You are on page 1of 29

Med.

sociologija Zdravstveno ponaanje

Prof.dr.sc. Stipe Orekovi kola narodnog zdravlja Andrija tampar

Definicije osnovnih oblika zdravstvenog ponaanja

Zdravstveno ponaanje - sociologijski, psihologijski i ekonomijski pojam kojim izraavamo oblike ljudskog ponaanja koji su potaknuti, motivirani i povezani s pokuajima pojedinca ili zajednice da poboljaju vlastito zdravlje, preveniraju pojavu bolesti, te dijagnosticiraju i/ili izlijee bolest ili sprijee smrt

Oblici zdravstvenog ponaanja:

Pozitivno zdravstveno ponaanje zdrav ivotni stil Preventivno zdravstveno ponaanje Bolesniko ponaanje ili ponaanje pri traenju pomoi Ponaanje u ulozi bolesnika Koritenje zdravstvene zatite/usluga

Opa teorija o ponaanju

Zajednike karakteristike koje odreuju konkretno ponaanje:

Postoji poticaj (ponaanje je neim uvjetovano) Postoji motiv (ponaanje je motivirano) Postoji cilj (ponaanje je ciljno uvjetovano) Svako ponaanje ima neke osobne odlike, to su odreene prirodom osobe koju analiziramo

Vanjski imbenici koji djeluju na ponaanje filtriraju se kroz osobnu spoznaju , predodbe i motivaciju pojedinca: grupni pritisci, raspoloive informacije, iskustva, uloge... Koncept selektivne percepcije biranje informacija koje pojedincu odgovaraju, ignoriranje nepovoljnih Razlika u interpretaciji informacija izmeu pojedinaca Spoznajni sustav pojedinca uvjetovan irokim skupom varijabli Razlike u motivaciji izmeu pojedinaca

imbenici zdravstvenog ponaanja (Kast and Rosenzweig, 1979)

Teorije o zdravstvenom ponaanju

Model zdravstvenih uvjerenja Mechanicova opa teorija ponaanja pri traenju pomoi Suchmanov model faza u doivljaju bolesti Koncept bolesnike karijere Situacijsko-adaptacijski model

1.

Model zdravstvenih uvjerenja


pojedinac ne poduzima ni jednu zdravstveno-zatitnu aktivnost ukoliko ne raspolae minimalnom razinom relevantne zdravstvene motivacije i znanja; ukoliko sebe ne vidi kao potencijalno ugroenu osobu te ukoliko ne uvia korist od koritenja nekog oblika zatite elementi:

subjektivno stanje spremnosti na poduzimanje akcije pojedinana procjena namjeravanog zdravstvenog ponaanja neki se mig za akciju mora pojaviti da potakne odgovarajue zdravstveno ponaanje

zdravstvena akcija koju poduzima pojedinac zavisi od njegove percepcije o tome je li osobno osjetljiv na neku bolest i o tome bi li pojava bolesti imala neke tee implikacije osobne prirode pretpostavka je tog modela da je rezultat poduzete akcije smanjenje osjetljivosti na bolest ili, ukoliko se bolest pojavi, ublaavanje njezine teine model pokazao veliku vrijednost kod analize preventivnog ili/i pozitivnog zdravstvenog ponaanja , primjenjiv i za analizu bolesnikog ponaanja

Model zdravstvenih uvjerenja (Becker and Maiman, 1975:12, 1985)

Model zdravstvenih uvjerenja prilagoen objanjenju bolesnikog ponaanja (Becker et al., 1979:263)

Model zdravstvenih uvjerenja prilagoen objanjenju ponaanja u ulozi bolesnika (Becker et al., 1979:266)

2.

Mechanicova opa teorija ponaanja pri traenju pomoi


Mechanic zdravstveno ponaanje definira kao "svako stanje koje uzrokuje, ili bi moglo uzrokovati, da se neki pojedinac zabrine za svoje simptome i zatrai pomo" Interes:

Objasniti varijacije u bolesnikom ponaanju Ponaanja simptomatskog pojedinca i njegova znaajnog drugoga koja prethode traenju profesionalne pomoi

Usmjerena na dva faktora:

Percepciju (definiciju) zdravstvene situacije od strane konkretnog pojedinca i njegovog znaajnog drugoga sposobnost pojedinca (ili njegovog znaajnog drugog) da tu situaciju (pod)nosi

Teza: bolesniko ponaanje je kulturalno i drutveno naueno oblikuje se kroz uenje, socijalizaciju i prolo iskustvo Model pogodan za predvianje odluka pojedinca u vezi kontaktiranja lijenika (ili ne kontaktiranja), meutim ne omoguuje objanjavanje kasnijih faza zdravstvenog ponaanja

Donoenje odluka o traenju pomoi


Determinante bolesnikog ponaanja* Percepcija simptoma Kategorije determinanti bolesnikog ponaanja Vidljivost, prepoznatljivost i opaena izraenost simptoma/znakova Stupanj opaene ozbiljnosti simptoma/znakova Informacije, znanje i kulturalno razumijevanje simptoma/znakova Priroda simptoma Stupanj poremeaja obiteljskih, radnih i drugih drutvenih aktivnosti zbog simptoma/znakova Frekvencija pojavljivanja i trajanje simptoma/znakova Prag tolerancije prema simptomima/znakovima Interpretacija simptoma/znakova Negiranje simptoma Druge potrebe pojedinca koje su konkurencija reakciji na bolest Konkurencija razliitih interpretacija simptoma/znakova Rezidualna kategorija Psiholoki i materijalni trokovi (cijena u novcu, izgubljenom vremenu i naporu; cijena u socijalnoj distanci, stigmi i osjeaju ponienosti)

Determinante bolesnikog ponaanja se javljaju na dvije razine: (1) definiranje zdravstvene situacije od strane simptomatskog pojedinca i (2) definiranje zdravstvene situacije od strane znaajnog drugog. Izvor: Prema Mechanic (1978, 1987, 1992)

3.

Suchmanov model faza u doivljaju bolesti


Omoguuje praenje svih faza bolesnikog ponaanja Reakcija na bolest ukljuuje 5 faza:

Doivljaj simptoma Preuzimanje (usvajanje) uloge bolesnika Kontakt s medicinskom zatitom Ulogu zavisnog pacijenta Oporavak i rehabilitaciju

Faza iskustva simptoma - ukljuuje svijest o fizikoj promjeni; vrednovanje promjene u pogledu stupnja teine; oblik emocionalne reakcije povezane s vrednovanjem Reakcija:

poricanje prihvaanje simptoma i ulazak u drugu fazu odgoda pojedinac ne moe donijeti odluku eka daljnji razvoj simptoma

Preuzimanje uloge bolesnika odluka o prilagoavanju ulozi bolesnika; bolest postaje drutveni fenomen bolesna osoba trai suglasnost od drugih osoba za svoju bolest

Druge osobe u laikom referalnom sustavu odbijaju zahtjev bolesne osobe za prihvaanjem uloge bolesnika Prihvaanje bolesti i privremena bolesnika uloga vodi k treoj fazi kontaktu s medicinskom zatitom

Faza kontakta s medicinskom zatitom - bolesna osoba naputa sustav laike zatite i ulazi u sustav profesionalne zatite

Lijenik uskrauje potvrdu zahtjeva za ulogom bolesnika pacijent prihvaa pacijent odbija (fenomen kupovanja) Potvrda bolesti potvrda zahtjeva za ulogom bolesnika - ulazak u sljedeu fazu uloga zavisnog pacijenta

Uloga zavisnog pacijenta bolesna osoba donosi odluku o lijeenju svoje bolesti i postaje pacijent

Otpor pacijenta prema reimu lijeenja neposluni pacijent kupovanje Ovisan pacijent se nedovoljno zalae za ozdravljenje Pacijent i lijenik zajedniki rade na oporavku postupno obnavljanje normalnih uloga

Ozdravljenje i rehabilitacija

Izljeenje pacijent prihvaa svoje normalne aktivnosti Postupno izljeenje Proces oporavka - naputanje uloge bolesnika - - kronini bolesnici/simulanti Pozitivni ishod lijeenja pacijent se prikljuuje zdravima

Faze u doivljaju bolesti proces odluivanja (Suchman, 1965; prema Wolinsky 1988:122)

4.

Koncept bolesnike karijere


Bolest nemo - ukljuuje promjene u drutvenom identitetu i u oekivanjima povezanima s ponaanjem Koncept karijere statusni prolaz pojedinac se kree od jednog drutvenog identiteta do drugog

Sveukupni zbir statusa = karijera Bolovanje, starenje, umiranje - specifine karijere

Karijera bolesnika - prolazni statusi (socijalni identiteti) i cilj bolesnike karijere zavise od karaktera bolesti, vrste bolesnika i socijalno-kulturalnih okolnosti u kojima se bolesnika karijera razvija

Osnovne odluke povezane s promjenom socijalnih identiteta u karijeri bolesnika:


1.

Osnovna linija stanja zdravlja razliito znaenje pojma biti zdrav Odluka da se pojavila promjena u odnosu na normalno - zdravo stanje Odluka da je neka promjena znaajna (odstupanje od zdravlja) - prosudba o teini/ozbiljnosti simptoma ovisna o:
-

2.

3.

razmjeru u kojem simptomi zadiru u normalne aktivnosti; jasnoi simptoma; pragu tolerancije; upoznavanju konkretnih simptoma; pretpostavki o uzroku, prognozi; interpersonalnom utjecaju; drugim ivotnim krizama

4. 5.

Odluka da je pomo potrebna Odluka o obliku (vrsti) potrebne pomoi agentu lijeenja

6. Odluka o posjeti odreenom


7. Odluka

o vrsti i stupnju suradnje

s agentom lijeenja

3 ishoda bolesnike karijere:

Oporavak - izljeenje

nestanu simptomi koji su inicirali lijeenje vie ne postoji vjerojatnost da se simptomi vrate prekidanje karijere bolesnika prihvaanje uloge zdrave osobe

Oteenje invaliditet

na kraju bolesnike karijere bolesna osoba se ne smatra bolesnom ali ni potpuno zdravom osobe s invaliditetom imaju status manjine mogu biti objekti diskriminacije i stereotipiziranja

Umiranje

ishod karijere bolesnika ali i neizbjean svakom ivom biu

5.

Situacijsko-adaptacijski model (bolesniko ponaanje Angela Alonza)


Teza: svaki pojedinac se nosi s "viestrukim problemima u viestrukim situacijama" 4 oblika bolesnikog ponaanja: svakodnevno, akutno, kronino i pri ugroenosti ivota Svakodnevno bolesniko ponaanje

Koncept obuzdavanja Termin kompromisne uloge: 4 tipa situacije


Tip 1: ne stvara simptome i znakove bolesti Tip 2: potencijalno stvara stvara znakove i simptome bolesti, psiholoke ili drutvene nevolje (opasnosti, boli) ili ozljede, trenutno ili u budunost

Tip 3: slobodno vrijeme usmjereno znakovima i simptomima Tip 4: dijagnostiki, usmjeren bolesti

Akutno bolesniko ponaanje

pojedinac uoava da se smanjuje njegova sposobnost savladavanja znakova i simptoma u okviru niza situacija pojedinac mora poveati uestalost i trajanje situacija tipa tri ("prekidi akcije"), prestati sudjelovati u nekim situacijama, ukljuivanje u terapijske situacije tipa IV

Kronino bolesniko ponaanje

Prilagoavanje - sa ivotnim stanjem "manje-od-normalnog" sa stalnim znacima i simptomima bolesti

Bolesniko ponaanje pri ugroenosti ivota

Kriza noenja s boleu

Dimenzije bolesnikog ponaanja

Oblici bolesnikog ponaanja Svakodnevno Akutno Kronino Pri ugroenosti ivota Podnoenje krize Anomini Aktivnost pasivnost

Primarni proces Odnosi uloga Odnos pacijenata i lijenika

Obuzdavanje

Noenje

Prilagoav anje Oteeni Uzajamno sudjelovan je

Kompromisni Indirektan

Oslabljeni Voenje suradnja

Izvor: Alonzo, 1984:508.

Andersenov model koritenja medicinske zatite

3 komponente:

Predispozicija socio-demografske varijable, stavovi i uvjerenja o zdravstvenoj zatiti Omoguavajui imbenici obiteljski dohodak, vrstza zdr. Osiguranja, dostupnost zdr. Ustanova Zdravstvene potrebe zdr. stanje, nemo ili dijagnoza faktori za traenje medicinske usluge

Model uspjean u opisivanju razlika u koritenju zdr. Usluga Ne objanjava zato se neki procesi dogaaju