicije stalna sredstva po tehnikoj strukturi-2010. godini (000KM) Industrija Preraivaka Industrija industrija TOKO Graevinski radovi 1.453.521 222.201 15.204 Maine,opremai transportnasredstva 1.182.819 270.905 11.351 Ostalamaterijalna sredstva 46.543 2.602 Nematerijalnastalna sredstva 90.451 12.368 390 Trokoviprijenosa vlasnitva 3.316 154 5 Ukupno 2.776.648 508.230 26.950

Kroz ovaj vid, u 2010. godini u Industriju Federacije Bosne i Hercegovine investirano je neto manje od 2,8 milijardi konvertibilnih maraka. Od toga iznosa je, u Preraivaku industriju, investirano 508 miliona konvertibilnih maraka ili 18,3%, dok je u Industriju tekstila, odjee, koe i obue investirano blizu 27 miliona konvertibilnih maraka 0,97%. Najvei iznos investicija u Industriji tekstila, odjee, koe i obue od 56,4% ine graevinski radovi. 42,1% su investicije u maine, opremu i transportna sredstva, dok 1,5% ine ostali izvori finansiranja (Tabela 48.). Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po namjeni ulaganja i tehnikoj strukturi u 2010. godini u Industriju Federacije Bosne I Hercegovine iznose blizu 2,6 milijardi konvertibilnih maraka (Tabela br. 49).

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

41

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 49. Ostvarene investicije nova stalna sredstva po tehnikoj strukturi u 2010. godini (000KM) Industrija Preraivaka Industrija industrija TOKO Graevinski radovi 1.368.922 202.416 13.468 Maine,opremai transportnasredstva 1.065.317 238.925 8.983 Ostalamaterijalna sredstva 46.266 2.443 Nematerijalnastalna sredstva 90.203 12.514 390 Trokoviprijenosa vlasnitva 3.316 159 5 Ukupno 2.574.023 456.457 22.846

Industrija Federacije Bosne i Hercegovine je u 2010. godini, u nova stalna sredstva, u pogledu tehnike strukture, investirala neto vie od 2,5 milijardi konvertibilnih maraka. U Preraivaku industiju je investirano oko 460 miliona konvertibilnih maraka ili 17,7%, a u Industriju tekstila, odjee, koe i obue blizu 23 miliona konvertibilnih maraka ili 0,9% od ukupne vrijednosti investicija u industriju, odnosno 5,0% ukupnih investicija u Preraivakoj industriji. Najvei iznos ovih investicija u Industriji tekstila, odjee, koe i obue od 58,9% ine graevinski radovi. 39,3% su investicije u maine, opremu i transportna sredstva, dok 1,8% ine ostali izvori finansiranja. 2.6. Energenti Industrija tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, prema iskoritenim kapacitetima, ne moe se svrstati u velike potroae energenata (Tabela br. 50.). Udio potronje Industrije tekstila, odjee, koe i obue u ukupnoj potronji elektrine energije Industrije je 20.900 MWh ili 0,54%, odnosno predstavlja 0,69% od ukupne potronje Preraivake industrije. Najvea potronja ostvaruje se u podruju Proizvodnja odjee od 38,2%, zatim u Proizvodnji koe i obue od 36,9% i Proizvodnji tekstila od 24,9%. Znaajniji utroak energenata, biljei se u pogledu koliina visokosumpornog loivog ulja od 732 t ili 75% ukupno utroenih koliina u Industriji, odnosno Preraivakoj industriji. Potronja lignita i briketa iznosi 4.770 t ili 17,6% od koliina utroenih u Preraivakoj industriji, dok potronja ostalih energenata ima mali udio u ukupnoj potronji energenata kako Industrije, tako i Preraivake industrije Federacije Bosne i Hercegovine.

42

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 50. Potronja energenata Industrija Preraivaka industrija Elektrina energijaMWh 3.846.605 3.025.776 Parai vrelavodaGJ 4.263.630 3.463.614 Mrkiugalji briketit 3.506.217 73.807 Ligniti briketit 2.656.685 27.072 Ogrijevno drvom3 21.016 20.999 Bezolovni benzint 568 128 Dizelska gorivat 34.734 11.731 Ekstralako loivouljet 3.949 2.681 Niskosumporno loivouljet 10.822 7.331 Visokosumporno loivouljet 977 977 Prirodni plinm3 50.130 50.095

Proizvodnja tekstila 5.197 264 205 49 58 8 727 70

Proizvodnja odjee 7.996 1.753 525 34 34 19 2.500

Proizvodnja koeiobue 7.707 702 4.565 24 6 79 11 28 5

Ukupno TOKO 20.900 1.753 1.491 4.770 107 6 171 38 28 732 2.570

2.7. Okoli Utjecaj na okoli, posmatran je kroz segment voda i otpada koji nastaje u ovoj industrijskoj grani, kroz njene proizvodne aktivnosti. 2.7.1. Voda Snabdijevanje vodom, privredni subjekti koji ine ovu industrijsku granu, ostvaruju na vie naina (Tabela br. 51.).
Tabela br. 51. Snabdijevanje vodom Industrija Preraivaka industrija Izjavnogvodov. 20.972 17.306 Izdrugihsistema 1.619 245 Izpodzem.voda 8.622 6.869 Izizvora 909 866 Izvodotoka 24.322 23.472 Ukupno 99.341 53.764 000 m3 Proizvodnja tekstila 97 6 103 Proizvodnja odjee 216 3 19 238 Proizvodnja koeiobue 67 3 72 332 474 Ukupno TOKO 380 6 6 72 351 815

Industrija tekstila, odjee, koe i obue, na godinjem nivou utroi koliinu od 815.000 m3 vode, to predstavlja 0,8% utroene vode u Industriji, odnosno 1,5% od utroene vode u Preraivakoj industriji. Snabdijevanje vodom, obavlja se iz javnog vodovoda 46,6% ili iz vodotokova 43,0%.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

43

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prema namjeni, ove koliine vode utroene su za tehnoloke procese, sanitarne I ostale namjene (Tabela br. 51.). Najvea koliina vode utroi se u podruju Proizvodnja koe i obue 58,1%, Proizvodnji odjee 29,2% i Preradi tekstila 12,7%.
Tabela br. 52. Koritenje vode prema namjeni 000m3 Industrija Preraivaka Proizvodnja Proizvodnja industrija tekstila odjee Tehnoloki proces 59.094 29.814 56 38 proizvodnja Tehnoloki proces 35.475 21.681 38 76 hlaenje Sanitarne potrebe 2.446 1.764 9 3 Ostale namjene 2.326 505 2 Ukupno 99.341 53.764 103 238 Proizvodnja koeiobue 335 67 72 474 Ukupno TOKO 429

114

198 74 815

Od ukupno koritene koliine vode, 52,6% se koristi za proizvodnju, 24,3% za sanitarne potrebe, 14,0% za procese hlaenja i 9,1% za ostale namjene. Nakon upotrebe, iz pogona ove industrijske grane ispusti se 775.000 m3 ili 95,0% od ukupno koritenih koliina vode (Tabela br. 53.).
Tabela br. 53. Isputanje upotrebljene vode 000m3 Industrija Preraivaka Proizvodnja Proizvodnja industrija tekstila odjee Nezagaene 27.167 8.900 73 31 Zagaene 7.310 5.827 14 180 Preiene 40.271 27.470 3 Ukupno 74.748 42.197 87 214 Proizvodnja koeiobue 47 23 404 474 Ukupno TOKO 151 217 407 775

Najvea koliina vezane vode, od 24.000 m3, ostaje u Proizvodnji koe i obue i ini 60,0% od ukupno vezane vode u Industriji tekstila, odjee, koe i obue, dok ostalih 40% ili 16.000 m3, otpada na Preradu tekstila.

44

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.7.2. Otpad U proizvodnim aktivnostima Industrije tekstila, odjee, koe i obue, nastaje odreena koliina otpada (Tabela br. 54.). U odnosu na ukupne koliine otpada koji nastaje u Industriji, koliine u ovoj industrijskoj grani su minimalne i iznose 0,1%, dok je u odnosu na Preraivaku industriju taj iznos 2,1%. Najvee koliine od 14.316 tona ili 97,8% nastaju u podruju Proizvodnje koe i obue. Znaajno je da od ukupne koliine nastalog otpada od 14.639 tona, nema opasnog otpada.
Tabela br. 54. Koliine otpada koji nastaje u proizvodnim aktivnostima Industrija Preraivaka Proizvodnjatekstila Proizvodnja industrija Proizvodnjaodjee koeiobue Koliinanastalog otpadat 12.501.805 687.739 323 14.316 Koliinaopasnog otpadat 17.006 16.709 Ukupno TOKO 14.639

2.8. Uee industrije tekstila, odjee, koe i obue u dugu poreskih obveznika Federacije Bosne i Hercegovine3 Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2011. godine, ukupan dug poreskih obveznika iznosio je 1.045.976.230,48 konvertibilnih maraka. Sa iznosom veim od 1 milon konvertibilnih maraka bilo je 187 poreskih obveznika (Tabela br. 55.).
Tabela br. 55. Uee industrije tekstila, odjee, koe i obue u dugu Ukupandug Brojkompanija Federacija BiH 1.045.976.230,48 187 Industrijatekstila, odjee,koeiobue 94.271.464,36 14 % 100 9,01

Od tog iznosa 94.271.464,36 konvertibilnih maraka, otpada na subjekte iz grane tekstil, odjea, koa i obua, to je 9,01% od ukupno evidentiranog duga. 2.9. Spoljnotrgovinska razmjena po djelatnostima 2.9.1. Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine, po djelatnostima Bosna i Hercegovina ostvaruje negativne rezultate u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa inostranstvom (Tabela br. 56., Dijagram br. 2. i br. 3.). Nakon 2008. godine, u kojoj je evidentiran rast, kako izvoza tako i uvoza u Bosnu i Hercegovinu, u 2009 godini je ostvaren izvoz u iznosu od 5,530 milijardi konvertibilnih maraka to je za 17,6% manje u odnosu na 2008. godinu, dok je uvoz u iznosu od 12,348 milijardi
3

Porezna uprava FBiH; Podaci na dan 31.12.2011.godine

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

45

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

konvertibilnih maraka sa padom od 24,2%. Preraivaka industrija u Bosni i Hercegovini, u tom periodu, ostvarila je pad izvoza od 20,4% odnosno pad uvoza od 27,9%. Industrija tekstila, koe i obue u Bosni i Hercegovini, istovremeno je ostvarila izvoz u vrijednosti od 700.368.000 konvertibilnih maraka, to predstavlja pad od 3,4% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz ovih industrijskih grana u 2009. godini imao je vrijednost od 1.031.799.000 konvertibilnih maraka ili 10,2% manje nego u 2008. godini. U odnosu na podruja Industrije tekstila, koe i obue, efekti spoljnotrgovinske razmjene su sljedei: Proizvodnja tekstila biljei izvoz u iznosu od 97.533.000 konvertibilnih maraka, to predstavlja rast od 11,2% i uvoz od 430.671.000 konvertibilnih maraka odnosno 8,9% manje nego u 2008. godini. Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna ostvarila je izvoz u iznosu od 235.198.000 konvertibilnih maraka ili 9,4% manje nego u 2008. godini i uvoz od 224.440.000 konvertibilnih maraka to predstavlja pad od 9,6%. Proizvodnja koe i konih proizvoda ostvarila je izvoz od 367.637.000 konvertibilnih maraka to je pad od 12,0% i uvoz od 376.688.000 konvertibilnih maraka ili 8,4% manje u odnosu na prethodnu godinu.
Tabela br. 56. Izvoz i uvoz u BiH po podrujima i odjeljcima KD4 proizvodni princip 000KM
Izvoz 2007. Ukupno Preraivaka industrija Ukupno tekstil, koa i obua Proizvodnja tekstila Proizvod.odjee dor.i boj.krzna Proizvod. koe i ko. proizvoda 5.936.895 5.421.878 681.622 48.868 242.020 390.734 2008. 6.711.690 6.085.114 764.974 87.695 259.559 417.720 2009. 5.530.377 4.844.074 700.368 97.533 235.198 367.637 2007. 13.898.709 12.715.346 1.078.080 450.280 235.549 392.251 Uvoz 2008. 16.286.056 14.666.393 1.141.569 472.406 258.115 411.048 2009. 12.348.466 10.574.832 1.031.799 430.671 224.440 376.688

Dijagram br. 2. Izvoz iz Bosne i Hercegovine


Izvoz iz Bosne i Hercegovine
8.000 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0
uk up no pr er a .in d O il od je a ko a te ks t TK

Dijagram br. 3. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu


Uvoz u Bosnu i Hercegovinu
18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0
pn o pr er a .in d O te ks til od je a uk u ko a TK

mil. KM

mil. KM

2007. 2008. 2009.

2007. 2008. 2009.

KD Klasifikacija djelatnosti

46

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine, pokazuje negativne vrijednosti (Tabela br. 57. i Dijagrami br. 4. i br. 5.). Ukupan uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2009. godini, pokriven je sa 44,78% izvoza, to je vie za 3,57% u odnosu na 2008. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom, kod Preraivake industrije iznosi 45,80% i u poreenju sa 2008. godinom via je za 4,31%.
Tabela. br. 57. Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini po podrujima i odjeljcima KD u 000 KM
2007. Ukupno Preraivaka industrija Ukupno tekstil, koa i obua Proizvodnja tekstila Proizvod.odjee, dor. i boje. krzna Proizvod. koe i ko. proizvoda - 7.961.814 - 7.293.468 - 396.458 - 401,412 6.471 - 1.517 % 42,71 42,64 63,22 10,85 102,74 99,61 2008. - 9.574.366 - 8.581.279 - 376.595 - 384.711 1.444 6.672 % 41,21 41,49 67,01 18,56 100,55 101,62 2009. - 6.818.089 - 5.730.758 - 331.431 - 333.138 10.758 - 9.051 % 44,78 45,80 67,87 22,64 104,79 97,59

Dijagram br. 4. Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini

Dijagram br. 5. Indeks pokrivenosti uvoza izvozom

Pokrivenost uvoza izvozom u BiH


2.000 0
TK O il od je a te ks t ko a

Indeks pokrivenosti uvoza izvozom


120 100 80 (%) 2007. 2008. 2009. 60 40 20 0
uk up no pr er a .in d O te ks til od je a ko a TK

-2.000 mil.KM -4.000 -6.000 -8.000 -10.000 -12.000

uk up no pr er a .in d

2007. 2008. 2009.

Industrija tekstila, koe i obue svoj uvoz pokriva sa 67,87% izvoza i u odnosu na 2008. godinu biljei poveanje od 0,86%. Efekat poveanja izvoza u odnosu na uvoz vei je i kod Proizvodnje tekstila za 4,08%, iako je u ovom podruju djelatnost uvoza, sa svega 22,64% pokrivena izvozom. Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna u 2009. godini ostvaruje vei izvoz od uvoza za 4,24%. To je jedina grana u grupaciji koja kompletan uvoz pokriva svojim izvozom. Kod Proizvodnje koe i proizvoda od koe u 2009. godini, izvoz je za 2,41% manji od uvoza. 2.9.2. Spoljnotrgovinska razmjena Federacije Bosne i Hercegovine Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni Federacije Bosne i Hercegovine za period 2007.-2009. godina dati su u odnosu na podruja Klasifikacije djelatnosti (KD), dok su podaci za period 2008.-2010. godina dati prema Sektorima i odjeljcima Standardne meunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK).
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

47

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

2.9.2.1. Spoljnotrgovinska razmjena Federacije BiH, po djelatnostima Statistiki podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni Federacije Bosne i Hercegovine ostvarenim za period 2007.-2009. godina u odnosu na podruja Klasifikacije djelatnosti, prikazani su po automatizmu, tabelarno i dijagramski (Tabela br. 58., Dijagram br. 6. i br. 7.).
Tabela br. 58. Izvoz i uvoz u Federaciji BiH po podrujima i odjeljcima KD
Izvoz 2007. Ukupno Preraivaka industrijaFBiH Ukupno tekst, koa i obua Proizvodnja tekstila Proiz. odjee, dor. boj krzna Prerada koe i proizv.obue 4.149.985 3.896.854 481.001 30.020 164.992 222.989 2008. 4.568.970 4.238.007 470.655 405 199.049 271.201 2009. 3.686.013 3.329.058 430.232 6.528 191.910 231.794 2007. 9.906.472 8.990.787 698.181 305.422 154.418 238.341 Uvoz 2008. 11.355.524 10.197.444 487.988 8.878 197.219 281.891 2009. 8.201.943 7.396.814 714.314 285.187 181.378 247.749

000KM

Dijagram br. 6.-Izvoz iz Federacije BiH


Izvoz iz FBiH
5000 4500 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0
uk up no pr er a .in d O il od je a ko a te ks t TK

Dijagram br. 7. Uvoz u Federaciju BiH


Uvoz u FBiH
12000 10000 2008 2009 mil.KM 2007 8000 6000 4000 2000 0
O te ks til od je a no d .in TK up ra ko a

mil.KM

2007 2008 2009

uk

Slino kao i kod spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i u spoljnotrgovinskoj razmjeni Federacije Bosne i Hercegovine je nakon 2008. godine, u kojoj je evidentiran rast, kako izvoza tako i uvoza, u 2009 godini je ostvaren izvoz u iznosu od 3,686 milijardi konvertibilnih maraka, to je za 19,30% manje u odnosu na 2008. godinu, dok je uvoz u iznosu od 8,201 milijardi konvertibilnih maraka ostvario pad od 27,77%. Preraivaka industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u tom periodu, ostvarila je pad izvoza od 21,44% odnosno pad uvoza od 27,46%. Industrija tekstila, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine, istovremeno je ostvarila izvoz u vrijednosti od 430.232.000 konvertibilnih maraka, to predstavlja pad od 8,58% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz ovih industrijskih grana u 2009. godini imao je vrijednost od 714.314.000 konvertibilnih maraka ili 46,37% vie nego u 2008. godinu.

48

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

pr e

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U odnosu na podruja Industrije tekstila, koe i obue, efekti spoljnotrgovinske razmjene su sljedei: Proizvodnja tekstila biljei izvoz u iznosu od 6.528.000 konvertibilnih maraka i uvoz od 285.187.000 konvertibilnih maraka to predstavlja enormno veliki rast oba parametra u odnosu 2008. godinu. Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna ostvarila je izvoz u iznosu od 191.910.000 konvertibilnih maraka ili 3,58% manje nego u 2008. godini i uvoz od 181.378.000 konvertibilnih maraka to predstavlja pad od 8,03%. Proizvodnja koe i konih proizvoda ostvarila je izvoz od 231.794.000 konvertibilnih maraka to je pad od 14,53% i uvoz od 247.749.000 konvertibilnih maraka ili 11,89% manje u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni Federacije Bosne i Hercegovine data je u Tabeli br. 59. i Dijagramima br. 8. i 9.
Tabela br. 59. Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji Bosne i Hercegovine u 000 KM
2007. Ukupno Preraivaka industrija FBiH Ukupno tekstil, koa i obua Proizvodnja tekstila Proiz. odjee, dor. i boj. krzna Prerada koe i proizv. obue - 5.756.487 - 5.093.933 - 217.180 - 275.402 10.574 - 15.352 (%) 41,9 43,3 68,8 9,8 106,8 93,5 2008. - 6.786.554 - 5.959.437 - 17.333 - 8.473 1.830 - 10.690 (%) 40,2 41,5 96,4 4,5 100,9 96,2 2009. - 4.515.930 - 4.067.756 - 284.082 - 278.659 10.532 - 50.097 (%) 44,9 45,0 60,2 2,3 105,8 93,5

Dijagram br. 8. Pokrivenost uvoza izvozom

Dijagram br. 9. Indeks pokrivenosti uvoza izvozom

Pokrivenost uvoza izvozom u FBiH


1000 0 -1000 -2000 m il.KM -3000 -4000 -5000 -6000 -7000 -8000

Indeks pokrivenosti uvoza izvozom


120 100 80
2007 2008 2009

je a

.in

TK

ks t

up

er a

te

od

ko

2007 2008 2009

no

il

pr

60 40 20 0
no O d up a je a ko a .in TK ks t te il

uk

uk

2.9.2.2. Spoljnotrgovinska razmjena Federacije Bosne i Hercegovine, po Sektorima i odjeljcima SMTK Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni Federacije Bosne i Hercegovine po Sektorima i odjeljcima SMTK koji se odnose na proizvodnju tekstila, odjee, koe i obue odnose se na Sirove koe i sirovo krzno, Sirova tekstilna vlakna i njihove otpadke, Kou

pr

er

od

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

49

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

krzno i proizvode od koe i krzna, Predivo, tkanine i tekstilne proizvode, Torbe, tane, nesesere i sline proizvode, Odjeu i Obuu.
Tabela br. 60. Izvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK 2008. Sirove koe i sirovo krzno Sirova tekstilna vlakna i njihovi otpaci Koa, krzno i proizvodi od koe i krzna Predivo, tkanine i tekstilni proizvodi Torbe, tane, neseseri i slini proizvodi Odjea Obua 38.196 405 2009. 25.714 389 2009/2008 67,3 96,0 2010. 57.362 833 000 KM 2010/2009 223,1 214,1

46.778 13.018

20.817 6.139

44,5 47,1

22.037 7.099

105,9 115,6

2.897 199.049 183.330

4.472 191.910 180.791

154,3 96,4 98,6

4.794 205.284 213.346

107,2 106,9 118,0

Izvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK (Tabela br. 60.), ukazuje na podatak da je u odnosu na 2008. godinu, u 2009. godini, jedino u odjeljku Torbe, tane, neseseri i slini proizvodi, ostvareno poveanje izvoza od 154,3%. Neznatan pad izvoza, do 4%, ostvaren je u odjeljcima Sirova tekstilna vlakna i njihovi otpaci, Odjea i Obua, dok je pad od 32,7%-55,5% ostvaren u odjeljcima Sirova koa i sirovo krzno, Koa krzno i proizvodi od koe i krzna, Predivo, tkanine i tekstilni proizvodi. Meutim u odnosu na 2009. godinu u 2010. godini, u svim posmatranim odjeljcima je evidentiran rast izvoza, od 5,9% u odjeljku Koa, krzno i proizvodi od koe i krzna do 223,1% u odjeljku Sirove koe i sirovo krzno. Uvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK (Tabela br. 61.), pokazuje da je u odnosu na 2008. godinu, u 2009. godini, u svim odjeljcima, osim Koe, krzna i proizvoda od koe i krzna, dolo do pada uvoza. Kada je rije o uvozu u period 2009.-2010. godina, u posmatranim odjeljcima, uoava se njegov rast od 4,9% u odjeljku Obua, do 341,3% u odjeljku Sirova koa i sirovo krzno. U period 2008.-2010. godina, pad uvoza ostvaruje se u odjeljcima Sirova tekstilna vlakna i njihovi otpaci i Odjea, dok ostali odjeljci ostvaruju rast uvoza.

50

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 61. Uvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK 2008. Sirove koe i sirovo krzno Sirova tekstilna vlakna i njihovi otpaci Koa, krzno i proizvodi od koe i krzna Predivo, tkanine i tekstilni proizvodi Torbe, tane, neseseri i slini proizvodi Odjea Obua 39.579 8.878 2009. 17.053 6.367 2009/2008 43,1 71,7 2010. 58.211 5.947 000KM 2010/2009 341,3 93,4

105.636 302.290

108.637 278.806

102,8 92,2

143.298 322.127

131,9 115,5

14.115 197.219 122.561

12.903 181.379 109.156

91,4 91,9 89,0

14.220 171.623 114.567

110,2 94,6 104,9

Pokrivenost uvoza izvozom u posmatranom period ima negativne vrijednosti u svim odjeljcima, osim odjeljaka Odjea i Obua (Tabela br. 62.).
Tabela br. 62. Pokrivenost uvoza izvozom u odjeljcima SMTK 2008. Sirove koe i sirovo krzno Sirova tekst. vlakna i otpaci Koa, krzno i njihovi proiz. Predivo, tkan. i teks. proiz. Torbe, tane, nes. i sl. proiz. Odjea Obua -1.383 -8.473 -58.856 -289.272 -11.218 1.830 60.769 % 96,5 4,5 44,2 4,3 20,5 100,9 149,6 2009. 8.661 -5.978 -87.820 -272.667 -8.431 10.531 71.635 % 150,7 6,1 19,1 2,2 34,6 105,8 165,6 2010. -849 -5.114 -121.261 -315.028 -9.426 33.661 98.779 000KM % 98,5 14,0 15,3 2,2 33,7 119,6 186,2

Pokrivenost uvoza izvozom u ukupnoj vrijednosti odjeljaka Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine (Tabela br. 63.), pokazuje da se te vrijednosti kreu od 61,2% u 2008. godini, preko 60,2% u 2009. godini do 61,5% u 2010. godini. U istom period pokrivenosti uvoza izvozom (Tabela br. 59.) Industrije Federacije Bosne i Hercegovine kree se u intervalu od 41,9% do 44,9%, a njene Preraivake industrije u intervalu od 43,3% do 45,0%.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

51

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 63. Pokrivenost uvoza izvozom u ukupnoj vrijednosti 2008. 483.673 790.278 -306.605 61,2 2009. 430.232 714.301 -284.069 60,2 2010. 510.755 829.993 -319.238 61,5

Izvoz Uvoz Pokrivenost 000 KM Pokrivenost %

Efekti spoljnotrgovinske razmjene ove industrijske grane su bolji od efekata koje pokazuju Industrija odnosno Preraivaka industrija Federacije Bosne i Hercegovine. 2.9.2.3. Izvoz i uvoz najznaajnijih proizvoda Proizvodi Industrije tekstila, odjee, koe i obue, nalaze se u grupi Top 20 najznaajnijih proizvoda koji se izvoze odnosno uvoze u Federaciju Bosne i Hercegovine, u 2010. godini (Tabela br. 64.).
Tabela br. 64. Izvoz i uvoz najznaajnijih proizvoda Izvoz 000 KM Tapacirana sjedita 67.097 Ostala enska obua 52.442 Ostala enska obua sa gornjim dijelom od 43.976 koe Uvoz 000 KM Tekstilni materijali prekriveni ili lamirani 52.085 sa poliuretanom Sirove koe, vlano soljene, od goveda ili 46.824 kopitara

000 EUR 34.306 26.813 22.485

% 1,4 1,1 0,9

000 EUR 26.631 23.941

% 0,6 0,5

Izvoz tapaciranih sjedita sa 1,4%, ostale enske obue sa 1,1% i ostale enske obue sa gornjim dijelom od koe sa 0,9% uestvuju u ukupnom izvozu Federacije Bosne i Hercegovine, dok uvoz tekstilnih materijala prekrivenih ili laminiranih polisterom sa 0,6% i sirove koe od goveda i kopitara sa 0,5% uestvuju u ukupnom uvozu Federacije Bosne i Hercegovine. 2.10. Stanje proizvodnih programa, tehnologije i tehnolokih sistema 2.10.1. Stanje proizvodnih programa Glavna pretpostavka uspjenosti strategije jedne industrijske grane je to da privredna drutva iz njene oblasti imaju dobar i komercijalno uspjean proizvodni program, pri emu je zadovoljstvo kupaca odreenim proizvodom, jedan od osnovnih kriterija kojim se mjeri komercijalni uspjeh proizvoda. Stanje proizvodnih programa u industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine je i dalje teko, uz izuzetak nekoliko dominantnih domaih
52
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

proizvodnih marki. Ovo stanje se direktno odraava na trgovinu proizvodima ove industrijske grane u domaim maloprodajnim objektima, koji je na granici od 3% u odnosu na ukupan promet u trgovinama na malo (Tabela br. 65.).
Tabela br. 65. Promet u trgovini na malo prema trgovakim strukama Promet u trgovini bez Promet u trgovini sa PDV 000 KM PDV 000 KM Ukupan promet 5.209.299 6.087.321 Tekstil i pozamanterija 44.168 51.657 Odjevni predmeti 60.274 70.511 Obua i koni predmeti 60.326 70.581 Ukupno TOKO 164.768 192.749 %

100,00 0,84 1,15 1,15 3,16

Prisutne tendencije teko da e donijeti oekivani napredak ove industrijske grane, pa se moe se rei da je stagniranje, u ovoj oblasti, naa realnost. Razlozi za to su razliiti. Samo neka privredna drutva mogu ii ukorak sa zahtjevima trita koji se ogledaju u brzom ritmu i kratkim sezonskim rokovima. Na taj nain mnoge elje potroaa ostaju neispunjene, tako da se oni odriu kupovine odreenih domaih proizvoda. Istovremeno se, zbog smanjene kupovne moi, udio trokova za proizvode ove grane, u cjelokupnoj sumi svih izdataka domainstava, stalno smanjuje. Klasina trgovina domaim proizvodima gubi udio u tritu u poreenju sa razliitim kanalima distribucije roba proizvedenim u ovoj brani, koji su sumnjivog kvaliteta, a koji veoma uspjeno pridobijaju kupce. Na ovakvo stanje, u pogledu proizvodnih programa, utie i injenica da mali broj kolovanih dizajnera svoje mjesto nalazi u privrednim drutvima ove industrijske grane, a za ta postoje brojni razlozi. Prije svega to se odnosi na niske plae, nepovoljne uvjete rada, napredovanja u struci gotovo da ne postoje i slino, to ovaj sektor ini neatraktivnim. 2.10.2. Stanje tehnologije i tehnolokih sistema Domaa industrija tekstila, odjee, koe i obue je konvencionalna, bazirana na lohnposlovima, a to predstavlja najnii nivo sticanja dobiti. Implementacija novih tehnologija i procesa proizvodnje u ovom sektoru sporije prodire od realnih potreba, to rezultatira velikim zaostajanje za inostranim proizvoaima. Za takvo stanje postoji brojni razlozi od kojih nema bitne koristi, a oni su: nedostatak finansijskih sredstava za kupovinu modernih tehnologija, nedostatak kolovanih i motiviranih kadrova koji bi vukli naprijed, a koji nisu ni dovoljno stimulirani na radnom mjestu, nepostojanje programa dokolovanja i specijalizacije za nove tehnologije, itd. Da bi se proizvodilo po zahtjevima globalnog trita i ekonomskim kriterijima profita, neophodno je to prije provesti sistem vrijednosti u domaim proizvodnim i poslovnim sistemima, kako bi to bio impuls za adekvatnijim koritenjem vlastitog kadra.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

53

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Tehnoloki sistemi koji se koriste u domaim fabrikama koja se bave proizvodnjom tekstila i odjee, a jednim dijelom i proizvodnji obue, su po pravilu stari deset i vie godina. Meutim, oni koji se koriste, obino su u dobrom stanju i pored injenice da tehnoloki nisu ravni sistemima u razvijenoj tekstilnoj industriji u inostranstvu. Neznatna automatizacija u odjevnom sektoru se nadoknadjuje kroz veliki udio zaposlenika, npr. pri procesu krojenju, peglanja i drugim poslovima. Tehnologije, maine i postrojenja u pogonima za proizvodnju koe i djelimino obue su zastarjeli, osim rijetkih izuzetaka, ali ipak funkcioniraju ispravno. Prosjena starost maina je 20 do 30 godina, ali uprkos tome, zaposlenici u tim pogoni su u stanju proizvesti proizvod, npr. obuu, dobrog kvaliteta. Meutim, generalno se moe rei, da postojei tehnoloki procesi i tehnologije ne osiguravaju prihvatljivu produktivnost u odnosu na konkurenciju. 2.11. Stanje obrazovnog sistema Prema podacima dobijenim od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, kao i kantonalnih Ministarstava obrazovanja, nauke, kulture i sporta (bez podataka za Srednjobosanski i Bosanskopodrinjski kanton), na podruju Federacije Bosne i Hercegovine postoji 16 srednjokolskih ustanova koje koluju 1.916 uenika za zanimanja tekstilne, odjevne, koarske i obuarske struke (Tabela br. 66.). Od tog broja, najvie kola se nalazi u Zenikodobojskom kantonu est i u njima se koluje najvei broj uenika 593. U Unskosanskom kantonu postoji pet kola u kojima se koluje 356 uenika, dok se u Kantonu Sarajevo u jednoj koli koluje 426 uenika za zanimanja tekstilne, koarske i obuarske struke.
Tabela br. 66. Mrea srednjih kola u Federaciji BiH5 USK 5 kola 356 u. Ukupno PK TK ZDK BPK SBK HNK 1 kola 4 kole 6 kola 1 kola 1 kola 2 kole 18 u. 490 u. 593 u * * 33 u. 16 kola sa 1.916. uenika (Bez podataka za Srednjobosanski i Bosanskopodrinjski kanton) KS 1 kola 426 u.

U Zapadnohercegovakom kantonu i Kantonu 10 se ne koluju uenici za zanimanja u struci tekstil, odjea, koa i obua. Na visokokolskim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, i to na Tehnikom fakultetu u Bihau i Umjetnikoj akademiji u Sarajevu, koluju se kadrovi za dizajn tekstila. Broj studenata na Tehnikom fakultetu u Bihau, u kolskoj 2011/2012 je 143, razliito po godinama studija (Tabela br. 67.).

kolska 2011/12 godina Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

54

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Tabela br. 67. Studenti na Tehnikom fakultetu Biha Igodina IIgodina IIIgodina 59 33 23

Apsolventi 28

Ukupno 143

Na drugim visokokolskim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, nepostoje smjerovi koji se bave izuavanje tehnologija vezanim za proizvodnju tekstila, odjee, koe i obue, ime se ova industrijska grana ostavlja bez prijeko potrebnih kadrova. Meutim, kada se govori o stanju srednjokolskog obrazovnog sistema i kadrovima koje on daje ovoj industrijskoj grani, privrednici istiu da se on prvenstveno mora uskladiti njihovim potrebama. 2.12. Stanje konkurentnosti6 Jedan od najobimnijih pokazatelja koji se koristi u savremenoj ekonomiji jeste analiza i procjena konkurentnosti. Globalni izvjetaj konkurentnosti GCR (Global Competitiveness Report) sadri podatke o Indeksu globalne konkurentnosti GCI (Global Competitiveness Index), a od 1979 godine ga objavljuje Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum - WEF). Indeks globalne konkurentnosti GCI se procjenjuje na bazi tri subindeksa i 12 stubova konkurentnosti, koji se analiziraju na bazi 111 parametera. Stubovi konkurentnosti su: institucije, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravstvo i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i obuka, efikasnost trita robe, efikasnost trita radne snage, sofisticiranost finansijskog trita, tehnoloka spremnost, veliina trita, sofisticiranost poslovanja i inovacije. Na dijagramima br. 10 i 11. prikazane su vrijednosti GCI ranga za Bosnu i Hercegovinu, po osnovu rezultata za pojedine parametre. U Izvjetaju konkurentnosti za 2006/07 godinu, istaknuto je da je Bosna i Hercegovina u odnosu na 2005. godinu svoju poziciju popravila znaajno u nekim segmentima makroekonomske stabilnosti. Najvei problemi su segmentu tehnoloka spremnost i inovativnost, kao i neefikasna dravna birokratija, neadekvatna politika i korupcija. Od 135 parametara konkurentnosti Bosna i Hercegovina ima 95 ispod prosjeka, 20 iznad prosjeka, dok je 20 neutralno. Najvei pad konkurentnosti ostvaren je prema objavljenom izvjetaju za 2007/08 godinu i to za 15 mjesta, sa 91 na 106 mjesto. I dalje se, kao najvei problem istiu: tehnoloka spremnost, inovativnost i infrastruktura, neefikasna dravna birokratija, neadekvatna politika i korupcija. U ovom izvjetaju pokazan je pad i u segmentu makroekonomska stabilnost.

Podaci Agencija za unapreenje stranih investicija u BiH (FIPA)

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

55

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Dijagram br. 10. GCI rang za BiH sa prikazanim subindeksima

Dijagram br. 11. GCI rang za BiH sa prikazanim subindeksima

Od 131 drave po stanju razvoja klastera smo na 128. mjestu, kao i po stepenu oporezivanja, a po nivou prihvatanja tehnologija u firmama, zauzimamo 127. mjesto. Izvjetaj koji se odnosi na 2008/09 godinu, potvruje da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak konkurentnosti niti znaajnije izmjene u odnosu na ranije izvjetaje. Pozitivan napredak je jedino ostvaren u okviru osnovnih zahtjeva, tj. u oblasti makroekonomske stabilnosti. U odnosu na pokazatelje po kojima je Bosna i Hercegovina i prethodnih godina bila loe rangirana ostvaren je dodatni pad. I dalje su najgore rangirani inovativnost i sofisticiranost poslovanja u okviru kojih nema niti jedan pozitivno ocjenjen pokazatelj. I u segmentu tehnoloka spremnost smo zadrali lou poziciju.

56

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Analizirajui loe rangirane pokazatelje, jasno je da jo dosta treba da se uradi na unapreenju poslovne klime. Pri tome je neophodno izgraditi vru vezu izmeu nauke i privrede i uspostaviti klastere. Kompanije takoer moraju unaprijediti povjerenje i poslovno ponaanje, shvatiti neophodnost izdvajanja sredstava za istraivanje i razvoj, kao i adekvatnu obuku zaposlenih. U izvjetaju za 2009/10 godinu, Bosna i Hercegovina je zabiljeila pad na rang listi prema vrijednosti GCI-a. Analizirajui poziciju Bosne i Hercegovine, u odnosu na zemlje regiona, evidentno je da nazadujemo prema indikatorima konkurentnosti. U okviru izvjetaja za 2009/10 godinu, od 110 indikatora, Bosna i Hercegovina je zabiljeila blagi napredak u samo 14 indikatora, dok je nazadovala u ostalih 96 indikatora, a bitne odrednice ostaju u skladu sa ranijim izvjetajima. Analiza izvjetaja za 2010/11 godinu, takoer je potvrivala stagnaciju Bosne i Hercegovine. Bez obzira na neznatni napredak u pojedinim indikatorima, ona je zadrala posljednje mjesto u odnosu na ostale evropske zemlje ili zemlje regiona. Bitne odrednice konkurentnosti ostaju u skladu sa ranijim izvjetajima. Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti za 2011/12 godinu i dalje pokazuje stagnaciju globalnog indeksa konkurentnosti Bosne i Hercegovine. Ostale zemlje regiona su ostvarile znaajniji napredak u svom rankingu, a naa zemlja je sa neznatnim izmjenama u pojedinim indikatorima zadrala posljednje mjesto u odnosu na ostale evropske zemlje i zemlje regiona. Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti za 2012/13 godinu, objavljen u septembru 2012. godine, daje podatke o Indeksu globalne konkurentnosti GCI za 144 zemlje. Po tom izvjetaju, u odnosu na prethodni period, Bosna i Hercegovina je napredovala za 12 pozicija i sada se nalazi na 88 mjestu od ukupno 144 rangirane zemlje. U poreenju sa zemljama regiona, Bosna i Hercegovina je jedina napredovala u odnosu na prolu godinu, Srbija je ostala na istoj poziciji, a sve ostale zemlje regiona su pokvarile svoj ranking. Makedonija je nazadovala za jednu poziciju, Hrvatska za pet, Albanija za jedanaest, a Crna Gora za dvanaest pozicija. U odnosu na prologodinji izvjetaj, kada je Bosna i Hercegovina bila posljednje rangirana zemlja u Evropi, ove pozicije su ove godine zauzele Srbija i Grka. Ohrabrujui podatak je to to je Bosna i Hercegovina ostvarila blagi nominalni napredak u vrijednosti indeksa konkurentnosti u poslednje tri godine, kao i to to je ove godine popravila svoj ranking za ak 12 mjesta, posebno u poreenju sa ostalim zemljama regiona i jugoistone Evrope, koje su ove godine veinom pokvarile svoje prologodinje pozicije.

2.13. Standardizacija Evropski standardi, svojom primjenom, omoguavaju korisnicima da poboljaju svoju efikasnost i konkurentnost, minimiziraju otpad, smanje trokove, osiguravaju kvalitet i bezbjednost proizvoda i usluga, te olakavaju njihovu prodaju u Evropi i svijetu.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

57

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Njihovom primjenom, kreiraju se jednaki uslovi poslovanja i pristup razliitim tritima, stvarajui priliku da se privuku novi klijenti. Meu najznaajnijim standardima koji definiraju ove oblasti su standardi serije ISO 9000 i standardi serije ISO 14000, uz vaee certificate za proizvode u koje spadaju EU Ecolabel, Oeko-tex Standard 100, GOST, Organic Exchange, SA 8000 i drugi. Porodica standarda ISO 9000 prvenstveno je bazirana na upravljanju kvalitetom. U praksi to znai, da organizacija treba da ispotuje odreene principe kvaliteta, odnosno da cjelokupna organizacija preduzea bude usmjerena prema potroau. Cjelokupna organizacija preduzea mora da razumije potrebe i oekivanja potroaa u vezi sa proizvodima, isporukom, cijenom ili pouzdanou i nastoji da odri trajne veze sa korisnicima proizvoda ili usluga. Serija standarda ISO 14000 nastala je kao odgovor na svakodnevno poveanje brige o okoliu kao i proporcionalnom poveanju broja zakona koji obrauje ovu materiju, odnosno kao sredstvo da se pomogne svakoj organizaciji da postavi svoje poslovanje na nain da odgovori na rastue zahtjeve zatite okolia. Pored izbjegavanja problema od strane mikrookruenja i zakonodavstva usljed nepridravanja ekolokih normi, organizacije koriste sisteme ekolokog upravljanja kao svoju konkurentsku prednost, nudei proizvode koji sa jedne strane ne tete okoliu, a nastali su kroz proces koji sam po sebi ne moe da naudi prirodnom okruenju. Prema podacima dobijenim na osnovu Upitnika, certifikate kvaliteta iz serije standarda ISO 9000, posjeduje 11 privrednih drutava ili 28%, dok certifikate kvaliteta iz serije standarda ISO 14000 ne posjeduje niti jedno privredno drutvo. Oznaka EU Ecolabel na tekstilnim proizvodima oznaava da je prisustvo bilo kakvih tetnih supstanci u vodi ili zraku, ogranieno tokom proizvodnje, s tim da proizvod i dalje ispunjava razne kriterije po pitanju kvaliteta. Globalni standard za organski tekstil7 je poseban globalni standard za tekstil i organska vlakna, ukljuujui i ekoloke i socijalne kriterije. Standard definira uslove za proizvode od vlakana, preu, materijale i odjeu te obuhvata proizvodnju, obradu, izradu, pakiranje, oznaavanje, izvoz, uvoz i distribuciju svih proizvoda od prirodnih vlakana kako bi se osigurao organski status tekstila. Oeko-Tex Standard 100 predstavlja jedinstveni sistem za testiranje i certifikaciju tekstilnih sirovina, poluproizvoda i konanih proizvoda u svim fazama proizvodnje. Testiranje se odnosi na tetne supstance koje su zabranjene ili regulirane zakonom, hemikalije za koje je poznato da su tetne po zdravlje i parametre koji su ukljueni kao preventivna mjera za ouvanje zdravlja. OE 100 Standard8 je standard za praenje i evidentiranje kupovine, rukovanje i koritenje 100% certificiranih organskih pamunih vlakana u prei, tkaninama i gotovim proizvodima.

7 8

Global Organic Textile Standard Organic Exchange Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

58

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Drutvena odgovornost 80009 je meunarodni standard za poboljanje uslova rada irom svijeta. Zasniva se na konvencijama Meunarodne organizacije rada, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Prema istraivanju koje je sprovela Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA u sklopu projekta TexEASTilie10, svega tri kompanije ili 18,8% anketiranih ima eko standarde u procesu kupovine proizvoda odnosno usluga ili prilikom odabira dobavljaa, dok trinaest anketiranih kompanija ili 81,2% nema eko standarde kada kupuje proizvode odnosno usluge ili bira dobavljaa. Veina kompanija svijesna je potrebe usvajanja zelene (eko) proizvodnje i distribucije proizvoda, te da postoji odreen stepen ekoloke svijesti. Pitanje ulaska ovih kompanija u zelenu (eko) proizvodnju povezano je i sa podrkom kompanijama u ovom procesu. Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine je, u cilju donoenje bosanskohercegovakih (BAS) standarda iz ove oblasti, formirao tehniki komitet BAS/TC 48, Tekstil, koa, odjea i obua. Do sada je preuzeto 226 standarda kao BAS, a u 2012. godini je planirano preuzimanje jo 91 standarda iz oblasti tekstilne, koarske i obuarske industrije11. 2.14. Direktive Evropske unije Uvidom u EUR-Lex12, u okviru direktiva Evropske unije, na oblast proizvodnje tekstila, odjee, koe i obue, odnose se: -Direktiva 73/44/EEZ -koliinska analiza mjeavina trokomponentnih vlakana, -Direktiva 89/686/EZ- lina zatitna odjea, -Direktiva 94/11/EZ oznaavanje glavnih dijelova obue, -Direktiva 96/73/EZ - koliinska analiza mjeavina dvokomponentnih vlakana, -Direktiva 2008/121/EZ sirovinski sastav i naziv tekstila, -Direktiva 2009/567/EC tekstilnu odjeu, tekstil za unutranju upotrebu, kao i vlakna, preu i tkanine za upotrebu u odjei, predmetima od tekstila ili tekstilu za unutranju upotrebu, -Direktiva 2009/598/EC madrace za krevete, -Direktiva 2009/563/EC- obua, Direktiva o linoj zatitnoj odjei 89/686/EZ, kao Naredba o linoj zatitnoj odjei, preuzeta je u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine dana 21.09.2010. godine (Slubeni glasnik BiH, broj 75/10) i ima obaveznu primjenu od 21.09.2012. godine. 2.15. Privatizacija U okviru procesa privatizacije, prema podacima Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, privatizovano je pedeset pet preduzea koja obavljaju djelatnost proizvodnje tekstila, obue i koe.
9

Social Accountability 8000 Odrive inovacije za tekstil u jugoistonoj Evropi 11 Podaci Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine 12 Zvanini portal za pristup zakonodavstvu Evropske unije
10

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

59

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Ukupni kapital ovih preduzea iznosio je 373.332.272,90 konvertibilnih maraka, od ega je dravni kapital 344.336.759,68 konvertibilnih maraka ili 92,2% dok je privatni kapital iznosio 28.995.513,22 konvertibilne marke ili 7,8%. U ovim preduzeima je radilo 9.286 radnika (Prilog br. 11. Spisak privatizivanih preduzea koja obavljaju djelatnost proizvodnje tekstila, obue i koe). Stanje u privatizovanim preduzeima nije posebno analizirano, ali su za to stvoreni uvjeti donoenjem Zakona o reviziji privatizacije dravnog kapitala u privrednim drutvima i bankama (Slubene novine Federacije BiH, broj 55/12), kojim se ureuju predmet, postupak, institucije i sredstva potrebna za provoenje revizije privatizacije dravnog kapitala u privrednim drutvima i bankama Federacije Bosne i Hercegovine

60

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

3. SWOT ANALIZA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FBiH


U cilju ostvarivanja eljenog cilja ovog dokumenta, potrebno je uraditi analizu situacije u kojoj se nalazi Industrija, tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine. Pod tim se podrazumijeva sagledavanje vanjskih i unutranjih faktora koji na nju imaju utjecaj. Za ocjenu stanja i razvojnih sposobnosti Industrije tekstila,odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, polazite ini SWOT analiza (S - Strenghts = snaga, W - Weaknesses = slabosti, O - Opportunities = prilike, T - Threats = prijetnje). Ovom metodom su identificirane i prikazane snage, slabosti, prilike i prijetnje u razvoju ove industrijske grane. Stavovi navedeni u SWOT analizi rezultat su kvalitativnih i kvantitativnih analitikih postupaka (Dijagram br. 12.). 3.1. Snage Najznaajnije snage Industrije tekstila,odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine su tradicija u poslovanju, iskusna radna snaga, kvalitet proizvoda, cijena rada u odnosu na okruenje, geografska blizina trita Evropske unije, fleksibilnost proizvodnje, prilagodljivost rokovima isporuke, sigurno snabdjevanje energentima, putna infrastruktura, nepostojanje izvoznih kvota. 3.2. Slabosti Najvanije slabosti koje ispoljava ova industrijska grana su nepostojanje bazne proizvodnje, tehnoloka zastarjelost, visoka stopa poreskih optereenja, nedostatak kvalitetnih obrtnih sredstava,dug proces registracije privrednih drutava, visoka cijena energenata, carinske tarife, usitnjena proizvodnja, neadekvatno struno obrazovanje (sistem obrazovanja),nedovoljno praenje konkurencije, loe trino pozicioniranje, niska ulaganja u razvoj novih tehnologija, veliki udio lohn-poslova, mali broj domaih robnih marki. 3.3. Prilike Najvanije prilike su pokretanje bazne proizvodnje, razvoj domaih proizvoda i robnih marki i njihov izvoz, izrada proizvoda vie dodatne vrijednosti, bolja saradnja proizvoaa i dravnih, nauno-istraivakih i drugih institucija, jaanje partnerstva domaih proizvoaa-klasteri, transfer znanja i tehnologija kroz rad sa inopartnerima, koritenje sredstava iz projekata koje finansira Evropska unija. 3.4. Prijetnje Kao najvanije prijetnje istiu se prekid saradnje sa partnerima u lohn-poslovima, intenzivna cjenovna konkurencija posebno u doradnim (lohn) poslovima, pogoranje odnosa cijene i kvaliteta rada, niska kupovna mo domaih kupaca, uvoz nekvalitetnih proizvoda, rast trokova proizvodnje, nestanak bazne proizvodnje,

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

61

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

nedostatak strunih kadrova, rast cijena energenata, zahtjevi za primjenom odrenih standarda.
Dijagram br. 12. SWOT analiza

SNAGE tradicija u poslovanju, iskusna radna snaga, kvalitet proizvoda, cijena rada u odnosu na okruenje, geografska blizina trita Evropske unije, fleksibilnost proizvodnje, prilagodljivost kratkim rokovima isporuke sigurno snabdijevanje energentima, putna inferastruktura, nepostojanje izvoznih kvota PRILIKE - pokretanje bazne proizvodnje, - razvoj domaih proizvoda i robnih marki i njihov izvoz, - izrada proizvoda vie dodane vrijednosti, - bolja saradnja proizvoaa i dravnih, nauno-istraivakih i drugih institucija, - jaanje partnerstva domaih proizvoaa klasteri, - transferi znanja i tehnologija kroz rad sa ino-partnerima, - koritenje sredstava iz projekata EU,

SLABOSTI nepostojanje bazne proizvodnje, tehnoloka zastarjelost, visoka stopa poreskih optereenja, nedostatak kvalitetnih obrtnih sredstava, dug proces registracije privrednih drutava, visoka cijena energenata, carinske tarife, usitnjena proizvodnja, neadekvatno struno obrazovanje, nedovoljno praenje konkurencije, loe trino pozicioniranje, niska ulaganja u razvoj novih tehnologija, veliki udio lonh-poslova, mali broj domaih robnih marki. PRIJETNJE - prekid saradnje sa partnerima u lohnposlovima, - intenzivna cjenovna konkurencija, - pogoranje odnosa ciijene i kvaliteta rada, - niska kupovna mo domaih kupaca, - uvoz nekvalitetnih proizvoda, - rast trokova proizvodnje, - nedostatak strunih kadrova, - rast cijena energenata, - zahtjevi za primjenom odreenih standarda.

Iz SWOT analize se zakljuuje da su polazne osnove za razvoj ove industrijske grane veoma kompleksne i viestruko limitirane. Meutim, i pored toga, ona ima perspektivu za razvoj uz napore da se otklone evidentirane slabosti, izbjegnu postojee prijetnje i iskoriste prilike koje stoje pred ovom industrijskom granom.

62

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

4. PROJEKCIJE RASTA I OEKIVANA STRUKTURNA PRILAGOAVANJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH
4.1. Perspektive razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH u meunarodnoj razmjeni13 Projekcije ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za period 2012.-2015. godine bazirane su na pretpostavkama da e se ekonomski rast u 27 zemalja Evropske unije kretati od 0% u 2012. godine, te 1,3% u 2013. godini uz normalizaciju situacije u 2014.-2015. godini, da e Bosna i Hercegovina u 2013. godini poeti sa koritenjem predpristupnih fondova, da e poetak zaduivanja Bosne i Hercegovine, kod meunarodnih kreditora za razvojne infrastrukturne projekte, poeti u 2014. godini uz skroman rast svjetskih cijena tokom 2012.-2015. godine. Zvanine projekcije zemalja lanica Evropske unije, ukazuju na daljnje pogoravanje trenda u prvom tromjeseju 2012. nakon ega bi trebalo da uslijedi postepeno, skromno poboljanje u ostatku godine. To bi konano trebalo rezultirati ekonomskom stagnacijom zemalja Evropske unije, sa rastom od 0% u 2012 godini. Slini trendovi su projektovani i za Bosnu i Hercegovinu gdje se, za razliku od zemalja Evropske unije, oekuje skroman ekonomski rast od 0,4%. Ova projekcija je zasnovana na realnom smanjenju izvoza od 1,9% praenog realnom stagnacijom, odnosno smanjenjem od 0,2% domae potranje koja je uzrokovana neznatnim porastom finalne potronje i blagim smanjenjem investicija. Konano, oekuje se da bi pad domae potranje trebao dovesti do realnog pada uvoza od 2,3% koji bi uz pomenuti pad izvoza trebao rezultirati realnim smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita od 3% . U 2013. godini se oekuje izvjesno jaanje ekonomskog rasta kada se projektuje realni rast od 1,9%. Osnovna pretpostavka ovog rasta je postepeno oivljavanje rasta u zemaljama lanicama Evropske unije sa projektovanom stopom od 1,3%. Ovakva projekcija za zemalje Evropske unije ukazuje na oekivanje veoma sporog i tek postepenog oporavka od dunike krize to e se direktno odraziti i na ekonomski rast u Bosni i Hercegovini. Ipak, ovo bi trebalo da preokrene neke od oekivanih negativnih trendova iz prethodne godine, prije svega, skromno jaanje rasta izvoza iz Bosne i Hercegovine, te novanih priliva iz inostranstva. Ovi trendovi bi trebali donekle ojaati raspoloivi dohodak stanovnitva to direktno kroz inostrane prilive, to indirektno kroz poveanje zaposlenosti. Pored toga, oekuje se skroman rast investicija od 6,6% koji bi, uz oekivani rast finalne potronje od 0,9%, trebao dovesti do skromnog rasta uvoza u Bosnu i Hercegovinu. Za oekivati je da e u Bosni i Hercegovini, doi do realnog rasta izvoza od 4,6%, te uvoza od 3,6%, to bi dovelo do poveanja spoljnotrgovinskog deficita od 2%.
Pri izradi ovog dijela strategije, koriten je analitiki dokument Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine Outlook Perspektive 2012.-2015. godine - jesenje izdanje-.
13

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

63

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Projekcije ekonomskog rasta za period 2014.-2015. godina, su raene uz pretpostavku nastavka oporavka od dunike krize u uem i irem bosanskohercegovakom okruenju. S tim u vezi se i projektuje daljnje jaanje ekonomskog rasta, nakon skromnog poboljanja u 2013. godini. Drugim rijeima, oekuje se daljnje jaanje izvozne aktivnosti, uz poveanje tekuih priliva iz inostranstva. Oekivani rast industrije i drugih djelatnosti u realnom sektoru bi trebalo dovesti do postepenog jaanja zaposlenosti u Bosni i Hercegovini, pa prema tome i privatne potronje. Tako se oekuje realni rast privatne potronje od 2,9% u 2014. godini, odnosno 3,9% u 2015. godini. Uz realni rast investicija od priblino 8% u 2014. godini i 10% u 2015. godini, trebalo doi i do realnog rasta uvoza u Bosnu i Hercegovinu od 7-7,5% uz daljnje poveanje spoljnotrgovinskog deficita. Oekuje se da bi svi ovi faktori mogli rezultirati ekonomskim rastom u Bosni i Hercegovini od 3,4% u 2014. godini, te 4,4% u 2015. godini. Obzirom da se potpuni oporavak veine industrija u zemljama Evropske unije oekuje u periodu 2014.-2015. godina, izvjesno je oekivati da e ova deavanja omoguiti i potpuni oporavak industrijske proizvodnje u naoj zemlji. U ovom periodu oekuje se potpuna konsolidacija Evropskog trita, oporavak privatne potronje, prevazilaenje problema oko finasiranja preduzea i intenziviranje spoljnotrgovinske razmjene izmeu zemlja Evropske unije, to e se pozitivno odraziti na kompletan region, pa samim tim i na Bosnu i Hercegovinu. Vea iskoritenost kapaciteta i poveanje broja zaposlenih rezultirat e poveanjem proizvodnje u Preraivakoj industriji Bosne i Hercegovine na nivo predkriznog perioda. Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, oekivati je poveanje industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini od oko 6% u odnosu na prethodnu godinu. Perspektive razvoja Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu meunarodne razmjene, moraju se posmatrati u duhu analize ukupog ekonomskog rasta drave odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Evidentno je, da prosjena vrijednost indeksa industrijske proizvodnje u ovoj industrijskoj grani, nakon dvije negativne godine u 2008/2007 pokazuje rast, ali ve u narednoj recesijskoj 2009/2008, dolazi do njegovog pada. U posljednje dvije godine prosjena vrijednost indeksa pokazuje da dolazi do rasta proizvodnje od 17,6% u 2010/2009. godini i 3,2% u 2011/2010. godini. Tendencija je da se nivo rasta proizvodnje zadri na postignutom nivou odnosno da se postigne njegov blagi rast od 3% na godinjem nivou. Da bi se ovi ciljevi ostvarili, nuno je stvoriti preduslove za rast i razvoj privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine u koju spada i ova industrijska grana. To se prije svega odnosi na poveanje ukupnog izvoza uz promjenu njegove strukture odnosno
64
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

poveanja udjela izvoza proizvoda s veom dodanom vrijednou, poveanje broja izvoznika, jaanje privrednih drutava koja proizvode repromaterijale koji se koriste u tehnolokim procesima, stvaranje uslova za pokretanje bazne proizvodnje, a samim tim i smanjenja uvoza. Osnovi cilj je stvaranje uslova da vei broj preduzea proiri svoje poslovanje i ostvari vee prihode na meunarodnom tritu, uz poveanje stepena konkurentnosti. 4.2. Polazne osnove za izradu projekcija rasta i strukturne promjene industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH Polazne osnove za izradu projekcije rasta zasnovane su na znaaju Industrije tekstila, odjee, koe i obue, kako na privredu Federacije Bosne i Hercegovine, tako i na privredu Evropske unija. Osnovni razlog za to je rezultat koji se dobija prilikom posmatranja makroekonomskog okruenja i kretanja na domaem tritu, pri emu je evidentno da se struktura bosanskohercegovake privrede mijenja u smjeru usluga, pri emu spoljni faktori u najveoj mjeri diktiraju dinamiku ekonomskog rasta. Industrija tekstila, odjee, koe i obue je u SFR Jugoslaviji odnosno SR Bosni i Hercegovini, sve do 1990. godine, imala veoma znaajnu ulogu u privredi. U tom razdoblju je u SR BiH zapoljavala cca 100.000 radnika od ega je oko 80% inila enska radna snaga, sa industrijskim pogonima u skoro svim krajevima zemlje. Sektori ove industrijske grane, stvaranjem industrijskih kombinata, imali su zaokrueni proizvodni ciklus: od proizvodnje i prerade sirovina do proizvodnje gotovih proizvoda. Proizvodnja domaih robnih marki i klasinog lohn posla kretao se u omjeru 70-30%, a za njihov plasman bila su otvorena sva svjetska trita. Agresija na Bosnu i Hercegovnu donijela je velike promjene u poslovanju ove industrijske grane. Izgubljena je kvalifikovana radna snaga, devastiiran je ili potpuno uniten veliki broj proizvodnih pogona, izgubljeno je trite i mogunost pruanja odgovora na njegove zahtjeve, izgubljen korak u tehnolokom i svakom drugom razvoju. Industrija tekstila, odjee, koe i obue danas zapoljava cca 20.000 radnika, preteno enske radne snage, nie kvalifikacione strukture, sa velikim udjelom linog rada, u kojoj je cijena tog rada manja nego u drugim granama preraivake industrije i sa velikim udjelom nepovoljnih lohn poslova. I sam proces globalizacije je zaotrio konkurenciju i prouzrokovao potrebu za modernizacijom i restruktuiranjem ove industrijske grane u trinom, kadrovskom, proizvodnom, organizacijskom i tehnolokom pogledu. Prema zavrnom izvjetaju Economixa14 tekstilna i odjevna industrija 27 lanica Europske unije sastojala od 266.000 preduzea koja su generirala 67.8 milijardi Eura dodane vrijednosti, od ega 47% u tekstilnom sektoru, 35% u odjevnom, i 18% u koarskom/obuarskom sektoru.

14

Economix Research&Consulting; Skills scenarios for the textiles, wearing apparel and leather products sector in the European Union Final report LOT 2 ,2009.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

65

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Zaposlenih je u tekstilnoj i odjevnoj industriji bilo 3,4 milijuna i to 46% u odjevnom sektoru, 36% u tekstilnom i 18% u koarskom/obuarskom sektoru. U razdoblju od 2000. do 2006. godine zabiljeen je pad zaposlenosti u svim dravama Evropske unije, osim Bugarske koja je jedina biljeila porast zaposlenosti te Slovenije i Slovake. Vodei proizvoa industrije tekstila, odjee, koe i obue u Europi je Italija sa 1/3 dodane vrijednosti u Evropskoj uniji za 2006. godini, a prate je Njemaka i Francuska svaka sa 11% uea, te panija i Velika Britanija sa ueem od po 9%, Portugal sa 4,3%, Belgija sa 3,1% i Poljska sa 3,0%. U razdoblju izmeu 1996. i 2006. godine evropska tekstilna i odjevna industrija biljei i pad u proizvodnji i cijenama. Ukupna proizvodnja padala je za 4% godinje. Otvaranje evropskih trita za uvoz te ukidanje prepreka trgovini, zajedno s trendovima globalizacije i liberalizacije jo je vie izloilo evropske proizvoae konkurenciji drava s niskom cijenom rada. Takav je trend liberalizacije 1999. godine kao rezultat imao injenicu da je 50% od ukupnog evropskog uvoza tekstila i odjee bescarinsko, dok je 1994. godine bescarinsko bilo 28%. Veina koju je inilo 70% ukupnog uvoza tekstila i odjee bila je osloboena svih kvantitativnih ogranienja. U zemljama lanicama Evropske unije, sva odgovornost vezana uz tekstilnu i odjevnu industriju, preputena je samoj industriji te se svaka drava unutar Evropske unije na drugaiji nain nosi sa problemima. Ono to je zajedniko svim dravama, posmatrajui tekstilnu i odjevnu industriju, je smanjenje broja zaposlenih uz poveanje produktivnosti rada. Preduzea koja su opstala, sada koristite trini prostor u kojem brzo obrtanje, kvalitet i mala serijska proizvodnja, osiguravaju komparativnu prednost. Rjeenje koje primjenjuju Italija i Njemaka je outsourcing proizvodnje, veinom u drave istone Europe, te ulaganja u kanale distribucije. Tekstilna i odjevna preduzea Velike Britanije ulaze u klastere, te nastoje proizvesti to posebnije proizvode. Klaster se sastoji od grupe preduzea koja obavljaju funkcije povezane sa stvaranjem vrijednosti u lancu ponude, a koja zavrava proizvodnjom tekstila i odjee. Holandija je prela sa preduzea voenih proizvodnjom na preduzea voena dizajnom. Francuski modni institut je, posmatrajui iskustva u restrukturiranju unutar evropske tekstilne i odjevne industrije, identificirao pet glavnih strategija prilagoavanja, i to: Strategiju marke i dizajna koja poveava konkurentnost u visokim i srednje visokim cjenovnim segmentima; Strategiju partnerstva koju primjenjuju visoko specijalizirani i vertikalno integrirani proizvoai, fokusirani na visok kvalitet i pouzdanost proizvoda; Strategiju industrijske maloprodaje razvijenu od proizvoaa koji se bave i maloprodajom, te delokalizacijom postiu niske cijene; Strategiju podugovaranja koja primjenjuje kontrolu trokova, brzog odgovora na trine prilike i razvoja kao glavne faktore uspjeha i Strategiju tehnolokog vodstva koja je uglavnom primjenjivana u tekstilnom sektoru i razvoju tehnikog tekstila.

66

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Italijanska tekstilna i odjevna industrija je jedna od glavnih industrijskih grana u ovoj zemlji. Istovremeno je lider u Evropi, u proizvodnji i izvozu tekstila. Istovremeno se nalazi na drugom mjestu, odmah iz Kine, sa 6,5% uea na svjetskom tritu. Na tritu odjee, zauzima tree mjesto po svjetskom izvozu, nakon Kine i Meksika sa 5,3% uea na tritu. Problemi sa kojim se danas susree italijanska tekstilna i odjevna industrija nisu samo ekonomski, ve i strukturalni, jer proizlazi iz istovremenih promjena u kupcima i pojave novih konkurenata. Ova su dva inioca, novi kupci i konkurenti jako su povezani jedan s drugim, jer sada kupci mogu lako zamijeniti svoje dobavljae. Kao rjeenje predlau jae povezivanje proizvoaa s trgovcima marketinkim aktivnostima i sudjelovanje u inovativnim procesima, te odravanje postojeeg kvaliteta proizvoda i kreativnosti. Turska industrija tekstila, koe i odjee zauzima znaajno mjesto u Devetom planu razvoja Republike Turske za period 2007-2013. godina15, ime je drava stala uz ovu granu industrije. Proizvodnja tekstila, koe i obue u Turskoj je u povlatenom poloaju s obzirom da posjeduje znaajne resurse u pamunim, vunenim i drugima vlaknima, kao i koi. Bazna industrija je izuzetno razvijena i raspolae ogromnim kapacitetima koji pored potreba domae industrije, zadovoljava potrebe i velikog broja drugih zemalja, meu kojima je i Bosna i Hercegovina. Srednjoronim planom razvoja, predvieno je da industrija tekstila, koe i obue, proizvodi robu i daje usluge sa visokim stepenom dodane vrijednosti i u tom kontekstu predvieno je agresivno nastupanje ka treim tritima. Dizajn, moda i brendiranje su uzeti kao osnovna polaznica za ovaj nastup i njegov najznaajniji dio. Veliki problem tekstilne i odjevne industrije u Poljskoj je to to evropski klijenti, i pored duge tradicije, smanjuju povezanost sa poljskim preduzeima i okreu se dravama s niim trokovima rada. Kao mogua rjeenja predlau se ulaganja u podruja inovacija, investicija i razvoja ljudskih resursa, poveanja produktivnosti rada radi postizanja konkurentnih cijena, uz primjenu novih trendova u marketingu (relation ship marketing), u outsourcing i e-poslovanje. Predlae se i osnivanje mree preduzea i organizacija za potporu poslovanju koja bi stvorila velike grupe proizvoaa s jakom razvojnom strategijom koje bi se mogle suoiti sa konkurencijom koja dolazi izvan Euvrope. Poboljanje stanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji vidi se i u implementaciji novih rjeenja zajedno s masovnom komercijalizacijom koja bi omoguila prijelaz iz masovne proizvodnje na masovnu panju individualnim potrebama potroaa. U istraivanju pregleda stanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji drava regije tijekom razdoblja tranzicije navodi se da se oporavak Rumunije i Bugarske dogodio nakon raspada SFRJ-a, zahvaljujui doradnim poslovima Evropske unije koji su preseljeni u ove drave, te tada one poinju biljeiti rast udjela tekstilne industrije u ukupnoj preraivakoj industriji. I pored znaajnih potencijala koje posjeduje, Republika Srbija je meu zemljama koje nema jasnu strategiju razvoja tekstilne industrije. Ovu privrednu granu optereuje niz faktora meu kojima se izdvajaju: loe provedena privatizacija i restruktuiranje velikih tekstilnih kombinata koje je veoma teko pokrenuti, zavisnost od uvoznih sirovina prediva i tkanina pri emu proizvodi iz Srbije nisu konkurentni na tritu. I veliki udio
15

DEVLET PLANLAMA TESKILATI MUSTESARLIGI DOKUZUNCU KALKINMA PLANI (2007-2013)

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

67

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

sive ekonomije u ukupnoj trgovini je jedno od znaajnijih pitanja koje istiu privrednici, kao i mali broj domaih brendova, koliina i cijena za koje se rade lohnposlovi. Imajui u vidu sve ove elemente, dravni organi u Srbiji su prili izradi stratekog dokumenta koji e pomoi u rjeavanju navedenih problema. Tekstilna i odjevna industrija u Republici Hrvatskoj nalazi se u izuzetno sloenom i nepovoljnom stanju, te uprkos dravnim poticajima ne izlazi iz krize. Otputanja radnika, smanjenja plaa i zastarjelost tehnologija svakodnevno se spominju kao glavni problemi ove industrije. Kao rjeenje za izlazak iz krize hrvatske tekstilne i odjevne industrije, predlae se proizvodnja proizvoda vee dodane vrijednosti i vlastite marke proizvoda, kao i okrupnjavanje tekstilnih i odjevnih preduzea, promjene u ljudskim potencijalima, inovacije i trino prepozicioniranje koje e odgovarati mogunostima industrije. Za svako navedeno rjeenje potrebno je ulaganje finansijskoga kapitala kojim industrija u ovom trenutku ne raspolae. Republika Hrvatska je studiozno pristupila rjeavanju problema ove industrijske grane postavljajui Strateke odrednice razvoja industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015. godine. Slovenija i Maarska prele su na proizvodnju kvalitetnijih i skupljih proizvoda te su razvile svoje poznate robne marke, a ostalu proizvodnju preputaju manje razvijenim dravama. S odmicanjem tranzicijskog perioda, doradni poslovi koji su doprinosili usporavanju pada tekstilne i odjevne industrije, vee efekte su imali u dravama koje su shvatile vanost stvaranja malih i srednjih preduzea koja nude mnogobrojne prednosti u obuci, obrazovanju, finansiranju i proizvodnji malih i fleksibilnih serija raznih asortimana robe. U junu 2010. godine Vijee Evrope je usvojilo prijedlog Evropske Komisije o strategiji za rast i zaposlenost Evropa 2020. Ovaj dokument ini osnov za nacionalne programe reformi u kojima e biti konkretizirane mjere, a u cilju implementacije strategije. U dokumentu se utvruje da je kriza ukazala na strukturne slabosti Evropske unije: manji ekonomski rast od njenih trgovinskih partnera, nisku stopu zaposlenosti i starenje stanovnitva. Globalni izazovi sa kojima se Evropska unija suoava jesu ekonomsko jaanje zemalja u usponu, reorganizacija globalnih finansija, klimatske promjene i ogranienost resursa. Komisija kao pet vodeih ciljeva predlae oblasti: zaposlenost, istraivanje i razvoj, klima i energija, obrazovanje i borba protiv siromatva. Kao prioriteti utvreni su: inteligentni rast (ekonomija zasnovana na znanju i inovaciji), odrivi rast (ekonomija koja efikasno troi resurse, koja je ekoloki usmjerena i kompetetivna) i integrativni rast (ekonomija koja ima visoku stopu zaposlenosti i socijalnu i teritorijalnu integrisanost). U okviru prioriteta bie pokrenuto 7 inicijativa: Unija inovacije, Mladost u pokretu, Digitalna agenda za Evropu, Evropa resursne efikasnosti, Industrijska politika u doba globalizacije, Nove kvalifikacije i mogunosti zapoljavanja, Evropska platforma za borbu protiv siromatva. Strategija ima posebno mjesto u procesu pridruivanja i pristupanja novih lanica i ocjeni postignutog napretka. Uzimajui u obzir sadanje stanje ekonomije Bosne i Hercegovine odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, pa samim tim i poslovanje privrednih drutava iz

68

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

oblasti proizvodnje tekstila, odjee, koe i obue, potrebno je to prije stvoriti uslove koji omoguavaju normalno trino poslovanje. U ovom trenutku scenarij stvaranja tih uslova nije jasan ili bolje reeno precizno definisan i ako je uloeno mnogo rada i doneseno mnogo zakonskih rjeenja koja vode u tom pravcu. Prvenstveno je potrebno odrediti namjeru drave u oblasti proizvodnje tekstila, odjee, koe i obue kako bi svako privredno drutvo ili pojedinac znali koji mu je putokaz i kuda treba da se kree u svojim poslovnim namjerama. Bosna i Hercegovina je mala zemlja, pa je njeno ukljuivanje na meunarodno trite preduslov njenog razvoja. Zbog toga bi, jedna od osnovnih odrednica stratekog razvoja ove industrijske grane u Federaciji Bosne i Hercegovine, trebala biti izgradnja i razvoj izvozno orijentisanih proizvodnih programa. 4.3. Projekcije rasta privrede Federacije BiH s posebnim osvrtom na industriju tekstila, odjee, koe i obue Kretanja industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini odreena su uzajamnim djelovanjem domae i izvozne potranje. Promjene domae potranje su manje znaajne i odraavaju se ponajvie kroz elektrinu energiju i rudarstvo, te veoma mali dio preraivake industrije. S druge strane, Preraivaka industrija Bosne i Hercegovine, u velikoj mjeri je izvozno orjentisana, tako da izvozna potranja ima primarnu ulogu i praktino u potpunosti odreuje trend kretanja industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Tako se sa sigurnou moe konstatovati da e kretanje industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovine i u narednom periodu biti odreeno deavanjima u zemljama Evropske unije i regiona. Prema posljednjim raspoloivim projekcijama relevantnih meunarodnih institucija tokom 2013. godine oekuje se poboljanje ekonomske aktivnosti u svijetu. Ovo poboljanje trebalo bi se pozitivno odraziti na cijeli region pa tako i na Bosnu i Hercegovinu. Tako bi poboljanje izvozne potranje tokom 2013. godine trebalo rezultirati prvo normalizacijom, a kasnije i osjetnijim oporavkom industrijske proizvodnje i izvoznih potencijala Bosne i Hercegovine. Ako se ovom poboljanju prihoda pridoda oekivano poboljanje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje je da bi tokom 2013. godine Bosna i Hercegovina mogla ostvariti rast industrijske proizvodnje od oko 3% u odnosu na prethodnu godinu. Pad privredne aktivnosti u zemljama Evropske unije i zemljama CEFTA i slabljenje izvozne potranje negativno se odrazilo i na proizvodne procese i izvoz Bosne i Hercegovine. Tako prema preliminarnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, za prvo polugodite 2012. godine Preraivaka industrija, biljei pad proizvodnje od preko 7,5% u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu ostvaren je i pad industrijske proizvodnje od 6,7%. Kada se uzme u obzir struktura domae industrije i neizvjesnost ekonomskih prilika u zemljama Evropske unije i regiona, u
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

69

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

drugoj polovini tekue godine procjena Direkcije za ekonomsko planiranje je, da bi Bosna i Hercegovina na kraju 2012. godine, mogla zabiljeiti stagnaciju industrijske proizvodnje Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u industriji Federacije Bosne i Hercegovine u 2012. godini je ostvaren rast od 2,5%, Preraivaka industrija je na nivou proizvodnje iz 2011. godine, a industrija tekstila, odjee, koe i obue ostvaruje rast od 3,2%. Nastavljajui ovaj trend, za oekivati je da ova industrijska grana u planiranom periodu moe da ostvari poveanje proizvodnje od 3% u odnosu na svaku prethodnu godinu, to bi, u 2015. godini, dovelo do poveanje proizvodnje od 9,27% u odnosu na 2012. godinu. 4.4. Projekcija kretanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH Projekcije kretanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, posmatrana su na osnovu tri razliita scenaria. Prvi, bazni scenario podrazumijeva status quo projekciju, odnosno projekciju koja je postavljena na pretpostavci da se nita bitnije nee promijeniti u mikro i makroekonomskom okruenju u odnosu na trenutne uvjete poslovanja. Drugi, alternativni scenario upuuje na kombinaciju mjera: brzih ili kratkoronih i stalnih odnosno kontinuiranih. Primjenom ovih mjera Industriji Federacije Bosne i Hercegovine, a samim tim i Industriji tekstila, odjee, koe i obue, omoguit e se prevazilaenje postojeih problema i stvoranje preduvjeta za njen razvoj. Trei, radikalni scenario pretpostavlja opredjeljenje drave da ova industrijska grana nema perspektivu i da je njeno dalje postojanje nepotrebno odnosno da je treba prepustiti samoj sebi. 4.4.1. Bazni scenario status quo projekcija Analizom stanja industrije tekstila, odjee, koe i obue detaljno je opisan ambijent u kojem posluje ova industrijska grana. U sluaju da se nastavi sa sadanjim uvjetima poslovanja i da nee doi do bitnijih promjena u mikro i makroekonomskom okruenje, ne moe se oekivati: Odravanje sadanjeg nivoa proizvodnje niti njegov rast; Nee se odrati sadanji nivo zaposlenosti, ve e doi do njegovog pada; Rast produktivnosti e biti sporiji od rasta produktivnosti u ostalom dijelu privrede; Prosjene plae e nastaviti da zaostaju za kretanjem plaa u ostalom dijelu privrede. Procjena je da u sadanjim uvjetima uspjeno mogu poslovati samo rijetki poslodavci koji svoju djelatnost obavljaju u manjim pogonima, bez sopstvene proizvodnje, baziranoj na doradnim poslovima za druge naruioce, sa malim brojem zaposlenika i malim prihodima. Na ovakvom scenariu se ne moe zasnivati egzistiranje bilo koje industrijske grane, pa tako ni industrije tekstila, odjee, koe i obue.

70

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

4.4.2. Alternativni scenario poticanje proizvodnje s visokom dodanom vrijednou Alternativni scenario obuhvata niz stratekih ciljeva, operativnih mjera i aktivnosti koje treba da omogue prevazilaenje postojeih problema u ovoj industrijskoj grani i stvore preduvjete za njen razvoj. Fokusirajui se na sutinske probleme u kojima posluje Industrija tekstila, odjee, koe i obue, stateke ciljeve i opretivne mjere i aktivnosti treba posmatrati u dva odvojena segmenta. Prvi segment obuhvata brze, kratkorone mjere, dok drugi segment obuhvata provoenje stalnih, kontinuiranih mjera, a njihov konani izgled ini prijedlog zakljuaka i preporuka ovog stratekog dokumenta. Prvenstveno je potrebno da se drava odredi prema znaaju ove industrijske grane, kako bi predvidjele sve ostale aktivnosti u cilju njene revitalizacije. Strateki cilj koji ide ka rastereenju privrede, drugi je znaajni faktor koji opredjeljuje postojanje ove industrijske grane, kao i privrede u cjelini. U ovoj oblasti potrebno je donijeti itav niz zakonskih akata koji bi ili u smjeru smanjenja raznih fiskalnih i parafiskalnih optereenja koje sada optereuju privredna drutva. Prijedlozi koji proizilaze iz Alternativnog scenarija, u znaajnoj mjeri zavise od sposobnosti domaih proizvoaa da se odupru konkurenciji zemalja sa niim trokovima proizvodnje. U tome, presudni znaaj treba da ima promjena strukture proizvoda odnosno orijentacija ka proizvodnji proizvoda sa visokim stepenom dodate vrijednosti. Samo oslanjanje na cjenovnu konkurenciju i proizvodnju s ciljem minimiziranja trokova, dovest e do laganog nestajanja ove grane industrije. Sljedea grupa aktivnosti treba da bude usmjerena ka restruktuiranju proizvodnje. Potrebno je stvoriti uvjete za proizvodnju gotovih proizvoda na ciljanim tritima, kako domaem tako i inostranim, uz istovremenu borbu sa jeftinom konkurencijom sa istoka. Za realizaciju ovih aktivnosti potrebno je obezbjediti znaajna ulaganja u unapreenje tehnologije, praenje modnih trendova, dizajn i marketing, ali i grupisati proizvoae u udruenja klastere, ime e se znaajno poveati mogunost njihovog pojedinanog uspjeha. Blizina evropskog trita, kao i druge komparativne prednosti domae privrede, u potpunsti se moraju iskoristiti. Trend stvaranja domaih robnih marki i postepeno naputanje doradnih poslova, zavisit e od poboljanja finansijske likvidnosti i pristupa finasiranju cjelokupnog industrijskog sektora. Sadanji lohn-poslovi osiguravaju prijeko potrebnu likvidnost za veinu preduzea koja se bave ovom djelatnou. Odravanje postojeeg nivoa i poveanje stepena konkurentnosti, moe se obezbjediti jedino insistiranjem na investicijama u tehnologiju koje e omoguiti vii nivo produktivnosti i kvalitet proizvoda. I u ovom sluaju presudni znaaj imaju inovacije, kreativnost, praenje trendova u dizajnu i modi. Uvaavajui kriterijume koje postavlja dokument Startegija Evropske unije 2020., njihova realizacija nee biti mogua bez kontinuiranog obrazovanja zaposlenika, kao i stvaranja obrazovnog sistema koji je usklaen sa potrebama privrede.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

71

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Sve ove aktivnosti, trebao bi da prati odreeni nivo poticajnih mjera koje bi, prvenstveno, trebalo usmjeriti na istraivanje i razvoj u pogledu primjene savremenih tehnologija i sposobnosti prilagoavanja novim trendovima. 4.4.3. Radikalni scenario- drava ne stoji iza ove grane industrije Sve dosadanje aktivnosti koje sprovode dravni organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukazuju na nerealnost ovog scenarija. U sluaju da drava ne stane iza ove industrijske grane i opredijeli se da ona nema perspektivu, posljedice po nju bi bile nesagledive. Veina sadanjih proizvodnih pogona bi obustavila proizvodne aktivnosti, a najvei broj zaposlenika bi ostao bez posla. S obzirom na nerealnost, ovaj scenario je uzet u razmatranje samo kao terorijska mogunost.

72

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

5. TRINO REPOZICIONIRANJE INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH


5.1. Pozicioniranje BiH/Federacije BiH u meunarodnoj podjeli rada Stanje na tritu rada Bosne i Hercegovine16, u prvoj polovini 2012. godine, nije ohrabrujue. Broj zaposlenih lica se, u odnosu na stopu rasta koja podrazumjeva promjenu u odnosu na isti period prethodne godine se smanjuje i iznosi 0,7%, uz konstantan rast broja nezaposlenih lica od 2,4%. Uz skroman rast zaposlenih lica u javnom sektoru pretpostavlja se da bi broj zaposlenih lica u Bosni i Hercegovini, u 2012. godini, mogao biti smanjen do 0,8%. U domenu plata se ne moe oekivati bri rast. Neto plate u javnom sektoru se ne bi trebale mijenjati zbog vaeih budetskih uteda, dok bi plate u privatnom sektoru mogle skromno rasti. Nominalni rast prosjene neto plate u 2012. godini mogao biti oko 1,5%, dok bi realni rast bio negativan zbog inflacije. Projekcije trita rada 2013.-2015. su najvie determinisane rizicima u smislu ekonomskog rasta, odnosno obimom aktivnosti u privatnom sektoru, pa se u tom smislu, u 2013. godini, moe oekivati stagnacija na tritu rada. Usporen oporavak domae i svjetske ekonomije ukazuje da se u spomenutoj godini ne moe desiti snaan rast broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, ali da bi moglo doi do prekida trenda smanjenja broja zaposlenih lica, odnosno broj zaposlenih bi ostao priblino na nivou 2012. godine, u iznosu od 0,3%. Neto plate zaposlenih u javnom sektoru se ne bi trebale mijenjati (zbog budetskih uteda), dok bi plate u privatnom sektoru trebale rasti to bi za posljedicu imalo ukupan rast neto plata od 1,9%. U realnom smislu, neto plate bi mogle ostati na nivou iz 2012. godine. U skladu sa pretpostavljenim ekonomskim rastom u BiH, trite rada bi tek u periodu 2014.-2015. moglo biljeiti pozitivne promjene. Naime, jaanje investicionih ulaganja, izvoza i uopte bolja poslovna klima bi trebali pozitivno uticati na zapoljavanje, ali i plate u Bosni i Hercegovini. Broj zaposlenih u proizvodnji i uslugama u okviru privatnog sektora bi se trebao uveati. S druge strane, u javnom sektoru broj zaposlenih bi neto sporije rastao. Na taj nain ukupan broj zaposlenih u BiH bi se uveao za 1,8% u 2014. odnosno 2,9% u 2015. godini. Rast broja zaposlenih i vei obim posla bi zasigurno pratilo smanjenje nezaposlenih lica, ali i bri rast neto plata. Oekuje se da bi prosjena neto plata mogla biti vea za 3,1% u 2014. godini, odnosno 3,7% u 2015. godini. Industrija tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, uz primjenu odgovarajue strategije razvoja, u stanju je, ali i mora da prati kretanja na tritu Evropske unije prema kojem je dominantno okrenuta i sa kojom je u najveoj mjeri povezana.
16

Podaci Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne I Hercegovine

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

73

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U meunarodnoj razmjeni Bosna i Hercegovina, treba da istraje na svojoj fleksibilnosti, kvalitetu proizvoda, brzini isporuka, strunosti menadmenta i kadrova u samoj proizvodnji, to e uz komparativne i konkurentske prednosti, dovesti do potrebnog transfera znanja i tehnologija. 5.2. Odrednice uspjeha industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH Oekivani uspjeh industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, bazira se na procesu restrukturiranja ove industrijske grane. Trino restrukturiranje mora biti popraeno proizvodnim i organizacionim restrukturiranjem, okrupnjavanjem i umreavanjem sa ostalim proizvoaima iji se proizvodi koriste u ovoj industrijskoj grani kao pomoni materijali. U realizaciji ovog procesa, moraju se uzeti u obzir sve aktivnosti na planu identifikacije odgovarajuih trinih mogunosti. Pri tome se najvei napori moraju dati na polju pokretanja bazne proizvodnje, a u cilju obezbjeenja osnovnih materijala, ime bi se, kao konaan rezultat dobio proizvod sa veim nivoom novostvorene vrijednosti, ali i ostvarili pozitivni efekti u smislu supstitucije uvoza, rasta izvoza i nastupa na novim tritima. Sa pokretanjem bazne proizvodnje, otvaraju se mogunosti za novo zapoljavanje, poveanje plaa zaposlenika, a samim tim i poveanja nivoa izdvajanja ka dravnim fondovima. Kao drugi element, mora se uzeti rast plasmana domaeg, sopstvenog proizvoda, ime se ostvaruje vea dobit po zaposlenom. Kreiranjem sopstvenog proizvoda prilagoenog zahtjevima potroaa, poveanjem imida preduzea i proizvoda, irenjem kanala distribucije, jaom promocijom tih proizvoda uz konkurentne cijene, mogue je iskoristiti prilike koje postoje i poveati prodaju na domaem i stranom tritu. U poetku e trina orijentacija preduzea na sopstveni proizvod znaiti i vee rashode u odnosu na lohn-proizvodnju, jer su vea ulaganja u marketing, razvoj sopstvene robne marke, ulaganje u istraivanje i ukupni razvoj. Pri tome je veu profitabilnost mogue ostvariti sa rastom koliina proizvodnje i prodaje, i to prvenstveno u proizvodnji odjee odnosno izradi proizvoda od koe i obue. S druge strane, poveanju profitabilnosti mogu doprinijeti i mali proizvodni pogoni koji predstavljaju svojevrsnu komparativnu prednost ukoliko se identifikuju sa osjetljivim potrebama trita. To zahtijeva aktivniji pristup u praenju trinih kretanja, ulaganje u kadrove i znanje, primjerenu opremljenost proizvodnje i njenu maksimalnu fleksibilnost. Pozitivni elementi koji e uticati na potranju za domaim proizvodima su: rast trita line potronje i rast trita proizvodne potronje. Na tritu postoje prilike za rast prihoda od prodaje, poveanjem prodaje postojeim kupcima i pridobivanjem novih kupaca. Uz pretpostavku da domaa industrija tekstila,odjee, koe i obue povea konkurentnost, mogue je poveati prihod na raun uvoza, a i ostvariti rast prodaje, posebno na stranim tritima. Potrebno je ustrajati na identifikovanim komparativnim prednostima domae proizvodnje u meunarodnoj razmjeni, ali nastojati i da se vrate komparativne prednosti u grupama proizvoda kod kojih ih trenutno nemamo, ali za koje postoje realne mogunosti da se to ostvari.

74

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Bitan element koji ima pozitivan uticaj na rast prodaje su marketinke aktivnosti, kako na domaem tako i na inostranom tritu. Meutim, ove aktivnosti zahtijevaju primjerena ulaganja i odgovarajue kadrove. Postojee domae robne marke nisu dovoljno poznate na stranim tritima, to je posljedica slabe promocije, ali i nedostatka finansijskih sredstava za aktivniju promociju. Pri tome treba uzeti u obzir i nedovoljnu pokrivenost domaeg trita i ogranienost kanala distribucije, posebno u izvozu. Sa oekivanim privrednim rastom, postojee ogranienje kupovne moi domaih kupaca e se smanjivati, to e se odraziti na kupovinu domaih proizvoda sa prepoznatljivom robnom markom. Izuzetno je vano da se identifikovani ograniavajui faktori ovih procesa, pretvore u prednosti kao element trinog repozicioniranja i razvojnih strategija preduzea u ovoj grani industrije. 5.3. Elementi trinog repozicioniranja Evropska tekstilna i odjevna industrija u posljednjih dvadesetak godina prolazi kroz intenzivan proces modernizacije i restrukturiranja. Pri tome je restrukturiranje rezultiralo zatvaranjem preduzea, modernizacijom proizvodnje i rastom produktivnosti. Na strukturne promjene i na razvoj proizvodnje tekstila, koe i odjee, utjecaj imaju brojni inioci u okruenju, te kao imperativ postavljaju modernizaciju proizvodnih procesa. Najvaniji inioci su, zasienost trita Evropske unije i relativan pad izdataka za odjeu, promjene u preferencijama potroaa, liberalizacija trita i pojaana cjenovna konkurencija, promjene u distribuciji, primjena novih tehnologija kao i ljudski potencijal i struktura industrije. Strukturne promjene javljaju se i u trgovini, gdje raste uloga maloprodaje u odreivanju strukture industrijske proizvodnje, pri emu se lanac vrijednosti orijentie prema sve zahtjevnijim potroaima. Distribucija tekstilnih proizvoda, poinje da zavisi od velikih trgovakih lanca koji postavljaju svoje uslove. Problematika ove grane evropske privrede, kao radno intenzivne, je u izloenosti jakoj konkurenciji drava s jeftinom radnom snagom. Zbog niske ukupne produktivnosti rada i niih trokova rada u poreenju sa ostalom preraivakom industrijom, neprestano pada zaposlenost i sve je izraeniji problem u angaovanju strune radne snage. Kao rjeenje predlau se strukturne promjene u tekstilnoj i odjevnoj industriji Evrope. Potrebno je traiti i nova rjeenja radi poveanja konkurentnosti na zasienom evropskom tritu. Meu glavne probleme tekstilne i odjevne industrije u Evropi, navodi se i pad proizvodnje od 32,4%, uz istovremeni rast proizvodnje u Aziji od 76,3%. Takvo smanjenje proizvodnje imalo je za posljedicu smanjenje zaposlenih, uz trend preseljenja proizvodnje u podruja jeftine radne snage, sa jo znaajnijim gubitkom proizvodnih kapaciteta. Za rjeenje ovakve situacije i nastavak pozitivnog poslovanja tekstilne i odjevne industrije u Europi, tekstilna i odjevna industrija mora se popeti u lancu vrijednosti, izgraujui svoju kompatativnost na novim tehnologijama, inovacijama i dizajnu.
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

75

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Odgovor na navedene probleme, restrukturiranje sektora evropske tekstilne i odjevne industrije je i u tome, da se sa masovne proizvodnje, pree na proizvodnju visokog tehnolokog nivoa i modernog stila, te da se na taj nain zadre kompetitivne prednosti na globalnom nivou. Pri tome se mora uzeti u obzir i injenica da su se evropski proizvoai tekstila i odjee, u potrazi za profitabilnim rjeenjima, pretvorili u trgovce robnih marki bez vlastite proizvodnje, usredotoivi se na dizajn i marketing. Evropska preduzea nee moi poboljati efikasnost, kvalitet, fleksibilnost i svijest o tritu, ukoliko nemaju pristup novim znanjima, postrojenjima i uslugama, koje e omoguiti brz odgovor na male modne cikluse i proizvodnju ogranienih serija proizvoda proizvedenih i distribuiranih u kratkom roku. Generalno posmatrano, koncepti navedenih procesa trinog repozicioniranja idu ka stvaranju proizvoda vie dodate vrijednosti, formiranju nove strukture kadrova sa viim nivoom znanja i novih investicija u tehnologiju, marketing i distribuciju proizvoda. Osnovni elementi na koje treba da se osloni domaa Industrija tekstila, odjee, koe i obue u procesu trinog repozicioniranja su: Finansijski rezultati - rast prihoda od prodaje i produktivnosti, Kupci rast uea prodaje na domaem tritu uz rast izvoza, Poslovni procesi rast produktivnosti, Inovativnost i znanje razvoj inovativnosti i podizanje nivoa znanja. Kada se posmatraju finansijski rezultati, za budui razvoj ove industrijske grane u njenom trinom repozicioniranju, izuzetno su vana dva financijska cilja: rast prihoda od prodaje i rast produktivnosti. Ovi ciljevi se mogu ostvariti postupnim prijelazom ka poveanju uea domaih proizvoda u strukturi prihoda. Pri tome e struktura prihoda i dalje biti mjeovita odnosno zasnivae se na prihodima dobijenim od prodaje domaeg proizvoda i prihoda ostvarenog lohn-proizvodnjom. Zadravanje lohn-poslova doprinijee da preduzeima iskoriste slobodne proizvodne kapacitete, stiu nova znanja i iskustva u proizvodnji, ali i stiu preporuke na inostranim tritima. Koliko je to mogue, treba insistirati na dobijanju lohn-poslova vee dodane vrijednosti, u kojima se daju usluge veeg nivoa znanja i vie tehnoloke opremljenosti. Poveanja prihoda od prodaje proizlazi i iz poveanja produktivnosti za koju se povezuje ostvarivanje racionalizacije poslovanja, podizanja tehnolokog nivoa, poveani doprinos nauke u svim elementima ostvarivanja dodane vrijednosti i efikasnijem upravljanju proizvodnjom. Poveanje produktivnosti bie kljuni element u ostvarivanju procesa konkurentskog repozicioniranja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine. U postizanju ovog cilja, rezultati kombinacije faktora poveanja prihoda od prodaje i poveanje produktivnosti su presudni. Drugi element trinog repozicioniranja ove grane industrije predstavljaju kupci. Kada je rije o domaem tritu odnosno domaim kupcima to prije svega odnosi na rast uea prodaje domaih proizvoda na njemu, dok se nastupi ka stranim tritima odreuju u cilju rasta izvoza. Zadovoljstvo kupaca s proizvodom doprinosi rastu lojalnosti kupaca i na dugi rok podstie rast prihoda od prodaje tog proizvoda. Pri
76
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

tome je vano istai potrebu da proizvodi budu kreirani i kompletirani (uraeni u kolekciji), prema specifinim zahtjevima svake grupe kupaca. U proizvodnji odjee, proizvoda od koe i obue, domaa industrija vidi priliku u proirenju postojeeg asortimana novim proizvodima i poveanja uea sopstvenog proizvoda prepoznatljive robne marke. Realizacija ove aktivnosti zavisi od sposobnosti proizvoaa, ali pomoi dravnih i nauno-strunih organizacija i institucija, da izrade nove proizvode i razviju sopstvene robne marke. Na ovaj nain proizvoau e se omoguiti kontrola trita, pozicioniranje i promocija preduzea, kao i lansiranje novog proizvoda. U isto vrijeme ostvarit e se vei prihodi od prodaje, a potroai e lake donositi odluke o kupovini tih proizvoda, uz pratei rast lojalnosti kupaca prema odabranom proizvodu. Da bi se uspjeno ostvarilo trino repozicioniranje ove industrijske grane, odnosno da bi se ostvarilo vee zadovoljstvo kupaca i ostvario vei prihod, domau proizvodnju mora pratiti i uvoenje novih tehnologija u proizvodnim procesima, a sve u cilju poveanja sopstvene produktivnosti i konkurentnosti. Stoga je jedno od bitnih pitanja smanjenje razlike u tehnolokom zaostajanju domae privrede u odnosu na Evropsku uniju. To u prvom redu podrazumijeva transfer, prijenos i primjenu novih tehnologija u proizvodnji, a to e omoguiti razvoj i novih proizvoda. Smanjenje razlike u tehnolokom zaostajanju, usko je povezano sa uvoenjem odgovarajuih informacijskih sistema, tehnika upravljanja, dizajna i drugog. Nabavka nove, najsavremenije opreme, od posebnog je znaaja za proizvodnju repro-materijala, odnosno proizvodnju tekstila, jer e omoguiti pokretanje ovog podruja proizvodnje, osvajanje novih vrsta proizvoda, dostizanje veeg kvaliteta proizvoda i efikasnu upotrebu raspoloivih sirovina. Proizvoai gotovih odjevnih predmeta i obue trebaju, takoe, da primjenjuju tehnoloke inovacije, kroz primjenu razliitih informaciono-komunikacijskih tehnologija, koje e podii stepen automatizacije proizvodnje. Pri tome, kao cilj automatizacije treba postaviti stvaranje fleksibilnog proizvodnog sistema koji omoguava fleksibilno prilagoavanje zahtjevima kupaca i koji omoguava laku i brzu preorijentaciju sa jedne na drugu vrstu proizvodnje, prilagoavajui se na taj nain uvjetima trita. Mogunosti interneta moraju se maksimalno iskoristiti kao sredstvo u obavljanju marketinke funkcije u preduzeima, i to za aktivnosti promocije, pronalaenja novih poslovnih partnera i komunikacije sa postojeima, ugovaranje poslova, istraivanje trita, upoznavanje sa najnovijim tehnolokim dostignuima i slino. Inovativnim tehnikim rjeenjima u smislu racionalnije primjene postojeih tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka poveava se efikasnost poslovanja, produktivnost rada, kvalitete proizvoda, ostvaruju se utede u sirovinama i energiji, kao i bolje koritenje postojeih kapaciteta. Inovativnost i znanje su jo jedan od elemenata ostvarivanja prethodno definisanih ciljeva. Izuzetno je vano ustrajati na razvoju inovativnosti i podizanju nivoa znanja u preduzeima koja se bave proizvodnjom predmeta od tekstila i koe. Kao jedan od bitnih zadataka koji se postavlja pred domae menadere je sistemsko podsticanje razvoja inovativnih rjeenja. Menaderi su svojim djelovanjem pokazali da su svjesni potrebe za podizanjem ukupnog kvaliteta proizvoda, pa su se u tom smislu, u veoj mjeri oslonili na stalnu kontrolu kvaliteta u skladu sa vaeim standardima i zahtjevima trita. U cilju podizanju konkurentnosti preduzea ove grane industrije, kao jedna od kljunih smjernica istie se sistemska i kontinuirana edukacija menadera i obuka postojee radne snage kroz specijalistike programe obrazovanja, kao to su ona vezana za dizajn, konstrukciju, marketing, informacione
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

77

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

sisteme i drugo. Meutim, treba istai i injenicu da je sadanji sistem obrazovanja kadrova za zanimanja u struci teksti, koa i obua, neprimjeren potrebama privrede. Kako je u ovoj industrijskoj grani identifikovan manjak strunih kadrova, u oekivanom procesu restrukturiranja dodatno e porasti potreba za tim kadrovima. U tom pogledu sistem obrazovanja kadrova treba prilagoditi potrebama privrede, ali i sami privrednici moraju dati dodatni napor u cilju stipendiranja mladih kadrova, ulaganja u usavravanje i prekvalifikaciju postojeih kadrova i razvijanju adekvatnih sistema nagraivanja i motivisanja zaposlenih, to iziskuje i znatna finansijska ulaganja.

78

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

6. ELEMENTI RAZVOJNE STRATEGIJE INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH
Elementi razvojne strategije industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine bazirani su na karakteristikama koje je ova grana industrije imala u prolosti i njenog sadanjeg stanja, kao i analizi objektivnih mogunosti za njen razvoj. Predloena rjeenja u pogledu ostvarivanja razvojne strategije, u skladu su sa postavljenom vizijom, njenim programima i ciljevima, kao i planiranim aktivnostima i oekivanim rezultatima. 6.1. Polazne injenice o Industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH Kada se uzmu u obzir razmatrane finansijske, ekonomske i trine analize, evidentno je da su rezultati poslovanja domae industrije tekstila, odjee, koe i obue na granici rentabilnosti. Osnovne njene karakteristike ogledaju se u tradicionalnom poslovanju; nepostojanju bazne proizvodnje i malog broja domaih robnih marki; gdje je najvei dio proizvodnih kapaciteta privatiziran, a da pri tome uloga, prava i obaveze novih vlasnika i menadmenta nisu u potpunosti definisani; posluje se u uslovima visokih fiskalnih i parafiskalnih optereenja; uz nedostatak stabilnih i povoljnih izvora finansiranja; nedovoljnog poticaja od strane drave; najvei dio proizvodnje obavlja se u okviru lohn-poslova; proizvoai su razjedinjeni sa slabom pregovarakom pozicijom u odnosu na okruenje; sa strukturnim problemima u pogledu kadrova i radne snage, tehnoloke opremljenosti i drugo. Tradicionalno poslovanje vana je karakteristika domae industrije tekstila, odjee, koe i obue. Menaderi se najee oslanjaju na iskustvo i steene navike, tako da se malo i teko ulae u razvoj, marketing i sopstvenu robnu marku. Bazna proizvodnja vie ne postoji. Veliki kombinati za proizvodnju prediva, tkanina i pletenina vie nisu u funkciji, za ta se uzrok moe traiti i u izvrenom procesu privatizacije pri emu je, u najveem dijelu, izmijenjena proizvodna i vlasnika struktura. Poslovanje optereuju visoka fiskalna i parafiskalna optereenja, pri emu su visine doprinosa na bruto i neto osnovicu na plau, znatno iznad vrijednosti doprinosa u dravama okruenja. Novac ima visoku cijenu, to rezultira nedostatkom povoljnih izvorom finansiranja i poveanim stepenom samofinansiranja. Dravni poticaji su nedovoljni, ali u isto vrijeme, nisu ni strukturno prilagoeni ovoj izvozno orijentisanoj grani industrije. Afirmativno se treba opredjeliti ka izvoznicima i pronai modus za podrku njihovim proizvodnim aktivnostima, to znai da poticaji treba da imaju razvojnu, a ne socijalnu komponentu. Anketno istraivanje je pokazalo da je veina proizvoaa u svom poslovanju oslonjena na kombinaciju lohn-poslova i razvoja sopstvenog proizvoda. Proizvoai

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

79

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

su svjesni kratkorone koristi od lohn-poslovima, pa sve vie prelaze na proizvodnju sopstvenog proizvoda. Zbog svoje razjedinjenosti, domai proizvoai imaju slabu pregovaraku poziciju u odnosu na konkurenciju iz okruenja. Meusobno povezivanje proizvoaa, stvara preduvjete za prodor na rasoploiva trita. Ovakva udruenja proizvoaa, moraju postati nositelji razvoja domae industrije. Industrija tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, zapoljava preko 20.000 radnika, usitnjena je i ima slabu pregovaraku poziciju u odnosu na inopartnere. Ona ima izraene probleme distribucije i naplate potraivanja koji generiraju probleme nelikvidnosti, a strukturni problemi sa kadrovima i nedostatak povoljnih uvjeta finansiranja dodatno optereuju njihovo poslovanje i razvoj. injenica je da, pored navedenog, problemi postoje i u politici zapoljavanja, regulisanju trita rada, strukturi obrazovnih programa. Zato je potrebno da se drava i svi kljuni akteri ove javne politike, na partnerski nain, ukljue u provoenje procesa restrukturiranja ove industrijske grane, kao njenog najvanijeg segmenta. 6.2. Koncept dugoronog razvoja i kljuna strateka opredjeljenja Pri definiranju koncepta dugoronog razvoja ove industrijske grane, kao osnovna razmatranja uzete su, utvrena pozicija na domaem i inostranom tritu i njihovi elementi, kljuni ciljevi i pravci u kojima treba da se razvija ova industrijska grana i organizacioni okviri kojima se proces restrukturiranja moe ostvariti. Pored toga, koncept dugoronog razvoja i kljuna strateka opredeljenja treba da budu usmjereni i na odgovore na pitanja: ta zadrati od naslijeene strukture proizvodnje, od ega odustati i zato; U kojoj mjeri postoji ozbiljno opredjeljenje za razvojnim restrukturiranjem domae Industrije tekstila, odjee, koe i obue; Kako integrisati kljune aktere ove javne politike; Kako stvoriti dodanu vrijednost domaim proizvodima; Kuda usmjeriti dravne poticaje? Odgovori na ova i druga pitanja traeni su u djeavanjima na tritu i predstavljaju polazne osnovne odnosno karakteristike razvojne strategije. Kao to je to i ranije istaknuto, kada je rije o domaem tritu, fokus je na rastu uea prodaje domaih proizvoda, dok se nastupi ka stranim tritima odreuju u cilju rasta izvoza. Ova nastojanja e uroditi plodom, ako se stvore uvjeti za rad bazne proizvodnje i proirenja postojeeg asortimana novim proizvodima i poveanja uea sopstvenog proizvoda prepoznatljive robne marke. Kljuni ciljevi i pravci u kojima treba da se razvija ova industrijska grana, definisani su kao: Trino repozicioniranje u skladu sa mogunostima i sposobnostima domaih proizvoaa; Uvoenje novih tehnologija i primjena inovacija uz veu primjenu domaeg znanja; Proizvodna specijalizacija u skladu sa zahtjevima trita; Udruivanje domaih proizvoaa u cilju postizanja vee pregovarake sposobnosti;

80

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Kadrovsko prilagoavanje novim trinim, tehnolokim i organizacijonim uslovima poslovanja i razvoja; U pogledu organizacionih okvira u kojima se proces restrukturiranja moe ostvariti, prijedlozi idu ka otvaranju procesa integracije domaih proizvoaa na klasterskim naelima, pri emu odvijanje tih procesa treba da bude institucializovano. Meutim, potrebno je upozoriti da izrada ovog stratekog dokumenta i njena realizacija nije jednokratan posao, ve kontinuirana aktivnost koja je usmjerena ka analizi predloenih rjeenja, njihovoj primjeni, te provjeri uinaka do kojih su doveli, a sve to u prihvatljivom vremenskom periodu. 6.3. Karakteristike razvojne strategije Sadanja trina pozicija domae industrije tekstila, odjee, koe i obue, njena tehniko-tehnoloka opremljenosti i kadrovska struktura, ini osnove njene razvojne strategije. U odreivanju osnova strategije vodilo se rauna o specifinim karakteristikama i oekivanjima ove grane industrije, njenim mogunostima i sposobnostima, te potrebnim organizacijskim rjeenjima koja e olakati koordinaciju u provoenju planiranih aktivnosti. Ovom prilikom, strateka osnova nije bazirana na kvantitativnom rastu proizvodnje, ve je usmjerena ka stvaranju proizvoda vieg nivoa dodane vrijednosti, uz odreivanje dravnih organa prema ovoj grani industrije, njenom prilagoavanju zahtjevima trita, kao strukturnim, tehnoloko-tehnikim, organizacionim, kadrovskim i drugim promjenama. Ostvarivanje navedene strateke osnove limitirano je konstantnim tehnolokim napretkom, specijalizacijom i ostvarivanjem trino-konkurentne proizvodnje kroz dui vremenski rok i sa mjerljivim uincima. Pri proveenju razvojne strategije, mora se voditi rauna o zahtjevima sadanjih globalnih procesa koji se trebaju posmatrati u svjetlu prilika za uspjeh. Da bi ukljuivanje u te procese bilo efikasno, potrebno je izvriti strateko repozicioniranje Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine. Proces repozicioniranja nee biti lako i jednostavno provesti, pa je u tu svrhu potrebno primjeniti itav skup komplementarnih stratekih ciljeva. Realizacija ovih ciljeva zahtjeva stvaranje osnove u baznoj proizvodnji, zatim tehnoloku obnovu, primjenu inovacija i vlastitog znanja u proizvodnji, sa prilagoenom strukturom i brojem radnika, uz reakciju drave na polju stvaranja povoljnih uvjeta poslovanja. Ostvarivanje stratekih ciljeva treba da da odreene rezultate. To se prije svega odnosi na trinu verifikaciju definisane strukture proizvoda koji su konkurentni na tritu. Da bi se to postiglo, potrebno je da se proizvodnja zasniva na stalnim ulaganjima u tehnologiju, znanje i inovacije iji je konani rezultat poveano uee sopstvenih proizvoda i robnih marki na tritu. Proces strukturnog prilagoivanja, moraju da prate i odgovarajui finansijski elementi koji se ogledaju u jeftinim i lake dostupnim novanim sredstvima, ali i dravnim poticajima.
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

81

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Okrupnjavanje proizvodnih kapaciteta i stvaranja udruenja proizvoaa-klastera, kao i njihova partnerska saradnja sa dravnim institucijama i sindikatima, da e dodatnu snagu za realizaciju postavljenih zadataka. Preferiranje drave Bosne i Hercegovine ka lanstvu u Evropskoj uniji, postavlja kao uvjet usklaivanje domae pravne i tehnike legislative sa evropskom legislativom. U tom smislu, potrebno je da se u domae zakonodavstvo preuzme itav niz direktiva i standardnih normi, kako bi se prema njihovim zahtjevima postavili proizvodni i drugi procesi, to nije nimalo lak i jednostavan posao. Ovaj zadatak u osnovi nema samo promjenu proizvodnih procesa i naina njihovog provoenja, ve je to, prije svega, promjena u nainu razmiljanja i linog odnosa svakog pojedinca koji u njima uestvuje. 6.4. Organizacioni elementi ostvarenja strategije Za ostvarivanje osnovnih elementa ovog dokumenta potrebno je odrediti instituciju, u smislu kontrolne take, koja bi vodila rauna o usklaenom djelovanju svih kljunih aktera ove javne politike. Na taj nain bi se sa jednog mjesta vrila koordinacija, organiziranje, usmjeravanje, poticanje, lobiranje i aktivna saradnja na razvojnim programima i projektima. Svojim djelovanjem ova institucija bi, svim zainteresiranim, omoguavala brz pristup informacijama; lake povezivanje privrednika I jednostavniju identifikaciju raspoloivih projekata i njihovu razradu; dostupnije obrazovanje i inovaciju znanja. Omoguila bi saradnju sa drugim institucijama u zemlji i inostranstvu u cilju sveobuhvatne promocije, kao i predlaganja institucionalnih rjeenja. Aktivnosti ove institucije realizirale bi se kroz aktivan partnerski odnos privrednika, dravnih institucija i organizacija, nauno-istraivakih i obrazovnih organizacija, poslovnih banaka, trgovakih lanca, lokalne zajednice i drugih faktora.

82

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

7. POLITIKE I MJERE STRUKTURNOG PRILAGOAVANJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE FEDERACIJE BiH
7.1. Uloga drave u provoenju razvojne strategije Politike i mjere strukturnog prilagoavanja Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se ostvariti samo uz podrku drave. Pored privrednika koji imaju kljunu ulogu u ovom procesu, u provoenju strategije razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue, aktivnu ulogu ima i drava. Uloga drave se ogleda u stvaranju stabilnog makroekonomskog okruenja; pravilnom odabiru kombinacije konzistentnih i komplementarnih mjera u okviru privrednih politika; koordinaciji i podsticanju aktivnosti na inostranim tritima; unapreenju programa obrazovanja i strunog usavravanja; umreavanja naunih i svih drugih potencijala; Stabilno makroekonomsko okruenje i mjere ekonomskih politika treba da omogue smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih optereenja, stvore uvjete za ravnopravnu trinu utakmicu; podstaknu razvoj i zapoljavanje; stvore uvjete za poslovnu kooperaciju i realizaciju novih institucionalnih rjeenja i ubrzaju procese Evropskih integracija. Fiskalna i parafiskalna optereenja treba da idu u cilju njihovog smanjenja, pri emu se mora voditi rauna o stabilnosti postojeih fondova, kao i pronalaenju modusa za rjeavanje obaveza koje ve imaju privredna drutva prema njima. Ravnopravna trina utakmica podrazumijeva suzbijanje crnog trita i kontrolu kvaliteta uvozene robe, gdje jedino drava ima instrumente za djelovanje. Podsticanje razvoja treba vriti na osnovu razraenih kriterija koji treba da favorizuju programe usmjerene ka izvozu, stvaranju robnih marki, uvoenju novih tehnologija, sistema kvaliteta i razvoju distributivnih kanala. Podsticanje zapoljavanja je potrebno prilagoditi sistemu strunog obrazovanja, odnosno nastavnim planovima i programima i kolovanju kadrova prema potrebama privrede, stipendirati kadrove za deficitarna zanimanja u srednjim i visokokolskim ustanovama, kao i omoguiti prekvalifikaciju zaposlenih. Ove aktivnosti zahtijevaju socijalni dijalog drave, poslodavaca i sindikata. Poslovnom kooperacijom ostvaruje se povezivanje zainteresovanih u klastere, ali i njihovo umreavanje sa nauno-istraivakim i obrazovnim institucijama u cilju stvaranja novih institucionalnih oblika, poput svojevrsnih centara, koji bi se bavili razvojem poslovne zajednice, razvojem dizajna, robnih marki i drugog. Kroz procese pridruivanja Evropskoj uniji preuzee se ope i posebne politike u podruju ove grane industrije, kao i adekvatni standardi i sistemi kvaliteta. U pravcu stvaranja osnova za ostvarivanje opih razvojnih ciljeva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 157. sjednici, odanoj 21.09.2010. godine usvojila

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

83

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Strategiju razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2010. do 2020. godine. Naslonjena na srednjorone strateke ciljeve Razvojne strategije Bosne i Hercegovine i Strategije socijalnog ukljuivanja Bosne i Hercegovine, Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, a na osnovu postavljene vizije i raspoloivih faktora razvoja, specificira aktivnosti na federalnom nivou za realizaciju stratekih opredjeljenja u periodu 2010.-2020. godina i u fokus postavlja: Makrostabilnost, Konkurentnost, Zapoljavanje, Odrivi razvoj, EU put i Socijalnu ukljuivost. Ova polazita su uzeta u obzir i prilikom utvrivanja politika i mjera strukturnog prilagoavanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine. Da bi se uloga drave ostvarila, privrednici moraju da kontinuirano prate trite i stanje konkurencije; identifikuju prilike na tritu i na osnovu toga pristupe izradi razvojnih programa; vre konstantno poslovno planiranje; izvre trino, poslovno i organizaciono repozicioniranje; unaprijede lanac vrijednosti od zahtjeva kupaca, preko proizvodnje do distribucije gotovih proizvoda, kao i da permanentno obnavljaju struna i menaderska znanja. 7.1.1. Proces restrukuriranja i modernizacije proizvodno-poslovnog procesa Proces restruktuiranja usmjeren je ka otklanjanju glavih problema u kojima se nalazi veliki broj domaih proizvoaa. To su prije svega, prezaduenost odnosno posjedovanje negativnog kapitala, tehnoloki vikovi radnika u kombinaciji sa niskom produktivnou, neadekvatna mikro i makro organizacija preduzea sa nedovoljno integriranim pogonima i djelatnostima, tehniko-tehnoloka i fizika zastarjelost proizvodnih sredstava, pri emu neka od tih preduzea, imaju vaan regionalni i nacionalni znaaj. Ovi faktori najee kumulativno djeluju i dovode do loe pozicije na tritu, nesolventnosti preduzea, uz postojanje proizvodnih programa koji ne mogu podstai oporavak. Da bi se problemi prevazili, potrebne su krupne i temeljne promjene, sa ciljem pretvaranja neprofitabilnih firmi u oblik koji je prikladniji stanju na tritu, sa namjerom da se napravi profitabilna kompanija. Konano se treba zavriti proces privatizacije preduzea Industrije tekstila, odjee, koe i obue, pri emu se prvenstveno misli na procese restrukturiranja velikih sistema, a kako bi se izbjegli dosadanji loi sluajevi privatizacije. Svako odugovlaenje privatizacije ovih sistema oteava njihovo prilagoavanje novim trinim i tehnolokim uvjetima i odlae dolazak novog investitora. Pri tome, sve loe strane dosadanje privatizacije treba izbjei, uz napomenu da privatizacija nije samo promjena vlasnika, ve prije svega promjena tehnolokog statusa preduzea. Moderna industrijska proizvodnja zahtjeva neprekidno inoviranje i unapreenje postojeih proizvoda, proizvodnih procesa i sistema, kvaliteta rada od ije efikasnosti primjene zavisi opstanak mnogih proizvodno-poslovnih sistema. Podlogu za razvoj moderne industrijske proizvodnje ine: Nove proizvodne tehnologije, tehnike i

84

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

proizvodni sistemi, informacione tehnologije, brzi razvoj proizvoda, primjena znanja i inovacija. 7.1.2. Promjena strukture proizvodnje Uee drave u promjeni strukture proizvodnje je neophodno i vano, jer se radi o podsticanju razvoja sirovinske baze. Kako u ovaj sektor mora biti usmjeren glavni tok investicija, drava se o tome mora jasno oitovati, da li je to potrebno ili nije.
Tabela br. 68. Utroak osnovnih sirovina i materijala
2008. Iz uvoza 187 44 1.358 3.547 1.127 Udio uvoza 100 100 100 100 99,3 2007. Iz uvoza 171 42 1.574 3.210 1.573 Udio uvoza 100 100 94,4 98,2 94,6 2006. Iz uvoza 130 31 1.700 3.055 1.200 Udio uvoza 100 100 100 99,4 100

Proizvod. tekstila Pam. predivo t Sint. predivo t Vunene tkanine 000 m2 Pam. tkanine 000 m2 Sint. tkanine 000 m2 tavlj. ili obra. koa 000 m Sirova koa t tavlj. govea koa 000 m2 onska koa t 187 44 1.358 3.641 1.135

171 42 1.666 3.267 1.662

130 31 1.700 3.073 1.200

Proizvod. odjee, dorada i bjenje krzna

135 4.339 61

127 1.307 59

94,0 30,1 96,7

96 5.478 53

87 1.476 51

90,6 26,9 96,2

235

232

98,7

Proizvod. obue i prerada koe

2.997

2.997

100

3.008

2.968

98,6

3.339

3.339

100

Meutim, veina sirovina i materijala koji se koriste u Industriji tekstila, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine su porijeklom iz uvoza. Njihova struktura i uporedni indeksi, za period 2006.-2008. godina, prikazani su tabelarno (Tabela br. 68. Utroak osnovnih sirovina i materijala). Evidentno je da se veina osnovnih sirovina koje se koriste u proizvodnji tekstila, odjee i obue obezbjeuje iz uvoza. Uvozna zavisnost se kree od 94,4% do 100% i odrava se na istom nivou u posmatranom periodu. Zato je revitaliziranje i razvoj proizvodnje prediva i tkanina viestruko vano, sa aspekta zadovoljenja domae tranje iz domae proizvodnje, to vodi smanjenju visokog stepena uvozne zavisnosti i pozitivno djeluje na spoljnootrgovinski bilans zemlje.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

85

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Na ovaj nain ispunie se jo jedan od zacrtanih stratekih ciljeva koji je usmjeren ka proizvodnji proizvoda vie dodane vrijednosti. Jednako tako, koritenje domaih sirovina je preduvjet za preorijentaciju na naprednije i isplativije oblike doradnih poslova, kao i na klasian izvoz. 7.1.3. Jaanje konkurentske pozicije Na turbulentnom i prebukiranom meunarodnom tritu na kojem vlada otra konkurencija, mogu opstati smo efikasna poslovno preduzea. Zbog toga, domaa preduzea moraju teiti stalnim tehnolokim, organizacionim i trokovnim unapreenjima koja e dovesti do rasta produktivnosti, racionalnog koritenja svih proizvodnih resursa i smanjenja trokova poslovanja, a u cilju jaanja njihove konkurentske pozicije. Preduzea iz ove industrijske grane, trebaju biti oslonjena na resurse znanja i intelektualni kapital to je osnovni izvor poslovne snage, trine konkurentnosti, profitabilnosti i intenzivnog rasta. Putevi za uspjeno podizanje stepena konkurentnosti su: osiguran dotok novca kapitala, korporativno upravljanje u sprezi javnog i privatnog sektora, te stimuliranje uvoenja novih tehnologija. Preduzea svoju razvojnu strategiju moraju osloniti na reinenjering, unapreenje proizvodnje i poveanu produktivnost. Da bi se to ostvarilo potrebna su nova i radikalna rjeenja u pripremi i realizaciji proizvodnje sa implementacijom novih tehnologija, te nabavka najsavremenije proizvodne opreme, ukljuujui i informacione sisteme, nove tehnike upravljanja i dizajn, kao i primjenu novih tehnika i metoda u pripremi proizvodnje. Domai proizvoai tekstila, odjee, koe i obue trebaju da koriste tehnoloke inovacije kao jednu od glavnih poluga u stvaranju novih modela i primjene novih procesa proizvodnje, to bi trebalo dovesti do njihove konkurentske prednosti na domaem i inostranom tritu. Jaanje konkurentske pozicije moe se ostvariti i raznim vladinim mjerama u cilju privlaenja stranih investicija, koje se odnose na smanjenje birokratskih faktora, uvoenje finansijskih podsticaja, uvoenje poreskih olakice za ulagae, te omoguavanju lakeg pristupa izvorima financiranja. Ove mjere treba da budu konzistentne, tako da investitori imaju sigurnost za dugotrajnim ulaganjima, iduih 20 ili 30 godina. 7.1.4. Investicije i jaanje izvoza Slab priliv sredstava stranog kapitala za razvoj proizvodnje ima za posljedicu nizak nivo investiranja u industriju tekstila, odjee, koe i obue. Zbog toga najvei broj preduzea ima zastarjelu tehnologiju i opremu to je konica za razvoj moderne i profitabilne industrije. Kada se zna, da su proizvoai u posljednjih 10-15 godina proizvodnu opremu znatno usavrili u pravcu vee produktivnosti i efikasnije upotrebe energenata i sirovina, uz primjenu novih materijala, tada se postavlja imperativ pred domae proizvoae da to prije implementiraju nove produktivne proizvodne sisteme.
86
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Na nivou drave, treba osigurati odgovarajue poticaje, naroito u cilju pokretanja bazne proizvodnje i proizvodnje prateih materijala za rad industrije tekstila, odjee, koe i obue. Izvozna orijentacija je jedna od najznaajnijih karakteristika ove proizvodnje, pa je u budunosti nuno poveati konkurentsku sposobnost ovog sektora, kako na postojeim tako i na novim tritima. Poveanje proizvodnje u industriji tekstila, odjee, koe i obue, mora postati kljuni preduvjet njenog opstanka na globaliziranom tritu. Da bi se to ostvarilo, proizvodnja mora biti prepoznatljiva kao: visokoinovativna, visokoprilagodljiva fleksibilna, sa karakteristikom brzog reagiranja na promjene, utemeljena na znanju i na postignuima nauno istraivakog rada. Proizvodnja koja sadri spomenute elemente moe biti izvozno orijentirana sa tendencijom osiguranja stalnog rasta izvoza to je i njen osnovni cilj. 7.1.5. Uspostavljanje saradnje izmeu proizvoaa Realizacija ove strategije moe se ostvariti zajednikim radom razliitih dravnih i privrednih institucija, ali i putem uspostavljanja saradnje meu samim proizvoaima. Politiki nivo je odgovoran za stvaranje privrednih okvirnih uvjeta specifinih za ovaj sektor industrijske proizvodnje, kako bi predloene razvojne koncepcije u svim pravcima djelovanja (tehnoloke, kadrovske, investicijske, trine) imale povoljne uvjete za realizaciju u, to je mogue, kraem roku. Jedan od naina ostvarivanja saradnje meu proizvoaima je, uspostava posebnog klastera. Klasteri predstavljaju geografski koncentrisan skup meusobno povezanih kompanija, specijalizovanih snabdjevaa, davalaca usluga i institucija povezanih unutar odreene oblasti, prisutne unutar nacionalnog trita ili regije. Povezivanjem u klaster, grupa preduzea i organizacija, meusobnim umreavanjem i kontaktima poboljava svoj nastup na tritu i postie konkurentsku prednost tj. stvara viak vrijednosti- profit. Sredinom 90-tih godina prolog vijeka koncept klastera je postao centralna ideja u konkurentnosti i ekonomskom razvoju, i kao takav iroko prihvaen u politici ekonomskog razvoja. Klaster inicijative su prihvaene u tranzicijskim zemljama u zadnjih 10-tak godina. Razlikujemo horizontalne klastere (partneri na istoj razini u lancu stvaranja dodatne vrijednosti), vertikalne klastere (partneri u piramidi dobavljaa), regionalne klastere (partneri u privrednom sektoru), klastere u brani (partneri u specifinom polju djelovanja), preduzetnike klastere (partneri u preduzeima odnosno sa drugim preduzeima), meunarodne klastere (partneri u preklapajuim mreama klastera.) i druge. Razlozi koje preduzetnici nalaze za uee u klasterima su: osiguranje novih trita i laki nastup na njima; bolji lini kontakti; jaanje odnosa kupci:dobavljai; podizanje

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

87

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

nivoa znanja putem razmjene iskustava i primjeri dobre prakse; olakan transfer novih tehnologija i njihova implementacija, primjena novih materijala i postupaka prerade i druge. Cilj formiranja klastera u Industriji tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine su: poboljanje konkurentnosti proizvoaa; osiguranje osnovnih i pomonih materijala; podrka privrednicima u promociji njihovih aktivnosti; podrka inovativnosti lanova klastera u cilju zadvoljenja optih i kolektivnih potreba; ostvarenje pozitivnog uticaja na donoenje zakona i propisa; implementacija novih tehnologija, postupaka i novih materijala u cilju dobivanja proizvoda po standardima Evropske unije; podizanje nivoa svijesti o znaaju ove grane industrije u okviru privrede Federacije Bosne i Hercegovine i privrede Bosne i Hercegovine, olakani pristup stranim tritima i drugo. 7.2. Sistem poticaja u razvoju Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije BiH Sistem poticaja je vaan instrument aktivne industrijske politike i kao takav ima znaajan doprinos u ostvarivanju stratekih ciljeva u razvoju industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine. 7.2.1. Sistem dravnih poticaja U Bosni i Hercegovini je u primjeni Zakon o sistemu dravne pomoi u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 10/12). Zakonom o sistemu dravne pomoi u Bosni i Hercegovini ureuju se opi uvjeti za dodjelu, kontrolu dodjele i koritenja, odobravanje i povrat nezakonito dodijeljene dravne pomoi, popis dravne pomoi i izvjetavanje o dravnoj pomoi, s ciljem uspostavljanja i osiguranja konkurentnih trinih uslova kao i izvravanje preuzetih obaveza po zakljuenim meunarodnim ugovorima koji sadre odredbe o dravnoj pomoi. Takoe utvruju se nadlena tijela za primjenu i provoenje odredbi u skladu sa pravilima Evropske unije o dravnoj pomoi, odnosno Vijee za dravnu pomo Bosne i Hercegovine. Dravna pomo je, u smislu ovog zakona, svaki stvarni ili potencijalni javni rashod ili umanjeno ostvarenje javnog prihoda, postojeeg, planiranog ili potencijalnog, koja moe biti dodijeljena ili planirana direktno ili indirektno od davaoca dravne pomoi, u bilo kojem obliku, ime se naruava ili postoji opasnost od naruavanja konkurencije na tritu stavljajui u povoljniji poloaj odreene privredne subjekte, proizvodnju ili trgovinu odreenih proizvoda ili pruanje odreenih usluga, ako to utie na ispunjavanje meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti. Davaoci dravne pomoi su: Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Republika Srpska, Brko Distrikt BiH, kantonalne, gradske i opinske uprave putem ovlatenih pravnih lica, te svako pravno lice koje dodjeljuje ili upravlja dravnom pomoi. Korisnici dravne pomoi su privredni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost uestvujui na tritu putem proizvodnje ili trgovine roba i/ili usluga.

88

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Program dravne pomoi (shema), podrazumijeva akt na osnovu kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed neodreenim korisnicima dravne pomoi dodjeljuju pojedinane dravne pomoi i akt na osnovu kojeg se dravna pomo, koja unaprijed nije vezana za poseban projekat, dodjeljuje jednom ili vie korisnika dravne pomoi. Pojedinana dravna pomo (ad hoc), podrazumijeva svaku dravnu pomo dodijeljenu bilo kojem korisniku izvan utvrenih programa dravne pomoi. Na osnovu Zakona o sistemu dravne pomoi u Bosni i Hercegovini doneena Odluka o kriterijima za imenovanje tri lana Vijea za dravnu pomo Bosne i Hercegovine koje imenuje Vijee ministara (Slubeni glasnik BiH, broj 43/12). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na 52. sjednici od 30.05.2012, donijela Uredba o nainu voenja i metodologiji popisa programa dravne pomoi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 48/12). Ovom uredbom utvruje se sadraj dokumenta Popis programa dravne pomoi i metodologija izrade Popisa programa dravne pomoi. Dravna pomo, dostupna cijeloj privredi predstavlja dravnu pomo: za male i srednje privredne subjekte; za sanaciju i za restrukturiranje privrednog subjekta u tekoama; za zapoljavanje; za zatitu ivotne sredine; za istraivanje, razvoj i inovacije; za struno usavravanje; u obliku rizinog kapitala; u oblasti kulture i zatite kulturne batine; ostale horizontalne dravne pomoi. Vrste dravne pomoi, odnosno instrumenti putem kojih se pomo dodjeljuje, su: subvencije/podsticaji; nepovratna pomo, grantovi; umanjenja ili izuzea od primjene finansijskih obaveza; porezne olakice; otpisivanje dugovanja ili preuzimanje dugovanja; dodjeljivanje zajmova sa preferencijalnim kamatnim stopama i druge vrste dodjele dravne pomoi. 7.2.2. Uloga poticaja u razvojnoj strategiji U ostvarivanju dravnih poticaja Industriji tekstila, odjee koe i obue i u periodu realizacije ovog stratekog dokumenta, mora se voditi rauna o evropskim standardima i regionalnim ciljevima, kao to su istraivanje i razvoj, zatita okolia i uteda energije, sanacija i restrukturiranje, razvoj malih i srednjih preduzea, struno usavravanje i zapoljavanje. S obzirom na razliite vrste poticaja potrebno je razmotriti kriterijume za izradu razvojnih programa koji bi se oslonili na uinak sinergije po vrstama poticaja i bili konzistentni sa bitnim razvojnim ciljevima. Dosadanji nivo poticaja ovoj grani industrije moe se bitno poveati sistemskim pristupom u alokaciji objektivno raspoloivih izvora poticaja, poev od opina, preko kantona, do nivoa Federacije Bosne i Hercegovine, a sve u cilju ostvarivanja njenog odrivog razvoja.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

89

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U tom kontekstu ne treba zapostaviti i sistem regionalnih poticaja iz strukturnih fondova Evropske unije koji u znaajnoj mjeri mogu doprinijeti realizaciji postavljenih stratekih ciljeva. U provoenju svih mjera poticaja Industriji tekstila,odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, vano je postii visoki nivo povezanosti ekonomskih politika na nivou drave Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, sa ekonomskom politikom u ovoj grani industrije, pri emu se moraju uvaiti sve njene specifinosti. Tek svi ti zajedniki elementi mogu dovesti do ostvarenja stratekih ciljeva zacrtanih u alternativnom scenariju uspjenog restrukturiranja Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine.

90

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

8. ZAKLJUCI
Rezultati istraivanja koja su provedena u ostvarenju postavljenih ciljeva na izradi ovog dokumenta, istakli su ope karakteristike i probleme sa kojima se suoava Industrija tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i ukazali na mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti kako bi svako privredno drutvo ili pojedinac znali koji mu je putokaz i kuda treba da se kree u svojim poslovnim namjerama, s tenjom konanog oporavka ove industrijske grane. Analiza stanja Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine Analizom stanja, utvreno je da fiziki obim proizvodnje, nakon recesijske 2008. godine, ima trend rasta u sva tri podruja prerade kojim se bavi ova industrijska grana i da su njihove vrijednosti iznad vrijednosti koje ostvaruje Industrija Federacije Bosne i Hercegovine odnosno njena Preraivaka industrija. Konstantno poveanje, ostavaruje se u proizvodnji autopresvlaka, posteljnog rublja, kompleta za industrijsku i profesionalnu upotrebu, donjeg rublja, kone galanterije, papua i obue. Meutim, nepostojanje bazne proizvodnje ukazuje na to, da je veina sirovina i materijala koji se koriste u Industriji tekstila, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, porijeklom iz uvoza. Gotovo istovjetna situacija je i u podruju proizvodnje pomonih materija za ovu granu industrije, pa su ova dva elementa limitirajui faktori njenog daljeg razvoja. Prostorno, podruja Prerada tekstila, Proizvodnja odjee i Prerada koe i proizvodnja obue, zastupljena su u Tuzlanskom, Zeniko-dobojskom i Kantonu Sarajevo. U Kantonu 10 nema proizvodnje u posmatranim podrujuma, dok se u ostalim kantonima ostvaruje neki od navedenih podruja iz ove industrijske grane. Broj zaposlenih u industriji tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine raste, od 2006. godine kada je iznosio 16.822 do 20.214 zaposlenih u 2011. godini. Procenat poveanja broja zaposlenih kree se, od 1,78% u 2008. godini do 10,12% u 2011. godini. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u industriji Federacije Bosne i Hercegovine, Industrija tekstila, odjee, koe i obue apsorbira 4,6% zaposlenika. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u Preraivakoj industriji Federacije Bosne i Hercegovine, Industrija tekstila, odjee, koe i obue apsorbira 23,8% zaposlenika. Podaci o broju zaposlenih u okviru industrije tekstila, odjee, koe i obue pokazuju da je najvei broj zaposlenih 7.334 ili 36,4% radi u Proizvodnji koe i obue. 7.134 zaposlenih ili 35,4% radi u proizvodnji odjee, dok 7.516 ili 28,2% zaposlenika radi u Preradi tekstila. Od ukupnog broja zaposlenih u Industriji tekstila, odjee, koe i obue, 70,7% pripada enskoj populaciji. To je znatno vie od uea ena u Industriji Federacije Bosne i Hercegovine koje iznosi 40,0% odnosno vie od uea ena u
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

91

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Preraivakoj industriji Federaciji Bosne i Hercegovine koji iznosi 33,6%. Od tog broja 41,4% zaposlenih ena su u intervalu do 35 godina, 43,7% su u intervalu starosti od 35 do 50 godina, a 14,7% zaposlenih ena je u starosnoj dobi preko 50 godina. U osam kantona Federacije Bosne i Hercegovine (bez Zapadno-hercegovakog kantona i Kantona 10), na evidenciji nalazi se 16.005 nezaposlenih lica sa zanimanjima u struci tekstil, odjea, koa i obua. U odnosu na 2010. godinu, u 2011. godini se biljei porast od 174 nezaposlena lica ili 1,09%. Porast broja nezaposlenih lica sa zanimanjima u struci tekstil, odjea, koa i obua evidentan je u veini kantona, dok je do pada broja ovih lica dolo u Tuzlanskom, Hercegovakoneretvanskom i Kantonu Sarajevo. Prosjena plaa u ovog grani industrije iznosi 374,00 konvertibilnih maraka. U podruju Prerada tekstila od 409,77, u preradi koe i proizvodnji odjee iznosi 369,77, a u podruju proizvodnja odjee 342,46 konvertibilnih maraka. Prosjena plaa u industriji tekstila, odjee, koe i obue jo nije dostigla vrijednosti iz 2008. godine od 383,57 konvertibilnih maraka i manja je za 2,49%. U periodu 2006.-2011. godina, prosjena plaa Industrije tekstila, odjee, koe i obue konstantno opada i za 2011. godinu iznosi 45,6% prosjene plae Industrije Federacije Bosne I Hercegovine, odnosno 64,2% prosjene plae Preraivake industrije Federacije Bosne i Hercegovine. U Bruto domaem proizvodu Federacije Bosne i Hercegovine u 2010. godini, Industrija tekstila, odjee, koe i obue je uestvovala sa 1,21%. U odnosu na period 2005.-2010. godina, udio industrije tekstila, odjee, koe i obue u Bruto domaem proizvodu, biljei stalni rast od 1,07% u 2005. godini, do 1,21% u 2010. godini. Podruje Prerada tekstila, u Bruto domaem proizvodu ostvarenom u 2010. godini, uestvuje sa 0,42%. Najvei udio ostvaruje podruje Proizvodnja odjee sa 0,47%, dok je podruje Proizvodnje koe i obue zastupljeno sa 0,32%. U podruju Prerada tekstila, bruto proizvodnja u baznim cijenama uestuju sa 0,39%, meufazna potronja sa 0,28%, a bruto dodana vrijednost u baznim cijenama sa 0,51%. U podruju Proizvodnja odjee, bruto proizvodnja u baznim cijenama uestuju sa 0,49%, meufazna potronja sa 0,42%, a bruto dodana vrijednost u baznim cijenama sa 0,57%. U podruju Proizvodnja koe i obue, bruto proizvodnja u baznim cijenama uestuju sa 0,59%, meufazna potronja sa 0,78%, a bruto dodana vrijednost u baznim cijenama sa 0,39%. Trend rasta u odnosu na elemente analize, evidentan je u sva tri posmatrana podruja. Najvei udio bruto proizvodnje u baznim cijenama od 0,59% i meufaznoj potronji od 0,78% biljei se u podruju Proizvodnje koe i obue, dok je najvei udio bruto dodane vrijednosti sa 0,57% u podruju Proizvodnje odjee. Uee Industrije tekstila, odjee, koe i obue, u odnosu na vrijednost investicija u Industriju Federacije Bosne i Hercegovine, iznosi 1,0%, dok je u odnosu na Preraivaku industiju, taj iznos 5,3%. Vrijednosti isplata za investicije u svim posmatranim segmentima, industrije Federacije Bosne i Hercegovine, nakon 2008. godine, ostvaruja pad. Jedino je Industrija tekstila, odjee, koe i obue ostvarila rast investicija u period 2009.-2010. godina od 18,6%, ali je toj iznos za 13,8% manji u odnosu na iznos investicija ostvaren u 2008. godini.
92
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

U 2010. godini u industriju Federacije Bosne i Hercegovine investirano je oko 2,8 milijardi konvertibilnih maraka. Od toga iznosa je, u Preraivaku industriju, investirano 510 miliona konvertibilnih maraka ili 18,2%, dok je u Industriju tekstila, odjee, koe i obue investirano blizu 29 miliona konvertibilnih maraka ili 0,96%. Najvei iznos investicija u Industriji tekstila, odjee, koe i obue od 68,9% ine sopstvena sredstva, 21,6% su iskoriteni finansijski krediti, a 9,5% ine ostali izvori finansiranja. Vrijednosti ostvarenih investicija u Industriju Federacije Bosne i Hercegovine, nakon 2008. godine, je u padu. Jedino je Industrija tekstila, odjee, koe i obue ostvarila rast investicija u period 2009.-2010. godina od 21,2%, ali je taj iznos za 17,5% manji od iznosa investicija koji je ostvaren u 2008. godini. U 2010. godini u Industriju Federacije Bosne i Hercegovine investirano je neto manje od 2,8 milijardi konvertibilnih maraka. Od toga iznosa je, u Preraivaku industriju, investirano 508 miliona konvertibilnih maraka ili 18,3%, dok je u Industriju tekstila, odjee, koe i obue investirano blizu 27 miliona konvertibilnih maraka 0,97%. Najvei iznos investicija u Industriji tekstila, odjee, koe i obue od 56,4% ine graevinski radovi. Investicije u maine, opremu i transportna sredstva iznose 42,1%, dok 1,5% ine ostali izvori finansiranja. Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po namjeni ulaganja i tehnikoj strukturi u 2010. godini u Industriju Federacije Bosne i Hercegovine iznose blizu 2,6 milijardi konvertibilnih maraka. U Preraivaku industiju je investirano oko 460 miliona konvertibilnih maraka ili 17,7%, a u Industriju tekstila, odjee, koe i obue blizu 23 miliona konvertibilnih maraka ili 0,9% od ukupne vrijednosti investicija u industriju, odnosno 5,0% ukupnih investicija u Preraivakoj industriji. Najvei iznos ovih investicija u Industriji tekstila, odjee, koe i obue od 58,9% ine graevinski radovi. 39,3% su investicije u maine, opremu i transportna sredstva, dok 1,8% ine ostali izvori finansiranja. Industrija tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, prema iskoritenim kapacitetima, ne moe se svrstati u velike potroae energenata. Udio potronje Industrije tekstila, odjee, koe i obue u ukupnoj potronji elektrine energije Industrije je 20.900 MWh ili 0,54%, odnosno predstavlja 0,69% od ukupne potronje Preraivake industrije. Najvea potronje ostvaruje se u podruju Proizvodnja odjee od 38,2%, zatim u Proizvodnji koe i obue od 36,9% i Proizvodnji tekstila od 24,9%. Znaajniji utroak energenata, biljei se u pogledu koliina visokosumpornog loivog ulja od 732 t ili 75% ukupno utroenih koliina u Industriji, odnosno Preraivakoj industriji. Utjecaj na okoli, posmatran je kroz segment voda i otpada koji nastaje u ovoj industrijski grani, kroz njene proizvodne aktivnosti. Industrija tekstila, odjee, koe i obue, na godinjem nivou utroi koliinu od 815.000 m3 vode, to predstavlja 0,8% utroene vode u Industriji, odnosno 1,5% od utroene vode u Preraivakoj industriji. Snabdijevanje vodom, obavlja se iz javnog vodovoda 46,6% ili iz vodotokova 43,0%. Najvea koliina vode utroi se u podruju Proizvodnja koe i obue 58,1%, Proizvodnji odjee 29,2% i Preradi tekstila 12,7%. Od ukupno koritene koliine vode, 52,6% se koristi za proizvodnju, 24,3% za sanitarne potrebe, 14,0% za
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

93

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

procese hlaenja i 9,1% za ostale namjene. Nakon upotrebe, iz pogona ove industrijske grane ispusti se 775.000 m3 ili 95,0% od ukupno koritenih koliina vode. Najvea koliina vezane vode, od 24.000 m3, ostaje u Proizvodnji koe i obue i ini 60,0% od ukupno vezane vode u Industriji tekstila, odjee, koe i obue, dok ostalih 40% ili 16.000 m3, otpada na Preradu tekstila. U odnosu na ukupne koliine otpada koji nastaje u Industriji, koliine u ovoj industrijskoj grani su minimalne i iznose 0,1%, dok je u odnosu na Preraivaku industriji taj iznos 2,1%.Najvee koliine od 14.316 tona ili 97,8% nastaju u podruju Proizvodnje koe i obue. Znaajno je da od ukupne koliine nastalog otpada od 14.639 tona, nema opasnog otpada. Prema raspoloivima podacima na dan 31.12.2011. godine, ukupan dug poreskih obveznika iznosio je 1.045.976.230,48 konvertibilnih maraka. Sa iznosom veim od 1 milon konvertibilnih maraka bilo je 187 poreskih obveznika. Od tog iznosa 94.271.464,36 konvertibilnih maraka, otpada na 14 subjekata iz grane tekstil, odjea, koa i obua, to je 9,01% od ukupno evidentiranog duga. Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni Federacije Bosne i Hercegovine za period 2007.-2009. godina dati su u odnosu na podruja Klasifikacije djelatnosti (KD), dok su podaci za period 2008.-2010. godina dati prema Sektorima i odjeljcima Standardne meunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK). U odnosu na podruja Industrije tekstila, koe i obue, efekti spoljnotrgovinske razmjene su sljedei: Proizvodnja tekstila, u 2009. godini,biljei izvoz u iznosu od 6.528.000 konvertibilnih maraka i uvoz od 285.187.000 konvertibilnih maraka to predstavlja enormno veliki rast oba parametra u odnosu 2008. godinu. Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna ostvarila je izvoz u iznosu od 191.910.000 konvertibilnih maraka ili 3,58% manje nego u 2008. godini i uvoz od 181.378.000 konvertibilnih maraka to predstavlja pad od 8,03%. Proizvodnja koe i konih proizvoda ostvarila je izvoz od 231.794.000 konvertibilnih maraka to je pad od 14,53% i uvoz od 247.749.000 konvertibilnih maraka ili 11,89% manje u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u spoljnotrgovinskoj razmjeni ove industrijske grane je 60,2%, u Preradi tekstila iznosi 2,3%, u Proizvodnji odjee 105,8%, a u Preradi koe iproizvodnji obue 93,5%. Izvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK ukazuje na podatak da je u odnosu na 2008. godinu, u 2009. godini, jedino u odjeljku Torbe, tane, neseseri i slini proizvodi, ostvareno poveanje izvoza od 154,3%. Neznatan pad izvoza, do 4%, ostvaren je u odjeljcima Sirova tekstilna vlakna i njihovi otpaci, Odjea i Obua, dok je pad od 32,7%-55,5% ostvaren u odjeljcima Sirova koa i sirovo krzno, Koa krzno i proizvodi od koe i krzna, Predivo, tkanine i tekstilni proizvodi. Meutim u odnosu na 2009. godinu u 2010. godini, u svim posmatranim odjeljcima je evidentiran rast izvoza, od 5,9% u odjeljku Koa, krzno i proizvodi od koe i krzna do 223,1% u odjeljku Sirove koe i sirovo krzno. Uvoz po Sektorima i odjeljcima SMTK pokazuje da je u odnosu na 2008. godinu, u 2009. godini, u svim odjeljcima, osim Koe, krzna i proizvoda od koe i krzna, dolo do pada uvoza. Kada je rije o uvozu u period 2009.-2010. godina, u posmatranim odjeljcima, uoava se njegov rast od 4,9% u odjeljku Obua, do 341,3% u odjeljku
94
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Sirova koa i sirovo krzno. U period 2008.-2010. godina, pad uvoza ostvaruje se u odjeljcima Sirova tekstilna vlakna i njihovi otpaci i Odjea, dok ostali odjeljci ostvaruju rast uvoza. Pokrivenost uvoza izvozom u ukupnoj vrijednosti odjeljaka Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, pokazuje da se te vrijednosti kreu od 61,2% u 2008. godini, preko 60,2% u 2009. godini do 61,5% u 2010. godini. Proizvodi Industrije tekstila, odjee, koe i obue, nalaze se u grupi Top 20 najznaajnijih proizvoda koji se izvoze odnosno uvoze u Federaciju Bosne i Hercegovine, u 2010. godini. Izvoz tapaciranih sjedita sa 1,4%, ostale enske obue sa 1,1% i ostale enske obue sa gornjim dijelom od koe sa 0,9% uestvuju u ukupnom izvozu Federacije Bosne i Hercegovine, dok uvoz tekstilnih materijala prekrivenih ili laminiranih polisterom sa 0,6% i sirove koe od goveda i kopitara sa 0,5% uestvuju u ukupnom uvozu Federacije Bosne i Hercegovine. Stanje proizvodnih programa u Industriji tekstila, odjee, koe i obue Federcije Bosne i Hercegovine je i dalje teko, uz izuzetak nekoliko dominantnih domaih proizvodnih marki. Ovo stanje se direktno odraava na trgovinu proizvodima ove industrijske grane u domaim maloprodajnim objektima, koji je na granici od 3% u odnosu na ukupan promet u trgovinama na malo. Domaa industrija tekstila, odjee, koe i obue je konvencionalna, bazirana na lohnposlovima, a to predstavlja najnii nivo sticanja dobiti. Tehnoloki sistemi koji se koriste u domaim fabrikama, su po pravilu stari deset i vie godina i nisu ravni sistemima u razvijenoj tekstilnoj industriji u inostranstvu. Neznatna automatizacija u odjevnom sektoru se nadoknauje kroz veliki udio zaposlenika, npr. pri procesu krojenja, peglanja i drugim poslovima. Tehnologije, maine i postrojenja u pogonima za proizvodnju koe i djelimino obue su zastarjeli, osim rijetkih izuzetaka. Meutim, generalno se moe rei, da postojei tehnoloki procesi i tehnologije ne osiguravaju prihvatljivu produktivnost u odnosu na konkurenciju. Na podruju Federacije Bosne i Hercegovine (bez podataka za Srednjobosanski i Bosanskopodrinjski kanton), postoji 16 srednjokolskih ustanova koje koluju 1.916 uenika za zanimanja tekstilne, odjevne, koarske i obuarske struke. Na visokokolskim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, i to na Tehnikom fakultetu u Bihau i Umjetnikoj akademiji u Sarajevu, koluju se kadrovi za dizajn tekstila. Broj studenata na Tehnikom fakultetu u Bihau, u kolskoj 2011/2012 je 143, razliito po godinama studija. Analiza i procjena konkurentnosti je jedan od najobimnijih pokazatelja koji se koriste u savremenoj ekonomiji. Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti za 2012/13 godinu, objavljen u septembru 2012. godine, daje podatke o Indeksu globalne konkurentnosti GCI za 144 zemlje. Po tom izvjetaju, u odnosu na prethodni period, Bosna i Hercegovina je napredovala za 12 pozicija i sada se nalazi na 88 mjestu od ukupno 144 rangirane zemlje. Prema podacima dobijenim na osnovu Upitnika, certifikate kvaliteta iz serije standarda ISO 9000, posjeduje 11 privrednih drutava ili 28%, dok certifikate kvaliteta iz serije standarda ISO 14000 ne posjeduje niti jedno privredno drutvo. U
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

95

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

tehniko zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, do sada je preuzeto 226 standarda kao BAS, a u 2012. godini je planirano preuzimanje jo 91 standarda iz oblasti tekstilne, koarske i obuarske industrije. Uvidom u EUR-Lex, u okviru direktiva Evropske unije, na oblast proizvodnje tekstila, odjee, koe i obue, direktno se odnosi njih 8. Direktiva o linoj zatitnoj odjei 89/686/EZ, kao Naredba o linoj zatitnoj odjei, preuzeta je u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine dana 21.09.2010. godine (Slubeni glasnik BiH, broj 75/10) i ima obaveznu primjenu od 21.09.2012. godine. U okviru procesa privatizacije, privatizovano je pedeset pet preduzea koja obavljaju djelatnost proizvodnje tekstila, obue i koe. Ukupni kapital ovih preduzea iznosio je 373.332.272,90 konvertibilnih maraka, od ega je dravni kapital 344.336.759,68 konvertibilnih maraka ili 92,2% dok je privatni kapital iznosio 28.995.513,22 konvertibilne marke ili 7,8%. U ovim preduzeima je radilo 9.286 radnika. SWOT analiza Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine Najznaajnije snage Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine su tradicija u poslovanju, iskusna radna snaga, kvalitet proizvoda, cijena rada u odnosu na okruenje, geografska blizina trita Evropske unije, fleksibilnost proizvodnje, prilagodljivost rokovima isporuke, sigurno snabdjevanje energentima, putna infrastruktura, nepostojanje izvoznih kvota. Najvanije slabosti koje ispoljava ova industrijska grana su nepostojanje bazne proizvodnje, tehnoloka zastarjelost, visoka stopa poreskih optereenja, nedostatak kvalitetnih obrtnih sredstava, dug proces registracije privrednih drutava, visoka cijena energenata, carinske tarife, usitnjena proizvodnja, neadekvatno struno obrazovanje (sistem obrazovanja),nedovoljno praenje konkurencije, loe trino pozicioniranje, niska ulaganja u razvoj novih tehnologija, veliki udio lohn-poslova, mali broj domaih robniih marki. Najvanije prilike su pokretanje bazne proizvodnje, razvoj domaih proizvoda i robnih marki i njihov izvoz, izrada proizvoda vie dodatne vrijednosti, bolja saradnja proizvoaa i dravnih, nauno-istraivakih i drugih institucija, jaanje partnerstva domaih proizvoaa-klasteri, transfer znanja i tehnologija kroz rad sa inopartnerima, koritenje sredstava iz projekata koje finansira Evropska unija. Kao najvanije prijetnje istiu se prekid saradnje sa partnerima u lohn-poslovima, intenzivna cjenovna konkurencija posebno u doradnim (lohn) poslovima, pogoranje odnosa cijene i kvaliteta rada, niska kupovna mo domaih kupaca, uvoz nekvalitetnih proizvoda, rast trokova proizvodnje, nestanak bazne proizvodnje, nedostatak strunih kadrova, rast cijena energenata, zahtjevi za primjenom odrenih standarda.

96

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Projekcije rasta i oekivana strukturna prilagoavanja Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine Prema posljednjim raspoloivim projekcijama relevantnih meunarodnih institucija tokom 2013. Godine, oekuje se poboljanje ekonomske aktivnosti u svijetu. Ovo poboljanje trebalo bi se pozitivno odraziti na cijeli region pa tako i na Bosnu i Hercegovinu. Tako bi poboljanje izvozne potranje tokom 2013. godine trebalo rezultirati prvo normalizacijom, a kasnije i osjetnijim oporavkom industrijske proizvodnje i izvoznih potencijala Bosne i Hercegovine. Ako se ovom poboljanju prihoda oekivano poboljanje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, je da bi tokom 2013. godine Bosna i Hercegovina mogla ostvariti rast industrijske proizvodnje od oko 3% u odnosu na prethodnu godinu. Projekcije kretanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, posmatrana su na osnovu tri razliita scenario. Prvi, bazni scenario podrazumijeva status quo projekciju, odnosno projekciju koja je postavljena na pretpostavci da se nita bitnije nee promijeniti u mikro i makroekonomskom okruenju u odnosu na trenutne uvjete poslovanja. Drugi, alternativni scenario upuuje na kombinaciju mjera: brzih ili kratkoronih i stalnih odnosno kontinuiranih. Primjenom ovih mjera Industriji Federacije Bosne i Hercegovine, a samim tim i Industriji tekstila, odjee, koe i obue, omoguit e se prevazilaenje postojeih problema i stvoranje preduvjeta za njen razvoj. Trei, radikalni scenario pretpostavlja opredjeljenje drave da ova industrijska grana nema perspektivu i da je njeno dalje postojanje nepotrebno odnosno da je treba prepustiti samoj sebi. Trino repozicioniranje Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine Industrija tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, uz primjenu odgovarajue strategije razvoja, u stanju je, ali i obavezi da prati kretanja na tritu Evropske unije prema kojem je dominantno okrenuta i sa kojom je u najveoj mjeri povezana. Koncept procesa trinog repozicioniranja ide ka stvaranju proizvoda vie dodate vrijednosti, formiranju nove strukture kadrova sa viim nivoom znanja i novih investicija u tehnologiju, marketing i distribuciju proizvoda. Osnovni elementi na koje treba da se osloni domaa Industrija tekstila, odjee, koe i obue u procesu trinog repozicioniranja su: Finansijski rezultati - rast prihoda od prodaje i produktivnosti, Kupci rast uea prodaje na domaem tritu uz rast izvoza, Poslovni procesi rast produktivnosti, Inovativnost i znanje razvoj inovativnosti i podizanje nivoa znanja.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

97

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Elementi razvojne strategije Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine Elementi razvojne strategije Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine bazirani su na karakteristikama koje je ova grana industrije imala u prolosti i njenog sadanjeg stanja, kao i analizi objektivnih mogunosti za njen razvoj. Pri tome, strateka osnova nije bazirana na kvantitativnom rastu proizvodnje, ve je usmjerena ka stvaranju proizvoda vieg nivoa dodane vrijednosti, uz odreivanje dravnih organa prema ovoj grani industrije, njenom prilagoavanju zahtjevima trita, kao strukturnim, tehnoloko-tehnikim, organizacionim, kadrovskim i drugim promjenama. Kljuni ciljevi i pravci u kojima treba da se razvija ova industrijska grana, definirani su kao: Trino repozicioniranje u skladu sa mogunostima i sposobnostima domaih proizvoaa; Uvoenje novih tehnologija i primjena inovacija uz veu primjenu domaeg znanja; Proizvodna specijalizacija u skladu sa zahtjevima trita; Udruivanje domaih proizvoaa u cilju postizanja vee pregovarake sposobnosti; Kadrovsko prilagoavanje novim trinim, tehnolokim i organizacijonim uslovima poslovanja i razvoja; Ostvarivanje navedene strateke osnove limitirano je konstantnim tehnolokim napretkom, specijalizacijom i ostvarivanjem trino-konkurentne proizvodnje kroz dui vremenski rok i sa mjerljivim uincima. Za ostvarivanje osnovnih elementa ovog dokumenta potrebno je odrediti instituciju, u smislu kontrolne take, koja bi vodila rauna o usklaenom djelovanju svih kljunih aktera ove javne politike. Na taj nain bi se sa jednog mjesta vrila koordinacija, organiziranje, usmjeravanje, poticanje, lobiranje i aktivna saradnja na razvojnim programima i projektima. Politike i mjere strukturnog prilagoavanja Industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine Politike i mjere strukturnog prilagoavanja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se ostvariti samo uz podrku drave. Uloga drave se ogleda u stvaranju stabilnog makroekonomskog okruenja; pravilnom odabiru kombinacije konzistentnih i komplementarnih mjera u okviru privrednih politika; koordinaciji i podsticanju aktivnosti na inostranim tritima; unapreenju programa obrazovanja i strunog usavravanja; umreavanja naunih i svih drugih potencijala; Proces restruktuiranja usmjeren je ka otklanjanju glavih problema u kojima se nalazi veliki broj domaih proizvoaa. To su prije svega, prezaduenost odnosno posjedovanje negativnog kapitala, tehnoloki vikovi radnika u kombinaciji sa niskom produktivnou, neadekvatna mikro i makro organizacija preduzea sa nedovoljno integriranim pogonima i djelatnostima, tehniko-tehnoloka i fizika zastarjelost proizvodnih sredstava, pri emu neka od tih preduzea, imaju vaan regionalni i nacionalni znaaj.

98

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Uee drave u promjeni strukture proizvodnje je neophodno i vano, jer se radi o podsticanju razvoja sirovinske baze. Kako u ovaj sektor mora biti usmjeren glavni tok investicija, drava se o tome mora jasno oitovati: Da li je to potrebno ili nije? Domaa preduzea moraju teiti stalnim tehnolokim, organizacionim i trokovnim unapreenjima koja e dovesti do rasta produktivnosti, racionalnom koritenju svih proizvodnih resursa i smanjenju trokova poslovanja, a u cilju jaanja njihove konkurentske pozicije. Izvozna orijentacija je jedna od najznaajnijih karakteristika ove proizvodnje, pa je, u budunosti, nuno poveati konkurentsku sposobnost ovog sektora, kako na postojeim tako i na novim tritima. Realizacija ove strategije, moe se ostvariti zajednikim radom razliitih dravnih i privrednih institucija, ali i putem uspostavljanja saradnje meu samim proizvoaima. Jedan od naina ostvarivanja saradnje meu proizvoaima je, uspostava posebnog klastera. Slab priliv sredstava stranog kapitala za razvoj proizvodnje ima za posljedicu nizak nivo investiranja u industriju tekstila, odjee, koe i obue u tom cilju na nivou drave, treba osigurati odgovarajue poticaje. Sistem poticaja je vaan instrument aktivne industrijske politike i kao takav ima znaajan doprinos u ostvarivanju stratekih ciljeva u razvoju industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

99

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

9. PREPORUKE
Preporuke koje su navedene u ovom dokumentu imaju karakter bazinog Akcionog plana i temeljne platforme, kao polaznog dokumenta za implementaciju Strategije razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2013.2023. godina. Kao osnovna pretpostavka za sve aktivnosti, u cilju opstanka i daljeg razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue, potrebno je da se organi Federacije Bosne i Hercegovine odrede prema ovoj industrijskoj grani. U suprotnom, sve preporuke koje slijede u ovom dokumentu, nee imati smisao. Oekujui da e organi Federacije Bosne i Hercegovine Industriju tekstila, odjee, koe i obue, postaviti na mjesto koje joj i pripada, predlae se sljedee: Stvaranje uvjeta za obnavljanje bazne proizvodnje; Izrada smjernica za razvoj bazne proizvodnje i proizvodnje prateih materijala, Stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta; Zakonskom regulativom urediti postojee uvjete poslovanja, Stvoriti uvjete za vea strana ulaganja i kvaliteniju promocija domae industrije; Preferirati plasman domaih proizvoda u sistemu trgovakih lanaca, Razvojnu banku staviti u funkciju privrede; Raditi na eliminaciji svih oblika sive ekonomije; Stimulirati izvoznike; Formirati klasere; Rastereenje privrede; Zakonskom regulativom urediti oblasti fiskalnih i parafiskalnih optereenja domae privrede; Poveanje stepena konkurentnosti domaih proizvoaa: Modernizacija proizvodnje; Usavravanje postojeeg kadra; Prilagoavanje sistema obrazovanja potrebama privrede; Stvaranje domaih brendova: Saradnja privrede sa nauno-obrazovnim ustanovama; Upuivanje inicijativa ka Vijeu ministara Bosne i Hercegovine: Carinske tarife; Akcize, Bankovne garancije za lonh-poslove; Ureenje sistema Javnih nabavki; Preuzimanje Evropskih direktiva u domae zakonodavstvo; Sistemi kvaliteta i standardizacija: Proizvodnja po zahtjevima Evropskih standarda; Uvoenje Sistema kvaliteta; Odmah po usvajanju predmetne strategije, potrebno je pristupiti izradi Akcionog plana koji e sadravati pojedinane mjere i aktivnosti sa njenim ciljem, nosiocima tih aktivnosti, rokovima za njihovu realizaciju, mjerljivim indikatorima za izvrenje aktivnosti i odgovornim za implementaciju. Praenje realizacije aktivnosti iz Akcionog plana vrit e se periodino, za svaku kalendarsku godinu, o emu e se redovno izvjetavati nadlene institucije Federacije Bosne i Hercegovine.
100
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

LITERATURA
[1] Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH, Mainski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Fakultet strojarstva i raunarstva Sveuilita u Mostar, 2009. [2] Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2007., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2007. [3] Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2008., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2008. [4] Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2009., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2009. [5] Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2010., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010. [6] Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2011., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. [7] Mjeseni statistiki pregled Federacije Bosne i Hercegovine, godina XV, mart/oujak 2011, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011 [8] Industrijska proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine 2005, 2006, 2007, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2009. [9] Industrijska proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine 2008, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2009. [10] Industrijska proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine 2009, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010. [11] Industrijska proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine 2010, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. [12] Industrijska proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine 2011, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2012. [13] Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u 2011, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2012. [14] Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u 2010, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011. [15] Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u 2009, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2010.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

101

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

[16] Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u 2008, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2009. [17] Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u 2007, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. [18] Analiza direktnih stranih ulaganja (DSU) 2011. godina i prvo polugodite 2012 Agencija za unapreenje stranih investicija u BiH (FIPA), Sarajevo, 2012 [19] DOING BUSINESS 2012 Agencija za unapreenje stranih investicija u BiH (FIPA), Sarajevo, 2011. [20] Analiza pokazatelja konkurentnosti za BiH Agencija za unapreenje stranih investicija u BiH (FIPA), Sarajevo, 2012. [21] Upute o glavnim certifikatima za proizvode i sisteme fokusirane na ekoloki napredak tekstilnih proizvoda TexEASTile: odrive inovacije za tekstil u Jugoistonoj Evropi, SERDA,Sarajevo, 2012. [22]Outlook Perspektive 2012.-2015. godine - jesenje izdanje- Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine (DEP),Sarajevo, 2012. [23] Strateke odrednice razvoja industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015., Ekonomski institut, Zagreb, 2007. [24] Zelenika R., Kauri-Grilec A.Ocjena ekonomskog poloaja tekstilne i odjevne industrije u republici Hrvatskoj, Ekonomska misao i praksa, godina XX, broj 2, Dubrovnik, 2011. [25] Vogler-Ludwig K., Valente A, Economix Research&Consulting; Skills scenarios for the textiles, wearing apparel and leather products sector in the European Union Final report LOT 2, Munich, 2009. [26] Devlet Planlama Teskilati Mustesarligi Dokuzuncu Kalkinma Plani (2007-2013), Ankara, 2006. [27] EUROPA 2020. Strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast, Europska komisija, Brisel, 2010. [28] Europska tehnoloka platforma za budunost industrije tekstila i odjee Europe, Visoka Europska grupa za tekstil i odjeu, Brisel, 2006. [29] Gotovac V. Strategije potpore za oporavak od krize u jugoistonoj Europi: Ocjena Republike Hrvatske / Gotovac V.; Meunarodni ured rada, Tim za tehniku podrku u podruju dostojanstvenog rada i Ured za Srednju i Istonu Europu. Budapest: ILO, 2011.

102

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

PRILOZI

DOKUMENTU

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 1. Projektni zadatak

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

105

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

106

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

107

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

108

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

109

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 2. Realizacija aktivnosti iz plana konsultacija za izradu prijedloga dokumenta Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina REALIZACIJA AKTIVNOSTI IZ PLANA KONSULTACIJA ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE RAZVOJA INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEE, KOE I OBUE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2013.-2023. GODINA Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u saradnji sa Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije BiH, formiralo je radnu grupu za izradu prijedloga Strategije industrije tekstila, odjee, koe i obue za period 2013.2023. godine koji se zasniva na dokumentu Razvoj industrijske politike u FBiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 40/10), kao sastavnom dijelu Strategije ekonomskog razvoja Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 49/07 i 53/07). Realizaciju odobrenog Projektnog zadatka za izradu prijedloga Strategije industrije tekstila, odjee, koe i obue za period 2013.-2023. godine, Radna grupa je zasnivala na primjeni Uredbe o nainu pripreme, procjeni utjecaja i odabiru politike u postupku izrade akata koje predlau i donose Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i federalna ministarstva (Slubene novine Federacije BiH, broj 27/11) i Uredbe o pravilima za uee zainteresirane javnosti u postuplu pripreme federalnih pravnih propisa i drugih akata (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/12). Na osnovu navedenih uredbi, Radna gupa za izradu ovog dokumenta sainila je Plan konsultacija za izradu prijedloga Strategije industrije tekstila, odjee, koe i obue za period 2013.-2023. godine. Plan konsultacija zasnovan je na poetnoj (iroj) analizi aktera ove javne politike i detaljnijoj analizi specifinih interesa njenih kljunih aktera i vidu planiranih konsultacija a sainjen je u cilju prikupljanja miljenja, prijedloga, sugestija, primjedbi vezanih za ovu javnu politiku, kao i informiranja zainteresirane javnosti o njenoj izradi (Tabela 1.). Realizacija aktivnosti iz Plana konsultacija (Tabela 2.) evidentirana je i u posebnim obrascima: Sumirana miljenja prikupljena po osnovu sastanaka sa kljunim akterima (Obrazac 1.), Sumirana miljenja prikupljena po osnovu Upitnika dostavljenih privrednim drutvima (Obrazac 2.) i Sumirana miljenja prikupljena po osnovu pismenih oitovanja kljunih aktera (Obrazac 3.). Prema Uredbi o pravilima za uee zainteresirane javnosti u postupku pripreme federalnih pravnih propisa i drugih akata (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/12), odreen je lana radne grupe za koordinaciju vezanu za konsultacije. Plan konsultacija je, 06.07.2012. godine, objavljen na web stranici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije www.fmeri.gov.ba, dok je Realizacija Plana konsultacija, objavljena je 16.11.2012. na istoj web stranici.

110

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Tabela 1. Detaljna analiza kljunih aktera


Akteri Privredna drutva koja se bave proizvodnjom tekstila, odjee, koeiobue (1) FederacijaBiH Kantoni Federacije BiH Opine Predstavnici privrednihdrutava Privredna Sarajevo/Mostar komora AvdoRapa/JagoLasi FBiH kfbih.com Unsko Biha sanski IsmetPaali K kanton pkusk.com.ba a Posavski Oraje n kanton ZvonkoMikovi t o Tuzlanski Tuzla n kanton NedretKikanovi a kpktz.ba l Zeniko Zenica n dobojski efkijaBotonji e kanton pkzedo.ba Bosansko Gorade p DevadTerovi r podrinjsk i ikanton v Srednjo Jajce r bosanski AsimGradini e kanton d Herceg. Mostar n neretvan PericaJurkovi e .kanton Zapadno Posuje k hercegov MarinkoRamljak o . m kanton o Kanton Sarajevo r Sarajevo KemalGrebo e pksa.com.ba Kanton Livno 10 Ivoavar Vanjsko Sarajevo trgovinska BrunoBoji komoraBiH komorabih.ba (2) F (3) 3 (4) Omoguavanje konkurentnog poslovanja na domaem i stranimtritima (5) P (6) Uprava privrednih drutava (7) (8) V Usaglaavanje m stavova o Strategiji

Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje konkurentnog sektora Stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta

Predlaga Strategije

Nosilac aktivnosti

F F F F F

Predlaga Strategije Predlaga Strategije Predlaga Strategije Predlaga Strategije Predlaga Strategije

V V V V V

Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji Pranjem stavova Strategiji

F F F

Predlaga Strategije Predlaga Strategije Predlaga Strategije

V V V

F F NF

Predlaga Strategije Predlaga Strategije

V V

Asocijacija tekstila, S koe obue io.s.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

111

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Akteri K a n t o n a l n a m i n i s t a r s t v a Unsko sanski kanton (1) (2) F (6) FMERI/ Privredna komora FBiH (7) M

(3)

(4) Rjeavanje problema poslovanju sektoraindustrije

(5)

privrede Biha HaseHajrulahovi privreda@vladausk.b a Posavski gospodarstvai kanton prostornogureenja Oraje MarijanOroli Tuzlanski industrije,energetike kanton irudarstvaTuzla eljkoKneiek minier@tk.kim.ba Zeniko zaprivredu dobojski Zenica kanton JusufDurakovi min.privrede@zdk.ba Bosansko zaprivredu Gorade podrinjsk DemirImamovi ikanton info@bpkg.gov.ba Srednjo privrede bosanski Travnik kanton SedadMilanovi Herceg. privrede neretvan Mostar .kanton AmerZagori minprivrede@gmail.c om Zapadno gospodarstva hercegov Posuje . Ivicaori kanton Kanton privrede Sarajevo Sarajevo RusmirSendi mp@mp.ks.gov.ba Kanton gospodarstva 10 Livno mg@vladahbz.com Biha AtifHodi tfb@bih.net.ba

(8) Uformidrafta traiti miljenje

Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije

FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH

Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje

Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje

Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje

Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Rjeavanje problemau poslovanju sektoraindustrije Uvezivanje privredesa naunoistariv. institucijma

FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH FMERI/ Privredna komora FBiH

Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje

Uformidrafta traiti miljenje Formadrafta traiti miljenjei pratitistavove

Univerzitetu Bihau Tehniki fakultet

NF

112

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Akteri Udruenje poslodavaca FBiH Sindikat tekstila,koe, obueigume BiH Udruenje tekstila,obuei koeuBiH Federalnizavod zazapoljavanje Federalno ministartsvo obrazovanjai nauke Federalno ministarstvo finansija Federalno ministarstvo razvoja, poduzet.iobrta Federalno ministarstvo radaisocijalne politike Agencijaza privatizacijuu FederacijiBiH Institutza standardizaciju BiH Institutza akreditiranje BiH Gender centar FBiH (1) Sarajevo MladenPandurevi upfbih.ba Sarajevo RamizOmanovi sindikatbih.ba Sarajevo AdnanSmailbegovi info@utok.ba Sarajevo KenanReo Mostar DamirMai info@fmon.gov.ba Sarajevo AnteKrajina fmf.gov.ba Mostar SanjinHalimi fmrpo.gov.ba Sarajevo Vjekoslavamber fmrsp.gov.ba Sarajevo uhretFazli apf.com.ba I.Sarajevo AleksandarCincar bas.gov.ba Sarajevo arkoPetrovi bata.gov.ba Sarajevo AnaVukovi fgenderc.com.ba (2) F (3) (4) Stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta Ouvanjepostoje ihpravazapo slenikainjegovo poveanje Stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta Smanajenjebroja nezaposlenihlica Povezivanje privredesa obrazovnim institucijma Odrivost planiranih prihodairashoda uBudetuFBiH Rjeavanjepitanja izoblasti djelatnosti poduzetnika Rjeavanje problemau oblastiradno pravnogstatusa Rjeavanje problemau oblasti privatizacije Rjeavanje problemau oblasti standardizacije Rjeavanje problemau oblastiakredi tacijelaboratorija Ispunjavanje obavezapo Zakonuo ravnopravnosti spolovauBiH Rjeavanje problema doprinosaza zdravstveno osiguranje (5) (6) Privrednici lanovi udruenja Zaposlenici P (7) V (8) Usaglaavanje mstavovao Strategiji Uformidrafta traiti miljenje Usaglaavanje mstavovao Strategiji Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje Praenjem stavovaovog aktera Praenjem stavovaovog aktera Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje Uformidrafta traiti miljenje Praenjem stavovaovog aktera

NF

Privrednici lanovi udruenja VladaFBiH

NF NF

P VladaFBiH P

M M

NF

VladaFBiH P

NF

VladaFBiH P

NF

VladaFBiH P

NF

VladaFBiH P

NF

Vijee ministara BiH Vijee ministara BiH VladaFBiH

NF

NF

Zavodza zdravstveno osiguranjei reosiguranje FBiH

Sarajevo NovkaAgi for.com.ba

NF

VladaFBiH P

Uformidrafta traiti miljenje

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

113

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Akteri Federalnizavod PIO/MIO (1) Mostar ZijadKrnji fzpiomio.ba Sarajevo NevenkaSavi dei.gov.ba Sarajevo EdhemBiber fmrsp.gov.ba Sarajevo Slaviauur parlamentfbih.gov.ba (2) NF (6) VladaFBiH (7) (8) Uformidrafta M traiti miljenje M Uformidrafta traiti miljenje Koordinacija, usklaivanjei realizacija stava Formadrafta traiti miljenjei pratitistavove

(3) 1

Direkcijaza evropske integracijeBiH Ekonomsko socijanovijee FBiH OdborzaERI Predst.doma Parlam.FBiH

NF

(4) Rjeavanje problema doprinosa PIO/MIO Ispunjavanje obavezapoSSP

(5) P

Vijee ministara BiH VladaFBiH

NF

Rjeavanje problemau P poslovanju sektoraindustrije Rjeavanjepitanja izoblasti P privrednihi drugihdjelatnosti

VladaFBiH

LEGENDA: (1) Naziv aktera, kontakt lice i web stranica (2) Odnos aktera = F-Formalan akter; NF Neformalan akter (3) Nivo znanja aktera = 3 - Veliki; 2 - Srednji ali dovoljan; 1 - mali i nedovoljan (4) Glavni interes aktera (5) Stav aktera = P pozitivan; NT neutralan; N negativan (6) Saveznici aktera (7) Nivo uticaja aktera = V veliki; S srednji; M mali

114

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Tabela 2. Realizacija aktivnosti iz Plana konsultacija


Redni broj 1. Kljuniakter Privrednadrutvakoja sebaveproizvodnjom tekstila,odjee,koei obue Vidkonsultacija Sastanak/ pismena oitovanja Datum Sastanak/Oitovanje 31.05.12.Sarajevo, 13.06.12.Olovo, 19.06.12.Tuzla, 21.06.12.Mostar, 27.09.12.Biha 23.10.12.Zenica 23.10.12.Visoko 14.11.12.Teanj 31.05.12.Sarajevo, 19.06.12.Tuzla, 21.06.12.Mostar, 27.09.12.Biha 23.10.12.Zenica 15.06.12Sarajevo Izjanjenje (+/) + Napomena Upitniksa anketnim pitanjimauputiti na70adresa (Prilogobrazacbr. 2)

2.

Privrednakomora FBiH/Kantonalne privrednekomore

Sastanci

3.

Vanjskotrgovinska komoraBiH

Sastanak

4. 5. 6. 7. 8. 9.

10 11. 12. 13. 14.

Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Sastanci pismena oitovanja UniverzitetuBihau Pismeno Tehnikifakultet oitovanje Federalnoministarstvo Pismeno finansija oitovanje Federalnoministarstvo Pismeno razvoja,poduzetiobrta oitovanje Federalnoministarstvo Pismeno obrazovanjainauke oitovanje Kantonalna Pismeno ministarstva oitovanje obrazovanja,nauke, kultureisporta

Udruenjeposlodavaca FBiH Savez samostalnihsindikata BiH Udruenjetekstila, obueikoeuBiH Federalnizavodza zapoljavanje Federalnoministartsvo obrazovanjainauke Kantonalna ministarstva privrede/gospodarstva/ industrije

Sastanak/Pismena oitovanja Sastanci Pis.oitovanje Sastanak

31.05.12.Sarajevo 21.06.12.Mostar 24.04.12. 23.10.12.Zenica 14.11.12.Teanj 27.04.12. 30.05.12. 31.05.12.Sarajevo, 19.06.12.Tuzla, 21.06.12.Mostar, 27.09.12.Biha 23.04.12. 25.04.12. 03.05.12. 20.04.12. 07.05.12 30.04.12 04.05.12. 30.05.12 09.05.12. 09.05.12. 14.05.12. 18.05.12. 21.05.12.

+ + + + +

+ + + + +

P/GKFBiH, KPKTuzla, KPKMostar, KPKBiha KPKZenica Okruglisto Budunosttekst. industrijeuEU Iskustva Hrvatske Bezoitovanja Sastanci Pismeno oitovanje Sastanci Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje SBKTravnik HNKMostar PKOdak Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje ZEDOZenica PKOraje USKBiha TKTuzla HNKMostar

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

115

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Kljuniakter Federalnoministarstvo radaisocijalnepolitike Agencijaza privatizacijuuFBiH Institutza standardizacijuBiH Institutzaakreditiranje BiH Direkcijazaevropske integracije Zavodzazdravstveno osiguranjei reosiguranjeFBiH Kantonalnizavodi zdravstvenog osiguranja Vidkonsultacija Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Datum Sastanak/Oitovanje 18.04.12. 23.04.12. 25.04.12. 30.04.12. 20.04.12. 09.05.12. 10.05.12. 14.05.12. 17.05.12. 22.05.12. 23.05.12 27.04.12. 24.04.12. Izjanjenje (+/) + + + + + Napomena Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Bezoitovanja Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje HNKMostar K10Livno ZEDOZenica SBKTravnik USKBiha TKTuzla Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Tekstilnakola Mostar Sastanak

23. 24. 25. 26.

27.

28. 29.

Federalnizavodza PIO/MIO Gender centar FBiH Srednjokolske ustanoveuFBiH Agencijaza unapreenjestranih investicijauBiH(FIPA) Agencijazaspoljnu trgovinuministarstva zaprivreduNjemake Ekonomskosocijano vijeezaterit.FBiH OdborzaERIPredst. domaParlamentaFBiH

Pismeno oitovanje Pismeno oitovanje Sastanak Sastanak

+ +

21.06.12.Mostar 03.10.12.Mostar

+ +

Razmjena informacija Pismeno oitovanje Sastanak

01.10.12.

Razmjena informacija Nakonizrade dokumenta Nakonizrade dokumenta

116

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 3. Plan konsultacija, Obrazac 2.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu sastanaka sa kljunim akterima.
Rednibroj 1. 31.05.2012. Sarajevo Datumimjesto odravanja Uesnicisastanaka FMERIMostar, P/GKFBiHSarajevo, PKKSSarajevo, PKUSKBiha, PKTKTuzla, PKHNKMostar, PKSBKJajce, PKZEDOZenica, VTKBiHSarajevo MPHNKMostar STKOGBiHSarajevo, SanitexV.Kladua, OlipBosnaTravnik, UslunostSarajevo, KotexTeanj, AlamRasOlovo, Relevantnidijeloviizzapisnika

Podravaju se aktivnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH u cilju nastavka izrade Strategije razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji BiH za period 2013.2023. godina, a na osnovu definiranog Projektnogzadatka, Zaduuju se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Privredna/Gospodarska komore FederacijeBiHdaobavekonsultacijesa privrednim drutvima koja nisu odgovorilanadostavljeniUpitnik, Zaduuje se radna grupa da nastavi rad na izradi predmetne strategije kroz sastanke sa kantonalnim strukturama izvrne vlasti i privrednim subjektima, tamo gdje je razvijena grana tekstilne, koarskeiobuarskeindustrije Realizacija dosadanjih aktivnosti je u skladu sa planiranim rokovima datim u projektnom zadatku na izradi Strategije razvoja industrije tekstila, odjee,koeiobueuFederacijiBiHza period2013.2023.godina, Prikupljen je relevantan broj informacija koje su osnova za izradu navedenog dokumenta, ali je potrebno intenzivirati aktivnosti na prikupljanju Infromacija od privrednih drutava putem Upitnika (do sada se oglasilo 30 privrednih drutava). Privredna komora FBiH e obaviti dodatne konsultacije sa privrednim drutvima koja nisu odgovorila na dostavljeni Upitnik, Na osnovu zakljuaka sa sastanka od 31.05.2012. godine, predloen je Plan aktivnosti na prezenatcijama dosadanjeg rada na izradi Strategije i konsultacija sa kljunim akterima i to: Privredna komora Tuzla, 19.06.2012., FMERI Mostar, 21.06.2012. Privredna komora Biha, zadnja sedmica VI mjeseca

2.

13.06.2012. Olovo

FMERIMostar, P/GKFBiHSarajevo, UslunostSarajevo, KotexTeanj, AlamRasOlovo,

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

117

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Rednibroj 3. Datumimjesto odravanja 15.06.2012. Sarajevo Uesnicisastanaka AmbasadaR.HrvatskeSarajevo, HGKZagreb, VTKBiHSarajevo, P/GKFBiHSarajevo, MVTEOBiH, FMERIMostar, MERIRSBanjaLuka, ULUPUDBiHSarajevo, KomasSarajevo, MitexSarajevo, MKZlatkaVukoviMostar, OlimpGraanica, KulaGradaac, Relevantnidijeloviizzapisnika

4.

19.06.2012. Tuzla

5.

21.06.2012. Mostar

Uputiti prijedloge relevantnim institucijama u BiH/entitetima radi pokretanja odnosno intenziviranja rada na izradi strategije razvoja tekstilne, odjevne i koarskopreraivake grane za period 2012202. Preporuka da ovaj dokumet obavezno sadri analizu sadanjeg stanja (misija, vizija, SWOT, ciljeve za budunost, odrivesegmenteproizvodnje) Dokument treba da poslui kao osnova za izradu operativnog programa za poticaj ove industrijske grane. Aktivnosti na izradi Strategije se u potpunostipodravajusakonsatacijom da je jedan takav dokument trebalo i ranijeuraditi, FMERIMostar, Zaduuje se Udruenje tekstilno P/GKFBiHSarajevo, preraivakeindustrijeTKTuzla,dajo PKTKTuzla, aktivnije poradi na animiranju MinistarstvoprivredeTKTuzla, privrednih subjekata koji nisu dostavili KulaGradaac, Upitnike o svojim kompanijama kao i AidaTuzla, njihoveprijedlogemjerazapoboljanja RentexcomTuzla, stanja u navedenim industrijskim granama, Prelae se Kantonalnom Ministarstvu za industriju da se aktivno ukljui u iznalaenju mogunosti za pomoi privrednim drutvima ove industrjske granesanivoakantona, Zaduuje se radna grupa da nastavi sa svim potrebnim aktivnostima na izradi Strategije kako bi se ista dovela do kraja. Realizacija aktivnosti iz Projektnog zadatka u skladu je sa planiranim FMERIMostar rokovimazaizradustrategije, znaajan broj P/GKFBiHSarajevo, Prikupljen je informacija, miljenja i preporuka, koji PKHNKMostar, e posluiti kao dobra osnova i STKOGBiHSarajevo, Ministarstvo privrede HNK smjernica za izradu kvalitetnog dokumenta, Mostar, Predstavnici obrazovnih institucija su TekstilnakolaMostar, izrazili podrku razmiljanju da se MKZlatkaVukoviMostar, potrebe privrede usaglase sa obrazovnimciklusom, Potrebno je nastaviti saradnju sa kljunimakterimajavnepolitikeputem sastanaka,okruglihstolovaislino.

118

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Rednibroj Datumodravanja 6. 27.09.2012. Biha Uesnicisastanaka FMERIMostar, P/GKFBiHSarajevo, PKUSKBiha, MinistarstvoprivredeUSKBiha, OpinaBiha, AgencijazarazvojCazin, LenatexVelikaKladua, TeranovaBiha, BihatrikoBiha, VedotexCazin, BihaBBSBiha, SanitexVelikaKladua, BSkobraBosanskaOtoka, FMERIMostar, FIPAMostar, Relevantnidijeloviizzapisnika Izrada Prijedloga strategije odvija se prema planiranim aktivnostima i dinamici, Znaajan broj informacija, miljenja i preporuka, koji je prikupljen, doprinosi izradikvalitetnogdokumenta, Nastaviti rad na izradi Prijedloga strategije sa akcentom na usklaivanju iste sa dokumentom Evropskog vijea Evropa 2020 scenario za tekstilnu, odjevnu i koarskopreraivaku industriju, a shodno opredjeljenju BiH Evropskimintegracijama.

7.

03.10.2012. Mostar

Razmjenainformacija: Rad na Strategiji razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji BiH za period 20132023. godine, Stanje konkurentnosti privrede BiH, FBiH sa akcentom na industriju tekstila,odjee,koeiobue. Realizacijom Plana konsultacija, prikupljen je znaajan broj informacija, miljenja i preporuka, koje doprinose izradikvalitetnogdokumenta, Dokument daje odgovore na brojna pitanja koja su od znaaja za ovu industrijskugranu, Na osnovu dokumenta potrebno je izraditi Akcioni/operativni plan aktivnosti, sa jasno definisanim ciljevima, pri emu e se za svaku aktivnostimenovatiodgovorninosilaci rok izvrenja, te odrediti i mjerljivi indikator, koji e biti relevantan za praenje/monitoring izvrenja svake aktivnosti, odnosno Akcionog plana u cjelini. Predstavnik UTOKa, predlae odravanje slinog sastanka sa lanovimaovogudruenja Analiza stanja u koarskoj industriji FBiH, u dokumentu,objektivno prikazana

8.

23.10.2012. Zenica

FMERIMostar, P/GKFBiH, PKZEDOkantonaZenica, UTOKSarajevo, DelibaiPoliuretaniKakanj, ContessaTeanj, ZenkoZenica, TrefVisoko, ProTextilZenica, PreventSarajevoVisoko, NerzzBelagiVisoko, KTKVisokoVisoko, ElchytexZepe.

9.

23.10.2012. Visoko

FMERIMostar KTKVisoko

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

119

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Rednibroj 10. Datumodravanja 14.11.2012. Teanj Uesnicisastanaka FMERIMostar UTOKSarajevo AlpinaBromyTeanj, UnikomPrometBegovHan, KoteksTeanj, KTKVisokoVisoko, ContessaTeanj, VinTexUskoplje, ThemaGradaac, OlimpGraanica, SinergaVisoko, MekomVisoko, KismetDobojIstok, KomasKomercSarajevo, NapredakTeanj, ArtTeanj, LaraSGradaac, EnaTexZavidovii Relevantnidijeloviizzapisnika Privrednici daju punu podrku izradi ovogdokumenta, Raditi na stvaranju preduslova, kroz izraduAnalizestanjaipotrebaprivrede u ovoj oblasti, za pokretanje: bazne proizvodnje, proizvodnje prateih materijala za ovu granu industrije (ambalaa, galanterija, pomoni materijali i slino),izrade i realizacije projekta Antropolokih mjerenja u BiH/FBiH. Akcenat dati i na: vee ukljuenje drave u ostvarivanju kontakata sa privrednicima i njihovim udruenjima van granica nae drave, prilagoavanje kolskog sistema potrebama privrede, omoguavanje uslova za znaajnija strateka ulaganja uovugranuindustrije.

120

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 4. Plan konsultacija, Tabela br. 3. Spisak privrednih drutava koja su uestvovala na sastancima Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. Naziv privrednog drutva Kotex Alam Ras Uslunost Kula Aida Rentex-com MK Zlatka Vukovi Lenatex Teranova Biha-triko Vedo-tex Biha BBS Sanitex BS kobra Delibai Poliuretani Contessa Zenko Tref ProTextil Prevent Sarajevo Nerzz Belagi KTK Visoko Elchy-tex Alpina Bromy Unikom Promet VinTex Thema Olimp Sinerga Mekom Kismet Komas Komerc Napredak Art Ena Tex Lara S Mjesto Teanj Olovo Sarajevo Gradaac Tuzla Tuzla Mostar Velika Kladua Biha Biha Cazin Biha Velika Kladua Bosanska Otoka Kakanj Teanj Zenica Visoko Zenica Visoko Visoko Visoko Zepe Teanj Begov Han Uskoplje Gradaac Graanica Visoko Visoko Doboj Istok Sarajevo Teanj Teanj Zavidovii Gradaac

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

121

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 5. Upitnik

UPITNIK
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2012.-2023. godine A. OSNOVNI PODACI O PRIVREDNOM DRUTVU 1. Naziv privrednog drutva: 2. Adresa: 3. Mjesto: 4. Broj telefona: 5. Broj faxa: 6. E-mail: 7. Web site: B. PODACI O OVLATENOJ OSOBI 7. Ime i prezime: 8. Zvanje: 9. Funkcija: 10. GSM: 11. E-mail C. OSTALI PODACI O PRIVREDNOM DRUTVU 12. ifra i naziv djelatnosti: 13. Vlasnitvo: 1-dravno; 2-dravno/privatno, 3-d.d.; 4-privatno 14. Godina prve registracije: 15. Godina preregistracije: D. FINANSIJSKI POKAZATELJI Dati podatke u KM za godinu 2009. 16. Ukupan prihod: 17. Finansijski pokazatelji poslovanja 18. Ukupan izvoz: 19. Ukupan uvoz:

2010. ostvaruje dobit

2011. ostvaruje gubitak

E. PODACI O KADROVIMA Dati podatke po godinama 2009. 26. Ukupan broj radnika 27. Kvalifikaciona struktura na kraju 2011. godine dr. mr. visoka via VKV 28.

2010. SSS KV

2011. PKV

Organizaciona struktura rukovodioci administracija radnici ukupno 29. Spolna struktura dr./mr. VSS/VS VKV SSS KV PKV Ukupno mukarci ene

122

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Starosna struktura dr/mr VSS/VS VKV SSS do 30 godina od 30 do 40 od 40 do 50 preko 50 31. Plan zapoljavanja za narednih pet godina 2012. dr./mr. visoka via VKV SSS dr./mr. dr./mr. dr./mr. dr./mr. 32. visoka visoka visoka visoka via via via via 2013. VKV SSS 2014. VKV SSS 2015. VKV SSS 2016. VKV SSS

30.

KV

PKV

Ukupno

KV KV KV KV KV

PKV PKV PKV PKV PKV

Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno

Koji su elementi potrebni potrebni da bi se ispunio Va Plan zapoljavanja

33.

Kvalifikaciona struktura kadrova koji nedostaju za bri razvoj privrednog drutva Kvalifikacija broj

34.

Stipendirate li uenike ili studente i za koja zanimanja?

35.

Da li planirate stipendiranje u narednih pet godina i za koja zanimanja?

36.

Ulaete li u specijalizaciju, usavravanje i dalje kolovanje kadrova? Navedite termine odravanja obuka koje ste izveli u posljednje tri godine.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

123

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

F. PROIZVODNI PROGRAM 36. Navedite instalisane kapacitete za proizvodnju i% njihovog iskoritenja Naziv proizvoda Projektovani % iskoritenja kapacitet

37.

Koji je fiziki obim proizvodnje, najznaajnih artikala, ostvaren u 2011. godini Artikal Koliina Iskoritenost proizvodnih kapaciteta u 2011. u %

37.

38. 39. 40. 41.

Posjedujete li certifikate kvaliteta Navedite koje Da li imate Plan usavravanja proizvodnih procesa Plan usvravanja proizvodnih procesa realizirae se: a)Samostalno (kako?)

DA

NE

DA

NE

b)U saradnji sa visokokolskim ustanovama (sa kojim?) c)Putem licenci ili na drugi nain

42. 43. 44. 45.

Koja je prosjena godina starosti opreme koju koristite Da li ste vrili modernizaciju opreme u poslednje tri godine? DA NE Iz kojih sredstava ste izvrili modernizaciju opreme

Sopstvenih Kreditnih Donacije i drugo U koliko smjena radite jedna dvije tri 46 Smatrate li da imate odgovarajuu opremu s obzirom na obim proizvodnje i asortiman DA NE
Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

124

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

G. RAZVOJ 55. Postoji li sluba za razvoj i istraivanje? 56. Da li ste ulagali u razvoj i istraivanje u zadnje tri godine? 57. Za koje programe i u kojem iznosu (KM)

DA DA

NE NE

H. IZVOZ/UVOZ SIROVINA I GOTOVIH PROIZVODA 58. Kojom se vrstom izvoza bavite Lohn-poslovi Klasian izvoz Ne izvozimo 59. Koliki su finansijski efekti izvoza Lohn-poslovi Klasian izvoz Plasman gotovih proizvoda (u %): x domae trite x trite EU x trite van EU Finansijski efekti plasmana gotovih proizvoda: x domae trite (KM) x trite EU (EURO) x trite van EU (adekvatna valuta) Navedite najznaajnije proizvode koje izvozite:

60.

61.

62.

63.

64.

Sirovine za proizvodnju nabavljate na (u%) x domaem tritu x tritu EU x tritu van EU Navedite najvanije sirovine koje uvozite i u kojoj koliini:

65.

Koliko finansijskih sredstava ste izdvojili u 2011. godini za uvoz sirovina


125

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

I. MJERE EKONOMSKE POLITIKE 66. ta su limitirajui faktori za prosperitet Vaeg privrednog drutva i njen razvoj? 67. Koje hitne mjere treba preduzeti Vlada FBiH u cilju poboljanja uslova poslovanja?

68.

Koje mjere trebaju preduzeti Vlada FBiH i Vijee ministara BiH u cilju stratekog poboljanja uslova poslovanja u periodu 2013.-2018. godina?

69. 70.

Da li ste koristili poticajne mjere Vlade FBiH, u kom periodu i kom iznosu? Kakav je Va stav u vezi izrade Strategije razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina? Koji su Vai prijedlozi i sugestije? Zahvaljujemo na dostavljenim odgovorima!

71. 72.

126

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 6. Plan konsultacija, Obrazac 2.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu Upitnika dostavljenih privrednim drutvima
Redni broj 1. Datumdostave miljenja 19.04.2012. Nazivprivrednogdrutva RelevantnidijeloviizUpitnika Jaka drava BiH (ureen jedinstven sistem u BiH koji omoguava lake i jednostavnije rjeavanje imovinsko pravnihpitanja), Strane investicije (uvesti subvencije zastraneulagae), Smanjitiporezeidoprinose, Poveati poticajne mjere Vlade FBiH (ulagati u razvoj industrijske proizvodnje). Zakasnilo se sa strategijom najmanje 10godina, Uvestistimulacijezaizvoznike, Kontrolisati uvoz roba, posebno sa istoka Vladatrebada mjere donosi brzo, jer u protivnom nee imati za koga da donositistrategije. Izrada strategije najvaniji potez VladeFBiH, Omoguiti poslodavcima koji rade lohnposlove da ne plaaju garancije namaterijalekojeuvozeradidorade, Stimulisati poslodavce putem povoljnih kredita i poticaja z akupovinu novih maina i opreme uz novoupoljavanje, Stimulisanje izvoza uz odreeni procenatkojijeistizasvakufirmu, Proiriti mreu visokokolskih ustanova, pri nekom od tehnikih fakulteta formirati odsjek za tekstil, kouiobuu Lobirati preko BiH ambasada u svijetuzaposloveunaojzemlji, Stvoriti klimu za sigurna strana ulaganjauBiH, Rijeiti problem potraivanja u domaemprometu, Zatititi domau proizvodnju od nelojalnekonkurencije. Smanjitiporezeidoprinosenaplate, Smanjiti prosjeke za obraun minimalnihplata, Pojeftiniti skupa kreditna sredstva (kratkoronaidugorona), Stimulisatiizvoz, Onemoguitiprodajunacrno

DONNIATRADEd.o.oBugojno

2.

19.04.2012.

ELANROSSd.o.oZenica

3.

19.04.2102.

KomasKomercd.o.o.Sarajevo

4.

19.04.2012.

KonfekcijaBoracd.d.Travnik

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

127

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 5. Datumdostave miljenja 19.04.2012. Nazivprivrednogdrutva ALMARASd.o.o.Olovo RelevantnidijeloviizUpitnika Pozitivan stav u pogledu izrade strategije, Pratiti svjetske tokove u smislu organizacije proizvodnje i kretanja tekstilneindustrije, Dopriinosi na plau radnika u ovoj brani treba da ostanu na sadanjem nivou, Ukinuti garancije na lohnposlove jer kupcitonetrae, Podsticatiprivreduprekokreditapod povoljnijim uslovima preko Razvojne bankeFBiH, Ukrupniti sistem tekstilne i koarske industrijeuBiH, Stvoriti uslove da se osnovni i pomoni materijali proizvode u naoj zemlji, Strateki stimulisati proizvodnju onoga to nemamo, a to nam nedostaje, Poboljati saradnju Vlade FBiH i tekstilneindustrije, Planirati edukacije i obrazovanje kadrova na visokim i srednjokolskim ustanovama, spremnog na izazove i korakeshodnosvjetskimkretanjima, Uspostaviti saradnju izmeu proizvoaa u zemlji u cilju zaokruivanja procesa proizvodje (ulagatiubaznuproizvodnju), Poboljati konkurentnost domaih proizvoda kontrolom uvoza nekvalitetnih proizvoda iz drugih zemalja. Nedostatak poticajnih sredstava za modernizacijuopremeizapoljavanje Vlada FBiH treba da uspostavi kvaitetan okvir za voenje biznisa i uvoenjeredauposlovanje, Smanjiti doprinose i druga fiskalan i parafiskalna optereenja, oprostiti porezna dugovanja i neuplaene doprinose, Stimulisatiizvoz,istraivanjeirazvoj, Stvoriti uslove za rast konkurentnosti, Uvesti mjere pomoi, koordinacije i poticanja promotivnih aktivnosti na inozemnomtritu, Omoguiti dobijanje povoljnih bankarskihkredita,

6.

20.04.2012.

BFMd.o.o.Travnik

128

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 7. Datumdostave miljenja 20.04.2012 Nazivprivrednogdrutva ARTd.o.o.Jelah RelevantnidijeloviizUpitnika

Podrava izradu strategije, samo da toneostanepukoslovonapapiru, Nedovoljne podsticajne mjere za proizvoae i izvoznike, podsticati firmekojeizasebeimajurezultate, Nedostatak obuene radne snage na tritu rada i nedovoljne mjere podsticaja za zapoljavanje i prekvalifikaciju, podsticati prvo zapoljavanje, Stvoriti povoljnu klimu i ambijent za radprivrednihdrutavaizovebrane, Privui strane investitore, zadrati dosadanjeinopartnere, Pozitivan stav na izradu strategije, trebalojeuraditiiranije, Radi se u loem ambijentu za poslovanje,bezpodsticajaVladeFBiH, uz deficit potrebnog kadra za ovu branu,visokimkamatamanakreditei visokimstopamanaplatu, Smanjiti stope doprinosa na platu,stope kamata na kredite, bankarskeprovizije Obrazovatikadarpotrebanprivredi, Uticati na promjenu odluke kantonalnog zavoda za zdravstvo u vezi refundacije neto bolovanja i prava na naknadu plae z avrijeme privremenespreenostizarad Ukinuti bankarske garancije na lohn poslove, Uvestistimulacijuzaizvoz, Promjeniti zakon o PDV u segmentu povrata PDVa na raune za kupljenu robu koj ase primjenjuje u restoranimaprivrednihdrutava,kaoi naraunezajavniprevozradnika, Uvoenje ISO standarda koji e unaprijediti poslovanje i dati komparativnu prednost naim firmama na ino tritu, stimulisati ovuaktivnost, Pojednostaviti procedure za uvoenjeCEznaka, Omoguiti besplatnu strunu pomo za izradu projektne i druge dokumentacije.

8.

20.04.2012.

AlpinaFOGSd.d.Sarajevo

9.

20.04.2012.

SICONSASd.o.o.Tuzla

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

129

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 10. Datumdostave miljenja 23.04.2012. Nazivprivrednogdrutva KTKVisokod.d.Visoko RelevantnidijeloviizUpitnika Limitirajui faktori su: nedostatak obrtnih sredstava, sudska izvrenja i poreskablokadaimovine, Zabranitiizvozsirovekoe, Podsticati oivljavanje bazne koarskeindustrije, Kroz privatizaciju pronai stratekog partnera kojie modernizovati firmu, strojni park, rijeiti socijalne probleme,proirititrite. Prestali sa djelatnou u ovoj industrijskojgrani Podravajustavoizradistrategije, Poveati broj preduzea u struci, poveanjem podstijaca za zapoljavnje i proirenjem proizvodnje, Uvesticarinskeidrugepovlastice Podravastavoizradistrategije, Uvesti porezne olakice za ovu branu, kao i poticaje za razvoj i poveanjeproizvodnje, Raditi na poveanju konkurentnosti domaeprivrede PoboljatiekonomskusituacijuuBiH Smanjitiporezeidoprinose, Suzbitinelojalnukonkurenciju, Stimulisati proveanje proizvodnih kapaciteta, Obrazovati kadrove potrebne privredi, Stimulisati otvaranje novih trita u pogleduizvoza, Smanjiti broj potrebne dokumentacije za proirenje proizvodnjeiprodaje, Neophodno je uraditi strategiju u kojoj e se odrediti pravci i ciljevi razvojaoveprivrednegrane, Branu limitiraju visoka optereenja, visoke kamate na kredite, poloaj izvoznika je nepovoljan (fiksni teaj domae valute), nemogunost praenjatehnolokihdostignua, Rasteretitiovuindustrijskugranu, Stvoritivlastitibrendnanivoudrave krozformiranjejedneAgencije, Odreditimjestoipoloajizvoznika, Iznai povoljnije uslove kreditiranja i uciljupoboljanjakonkurentnosti, Obezbjediti uslove za kolovanje kadra

11. 12.

23.04.2012. 23.04.2012.

PIMSd.o.o.Odak/Sarajevo POSITIVEGROUPd.o.o.Bugojno

13.

23.04.2012.

MAKAPd.o.o.Bugojno

14. 15.

23.04.2012. 24.04.2012.

Globuskonfekcijad.o.o.Kiseljak

NERZZBelagid.o.o.Visoko

16.

24.04.2012.

THEMAd.o.o.Gradaac

130

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 17. Datumdostave miljenja 24.04.2012. Nazivprivrednogdrutva RelevantnidijeloviizUpitnika

AIDAd.d.Tuzla

Limitirajui faktori preduzea su: zastario mainski park, niska produktivnost, mala proizvodnja, nepovoljna starosna i kvalifikaciona stuktura, niske cijene u lohn poslovima, optereene bankovnim garancijama i carinama, neuvezan radni sta, nerijeeno zdravstveno osiguranje,blokadarauna, Prijedlozi: Uvoenje jedinstvenog rauna kod obrauuna i naplate poreza, doprinosainaknada, Uvoenjeizvoznihstimulacija, Uvezivanjeradnogstaazaposlenika, Izmjene obrauna plaa i doprinosa zaniskoakumulativnegrane, Otpis zateznih kamata po osnovu neizmirenih obaveza za doprinose i poreze, Ukidanje odluka o obezbjeenju bankovnih garancija za lohnposlove, carina na privremeni uvoz maina uz usklaivanje carinskih stopa sa stopamauEU, Stvoriti uslove za postepen prelazak sa lonhposlova na vlastitu proizvodnju, Rasteretiti se imovine kojanijeufunkcijiproizvodnje, Podsticati promjenu postojeeg mainskogparka, Ojaati Razvojnu banku da daje povoljne kredite, sa minimalnim kamatama i adekvatnim grejs periodom, Uvestistimulacijeizvoznicima, Izvoznike osloboditi ili smaniti im plaanja po osnovu obrauna vrnog optereenjazautroenuel.energiju, Otpisati dugovanja za zdravstveno osiguranje, Otpisati zatezne kamate za neplaenedoprinose, Implementirati zakon o finansijskoj konsolidacijiprivrednihdrutava, Preferiratidomauproizvodnju.

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

131

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 18. Datumdostave miljenja 26.04.2012. Nazivprivrednogdrutva RelevantnidijeloviizUpitnika

19.

26.04.2012.

20. 21. 22.

27.04.2012. 07.05.2012. 07.05.2012.

23.

10.05.2012.

24.

10.05.2012.

25.

18.05.2012.

26.

30.05.2012.

Izrada ovog dokumenta je neophodnaiveomaznaajna, Primjeniti mjere koje su definisane u Planu rekonstrukcije, odrivosti i razvoja privrede i industrije u FBiH kojejeuradilaRadnagrupaFMERIja. Smanjitiobavezenaplaiiizplae, Obezbjediti nepovratna sredstva za RENTEXcomd.o.o.Tuzla pripravnikeistarijeod45godina, Smanjitikamatenakredite, Stimulisati firme koje izvoze preko 95%svojeproizvodnje, ZIKOd.d. Zavidovii Podrkaizradiovogdokumenta MENd.o.o.Travnik Podrkaizradiovogdokumenta Obezbjediti finansijska sredstva za stimulacijuipodrkuovojindustrijskoj grani, Stimulisatiizvoz, Fortunad.d.Graanica Rijeiti problem uvezivanja radnog staa Potreni su krediti po najpovoljnijim uslovima, Oslobaanje svih uvoznih dabina na uvozmaterijalaiopreme, Finansijski podrati novo zapoljavanje, DDzaproizvodnjukoeBugojno Sniziticijeneenergenata, Zaustavitiizvozsirovekoe Pozitivan stav o izradi ovog Uslunostd.o.o.Sarajevo dokumenta Zadovoljstvo da se Vlada FBiH i FMERI zainteresiralo za ovu industrijskugranu Pozitivanstavoizradistrategije, Ukinuti sva carinska optereenja na lohnposlove, Tekstilnaindustrijad.o.o.Mostar Ograniiti i carinski zatititi uvoz gotovihodjevnihpredmeta, Smanjiti carinu na osnovne materijale i pribor koji se neproizvodi uBiH, Pootriti ispitivanje kvaliteta uvoznih materijala, Ovoj industrijskoj grani dati pravi znaaj Antilopd.o.o.epe Smanjiti ukupna optereenja privrede, Stimulisatiizvozizapoljavanje, Smanjiti akcize na energente i cijenu elektrineenrgijeizvoznicima, Sanitexd.d.VelikaKladua

132

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Redni broj 27. Datumdostave miljenja 14.06.2012. Nazivprivrednogdrutva RelevantnidijeloviizUpitnika Izradastrategijedobarpotez, Drava mora pratiti i prepoznati potrebeprivrede, Obezbjediti poticaje na izvoz i supstituiciju uvoza, kao i jeftina kreditnasredstva, Uvesti zatitne mjere za domau proizvodnju, Raditi na strunom osposobljavanju kadrovapotrebnihprivredi, Raditinapromocijiizvoza, Rijeitipitanjevezanozatendere:Koi kako provjerava materijale koji se ugraujuutekstilneproizvode, Uvoenje preferencijala domaeg 25%, Poticaji za uvoenje Sistema kvaliteta i produenje validnosti ve dobijenihcertifikata Izradastrategijepotreba, Stimulacijaizvoza, Obezbjediti povoljna kreditna sredstva,

KoteksTeanj

28.

21.06.2012.

MKZlatkaVukovid.d.Mostar

29.

27.09.2012.

BSkobrad.o.o.BosanskaOtoka

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

133

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 7. Plan konsultacija, Obrazac 3.- Sumirana miljenja prikupljena po osnovu pismenih oitovanja kljunih aktera
Rednibroj 1. 19.04.2012. Datumdostave miljenja Akterjavnepolitike Agencija za privatizaciju u Federaciji BiHSarajevo Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH Sarajevo Relevantnidijeloviizpismenog oitovanjaakterajavnepolitike Podaci o broju i nazivu privatizovanih privrednih drutava u Federaciji BiH koja obavljaju djelatnost proizvodnje tekstila,odjeeiobue Podacima o strukturi, broju i finansijskim obavezama po neuplaenim doprinosima za zdravstveno osiguranje privrednih drutava raspolau kantonalni zavodi zdravstvenogosiguranja Podaci o broju studenata po godinama studija u akademskoj 2011/2012. godini Resorno ministarstvo podrava izradu ovogdokumenta, Dostava podataka o privrednim drutvima iz oblasti: Proizvodnje tekstila i proizvoda od tekstila, odnosno Proizvodnje koe i proizvoda od koe iz SBK,Prijedlog da se organizirasastanakrelevantnihfaktora predmetnestrategije. Strategiju unaprijediti sa aspekta ravnopravnostispolova Strategija moe uticati na poveanje ekonomskog osnaivanja ena u dva pravca neka trite rada radi za ene i osnaiti ene da budu kompetentne natriturada Strategija moe imati direktan pozitivan uticaj na smanjenje siromatva i odrivi ekonomski rast, procese na tritu rada, kao i pozitivan uticajnadobrobitdjece. Daje punu podrku izradi ovog dokumenta, Predlae odravanje sastanka na kojem bi akteri ove javne politike iznijeli svoje prijedloge za predmetnu strategiju. Dostava podataka o broju privrednih subjekata, broju zaposlenih i analizi prihoda privrednih subjekata sa podrujaHNK, Rjeavanje pitanja iz ove industrijske granemoedonijetiviestrukukorist Dostava podataka o preuzetim standardima iz oblasti tekstila, koe, odjeeiobuekaoBAS

2.

19.04.2012.

3.

20.04.2012. 20.04.2012. 23.04.2012.

UnivezitetuBihau Tehnikifakultet,tekstilniodsjek Federalno ministarstvo rada i socijalnepolitikeSarajevo Ministarstvo privrede SrednjobosanskogkantonaTravnik

4. 5.

6.

24.04.20102

Gender centar Federacije BiH Sarajevo

7.

24.04.2012.

Sindikattekstila,koe,obueigume BiHSarajevo

8.

25.04.2012.

Ministarstvo privrede/gospodarstva Hercegovakoneretvanskog kantonaMostar

9.

25.04.2012.

Institut za standardizaciju Bosne i HercegovineI.Sarajevo

134

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine Rednibroj 10. Datumdostave miljenja 27.04.2012. Akterjavnepolitike FederalnizavodPIO/MIOMostar Relevantnidijeloviizpismenog oitovanjaakterajavnepolitike Podaci o strukturi, broju i finansijskim obavezama po neuplaenim doprinosima za PIO/MIO mogu se dobiti samo od Porezne uprave FederacijeBiH Dostava podataka o broju nezaposlenih lica u zanimanjima tekstilne, koarske i obuarske struke uFederacijiBiHpokantonima. Dostava informacije o direktivama starog i novog pristupa koje se odnose na djelatnost proizvodnje tekstila, odjee,koeiobue Resorno ministarstvo podrava izradu ovogdokumenta, Nemaprimjedbiisugestija Dostava podataka o mrei srednjih kola u Federaciji BiH i broju uenika za zanimanja tekstilne, koarske i obuarskestruke Izraava zadovoljstvo i daje podrku ovimaktivnostima, Mogunost za samozapoljavanje enskeradnesnage, Potrebna podrka akademske zajednice Potrebna potpora i subvencije od stranedrave. Dostava podataka o privrednim drutvima sa podruja HNK/ koja imaju dugovanja za neuplaene doprinose zdravstvenog osiguranja zakljunosa31.03.2012.godine Dostava podataka o privrednim drutvima sa podruja kantona 10 koja imaju dugovanja za neuplaene doprinose zdravstvenog osiguranja zakljunosa31.12.2011.godine Podravaizradustrategije Miljenje, primjedbe i sugestije dae nateksturaenogdokumenta Dostava podataka o srednjim kolama na podruju USK i broju uenika za zanimanja tekstilne, koarske i obuarskestruke

11.

27.04.2012.

Federalni zavod za zapoljavanje Sarajevo

12.

30.04.2012.

DirekcijazaevropskeintegracijeBiH Sarajevo

13. 14.

30.04.2012. 04.05.2012.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitvaiobrtaMostar Federalno ministartvo obrazovanja i naukeMostar

15.

07.05.2012.

Ministarstvo gospodarstva i prostornog ureenja Posavskog kantonaOdak

16.

09.05.2012

Zavod zdravstvenog HNK/Mostar

osiguranja

17.

10.05.2012.

Zavod zdravstvenog kantona10Livno

osiguranja

18. 19.

11.05.2012. 14.05.2012.

Federalno ministarstvo finansija/financijaSarajevo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unskosanskog kantonaBiha

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

135

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 8. Proizvodnja tekstila (KD 17)


ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kg kg Proizvodnja u 2006.god 389.000 0 Proizvodnja u 2007.god 23.000 455.000 Proizvodnja u 2008.god 398.000 22.000 Proizvodnja u 2009.god 60.000 1.000 Proizvodnja u 2010.god 51.000 6.000 Indeks 2007/06 5,91 0 Indeks 2008/07 1.730,43 4,83 Indeks 2009/08 15,07 4,54 Indeks 2010/09 85,00 600,00

17.10.42.50.00 17.10.43.55.00

17.10.52.30.00

17.10.53.50.00

17.20.20.19.00

17.20.20.20.00

17.30.10.10.00 17.30.10.23.00 17.40.11.50.00 17.40.12.53.00 17.40.13.59.00

17.40.15.50.00 17.40.16.59.01 17.40.22.10.00 17.40.22.30.00

Prea od eljane vune ili finih ivotinj. dlaka Prea od eljanog pamuka, nepakova na za maloprodaju, za ostale namjene Prea s 85% teinskog udjela sintetikih rezanih vlakana Prea s 85% teinskog udjela sintetikih rezanih vlakana pomijeana sa eljan. vunom ili finom ivotinjskom dlakom Pamune tkanine, ne od prediva razliite boje,teine 200 g/m2, za tehniku i industrijsku upotrebu Pamune tkanine, teine 100 g/m2, za medicinsku gazu, zavoje i obloge Bojenje vlakana Bojenje pam. prede Pokrivai i prostirke od sintetikih vlakana Postelj. rublje od pam. Stolno rublje od tkanih sint. ili umjet. vlakana i od ostalih tkanih ili netk. tkanina Zavjese i draperije, zastori od tkanih mat. Auto presvlake Cerade, tende, rolete atori (uklj. atorske tende)

kg

19.000

13.000

1.000

68,42

7,69

kg

4.000

3.000

2.000

2.000

75,00

66,66

100,00

m2

186.000

105.839

103.324

73.538

150.582

56,90

97,62

71,17

204,76

m2

5.676.000

5.155.190

4.088.796

5.242.642

4.988.699

90,82

79,31

128,21

95,15

kg kg kom kg kg

0 30.000 0 7.000 3.000

0 83.000 2.000 9.746 5.626

0 81.000 0 13.135 7.729

0 44.000 0 13.218 6.667

0 37.000 0 19.054 6.267

0 276,66 0 139,22 187,53

0 97,59 0 134,77 137,38

0 54,32 0 100,63 86,25

0 84,09 0 144,15 94,00

m2 m2 kg kg

0 0 0 0

0 6.180.548 17.223 1.870

0 7.129.339 2.814 0

0 7.740.047 0 0

3.142 11.247.383 0 0

0 0 0 0

0 115,35 16,33 0

0 108,56 0 0

0 145,31 0 0

136

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kg m2 Proizvodnja u 2006.god 27.658 313.000 Proizvodnja u 2007.god 21.120 292.455 Proizvodnja u 2008.god 10.036 73.623 Proizvodnja u 2009.god 14.971 546 Proizvodnja u 2010.god 13.610 0 Indeks 2007/06 76,36 93,43 Indeks 2008/07 47,51 25,17 Indeks 2009/08 149,17 0,74 Indeks 2010/09 90,90 0

17.54.11.30.00 17.54.13.50.00

17.54.38.30.00

17.71.10.33.00

17.71.10.90.01

Uske tkanine,osim naljepnica, znaaka i sl Pamuni vez u metrai, u trakama ili motivima Tekstilna crijeva i sl. impregniran ili neimp. sa ili bez presvlake zatita i pribor Hulahup-arape, od pletenih ili kuki. sint.vl. finoe vlakna < 67 Muke sokne i sl. arape, pletene ili kukiane, d.n., od prirodnih vlakana Djeije sokne i sl.arape, pletene ili kukiane, d.n., od prirodnih vlakana Muki ili djeaki demperi, puloveri, veste i prsluci, od vune ili fine ivotinjske dlake Demperi i puloveri, koji sadre 50% vune i tee 600 g

0 kg.

3.896

kom

83.000

106.347

143.586

69.890

127.166

128,12

135,01

48,67

181,95

pari

421.000

323.451

170.633

223.874

154.815

76,82

52,75

131,20

69,15

17.71.10.90.05

pari

717.000

203.751

69.836

54.844

61.159

28,41

34,27

78,53

111,51

17.72.10.31.00

kom

17.72.10.33.00

kom

5.000

229.485

231.625

304.688

100,93

131,54

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

137

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 9. - Proizvodnja odjee, dorada i bojenje krzna (KD 18)


ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kom kom kom kom Proizvodnja u 2006.god 2.359 0 19.015 19.000 Proizvodnja u 2007.god 299 0 19.945 34.262 Proizvodnja u 2008.god 28.199 5.136 12.261 38.467 Proizvodnja u 2009.god 4.298 18 1.395 44.075 Proizvodnja u 2010.god 7.131 13 0 80.272 Indeks 2007/06 12,67 0 104,89 180,32 Indeks 2008/07 94,31 0 61,47 112,27 Indeks 2009/08 15,24 0,3 11,37 114,57 Indeks 2010/09 165,91 72,22 0 182,12

18.10.10.00.03 18.10.10.00.04 18.10.10.00.05 18.21.11.20.01

Jakne i sakoi od koe Hlae i suknje od koe Ostali odjevni proizvodi od koe Muki kompleti od pamuka za industrijsku ili profesionalnu upotrebu Muki kompleti, od sintetikih ili umjetnih vlakana, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu Muke jakne i sakoi, pamuka, za industrijsku profesionalnu upotrebu od ili

18.21.11.20.02

kom

37.000

455

750

1.298

840

1,22

164,83

173,06

64,71

18.21.11.30.01

kom

107.000

169.115

180.538

167.467

183.910

158,05

106,75

92,75

109,81

18.21.11.30.02

Muke jakne i sakoi, od sint. ili umjetnih vlakana, za indust. ili profesionalnu upotrebu Muke hlae i jahae hlae, od pamuka, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu Muke hlae i jahae hlae, od sint. ili umjet. vlakana, za ind. ili profesionalnu upotrebu Muke hlae sa naramenicama, od pamuka, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu enski kompleti, od pamuka, za industrijsku ili profesionalnu upotrebu enske jakne i sakoi, pamuka, za industrijsku profesionalnu upotrebu od ili

kom

9.319

18.21.12.40.01

kom

195.000

189.268

242.142

205.984

227.114

97,06

127,93

85,06

110,25

18.21.12.40.02

kom

16.233

18.21.12.50.01

kom

14.000

18.21.21.20.01

kom

14.000

2.840

7.836

7.002

5.715

20,28

275,91

89,35

81,61

18.21.21.30.01

kom

2.000

18.21.21.30.02

enske jakne i sakoi od sintetikih ili umjetnih vl. za ind. ili prof. upot. enske hlae, od pamuka, za industrijsku ili prof. upotrebu

kom

3.399

18.21.22.40.01

kom

1.000

2.601

2.688

103,34

138

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kom Proizvodnja u 2006.god 0 Proizvodnja u 2007.god 0 Proizvodnja u 2008.god 0 Proizvodnja u 2009.god 0 Proizvodnja u 2010.god 2.550 Indeks 2007/06 0 Indeks 2008/07 0 Indeks 2009/08 0 Indeks 2010/09 0

18.21.22.40.02

enske hlae, od sint. ili umjetnih vl., za industrijsku ili profesionalnu upotrebu Muka ostala odjea od pamuka za industrijsku ili prof. upotrebu enska ostala odjea, od pamuka, za ind. ili prof. upot. Muki kaputi, ogrtai, kabanice, pelerine i slini proizvodi, od pletenih ili kukianih tkanina (isklj.jakne i sakoe) Muke jakne i sakoi od pletenih ili kukianih tkanina Muka odjela i kompleti, od pletenih ili kukianih tkanina Muke hlae, jahae hlae, kratke hlae, od pletenih kukianih materijala enske jakne i sakoi od pletenih ili kukianih tkanina enske haljine od pletenih ili kukianih materijala enske hlae, jahae hlae, kratke hlae od pletenih ili kukianih materijala Muki kaputi, ogrtai, pelerine i sl. od vune ili fine ivot. dlake Muki kaputi, ogrtai, pelerine i sl. od ostalih tekstilnih materijala Muke vjetrovke sa kapuljaom, skijake jakne, vjetrovke i slini proizvodi Muka odijela od vune ili fine ivotinjske dlake Muka odijela od ostalih tkanina Muke jakne i sakoi, od vune i fine ivotinjske dlake

18.21.30.13.01 18.21.30.23.01 18.22.11.10.00

kom kom kom

62.000 19.000 21.000

111.724 104.869 29.655

121.121 175.467 27.127

93.033 213.059 29.461

151.478 256.900 37.686

180,20 551,94 141,21

108,41 167,32 91,47

76,8 121,42 108,6

162,82 120,57 127,91

18.22.12.30.00 18.22.12.60.00 18.22.12.70.00

kom kom kom

36.000 31.000 3.000

65.987 0 1.000

10.000 16 0

6.000 0 0

5.458 0 0

183,29 0 33,33

15,15 0 0

60,0 0 0

90,96 0 0

18.22.14.30.00 18.22.14.70.00 18.22.14.90.00

kom kom kom

5.000 0 0

1.932 0 2.247

9.170 1.511 4.026

1.863 121 6.782

2.227 0 6.217

38,64 0 0

475,63 0 179,17

20,31 8,00 168,45

119,53 0 91,66

18.22.21.20.01 18.22.21.20.02

kom kom

11.000 76.000

915 137.690

1.048 88.376

0 72.487

3.184 87.482

8,31 181,17

114,53 64,18

0 82,02

0 120,68

18.22.21.30.00

kom

7.000

56.750

87.231

45.000

22.000

810,71

153,71

51,58

48,88

18.22.22.10.01 18.22.22.10.02 18.22.23.00.01

kom kom kom

11.000 8.000 182.000

1.422 94.208 89

4.939 52.110 2.144

8.886 48.150 0

11.801 66.000 241

12,92 1.177,60 0,005

347,32 55,31 2.408,9 8

179,91 92,40 0

132,80 137,07 0

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

139

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kom kom Proizvodnja u 2006.god 207.000 11.000 Proizvodnja u 2007.god 316.506 12.305 Proizvodnja u 2008.god 403.469 18.699 Proizvodnja u 2009.god 360.666 8.217 Proizvodnja u 2010.god 413.366 5.211 Indeks 2007/06 152,90 111,86 Indeks 2008/07 127,47 151,96 Indeks 2009/08 89,39 43,94 Indeks 2010/09 114,61 63,41

18.22.23.00.02 18.22.24.42.00

Muke jakne i sakoi od ostalih tkanina Muke hlae i jahae hlae od denima i rebraste pamune tkanine Muke hlae, jahae hlae i kratke hlae od vune ili fine ivotinjske dlake Muke hlae i jahae hlae, od pamuka Muke hlae, jahae hlae, kratke hlae, od ostalih mat. enski kaputi, ogrtai i sl., od vune ili fine ivotinjske dlake enski kaputi, ogrtai i sl. od ostalih tekstilnih materijala enske vjetrovke s kapuljaom i ski. jakne, vjetrovke i sl. proizv. enska odijela od vune ili fine ivotinjske dlake enska odijela od ostalih tkan. enske jakne i sakoi od vune ili fine ivotinjske dlake enske jakne i sakoi, od ost. tkanina enske haljine od pamuka enske haljine od ostalih tkan. enske suknje i suknje-hlae, od vune ili fine ivotinjske dlake enske suknje i suknje-hlae od pamuka enske suknje i suknje-hlae od ostalih tkanina enske hlae i jahae hlae, od denima i rebraste pam. tkanine enske hlae i jahae hlae, od sint.materijala

18.22.24.44.00

kom

4.786

1.377

3.664

1.281

28,77

266,08

34,96

18.22.24.48.00 18.22.24.49.00 18.22.31.20.01 18.22.31.20.02 18.22.31.30.00 18.22.32.10.01 18.22.32.10.02 18.22.33.30.01 18.22.33.30.02 18.22.34.70.03 18.22.34.70.04 18.22.34.80.01 18.22.34.80.03 18.22.34.80.04 18.22.35.42.00 18.22.35.46.00

kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom

8.000 182.000 0 7.000 0 0 2.000 0 7.000 1.000 0 0 5.000 1.000 12.000 0

24.973 115.539 1.847 26.684 0 7.453 2.145 2.662 145.661 3.311 0 44.266 350 3.000 18.058 0

99 148.166 3.060 46.588 0 15.835 1.824 6.377 124.333 4.964 0 68.381 0 6.130 12.781 0

583 142.111 931 64.258 0 26.569 2.880 1.714 95.808 927 0 81.549 0 1.704 11.719 798

4.284 171.863 0 78.440 0 18.159 2.799 378 78.836 17.977 204 65.116 798 1.666 1.960 4.382

312,16 63,48 0 380,68 0 0 107,25 0 2.080,87 331,10 0 0 7,00 300,00 150,48 0

0,39 128,23 165,67 174,59 0 212,46 85,03 239,55 85,35 149,92 0 154,47 0 204,33 70,77 0

588,88 95,91 30,42 137,92 0 167,78 157,89 26,87 77,05 18,67 0 119,25 0 27,79 91,69 0

734,81 120,93 0 122,07 0 68,34 97,18 22,05 82,28 1.939,26 0 79,84 0 97,76 16,72 549,12

140

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kom kom kom kom Proizvodnja u 2006.god 15.000 0 0 21.000 Proizvodnja u 2007.god 8.156 2.000 4.455 25.419 Proizvodnja u 2008.god 1.198 13.000 2.988 34.855 Proizvodnja u 2009.god 3.064 0 0 7.931 Proizvodnja u 2010.god 768 0 0 11.785 Indeks 2007/06 54,37 0 0 121,04 Indeks 2008/07 14,68 650,00 67,07 137,12 Indeks 2009/08 255,75 0 0 22,75 148,59 Indeks 2010/09 25,06 0

18.22.35.48.00 18.22.35.49.00 18.22.35.51.00 18.22.35.69.00

enske hlae i jahae hlae, od pamuka enske hlae i jahae hlae enske hlae s naramenicama, od pamuka enske hlae, jahae hlae i hlae sa naramenicama, od ostalih tkanina enske slip gaice i ostale gaice, pletene ili kukiane Muke koulje od pamuka Muke ili djeake slip-gae od pamuka isklj.pletene ili kukiane Muke ili djeake slip-gae od ostalih materijala isklj.pletene ili kukiane Muke koulje za spavanje i pidame, od pamuka Muke potkoulje, ogrtai zakupanje, kuni ogrtai od pamuka Muke potkoulje, ogrtai zakupanje, kuni ogrtai od ostalih materijla enske bluze, koulje i kouljebluze, od svile ili otpad. od svile enske bluze, koulje i kouljebluze, od pamuka enske spavaice i pidme od pamuka enski negliei,ogrtai kupanje, kuni ogrtai i proizvodi od pamuka za sl.

18.23.14.20.00 18.23.21.00.01 18.23.22.20.01

kom kom kom

1.112.000 0 0

625.878 9.604 0

386.779 5.882 836.217

382.686 6.994 944.041

461.567 78.433 1.405.553

56,28 0 0

61,79 61,24 0

98,94 118,90 112,89

120,61 1.121,43 148,88

18.23.22.20.02

kom

23.570

153.765

107.426

652,37

69,86

18.23.22.30.01 18.23.22.40.01

kom kom

0 0

0 0

0 423.950

940 393.721

4.191 297.259

0 0

0 0

0 92,86

445,85 75,49

18.23.22.40.02

kom

18.23.23.00.01 18.23.23.00.02 18.23.24.30.01 18.23.24.60.00

kom kom kom kom

2.000 4.000 0 268.000

13.978 4.012 0 401.044

2.694 4.093 0 437.988

6.268 1.211 0 561.825

5.935 604 11.813 591.100

698,90 100,30 0 140,22

19,27 102,01 0 109,21

232,66 29,58 0 128,27

94,68 49,87 0 105,21

18.23.24.80.00

enski negliei,ogrtai za kupanje, kuni ogrtai i od umj. ili sintet. vlak. Grudnjaci

kom

146.600

414.095

408.084

282,46

98,54

18.23.25.30.00

kom

20.593

32.822

9.620

159,38

29,30

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

141

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
ifra proizvoda Naziv proizvoda Jed. mjere kom kom kom Proizvodnja u 2006.god 0 13.000 4.000 Proizvodnja u 2007.god 0 2.390 565.003 Proizvodnja u 2008.god 0 15.970 404.387 Proizvodnja u 2009.god 211.742 4.000 288.237 Proizvodnja u 2010.god 0 2.300 245.639 Indeks 2007/06 0 18,38 1.412,51 Indeks 2008/07 0 668,20 71,57 Indeks 2009/08 0 25,04 71,27 Indeks 2010/09 0 57,50 85,22

18.24.12.50.00 18.24.14.90.00 18.24.22.10.02

Kupai kostimi, za ene, pleteni Ostali pribor za odijevanje i njihovi dijelovi, pleteni ili kuki. Muke kratke sportske jakne,trenerke i posebna sportska odjea, od ostalih tkanina enske kratke sportske jakne, trenerke i posebna sportska odjea, od vune ili fine ivotinjske dlake enske kratke sportske jakne, trenerke i posebna sportska odjea, od ostalih tkanina alovi, marame, velovi isl., od svile ili otpadaka od svile Kravate i sl., od otpadaka od svile svile ili sva ili ili

18.24.22.20.01

kom

29.794

10.153

34,07

18.24.22.20.02

kom

63.000

106.288

95.800

33.489

19.000

168,71

90,13

34,95

56,73

18.24.23.38.00 18.24.23.58.00 18.24.31.73.00

kom kom pari

0 0 33.000

140 1.061 68.097

70 1.429 77.100

0 146 26.034

0 1.417 54.893

0 0 206,35

50,00 134,68 113,22

0 10,21 33,76

0 970,54 210,85

Zatitne rukavice za zanimanja od koe rekonstruirane koe Ostale rukavice od rekonstruirane koe koe

18.24.31.75.00 18.24.31.80.00 18.24.32.33.00 18.24.43.35.00 18.30.11.30.00

pari kom. kom kom m2

61.000 0 0 0 6.000

32.753 0 1.000 0 8.578

15.769 1.000 0 0 4.177

1.025 411 0 1.212 4.521

1.029 582 0 0 4.220

53,69 0 0 0 142,96

48,14 0 0 0 48,69

6,50 41,1 0 0 108,23

100,39 141,60 0 0 93,34

Opasai i remeni od koe ili rest. koe Odjea od pusta eiri i ostala pokrivala za glavu tavljena ili obraena krzna, cijela i nesastavljena, od zeca ili janjeta Ostala odjea i pribor za odjeu od prirodnog krzna

18.30.12.30.02

kom

474

196

1.051

2.404

100

41,35

536,22

228,73

4,15

142

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 10.- tavljenje i obrada koe; proizvodnja kofera, runih torbi, sedlarskih i sarakih proizvoda i obue (KD 19)
ifra proizvoda 19.10.21.00.00 19.10.23.00.00 19.10.31.30.00 Naziv proizvoda Govea cijela koa, bez dlake, Jed. mjere kg kg kg Proizvodnja u 2006.god 13.000 1.294.000 60.000 Proizvodnja u 2007.god 15.614 140.599 116.243 Proizvodnja u 2008.god 17.199 789.923 146.450 Proizvodnja u 2009.god 16.215 21.340 67.490 Proizvodnja u 2010.god 23.259 104.257 0 Indeks 2007/06 120,10 10,86 193,73 Indeks 2008/07 110,15 561,82 125,98 Indeks 2009/08 94,27 2,70 46,08 Indeks 2010/09 143,44 488,55 0

Koe kopitara, bez dlake Ovija i janjea koa bez vune; tavljena ali dalje neobraivana Ovija i janjea koa bez vune; pergament-koa ili drugaije pripremljena nakon tavljenja Rune torbe od koe, umjetne koe, lakirane koe, plastinih, tekstilnih i drugih materijala bez drki Rune torbe od koe, umjetnekoe, lakirane koe, plastinih, tekst i drugih mater uklj. i one bez drki Proizvodi koji se obino nose u depu ili runoj torbi Mape, kutije za nakit i slino Narukvice, remeni i sl., za rune satove te njihovi dijelovi Nepromo. obua sa gornjim dijelom od gume ili plastike Muka obua za ulicu gonjim dijelom od koe s

19.10.31.50.00

m2

176.000

170.823

161.755

140.494

84.058

97,05

94,69

86,85

59,83

19.20.12.10.00

kom

19

420

2.118

2.210,50

504,28

19.20.12.20.00

kom

3.000

5.379

4.508

6.745

24.494

179,30

83,80

149,62

363,14

19.20.12.30.00 19.20.12.50.00 19.20.13.00.00

kom kom kom

8.144 819 436

5.436 523.912 119

2.055 635.955 1.545

5.448 259.578 3.434

8.377 379.474 3.536

66,74 63.969,71 27,29

37,80 121,38 1.298,31

265,10 40,81 222,26

153,76 146,18 102,97

19.30.11.00.00 19.30.13.51.00 19.30.13.52.00 19.30.13.53.00 19.30.13.62.00 19.30.13.70.00

pari pari pari pari pari pari

26.000 227.000 2.159.000 302.000 0 180.000

0 858.596 2.384.196 339.000 22.113 374.072

0 466.537 2.233.102 259.200 0 597.029

0 360.900 2.368.418 95.000 0 670.297

0 366.092 2.764.678 34.000 0 516.216

0 378,23 110,43 112,25 0 207,81

0 54,33 93,66 76,46 0 159,60

0 77,35 106,05 36,65 0 112,27

0 101,43 116,73 35,78 0 76,89

enska obua za ulicu sa gornjim dijelom od koe Djeija obua za ulicu, gornjim djelom od koe s

enske sandale, s gornjim dijelom od koe Papue i ostala kuna obua sa potplatama od gume, plastike i koe, s gornjim dijelom od koe

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

143

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
ifra proizvoda 19.30.13.80.00 19.30.21.50.00 Naziv proizvoda Obua sa gornjim dijelom od koe, sa drv. ili plut. onom Skijake izme i cipele za skijako tranje i snowboard, s gornjim dijelom od koe Sport. obua, s gornjim dijelom od koe i onom od gume, plastike ili koe Jed. mjere pari pari Proizvodnja u 2006.god 0 296.000 Proizvodnja u 2007.god 151.980 0 Proizvodnja u 2008.god 197.830 0 Proizvodnja u 2009.god 223.120 0 Proizvodnja u 2010.god 213.050 0 Indeks 2007/06 0 0 Indeks 2008/07 130,16 0 Indeks 2009/08 112,78 0 Indeks 2010/09 95,48 0

19.30.23.50.00

pari

30.660

19.30.31.50.00

Obua s potplatima od gume pari plastike ili koe i gor. dijelom od koe; i metalnom zatitnom kapicom Obua (isklj. s gornjim djelom od koe ili umjetne koe i tekstila) Gornji dio obue i dijelovi od koe pari

5.000

19.30.32.90.00

13.000

23.680

182,15

19.30.40.65.00

pari

690.00

808.817

683.589

575.660

754.880

117,21

84,51

84,21

131,13

144

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

Prilog br. 11. Spisak privatizivanih preduzea koja obavljaju djelatnost proizvodnje tekstila, obue i koe
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. Naziv 1. Septembar Alhos Amratex Borac Katarina Borac Obua Borac Obua Borac Bosnafolklor Bretex Butex Cazinka DD za proizvodnju koe Export-Import Bosnatex FOGS Fortuna Frotea Globus konfekcija IK Inkos Kalatex Kombitex Konfekcija Borac Konfekcija Konjic Vitina Kula Modna konfekcija Mostarka Modna odjea Novitet Obua Ola Tepsa-Holding Mjesto Gorade Sarajevo Jajce Bosansko Grahovo Travnik Uskoplje Sarajevo Breza Buim Cazin Bugojno ivinice Sarajevo Graanica itluk Kiseljak Sarajevo Stolac Kalesija Biha Travnik Konjic Ljubuki Gradaac Sarajevo Mostar Livno Bosanski Petrovac Odak Olovo Sarajevo Broj radnika 432 161 102 30 105 42 309 1.097 90 95 554 2.458 68 735 51 170 200 18 Dravni kapital 3.229.326,00 2.438.705,00 7.545.737,00 161.603,63 370.112,00 10.899.293,00 787.089,00 890.521,00 2.052.405,38 2.347.386,00 854.462,00 6.827.875,00 1.518.850,00 10.214.585,00 12.839.279,23 1.304.626,00 540.628,00 2.186.975,00 4.028.113,00 1.935.661,00 43.526.054,00 52.629.102,00 709.816,00 468.000,00 6.254.950,00 1.538.099,00 987.506,00 1.169.244,00 5.703.368,00 737.000,00 230.364,80 2.716.000,00 Privatni kapital 2.486.665,00 487.773,22 64.720,00 357.384,00 571.967,00 428.176,00 Ukupan kapital 3.229.326,00 2.438.705,00 7.545.737,00 161.603,63 370.112,00 10.899.293,00 787.089,00 890.521,00 2.052.405,38 2.347.386,00 854.462,00 6.827.875,00 1.518.850,00 10.214.585,00 12.839.279,23 3.791.291,00 1.028.401,22 2.186.975,00 4.028.113,00 1.935.661,00 43.526.054,00 52.693.822,00 1.067.200,00 468.000,00 6.254.950,00 2.110.066,00 1.415.682,00 1.169.244,00 5.703.368,00 37.000,00 230.364,80 2.716.000,00

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

145

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine R.br. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. Naziv Kras Sana-ekskluziv Sanitex Satex Spilex Sport Form Tekstilni kombinat Vitex TIM TIP Dekorativa Tkaonica Topala Tuzko Tvornica arapa Klju Alhos Tvornica konfekcija Tvornica kone obue BIO Tvornica trikotae Tvornica trikotae VIS Konfekcija Vuntex UKUPNO Mjesto Sarajevo Velika Kladua Sarajevo Livno Fojnica Mostar Visoko Mostar Prozor Ljubuki Drvar Tuzla Teanj Sarajevo Praa Vare Bugojno iroko Brijeg apljina Meugorje Gornji Vakuf Odak Broj radnika 388 530 50 35 276 215 380 75 266 2 52 300 9.286 Dravni kapital 1.706.868,00 477.665,00 29.096.409,00 1.851.118,00 2.136.000,00 2.136.000,00 46.121.357,00 21.819.708,00 46.121.357,00 1.966.474,00 1.914.386,00 983.164,00 4.426.630,00 1.115.720,00 3.940.902,00 196.087,50 1.597.467,00 19.786.186,00 242.924,00 738.742,00 1.514.642,96 436.749,00 845.042,00 344.336.759,68 Privatni kapital 131.540,00 17.140.272,00 493.451,00 1.696.745,00 182.393,00 106.681,00 3.993.841,00 82.843,00 341.832,00 429.230,00 28.995.513,22 Ukupan kapital 1.706.868,00 609.205,00 46.236.681,00 1.851.118,00 2.136.000,00 2.136.000,00 46.121.357,00 22.313.159,00 46.121.357,00 3.663.219,00 1.914.386,00 1.165.557,00 4.533.311,00 5.109.561,00 4.023.745,00 196.087,50 1.939.299,00 19.786.186,00 672.154,00 738.742,00 1.514.642,96 436.749,00 845.042,00 373.332.272,90

146

Strategija razvoja industrije tekstila, odjee, koe i obue Federacije Bosne i Hercegovine za period 2013.-2023. godina

You might also like