GLAGOLSKI OBLICI U MARULI∆EVIM STIHOVIMA I PROZI

Ljiljana KoleniÊ

UDK: 811.163.42’367.625 : 821.163.42.09 MaruliÊ, M. Izvorni znanstveni rad

Ljiljana KoleniÊ Pedagoπki fakultet Osijek

Judita Marka MaruliÊa pisana je u stihu, dvostruko srokovanim dvanaestercem, ali ima i proznih dijelova. Kao πto je opÊepoznato, Judita je ispjevana u πest libara (Njd. libro), tj. pjevanja i sadræi 2126 dvanaesteraca. Prozom je pisana posveta PoËtovanomu u Isukarstu popu i parmanciru splickomu gospodinu do/m/ Dujmu BalistriliÊu, kumu svomu, Marko MaruliÊ humiljeno priporuËe/n/je z dvornim poklonom milo poskita, kratak sadræaj prije samoga pjesmotvora pod naslovima Istorija sva na kratko ka se uzdaræi u ovih knjigah i »a se u kom libru uzdaræi, te MaruliÊeve biljeπke uz pojedine stihove. MaruliÊevo je prvo hrvatsko djelo prijevod s latinskoga predloπka Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja taπÊin segasvitnjih. Djelo je ostalo u rukopisu do druge polovice 20. stoljeÊa, toËnije, prvi je otisak doæivjelo tek u naπe doba, 1989. godine. Tu je knjigu za tisak priredio, popratio biljeπkama i sastavio rjeËnik Milan Moguπ, a izdavaË je splitski Knjiæevni krug. Dok je MaruliÊeva Judita suvremenim Ëitateljima bliska, ona je propisana kao obvezatna literatura u πkolama, doæivjela je brojna izdanja i svoj samostalni rjeËnik πto ga je sastavio Milan Moguπ (Moguπ 2001.), Naslidovan’je je relativno manje poznato. Djelomice je uzrok tomu spoznaja da je Judita originalno MaruliÊevo autorsko djelo, a Naslidovan’je je prijevod latinskoga djela De imitatione Christi.1 Naslidovan’je je pisano prozom, sadræaj je naboæan, a govori o tome flkako u duπevnome miru proæivjeti ovozemaljski æivot da bi se, onda, zasluæilo vjeËno blaæenstvo nakon smrti« (Moguπ 2001, 2).
1

O autoru i hrvatskim prijevodima djela De imitatione Christi v. Moguπ, 1989, 9-37.

mnogo je lakπe i samom MaruliÊu u prozi objasniti ono πto je flpisac htio reÊi« u stihu. prezenta zabiljeæen jedan primjer: moremo. a trebala mu je u tom dijelu zbog stiha i rime. prezenta u Juditi glasi 25 puta more. U ovom radu usporeujem uporabu glagolskih oblika u Juditi i Naslidovan’ju Marka MaruliÊa.2 Tako rijeË hiljad u stihovima kad zbroji zastupi. a 2 puta moæe. odnosno. o tome kaæe: flPri Ëitanju Judite jezik se MaruliÊev Ëini relativno teæak. o. gdje piπe: flHiljad je tisuÊa.) Kada je MaruliÊ dræao da Êe Ëitatelju koja rijeË iz Judite biti nepoznata. Poznato je da se u invokaciji MaruliÊ obraÊa Bogu za pomoÊ u pisanju pjesmotvora. 91./ a ne skup trikrat troj diviËka okola. moæemo reÊi da su oblici sa æ stilski obiljeæeni. na najviπoj metriËkoj podlozi ikad postavljenoj u hrvatskoj poeziji: dvostruko srokovan dvanaestarac.)4 Razvidno je da su oblici sa r ËeπÊi od onih sa æ u MaruliÊa. kako u odabiru leksika i u frazeologiji. Prema RjeËniku MaruliÊeve Judite (Moguπ 1988).« Kao πto je razvidno. odnosno kad u tekstu Judite poËnemo promatrati svaku leksiËku jedinicu zasebno. kako je bio obiËaj u antici. koji su veÊ iskuπali ’zaËinjavci’. 1 put kao moæe. Devet biπe boæic i meju njimi Apolo s kitarom kih poeti prizivahu na pomoÊ datanja ali kantanja njih veras. nadograen. prezenta javlja 93 puta kao more. sukladno zahtjevu visokog stila (koji su renesansne poetike propisivale za epiku) u zamaπni versifikatorski oblik koji./ pridavπi joπ u broj s kitarom Apola danaπnjem Ëitatelju mogu biti nejasni.« (Moguπ 1988. konjikov dvanadesete tisuÊ./ s kimi se uputi. prezenta javlja se 12 puta kao moremo i jednom kao moæemo. kao πto je npr. 4 Prema RjeËniku MaruliÊeva prijevoda flOd naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja taπÊin segasvitnjih« (Moguπ 1989). 44) Dakako da tako sveËan i zahtjevan stih odreuje i naËin pisanja. o. Naslidovan’je. jd. o. u biti. Milan Moguπ. Najprije valja reÊi da se i u stihovima i u prozi prepoznaje MaruliÊev stil. (Moguπ 1988. (Moguπ 1989. Biπe piπih sto i dvadeset tisuÊ.)3 U Naslidovan’ju se glagol moÊi u 3.) O stihu kojim je ispjevana Judita kaæe Mirko TomasoviÊ: flPoetizacija je. jd. pa ga tumaËi: flTri krat troj. o. Zanimljivo je zabiljeæiti da je i MaruliÊ dræao da izriËaj trikrat troj neÊe odmah biti jasan Ëitatelju. DrugaËiji dojam dobivamo kad Ëitamo kakav MaruliÊev prozni tekst. mn. Tako je u oba djela. To zacijelo dolazi otuda πto je morao biti stegnut u dvostruko rimovani dvanaesterac Ëija je ukalupljenost Ëesto dovodila do tako neobiËnih izriËaja ili konstrukcija da ih je i sam MaruliÊ objaπnjavao u biljeπkama. ne zaboravimo. U tekstu koji slijedi navest Êu za to nekoliko primjera. Glagol moÊi u 3.« Poznati stihovi ti dajeπ slatko pet. sto dvadeset hiljad dræi nepoznatom Ëitatelju. 3 2 . Autor Juditina rjeËnika. LuËin 1996. vernim si ti pokoj.« (TomasoviÊ 1988. i u stihovima O MaruliÊevim biljeπkama u Juditi v. piπih jih biπe tad. a ne muzama i Apolonu. pa je objaπnjava biljeπkama. Prezent Tvorba je prezenta jednaka u MaruliÊevim stihovima i prozi.120 Colloquia Maruliana XII (2003. mn. traæi Ëetverostruku rimu. a u 1. tako i u morfologiji. dok je u 1. on ju je i sam protumaËio u biljeπkama.

fl»a su oni virovali. osobi jd. flPusti me malo da plaËem bolizan moju parvo ner pojdu u zemlju tmastu«. a Holoferno je Holoferne. ali pored nenaglasnice si. U variranju razliËitih oblika Marko je MaruliÊ pokazao flhitro kiÊenje«.« . odpusti zlu volju i rabi Juditi pomozi. Vjeπtina. nego da je rijeË o supostojanju i starijih i novijih oblika u MaruliÊevo doba. Meutim.« Ili: flTebe humiljeno. jd. on je tu moguÊnost iskoristio vjeπtinom flraskoπna kuhaËa«. s’. Judit se zovu ja. jd. prezenta Marko MaruliÊ ima i stariji nastavak ‡u. oholija. i noviji. na ‡( )m. a s’ 20 puta u Juditi. pripada MaruliÊevoj flumitelnoj sredbi«. i kako t’ govoru. prezenta. moæe se javiti joπ kraÊi oblik od toga nenaglaπenoga oblika. o. Judith i Judit. najzad. On u Juditi moæe glasiti jesi i si. Ëa su oni ufali. Gospodine.« Ili: flOstaviv grad i hram.) glagol si javlja se 23.«. vjeπtinu izmjene. gode. æivljen’je (=æivot). takvih primjera ima dosta i u Naslidovan’ju. Pa i glavna je junakinja Judita. s æivotom biæim tja. flEvo se priporuËam milosardju tvomu. koje je u cijelosti prozni tekst: fl»agodir bo ljubim. molju. Ako je u sustavu postojala moguÊnost variranja. ka volju tvu æelim spuniti. prezenta glagola biti. godi. da t’ se ne izvitam. gdi su oni doπli po milosti tvojoj. god. ToËnije. Oloferne i Olofernes. da je i sam Marko MaruliÊ ‡ i MaruliÊ i Marul. Primjerice. u Juditi nalazimo rijeËi æivot. pogledaj smiljeno na naπu nevolju. Za 1. Ovdje bih upozorila na to da je Marko MaruliÊ i inaËe volio varirati oblike kada je to bilo moguÊe. ja viruju. jer Êe se dati vam. Znamo. U Naslidovan’ju nema oblika s’. godir (=god) itd. I opet valja upozoriti da je MaruliÊ vjeπt u variranju oba oblika: flDa ti s’ nadasve svet.«. To se vidi i u leksiku. i ljepota kojom MaruliÊ izmjenjuje navedene oblike za 1. o. U ovakvim sluËajevima doista moæemo govoriti o pjesniËkoj slobodi ili o diktatu stiha jer se oblik s’ javlja samo u stihu. meutim. ti dajeπ slatko pet. oholstvo (=oholost). pridaju se u ruke tvoje. vernim si ti pokoj. Razlika je izmeu MaruliÊevih stihova i proze u 2.Ljiljana KoleniÊ: Glagolski oblici u MaruliÊevim stihovima i prozi 121 i u prozi. U Juditi nalazimo ove stihove: flA sada da t’ stvoru milost ku t’ obitam. ja ufam. oholast. ja uzdam dojti.« MoguÊe je ovo pravilno izmjenjivanje oblika na -u (stvoru/govoru) i na ‡im (obitam / izvitam) tumaËiti rimom i brojem slogova.« Iz ovoga zakljuËujemo da stih nije uzrok izmjene oblika na ‡u i ‡( )m. prema Moguπevu RjeËniku (Moguπ 1988. od togaj dobrovoljno govoru i sliπam i od takove stvari priliku sobom domom nosim pri sebi. istinni Boæe moj. ohol’je.

« U Naslidovan’ju se. i ne Ê’ najti Ëa ne tarpi ku godir stvar ali dobrovoljno. trebati odnosno prez. ima ustarplivo podnesti dokle Bog inako naredi. valja.« PriËa o Juditi poËinje stihovima: flGrad veli Egbatan sazida i sredi kralj hvale pohvatan. (V.« flSako Pismo sveto s onim duhom ima se πtiti s kim uËinjeno jest.« fl»ano Ëlovik u sebi ali u druzih ispraviti ne more.) U Naslidovan’ju nalazimo i hoÊ: flOdluËi i naredi svaka kako hoÊ i kako ti je viditi. U Juditi: flNitkor ga hajat ne Ê’«. i 1989. Od vremena Ëesti su prezent i futur. a tako je i u Naslidovan’ju. za razliku od Judite. i tako Êeπ najti da je vazda kriæ. ali protiv volji. dakle. Moguπeve rjeËnike.« flImamo parvo iskati prud u pismih nego tanËinu govoren’ja. a u Naslidovan’ju Ëak 7. pride u Gabu. a ne u lipu govoren’ju.« flNima se vira dati svakoj riËi ni svaokomu nadahnutju. pokol jur pogledi. .) NijeËni oblik nenaglaπenoga prezenta glagola hotiti moæe i u Juditi i u Naslidovan’ju glasiti za 2.« To je dosta vaæno primijetiti jer bi se u prvi trenutak moglo pomisliti da je oblik s apostrofom namijenjen samo za pjesniËki MaruliÊev tekst. buduÊem ili sadaπnjem vremenu. rjee. Podatak. imiti/imati se + infinitiv u znaËenju treba. imperfektu. ne Ê’. a ne Ê’ moÊi. odluËuje ponajprije tematika. Za razliku od Judite. uglavnom prevladavaju aoristi kada se radi o proπlom vremenu. da vlada narodom. Zato su u Naslidovan’ju Ëesti glagolski naËini: imperativ i kondicional. Moguπ 1988.« Takve su konstrukcije i danas uobiËajene. Navodim primjer iz proznoga dijela (»a se u kom libru uzdaræi) u kojem se od vremena rabe samo aoristi: flDrugo libro: Kada Olofernes projde s vojskom. pluskvamperfektu. Naslidovan’je je knjiga koja daje savjet kako u poboænosti i Boæjim zakonima provesti ovozemaljski æivot. gl. Imperfekt i aorist u MaruliÊevoj su Juditi Ëesta glagolska vremena za proπlost i u stihovima i u prozi. A u Naslidovan’ju: flMniπ more biti da Êeπ se nasititi. govori da je oblik ne Ê’ zabiljeæen u Juditi 3 puta. Biblijska priËa o lijepoj udovici Juditi koja je spasila svoj narod od nadolazeÊe pogibelji pisana je uglavnom u proπlim vremenima: aoristu. U MaruliÊevu kratku sadræaju Judite i u posveti dom Dujmu BalistriliÊu. pozlobiπe Akiora veziri jer istinu govori od naroda jerosolimskoga. o. preza svoje zledi kih podbi pod sobom. gl. jd. perfektu i. Arfaksat od Medi.122 Colloquia Maruliana XII (2003. kih poda se podbi. Primjerice: flIstina se ima iskati u Pismih svetih. Izbor glagolskih vremena i naËina O tome piπe li pisac u proπlom. meutim. bi strah u Jerusolim. i 3. veÊim proznim dijelovima u pjesmotvoru. Ëesto javlja konstrukcija prez. imiti/imati + infinitiv u znaËenju morati. πto je s obzirom na tematiku i razumljivo.

moÊ u rukah ovih..« .. sam znao). Ja privedoh njih po napastih razlicih. glagolski pridjev radni kao dio perfekta.« U navedenom se ulomku lijepo vidi kako MaruliÊ i u proznom tekstu vjeπto upotrebljava proπla vremena. da u volje tvoje sud. poklonih. zvah). I u Juditi i u Naslidovan’ju proπlost se izraæava i perfektom. te prezent (daju).. pritegnuh. »esto se aorist i imperfekt javljaju kao proπla vremena i u Naslidovan’ju. Prevladavaju aoristi (pritekoh. ali imade i perfekta (sam stvorio. ali bi se vargal da ostavi nju. a pojde za ovom. Glagolski pridjev radni za jedninu muπkoga roda u Juditi uglavnom zavrπava na l . Ja pritekoh njih u blagoslove slatkosti moje.«. di. ima primjera i na l: flDa bi. ja dah slavu. vim u mnoπtvo nikih ljud’. postav riË u ustih mojih. ja darovah milost. posebno u stihovima: flNi jakost tvoja. kralj od Serifa otoka. flOvo je bio Polidektes.. kim si vazda niæil svaku oholu Êud. ËeπÊi je s prijelazom l u o. privedoh.« Kao πto se vidi. a ne obraπe oni prija mene. gdje Ëitamo: flJa sam ki sam stvorio svih svetih.«. ja znaju svakoga dostojanstvo. Tako veÊ u posveti Ëitamo fljer inoga uzdarja od vas ne iπÊem nego ko sam vele od pri naπao«. Ja ukrunih njih uztarpin’jem.« Ili: flDa vazda pravednih Bog jest obaroval I joπ po smarti njih viËnji njim æivot dal. Tako ni puπÊal Akior da zgine. ni oruæja ni s tim u barzih konji trud. obrah. prevladavaju aoristi i imperfekt (mnjaπe).Ljiljana KoleniÊ: Glagolski oblici u MaruliÊevim stihovima i prozi 123 mnjaπe da ni robom. Vazda s’ milostiv bil i tisih molitav vazda si usliπil: ti sada usliπav rabu tvoju. ja jih obrah od svita.« U proznim dijelovima Judite. ja jim dah da napriduju do konca. Ja sam znao obranih parvo vika.. Ja jim poklonih utiπen’ja mnoga. obraπe. pritegnuh po milosardje. flSaki jest bio niki narod u Persiju.. ukrunih) i imperfekti (darovah. meutim. ovu vidil. dah.. Ja jih zvah po milosti. u sarcu razum prav. ali se ne bi boril. kao πto je navedeno u prethodnom odlomku. a i u Marulovim biljeπkama takav je oblik glagolskoga pridjeva radnog: flSimon je bio jedan od sinov Jakoba.. humiljenu viπil. no moÊju od ljudi. U nevoljah upal zaciÊa istine.« Glagolski pridjev radni Iako u MaruliÊevim biljeπkama u Juditi nalazimo Ëesto glagolski pridjev radni na o.

Tako nalazimo djavao. koje je u cijelosti prozni tekst. Moæda je zanimljiv primjer iz Naslidovan’ja MaruliÊev prijevod Iv 3. rekao sam. opet moæemo govoriti o flnepostojeÊem πtokaviziranom obliku«. MaruliÊ bijaπe klasikom umjetnosti rijeËi.« Milan Moguπ s pravom tvrdi: flDa bi u prvome dijelu stiha ostvario cjelinu od πest slogova. u prozi su oni Ëesti. Naime. javlja samo u tom obliku. imenica veseoje u Naslidovan’ju se javlja joπ 5 puta. npr. MaruliÊ pogrjeπno. peËao. bi ne odluËio. 19. U svim navedenim kondicionalima u biljeπkama Judite glagolski je pridjev radni na l. dræimo da je u Njd. r. pogibio. da nije zamuckivao kad je odluËio flsih dan svetih korizmenih« prije pet stotina godina pretoËiti biblijski tekst o Juditi u svoju pjesniËku verziju. Na kraju zakljuËuje: flNije to jedini primjer πtokavskoga posuivanja u MaruliÊevim djelima. bi ne iskao. piπe veseojem. U Juditi pak. BuduÊi da u Juditi u imenica l na kraju sloga u pravilu ne prelazi u o./ meËem svojih sio oltar tvoj prisiÊi. stukπi ga razvriÊi. mijenja Ëakavski genitiv plurala sil (od sila) u nepostojeÊi πtokavizirani oblik sio (umjesto pravilnoga stila). pakal. djavao. a ne vesel’jem. a da bi pak ostvario rimu sa cio. u prozi Naslidovan’ja uporaba glagolskoga pridjeva radnoga za jedninu muπkoga roda rijetka je sa zavrπnim l: sam sliπal. dakle. jesam bio. Obrnuto. (Moguπ 1989. 29: flPrijatelj nevistca ki stoji i sliπa s veseojem se veseli ciÊa glasa nevistca. dok se imenica vesel’je u istom djelu javlja 35 puta. znao si. Valja ipak upozoriti na poznati primjer iz stihovanoga dijela Judite. MaruliÊ mijenja Ëakavski oblik cil ‘cijel’ u πtokavski cio (jer bi s rijeËju cil bilo pet slogova). primjerice. pogibil. prostro. Pored glagolskoga pridjeva radnog u jednini muπkoga roda. izkao je. potvrda za peËal ima 14. za pakal 7. ali pokazuje MaruliÊevu slobodu u odabiru onih izriËaja koje je smatrao hrvatskima. s mnoπtvom svojih sio. a ne perfekta. pakao.« Imenca vesel’je u ovoj je reËenice u Ijd. Neke se javljaju i sa zavrπnim l i s prijelazom zavrπnoga l u o.) imenica se pogibil javlja 8 puta. pa ne moæemo sa sigurnosti tvrditi kako one glase u Njd.) Moguπevo je miπljenje. Moæemo reÊi da je takav glagolski pridjev radni u Naslidovan’ju iznimka. djaval. Na jedan takav MaruliÊev dvostih u Juditi upozorava Milan Moguπ. da u stihu MaruliÊ pribjegava takvim oblicima imenica i pridjeva s prijelazom l na kraju sloga u o zbog broja slogova i rime. Tako prema Moguπevu rjeËniku Naslidovan’ja (Moguπ 1989. a pogibio 2 puta. pa ni u Juditi (uspor. je uËinio. gdje je sio Gmn. æeleÊi i u ovom primjeru provesti prijelaz l na kraju sloga u o.) Dok se u stihu takvi primjeri javljaju kao pojedinaËni. za pakao 2. Dakle. s. zamjenicu tko). 19. si izrekal. dakle.) Mogli bismo i ovdje govoriti o . Takvi su primjeri u stihu vrlo rijetki. zabiljeæena je imenica s prijelazom l na kraju sloga u o. Dvostih glasi: flKrov ki je sad cio. i to u kosim padeæima. bih bio muËao. i imenice u Naslidovan’ju mogu biti s prijelazom l na kraju sloga u o. bi odvargao. dok se.« (Moguπ 2002. samo je broj potvrda veÊi. To pokazuje da je MaruliÊ imao jezik u svojoj vlasti. bi ne zahodio. Za razliku od stihova u Juditi. Za imenice djaval i pakal jedna je potvrda u Juditi.« (Moguπ 2002. glagolski pridjev radni za jedninu muπkoga roda uglavnom zavrπava na o u svim vremenima i naËinima: jest tarpio. U Naslidovan’ju. nauËio sam. a za peËao 4..124 Colloquia Maruliana XII (2003. javlja se samo peËal.) Upozoriti je ovdje da se u navedenim primjerima glagolski pridjev radni javlja u sloæenom glagolskom naËinu kao dio kondicionala.

prilog osiono. Futur se tvori u MaruliÊa od nenaglaπenoga ili naglaπenoga prezenta glagola hotiti/htiti i infinitiva glagola sa ili bez zavrπnoga i. dakako.: flHvalite tebe svi puci i jezici s velikom radostju«. takvi se oblici javljaju zbog rime i broja slogova. Dok se peËaoni moæe pojaviti i kao peËalni. U Juditi.. flOstanite prid licem tvojim. dakle. budi sada i uvike blagoslovljen!« I u Juditi i u Naslidovan’ju za 3. Ëesto u 2. imperativa koji je jednak s 2. Tako u Juditi Ëitamo: fludahni duh pravi u mni ljubav tvoja«. prislatki gospodine moj. U Juditi je primjer: flNeka svitlost tva zna. nema potvrde u Juditi. (V. Pridjevi i prilozi u Naslidovan’ju takoer su zabiljeæeni s prijelazom l u o na kraju sloga.« Oblici imperativa s neka vrlo su rijetki za 3.. flTvoja volja budi moja. o. u Naslidovan’ju velik broj odlomaka zapoËinje imperativom. prilog peËaono javlja se samo tako.« Futur I. poznati . na kojoj su pisali.. flbudi misao tvoja i molitva tvoja upravljena«. U Naslidovan’ju sam zabiljeæila i primjere 3.) Zanimljivo je da se veseo javlja samo u tom obliku.Ljiljana KoleniÊ: Glagolski oblici u MaruliÊevim stihovima i prozi 125 MaruliÊevu stilu variranja. koji piπe splitskom Ëakavskom stilizacijom. slav«. jd.« flGospodine Boæe. u prozi ima neπto viπe πtokavskih elemenata nego u stihu. osiono (=silovito). uglavnom u dijalozima. Za treÊi primjer. flBoga svak. imperativa. jd. pak. i u pravilu su to flnepostojeÊi« πtokavizmi. Dræimo li prijelaz l na kraju sloga u o πtokavskom osobinom. o.: flObrati sam k sebi oËi tvoje ter se Ëuvaj suditi druzih dila.. flsvaki prid grad stan. o. nego i drugih hrvatskih narjeËja. ni kreni dotoli« itd. nebo i zemlja i sva ureha njih. dobri Isuse. imperativa rabi se stari oblik koji je jednak s 2. o. reËe. Valja upozoriti da ni Marko MaruliÊ nije u tome iznimka. Primjeri iz Judite: Êe pobiti. ne budi iziskavac ni nosi taπÊe peËali. vesel. mn. U stihu.. Poznato je da su hrvatski pisci od najranijih vremena rabili elemente ne samo temeljne narjeËne stilizacije. jd. i moja volja vazda nasliduj tvoju i s tvojom budi u svem skladna«. zrakom viËnje svitlosti. potisnut Êe. kao πto je veÊ reËeno. a za osiono je zabiljeæena samo jedna potvrda. hoÊu govoriti.« »esto se ispred ili iza glagola u imperativu javlja i imenica u vokativu: flSinu. o. flpotici kako rosa besida tvoja«. mn. rasarditi hoÊe. reÊ Êeπ. da joπ ne poj doli/ ni se sa mista gan. A u Naslidovan’ju: flniπtar ti ne budi veliko«. Moguπ 1989. flne budi ti teπko«.« flIπÊi podobno vrime u kom nastojiπ k sebi. javlja se samo peËalan. sveti otËe.. Imperativ Premda i u Juditi ima dosta imperativa. o. sluæit Êemo. To je razumljivo jer autor daje savjete kako proæivjeti ovozemaljski æivot u skromnosti i poπtenju i svim krπÊanskim vrijednostima. peËaonije.. primjerice peËaon (=briæan). veseo. hoÊe biti. mogli bismo reÊi da Marko MaruliÊ. Stoga je obraÊanje Ëitatelju izravno.« flProsvitli mene..

a plakati Êe svaki neduπevan.. a potamniti Êe svita plemenita. a svaka nepravda zatisnut Êe usta tvoja. u Juditi tvori se od dvovidnoga prezenta glagola biti i infinitiva glagola: budu rit. A u Naslidovan’ju: Êe biti. Tako u poglavlju pod naslovom Od suda i od muk griπnikov Ëitamo: flTada Êe se poznati da je bio razuman na saj svit ki je ne hajao biti daræan smaman i pogardjen za ljubav Isukarstovu. U MaruliÊevom jeziku u futuru I. iako MaruliÊ ima i pokoji takav pridjev: budu zgriπili. (V.. Odlomak podsjeÊa na zapis popa Martinca: flTagda æe pob^ ædena bisi Ëest krstjanska. ner da bi vazda hranjena u svakih razkoπah. znat budu.« U MartinËevim reËenicama prevladavaju aoristi. prezenta glagola. cvasti budu. tagda otpeljaπe kneza Mikulu Frankapana. pa moæemo reÊi da se opÊenito futur II. Tada Êe biti ugodna svaka nevolja dobrovoljno tarpina. Tada Êe se svitliti ruho poniæeno.. . infinitiv glagola ne mora biti na ti iza nenagl. te mnogo rjee i dvovidnoga prezenta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga. ReËeno je veÊ da je Ëesto glagolsko vrijeme u Naslidovan’ju futur. tagda æe ubiπe kneza Ivana Frankapana. o frekventnom ponavljanju flna poËetku svakog govornog segmenta« u zapisu popa Martinca u Hercigonja 1975. budu teÊi. Tad Êe se veÊe radovati svaka put pokorna i trujena. u Juditi ista je s tvorbom u Naslidovan’ju. u MaruliÊevim djelima tvori pomoÊu dvovidnoga prezenta glagola biti i infinitiva glagola. tagda æe ubiπe bana jajaËkogo. ne moÊi bude. sliπati Êu. hoÊe najti. Tad Êe veÊe pruditi stanovito uztarpin’je nego sve moguÊstvo segaj svita. tagda æe uhitiπe bana hrvatskoga joπÊe æivuÊa. Moæe se reÊi da nema razlike u tvorbi futura I. Tvorba pomoÊu dvovidnoga prezenta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga mnogo je rjea u Juditi. Nalazimo cijele odlomke ispisane u futuru. ali ritam proze je sliËan. Tvorba futura II.« Ovdje valja uoËiti ritmiËno ponavljanje tada/tad na poËetku svake reËenice po Ëemu se vidi da je MaruliÊ vrhunski majstor i u prevoenju.) Valja upozoriti na razlike u tvorbi futura I. Tada Êe se veseliti svaki duπevan. reÊ Êeπ. Futur II.126 Colloquia Maruliana XII (2003.. odnosno ne mora biti na t ispred nenagl. Primjeri su iz Naslidovan’ja: bude biti. u MaruliÊevim djelima i u suvremenom hrvatskom knjiæevnom jeziku. odnosno bude zamotao. plakati Êe. u MaruliÊevim stihovima i prozi. Êe moliti. Tad Êe biti veÊe hvaljena kuÊica ubogoga ner zlata polaËa bogatoga.) Êeπ. hotit bude. Futur II. moÊi budeπ. prezenta glagola hotiti (=htjeti). 414.

svi se zamamiπe. da imij dugovan’je tvoje s Ëlovikom razumnim i bojuÊim Boga. videÊi. glag. pril. Kud se obratiπe. ËtuÊi. linost s njom pojti nimiπe. Osim toga. ËtujuÊi. hoteÊi. gledaje nje svitlost. hoteÊi. vazam. -πi (odaπadπi. Glag. πto bi upozoravalo na Ëinjenicu da u proznom tekstu autor svjesno ili nesvjesno nema stare oblike na ‡e: hteÊi. darijuÊi. uz oblike plaËuÊi. u stihovima Judite: flHotinja putena usteza posteÊi. porubiv. GreduÊ upravo stazom.. boreÊi se. javlja se i u Marulovim biljeπkama u Juditi. sad.« Poznato je da su se u proπlosti do kraja 19. Glag.« flNe oËituj svakomu sarce tvoje. dojdoπe k πatoru. moleÊi. sadaπnji zavrπava na ‡Êi jer je i ovdje rijeË o proznom tekstu: privraÊajuÊi. samo na ‡Êi.. sad. loveÊi. nego i na ‡e. stoljeÊa participi sklanjali kao pridjevi. ËuvajuÊi. noseÊi. stoljeÊa. buduÊi. gledajuÊi. speÊi. vargπi. koji se u MaruliÊevim djelima sklanja i ima rod i broj.. radujuÊi se . dobivπi.« Upozoriti je da ovdje ne govorimo o glagolskom pridjevu (sadaπnjem). Dakle. glag. U Naslidovan’ju je glagolski prilog sadaπnji na ‡Êi. naslidujuÊi. pril. popust. pa sklonidba ovakvih primjera nije rijetkost niti na poËetku 16. a tebe samoga iπËuÊi i Ëisto ljubeÊi sebe i tebe zajedno najdoh. ali naπlo bi se nekoliko reËenica koje obiluju glag. Zabiljeæiti je nekoliko primjera iz Naslidovan’ja: znajuÊi. zovuÊi. postavivπi). moæe biti osim na ‡Êi i bez zavrπnoga i: zatvaruÊ. strunami pletena vriÊiπÊa noseÊi. hoteÊi. Dajem primjer takvih glagolskih pridjeva iz Naslidovan’ja: flNastoj poni sartce svoje odkinuti od ljubavi stvari viduÊih i pristaviti ga na stvari neviduÊe. ubivπi. tiπuÊi i sl. govoreÊi. snam). almuπtva ËineÊi skupπÊini uboπkoj.« flGovore toj. vid. svim oËi zaniπe. -Ø (priπad. kao πto je poznato. stargπi.. I u posveti dom Dujmu BalistriliÊu. videÊe. Glagolski je prilog sadaπnji kao oblik zastupljeniji u Juditi. stav. nalazimo u Juditi i govore. Glagolski prilog proπli Glagolski se prilog proπli u Juditi tvori na ‡vπi/-avπi (veselivπi. postup. pril sad. videÊ. ponesπi).« flUzdaræi sartce slobodno gori k Bogu uzviπeno jer nimaπ ovde grada tarpeÊa. πto znaËi da je stari oblik na -e u prozi izostao. hteÊ.« Rijetko se glagolski prilog sadaπnji tvori na ‡Êe: kuËeÊe. hode meu vojskom. pobiv. i πto je zanimljivo primijetiti. ‡je. hituÊ. svaki zarËa za njom. pril. tege li teæeÊi da ni telu pokoj. pril. ali osim tih tvorbenih doËetaka javljaju se joπ ‡v (kuπav. moguÊ. sad. potarp.. koljuÊi. ponasmihnuv). i u Naslidovan’ju: flZaisto sam sebe zlo ljubeÊi pogubih se. prikriv.Ljiljana KoleniÊ: Glagolski oblici u MaruliÊevim stihovima i prozi 127 Glagolski prilog sadaπnji Glagolski se prilog sadaπnji u Juditi tvori ne samo na ‡Êi. Glagolski prilog proπli u stihovima: . obhode. gledaje.

biπe jimio. a da bih ne bio u ljubavi. Dakle. zakameniv se. biπe bil. pomoÊu perfekta glagola biti i glag. Kako kada sokol uhvati lovinu zavje se viπe skolj. biπe ostao. posadiv. podri ga. Kondicional I. proπli nije tako Ëest kao u Juditi.. glagolski pridjev radni u jednini muπkoga roda u proznim dijelovima Judite Ëesto zavrπava na o. obvartoπe prodol. a u stihu na l. ali i pomoÊu perfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga: bio æelio. Ëuvπi. ni KaπiÊ ne biljeæi. ne pustiv æivinu iz nohat. doπad. Po uporabi glagolskih vremena prepoznatljiv je MaruliÊev stil flhitra kiÊenja« koji . pril. tvori se i u Juditi i u Naslidovan’ju isto kao i u suvremenom hrvatskom knjiæevnom jeziku. biπe sagriπil. pril. i II. odaπadπi. rad. biπe prostro. Usporedba je izvedena na tekstu Judite i Naslidovan’ja. kiËmu zdup Oloferna jednom. skube objednom. s napomenom da glagolski pridjev radni u jednini muπkoga roda u prozi Ëesto zavrπava na o.« Glagolski prilog proπli u Juditi javlja se i u biljeπkama u svim navedenim oblicima: uhitiv. proπli na ‡vπi (izagnavπi. U Naslidovan’ju glag. GabriÊ-BagariÊ 1995. naπla sam glag. dok drugi naËin tvorbe pluskvamperfekta. skupiv. pristavπi. dao biπe. Tako u Juditi Ëitamo: proπal biπe. a drugom rukom lup kla. a u Juditi proπlo. pridavπi. rad. i II..128 Colloquia Maruliana XII (2003. ku je jal. vidivπi. ter muËe biËag snam ki viπaπe o stup.. U Naslidovan’ju se pluskvamperfekt moæe tvoriti kao i u Juditi (izkrivila biπe).« flNe dav nogam pokoj. iskavπi. Zanimljivo je primijetiti da naËin tvorbe pluskvamperfekta pomoÊu imperfekta glagola biti i glag. Kao primjer navodim reËenicu iz Naslidovan’ja koja obiluje kondicionalima: flAko bih znao svaka ka na sviti jesu. tj. O glag. Kondicional I. bili nauËili se.« ZakljuËak U Ëlanku se usporeuju glagolski naËini i vremena u MaruliÊevim hrvatskim stihovima i hrvatskoj prozi. premda jim biπe znoj. kao πto je veÊ upozoreno. ki me hoÊe suditi po dili. Razlog je tomu i taj πto je u Naslidovan’ju Ëesto sadaπnje i buduÊe vrijeme. pril. prid. Pluskvamperfekt Pluskvamperfekt se u Juditi tvori pomoÊu imperfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga. prid. Ëa bi mi prudilo polag Boga..) flTo rekπi dviæe ram i na nogah postup. u Juditi v. bihu zaspale. imavπi) i na ‡πi: vazamπi. proπ. ima i prvi hrvatski gramatiËar Bartol KaπiÊ. biπe donio. zagledav. side na visinu. naπad. Kao πto je veÊ upozoreno. projdoπe vas okol. Tako u proznim dijelovima Judite (upravo biljeπkama) nalazimo primjere: biπe poslao. a u stihu na l.

KoleniÊ. osobu jednine prezenta. 9-39. Moguπ. 19. Priredio. Glagolski prilog sadaπnji pokazuje sliËno stanje: dok u stihu supostoje stari i novi oblici. Ljiljana: flGlagolski oblici u KaπiÊevoj gramatici i MaruliÊevoj Juditi«. Moguπ. Priredio. Milan: flNapomena o ovom izdanju i o rjeËniku MaruliÊeve ’Judite’«. u knjizi M. Najbolji su primjeri za to nastavci za 1. proza uglavnom biljeæi novije stanje. za razliku od stihova. Split 1989. Prijevod djela flDe imitatione Christi«. osobito o MaruliÊevu«. Zbornik radova I. Knjiæevni krug. a u Juditinim proznim dijelovima i u Naslidovan’ju na o. 231-371. MaruliÊ: Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja taπÊin segasvitnjih. opÊenito tvore novijim nastavcima. . Hrvatski su pisci od najranijih vremena u svojim tekstovima rabili uz osnovno narjeËje i elemente ostalih dvaju. Moguπ. Knjiæevni krug. Drugi hrvatski slavistiËki kongres.) Glagolski pridjev radni u jednini muπkoga roda na o uglavnom u MaruliÊevoj prozi moæe govoriti i o elementima πtokavskoga narjeËja. Marko MaruliÊ piπe svoja hrvatska djela Ëakavskom narjeËnom stilizacijom. MaruliÊ. a u leksiku ima i kajkavizama. Split 1989. gdje se Ëesto u istoj reËenici pravilno izmjenjuju oblici na ‡u i na ‡()m. Eduard: Srednjovjekovna knjiæevnost. npr. 2. Moguπ. Knjiæevni krug. u knjizi Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja taπÊin segasvitnjih. Marko: Judita. u knjizi M. Filologija 24-25. Marko: Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja taπÊin segasvitnjih. 83-95. Split 1989. Milan: RjeËnik MaruliÊeve flJudite«. Darija: flO nekim problemima razvoja glagolskoga priloga proπlog na primjerima MaruliÊeva jezika i jezika njegovih suvremenika«. Colloquia Maruliana V. Zagreb 1995. Libar-Mladost. popratio biljeπkama i sastavio rjeËnik Milan Moguπ. Zagreb 1975.Ljiljana KoleniÊ: Glagolski oblici u MaruliÊevim stihovima i prozi 129 se ogleda i u variranju starih i novih oblika. Povijest hrvatske knjiæevnosti. MaruliÊ: Judita. Split 1996. knj. Milan: flO hrvatskim prijevodima De imitatione Christi. LITERATURA GabriÊ-BagariÊ. MaruliÊ: Judita. (V.103-110. Split 1988. Knjiæevni krug. Split 1988. Milan: flRjeËnik MaruliÊeva prijevoda ’Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja taπÊin segasvitnjih’«. Bratislav: flO marginalnim biljeπkama u Juditi«. Knjiæevni krug. ZakljuËiti je da se glagolska vremena i naËini u MaruliÊevoj prozi. Hercigonja. MaruliÊ. popratio biljeπkama i sastavio rjeËnik Milan Moguπ. 135-140. LuËin. Moguπ 2002. 203-319. Knjiæevni krug. Razlika je izmeu stiha i proze uglavnom u tome πto glagolski pridjev radni za jedninu muπkoga roda u stihovima Judite zavrπava najËeπÊe na l. u knjizi M. Split 1988. 31-55. Knjiæevni krug.

Knjiæevni krug. Knjiæevni krug. Colloquia Maruliana. Zagreb 2001. 1-9. Split 1988. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. The best examples are in the endings for the first person singular of the present tense. Split 2000. Milan: flPrigodno slovo o MaruliÊevu Naslidovan’ju (U povodu 500. Mirko: PjesniËke i poetiËke osobitosti MaruliÊeve flJudite«. The active past participle in the masculine singular ending in o mainly in MaruliÊ’s prose can testify to elements of the Shtokavian dialect as well. are in general formed with the new suffixes. Knjiæevni krug. Ljiljana KoleniÊ VERB FORMS IN MARULI∆’S VERSE AND PROSE The paper compares the verb modalities and tenses in MaruliÊ’s Croatian verse and Croatian prose. MaruliÊ’s style of “rapid decoration” is recognizable and can be seen in the way he varied the old and the new forms. TomasoviÊ. Marko MaruliÊ wrote his Croatian works in the Chakavian dialectical stylisation. The comparison is carried out on the text of Judith and the Naslidovan’je. obljetnice dovrπetka MaruliÊeva prijevoda djela De imitatione Christi)«. the prose largely records the new version. The present participle shows a similar situation: while in the verses the new and old forms exist side by side. . Croatian writers from the earliest times have used in their texts not only the basic dialect but elements of the other two as well. Split 2002. It can be concluded that verb tenses and modalities in MaruliÊ’s prose. Milan: flMarko MaruliÊ ‡ otac hrvatskoga knjiæevnoga jezika (O tropletu MaruliÊeva hrvatskoga jezika)«. MoguÊnosti 4/6. and in the Judith prose works and in the Naslidovan’je in o. Moguπ. unlike in his verse. Moguπ. Milan: RjeËnik MaruliÊeve flJudite« . u knjizi Marko MaruliÊ: Judita. but in his lexis he has certain Kaikavian elements. 9-47. In terms of the use of verb tenses. 15-20.130 Colloquia Maruliana XII (2003. The difference between the verse and the prose is largely in that the active past participle for the masculine singular in the verses of Judith most commonly ends in l.) Moguπ. where in the same sentence he often alternates forms ending in ‡u and in ‡()m.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful